1929.

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.9</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>1929.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>734</id>
    <revision>
      <id>3901906</id>
      <parentid>3833371</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T18:40:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[Jerome Kagan]], američki psiholog</comment>
      <origin>3901906</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7344" sha1="g40uwpy3ztm3ysyie2jsdu8uum5ako4" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1929.''' (MCMXXIX) bila je uobičajena godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru, 1929. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 929. godina 2. milenija, 29. godina 20. stoljeća i posljednja godina 1920-ih.

Ova godina je označila kraj perioda poznatog u američkoj historiji kao [[Roaring Twenties|bučne dvadesete]] nakon što [[Berzovni krah 1929.|je krah na Wall Streetu 1929. godine]] doveo do [[Velika depresija|Velike depresije]] širom svijeta. U Americi je postignut sporazum o okončanju [[Cristero rat]]a, katoličke [[Kontrarevolucija|kontrarevolucije]] u Meksiku. [[Sudski odbor Tajnog vijeća|Pravosudni komitet Tajnog vijeća]], britanski visoki sud, presudio je da su Kanađanke osobe u predmetu ''[[Edwards protiv Kanade (Glavni tužilac)|Edwards protiv Kanade (Generalni tužilac)]]''. [[1. dodjela Oskara|Prva dodjela filmskih nagrada]] održana je u Los Angelesu, dok je [[Muzej moderne umjetnosti (New York)|Muzej moderne umjetnosti]] otvoren u New Yorku. Stvorene su [[Peruansko vazduhoplovstvo|peruanske ratne snage]].
== Događaji ==
* [[6. januar]]
** Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandar I Karađorđević]] ukinuo je [[Vidovdanski ustav]], raspustio Narodnu skupštinu i zaveo ličnu vlast u državi, što je označilo početak [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], kojom je kralj Aleksandar ukinuo [[skupština|parlamentarni]] život i uveo lični režim zasnovan na ideji „[[integralno jugoslavenstvo|integralnog jugoslavenstva]]”. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca dobija naziv [[Kraljevina Jugoslavija]] (a time Aleksandar postaje kralj Jugoslavije), tako da je promijenjena njena teritorijalna organizacija uvođenjem devet administrativnih jedinica ([[Dravska banovina]], [[Drinska banovina]], [[Moravska banovina]], [[Primorska banovina]], [[Savska banovina]], [[Vardarska banovina]], [[Vrbaska banovina]] i [[Zetska banovina]]). [[Beograd]] sa [[Pančevo]]m i [[Zemun]]om predstavljao je posebno upravno područje.
** [[Albanci|Albanska]] sestra misionarka ''Agnes Gonxha Bojaxhiu'', kasnije poznata kao [[Majka Tereza]], stiže u [[Kolkata|Kolkatu]] iz [[Irska|Irske]] i započinje svoj rad u [[Indija|Indiji]].
* [[25. oktobar]] – [[Berzovni krah 1929.|Berzovni krah]] na [[New York|Njujorškoj]] berzi [[Wall Street]], nakon čega je uslijedila [[Velika depresija]].
* [[29. novembar]] – Američki admiral [[Richard Byrd]] postao prvi čovjek koji je preletio [[Južni pol]].
[[Datoteka:Crowd_outside_nyse.jpg|mini|171x171piksel|[[24. oktobar|24.]] – [[29. oktobar|29.]] oktobar: [[Berzovni krah 1929.|Slom na Wall Streetu 1929. godine]], početak [[Velika depresija|Velike depresije]].]]

== 1929. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar ===
* [[3. januar]] – [[Sergio Leone]], [[italija]]nski [[režiser]]
* [[15. januar]] – [[Martin Luther King Jr.|Martin Luther King Jr]], američki teolog, borac za ljudska prava i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za mir|za mir]] 1964.
* [[26. januar]] – [[Stanisław Styrczula]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac

=== Februar ===
* [[6. februar]] – [[Sixten Jernberg]], [[Švedska|švedski]] [[skijaš-trkač]]
* [[18. februar]] – [[Frank Gehry]], kanadsko-američki arhitekt
* [[25. februar]] 
** [[Zijo Kučukalić]], bosanskohercegovački muzikolog
** [[Jerome Kagan]], američki psiholog
* [[28. februar]] – [[Frank Gehry]], kanadsko-američki arhitekt

=== Mart ===

=== April ===
* [[1. april]] – [[Milan Kundera]], češko-francuski književnik
* [[2. april]] – [[Hans Koschnick]], njemački političar
* [[8. april]] – [[Jacques Brel]], francuski šansonijer i glumac

=== Maj ===
* [[12. maj]] – [[Nada Ludvig-Pečar]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[kompozitor]]ica
* [[17. maj]] – [[Branko Zebec]], hrvatski nogometaš i trener
* [[26. maj]] – [[Pentti Taskinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[29. maj]] – [[Peter Higgs|Peter Ware Higgs]], britanski [[Teorijska fizika|teoretski fizičar]]

=== Juni ===
* [[4. juni]] – [[Karolos Papoulias]], grčki političar i državnik
* [[12. juni]] – [[Anne Frank]], žrtva holokausta (''[[Dnevnik Anne Frank]]'')
* [[14. juni]] – [[Jaylee Burley Mead]], američka astronomkinja
* [[17. juni]] – [[Tigran Petrosjan]], [[SSSR|sovjetski]] i [[Armenija|armenski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]]
* [[18. juni]] – [[Jürgen Habermas]], njemački filozof i sociolog

=== Juli ===
* [[11. juli]] – [[Júlia Sigmond]], mađarsko-rumunska glumica i spisateljica na esperantu
* [[16. juli]] – [[Mileva Prvanović]], srbijanska matematičarka i članica SANU
* [[19. juli]] – [[Ilija Ladin]], bosanskohercegovački pjesnik
* [[29. juli]] – [[Jean Baudrillard]], francuski filozof

=== August ===
* [[3. august]] – [[Muhamed Filipović]], bosanskohercegovački historičar, pisac i filozof
* [[4. august]] – [[Gabriella Tucci]], [[italija]]nska operska sopranistica
* [[24. august]] – [[Jaser Arafat]], palestinski političar i vođa

=== Septembar ===
* [[4. septembar]] – [[Elizabeth Roemer]], američka astronomkinja
* [[17. septembar]] – [[Stirling Moss]], britanski vozač [[Formula 1|Formule 1]]
* [[25. septembar]] – [[Barbara Walters]], američka [[novinarstvo|novinarka]]
* [[29. septembar]] – [[Ivan Svitličnij]], ukrajinski pjesnik, književni kritičar, prevodilac, borac za ljudska prava i sovjetski disident

=== Oktobar ===
* [[15. oktobar]] – [[Milorad Pavić]], srpski pisac
* [[31. oktobar]] – [[Bud Spencer]] (Carlo Pedersoli), [[italija]]nski [[plivač]], [[glumac]] i [[režiser]]

=== Novembar ===
* [[4. novembar]] – [[Mira Banjac]], srbijanska glumica
* [[9. novembar]] – [[Imre Kertész]], mađarski književnik
* 9. novembar – [[Norman Shutt]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[26. novembar]] – [[Slavko Avsenik]], [[Slovenija|slovenski]] muzičar i kompozitor za [[Harmonika|harmoniku]]

=== Decembar ===
* [[24. decembar]] – [[Mary Higgins Clark]], američka književnica

== Umrli ==
=== Januar===
* [[13. januar]] – [[Marie Andree-Eysn]], austrijska folkloristica, botaničarka i kolekcionarka.

=== Februar ===

=== Mart ===

=== April ===
* [[4. april]] – [[Karl Benz]], njemački izumitelj

=== Maj ===

=== Juni ===

=== Juli ===

=== August ===

=== Septembar ===

=== Oktobar ===
* [[26. oktobar]] – [[Aby Warburg]], njemački historičar umjetnosti

=== Novembar ===
* [[3. novembar]] – [[Jan Baudouin de Courtenay]], poljsko-ruski lingvist

=== Decembar ===

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Louis de Broglie]], [[Francuska]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Arthur Harden]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
** [[Hans von Euler-Chelpin]], [[Švedska]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Christiaan Eijkman]], [[Nizozemska]]
** [[Frederick Hopkins]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Thomas Mann]], [[Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Frank B. Kellogg]], [[SAD]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1929}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>g40uwpy3ztm3ysyie2jsdu8uum5ako4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNU</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1402</id>
    <revision>
      <id>3901887</id>
      <parentid>3898765</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T15:12:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901887</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13261" sha1="o5zy641xb29pg7fdf34yyi8eu04rp9s" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Čišćenje}}
{{Infokutija operativni sistem
 |naziv = GNU
 |logo = Heckert GNU white.svg|96p
 |screenshot =
 |opis = Screenshot GNU-baziranog OSa
 |razvijatelj = [[GNU projekt]]
 |skupina = [[Unix]]oliki
 |izvorni model = [[Slobodni softver]]
 |kernel = Mikro kernel
 |licenca = Većinom [[GNU General Public License|GPL]], ponegdje [[GNU Lesser General Public License|LGPL]]
 |radno stanje = Funkcionalan, ali nedovršen
 |website = [http://www.gnu.org www.gnu.org]
}}
'''GNU''' je [[operativni sistem]] sastavljen isključivo od [[slobodni softver|slobodnog softvera]]. Njegovo ime je [[rekurzivna skraćenica]] za &quot;GNU Nije Unix&quot; (''&quot;GNU's Not Unix&quot;''). [[Ričard Stalman]] je [[1983]]. objavio '''Projekat GNU''', u cilju stvaranja potpunog [[UNIX]] kompatibilnog [[operativni sistem|operativnog sistema]] — poznatog kao '''GNU sistem''' ili prosto '''GNU''' — koji je [[slobodan softver]]. Projekat GNU se danas odvija pod pokroviteljstvom [[Fondacija za slobodni softver|Fondacije za slobodni softver]] (''Free Software Foundation'').

Razvoj GNU sistema je značio i pisanje mnogih programa, poznatih kao '''GNU programi''' ili '''GNU paketi'''. Među njima su i [[uređivač teksta]] [[Emacs]], [[Gnu Compiler Collection|GCC]], [[GDB|GNU-ov debugger]] i radno okruženje [[GNOME]].

GNU sistem se obično koristi u kombinaciji sa [[Linux kernel]]om, koji je razvijen van projekta GNU. Ova kombinacija čini potpuno funkcionalan operativni sistem, GNU/Linux, koji se međutim često pogrešno naziva samo &quot;[[Linux]]&quot;.

GNU-ovi programi se često koriste i samostalno. Nije neuobičajeno naći komponente GNU-a instalirane na [[vlasnički softver|vlasničkim]] UNIX sistemima umjesto prvobitnih UNIX programa — posebno onih koji su alatke za programiranje i koji se često nazivaju zajedničkim imenom ''GNU-ov skup alata''. (to je samo mali dio cjeline GNU sistema.) Koriste se na ovaj način jer su se pokazali kao superiorni u odnosu na ekvivalentne UNIX verzije, čak i onda kada nisu potpuno saglasni sa [[POSIX]] standardom. Također, zbog popularnosti kombinacije GNU sa Linuxom, mnogi koji rade na razvoju softvera instaliraju GNU-ov skup alata na druge sisteme zbog [[kompatibilnost]]i ili zato što skup radi ujednačeno na svim platformama. Mnogi GNU-ovi programi su također prebačeni ({{jez-en|ported}}) na [[Microsoft Windows]], [[macOS]] i razne druge vlasničke platforme. Međutim, razlog za postojanje portova je da pomognu da se ti sistemi zamijene slobodnim softverom.

== Historija ==
Projekat GNU je javno oglašen [[27. septembar|27. septembra]] [[1983]]. godine na [[diskusiona grupa|diskusionim grupama]] net.unix-wizards i net.usoft. Pravi rad na projektu je počeo [[5. januar]]a sljedeće godine, kada je Stallman dao ostavku na [[Masačusetski tehnološki institut|MIT]]-u da bi ih onemogućio da polaže bilo kakva prava ili da ometaju raspodjelu (distribuciju) GNU-a kao slobodnog softvera. Prvobitna objava je praćena Stalmanovim &quot;[[Manifest GNU-a|Manifestom GNU-a]]&quot; i drugim esejima koji su izložili njegove motive za projekat GNU, od kojih je jedan bio i „vraćanje duha saradnje koji je preovlađivao u računarskoj zajednici u njenim ranijim danima&quot;.

Kada je GNU predložen, [[vlasnički softver|vlasnički]] operativni sistem [[UNIX]] je već bio u širokoj upotrebi. Budući da se arhitektura UNIXa pokazala tehnički stabilnom, sistem GNU je dizajniran tako da bude kompatibilan sa njim. UNIX arhitektura je omogućavala da GNU bude napisan od pojedinačnih softverskih komponenti. One komponente koje su već bile slobodno dostupne, kao što su [[TeX]] sistem za prelom teksta i [[X Window System|X Window]] grafički sistem, će biti prilagođene i ponovo iskorištene, dok će nedostajuće biti napisane od nule.

[[1985]]. godine Stalman je osnovao [[fondacija slobodnog softvera|Fondaciju slobodnog softvera]] (FSF), [[neprofitna organizacija|neprofitnu organizaciju]] da bi pružala logističku, pravnu i finansijsku podršku projektu GNU. FSF također zapošljava i [[programer]]e da doprinose GNU-u, mada je značajan dio razvoja bio (i još uvijek je) djelo dobrovoljaca. Kako se GNU sve više isticao, tako su zainteresovani biznisi počeli da doprinose razvoju ili prodaji GNU softvera i tehničke podrške. Najistaknutiji i najuspješniji od ovih je bio [[Cygnus Solutions]]), danas dio [[Red Hat]]a.

Da bi osigurao da GNU softver ostane slobodan, projekat je [[1989]] godine izdao prvu verziju [[GPL|GNU javne licence]]. Ovu licencu danas koristi najveći dio GNU programa, kao i veliki broj programa slobodnog softvera koji nisu dio projekta GNU; to je jedna od najčešće korištenih [[licenca slobodnog softvera|licenci slobodnog softvera]] na svijetu. Ona daje pravo svima koji prime program da ga pokreću, kopiraju, mijenjaju i distribuiraju a istovremeno im brani da nametnu dalja ograničenja na kopije koje oni raspodijele. Ova ideja se naziva [[copyleft]]).

Do [[1990]] godine, sistem GNU je imao proširivi [[uređivač teksta]] ([[Emacs]]), vrlo uspješan optimizirajući [[kompajler]]) ([[GNU Compiler Collection|GCC]]) kao i većinu osnovnih biblioteka i alatki jedne standardne UNIX distribucije. Glavna komponenta koja je još uvek nedostajala je bio [[kernel]]. U Manifestu GNU-a, Stallman je pomenuo da &quot;osnove kernela postoje, ali nam nedostaje još osobina do emulacije UNIXa&quot;. On je mislio na [[TRIX]], jezgro sa udaljenim pozivom postupka (''remote procedure call kernel''), koje je razvijeno na MIT-u i čiji su autori odlučili da ga raspodjeljuju besplatno (''for free'') a koji je bio kompatibilan sa [[Verzija 7|verzijom 7 UNIXa]]. U decembru [[1986]]. počeo je rad na prilagođavanju ovog kernela. Međutim, razvojni tim je na kraju odlučio da je ono beskorisno kao početna tačka zato što se moglo pokrenuti jedino na „rijetkoj i skupoj 68000 platformi&quot; (&quot;''an obscure, expensive 68000 box''&quot;) i da bi ga zato trebalo [[portovanje|portovati]] (prebaciti) na druge platforme pre nego što uopće bude korišteno. Do [[1988]] je umesto njega razmatran [[Mach kernel|Mach]], kernel sa slanjem poruka (''message-passing kernel''), koji je razvijan na [[Univerzitet Karnegi Melon|Univerzitetu Karnegi Melon]], mada je njegovo izdanje kao slobodnog softvera odloženo do [[1990]] godine, dok razvojni tim nije uklonio kod koji je bio vlasništvo [[ATT]]-a (''AT&amp;T'').

Budući da je Mach obezbjeđivao samo najniže funkcije kernela, Projekat GNU je morao da razvije dijelove višeg nivoa kernela, i to kao zbirku korisničkih programa. Ova zbirka je prvobitno trebala da se zove Aliks (''Alix''), ali je kasnije razvijaču ({{jez-en|developer}}) [[Michael Bushnell]]-u draže bio dio imena [[Hurd]]. pa je Alix prvo pomjereno za ime podsistema i na kraju i konačno izbačeno. Na koncu, razvoj Hurd-a se otegao zbog tehničkih i sukoba ličnosti.

[[1991]] godine [[Linus Torvalds]] (Linus Torvalds) napisao je UNIX kompatibilni kernel [[Linux]]. Mada prvobitno nije bilo slobodan softver, Torvalds je licencu promijenio na GNU-ovu GPL [[1992]] Linuks su dalje razvijali razni programeri preko [[Internet]]a. 1992. je kombinovano sa GNU sistemom, što je za rezultat imalo potpuno funkcionalan slodoban [[operativni sistem]]. Komponente iz GNU sistema se najčešće sreću uklopljene u Linux sistem, zbog čega brojni pojedinci Linux ispravnije zovu &quot;GNU/Linux&quot;. Od [[2005]] Hurd je u sporom razvoju te je sada zvanični kernel GNU sistema. Postoji također i projekat koji radi na portovanju GNU sistema na jezgra FreeBSD-a i NetBSD-a.

== GNU softver ==
Dio softvera koji je razvijen u okviru projekta GNU:

* [[Sistemski softver]]&lt;!--System software--&gt;
** [[GNU bison]] &amp;ndash; (''parser generator'') namijenjen kao zamjena za [[yacc]]
** [[Bourne-Again shell|Bash]] &amp;ndash; [[shell|komandna školjka]]
** [[Binary File Descriptor|BFD]] &amp;ndash; [[biblioteka (računarstvo)|biblioteka]] objektnih datoteka&lt;!-- object file Library (computer science)--&gt;
** [[Classpath]] &amp;ndash; biblioteke za [[Java (programski jezik)|Javu]]
** [[Coreutils]] &amp;ndash; osnovni Unix alati, kao što su [[cat]], [[ls]] i [[rm]]
** [[Emacs]] &amp;ndash; proširivi, samodokumentujući [[uređivač teksta]]
** [[glibc]] &amp;ndash; [[POSIX]] standardna biblioteka za [[C programski jezik|C]], sa dodatnom funkcionalnošću
&lt;!--C programming language|C--&gt;
** [[gzip]] &amp;ndash; biblioteka i program za [[kompresija podataka|kompresiju podataka]]&lt;!--data compression--&gt;
** [[GNU-ov alatni lanac]] za razvoj softvera: &lt;!--GNU toolchain--&gt;
*** [[GNU Binutils]] &amp;ndash; [[assembler]] (assembler), [[linker]] (linker) i srodni alati
*** [[GNU-ov sistem za gradnju]] (GNU build system) &amp;ndash; [[Automake]], [[Autoconf]], [[Libtool]]
*** [[GNU Compiler Collection|GCC]] &amp;ndash; optimizirajući [[kompajler|prevodilac]] za mnoge [[programski jezik|programske jezike]], uključujući [[C programski jezik|C]], [[C++]], [[FORTRAN]], Adu i Javu
*** [[GNU Debugger|GDB]] &amp;ndash; [[debugger]]
** [[GNU MDK]] &amp;ndash; razvojni komplet (development kit) za programiranje u [[MIX]]-u
** [[GNU screen|Screen]] &amp;ndash; multipleksor (multiplexer) terminala
** [[Texinfo]] &amp;ndash; dokumentacioni sistem za proizvodnju mrežnih (online) i štampanih uputstava
** [[wget|GNU wget]] &amp;ndash; napredno preizimanje datoteka sa mreža i Interneta
** [[GNUnet]] &amp;ndash; decentralizovana „peer-to-peer“ komunikaciona mreža dizajnirana da bude otporna na cenzuru
** [[DotGNU]] &amp;ndash; zamjena za [[Microsoft .NET|.NET]]
** [[GNU Hurd]] &amp;ndash; skup servera utemeljen na [[kernel]]u koji obavlja iste funkcije kao i Unix kernel
* [[Aplikativni softver]]&lt;!--Application software--&gt;
** [[GIMP]] &amp;ndash; GNU-ov program za manipulaciju slikama (GNU Image Manipulation Program)
** [[GLPK]] &amp;ndash; paket namijenjen rješavanju problema u [[linearno programiranje|linearnom programiranju]] (LP), [[mixed integer programming]] (MIP) i sličnih.
** [[GNU Multi-Precision Library|GMP]] &amp;ndash; [[biblioteka (računarstvo)|biblioteka]] za numeričke proračune u [[proizvoljna preciznost|proizvoljnoj preciznosti]] &lt;!--[[arbitrary precision]]--&gt;
** [[GNOME]] &amp;ndash; grafičko okruženje
** [[GNU LilyPond]] &amp;ndash; program za pisanje notnih zapisa
** [[GNU Octave]] &amp;ndash; program za numeričke proračune sličan [[MATLAB]]-u
** [[GNU Privacy Guard|GNU Privacy Guard (GnuPG)]] &amp;ndash; slobodna alatka za enkripciju koja može da zamijeni [[PGP]]
** [[GNU Robots]] &amp;ndash; mala ali zarazna igra za računarske programere
** [[GSL]] &amp;ndash; GNU-ova naučna biblioteka (GNU Scientific Library)
** [[GNUstep]] &amp;ndash; izvedba (implementacija) [[OpenStep]] standarda za skup biblioteka i razvojnih alata za grafičke aplikacije
** [[Guile]] &amp;ndash; ugradivi (embeddable) interpreter za [[programski jezik Scheme|Scheme]] &lt;!--Scheme programming language--&gt;

GNU projekat također raspodjeljuje i pomaže u razvoju drugih paketa koji su nastali drugdje, npr:
* [[DDD]] &amp;ndash; grafički frontend za debuggere
* [[eCos]] &amp;ndash; mali operativni sistem za ugrađene (embedded) uređaje
* [[Concurrent Versions System|CVS]] &amp;ndash; kontrola izvornog koda

U januaru 2004. godine bilo je ukupno 260 GNU paketa dostupnih na GNU-ovom sajtu [http://savanah.gnu.org/search/?type_of_search=soft&amp;words=%%%&amp;type=1 Savana (''Savanah'')] koji služe u tu svrhu. Ostali se mogu naći na na drugim mjestima.

== Govornici ==
Zvanični govornici projekta GNU [http://www.gnu.org/people/speakers.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171224202401/https://www.gnu.org/people/speakers.html |date=24. 12. 2017 }}:
* [[Robert J. Chassell]]
* [[Loïc Dachary]]
* [[Ricardo Galli]]
* [[Georg Greve]]
* [[Federico Heinz]]
* [[Bradley Kuhn]]
* [[Eben Moglen]]
* [[Richard Stallman]]
* [[David Sugar]]

== Također pogledajte ==
{{Commons|GNU}}
* [[Fondacija slobodnog softvera]]
* [[Pokret slobodnog softvera]]
* [[Slobodan softver]]
* [[Otvoreni softver]]
* [[Copyleft]]
* [[GNUzilla]]

== Reference ==
* [http://www.gnu.org/gnu/initial-announcement.html Kopija prvobitne objave Ričarda Stalmana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110821035854/http://www.gnu.org/gnu/initial-announcement.html |date=21. 8. 2011 }}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gnu.org/ Službena stranica projekta GNU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222101726/http://www.gnu.org/ |date=22. 2. 2011 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://groups.google.com/groups?hl=en&amp;selm=771%40mit-eddie.UUCP Stalmanova objava projekta GNU iz 1983.] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.gnu.org/gnu/thegnuproject.html Poduže Stalmanovo lično mišljenje o projektu i njegovoj historiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230707123532/http://www.gnu.org/gnu/thegnuproject.html |date=7. 7. 2023 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.gnu.org/encyclopedia/free-encyclopedia.html ''Slobodna univerzalna enciklopedija i izvor za učenje'' (The Free Universal Encyclopedia and Learning Resource), Stalmanov esej o GNU-ovoj enciklopediji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101231012023/http://www.gnu.org/encyclopedia/free-encyclopedia.html |date=31. 12. 2010 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}

{{Unixu slični}}

[[Kategorija:Skraćenice]]
[[Kategorija:UNIX]]
[[Kategorija:GNU]]</text>
      <sha1>o5zy641xb29pg7fdf34yyi8eu04rp9s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Simpsoni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1512</id>
    <revision>
      <id>3901871</id>
      <parentid>3886957</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T12:09:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stephan1000000</username>
        <id>115208</id>
      </contributor>
      <comment>808</comment>
      <origin>3901871</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28453" sha1="lh3bm6vso4pxz43tmy16f2vzpcu4fmz" xml:space="preserve">{{Infokutija TV-emisija
| bgcolour           =
| ime serije         = Simpsoni
| originalni naslov  = The Simpsons
| slika              = The Simpsons yellow logo.svg
| opis_slike         = U smjeru kazaljke sata: Homer, Marge, Maggie, pas Božićnjakov mali pomoćnik, Bart, mačka Pahuljica br. 2 i Lisa.
| format             = [[Animirani film|Animirani]]/[[komedija]]
| trajanje epizode   = 21–23 minute
| autor              = [[Matt Groening]]
| razvoj             = {{plainlist|
* [[James L. Brooks]]
* [[Matt Groening]]
* Sam Simon
}}
| izvršni producent  = {{plainlist|
* Al Jean
* James L. Brooks
* Matt Groening
* Sam Simon
}}
| glumci             = {{plainlist|
* [[Dan Castellaneta]]
* [[Julie Kavner]]
* [[Nancy Cartwright]]
* [[Yeardley Smith]]
* [[Hank Azaria]]
* [[Harry Shearer]]
* [[Marcia Wallace]]
* [[Pamela Hayden]]
* [[Tress MacNeille]]
* [[Maggie Roswell]]
* [[Russi Taylor]]
* [[Marcia Mitzman Gaven]]
}}
| država             = [[SAD]]
| jezik              = [[Engleski jezik|Engleski]]
| tv kuća            = [[Fox Broadcasting Company|Fox]]
| početak serije     = 17. 12. 1989
| kraj serije        = trenutno
| broj epizoda       = 808
| prethodna          =
| sljedeća           =
| veb-sajt           = {{URL|thesimpsons.com}}
}}
'''''Simpsoni''''' ili '''''Simpsonovi''''' ({{jez-en|The Simpsons}}) jesu [[SAD|američka]] [[crtani film|animirana]] [[TV-serija]], dobitnik ''[[Emmy]]ja'', čiji je autor [[Matt Groening]], također i autor animirane TV-serije ''[[Futurama]]'', za TV-kuću [[Fox Broadcasting Company|FOX]]. Serija je postala jedna od prvih velikih hitova te TV-kuće, a uz to je i jedna od najuspješnijih televizijskih serija u historiji tog medija. Televizijska se serija razvila iz niza kratkih animacija koje su se emitirale tokom šoua Tracey Ullman.

Serija je [[satira|satirička]] parodija [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] načina života. Prikazuje cjelovitu [[američka kultura|američku kulturu]] i [[društvo]], a često se koristi šalama na vlastiti račun. Sami Simpsoni utjecali su na [[popularna kultura|popularnu kulturu]]. Fraze iz serije počele su se koristiti u stvarnom životu, a usklik &quot;[[D'oh!]]&quot; može se pronaći u rječniku engleskog jezika. Simpsoni su utjecali i na mnoge animirane serije za odrasle tokom kasnih 1990-ih kao što su ''[[South Park]]'' i ''[[Family Guy]]''. Iako je tokom posljednjih nekoliko godina, po nekima, došlo do pada kvalitete, serija je još uvijek veoma gledana i dobija pozitivne kritike.

Simpsoni su najdugotrajnija američka animirana TV-serija.&lt;ref name=&quot;dužina&quot;&gt;http://www.nohomers.net/content/info/history/{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Od njihovog prvog prikazivanja 17. decembra 1989. emitirano je 729 epizode kroz 30 sezona. Snimljen je i cjelovečernji animirani film, čija je premijera bila 27. jula 2007.&lt;ref name=&quot;film&quot;&gt;http://www.imdb.com/title/tt0462538/releaseinfo&lt;/ref&gt;

== Nastanak ==
Groening je prvi put dobio ideju za Simpsone u predvorju ureda [[James L. Brooks|Jamesa L. Brooksa]]. Brooks ga je pozvao na dogovor za stvaranje kratke animirane serije temeljene na Groeningovom stripu ''Life in Hell''. Kad je Groening shvatio da bi stvaranje animirane serije prema njegovom stripu zahtijevalo odricanje od autorskih prava, odlučio je krenuti u drugom smjeru. U žurbi je skicirao svoju verziju disfunkcionalne porodice. Likove je oblikovao po članovima vlastite porodice, a za svoj je lik izabrao ime &quot;Bart&quot; zato što je to [[anagram]] engleske riječi ''brat'' (''derište'').&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.1.4 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.1.4 |archive-date=6. 2. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Porodica Simpson]] prvi se put pojavila u kratkoj animaciji u showu Tracey Ullman, a prva je epizoda, &quot;Good Night&quot;, emitirana 19. aprila 1987.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.1 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.1 |archive-date=6. 2. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Porodica je bila prilično &quot;grubo&quot; nacrtana zato što je Groening animatorima predao samo skice vjerujući da će ih oni popraviti, ali su oni nastavili crtati prema njegovim skicama.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.simpsoncrazy.com/information/history.shtml |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-date=7. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090407072153/http://www.simpsoncrazy.com/information/history.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1989. Simpsoni su prilagođeni za polusatnu seriju za TV-kuću Fox. Prva emitirana epizoda bila je &quot;''Simpsons Roasting on an Open Fire''&quot; umjesto planirane prve epizode &quot;Neka začarana večer&quot;. Ta je epizoda morala biti ponovno nacrtana nakon što su autori uočili lošu kvalitetu animacije i bila je emitirana kao posljednja epizoda prve sezone. Simpsoni su bili jedna od prvih pravih Foxovih hit TV-serija; to je bila prva Foxova serija koja je dospjela na spisak 30 najgledanijih serija u sezoni.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://classictvhits.com/tvratings/1989.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-date=12. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150512024139/http://www.classictvhits.com/tvratings/1989.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; nekoliko epizoda serije gledalo je više od 20 miliona ljudi, a povremeno je ta brojka dostizala i 30 miliona gledalaca.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.snpp.com/guides/bibliography02.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070101205652/http://www.snpp.com/guides/bibliography02.html |archive-date=1. 1. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tracey Ullman podnijela je tužbu protiv Foxa, tvrdeći da je njena emisija izvor uspjeha Simpsona i stoga je zahtijevala udio u profitu serije. Nakon nekog vremena sud je presudio u korist TV-kuće.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.13 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.13 |archive-date=6. 2. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Simpsoni su izazvali kontroverzu i negodovanje roditeljskih udruga i konzervativnijih političara zbog [[Bart Simpson|Barta Simpsona]], buntovnika koji izaziva nevolje i izvlači se bez posljedica, kojeg su smatrali lošim uzorom djeci. [[George H. W. Bush]] jednom je prilikom rekao: &quot;Pokušat ćemo ojačati američku porodicu. Učiniti je više nalik porodici Walton, a manje porodici Simpson.&quot;&lt;ref name=&quot;mikescully&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.snpp.com/other/articles/firstfamily.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140811014602/http://www.snpp.com/other/articles/firstfamily.html |archive-date=11. 8. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Mnogi su proizvodi sa Simpsonima kao zaštitinim znakom zabranjeni u nekim američkim školama u nekoliko dijelova [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Međutim, proizvodi s likovima iz Simpsona nastavili su se odlično prodavati. U prvih 14 mjeseci prodaje ukupni je profit u cijelom svijetu iznosio 2 milijarde [[dolar]]a.&lt;ref name=&quot;mikescully&quot;/&gt;

== O seriji ==
=== Teme ===
Serija redovno izruguje i satirizira osobe iz svijeta zabave. [[Klaun Krusty]] omiljen je među springfieldskom djecom, ali izvan pozornice on je ciničan i ogorčen čovjek lošeg zdravlja zbog godina zloupotrebe droga, alkohola i kockanja. Podržat će i reklamirati bilo koji proizvod ako mu se ponudi dovoljna svota novca. Kent Brockman je egoističan, razmažen voditelj vijesti koji ne poštuje novinarsku etiku. Čak se i [[Rupert Murdoch]], čije korporativno carstvo uključuje i TV-kuću Fox koja je prva počela emitirati Simpsone, pojavio u nekoliko epizoda serije. Zapravo je ismijavanje TV-kuće Fox postala stalna šala u seriji.

Serija se tokom godina bavila i političkom satirom, često prikazujući bivše i aktualne predsjednike SAD-a, ali i druge svjetske vođe. Neki od primjera su: [[George H. W. Bush]], prikazan kao Homerov zakleti neprijatelj u epizodi &quot;Two Bad Neighbors&quot;, [[Al Gore]] ismijan zbog svoje, u seriji, banalne osobnosti, a [[Ujedinjeni narodi]] često su prikazivani kao nekompetentna organizacija.

Seriju su prihvatili mnogi socijalni konzervativci zato što su Simpsoni, za razliku od drugih, modernijih porodica iz TV serija ipak tradicionalna porodica. Serija se poigravala mogućnostima izvanbračnih avantura, ali na kraju uvijek još više učvršćujući Homerov i Margein brak. Konzervativni i evangelički kršćani također su istaknuli i ulogu Neda Flandersa kao uzor predanog kršćanina koji je ponekad ismijavan, ali unatoč stalnim Homerovim provokacijama ne odstupa od svojeg načina života.

Ipak, postoje i mnoge epizode koje socijalni konzervativci toliko ne odobravaju; na primjer, u epizodi &quot;Homerova fobija&quot;, Homer pobjeđuje [[homofobija|homofobiju]] i sprijateljuje se sa [[homoseksualnost|homoseksualcem]], a u epizodi &quot;Ima nešto u ženidbi&quot; promiče prihvaćanje gay brakova. [[Lisa Simpson]], najinteligentnija članica porodice Simpson prikazana je kao veliki liberal.

=== Radnja ===
Format radnje Simpsona tokom godina se donekle promijenio. Lik ili grupa likova obično je smještena u neku problematičnu situaciju koju moraju riješiti ili naučiti prihvatiti. U početku su te sitacije bile prilično jednostavne, realne društvene situacije s realističnim raspletima, veoma slične ostalim TV-serijama. Na primjer, u jednoj od epizoda prve sezone Barta tuče školski nasilnik i on mora naučiti založiti se za sebe. S vremenom su zapleti postajali sve neobičniji i često sve manje realistični.

Kako je serija napredovala, osim sve manjeg realizma, postalo je uobičajeno da uzrok nekog događja u glavnoj radnji dolazi iz relativno nepovezanog uvodnog dijela. Na primjer, u epizodi &quot;Hurricane Neddy&quot;, cijeli se uvodni dio bavi [[uragan]]om koji je pogodio Springfield po scenariju sličnom onome iz filma [[Twister (film)|Twister]]; tada doznajemo samo da je uništena kuća Neda Flandersa, a zatim kreće glavna radnja u kojoj Fladners doživljava živčani slom.

Simpsoni ponekad koriste još jednu strukturu radnje. Ta se struktura sastoji od tri kratke priče, često sa širom pričom koja povezuje manje priče. Obično se korsiti za epizode u povodu [[Noć vještica|Noći vještica]], ali i u običnim epizodama; tipična je za parodiranje starih priča u kojima su glavni likovi Simpsoni.

Radnje mnogih epizoda usredotočuju se na jedan određeni lik ili vezu između dva lika. Te se radnje često razvijaju iz određenih shema: [[Homer Simpson|Homer]] dobija novi posao ili se pokušava na brzinu obogatiti; [[Marge Simpson|Marge]] pokušava pobjeći iz monotonije održavanja kućanstva tražeći posao ili baveći se novim hobijem; [[Bart Simpson|Bart]] uzrokuje veliki problem i pokušava popraviti situaciju, zataškati cijeli događaj ili ga potpuno ignorirati; [[Lisa Simpson|Lisa]] prihvaća i sprovodi ciljeve neke određene grupe ili zajednice. Epizode su se ponekad usredotočile i na probleme sporednih likova koji se obično rješavaju uz pomoć člana porodice Simpson.

Kad se radnja bavi cijelom porodicom, oni obično odlaze na odmor. To se događalo dovoljno često da rečenica koju Homer tada obično izgovori postane jedna od poznatih parodija same serije: &quot;Simpsoni sada idu (kamo već idu)!&quot; Sa svim putovanjima na kojima su bili, Simpsoni su posjetili sve [[kontinent]]e osim [[Antarktika|Antarktike]].

Serija ponekad koristi i razdvajanje priče na dvije paralelne radnje kao u epizodi &quot;Sunday, Cruddy Sunday&quot;, koja prati Homerov i Bartov put na Super Bowl, a uz to i Margeino i Lisino dosađivanje kod kuće.

==== Mjesto i vrijeme radnje ====
Radnja serije odvija se u imaginarnom američkom gradu [[Springfield (Simpsoni)|Springfieldu]]. Savezna država u kojoj se grad nalazi nikad nije imenovana, a namjera autora nikad ni nije bila da grad postoji u nekoj određenoj državi. Unatoč tome, obožavatelji su pokušavali odrediti lokaciju Springfielda koristeći se karakteristikama grada, okolnim reljefom i znamenitostima kao tragovima. U posljednje vrijeme kao odgovor na to &quot;traganje&quot; autori serije sugerirali su, ali i isključili većinu američkih saveznih država kao moguću lokaciju grada sukobljavajući &quot;dokaze&quot;. Groening je rekao da Springfield ima mnogo zajedničkog s [[Portland]]om u [[Oregon]]u, gradom u kojem je on odrastao&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.portlandtribune.com/archview.cgi?id=12392 |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 3. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050305065812/http://www.portlandtribune.com/archview.cgi?id=12392 |archive-date=5. 3. 2005 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, a ime &quot;Springfield&quot; izabrano je zato što je to često ime američkih gradova, koje se pojavljuje u više od trideset saveznih država. Reljef Springfielda i okoline veoma je &quot;prilagodljiv&quot; pa tako postoje obale mora, pustinje, visoke planine, ili bilo koji drugi reljefni oblik potreban za priču ili šalu.

Vrijeme radnje smješteno je u vječne 1990-e, iako se [[kultura|kulturne]] reference mijenjaju kako [[vrijeme (fizika)|vrijeme]] prolazi, u ''Simpsonima'' niko ne [[starenje|stari]] i ništa se ne mijenja. Sve ono što se desilo u nekoj epizodi mora biti ''sređeno'' do njenog kraja kako bi se održao ''[[status quo]]''.

== Likovi ==
=== Glavni likovi ===
[[Datoteka:Simpsons cast.png|mini|450p|U seriji se uz glavne likove pojavljuju i mnogobrojni sporedni likovi.]]
{{glavni|Porodica Simpson}}
Homer Simpson djelatnik je springfieldske nuklearne elektrane i prilično je prigluh, ali ipak brižan surprug i otac. Marge Simpson najvećim je dijelom tipizirana američka kućanica i majka koja želi uzbudljiviji život. Bart Simpson desetogodišnji je dječak koji redovito upada u nevolje, a sebe smatra buntovnikom. Lisa Simpson veoma je inteligentna osmogodišnjakinja i srednje dijete u porodici koja je liberalna aktivistica i voli svirati [[saksofon]]. Maggie Simpson je beba koja se izražava jedino gestikulacijom i sisanjem cucle varalice. Porodica ima psa (Božićnjakov mali pomoćnik) i mačku (Pahuljica br. 2), a uz to je imala i nekoliko drugih ljubimaca koji su se pojavili svega jednom ili dvaput samo za potrebe radnje neke epizode.

=== Sporedni likovi ===
{{glavni|Spisak likova u &quot;Simpsonima&quot;}}
U seriji postoje mnogi luckasti sporedni likovi koji uključuju kolege sa posla, učitelje, porodične prijatelje, daljnju rodbinu i lokalne poznate osobe. U originalu su mnogi od tih likova planirani kao jednokratne šale ili kako bi ispunili neku određenu funkciju u gradu; mnogi od njih dobili su veće i važnije uloge, a neki su likovi čak bili i teme vlastitih epizoda.

== Produkcija ==
=== Izvršni producenti ===
Popis ''show runnera'' Simpsona po sezonama:
* 1–2. sezona: [[Matt Groening]], [[James L. Brooks]] i [[Sam Simon]]
* 3–4. sezona: [[Al Jean]] i [[Mike Reiss]]
* 5–6. sezona: [[David Mirkin]]
* 7–8. sezona: [[Bill Oakley]] i [[Josh Weinstein]]
* 9–12. sezona: [[Mike Scully]]
* 13. sezona–trenutno: [[Al Jean]]

Groening, Brooks i Simon prije su bili izvršni producenti serije dok sada djeluju kao kreativni savjetnici. Zahtjevnije radno mjesto na seriji poznato je kao ''show runner'', osoba koja je glavni scenarist serije i zadužena je za sve aspekte produkcije serije kroz cijelu sezonu. Na odjavnoj špici serije ''show runneri'' su navedeni kao izvršni producenti. Oni često ostaju raditi na seriji i po nekoliko sezona, ali obično svoje planove uspijevaju ostvariti i u samo jednoj sezoni. Od 13. sezone ''show runner'' serije je [[Al Jean]].

=== Glasovi ===
Postoji šest glavnih glumaca koji svoje glasove posuđuju likovima iz Simpsona. Tako npr. [[Dan Castellaneta]] posuđuje glas Homeru Simpsonu, njegovom ocu Abrahamu Simpsonu, klaunu Krustyju i mnogim drugim likovima.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_castellaneta.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041207230723/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_castellaneta.htm |archive-date=7. 12. 2004 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; [[Julie Kavner]] daje glas Marge Simpson i njenim sestrama Patty i Selmi.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_kavner.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 11. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041115023514/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_kavner.htm |archive-date=15. 11. 2004 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ona također povremeno, ali rijetko posuđuje glas i drugim likovima koji se u seriji pojave samo jednom. Poznata je po tome što je odbila izvesti imitaciju Margeinog glasa u javnosti kako bi održala tajnovitost lika. [[Nancy Cartwright]] daje glas Bartu Simpsonu i drugim učenicima springfieldske osnovne škole.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_cartwright.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041207230419/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_cartwright.htm |archive-date=7. 12. 2004 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; [[Yeardley Smith]], glas Lise Simpson, jedini je glumac u seriji koji daje glas samo jednom liku, iako i on povremeno daje glasove likovima koji se u seriji pojavljuju samo jednom.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_smith.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041207233504/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_smith.htm |archive-date=7. 12. 2004 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Dva glavna glumca koja ne posuđuju glasove ni jednom članu naslovne porodice daju glasove većini građana Springfielda. Tako [[Hank Azaria]] glas posuđuje Moe, šefu policije Wiggumu i Apuu&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_azaria.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041207225533/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_azaria.htm |archive-date=7. 12. 2004 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;, dok [[Harry Shearer]] daje glas [[Mr. Burns|gospodinu Burnsu]], Smithersu, ravnatelju Skinneru, Nedu Flandersu, dr. Hibbertu i mnogim drugima.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_shearer.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041207232319/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_shearer.htm |archive-date=7. 12. 2004 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Zajedno s glavnim glumcima, glasove likovima redovno posuđuju i Pamela Hayden, Tress MacNeille, Marcia Wallace, Maggie Rosswell i Russi Taylor. Od 1999. do 2002. zbog svađe oko plaće s FOX-om likovima Maggie Roswell glas je posuđival Marcia Mitzman Gaven. Karl Wiedergott također je posudio glas mnogim manjim likovima. &quot;Posebni gosti&quot; koji se često vraćaju u seriju i daju glasove likovima su, između ostalog, [[Albert Brooks]], [[Phil Hartman]], [[Jon Lovitz]], [[Jane Kaczmarek]], [[Jan Hooks]], [[Joe Mantegna]] i [[Kelsey Grammer]].

=== Scenarij ===
Ekipa scenarista koja radi na seriji dijeli sezonu na dva dijela. Za svaku polovinu sezone napiše se otprilike 16 priča od kojih zatim scenaristi izabiru i razvijaju 12 scenarija.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-4.html#4.3 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120130035403/http://www.snpp.com/guides/lisa-4.html#4.3 |archive-date=30. 1. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zato što produkcija jedne epizode Simpsona traje šest mjeseci, serija vrlo rijetko komentira aktualne događaje, iako se ponekad bavi predviđenim događajima kao što su [[Olimpijske igre]] ili različita svjetska prvenstva.

Završna obrada scenarija odvija se na grupnim preoblikovanjima scenarija. Tada scenaristi mogu dodavati ili izbacivati pojedine šale, dodavati nove scene te čuti glavne glumce kako čitaju svoj tekst. Vođa te grupe je [[George Meyer]] koji na seriji radi još od njenih početaka. Dugogodišnji scenarist serije [[Jon Vitti]] objašnjava da iako on dobija zaslugu za scenarij pojedine epizode, najbolje citate i dijaloge obično smisli George Meyer.&lt;ref&gt;Owen, David. &quot;Taking Humor Seriously&quot;, The New Yorker, 13. februara 2000.&lt;/ref&gt;

Scenarist s najviše napisanih epizoda je [[John Swartzwelder]] koji je lično napisao 60 epizoda. Scenarist serije bio je i [[Conan O'Brien]] koji je napisao 4 scenarija prije nego što je postao voditelj emisije ''[[Late Night s Conanom O'Brienom]]'' koja se emitira na [[NBC]]-u. Engleski komičar [[Ricky Gervais]] jedina je slavna osoba koja je napisala scenarij epizode iako su epizode pisali i drugi gostujući scenaristi kao na primjer [[Spike Feresten]], scenarist ''[[Seinfeld]]a''.

=== Emitiranje ===
''Simpsone'' u SAD-u emitira mreža FOX, a uz to su distribuirani i u inozemstvu. U BiH je ''Simpsone'' emitirala TV-kuća [[NTV Hayat]].

== Zaštitni znakovi ==
=== Uvodna špica ===
Uvodna špica Simpsona jedan je od najupečatljivijih zaštitnih znakova serije. Gotova svaka epizoda započinje približavanjem gradu Springfieldu kroz veliki natpis s imenom serije. Zatim slijedimo članove porodice na njihovom putu kući. Nakon ulaska u kuću porodica se smješta na svoj kauč kako bi gledali televiziju. Kompoziciju koja se može čuti tokom uvodne špice komponirao je Danny Elfman 1989. nakon što ga je Groening zamolio za &quot;retro&quot; kompoziciju.

Jedan od jedinstvenih aspekata uvodne špice serije je nekoliko njenih dijelova koji se mijenjaju od epizode do epizode. Bart obično svaki put piše nešto drugo na školskoj ploči. Lisa ponekad svira neku drugu kompoziciju na svojem saksofonu i nešto se drugo desi kad porodica uđe u dnevnu sobu i sjedne na kauč. Ovo posljednje ponekad je i jedini dio uvodne špice koje &quot;preživi&quot; proces skraćivanja u nekim dužim epizodama.

=== Epizode za Noć vještica ===
Tradicija serije postale su epizode za [[Noć vještica]]. Epizodom &quot;Treehouse of Horror&quot; započela je tradicija od tri odvojene i nepovezane priče u svakoj epizodi za Noć vještica. U tim se pričama naslovna porodica obično nađe u nekom zastrašujućem, naučnofantastičnom ili natprirodnom okruženju i obično parodira ili odaje počast slavnim filmskim ostvarenjima iz tih žanrova.

=== Gegovi i fraze ===
U Simpsonima postoje mnogi gegovi, od kojih su neki tokom emitiranja serije i &quot;umirovljeni&quot;. Simpsoni su možda najbolje došli do javnosti brojnim frazama svojih likova. Te fraze, između ostaloga, uključuju i poznati Homerov uzvik &quot;[[D'oh!]]&quot;, &quot;Eeeeeeexcellent...&quot; (&quot;Ooooodlično...&quot;) [[Gospodin Burns|gospodina Burnsa]] i &quot;Ha-ha!&quot; [[Nelson Muntz|Nelsona Muntza]]. Zanimljiv se fenomen desio s Bartovim frazama. Njegovi zaštitni znakovi &quot;Ay, caramba!&quot; i &quot;Eat my shorts!&quot; (&quot;Pojedi mi gaće!&quot;) pojavili su se na majicama još u početku emitiranja serije; međutim, druga je fraza bila rijetko korištena u seriji sve dok je nisu popularizirali proizvodi vezani za seriju.

Serija je poznata i po gegovima sa znakovima i gegovima smrznutog ekrana. Gegovi sa znakovima su u seriji znakovi s tekstom koji zvuče smiješno. Takvi se gegovi često pojavljuju kod naziva različitih trgovina, ali i na natpisima ispred škole i crkve. Gegovi smrznutog ekrana su oni koji su prekratki da bi ih se moglo vidjeti uobičajenim gledanjem serije, ali vidljivi su ako se snimka epizode zaustavi u određenom trenutku.

== Reakcije kritike i postignuća ==
=== Nagrade ===
''Simpsoni'' su od početka emitiranja osvojili desetine nagrada, uključujući i 23 [[Emmy]]ja, 22 nagrade Annie i nagradu Peabody. 14. januara 2000. Simpsoni su dobili svoju zvijezdu na hollywoodskom Šetalištu slavnih. Magazin ''[[Time (magazin)|Time]]'' je 1998. u broju o najvećim uspjesima u umjetnosti i zabavi u 20. stoljeću proglasio ''Simpsone'' najboljom TV-serijom stoljeća.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,993039,00.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-date=30. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930204041/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,993039,00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U istom je broju Bart Simpson stavljen na spisak 100 najutjecajnijih ljudi 20. stoljeća.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.time.com/time/time100/artists/profile/simpson.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20000408163510/http://www.time.com/time/time100/artists/profile/simpson.html |archive-date=8. 4. 2000 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Bio je jedini fiktivni lik na spisku.

=== Dužina prikazivanja ===
9. februara 1997. ''Simpsoni'' su epizodom &quot;[[The Itchy &amp; Scratchy &amp; Poochie Show]]&quot; postali najduže emitirana animirana TV-serija koja se prikazuje u najboljem terminu u Americi, zamijenivši na tom mjestu ''[[Porodica Kremenko|Kremenkove]]''. Godine 2004. postali su i najduže emitirana serija, igrana ili animirana, u Americi zamijenivši tako seriju ''[[Avanture Ozzieja i Harriet]]'' (1952–1966)&lt;ref name=&quot;dužina&quot;/&gt; U oktobru 2004. Scooby-Doo je nakratko preuzeo mjesto animirane serije s najvećim brojem epizoda od ''Simpsona''&lt;ref&gt;http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3949579.stm&lt;/ref&gt; U aprilu 2005. Scooby-Doo je ponovo prestao s emitiranjem, s ukupno 371 epizodom, a ''Simpsoni'' su do kraja prikazivanja 17. sezone &quot;skupili&quot; 378 epizoda.

Godine 2007. ''Simpsoni'' su obilježili 20. godišnjicu prikazivanja zato što je serija počela s prikazivanjem 1987. u emisiji Tracey Ullman. Sa svojom 19. sezonom (2007/08) ''Simpsonima'' će nedostajati samo jedna sezona da dostignu američku TV-seriju ''[[Gunsmoke]]'', koja je bila emitirana kroz 20 sezona; međutim, ukupan broj epizoda ''Gunsmokea'' je 635, mnogo manje od broja epizoda ''Simpsona''.

''Simpsoni'' drže i još tri rekorda. Zato što su tehnički nastali iz emisije Tracey Ullman, najduže su emitirani američki ''[[spin-off]]''. Imaju najduže nepromijenjenu uvodnu scenu; iako uvodna &quot;špica&quot; svake epizode sadrži neke drugačije elemente i tokom godina je skraćivana, osnovna tema i uvodna muzika nisu se mijenjali. Najduže je emitirana serija koja nikad nije doživjela veliku promjenu glumačke ekipe ili dodavanje/izbacivanje glavnih likova.

I dok su Simpsoni američka serija s najviše epizoda, neke inozemne animirane serije, pogotovo japanski animei, kao što su ''Dragon Ball'', ''Doraemon'' i ''[[Pokemon]]i'' imaju više epizoda od ''Simpsona''.

== Film ==
{{glavni|The Simpsons Movie}}
O mogućem cjelovečernjem filmu o Simpsonima priča se još od ranih dana emitiranja serije. James L. Brooks smatrao je epizodu &quot;Kamp Krusty&quot; prikladnom za film. Međutim, ta je epizoda normalno emitirana zbog poteškoća tokom pokušaja proširivanja scenarija. Glasine o snimanju [[igrani film|igranog filma]] o Simpsonima bile su lažne. Sada je potvrđeno da se radi na animiranom filmu o Simpsonima. Produciraju ga ''[[20th Century Fox]]'', ''[[Gracie Films]]'' i ''[[Film Roman]]'', a premijerno je prikazan 27. jula 2007.&lt;ref name=&quot;film&quot;/&gt; Film će biti produciran uz seriju unatoč glasinama da će se u produkciju filma krenuti tek nakon završetka prikazivanja serije.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|The Simpsons}}
* [http://www.thesimpsons.com/ Službeni sajt ''Simpsona'']
* [http://www.simpsonscity.com/ The Simpsons City] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070408234018/http://www.simpsonscity.com/ |date=8. 4. 2007 }}

{{Simpsoni}}

[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 1980-ih]]
[[Kategorija:Simpsoni]]
[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 1990-ih]]
[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2020-ih]]
[[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 1989.]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 1980-ih]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 1990-ih]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 2010-ih]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 2020-ih]]
[[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]]</text>
      <sha1>lh3bm6vso4pxz43tmy16f2vzpcu4fmz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gazi Husrev-beg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2926</id>
    <revision>
      <id>3901890</id>
      <parentid>3894786</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T16:18:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901890</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6457" sha1="7kvkukz7fbdcp3tchf5tjpcfmnyr49x" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Gazi Husrev-beg
| slika              = Gazi_Husrev-begovo_turbe.jpg
| alt_slike          =
| opis               = Turbe Gazi Husrev-bega (desno) u haremu njegove džamije u Sarajevu
| ime_pri_rođenju    =
| datum_rođenja      = 1480.
| mjesto_rođenja     = [[Serres]], [[Osmansko Carstvo]]
| datum_smrti        = 1541.
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Osmansko Carstvo]]
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| zanimanje          =
| godine_aktivnosti  =
| poznat_po          =
| značajni_radovi    =
| supružnik          =
| nagrade            =
| veb-sajt           =
| potpis             =
}}
[[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|200px|mini|Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu (crtež iz 1900)]]
'''Gazi Husrev-beg''' (1480–1541) bio je bosanski [[beg]]&lt;ref&gt;{{Cite web|title = O vakufu|url = http://vakuf-gazi.ba/index.php/o-vakufu|website = vakuf-gazi.ba|access-date = 20. 2. 2016|archive-date = 30. 9. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160930141559/http://vakuf-gazi.ba/index.php/o-vakufu|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ghb.ba/historijat |title=Historijat |work=ghb.ba |access-date=5. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] u prvoj polovini 16. vijeka.

== Biografija ==
Gazi Husrev-beg je bio vojni strateg i  namjesnik [[Vilajet Bosna|osmanlijske Bosne]]. Otac mu je bio Ferhad-beg namjesnik Trakije. Husrev-begova majka bila je sultanija [[Seldžuka]] kćerka [[sultan]]a [[Bajazid II|Bajazida II]]. Serrez je bio njena rezidencija, rezidencija osmanske princeze. Pradjed Husrev-bega bio sultan [[Mehmed II]]. Otac Husrev-bega, Ferhad-beg poginuo je 1486. kod Adane. Majka Seldžuka je sina odvela kod djeda, sultana Bajezida II u [[Carigrad]], gdje se Husrev-beg odgajao i školovao u carskom saraju.&lt;ref&gt;Behija Zlatar, Gazi Husrev-beg, Orijentalni institut, Posebna izdanja 32, Sarajevo 2010, 11-13, 18-20.&lt;/ref&gt;

Kao [[Smederevo|smederevski]] [[sandžak-beg]] sudjelovao je u osvajanju [[Beograd]]a, nakon čega je 15. 9. 1521. postavljen na položaj bosanskog sandžak-bega.&lt;ref&gt;Truhelka, Ćiro, (2020), ''Gazi Husrev-beg'', str. 30, 36-37&lt;/ref&gt; Gazi Husrev-beg je ratovao protiv [[Venecija|Mlečana]], [[Mađarska|Mađara]] i ostatka [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]] koje se bunilo protiv Osmanskog Carstva. Za manje od tri godine osvojio je [[Knin]], [[Skradin]] i [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovicu]]. Nakon ratnih uspjeha, Gazi Husrev-beg je odlukom carskog [[divan]]a imenovan bosanskim [[sandžak-beg]]om. Pod vodstvom Gazi Husrev-bega, Osmanlijska vojska je brzo napredovala u ratovanju. Gazi Husrev-beg je također osvojio utvrđene gradove [[Tvrđava Greben|Greben]], [[Sokograd (Šipovo)|Sokol]], Jezero, Vinac, [[Vrbaški Grad]], Livač, Karmatin, [[Bočac (tvrđava)|Bočac]], Udbinu, Vranu, Modruč i Požegu.[[Datoteka:Ferdinand I's emissaries meeting Gazi Husrev-beg in 1530.jpg|mini|desno|200px|Poslanici kralja [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I]] kod Gazi Husrev-bega 1530.]] Smatra se da je Gazi Husrev-beg izgubio život u bici na području današnje Crne Gore 1541, da ga je ubio Crnogorac iz plemena Kuča. Gazi Husrev-beg je umro u Sarajevu o čemu svjedoči bilješka u Fojničkoj hronici.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Gazi Husrev-beg|last=Zlatar|first=Behija|publisher=Orijentalni institut|year=2010|isbn=978-9958-626-13-5|location=Sarajevo|pages=61}}&lt;/ref&gt; Sahranjen je u turbetu u [[harem]]u svoje džamije, a iznad vrata na [[Gazi Husrev-begovo turbe|turbetu]] piše: ''&quot;Neka svaki dan milost Božija i blagoslov na njeg pada.&quot;''

== Vakufi ==
Gazi Husrev-begov vakuf zasniva se na njegove tri vakufname, prva je izdata novembra 1531, druga januara 1537, a treća novembra 1537. Prva vakufnama iz 1531. odnosila se na izgradnju džamije, imareta, musafirhane i haikaha. Druga vakufnama izdata 1537. odnosila se na izgradnju [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumlija medresa]]. Treća vakufnama iz 1537. odnosila se na uvakufljenje dodatne imovine za izdržavanje džamije i drugih objekata.

Vakuf se danas sastoji od niza objekata i ustanova koje je izgradio Gazi Husrev-begov vakuf: [[Gazi Husrev-begova džamija]]; Gazi Husrev-begova medresa s bibliotekom kao centralnim objektima obrazovnog dijela zadužbine; [[Gazi Husrev-begov bezistan]], [[Morića han]] i [[Tašlihan]], [[Gazi Husrev-begov hamam]], imaret i musafirhana kod sahat-kule, muvekkithana, šadrvan, bolnica, mekteb, [[Gazi Husrev-begov hanikah]].

== Također pogledajte ==
* [[Baščaršija]]
* [[Begova džamija]]
* [[Bolnica Gazi Husrev-begovog vakufa]]
* [[Gazi Husrev-begova biblioteka]]
* [[Gazi Husrev-begova medresa]]

== Literatura ==
* [[Behija Zlatar]], Gazi Husrev-beg, Orijentalni institut, Posebna izdanja 32, Sarajevo 2010.
* Ahmed Mehmedović, Gazi Husrev-beg i njegove zadužbine, Sarajevo 2005.
* Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997
* Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973.
* Mehmed Mujezinović, &quot;Kulturno naslijeđe&quot;, Sarajevo –Publishing, 3. izdanje, str. 61 – 65, 1998 - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Gazi Husrev-beg}}
* [http://www.ghb.ba Zvanična stranica Gazi Husrev-begove biblioteke]
* [http://www.medresa.ba Zvanična stranica Gazi Husrev-begove medrese] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200513031728/https://www.medresa.ba/ |date=13. 5. 2020 }}

{{S-start}}
{{Redoslijed
| prije          = [[Bali-beg Jahjapašić]]
| naslov  = [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Sandžak Bosna]]&lt;br /&gt;[[15. septembar]] [[1521]] - [[juni]] [[1525]].
| poslije          = [[Gazi Hasan-beg]]
}}
{{Redoslijed
| prije          = [[Gazi Hasan-beg]]
| naslov  = [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Sandžak Bosna]]&lt;br /&gt;[[januar]] 1526 - mart 1534.
| poslije          = [[Ulama-paša]]
}}
{{Redoslijed
| prije          = [[Ulama-paša]]
| naslov  = [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Sandžak Bosna]]&lt;br /&gt;[[maj]] 1536 - 18. juni 1541.
| poslije          = [[Ulama-paša]]
}}
{{S-end}}

{{Gazi Husrev-beg}}

{{DEFAULTSORT:Husrev-beg, Gazi}}
[[Kategorija:Rođeni 1480.]]
[[Kategorija:Umrli 1541.]]
[[Kategorija:Biografije, Serres]]
[[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Gazi Husrev-beg|*]]</text>
      <sha1>7kvkukz7fbdcp3tchf5tjpcfmnyr49x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Banjalučki boj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2964</id>
    <revision>
      <id>3901921</id>
      <parentid>3849537</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T20:16:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-38210-01</username>
        <id>183268</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Bitka se odigrala na desnoj strani Vrbasa, ne na lijevoj. Shodno tome izmijenjene su pogrešno navedene strane rijeke Vrbas.</comment>
      <origin>3901921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14752" sha1="m171uhl5als4unufl5d0a6uslcz6tum" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka kod Banje Luke
| dio            = [[Rusko-austrijsko-turski rat (1735–1739)|u okviru Rusko-austrijsko-osmanskog rata 1735–1739.]]
| slika          =
| opis_slike     =
| datum          = {{start date and age|1737|8|4|df=y}}
| mjesto         =
| casus          =
| rezultat       = pobjeda Osmanskog Carstva&lt;ref&gt;Malcolm, Noel, ''Leisure: A Short History'' (New York University Press, 1994), str. 86.&lt;/ref&gt;
| posjed         =
| strana1        = [[Austrija]]
| strana2        = [[Osmansko Carstvo]]
| strana3        =
| komandant1     = princ [[Joseph Hildburghausen]]&lt;ref&gt;''E.J. Brill's First Encyclopaedia of Islam 1913–1936'', ur. M. Th. Houtsma &amp; A. J. Wensinck (BRILL, 1993), str. 36.&lt;/ref&gt;
| komandant2     = [[Hećimoglu Ali-paša]]
| komandant3     =
| snage1         = 14.000–17.000
| snage2         = 8.000–10.000&lt;ref&gt;Accent, Virginia H. (2007), Ottoman Wars, 1700–1870: An Empire Besieged (London: Routledge), {{ISBN|978-0582308077}}, str. 110&lt;/ref&gt;
| snage3         =
| žrtve1         = 1.300
| žrtve2         = 600
| žrtve3         =
| karta_država   = &lt;!-- N.pr. Austrija/BiH/Italija, Pogledaj: Šablon:Lokacijska karta --&gt;
| karta_lat      =
| karta_long     =
| napomena       =
}}
'''Bitka kod Banje Luke''' ili '''Banjalučki boj'''  je bitka 1737. između vojska Austrije i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://intelektualno.com/dr-sedad-beslija-za-intelektualno-com-zaboravili-smo-cuveni-banjalucki-boj-iz-1737-godine/|title=Dr. Sedad Bešlija za Intelektualno.com: Zaboravili smo čuveni Banjalučki boj iz 1737. godine|last=Intelektualno|date=3. 8. 2019|website=Intelektualno|language=en-US|access-date=22. 10. 2023|archive-date=23. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230923074831/http://intelektualno.com/dr-sedad-beslija-za-intelektualno-com-zaboravili-smo-cuveni-banjalucki-boj-iz-1737-godine/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Bosanski vezir [[Hećimoglu Ali-paša]] (tur. &quot;Hekimoğlu Ali Paşa&quot;), predvidio je 1737. da će bez objave rata velika austrijska [[vojska]] od preko 14.000 vojnika napasti [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]]. Na svoju ruku sazvao je sve kapetane i ajane na vijećanje u [[Travnik]]. Na ovom vijećanju, svi kapetani i ajani, prije svih, ultimativno zahtijevaju da se odmah izvrše sve pripreme za odbranu, bez znanja i saglasnosti Porte.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Prije 278 godina Bošnjaci su kod Banje Luke izvojevali veliku pobjedu |url=http://radiosarajevo.ba/novost/196673/prije-278-godina-bosnjaci-su-kod-banja-luke-izvojevali-veliku-pobjedu |access-date=4. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150807083706/http://radiosarajevo.ba/novost/196673/prije-278-godina-bosnjaci-su-kod-banja-luke-izvojevali-veliku-pobjedu |archive-date=7. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; Vezir je razglasio odbranu na teritoriji Bosne, te je brzo sakupio oko 10.000 vojnika na travničkom polju. Svi kapetani u tadašnjoj bosanskoj vojsci su se odazvali pozivu.

Bitka se odigrala pod [[Banja Luka|Banjom Lukom]] 4. augusta 1737. i bosanska vojska izvojevala je pobjedu. Pet juriša razbilo je austrijsku vojsku i natjeralo je u bijeg, ostavljajući 1300 mrtvih.

== Povod ==
Dok je Osmansko Carstvo iscrpljeno brojnim ratovima (Kandijski, Bečki rat) ekonomski oslabilo, uspostavila se tzv. &quot;Evropska ravnoteža&quot; vojnih sila. U tome su prednjačile Austrougarska i Rusija. Po okončanju Bečkog rata Austrougarskoj je pripala Slavonija, Lika, Krbava i Dalmacija; Bosanski ejalet je praktično izgubio svu teritoriju zapadno od Dunava – s izuzetkom Banata. Samim tim, Bosanski ejalet postao je najzapadniji i najistureniji posjed u Osmanskom Carstvu. Bosanski vojnici borili su se pretežno na drugim frontovima; oko 10.000 je poslato u borbu protiv Rusije, a samo mali broj se vratio. Vladalo je uvjerenje da ih čeka sudbina muslimana [[Ugarske]], [[Lika|Like]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Dalmacija|Dalmacije]] – koji su nakon predaje imali izbor da se [[Pokrštavanje|pokrste]] ili isele.

Austrougarska je predvidjela 3 vojne operacije na Balkanu:
# Zauzimanje [[Smederevski sandžak|Smederevskog sandžaka]];
# Zauzimanje [[Erdelj]]a, [[Vlaška|Vlaške]] i [[Moldavija|Moldavije]];
# Potpuno osvajanje [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]].

== Objava rata ==
Austrija je službeno objavila rat 14. jula 1737. U [[Pakrac]]u se već nalazilo 17.000 austrijskih vojnika, a taj je broj brzo narastao. Komandovao je Joseph Hildburghausen,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.deutsche-biographie.de/pnd10107333X.html?language=en|title=Joseph Friedrich - Deutsche Biographie|last=Biographie|first=Deutsche|website=www.deutsche-biographie.de|language=de|access-date=22. 10. 2023}}&lt;/ref&gt; koji je 15. jula uputio poziv [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|katoličkim]] i [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|pravoslavnim]] podanicima u Bosanskom ejaletu da se pridruže njegovoj vojsci. Uputio je poruku i pripadnicima islamske vjeroispovijesti da će u slučaju promjene vjere zadržati svoju imovinu:

:&quot;''zakon vire svoie mesta imati nemože i ova iest temelita i milostiva volia i pamet naša''&quot;

== Ofanziva austrijskih trupa ==

Dana 10. jula, austrijske trupe kreću u pohod; nakon dva dana stižu do [[Gradiška|Gradiške]]. Padale su obilne [[kiša|kiše]] i Austrijanci su imali otežan prelaz preko [[Sava|Save]]. Pet dana poslije uspijeva prelazak, pri čemu bez značajnog otpora kreću prema Banjoj Luci. Austrijska vojska stiže do [[Kijevac|Kijevca]], gdje Hildburghausen šalje feldmaršala Mufflinga sa 7 [[pješadija|pješadijskih]] [[bataljon]]a, od čega su 3 bataljona činili hrvatski saveznici, 400 [[konjica|konjanika]] i 4 [[top]]a – da pođe u zaobilaznicu da bi štitio austrijsku vojsku od iznenadnog napada.

=== Prvi okršaj ===
Dana 20. jula, austrijska vojska kreće prema [[Jurkovići]]ma. Tu dolazi do prve značajne borbe s bosanskom vojskom, kojom je komandovao [[Salih-aga]]. Salih-aga je raspolagao s tri grupe od 1.000, 2.000 i 5.000 vojnika, koje su iznenadile Austrijance. Salih-aga se borio s Mufflingom licem u lice: međusobno se ranjavaju; Salih je odmah preminuo, dok je Muffling podlegao dva dana kasnije. Austrijanci su izvojevali pobjedu.

=== Opsada Banjaluke ===
Dvije formacije austrijske vojske – jedna pod komandom feldmaršala Goldya, a druga pod Hildburghausenom – spojile su se ispred Banje Luke 27. jula. Na jedan kilometar od banjalučke tvrđave, austrijska vojska podiže logor. Hildburghausen traži da se grad bezuslovno preda, što branioci odbijaju. Počinje opsada grada, a nakon tri dana Austrijanci su pregrupisali snage i 27. jula počinju artiljerijom gađati tvrđavu. Između 27. jula i 4. augusta ispaljeno je dnevno oko 1.800 granata.

Odbranom Banjaluke komandovao je [[Mehmed-beg Ćatić]]; prvih dana branioci pružaju jak otpor austrijskoj vojsci. Tobdžije austrijske vojske nisu precizno gađale te se topovi napred pomiču, gađa se centar grada, što prisiljava civilno stanovništvo da se povuče duboko u podzemne zidine.

Hildburghausen šalje pismo kapetanu Ćatiću zahtijevajući predaju:

&quot;&lt;em&gt;Paši, koji je pokazao veliki napor u čuvanju tvrđave Banjaluke,
oficirima koji se zajedno sa njim nalaze opsjednuti u tvrđavi i hrabrim
borcima, pozdrav s dobrim željama. Obaveza prijateljstva nam nalaže da
vas upozorimo, jer ste se osvjedočili o snagama ćesarske vojske i opreme.
I vi ste do sada uložili mnogo napora da biste izdržali ono što vas je
snašlo. Koliko ste uložili snage i srčanosti, toliko je. Ali, znajte,
nakon ovoga ma kakav napor ulagali da biste sačuvali tvrđavu, biće uzaludan
posao. Nije dovoljan vaš trud da nam se oduprete, to vam zbilja neće pomoći.
Uz vašeg pašu, u čiju se pomoć nadate, ima tri hiljade vojnika. Ja, u
ovom trenutku imam četiri iskusna generala. Dovoljno je da bilo koji od
njih izađe pred vašeg pašu. Nema nikakve mogućnosti da mu se odupre. Sada
se jedna naša jedinica priprema protiv tvrđave Bužim, a druga snažna jedinica,
s mnogo vojske, opsijeda tvrđavu Cetingrad. Danas-sutra će stići vijesti
da su prešle u naše ruke. Osim toga, velikoj i moćnoj vojsci imperatora
zapovjednik je princ Lotarinški, koji je zadužen da zauzme osmanlijske zemlje
u Rumeliji. Ovih dana, s vojskom je krenuo iz Beograda da zauzme Niš,
a zatim treba da pođe da zauzme Vidin. Da bi se znalo o ovom stanju, sada
su s te strane po jednom posebnom ulaku stigle potvrde. Ako hoćete da
vam ih pošaljemo da se uvjerite... I tako nema načina da se spasite, šta
god činili da činili, tvrđavu ćemo od vas oduzeti. Uprazno pokušavate
produžiti uništavanje ljudi. Preostalo vam je jedino da nam tvrđavu predate,
pa da vas s povjerenjem uputimo tamo gdje hoćete, s vašim glavama, dušama
i imetkom. Ako ne budete slušali naše riječi i budete uporni i tvrdoglavi,
sve ćemo vas pobiti i korijen vam zatrti. Ne recite da niste znali.&quot;&lt;/em&gt;

Ćatićevi oficiri su izglasali da se neće predati i Hildburghausen dobija odgovor:

&quot;&lt;em&gt;Tvrđava pripada svijetlom, moćnom, plemenitom islamskom padišahu,
koji je postigao Božiju milost. Našu blagodarnu tvrđavu, koja pod svojim
okriljem štiti našu djecu, zavičaj koji je ostao od naših djedova, ne
damo svojim rukama neprijatelju. Mi smo se čvrsta srca odlučili na ovaj
put, da žrtvujemo duše i živote za islam i dok među nama ima iko živ,
nećemo odustati od borbe.&quot;&lt;/em&gt;

=== Hećimoglu Ali-paša stiže u pomoć ===
Nakon što su Austrijanci dobili vijest da je [[Hećimoglu Ali-paša]] krenuo s 15.000 vojnika u pomoć Banjalučanima, još žešće gađaju grad. Ćatić je uputio pismo travničkom veziru, koje su pronijeli kroz neprijateljske linije prerušeni bosanski vojnici. No, pismo nije stiglo do Travnika jer su već susreli vojsku Hećimoglu Ali-paše te je njemu bilo uručeno.

Dana 3. augusta, Hildburghausena izviđači obavještavaju da su u okolnim šumama primijećeni nepoznati vojnici; on donosi kobnu odluku da se to dalje ne prati. To je omogućilo bosanskoj vojsci da se neopaženo približi austrijskom logoru.

Hildburghausen je očekivao (mada je pogrešno procijenio vrijeme) da će bosanskoj vojsci stići pomoć, te je pregrupisao vojnike. Feldmaršali Succoi i Rommer čuvali su desno krilo, dok general-major Baranyay prebacuje artiljeriju na desnu obalu [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]]. Znatan broj vojnika ostavljen je kao rezerva.

Dok su se Austrijanci pregrupisali, trupe-branioci čine to isto.

Desnim krilom vojske, koja je braniocima dolazila u pomoć, komandovao je [[Cazinska Krajina|krajiški]] kapetan [[Mehmed-beg Fidahić]]; spahije iz 4. [[sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]] Bosanskog ejaleta postavljaju se na lijevo krilo. Među vojnicima bili su i [[ulema|uleme]], [[muderis]]i itd. Bilo je i pravoslavaca odanih Bosanskom ejaletu, a materijalnu pomoć vojsci pružali su i [[franjevci]].

Prije dolaska pomoći odnos snaga napadača i branilaca iznosio oko 3 na 1; Austrijska vojska raspolagala je s oko 17.000 a bosanska 5.000.

=== Glavna bitka ===
Čim su trupe pod komandom Hećimoglu Ali-paše napale u jutro 4. augusta austrijsku vojsku, branioci kreću u juriš na desnu obalu Vrbasa. Austrijske trupe, pod komandom Baranyaya, odbijaju juriš branilaca. U toku bitke austrijski oficiri odstupaju od rasporeda koji je postavio Hildburghausen, te time nesvjesno pomažu braniocima; veliku grešku napravio je Baranyay jer nije rasporedio pješadiju. Jedan dio austrijske vojske držao se prvobitnog naređenja, pa je izazvan metež u njihovim redovima, a tim nije bilo moguće uspostaviti jedinstvenu pješadijsku liniju. Bosanska konjica to koristi i napada centar austrijske vojske zadajući im velike gubitke.

Kada su branioci uspjeli zauzeti pontonski most, austrijske trupe na desnij obali Vrbasa počinju da se povlače. Mehmed-paša koji je to primijetio, napada svom žestinom austrijske trupe koje su još pružale otpor.

Hildburghausen naređuje svojim trupama da se pojača desna obala Vrbasa i time potpomogne Baranyay. Ovaj potez Hildburghausena kasnije je smatran glavnom njegovom greškom, jer se ispostavilo da je Baranyay bio strateški nesposoban i da nije bio u stanju iskoristiti pojačanje.

Austrijska vojska na desnoj obali Vrbasa pokušava da se spasi prelazeći rijeku, mnogi su bili neplivači te su se u valovima udavili. Po pet vojnika držalo se za rep konja da bi prešli rijeku. Desno krilo pružalo je još znatan otpor; branioci su u toku dana izvršili pet napada. Predveče 4. augusta Hildburghausen naređuje povlačenje.

=== Potjera za austrijskom vojskom ===
Mehmed Ali-paša naređuje 5. augusta da se za Austrijancima krene u potjeru. Pošto su bosanske trupe djelimično krenule neorganizovao u potjeru, 500 vojnika gube kod [[Klašnica|Klašnice]] kada su sustigli austrijske trupe. Dana 13. augusta, Hildburghausen stiže u [[Slavonska Gradiška|Slavonsku Gradišku]], gdje je do 20. augusta čekao ostatak vojske.

=== Posljedice ===
Poginulo je oko 600 branilaca, dok je austrijska vojska izgubila oko 300 vojnika u direktnim okršajima. Nepoznat broj austrijskih vojnika, prema procjeni – samo iz Hildburghausenovog tabora njih 1.000, utopio se u Vrbasu. Najmanje je 1.200 vojnika ranjeno.

Bosanska vojska zaplijenila je 12 topova, 315 [[šator]]a, hiljade buradi [[barut]]a, te mnogo pušaka, sablji i vojne opreme.

Hrvatski ban [[Josip Esterhazi]], koji je nakon poraza austrijske vojske napustio [[Bužim]], poraz je obrazložio nedostatkom teške artiljerije. Austrijski oficiri su kao glavni razlog navodili nedostakak discipline među vojnicima.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==
* Mustafa Imamović, ''Osnove upravno-političkog razvitka i državnopravnog položaja Bosne i Hercegovine''
* Uzunçarsılı, İsmail Hakkı, (1956, 6. izd. 2007), ''Osmanlı Tarihi IV. Cilt 1. Bölüm: Karlofça Antlaşmasından XVİİİ. Yüzyılın Sonlarına Kadar'', Ankara: Atatürk Kültür, Dil ve Tarih Yüksek Kurumu, Türk Tarih Kurumu Yayınları (Xİİİ. Dizi) {{ISBN|975-16-0015-4}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.balkanhistory.com/austro-turkish_war_1737-9.htm Austro-turski rat 1737–39], 21. septembar 2009 (balkanhistory.com) {{en simbol}}
* https://historija.info/banjalucki-boj-opjevan-u-sevdalinci/
* https://www.biserje.ba/tag/banjalucki-boj/
* https://hrcak.srce.hr/file/24539
* https://books.google.ba/books/about/Banjalu%C4%8Dki_boj.html?id=HLS5AAAACAAJ&amp;redir_esc=y
* https://books.google.ba/books?id=nf30Du3AI0oC&amp;pg=PA19&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false

[[Kategorija:Bitke|Banje Luke]]
[[Kategorija:Historija Banje Luke]]
[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]
[[Kategorija:1737.]]
[[Kategorija:Bitke s učešćem Bosne tokom osmanskog perioda]]
[[Kategorija:Osmanske bitke]]</text>
      <sha1>m171uhl5als4unufl5d0a6uslcz6tum</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901928</id>
      <parentid>3901921</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T21:18:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-38210-01|~2026-38210-01]] ([[User talk:~2026-38210-01|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]]</comment>
      <origin>3849537</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14767" sha1="bndrzdmydvnq3mshqad3y96nlq7bb7c" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka kod Banje Luke
| dio            = [[Rusko-austrijsko-turski rat (1735–1739)|u okviru Rusko-austrijsko-osmanskog rata 1735–1739.]]
| slika          =
| opis_slike     =
| datum          = {{start date and age|1737|8|4|df=y}}
| mjesto         =
| casus          =
| rezultat       = pobjeda Osmanskog Carstva&lt;ref&gt;Malcolm, Noel, ''Leisure: A Short History'' (New York University Press, 1994), str. 86.&lt;/ref&gt;
| posjed         =
| strana1        = [[Austrija]]
| strana2        = [[Osmansko Carstvo]]
| strana3        =
| komandant1     = princ [[Joseph Hildburghausen]]&lt;ref&gt;''E.J. Brill's First Encyclopaedia of Islam 1913–1936'', ur. M. Th. Houtsma &amp; A. J. Wensinck (BRILL, 1993), str. 36.&lt;/ref&gt;
| komandant2     = [[Hećimoglu Ali-paša]]
| komandant3     =
| snage1         = 14.000–17.000
| snage2         = 8.000–10.000&lt;ref&gt;Accent, Virginia H. (2007), Ottoman Wars, 1700–1870: An Empire Besieged (London: Routledge), {{ISBN|978-0582308077}}, str. 110&lt;/ref&gt;
| snage3         =
| žrtve1         = 1.300
| žrtve2         = 600
| žrtve3         =
| karta_država   = &lt;!-- N.pr. Austrija/BiH/Italija, Pogledaj: Šablon:Lokacijska karta --&gt;
| karta_lat      =
| karta_long     =
| napomena       =
}}
'''Bitka kod Banje Luke''' ili '''Banjalučki boj'''  je bitka 1737. između vojska Austrije i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://intelektualno.com/dr-sedad-beslija-za-intelektualno-com-zaboravili-smo-cuveni-banjalucki-boj-iz-1737-godine/|title=Dr. Sedad Bešlija za Intelektualno.com: Zaboravili smo čuveni Banjalučki boj iz 1737. godine|last=Intelektualno|date=3. 8. 2019|website=Intelektualno|language=en-US|access-date=22. 10. 2023|archive-date=23. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230923074831/http://intelektualno.com/dr-sedad-beslija-za-intelektualno-com-zaboravili-smo-cuveni-banjalucki-boj-iz-1737-godine/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Bosanski vezir [[Hećimoglu Ali-paša]] (tur. &quot;Hekimoğlu Ali Paşa&quot;), predvidio je 1737. da će bez objave rata velika austrijska [[vojska]] od preko 14.000 vojnika napasti [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]]. Na svoju ruku sazvao je sve kapetane i ajane na vijećanje u [[Travnik]]. Na ovom vijećanju, svi kapetani i ajani, prije svih, ultimativno zahtijevaju da se odmah izvrše sve pripreme za odbranu, bez znanja i saglasnosti Porte.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Prije 278 godina Bošnjaci su kod Banje Luke izvojevali veliku pobjedu |url=http://radiosarajevo.ba/novost/196673/prije-278-godina-bosnjaci-su-kod-banja-luke-izvojevali-veliku-pobjedu |access-date=4. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150807083706/http://radiosarajevo.ba/novost/196673/prije-278-godina-bosnjaci-su-kod-banja-luke-izvojevali-veliku-pobjedu |archive-date=7. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; Vezir je razglasio odbranu na teritoriji Bosne, te je brzo sakupio oko 10.000 vojnika na travničkom polju. Svi kapetani u tadašnjoj bosanskoj vojsci su se odazvali pozivu.

Bitka se odigrala pod [[Banja Luka|Banjom Lukom]] 4. augusta 1737. i bosanska vojska izvojevala je pobjedu. Pet juriša razbilo je austrijsku vojsku i natjeralo je u bijeg, ostavljajući 1300 mrtvih.

== Povod ==
Dok je Osmansko Carstvo iscrpljeno brojnim ratovima (Kandijski, Bečki rat) ekonomski oslabilo, uspostavila se tzv. &quot;Evropska ravnoteža&quot; vojnih sila. U tome su prednjačile Austrougarska i Rusija. Po okončanju Bečkog rata Austrougarskoj je pripala Slavonija, Lika, Krbava i Dalmacija; Bosanski ejalet je praktično izgubio svu teritoriju zapadno od Dunava – s izuzetkom Banata. Samim tim, Bosanski ejalet postao je najzapadniji i najistureniji posjed u Osmanskom Carstvu. Bosanski vojnici borili su se pretežno na drugim frontovima; oko 10.000 je poslato u borbu protiv Rusije, a samo mali broj se vratio. Vladalo je uvjerenje da ih čeka sudbina muslimana [[Ugarske]], [[Lika|Like]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Dalmacija|Dalmacije]] – koji su nakon predaje imali izbor da se [[Pokrštavanje|pokrste]] ili isele.

Austrougarska je predvidjela 3 vojne operacije na Balkanu:
# Zauzimanje [[Smederevski sandžak|Smederevskog sandžaka]];
# Zauzimanje [[Erdelj]]a, [[Vlaška|Vlaške]] i [[Moldavija|Moldavije]];
# Potpuno osvajanje [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]].

== Objava rata ==
Austrija je službeno objavila rat 14. jula 1737. U [[Pakrac]]u se već nalazilo 17.000 austrijskih vojnika, a taj je broj brzo narastao. Komandovao je Joseph Hildburghausen,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.deutsche-biographie.de/pnd10107333X.html?language=en|title=Joseph Friedrich - Deutsche Biographie|last=Biographie|first=Deutsche|website=www.deutsche-biographie.de|language=de|access-date=22. 10. 2023}}&lt;/ref&gt; koji je 15. jula uputio poziv [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|katoličkim]] i [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|pravoslavnim]] podanicima u Bosanskom ejaletu da se pridruže njegovoj vojsci. Uputio je poruku i pripadnicima islamske vjeroispovijesti da će u slučaju promjene vjere zadržati svoju imovinu:

:&quot;''zakon vire svoie mesta imati nemože i ova iest temelita i milostiva volia i pamet naša''&quot;

== Ofanziva austrijskih trupa ==

Dana 10. jula, austrijske trupe kreću u pohod; nakon dva dana stižu do [[Gradiška|Gradiške]]. Padale su obilne [[kiša|kiše]] i Austrijanci su imali otežan prelaz preko [[Sava|Save]]. Pet dana poslije uspijeva prelazak, pri čemu bez značajnog otpora kreću prema Banjoj Luci. Austrijska vojska stiže do [[Kijevac|Kijevca]], gdje Hildburghausen šalje feldmaršala Mufflinga sa 7 [[pješadija|pješadijskih]] [[bataljon]]a, od čega su 3 bataljona činili hrvatski saveznici, 400 [[konjica|konjanika]] i 4 [[top]]a – da pođe u zaobilaznicu da bi štitio austrijsku vojsku od iznenadnog napada.

=== Prvi okršaj ===
Dana 20. jula, austrijska vojska kreće prema [[Jurkovići]]ma. Tu dolazi do prve značajne borbe s bosanskom vojskom, kojom je komandovao [[Salih-aga]]. Salih-aga je raspolagao s tri grupe od 1.000, 2.000 i 5.000 vojnika, koje su iznenadile Austrijance. Salih-aga se borio s Mufflingom licem u lice: međusobno se ranjavaju; Salih je odmah preminuo, dok je Muffling podlegao dva dana kasnije. Austrijanci su izvojevali pobjedu.

=== Opsada Banjaluke ===
Dvije formacije austrijske vojske – jedna pod komandom feldmaršala Goldya, a druga pod Hildburghausenom – spojile su se ispred Banje Luke 27. jula. Na jedan kilometar od banjalučke tvrđave, austrijska vojska podiže logor. Hildburghausen traži da se grad bezuslovno preda, što branioci odbijaju. Počinje opsada grada, a nakon tri dana Austrijanci su pregrupisali snage i 27. jula počinju artiljerijom gađati tvrđavu. Između 27. jula i 4. augusta ispaljeno je dnevno oko 1.800 granata.

Odbranom Banjaluke komandovao je [[Mehmed-beg Ćatić]]; prvih dana branioci pružaju jak otpor austrijskoj vojsci. Tobdžije austrijske vojske nisu precizno gađale te se topovi napred pomiču, gađa se centar grada, što prisiljava civilno stanovništvo da se povuče duboko u podzemne zidine.

Hildburghausen šalje pismo kapetanu Ćatiću zahtijevajući predaju:

&quot;&lt;em&gt;Paši, koji je pokazao veliki napor u čuvanju tvrđave Banjaluke,
oficirima koji se zajedno sa njim nalaze opsjednuti u tvrđavi i hrabrim
borcima, pozdrav s dobrim željama. Obaveza prijateljstva nam nalaže da
vas upozorimo, jer ste se osvjedočili o snagama ćesarske vojske i opreme.
I vi ste do sada uložili mnogo napora da biste izdržali ono što vas je
snašlo. Koliko ste uložili snage i srčanosti, toliko je. Ali, znajte,
nakon ovoga ma kakav napor ulagali da biste sačuvali tvrđavu, biće uzaludan
posao. Nije dovoljan vaš trud da nam se oduprete, to vam zbilja neće pomoći.
Uz vašeg pašu, u čiju se pomoć nadate, ima tri hiljade vojnika. Ja, u
ovom trenutku imam četiri iskusna generala. Dovoljno je da bilo koji od
njih izađe pred vašeg pašu. Nema nikakve mogućnosti da mu se odupre. Sada
se jedna naša jedinica priprema protiv tvrđave Bužim, a druga snažna jedinica,
s mnogo vojske, opsijeda tvrđavu Cetingrad. Danas-sutra će stići vijesti
da su prešle u naše ruke. Osim toga, velikoj i moćnoj vojsci imperatora
zapovjednik je princ Lotarinški, koji je zadužen da zauzme osmanlijske zemlje
u Rumeliji. Ovih dana, s vojskom je krenuo iz Beograda da zauzme Niš,
a zatim treba da pođe da zauzme Vidin. Da bi se znalo o ovom stanju, sada
su s te strane po jednom posebnom ulaku stigle potvrde. Ako hoćete da
vam ih pošaljemo da se uvjerite... I tako nema načina da se spasite, šta
god činili da činili, tvrđavu ćemo od vas oduzeti. Uprazno pokušavate
produžiti uništavanje ljudi. Preostalo vam je jedino da nam tvrđavu predate,
pa da vas s povjerenjem uputimo tamo gdje hoćete, s vašim glavama, dušama
i imetkom. Ako ne budete slušali naše riječi i budete uporni i tvrdoglavi,
sve ćemo vas pobiti i korijen vam zatrti. Ne recite da niste znali.&quot;&lt;/em&gt;

Ćatićevi oficiri su izglasali da se neće predati i Hildburghausen dobija odgovor:

&quot;&lt;em&gt;Tvrđava pripada svijetlom, moćnom, plemenitom islamskom padišahu,
koji je postigao Božiju milost. Našu blagodarnu tvrđavu, koja pod svojim
okriljem štiti našu djecu, zavičaj koji je ostao od naših djedova, ne
damo svojim rukama neprijatelju. Mi smo se čvrsta srca odlučili na ovaj
put, da žrtvujemo duše i živote za islam i dok među nama ima iko živ,
nećemo odustati od borbe.&quot;&lt;/em&gt;

=== Hećimoglu Ali-paša stiže u pomoć ===
Nakon što su Austrijanci dobili vijest da je [[Hećimoglu Ali-paša]] krenuo s 15.000 vojnika u pomoć Banjalučanima, još žešće gađaju grad. Ćatić je uputio pismo travničkom veziru, koje su pronijeli kroz neprijateljske linije prerušeni bosanski vojnici. No, pismo nije stiglo do travničkog vezira jer su već susreli vojsku Hećimoglu Ali-paše te je njemu bilo uručeno.

Dana 3. augusta, Hildburghausena izviđači obavještavaju da su u okolnim šumama primijećeni nepoznati vojnici; on donosi kobnu odluku da se to dalje ne prati. To je omogućilo bosanskoj vojsci da se neopaženo približi austrijskom logoru.

Hildburghausen je očekivao (mada je pogrešno procijenio vrijeme) da će bosanskoj vojsci stići pomoć, te je pregrupisao vojnike. Feldmaršali Succoi i Rommer čuvali su desno krilo, dok general-major Baranyay prebacuje artiljeriju na lijevu obalu [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]]. Znatan broj vojnika ostavljen je kao rezerva.

Dok su se Austrijanci pregrupisali, trupe-branioci čine to isto.

Desnim krilom vojske, koja je braniocima dolazila u pomoć, komandovao je [[Cazinska Krajina|krajiški]] kapetan [[Mehmed-beg Fidahić]]; spahije iz 4. [[sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]] Bosanskog ejaleta postavljaju se na lijevo krilo. Među vojnicima bili su i [[ulema|uleme]], [[muderis]]i itd. Bilo je i pravoslavaca odanih Bosanskom ejaletu, a materijalnu pomoć vojsci pružali su i [[franjevci]].

Prije dolaska pomoći odnos snaga napadača i branilaca iznosio oko 3 na 1; Austrijska vojska raspolagala je s oko 17.000 a bosanska 5.000.

=== Glavna bitka ===
Čim su trupe pod komandom Hećimoglu Ali-paše napale u jutro 4. augusta austrijsku vojsku, branioci kreću u juriš na lijevu obalu Vrbasa. Austrijske trupe, pod komandom Baranyaya, odbijaju juriš branilaca. U toku bitke austrijski oficiri odstupaju od rasporeda koji je postavio Hildburghausen, te time nesvjesno pomažu braniocima; veliku grešku napravio je Baranyay jer nije rasporedio pješadiju. Jedan dio austrijske vojske držao se prvobitnog naređenja, pa je izazvan metež u njihovim redovima, a tim nije bilo moguće uspostaviti jedinstvenu pješadijsku liniju. Bosanska konjica to koristi i napada centar austrijske vojske zadajući im velike gubitke.

Kada su branioci uspjeli zauzeti pontonski most, austrijske trupe na lijevoj obali Vrbasa počinju da se povlače. Mehmed-paša koji je to primijetio, napada svom žestinom austrijske trupe koje su još pružale otpor.

Hildburghausen naređuje svojim trupama da se pojača lijeva obala Vrbasa i time potpomogne Baranyay. Ovaj potez Hildburghausena kasnije je smatran glavnom njegovom greškom, jer se ispostavilo da je Baranyay bio strateški nesposoban i da nije bio u stanju iskoristiti pojačanje.

Austrijska vojska na lijevoj obali Vrbasa pokušava da se spasi prelazeći rijeku, mnogi su bili neplivači te su se u valovima udavili. Po pet vojnika držalo se za rep konja da bi prešli rijeku. Desno krilo pružalo je još znatan otpor; branioci su u toku dana izvršili pet napada. Predveče 4. augusta Hildburghausen naređuje povlačenje.

=== Potjera za austrijskom vojskom ===
Mehmed Ali-paša naređuje 5. augusta da se za Austrijancima krene u potjeru. Pošto su bosanske trupe djelimično krenule neorganizovao u potjeru, 500 vojnika gube kod [[Klašnica|Klašnice]] kada su sustigli austrijske trupe. Dana 13. augusta, Hildburghausen stiže u [[Slavonska Gradiška|Slavonsku Gradišku]], gdje je do 20. augusta čekao ostatak vojske.

=== Posljedice ===
Poginulo je oko 600 branilaca, dok je austrijska vojska izgubila oko 300 vojnika u direktnim okršajima. Nepoznat broj austrijskih vojnika, prema procjeni – samo iz Hildburghausenovog tabora njih 1.000, utopio se u Vrbasu. Najmanje je 1.200 vojnika ranjeno.

Bosanska vojska zaplijenila je 12 topova, 315 [[šator]]a, hiljade buradi [[barut]]a, te mnogo pušaka, sablji i vojne opreme.

Hrvatski ban [[Josip Esterhazi]], koji je nakon poraza austrijske vojske napustio [[Bužim]], poraz je obrazložio nedostatkom teške artiljerije. Austrijski oficiri su kao glavni razlog navodili nedostakak discipline među vojnicima.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==
* Mustafa Imamović, ''Osnove upravno-političkog razvitka i državnopravnog položaja Bosne i Hercegovine''
* Uzunçarsılı, İsmail Hakkı, (1956, 6. izd. 2007), ''Osmanlı Tarihi IV. Cilt 1. Bölüm: Karlofça Antlaşmasından XVİİİ. Yüzyılın Sonlarına Kadar'', Ankara: Atatürk Kültür, Dil ve Tarih Yüksek Kurumu, Türk Tarih Kurumu Yayınları (Xİİİ. Dizi) {{ISBN|975-16-0015-4}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.balkanhistory.com/austro-turkish_war_1737-9.htm Austro-turski rat 1737–39], 21. septembar 2009 (balkanhistory.com) {{en simbol}}
* https://historija.info/banjalucki-boj-opjevan-u-sevdalinci/
* https://www.biserje.ba/tag/banjalucki-boj/
* https://hrcak.srce.hr/file/24539
* https://books.google.ba/books/about/Banjalu%C4%8Dki_boj.html?id=HLS5AAAACAAJ&amp;redir_esc=y
* https://books.google.ba/books?id=nf30Du3AI0oC&amp;pg=PA19&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false

[[Kategorija:Bitke|Banje Luke]]
[[Kategorija:Historija Banje Luke]]
[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]
[[Kategorija:1737.]]
[[Kategorija:Bitke s učešćem Bosne tokom osmanskog perioda]]
[[Kategorija:Osmanske bitke]]</text>
      <sha1>bndrzdmydvnq3mshqad3y96nlq7bb7c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hladni rat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4496</id>
    <revision>
      <id>3901980</id>
      <parentid>3891538</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T07:28:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="110399" sha1="8pbjd5t6x7786qf0k3y804t18mna8re" xml:space="preserve">[[Datoteka:NATO_vs._Warsaw_Pact_(1949-1990).svg|mini|desno|250p|{{legend inline|#3465A4|Države [[NATO]]-a}} i {{legend inline|#D40000|[[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]}} 1988.]]

'''Hladni rat''' (1945–1991)&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Sempa|first=Francis|url=https://books.google.ba/books?id=Px4uDwAAQBAJ&amp;redir_esc=y|title=Geopolitics: From the Cold War to the 21st Century|date=12. 7. 2017|publisher=Routledge|isbn=978-1-351-51768-3|language=en}}&lt;/ref&gt; je bilo sta­nje na­dme­ta­nja, na­pe­to­sti i su­ko­ba izme­đu ve­le­si­la ­(praćenih nji­ho­vim sa­te­li­ti­ma unu­tar in­te­re­snih sfe­ra sva­ke od ­njih), neprijateljski odnos koji je vladao između [[Popis komunističkih država|komunističkih]] i nekomunističkih zemalja od kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] do raspada [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a početkom 1990-ih. S jedne strane su bili SSSR i njegovi saveznici, poznati kao ''[[Istočni blok]]''. S druge strane su bili [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i njegovi saveznici, poznati kao ''[[Zapadni blok]]''. Taj se odnos zvao ''Hladni rat'' zato što nije bilo direktnog ratovanja između dviju strana. Pojam je prvi upotrijebio [[Bernard Baruch]], savjetnik [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkog predsjednika]], tokom rasprave u [[Američki kongres|američkom kongresu]] 1947.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.history.com/articles/cold-war-history|title=Cold War: Summary, Combatants, Start &amp; End|date=27. 10. 2009|website=HISTORY|language=en|access-date=7. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;

Sta­nje ''Hladnog rata'' ka­ra­kte­ri­šu stva­ra­nje voj­no­po­li­ti­čkih blo­ko­va ­(kao što su bi­li [[NATO|NA­TO]] i ­Warszawski ugo­vor), utr­ka u na­o­ru­ža­va­nju, pri­je­tnje glo­bal­nim ra­tom, “de­le­gi­ra­ni ra­to­vi”, ra­zni obli­ci uza­ja­mnog špi­ju­ni­ra­nja, eko­nom­skog i ­drugog iscr­plji­va­nja, obostrano nepovjerenje, sumnjičenje i nesporazumi. Ponekad se osjećala i prijetnja [[Treći svjetski rat|Trećeg svjetskog rata]]. SAD je optuživao SSSR zbog širenja [[komunizam|komunizma]] u svijetu, a SSSR je optuživao SAD zbog [[imperijalizam|imperijalizma]] i [[kontrarevolucija|kontrarevolucije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nationalgeographic.com/culture/article/cold-war|title=What was the Cold War—and are we headed to another one?|date=7. 4. 2025|website=Culture|language=en|access-date=7. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;

[[Korejski rat]], [[Vijetnamski rat]] i [[rat SSSR-a protiv Afganistana]] bili su slučajevi kad je napetost između dvije [[Ideologija|ideologije]] prerasla u oružani sukob. SAD i SSSR često u njima nisu učestvovali direktno nego kroz naoružavanje drugih zemalja.

SAD i SSSR su se najviše natjecali u naoružanju i razvijanju tehnologije. Osim toga, česta je bila [[špijunaža]]. Najveća potencijalna opasnost Hladnog rata bilo je [[nuklearno oružje]] i njegovo aktiviranje. Za razliku od lokalnih sukoba, paranoja zbog nuklearnog oružja pogodila je sve zemlje svijeta.
[[Datoteka:West and East Germans at the Brandenburg Gate in 1989.jpg|mini|Berlinski zid - simbol Hladnog rata koji je razdvajao Istočni i Zapadni blok]]
U Evropi se Hladni rat organizirao u dva bloka: savez [[NATO]], koji je više-manje pokrivao [[Zapadna Evropa|Zapadnu Evropu]] i kojim je dominirao SAD, i [[Varšavski pakt]], koji je pokrivao [[Istočna Evropa|Istočnu Evropu]] i kojim je dominirao SSSR. Ta se podjela najviše odrazila na [[Njemačka|Njemačku]], pogotovo [[Berlin]]. I danas se kao simbol Hladnog rata spominje [[Berlinski zid]], koji je razdvajao [[Zapadni Berlin]] (pod kontrolom zemalja iz NATO saveza) od [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], koja je pripadala Varšavskom paktu. Pad Berlinskog zida 1989. označio je skori kraj Hladnog rata.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Treća strana ==
Pored dvije zvanične strane, postojala je i vrsta trećeg, neutralnog bloka: [[Pokret nesvrstanih]]. Ova međunarodna organizacija uključuje više od 100 zemalja koje su smatrale sebe zvanično neujedinjene sa jednim ili protiv jednog od većih blokova. Svrha organizacije, kako je napisano u [[Havanskoj deklaraciji]] iz [[1979]], jest da osigura ”nacionalnu nezavisnost, suverenitet, teritorijlni integritet i bezbjednost nesvrstanih zemalja u njihovoj borbi protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokolonijalizma, [[Apartheid|aparthejda]], [[Rasizam|rasizma]], uključujući i [[cionizam]] i sve oblike strane agresije, okupacije, dominacije, mješanja ili [[hegemonije]], kao i protiv blokovske politike”. Pokret nesvrstanih se fokusirao na nacionalne borbe za nezavisnost, iskorjenjivanja siromaštva, ekonomski razvoj i suprotstavljanje [[Kolonijalizam|kolonijalizmu]], [[Imperijalizam|imperijalizmu]] i [[Neokolonijalizam|neokolonijalizmu]]. Oni su predstavljali 55% stanovništva planete, većinu vlada na svijetu i gotovo dvije trećine članica [[Ujedinjene nacije]].

Važniji članovi su bili [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]], [[Indija]], [[Egipat]], [[Južnoafrička Republika]] i povremeno [[Kina]].

== Terminologija ==
Pisac [[George Orwell]] koristio je hladni rat kao opći pojam u svom eseju &quot;Vi i atomska bomba&quot;, objavljenom 19. oktobra 1945. Razmišljajući o svijetu koji živi u sjeni prijetnje [[Nuklearni rat|nuklearnog rata]], Orwell se osvrnuo na predviđanja [[James Burnham|Jamesa Burnhama]] o polariziranom svijetu, napisavši:

{{blockquote|Gledajući svijet kao cjelinu, trend već mnogo decenija nije išao prema anarhiji, već prema ponovnom nametanju ropstva... Teorija Jamesa Burnhama je mnogo raspravljana, ali malo ljudi je još razmatralo njene ideološke implikacije - to jest, vrstu pogleda na svijet, vrstu uvjerenja i društvenu strukturu koja bi vjerovatno prevladala u državi koja je istovremeno bila nepobjediva i u stalnom stanju &quot;hladnog rata&quot; sa svojim susjedima.{{sfn|Orwell|1945}}}}

U časopisu [[The Observer]] od 10. marta 1946, Orwell je napisao: &quot;Nakon konferencije u Moskvi prošlog decembra, Rusija je započela 'hladni rat' protiv Britanije i Britanskog Carstva.&quot;{{sfn|Orwell|1946}}

Prva upotreba ovog termina za opisivanje specifične poslijeratne geopolitičke konfrontacije između [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] dogodila se u govoru [[Bernard Baruch|Bernarda Barucha]], utjecajnog savjetnika demokratskih predsjednika,{{sfn|Gaddis|2005|p=54}} 16. aprila 1947. Govor, koji je napisao novinar [[Herbert Bayard Swope]],{{sfn|Safire|2006}} proglasio je: &quot;Danas smo usred hladnog rata.&quot;{{sfn|Glass|2016}} Novinski kolumnista [[Walter Lippmann]] dao je terminu široku upotrebu svojom knjigom Hladni rat. Kada je 1947. upitan o izvoru termina, Lippmann ga je pratio do francuskog termina iz 1930-ih, la guerre froide.{{sfn|Talbott|2009|p=441 n. 3}}{{efn-ua|Lippmann's own book is {{cite book |last=Lippmann |first=Walter |title=The Cold War |publisher=Harper |isbn=9780598864048 |url=https://books.google.com/books?id=Ydc3AAAAIAAJ |date=1947}}}}

== Pozadina i periodizacija ==
Sjedinjene Države i njihovi zapadnoevropski saveznici nastojali su ojačati svoje veze i koristili su politiku [[Obuzdavanje|obuzdavanja]] protiv sovjetskog utjecaja; To su najznačajnije postigli formiranjem [[NATO]]-a, koji je u suštini bio odbrambeni sporazum 1949. Sovjetski Savez je odgovorio [[Varšavski pakt|Varšavskim paktom]] 1955, koji je imao slične rezultate sa Istočnim blokom. Budući da je do tada Sovjetski Savez već imao oružano prisustvo i političku dominaciju nad svojim istočnim satelitima, pakt se dugo smatrao suvišnim.{{sfn|Crump|2015|pp=1, 17}} Iako nominalno odbrambeni savez, primarna funkcija Varšavskog pakta bila je zaštita sovjetske hegemonije nad svojim [[Istočna Evropa|istočnoevropskim]] satelitima, a jedine direktne vojne akcije pakta bile su invazije na vlastite države članice kako bi se spriječilo njihovo odvajanje;{{sfn|Crump|2015|p=1}} 1960-ih, pakt se razvio u multilateralni savez, u kojem su nesovjetske članice Varšavskog pakta dobile značajan prostor za ostvarivanje vlastitih interesa. Godine 1961. [[Istočna Njemačka]], saveznica Sovjetskog Saveza, izgradila je [[Berlinski zid]] kako bi spriječila građane [[Istočni Berlin|Istočnog Berlina]] da pobjegnu u [[Zapadni Berlin]], u to vrijeme dio [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]], saveznice Sjedinjenih Američkih Država.{{sfn|Reinalda|2009|p=369}}

Godine 1991. [[Rusija|Ruska Federacija]] postala je nasljednica Sovjetskog Saveza, dok su mnoge druge republike postale potpuno nezavisne postsovjetske države.&lt;ref name=&quot;web.archive.org&quot;&gt;{{Cite web |date=23. 11. 2003 |title=INFCIRC/397 – Note to the Director General from the Ministry of Foreign Affairs of the Russian Federation |url=http://www.iaea.org/Publications/Documents/Infcircs/Others/inf397.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20031123143520/http://www.iaea.org/Publications/Documents/Infcircs/Others/inf397.shtml |archive-date=23. 11. 2003 }}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{notelist-ua}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Izvori ==
=== Knjige ===
{{refbegin|30em}}
* {{cite book| last1=Aarons| first1=Mark| chapter=Justice Betrayed: Post-1945 Responses to Genocide| title=The Legacy of Nuremberg: Civilising Influence or Institutionalised Vengeance? (International Humanitarian Law)| date=2007| page=80| editor1=David A. Blumenthal| editor2=Timothy L. H. McCormack| publisher=[[Martinus Nijhoff Publishers]]| isbn=978-90-04-15691-3| chapter-url=https://books.google.com/books?id=dg0hWswKgTIC&amp;pg=PA80| access-date=20. 11. 2017| archive-date=29. 1. 2017| archive-url=https://web.archive.org/web/20170129054607/https://books.google.com/books?id=dg0hWswKgTIC&amp;pg=PA80| url-status=live}}
* {{cite book |last1=Ambrose |first1=Stephen E. |last2=Brinkley |first2=Douglas G. |date=2011 |title=Rise to Globalism: American Foreign Policy Since 1938 |url=https://books.google.com/books?id=s1u0DgAAQBAJ |publisher=Penguin Books |isbn=978-0-14-200494-4 |access-date=23. 10. 2019 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729145015/https://books.google.com/books?id=s1u0DgAAQBAJ |url-status=live}}
* {{cite book |last1=Andrew |first1=Christopher |last2=Mitrokhin |first2=Vasili |title=The Sword and the Shield: The Mitrokhin Archive and the Secret History of the KGB |url=https://archive.org/details/swordshieldmitro00andr |date=1999 |author-link=Christopher Andrew (historian) |publisher=[[Basic Books]] |author-link2=Mitrokhin, Vasili |isbn=9780465003105}}
* {{cite book |last1=Andrew |first1=Christopher |last2=Mitrokhin |first2=Vasili |title=The Sword and the Shield: The Mitrokhin Archive and the Secret History of the KGB |url=https://archive.org/details/swordshieldmitro00andr |date=2000 |author-link=Christopher Andrew (historian) |publisher=[[Basic Books]] |author-link2=Mitrokhin, Vasili |isbn=9780465003129}}
* Ang, Cheng Guan. ''Southeast Asia's Cold War: An Interpretive History'' (University of Hawai'i Press, 2018). [https://issforum.org/roundtables/PDF/Roundtable-XX-39.pdf online review]
* {{cite book |last=Armstrong |first=Charles |date=2004 |title=The North Korean Revolution, 1945–1950 |publisher=Cornell University Press |edition=1st}}
* {{cite book |last=Bacevich |first=Andrew |author-link=Andrew Bacevich |date=2010 |title=Washington rules: America's path to permanent war |publisher=[[Henry Holt and Company]] |location=New York |isbn=978-1-4299-4326-0 |edition=1st}}
* {{cite book |last=Beisner |first=Robert L. |date=2006 |title=Dean Acheson : a life in the Cold War |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |isbn=9780195045789 |url=https://archive.org/details/deanachesonlifei00beis}}
* {{Cite book |last1=Benson |first1=Robert Louis |last2=Warner |first2=Michael |date=1996 |title=Venona Soviet Espionage and the American Response 1939–1957 |publisher=National Security Agency |url=https://books.google.com/books?id=c8NIAQAAIAAJ |access-date=17. 9. 2021}}
*{{cite book |last=Bevins |first=Vincent |author-link=Vincent Bevins |date=2020 |title=[[The Jakarta Method|The Jakarta Method: Washington's Anticommunist Crusade and the Mass Murder Program that Shaped Our World]] |url= |location= |publisher=[[PublicAffairs]] |isbn=978-1541742406}}
* {{cite book |last=Blight |first=James G. |year=2012 |title=Becoming Enemies: U.S.-Iran Relations and the Iran-Iraq War, 1979–1988 |publisher=[[Rowman &amp; Littlefield]] |isbn=978-1-4422-0830-8}}
* {{cite book | last1=Blight | first1=James G. | last2=Allyn | first2=Bruce J. | last3=Welch | first3=David A. | title=Cuba on the Brink: Castro, the Missile Crisis, and the Soviet Collapse | url=https://books.google.com/books?id=GDo1CdsGZ8IC | date=2002 | publisher=Rowman &amp; Littlefield | isbn=978-0-7425-2269-5 | access-date=23. 10. 2019 | archive-date=29. 7. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200729144714/https://books.google.com/books?id=GDo1CdsGZ8IC | url-status=live }}
* {{cite book |last1=Blum |first1=William |title=Rogue State: A Guide to the World's Only Superpower |url=https://archive.org/details/unset0000unse_u2v3 |url-access=registration |date=2006 |publisher=Common Courage Press |isbn=978-1-56751-374-5 |edition=3rd }}
* {{cite book | last=Blumberg | first=Arnold | title=Great Leaders, Great Tyrants?: Contemporary Views of World Rulers Who Made History | url=https://archive.org/details/greatleadersgrea0000unse | date=1995 | publisher=Greenwood Press | location=Westport, Connecticut | isbn=978-0-313-28751-0 }}
* {{cite book |title=Fidel: A Biography of Fidel Castro |url=https://archive.org/details/fidelbiographyof0000bour |url-access=registration |last=Bourne |first=Peter G. |author-link=Peter Bourne |year=1986 |publisher=Dodd, Mead &amp; Company |location=New York |isbn=978-0-396-08518-8 }}
* {{cite book | last=Breslauer | first=George W. | title=Gorbachev and Yeltsin as Leaders | url=https://archive.org/details/gorbachevyeltsin0000bres | date=2002 | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-0-521-89244-5 }}
* {{cite book |last1=Bronson |first1=Rachel |title=Thicker Than Oil: America's Uneasy Partnership with Saudi Arabia |date=2006 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-536705-8 |url=https://books.google.com/books?id=soE8DwAAQBAJ |access-date=13. 5. 2020 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729154150/https://books.google.com/books?id=soE8DwAAQBAJ |url-status=live }}
* {{cite book |last1=Brownell |first1=Will |last2=Billings |first2=Richard N. |date=1987 |title=So close to greatness: a biography of William C. Bullitt |url=https://archive.org/details/soclosetogreatne00brow |url-access=registration |publisher=Macmillan |isbn=978-0-02-517410-8}}
* {{cite book | last=Bulmer-Thomas | first=Victor | title=The Political Economy of Central America since 1920 | url=https://archive.org/details/isbn_0521342848 | date=1987 | author-link=Victor Bulmer-Thomas | publisher=Cambridge University Press | location=Cambridge | isbn=978-0-521-34284-1 }}
* {{cite encyclopedia | last=Byrd | first=Peter | title=Cold War (entire chapter) | date=2003 | editor1=McLean, Iain | editor2=McMillan, Alistair | encyclopedia=The concise Oxford dictionary of politics | url=https://books.google.com/books?id=xLbEHQAACAAJ | access-date=16. 6. 2008 | publisher=Oxford University Press | isbn=978-0-19-280276-7 | archive-date=29. 7. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200729150444/https://books.google.com/books?id=xLbEHQAACAAJ | url-status=live }}
* {{cite encyclopedia | last=Calhoun | first=Craig | title=Cold War (entire chapter) | date=2002 | author-link=Craig Calhoun | encyclopedia=Dictionary of the Social Sciences | url=https://books.google.com/books?id=SvSZHgAACAAJ&amp;q=Dictionary+of+the+Social+Sciences | access-date=16. 6. 2008 | publisher=Oxford University Press | isbn=978-0-19-512371-5 }}{{Dead link|date=oktobar 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{cite book | editor1-last=Carliner | editor1-first=Geoffrey | editor2-last=Alesina | editor2-first=Alberto | date=1991 | title=Politics and Economics in the Eighties | publisher=University of Chicago Press | isbn=978-0-226-01281-0 }}
* {{cite book | last=Carlton | first=David | title=Churchill and the Soviet Union | date=2000 | url=https://books.google.com/books?id=MTPzJRV9hhgC&amp;pg=PA116 | publisher=Manchester University Press | isbn=978-0-7190-4107-5 | access-date=3. 12. 2017 | archive-date=13. 3. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200313225749/https://books.google.com/books?id=MTPzJRV9hhgC&amp;pg=PA116 | url-status=live }}
* {{cite book |last=Chandler|first=David|date=2000|title=Brother Number One: A Political Biography of Pol Pot, Revised Edition |url=https://archive.org/details/brothernumberone00davi|location=Chiang Mai, Thailand |publisher=Silkworm Books}}
* {{cite book |last1=Chretien |first1=Todd |title=Eyewitnesses to the Russian Revolution |date=2017 |publisher=Haymarket Books |isbn=978-1-60846-880-5 |url=https://books.google.com/books?id=oG4kDwAAQBAJ&amp;pg=PT129 |access-date=13. 5. 2020 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729143357/https://books.google.com/books?id=oG4kDwAAQBAJ&amp;pg=PT129 |url-status=live }}
* {{cite book |last=Coltman |first=Leycester |author-link=Arthur Leycester Scott Coltman |year=2003 |title=The Real Fidel Castro |url=https://archive.org/details/realfidelcastro00colt_0 |url-access=registration |publisher=Yale University Press |location=New Haven and London |isbn=978-0-300-10760-9 }}
* {{cite book|last=Coll|first=Steve|year=2004|author-link=Steve Coll|title=[[Ghost Wars|Ghost Wars: The Secret History of the CIA, Afghanistan, and Bin Laden, from the Soviet Invasion to 10 September 2001]]|publisher=[[Penguin Group]]|isbn=9781594200076}}
* {{cite book |last1=Combs |first1=Jerald A. |title=The History of American Foreign Policy from 1895 |date=2015 |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-45641-4 |url=https://books.google.com/books?id=MGamBgAAQBAJ&amp;pg=PA97 |access-date=13. 5. 2020 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729143054/https://books.google.com/books?id=MGamBgAAQBAJ&amp;pg=PA97 |url-status=live }}
* {{cite book |last=Cook|first=Bernard A.|date=2001|title=Europe Since 1945: An Encyclopedia|publisher=Taylor &amp; Francis|isbn=0-8153-4057-5}}
* {{cite book |last=Cooley |first=John K. |author-link=John K. Cooley |date=2002 |title=[[Unholy Wars]] |publisher=[[Pluto Press]] |isbn=978-0745319179}}
* {{cite book |last=Cotton |first=James |title=The Korean war in history |url=https://archive.org/details/koreanwarinhisto0000unse |date=1989 |publisher=Manchester University Press ND |isbn=978-0-7190-2984-4}}
* {{cite book |last=Cowley |first=Robert |date=1996 |title=The Reader's Companion to Military History |publisher=Houghton Mifflin |isbn=978-0-395-66969-3 |url=https://books.google.com/books?id=sefbAAAAMAAJ}}
* {{cite book | last=Cox | first=Michael | title=Beyond the Cold War: Superpowers at the Crossroads | date=1990 | author-link=Michael Cox (academic) | url=https://books.google.com/books?id=cUsOYWpQZbAC&amp;pg=PR18 | publisher=University Press of America | isbn=978-0-8191-7865-7 | access-date=20. 6. 2015 | archive-date=6. 9. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150906021516/https://books.google.com/books?id=cUsOYWpQZbAC&amp;pg=PR18 | url-status=live }}
* {{cite book | last1=Craig | first1=Campbell | last2=Logevall | first2=Fredrik | title=America's Cold War: The Politics of Insecurity | date= 2012 | publisher=Harvard University Press | isbn=978-0-674-05367-0 }}
* {{cite book |last1=Crocker |first1=Chester A. |last2=Hampson |first2=Fen Osler |last3=Aall |first3=Pamela R. |title=Leashing the Dogs of War: Conflict Management in a Divided World |date=2007 |publisher=US Institute of Peace Press |isbn=978-1-929223-97-8}}
* {{cite book |last=Crump |first=Laurien |date=2015 |title=The Warsaw Pact Reconsidered: International Relations in Eastern Europe, 1955–1969 |publisher=Routledge}}
* {{Cite book |last=Cumings |first=Bruce |title=The Origins of the Korean War, Liberation and the Emergence of Separate Regimes, 1945–1947 |publisher=Princeton University Press |year=1981 |author-link=Bruce Cumings}}
* {{cite book | last=Cummings | first=Richard H. | title=Radio Free Europe's &quot;Crusade for freedom&quot;: Rallying Americans behind Cold War Broadcasting, 1950–1960 | date=2010 | publisher=McFarland &amp; Co | location=Jefferson, NC | isbn=978-0-7864-4410-6 }}
* {{cite book |last=Dallek |first=Robert |author-link=Robert Dallek |date=2007 |title=Nixon and Kissinger: Partners in Power |isbn=978-0-06-072230-2 |publisher=HarperCollins |location=New York |url=https://archive.org/details/nixonkissingerpa00dall |url-access=registration}}
* {{Cite book |last=Daum|first=Andreas|author-link=Andreas Daum|title=Kennedy in Berlin|url=https://archive.org/details/kennedyinberlin0000daum|location=New York|publisher=Cambridge University Press|date=2008|isbn=978-0-521-85824-3}}
* {{cite book | last=Diggins | first=John P. | title=Ronald Reagan: Fate, Freedom, And the Making of History | url=https://archive.org/details/ronaldreaganfate00digg | url-access=registration | date=2007 | author-link=John Patrick Diggins | publisher=W.W. Norton | isbn=978-0-393-06022-5 }}
* {{cite book|last=Dinan|first=Desmond|title=Europe Recast: A History of European Union|url=https://books.google.com/books?id=9JlMDwAAQBAJ&amp;pg=PA40|date=2017|isbn=978-1-137-43645-0|pages=40–|publisher=Macmillan Education UK|access-date=25. 10. 2019|archive-date=29. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200729144504/https://books.google.com/books?id=9JlMDwAAQBAJ&amp;pg=PA40|url-status=live}}
* {{cite book | last=Dobrynin | first=Anatoly | title=In Confidence: Moscow's Ambassador to Six Cold War Presidents | url=https://archive.org/details/inconfidencemosc0000dobr_d2k5 | date=2001 | author-link=Anatoly Dobrynin | publisher=University of Washington Press | isbn=978-0-295-98081-2 }}
* {{cite book | last1=Doenecke | first1=Justus D. | first2=Mark A. | last2=Stoler | title=Debating Franklin D. Roosevelt's Foreign Policies, 1933–1945 | date=2005 | publisher=Rowman &amp; Littlefield | url=https://books.google.com/books?id=xdMF9rX6mX8C&amp;pg=PA18 | isbn=978-0-8476-9416-7 | access-date=14. 1. 2019 | archive-date=29. 7. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200729144806/https://books.google.com/books?id=xdMF9rX6mX8C&amp;pg=PA18 | url-status=live }}
* {{cite book | last=Dominguez | first=Jorge I. | title=To Make a World Safe for Revolution: Cuba's Foreign Policy | url=https://archive.org/details/tomakeworldsafef0000domi | date=1989 | author-link=Jorge I. Domínguez | publisher=Harvard University Press | isbn=978-0-674-89325-2 }}
* {{cite book|last=Dowty|first=Alan|title=Closed Borders: The Contemporary Assault on Freedom of Movement|publisher=Yale University Press | date=1989 | isbn=0-300-04498-4 }}
* {{Cite book |last=Duiker |first=William J. |title=Contemporary World History |date=31. 8. 2009 |publisher=Wadsworth Pub Co |isbn=978-0-495-57271-8 |url=https://books.google.com/books?id=uqvgYtJHGSMC |access-date=25. 5. 2020 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200622200541/https://books.google.com/books?id=uqvgYtJHGSMC |archive-date=22. 6. 2020 }}
* {{cite book | last=Duke | first=Simón | title=United States Military Forces and Installations in Europe | url=https://archive.org/details/unitedstatesmili0000duke | date=1989 | publisher=Oxford University Press | isbn=978-0-19-829132-9 }}
* {{cite book |last=Elleman |first=Bruce A. |year=2001 |title=Modern Chinese Warfare, 1795–1989 |url=https://archive.org/details/bwb_P8-DIH-991 |url-access=limited |publisher=Routledge |isbn=0415214742}}
* {{cite book |editor-last=Ello |editor-first=Paul |date=1968 |others=Control Committee of the Communist Party of Czechoslovakia |chapter=Action Plan of the Communist Party of Czechoslovakia (Prague, April 1968) |title=Dubcek's Blueprint for Freedom: His original documents leading to the invasion of Czechoslovakia |publisher=William Kimber &amp; Co.}}
* {{cite book |last=English|first=Robert|date=2000 |title=Russia and the Idea of the West: Gorbachev, Intellectuals, and the End of the Cold War |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-50474-4 |url=https://books.google.com/books?id=qA_uT6GrcxEC&amp;pg=PA26 |access-date=30. 11. 2019|archive-date=29. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200729150207/https://books.google.com/books?id=qA_uT6GrcxEC&amp;pg=PA26|url-status=live}}
* {{cite book | last=Erlich | first=Reese | title=Dateline Havana: The Real Story of U.S. Policy and the Future of Cuba | date=2008 | author-link=Reese Erlich | publisher=PoliPoint Press | location=Sausalito, California | isbn=978-0-9815769-7-8 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/datelinehavanare0000erli }}
* {{cite book | first = T. R. | last = Fehrenbach | author-link = T. R. Fehrenbach | title = This Kind of War: The Classic Korean War History | edition = 15th Anniversary | publisher = Potomac Books | date = 2001 | isbn = 978-1-57488-334-3 | location = [[Washington, D.C.]] }}
* {{cite book |last=Franklin |first=Jane |date=2016 |title=Cuba and the U.S. empire : a chronological history |publisher=[[New York University Press]] |location=New York |isbn=978-1-58367-605-9}}
* {{cite book | last=Friedman | first=Norman | title=The Fifty-Year War: Conflict and Strategy in the Cold War | url=https://archive.org/details/fiftyyearwarconf0000frie | date=2007 | author-link=Norman Friedman | publisher=Naval Institute Press | isbn=978-1-59114-287-4 }}
* {{cite book |last1=Fritsch-Bournazel |first1=Renata |title=Confronting the German question: Germans on the East-West divide |date=1990 |publisher=Berg |isbn=978-0-85496-100-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/confrontinggerma0000frit }}
* {{cite book | last=Gaddis | first=John Lewis | title=Russia, the Soviet Union and the United States. An Interpretative History | date=1990 | author-link=John Lewis Gaddis | publisher=McGraw-Hill | isbn=978-0-07-557258-9 | url=https://archive.org/details/russiasovietunio00gadd }}
* {{cite book | last=Gaddis | first=John Lewis | title=The Cold War: A New History | date=2005 | publisher=Penguin Press | isbn=978-1-59420-062-5 | url=https://archive.org/details/coldwarnewhistor00gadd }}
* {{cite book |last=Gaidar |first=E. T. |date=2007 |title=Collapse of an empire: lessons for modern Russia |publisher=Brookings Institution Press |location=Washington, D.C. |isbn=9780815731146 |url=https://books.google.com/books?id=bDSfnxYjVwAC&amp;pg=PA102}}
* {{cite book | last=Garthoff | first=Raymond | title=Détente and Confrontation: American-Soviet Relations from Nixon to Reagan | url=https://archive.org/details/detenteconfronta0000gart | date=1994 | author-link=Raymond L. Garthoff | publisher=Brookings Institution Press | isbn=978-0-8157-3041-5 }}
* {{cite book |last1=Gasiorowski |first1=Mark J. |last2=Byrne |first2=Malcolm |title=Mohammad Mosaddeq and the 1953 Coup in Iran |date=2004 |publisher=Syracuse University Press |isbn=978-0-8156-3018-0 |url=https://books.google.com/books?id=yW2slrVAb5kC |access-date=13. 5. 2020 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729172455/https://books.google.com/books?id=yW2slrVAb5kC |url-status=live }}
* {{cite book |last1=Gerard |first1=Emmanuel |title=Death in the Congo |date=2015 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-74536-0 |url=https://books.google.com/books?id=pvVqBgAAQBAJ&amp;q=lumumba.+cold+war.+assassination |access-date=13. 5. 2020 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729172533/https://books.google.com/books?id=pvVqBgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=lumumba.+cold+war.+assassination |url-status=live }}
* {{cite book |last1=Gerolymatos |first1=André |title=An International Civil War: Greece, 1943–1949 |date=2017 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-18060-2 |url=https://books.google.com/books?id=jJoqDQAAQBAJ&amp;pg=PA376 |access-date=13. 5. 2020 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729153630/https://books.google.com/books?id=jJoqDQAAQBAJ&amp;pg=PA376 |url-status=live }}
* {{cite book |last=Ghodsee |first=Kristen |title=Red Hangover: Legacies of Twentieth-Century Communism |date=2017 |publisher=[[Duke University Press]] |isbn=978-0-8223-6949-3 |author-link=Kristen R. Ghodsee |url=https://www.dukeupress.edu/red-hangover |access-date=4. 8. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191207032254/https://www.dukeupress.edu/red-hangover |archive-date=7. 12. 2019}}
*{{cite book |last=Gibbs|first=Joseph |title=Gorbachev's Glasnost: The Soviet Media in the First Phase of Perestroika |url=https://archive.org/details/gorbachevsglasno0000gibb|date=1999 |publisher=Texas A&amp;M University Press |isbn=0-89096-892-6 }}
* {{cite book |last1=Graebner |first1=Norman A. |last2=Burns |first2=Richard Dean |last3=Siracusa |first3=Joseph M. |title=Reagan, Bush, Gorbachev: Revisiting the End of the Cold War |year=2008 |publisher=Greenwoo |isbn=978-0-313-35241-6 |url=https://books.google.com/books?id=r71u_AgE7iYC&amp;pg=PA29 |access-date=13. 5. 2018 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729145925/https://books.google.com/books?id=r71u_AgE7iYC&amp;pg=PA29 |url-status=live}}
* {{cite book |last=Grandin |first=Greg |date=2011 |title=The Last Colonial Massacre: Latin America in the Cold War |url=https://archive.org/details/lastcolonialmass0000gran |edition=updated |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-30690-2}}
* {{Cite book |last=Greene |first=John Robert |title=The Presidency of George Bush |url=https://archive.org/details/presidencyofgeor0000gree |year=2015 |edition=2nd |publisher=University Press of Kansas |isbn=978-0-7006-2079-1}}
* {{Cite book|first1=J.A.S|last1=Grenville|author1-link=John Grenville|first2=Bernard|last2=Wasserstein|author2-link=Bernard Wasserstein |title=The Major International Treaties of the Twentieth Century|publisher=[[Routledge]]|date=1987|isbn=978-0-415-14125-3}}
* {{Citation|last=Grenville|first=John Ashley Soames|title=A History of the World from the 20th to the 21st Century|publisher=Routledge |date=2005|isbn=0-415-28954-8}}
* {{cite book | last=Halliday | first=Fred | chapter=Cold War | title=The Oxford Companion to the Politics of the World | date=2001 | publisher=Oxford University Press Inc. }}
* {{cite book | last=Hamann | first=Hilton | title=Days of the Generals | date=2007 | orig-date=2003 | location=Cape Town | publisher=Struik Publishers | isbn=978-1-86872-340-9 }}
* {{cite book|last1=Hanhimäki |first1=Jussi |last2=Soutou |first2=Georges-Henri |last3=Germond |first3=Basil |year=2010 |title=The Routledge Handbook of Transatlantic Security |url=https://books.google.com/books?id=swfHBQAAQBAJ&amp;pg=PT501 |publisher=Routledge |isbn=9781136936074}}
* {{cite book |last1=Hardesty |first1=Von |title=Red phoenix : the rise of Soviet air power, 1941–1945 |date=1991 |orig-date=1982 |publisher=Smithsonian Institution Press |location=Washington, D.C. |isbn=0-87474-510-1}}
* {{cite book |editor-last1=Hardt |editor-first1=John Pearce |editor-last2=Kaufman |editor-first2=Richard F. | others=United States Congress, Joint Economic Committee | title=East-Central European Economies in Transition | url=https://books.google.com/books?id=Yv-ehBPBdgYC&amp;pg=PA714 | date=1995 | publisher=M.E. Sharpe | isbn=978-1-56324-613-5 | access-date=23. 10. 2019 | archive-date=29. 7. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200729145018/https://books.google.com/books?id=Yv-ehBPBdgYC&amp;pg=PA714 | url-status=live }}
* {{cite book |last=Harrison |first=Hope Millard |title=Driving the Soviets Up the Wall: Soviet-East German Relations, 1953–1961 |date=2003 |publisher=Princeton University Press |isbn=0-691-09678-3}}
* {{cite book |last=Hart-Landsberg |first=Martin |date=1998 |title=Korea: Division, Reunification, &amp; U.S. Foreign Policy |url=https://archive.org/details/korea00mart |publisher=Monthly Review Press |isbn=9780853459279}}
* {{cite book |last=Haruki |first=Wada |title=The Korean War: An International History |date=2018 |publisher=Rowman &amp; Littlefield |isbn=978-1-5381-1642-5 |url=https://books.google.com/books?id=fHBMDwAAQBAJ |access-date=13. 5. 2020}}
* {{Cite book|last=Hasanli|first=Jamil|title=Khrushchev's Thaw and National Identity in Soviet Azerbaijan, 1954–1959|publisher=Lexington Books |date=2014}}
* {{cite book |last=Heller |first=Henry |title=The Cold War and the new imperialism: a global history, 1945–2005 |url=https://archive.org/details/coldwarnewimperi0000hell |date=2006 |publisher=Monthly Review Press |isbn=978-1-58367-140-5}}
* {{cite book |last=Herring |first=George C. |title=Aid to Russia, 1941–1946: strategy, diplomacy, the origins of the cold war |date=1973 |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-03336-7 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/aidtorussia1941100herr_0}}
* {{cite book |last=Herring |first=George C. |date=2008 |title=From Colony to Superpower; U.S. Foreign Relations Since 1776 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-507822-0 |url=https://archive.org/details/fromcolonytosupe00herr}}
* {{cite book | last=Heuveline | first=Patrick | chapter=The Demographic Analysis of Mortality Crises: The Case of Cambodia, 1970–1979 | title=Forced Migration and Mortality | url=https://archive.org/details/forcedmigrationm0000unse_t3v0 | publisher=[[National Academies Press]] | date=2001 | isbn=978-0-309-07334-9}}
* {{cite book |last1=Hixson |first1=Walter L. |title=The Myth of American Diplomacy: National Identity and U.S. Foreign Policy |date=2009 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-15013-1 |url=https://books.google.com/books?id=DNId6HxkzQwC |access-date=12. 4. 2017 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729150013/https://books.google.com/books?id=DNId6HxkzQwC |url-status=live }}
* {{cite book |last=Hoppe |first=Bert |year=2011 |title=In Stalins Gefolgschaft: Moskau und die KPD 1928–1933|publisher=Oldenbourg Verlag |language=de|isbn=9783486711738}}
* {{cite book |last=Hughes |first=Geraint |date=2014 |title=My Enemy's Enemy: Proxy Warfare in International Politics |place=Brighton |publisher=Sussex Academic Press |isbn=978-1-84519-627-1}}
*{{cite book | last = Hussain | first = Rizwan | title = Pakistan and the emergence of Islamic militancy in Afghanistan | url = https://archive.org/details/pakistanemergenc0000huss | publisher = Ashgate | location = Aldershot, England Burlington, VT | date = 2005 | isbn = 978-0-7546-4434-7 }}
* {{cite book | last=Hwang | first=Su-kyoung | title=Korea's Grievous War |title-link=Korea's Grievous War | date= 2016 | publisher=University of Pennsylvania Press | isbn=978-0-8122-4845-6 }}
* {{cite book |last1=Isby |first1=David C. |last2=Kamps |first2=Charles Tustin |title=Armies of NATO's Central Front |date=1985 |publisher=Jane's |isbn=978-0-7106-0341-8 }}
* {{cite book | last=Itzigsohn | first=José | title=Developing Poverty: The State, Labor Market Deregulation, and the Informal Economy in Costa Rica and the Dominican Republic | date=2000 | publisher=Penn State University Press | location=University Park, Pennsylvania | url=https://books.google.com/books?id=b7Jo9GtxMEcC | isbn=978-0-271-02028-0 | access-date=20. 6. 2015 | archive-date=6. 9. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150906022445/https://books.google.com/books?id=b7Jo9GtxMEcC | url-status=live }}
* {{cite book |last=Jennings |first=Christian |date=2017 |title=Flashpoint Trieste: The First Battle of the Cold War |publisher=ForeEdge |place=Lebanon, NH |isbn=9781512601725}}
* {{cite book |last1=Jowett |first1=Garth |last2=O'Donnell |first2=Victoria |date=2005 |title=Propaganda and Persuasion |chapter=What Is Propaganda, and How Does It Differ From Persuasion?|publisher=Sage Publications|isbn=978-1-4129-0898-6 |author2-link=Victoria O'Donnell}}
* {{cite book|last=Jonas|first=Manfred|title=The United States and Germany: A Diplomatic History|url=https://books.google.com/books?id=MSLgiCvfKXQC&amp;pg=PA270|date=1985|publisher=Cornell University Press|isbn=0-8014-9890-2|access-date=25. 10. 2019|archive-date=29. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200729154155/https://books.google.com/books?id=MSLgiCvfKXQC&amp;pg=PA270|url-status=live}}
* {{cite book|last=Jones|first=Geoffrey|chapter=Firms and Global Capitalism|editor-last1=Neal|editor-first1=Larry|editor-last2=Williamson|editor-first2=Jeffrey G.|title=The Cambridge History of Capitalism: Volume 2, The Spread of Capitalism: From 1848 to the Present |url=https://books.google.com/books?id=jMRkAwAAQBAJ|date=2014|publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-316-02571-0|pages=176–179 |ref=CITEREFJones, G.2014 |access-date=21. 10. 2017|archive-date=29. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200729150244/https://books.google.com/books?id=jMRkAwAAQBAJ|url-status=live}}
* {{cite book | last=Jones | first=Howard | title=Crucible of Power: A History of American Foreign Relations from 1945 | url=https://archive.org/details/crucibleofpowerh0000jone | date=2009 | publisher=Rowman &amp; Littlefield | location=Lanham | isbn=978-0-7425-6454-1 | ref=CITEREFJones, H.2009}}
* {{cite book|last=Jones|first=Seth G. |author-link=Seth Jones (political scientist)|year=2010|title=In the Graveyard of Empires: America's War in Afghanistan|publisher=[[W. W. Norton &amp; Company]] |url=https://archive.org/details/ingraveyardofemp00jone_0|url-access=registration |isbn=9780393071429 |ref=CITEREFJones, S.2010}}
* {{cite book | last=Kalinovsky | first=Artemy M. | title=A Long Goodbye: The Soviet Withdrawal from Afghanistan | url=https://archive.org/details/longgoodbyesovie0000kali | date=2011 | publisher=Harvard University Press | isbn=978-0-674-05866-8 }}
* {{cite book | last=Kalnins | first=Mara | title=Latvia: A Short History | date=2015 | url=https://books.google.com/books?id=vHpeCwAAQBAJ&amp;pg=PT126 | publisher=Hurst | isbn=978-1-84904-606-0 | access-date=19. 6. 2019 | archive-date=29. 7. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200729145941/https://books.google.com/books?id=vHpeCwAAQBAJ&amp;pg=PT126 | url-status=live }}
* {{cite book|first=Zachary|last=Karabell|title=Architects of Intervention: The United States the Third World and the Cold War 1946–1962 |url=https://archive.org/details/architectsofinte0000kara|publisher=LSU Press|date=1999|isbn=978-0-8071-2341-6 }}
* {{cite book | last=Kempe | first=Frederick | title=Berlin 1961 | date=2011 | author-link=Frederick Kempe | publisher=Penguin Group (US) | isbn=978-0-399-15729-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/berlin1961kenned0000kemp }}
* {{cite book | last=Khanna | first=V.N. | title=International Relations|edition=5th | publisher=Vikas | date=2013 | isbn=978-93-259-6836-3 }}
* {{cite book|author-link=Ben Kiernan|last=Kiernan|first=Ben |title=The Specter of Genocide: Mass Murder in Historical Perspective |year=2003 |publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-52750-7|editor=Robert Gellately, Ben Kiernan|chapter=Twentieth-Century Genocides Underlying Ideological Themes from Armenia to East Timor |chapter-url=https://archive.org/details/specterofgenocid00robe |chapter-url-access=registration}}
* {{cite book |last=Kim |first=Samuel S. |date=2014 |chapter=The Evolving Asian System |title=International Relations of Asia |publisher=[[Rowman &amp; Littlefield]] |isbn=9781442226418}}
* {{cite book | last=Kinsella | first=Warren | title=Unholy Alliances | date=1992 | author-link=Warren Kinsella | publisher=Lester Publishing | isbn=978-1-895555-24-0 | url=https://archive.org/details/unholyalliancest0000kins }}
* {{cite book |last1=Kinvig |first1=Clifford |title=Churchill's crusade : the British invasion of Russia, 1918–1920 |url=https://archive.org/details/churchillscrusad0000kinv_j8i9 |date=2007 |publisher=Hambledon Continuum |isbn=978-1-84725-021-6 }}
* {{cite book |last=Kinzer |first=Stephen |title=All the Shah's men : an American coup and the roots of Middle East terror |url=https://archive.org/details/allshahsmenameri00kinz |url-access=registration |publisher=J. Wiley &amp; Sons |location=Hoboken, NJ |date=2003 |isbn=978-0-471-67878-6}}
* {{cite book |last=Kissinger |first=H. |year=2011 |title=On China |url=https://archive.org/details/onchina0000kiss_r4x0 |place=New York |publisher=Penguin Press |isbn=9781101445358}}
* {{cite book |last=Koven |first=Steven G. |date=2015 |title=Responsible Governance: A Case Study Approach |url=https://books.google.com/books?id=LUXRg7YBWiIC&amp;pg=PA93 |publisher=M.E. Sharpe |isbn=978-0-7656-2932-6 |pages=93– |access-date=21. 6. 2019 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729151248/https://books.google.com/books?id=LUXRg7YBWiIC&amp;pg=PA93 |url-status=live}}
* {{Cite book |last=Kramer |first=Mark |year=2014 |chapter=The Soviet Bloc and the Cold War in Europe |editor-last=Larresm |editor-first=Klaus |chapter-url=https://books.google.com/books?id=EyNcCwAAQBAJ&amp;pg=PT174 |title=A Companion to Europe Since 1945 |publisher=Wiley |isbn=978-1-118-89024-0}}
* {{cite book|last=Kydd|first=Andrew H.|title=Trust and Mistrust in International Relations|url=https://books.google.com/books?id=8_1ZDwAAQBAJ&amp;pg=PA107|date=2018|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-18851-5|pages=107–|access-date=24. 10. 2019|archive-date=29. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200729143512/https://books.google.com/books?id=8_1ZDwAAQBAJ&amp;pg=PA107|url-status=live}}
* {{cite book |last=LaFeber |first=Walter |chapter=Thomas C. Mann and the Devolution of Latin American Policy: From the Good Neighbor to Military Intervention |title=Behind the Throne: Servants of Power to Imperial Presidents, 1898–1968 |url=https://archive.org/details/behindthroneserv0000unse |date=1993a |editor1=Thomas J. McCormick |editor2=Walter LaFeber |publisher=University of Wisconsin Press |isbn=0-299-13740-6 |name-list-style=amp}}
* {{cite book |last=LaFeber |first=Walter |title=America, Russia, and the Cold War, 1945–1992 |url=https://archive.org/details/americarussiacol0000lafe_u5l4 |date=1993 |author-link=Walter LaFeber |publisher=McGraw-Hill |isbn=978-0-07-035853-9}}
* {{cite book |last=LaFeber |first=Walter |title=America, Russia, and the Cold War, 1945–2002 |url=https://archive.org/details/americarussiacol0000lafe_v6a4 |date=2002 |publisher=McGraw-Hill |isbn=978-0-07-284903-5}}
* {{cite book |last=Large |first=David K. |date=1996 |title=Germans to the Front: West German Rearmament in the Adenauer Era |url=https://archive.org/details/germanstofrontwe0000larg |publisher=University of North Carolina Press}}
* {{cite book | last=Layne | first=Christopher | title=The Peace of Illusions: American Grand Strategy from 1940 to the Present | date=2007 | url=https://books.google.com/books?id=3Gzrfmkw80MC&amp;q=roll+back,+nsc+68&amp;pg=PA63 | publisher=Cornell University Press | isbn=978-0-8014-7411-8 | access-date=13. 5. 2020 | archive-date=29. 7. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200729144629/https://books.google.com/books?id=3Gzrfmkw80MC&amp;pg=PA63&amp;dq=roll+back,+nsc+68 | url-status=live }}
* {{cite book | last=Lechuga Hevia | first=Carlos | title=Cuba and the Missile Crisis | date=2001 | publisher=Ocean Press | location=Melbourne, Australia | url=https://archive.org/details/cubamissilecrisi0000lech | url-access=registration | isbn=978-1-876175-34-4 }}
* {{Cite book |last=Lee |first=Tae-Woo |title=Military Technologies of the World |volume=1 |location=Santa Barbara, [[California|CA]] |publisher=ABC-CLIO |year=2008 |url=https://archive.org/details/militarytechnolo0000leet/page/12/mode/2up |url-access=registration |isbn=978-0-275-99535-5}}
* {{cite book |last1=Lefeber |first1=R. |last2=Fitzmaurice |first2=M. |last3=Vierdag |first3=E. W. |title=The Changing political structure of Europe: aspects of international law |date=1991 |publisher=M. Nijhoff |isbn=978-0-7923-1379-3 |url=https://archive.org/details/changingpolitica0000unse_y9g4 |url-access=registration}}
* {{cite book | last=Leffler | first=Melvyn P. | title=For The Soul of Mankind: The United States, the Soviet Union, and the Cold War | year= 2008 | location=New York | publisher=[[Farrar, Straus, and Giroux]] | isbn=978-0-374-53142-3 }}
* {{cite book | last=Lendvai | first=Paul | title=One Day that Shook the Communist World: The 1956 Hungarian Uprising and Its Legacy | url=https://archive.org/details/onedaythatshookc0000lend | date=2008 | author-link=Paul Lendvai | publisher=Princeton University Press | isbn=978-0-691-13282-2 }}
* {{cite book | last = Litwak | first = Robert | title = Détente and the Nixon doctrine : American foreign policy and the pursuit of stability, 1969–1976 | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge Cambridgeshire New York | date = 1986 | isbn = 978-0-521-25094-8 }}
* {{cite book | last=Lüthi | first=Lorenz M. | title=The Sino-Soviet Split: Cold War in the Communist World | date=2010 | url=https://books.google.com/books?id=dl4TRDxqexMC | publisher=Princeton UP | isbn=978-1-4008-3762-5 | access-date=20. 6. 2015 | archive-date=9. 6. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190609073503/https://books.google.com/books?id=dl4TRDxqexMC | url-status=live }}
* {{cite book | last=Malkasian | first=Carter | title=The Korean War: Essential Histories | url=https://archive.org/details/koreanwar0000malk | date=2001 | publisher=Osprey Publishing | isbn=978-1-84176-282-1 }}
* {{cite book |last=Mälksoo |first=Lauri |date=28. 6. 2022 |title=Illegal Annexation and State Continuity |chapter=The Baltic States Between 1940 and 1991: Illegality and/Or Prescription |publisher=BRILL |pages=70–139 |doi=10.1163/9789004464896_005 |doi-access=free |isbn=9789004464896}}
* {{cite book |editor-last=Mandelbaum |editor-first=Michael |date=1996 |title=Post-Communism: Four Perspectives |url=https://archive.org/details/postcommunismfou00mand |publisher=Council on Foreign Relations |isbn=0-87609-186-9}}
* {{cite book |last1=Mars |first1=Perry |first2=Alma H |last2=Young |date=2004 |url=https://books.google.com/books?id=F4lJBFU-k1wC |title=Caribbean Labor and Politics: Legacies of Cheddi Jagan and Michael Manley |location=Detroit |publisher=Wayne State University Press |isbn=978-0-8143-3211-5 |access-date=20. 6. 2015 |archive-date=6. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150906023700/https://books.google.com/books?id=F4lJBFU-k1wC |url-status=live }}
* {{Cite book |last=Mawdsley |first=Evan |author-link=Evan Mawdsley |url=https://archive.org/details/russiancivilwar00evan |title=The Russian Civil War |date=1. 3. 2007 |publisher=Pegasus Books |isbn=978-1-933648-15-6 |url-access=registration}}
* {{cite book |last=McCauley |first=Martin |title=Origins of the Cold War, 1941–1949 |publisher=Pearson Longman |location=Harlow, England; New York |date=2008 |isbn=978-1-4058-7433-5}}
* {{cite book |last=McCauley |first=Martin |year=2008b |title=Russia, America and the Cold War: 1949–1991 |edition=Revised 2nd |url=https://books.google.com/books?id=r0V-Oxmy9FQC&amp;q=Hafizullah+Amin+personal+guard&amp;pg=PA142 |location=Harlow, UK |publisher=[[Pearson Education]] |isbn=978-1-4058-7430-4}}
* {{cite book | last = McMahon | first = Robert | title = The Cold War: A Very Short Introduction | date = 2003 | author-link = Robert J. McMahon | publisher = Oxford University Press | isbn = 978-0-19-280178-4 }}
* {{cite book |last1=McSherry |first1=J. Patrice |chapter=Chapter 5: &quot;Industrial repression&quot; and Operation Condor in Latin America |title=State Violence and Genocide in Latin America: The Cold War Years (Critical Terrorism Studies) |date=2011 |author-link1=J. Patrice McSherry |editor1=Esparza, Marcia |editor2=Henry R. Huttenbach |editor3=Daniel Feierstein |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-66457-8 |chapter-url=https://www.routledge.com/State-Violence-and-Genocide-in-Latin-America-The-Cold-War-Years/Esparza-Huttenbach-Feierstein/p/book/9780415496377 |access-date=12. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180719232658/https://www.routledge.com/State-Violence-and-Genocide-in-Latin-America-The-Cold-War-Years/Esparza-Huttenbach-Feierstein/p/book/9780415496377|archive-date=19. 7. 2018 |url-status=live}}
* {{cite book | last=Menon | first=Anand | title=France, NATO, and the limits of independence, 1981–97: the politics of ambivalence | url=https://archive.org/details/francenatolimits0000amen | date=2000 | author-link=Anand Menon | publisher=Palgrave Macmillan | isbn=978-0-312-22931-3 }}
* {{cite book |last1=Meher |first1=Jagmohan |title=America's Afghanistan war : the success that failed |date=2004 |publisher=Kalpaz |location=Delhi |isbn=978-81-7835-262-6}}
* {{cite book |last=Miglietta |first=John P. |date=2002 |title=American Alliance Policy in the Middle East, 1945–1992: Iran, Israel, and Saudi Arabia |publisher=Lexington Books}}
* {{cite book |last=Miller |first=Nicola |date=2002 |editor-last1=Carter |editor-first1=Dale |editor-last2=Clifton |editor-first2=Robin |chapter=The Real Gap in the Cuban Missile Crisis: The Post-Cold-War Historiography and Continued Omission of Cuba |title=War and Cold War in American foreign policy, 1942–62 |publisher=[[Palgrave Macmillan]] |location=Basingstoke |isbn=978-1-4039-1385-2}}
* {{Cite book |last1=Miller |first1=Robert |last2=Wainstock |first2=Dennis D. |date=2013 |title=Indochina and Vietnam: The Thirty-five Year War, 1940–1975 |publisher=Enigma Books |isbn=978-1-936274-66-6 |pages=101–102 |url=https://books.google.com/books?id=jexmAgAAQBAJ&amp;pg=PT101 |access-date=13. 5. 2020 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729150049/https://books.google.com/books?id=jexmAgAAQBAJ&amp;pg=PT101 |url-status=live}}
* {{cite book | last=Miller | first=Roger Gene | title=To Save a City: The Berlin Airlift, 1948–1949 | date=2000 | publisher=Texas A&amp;M University Press | isbn=978-0-89096-967-0 }}
* {{cite book|last=Moschonas|first=Gerassimos|title=In the Name of Social Democracy: The Great Transformation, 1945 to the Present |url=https://books.google.com/books?id=_00SKFEabywC&amp;pg=PR4 |date=2002|translator-last=Elliot|translator-first=Gregory |publisher=Verso|isbn=978-1-85984-639-1|pages=4–|access-date=24. 10. 2019|archive-date=29. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200729154136/https://books.google.com/books?id=_00SKFEabywC&amp;pg=PR4|url-status=live}}
* {{cite book |last1=Moss |first1=George |date=1993 |title=America in the Twentieth Century |publisher=Prentice Hall |url=https://archive.org/details/americaintwentie00moss_0 |url-access=registration |isbn=978-0-13-031733-9 }}
* {{cite book |last=Mosyakov |first=Dmitry |date=2004 |chapter=The Khmer Rouge and the Vietnamese Communists: A History of Their Relations as Told in the Soviet Archives |title=Genocide in Cambodia and Rwanda (Yale Genocide Studies Program Monograph Series No. 1) |editor-last=Cook |editor-first=Susan E. |chapter-url=https://www.files.ethz.ch/isn/46645/GS20.pdf |access-date=30. 12. 2018 |archive-date=31. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181231092626/https://www.files.ethz.ch/isn/46645/GS20.pdf |url-status=live}}
* {{cite book|last=Motin|first=Dylan|date=2025|title=Territorial Expansion and Great Power Behavior During the Cold War: A Theory of Armed Emergence|publisher=Routledge|isbn=978-1-040-38258-5}}
* {{cite book |last=Motter |first=T.H. Vail |date=1952 |title=The Persian Corridor and Aid to Russia |publisher=Center of Military History |url=https://history.army.mil/books/wwii/persian/index.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20071224152307/http://www.history.army.mil/books/wwii/persian/index.htm |url-status=dead |archive-date=24. 12. 2007 |access-date=12. 7. 2014}}
* {{cite book |last=Moynihan |first=Daniel Patrick |date=1998 |title=Secrecy: The American Experience |publisher=Yale University Press |url=https://archive.org/details/secrecyamericane00moyn |url-access=registration |isbn=978-0-300-08079-7 |pages=[https://archive.org/details/secrecyamericane00moyn/page/15 15–16], [https://archive.org/details/secrecyamericane00moyn/page/70 70]}}
* {{cite encyclopedia | last=Nashel | first=Jonathan | title=Cold War (1945–91): Changing Interpretations (entire chapter) | date=1999 | editor=Whiteclay Chambers, John | encyclopedia=The Oxford Companion to American Military History | url=https://books.google.com/books?id=xtMKHgAACAAJ&amp;q=The+Oxford+Companion+to+American+Military+History | access-date=16. 6. 2008 | publisher=Oxford University Press | isbn=978-0-19-507198-6 }}{{Dead link|date=oktobar 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{cite book|editor-last1=Goodby|editor-first1=James E.|editor-last2=Morel|editor-first2=Benoit|last=Newman|first=William W.|title=The Limited Partnership: Building a Russian-US Security Community|chapter-url=https://books.google.com/books?id=yW_Nu5iOE84C&amp;pg=PA41 |date=1993|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-829161-9|chapter=History Accelerates: The Diplomacy of Co-operation and Fragmentation |access-date=26. 4. 2020|archive-date=29. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200729155247/https://books.google.com/books?id=yW_Nu5iOE84C&amp;pg=PA41|url-status=live}}
* {{cite book | last=Njølstad | first=Olav | title=The Last Decade of the Cold War | date=2004 | author-link=Olav Njølstad | publisher=Routledge | isbn=978-0-7146-8371-3 }}
* {{cite book |last1=No |first1=Kum-Sok |last2=Osterholm |first2=J. Roger |title=A MiG-15 to Freedom: Memoir of the Wartime North Korean Defector who First Delivered the Secret Fighter Jet to the Americans in 1953 |date=1996 |publisher=McFarland |isbn=978-0-7864-0210-6 }}
* {{cite book | last=Nolan | first=Peter | title=China's Rise, Russia's Fall | url=https://archive.org/details/chinasriserussia0000nola | date=1995 | author-link=Peter Nolan | publisher=St. Martin's Press | isbn=978-0-312-12714-5 }}
* {{cite book |last1=Nuenlist |first1=Christian |first2=Anna |last2=Locher |first3=Garret |last3=Martin |title=Globalizing de Gaulle: International Perspectives on French Foreign Policies, 1958–1969 |date=2010 |url=https://books.google.com/books?id=tcicr6TrwjUC&amp;pg=PA101 |publisher=Lexington Books |isbn=978-0-7391-4250-9 |access-date=29. 10. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729144631/https://books.google.com/books?id=tcicr6TrwjUC&amp;pg=PA101 |archive-date=29. 7. 2020}}
* {{cite book |last1=Oberdorfer |first1=Don |title=Tet!: The Turning Point in the Vietnam War |date=2001 |publisher=JHU Press |isbn=978-0-8018-6703-3 |url=https://books.google.com/books?id=r6lQ-430NL0C&amp;q=Oberdorfer+2001 |access-date=13. 5. 2020 |url-status=live |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729145017/https://books.google.com/books?id=r6lQ-430NL0C&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Oberdorfer+2001}}
* {{cite book |last1=Odom |first1=William E. |title=The Collapse of the Soviet Military |date=2000 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-08271-5 |url=https://books.google.com/books?id=Wojkd3uzVPgC |access-date=13. 5. 2020 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729143427/https://books.google.com/books?id=Wojkd3uzVPgC |archive-date=29. 7. 2020 }}
* {{cite book | last=O'Neil | first=Patrick | title=Post-communism and the Media in Eastern Europe | date=1997 | publisher=Routledge | isbn=978-0-7146-4765-4 }}
* {{cite book | last=Otfinoski | first=Steven | title=The Baltic Republics | date=2014 | url=https://books.google.com/books?id=gpv87uY9cucC&amp;pg=PA14 | publisher=Infobase Publishing | isbn=978-1-4381-2253-3 | access-date=19. 6. 2019 | archive-date=29. 7. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200729165906/https://books.google.com/books?id=gpv87uY9cucC&amp;pg=PA14 | url-status=live }}
* {{cite book | last=Palmer | first=Colin A. | title=Cheddi Jagan and the Politics of Power: British Guiana's Struggle for Independence | date=2010 | publisher=University of North Carolina Press | location=Chapel Hill | url=https://books.google.com/books?id=NHd1sxVg4XwC | isbn=978-0-8078-3416-9 | access-date=20. 6. 2015 | archive-date=6. 9. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150906024930/https://books.google.com/books?id=NHd1sxVg4XwC | url-status=live }}
* {{cite book|last=Papathanasiou|first=Ioanna|editor-last1=Carabott|editor-first1=Philip|editor-last2=Sfikas|editor-first2=Thanasis D. |chapter=The Cominform and the Greek Civil War, 1947–49|pages=57–72|title=The Greek Civil War: Essays on a Conflict of Exceptionalism and Silences|chapter-url=https://books.google.com/books?id=wTorDwAAQBAJ&amp;pg=PR4|date=5. 7. 2017|publisher=Taylor &amp; Francis|isbn=978-1-351-88865-3 |access-date=25. 10. 2019|archive-date=29. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200729143727/https://books.google.com/books?id=wTorDwAAQBAJ&amp;pg=PR4|url-status=live}}
* {{cite book|last=Paterson|first=Thomas G.|title=Meeting the Communist Threat: Truman to Reagan |url=https://books.google.com/books?id=qGjmCwAAQBAJ|date=1989 |publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-504532-1|access-date=25. 10. 2019|archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729145942/https://books.google.com/books?id=qGjmCwAAQBAJ|url-status=live}}
* {{cite book |last1=Paterson |first1=Thomas |last2=Clifford |first2=J. Garry |last3=Brigham |last4=Donoghue |first4=Michael |last5=Hagan |first5=Kenneth |title=American Foreign Relations: Volume 2: Since 1895 |date=1. 1. 2014 |url=https://books.google.com/books?id=hkjAAgAAQBAJ |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-305-17722-2 |access-date=13. 5. 2020 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729151548/https://books.google.com/books?id=hkjAAgAAQBAJ&amp;pg=PA288&amp;dq=truman,+rollback,+mao |url-status=live}}
* {{cite book | last=Pavelec | first=Sterling Michael | title=The Military–Industrial Complex and American Society | date=2009 | publisher=ABC-CLIO | isbn=978-1-59884-187-9 }}
* {{cite book | last=Pearson | first=Raymond | title=The Rise and Fall of the Soviet Empire | url=https://archive.org/details/risefallofsoviet0000pear | date=1998 | publisher=Macmillan | isbn=978-0-312-17407-1 }}
* {{cite book |last1=Perlmutter |first1=Amos |title=Making the World Safe for Democracy: A Century of Wilsonianism and Its Totalitarian Challengers |date=1997 |publisher=Univ of North Carolina Press |isbn=978-0-8078-2365-1 |url=https://archive.org/details/makingworldsafef0000perl |url-access=registration }}
* {{cite book | last=Perrett | first=Bryan | title=Desert Warfare: From Its Roman Origins to the Gulf Conflict | url=https://archive.org/details/desertwarfare0000brya | date=2016 | publisher=[[Pen and Sword Books]] | location=Barnsley | isbn=978-1-4738-4745-3 }}
* {{cite book |last=Pipes |first=Richard |author-link=Richard Pipes |date=1994 |title=Russia Under the Bolshevik Regime |publisher=Vintage |isbn=0-679-76184-5}}
* {{cite book |last=Pipes |first=Richard |author-link=Richard Pipes |date=2001 |title=Communism |publisher=Weidenfeld &amp; Nicolson |isbn=0-297-64688-5}}
* {{cite book |last=Plettenberg |first=Ingeborg |date=2010 |chapter=The Soviet Union and the League of Nations |pages=144–181 |title=The League of Nations in retrospect – Proceedings of the Symposium / La Societe des Nations: retrospective – Actes du Colloque |publisher=Walter de Gruyter |isbn=978-3-11-090585-4}}
* {{cite book |last=Plokhy |first=S. M. |title=Yalta: The Price of Peace |url=https://books.google.com/books?id=0wOKfjnXdAUC |date=2010 |publisher=Penguin Publishing Group |isbn=978-1-101-18992-4 |access-date=23. 10. 2019 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191213192543/https://books.google.com/books?id=0wOKfjnXdAUC |archive-date=13. 12. 2019}}
* {{cite book | last=Power | first=Samantha | title=A Problem From Hell: America and the Age of Genocide | date=2013 | publisher=Basic Books | isbn=978-0-465-05089-5 | url=https://books.google.com/books?id=LTAgAQAAQBAJ&amp;q=cambodia.+tens+of.+1973.+civilians&amp;pg=PT81 | access-date=30. 12. 2018 | archive-date=29. 7. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200729150134/https://books.google.com/books?id=LTAgAQAAQBAJ&amp;pg=PT81&amp;lpg=PT81&amp;dq=cambodia.+tens+of.+1973.+civilians | url-status=live }}
* {{cite book | last=Puddington | first=Arch | title=Broadcasting Freedom: The Cold War Triumph of Radio Free Europe and Radio Liberty | date=2003 | publisher=University Press of Kentucky | isbn=978-0-8131-9045-7 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/broadcastingfree0000pudd }}
* {{cite book |last1=Quandt |first1=William |date=2005 |title=Peace Process: American Diplomacy and the Arab–Israeli Conflict Since 1967 |publisher=[[University of California Press]] |location=California |isbn=978-0520246317 |edition=3rd |url=https://books.google.com/books?id=MVXxUGe9qEkC}}
* {{cite book |title=Fidel Castro |last=Quirk |first=Robert E. |author-link=Robert E. Quirk |year=1993 |publisher=W.W. Norton &amp; Company |location=New York and London |isbn=978-0-393-03485-1 |url=https://archive.org/details/fidelcastro00robe }}
* {{cite book | last=Reagan | first=Ronald | title=The Reader's companion to American history | date=1991 | editor=[[Eric Foner|Foner, Eric]] | editor2=[[John A. Garraty|Garraty, John Arthur]] | url=https://archive.org/details/readerscompanion00fone | url-access=registration | access-date=16. 6. 2008 | publisher=Houghton Mifflin Books | isbn=978-0-395-51372-9 }}
* {{cite book |last=Reinalda |first=Bob |date=11. 9. 2009 |title=Routledge History of International Organizations: From 1815 to the Present Day |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-02405-6 |url=https://books.google.com/books?id=Ln19AgAAQBAJ&amp;pg=PA369 |access-date=1. 1. 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160101212444/https://books.google.com/books?id=Ln19AgAAQBAJ&amp;pg=PA369 |archive-date=1. 1. 2016}}
* {{cite book |last=Rislakki |first=Jukka |date=1982 |title=Erittäin salainen. Vakoilu Suomessa |publisher=LOVE KIRJAT |isbn=951-835-057-4 |language=fi}}
* {{cite book | last=Roadnight | first=Andrew | title=United States Policy towards Indonesia in the Truman and Eisenhower Years | date=2002 | publisher=Palgrave Macmillan | location=New York | isbn=978-0-333-79315-2 }}
* {{cite book | last=Roberts | first=Geoffrey | title=Stalin's Wars: From World War to Cold War, 1939–1953 | url=https://archive.org/details/stalinswarsfromw0000robe | date=2006 | author-link=Geoffrey Roberts | publisher=Yale University Press | isbn=978-0-300-11204-7 }}
* {{cite book | last=Robinson | first=Geoffrey B. | title=The Killing Season: A History of the Indonesian Massacres, 1965–66 | date=2018 | url=https://press.princeton.edu/titles/11135.html | publisher=[[Princeton University Press]] | isbn=978-1-4008-8886-3 | access-date=6. 6. 2018 | archive-date=19. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190419011656/https://press.princeton.edu/titles/11135.html |url-status=live}}
* {{cite book |last=Roht-Arriaza|first=Naomi|title=Impunity and human rights in international law and practice|url=https://archive.org/details/impunityhumanrig0000unse|publisher=Oxford University Press |date=1995|isbn=0-19-508136-6}}
* {{cite book | last=Rose | first=Euclid A. | title=Dependency and Socialism in the Modern Caribbean: Superpower Intervention in Guyana, Jamaica, and Grenada, 1970–1985 | date=2002 | publisher=Lexington Books | isbn=978-0-7391-0448-4 }}
* {{cite book | last=Rothschild | first=Donald | title=Managing Ethnic Conflict in Africa: Pressures and Incentives for Cooperation | date=1997 | publisher=The Brookings Institution | location=Washington | isbn=978-0-8157-7593-5 }}
* {{cite book |last=Ryavec |first=Karl W. |date=2003 |title=Russian Bureaucracy: Power and Pathology |publisher=Rowman &amp; Littlefield |isbn=0-8476-9503-4}}
* {{cite encyclopedia | last=Schmitz | first=David F. | title=Cold War (1945–91): Causes [entire chapter] | date=1999 | author-link=David F. Schmitz | editor=Whiteclay Chambers, John | encyclopedia=The Oxford Companion to American Military History | url=https://books.google.com/books?id=xtMKHgAACAAJ | access-date=16. 6. 2008 | publisher=Oxford University Press | isbn=978-0-19-507198-6 }}{{Dead link|date=januar 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{cite book |last=Schoultz |first=Lars |date=2009 |title=That infernal little Cuban republic: the United States and the Cuban Revolution |url=https://archive.org/details/thatinfernallitt0000scho |publisher=[[University of North Carolina Press]] |location=Chapel Hill |isbn=978-0-8078-8860-5 |chapter=State Sponsored Terrorism}}
* {{cite book | last=Schraeder | first=Peter J. | title=United States Foreign Policy Toward Africa: Incrementalism, Crisis, and Change | date=1994 | publisher=Cambridge University Press | location=Cambridge | url=https://books.google.com/books?id=goKxyUia-7UC | isbn=978-0-521-46677-6 | access-date=20. 6. 2015 | archive-date=11. 5. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110511111854/http://books.google.com/books?id=goKxyUia-7UC | url-status=live }}
* {{cite book | last=Schudson | first=Michael | title=The Rise of the Right to Know: Politics and the Culture of Transparency, 1945–1975 | date=2015 | url=https://books.google.com/books?id=Dm93CgAAQBAJ&amp;q=francis+powers,+lying,+scandal&amp;pg=PT114 | publisher=Harvard University Press | isbn=978-0-674-91580-0 | access-date=13. 5. 2020 | archive-date=29. 7. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200729150441/https://books.google.com/books?id=Dm93CgAAQBAJ&amp;pg=PT114&amp;dq=francis+powers,+lying,+scandal | url-status=live }}
* {{cite book | last=Sebestyen | first=Victor | title=1946: The Making of the Modern World | url=https://archive.org/details/1946makingofmode0000sebe | date=2014 | publisher=Pan Macmillan | isbn=978-0-230-75800-1 }}
* {{Cite book |last=Sempa|first=Francis|date=12. 7. 2017 |title=Geopolitics: From the Cold War to the 21st Century |publisher=Routledge |isbn=978-1-351-51768-3 |url=https://books.google.com/books?id=Px4uDwAAQBAJ}}
* {{cite book |last1=Senior |first1=Michael |title=Victory on the Western Front: The Development of the British Army 1914-1918 |date=2016 |publisher=Pen and Sword |isbn=978-1-5267-0957-8 |url=https://books.google.com/books?id=YE-uDQAAQBAJ&amp;pg=PA176 |access-date=13. 5. 2020 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729150357/https://books.google.com/books?id=YE-uDQAAQBAJ&amp;pg=PA176 |url-status=live }}
* {{cite book |last=Senn |first=Alfred Erich |title=Lithuania 1940: Revolution from Above |url=https://archive.org/details/lithuania1940rev0000senn |date=2007 |publisher=Rodopi |isbn=978-90-420-2225-6}}
* {{cite book |last=Service |first=Robert |title=The End of the Cold War: 1985–1991 |date=2015 |publisher=Macmillan |isbn=978-1-4472-8728-5}}
* {{cite book | last1=Shaw | first1=Martin | title=Theory of the Global State: Globality as an Unfinished Revolution | url=https://books.google.com/books?id=6HHJ1gSfjfsC&amp;pg=PA141 | date=2000 | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-0-521-59730-2 | pages=141– | access-date=23. 10. 2019 | archive-date=29. 7. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200729143705/https://books.google.com/books?id=6HHJ1gSfjfsC&amp;pg=PA141 | url-status=live }}
* {{cite book | last1=Shaw | first1=Tony | last2=Youngblood | first2=Denise Jeanne | title=Cinematic Cold War: The American and Soviet Struggle for Hearts and Minds | url=https://archive.org/details/cinematiccoldwar0000shaw | date=2010 | publisher=University Press of Kansas | isbn=978-0-7006-1743-2 }}
* {{cite book|title=Russian foreign policy since 1990|first=Peter|last=Shearman|date=1995|publisher=[[Westview Press]]|isbn=978-0-8133-2633-7 |url=https://books.google.com/books?id=zHuakfpPujQC&amp;pg=PA8}}{{Dead link|date=februar 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{cite book |last=Sihanouk |first=Norodom |date=1973 |title=My War with the CIA |url=https://archive.org/details/mywarwithcia00noro |publisher=Random House}}
* {{cite book |last=Simpson |first=Bradley |title=Economists with Guns: Authoritarian Development and U.S.–Indonesian Relations, 1960–1968 |date=2010 |publisher=[[Stanford University Press]] |isbn=978-0-8047-7182-5 |url=https://www.sup.org/books/title/?id=7853 |access-date=10. 7. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180625213245/https://www.sup.org/books/title/?id=7853 |archive-date=25. 6. 2018}}
* {{cite book | last=Smith | first=Joseph | title=The Cold War 1945–1991 | date=1998 | publisher=Blackwell | location=Oxford | url=https://books.google.com/books?id=FnnF9NKMJdkC | isbn=978-0-631-19138-4 | access-date=20. 6. 2015 | url-status=live | archive-url=https://web.archive.org/web/20150906033754/https://books.google.com/books?id=FnnF9NKMJdkC | archive-date=6. 9. 2015 }}
* {{cite book |last1=Smith |first1=Jean Edward |author-link1=Jean Edward Smith |title=FDR |url=https://archive.org/details/fdr00smit |url-access=registration |date=2007 |publisher=Random House |isbn=978-1-4000-6121-1 }}
* {{cite book | last=Starr | first=S. Frederick | title=Xinjiang: China's Muslim Borderland | url=https://archive.org/details/xinjiangchinasmu0000unse | date=2004 | author-link=S. Frederick Starr | publisher=M E Sharpe Inc | isbn=978-0-7656-1318-9 }}
* {{cite book | last=Stockwell | first=John | title=In search of enemies | date=1979 | location=London | publisher=Futura Publications Limited | orig-date=1978 | isbn=978-0-393-00926-2 }}
* {{cite book | last=Stone | first=Norman | title=The Atlantic and Its Enemies: A History of the Cold War | url=https://archive.org/details/atlanticitsenemi0000ston_z5m0 | date=2010 | author-link=Norman Stone | publisher=Basic Books Press | isbn=978-0-465-02043-0 }}
* {{cite book | last=Stueck | first=William | title=Rethinking the Korean War: A New Diplomatic and Strategic History | date=25. 4. 2013 | url=https://books.google.com/books?id=zDvMXm7fHpUC&amp;q=stalin,+korea,+armistice | publisher=Princeton University Press | isbn=978-1-4008-4761-7 | access-date=13. 5. 2020 | archive-date=29. 7. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200729152931/https://books.google.com/books?id=zDvMXm7fHpUC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=stalin,+korea,+armistice#v=snippet | url-status=live }}
* {{cite book |last=Suh |first=Jae-Jung |title=Truth and Reconciliation in South Korea: Between the Present and Future of the Korean Wars |date=2013 |url=https://books.google.com/books?id=yYjbAAAAQBAJ&amp;pg=PA28 |publisher=Routledge |isbn=978-1-135-73820-4 |access-date=13. 5. 2020}}
* {{cite book |last=Talbott |first=Strobe |author-link=Strobe Talbott |date=2009 |title=The Great Experiment: The Story of Ancient Empires, Modern States, and the Quest for a Global Nation|url=https://archive.org/details/greatexperiments00stro }}
* {{cite book | last=Taubman | first=William | title=Khrushchev: The Man and His Era | date=2004 | author-link=William Taubman | publisher=W.W. Norton &amp; Company | isbn=978-0-393-32484-6 | title-link=Khrushchev: The Man and His Era }}
* {{cite book | last=Todd | first=Allan | title=History for the IB Diploma Paper 3 The Soviet Union and Post-Soviet Russia (1924–2000) | url=https://books.google.com/books?id=VCX-CwAAQBAJ | date=2016 | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-1-316-50369-0 | access-date=3. 12. 2017 | url-status=live | archive-url=https://web.archive.org/web/20200402000803/https://books.google.com/books?id=VCX-CwAAQBAJ | archive-date=2. 4. 2020 }}
* {{cite book | last=Tompson | first=William | title=Khrushchev: a Political Life | publisher=[[Palgrave Macmillan]] | date=1997 | isbn=978-0-312-16360-0 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/khrushchevapolit0000tomp}}
* {{cite book |last=Toohey |first=Kristine |title=The Olympic Games: A Social Science Perspective |url=https://books.google.com/books?id=ywy9aslk3M8C&amp;pg=PA100 |date=8. 11. 2007 |publisher=CABI |isbn=978-1-84593-355-5 |access-date=21. 3. 2022 |archive-date=29. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229042751/https://books.google.com/books?id=ywy9aslk3M8C&amp;pg=PA100 |url-status=live }}
* {{cite book | last1=Towle | first1=Philip | chapter=Cold War | title=The Oxford History of Modern War | date=2000 | page=[https://archive.org/details/oxfordhistoryofm00town/page/160 160] | author-link=Philip Towle | editor=Charles Townshend | publisher=Oxford University Press | location=New York | isbn=978-0-19-285373-8 | chapter-url=https://archive.org/details/oxfordhistoryofm00town/page/160 }}
* {{cite book | last=Tripp | first=Charles R.H. | title=A History of Iraq | url=https://archive.org/details/historyofiraq0000trip_l9l3 | date=2002 | author-link=Charles R. H. Tripp | publisher=[[Cambridge University Press]] | isbn=978-0-521-87823-4 | pages=xii, 211–214 }}
* {{cite book |last= Tucker |first= Spencer C |title=The Encyclopedia of Middle East Wars: The United States in the Persian Gulf, Afghanistan, and Iraq Conflicts, Volume 1 |location= Santa Barbara, California |publisher=ABC-CLIO |date=2010 |isbn= 978-1-8510-9947-4}}
* {{cite book |first=Spencer C. |last=Tucker |date=2011 |url=https://books.google.com/books?id=qh5lffww-KsC |title=The Encyclopedia of the Vietnam War: A Political, Social, and Military History |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-85109-960-3 |access-date=13. 5. 2020 |archive-date=18. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200518141237/https://books.google.com/books?id=qh5lffww-KsC |url-status=live }}
* {{cite book | last = Tucker | first = Spencer C. | author-link = Spencer C. Tucker | title = World War II: The Definitive Encyclopedia and Document Collection | url = https://archive.org/details/worldwariidefini0003spen | publisher = ABC-CLIO | date = 2016 | location = Santa Barbara, CA | isbn = 978-1-85109-969-6 }}
* {{cite book |last=Turner |first=Henry Ashby |author-link=Henry Ashby Turner |title=The Two Germanies Since 1945: East and West |url=https://archive.org/details/twogermaniessinc00turn |url-access=registration |date=1987 |publisher=Yale University Press |isbn=0-300-03865-8 }}
* {{Cite book |last=Turner |first=Robert F. | author-link = Robert F. Turner |title=Vietnamese Communism: Its Origins and Development |url=https://archive.org/details/vietnamesecommun0000robe |publisher=[[Hoover Institution|Hoover Institution Publications]] |year=1975 |isbn=978-0-8179-1431-8 |location=Stanford}}
* {{cite book | last=Vanneman | first=Peter | title=Soviet Strategy in Southern Africa: Gorbachev's Pragmatic Approach | url=https://archive.org/details/sovietstrategyin00vann | url-access=registration | date=1990 | publisher=Hoover Institution Press | location=Stanford | isbn=978-0-8179-8902-6 }}
* {{cite book |last=van Dijk |first=Ruud |title=Encyclopedia of the Cold War |volume=1 |publisher=Routledge |date=2008 |isbn=978-0-415-97515-5}}
* {{cite book |last=van Dijk |first=Ruud |title=Encyclopedia of the Cold War |url=https://books.google.com/books?id=QgX0bQ3Enj4C&amp;pg=PA861 |year=2013 |publisher=Routledge |pages=860–861 |isbn=978-1135923112}}
* {{cite book |last1=Warren |first1=Aiden |last2=Siracusa |first2=Joseph M. |date=2021 |title=US Presidents and Cold War Nuclear Diplomacy |chapter=Kennedy's Nuclear Dilemma |pages=95–124 |publisher=[[Springer Nature]] / [[Palgrave Macmillan]] |location=Cham, Switzerland |doi=10.1007/978-3-030-61954-1 |isbn=978-3-030-61954-1 |s2cid=234294333}}
* {{cite book | last=Watson | first=Cynthia A. | title=U.S. National Security: A Reference Handbook | date=2002 | publisher=ABL-CLIO | location=Santa Barbara, California | url=https://books.google.com/books?id=Nj2monE0y4cC | isbn=978-1-57607-598-2 | access-date=20. 6. 2015 | archive-date=6. 9. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150906020608/https://books.google.com/books?id=Nj2monE0y4cC | url-status=live }}
* {{cite book | last=Weigert | first=Stephen | title=Angola: A Modern Military History | date=2011 | location=Basingstoke | publisher=Palgrave-Macmillan | isbn=978-0-230-11777-8 }}
* {{cite book |last=Westad |first=Odd Arne |date=2012 |title=Restless Empire: China and the World Since 1750 |url=https://archive.org/details/restlessempirech0000west|url-access=registration|publisher=Basic Books|isbn=978-0-465-02936-5}}
* {{cite book | last=Wettig | first=Gerhard | title=Stalin and the Cold War in Europe | date=2008 | publisher=Rowman &amp; Littlefield | isbn=978-0-7425-5542-6 }}
* {{cite book |last=Wood |first=Alan |title=Stalin and Stalinism |date=2005 |publisher=Psychology Press |isbn=978-0-415-30731-4 |url=https://books.google.com/books?id=wRsXkR7AHXkC&amp;pg=PA62 |access-date=19. 6. 2019 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729143448/https://books.google.com/books?id=wRsXkR7AHXkC&amp;pg=PA62 |url-status=live}}
* {{cite book |last=Wood |first=James |date=1992 |title=History of International Broadcasting |publisher=IET |isbn=978-0-86341-302-5 |url=https://books.google.com/books?id=WUO4U8L5N_cC&amp;pg=PA105 |access-date=19. 6. 2019 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729143358/https://books.google.com/books?id=WUO4U8L5N_cC&amp;pg=PA105 |url-status=live}}
* {{Cite book |last=Wyszyński |first=Andrzej |year=1949 |title=Teoria dowodów sądowych w prawie radzieckim |publisher=Biblioteka Zrzeszenia Prawników Demokratów |url=http://echelon.pl/files/echelon/Wyszy%C5%84ski%20-%20Teoria%20dowod%C3%B3w%20s%C4%85dowych%20(OCR).pdf |access-date=29. 3. 2023 |archive-date=29. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180729141510/https://echelon.pl/files/echelon/Wyszy%C5%84ski%20-%20Teoria%20dowod%C3%B3w%20s%C4%85dowych%20%28OCR%29.pdf}}
* {{Cite book |last=Yergin|first=Daniel|date=5. 4. 2011 |title=The Prize: The Epic Quest for Oil, Money &amp; Power|publisher=Simon and Schuster |isbn=978-1-4391-3483-2 |url=https://books.google.com/books?id=WiUTwBTux2oC}}
* {{cite book |last=Zubok |first=Vladislav M. |chapter=Unwrapping the Enigma: What was Behind the Soviet Challenge in the 1960s? |editor-last=Kunz |editor-first=Diane B. |title=The Diplomacy of the Crucial Decade: American Foreign Relations During the 1960s |url=https://books.google.com/books?id=SiVTA31wrzEC |date=1994 |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-08177-1 |access-date=20. 6. 2015 |archive-date=6. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150906025950/https://books.google.com/books?id=SiVTA31wrzEC |url-status=live}}
* {{Cite book |last=Zubok |first=Vladislav M. |date=2009 |title=A Failed Empire: The Soviet Union in the Cold War from Stalin to Gorbachev |publisher=Univ of North Carolina Press |isbn=978-0-8078-9905-2 |url=https://books.google.com/books?id=3j2VJj1hs1EC&amp;pg=PR9 |access-date=1. 12. 2017 |archive-date=9. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170309161344/https://books.google.com/books?id=3j2VJj1hs1EC&amp;pg=PR9 |url-status=live }}
* {{cite book |last1=Zubok |first1=Vladislav |last2=Pleshakov |first2=Constantine |title=Inside the Kremlin's Cold War: From Stalin to Khrushchev |date=1996 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-45531-3 |url=https://archive.org/details/insidekremlinsco00zubo}}
{{refend}}

=== Izvještaji ===
{{refbegin|30em}}
* {{cite report |last1=Marshall |first1=Monty G. |last2=Gurr |first2=Ted  |date=2006 |title=Peace and Conflict 2005 |url=http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |access-date=14. 6. 2008 |archive-date=24. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080624210152/http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |publisher=Center for Systemic Peace}}
* {{Cite report |last=Pomeranz |first=William E. |date=4. 2. 2010 |title=The Legacy and Consequences of Jackson-Vanik: Reassessing Human Rights in 21st Century Russia |url=https://www.wilsoncenter.org/publication/the-legacy-and-consequences-jackson-vanik-reassessing-human-rights-21st-century-russia-0 |access-date=21. 10. 2021 |publisher=Woodrow Wilson International Center for Scholars}}
* {{cite report |editor1-last=Prados |editor1-first=John |editor2-last=Jimenez-Bacardi |editor2-first=Arturo |date=3. 10. 2019 |title=Kennedy and Cuba: Operation Mongoose |work=[[National Security Archive]] |url=https://nsarchive.gwu.edu/briefing-book/cuba/2019-10-03/kennedy-cuba-operation-mongoose |location=[[Washington, D.C.]] |publisher=[[The George Washington University]] |access-date=3. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191102010542/https://nsarchive.gwu.edu/briefing-book/cuba/2019-10-03/kennedy-cuba-operation-mongoose |archive-date=2. 11. 2019 |url-status=live}}
* {{cite web |type=Memo |last=Smith |first=Walter B. |title=First Progress Report on Paragraph 5-1 of NSC 136/1, 'U.S. Policy Regarding the Current Situation in Iran' |date=20. 3. 1953 |author-link=Walter Bedell Smith |via=George Washington University |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran530320.pdf |access-date=7. 11. 2007|archive-date=16. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150116083558/http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran530320.pdf |url-status=live}}
** {{cite report |title=Measures which the United States Government Might Take in Support of a Successor Government to Mosaddegh |date=11. 3. 1953 |via=George Washington University |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran530300.pdf |access-date=7. 11. 2007 |archive-date=17. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140617082256/http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran530300.pdf |url-status=live}}
* {{cite report |last=van Dijk |first=Ruud |title=The 1952 Stalin Note Debate: Myth Or Missed Opportunity for German Unification? |date=maj 1996 |series=Cold War International History Project: Working Paper No. 14 |publisher=Woodrow Wilson International Center for Scholars |url=https://www.wilsoncenter.org/publication/the-1952-stalin-note-debate-myth-or-missed-opportunity-for-german-unification}}
* {{cite report |last=Weathersby |first=Kathryn |date=novembar 1993 |title=Soviet Aims in Korea and the Origins of the Korean War, 1945–50: New Evidence From the Russian Archives |series=Cold War International History Project: Working Paper No. 8 |publisher=Woodrow Wilson International Center for Scholars |url=http://www.wilsoncenter.org/publication/soviet-aims-korea-and-the-origins-the-korean-war-1945-50-new-evidence-the-russian|access-date=4. 6. 2017|archive-date=25. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170525180815/https://www.wilsoncenter.org/publication/soviet-aims-korea-and-the-origins-the-korean-war-1945-50-new-evidence-the-russian |url-status=live}}
{{refend}}

=== Članci u žurnalima ===
{{refbegin|30em}}
* {{cite journal |last=Aftergood |first=S. |date=2017 |title=Cybersecurity: The cold war online |journal=Nature |volume=547 |issue=7661 |pages=30–31 |doi=10.1038/547030a|bibcode=2017Natur.547...30A }}
* {{Cite journal |last=Allen |first=Robert C. |date=novembar 2001 |title=The rise and decline of the Soviet economy |url=https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-economics_2001-11_34_4/page/858 |journal=Canadian Journal of Economics |volume=34 |issue=4 |pages=859–881 |doi=10.1111/0008-4085.00103 |issn=0008-4085 }}
* {{cite journal |last=Bailes |first=Kendall E. |date=1981 |title=The American Connection: Ideology and the Transfer of American Technology to the Soviet Union, 1917–1941 |url=https://archive.org/details/sim_comparative-studies-in-society-and-history_1981-07_23_3/page/420 |journal=Comparative Studies in Society and History |volume=23 |issue=3 |pages=421–448 |doi=10.1017/S0010417500013438 }}
* {{cite journal |last1=Bungert |first1=Heike |title=A New Perspective on French-American Relations during the Occupation of Germany, 1945? 1948: Behind-the-Scenes Diplomatic Bargaining and the Zonal Merger |journal=Diplomatic History |date=juli 1994 |volume=18 |issue=3 |pages=333–352 |doi=10.1111/j.1467-7709.1994.tb00217.x }}
* {{cite journal |last=Crespino |first=Joseph |title=A Nation Ruled by Its Fears |journal=Reviews in American History |volume=48 |issue=1 |date=mart 2020 |pages=119–123 |doi=10.1353/rah.2020.0016}}
* {{cite journal |last=Cseresnyés |first=Ferenc |title=The '56 Exodus to Austria |date=Summer 1999 |pages=86–101 |journal=The Hungarian Quarterly |volume=XL |issue=154 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041127172402/http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |archive-date=27. 11. 2004 |url=http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |url-status=usurped |access-date=9. 10. 2006 }}
* {{cite journal |last=Dalrymple |first=Dana G. |date=1964 |title=The American tractor comes to Soviet agriculture: The transfer of a technology |url=https://archive.org/details/sim_technology-and-culture_spring-1964_5_2/page/190 |journal=Technology and Culture |volume=5 |issue=2 |pages=191–214 |doi=10.2307/3101161 |jstor=3101161 }}
* {{cite journal |last=Eaton |first=Joseph |date=novembar 2016 |title=Reconsidering the 1980 Moscow Olympic Boycott: American Sports Diplomacy in East Asian Perspective |journal=Diplomatic History |volume=40 |issue=5 |pages=845–864 |doi=10.1093/dh/dhw026 |jstor=26376807}}
* {{cite journal |last=Edmondson |first=Charles M. |date=1981 |title=An Inquiry into the Termination of Soviet Famine Relief Programmes and the Renewal of Grain Export, 1922–23 |journal=Soviet Studies |volume=33 |issue=3 |pages=370–385 |jstor=151078 |doi=10.1080/09668138108411366 |pmid=11633260}}
* {{cite journal |last=Ekholm |first=Kai |date=2001 |title=Political Censorship in Finnish Libraries in 1944–1946 |journal=Libraries &amp; Culture |volume=36 |issue=1 |pages=51–57 |doi=10.1353/lac.2001.0008 |s2cid=152952804}}
* {{cite journal |last=Esno |first=Tyler |title=Reagan's Economic War on the Soviet Union |date=april 2018 |pages=281–304 |journal=Diplomatic History |volume=42 |issue=2 |doi=10.1093/dh/dhx061 |issn=0145-2096}}
* {{cite journal |last=Farid |first=Hilmar |title=Indonesia's original sin: mass killings and capitalist expansion, 1965–66 |date=2005 |pages=3–16 |journal=[[Inter-Asia Cultural Studies]] |volume=6 |issue=1 |doi=10.1080/1462394042000326879 |s2cid=145130614}}
* {{cite journal |last=Garthoff |first=Raymond L. |title=Foreign intelligence and the historiography of the Cold War |journal=Journal of Cold War Studies |volume=6 |number=2 |date=2004 |pages=21–56 |doi=10.1162/152039704773254759 |s2cid=57563600}}
* {{Cite journal |last=Glennon |first=Michael J. |title=Why the Security Council Failed |journal=Foreign Affairs |date=May–June 2003 |volume=82 |issue=3 |pages=16–35 |doi=10.2307/20033576 |jstor=20033576 |access-date=26. 4. 2020 |url-status=live |url=https://www.foreignaffairs.com/articles/iraq/2003-05-01/why-security-council-failed |archive-date=28. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728165559/https://www.foreignaffairs.com/articles/iraq/2003-05-01/why-security-council-failed |url-access=subscription }}
* {{cite journal |last=Haro |first=Lea |year=2011 |title=Entering a Theoretical Void: The Theory of Social Fascism and Stalinism in the German Communist Party |journal=[[Critique: Journal of Socialist Theory]] |volume=39 |issue=4 |pages=563–582 |doi=10.1080/03017605.2011.621248 |s2cid=146848013|issn=0301-7605}}
* {{cite journal |last=Hershberg |first=James G. |date=1992 |title=Explosion in the Offing: German Rearmament and American Diplomacy, 1953–1955 |journal=Diplomatic History |volume=16 |issue=4 |pages=511–550|doi=10.1111/j.1467-7709.1992.tb00630.x }}
* {{cite journal |last=Hopkins |first=Michael F. |date=2007 |title=Continuing debate and new approaches in Cold War history |url=https://archive.org/details/sim_historical-journal_2007-12_50_4/page/912 |journal=Historical Journal |volume=50 |issue=4 |pages=913–934 |doi=10.1017/S0018246X07006437 }}
* {{cite journal |last=Iatrides |first=John O. |title=The British Labour Government and the Greek Civil War: The Imperialism of 'Non-Intervention' (review) |date=1. 10. 1996 |pages=373–376 |journal=Journal of Modern Greek Studies |volume=14 |issue=2 |doi=10.1353/mgs.1996.0020 |s2cid=142792238 |issn=1086-3265}}
* {{cite journal |last=Little |first=Douglas |title=Anti-Bolshevism and American Foreign Policy, 1919–1939 |url=https://archive.org/details/sim_american-quarterly_fall-1983_35_4/page/376 |journal=American Quarterly |date=1983 |volume=35 |issue=4 |pages=376–390 |doi=10.2307/2712876 |jstor=2712876 }}
* {{cite journal |last1=Locard |first1=Henri |title=State Violence in Democratic Kampuchea (1975–1979) and Retribution (1979–2004) |journal=European Review of History: Revue européenne d'histoire |date=1. 3. 2005 |volume=12 |issue=1 |pages=121–143 |doi=10.1080/13507480500047811 |s2cid=144712717 |issn=1350-7486}}
* {{Cite journal |first=James I |last=Matray |title=Truman's Plan for Victory: National Self-Determination and the Thirty-Eighth Parallel Decision in Korea |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-american-history_1979-09_66_2/page/314 |journal=Journal of American History |date=Sep 1979 |volume=66 |issue=2 |pages=314–333 |jstor=1900879 |publisher=JStor |doi=10.2307/1900879 }}
* {{cite journal |last1=Milanović |first1=Branko |title=After the Wall Fell: The Poor Balance Sheet of the Transition to Capitalism |date=2015 |pages=135–138 |doi=10.1080/05775132.2015.1012402 |journal=[[Challenge (economics magazine)|Challenge]] |volume=58 |issue=2 |s2cid=153398717 |author-link=Branko Milanović}}
* {{cite journal |last=Naftali |first=Timothy |date=Fall 2012 |title=The Malin Notes: Glimpses Inside the Kremlin during the Cuban Missile Crisis |journal=Cold War International History Project Bulletin |issue=17/18 |publisher=Woodrow Wilson International Center for Scholars |url=https://www.wilsoncenter.org/sites/default/files/media/documents/publication/CWHIP_Bulletin_17-18_Cuban_Missile_Crisis_v2_s3_Soviet_Union.pdf }}
* {{cite journal |last1=Nash |first1=Philip |title=Nuclear Weapons in Kennedy's Foreign Policy |journal=[[The Historian (journal)|The Historian]] |date=1. 12. 1993 |volume=56 |issue=2 |pages=285–300 |doi=10.1111/j.1540-6563.1994.tb01309.x |s2cid=145808004}}
* {{cite journal |last=Painter |first=D. S. |date=2014 |title=Oil and geopolitics: the oil crises of the 1970s and the Cold War |journal=Historical Social Research |volume=39 |issue=4 |pages=186–208 |doi=10.12759/hsr.39.2014.4.186-208}}
* {{cite journal |last=Patenaude |first=Bertrand M. |date=Spring 2020 |title=A Race against Anarchy |journal=Hoover Digest |volume=2 |pages=183–200 |url=https://www.hoover.org/research/race-against-anarchy }}
* {{Cite journal |last=Roberts |first=Geoffrey |date=2011 |title=Moscow's Cold War on the Periphery: Soviet Policy in Greece, Iran, and Turkey, 1943–8 |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-contemporary-history_2011-01_46_1/page/58 |journal=Journal of Contemporary History |volume=46 |issue=1 |pages=58–81 |doi=10.1177/0022009410383292 |jstor=25764609 |s2cid=161542583 |issn=0022-0094 |hdl=20.500.12323/1406 |hdl-access=free }}
* {{cite journal |last=Ruzicic-Kessler |first=Karlo |date=2014 |title=Togliatti, Tito and the Shadow of Moscow 1944/45–1948: Post-War Territorial Disputes and the Communist World |journal=Journal of European Integration History |volume=2 |pages={{pages?|date=august 2024}}}}
* {{cite journal |last=Schwartz |first=Thomas A. |date=2011 |title=Henry Kissinger: Realism, Domestic Politics, and the Struggle Against Exceptionalism in American Foreign Policy |journal=Diplomacy &amp; Statecraft |volume=22 |issue=1 |pages=121–141 |doi=10.1080/09592296.2011.549746}}
* {{cite journal |last=Shifrinson |first=J. R. I. |date=2016 |title=Deal or No Deal? The End of the Cold War and the U.S. Offer to Limit NATO Expansion |journal=International Security |volume=40 |issue=4 |pages=7–44|doi=10.1162/ISEC_a_00236 }}
* {{cite journal |last1=Slocomb |first1=Margaret |title=The K5 Gamble: National Defence and Nation Building under the People's Republic of Kampuchea |journal=Journal of Southeast Asian Studies |date=2001 |volume=32 |issue=2 |pages=195–210 |doi=10.1017/S0022463401000091 |s2cid=162956030 |issn=1474-0680}}
* {{citation |last=Singh |first=Bilveer |contribution=Chapter 11: Jemaah Islamiyah |year=2005 |editor1-last=Swati |editor1-first=Parashar| editor2-last=Wilson |editor2-first=John|title=Terrorism in Southeast Asia: Implications for South Asia | publisher=Pearson Education India |location=Delhi, India |isbn=978-81-297-0998-1}}
* {{cite journal |last1=Snyder |first1=David R. |date=april 2002 |title=Arming the &quot;Bundesmarine&quot;: The United States and the Build-Up of the German Federal Navy, 1950–1960 |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-military-history_2002-04_66_2/page/476 |journal=The Journal of Military History |volume=66 |issue=2 |pages=477–500 |doi=10.2307/3093068 |jstor=3093068 }}
* {{cite journal |last=Stefancic |first=David |date=Winter 1987 |title=The Rapacki Plan: A Case Study of European Diplomacy |journal=East European Quarterly |volume=21 |issue=4 |pages=401–412}} {{ProQuest|1297275220}}
* {{Cite journal |last=Thomas |first=Daniel C. |year=2005 |title=Human Rights Ideas, the Demise of Communism, and the End of the Cold War |journal=Journal of Cold War Studies |volume=7 |issue=2 |pages=110–141 |url=http://muse.jhu.edu/journals/cws/summary/v007/7.2thomas.html |doi=10.1162/1520397053630600 |s2cid=57570614 |url-access=subscription }}
* {{cite journal |last=Tobin |first=Conor |title=The Myth of the &quot;Afghan Trap&quot;: Zbigniew Brzezinski and Afghanistan, 1978–1979 |journal=[[Diplomatic History (journal)|Diplomatic History]] |publisher=[[Oxford University Press]] |volume=44 |issue=2 |date=april 2020 |pages=237–264 |doi=10.1093/dh/dhz065 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |last=Treadaway |first=Dan |date=5. 8. 1996 |title=Carter stresses role of Olympics in promoting global harmony |journal=Emory Report |volume=48 |issue=37 |url=https://www.emory.edu/EMORY_REPORT/erarchive/1996/August/ERaug.5/8_5_96carter.html |access-date=27. 10. 2025 |archive-date=22. 6. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230622182355/https://www.emory.edu/EMORY_REPORT/erarchive/1996/August/ERaug.5/8_5_96carter.html |url-status=dead }}
* {{Cite journal|last=West|first=Nigel|date=1. 3. 2002 |title='Venona': the British dimension|journal=Intelligence and National Security |volume=17|issue=1|pages=117–134|issn=0268-4527 |doi=10.1080/02684520412331306440 |s2cid=145696471}}
{{refend}}

=== Članci u časopisima ===
{{refbegin|30em}}
* {{cite magazine |last=Das |first=Saswato R. |date=16. 7. 2009 |title=The Moon Landing through Soviet Eyes: A Q&amp;A with Sergei Khrushchev, son of former premier Nikita Khrushchev |magazine=Scientific American |url=https://www.scientificamerican.com/article/apollo-moon-khrushchev/ |access-date=7. 1. 2019 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225085952/http://www.scientificamerican.com/article/apollo-moon-khrushchev/ |archive-date=25. 2. 2021}}
* {{cite magazine |last=Klesius |first=Mike |date=19. 12. 2008 |title=To Boldly Go |magazine=Smithsonian Magazine |url=https://www.smithsonianmag.com/air-space-magazine/to-boldly-go-133005480/ |access-date=5. 11. 2022}}
* {{cite magazine |last1=Lowry |first1=Brian |date=26. 2. 2015 |title=The Americans |magazine=[[Variety (časopis)|Variety]] |url=http://variety.com/2013/tv/reviews/the-americans-1117949116/ |access-date=5. 11. 2022|archive-date=26. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226182921/http://variety.com/2013/tv/reviews/the-americans-1117949116/ |url-status=live}}
* {{cite magazine |last=Matray |first=James I. |date=Summer 2002 |title=Revisiting Korea: Exposing Myths of the Forgotten War |magazine=Prologue Magazine |volume=34 |number=2 |publisher=National Archives |url=https://www.archives.gov/publications/prologue/2002/summer/korean-myths-1.html |access-date=21. 6. 2019}}
{{refend}}

=== Novinski članci ===
{{refbegin|30em}}
* {{cite news |last=Ash |first=Lucy |date=1. 5. 2016 |title=The rape of Berlin |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/magazine-32529679 |access-date=1. 6. 2016}}
* {{cite news |last=Bamford |first=James |date=4. 7. 2003 |title=Books of The Times; The Labyrinthine Morass of Spying in the Cold War |work=[[New York Times]] |url=http://www.nytimes.com/2003/07/04/books/books-of-the-times-the-labyrinthine-morass-of-spying-in-the-cold-war.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20171109023149/http://www.nytimes.com/2003/07/04/books/books-of-the-times-the-labyrinthine-morass-of-spying-in-the-cold-war.html |archive-date=9. 11. 2017 |url-access=subscription |url-status=live}}
* {{cite news | last = Bevins | first = Vincent | title = What the United States Did in Indonesia | date = 20. 10. 2017 | url = https://www.theatlantic.com/international/archive/2017/10/the-indonesia-documents-and-the-us-agenda/543534/ | work = The Atlantic | access-date = 21. 10. 2017 | archive-date = 1. 2. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200201014117/https://www.theatlantic.com/international/archive/2017/10/the-indonesia-documents-and-the-us-agenda/543534/ | url-status = live }}
* {{Cite news |last=Bradner |first=Eric |date=2015 |title=Newly released documents reveal U.S. Cold War nuclear target list |url=https://www.cnn.com/2015/12/23/politics/cold-war-u-s-nuclear-target-list/index.html|website=CNN Politics|access-date=23. 10. 2019 |url-status=live |archive-date=22. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191022015222/https://www.cnn.com/2015/12/23/politics/cold-war-u-s-nuclear-target-list/index.html}}
* {{cite news |last=Feeney |first=Mark |title=Caspar W. Weinberger, 88; Architect of Massive Pentagon Buildup |date=29. 3. 2006 |work=The Boston Globe |access-date=28. 5. 2014 |url=http://www.boston.com/news/globe/obituaries/articles/2006/03/29/caspar_w_weinberger_88_architect_of_massive_pentagon_buildup/ |author-link=Mark Feeney |archive-date=29. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140529051659/http://www.boston.com/news/globe/obituaries/articles/2006/03/29/caspar_w_weinberger_88_architect_of_massive_pentagon_buildup/ |url-status=live}}
* {{Cite news |last=Glass |first=Andrew |date=16. 4. 2016 |title=Bernard Baruch coins term 'Cold War,' April 16, 1947 |work=[[Politico]] |url=https://www.politico.com/story/2016/04/bernard-baruch-coins-term-cold-war-april-16-1947-221853 |access-date=13. 11. 2022}}
* {{cite news |first=Andrew |last=Glass |date=14. 10. 2017 |title=McNamara becomes Vietnam War skeptic, Oct. 14, 1966 |url=https://www.politico.com/story/2017/10/14/this-day-in-politics-oct-14-1966-243670 |work=Politico |access-date=1. 6. 2018 |url-status=live |archive-date=9. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190509024718/https://www.politico.com/story/2017/10/14/this-day-in-politics-oct-14-1966-243670}}
* {{cite news |last=Hoffman |first=David |date=10. 2. 1999 |title=I Had A Funny Feeling in My Gut |newspaper=The Washington Post |url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/coldwar/shatter021099b.htm |access-date=18. 4. 2006}}
* {{Cite news |last=Keller |first=Bill |date=26. 10. 1989 |title=Gorbachev, in Finland, Disavows Any Right of Regional Intervention |work=[[The New York Times]] |issn=0362-4331 |url=https://www.nytimes.com/1989/10/26/world/gorbachev-in-finland-disavows-any-right-of-regional-intervention.html |access-date=16. 3. 2021}}
* {{cite news |last=Khotin |first=Rostyslav |date=27. 11. 2009 |title=Ukraine tears down controversial statue |work=[[BBC News]] |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8380433.stm |access-date=17. 10. 2017}}
* {{cite news |last1=Lebow |first1=Richard Ned |last2=Stein |first2=Janice Gross |author-link1=Richard Ned Lebow |author-link2=Janice Gross Stein |title=Reagan and the Russians |url=https://www.theatlantic.com/past/politics/foreign/reagrus.htm |work=The Atlantic |date=februar 1994 |access-date=28. 5. 2010 |archive-date=31. 12. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161231110203/http://www.theatlantic.com/past/politics/foreign/reagrus.htm |url-status=live}}
* {{Cite news |last=Lehto |first=Mika |date=19. 9. 2018 |title=Näin Neuvostoliitto vakoili Suomessa – Supo seurasi &quot;Jakkea&quot;, joka johdatti uusille jäljille |work=[[Ilta-Sanomat]] |url=https://www.is.fi/kotimaa/art-2000005833479.html |access-date=16. 8. 2020 |language=fi |trans-title=This is how the Soviet Union spied in Finland – Supo followed &quot;Jakke&quot;, who led to new tracks}}
* {{Cite news |last=McCormick |first=Lynde |date=3. 7. 1980 |title=Deal-maker Armand Hammer Moscow's capitalist comrade |work=Christian Science Monitor |url=https://www.csmonitor.com/1980/0703/070362.html |access-date=7. 11. 2021 |issn=0882-7729}}
* {{cite news |last1=Nzongola-Ntalaja |first1=Georges |title=Patrice Lumumba: the most important assassination of the 20th century |url=https://www.theguardian.com/global-development/poverty-matters/2011/jan/17/patrice-lumumba-50th-anniversary-assassination |access-date=26. 10. 2019 |work=The Guardian |date=17. 1. 2011 |archive-date=23. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191023072741/https://www.theguardian.com/global-development/poverty-matters/2011/jan/17/patrice-lumumba-50th-anniversary-assassination |url-status=live }}
* {{cite news |last1=Orwell |first1=George |title=You and the Atomic Bomb |work=[[Tribune (časopis)|Tribune]] |date=19. 10. 1945 }}
* {{cite news |last1=Orwell |first1=George |title=Russia began to make a 'cold war' on Britain and the British Empire |work=[[The Observer]] |date=10. 3. 1946 }}
* {{cite news |last=Perry |first=Juliet |title=Tribunal finds Indonesia guilty of 1965 genocide; US, UK complicit |date=21. 7. 2016 |url=http://www.cnn.com/2016/07/21/asia/indonesia-genocide-panel/index.html |work=CNN |access-date=5. 6. 2017 |url-status=live |archive-date=8. 6. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190608134956/https://www.cnn.com/2016/07/21/asia/indonesia-genocide-panel/index.html}}
* {{cite news |last=Rosenberg|first=Steve |date=19 Aug 2016 |title=The Russians with fond memories of the USSR |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/video_and_audio/headlines/37130143 |access-date=20 Aug 2016|archive-date=21. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821111034/http://www.bbc.com/news/video_and_audio/headlines/37130143}}
* {{cite news |last=Roth |first=Andrew |date=23. 8. 2019 |title=Molotov-Ribbentrop: why is Moscow trying to justify Nazi pact? |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/2019/aug/23/moscow-campaign-to-justify-molotov-ribbentrop-pact-sparks-outcry}}
* {{cite news |last=Safire |first=William |date=1. 10. 2006 |department=Opinion |title=Language: Islamofascism, anyone? – Editorials &amp; Commentary – International Herald Tribune |work=The New York Times |url-access=subscription |url-status=live |url=https://www.nytimes.com/2006/10/01/opinion/01iht-edsafire.2988871.html |archive-date=17. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120117185415/https://www.nytimes.com/2006/10/01/opinion/01iht-edsafire.2988871.html}}
* {{cite news |last=Scott |first=Margaret |title=Uncovering Indonesia's Act of Killing |date=26. 10. 2017 |url=https://www.nybooks.com/daily/2017/10/20/uncovering-indonesias-act-of-killing/ |work=[[The New York Review of Books]] |access-date=27. 2. 2018 |url-status=live |archive-date=25. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180625161434/https://www.nybooks.com/daily/2017/10/20/uncovering-indonesias-act-of-killing/}}
* {{cite news |last=Shevchenko |first=Vitaly |date=14. 4. 2015 |title=Goodbye, Lenin: Ukraine moves to ban communist symbols |work=[[BBC News]] |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-32267075 |access-date=17. 5. 2015}}
* {{cite news |last1=Talbott |first1=Strobe |last2=Hannifin |first2=Jerry |last3=Magnuson |first3=Ed |last4=Doerner |first4=William R. |last5=Kane |first5=Joseph J. |title=Atrocity in the skies |date=12. 9. 1983 |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,926169-5,00.html |magazine=Time |access-date=8. 6. 2008 |archive-date=12. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080612215754/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,926169-5,00.html}}
* {{Cite news |last=Taylor |first=Adam |date=26. 11. 2016 |title=Before 'fake news,' there was Soviet 'disinformation' |url=https://www.washingtonpost.com/news/worldviews/wp/2016/11/26/before-fake-news-there-was-soviet-disinformation/ |access-date=13. 11. 2021 |newspaper=Washington Post |issn=0190-8286}}
*{{cite news|last=Thaler|first=Kai|date=2. 12. 2015|title=50 years ago today, American diplomats endorsed mass killings in Indonesia. Here's what that means for today|newspaper=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2015/12/02/50-years-ago-today-the-u-s-embassy-endorsed-mass-killings-in-indonesia-heres-what-that-means-for-today/ |access-date=12. 4. 2017 |archive-date=5. 6. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190605184658/https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2015/12/02/50-years-ago-today-the-u-s-embassy-endorsed-mass-killings-in-indonesia-heres-what-that-means-for-today/|url-status=live}}
{{refend}}

=== Web ===
{{refbegin|30em}}
* {{cite web |last=Allen |first=Richard V. |date=30. 1. 2000 |title=The Man Who Won the Cold War |author-link=Richard V. Allen |url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/7398 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110501052925/http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/7398 |archive-date=1. 5. 2011 |publisher=Hoover Institution |access-date=3. 11. 2011}}
* {{cite web |last=Čulík |first=Jan |date=21. 8. 1998 |title=Den, kdy tanky zlikvidovaly české sny Pražského jara |author-link=Jan Čulík |url=http://www.britskelisty.cz/9808/19980821h.html |publisher=Britské Listy |access-date=23. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928050554/http://www.britskelisty.cz/9808/19980821h.html |archive-date=28. 9. 2007}}
* {{cite web |last=Dietz |first=Jason |date=8. 12. 2013 |title=2013 Film Critic Top Ten Lists |website=Metacritic |url=https://www.metacritic.com/feature/film-critic-top-10-lists-best-movies-of-2013 |access-date=5. 11. 2022 |archive-date=11. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131211032303/https://www.metacritic.com/feature/film-critic-top-10-lists-best-movies-of-2013}}
* {{cite web |last=Harriman |first=Pamela C. |title=Churchill and&amp;nbsp;... Politics: The True Meaning of the Iron Curtain Speech |date=Winter 1987–1988 |publisher=Winston Churchill Centre |url=http://www.winstonchurchill.org/i4a/pages/index.cfm?pageid=711 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071015163941/http://winstonchurchill.org/i4a/pages/index.cfm?pageid=711 |archive-date=15. 10. 2007 |author-link=Pamela Harriman |access-date=22. 6. 2008}}
* {{cite web |last=Kalb |first=Marvin |title=It's Called the Vietnam Syndrome, and It's Back |date=22. 1. 2013 |url=http://www.brookings.edu/blogs/up-front/posts/2013/01/22-obama-foreign-policy-kalb | publisher=Brookings Institution |access-date=12. 6. 2015 |archive-date=13. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150613220713/http://www.brookings.edu/blogs/up-front/posts/2013/01/22-obama-foreign-policy-kalb |url-status=live }}
* {{cite web | last1=Von Geldern | first1=James | last2=Siegelbaum | first2=Lewis | title=The Soviet-led Intervention in Czechoslovakia | publisher=Soviethistory.org | url=http://soviethistory.org/index.php?action=L2&amp;SubjectID=1968czechoslovakia&amp;Year=1968 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090817200255/http://soviethistory.org/index.php?action=L2&amp;SubjectID=1968czechoslovakia&amp;Year=1968 | archive-date=17. 8. 2009 | access-date=7. 3. 2008 }}
* {{cite web |title=Address given by Mikhail Gorbachev to the Council of Europe |date=6. 7. 1989 |url=http://www.ena.lu/?doc=11160 |publisher=[[European Navigator|Centre Virtuel de la Connaissance sur l'Europe]] |access-date=11. 2. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927220033/http://www.ena.lu/?doc=11160 |archive-date=27. 9. 2007 |ref={{harvid|European Navigator|1989}} }}
* {{cite web | title=Milestones: 1945–1952 – Office of the Historian | url=https://history.state.gov/milestones/1945-1952/truman-doctrine | website=history.state.gov | ref={{harvid|Milestones: 1945–1952}} | access-date=25. 10. 2017 | archive-date=18. 1. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200118193318/https://history.state.gov/milestones/1945-1952/truman-doctrine | url-status=live }}
* {{cite web |title=Milestones: 1969–1976 – Office of the Historian |url=https://history.state.gov/milestones/1969-1976/detente |website=history.state.gov |access-date=21. 6. 2019 |ref={{harvid|Milestones: 1969–1976}} |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190611223144/https://history.state.gov/milestones/1969-1976/detente |archive-date=11. 6. 2019}}
* {{cite web | title=Report by Soviet Deputy Interior Minister M.N. Holodkov to Interior Minister N. P. Dudorov (15 November 1956) | date=4. 11. 2002 | work=The 1956 Hungarian Revolution, A History in Documents | publisher=George Washington University: The National Security Archive | url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB76/doc8.pdf | access-date=2. 9. 2006 | ref={{harvid|Holodkov|1956}} | archive-date=8. 9. 2006 | archive-url=https://web.archive.org/web/20060908023144/http://www.gwu.edu/%7Ensarchiv/NSAEBB/NSAEBB76/doc8.pdf | url-status=live }}
* {{cite web | url=https://sites.tufts.edu/atrocityendings/2015/08/07/cambodia-u-s-bombing-civil-war-khmer-rouge/ | title=Cambodia: U.S. bombing, civil war, &amp; Khmer Rouge | publisher=[[World Peace Foundation]] | date=7. 8. 2015 | access-date=30. 8. 2019 | ref={{harvid|World Peace Foundation|2015}} | archive-date=14. 7. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190714181839/https://sites.tufts.edu/atrocityendings/2015/08/07/cambodia-u-s-bombing-civil-war-khmer-rouge/ | url-status=live }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
*{{Commonscat-inline|Cold War}}

{{Hladni rat}}
{{Sjedinjene Američke Države po temama}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Hladni rat| ]]
[[Kategorija:Sukobi u 20. vijeku|Hladni rat]]
[[Kategorija:Međunarodni odnosi|Hladni rat]]
[[Kategorija:Nuklearno ratovanje|Hladni rat]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem NATO-a]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem Sovjetskog Saveza]]</text>
      <sha1>8pbjd5t6x7786qf0k3y804t18mna8re</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>25. februar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4693</id>
    <revision>
      <id>3901904</id>
      <parentid>3808150</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T18:37:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[Jerome Kagan]], američki psiholog</comment>
      <origin>3901904</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3477" sha1="hsac4wsf6n2kv3npl9lomdag9w0vrqv" xml:space="preserve">{{FebruarKalendar}}
'''25. februar / veljača (25. 2)''' jest 56. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 309 dana (310 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1954]] – [[Gamal Abdel Nasser]] postao premijer [[Egipat|Egipta]].
* [[1961]] – Održano treće [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Švedska|švedskom]] gradu [[Umeå|Umeu]].
* [[1986]] – Predsjednik [[Ferdinand Marcos]] pobjegao s [[Filipini|Filipina]] nakon 20 godina vladavine.
* [[1987]] – Počelo 4. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u ženskoj konkurenciji, u [[Finska|finskom]] gradu [[Lahti]]ju;
* [[2006]] – Otvoren [[granični prijelaz Kamensko]].
* [[2013]] – Održana [[85. dodjela &quot;Oscara&quot;]].

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1643]] – [[Ahmed II]], sultan Osmanlijskog Carstva

=== 18. vijek ===
* [[1707]] – [[Carlo Goldoni]], italijanski dramatičar
* [[1778]] – [[José de San Martín]], argentinski general i političar, prvi predsjednik [[Peru]]a

=== 19. vijek ===
* [[1841]] – [[Pierre-Auguste Renoir]], francuski slikar ([[impresionizam]])
* [[1842]] – [[Karl May]], njemački književnik
* [[1866]] – [[Benedetto Croce]], [[italija]]nski [[Filozofija|filozof]], [[politika|političar]], historičar [[umjetnost]]i i književni kritičar
* [[1871]] – [[Lesja Ukrajinka]], ukrajinska književnica
* [[1873.|1873]] - [[Enrico Caruso]], [[Italija|italijanski]] operski pjevač
* [[1879]] – [[Royal Harwood Frost]], [[SAD|američki]] [[astronom]]
* [[1890]] – [[Myra Hess]], britanska pijanistica

=== 20. vijek ===
* [[1906]] – [[Boris Papandopulo]], hrvatski kopozitor i dirigent
* [[1929.]] 
* [[1991.]]
** [[Zijo Kučukalić]], bosanskohercegovački muzikolog
** [[Jerome Kagan]], američki psiholog
* [[1943]] – [[George Harrison]], engleski gitarist, pjevač, kompozitor, producent i član [[Beatles]]a
* [[1949]] – [[Ireen Sheer]], njemačko-američka pop-pjevačica
* [[1953]] – [[José Maria Aznar]], španski političar i državnik
* [[1960]] - [[Siniša Tubić]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije
* [[1965]] – Feđa Isović, bosanskohercegovački [[scenarist]]
* [[1962]] – [[Birgit Fischer]], njemačka sportašica
* [[1974]] – [[Nína Dögg Filippusdóttir]], islandska glumica i producentica
* [[1984]] – [[Diana Rasimovičiūtė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka.
* [[1992]] – [[Thomas Diethart]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]]
* [[1999]] – [[Gianluigi Donnarumma]], italijanski [[nogomet]]ni [[golman]]

== Umrli ==
* [[1865]] – [[Otto Ludwig]], njemački književnik
* [[1972]] – [[Abdurezak Hifzi Bjelavac]], bosanskohercegovački književnik
* [[1998]] – [[Elly Bašić]], hrvatska pijanistica i muzička pedagogica
* [[2020.]] – [[Hosni Mubarak]], egipatski državnik

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|25 February}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/25/ Na današnji dan (25. februar), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521135818/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/25/ |date=21. 5. 2023 }} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-25/ Na današnji dan (25. februar), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Februar|*-25]]</text>
      <sha1>hsac4wsf6n2kv3npl9lomdag9w0vrqv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901905</id>
      <parentid>3901904</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T18:38:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901905</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3465" sha1="ly0sckm14z3kfjprlvip0yjhodbba2e" xml:space="preserve">{{FebruarKalendar}}
'''25. februar / veljača (25. 2)''' jest 56. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 309 dana (310 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1954]] – [[Gamal Abdel Nasser]] postao premijer [[Egipat|Egipta]].
* [[1961]] – Održano treće [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Švedska|švedskom]] gradu [[Umeå|Umeu]].
* [[1986]] – Predsjednik [[Ferdinand Marcos]] pobjegao s [[Filipini|Filipina]] nakon 20 godina vladavine.
* [[1987]] – Počelo 4. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u ženskoj konkurenciji, u [[Finska|finskom]] gradu [[Lahti]]ju;
* [[2006]] – Otvoren [[granični prijelaz Kamensko]].
* [[2013]] – Održana [[85. dodjela &quot;Oscara&quot;]].

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1643]] – [[Ahmed II]], sultan Osmanlijskog Carstva

=== 18. vijek ===
* [[1707]] – [[Carlo Goldoni]], italijanski dramatičar
* [[1778]] – [[José de San Martín]], argentinski general i političar, prvi predsjednik [[Peru]]a

=== 19. vijek ===
* [[1841]] – [[Pierre-Auguste Renoir]], francuski slikar ([[impresionizam]])
* [[1842]] – [[Karl May]], njemački književnik
* [[1866]] – [[Benedetto Croce]], [[italija]]nski [[Filozofija|filozof]], [[politika|političar]], historičar [[umjetnost]]i i književni kritičar
* [[1871]] – [[Lesja Ukrajinka]], ukrajinska književnica
* [[1873.|1873]] - [[Enrico Caruso]], [[Italija|italijanski]] operski pjevač
* [[1879]] – [[Royal Harwood Frost]], [[SAD|američki]] [[astronom]]
* [[1890]] – [[Myra Hess]], britanska pijanistica

=== 20. vijek ===
* [[1906]] – [[Boris Papandopulo]], hrvatski kopozitor i dirigent
* [[1929.]] 
** [[Zijo Kučukalić]], bosanskohercegovački muzikolog
** [[Jerome Kagan]], američki psiholog
* [[1943]] – [[George Harrison]], engleski gitarist, pjevač, kompozitor, producent i član [[Beatles]]a
* [[1949]] – [[Ireen Sheer]], njemačko-američka pop-pjevačica
* [[1953]] – [[José Maria Aznar]], španski političar i državnik
* [[1960]] - [[Siniša Tubić]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije
* [[1965]] – Feđa Isović, bosanskohercegovački [[scenarist]]
* [[1962]] – [[Birgit Fischer]], njemačka sportašica
* [[1974]] – [[Nína Dögg Filippusdóttir]], islandska glumica i producentica
* [[1984]] – [[Diana Rasimovičiūtė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka.
* [[1992]] – [[Thomas Diethart]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]]
* [[1999]] – [[Gianluigi Donnarumma]], italijanski [[nogomet]]ni [[golman]]

== Umrli ==
* [[1865]] – [[Otto Ludwig]], njemački književnik
* [[1972]] – [[Abdurezak Hifzi Bjelavac]], bosanskohercegovački književnik
* [[1998]] – [[Elly Bašić]], hrvatska pijanistica i muzička pedagogica
* [[2020.]] – [[Hosni Mubarak]], egipatski državnik

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|25 February}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/25/ Na današnji dan (25. februar), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521135818/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/25/ |date=21. 5. 2023 }} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-25/ Na današnji dan (25. februar), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Februar|*-25]]</text>
      <sha1>ly0sckm14z3kfjprlvip0yjhodbba2e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901965</id>
      <parentid>3901905</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T04:17:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901965</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3469" sha1="29rjaz4kmw48f7d18xpblp3u2jgxjvv" xml:space="preserve">{{FebruarKalendar}}
'''25. februar / veljača (25. 2)''' jest 56. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 309 dana (310 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1954]] – [[Gamal Abdel Nasser]] postao premijer [[Egipat|Egipta]].
* [[1961]] – Održano treće [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Švedska|švedskom]] gradu [[Umeå|Umeu]].
* [[1986]] – Predsjednik [[Ferdinand Marcos]] pobjegao s [[Filipini|Filipina]] nakon 20 godina vladavine.
* [[1987]] – Počelo 4. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u ženskoj konkurenciji, u [[Finska|finskom]] gradu [[Lahti]]ju.
* [[2006]] – Otvoren [[granični prijelaz Kamensko]].
* [[2013]] – Održana [[85. dodjela &quot;Oscara&quot;]].

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1643]] – [[Ahmed II]], sultan Osmanlijskog Carstva

=== 18. vijek ===
* [[1707]] – [[Carlo Goldoni]], italijanski dramatičar
* [[1778]] – [[José de San Martín]], argentinski general i političar, prvi predsjednik [[Peru]]a

=== 19. vijek ===
* [[1841]] – [[Pierre-Auguste Renoir]], francuski slikar ([[impresionizam]])
* [[1842]] – [[Karl May]], njemački književnik
* [[1866]] – [[Benedetto Croce]], [[italija]]nski [[Filozofija|filozof]], [[politika|političar]], historičar [[umjetnost]]i i književni kritičar
* [[1871]] – [[Lesja Ukrajinka]], ukrajinska književnica
* [[1873]] – [[Enrico Caruso]], [[Italija|italijanski]] operski pjevač
* [[1879]] – [[Royal Harwood Frost]], [[SAD|američki]] [[astronom]]
* [[1890]] – [[Myra Hess]], britanska pijanistica

=== 20. vijek ===
* [[1906]] – [[Boris Papandopulo]], hrvatski kopozitor i dirigent
* [[1929]] – [[Jerome Kagan]], američki psiholog
* 1929 – [[Zijo Kučukalić]], bosanskohercegovački muzikolog
* [[1943]] – [[George Harrison]], engleski gitarist, pjevač, kompozitor, producent i član [[Beatles]]a
* [[1949]] – [[Ireen Sheer]], njemačko-američka pop-pjevačica
* [[1953]] – [[José Maria Aznar]], španski političar i državnik
* [[1960]] – [[Siniša Tubić]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije
* [[1965]] – Feđa Isović, bosanskohercegovački [[scenarist]]
* [[1962]] – [[Birgit Fischer]], njemačka sportašica
* [[1974]] – [[Nína Dögg Filippusdóttir]], islandska glumica i producentica
* [[1984]] – [[Diana Rasimovičiūtė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka.
* [[1992]] – [[Thomas Diethart]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]]
* [[1999]] – [[Gianluigi Donnarumma]], italijanski [[nogomet]]ni [[golman]]

== Umrli ==
* [[1865]] – [[Otto Ludwig]], njemački književnik
* [[1972]] – [[Abdurezak Hivzi Bjelevac]], bosanskohercegovački književnik
* [[1998]] – [[Elly Bašić]], hrvatska pijanistica i muzička pedagogica
* [[2020]] – [[Hosni Mubarak]], egipatski državnik

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|25 February}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/25/ Na današnji dan (25. februar), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521135818/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/25/ |date=21. 5. 2023 }} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-25/ Na današnji dan (25. februar), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Februar|*-25]]</text>
      <sha1>29rjaz4kmw48f7d18xpblp3u2jgxjvv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>10. maj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4810</id>
    <revision>
      <id>3901908</id>
      <parentid>3843144</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T18:48:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano:  [[2021]] – [[Jerome Kagan]], američki psiholog i ispravke</comment>
      <origin>3901908</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5002" sha1="0tce4oyobv27cf9u7kk5edul0d6dxp9" xml:space="preserve">{{MajKalendar}}
'''10. maj / svibanj (10. 5)''' jest 130. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (131. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 235 dana.

== Događaji ==
* [[1503]] – Na svom četvrtom putovanju [[Kristofor Kolumbo|Kolumbo]] pristao na [[Kajmanska ostrva]] i dao im ime ''Las Tortugas'' ([[kornjača|kornjače]]) zato što je na njima naišao na brojne [[morske kornjače]].
* [[1871]] – Potpisan [[Frankfurtski sporazum (1871)|Frankfurtski sporazum]], kojim je potvrđen i upotpunjen [[Versajski sporazum (1871)|Versajski sporazum]] od [[26. februar]]a iste godine.
* [[1940]] – [[Drugi svjetski rat]]: [[Treći rajh|Njemačka]] napala [[Belgija|Belgiju]], [[Nizozemska|Nizozemsku]] i [[Luksemburg]].
* [[1970]] – Otvoreno šesto [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]]
* [[2014]] – [[Austrija]] s pjesmom &quot;[[Rise Like a Phoenix]]&quot; pobijedila na [[Eurosong 2014.|Eurosongu]].

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1697]] – [[Jean-Marie Leclair]], [[Francuska|francuski]] [[kompozitor]] i [[violina|violinist]]

=== 18. vijek ===
* [[1760]] – [[Claude Joseph Rouget de Lisle]], francuski kompozitor, autor [[Marseljeza|Marseljeze]]

=== 19. vijek ===
* [[1876]] – [[Ivan Cankar]], [[Slovenija|slovenski]] [[književnik]]
* [[1885]] – [[Marko Alaupović]], bosanskohercegovački svećenik i vrhbosanski nadbiskup
* [[1899]] – [[Fred Astaire]], [[SAD|američki]] [[ples]]ač, [[glumac]] i [[pjevanje|pjevač]]
* [[1900]] – [[Cecilia Payne-Gaposchkin]], britanska i američka [[astronom]]ka i [[Astrofizika|astrofizičarka]]

=== 20. vijek ===
* [[1901]] – [[Pavla Jesih]], [[Slovenija|slovenska]] [[Planinarstvo|planinarka]] i poduzetnica
* [[1925]] – [[Kuno Werner]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac, [[Nordijska kombinacija|nordijski kombinatorac]] i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1931]] – [[Ettore Scola]], [[italija]]nski [[režiser]]
* [[1930]] – [[Adam Darius]], američki plesač, pantomimičar, pisac i koreograf
* [[1939]] – [[Ivica Vidović]], hrvatski i jugoslavenski pozorišni, televizijski i filmski glumac
* [[1957.]] 
** [[Sid Vicious]], [[UK|britanski]] pjevač
** [[Vladimir Aljikin]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i  [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu
* [[1958]] – [[Harri Kirvesniemi]], [[Finska|finski]] [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1960]] – [[Bono]], [[Irska|irski]] [[kantautor]] i frontmen [[rock muzika|rock-grupe]] [[U2 (grupa)|U2]]
* [[1963]] – [[Stefan Höck]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[1965]] – [[Linda Evangelista]], [[Kanada|kanadski]] top-model
* [[1966]] – [[Anne Elvebakk]], [[norveška]] [[biatlon]]ka
* [[1967]] – [[Antje Harvey]], bivša istočnonjemačka i njemačka [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica]]-[[Skijaško trčanje|trkačica]]
* [[1969]] – [[Olivier Marteel]], belgijski snukerski sudija
* [[1985]] – [[Bojan Puzigaća]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš
* [[1987]] – [[Emmanuel Emenike]], [[Nigerija|nigerijski]] [[nogomet]]aš
* [[1990]] – [[Ivana Vuleta]], [[srbija]]nska [[skok u dalj|skakačica u dalj]]
* [[1992]] – [[Zhang Yan (biatlonka)|Zhang Yan]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka
* [[1997.]] 
** [[Michela Carrara]], [[italija]]nska [[biatlon]]ka
** [[Urška Poje]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
=== 17. vijek ===
* [[1696]] – [[Jean de La Bruyère]], francuski [[pisac]]

=== 18. vijek ===
* [[1774]] – [[Luj XV, kralj Francuske|Luj XV]], [[spisak francuskih kraljeva|kralj]] Francuske
* [[1787]] – [[William Watson (naučnik)|William Watson]], britanski ljekar i naučnik

=== 20. vijek ===
* [[1952]] – [[Clark L. Hull]], američki psiholog
* [[1977.]] 
** [[James Jones (pisac)|James Jones]], američki književnik
** [[Joan Crawford]], američka glumica

=== 21. vijek ===
* [[2005]] – [[Vida Pavlović]], pjevačica [[Romi|romske]] i srbijanske [[narodna muzika|narodne muzike]]
* [[2006]] – [[Roderick Tuck]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[2021]] – [[Jerome Kagan]], američki psiholog
* [[2022.]] 
** [[Bob Lanier]], američki [[košarka]]š i trener
** [[Leonid Kravčuk]], [[Spisak predsjednika Ukrajine|prvi]] [[predsjednik Ukrajine|predsjednik]] [[Ukrajina|Ukrajine]] (1991–1994)
* [[2023]] – [[Ibro Mangafić]], bosanskohercegovački kompozitor i muzički pedagog
* [[2024]] – [[Dževad Šabanagić]], bosanskohercegovački violinista i koncertmajstor

== Praznici ==
* Svjetski dan [[lupus]]a

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|10 May}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/10 Na današnji dan (10. maj), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-10/ Na današnji dan (10. maj), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|maj010]]</text>
      <sha1>0tce4oyobv27cf9u7kk5edul0d6dxp9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Germanij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7003</id>
    <revision>
      <id>3901900</id>
      <parentid>3891724</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T17:51:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901900</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46346" sha1="d8dcp5a96j8lxi5cdxvtu5jk61aib7l" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Germanij
| Simbol = Ge
| Slika = [[Datoteka:Polycrystalline-germanium.jpg|180px]]
| Atomski broj = 32
| Serija = Polumetali
| Grupa = 14
| Perioda = 4
| Blok = p
| Boja serije = Peru
| Izgled = sivo bijel
| Zastupljenost = 5,6 · 10&lt;sup&gt;−4&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;binder&quot; /&gt;
| Atomska masa = 72,63&lt;ref name=&quot;wieser&quot; /&gt;
| Atomski radijus = 125
| Atomski radijus izračunat = 125
| Kovalentni radijus = 122
| Van der Waalsov radijus = 211&lt;ref name=&quot;manjera&quot; /&gt;
| Elektronska konfiguracija = &amp;#x5B;[[Argon|Ar]]&amp;#x5D; 3d&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt;4s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;4p&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| Izlazna energija = 5,0&lt;ref name=&quot;ludwig&quot; /&gt;
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 4
| Agregatno stanje = čvrsto
| Mohsova skala tvrdoće = 6
| Struktura kristala = dijamantna struktura
| Gustoća = 5323&lt;ref name=&quot;greenwood&quot; /&gt;
| Magnetizam = dijamagnetičan (&lt;math&gt;\chi_{m}&lt;/math&gt; = −7,1 · 10&lt;sup&gt;−5&lt;/sup&gt;)&lt;ref name=&quot;lide&quot; /&gt;
| Energija ionizacije_1 = 762
| Energija ionizacije_2 = 1537,5
| Energija ionizacije_3 = 3302,1
| Energija ionizacije_4 = 4411
| Tačka topljenja_K = 1211,4
| Tačka topljenja_C = 938,3
| Tačka ključanja_K = 3103&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Tačka ključanja_C = 2830
| Molarni volumen = 13,63 · 10&lt;sup&gt;−6&lt;/sup&gt;
| Toplota isparavanja = 330&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Toplota topljenja = 31,8
| Pritisak pare = 7,46 · 10&lt;sup&gt;−5&lt;/sup&gt;
| Pritisak pare_K = 1210
| Brzina zvuka = 5400
| Brzina zvuka_K = 293,15
| Specifična toplota = 308,3&lt;ref name=&quot;binder&quot; /&gt;
| Specifična toplota_K =
| Specifična električna provodljivost = 2,1
| Specifična električna provodljivost_K =
| Toplotna provodljivost = 60
| Toplotna provodljivost_K =
| Oksidacioni broj = −4, 2, '''4'''
| Oksidi = GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
| Elektrodni potencijal = 0,247 [[Volt|V]] (Ge&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; + 2e&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; → Ge)
| Elektronegativnost = 2,01
| Oznaka upozorenja = '''Prah'''&lt;br /&gt; {{Oznake upozorenja|F}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|9|16|29|33}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi =
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Ge
| Maseni broj = 68
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 270,8 [[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 0,106
| Tipraspada1ZP = [[Galij|&lt;sup&gt;68&lt;/sup&gt;Ga]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Ge
| Maseni broj = 69
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 39,05 [[Sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 2,227
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;69&lt;/sup&gt;Ga
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Ge
| Maseni broj = 70
| Rasprostranjenost u prirodi = 21,23
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Ge
| Maseni broj = 71
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 11,43 [[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 0,229
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;71&lt;/sup&gt;Ga
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Ge
| Maseni broj = 72
| Rasprostranjenost u prirodi = 27,66
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Ge
| Maseni broj = 73
| Rasprostranjenost u prirodi = 7,73
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Ge
| Maseni broj = 74
| Rasprostranjenost u prirodi = 35,94
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Ge
| Maseni broj = 76
| Rasprostranjenost u prirodi = 7,44
| Vrijeme poluraspada = 1,78×10&lt;sup&gt;21&lt;/sup&gt; [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[Dvostruki beta raspad|β&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;β&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 2,039
| Tipraspada1ZP = [[Selen|&lt;sup&gt;76&lt;/sup&gt;Se]]
}}
|}}
'''Germanij''' ({{jez-la|germanium}}) jest [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''Ge''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 32. To je sjajni, tvrdi, sivo-bijeli [[Polumetali|polumetal]] iz grupe ugljika, hemijski sličan elementima iz [[14. grupa hemijskih elemenata|IV glavne grupe]] [[periodni sistem elemenata|periodnog sistema elemenata]] [[kalaj]]u i [[silicij]]u. Čisti elementarni germanij je [[poluprovodnik]], izgledom najviše sliči elementarnom siliciju. Poput silicija, germanij vrlo lahko reagira i s [[kisik]]om iz prirode gradi komplekse. Za razliku od silicija, on je isuviše reaktivan da bi se prirodno našao na Zemlji u elementarnom stanju.

Pošto postoji vrlo mali broj [[minerali|minerala]] koji ga sadrže u visokim koncentracijama, germanij je otkriven relativno kasno u historiji hemije. Među elementima po rasprostranjenosti u Zemljinoj kori približno je na 50. mjestu. Ruski [[hemičar]] [[Dmitrij Mendeljejev]] 1869. predvidio je njegovo postojanje i neke od njegovih osobina na osnovu položaja u periodnom sistemu koji je Mendeljejev kreirao. Dao mu je ime ''ekasilicij''. Gotovo dvije decenije kasnije, 1886, [[Clemens Winkler]] otkrio je novi element, kao pratioca srebra i sumpora u rijetkom mineralu nazvanom [[argirodit]]. Mada je novi element izgledom na neki način imao sličnosti sa [[arsen]]om i [[antimon]]om, njegovi kombinirani odnosi u spojevima novog elementa su bili u saglasnosti s Mendeljejevljevim predviđanjima u odnosu na silicij. Winkler je novom elementu dao ime po imenu svoje domovine, [[Njemačka|Njemačke]]. Danas se germanij uglavnom izdvaja iz [[sfalerit]]a (osnovne rude cinka) mada se često industrijski izdvaja i iz ruda srebra, olova i bakra.

''Metalni'' germanij (izolirani elementarni) se koristi kao [[poluprovodnik]] u [[tranzistor]]ima i različitim elektronskim uređajima. U prošlosti, cijela generacija prvobitnih elektronskih poluprovodnika je potpuno bila zasnovana na germaniju. Međutim, danas na njegovu proizvodnju u svrhu poluprovodnika otpada vrlo mali udio (2%) umjesto ultra čistog [[silicij]]a, koji je uglavnom zamijenio germanij. U današnje doba, glavni potrošači germanija su sistemi za optička vlakna, optički uređaji za infracrveni dio spektra i aplikacije za solarne ćelije. Spojevi germanija se koriste kao [[katalizator]]i za reakcije [[polimerizacija|polimerizacije]] a odnedavno se koriste i za proizvodonju [[Nanomaterijali|nanožica]]. Ovaj element gradi veliki broj organometalnih spojeva, kao što je [[tetraetilgermanij]], vrlo koristan u [[organometalna hemija|organometalnoj hemiji]]. Germanij se ne smatra da je neophodan element za bilo koji živi organizam. Neki kompleksni organo-germanijevi spojevi su bili istraživani kao mogući preparati u farmaciji, međutim nijedan se nije pokazao uspješnim. Slično kao i [[silicij]] i [[aluminij]], prirodni spojevi germanija su većinom nerastvorljivi u vodi, te stoga nisu isuviše otrovni. Međutim, sintetički dobijene rastvorljive soli germanija su se pokazale da djeluju kao nefrotoksin, dok su vještački, hemijski reaktivni spojevi germanija sa halogenim elementima i vodikom iritirajući i otrovni.

== Historija ==
[[Datoteka:Winkler Clemens.jpg|mini|desno|200px|Njemački hemičar Winkler Clemens]]
Kada je objavio svoj ''periodni zakon hemijskih elemenata'' 1869. godine, [[rusija|ruski]] [[hemičar]] [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|Dmitrij Mendeljejev]] je previdio postojanje nekoliko do tada nepoznatih [[hemijski element|hemijskih elemenata]], između ostalih i jednog koji bi popunio prazninu u [[14. grupa hemijskih elemenata|grupi ugljika]] u svojoj tabeli [[Periodni sistem elemenata|periodnog sistema]], između [[silicij]]a i [[kalaj]]a.&lt;ref name=&quot;masanori&quot; /&gt; Zbog njegovog položaja u periodnoj tabeli, Mendeljejev ga je nazvao ''ekasilicij'' (Es), i pretpostavio je njegovu [[relativna atomska masa|relativnu atomsku masu]] od 72.

Sredinom 1885. godine, u rudniku u blizini saskog grada [[Freiberg (Saksonija)|Freiberga]] otkriven novi [[minerali|mineral]] koji je dobio ime [[argirodit]] zbog velikog udjela [[srebro|srebra]] u njemu. (iz [[grčki jezik|grčkog]], ''argyrodite'' u značenju ''koji sadrži srebro'')&lt;ref name=&quot;argyrodite2&quot; /&gt; Hemičar [[Clemens Winkler]] je analizirao novi mineral za koji se ispostavilo da sadrži kombinaciju srebra, sumpora i jednog novog elementa. Winkleru je uspjelo izolirati ovaj element 1886. godine, utvrdivši da je po nekim osobinama sličan [[antimon]]u.&lt;ref name=&quot;Winkle2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;isolation&quot; /&gt; Prije nego što je Winkler objavio rezultate svog istraživanja o novom elementu, odlučio je da mu dadne ime ''neptunij'' u čast tada novootkrivene planete [[Neptun]] 1846. godine, a čije postojanje je bilo ranije previđeno i matematički izračunato. Kao što je predviđeno postojanje novog elementa, i postojanje planete Neptun je predviđeno oko 1843. godine od strane dva matematičara [[John Couch Adams]] i [[Urbain Le Verrier]], koristeći matematičke metode nebeske mehanike. Ovo su utvrdili polazeći od činjenice da se nakon detaljnog proučavanja kretanja planete Urana činilo da ga neka sila ili druga planeta ''ometa'' u prirodnom kretanju.&lt;ref name=&quot;adamsc&quot;/&gt; [[James Challis]] je započeo traženje za tom planetom u julu 1846. godine i otkrio novu planetu 23. septembra 1846. godine.&lt;ref name=&quot;revkch&quot; /&gt; Međutim, pošto je ime ''neptunij'' već bilo dodijeljeno drugom pretpostavljenom hemijskom elementu (mada taj element nije element koji danas nosi ime neptunij, otkriven tek 1940. godine), tako da je Winkler odlučio da novom elementu dadne ime ''germanij'' (iz [[latinski jezik|lat.]] riječi ''Germania'', Njemačka) u čast svoje domovine.&lt;ref name=&quot;isolation&quot; /&gt; Za mineral argirodit kasnije se iskustveno pokazao da je Ag&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt;GeS&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;.

R. Hermann je 1877. godine objavio svoje otkriće novog elementa koji bi se trebao nalaziti ispod [[tantal]]a u periodnom sistemu, kojem je dao ime ''neptunij'', po imenu grčkog božanstva okeana i mora.&lt;ref name=&quot;galaxy24&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;editorsrec&quot; /&gt; Međutim ovaj [[metal (hemija)|metal]] je kasnije identificiran kao [[legura]] elemenata [[niobij]]a i tantala.&lt;ref name=&quot;multidict&quot; /&gt; Ime [[neptunij]] dato je sintetičkom elementu otkrivenom mnogo kasnije koji se nalazio udesno od [[uranij]]a u periodnom sistemu, a kojeg su otkrili nuklearni fizičari 1940tih godina.&lt;ref name=&quot;nobellec&quot; /&gt;

==Osobine==
[[Datoteka:Кристална структура на германиум и силициум.jpg|thumb|150px|lijevo|Kristalna struktura germanija]]
U standardnim uslovima, germanij je krhki, srebrenasto-bijeli, polumetalni element.&lt;ref name=&quot;nbb&quot;/&gt; Ovaj oblik germanija sačinjava [[Alotropske modifikacije|alotropska modifikacija]], tehnički poznata kao ''α-germanij'', koji ima metalni sjaj i [[Kubični kristalni sistem|kubičnu]] [[Kristalna struktura|kristalnu strukturu]], istu kao i [[dijamant]].&lt;ref name=&quot;usgs&quot; /&gt; Pri pritisku iznad 120 kbar, formira se različiti alotrop poznat kao ''β-germanij'', koji ima istu strukturu kao i β-[[kalaj]].&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;/&gt; Pored [[silicij]]a, [[galij]]a, [[bizmut]]a, [[antimon]]a i [[voda|vode]], on je jedna od malobrojnih supstanci koja se širi kada prelazi iz svoje tečne faze u čvrsto stanje.&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;/&gt;

Germanij je poluprovodnik. Tehnike zonskog rafiniranja su dovele do proizvodnje kristalnog germanija pogodnog za poluprovodnike, u kojem je udio nečistoća najviše 1 naprema 10&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt;,&lt;ref name=&quot;lanl&quot; /&gt; što se smatra jednim od najčistijih materijala ikad proizvedenih.&lt;ref name=&quot;darkmat&quot; /&gt; Prvi metalni materijal, otkriven 2005. godine, koji je postao superprovodnik u prisustvu izuzetno snažnog [[Elektromagnetno polje|elektromagnetnog polja]] bila je legura germanija sa uranijem i rodijem.&lt;ref name=&quot;levy&quot; /&gt; Za čisti germanij je primijećeno da se spontano izdužuje u veoma duge uvijene [[dislokacija|dislokacije]]. One su jedan od osnovnih razloga zašto se kvare stare diode i tranzistori načinjeni od germanija, a ako se takvi predmeti dodirnu, mogu izazvati i kratki spoj.

=== Hemijske ===
Elementarni germanij vrlo sporo oksidira do [[germanij-dioksid|GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] pri 250&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=&quot;krxps&quot; /&gt; Germanij ne otapaju razrijeđene kiseline i baze, ali se sporo otapa u koncentriranoj [[sumporna kiselina|sumpornoj kiselini]] a burno reagira sa istopljenim [[baza (hemija)|bazama]] dajući germanate  ({{chem|[GeO|3|]|2−}}). Germanij se javlja uglavnom u [[oksidacijsko stanje|oksidacijskom stanju]] +4, mada je poznat veliki broj njegovih spojeva sa oksidacijskim brojem +2.&lt;ref name=&quot;greenwood&quot;/&gt; Druga oksidacijska stanja su rijetka, poput +3 koje je dokazano u spoju kao što je Ge&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Cl&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;, a stanja +3 i +1 su pronađena na površinama oksida,&lt;ref name=&quot;xpsstudy&quot; /&gt; ili negativna oksidacijska stanja u germanatima, kao što je -4 u {{chem|GeH|4}}. Klaster anioni germanija ([[Zintl faza|Zintl]] ioni) poput Ge&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2−&lt;/sup&gt;, Ge&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;4−&lt;/sup&gt;, Ge&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2−&lt;/sup&gt;, [(Ge&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;6−&lt;/sup&gt; su dobijeni izdvajanjem iz [[legura]] koje sadrže alkalne metale i germanij u tečnom amonijaku u prisustvu [[etilendiamin]]a ili [[kriptand]]a.&lt;ref name = &quot;greenwood&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Coupling&quot; /&gt; Oksidacijska stanja elementa u ovim ionima nisu cijeli broj, slično kao kod spojeva [[ozon]]a O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;.

=== Izotopi ===
Germanij ima pet prirodnih [[izotop]]a: &lt;sup&gt;70&lt;/sup&gt;Ge, &lt;sup&gt;72&lt;/sup&gt;Ge, &lt;sup&gt;73&lt;/sup&gt;Ge, &lt;sup&gt;74&lt;/sup&gt;Ge i &lt;sup&gt;76&lt;/sup&gt;Ge. Među njima, &lt;sup&gt;76&lt;/sup&gt;Ge je vrlo slabo radioaktivan, raspadajući se [[dvostruki beta raspad|dvostrukim beta-raspadom]] sa vremenom poluraspada od 1,78×10&lt;sup&gt;21&lt;/sup&gt; godina.

Izotop &lt;sup&gt;74&lt;/sup&gt;Ge je najčešći prirodni izotop germanija, koji ima udio u prirodnom germaniju od oko 36%. Izotop &lt;sup&gt;76&lt;/sup&gt;Ge je najmanje zastupljeni izotop u prirodnom germaniju, koji ima udio od oko 7%.&lt;ref name=&quot;nubase&quot; /&gt; Ukoliko se bombardira alfa česticama, izotop &lt;sup&gt;72&lt;/sup&gt;Ge generiše stabilni izotop [[selen]]a &lt;sup&gt;77&lt;/sup&gt;Se, otpuštajući tokom tog procesa elektrone visokih energija.&lt;ref name=&quot;72Ge&quot; /&gt; Zbog ovog, koristi se u kombinaciji sa [[radon]]om za [[atomska baterija|atomske baterije]].&lt;ref name=&quot;72Ge&quot; /&gt;

Poznato je najmanje 27 radioaktivnih vještačkih izotopa germanija čije se atomske mase kreću od 58 do 89. Među njima, najstabilniji je izotop &lt;sup&gt;68&lt;/sup&gt;Ge, raspada se [[elektronski zahvat|elektronskim zahvatom]] sa vremenom poluraspada od 270,95 dana. Jedan od najnestabilnijih izotopa je &lt;sup&gt;60&lt;/sup&gt;Ge čije [[vrijeme poluraspada]] iznosi 30 ms. Većina radioaktivnih izotopa germanija se raspada [[beta-zraci|beta raspadom]], dok se izotopi &lt;sup&gt;61&lt;/sup&gt;Ge i &lt;sup&gt;64&lt;/sup&gt;Ge raspadaju [[emisija pozitrona|β&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;]] odloženom emisijom [[proton]]a.&lt;ref name=&quot;nubase&quot;/&gt; Izotopi od &lt;sup&gt;84&lt;/sup&gt;Ge do &lt;sup&gt;87&lt;/sup&gt;Ge iskazuju slabiji β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; raspad odloženom emisijom neutrona.&lt;ref name=&quot;nubase&quot;/&gt;

==Rasprostranjenost==
Germanij nastaje u procesu zvjezdane [[nukleosinteza|nukleosinteze]], uglavnom u s-procesu u zvijezdama iz asimptotske grane [[crveni div|crvenih divova]]. S-proces je hvatanje sporih [[neutron]]a lakših elemenata unutar pulsirajućih zvijezda crvenih divova.&lt;ref name=&quot;sterling&quot; /&gt; Germanij je otkriven i u atmosferi Jupitera&lt;ref name=&quot;jupiter2&quot; /&gt; i u nekim vrlo udaljenim zvijezdama.&lt;ref name=&quot;nature423&quot; /&gt; Njegova rasprostranjenost u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] je približno 1,6 dijelova na milion (ppm; 1,6×10&lt;sup&gt;−4&lt;/sup&gt;%).&lt;ref name=&quot;Holl&quot; /&gt; Poznato je samo nekoliko minerala koji sadrže nešto značajnije količine germanija, kao što su [[argirodit]], [[briartit]], [[germanit]] i [[renierit]], međutim ne postoje isplativi rudni depoziti bilo koji od njih.&lt;ref name=&quot;usgs&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;lifton&quot; /&gt; Postoje rude cink-bakar-olova koje sadrže dovoljno germanija da se on može izdvajati iz njihovog finalno obrađenog rudnog koncentrata.&lt;ref name=&quot;Holl&quot; /&gt; [[Victor Moritz Goldschmidt]] je tokom detaljnog ispitivanja depozita germanija otkrio neuobičajeni proces obogaćivanja nekih slojeva [[ugalj|uglja]] dobivši veliki udio germanija u njemu.&lt;ref name=&quot;Gold1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Gold2&quot; /&gt; Smatra se da je najveća koncentracija germanija ikad pronađena bila u ugljenoj prašini iz engleskog rudnika kod Hartleya, a iznosila je 1,6% germanija.&lt;ref name=&quot;Gold1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Gold2&quot; /&gt; Procjenjuje se da naslage uglja u blizini kineskog grada [[Šilin hot]]a, Unutrašnja Mongolija, sadrže približno 1600 tona germanija.&lt;ref name=&quot;Holl&quot; /&gt;

== Dobijanje ==
[[Datoteka:Renierit.JPG|lijevo|thumb|Mineral [[renierit]]]]
U 2011. godini u svijetu je proizvedeno oko 118 [[tona]] germanija, najviše u Kini (80 t), Rusiji (5 t) i SAD (3 t).&lt;ref name=&quot;usgs&quot; /&gt; Također, germanij se dobija i kao nusproizvod iz [[sfalerit]]a, rude [[cink]]a kada je koncentriran u njoj najmanje 0,3%,&lt;ref name=&quot;bernstein&quot; /&gt; naročito iz sedimentnih masivnih [[cink|Zn]]–[[olovo|Pb]]–[[bakar|Cu]](–[[barij|Ba]]) depozita i karbonatnih Zn-Pb depozita. Tačni podaci o svjetskim rezervama Ge nisu dostupni, ali se one u SAD procjenjuju na oko 450 tona.&lt;ref name=&quot;usgs&quot; /&gt; U 2007. godini, oko 35% ukupne potražnje zadovoljeno je iz recikliranog germanija.&lt;ref name=&quot;Holl&quot; /&gt;

Iako se dobija uglavnom iz [[sfalerit]]a, germanij se može naći i u rudama [[srebro|srebra]], olova i bakra. Drugi izvor germanija je pepeo iz termocentrala koje koriste [[ugalj]] iz određenih naslaga uglja sa velikim koncentracijama germanija. Ovaj izvor germanija se naročito koristi u Rusiji i Kini.&lt;ref name=&quot;Naumov&quot; /&gt; Glavni ruski depoziti se nalaze na dalekom istoku Rusije na ostrvu [[Sahalin]]. Rudnici uglja sjeveroistočno od [[Vladivostok]]a također se koriste kao izvor germanija. Depoziti u Kini su najviše zastupljeni u rudnicima [[lignit]]a u blizini [[Lincang]]a, u [[Junan]]u i rudnicima uglja u blizini [[Šilin hot]]a, Unutrašnja Mongolija.&lt;ref name=&quot;Holl&quot; /&gt;

Rudni koncentrati su najvećim dijelom sulfidni; oni prelaze u okside zagrijavanje u prisustvu kisika u [[metalurgija|metalurškom]] procesu prženja:
: GeS&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 3 O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; → GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 2 SO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;

Tokom ovog procesa dio germanija završi kao prašina, dok se ostatak kovertira u germanate koji otječu iz šljake zajedno sa cinkom djelovanjem sumporne kiseline. Nakon neutralizacije, u rastvoru ostaje samo cink, dok se izdvaja talog koji sadrži germanij i druge metale. Nakon što se cink reducira u talogu putem Waelzovog procesa, preostali Waelzovi oksidi se po drugi put ispiraju. [[Germanij-dioksid]] se dobija kao talog i zatim se pomoću gasnog [[hlor]]a ili hlorovodika prevodi u [[germanij tetrahlorid]], koji ima nešto nižu tačku topljenja i može se izdestilirati:&lt;ref name=&quot;Naumov&quot; /&gt;
: GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 4 HCl → GeCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; + 2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O
: GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 2 Cl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; → GeCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; + O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;

Germanij tetrahlorid se hidrolizira do oksida (GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) ili se pročisti frakcionom destilacijom i zatim hidrolizira.&lt;ref name=&quot;Naumov&quot; /&gt; Vrlo čisti GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zatim pogodan za proizvodnju germanijevog stakla. Čisti germanij oksid se reducira u reakciji sa [[vodik]]om da bi se dobio germanij pogodan za infracrvenu optiku ili za industriju poluprovodnika:
: GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; → Ge + 2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O
&lt;div style=&quot;float: right; margin: 5px;&quot;&gt;
{|class=&quot;wikitable&quot;
!godina !! cijena&lt;br /&gt;([[Američki dolar|US$]]/kg)&lt;ref name=&quot;commodity&quot; /&gt;
|-
|1999. || 1.400
|-
|2000. || 1.250
|-
|2001. || 890
|-
|2002. || 620
|-
|2003. || 380
|-
|2004. || 600
|-
|2005. || 660
|-
|2006. || 880
|-
|2007. || 1.240
|-
|2008. || 1.490
|-
|2009. || 950
|}
&lt;/div&gt;
Germanij namijenjen za industriju čelika i druge industrijske procese se najčešće reducira koristeći [[ugljik]]:&lt;ref name=&quot;Moska&quot; /&gt;
: GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + C → Ge + CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;

== Upotreba ==
=== Elektronika ===
Kao poluprovodnik bio je jedan od osnovnih materijala u elektronici, najviše za proizvodnju [[dioda]] i tranzistora, sve dok ga [[silicij]] nije gotovo u potpunosti potisnuo. Danas se germanij najviše koristi u visokofrekventnoj tehnici (npr. za poluprovodnike legure silicij-germanija) i detektorskoj tehnologiji (npr. kao rendgentski detektor). Za solarne ćelije od [[galij arsenid]]a (GaAs) koristi se jednim dijelom vafer od germanija kao noseći materijal. Konstanta rešetke germanija je dosta slična kao i kod galij arsenida, tako da GaAs može epitaksijski rasti na germanijskim monokristalima. Godine 2012. je otkriveno da jednoatomni slojevi od germanija i do 10 puta brže provode [[elektron]]e od silicija. Stoga bi germanij mogao opet postati zanimljiv kao poluprovodnički materijal.

=== Staklo i vlakna ===
Njegova druga najvažnija upotreba je u infracrvenoj optici u oblikzu prozora i sistema leća iz polikristalnog ili monokristalnog germanija kao i u optičkim staklima koja propuštaju infracrveno svjetlo, takozvana halkogenidna stakla. Područje upotrebe ovih materijala su, između ostalih, vojni i civilni uređaji za noćno osmatranje kao i toplotne kamere (kamere osjetljive na toplotu). Druga važna područja upotrebe su proizvodnja optičkih vlakana za optičke provodnike i poliesterskih vlakana. U modernim optičkim vlaknima za [[telekomunikacije]] pomoću germanij tetrahlorida se nanošenjem tankog sloja u gasnoj fazi obogaćuje unutrašnja jezgra optičkog vlakna. Time u njoj nastaje viši [[indeks prelamanja]] u odnosu na plašt vlakna, čime se ostvaruje provođenje svjetlosnih talasa. U hemiji poliestera germanij-dioksid se upotrebljava kao [[katalizator]] u proizvodnji određenih poliesterskih vlakana i granulata, naročito za PET boce pogodne za recikliranje.

=== Nuklearna medicina i atomska tehnika ===
Izotop &lt;sup&gt;68&lt;/sup&gt;Ge se koristi u [[generator galija-68|generatorima galija-68]] kao početni nuklid za proizvodnju izotopa &lt;sup&gt;68&lt;/sup&gt;[[galij]]a. Osim toga taj izotop je našao primjenu kao izvor za kalibriranje detektora za tomografiju emisijom pozitrona.&lt;ref name=&quot;eckert&quot; /&gt; Kao vrlo čisti monokristal, germanij se upotrebljava kao detektor zračenja.
Kod germanija, za razliku od [[čelik]]a, [[kristalna struktura]] se ne može razbiti djelovanjem neutronskog zračenja. On ''hvata'' snop neutrona vrlo elastično. Do danas, ovo otkriće nije pronašlo nikakvu značajnu upotrebu u atomskim reaktorima.

=== U ishrani ===
Spoj bis(karboksietil)germanijseskvioksid (''Ge-132'') je sredstvo koje služi kao dodatak u ishrani a upotrebljava se kod cijelog niza bolesti i simptoma uključujući [[rak (bolest)|rak]], hronični sindrom umora, slabost imuniteta,&lt;ref name=&quot;Bundesamt&quot; /&gt; [[sida]], [[Arterijska hipertonija|visok krvni pritisak]], [[artritis]] i alergiju na prehrambene namirnice. Međutim, pozitivno djelovanje na tok neke od ovih bolesti ni do danas nije naučno dokazano. U skladu sa evropskom direktivom ''2002/46/EG o usklađivanju zakonskih rješenja zemalja članica o prehrambenim dodacima u ishrani'', germanij se ne bi trebao koristiti kao prehrambeni dodatak u ishrani.&lt;ref name=&quot;eurlex&quot; /&gt; U mnogim zemljama [[Evropska unija|Evropske unije]], nacionalna zakonodavstva su već usklađena s ovom direktivom, tako da se danas u Njemačkoj i Austriji nije dopušteno dodavanje germanija kao mineralnog izvora u dodacima u prehrani.

Nadležni organi izričito upozoravaju na upotrebu Ge-132 u ishrani, jer se njegovom upotrebom ne mogu isključiti teška oštećenja organizma, a mogući su i [[smrt]]ni slučaji.&lt;ref name=&quot;bfr&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;austrwarnt&quot; /&gt;

== Spojevi ==
[[Datoteka:Germane-2D-dimensions.svg|desno|180px|thumb|German je strukturno sličan [[metan]]u.]]
Poznata su dva oksida germanija: [[germanij-dioksid]] ({{chem|GeO|2}}, ''germanija'') i [[germanij-monoksid]], ({{chem|GeO}}).&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot; /&gt; Dioksid, GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; se može dobiti žarenjem [[germanij disulfid]]a ({{chem|GeS|2}}). Dioksid je bijeli prah koji se vrlo slabo rastvorljiv u vodi ali reagira s alkalijama dajući germanate.&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;/&gt; Germanij monoksid se može dobiti reakcijom GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sa metalnim Ge pri visokim temperaturama.&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;/&gt; Dioksid (i slični oksidi i germanati) pokazuje neobične osobine kao što je neuobičajeno visok [[indeks prelamanja]] u vidljivom dijelu svjetlosnog spektra, ali je providan u infracrvenom spektru.&lt;ref name=&quot;Aggarwal&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;drugoveiko&quot; /&gt; [[Bizmut germanat]], Bi&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;Ge&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;, (BGO) se koristi kao [[scintilator]].&lt;ref name=&quot;BGO&quot; /&gt;

Binarni spojevi sa drugim halkogenim elementima su također poznati, kao što je disulfid ({{chem|GeS|2}}), diselenid ({{chem|GeSe|2}}), monosulfid (GeS), selenid (GeSe) i telurid (GeTe).&lt;ref name = &quot;greenwood&quot;/&gt; GeS&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; se izdvaja kao bijeli talog kada se [[vodik sulfid]] propusti kroz jako kiseli rastvor koji sadrži Ge(IV).&lt;ref name = &quot;greenwood&quot;/&gt; Disulfid je znatno rastvorljiv u vodi i u rastvorima kaustičnih baza ili alkalnih sulfida. Međutim, nije rastvorljiv u vodi sa kiselom pH, što je i olakšalo Winkleru otkriće ovog elementa.&lt;ref name=&quot;ottoh&quot; /&gt; Zagrijavanjem disulfida u mlazu [[vodik]]a, formira se monosulfid (GeS), koji dalje [[Sublimacija (fizika)|sublimira]] u tankim slojevima tamne supstance metalnog sjaja. On je rastvorljiv u rastvorima kaustičnih baza.&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;/&gt; Nakon topljenja s alkalnim karbonatima i [[sumpor]]om, spojevi germanija daju soli poznate kao tiogermanati.&lt;ref name=&quot;thiogerm&quot; /&gt;

Poznata su četiri tetrahalida germanija. U normalnim uslovima, GeI&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; je u čvrstom stanju, GeF&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; je gas, dok su drugi isparljive tečnosti. Naprimjer, [[germanij tetrahlorid]],  GeCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, je izgledom bezbojna isparljiva tečnost sa tačkom ključanja na 83,1&amp;nbsp;°C, a dobija se zagrijavanjem metala sa hlorom.&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;/&gt; Sva četiri tetrahalida se lahko hidroliziraju do hidriranog germanij-dioksida.&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;/&gt; GeCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; se koristi u proizvodnji organogermanijskih spojeva.&lt;ref name=&quot;greenwood&quot;/&gt; Poznata su i sva četiri dihalida a oni su, za razliku od tetrahalida, polimerne čvrste supstance.&lt;ref name = &quot;greenwood&quot;/&gt; Pored toga, poznat je i spoj Ge&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Cl&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt; kao i neki viši spojevi opće formule Ge&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt;Cl&lt;sub&gt;2''n''+2&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;/&gt; Neobični spoj Ge&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;Cl&lt;sub&gt;16&lt;/sub&gt; izgrađen je tako da sadrži jedinicu Ge&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;Cl&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; sa strukturom [[neopentan]]a.&lt;ref name=&quot;Raman&quot; /&gt; [[German (spoj)|German]] (GeH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) je spoj strukturom sličan [[metan]]u. Postoje poligermanijski spojevi koji su slični [[alkani]]ma sa formulom Ge&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;2''n''+2&lt;/sub&gt; a sadrže do pet atoma germanija.&lt;ref name = &quot;greenwood&quot;/&gt; Germani su općenito manje isparljivi i slabije reaktivni od analognih spojeva silicija.&lt;ref name = &quot;greenwood&quot;/&gt; GeH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; reagiraju s alkalnim metalima u tečnom [[amonijak]]u dajući bijeli kristalni  MGeH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; koji sadrži GeH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; an[[ion]]e.&lt;ref name = &quot;greenwood&quot;/&gt; Germanij hidrohalidi sa jednim, dva i tri atoma halogena su bezbojne vrlo reaktivne tečnosti.&lt;ref name = &quot;greenwood&quot;/&gt;

[[Datoteka:NucleophilicAdditionWithOrganogermanium.png|lijevo|thumb|Nukleofilna adicija sa organogermanijskim spojem.]]
Prvi organogermanijski spoj je sintetizirao Winkler 1887. godine. Reakcijom germanij tetrahlorida sa [[dietil cink]]om dobio je [[tetraetilgerman]] ({{chem|Ge(C|2|H|5|)|4}}).&lt;ref name=&quot;Winkle2&quot; /&gt; Organogermanijski spojevi tipa R&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;Ge (gdje je R alkil) kao što su [[tetrametilgerman]] ({{chem|Ge(CH|3|)|4}}) i tetraetilgerman se mogu dobiti pomoću najjeftinijeg dostupnog spoja germanija [[germanij tetrahlorid]]a i alkilnih nukleofila. Hidridi organskih spoeva germanija poput [[izobutilgerman]]a ({{chem|(CH|3|)|2|CHCH|2|GeH|3}}) se smatraju manje opasnim i mogu se koristiti kao tečna zamjena za [[otrov]]ni gas [[german (spoj)|german]] u poluprovodničkim aplikacijama. Poznati su i mnogi reaktivni međuproizvodi germanija: slobodni radikali germili, germileni (slično karbenima) i germini (analogno karbinima).&lt;ref name=&quot;intermed&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;quane&quot; /&gt; Organogermanijski spoj [[Propagermanij|2-karboksietilgermaseskvioksan]] je prvi put otkriven 1970tih i jedno vrijeme je bio korišten kao dodatak ishrani, a smatrano je da ima neke antikancerogene osobine.&lt;ref name=&quot;toxic&quot; /&gt;

Koristeći ligand nazvan eind (1,1,3,3,5,5,7,7-oktaetil-s-hidrindacen-4-il), germanij može graditi dvostruku vezu sa kisikom (germanon).&lt;ref name=&quot;broadwith&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Tranzistor]]

== Reference ==
{{refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;binder&quot;&gt;{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wieser&quot;&gt;Michael E. Wieser, Tyler B. Coplen: ''Atomic weights of the elements 2009 (IUPAC Technical Report)''. u: ''Pure and Applied Chemistry''. 2010, str. 1, {{doi|10.1351/PAC-REP-10-09-14}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;manjera&quot;&gt;Manjeera Mantina, Adam C. Chamberlin, Rosendo Valero, Christopher J. Cramer, Donald G. Truhlar: ''Consistent van der Waals Radii for the Whole Main Group''. u: J. Phys. Chem. A. 2009, 113, str. 5806–5812, {{doi|10.1021/jp8111556}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ludwig&quot;&gt;{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing|title=Lehrbuch der Experimentalphysik, Band 6: Festkörper|edition=2|publisher=Walter de Gruyter|year=2005|isbn=978-3-11-017485-4|page=361}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;greenwood&quot;&gt;{{Cite book|author=N. N. Greenwood; A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=482}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lide&quot;&gt;{{Cite book|author=David R. Lide (ur.)|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|year=2009|edition=90|publisher=CRC Press/Taylor and Francis|location=Boca Raton, FL|chapter=Properties of the Elements and Inorganic Compounds|pages=4-142 – 4-147|isbn=978-1420090840}} (internet verzija: 2010)&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zhang&quot;&gt;Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: Journal of Chemical &amp; Engineering Data. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nbb&quot;&gt;{{cite book|author= Emsley John| title = Nature's Building Blocks| publisher = Oxford University Press| year = 2001| location = Oxford| pages = 506–510| isbn = 0-19-850341-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;usgs&quot;&gt;{{cite journal|title=Germanium—Statistics and Information|author=U.S. Geological Survey|year=2008|journal=U.S. Geological Survey, Mineral Commodity Summaries|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/|access-date=28. 8. 2008|archive-date=16. 9. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080916115005/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;&gt;{{cite book|author = Holleman A. F.; Wiberg, E.; Wiberg, N.|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|edition=102|publisher=de Gruyter|year=2007|isbn=978-3-11-017770-1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lanl&quot;&gt;{{cite web|url=http://periodic.lanl.gov/32.shtml|publisher=Los Alamos National Laboratory |title=Germanium |access-date=28. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;darkmat&quot;&gt;{{cite book |title=The Primordial Universe: 28 June – 23 July 1999|author=Chardin, B. Binetruy, B (ur.) |chapter=Dark Matter: Direct Detection |publisher=Springer |year=2001 |isbn=3-540-41046-5|page=308}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;levy&quot;&gt;{{cite journal|date=1. 8. 2005|author =Lévy F.; Sheikin, I.; Grenier, B.; Huxley, Ad.|title=Magnetic field-induced superconductivity in the ferromagnet URhGe|volume=309|issue=5739|pages=1343–1346|journal=Science}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;krxps&quot;&gt;{{cite journal|title=KRXPS study of the oxidation of Ge(001) surface|year=1998|author=Tabet, N; Salim Mushtaq A.|journal=Applied Surface Science|volume=134|issue=1–4|page=275}} {{doi|10.1016/S0169-4332(98)00251-7}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;xpsstudy&quot;&gt;{{cite journal|title=XPS study of the growth kinetics of thin films obtained by thermal oxidation of germanium substrates||author=Tabet, N; A.L Al-Oteibi; M.A Salim|year=1999|journal=Journal of Electron Spectroscopy and Related Phenomena|volume=101–103|page=233}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Coupling&quot;&gt;{{cite journal|title=Oxidative Coupling of Deltahedral [Ge&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;4−&lt;/sup&gt; Zintl Ions|author = Li Xu; Sevov Slavi C.|journal=J. Am. Chem. Soc.|year = 1999|volume = 121| issue = 39|pages = 9245–9246}} {{doi|10.1021/ja992269s}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Winkle2&quot;&gt;{{cite journal|author= Clemens Winkler |journal = J. Prak. Chemie|volume = 36|issue = 1|year = 1887 |pages = 177–209|title = Mittheilungen über des Germanium. Zweite Abhandlung|url = http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k90799n/f183.table| access-date = 20. 8. 2008|doi=10.1002/prac.18870360119}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;toxic&quot;&gt;{{cite journal|author = Tao S. H.; Bolger, P. M.|date=1. 6. 1997|title = Hazard Assessment of Germanium Supplements|journal = Regulatory Toxicology and Pharmacology|volume = 25|issue = 3|pages = 211–219}} {{doi|10.1006/rtph.1997.1098}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Aggarwal&quot;&gt;{{cite journal|title = Infrared Transparent Germanate Glass-Ceramics|author = Shyam S.; Sanghera, Jasbinder S.; Aggarwal, Ishwar D.; Wojcik, Joshua A. Bayya |journal = Journal of the American Ceramic Society|volume = 85|issue = 12|pages= 3114–3116|year = 2002|doi=10.1111/j.1151-2916.2002.tb00594.x}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;drugoveiko&quot;&gt;{{cite journal|title = Infrared reflectance and transmission spectra of germanium dioxide and its hydrolysis products|url = https://archive.org/details/sim_journal-of-applied-spectroscopy_1975-02_22_2/page/191|year = 1975 |author = Drugoveiko O. P.; Evstrop'ev, K. K.; Kondrat'eva, B. S.; Petrov, Yu. A.; Shevyakov A. M.|journal = Journal of Applied Spectroscopy|volume = 22|issue = 2|page = 191|doi=10.1007/BF00614256}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BGO&quot;&gt;{{cite journal|title = A Bismuth Germanate-Avalanche Photodiode Module Designed for Use in High Resolution Positron Emission Tomography|author = Lightstone A. W.; McIntyre, R. J.; Lecomte, R.; Schmitt, D.|journal = IEEE Transactions on Nuclear Science| year = 1986|volume =33|issue= 1|pages = 456–459|doi=10.1109/TNS.1986.4337142}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Raman&quot;&gt;{{cite journal|title = The Crystal Structure and Raman Spectrum of Ge&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;Cl&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;·GeCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; and the Vibrational Spectrum of Ge&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Cl&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;|author= Beattie I.R.; Jones, P.J.; Reid, G.; Webster, M.;|journal = Inorg. Chem.|volume = 37|issue =23|pages = 6032–6034|year = 1998|doi=10.1021/ic9807341}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ottoh&quot;&gt;{{cite journal|author =Otto H. Johnson|title = Germanium and its Inorganic Compounds|journal = Chem. Rev.|year = 1952|volume= 3|issue =3| page=431|doi=10.1021/cr60160a002}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;thiogerm&quot;&gt;{{cite journal|title=First synthesis of mesostructured thiogermanates|year=1997|author = Fröba Michael; Oberender, Nadine|journal=Chemical Communications|issue=18|page=1729|doi=10.1039/a703634e}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;intermed&quot;&gt;{{cite journal|title = Reactive intermediates in organogermanium chemistry|author = Jacques Satge|journal = Pure &amp; Appl. Chem.|volume = 56|issue = 1|pages = 137–150|year =1984|doi=10.1351/pac198456010137}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;quane&quot;&gt;{{cite journal|title = Organogermanium Chemistry| author = Denis Quane; Bottei, Rudolph S.|journal = Chemical Reviews|volume = 63|issue = 4|pages = 403–442|year =1963|doi=10.1021/cr60224a004}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;masanori&quot;&gt;{{cite journal|author=Masanori Kaji|title=D. I. Mendeleev's concept of chemical elements and ''The Principles of Chemistry''|journal=Bulletin for the History of Chemistry|volume=27|issue=1|pages=4–16|year=2002|url=http://www.scs.uiuc.edu/~mainzv/HIST/awards/OPA%20Papers/2005-Kaji.pdf|access-date=2. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20081217080509/http://www.scs.uiuc.edu/~mainzv/HIST/awards/OPA%20Papers/2005-Kaji.pdf|archive-date=17. 12. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;broadwith&quot;&gt;{{cite news|author=Broadwith Phillip|title=Germanium-oxygen double bond takes centre stage|url=http://www.rsc.org/chemistryworld/News/2012/March/germanone-germanium-oxygen-double-bond-created.asp|work=Chemistry World|date=25. 3. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;argyrodite2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.handbookofmineralogy.org/pdfs/argyrodite.pdf|publisher=Mineral Data Publishing| title=Argyrodite—{{chem|Ag|8|GeS|6}} |access-date=1. 9. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;isolation&quot;&gt;{{cite journal|journal = Berichte der deutschen chemischen Gesellschaft|volume = 19|issue = 1|pages = 210–211|title = Germanium, Ge, a New Nonmetal Element|author = Clemens Winkler|year = 1887|url = http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k90705g/f212.chemindefer|doi=10.1002/cber.18860190156}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;adamsc&quot;&gt;{{cite journal|author=J. C. Adams|title=Explanation of the observed irregularities in the motion of Uranus, on the hypothesis of disturbance by a more distant planet|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society; Blackwell Publishing|volume=7|page=149|date=13. 11. 1846}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;revkch&quot;&gt;{{cite journal|author=Rev. J. Challis|title=Account of observations at the Cambridge observatory for detecting the planet exterior to Uranus|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|volume=7|pages=145–149|date=13. 11. 1846|publisher=Blackwell Publishing}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;galaxy24&quot;&gt;{{cite journal| title= Scientific Miscellany | journal= The Galaxy; Siebert &amp;amp; Lilley |volume= 24| issue= 1|date=1. 7. 1877|page= 131| author=Robert Sears}} {{ISBN|0-665-50166-8}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;editorsrec&quot;&gt;{{cite journal|title= Editor's Scientific Record | journal=Harper's new monthly magazine| volume= 55|issue=325|date=1. 6. 1877 |pages= 152–153 |url = http://cdl.library.cornell.edu/cgi-bin/moa/moa-cgi?notisid=ABK4014-0055-21}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;multidict&quot;&gt;{{cite web| title = Elementymology &amp; Elements Multidict: Niobium|author= Peter van der Krogt|url = http://elements.vanderkrogt.net/element.php?sym=Nb| access-date = 20. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nobellec&quot;&gt;{{cite book |title=Nobel Lectures, Chemistry 1942–1962 |publisher=Elsevier |year=1964 |chapter=The Nobel Prize in Chemistry 1951: presentation speech|author =A. Westgren|url =http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1951/press.html}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nubase&quot;&gt;{{cite journal|author = Audi G.; Bersillon O.; Blachot J.; Wapstra A.H.| title = Nubase2003 Evaluation of Nuclear and Decay Properties| journal = Nuclear Physics A| volume = 729| issue = 1| pages = 3–128| publisher = Atomic Mass Data Center| year = 2003|doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;72Ge&quot;&gt;Perreault, Bruce A. [http://www.google.com/patents/US7800286 &quot;Alpha Fusion Electrical Energy Valve&quot;], SAD patent 7800286, izdan 21.9.2010. [https://web.archive.org/web/20071012103442/http://www.nuenergy.org/disclosures/AlphaFusionPatent_05-04-2007.pdf PDF].&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sterling&quot;&gt;{{cite journal|journal = The Astrophysical Journal Letters|volume = 578|issue = 1|pages = L55–L58|year = 2002|title = Discovery of Enhanced Germanium Abundances in Planetary Nebulae with the Far Ultraviolet Spectroscopic Explorer|author = N. C. Sterling; Dinerstein, Harriet L.; Bowers, Charles W.|doi=10.1086/344473}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;jupiter2&quot;&gt;{{cite journal| title= The tropospheric gas composition of Jupiter's north equatorial belt /NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;D, GeH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O/ and the Jovian D/H isotopic ratio| url= https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_1982-12-01_263_1/page/442|author = Kunde V.; Hanel, R.; Maguire, W.; Gautier, D.; Baluteau, J. P.; Marten, A.; Chedin, A.; Husson, N.; Scott, N. |journal = Astrophysical Journal| volume= 263|year= 1982|pages= 443–467|doi=10.1086/160516}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Gold1&quot;&gt;{{cite journal|journal = Nachrichten von der Gesellschaft der Wissenschaften zu Göttingen, Mathematisch-Physikalische Klasse|title = Ueber das Vorkommen des Germaniums in Steinkohlen und Steinkohlenprodukten|author = Goldschmidt V. M.|pages = 141–167| year = 1930|url =http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?GDZPPN002508303}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Gold2&quot;&gt;{{cite journal|journal = Nachrichten von der Gesellschaft der Wissenschaften zu Göttingen, Mathematisch-Physikalische Klasse|title = Zur Geochemie des Germaniums|author = Goldschmidt V. M.; Peters, Cl.|pages = 141–167|url =http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?GDZPPN002509180|year = 1933}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nature423&quot;&gt;{{cite journal| journal=Nature|volume=423|issue= 29|date=1. 5. 2003|title=Astronomy: Elements of surprise|author = Cowan John| page=29|doi=10.1038/423029a|pmid=12721614}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Holl&quot;&gt;{{cite journal|title = Metallogenesis of germanium—A review|author = R. Höll; Kling, M.; Schroll, E. | journal = Ore Geology Reviews|volume = 30|issue = 3–4|year = 2007| pages = 145–180|doi=10.1016/j.oregeorev.2005.07.034}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lifton&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.resourceinvestor.com/pebble.asp?relid=31285|publisher=Resource Investor.com|access-date=9. 9. 2008|title=Byproducts II: Another Germanium Rush?|author=Jack Lifton|date=26. 4. 2007|archive-date=12. 6. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070612043415/http://www.resourceinvestor.com/pebble.asp?relid=31285|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;commodity&quot;&gt;{{cite journal |title = USGS Minerals Information |journal = U.S. Geological Survey Mineral Commodity Summaries |url = http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/index.html#mcs |publisher = U.S. Geological Survey |author = R.N. Soar |year = 1977 |access-date = 7. 7. 2014 |archive-date = 7. 5. 2013 |archive-url = https://web.archive.org/web/20130507125723/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/index.html#mcs |url-status = dead }}; [http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/220303.pdf januar 2003] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304050506/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/220303.pdf |date=4. 3. 2016 }}, [http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/germamcs04.pdf januar 2004] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304193742/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/germamcs04.pdf |date=4. 3. 2016 }}, [http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/germamcs05.pdf januar 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160604035338/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/germamcs05.pdf |date=4. 6. 2016 }}, [http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/germamcs06.pdf januar 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304100314/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/germamcs06.pdf |date=4. 3. 2016 }}, [http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/germamcs07.pdf januar 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160604035338/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/germamcs07.pdf |date=4. 6. 2016 }},[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/mcs-2010-germa.pdf januar 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120609162634/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/mcs-2010-germa.pdf |date=9. 6. 2012 }} {{ISBN|0-85934-039-2}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bernstein&quot;&gt;{{cite journal|title=Germanium geochemistry and mineralogy|year=1985|author=Bernstein, L|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=49|issue=11|page=2409|doi=10.1016/0016-7037(85)90241-8}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Naumov&quot;&gt;{{cite journal|author = A. V. Naumov|title = World market of germanium and its prospects|journal = Russian Journal of Non-Ferrous Metals|volume = 48|issue = 4|year = 2007|pages =265–272|doi=10.3103/S1067821207040049}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Moska&quot;&gt;{{cite journal|journal = Minerals Engineering|year = 2004|pages = 393–402|title = Review of germanium processing worldwide|issue = 3|author = Moskalyk, R. R.|volume = 17|doi=10.1016/j.mineng.2003.11.014}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;eckert&quot;&gt;''Produktkatalog der Fa. Eckert &amp; Ziegler'' [http://www.ezag.de/zentralkatalog/3_sources_medical_imaging_equipment.pdf str.&amp;nbsp;15] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103102209/http://www.ezag.de/zentralkatalog/3_sources_medical_imaging_equipment.pdf |date=3. 1. 2007 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Bundesamt&quot;&gt;Bundesamt für Sicherheit im Gesundheitswesen, AGES PharmMed: [http://www.basg.at/omcl/arzneimittel-faelschungen/warnungen/germanium/ Dodatak ishrani sa otrovnim djelovanjem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111224203241/http://www.basg.at/omcl/arzneimittel-faelschungen/warnungen/germanium/ |date=24. 12. 2011 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;eurlex&quot;&gt;{{Cite web |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2002:183:0051:0057:DE:PDF |title=Zakonska direktiva 2002/46/EG Evropskog parlamenta i vijeća od 10.6.2002 |access-date=8. 7. 2014 |archive-date=13. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121013075753/http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2002:183:0051:0057:DE:PDF |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bfr&quot;&gt;Bundesinstitut für Risikobewertung: [http://www.bfr.bund.de/cd/892 ''BgVV warnt vor dem Verzehr von ‚Germanium-132-Kapseln‘ der österreichischen Firma Ökopharm''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100528143857/http://www.bfr.bund.de/cd/892 |date=28. 5. 2010 }}, 8. septembar 2000. {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;austrwarnt&quot;&gt;Österreichische Agentur für Gesundheit und Ernährungssicherheit (AGES): [http://www.ages.at/ages/ernaehrungssicherheit/produktwarnsystem/archiv-2008/17-oktober-2008-warnung-vor-nahrungsergaenzungsmittel/ Proizvod sadrži koncentraciju germanija štetnu za zdravlje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130728032156/http://www.ages.at/ages/ernaehrungssicherheit/produktwarnsystem/archiv-2008/17-oktober-2008-warnung-vor-nahrungsergaenzungsmittel/ |date=28. 7. 2013 }} 17. oktobar 2008.&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Germanium}}
* [http://www.periodicvideos.com/videos/032.htm Germanij] na ''The Periodic Table of Videos'' ([[Univerzitet u Nottinghamu]])

{{PSE}}
{{Normativna kontrola}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Germanij| ]]
[[Kategorija:Hemijski elementi]]
[[Kategorija:Metaloidi]]
[[Kategorija:Optički materijali]]
[[Kategorija:Materijali za infracrvene senzore]]</text>
      <sha1>d8dcp5a96j8lxi5cdxvtu5jk61aib7l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hiroshima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7155</id>
    <revision>
      <id>3901974</id>
      <parentid>3623783</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T06:56:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3125" sha1="s94p44xzgi3rxt9zf0khzzixg3hfvgv" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija naselje
| Grb                     = Emblem of Hiroshima, Hiroshima.svg
| Karta                   = Map Hiroshima en.png
| Država                  = [[Japan]]
| ImeSrednjegNivoaVlasti  = Regija
| SrednjiNivoVlasti       = Chugoku
| Općina                  =
| Stanovništvo            = 1159391
| StanovništvoGodina      = 2007
| StanovništvoUrban       =
| StanovništvoUrbanGodina =
| StanovništvoMetro       =
| StanovništvoMetroGodina =
| StanovništvoProcjena    =
| StanovništvoGodina2     =
| Površina                = 905.01
| Nadmorska visina        =
| Pozivni broj            =
| Poštanski broj          =
| VrstaNaselja            = Grad
| Načelnik                = Tadatoshi Akiba
| NačelnikIzabran         =
| NačelnikTitula          = Gradonačelnik
| NačelnikStranka         =
| Web                     = www.city.hiroshima.jp
| Slika                   = Hiroshima planetarium.jpg
| SlikaInfo               = Zvjezdarnica u Hirošimi
}}
'''Hirošima''' ([[japanski jezik|jap.]] 広島市, ''Hirošima-ši'') lučki je i industrijski grad na jugozapadu [[japan]]skog ostrva [[Honshū]]. Ima 1.136.684 stanovnika (2003). Grad je osnovan 1589. godine. Hiroshima je najpoznatija po onome što se dogodilo 6. augusta 1945. godine kada je na taj grad pala prva [[atomska bomba]].

== Atomski napad na Hirošimu ==
{{Glavni|Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki}}
Prva atomska bomba, ''Little Boy'', pala je na industrijski grad Hirošima ujutro 6. augusta 1945. godine u 8 sati i 15 minuta. Bila je to bomba bazirana na [[uranij]]u, sa razarajućom moći od 15–16 kilotona [[TNT]]-a, iako neki izvori imaju drugačije podatke, ovaj je najčešći. Bomba je imala formu cilindra, 305&amp;nbsp;cm dužine, dijametra 71&amp;nbsp;cm, a bila je teška oko 4 tone (4.000&amp;nbsp;kg), od toga je 60&amp;nbsp;kg bio uranij.

Napad je predvodio pukovnik [[Paul Tibbets]] koji je upravljao avionom iz kojeg je bačena bomba na Hiroshimu – [[Enola Gay]]. Učestvovalo je 7 aviona tipa [[B-29]]. Bomba je bačena sa visine od 10.000 metara, a detonirala je oko 550–580 metara iznad zemlje s ciljem da se dobije maksimalan efekat.

Pretpostavlja se da je između 90.000 i 120.000 stanovnika Hiroshime i okolnih sela nastradalo na licu mjesta u detonacijama ili od posljedica ranjavanja u nekoliko narednih dana.

== Također pogledajte ==
* [[Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki|Atomski napad na Hirošimu i Nagasaki]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Hiroshima}}
* [http://www.city.hiroshima.lg.jp/ Službeni sajt Hirošime] {{ja simbol}}
* [http://www.city.hiroshima.lg.jp/www/genre/0000000000000/1001000000021/index.html Službeni sajt Hirošime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150218093848/http://www.city.hiroshima.lg.jp/www/genre/0000000000000/1001000000021/index.html |date=18. 2. 2015 }} {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20140811194329/http://oldnewmaps.com/2014/08/05/hiroshima-atomic-bomb-6-august-1945/ Hirošima prije i poslije atomskog napada] - interaktivna reljefna karta {{en simbol}}

[[Kategorija:Gradovi u Japanu]]
[[Kategorija:Hiroshima]]</text>
      <sha1>s94p44xzgi3rxt9zf0khzzixg3hfvgv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Genocid u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9357</id>
    <revision>
      <id>3901893</id>
      <parentid>3845335</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T16:52:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901893</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11166" sha1="0hewoax3akewqyabsnhg3wd9kttz4qs" xml:space="preserve">[[Datoteka:Manjača Camp.jpg|mini|desno|250px|Logoraši u koncentracionom logoru Manjača (1992)]]
[[Datoteka:Potoc2006.jpg|mini|desno|250px|Ukop 505 identificiranih bošnjačkih civila (11. juli 2006)]]
Pod pojmom '''genocid u Bosni i Hercegovini''' se uglavnom misli: bilo na [[genocid u Srebrenici]] kojeg su izvršile snage [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] u Srebrenici jula 1995, sa ciljem (''dolus specialis'') uništenja svih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] u tom području,&lt;ref&gt;Staff. ''[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/1907122.stm Bosnian genocide suspect extradited]'', [[BBC]], [[2. april]] [[2002]]&lt;/ref&gt; ili na genocid u širem kontekstu označavajući zločin protiv čovječnosti i ratne zločine tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od 1992. do 1995. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&amp;pid=9273&amp;kat=3 |title=SERBIA FOUND GUILTY OF FAILURE TO PREVENT AND PUNISH GENOCIDE |access-date=23. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090730091312/http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&amp;pid=9273&amp;kat=3 |archive-date=30. 7. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tim pojmom se opisuje kampanja [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] i [[Ubistvo|ubijanja]] koju su izveli pripadnici srpske vojske te, u dosta manjoj mjeri, pojedini hrvatski ekstremisti na područjima pod svojom kontrolom: tzv. [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]] i [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosnom]].&lt;ref name=&quot;ICTY: Kordić and Čerkez verdict - IV. Attacks on towns and villages: killings - C. The April 1993 Conflagration in Vitez and the Lašva Valley - 3. The Attack on Ahmići (Paragraph 642)&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.un.org/icty/kordic/trialc/judgement/kor-tj010226e-5.htm#IVC3|title=ICTY: Kordić and Čerkez verdict - IV. Attacks on towns and villages: killings - C. The April 1993 Conflagration in Vitez and the Lašva Valley - 3. The Attack on Ahmići (Paragraph 642)|3=|archive-url=https://web.archive.org/web/20010308193205/http://www.un.org/icty/kordic/trialc/judgement/kor-tj010226e-5.htm#IVC3|archive-date=8. 3. 2001|access-date=23. 11. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sva ubijanja tokom kampanje genocida su bila uglavnom iz političkih, rasnih i vjerskih razloga u kontekstu sistematskog napada na bošnjačko stanovništvo. Ovaj pojam se uglavnom upotrebljava u akademskim raspravama&lt;ref&gt;Nobles News Bosnian Genocide Survivor Addresses Nobles Class; Date: 3/6/2007 [http://www.nobles.edu/home/news_item.asp?id=378&amp;zzSec=school] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071107150517/http://www.nobles.edu/home/news_item.asp?id=378&amp;zzSec=school |date=7. 11. 2007 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.opendemocracy.net/globalization-institutions_government/icj_bosnia_serbia_4392.jsp |title=Open Democracy - Martin Shaw: The International Court of Justice: Serbia, Bosnia, and genocide |access-date=23. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071225094254/http://www.opendemocracy.net/globalization-institutions_government/icj_bosnia_serbia_4392.jsp |archive-date=25. 12. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=UCR&gt;University of California Riverside, Bosnian Genocide In the Historical Perspective, [http://www.honors.ucr.edu/Courses/hnpg036p.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070516181854/http://www.honors.ucr.edu/Courses/hnpg036p.htm |date=16. 5. 2007 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;World Science: Dump the “ethnic cleansing” jargon, group implores; May 31, 2007
Special to World Science [http://www.world-science.net/exclusives/070525_ethnic-cleansing.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070701211321/http://www.world-science.net/exclusives/070525_ethnic-cleansing.htm |date=1. 7. 2007 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;The 32nd annual European Studies Conference - Panel 20: Toward Understanding the Bosnian Genocide (Thursday, 4 October 2007) [http://www.unomaha.edu/esc/ESC-07program.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720094402/http://www.unomaha.edu/esc/ESC-07program.pdf |date=20. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt; te u institucijama koje štite ljudska prava.&lt;ref&gt;Save Darfur: Genocide Survivors to Light Olympic Torch for Darfur [http://www.savedarfur.org/page/content/about_torch/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071123201306/http://www.savedarfur.org/page/content/about_torch |date=23. 11. 2007 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=HRW&gt;Human Rights Watch, Milosevic to Face Bosnian Genocide Charges, [[11 December]] [[2001]] [http://hrw.org/english/docs/2001/12/11/bosher3415.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071117093711/http://hrw.org/english/docs/2001/12/11/bosher3415.htm |date=17. 11. 2007 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Missouri Humanities Council - Prijedor: Lives From the Bosnian Genocide, October 2007 [http://www.mohumanities.org/E-News/Oct07/prijedor.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705111528/http://mohumanities.org/E-News/Oct07/prijedor.htm |date=5. 7. 2008 }}&lt;/ref&gt;

Od 97.207 dokazanih i dokumentovanih žrtava, 83% su bili [[Bošnjaci]]. Ovaj broj bi bio još mnogo veći da preživjeli iz Srebrenice nisu prijavili svoje poginule kao pripadnike vojske, da bi u postratnom periodu mogli dobiti minimalnu socijalnu nadoknadu u vidu pomoći porodicama šehida i poginulih boraca. Ukupna cifra bi također mogla narasti za oko 10.000, zbog tekućih istraživanja koje provode entitetske Komisije za traženje nestalih.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20070627040825/http://www.iht.com/articles/ap/2007/06/21/europe/EU-GEN-Bosnia-War-Victims.php Research shows estimates of B&amp;H death toll inflated] - IHT: The Bosnian Book of Dead&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bosnia's Book of Dead&quot;&gt;[http://www.birn.eu.com/en/88/10/3377/ Bosnia's Book of Dead] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110710204027/http://birn.eu.com/en/88/10/3377/ |date=10. 7. 2011 }} - BIRN Report&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bosnia's Book of Dead&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/article/2007/06/14/16bae15b-e476-4aa5-aced-0222f9c86073.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071213005558/http://www.slobodnaevropa.org/article/2007/06/14/16bae15b-e476-4aa5-aced-0222f9c86073.html |date=13. 12. 2007 }} - RFE: Svaka žrtva ima svoje ime&lt;/ref&gt;

Godine 2001, [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji]] (ICTY) je presudio da je [[Genocid u Srebrenici|Srebrenički masakr]] bio genocid.&lt;ref&gt;The [[International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia]] found in [http://www.worldlii.org/int/cases/ICTY/2001/8.html Prosecutor v. Radislav Krstic - Trial Chamber I - Judgment - IT-98-33 (2001) ICTY8 (2 August 2001)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240731131748/http://www.worldlii.org/int/cases/ICTY/2001/8.html |date=31. 7. 2024 }} that genocide had been committed. (see paragraph 560 for name of group in English on whom the genocide was committed). It was upheld in  ''[http://www.worldlii.org/int/cases/ICTY/2004/7.html Prosecutor v. Radislav Krstic - Appeals Chamber - Judgment - IT-98-33 (2004) ICTY 7 (19 April 2004)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140823231159/http://www.worldlii.org/int/cases/ICTY/2004/7.html |date=23. 8. 2014 }}''&lt;/ref&gt;

Dana [[26. februar]]a [[2007]], [[Međunarodni sud pravde]] (ICJ), u slučaju ''Bosanskog genocida'', u skladu i na osnovu ranije dobivenih dokaza od ICTY-ja donio je isti zaključak i proglasio tragediju u Srebrenici genocidom.&lt;ref name=&quot;Associated Press&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/n/a/2007/02/26/international/i033600S38.DTL&amp;type=politics|title=Courte: Serbia failed to prevent genocide, UN court rules|date=[[2007-02-26]]|publisher=[[Associated Press]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20070810091849/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fn%2Fa%2F2007%2F02%2F26%2Finternational%2Fi033600S38.DTL&amp;type=politics|archive-date=10. 8. 2007|access-date=15. 10. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Iako su ponuđeni brojni dokazi o masovnim ubistvima, o opsadi Sarajeva, brojnim silovanjima, etničkom čišćenju i mučenjima izvršenim od raznih srpskih vojnih i paravojnih snaga, kao i bivše JNA i vojske Srbije, u svim dijelovima BiH, a naročito u [[Etničko čišćenje Prijedora|Prijedoru]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Foča|Foči]], kao i koncentracionim logorima; sud je presudio da su kriteriji genocida sa specifičnim ciljevima (''dolus specialis'') uništenja Bošnjaka ispunjeni samo u Srebrenici i istočnoj Bosni.&lt;ref name=&quot;Associated Press&quot;/&gt;&lt;ref&gt;ICJ: Bosnian Genocide Case: Summary of the Judgment of 26 February 2007 [http://www.icj-cij.org/docket/index.php?sum=667&amp;code=bhy&amp;p1=3&amp;p2=2&amp;case=91&amp;k=f4&amp;p3=5] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605012548/http://www.icj-cij.org/docket/index.php?sum=667&amp;code=bhy&amp;p1=3&amp;p2=2&amp;case=91&amp;k=f4&amp;p3=5 |date=5. 6. 2011 }}&lt;/ref&gt;

Sud je zaključio da su zločini, uključujući masovna ubistva, silovanja, protjerivanja, uništavanja i deportaciju, počinjeni tokom rata, bili ''akt genocida'' u skladu sa Konvencijom o genocidu, ali ti zločini nisu sami po sebi (''per se'') genocid.&lt;ref&gt;{{cite web|year=|url=http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&amp;pid=9273&amp;kat=3|title=Sense Tribunal: SERBIA FOUND GUILTY OF FAILURE TO PREVENT AND PUNISH GENOCIDE|access-date=23. 11. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20090730091312/http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&amp;pid=9273&amp;kat=3|archive-date=30. 7. 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{BiHPortal}}
* [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
* [[Genocid u Srebrenici]]
* [[Historija Bošnjaka]]
* [[MKSJ|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
* [[Srpska Demokratska Stranka]]
* [[Velika Srbija]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnian Genocide}}
{{Wikicitat}}
* [https://web.archive.org/web/20010801194947/http://www.un.org/icty/index-b.html Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]
* [https://web.archive.org/web/20070618100356/http://www.genocidewatch.org/eightstages.htm Genocide Watch - Osam etapa genocida]
* [https://web.archive.org/web/20051102095421/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VIII-07.htm#III.A.68 The Annexes - Prison camps]
* [https://web.archive.org/web/20021216215146/http://www.un.org/icty/indictment/english/mla-ai021010e.htm Tužba protiv Mladića]
* [https://web.archive.org/web/20021019123022/http://www.un.org/icty/indictment/english/kar-ai000428e.htm Tužba protiv Karadžića]
* [https://web.archive.org/web/20040525020127/http://www.un.org/icty/indictment/english/mil-ai040421-e.htm Tužba protiv Miloševića]
* [http://www.hrw.org/press/2001/12/bosnia1210.htm Bosanski genocid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050808104808/http://www.hrw.org/press/2001/12/bosnia1210.htm |date=8. 8. 2005 }}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Bosna i Hercegovina po temama}}
{{Genocid}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Genocid u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Srbija]]
[[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]]
[[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>0hewoax3akewqyabsnhg3wd9kttz4qs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glasinac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10268</id>
    <revision>
      <id>3901907</id>
      <parentid>3896837</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T18:45:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901907</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14083" sha1="3kpd68mywzx074xfjogh3gpjpkqqqg4" xml:space="preserve">[[File:Prehistoric Illyrians Sites &amp; Cultures by Wilkes.png|mini|desno|Glasinac na mapi nalazišta iz perioda V-I stoljeća pne.]]
'''Glasinac''' je visoravan u istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na planini [[Romanija|Romaniji]], sa prostranim [[Glasinačko polje|Glasinačkim poljem]] površine od 22&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, dužine 7&amp;nbsp;km, na nadmorskoj visini iznad 800 metara. Visoravan se sastoji od prostranih livada i pašnjaka, karakterističnim za istočni dio Bosne, čije je dno mahom od tvrdih nepropustljivih stijena. Glasinačka visoravan okružena je četinarskim šumama i vrhovima [[Romanija|Romanije]], [[Bogovićka planina|Bogovićke planine]], Gradine, Rabra, Crnog vrha, Kopita, Kratelja. [[Sokolac]] se nalazi u samom središtu Glasinca, i broji oko 3.500 stanovnika u mjestu.

== Arheologija ==
Glasinac je poznato arheološko nalazište u Bosni i Hercegovoni sa ostacima još iz vremena [[neolit]]a, ali prvenstveno iz [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. To je vrijeme [[Iliri|Ilira]], odnosno šire [[Iliri|ilirskoj]] etničke zajednice, u kojoj su se isticali [[Autarijati]]&lt;ref name=&quot;Historija Autarijata&quot;/&gt;.

[[Arheologija|Arheološki]] pojam Glasinac je širi od geografskog pojma. Zbog obilja arheološkog materijala na ovom području, cijeli jedan period nazvan je [[Glasinačka kultura]], kojoj se kontinuirani razvoj može pratiti od ranoga [[Bronzano doba|bronzanog]] do mlađega [[Željezno doba|željeznog doba]].

Prva iskopavanja obavio je 1880. [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] poručnik Johan Leksa kada je i pronašao čuvena Glasinačka kolica, koja su i danas u muzeju u [[Beč]]u. Istraživanja su nastavili [[Ćiro Truhelka]], [[Đorđe Stratimirović]] i [[Franjo Fiala]]. Ukupno u XIX vijeku iskopano je 1234 humki, oko 250 praznih.&lt;ref name=&quot;Glasinac&quot;&gt;{{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-5.pdf |title= Glasinac i Glasinačka kultura – V. Glasinački kneževi |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 8. 6. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073107/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-5.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
== Gradine na Glasincu ==
'''Gradine na Glasincu''' su svjedočanstvo o naseljenosti i [[Glasinačka kultura|Glasinačkoj kulturi]]. Prvi popis gradina napravio je [[Ćiro Truhelka]], a kasnije spisak proširivan je novim otkrićima.

'''Gradina na Ilijaku''' je je bila centar jednog velikog naseobinskog kompleksa sa dugim  kontinuitetom  naseljavanja,  a  svoj  vrhunac  je  doživila  u  starijem  željeznom  dobu. Njeno postojanje i nalazi koji su otkriveni i iz samog gradinskog  naselja, i  njegove najbliže okoline, su do danas  najvažniji izvorni materijal  glasinačke kulture starijeg željeznog doba. Bila je sjedište jednog od snažnijih  rodova  na  Glasincu čije   postojanje  dokazuju kneževske nekropole Ilijak i Rajino-brdo. Otkrivena je 1893, a iskopavana 1893 i 1981.

Smještena je na prostranom zaobljenom stjenovitom vrhu brda, koje dominira nad prostranom okolinom u današnjem naselju [[Donja Vinča (Pale, FBiH)|Donja Vinča]]. Zaštićena je prirodnim  položajem,  i bedemom dugim 356 metara.&lt;ref name=&quot;Gradine&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/7-1954.pdf|title= Đuro Basler: Gradine I njihova zaštita|work= ANUBiH Naše starine|access-date= 9. 2. 2016|archive-date= 6. 2. 2017|archive-url= https://web.archive.org/web/20170206015318/http://fmks.gov.ba/download/zzs/1954/7-1954.pdf|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Od  svih evidentiranih, najveća je i zauzimala je ukupnu površinu od 16000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://vdocuments.site/salmedin-mesihovic-ilirike.html |title=Salmedin Mesihović, Autarijati, 2007 |access-date=18. 1. 2020 |archive-date=12. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200112151027/https://vdocuments.site/salmedin-mesihovic-ilirike.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

'''Klisura-Kadića brdo''' je arheološki lokalitet u naselju [[Kadića Brdo]] sa gradinom iz ranog željeznog doba, polukružnog oblika 77x32 m. Otkrivena je 1880, kada je prvi put istraživana. Tokom 1980 i 1988 ponovo je istraživana.&lt;ref name=&quot;Kadića Brdo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.researchgate.net/figure/285598028_fig1_Fig-1-Map-of-Eastern-Bosnia-Glasinac-Plateau-showing-location-of-Kadica-Brdo-based|title=Gradina Kadića Brdo  |work=  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovdje je pronađen znatan broj dobro očuvanih arheozooloških nalaza prikupljenih tokom iskopavanja 1988. god, pa se ostaci životinjskih kostiju mogu iskoristiti za rekonstrukciju prethistorijske ekonomike ovog naselja.
 
Udio divljači procentualno je zanemarljiv. Iznenađujući su nalazi koji ukazuju na postojanje ribolova u ovom visinskom naselju. Svrha uzgoja domaćih životinja razlikovala su od vrste do vrste.
 
Važnost proizvodnje vune i mlijeka potvrđuje veliki broj pronađenih pršljenova za tkanje (različitih veličina i oblika). Njihova prisutnost ukazuje na proces predenja i tkanja vune. Neki od keramičkih oblika (kao što su sita – cjediljke ) su vjerovatno korišteni u proizvodnji mliječnih proizvoda.&lt;ref&gt;[https://www.researchgate.net/figure/285598028_fig1_Fig-1-Map-of-Eastern-Bosnia-Glasinac-Plateau-showing-location-of-Kadica-Brdo-based Haskel Joseph Greenfield, Elizabeth Arnold - The zooarchaeological remains from Early Iron Age hill-top fortress at Klisura- Kadića Brdo, eastern Bosnia: a taphonomic assessment]&lt;/ref&gt; Sitna stoka uzgajana je nomadski. Ove životinje su tokom zime preseljavane u mjesta nizinskih ispaša koja su bila zaštićena od oštrih vremenskih uslova ovog visinskog kraja. Ostale gradine su:

Girsko brdo 2 – Borovac 3 – Ilijak-Zagrađe 4 – Križevac - Berkovići – Bukovik – Liješće – Pediše – Bijela voda – Šahinski Grad – Vitez - Pohovac (otkrivena 1890, iskopavana 1977) – Pliješ – [[Bjelosavljevići]] – Velika gradina Novoseoci (otkrivena (1890) – Mala gradina [[Novoseoci]] – Buljukovina – Vitanj – Loznik (otkrivena 1893, iskopavana 1979.) – Miošići – Ilijak-Vinogradi – Prisoje I – Prisoje II – Zidina Košutica – Vjetrenik Košutica – Margetići – [[Sokolac]] – Staro selo – Šuke-[[Kusače]] – Kusače I – Kusače II -  Dolovi –Amovići – Hreljin Grad – Mlađ – Šenkovići I – Šenkovići II – Vrbarje – Vrlazije (otkrivena 1894, iskopavana 1978) – Kramer selo – Vuškovići – Golubovići I – Golubovići II – Kovanje – Gulija – Kopljevići – Gradina Dumanjići – Pračšići – Laznica – Ilijak-Sjeversko – Gradac-Osovo – Kik-Osovo – Ilića kuća-Osovo - Rujnik&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/116247376/Arheoloski-leksikon-Tom-3 |title=Arheološki leksikon, arheološka nalazišta  |work=Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Tumuli na Glasincu ==
Ukupno u XIX vijeku iskopano je 1234 humki, oko 250 praznih.&lt;ref name=&quot;Glasinac&quot;/&gt; U tumulima ima i paljevinskih i skeletnih grobova, u kojima su nađeni mnogobrojni grobni prilozi (metalno oruđe, oružje i nakit, keramika).&lt;ref name=&quot;Glasinac Vasić&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.balkaninstitut.com/pdf/izdanja/balcanica/balcanica%2035/03%20Vasic.pdf |title= Rastko Vasić: Beleške o Glasincu - Autarijati |work=Arheološki institut - Beograd  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Kod tih priloga radi se pretežno o domaćim proizvodima, sa lokalnim karakteristikama.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web  |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH  |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE  |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966  |access-date=9. 2. 2016  }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22187 Hrvatska enciklopedija – Glasinac]&lt;/ref&gt;
=== Lokalitet Ilijak ===
'''Tumuli na Ilijaku''' su skupina [[Tumuli|tumula]] pored ilirske [[Gradina|gradine]] Ilijak, udaljene 3&amp;nbsp;km, od [[Hrenovica|Hrenovice]], općina [[Pale (FBiH)]], [[Bosna i Hercegovina]]. Naziv Ilijak se koristi u stručnoj literaturi, dok lokalno stanovništvo koristi naziv Vinograd-Gornja Vinča u naselju Donja Vinča.

Sve veća upotreba željeza ubrzava društveni razvitak [[Autarijati|autarijatskih]] zajednica tokom VIII. i posebno u VII. st. p. n. e. Dolazi do socijalne diferencijacije i jačanja moći i stabilizaciji položaja i pojedinih lokalnih, ''kneževskih dinastija'', koje nameću svoj autoritet na pojedinim područjima. O tom procesu najbolje svjedočanstvo pružaju u nauci poznati [[Tumuli ilirskih kneževa|kneževski grobovi]], s bogatim i raznovrsnim materijalom pronađenim u njima.&lt;ref name=&quot;Iliri&quot;&gt;{{Cite web |url= https://books.google.de/books?id=OX9WAAAAMAAJ&amp;pg=PA2&amp;lpg=PA2&amp;dq=kelti+na+balkanu&amp;source=bl&amp;ots=uPpqT-O5nn&amp;sig=alvi2KToaA4gCWdakKGVbParjNs&amp;hl=sr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjV4vTnqeTXAhVPDOwKHfP5DH44ChDoAQhNMAU#v=onepage&amp;q=kelti%20na%20balkanu&amp;f=false |title= Aleksandar Palavestra: KNEŽEVSKI GROBOVI STARIJEG GVOZDENOG DOBA NA CENTRALNOM BALKANU |work= Balkanološki institute SANU, 1984.  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Istraživanja ===
Tokom 1893. i 1894. [[Franjo Fiala]] je u okolini Ilijaka i na Rajinom Brdu, istražio 36 tumula, od kojih su neki bili kneževski grobovi.&lt;ref name=&quot;Glasinac&quot;/&gt;

U grobu II, 1 je pronađen veliki broj [[bronza]]nih toka, bronzane knemide, dvosjekli željezni mač s bronzanim lijepo ukrašenim balčakom, mnogobrojni šiljci željeznih kopalja, žezlo, jantarska ogrlica, narukvice, pojasne kopče. Pronađene su bronzane posude uvezene iz južne [[Italija|Italije]] od kojih je posebno zanimljiva rebrasta zdjela koja je korištena u svrhu kulta, kao posuda za izlijevanje tečnih žrtava.

U drugom grobu III, 9 sahranjen je pojedinac koji se nalazio u veoma bliskim vezama sa pokojnikom iz groba II, 1. U ovom grobu pronađene su dvije ratne sjekire, dva dvosjekla željezna mača i bronzane knemide  sa prikazima brodova. Pored ratne opreme u III, 9 se nailazi i na kopču za pojas, 2 mala zemljana pehara za piće, i na vrlo malo nakita (dijadema i narukvice). U istom tumulu je sahranjeno još osam osoba, od kojih 2 žene s dosta bogatim grobnim prilozima sastavljenim od nakita i 1 dijete.

Na Rajinom Brdu kneževski grob pronađen je u tumulu koji je Fiala označio kao Ilijak XIII,1 i njegov nastanak datira se na prijelaz VII. u VI. st. p. n. e. I ovaj kneževski grob pored bogatih priloga nakita, ofanzivnog oružja (dvosjekli mač, dugačko koplje i više fragmenata od koplja i jednog noža), defanzivnog oružja (brončane knemide sa prikazima jelena) i bronzanih posuda sadržavao je i žezlo, sličnog oblika kao i ona pronađena u nekropoli Ilijak.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;/&gt;

Područje oko Ilijaka uslovno se u literatiri naziva ''Ilijačka kneževina'', vladajući sloj ''Ilijačka dinastija''. Na cjelokupnom području [[Glasinačka kultura|Glasinačke kulture]] (ili plemena Autarijata) bilo je sedam kneževina.&lt;ref name=&quot;Historija Autarijata&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |title= Salmedin Mesihović: Historija Autarijata |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2014. |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 21. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160321104842/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Srednji vijek ==
Glasinac se spominje u više navrata tokom [[15. vijek]]a. Ti spomeni pokazuju da se radi o [[Karavanske stanice|karavanskoj stanici]] koja se razvila kao prometno mjesto između primorskih i hercegovačkih područja sa unutrašnjošću srednjovjekovne bosanske države, prije svega sa područjem srednje Bosne (Olova) i srednjeg Podrinja (Srebrenice). Podatak iz juna 1428. pokazuje da je na području Glasinca tokom 15. vijeka postojala i crkva. [[Vlasi u srednjovjekovnoj Bosni|Vlah]] Radosav Milićiević se obavezao dubrovačkom plemiću Ivanu Saraki i njegovim [[Trgovačka društva|kompanjonima]] da će prevesti 17 tovara njihove robe od [[Dubrovnik]]a do Glasinca /kod crkve/. Cijena ugovorenog prijevoza bila je 5,5 perpera dubrovačkih dinara.&lt;ref&gt;&quot;Radossauus Milichieuich vlachus se obligando promisit ser Iohanni Ru. de Saracha presenti et stipulanti pro se et sociis suis conducere cum equis decem et septem bonis et sufficientibus bene fulcitorum opportunis ad salmizando eius ser Iohannis et sociorum mercantias et bona de Ragusio ad Glasinaç penes ecclesiam unam. Et hoc pro precio yperperorum quinque cum dimidio pro qualibet salma&quot; (27. juni 1428. godine) Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Cancellariae, Svezak: XLV, Folija: 10.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Autarijati]]

== Literatura ==
*{{cite book |last = Čović |first = Borivoj |title = OD BUTMIRA DO ILIRA |url= https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n5  |publisher = Veselin Masleša, Sarajevo  |year = 1976 |isbn = }}
*{{cite book |last = Papazoglu |first = Fanula |title = Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi |url = http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |publisher = ANUBiH, Sarajevo |year = 1969 |isbn =  |access-date = 18. 12. 2018 |archive-date = 23. 9. 2018 |archive-url = https://web.archive.org/web/20180923052830/http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |url-status = dead }}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{Regije u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Geografija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Gradine u Bosni i Hercegovini|Glasinac]]
[[Kategorija:Pale (Republika Srpska)]]
[[Kategorija:Rogatica]]
[[Kategorija:Pale (Federacija Bosne i Hercegovine)]]
[[Kategorija:Sokolac]]
[[Kategorija:Glasinačka kultura]]</text>
      <sha1>3kpd68mywzx074xfjogh3gpjpkqqqg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hamlet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15574</id>
    <revision>
      <id>3901954</id>
      <parentid>3850238</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T03:37:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9731" sha1="mbjent9ruvk0em4i5upyxqc6ah0yzj9" xml:space="preserve">{{Infokutija knjiga|
|naziv = Hamlet, danski kraljević
|naziv_originala = ''The Tragedy of Hamlet, Prince of Denmark''
|autor = [[William Shakespeare]]
|vrsta_djela = [[Drama]]
|žanr = [[Tragedija]]
|jezik = [[Engleski jezik|Engleski]]
|vrijeme i mjesto nastanka = 1600–1602, [[London]]
|pripovjedač =
|gledište = 
|vrijeme = sadašnje (gl. vrijeme)
|vrijeme_radnje = [[Srednji vijek]]
|mjesto_radnje = [[Dvorac Kronborg]] u [[Helsingör]]u ([[Danska]])
|glavni_lik = Hamlet
|vrhunac = Hamlet ubija Polonija
|teme = Misterija smrti, kompleksnost akcije, nacija kao oboljelo tijelo, nemogućnost ostvarenja određenosti itd.&lt;ref name=&quot;sparknotes&quot;&gt;http://www.sparknotes.com/shakespeare/hamlet/themes.html&lt;/ref&gt;
}}

[[Datoteka:Tom Stoppard ROSENKRANTZ I GUILDENSTERN SU MRTVI (Hamlet), 2006..jpg|mini|[[Josip Zovko]] u sceni iz ''Hamleta'' u [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|splitskom HNK]]]]
'''''Hamlet, danski kraljević''''' jest [[tragedija]] [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]]. To je jedan od njegovih najpoznatijih radova, a ujedno i jedan od najčešće citiranih pisanih djela na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. ''Hamlet'' je nazvan &quot;prvom velikom [[Evropa|evropskom]] tragedijom  napravljenom u 2.000 godina&quot;, koja je na listama svih najvećih svjetskih knjiga. To je također jedan od najčešće izvođenih shakespeareovih predstava. Na vrhu je liste izvođenih predstava u Royal Shakespeare Companyju od 1879. Sa 4.042 retka i 29.551 riječju ''Hamlet'' je najduža Shakespeareova pozorišna predstava.

''Hamlet'' je tragedija tzv. &quot;osvetničkog&quot; žanra, ali ipak nadilazi ovaj oblik kroz izuzetan naglasak na unutrašnja previranja glavnog lika u predstavi. U preokretu glavnih dramskih događaja, hamletovih unutrašnjih previranja – njegove dužnosti da osveti ubijenog oca, njegov bijes na moralno ugroženu majku, i njegov osjećaj dužnosti preko vladajućih vjerskih obaveza – pružaju okvir za vanjsku akciju u predstavi. Hamlet je nemiran um, udaljen od vjere, što se pokazuje kao prepreka za akciju, opravdavajući presudu [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]] o Hamletu kao: {{Citat|&quot;onog koji je stekao znanja... osjećaje da je smiješno ili ponižavajuće tražiti od njega da napravi bolji svijet koji je skrenuo s pravog puta&quot;.}} Hamletova zakašnjela odluka da djeluje, njegovo sluđeno ubistvo nevinog Polonija, pokreće neumoljivu tragediju ludila, ubistva i raspuštanja moralnog poretka.&lt;ref&gt;http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Hamlet&lt;/ref&gt;

== O autoru ==
{{Glavni|William Shakespeare}}

== Kompozicija ==
[[Datoteka:Hamlet.jpg|thumb|uspravno|lijevo|150px|Naslovna stranica ''Hamleta'' štampana 1605]]
U Shakespeareovo doba nije postojala podjela drame na činove i prizore nego su u 17. stoljeću, u vrijeme [[Klasicizam|klasicizma]], postojala pravila o pisanju [[drama]]. Jedno od tih pravila bilo je da drama mora imati pet činova. Zato su [[Francuska|francuski]] izdavači podijelili ''Hamleta'' u pet činova. Za svoju tragediju Shakespeare je izvor našao u starijoj, danas izgubljenoj drami o Hamletu, a smatra se da ju je napisao Thomas Kyd.&lt;ref&gt;http://www.lektire.hr/hamlet/&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
Danski kralj nenadano umire, a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije koji se uskoro ženi s udovicom pokojnog kralja. Sinu pokojnog kralja Hamletu, javlja se duh oca i otkriva mu da ga je Klaudije zapravo otrovao i da nije umro prirodnom smrću. Hamlet želi potvrdu za te riječi duha, pa se pretvara da je lud kako bi na taj način saznao istinu. Kraljevski savjetnik Polonije uvjeren je da je Hamlet poludio zato što njegova kći Ofelija odbija Hamletovo udvaranje. Hamlet na dvoru priređuje predstavu koja sadržajem nalikuje na ubistvo njegovog oca. Kralj ne može izdržati očitu aluziju na njegov zločin i prekida predstavu. Hamletu to služi kao dokaz da su riječi duha bile istinite. Nakon prekinute predstave Hamlet posjećuje majku i misleći da kralj prisluškuje iza zavjese ubija Polonija koji se tamo sakrio. Lukavi kralj osjeća da mu od Hamleta prijeti opasnost te ga šalje brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. Ofelija poludi od boli za ocem, ali i zbog Hamletove sudbine. Njen brat Leart hitno se vraća iz [[Pariz]]a i doznavši da je Hamlet ubio njegovog oca, želi mu se osvetiti. Hamlet je, dok je bio na brodu otkrio zavjeru protiv sebe, vraća se u [[Danska|Dansku]] i sprema se na dvoboj. Kralj i Laert dogovaraju se kako će na prevaru ubiti Hamleta. Laertov mač je otrovan, a kao dodatno sredstvo za ubistvo pripremljen je i pehar s otrovanim vinom. Laert ranjava Hamleta, ali u dvoboju mačevi su zamijenjeni. Hamlet ranjava Laerta. Kraljica u međuvremenu uzima pehar s otrovanim vinom, kako bi nazdravila Hamletu, i pada mrtva. Hamlet u bijesu neočekivano mačem probada kralja. Kralj umire, zatim Laert umire i na kraju sam Hamlet. Ulazi Fortinbras, koji ima pravo na kraljevsku krunu, čudi se tolikim ubistvima. Odlučuje odati počast Hamletu i tragedija završava posmrtnim maršem.&lt;ref&gt;http://www.scribd.com/doc/75037496/Hamlet-1&lt;/ref&gt; 
 
== O Hamletu kao ličnosti ==
U ovoj drami najistaknutiji je lik Hamleta, nezavisnog, odlučnog kraljevića. U isto doba on je i nesiguran, znatiželjan, mudar i nagao, što dovodi do mnogih nesporazuma i preuranjenih odluka. On je veoma poznat po svojim intelektualnim monolozima iz kojih se jasno može zaključiti da se radi o intelektualcu, inteligentnom i učenom. Najpoznatije pitanje iz njegovih monologa sigurno je &quot;Biti ili ne biti?&quot; Kad se Hamlet pita šta je bolje: oprostiti ili se osvetiti, živjeti ili umrijeti?

Je li bolje biti gažen ili gaziti druge? Treba li na zlo uzvratiti gorim ili boljim? To se ujedno može prenijeti na njegovo lično pitanje: napasti Klaudija i osvetiti oca ili još sačekati s tom odlukom?

Hamlet je nepredvidljiv i nedokučiv, opterećen je snažnim osjećajima. Stavovi mu se mijenjaju zavisno od raspoloženja i okolnosti. Izvori Hamletovih nedoumica jesu njegove osobine. Njegovi unutrašnji sukobi nikad ne završavaju jer nemaju rješenja.

== Likovi i njihova uloga u predstavi ==
*'''Hamlet''', sin kraljice Gertrude, sin pokojnog kralja i sinovac vladajućeg kralja Klaudija. [[Melanholija|Melanholičan]] je, gorak i ciničan, pun mržnje zbog spletkarenja svog strica i gađenja zbog moralnog pada njegove majke. Reflektivan i promišljen mladić koji je studirao na Univerzitetu u Wittenbergu, Hamlet je često neodlučan i oklijeva, ali je u drugim prilikama sklon brzopletom i impulsivnom djelovanju.
*'''Klaudije''', kralj Danske, Hamletov stric, antagonist predstave
Nasilnik u predstavi, Klaudije je proračunat, ambiciozan političar, vođen njegovim seksualnim apetitom i njegovom požudom za moći. Povremeno pokazuje znakove krivnje i ljudskih osjećaja, kao njegova ljubav za Gertrudom, koja je naizgled iskrena.

*'''Gertruda'''
kraljica Danske, Hamletova majka, u braku je s Klaudijem. Voli Hamleta, ali je površna, slaba žena koja traži naklonost i društveni status koji su joj važniji nego moralna čestitost ili istina.

*'''Polonije'''
komornik na dvoru Klaudija, nadmeni, popustljivi starac i otac Laerta i Ofelije.

*'''Laert'''
Polonijev sin i Ofelijin brat, mladić koji provodi veći dio vremena tokom radnje u predstavi u Francuskoj. Temperamentan i sklon akciji, Laert je sušta suprotnost neodlučnom Hamletu.

*'''Ofelija'''
Polonijeva kći i prekrasna mlada žena u koju je Hamlet bio zaljubljen. Ofelija je slatka i nevina mlada djevojka, koja poštuje njenog oca i brata Laerta. Poslušna prema muškarcima koji joj kažu kako da se ponaša, ona se upliće u Polonijeve spletke da špijunira Hamleta. Čak i kad je propadala u ludilo i smrt, ona je i dalje djelovala djevičanski pjevanjem pjesama o [[Cvijeće|cvijeću]] i konačnim utapanjem u rijeci usred vijenaca cvijeća koje je ona sama napravila.

*'''Horacije'''
Hamletov bliski prijatelj koji je studirao s princem na Univerzitetu u Wittenbergu. Horacije je odan i pomaže Hamletu u cijeloj predstavi. Nakon Hamletove smrti Horacije ostaje živ da ispriča priču o Hamletu.&lt;ref name=&quot;sparknotes&quot; /&gt;

Mjesto radnje: Danska, kraljevski dvorac Elsinor.

== Hamlet u savremenoj kulturi ==
* [[Hamlet (1948)]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Hamlet}}
{{Wikicitat|Hamlet}}
* [https://web.archive.org/web/20060212074728/http://www.asksam.com/ebooks/Shakespeare/Hamlet.asp Analiza teksta]
* [http://sciencesoft.at/index.jsp?link=literature&amp;book=Hamlet&amp;lang=en Hamlet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060210075446/http://sciencesoft.at/index.jsp?link=literature&amp;book=Hamlet&amp;lang=en |date=10. 2. 2006 }} - HTML/XML verzija, uključujući opciju za pretraživanje
* [http://william-shakespeare.classic-literature.co.uk/the-tragedie-of-hamlet/ The Tragedie of Hamlet] – HTML verzija
* [http://www.hyperhamlet.unibas.ch HyperHamlet]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121220134539/http://www.hyperhamlet.unibas.ch/ |date=20. 12. 2012 }} – istraživački projekt na [[Univerzitet u Baselu|Univerzitetu u Baselu]] {{en simbol}}
* [http://shea.mit.edu/ramparts Hamlet on the Ramparts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040812030427/http://shea.mit.edu/ramparts/ |date=12. 8. 2004 }} – [[Masačusetski institut za tehnologiju|MIT]]-jeva elektronička arhiva Shakespeareovih djela
* [https://web.archive.org/web/20050323042557/http://www.leoyan.com/global-language.com/ENFOLDED/ Različite verzije Hamleta, komentari]
* [https://web.archive.org/web/20060614220757/http://www.slashdoc.com/tag/hamlet.html Slashdoc: Hamlet] – školski eseji o ''Hamletu''

{{Shakespeare}}

[[Kategorija:Engleska književnost]]
[[Kategorija:&quot;Hamlet&quot;]]</text>
      <sha1>mbjent9ruvk0em4i5upyxqc6ah0yzj9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hadžem Hajdarević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15897</id>
    <revision>
      <id>3901950</id>
      <parentid>3854401</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T02:48:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4772" sha1="bgdpeql67e9815oysp3wxcf3vbxh2tv" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Hadžem  Hajdarević
| slika            =
| veličina_slike   =
| opis             = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1956|7|18}}
| mjesto_rođenja     = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2023|12|4|1956|7|18}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Književnost|Književnik]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Hadžem Hajdarević''' (18. juli 1956 – 4. decembar 2023) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Književnost|književnik]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penbih.ba/clanovi/hadzem-hajdarevic/|title=Hadžem Hajdarević|website=P.E.N.|language=|access-date=4. 12. 2023|archive-date=4. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231204081056/https://penbih.ba/clanovi/hadzem-hajdarevic/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ianubih.ba/prof-hadzem-hajdarevic/|title=Prof. Hadžem HAJDAREVIĆ – IANUBIH|language=|access-date=4. 12. 2023|archive-date=4. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231204081914/https://ianubih.ba/prof-hadzem-hajdarevic/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 18. jula 1956. u [[Kruševo (Foča, Republika Srpska)|Kruševu]] kod Foče. Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Radio je kao stručni saradnik u Institutu za jezik.

Umro je 4. decembra 2023. u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/in-memoriam-preminuo-istaknuti-bh-knjizevnik-hadzem-hajdarevic/523694|title=In memoriam: Preminuo istaknuti bh. književnik Hadžem Hajdarević|date=4. 12. 2023|website=radiosarajevo.ba|language=|access-date=4. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/preminuo-istaknuti-bh-knjizevnik-hadzem-hajdarevic-912657|title=Oslobođenje - Preminuo istaknuti bh. književnik Hadžem Hajdarević|date=4. 12. 2023|website=www.oslobodjenje.ba|language=|access-date=4. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Dzemaludin_Latic_(lijevo)_i_Hadzem_Hajdarevic_(desno).png|mini|300x300piksel|Džemaludin Latić (lijevo) i Hadžem Hajdarević (desno).]]

== Bibliografija ==
=== Poezija ===
*&quot;Seoba obala&quot;, Svjetlost, Sarajevo, 1981. 
*&quot;Koje Nuhove lađe&quot;, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987. 
*&quot;Žive vode&quot;, Veselin Masleša, Sarajevo, 1990. 
*&quot;Pjesme ponornice&quot;, IPC i udruženi Izdavači, Sarajevo, 1995. 
*&quot;Četvera ušća&quot;, izabrane pjesme, Ljiljan, Sarajevo, 1995. 
*&quot;Peto ušće&quot;, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997. 
*&quot;Nausikajina kći&quot;, izabrane pjesme o ljubavi, Damad, Novi Pazar, 1999.
*&quot;Sutrašnje putovanje brodom&quot;, Ljiljan &amp; Bemust, Sarajevo, 2000.
*&quot;Ušća&quot;, Sto knjiga bošnjačke književnosti, VI KOLO (sa S. Mehmedinovićem), BZK Preporod, Sarajevo, 2003.
*&quot;Na sonetnim otocima&quot;, Vrijeme, 2004.
*&quot;Gdje voda izvire&quot;, Dobra knjiga, 2010.
*&quot;Sutjeska&quot;, VBZ, 2012.

=== Proza ===
*&quot;Priče sa Dobrinje&quot;, anegdotalna proza, Bemust, Sarajevo, 1999.
*&quot;Klinika za plastičnu hirurgiju&quot;, priče, Ljiljan, Sarajevo, 2000.
*&quot;Kišno društvo&quot;, kolumne, Tugra, Sarajevo, 2006.
*Rječnik bosanskog jezika, Institut za jezik, 2007.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://izj.unsa.ba/izdanja/rjecnik-bosanskog-jezika/|title=RJEČNIK BOSANSKOG JEZIKA|website=Institut za jezik|language=|access-date=4. 12. 2023|archive-date=4. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231204081910/http://izj.unsa.ba/izdanja/rjecnik-bosanskog-jezika/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*&quot;Život u akvariju&quot;, Dobra knjiga, 2011.
*&quot;Pravopisni priručnik bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika sa osnovama gramatike&quot;, BH Most, 2013
*&quot;Gdje si ti ovih godina&quot;, Dobra knjiga, 2015.
*&quot;Arabeske od vode&quot;, 2023.

== Nagrade ==
*Nagrada Trebinjskih večeri poezije 1982. 
*Nagrada Svjetlosti 1982. 
*[[Nagrada Skender Kulenović]] 1996.
*Nagrada Izdavačke kuće “Planjax” 2005.
*Nagrada za književno djelo &quot;Hasan Kaimija&quot; za Arabeske od vode.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/hadzem-hajdarevic-dobitnik-nagrade-za-knjizevno-djelo-hasan-kaimija/210611148|title=Hadžem Hajdarević dobitnik Nagrade za književno djelo &quot;Hasan Kaimija&quot;|website=www.klix.ba|language=|access-date=4. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat}}

{{stub-bh-biog}}

{{DEFAULTSORT:Hajdarević, Hadžem}}
[[Kategorija:Rođeni 1956.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Foča]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Skender Kulenović&quot;]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>bgdpeql67e9815oysp3wxcf3vbxh2tv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FreeBSD</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16267</id>
    <revision>
      <id>3901885</id>
      <parentid>3872898</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T14:20:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901885</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3513" sha1="l73webhptszgn7z1kp1fk23dp22cyk9" xml:space="preserve">{{Infokutija operativni sistem
| naziv                            = FreeBSD
| logo                             = Freebsd-logo.png
| screenshot                       = FreeBSD 10 Bootloader.png
| opis                             = 
| website                          = [http://www.freebsd.org/ freebsd.org]
| razvijatelj                      = 
| skupina                          = [[BSD]]
| izvorni model                    = [[Open source]]
| zadnja stabilna verzija          = 14.1
| datum izdavanja stabilne verzije = [[juni]] [[2024]]
| kernel                           = 
| korisnički interfejs             = [[KDE]], [[GNOME]]
| licenca                          = BSD licenca
| radno stanje                     = Razvija se
| platforme                        = [[AMD64]], [[i386]], [[IA64]], [[PC98]], [[PowerPC]], i [[Sparc64]]
| metoda nadogradnje               = 
| upravljanje paketima             = 
}}

'''FreeBSD''' jest [[Operativni sistem sličan Unixu|Unixu-sličan]] [[operativni sistem]] [[Softver otvorenog koda|otvorenog koda]] za [[x86-64]] kompatibilne arhitekture. Potiče od [[BSD]]-a, verzija UNIX-a razvijena na Kalifornijskom Univerzitetu Berkley (University of California, Berkeley). Čini trećinu svih instaliranih BSD varijanti.&lt;ref name=&quot;survey&quot;&gt;&lt;cite class=&quot;citation journal&quot;&gt;[http://www.bsdcertification.org/downloads/pr-20051031-usage-survey-en-en.pdf &quot;BSD Usage Survey Report&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131022114932/http://www.bsdcertification.org/downloads/pr-20051031-usage-survey-en-en.pdf |date=22. 10. 2013 }} &lt;span class=&quot;cs1-format&quot;&gt;(PDF)&lt;/span&gt;. The BSD Certification Group. 31 October 2005&lt;span class=&quot;reference-access-date&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;5 December&lt;/span&gt; 2010&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt; &lt;span class=&quot;cs1-hidden-error error citation-comment&quot;&gt;Cite journal requires &lt;code class=&quot;cs1-code&quot;&gt;&amp;#x7C;journal=&lt;/code&gt; ([[Pomoć:CS1 errors#missing periodical|help]])&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

== Opis ==
FreeBSD nudi avansirano povezivanje ([[Računarske mreže|networking]]), prikazivanje (performance), [[Sigurnost računara|sigurnost]], i kompatibilnost.

FreeBSD je idealan za internet ili intranet server. Snabdijeva moćnim network servisima pod najtežim opterećenjima i koristi memoriju efektivnije za održavanje dobrih reakcija vremena za hiljade istovremenih korisničkih procesa. FreeBSD se može instalirati sa različitih medija uključujući CD-ROM, floppy disketu, magnetsku traku, [[MS-DOS]] particiju, ili ako imate network konekciju, možete ga instalirati direktno preko FTP-a ili NFS-a.

== Također pogledajte ==
* [[NetBSD]]
* [[OpenBSD]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.freebsd.org/ Službena stranica] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.freebsdsoftware.org]
* [https://web.archive.org/web/20210411042807/http://news.com.com/2100-1011_3-6071598.html?part=rss&amp;tag=6071598&amp;subj=news FreeBSD u utrci sa Linuxom] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20060822195801/http://www.thoughtpolice.co.uk/vmware/ FreeBSD 6.1, user install (VMware imidž)] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.freebsdsoftware.org/ FreeBSD ports]
* [http://www.freebsd.nfo.sk/ Localization] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090131224319/http://www.freebsd.nfo.sk/ |date=31. 1. 2009 }}
* [https://web.archive.org/web/20100615075938/http://www.freebsdsoftware.org/freebsd-8 FreeBSD 8] FreeBSD 8 review (en)

{{Unixu slični}}
{{Stub-rač}}

[[Kategorija:BSD]]</text>
      <sha1>l73webhptszgn7z1kp1fk23dp22cyk9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Google</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19683</id>
    <revision>
      <id>3901922</id>
      <parentid>3850088</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T20:22:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901922</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="134898" sha1="32icmu79oe8aptg0j0e03fl9s04l2hd" xml:space="preserve">{{O...|kompaniji|pretraživač interneta|Google (pretraživač)}}
{{Infokutija kompanija
| grupa              = Google LLC
| ime                = Google LLC
| slika              = Google 2015 logo.svg
| logo_veličina      = 250px
| slika2             = Googleplex HQ (cropped).jpg
| logo_veličina2     = 250px
| vrsta              = Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&amp;selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&amp;ns=GGEA GGEA])
| osnivanje          = [[Menlo Park]], [[Kalifornija]] (27. septembra 1998)
| osnivači           = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]]
| sjedište           = [[Googleplex]] - [[Mountain View]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| predsjednik        =
| ključneosobe       = [[Sundar Pichai]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[glavni izvršni direktor]])&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Ruth Porat]] &lt;small&gt;(predsjednica)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[John L. Hennessy]] &lt;small&gt;(predsjedavajući)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Anat Ashkenazi]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[glavni finansijski direktor]])&lt;/small&gt;
| industrija         = [[internet]], [[softver]], [[hardver]]
| proizvodi          = v. [[Spisak Googleovih proizvoda]]
| zaposleni          = 19,665 ([[30. septembar|30. septembra]] [[2009]].)
| holding            =
| slogan             = &quot;Don't Be Evil&quot;&lt;br&gt;&lt;small&gt;({{bs|ne budi zao}})&lt;/small&gt;
| web                = http://www.google.com/
| sjedište_grad      =
| sjedište_država    =
| pod_posluženo      = Globalno
| usluge             =
| prihod             = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi
| operativni_prihod  = [[Američki dolar|USD$]]5,084 milijardi
| neto_dobit         = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi
| divizije           =
| podruž             = AdMob, DoubleClick, On2 Technologies, Picnik, YouTube, Zagat, Waze, Blogger, SlickLogin, Boston Dynamics, Bump, Nest Labs, DeepMind Technologies, WIMM One, VirusTotal
| vlasnik            =
| prestala_postojati =
| dodatak            =
|}}

'''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.&lt;ref name=&quot;financialtables&quot;&gt;{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 5. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=21. 10. 2005}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- historija--&gt;Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. &quot;superglasačke zalihe&quot;. Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio &quot;da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim&quot;,&lt;ref name=&quot;corporate&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |access-date=14. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; a njihov neslužbeni slogan je bio &quot;[[Don't be evil]]&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=8. 4. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=16. 7. 2007 |publisher=Google Blogoscoped |access-date=14. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; ({{bs|ne budi zao}}).

2004, Google se premjestio u novo sjedište u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- portfolio --&gt;Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretrage]]. Prema tome, oni nude internetske servise poput softvera za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i sl. Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj mobilnog operativnog sistema [[Android (operativni sistem)|Android]] i operativni sistem [[Chrome OS]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|access-date=31. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; u produkciji svog &quot;visoko-kvalitetnog i jeftinog&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|access-date=31. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|archive-date=8. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i [[Motorola Mobility]] kupljenog u maju 2012.&lt;ref name=&quot;Hardware company&quot;&gt;{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|access-date=4. 9. 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=22. 5. 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}&lt;/ref&gt; U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.&lt;ref name=&quot;Google Fiber Cable TV Business&quot;&gt;{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|access-date=15. 9. 2012|date=26. 7. 2012}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- tehnički dio--&gt;Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=2. 7. 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716084624/http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |archive-date=16. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt; i upravlja s više od milijardu zahtjeva za pretragu&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=18. 12. 2009 |publisher=CNN |access-date=14. 2. 2010 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i približno 24 petabajta korisnički generisanih podataka svaki dan (od 2009).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |access-date=16. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=21. 11. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=8. 1. 2008 |publisher=Niall Kennedy |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=9. 1. 2008 |publisher=TechCrunch |access-date=16. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- popularnost--&gt;U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |access-date=10. 12. 2013 |archive-date=26. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, uključujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorska prava, cenzura i privatnost.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=11. 6. 2007 |access-date=30. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;gatekeepers&quot;&gt;{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=30. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{Glavni|Historija Googlea}}
Google je s radom počeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page|Larryja Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeyja Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].&lt;ref name=&quot;milestones&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |access-date=28. 9. 2010}}&lt;/ref&gt;

Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=11. 11. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091118014915/http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |archive-date=18. 11. 2009 }}&lt;/ref&gt; Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |access-date=15. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=18. 8. 1997 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archive-date=6. 5. 2002 |access-date=27. 11. 2010 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems |volume= 30 |issue=1–7|pages=107–117|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=29. 4. 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}&lt;/ref&gt;

Mala pretraživačka mašina zvana &quot;RankDex&quot; od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bodovanje sajtova, kao i rangiranje stranica.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=6. 8. 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&amp;arnumber=707687 |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107235943/http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&amp;arnumber=707687 |archive-date=7. 11. 2011 }}&lt;/ref&gt; Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.&lt;ref&gt;{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=6. 7. 1999 |fdate=5. 2. 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=5. 10. 2009 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=18. 9. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120918202225/http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=20. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Page i Brin su originalno nazvali svoj program &quot;BackRub&quot;, jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired  |date=august 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |access-date=12. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places &amp; Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|access-date=4. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archive-url=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archive-date=24. 12. 1996 |access-date=12. 3. 2011 }}&lt;/ref&gt; Eventualno, oni su izmijenili ime u Google, riječ koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi &quot;[[googol]]&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name &quot;Google&quot; |last=Koller |first=David |date=januar 2004 |publisher=Stanford University |access-date=4. 7. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archive-date=4. 7. 2012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=12. 2. 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |archive-date=11. 5. 2011 }}&lt;/ref&gt; broj jedan je praćen sa 100 nula, što je odabrano kao naznaka da je pretraga težila omogućiti veliku količinu informacija.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archive-url= https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archive-date=21. 2. 1999 |access-date=12. 10. 2010 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U početku je Google pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, s domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=11. 11. 1998 |access-date=12. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=1. 12. 1998 |access-date=14. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;

Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120529002442/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |archive-date=29. 5. 2012 }}&lt;/ref&gt; a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bila je zasnovana u garaži prijateljice ([[Susan Wojcicki]]&lt;ref name=&quot;milestones&quot;/&gt;) u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]] (Kalifornija). Kolega s doktorskog studija na Stanfordu, Craig Silverstein, bio je prvi zaposlenik.&lt;ref name=&quot;milestones&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archive-url=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archive-date=2. 10. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=12. 10. 2010 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=7. 9. 2008 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=7. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put, što je 8,4%-ni rast od maja 2010 (931 million).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &amp;#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |access-date=2. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321165022/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |archive-date=21. 3. 2012 }}&lt;/ref&gt; U januaru 2013, Google je objavio zaradu od US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.&lt;ref&gt;Fiegerman, Seth. 22. 1. 2013. &quot;Google Has Its First $50 Billion Year.&quot; http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/&lt;/ref&gt;

===Finansiranje i početne javne ponude===
[[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |access-date=4. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]]

Prva sredstva za Google u iznosu US$100 hiljada od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, data su u augustu 1998. prije nego je Google inkorporiran.&lt;ref name=&quot;Bechtolsheim&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archive-url=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archive-date=12. 6. 2009|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=29. 4. 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications |access-date=19. 2. 2010|location=San Francisco |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Početkom 1999, doktoranti Brin i Page odlučili su da je pretraga koju su razvijali uzimala mnogo vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za milion dolara. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khoslu]], iz firme Excite, nakon što je pregovarao s Brinom i Pageom o cifri 750.000 dolara. Dana 7. juna 1999. najavljena je tranša finansijskih sredstava u iznosu 25 miliona dolara,&lt;ref&gt;{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-date=12. 2. 2001 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=7. 6. 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |access-date=16. 2. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; s većim ulagačima, uključujući firme [[Kleiner Perkins Caufield &amp; Byers]] i [[Sequoia Capital]].&lt;ref name=&quot;Bechtolsheim&quot;/&gt;

Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina – do 2024.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=29. 1. 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |access-date=22. 1. 2011 |first=Adam |last=Lashinsky |archive-date=22. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022200031/http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.&lt;ref name=&quot;IPO&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=19. 8. 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|access-date=19. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|access-date=19. 2. 2010|location=Mountain View, California}}&lt;/ref&gt; Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO|last=La Monica|first=Paul R.|date=30. 4. 2004|publisher=CNN Money|access-date=19. 2. 2010|archive-date=23. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423090507/http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=29. 4. 2004|publisher=ZDNet|access-date=19. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.&lt;ref name=&quot;washpost&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|access-date=19. 2. 2010|location=Washington, D.C. | date=19. 8. 2004}}&lt;/ref&gt; U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.&lt;ref name=Marketwatch&gt;{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|access-date=2. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.&lt;ref name=&quot;yahooshares&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=9. 8. 2004|publisher=internet.com|access-date=19. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;

Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na smanjenje dobitka zaposlenika zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.&lt;ref&gt;{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=28. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010  |archive-url=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |archive-date=14. 8. 2010 }}&lt;/ref&gt; Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prema potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=30. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.&lt;ref&gt;Richard Utz, &quot;The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters.&quot; ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=24. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=25. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=17. 5. 2007 |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je uveo poziciju ''&quot;''Šefa kulture&quot;, koji također snosi funkciju direktora za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren odnos prema osnovnim vrijednostima na kojima je kompanija zasnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.&lt;ref name=&quot;CCO&quot;&gt;{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title= Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=30. 4. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |archive-date=31. 10. 2010 }}&lt;/ref&gt; Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=27. 7. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=6. 10. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=11. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su dostizale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=31. 10. 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=8. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; prvenstveno zbog boljih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.&lt;ref name=&quot;bowlingforgoogle&quot;&gt;{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=25. 5. 2005 |access-date=28. 2. 2007 |archive-date=19. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619060640/http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.&lt;ref name=&quot;bowlingforgoogle&quot; /&gt; Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]skoj berzi pod satnim simbolom GGQ1.

===Rast===
U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka [[Silicijska dolina|Silicijske doline]].&lt;ref name=&quot;165univave&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=4. 10. 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Sljedeće godine, unatoč početnom oponiranju Pagea i Brina prema reklamno-profitnoj pretrazi,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=septembar 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&amp;printsec=frontcover|access-date=14. 2. 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&amp;printsec=frontcover}}&lt;/ref&gt; Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.&lt;ref name=&quot;milestones&quot; /&gt; U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualnog karaktera. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo s 5 centi po kliku.&lt;ref name=&quot;milestones&quot; /&gt;

Ovaj model prodaje na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na sajtu ''Goto.com'', [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].&lt;ref name=&quot;goto strong&quot;&gt;{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong |last= Sullivan |first=Danny|date=1. 7. 1998|publisher=SearchEngineWatch|access-date=18. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091014204451/http://searchenginewatch.com/2166331|archive-date=14. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;cnet p4p&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=19. 2. 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=18. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava patenata &quot;pay per click&quot; i licitacije. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=9. 8. 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=18. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;

Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.&lt;ref name=&quot;patent&quot;&gt;{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=4. 9. 2001 |fdate=9. 1. 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}&lt;/ref&gt; Patent je službeno dodijeljen na Univerzitetu Stanford i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003. kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.&lt;ref name=&quot;sgibldg&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=11. 7. 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj gdje jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali arhitekti [[Clive Wilkinson]]. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.&lt;ref name=&quot;googleplexpurchase&quot;&gt;{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=16. 6. 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|access-date=15. 2. 2010|location=San Jose}}&lt;/ref&gt; Do tada, ime &quot;Google&quot; je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol &quot;google&quot; bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga &quot;koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You &quot;Google&quot;?|last=Krantz|first=Michael|date=25. 10. 2006|publisher=Google, Inc.|access-date=17. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=5. 7. 2006|publisher=msnbc.com|access-date=17. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archive-date=7. 7. 2006}}&lt;/ref&gt;

===2013 - danas===
Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da &quot;zdravlje i blagostanje&quot; kompanije će se fokusirati na &quot;izazov starenja i povezanih bolesti&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|access-date=20. 9. 2013|newspaper=BBC News|date=19. 9. 2013|author=Jane Wakefield}}&lt;/ref&gt;

Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}&lt;/ref&gt; Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=14. 9. 2007|access-date=28. 9. 2013|archive-date=24. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924011919/http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=27. 9. 2013 |access-date=28. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|access-date=28. 9. 2013|newspaper=The Independent|date=26. 9. 2013|author=John Hall|location=London|archive-date=28. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928223219/http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti pristup internetu dostupnijim tako da je pristup proširen na zemlje u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&amp;et_cid=51918&amp;et_rid=7107573&amp;Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|access-date=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}&lt;/ref&gt;

Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. objavljen je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, koji pokazuje rast od 12% u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&amp;et_cid=53346&amp;et_rid=sundaybottle@hotmail.com&amp;Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|access-date=18. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=17. 10. 2013|author=Reuters|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&amp;et_cid=53346&amp;et_rid=sundaybottle@hotmail.com&amp;Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|access-date=6. 11. 2013|newspaper=Quartz|date=1. 11. 2013|author=Leo Mirani}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', 8. 10. 2014. Retrieved 9. 10. 2014.&lt;/ref&gt;

===Nabavke i partnerstva===
[[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]]
Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=27. 10. 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao 3D prikaz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] 2005. godine. Google je kupio [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod za kreiranje [[Google Analytics]] u 2006.

U oktobru 2006. Google je objavio da je kupio sajt za razmjenu videosnimaka [[YouTube]] za 1,65 milijardi dolara u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.&lt;ref&gt;{{Cite news |title= Google closes $A2b YouTube deal |author= [[Reuters]] |work= The Age |location=[[Melbourne]]| url= http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html |access-date=5. 7. 2010 |date=14. 11. 2006}}&lt;/ref&gt; Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisane kao &quot;nematerijalne&quot; u regulatornom smislu.&lt;ref name=Moneyclip&gt;{{Cite news |first= Yi-Wyn |last= Yen |date=25. 3. 2008 |url= http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip |title= YouTube Looks For the Money Clip |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/ |archive-date=17. 1. 2010}}&lt;/ref&gt; U junu 2008. članak magazina ''[[Forbes]]'' predstavio je YouTubeov prihod u 2008. od 200 miliona dolara, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.&lt;ref name=&quot;Forbes08&quot;&gt;{{Cite news |first= Quentin |last= Hardy |author2= Evan Hessel |url= http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=22. 5. 2008|access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

Dana 13. aprila 2007. Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za 3,1 milijardu dolara, što je Googleu dalo vrijedne veze koje je DoubleClick imao s web-izdavačima i reklamnim agencijama.&lt;ref name=&quot;DoubleClicknyt&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=17. 4. 2007|newspaper=The New York Times|access-date=26. 2. 2010|location=New York}}&lt;/ref&gt; Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=2. 7. 2007|publisher=Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Sajt će kasnije biti preimenovan u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=5. 8. 2009|access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt; Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, &quot;mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|access-date=12. 2. 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}&lt;/ref&gt; U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=21. 4. 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ureda.&lt;ref name=&quot;nasaames&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=29. 9. 2005|publisher=[[CNET]] |access-date=26. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.&lt;ref name=&quot;googlesun&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=3. 10. 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|access-date=26. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;

Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om&lt;ref name=&quot;googleaol&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=28. 12. 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=26. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; radi poboljšanja međusobne pretrage video servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno s ostalim kompanijama, uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&amp;.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=12. 2. 2010|publisher=[[Yahoo!]]|access-date=26. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623143032/http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&amp;.v=1|archive-date=23. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; Google bi kasnije pokrenuo &quot;[[AdSense for Mobile]]&quot;, uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.&lt;ref name=&quot;adsense_mobile&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=17. 9. 2007 |publisher= Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u sporazum vrijedan 900 miliona dolara radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].&lt;ref name=&quot;googlemyspace&quot;&gt;{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=7. 8. 2006|publisher=B Net|access-date=26. 2. 2010|archive-date=9. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,&lt;ref name=&quot;Tracking Santa: NORAD &amp; Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan&quot;&gt;{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD &amp; Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}&lt;/ref&gt; koristeći Google Earth da &quot;prati djeda Mraza&quot; u 3D-u po prvi put.&lt;ref name=&quot;Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |access-date=31. 12. 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}&lt;/ref&gt; Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.&lt;ref name=&quot;Instructions On Tracking Santa With NORAD &amp; Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan&quot;&gt;{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD &amp; Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}&lt;/ref&gt;

U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-razlučivim (0,41 m monochrome, 1,65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=6. 9. 2008|publisher=Reuters|access-date=26. 2. 2010|location=Washington|archive-date=4. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Google je također najavio u 2008. da servira arhivu fotografija magazina [[Life (časopis)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (časopis)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=20. 11. 2008 |access-date=25. 2. 2010 |location=Mountain View, California}}&lt;/ref&gt; Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=18. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megavata snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20% udjela u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=4. 5. 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) autorizirala je Google da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.&lt;ref&gt;''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140122140309/http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html |date=22. 1. 2014 }}, on Cnet.com''.&lt;/ref&gt; Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava &quot;za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama&quot;, ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice &quot;posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne&quot; objekte.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|access-date=23. 9. 2013|author=Candace Lombardi|date=19. 2. 2010|archive-date=23. 12. 2018|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megavata Happy Hereford [[vjetroelektrana]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|access-date=23. 9. 2013|newspaper=Quartz|date=18. 9. 2013|author=Todd Woody}}&lt;/ref&gt;

Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], norvešku kompaniju koja omogućava telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=18. 5. 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=27. 5. 2010 |publisher=AppScout |access-date=16. 6. 2010 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Google je dobio kompaniju za nepoznat iznos.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=9. 11. 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megavata energije za 20 godina.&lt;ref name=&quot;wind energy&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=21. 7. 2010 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=5. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date=4. 4. 2011 |access-date=25. 4. 2011 |location=Toronto |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407100606/http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |archive-date=7. 4. 2011 }}&lt;/ref&gt;

15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za 12,5 milijardi dolara&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=15. 8. 2011 |access-date=17. 8. 2011 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.&lt;ref name=&quot;appleinsider1&quot;&gt;{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |access-date=17. 8. 2011 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |access-date=23. 5. 2012 | work=BBC News|date=22. 5. 2012}}&lt;/ref&gt;

Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,&lt;ref name=&quot;supercharging android&quot;&gt;{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |access-date=17. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a&lt;ref name=&quot;appleinsider1&quot;/&gt; i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].&lt;ref name=&quot;cnet&quot;&gt;{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=15. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi s Googleovom strategijom. Dana 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=13. 8. 2012 | work=Reuters | access-date=28. 10. 2014 | archive-date=26. 11. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dana 10. decembra 2012. Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ |title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=11. 12. 2012}}&lt;/ref&gt; Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=11. 12. 2012}}&lt;/ref&gt; 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home, poslovni odjel Motorola Mobilityja, firmi [[Arris Group]]u za 2,35 milijardi dolara u gotovini i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Groupu, koji vrijedi 300 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf |title=Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=19. 12. 2012 | access-date=28. 10. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6DOGJROQI?url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | archive-date=3. 1. 2013 }}&lt;/ref&gt;

5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.&lt;ref&gt;Lardinois, Frederic. 5. 6. 2012. &quot;Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice.&quot; http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/&lt;/ref&gt;

6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.&lt;ref&gt;6. 2. 2013. Lunden, Ingrid. &quot;Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users.&quot; http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/&lt;/ref&gt;

Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao &quot;društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija&quot;.&lt;ref name=&quot;Waze&quot;&gt;{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=11. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio &quot;10-Q&quot; podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.&lt;ref name=&quot;Waze&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Rip Empson|date=29. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|access-date=29. 7. 2013|author=Avi Schneider|date=11. 6. 2013|archive-date=11. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=8. 9. 2013|author=Natasha Lomas|date=31. 8. 2013}}&lt;/ref&gt; Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: &quot;Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju.&quot; Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|access-date=8. 10. 2013|author=Jennifer Clegg|date=3. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;

26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igrama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.&lt;ref name=Chowdhry-DeepMind&gt;{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Forbes|date=27. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.&lt;ref name=&quot;Helgren- DeepMind&quot;&gt;{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Reuters|date=27. 1. 2014|archive-date=27. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ribeiro- DeepMind&quot;&gt;{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|access-date=27. 1. 2014|newspaper=PC World|date=27. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.&lt;ref name=&quot;Opan- DeepMind&quot;&gt;{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|access-date=27. 1. 2014|newspaper=The Verge|date=27. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;

Dana 29. januara 2014. Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za 2,91 milijardu dolara. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.&lt;ref name=&quot;Opan- DeepMind&quot;/&gt; Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od 12,5 milijardi dolara kad je Google kupio Motorola Mobility. Cijena 2,91 milijardi dolara sastojala se od 660 miliona u gotovini, 750 miliona u redovnim dionicama Lenova i 1,5 milijardi trogodišnjih mjenica.&lt;ref name=&quot;GoogleSale&quot;&gt;{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|access-date=1. 6. 2014|publisher=Fort Worth News.Net|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|archive-date=6. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

U martu 2014. Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igre, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igre za [[Android (operativni sistem)|Android]].&lt;ref&gt;By Devindra Hardawar, VentureBeat.&quot;[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box].&quot; 12. 3. 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.&lt;/ref&gt; U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|access-date=19. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}&lt;/ref&gt; U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=1. 7. 2014|access-date=1. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

===Lobiranje===
U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.&lt;ref name=lobby1&gt;{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=13. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Googleovi podatkovni centri ===
Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, i po jednom u Čileu, Finskoj, Irskoj, Belgiji, Singapuru i u [[Tajvan]]u.&lt;ref name=google&gt;{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|access-date=22. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, [[Hong Kong]] i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=28. 9. 2011 |work=The Wall Street Journal  |access-date=29. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |archive-date=28. 9. 2011 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |access-date=13. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2013. ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}&lt;/ref&gt; Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}&lt;/ref&gt; Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&amp;_r=1&amp;pagewanted=all&amp;|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Proizvodi i servisi ==
{{Također pogledajte|Spisak Googleovih proizvoda}}

=== Reklamiranje ===
[[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]]
Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.&lt;ref name=&quot;10-K&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|access-date=5. 7. 2010|publisher=SEC }}&lt;/ref&gt; U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.&lt;ref name=&quot;Google-Inc-Jan-2012-10-K&quot;&gt;{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |access-date=8. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.&lt;ref&gt;{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=12. 8. 2008 |work=The Washington Post |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=11. 3. 2009 |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

[[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.&lt;ref&gt;{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new &quot;InPrivate&quot; Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=27. 8. 2008 |publisher=Ars Technica |access-date=1. 9. 2008}}&lt;/ref&gt; Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.&lt;ref name=&quot;AdSense&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&amp;subid=uk-en-ha&amp;utm_medium=ha&amp;utm_term=adsense&amp;gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |access-date=11. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;

Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa za proizvod, uzrokujući oglašivaču da neopravdano plaća Googleu novac. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.&lt;ref&gt;Mills, Elinor. &quot;[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats].&quot; CNET. 25. 7. 2006. Preuzeto 29. juli 2006.&lt;/ref&gt;

U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da &quot;Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date=29. 10. 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|archive-date=30. 1. 2009}}&lt;/ref&gt; Politika je kasnije izmijenjena.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}&lt;/ref&gt; U junu 2008. Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=31. 10. 2008 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=29. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date=5. 11. 2008 |access-date=26. 10. 2010|publisher=Google, Inc}}&lt;/ref&gt;
U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |access-date=18. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |archive-date=16. 11. 2010 }}&lt;/ref&gt;

=== Pretraživač ===
{{Glavni|Google pretraga}}
[[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica]].]]

Prema istraživanju tržišta koje je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] dominantna je pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, s [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] 65,6%.&lt;ref name=&quot;comscore&quot;&gt;{{Cite news|date=16. 12. 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt; Google indeksira milijarde&lt;ref&gt;{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=25. 7. 2008 |access-date=31. 12. 2010}}&lt;/ref&gt; web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]].

Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=9. 7. 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=13. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.&lt;ref&gt;{{Cite court |litigants=Field v. Google |opinion=CV-S-04-0413-RCJ-LRL |court=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=19. 1. 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archive-url=http://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g |archive-date=29. 1. 2006}}{{dead link|date=februar 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite court |litigants=Parker v. Google |opinion=04-CV-3918 |court=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]] |date=10. 3. 2006 |url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf |quote=}}&lt;/ref&gt; Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date=29. 9. 2010|access-date=26. 10. 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}&lt;/ref&gt;

Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=30. 8. 2002 |publisher=AlterNet |access-date=12. 12. 2009 |archive-date=9. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).&lt;ref name=&quot;sptimes&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=14. 4. 2003|access-date=11. 10. 2008|archive-date=12. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.&lt;ref&gt;{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=26. 11. 2007}}&lt;/ref&gt; Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.&lt;ref&gt;{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&amp;sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=20. 11. 2009|access-date=18. 12. 2009}}&lt;/ref&gt; Dalje, Pariski građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz [[Baza podataka|baze podataka]].&lt;ref name=Smith&gt;{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&amp;sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=18. 12. 2009|access-date=18. 12. 2009}}&lt;/ref&gt; U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.&lt;ref&gt;{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=31. 5. 2009|work=The New York Times |access-date=18. 12. 2009 }}&lt;/ref&gt;

21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=25. 7. 2010 |access-date=28. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

Nadogradnja &quot;Hummingbird&quot; za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|access-date=29. 9. 2013|newspaper=Guardian|date=27. 9. 2013|author=Samuel Gibbs}}&lt;/ref&gt;

=== Alati za produktivnost ===
[[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,&lt;ref name=&quot;GmailCashmore&quot; /&gt; i postao generalno dostupan 7. februara 2007.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=7. 2. 2007 |publisher=Google Operating System Blog |access-date=3. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; Servis je nadograđen s beta statusa 7. jula 2009,&lt;ref name=&quot;appsoutofbeta&quot;&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=11. 2. 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |access-date=2. 4. 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archive-date=16. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.&lt;ref name=&quot;GmailCashmore&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=1. 4. 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |access-date=2. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=10. 11. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;

Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=1. 4. 2010 |publisher=TechRadar|access-date=3. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),&lt;ref&gt;[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, oktobar 2007&lt;/ref&gt; [[Liz Figueroa]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|access-date=9. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Mark Rasch]],&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=15. 6. 2004 |access-date=26. 10. 2010}}&lt;/ref&gt; i urednici Google Watcha&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archive-url=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archive-date=21. 9. 2011 |access-date=31. 10. 2014 }}&lt;/ref&gt; kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi da se mail poslan prema Gmaila ili s njega ne čita od čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=3. 10. 2010 |access-date=26. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;

2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=9. 3. 2006 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=6. 6. 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |access-date=4. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google &quot;Docs &amp; Spreadsheets&quot; Launches |last=Arrington |first=Michael |date=10. 10. 2006 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;

===Proizvodi za preduzeća===
[[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]]
[[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.&lt;ref name=&quot;milestones&quot;/&gt; Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.&lt;ref name=&quot;csbe2gss&quot;&gt;{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search &quot;Business Edition&quot; As &quot;Google Site Search&quot; |last1=Sterling |first1=Greg |date=3. 6. 2008 |publisher=Search Engine Land |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

[[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=13. 9. 2007 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=3. 10. 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |access-date=15. 6. 2010 |archive-date=22. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; pod imenom Google Postini Services.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

===Ostali proizvodi===
[[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], posljednji &quot;[[Google Nexus|Google Phone]]&quot;|220x220px]]
[[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|access-date=3. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|access-date=4. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program &quot;uči&quot; od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=8. 3. 2010 |at=para. 15 |access-date=2. 5. 2010}}&lt;/ref&gt;

Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=30. 9. 2002 |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=22. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |access-date=4. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to &quot;nepoštena konkurencija&quot; i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, sv. 55, str. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |access-date=4. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom &quot;rodnom gradu&quot; Mountain View (Kalifornija).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |archive-date=20. 6. 2010 }}&lt;/ref&gt;

Godine 2010. Google je objavio projekt [[Google Fiber]] s planovima da izgradi ultravisokobrzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.&lt;ref name=&quot;HELFT march 21&quot;&gt;{{cite news| last=  HELFT| first= | url=  http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date=21. 3. 2010}}&lt;/ref&gt; 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}&lt;/ref&gt; U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.&lt;ref name=&quot;Google Fiber Cable TV Business&quot;/&gt;

U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]&lt;nowiki/&gt;ov [[iPhone]].&lt;ref name=&quot;smith&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=17. 12. 2006 |work=The Guardian  |publisher=Guardian News and Media Ltd. |access-date=16. 6. 2010 | location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;orlowski&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=16. 3. 2007 |publisher=The Register |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ricker&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=18. 1. 2007 |publisher=Engadget |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]&lt;nowiki/&gt;licencom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |access-date=4. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=23. 9. 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=4. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=5. 1. 2010 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=2. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=1. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;

Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov &quot;redizajnirani email&quot;, sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=1. 9. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=9. 7. 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}&lt;/ref&gt;

[[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]&lt;nowiki/&gt;kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.&lt;ref&gt;T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], 11. 1. 2011. Visited 6. 8. 2011&lt;/ref&gt; Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.&lt;ref&gt;{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}&lt;/ref&gt;

U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.&lt;ref name=&quot;Bernard&quot;&gt;{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=27. 5. 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}&lt;/ref&gt; Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]&lt;nowiki/&gt;nazvanu [[Google+]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &amp;#91;PICS&amp;#93; |work=Mashable.com |date=28. 6. 2011 |access-date=28. 6. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u &quot;ograničenoj&quot; fazi.&lt;ref name=&quot;Google+ grows to 10 million users&quot;&gt;{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=14. 7. 2011 |access-date=15. 7. 2011 |publisher=CNN |archive-date=9. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190109164726/https://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=21. 7. 2011}}&lt;/ref&gt;

Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|access-date=25. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=25. 7. 2013|author=Reuters|location=London|archive-date=21. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921122813/http://www.theguardian.com/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=25. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;

3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.&lt;ref&gt;By Tom Cheredar, VentureBeat.&quot;[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=11. 8. 2014 }}.&quot; 3. 2. 2014. Retrieved 3. 2. 2014.&lt;/ref&gt;

==Korporativni poslovi i kulture==
[[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]]
Na ''[[Fortune (časopis)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012&lt;ref name=&quot;best_company&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=22. 1. 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=1. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301175257/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=4. 2. 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=23. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100723223729/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |access-date=26. 2. 2012 |archive-date=31. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031135647/http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te četvrti u 2009. i 2010.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=2. 2. 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=29. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140129075726/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=8. 2. 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=13. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413092612/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=28. 9. 2010 |publisher=Universum Global |access-date=28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |archive-date=12. 11. 2010 }}&lt;/ref&gt; Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao &quot;ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo,&quot; &quot;možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo,&quot; i &quot;rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |access-date=20. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

===Zaposlenici===
Od 2013. Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),&lt;ref name= 10K&gt;{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}&lt;/ref&gt; među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.&lt;ref&gt;John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)&lt;/ref&gt;

Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.&lt;ref name=&quot;topsalaries&quot;&gt;{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=31. 3. 2006 |publisher=Cable News Network |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=5. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151105072403/http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]]
U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-date=8. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; zajedno s Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Scott |last=Moritz |archive-date=13. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413012722/http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U martu 2008. [[Sheryl Sandberg]], tadašnja potpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=5. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}&lt;/ref&gt; U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].&lt;ref&gt;{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=26. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507072222/http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |archive-date=7. 5. 2013 }}&lt;/ref&gt;

Dana 4. aprila 2011. Page postaje izvršni direktor, dok Schmidt postaje izvršni predsjedavajući u Googleu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |access-date=25. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|access-date=1. 9. 2012|newspaper=The Guardian|date=16. 7. 2012|location=London}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says &quot;Noogle&quot;|Novi uposlenici se zovu &quot;Nooglers&quot;, i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=11. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;]]
Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=21. 10. 2007 |access-date=20. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov potpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''.

===Googleplex===
{{Glavni|Googleplex}}
[[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]]
[[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']]
[[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]]

Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao &quot;[[Googleplex]]&quot;, kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand [[klavir]], bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex].&quot; Google. Retrieved 5. 3. 2008.&lt;/ref&gt; Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.&lt;ref&gt;{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = juli 2011 | access-date=8. 5. 2013 }}&lt;/ref&gt;

Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.&lt;ref&gt;{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date=2. 5. 2011 | access-date=22. 4. 2013 }}&lt;/ref&gt;

Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; uredskog prostora u [[New York]], na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.&lt;ref name=&quot;manhattan&quot;&gt;Reardon, Marguerite. &quot;[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple].&quot; [[CNET]]. 2. 10. 2006. Retrieved 9. 10. 2006.&lt;/ref&gt; Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.&lt;ref name=&quot;manhattan&quot; /&gt; Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|access-date=24. 9. 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=11. 9. 2012}}&lt;/ref&gt; Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|access-date=24. 9. 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=29. 2. 2012|author=Emily Glazer}}&lt;/ref&gt; Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2006. Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.&lt;ref&gt;{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-url = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-date=4. 6. 2009 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date=17. 11. 2006 | access-date=13. 1. 2008 |publisher = [[WTAE TV|WTAE]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=8. 12. 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |access-date=8. 12. 2010}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=24. 10. 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=7. 11. 2014| archive-date=3. 5. 2008| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda.
[[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.&lt;ref name=&quot;manhattan&quot; /&gt;|alt=Google's NYC office building]]

U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.&lt;ref name=&quot;solar&quot;&gt;Richmond, Riva. &quot;[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge|date=19 Maj 2016}}.&quot; [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.&lt;/ref&gt; Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.&lt;ref name=&quot;solar&quot; /&gt; Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=1. 5. 2009| publisher=Google}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=3. 5. 2009 | access-date=3. 5. 2010}}&lt;/ref&gt; Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archive-url=  https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archive-date=6. 5. 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |access-date=5. 7. 2010}}{{dead link|date=juni 2012}}&lt;/ref&gt; Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno &quot;energetski žderonja&quot;. Kompanija je optuživana za korištenje svog &quot;[[Don't be evil]]&quot; mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.&lt;ref&gt;[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. &quot;[https://web.archive.org/web/20090703171603/http://harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil].&quot; Retrieved 9. 4. 2008.&lt;/ref&gt;

===Google Doodle===
{{Glavni|Google Doodle}}
Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |access-date=23. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=30. 8. 1998 |access-date=23. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog &quot;Doodleri&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=12. 4. 2014|access-date=27. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Filantropija ===
{{Glavni|Google.org}}
Godine 2004. Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.&lt;ref name=&quot;philanthropy&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|access-date=16. 7. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|archive-date=14. 7. 2010}}&lt;/ref&gt; Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravlju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=14. 9. 2006 |access-date=16. 7. 2010}}&lt;/ref&gt; and the current director is Megan Smith.&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=23. 2. 2009 |access-date=16. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

Godine 2008. Google je predstavio svoj &quot;projekt 10&lt;sup&gt;100&lt;/sup&gt;&quot; koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 7. 2010 |archive-date=10. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=28. 6. 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]]  |access-date=26. 9. 2010}}&lt;/ref&gt; Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=24. 9. 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |access-date=26. 9. 2010}}&lt;/ref&gt;

U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=20. 1. 2011 |access-date=4. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |archive-date=24. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt; U julu 2012, Google je pokrenuo &quot;[[Legalize Love]]&quot; kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|access-date=9. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Izbjegavanje poreza ===
Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.&lt;ref&gt;Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ &quot;Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole.&quot;] The Register, 22. 10. 2010.&lt;/ref&gt; Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=31. 10. 2012 |access-date=2. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;

Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], predsjednik Eric Schmidt je rekao, &quot;To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični.&quot; Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt &quot;je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news
 |url          = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html
 |title        = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme
 |last1        = Kumar
 |first1       = Nikhil
 |last2        = Wright
 |first2       = Oliver
 |date         = 13. 12. 2012
 |publisher    = The Independent
 |access-date  = 17. 12. 2012
 |location     = London
 |archive-date = 17. 12. 2012
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html
 |url-status   = dead
}}&lt;/ref&gt; U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=22. 4. 2013 |access-date=22. 4. 2013 |location=London}}&lt;/ref&gt;

Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, 17. 5. 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=17. 5. 2013 |access-date=13. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Okolina ===
Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|access-date=12. 7. 2013|author=Jack McGrath|date=18. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|access-date=12. 7. 2013|year=2013}}&lt;/ref&gt;
Google je objelodanio u septembru 2011. da &quot;neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova&quot;, skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|access-date=24. 3. 2014|newspaper=NY Times|date=8. 9. 2011}}&lt;/ref&gt;

U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Washington Post|date=20. 6. 2013|author=Juliet Eilperin}}&lt;/ref&gt;

U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene &quot;podvalom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=9. 7. 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Usporedba internetskih pretraživača]]
* [[Don't be evil]]
* [[Googleov logo]]
* [[Google Maps]]
* [[Google platform]]
* [[Google Street View]]
* [[Google+]]
* [[Googlebot]] – web crawler
* [[Googlization]]
* [[Ungoogleable]]

== Reference ==
{{refspisak|3}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [https://www.google.com Google]
* [https://mail.google.com Gmail]
* [https://earth.google.com/ Google Earth]

{{Google}}

{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Google]]
[[Kategorija:Internet pretraživači]]
[[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]]
[[Kategorija:Računarska preduzeća u SAD-u]]</text>
      <sha1>32icmu79oe8aptg0j0e03fl9s04l2hd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eintracht Frankfurt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21522</id>
    <revision>
      <id>3901920</id>
      <parentid>3894763</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T20:04:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>-Lemmy-</username>
        <id>73712</id>
      </contributor>
      <origin>3901920</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12877" sha1="ffzn62ow7f73z4l7lzrp0segt5blenh" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #000000
| Ime kluba         = ''Eintracht Frankfurt''
| Puno ime          = Eintracht Frankfurt e.V.
| Grb               =
| Nadimak           = ''Adler'' (Orlovi)
| Osnovan           = 8. mart 1899.
| Raspušten         = 
| Lokacija          = [[Frankfurt na Majni]]&lt;br/&gt;[[Hessen]]&lt;br/&gt;[[Njemačka]]
| Boje              = {{colorbox|black}} {{colorbox|white}} {{colorbox|red}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Njemačke|DFB]]
| Konfederacija     = [[UEFA]]
| Liga              = [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]]
| Stadion           = [[Deutsche Bank Park]]&lt;ref&gt;* http://www.stadiumguide.com/commerzbankarena/&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 59.500
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = {{ZD|NJE}} [[Mathias Beck]]
| Menadžer          = {{ZD|AUT}} [[Adi Hütter]]
| Uspjesi           = 
| Nacionalni kupovi = [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] '''×1'''&lt;br/&gt;[[DFB-Pokal]] '''×5'''
| Evropski kupovi   = [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] '''×2'''&lt;br/&gt;[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]] '''×1''' 
| Adresa            = Eintracht Frankfurt, Mörfelder Landstraße 362, D-60528 Frankfurt
| Plasman u prethodnoj sezoni           = 8. mjesto
| Prethodna sezona  = 2025/26
| Webstranica = [http://www.eintracht.de/ eintracht.de]
| Trenutna sezona   =
|uzorak_lr1=_frankfurt2627h
|uzorak_t1=_frankfurt2627h
|uzorak_dr1=_frankfurt2627h
|uzorak_č1=
|lijeva ruka1=000000
|tijelo1=000000
|desna ruka1=000000
|šorc1=000000
|čarape1=000000
|uzorak_lr2=
|uzorak_t2=
|uzorak_dr2=
|uzorak_č2=
|lijeva ruka2=
|tijelo2=
|desna ruka2=
|šorc2=
|čarape2=
|uzorak_lr3=
|uzorak_t3=
|uzorak_dr3=
|uzorak_č3=
|lijeva ruka3=
|tijelo3=
|desna ruka3=
|šorc3=
|čarape3=
}}
'''Eintracht Frankfurt''' [[Njemačka|njemački]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]] ([[Hessen]]). Takmiči se u [[Fußball-Bundesliga|Bundesligi]], najvišem rangu njemačkog nogometa.

== Historija ==
Osnovan je 8. marta 1899. u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] kao ''Frankfurter Fußball-Club Viktoria von 1899''. U maju 1911. klubu je pridružen ''Frankfurter Fußball-Club Kickers von 1899'' te je promijenjeno ime u ''Frankfurter FV (Kickers-Viktoria)''. Svoje današnje ime Eintracht je dobio 1920, kada je spojen s ''Frankfurter Turngemeinde von 1861'', stvorivši tako ''TuS Eintracht Frankfurt von 1861''.

== Uspjesi ==
*'''[[Bundesliga]]'''
**'''Prvaci (1)''': 1959.
**Drugoplasirani (1): 1932.
*'''[[DFB-Pokal]]'''
**'''Prvaci (5)''': 1973/74, 1974/75, 1980/81, 1987/88, 2017/18.
**Finalisti (4): 1963/64, 2005/06, 2016/17, 2022/23.
*'''[[2. Bundesliga]]'''
**'''Prvaci (1)''': 1997/98.
**Drugoplasirani (1): 2011/12.
*'''[[DFL-Superkup]]'''
**Finalisti (2): 1988, 2018.
*'''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]]'''
**Finalisti (1): [[Kup evropskih šampiona 1959/1960.|1959/60.]]
*'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / Evropska liga]]'''
**'''Prvaci (2)''': [[Kup UEFA 1979/1980.|1979/80]], [[UEFA Evropska liga 2021/2022.|2021/22.]]
*'''[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]'''
**'''Prvaci (1)''': 1967.

== Trenutni sastav ==
''Zaključno sa: 4. juli / srpanj 2026.''
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23 |nac=NJE|ime=[[Michael Zetterer]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33 |nac=NJE|ime=[[Jens Grahl]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=39 |nac=NJE|ime=[[Amil Šiljević]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=40 |nac=BRA|ime=[[Kauã Santos]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2  |nac=NJE|ime=[[Elias Baum]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3  |nac=BEL|ime=[[Arthur Theate]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4  |nac=NJE|ime=[[Robin Koch]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5  |nac=SUI|ime=[[Aurèle Amenda]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21 |nac=NJE|ime=[[Nathaniel Brown]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22 |nac=SAD|ime=[[Timothy Chandler]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26 |nac=JPN|ime=[[Keita Kosugi]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=34 |nac=NJE|ime=[[Nnamdi Collins]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=44 |nac=EKV|ime=[[Davis Bautista]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=49 |nac=ESP|ime=[[Derek Boakye Osei]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6  |nac=DAN|ime=[[Oscar Højlund]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7  |nac=NJE|ime=[[Ansgar Knauff]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8  |nac=ALŽ|ime=[[Farès Chaïbi]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15 |nac=TUN|ime=[[Ellyes Skhiri]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16 |nac=SWE|ime=[[Hugo Larsson]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19 |nac=FRA|ime=[[Jean-Mattéo Bahoya]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20 |nac=JPN|ime=[[Ritsu Doan]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27 |nac=NJE|ime=[[Mario Götze]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=31 |nac=SWE|ime=[[Love Arrhov]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=37 |nac=NJE|ime=[[Jeremiaha Maluze]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=38 |nac=NJE|ime=[[Ebu Bekir Is]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=42 |nac=TUR|ime=[[Can Uzun]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=45 |nac=SAD|ime=[[Marvin Dills]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9  |nac=NJE|ime=[[Jonathan Burkardt]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11 |nac=NJE|ime=[[Younes Ebnoutalib]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29 |nac=MAR|ime=[[Ayoube Amaimouni]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30 |nac=BEL|ime=[[Michy Batshuayi]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=32 |nac=NJE|ime=[[Jessic Ngankam]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=48 |nac=ESP|ime=[[Junior Awusi]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=50 |nac=NJE|ime=[[Alessandro Gaul Souza]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=FRA|ime=[[Éric Junior Dina Ebimbe]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=NJE|ime=[[Noel Futkeu]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=FRA|ime=[[Niels Nkounkou]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=ALB|ime=[[Simon Simoni]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=FRA|ime=[[Elye Wahi]]|poz=N}}
&lt;!--
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=MAL|ime=[[Fousseny Doumbia]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=HUN|ime=[[Krisztián Lisztes]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=NJE|ime=[[Alexander Staff]]|poz=N}}
Joining in July 2027
--&gt;
{{Nogometna ekipa kraj}}

=== Igrači na posudbi ===
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=MAL|ime=[[Fousseny Doumbia]]|poz=O|ostalo=u [[Energie Cottbus]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=HUN|ime=[[Krisztián Lisztes]]|poz=V|ostalo=u [[Ferencvárosi TC]]}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=NJE|ime=[[Alexander Staff]]|poz=N|ostalo=u [[1. FC Saarbrücken]]}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Poznati igrači kluba ==
{{Div col|3}}
* {{ZD|NJE}} [[Stefan Aigner]]
* {{ZD|NOR}} [[Jørn Andersen]]
* {{ZD|NJE}} [[Adolf Bechtold]]
* {{ZD|NJE}} [[Fritz Becker]]
* {{ZD|NJE}} [[Uwe Bein]]
* {{ZD|NJE}} [[Thomas Berthold]]
* {{ZD|NJE}} [[Uwe Bindewald]]
* {{ZD|NJE}} [[Manfred Binz]]
* {{ZD|NJE}} [[Peter Blusch]]
* {{ZD|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]
* {{ZD|NJE}} [[Jörg Böhme]]
* {{ZD|NJE}} [[Rudi Bommer]]
* {{ZD|NJE}} [[Ronald Borchers]]
* {{ZD|NJE}} [[Nathaniel Brown]]
* {{ZD|JKO}} [[Bum-Kun Cha]]
* {{ZD|MAĐ}} [[Lajos Détári]]
* {{ZD|NJE}} [[Thomas Doll]]
* {{ZD|NJE}} [[Erik Durm]]
* {{ZD|FRA}} [[Hugo Ekitiké]]
* {{ZD|NJE}} [[Ralf Falkenmayer]]
* {{ZD|NOR}} [[Jan Åge Fjørtoft]]
* {{ZD|NJE}} [[Maurizio Gaudino]]
* {{ZD|NJE}} [[Jürgen Grabowski]]
* {{ZD|NJE}} [[Rudolf Gramlich]]
* {{ZD|FRA}} [[Sébastien Haller]]
* {{ZD|JPN}} [[Makoto Hasebe]]
* {{ZD|NJE}} [[Hermann Höfer]]
* {{ZD|NJE}} [[Bernd Hölzenbein]]
* {{ZD|BUG}} [[Petr Houbtchev]]
* {{ZD|AUT}} [[Wilhelm Huberts|Wilhelm &quot;Willi&quot; Huberts]]
* {{ZD|SRB}} [[Luka Jović]]
* {{ZD|JPN}} [[Daichi Kamada]]
* {{ZD|NJE}} [[Andreas Köpke]]
* {{ZD|NJE}} [[Karl-Heinz Körbel]]
* {{ZD|SRB}} [[Filip Kostić]]
* {{ZD|NJE}} [[Wolfgang Kraus]]
* {{ZD|NJE}} [[Richard Kress]]
* {{ZD|NJE}} [[Peter Kunter|Dr. Peter Kunter]]
* {{ZD|GRČ}} [[Sotirios Kyrgiakos]]
* {{ZD|NJE}} [[Werner Lorant]]
* {{ZD|NJE}} [[Joachim Löw]]
* {{ZD|NJE}} [[August Möbs]]
* {{ZD|NJE}} [[Andreas Möller]]
* {{ZD|NJE}} [[Norbert Nachtweih]]
* {{ZD|NJE}} [[Willi Neuberger]]
* {{ZD|NJE}} [[Bernd Nickel]]
* {{ZD|MAK}} [[Oka Nikolov]]
* {{ZD|NGA}} [[Jay-Jay Okocha]]
* {{ZD|NJE}} [[Jürgen Pahl]]
* {{ZD|AUT}} [[Bruno Pezzey]]
* {{ZD|NJE}} [[Alfred Pfaff]]
* {{ZD|NJE}} [[Christoph Preuß]]
* {{ZD|HRV}} [[Ante Rebić]]
* {{ZD|NJE}} [[Peter Reichel]]
* {{ZD|NJE}} [[Sebastian Rode]]
* {{ZD|NJE}} [[Dietmar Roth]]
* {{ZD|NJE}} [[Marco Russ]]
* {{ZD|NJE}} [[Lothar Schämer]]
* {{ZD|NJE}} [[Bernd Schneider]]
* {{ZD|NJE}} [[Franz Schütz]]
* {{ZD|NJE}} [[Alexander Schur]]
* {{ZD|NJE}} [[Uli Stein]]
* {{ZD|NJE}} [[Hans Stubb]]
* {{ZD|JAP}} [[Naohiro Takahara]]
* {{ZD|NJE}} [[Kevin Trapp]]
* {{ZD|NJE}} [[Ralf Weber]]
* {{ZD|GAN}} [[Anthony Yeboah]]
* {{ZD|PER}} [[Carlos Zambrano]]
{{Div col end}}

== Treneri ==
{{Div col|3}}
* 1963/64 – [[Paul Oßwald|Oßwald]], [[Ivica Horvat|Horvat]]
* 1964/65 – [[Ivica Horvat|Horvat]]
* 1965/66 – [[Elek Schwartz|Schwartz]]
* 1966/67 – [[Elek Schwartz|Schwartz]]
* 1967/68 – [[Elek Schwartz|Schwartz]]
* 1968/69 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]]
* 1969/70 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]]
* 1970/71 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]]
* 1971/72 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]]
* 1972/73 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]]
* 1973/74 – [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1974/75 – [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1975/76 – [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1976/77 – [[Hans-Dieter Roos|Roos]], [[Gyula Lóránt|Lóránt]]
* 1977/78 – [[Gyula Lóránt|Lóránt]], [[Dettmar Cramer|Cramer]]
* 1978/79 – [[Otto Knefler|Knefler]], [[Friedel Rausch|Rausch]]
* 1979/80 – [[Friedel Rausch|Rausch]]
* 1980/81 – [[Lothar Buchmann|Buchmann]]
* 1981/82 – [[Lothar Buchmann|Buchmann]]
* 1982/83 – [[Helmut Senekowitsch|Senekowitsch]], [[Branko Zebec|Zebec]]
* 1983/84 – [[Branko Zebec|Zebec]], [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1984/85 – [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1985/86 – [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1986/87 – [[Dietrich Weise|Weise]], [[Timo Zahnleiter|Zahnleiter]]
* 1987/88 – [[Karl-Heinz Feldkamp|Feldkamp]]
* 1988/89 – [[Karl-Heinz Feldkamp|Feldkamp]], [[Pál Csernai|Csernai]], [[Jörg Berger|Berger]]
* 1989/90 – [[Jörg Berger|Berger]]
* 1990/91 – [[Jörg Berger|Berger]], [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]]
* 1991/92 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]]
* 1992/93 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]], [[Horst Heese|Heese]]
* 1993/94 – [[Klaus Toppmöller|Toppmöller]], [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]]
* 1994/95 – [[Jupp Heynckes|Heynckes]], [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]]
* 1995/96 – [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]], [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]]
* 1996/97 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]], [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]]
* 1997/98 – [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]]
* 1998/99 – [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]], [[Bernhard Lippert|Lippert]], [[Reinhold Fanz|Fanz]], [[Jörg Berger|Berger]]
* 1999/00 – [[Jörg Berger|Berger]], [[Felix Magath|Magath]]
* 2000/01 – [[Felix Magath|Magath]], [[Rolf Dohmen|Dohmen]], [[Friedel Rausch|Rausch]]
* 2001/02 – [[Martin Andermatt|Andermatt]], [[Armin Kraaz|Kraaz]]
* 2002/03 – [[Willi Reimann|Reimann]]
* 2003/04 – [[Willi Reimann|Reimann]]
* 2004/05 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]]
* 2005/06 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]]
* 2006/07 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]]
* 2007/08 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]]
* 2008/09 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]]
* 2009/10 – [[Michael Skibbe|Skibbe]]
* 2010/11 – [[Michael Skibbe|Skibbe]], [[Christoph Daum|Daum]]
* 2011/12 – [[Armin Veh|Veh]]
* 2012/13 – [[Armin Veh|Veh]]
* 2013/14 – [[Armin Veh|Veh]]
* 2014/15 – [[Thomas Schaaf|Schaaf]]
* 2015/16 – [[Armin Veh|Veh]], [[Niko Kovač|Kovač]]
* 2016/17 – [[Niko Kovač|Kovač]]
* 2017/18 – [[Niko Kovač|Kovač]]
* 2018/19 – [[Adi Hütter|Hütter]]
* 2019/20 – [[Adi Hütter|Hütter]]
* 2020/21 – [[Adi Hütter|Hütter]]
* 2021/22 – [[Oliver Glasner|Glasner]]
* 2022/23 – [[Oliver Glasner|Glasner]]
* 2023/24 – [[Dino Toppmöller]]
* 2024/25 – [[Dino Toppmöller]]
* 2025/26 – [[Dino Toppmöller]], [[Dennis Schmitt]], [[Albert Riera]]
* 2026/27 – [[Adi Hütter]]
{{Div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Eintracht Frankfurt}}
* [http://www.eintracht.de Službeni sajt]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50072/profile/index.html Eintracht Frankfurt] na zvaničnom sajtu UEFA-e

{{Bundesliga}}
{{Nogometni prvaci Njemačke}}
{{Osvajači DFB-Pokala}}
{{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}}

[[Kategorija:Eintracht Frankfurt]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1899.]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Hessenu]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA]]
[[Kategorija:Frankfurt na Majni]]</text>
      <sha1>ffzn62ow7f73z4l7lzrp0segt5blenh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodni aerodrom Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22532</id>
    <revision>
      <id>3901894</id>
      <parentid>3850485</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T17:07:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ljiljan90</username>
        <id>120511</id>
      </contributor>
      <comment>/* Statistike */ Broj putnika za mjesec Maj 2026 objavljen</comment>
      <origin>3901894</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23019" sha1="rtgx0etw83fbmlpyr24dd28ke4tkqpx" xml:space="preserve">{{Infokutija aerodrom
| ime             = Međunarodni aerodrom Sarajevo
| izvorno ime     = 
| izvorno ime-a   = 
| izvorno ime-r   = 
| slika           = Sarajevo Airport 1 2024.jpg
| slika-širina    = 
| opis            = 
| IATA            = SJJ
| ICAO            = LQSA
| vrsta           = 
| vlasnik-operator = [[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine]]
| vlasnik         = [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]
| operator        = 
| grad            = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| lokacija        = [[Butmir]], [[Ilidža]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| izgrađen        = 2. Juni 1969
| upotreba        = 
| visina-m        = 521 m
| koordinate      = {{coor dms|43|49|29|N|018|19|53|E|type:airport}}
| website         = [http://www.sarajevo-airport.ba/ Službena stranica]
| metar-visina    = 
| metar-r         = 
| r1-broj         = 12/30
| r1-dužina-m     = 2.700
| r1-površina     = Asfalt
| r2-broj         = 
| r2-dužina-m     = 
| r2-površina     = 
| h1-broj         = 
| h1-dužina-m     = 
| h1-površina     = 
| h2-broj         = 
| h2-dužina-m     = 
| h2-površina     = 
| stat-god        = 
| stat1-naziv     = Br. putnika u 2024. 
| stat1-podatak   = 1.821.762&lt;ref name=&quot;statistika&quot;&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=https://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=94&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506124142/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=94&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|archive-date=6. 5. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; 33,8 %
| stat2-naziv     = Br. putnika u 2023.
| stat2-podatak   = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;1.362.007
| stat3-naziv     = Br. putnika u 2022.
| stat3-podatak   = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;1.377.349
| fusnota         = 
}}
'''Međunarodni aerodrom Sarajevo''' ({{jez-en|Sarajevo International Airport}}) {{aerodrom kodovi|SJJ|LQSA}}, sa sjedištem u [[Butmir]]u, [[Sarajevo]], glavni je i najveći [[aerodrom]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Po osnivanju aerodrom se zvao ''Aerodrom Sarajevo-Ilidža''.&lt;ref name=&quot;historija&quot;&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Historijski razvoj aerodroma|url=https://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=6&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506124216/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=6&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|archive-date=6. 5. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeni narodi]] su koristili aerodrom za dostavljanje humanitarne pomoći tokom rata.

Sa 957.969&lt;ref name=&quot;statistika&quot;/&gt; prevezenih putnika i 2.956.988&amp;nbsp;kg cargo tereta, uz obavljenih 12.775 avio operacija u 2017. godini,&lt;ref name=&quot;statistika&quot;/&gt; Međunarodni aerodrom Sarajevo je najveći aerodrom u Bosni i Hercegovini.
Mjesečni rekord po broju prevezenih putnika aerodrom je ostvario u julu 2018. godine kada je taj broj iznosio 159.380 putnika i najveći je od osnivanja aerodroma.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Rekordan broj opsluženih putnika|url=https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=620|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906054030/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=620|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Početak ===
Prvi službeni letovi za Sarajevo počinju 1930. godine upotrebom piste u naselju Butmir kada domaći avioprevoznik [[Aeroput]] otvara redovnu liniju povezujući [[Beograd]] i [[Podgorica|Podgoricu]] preko Sarajeva.&lt;ref name=&quot;aeroput&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.europeanairlines.no/drustvo-za-vazdusni-saobracaj-a-d-aeroput-1927-1948/|title=Drustvo za Vazdusni Saobracaj A D – Aeroput (1927–1948)|publisher= European Airlines|access-date=24. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; Godinu kasnije, Aeroput otvara novu liniju koja povezuje Beograd i [[Zagreb]] preko Sarajeva, [[Split]]a i [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. 1935. godine, Aeroput leti tri puta sedmično na relaciji Beograd–Sarajevo, a godinu dana poslije linija je proširena i na [[Dubrovnik]]. Godine 1937. postoje redovni letovi Sarajevo–Zagreb, a 1938. Aeroput postaje međunarodan proširenjem linije Dubrovnik–Sarajevo–Zagreb na [[Beč]], [[Brno]] i [[Prag]].&lt;ref name=&quot;aeroput&quot;/&gt; Aerodrom u Butmiru ostaje u upotrebi do 1969. godine. Potreba za novim aerodromom u Sarajevu s asfaltiranom pistom prepoznata je sredinom 60-tih kada JAT (Nacionalni avioprevoznik Jugoslavije) počinje nabavljati mlazne avione, a nakon što je odbijen prijedlog da [[Sokolac]] (35&amp;nbsp;km od Sarajeva) dobije aerodrom. Izgradnja novog aerodroma počinje 1966. godine na lokaciji gdje se i danas nalazi, nedaleko od mjesta starog aerodroma.

Aerodrom Sarajevo je otvoren je 2. juna 1969. godine za unutardržavni saobraćaj. Godine 1970. veza sa [[Frankfurt]]om postaje prva međunarodna linija. Većinu vremena aerodrom je bio posredna stanica za ukrcavanje putnika koji su putovali za Zagreb i Beograd i dalje na međunarodne destinacije. Vremenom, obim saobraćaja je naglo porastao sa 60.000 na 700.000 putnika godišnje. Prvo renoviranje aerodroma došlo je pred [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine kada je pista proširena za 200 metara, unaprijeđen navigacijski sistem i izgrađena nova zgrada terminala dizajnirana da primi milion putnika godišnje.

Na početku rata u Bosni, aerodrom je držala [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA). Kada su obustavljeni regularni letovi, JNA je evakuisala približno 30.000 ljudi, većinom žena i djece, koji su bili supruge i djeca oficira JNA, sklanjajući ih tako iz [[Opsada Sarajeva|opkoljenog Sarajeva]]. Prve pošiljke humanitarne pomoći, koje su poslale [[SAD]] i [[Francuska]], također su stigle u tom periodu.&lt;ref name=&quot;Two Days Till Peace - A Sarajevo Airport Story&quot;&gt;{{Cite web |url=http://twodaystillpeace.com/book.html |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110831162049/http://twodaystillpeace.com/book.html |archive-date=31. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon odlaska JNA, aerodrom je neko vrijeme bio pod kontrolom snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i u junu 1992. godine ove snage su predale aerodrom [[UN]]-u da ga koristi u humanitarne svrhe. U najvećoj humanitarnoj operaciji u historiji UN-a, a koja je uslijedila tokom rata u Bosni, oko 13.000 letova prenijelo je i dostavilo preko 160.000 tona humanitarne pomoći opkoljenom Sarajevu,&lt;ref name=&quot;Two Days Till Peace - A Sarajevo Airport Story&quot;/&gt; što je premašilo trajanje zračnog mosta nakon Drugog svjetskog rata, kada su saveznici opskrbljivali [[Zapadni Berlin]].&lt;ref name=&quot;historija&quot;/&gt; 
Aerodrom je ponovno otvoren za civilni saobraćaj 16. augusta 1996. godine i tada je renoviran. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], aerodrom je poslovno napredovao ostvarujući saradnju sa [[Austrian Airlines]], [[Lufthansa]], [[Air Serbia]], [[Croatia Airlines]], [[Turkish Airlines]], [[Germanwings]] i drugim.

=== Razvoj u 2000-im ===
2004. godine, 397.000 putnika prošlo je kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo, a 1996. godine, ta cifra je iznosila oko 25.000 putnika.

Dana 18. oktobra 2005. [[Paddy Ashdown]], [[visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini]], suspendovao je odluku domaćih vlasti da preimenuju aerodrom u ''[[Alija Izetbegović]] International Airport'', po [[Predsjednici Bosne i Hercegovine|prvom predsjedniku Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], naglasivši da takvo preimenovanje može podriti proces pomirenja jer je diskriminirajuće za građane nebošnjačke nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=35695|title=High Representative Suspends Decision Renaming Sarajevo International Airport|date=26. 9. 2007|website=Web.archive.org|access-date=24. 1. 2019|archive-date=26. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926234242/http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=35695|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; 
Godine 2005. Evropski ogranak Međunarodnog aerodromskog vijeća dodijelio je nagradu aerodromu u Sarajevu za najbolji aerodrom do milion putnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aci-europe.org/upload/Excellence%20in%20airport%20operations%20-%201st%20ACI%20EUROPE%20Best%20Airport%20Awards.pdf|format=PDF|title=Excellence in airport operations : 1st ACI EUROPE Best Airport Awards|website=Web.archive.org|access-date=24. 1. 2019|archive-date=7. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100707024229/http://www.aci-europe.org/upload/Excellence%20in%20airport%20operations%20-%201st%20ACI%20EUROPE%20Best%20Airport%20Awards.pdf|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
Godine 2013. Međunarodni aerodrom Sarajevo je imao 665.638 putnika, što je bilo više nego su imali svi ostali aerodromi u državi zajedno, a za 14,7% više nego u 2012. godini što je bio najveći broj putnika u poslijeratnom periodu. Naredne godine, 26. decembra, Sarajevski aerodrom dočekuje svog sedamstohiljaditog putnika na njegovom putu za Beč preko [[Austrian Airlines]]a, let broj OS758.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=330|website=Sarajevo-Airport.ba |title=Međunarodni aerodrom Sarajevo|access-date=6. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
U maju 2015. počeli su radovi na proširenju aerodroma. Radovi su se odnosili na proširenje kapaciteta za slijetanje aviona i dolaske putnika i to postavljanjem većeg broja štandova za kontrolu pasoša i reorganizacijom cijelog prostora tako da bude komforniji za putnike. Potom slijedi proširenje dijela za ukrcavanje putnika koje će uključivati i tri nova šaltera za prijem, a što će sa već postojećim činiti ukupno 15. Do kraja godine aerodrom će početi sa proširenjem platforme i izgradnjom brzih prilaza aviona na pistu kao i brzog napuštanja piste nakon slijetanja, a završetak radova planiran je sredinom naredne godine. Za 2017-tu godinu je bilo planirano renoviranje piste i prostora za manevrisanje. Sva renoviranja i proširenja aerodrom je finansirao iz vlastitih sredstava. 
Šestog juna 2015. godine, Sarajevo je posjetio [[papa Franjo]] došavši avionom Alitalia Airbus A320-200 sa [[rim]]skog aerodroma Fiumicino. Doček za papu Franju održan je na Sarajevskom međunarodnom aerodromu.

Aerodrom je služio i kao baza za domaćeg avioprijevoznika [[B&amp;H Airlines]] do juna 2015. kada je ovaj avioprijevoznik prestao sa radom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ch-aviation.com/portal/news/38492-sarajevo-to-shut-down-bh-airlines-citing-mounting-debts|title=Sarajevo to shut down B&amp;H Airlines citing mounting debts|website=Ch-aviation.com|access-date=24. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;
Tokom decembra 2015. godine u Sarajevu je bilo dosta [[smog]]a i vidljivost je bila izrazito loša. Oko 40% letova je otkazano što se odrazilo na broj putnika i uzrokovalo finansijske gubitke za aerodrom. Tog decembra bilo je svega 28.167 putnika od 50.000 planiranih. 
Jedan od najvećih faktora ograničenja za Međunarodni aerodrom Sarajevo jeste planinski teren koji zahtijeva veliku pristupnu preciznost kao i veliki ugao nagiba u proceduri neuspješnog pristupa i slijetanja. Vlado Jurić, šef Ureda za bezbjednost u avijaciji Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BH ANSA), istakao je postojanje ovih problema. Za implementaciju ILS (Instrumental landing system) kategorije II ili III, teren ispred piste bi trebao biti oslobođen od fizičkih prepreka u dužini od najmanje 1000 metara. Ovo znači da bi RWY 12 (uzletno-sletnu stazu) trebalo smanjiti za 200 metara, a takvo rješenje je neprihvatljivo. Smanjenje dužine piste u svrhu poboljšanja procedure za slijetanje nije moguće i zato je neophodno tražiti drugo rješenje. 
Najveći problem za aerodrom u Sarajevu je smog. Glasnogovornik Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Nermin Zijadić, izvijestio je da postoji konkretan plan za rješenje ovog problema. Također je izvjestio o budućim planiranim projektima na aerodromu od kojih je jedan od najvažniji rekonstrukcija sistema za osvjetljenje piste.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=426&amp;lang=eng|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181014165007/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=426&amp;lang=eng|archive-date=14. 10. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 2016. [[Qatar Airways]] najavio je novu liniju koja će povezivati [[Doha|Dohu]] i [[Sarajevo]]. Prvobitni termin je odložen i letovi na ovoj relaciji počeli su 10. oktobra 2017. sa četiri leta sedmično.&lt;ref name=&quot;qatarairways.com&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.qatarairways.com/us/en/destinations.page |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160824125732/http://www.qatarairways.com/us/en/destinations.page |archive-date=24. 8. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U decembru 2016. godine aerodrom je poželio dobrodošlicu osamstohiljaditom putniku na letu za Beograd JU113 s avioprijevoznikom [[Air Serbia]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=487|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215174800/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=487|archive-date=15. 12. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Trećeg maja 2017. aerodrom je najavio proširenje terminala. Vrijednost najavljenog projekta je bila 20 miliona KM i kraj realizacije je zakazan za 2018. Nova zgrada terminala imat će površinu od 9000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i sastojat će se od četiri nivoa i bit će spojena s postojećom. Nova zgrada terminala će imati kapacitet da primi 2 miliona putnika godišnje i bit će opremljena sa četiri avio-mosta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/pogledajte-kako-ce-izgledati-novi-terminal-sarajevskog-aerodroma-vrijedan-38-miliona-km/170503033|title=Pogledajte kako će izgledati novi terminal sarajevskog aerodroma vrijedan 38 miliona KM (FOTO)|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

U 2017-toj godini Međunarodni aerodrom Sarajevo je ugostio šest novih avioprijevoznika i sedam novih destinacija: Atlas Global ([[Istanbul]]), [[Wizz Air]] ([[Budimpešta]]), [[Wataniya Airways]] ([[Kuvajt]]), [[Nesma Airlines]] ([[Rijad]]), TUI fly Belgium ([[Brisel]]), Flydubai ([[Podgorica]]), Qatar Airways ([[Doha]]).&lt;ref name=&quot;sarajevo-airport.ba1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/timetable.php?lang=eng|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215174834/https://www.sarajevo-airport.ba/timetable.php?lang=eng|archive-date=15. 12. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Godine 2017, 28. novembra, međunarodni aerodrom Sarajevo imao je svog 900.000-itog putnika te godine, što je bio rekordan broj dotad. Već naredne godine 5. decembra aerodrom je prvi put dočekao milionitog putnika u jednoj godini.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Sarajevski aerodrom ispratio milionitog putnika u ovoj godini (FOTO) |url=https://www.klix.ba/biznis/sarajevski-aerodrom-ispratio-milionitog-putnika-u-ovoj-godini/181205030 |website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Kompanije i destinacije ==
[[Datoteka:SJJ-CTW.jpg|thumb|Kontrolni toranj aerodroma]]
Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], Sarajevski aerodrom postao je međunarodni aerodrom. Aviokompanije koje lete za Sarajevo jesu [[Austrian Airlines]], [[Lufthansa]], [[Air Serbia]], [[Croatia Airlines]], [[Turkish Airlines]] i ostali.

== Stalni letovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Kompanija
! Odredišta
|-
| [[Air Arabia]]
| {{ZD|UAE}} [[Sharjah]] (sezonski)
|-
| [[Air Serbia]] 
| {{ZD|SRB}} [[Beograd]]
|-
| [[AnadoluJet]]
| {{ZD|TUR}} [[Istanbul]] – [[Međunarodni aerodrom &quot;Sabiha Gökçen&quot;|&quot;Sabiha Gökçen&quot;]]&lt;br/&gt;{{ZD|TUR}} [[Antalya]] (sezonski)&lt;br/&gt;{{ZD|TUR}} [[Bodrum]] (sezonski)&lt;br&gt;
{{ZD|TUR}} [[Ankara]] 01.07.2026&lt;br&gt;

|-
| [[Austrian Airlines]]
| {{ZD|AUT}} [[Beč]]
|-
| [[Croatia Airlines]]
| {{ZD|HRV}} [[Zagreb]]
|-
| [[Eurowings]]
|{{ZD|NJE}} [[Stuttgart]]&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Köln]]&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Hamburg]]&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Düsseldorf]] (2026)&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Berlin]] (2026)

|-
| [[FlyDubai]]
| {{ZD|UAE}} [[Dubai]]
|-
| [[FlyNas]]
| {{ZD|SAU}} [[Rijad]] (sezonski)&lt;br/&gt;{{ZD|SAU}} [[Džida]] (sezonski)
|-
| [[Gulf Air]]
| {{ZD|BHR}} [[Manama]] 
|-
| [[Jezzera Airways]]
| {{ZD|KUV}} [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]] (sezonski)
|-
| [[Kuwait Airways]]
| {{ZD|KUV}} [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]] (sezonski)
|-
| [[Lufthansa]]
| {{ZD|NJE}} [[Frankfurt na Majni]]
|-
| [[Norwegian Air Shuttle]]
| {{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]]&lt;br/&gt;{{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]] (sezonski)&lt;br/&gt;{{ZD|NOR}} [[Oslo]] (sezonski)&lt;br/&gt;{{ZD|DAN}} [[Kopenhagen]] (sezonski)
|-
| [[Nouvelair]]
| {{ZD|TUN}} [[Monastir (grad)|Monastir]] (sezonski)
|-
| [[Pegasus Airlines]]
| {{ZD|TUR}} [[Istanbul]] – [[Međunarodni aerodrom &quot;Sabiha Gökçen&quot;|&quot;Sabiha Gökçen&quot;]]
|-
| [[Swiss International Air Lines]]
| {{ZD|ŠVI}} [[Zürich]] (sezonski)&lt;br/&gt;{{ZD|ŠVI}} [[Ženeva]] (2026)
|-
| [[Turkish Airlines]]
| {{ZD|TUR}} [[Istanbul]]
|-
| [[Wizzair]]
| {{ZD|UK}} [[London]]&lt;br/&gt; {{ZD|ITA}} [[Rim]]
|-
| [[Ryanair]]
|{{ZD|BEL}} [[Bruxelles]]&lt;br/&gt; 
{{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]]&lt;br/&gt;{{ZD|ITA}} [[Milano]]&lt;br/&gt;{{ZD|NJE}} [[Memmingen]]&lt;br/&gt;{{ZD|UK}} [[London]]&lt;br/&gt;
{{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]]&lt;br/&gt;
{{ZD|GRČ}} [[Solun]]&lt;br/&gt;
{{ZD|ŠPA}} [[Girona]] &lt;br/&gt;
{{ZD|FRA}} [[Paris]]&lt;br/&gt; 
{{ZD|NJE}} [[Düsseldorf]]&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Karlsruhe]]&lt;br/&gt;
|- 
| [[Flydeal]]
| {{ZD|SAU}} [[Rijad]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAU}} [[Džida]]
|-
| [[Qatar Airways]]
| {{ZD|KAT}} [[Doha]]
|-
| [[Nile air]]
| {{ZD|EGI}} [[Hurghada]] (sezonski)
|-
| [[LOT]]
| {{ZD|POLJ}} [[Varšava]] (sezonski)
|-
| [[Air Aegean]]
| {{ZD|MAK}} [[Skoplje]]&lt;br/&gt;{{ZD|GRČ}} [[Atina]] (sezonski)
|-
| [[Sunnexpres]]
| {{ZD|TUR}} [[Antalya]]&lt;br/&gt;{{ZD|TUR}} [[İzmir]]
|-
| [[Transavia]]
| {{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|- 
| [[Iberia (aviokompanija)|Iberia]]
| {{ZD|ŠPA}} [[Madrid]] (sezonski: 25. maj – 8. juni 2024)
|}

== Kargo-letovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Kompanija
! Odredišta
|-
| [[Icar air]]
| Ancona
|-
| [[Solinair]]
| Beograd, Ljubljana
|-
| [[Air Trade]]
| Zagreb
|}

== Statistike ==
Ukupan mjesečni broj putnika iznosi:&lt;ref name=&quot;statistika&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! '''Godina / Mjesec'''
! Januar
! Februar
! Mart
! April
! Maj
! Juni
! Juli
! August
! Septembar
! Oktobar
! Novembar
! Decembar
! Ukupno godišnje
! Promjena %
|-
|2026.
|121.762
|110.164
|136.258
|177.186
|202.074
|
|
|
|
|
|
|
|'''747.444'''
| +4,2%
|-
|2025.
|116.283
|105.463
|112.056
|185.911
|197.260
|230.771
|292.574
|311.827
|221.966
|181.426
|137.953
|133.202
|{{Rast}}'''2.226.692'''
| +22,2%
|-
|2024.
|77.454
|75.112
|82.926
|133.822
|151.252
|202.515
|269.161
|259.017
|188.040
|148.402
|123.146
|111.033
|{{Rast}}'''1.821.762'''
| +33,8%
|-
|2023.
|61.068
|56.979
|76.193
|89.580
|115.976
|133.945
|196.195
|208.570
|144.013
|119.458
|83.139
|76.891
|{{rast}}'''1.362.007'''
| {{smanjenje}}'''3,2%'''

|-
|2022.
|56.521
|50.475
|70.292
|94.690
|132.590
|154.887
|210.954
|217.253
|143.824
|110.580
|68.243
|67.039
|{{rast}}'''1.377.349'''
| +88,01%
|-
|2021.
|13.229
|10.836
|18.115
|17.106
|31.925
|71.985
|136.017
|151.309
|99.950
|84.462
|61.989
|70.200
|{{rast}}'''767.133'''
|&lt;nowiki&gt;+207,2%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2020.
|58.397
|51.969
|28.249
|929
|367
|3.629
|13.345
| 22.014
| 21.011
| 21.416
| 14.949
|13.367
|{{Smanjenje}}'''249.642'''
|&lt;nowiki&gt;-78,2%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2019.
|53,485
|53,130
|67,893
|89,843
|74,178
|119,205
|180,929
|178,943
|105,370
|95,628
|67,358
|57.718
|{{rast}}'''1,143,680'''
|&lt;nowiki&gt;+9,27%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2018.
|54.147
|48.986
|65.991
|86.995
|81.026
|92.997
|159.380
|159,506
|98,227
|83,660
|62,253
|53,417
|{{rast}}'''1,046,635'''
|  + 9,2%
|-
|2017.
|43.377
|41.122
|57.381
|79.796
|84.137
|78.170
|140.025
|144.166
|100.923
|80.769
|57.887
|50.218
|{{rast}}'''957.969'''&lt;ref name=&quot;statistika&quot; /&gt;
|  + 34,94%
|-
|2016.
|41,208
|42,567
|53,438
|68,085
|85,738
|66,429
|109,141
|118,350
|91,123
|71,360
|47,352
|44,183
|{{rast}}'''838,968'''
|  + 8,5%
|-
|2015.
|43,700
|39,908
|50,273
|63,064
|80,143
|74,855
|89,319
|101,307
|79,120
|71,255
|51,793
|28,167
|{{rast}}'''772,904'''
|&lt;nowiki&gt;+ 8,8%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2014.
| 36.114
| 35.435
| 45.789
| 56.611
| 71.513
| 74.976
| 74.948
| 88.591
| 71.168
| 64.844
| 46.833
| 43.079
|{{rast}}'''709.901'''
|  + 7,36%
|-
|2013.
| 33.437
| 30.399
| 44.631
| 56.918
| 65.495
| 72.949
| 69.699
| 79.796
| 66.721
| 64.387
| 44.446
| 36.760
|{{rast}}'''665.638'''
|  + 14,75%

|-
|2012.
| 33.247
| 26.278
| 36.765
| 49.709
| 55.107
| 62.491
| 69.346
| 60.787
| 60.323
| 52.115
| 38.612
| 35.278
|{{smanjenje}}'''580.058'''
| – 3,32%
|-
|2011.
| 30.484
| 34.148
| 40.803
| 49.489
| 56.812
| 62.994
| 81.042
| 59.042
| 59.074
| 52.957
| 39.785
| 33.348
|{{rast}}'''599,978'''
|  + 6,5%
|-
|2010.
| 31.746
| 28.850
| 37.657
| 39.907
| 51.398
| 59.636
| 72.615
| 60.475
| 54.753
| 51.137
| 40.912
| 34.180
|{{rast}}'''563.266'''
|  + 6,2%
|-
| 2009.
| 28.117
| 27.266
| 33.909
| 41.390
| 45.921
| 57.588
| 67.930
| 60.746
| 48.802
| 46.773
| 39.494
| 35.979
|{{rast}}'''533.915&lt;ref name=&quot;statistika arhiva&quot;&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika, arhiva|url=https://www.sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=1231256|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; '''
|  + 4,7%
|-
| 2008.
| 23.909
| 27.121
| 34.896
| 38.052
| 46.974
| 55.391
| 62.524
| 61.560
| 42.752
| 46.094
| 34.089
| 32.913
|{{rast}}'''506.398'''
|  + 0,2%
|-
| 2007.
| 32.235
| 28.028
| 35.168
| 42.297
| 43.633
| 53.281
| 59.436
| 57.381
| 45.113
| 43.980
| 31.952
| 32.735
|{{rast}}'''505.269'''
|  + 8,4%
|-
| 2006.
| 26.743
| 24.292
| 30.484
| 37.380
| 44.290
| 49.987
| 56.504
| 54.811
| 45.394
| 38.690
| 28.166
| 29.287
| '''466.186'''
| -
|-
|}

== Također pogledajte ==
* [[Međunarodni aerodrom Tuzla]]
* [[Međunarodni aerodrom Mostar]]
* [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]]
* [[B&amp;H Airlines]]
* [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sarajevo International Airport}}
* [http://www.sarajevo-airport.ba Službena web stranica] {{bs simbol}} {{en simbol}}

{{Aerodromi u Bosni i Hercegovini}}
{{Sarajevo}}

* [https://parkingsarajevo.ba/blog-aerodrom-sarajevo-zanimljivosti-neke-od-prica-i-4-anegdote-32 Aerodrom Sarajevo – zanimljivosti i anegdote] (blog tekst sa pričama i manje poznatim detaljima)

[[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Aerodromi osnovani 1930.]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Sarajevu]]
[[Kategorija:Građevine na Ilidži]]</text>
      <sha1>rtgx0etw83fbmlpyr24dd28ke4tkqpx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Herbert George Wells</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26712</id>
    <revision>
      <id>3901970</id>
      <parentid>3897960</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T05:44:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901970</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69665" sha1="ipswg6kaumzzoa40jnxq2kyl10rn04c" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = H.G. Wells
| slika           = H.G. Wells by Beresford.jpg
| opis_slike      = Portret [[George Charles Beresford]]a, 1920.
| puno_ime        = 
| rođen_kao       = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1866|9|21}}
| mjesto_rođenja  = [[Bromley]], [[Kent]], [[Engleska]]
| datum_smrti     = {{datum smrti i godine|1946|8|13|1866|9|21}}
| mjesto_smrti    = [[London]], Engleska
| zanimanje       = [[pisac]], nastavnik, historičar i [[novinar]]
| jezik           = [[Engleski jezik|Engleski]]
| nacionalnost    = [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britansko]] i &lt;br /&gt; [[Šri Lanka|Šrilankansko]]
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = [[Naučna fantastika]]
| poznata_djela   = {{plainlist|
* The World Set Free
* The Outline of History
* The Country of the Blind
* The Red Room
* Vremenski stroj
* Nevidljivi čovjek
* Rat svjetova
* Otok doktora Moreau
* The First Men in the Moon
* Obrisi budućnosti
* Ann Veronica
* When the Sleeper Wakes
}}  
| supružnik       = {{plainlist|
* Isabel Mary Wells ​(1891; razvod 1894)​
* Amy Catherine Robbins ​(1895; umrla 1927)​
}} 
| djeca           = 4
| nagrade         = 
| potpis          = 
| veb-sajt        = 
}}
'''Herbert George Wells''' ([[Bromley]], [[Engleska]] 21. septembar 1866 - 13. august 1946)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/H-G-Wells|title=H.G. Wells {{!}} Biography, Books, &amp; Facts|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=1. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; bio je [[Engleska|engleski]] [[pisac]] i društveni komentator,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxforddnb.com/view/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-36831|title=Wells, Herbert George (1866–1946), novelist and social commentator|website=Oxford Dictionary of National Biography|language=en|doi=10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-36831|access-date=1. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; rodio se u porodici radničke klase. Plodan u mnogim žanrovima, napisao je više od pedeset romana i desetine kratkih priča. Njegov publicistički rad uključivao je radove društvenih komentara, politike, historije, popularne nauke, satire, biografije i autobiografije. Wellsovi [[Naučna fantastika|naučnofantastični]] romani su toliko cijenjeni da su ga nazivali &quot;ocem naučne fantastike&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Roberts|first=Adam |author-link=Adam Roberts (British writer) |title=Science Fiction |date=2000 |publisher=[[Psychology Press]] |isbn=978-0-415-19205-7 |ol=7485895M |lccn=99087223 |oclc=41338934}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=H.{{nbsp}}G. Wells – father of science fiction with hopes and fears for how science will shape our future |url=https://www.abc.net.au/radionational/programs/scienceshow/hg-wells-author-who-imaged-a-future-based-on-scientific-achie/13731742 |access-date=12. 8. 2022 |work=[[Australian Broadcasting Corporation]]}}&lt;/ref&gt;

Pored slave kao pisca, za života je bio istaknut kao napredni, čak i proročki društveni kritičar koji je svoj književni talenat posvetio razvoju progresivne vizije na globalnom nivou. Kao futurista, napisao je niz utopijskih djela&lt;ref name=&quot;Davis-2003&quot;&gt;{{Cite book |last=Davis |first=Kenneth C. |title=Don't Know Much About History: Everything You Need to Know About American History but Never Learned |url=https://archive.org/details/dontknowmuchabou00davi_0 |publisher=HarperCollins |year=2003 |isbn=978-0-06-008381-6 |edition=1st |location=New York |pages=[https://archive.org/details/dontknowmuchabou00davi_0/page/431 431]–432 |author-link=Kenneth C. Davis}}&lt;/ref&gt; i predvidio pojavu [[avion]]a, [[tenk]]ova, [[Svemirska putovanja|svemirskih putovanja]], [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]], [[Satelitska televizija|satelitske televizije]] i nečega što liči na [[World Wide Web]].&lt;ref name=&quot;Handwerk-2016&quot;&gt;{{Cite web |last=Handwerk |first=Brian |date=21. 9. 2016 |title=The Many Futuristic Predictions of H.G. Wells That Came True |url=https://www.smithsonianmag.com/arts-culture/many-futuristic-predictions-hg-wells-came-true-180960546/ |access-date=31. 10. 2023 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;visionary&quot;&gt;{{cite news |last=James |first=Simon John |date=9. 10. 2017 |title=HG Wells: A visionary who should be remembered for his social predictions, not just his scientific ones |newspaper=The Independent |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/hg-wells-a-visionary-who-should-be-remembered-for-his-social-predictions-not-just-his-scientific-a7320486.html}}&lt;/ref&gt; Njegova naučna fantastika zamišljala je putovanje kroz vrijeme, invaziju vanzemaljaca, nevidljivost i biološki inženjering prije nego što su ove teme postale uobičajene u žanru.&lt;ref name=&quot;Handwerk-2016&quot; /&gt; [[Brian Aldiss]] je Wellsa nazvao &quot;Šekspirom naučne fantastike&quot;, dok ga je [[Charles Fort]] nazvao &quot;divljim talentom&quot;.&lt;ref name=&quot;wagar&quot;&gt;{{cite book |last=Wagar |first=W. Warren |author-link=W. Warren Wagar |title=H.{{nbsp}}G. Wells: Traversing Time |date=2004 |publisher=[[Wesleyan University Press]] |location=[[Middletown, Conn.]] |isbn=978-0-8195-6725-3 |url=https://books.google.com/books?id=HExGaHDhVbUC |access-date=24. 8. 2010}}&lt;/ref&gt;{{Rp|7}}&lt;ref&gt;{{cite book |last=Wells |first=H. G.  |author-link=H. G. Wells |title=The Time Machine |publisher=[[Penguin UK]] |date=2007 |isbn=978-0-14-143997-6 |location=London |page=xiii}}&lt;/ref&gt;

Wells je učinio svoje radove uvjerljivim tako što je ubacio uobičajene detalje uz jednu izvanrednu pretpostavku po djelu – nazvanu &quot;Vellsov zakon&quot; - što je dovelo do toga da ga je [[Joseph Conrad]] pozdravio 1898. sa &quot;O realisto fantastičnog!&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |title=How Hollywood fell for a British visionary |url=https://www.telegraph.co.uk/culture/film/3643882/How-Hollywood-fell-for-a-British-visionary.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/culture/film/3643882/How-Hollywood-fell-for-a-British-visionary.html |archive-date=10. 1. 2022 |url-access=subscription |url-status=live |access-date=14. 3. 2019 |work=[[The Daily Telegraph]]}}&lt;/ref&gt; Njegova najznačajnija naučnofantastična dela uključuju ''[[Vremenski stroj]]'' (1895), koji je bio njegov prvi roman, ''[[Otok doktora Moroa]]'' (1896), ''[[Nevidljivi čovek]]'' (1897), ''[[Rat svjetova (knjiga)|Rat svjetova]]'' (1898), vojnu naučnu fantastiku ''[[Rat u zraku]]'' (1907) i distopija ''[[Kad se spavač probudi]]'' (1910). Romani socrealizma kao što su ''[[Kipps]]'' (1905) i ''[[Historija gospodina Pollyja]]'' (1910), koji opisuju engleski život niže srednje klase, doveli su do mišljenja da je on bio dostojan nasljednik [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]],&lt;ref name=&quot;brome&quot;&gt;{{cite book|last1=Brome|first1=Vincent|title=H.{{nbsp}}G. Wells|date=2008|publisher=House of Stratus|page=180}}&lt;/ref&gt;{{Rp|99}} Wells je opisao niz društvenih slojeva i čak pokušao, u ''[[Tono-Bungayu]]'' (1909), postaviti dijagnozu engleskog društva u cjelini. Bio e četiri puta bio nominovan za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].&lt;ref name=&quot;Nobel nominations&quot;&gt;{{cite web |date=1. 4. 2020 |title=Nomination archive |url=https://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=10075 |access-date=29. 12. 2022 |website=[[Nobel Foundation]]}}&lt;/ref&gt;

Wellsova najranija specijalizovana obuka bila je biologija, a njegovo razmišljanje o etičkim pitanjima odvijalo se u [[Darvinizam|darvinističkom]] kontekstu.&lt;ref&gt;{{cite book |editor-first1=Robert M. |editor-last1=Philmus |editor-first2=David Y. |editor-last2=Hughes |title=H.{{nbsp}}G. Wells: Early Writings in Science and Science Fiction |location=[[Berkeley, California|Berkeley]], Los Angeles, and London |publisher=[[University of California Press]] |date=1975 |page=179}}&lt;/ref&gt; Bio je i otvoreni [[Socijalizam|socijalista]] od malih nogu, često (ali ne uvijek, kao na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]) simpatizirajući [[Pacifizam|pacifističke]] stavove.&lt;ref&gt;{{cite web |website=[[British Library]] |url=https://www.bl.uk/romantics-and-victorians/articles/h-g-wells-politics |title=H.{{nbsp}}G. Wells' politics |access-date=13. 11. 2022 |archive-date=7. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230307044409/https://www.bl.uk/romantics-and-victorians/articles/h-g-wells-politics |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=H.{{nbsp}}G. Wells |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/hg-wells |access-date=13. 11. 2022 |website=[[United States Holocaust Memorial Museum]]}}&lt;/ref&gt; U kasnijim godinama pisao je manje beletristike, a više djela izlažući svoje političke i društvene stavove, ponekad dajući svoju profesiju kao novinar.&lt;ref name=&quot;brome&quot; /&gt; Wells je bio dijabetičar i suosnivao je dobrotvornoj organizaciji ''The Diabetic Association'' (Diabetes UK) 1934.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.diabetes.co.uk/celebrities/hg-wells.html|title=H.{{nbsp}}G. Wells – Author, Historian, Teacher with Type 2 Diabetes|website=www.diabetes.co.uk|access-date=18. 2. 2019|date=15. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život ===
[[File:Young Bertie (H. G. Wells).jpg|thumb|upright=1.1|Mladi Wells, 1870ih.]]

Herbert George Wells je rođen u Atlas House, 162 High Street u [[Bromley]]u, [[Kent]],&lt;ref name=&quot;wheen&quot;/&gt; 21. septembra 1866.&lt;ref name=&quot;ODNB&quot;/&gt; Porodica ga je zvala &quot;Bertie&quot;, bio je četvrto i posljednje dijete Josepha Wellsa, bivšeg kućnog vrtlara, a u to vrijeme trgovca i profesionalnog igrača kriketa i Sare Neal, bivše kućne sluškinje. Nasljeđe je omogućilo porodici da stekne radnju u kojoj su prodavali porcelan i sportsku robu, iako nije uspjela djelomično prosperirati jer su zalihe bile stare i dotrajale, a lokacija je bila loša. Joseph Wells je uspio zaraditi skroman prihod, ali malo toga dolazilo je od trgovine i primao je nestalnu svotu novca od profesionalnog igranja kriketa za tim okruga Kent.&lt;ref name=&quot;Smith&quot;&gt;Smith, David C. (1986) ''H.{{nbsp}}G. Wells: Desperately mortal. A biography.'' Yale University Press, New Haven and London {{ISBN|0-300-03672-8}}&lt;/ref&gt;

Odlučujući incident u životu mladog Wellsa bila je nesreća 1874. koja ga je ostavila prikovanog za krevet sa slomljenom nogom.&lt;ref name=&quot;ODNB&quot;&gt;{{cite ODNB |doi=10.1093/ref:odnb/36831 |title=Wells, Herbert George |orig-date=23. 9. 2004 |date=12. 1. 2023 |last=Parrinder |first=Patrick |author-link=Patrick Parrinder |freearticle=y}}&lt;/ref&gt; Kako bi kratio vrijeme počeo je čitati knjige iz lokalne biblioteke, koje mu je donosio njegov otac. Ubrzo je postao odan drugim svjetovima i životima kojima su mu knjige omogućile pristup; oni su također podstakli njegovu želju za pisanjem. Kasnije te godine upisao je Komercijalnu akademiju Thomasa Morleya, privatnu školu osnovanu 1849, nakon bankrota Morleyeve ranije škole. Nastava je bila nestalna, a nastavni plan i program se uglavnom fokusirao, na izradu bakroreza i studiranje raznih vrsta računanja korisnih za trgovce. Wells je nastavio na Morleyjevoj akademiji do 1880. Godine 1877. njegov otac, Joseph Wells, slomio je butinu. Nesreća je zapravo stavila tačku na Josephovu kriketsku karijeru, a njegova kasnija zarada kao trgovca nije bila dovoljna da nadoknadi gubitak primarnog izvora porodičnog prihoda.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Sep. 21, 1866: Wells Springs Forth|url=https://www.wired.com/2010/09/0921hg-wells-birthday/|magazine=Wired|date=9. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[File:Uppark-Sfront-01.jpg|thumb|upright=1.2|left|Wells je proveo zimu 1887-88 oporavljajući se u [[Uppark]]u, gdje je njegova majka, Sarah, bila domaćica.&lt;ref name=Pevsner&gt;{{cite book |last1=Nairn |first1=Ian |author-link=Ian Nairn |last2=Pevsner |first2=Nikolaus |author-link2=Nikolaus Pevsner |title=[[The Buildings of England]]: Sussex |publisher=[[Penguin Books]] |location=[[Harmondsworth]] |date=1965 |isbn=0-14-071028-0 |pages=358–360}}&lt;/ref&gt;]]

Pošto više nije bila u mogućnosti da se finansijski izdržava, porodica je umjesto toga tražila da svoje sinove smjesti kao šegrte u raznim zanimanjima.[20] Od 1880. do 1883, Wells je bio nesretan kao šegrt [[draper]]a u Hyde's Drapery Emporiumu u Southsea.&lt;ref&gt;{{cite news|title=HG Wells: prophet of free love|url=https://www.theguardian.com/books/2011/mar/11/hg-wells-david-lodge|newspaper=The Guardian|date=11. 10. 2017}}&lt;/ref&gt; Njegova iskustva u Hyde's, gdje je radio trinaest sati dnevno i spavao u studentskom domu s drugim šegrtima,&lt;ref name=&quot;GHW1925&quot;&gt;{{cite book |last=Wells |first=Geoffrey Henry |title=The Works of H.{{nbsp}}G. Wells |publisher=[[Routledge]] |location=[[London]] |date=1925 |page=xvi |oclc=458934085 |isbn=0-86012-096-1}}&lt;/ref&gt; kasnije su inspirisale njegove romane ''[[The Wheels of Chance]]'', ''[[The History of Mr Polly]]'' i ''[[Kipps]]'', koji prikazuju život šegrta drapera i kritikuje društvenu distribucije bogatstva.&lt;ref name=&quot;wheen&quot;&gt;{{cite book |last=Wheen |first=Francis |author-link=Francis Wheen |editor-last1=Claeys |editor-first1=Gregory |editor-link1=Gregory Claeys |editor-last2=Parrinder |editor-first2=Patrick |editor-link2=Patrick Parrinder |title=A Modern Utopia |url=https://archive.org/details/modernutopia00well |url-access=registration|chapter=Biographical Note |chapter-url=https://archive.org/details/modernutopia00well/page/n8 |chapter-url-access=registration |publisher=[[Penguin Classics]] |date=2005 |orig-date=1905 |isbn=978-0-14-144112-2 |oclc=57380478 |ol=7359945M}}&lt;/ref&gt;{{Rp|2}}

Wellsovi roditelji su imali turbulentan brak, prvenstveno zahvaljujući tome što je njegova majka bila [[Protestantizam|protestantkinja]], a otac [[Slobodoumlje|slobodoumnik]]. Kada se njegova majka vratila na posao kao sluškinja (u Upparku, seoskoj kući u Sussexu), jedan od uslova za rad bio je da joj neće biti dozvoljeno da ima životni prostor za muža i djecu. Nakon toga, ona i Joseph su živjeli odvojenim životima, iako se nikada nisu razveli i ostali su vjerni jedno drugom. Kao posljedica toga, Herbertove lične nevolje su se povećale jer je propao kao draper, a kasnije i kao pomoćnik apoteke. Međutim, Uppark je imao veličanstvenu biblioteku u koju je uronio čitajući mnoga klasična djela, uključujući [[Država (Platon)|Platonovu Državu]], [[Utopija (knjiga)|Utopiju]] [[Thomas More|Thomasa Morea]] i djela [[Daniel Defoe|Daniela Defoea]].&lt;ref name=&quot;McFarland&quot;&gt;{{cite book|last1=Pilkington|first1=Ace G.|title=Science Fiction and Futurism: Their Terms and Ideas|date=2017|publisher=McFarland|page=137}}&lt;/ref&gt; Kada je postao prvi doajen [[Naučna fantastika|naučne fantastike]] kao posebnog žanra [[Fantastika|fantastike]], Wells se osvrnuo na [[Frankenstein ili moderni Prometej|Frankenštajn]] [[Mary Shelley]] u odnosu na svoja djela, i napisao da, &quot;oni pripadaju klasi pisanja koja uključuje priču o Frankenštajnu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Philip |last=Ball |author-link=Philip Ball |url=https://www.newstatesman.com/2018/07/war-of-the-worlds-2018-bbc-hg-wells |title=What the War of the Worlds means now |date=18. 7. 2018 |work=[[New Statesman]] |access-date=7. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== Učitelj ===
[[File:HG Wells 20181021 120408.jpg|thumb|240px|Spomen ploča u Midhurstu, Zapadni Sussex, označava mjesto gdje je Wells boravio dok je bio nastavnik u gimnaziji Midhurst između 1883. i 1884.]]

Oktobra 1879, Wellsova majka je preko svog daljeg rođaka, Arthura Williamsa, dogovorila da se on pridruži Nacionalnoj školi u Wookeyju u [[Somerset (Velika Britanija)|Somersetu]] kao učenik-nastavnik, stariji učenik koji je radio kao učitelj mlađe djece.&lt;ref name=&quot;GHW1925&quot;/&gt; U decembru te godine, međutim, Williams je otpušten zbog nepravilnosti u svojim kvalifikacijama i vraćen je u Uppark. Nakon kratkog šegrtovanja kod hemičara u obližnjem Midhurstu i još kraćeg boravka u Midhurst Gimmar School, podnio je zahtjev za šegrtovanje u Hyde's. Godine 1883. Wells je uvjerio svoje roditelje da ga oslobode šegrtstva, iskoristivši priliku koju je ponudila gimnazija Midhurst ponovo da postane učenik-učitelj; ostalo je zapamćeno njegovo poznavanje latinskog jezika i nauke tokom njegovog ranijeg kratkog boravka.&lt;ref name=Smith/&gt;&lt;ref name=&quot;GHW1925&quot;/&gt;

Godine koje je proveo u Southsea-ju bile su najjadnije u njegovom životu do tog trenutka, ali njegova sreća u osiguranju pozicije u gimnaziji Midhurst značila je da je Wells mogao ozbiljno nastaviti svoje samoobrazovanje.&lt;ref name=Smith/&gt; Sljedeće godine, Wells je dobio stipendiju za ''Normal School of Science'' (kasnije Kraljevski koledž nauke u [[Južnom Kensingtonu]], koji je postao dio Imperial College London) u Londonu, studirajući biologiju kod [[Thomas Henry Huxley|Thomass Henryja Huxleya]].&lt;ref name=&quot;batchelor&quot; /&gt;{{Rp|164}}   Kao student, kasnije je pomogao u osnivanju Kraljevskog koledža za nauku, čiji je postao prvi predsjednik 1909. Wells je studirao u svojoj novoj školi do 1887, uz sedmičnu naknadu od 21 šilinga (gvineju) zahvaljujući njegovoj stipendiji. Ovo je trebalo da bude udobna suma novca (u to vreme mnoge porodice radničke klase imale su &quot;oko funte sedmično&quot; kao cio prihod domaćinstva),&lt;ref&gt;Reeves, M. S. ''Round About a Pound a Week''. New York: Garland Pub., 1980. {{ISBN|0-8240-0119-2}}. Some of the text is available online.&lt;/ref&gt; ali u svom Eksperimentu u autobiografiji Wells govori o tome da su stalno gladni, i zaista njegove fotografije iz tog vremena pokazuju mladića koji je veoma mršav i neuhranjen.&lt;ref name=&quot;brome&quot;/&gt;

Ubrzo je ušao u Debatno društvo škole. Ove godine označavaju početak njegovog interesovanja za moguću reformu društva. Isprva je pristupio ovoj temi kroz Platonovu Republiku, ubrzo se okrenuo savremenim idejama [[Socijalizam|socijalizma]] koje je izrazilo nedavno formirano Fabijansko društvo i besplatnim predavanjima u Kelmscott Houseu, domu [[William Morris|Williama Morrisa]]. Bio je i među osnivačima časopisa ''[[The Science School Journal]]'', školskog časopisa koji mu je omogućio da izrazi svoje stavove o književnosti i društvu, kao i da se okuša u [[Fikcija|fikciji]]; preteča njegovog romana ''[[Vremenski stroj]]'' je objavljen u časopisu pod naslovom &quot;''The Chronic Argonauts''&quot;. Školska godina 1886–87 bila je posljednja godina njegovih studija.&lt;ref name=&quot;batchelor&quot;&gt;{{cite book |last=Batchelor |first=John |author-link=John Batchelor |title=H.{{nbsp}}G. Wells |date=1985 |url=https://archive.org/details/hgwells0000batc |url-access=registration |publisher=[[Cambridge University Press]] |location=[[Cambridge, England]] |isbn=978-0-521-27804-1 |ol=2854973M |lccn=84017440 |oclc=11045254}}&lt;/ref&gt;{{Rp|164}}

[[File:H. G. Wells, c.1890.jpg|thumb|left|Wells tokom studija u Londonu oko 1890.]]

Tokom 1888. Wells je ostao u Stoke-on-Trentu, živeći u Basfordu. Jedinstveno okruženje The Potteries je svakako bila inspiracija. On je u pismu prijatelju iz okoline napisao da je &quot;okrug na mene ostavio ogroman utisak&quot;. Smatra se da je inspiracija za neke od njegovih opisa u [[Rat svjetova (knjiga)|''Ratu svjetova'']] došla iz njegovog kratkog vremena provedenog ovdje, gledajući kako peći za livnicu gvožđa gore iznad grada, ispuštajući ogromno crveno svjetlo u nebo. Njegov boravak u Grnčarijama rezultirao je i sablasnom pripovijetkom &quot;Konus&quot; (1895, istovremeno s njegovim čuvenim ''Vremenskim strojem''), smještenom na sjeveru grada.&lt;ref name=&quot;hammond&quot;&gt;{{cite book |last=Hammond |first=John R. |title=A Preface to H.{{nbsp}}G. Wells |url=https://archive.org/details/prefacetohgwells0000hamm |date=2001 |publisher=Longman |isbn=978-0-582-40472-4 |ol=3770014M |lccn=2003501399 |oclc=45437595}}&lt;/ref&gt;{{Rp|90}}

Nakon što je neko vrijeme predavao – kratko je bio u osoblju Holt akademije u Walesu&lt;ref&gt;{{cite news|date=3. 10. 2016|title=Teaching spell near Wrexham inspired one of the nation's greatest science fiction writers|first=Jamie|last=Bowman|work=[[The Leader (Welsh newspaper)|The Leader]]|location=Wrexham|access-date=13. 5. 2018|url=http://www.leaderlive.co.uk/news/15956789.Teaching_spell_near_Wrexham_inspired_one_of_the_nation_s_greatest_science_fiction_writers/}}&lt;/ref&gt; – Wells je nastavio obrazovanje u vezi sa obrazovnim principima i metodologijom i upisao se na College of Preceptors (College of Teachers) gdje je dobio određene certifikate. Tek 1890. Wells je stekao diplomu zoologije na Eksternom programu Univerziteta u Londonu. Godina 1889–90. uspio je dobiti mjesto učitelja u školi Henley House u Londonu, gdje je predavao A. A. Milnea (čiji je otac vodio školu).&lt;ref&gt;{{cite journal |url= http://www.british-history.ac.uk/report.aspx?compid=22657 |date=1989 |title=Hampstead: Education |journal=A History of the County of Middlesex |volume=9 |pages=159–169 |access-date=9. 6. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.kirjasto.sci.fi/aamilne.htm|title=A. A. Milne|website=Books and Writers (kirjasto.sci.fi)|first=Petri|last=Liukkonen|publisher=[[Kuusankoski]] Public Library|location=Finland|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222205524/http://www.kirjasto.sci.fi/aamilne.htm|archive-date=22. 2. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njegovo prvo objavljeno djelo bio je Udžbenik biologije u dva toma (1893).&lt;ref&gt;{{cite book|title=H.{{nbsp}}G. Wells Under Revision: Proceedings of the International H.{{nbsp}}G. Wells Symposium, London, July 1986|url=https://archive.org/details/hgwellsunderrevi00inte/page/123|url-access=registration|date=1990|publisher=Associated University Presse|page=123]|isbn=9780945636052}}&lt;/ref&gt;

Po izlasku iz ''Normal School of Science'', Wells je ostao bez izvora prihoda. Njegova tetka Meri — snaha njegovog oca — pozvala ga je da neko vreme ostane kod nje, što je rešilo njegov neposredni problem smeštaja. Tokom boravka kod tetke, sve više se interesovao za njenu kćer Isabel, kojoj se kasnije udvarao i oženio. Da bi zaradio novac, počeo je pisati kratke humoristične članke za časopise kao što je ''The Pall Mall Gazette'', kasnije ih je prikupio u ''Odabrani razgovori sa stricem'' (1895) i ''Određene lične stvari'' (1897). Wells je postao toliko plodan u ovom načinu novinarstva da su mnoga njegova rana djela ostala neidentifikovana. Prema Davidu C. Smithu,
&lt;blockquote&gt;
Većina Wellsovih povremenih komada nije sakupljena, a mnogi čak nisu ni identificirani kao njegovi. Wells je automatski primio oznaku koju je tražila njegova reputacija tek nakon 1896. ili tako nešto. ... Kao rezultat toga, mnoga njegova rana djela su nepoznata. Očigledno je da su mnogi rani Wellsovi predmeti izgubljeni.&lt;ref&gt;{{cite book |first=David C. |last=Smith |author-link=David C. Smith (historian) |title=H.{{nbsp}}G. Wells: Desperately Mortal: A Biography |url=https://archive.org/details/hgwellsdesperate0000davi |publisher=[[Yale University Press]] |date=1986 |isbn=978-0-300-03672-5 |location=[[New Haven]] |page=[https://archive.org/details/hgwellsdesperate0000davi/page/34 35]}}&lt;/ref&gt;
&lt;/blockquote&gt;

Njegov uspjeh sa ovim kraćim djelima ga je ohrabrio da napiše djelo koje traje do knjige, i objavio je svoj prvi roman, ''Vremenski stroj'', 1895.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Hammond|first=John R. |date=2004 |title=H.{{nbsp}}G. Wells's ''The Time Machine'': A Reference Guide |location=[[Westport, Conn.]] |publisher=[[Praeger Publishers|Praeger]] |page=50}}&lt;/ref&gt;

=== Privatni život ===
[[File:MayburyRoad h.g.wells house.jpg|thumb|upright|left|141 Maybury Rd, Woking, gdje je Wells živio od maja 1895. do kraja 1896.&lt;ref name=&quot;celebWoking-HGW&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.celebratewoking.info/legacywellsinwoking/HG_WellsandWoking |title=H.G. Wells and Woking |author=&lt;!--Not stated--&gt; |date=2016 |website=Celebrate Woking |publisher=Woking Borough Council |access-date=5. 3. 2017 |quote=H.G. Wells arrived in Woking in May 1895. He lived at 'Lynton', Maybury Road, Woking, which is now numbered 141 Maybury Road. Today, there is an English Heritage blue plaque displayed on the front wall of the property, which marks his period of residence.}}&lt;/ref&gt;]]

Godine 1891. Wells je oženio svoju rodicu Isabel Mary Wells (1865–1931; od 1902. Isabel Mary Smith).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.vintag.es/2017/05/they-did-what-15-famous-people-who.html |title=They Did What? 15 Famous People Who Actually Married Their Cousins |access-date=24. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Par je pristao da se rastane 1894, kada se on zaljubio u jednu od svojih učenica, [[Catherine Wells|Amy Catherine Robbins]] (1872–1927; kasnije poznatu kao Jane), s kojom se preselio u Woking, Surrey, u maju 1895. Živjeli su u iznajmljenoj kući, 'Lynton' (sada br. 141), Maybury Road, u centru grada nešto manje od 18 mjeseci i vjenčali su se u matičnom uredu St Pancras u oktobru 1895.&lt;ref name=&quot;batchelor&quot; /&gt;{{Rp|165}}&lt;ref name=&quot;WIW-WBC&quot;&gt;{{cite book |title=Wells In Woking: 150th Anniversary 1866–2016: Free Souvenir Programme |url=http://www.celebratewoking.info/legacywellsinwoking/programme.pdf |location=[[Woking, Surrey]] |publisher=[[Woking Borough Council]] |pages=4–5 |date=2016 |access-date=5. 3. 2017 |archive-date=5. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170305194024/http://www.celebratewoking.info/legacywellsinwoking/programme.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  Njegov kratki period u Wokingu bio je možda najkreativniji i najproduktivniji u svojoj spisateljskoj karijeri, jer je tamo planirao i napisao ''[[Rat svjetova (knjiga)|Rat svjetova]]'' i ''[[Vremenski stroj]]'', završio ''[[Ostrvo doktora Moreaua]]'', napisao i objavio ''[[Divna posjeta|Divnu posjetu]]'' i ''[[Točkovi slučaja|Točkove slučaja]]'', i počeo pisati još dvije rane knjige, ''[[Kad se spavač probudi]]'' i ''[[Ljubav i gospodin Lewisham]]''.&lt;ref name=&quot;WIW-WBC&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;GoogleRiddle&quot;&gt;Before the 143rd anniversary of Wells's birth, [[Google]] published a cartoon riddle series with the solution being the coordinates of Woking's nearby Horsell Common—the location of the Martian landings in ''The War Of The Worlds''—described in newspaper article by {{cite web |url=https://www.theguardian.com/technology/blog/2009/sep/21/google-hgwells-doodle-mystery |title=H.G. Wells – Google reveals answer to teaser doodles |last=Schofield |first=Jack |date=21. 9. 2009 |work=[[The Guardian]] |access-date=5. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;

U kasno ljeto 1896. Wells i Jane su se preselili u veću kuću u Worcester Parku, blizu Kingstona na [[Temza|Temzi]], na dvije godine; ovo je trajalo sve dok ih njegovo loše zdravlje nije odvelo u Sandgate, blizu Folkstona, gde je sagradio veliku porodičnu kuću, Spade House, 1901. Sa Jane je imao dva sina: George Filipa (poznatog kao &quot;Gip&quot;; 1901–1985) i Franka Richarda (1903–1982)&lt;ref name=&quot;wagar&quot; /&gt;{{Rp|295}} (djed filmskog reditelja [[Simon Wells|Simona Wellsa]]). Jane je umrla 6. oktobra 1927. u Dunmowu, u dobi od 55 godina, zbog čega je Wells bio razoren. Kremirana je u Golders Greenu, uz prisustvo prijatelja para uključujući [[George Bernard Shaw|Georgea Bernarda Shawa]].&lt;ref name=&quot;hammond&quot; /&gt;{{rp|64}}

Wells je imao više ljubavnih afera.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Lynn|first=Andrea |title=Shadow Lovers: The Last Affairs of H.{{nbsp}}G. Wells |date=2001 |publisher=[[Westview Press|Westview]] |location=[[Boulder, CO]] |isbn=978-0-8133-3394-6 |pages=10; 14; 47 et sec |url=https://archive.org/details/shadowloverslast00lynn/page/10 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt; [[Dorothy Richardson]] je bila prijateljica s kojom je imao kratku aferu koja je dovela do trudnoće i pobačaja, 1907. Wellsova supruga je bila Richardsonova školska drugarica.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Fromm |first=Gloria G. |date=1977 |title=Dorothy Richardson: A Biography |url=https://archive.org/details/dorothyrichardso00from |publisher=[[University of Illinois Press]] |location=[[Urbana, Illinois|Urbana]] |isbn=978-0-252006-31-9 |page=xxx}}&lt;/ref&gt; U decembru 1909. dobio je kćer Anna-Jane sa spisateljicom [[Amber Reeves]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/books/2005/apr/02/featuresreviews.guardianreview33|title=A room of her own|author = Margaret Drabble|work= The Guardian|date=1. 4. 2005}}&lt;/ref&gt; čije je roditelje, Williama i Maud Pember Reeves, upoznao preko Fabijanskog društva. Amber se udala za advokata G. R. Blanko Whitea u julu te godine, u dogovoru sa Wellsom. Nakon što je Beatrice Webb izrazila neodobravanje Wellsove &quot;grozne intrige&quot; s Amber, on je odgovorio ismijavanjem Beatrice Webb i njenog supruga Sidneya Webb u svom romanu Novi Makijaveli iz 1911. kao &quot;Altiora i Oscar Bailey&quot;, par kratkovidih buržuja. Između 1910. i 1913, romanopisac [[Elizabeth von Arnim]] bila je jedna od njegovih ljubavnica.&lt;ref&gt;{{cite ODNB |title=Arnim, Mary Annette &amp;#91;May&amp;#93; von &amp;#91;née Mary Annette Beauchamp; known as Elizabeth von Arnim; other married name Mary Annette Russell, Countess Russell&amp;#93; (1866&amp;ndash;1941), novelist |url=https://www.oxforddnb.com/display/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-35883 |access-date=29. 12. 2022 |date=2004 |doi=10.1093/ref:odnb/35883}}&lt;/ref&gt; Godine 1914. dobio je sina [[Anthony West|Anthonyja Westa]] (1914–1987) od romanospisateljice i feministkinje [[Rebecca West|Rebecce West]], 26 godina mlađe od njega.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.kirjasto.sci.fi/hgwells.htm |title=H.{{nbsp}}G. Wells |website=Books and Writers (kirjasto.sci.fi) |first=Petri |last=Liukkonen |publisher=[[Kuusankoski]] Public Library |location=Finland |archive-url=https://web.archive.org/web/20150221021820/http://www.kirjasto.sci.fi/hgwells.htm |archive-date=21. 2. 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 1920–21 i povremeno do svoje smrti, imao je ljubavnu vezu s američkom aktivisticom za kontrolu rađanja [[Margaret Sanger]].&lt;ref&gt;[https://www.nyu.edu/projects/sanger/articles/passionate_friends.php &quot;The Passionate Friends: H.{{nbsp}}G. Wells and Margaret Sanger&quot;], at the Margaret Sanger Paper Project.&lt;/ref&gt;

Između 1924. i 1933. bio je partner sa 22 godine mlađom holandskom avanturistom i spisateljicom [[Odette Keun]], s kojom je živio u Lou Pidouu, kući koju su zajedno izgradili u Grasseu u [[Francuska|Francuskoj]]. Wells joj je posvetio svoju najdužu knjigu (''[[Svijet Williama Clissolda]]'', 1926).&lt;ref&gt;{{cite web|last=Dixon|first=Kevin|date=20. 7. 2014|title=Odette Keun, H.{{nbsp}}G. Wells and the Third Way |url=http://www.theprsd.co.uk/2014/07/20/odette-keun-hg-wells-third-way/ |access-date=29. 12. 2022 |website=People's Republic of South Devon}}&lt;/ref&gt; Prilikom posjete [[Maksim Gorki|Maksimu Gorkom]] u Rusiji 1920, spavao je sa Gorkijevom ljubavnicom Murom Budberg,&lt;ref&gt;{{cite news |last=Hill |first=Amelia |date=7. 1. 2001 |title=The secret loves of H.{{nbsp}}G. Wells unmasked |work=[[The Observer]] |url=https://www.theguardian.com/uk/2001/jan/07/books.booksnews1 |access-date=10. 9. 2020 |issn=0029-7712}}&lt;/ref&gt; tada još groficom Benckendorf i 27 godina mlađom od njega. Godine 1933, kada je napustila Gorkog i emigrirala u London, njihova veza se obnovila i ona se brinula o njemu kroz njegovu poslednju bolest. Wells ju je više puta tražio da se uda za njega, ali je Budberg oštro odbijala njegove ponude.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Aron |first=Nina Renata |date=18. 5. 2017 |title=The impossibly glamorous life of this Russian baroness spy needs to be a movie |url=https://timeline.com/baroness-moura-budberg-spy-8cff5692c9c6 |access-date=29. 12. 2022 |website=[[Medium (website)|Medium]] |archive-date=16. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220516234100/https://timeline.com/baroness-moura-budberg-spy-8cff5692c9c6 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Dirda |first=Michael |author-link=Michael Dirda |date=22. 5. 2005 |title=Moura? Moura Budberg? Now whe{{nbsp}}... |newspaper=[[Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/archive/entertainment/books/2005/05/22/moura-moura-budberg-now-whe/c0e491b3-00fc-4e9e-9778-04641a72eab5/ |access-date=29. 12. 2022 |issn=0190-8286}}&lt;/ref&gt;

U ''[[Eksperiment s autobiografijom]]'' (1934), Wells je napisao: &quot;Nikad nisam bio veliki amorist, iako sam jako duboko volio nekoliko ljudi.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Wells |first=H.G. |url=https://www.fadedpage.com/showbook.php?pid=20100511 |title=H.G. Wells: Experiment in Autobiography |date=1934 |publisher=[[J. B. Lippincott &amp; Co.]] |location=New York City |author-link=H. G. Wells}}&lt;/ref&gt; Roman David Lodgea A Man of Parts (2011) – 'narativ zasnovan na činjeničnim izvorima' (napomena autora) – daje uvjerljiv i općenito simpatičan prikaz Wellsovih odnosa sa gore navedenim ženama i drugima.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Lodge |first=David |author-link=David Lodge (author) |title=A Man of Parts |date=2011 |publisher=[[Random House]]}}&lt;/ref&gt;

Reditelj Simon Wells (rođen 1961), autorov praunuk, bio je konsultant za buduće scene u [[Povratak u budućnost 2|Povratku u budućnost 2]] (1989).&lt;ref&gt;{{cite news|title=Simon Wells|url=http://www.bfi.org.uk/films-tv-people/4ce2bae476361|archive-url=https://web.archive.org/web/20170424044241/http://www.bfi.org.uk/films-tv-people/4ce2bae476361|url-status=dead|archive-date=24. 4. 2017|publisher=British Film Institute|date=22. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
=== Umjetnik ===
Jedan od načina na koji se Wells izražavao je kroz  crteže i skice. Jedno uobičajeno mjesto za njih bili su završni listovi i naslovne stranice njegovih vlastitih dnevnika, a pokrivali su širok raspon tema, od političkih komentara do njegovih osjećaja prema književnim savremenicima i njegovih trenutnih romantičnih interesovanja. Tokom braka s Amy Catherine, kojoj je dao nadimak Jane, nacrtao je popriličan broj slika, od kojih su mnoge bile otvoreni komentari njihovog braka. Tokom tog perioda, on je ove slike nazvao &quot;picshuas&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.illinois.edu/news/06/0531wells.html |title=H.{{nbsp}}G. Wells' cartoons, a window on his second marriage, focus of new book &amp;#124; Archives &amp;#124; News Bureau |publisher=University of Illinois |date=31. 5. 2006 |access-date=10. 6. 2012 |archive-date=22. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120722043830/http://news.illinois.edu/news/06/0531wells.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  koji su bile tema proučavanja naučnika već dugi niz godina, a 2006. je objavljena i knjiga na tu temu.&lt;ref&gt;Rinkel, Gene and Margaret. ''The Picshuas of H.{{nbsp}}G. Wells: A burlesque diary''. Urbana: University of Illinois Press, 2006. {{ISBN|0-252-03045-1}} (cloth: acid-free paper).&lt;/ref&gt;

=== Pisac ===
[[File:Woking tripod.JPG|thumb|right|upright=1.15|Statua Tripoda iz ''[[Rat svjetova (knjiga)|Rata svjetova]]'' u [[Woking]]u, [[Engleska]]. Knjiga je temeljni prikaz sukoba između čovječanstva i vanzemaljske rase.]]

Neki od njegovih ranih romana, pod nazivom &quot;naučne romanse&quot;, izmislili su nekoliko tema koje su danas klasika u naučnoj fantastici u djelima kao što su ''[[Vremenski stroj]],'' ''[[Otok doktora Moroa]]'', ''[[Nevidljivi čovjek]]'', ''[[Rat svjetova (knjiga)|Rat svjetova]]'', ''[[When the Sleeper Wakes]]'' i ''[[The First Men in the Moon]]''. Napisao je i realistične romane koji su dobili priznanje kritike, uključujući ''[[Kipps]]a'' i kritiku engleske kulture tokom edvardijanskog perioda, ''[[Tono-Bungay]]''. Wells je također napisao desetine kratkih priča i novela, uključujući &quot;''Cvjetanje čudne orhideje''&quot;, koje su pomogle da se široj javnosti prenese puni utjecaj Darwinovih revolucionarnih botaničkih ideja, a praćeni su mnogim kasnijim uspjesima kao što je &quot;''Zemlja slijepih''&quot; (1904).&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Endersby |first=Jim |date=juni 2016 |title=Deceived by orchids: sex, science, fiction and Darwin |url=https://www.cambridge.org/core/journals/british-journal-for-the-history-of-science/article/abs/deceived-by-orchids-sex-science-fiction-and-darwin/6D94917E32C7787D11AC5949BAA0176C |journal=[[The British Journal for the History of Science]] |volume=49|issue=2 |pages=205–229 |doi=10.1017/S0007087416000352 |pmid=27278105 |s2cid=23027055 |issn=0007-0874}}&lt;/ref&gt;

Prema [[James E. Gunn|Jamesu E. Gunnu]], jedan od Wellsovih glavnih doprinosa žanru naučne fantastike bio je njegov pristup, koji je nazvao svojim &quot;novim sistemom ideja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sfcenter.ku.edu/tomorrow.htm |title=The Man Who Invented Tomorrow |archive-url=https://archive.today/20120805171522/http://www.sfcenter.ku.edu/tomorrow.htm |archive-date=5. 8. 2012 |quote=In 1902, when [[Arnold Bennett]] was writing a long article for ''[[Cosmopolitan (časopis)|Cosmopolitan]]'' about Wells as a serious writer, Wells expressed his hope that Bennett would stress his &quot;new system of ideas&quot;. Wells developed a theory to justify the way he wrote (he was fond of theories), and these theories helped others write in similar ways.}}&lt;/ref&gt; Po njegovom mišljenju, autor uvijek treba da teži da priča bude što vjerodostojnija, čak i ako su i pisac i čitalac znali da su neki elementi nemogući, omogućavajući čitaocu da prihvati ideje kao nešto što bi se zaista moglo desiti, što se danas naziva &quot;uvjerljivo nemoguće&quot; i &quot;suspenzija nevjerice&quot;. Iako ni nevidljivost ni putovanje kroz vrijeme nisu bili novost u spekulativnoj fikciji, Wells je dodao osjećaj realizma konceptima s kojima čitaoci nisu bili upoznati. Osmislio je ideju korištenja vozila koje omogućava operateru da namjerno i selektivno putuje naprijed ili nazad u vremenu.&lt;ref&gt;{{cite news |title=A brief history of time travel |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/a-brief-history-of-time-travel-1566784.html |access-date=2. 12. 2020 |newspaper=The Independent|quote=Time travel began 100 years ago, with the publication of H.{{nbsp}}G. Wells' The Time Machine in January 1895. The notion of moving freely backwards and forwards in time, in the same way that we can move about in space, that was something new.}}&lt;/ref&gt; Termin &quot;Vremenski storj&quot;, koji je skovao Wells, se skoro univerzalno koristi za označavanje takvog vozila.&lt;ref name=&quot;McFarland&quot;/&gt; Objasnio je da je dok je pisao ''[[Vremenski stroj]]'' shvatio da &quot;što je priča koju sam morao ispričati nemogućija, to je okruženje uobičajenije, a okolnosti u kojima sam sada postavio Putnika kroz vrijeme bile su sve što sam mogao zamisliti o komforu više klase.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.writework.com/book-guides/the-time-machine-h-g-wells/scientists-and-gentlemen|title=The Time Machine – Scientists and Gentlemen – WriteWork|website=www.writework.com}}&lt;/ref&gt; U &quot;Wellsovom zakonu&quot;, naučnofantastična priča treba da sadrži samo jednu izuzetnu pretpostavku. Stoga je kao opravdanje za nemoguće koristio naučne ideje i teorije. Wellsova najpoznatija izjava o &quot;zakonu&quot; pojavljuje se u njegovom uvodu u zbirku njegovih radova objavljenu 1934.:

&lt;blockquote&gt;Čim je magični trik obavljen, cijeli posao pisca fantastike je da sve ostalo zadrži ljudskim i stvarnim. Dodiri prozaičnih detalja su imperativ i rigorozno pridržavanje hipoteze. Svaka dodatna fantazija izvan kardinalne pretpostavke odmah daje dašak neodgovorne gluposti izumu.&lt;ref name=&quot;Bhelkar 2009 p. 19&quot;&gt;{{cite book |last=Bhelkar |first=Ratnakar D. |title=Science Fiction: Fantasy and Reality |publisher=Atlantic Publishers &amp; Distributors |date=2009 |isbn=978-81-269-1036-6 |url=https://books.google.com/books?id=bvt_NyXYGb0C&amp;pg=PA19 |page=19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wells 1934 p. viii&quot;&gt;{{cite book |last=Wells |first=H. G.  |author-link=H. G. Wells |title=Seven famous novels |url=https://archive.org/details/bwb_S0-AMK-417 |publisher=[[Random House]] |date=1934 |isbn=978-99974-0-948-5 |oclc=948822249 |page=viii}}&lt;/ref&gt;
&lt;/blockquote&gt;

&quot;Dr. Griffin&quot; u ''[[Nevidljivi čovjek|Nevidljivom čovjeku]]'' je briljantan naučnik koji otkriva metod nevidljivosti, ali ne može da preokrene proces. Zaljubljenik u nasumično i neodgovorno nasilje, Griffin je postao kultni lik u horor fikciji.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Science of Fiction and the Fiction of Science: Collected Essays on SF Storytelling and the Gnostic Imagination|date=2009|publisher=McFarland|pages=41–42}}&lt;/ref&gt; ''[[Otok Doktora Moreaua]]'' vidi brodolomca ostavljenog na ostrvskom domu doktora Moroa, ludog naučnika koji od životinja vivisekcijom stvara hibridna bića slična ljudima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Novels: The Island of Doctor Moreau|url=http://academic.depauw.edu/aevans_web/HONR101-02/WebPages/Spring2006/Schmid(Todd)/wells.html|access-date=16. 10. 2017|archive-date=26. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210126093251/http://academic.depauw.edu/aevans_web/HONR101-02/WebPages/Spring2006/Schmid(Todd)/wells.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Najraniji prikaz uzdizanja, roman se bavi brojnim filozofskim temama, uključujući bol i okrutnost, moralnu odgovornost, ljudski identitet i ljudsko miješanje u prirodu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.barnesandnoble.com/w/the-island-of-doctor-moreau-h-g-wells/1120353655?ean=9781499744446|title=The Island of Doctor Moreau: Original and Unabridged|author=Barnes &amp; Noble|work=Barnes &amp; Noble}}&lt;/ref&gt; U ''[[The First Men in the Moon]]'' Wells je koristio ideju radio komunikacije između astronomskih objekata, što je zaplet inspirisan tvrdnjom [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] da je primio radio signale sa [[Mars]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Brewer |first=Nathan |date=19. 10. 2020 |title=Your Engineering Heritage: Thomas Edison and Nikola Tesla as Science Fiction Characters |url=https://insight.ieeeusa.org/articles/thomas-edison-and-nikola-tesla-as-science-fiction-characters/ |access-date=29. 12. 2022 |website=IEEE-USA InSight}}&lt;/ref&gt; Osim naučne fantastike, Wells je proizveo djela koja se bave mitološkim bićima poput anđela u ''[[The Wonderful Visit]]'' (1895) i sirene u ''[[The Sea Lady]]'' (1902).&lt;ref&gt;{{cite book |last=Sherbourne |first=Michael |title=H.{{nbsp}}G. Wells: Another Kind of Life |publisher=[[Peter Owen Publishers|Peter Owen]] |date=2010 |page=108}}&lt;/ref&gt;

Iako ''[[Tono-Bungay]]'' nije naučnofantastični roman, radioaktivni raspad igra malu, ali posljedičnu ulogu u tome. Radioaktivni raspad igra mnogo veću ulogu u ''[[The World Set Free]]'' (1914), knjizi posvećenoj [[Frederick Soddy|Fredericku Soddyju]] koji će dobiti [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu]] za dokazivanje postojanja radioaktivnih izotopa.&lt;ref name=&quot;Chain reactor&quot;&gt;{{cite news |title=H.{{nbsp}}G. Wells and the Scientific Imagination |url=https://www.vqronline.org/essay/hg-wells-and-scientific-imagination |access-date=6. 8. 2022 |work=The Virginia Quarterly Review.}}&lt;/ref&gt; Ova knjiga sadrži ono što je zasigurno Wellsov najveći proročanski &quot;hit&quot;, s prvim opisom [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] (koje je on nazvao &quot;atomske bombe&quot;).&lt;ref name=&quot;Chain reactor&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Nuclear&quot;/&gt; Tadašnji naučnici su bili svjesni da prirodni raspad [[radij]]uma oslobađa energiju sporom brzinom tokom hiljada godina. Brzina oslobađanja je prespora da bi imala praktičnu korist, ali ukupna oslobođena količina je ogromna. Wellsov roman se vrti oko (nespecificiranog) izuma koji ubrzava proces radioaktivnog raspadanja, proizvodeći bombe koje eksplodiraju ne većom silom od običnih visokih eksploziva — ali koje &quot;nastavljaju da eksplodiraju&quot; danima nakon toga. &quot;Ljudima ranijeg dvadesetog vijeka ništa nije moglo biti očiglednije od brzine kojom je rat postajao nemoguć... [ali] oni to nisu vidjeli sve dok atomske bombe nisu eksplodirale u njihovim nespokojnim rukama&quot;.&lt;ref name=&quot;Nuclear&quot;&gt;{{cite book |last=Wells |first=H. G.  |author-link=H. G. Wells |url=https://archive.org/details/lastwarworldse00well |title=The Last War: A World Set Free |date=2001 |publisher=University of Nebraska Press |isbn=978-0-8032-9820-0 |page=XIX |url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Godine 1932, fizičar i idejni tvorac nuklearne lančane reakcije [[Leó Szilárd]] pročitao je &quot;''[[The World Set Free]]''&quot; (iste godine kada je [[James Chadwick|Sir James Chadwick]] otkrio [[neutron]]), knjigu koju je napisao u svojim memoarima ostavila je &quot;veoma veliki utisak na mene.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book |first=Richard |last=Rhodes |author-link=Richard Rhodes |date=1986 |title=The Making of the Atomic Bomb |url=https://archive.org/details/makingofatomicbo00rhod/page/24 |url-access=registration |publisher=[[Simon &amp; Schuster]] |location=[[New York]] |page=24 |isbn=978-0-684-81378-3 |ol=7721091M |oclc=17454791}}&lt;/ref&gt; Godine 1934. Szilárd je svoje ideje za lančanu reakciju iznio Britanskoj ratnoj kancelariji, a kasnije i Admiralitetu, prepustivši svoj patent Admiralitetu kako bi vijesti spriječile da dođu do šire naučne zajednice. Napisao je: &quot;Znajući šta bi ova [lančana reakcija] značila - a znao sam to jer sam čitao H. G. Wellsa - nisam želio da ovaj patent postane javan.&quot;&lt;ref name=&quot;Chain reactor&quot;/&gt;

[[File:H G Wells crater 5163 med.jpg|thumb|left|[[Krater H. G. Wells]], koji se nalazi na suprotnoj strani Mjeseca, dobio je ime po autoru knjige ''[[The First Men in the Moon]]'' (1901.) 1970.]]

Wells je također pisao nefikciju. Njegov prvi bestseler non-fiction bio je ''[[Anticipacije reakcije mehaničkog i naučnog napretka na ljudski život i misao]]'' (1901). Kada je originalno objavljen u časopisu, imao je podnaslov &quot;''An Experiment in Prophecy''&quot; i smatra se njegovim najeksplicitnijim futurističkim radom. Nudila je neposrednu političku poruku privilegovanih slojeva društva koja nastavlja da sprječava napredovanje sposobnih muškaraca iz drugih klasa sve dok rat ne bi nametnuo potrebu za zapošljavanjem onih najsposobnijih, a ne tradicionalnih viših klasa, kao vođe. Predviđajući kakav će svijet izgledati 2000, knjiga je zanimljiva i po svojim tačnim predviđanjima (vozovi i automobili koji rezultiraju disperzijom stanovništva iz gradova u predgrađa; moralna ograničenja koja se smanjuju kako muškarci i žene traže veću seksualnu slobodu; poraz njemačkog militarizma i postojanje Evropske unije) i njeni promašaji (nije očekivao uspješne letjelice pre 1950, i tvrdio je da &quot;moja mašta odbija da vidi bilo kakvu podmornicu koja radi bilo šta osim da guši svoju posadu i osnivača u moru&quot;).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://humanityplus.org/learn/about-us/wells |archive-url=https://web.archive.org/web/20090520001844/http://humanityplus.org/learn/about-us/wells |archive-date=20. 5. 2009 |title=Annual H.{{nbsp}}G. Wells Award for Outstanding Contributions to Transhumanism |date=20. 5. 2009 |access-date=10. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Turner |first=Frank Miller |title=Contesting Cultural Authority: Essays in Victorian Intellectual Life |url=https://archive.org/details/contestingcultur0000turn |chapter-url-access=limited |date=1993 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-37257-2 |pages=[https://archive.org/details/contestingcultur0000turn/page/219 219]–220|chapter=Public Science in Britain 1880&amp;ndash;1919}}&lt;/ref&gt;

Njegov najprodavaniji dvotomni rad, Nacrt ''historije'' (''The Outline of History)'' (1920), započeo je novu eru popularizirane svjetske historije. Primio je mješovitu kritiku od strane profesionalnih historičara,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cs.clemson.edu/~tdoyle/hgwells/outline_hist.shtml |title=The Outline of History&amp;mdash;H.{{nbsp}}G. Wells |date=20. 4. 2003 |access-date=21. 9. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090430052722/http://www.cs.clemson.edu/~tdoyle/hgwells/outline_hist.shtml |archive-date=30. 4. 2009}}&lt;/ref&gt; Međutim, bio je vrlo popularan među općom populacijom što ga je obogatilo. Mnogi drugi autori su napisali svoje Nacrte u drugim područjima. Ponovio je svoj Nacrt 1922. sa mnogo kraćim popularnim djelom, ''Kratka historija svijeta'', historijskom knjigom koju je pohvalio [[Albert Einstein]],&lt;ref&gt;{{cite book |last=Einstein |first= Albert |date=1994 |contribution= Education and World Peace, A Message to the Progressive Education Association, 23 November 1934 |title=  Ideas and Opinions: With An Introduction by Alan Lightman, Based on Mein Weltbild, edited by Carl Seelig, and Other Sources, New Translations and Revisions by Sonja Bargmann |url=https://archive.org/details/ideasopinions0000eins_y3n3 |publisher=The Modern Library |place=New York |page=[https://archive.org/details/ideasopinions0000eins_y3n3/page/63 63]}}&lt;/ref&gt; i dva duga djela, ''Nauka o životu'' (1930.) - napisana sa njegovim sinom [[G. P. Wells]]om i evolucionim biologom [[Julian Huxley]], i ''Rad, bogatstvo i sreća čovječanstva'' (1931).&lt;ref&gt;H.{{nbsp}}G. Wells, ''The Work, Wealth and Happiness of Mankind'' (London: William Heinemann, 1932), p. 812.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bartleby.com/86/ |title=Wells, H. G. 1922. A Short History of the World |publisher=[[Bartleby.com]] |access-date=21. 9. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091019174104/http://www.bartleby.com/86/ |archive-date=19. 10. 2009}}&lt;/ref&gt; &quot;Nacrti&quot; su postali dovoljno uobičajeni da [[James Thurber]] parodira trend u svom humorističnom eseju, &quot;''Okvir naučnika''&quot;. Wellsov ''Nacrt historije'' ostaje u štampi sa novim izdanjem iz 2005, dok je ''Kratka historija svijeta'' reeditirana (2006).&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Wells|first1=H.{{nbsp}}G. |title=A Short History of the World|date=2006|publisher=Penguin UK}}&lt;/ref&gt;

Od početaka karijere, tražio je bolji način da organizuje društvo i napisao je niz utopijskih romana.&lt;ref name=&quot;Davis-2003&quot; /&gt; Prva od njih bila je ''Moderna utopija'' (1905.), koja prikazuje svjetsku utopiju &quot;bez uvoza osim meteorita i bez ikakvog izvoza&quot;;&lt;ref&gt;{{cite book |title=A Modern Utopia |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.503635 |last=Wells |first=H. G.  |author-link=H. G. Wells |date=1905 |ol=52256W |oclc=362828}}&lt;/ref&gt; dva putnika iz našeg svijeta upadaju u njegovu alternativnu povijest. Ostali obično počinju tako što svijet juri u katastrofu, sve dok ljudi ne shvate bolji način života: bilo da misteriozni gasovi iz komete navode ljude da se ponašaju racionalno i napuštaju evropski rat (''In the Days of the Comet'' (1906)), ili Svjetsko vijeće naučnika preuzima vlast, kao u ''Obrisima budućnosti'' (1933, koji je kasnije adaptirao za film Aleksandra Korde, Things to Come) iz 1936. Ovo je, oslikavalo predstojeći svjetski rat, sa gradovima koji su uništeni bombama. Također je prikazao uspon fašističkih diktatora u ''The Autocracy of Mr. Parham'' (1930) i ''The Holy Terror'' (1939). Ljudi poput bogova (1923) je također utopijski roman. Wells se u ovom periodu smatrao izuzetno uticajnom figurom; književni kritičar [[Malcolm Cowley]] je izjavio: &quot;u vrijeme kada je imao četrdeset godina, njegov utjecaj je bio širi od bilo kojeg drugog živog engleskog pisca&quot;.&lt;ref&gt;Cowley, Malcolm. &quot;Outline of Wells's History&quot;. ''[[The New Republic]]'' Vol. 81 Issue 1041, 14 November 1934 (pp. 22–23).&lt;/ref&gt;

Wells razmatra ideje prirode i odgoja i propituje čovječanstvo u knjigama kao što su ''The First Men in the Moon'', gdje je priroda potpuno potisnuta odgojem, i ''Otok doktora Moreaua'', gdje snažno prisustvo prirode predstavlja prijetnju civiliziranom društvu. Nisu sve njegove naučne romanse završile utopijom, a Wells je napisao i distopijski roman ''When the Sleeper Wakes (1899)'', koji prikazuje buduće društvo u kojem su klase postajale sve više odvojene, vodeći na pobunu masa protiv vladara.&lt;ref&gt;William Steinhoff, &quot;Utopia Reconsidered: Comments on ''1984''&quot; 153, in Eric S. Rabkin, Martin H. Greenberg, and Joseph D. Olander, eds., ''No Place Else: Explorations in Utopian and Dystopian Fiction''.  {{ISBN|0-8093-1113-5}}.&lt;/ref&gt; ''Otok doktora Moreaua'' je još mračniji. Pripovjedač, nakon što je zarobljen na ostrvu životinja koje su vivisektirane (neuspješno) u ljudska bića, na kraju se vraća u Englesku; poput Gulivera po povratku iz Houyhnhnma, on smatra da nije u stanju da se otrese percepcije svojih bližnjih kao jedva civiliziranih zvijeri, koje se polako vraćaju svojoj životinjskoj prirodi.&lt;ref name=&quot;Moreau&quot;&gt;Wells, H. G. (2005). ''The Island of Dr Moreau''. &quot;Fear and Trembling&quot;. Penguin UK.&lt;/ref&gt;

Wells je također napisao predgovor za prvo izdanje dnevnika W. N. P. Barbelliona, ''The Journal of a Disappointed Man'', objavljenog 1919. Pošto je &quot;Barbellion&quot; bio pravi pseudonim, mnogi recenzenti su vjerovali da je Wells bio pravi autor časopisa; Wells je to uvijek poricao, iako je bio pun hvale za dnevnike.&lt;ref&gt;{{cite web |title=The Quotable Barbellion{{snd}}A Barbellion Chronology |url=https://sites.google.com/site/thequotablebarbellion/a-barbellion-chronology |access-date=29. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;

Godine 1927, kanadska učiteljica i spisateljica [[Florence Deeks]] neuspješno je tužila Wells-a za kršenje autorskih prava i kršenje povjerenja, tvrdeći da je veći dio ''Nacrt historije'' plagiran iz njenog neobjavljenih rukopisa,&lt;ref&gt;At the time of the alleged infringement in 1919–20, unpublished works were protected in Canada under common law.{{cite journal |last=Magnusson |first=Denis N. |date=Spring 2004 |title=Hell Hath No Fury: Copyright Lawyers' Lessons from ''Deeks v. Wells'' |journal=Queen's Law Journal |volume=29 |page=692, note 39}}&lt;/ref&gt; ''Web of the World's Romance'', koji je proveo skoro devet mjeseci u rukama Wellsovog kanadskog izdavača Macmillan Canada.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Magnusson |first=Denis N. |date=Spring 2004 |title=Hell Hath No Fury: Copyright Lawyers' Lessons from ''Deeks v. Wells'' |journal=Queen's Law Journal |volume=29 |page=682}}&lt;/ref&gt; Međutim, na suđenju je navedeno, pod zakletvom da je rukopis ostao u Torontu na čuvanju u Macmillanu, te da Wells nije ni znao da postoji, a kamoli da ga je vidio.&lt;ref&gt;Clarke, Arthur C. (March 1978). &quot;Professor Irwin and the Deeks Affair&quot;. p. 91. ''Science Fiction Studies''. SF-TH Inc. 5&lt;/ref&gt; Sud nije našao dokaze o kopiranju i odlučio je da su sličnosti posljedica činjenice da su knjige slične prirode i da su oba pisca imala pristup istim izvorima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.canlii.org/en/on/onca/doc/1931/1931canlii157/1931canlii157.html |title=''Deeks v. Wells'', 1931 CanLII 157 (ONSC (HC Div); ONSC (AppDiv)) |publisher=[[CanLII]] |access-date=20. 12. 2022}}&lt;/ref&gt; Podnesena je žalba od kanadskih sudova Sudskom komitetu Tajnog vijeća, u to vrijeme najvišem apelacionom sudu Britanske imperije, koji je odbio žalbu u predmetu Deeks protiv Wellsa.&lt;ref&gt;[https://www.canlii.org/en/ca/ukjcpc/doc/1932/1932canlii315/1932canlii315.html Deeks v. Wells], 1932 CanLII 315 (UK JCPC).&lt;/ref&gt; Godine 2000., [[A. B. McKillop]], profesor historije na Univerzitetu Carleton, objavio je knjigu o tom slučaju, ''The Spister &amp; The Prophet: Florence Deeks, H. G. Wells, and the Mystery of the Purloined Past.''&lt;ref&gt;McKillop, A. B. (2000) Macfarlane Walter &amp; Ross, Toronto.&lt;/ref&gt; Prema McKillop-u, tužba je bila neuspješna zbog predrasuda prema ženi koja je tužila poznatog i priznatog muškog pisca, a on ispisuje detaljnu priču zasnovanu na posrednim dokazima slučaja.&lt;ref&gt;Deeks, Florence A. (1930-te) &quot;Plagiarism?&quot; unpublished typescript, copy in Deeks Fonds, Baldwin Room, Toronto Reference Library, Toronto, Ontario.&lt;/ref&gt; Godine 2004, [[Denis N. Magnusson]], profesor emeritus Pravnog fakulteta Queen's University, Ontario, objavio je članak o Deeksu protiv Wellsa. On preispituje slučaj u odnosu na McKillopovu knjigu. Iako ima neke simpatije prema Deeksu, tvrdi da je imalo slab slučaj koji nije bio dobro predstavljen, i iako se možda susrela sa seksizmom svojih advokata, dobila je pošteno suđenje, dodajući da je zakon koji se primjenjuje u suštini isti zakon koji bi se danas primjenio na sličan slučaj (tj. 2004).&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Magnusson |first=Denis N. |date=Spring 2004 |title=Hell Hath No Fury: Copyright Lawyers' Lessons from Deeks v. Wells |journal=Queen's Law Journal |volume=29 |pages=680, 684}}&lt;/ref&gt;

Godine 1933. Wells je u ''The Shape of Things to Come'' predvidio da će svjetski rat za koji se bojao početi u januaru 1940,&lt;ref&gt;{{cite book |title=The shape of things to come: the ultimate revolution |edition=Penguin 2005 |date=1933 |isbn=978-0-14-144104-7 |page=208 |chapter=9. The Last War Cyclone, 1940&amp;ndash;50 |last=Wells |first=H. G.  |publisher=Penguin Books Limited |author-link=H. G. Wells}}&lt;/ref&gt; predviđanje koje se na kraju obistinilo četiri mjeseca ranije, u septembru 1939., s izbijanjem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].{{r|wagar|p=209}} Godine 1936, pred Kraljevskom institucijom, Wells je pozvao na sastavljanje stalno rastuće i mijenjajuće Svjetske enciklopedije, koju bi recenzirali izvanredni autoriteti i koja bi bila pristupačna svakom ljudskom biću. Također je predstavio svoju koncepciju svjetske enciklopedije na Svjetskom kongresu univerzalne dokumentacije u Parizu 1937.&lt;ref&gt;Rayward, W. Boyd. (1999). “H.G. Wells’s Idea of a World Brain: A Critical Reassessment.” ''Journal of the American Society for Information Science'' 50 (7): 557–73.&lt;/ref&gt;

Godine 1938. objavio je zbirku eseja o budućoj organizaciji znanja i obrazovanja ''Svjetski mozak'', uključujući i esej &quot;Ideja stalne svjetske enciklopedije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=eBooks@Adelaide has now officially closed |url=https://www.adelaide.edu.au/library/news/list/2020/01/07/ebooksadelaide-has-now-officially-closed |access-date=29. 12. 2022 |website=University Library &amp;#124; University of Adelaide |archive-date=4. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210904005938/https://www.adelaide.edu.au/library/news/list/2020/01/07/ebooksadelaide-has-now-officially-closed |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Prije 1933, Wellsove knjige bile su naširoko čitane u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Austrija|Austriji]], a većina njegovih naučnofantastičnih djela prevedena je ubrzo nakon objavljivanja.&lt;ref name=&quot;Partington&quot;/&gt; Do 1933. privukao je pažnju njemačkih zvaničnika zbog kritike političke situacije u Njemačkoj, a 10. maja 1933. nacistička omladina je spalila Wellsove knjige na berlinskom [[Opernplatz]]u, a njegova djela zabranjena su u bibliotekama i knjižarama.&lt;ref name=&quot;Partington&quot;&gt;Patrick Parrinder and John S. Partington (2005). ''The Reception of H. G. in Europe''. str. 106–108. Bloomsbury Publishing.&lt;/ref&gt; Wells, kao predsjednik PEN-a (pjesnici, esejisti, romanopisci), razljutio je naciste nadgledajući izbacivanje njemačkog PEN kluba iz međunarodnog tijela 1934. nakon odbijanja njemačkog PEN-a da primi u svoje članstvo nearijske pisce. Na konferenciji PEN-a u Raguzi, Wells je odbio da popusti pred nacističkim simpatizerima koji su tražili da se prognani autor [[Ernst Toller]] spriječi da govori.&lt;ref name=&quot;Partington&quot;/&gt; Pred kraj Drugog svjetskog rata, savezničke snage su otkrile da je SS sastavio spiskove ljudi predviđenih za hitno hapšenje tokom invazije na Britaniju u napuštenoj operaciji &quot;Morski lav&quot;, a Wells je uključen u abecednu listu &quot;Crne knjige&quot;.&lt;ref&gt;Wells, Frank. ''H.{{nbsp}}G. Wells—A Pictorial Biography''. London: Jupiter Books, 1977, p. 91.&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
=== Romani ===
* ''[[Vremenski stroj]]'' (''The Time Machine'') (1896)
* ''[[The Wonderful Visit]]'' (1895)
* ''[[Otok doktora Moreaua]]'' (''The Island of Dr. Moreau'') (1896)
* ''[[The Wheels of Chance]]'' (1896)
* ''[[Nevidljivi čovjek]]'' (''The Invisible Man'') (1897)
* ''[[Rat svjetova (knjiga)|Rat svjetova]]'' (''The War of the Worlds'') (1898)
* ''[[When the Sleeper Wakes]]'' (1899)
* ''[[Love and Mr Lewisham]]'' (1900)
* ''[[The First Men in the Moon]]'' (1901)
* ''[[The Sea Lady]]'' (1902)
* ''[[The Food of the Gods and How It Came to Earth]]'' (1904)
*''[[Kipps]]'' (1905)
*''[[Moderna utopija]] (A Modern Utopia)'' (1905)
*''[[In the Days of the Comet]]'' (1906)
*''[[The War in the Air]]'' (1908)
*''[[Tono-Bungay]]'' (1909)
*''[[En Veronika]]'' (1909)
*''[[The History of Mr Polly]]'' (1910)
*''[[The Sleeper Awakes]]'' (1910) – revised edition of ''When the Sleeper Wakes'' (1899)
*''[[The New Machiavelli]]'' (1911)
*''[[Marriage (novel)|Marriage]]'' (1912)
*''[[The Passionate Friends: A Novel|The Passionate Friends]]'' (1913)
*''[[The Wife of Sir Isaac Harman]]'' (1914)
*''[[The World Set Free]]'' (1914)
*''[[Bealby|Bealby: A Holiday]]'' (1915)
*''[[Boon (novel)|Boon]]'' (1915) (as Reginald Bliss)
*''[[The Research Magnificent]]'' (1915)
*''[[Mr Britling Sees It Through]]'' (1916)
*''[[The Soul of a Bishop]]'' (1917)
*''[[Joan and Peter|Joan and Peter: The Story of an Education]]'' (1918)
*''[[The Undying Fire (H. G. Wells novel)|The Undying Fire]]'' (1919)
*''The Secret Places of the Heart'' (1922)
* ''[[Ljudi poput bogova]]'' (''Men Like Gods'') (1923)
*''[[The Dream (novel)|The Dream]]'' (1924)
*''[[Christina Alberta's Father]]'' (1925)
*''[[The World of William Clissold]]'' (1926)
*''[[Meanwhile (novel)|Meanwhile]]'' (1927)
*''[[Mr. Blettsworthy on Rampole Island]]'' (1928)
*''[[The Autocracy of Mr. Parham]]'' (1930)
*''[[The Bulpington of Blup]]'' (1932)
* ''[[Obrisi budućnosti]]'' (''The Shape of Things to Come'') (1933)
*''[[Brynhild (novel)|Brynhild]]'' (1937)
*''[[Star Begotten]]'' (1937)
*''Apropos of Dolores'' (1938)
*''[[The Holy Terror (Wells novel)|The Holy Terror]]'' (1939)
*''Babes in the Darkling Wood'' (1940)
*''You Can't Be Too Careful'' (1941)

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb name|id=0920229|name=H.{{nbsp}}G. Wells}}
* {{IBList|type=author|id=165|name=H.{{nbsp}}G. Wells}}
* {{discogs artist|name=H.{{nbsp}}G. Wells}}
* {{LCAuth|id=n79063613|name=H.{{nbsp}}G. Wells|count=772}}
* [https://www.bbc.co.uk/programmes/b07w13lz ''Future Tense – Priča o H. G. Wellsu''] na [[BBC One]] – dokumentarac povodom 150ta godišnjice (2016)
* [https://web.archive.org/web/20080517081302/http://www.newstatesman.com/200010090006 &quot;In the footsteps of H.{{nbsp}}G. Wells&quot;] na ''[[New Statesman]]'' – &quot;Veliki autor je pozvao na Zakon o ljudskim pravima; 60 godina kasnije, imamo ih&quot; (2000){{Commonscat|H. G. Wells}}
{{Wikicitat|Herbert George Wells}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori—kolekcije ===
* {{Gutenberg author |id=30 |name=H.{{nbsp}}G. Wells}}
* {{Internet Archive author |sname=Herbert George Wells |dname=H.{{nbsp}}G. Wells}}
* {{Librivox author |id=146 |title=H.{{nbsp}}G. Wells}}
* [http://www.ebooktakeaway.com/ebta/people/h_g_wells Besplatna djela H.G. Wells preuzimanja za iPhone, iPad, Nook, Android i Kindle u PDF-u i svim popularnim formatima čitača e-knjiga (AZW3, EPUB, MOBI)] na ebooktakeaway.com* [http://www.bl.uk/people/h-g-wells H.{{nbsp}}G. Wells] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210912191326/http://www.bl.uk/people/h-g-wells |date=12. 9. 2021 }} na  [[Britanska biblioteka|Britanskoj biblioteci]]
* [http://hdl.handle.net/10111/MSS00071#letterH H.{{nbsp}}G. Wells papers] at [[University of Illinois]]
* [https://www.globalgreyebooks.com/h-g-wells-books.html Eknjige  H.G. Wellsa] na Global Grey Ebooks

===Izvori—pisma, eseji i intervjui ===
* [https://web.archive.org/web/20110613080855/http://www.bbc.co.uk/archive/hg_wells/ Archive of Wells's BBC broadcasts]
* [http://www.britishpathe.com/record.php?id=52254 Film interview with H.{{nbsp}}G. Wells] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100820031143/http://www.britishpathe.com/record.php?id=52254 |date=20. 8. 2010}}
* [https://web.archive.org/web/20131103051737/http://etext.lib.virginia.edu/etcbin/ot2www-pubeng?specfile=%2Ftexts%2Fenglish%2Fmodeng%2Fpublicsearch%2Fmodengpub.o2w&amp;act=text&amp;offset=719129302&amp;textreg=3&amp;query=h.%2Bg.%2Bwells&amp;id=WelCran &quot;Stephen Crane. From an English Standpoint&quot;], by Wells, 1900.
* [https://web.archive.org/web/20000309232944/http://www.schoolofwisdom.com/tagore-wells.html Rabindranath Tagore: In conversation with H.{{nbsp}}G. Wells]. [[Rabindranath Tagore]] and Wells conversing in Geneva in 1930.
* [https://web.archive.org/web/20060924212919/http://www.pseudopodium.org/barbellionblog/wells-intro.php &quot;Introduction&quot;], to W.{{nbsp}}N.{{nbsp}}P. Barbellion's ''The Journal of a Disappointed Man'', by Wells, 1919.
* [https://web.archive.org/web/20060813133418/http://www.depauw.edu/sfs/documents/wells2.htm &quot;Woman and Primitive Culture&quot;], by Wells, 1895.
* [https://web.archive.org/web/20110718140117/http://alangullette.com/lit/shiel/letters/mps_wells.htm Letter], to [[M. P. Shiel]], by Wells, 1937.

=== Biografija ===
* {{cite EB1911 |short=x |wstitle=Wells, Herbert George}}
* [https://www.britannica.com/eb/article-9076509/H-G-Wells &quot;H.{{nbsp}}G. Wells&quot;]. In ''[[Encyclopædia Britannica]]'' Online. &lt;!-- Click &quot;next page&quot; for full article --&gt;
* {{cite ODNB |id=36831 |title=Wells, Herbert George |orig-date=2004 |date=2011 |last=Parrinder |first=Patrick |author-link=Patrick Parrinder}}

=== Kritički eseji ===
* [https://web.archive.org/web/20140827214832/http://www.bl.uk/romantics-and-victorians/articles/an-introduction-to-the-war-of-the-worlds An introduction to ''The War of the Worlds'' by Iain Sinclair] on the British Library's Discovering Literature website.
* [https://web.archive.org/web/20030118202554/http://etext.lib.virginia.edu/etcbin/toccer-new2?id=AusWell.sgm&amp;images=images%2Fmodeng&amp;data=%2Ftexts%2Fenglish%2Fmodeng%2Fparsed&amp;tag=public&amp;part=all &quot;An Appreciation of H.{{nbsp}}G. Wells&quot;], by [[Mary Hunter Austin|Mary Austin]], 1911.
* &quot;Socialism and the Family&quot; (1906) by [[Ernest Belfort Bax|Belfort Bax]], [https://web.archive.org/web/20060513234448/http://www.marxists.org/archive/bax/1906/11/family.htm Part 1], [http://www.marxists.org/archive/bax/1907/01/soc-family-26-1.htm Part 2].
* [https://web.archive.org/web/20070309070751/http://www.telegraph.co.uk/opinion/main.jhtml?xml=%2Fopinion%2F2005%2F07%2F24%2Fdo2402.xml&amp;sSheet=%2Fopinion%2F2005%2F07%2F24%2Fixop.html &quot;H.{{nbsp}}G. Wells warned us how it would feel to fight a ''War of the Worlds''&quot;], by [[Niall Ferguson]], in ''[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]'', 24 June 2005.
* [https://web.archive.org/web/20060716093153/http://people.lis.uiuc.edu/~wrayward/Wellss_Idea_of_World_Brain.htm &quot;H.{{nbsp}}G. Wells's Idea of a World Brain: A Critical Re-assessment&quot;], by W. Boyd Rayward, in ''Journal of the American Society for Information Science'' 50 (15 May 1999): 557–579
* [https://web.archive.org/web/20070302064008/http://www.cse.dmu.ac.uk/~mward/gkc/books/heretics/ch5.html &quot;Mr H.{{nbsp}}G. Wells and the Giants&quot;], by G.{{nbsp}}K. Chesterton, from his book ''Heretics'' (1908).
* [https://web.archive.org/web/20060418125058/http://findarticles.com/p/articles/mi_m2843/is_1_23/ai_53569321 &quot;The Internet: a world brain?&quot;], by [[Martin Gardner]], in ''[[Skeptical Inquirer]]'', Jan–Feb 1999.
* [https://web.archive.org/web/20060823022804/http://www.socialistreview.org.uk/article.php?articlenumber=9391 &quot;Science Fiction: The Shape of Things to Come&quot;], by Mark Bould, in ''The Socialist Review'', May 2005.
* [https://web.archive.org/web/20060926220743/http://ler.letras.up.pt/uploads/ficheiros/74_2.pdf &quot;Who needs Utopia? A dialogue with my utopian self (with apologies, and thanks, to H.{{nbsp}}G. Wells)&quot;], by [[Gregory Claeys]] in ''Spaces of Utopia: An Electronic Journal'', no 1, Spring 2006.
* [http://www.thenation.com/article/when-hg-wells-split-atom &quot;When H.{{nbsp}}G. Wells Split the Atom: A 1914 Preview of 1945&quot;], by [[Freda Kirchwey]], in ''[[The Nation]]'', posted 4 September 2003 (original 18 August 1945 issue).
* [https://web.archive.org/web/20060906215445/http://www.opinionjournal.com/la/?id=110006849 &quot;War of the Worldviews&quot;], by [[John J. Miller (journalist)|John J. Miller]], in ''[[The Wall Street Journal]]'' Opinion Journal, 21 June 2005.
* [https://web.archive.org/web/20051126081316/http://www.marxists.org/history/etol/newspape/ni/vol02/no02/hart.htm &quot;Wells's Autobiography&quot;], by [[John Hart (author)|John Hart]], from ''New International'', Vol.2 No.2, Mar 1935, pp.&amp;nbsp;75–76.
* [https://web.archive.org/web/20061123032053/http://revel.unice.fr/cycnos/document.html?id=615 &quot;History in the Science Fiction of H.{{nbsp}}G. Wells&quot;], by [[Patrick Parrinder]], ''Cycnos'', 22.2 (2006).
* [https://web.archive.org/web/20070928035957/http://www.gresham.ac.uk/event.asp?PageId=45&amp;EventId=486 &quot;From the World Brain to the Worldwide Web&quot;], by [[Martin Campbell-Kelly]], Gresham College Lecture, 9 November 2006.
* [https://web.archive.org/web/20070219163539/http://bostonreview.net/BR32.1/gornick.html &quot;The Beginning of Wisdom: On Reading H.{{nbsp}}G. Wells&quot;], by [[Vivian Gornick]], ''[[Boston Review]]'', 31.1 (2007).
* [https://archive.today/20010222215740/http://www.hycyber.com/SF/complete_wells.html John Hammond, The Complete List of Short Stories of H.{{nbsp}}G. Wells]
* [https://web.archive.org/web/20090924232911/http://news.nationalgeographic.com/news/2009/09/090921%2Dhg%2Dwells%2Dhgwells.html &quot;H.{{nbsp}}G. Wells Predictions Ring True, 143 Years Later&quot;] at [[National Geographic Society|''National Geographic'']]
* [http://www.newstatesman.com/archive/2013/12/h-g-wells-man-i-knew &quot;H.{{nbsp}}G. Wells, the man I knew&quot;] Obituary of Wells by [[George Bernard Shaw]], at the ''[[New Statesman]]''
* {{cite journal |last=Elber-Aviram |first=Hadas |title=&quot;My own particular city&quot;: H.{{nbsp}}G. Wells's Fantastical London |journal=The Wellsian |issue=38 |date=2015 |pages=97–117}}
* {{cite journal |last=Hughes |first=David Y. |title=A Queer Notion of Grant Allen's |journal=[[Science Fiction Studies]] |volume=25 |issue=2 |date=1998 |pages=271–284 |url=https://www.depauw.edu/sfs/abstracts/a75.htm#E75 |jstor=4240701 }}{{Mrtav link}}
* {{cite book |editor-last=Partington |editor-first=John S. |title=The Wellsian: Selected Essays on H.{{nbsp}}G. Wells |publisher=Equilibris |publication-place=[[Oss, Netherlands]] |date=2003 |isbn=978-90-5976-001-1 |oclc=54814627 |chapter=A Tale of Two Cities: H.{{nbsp}}G. Wells's The Door in the Wall |first=Laura |last=Scuriatti |others=Illustrated by Alvin Landon Coburn |chapter-url=https://www.academia.edu/696075}}

{{H. G. Wells}}

{{DEFAULTSORT:Wells, Herbert George}}
[[Kategorija:Rođeni 1866.]]
[[Kategorija:Umrli 1946.]]
[[Kategorija:Britanski pisci]]
[[Kategorija:Engleski pisci]]
[[Kategorija:Britanski pisci naučne fantastike]]</text>
      <sha1>ipswg6kaumzzoa40jnxq2kyl10rn04c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2021.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29608</id>
    <revision>
      <id>3901909</id>
      <parentid>3900986</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T18:50:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[10. maj]] – [[Jerome Kagan]], američki psiholog</comment>
      <origin>3901909</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9276" sha1="m4ps3zfsieahrx3jvhr2qfe4gyxf6sf" xml:space="preserve">{{Godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''2021. ([[Rimski brojevi|MMXXI]])''' je uobičajena godina koja počinje u petak po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]], 2021. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 21. godina 3. milenija i 21. stoljeća i 2. decenije 2020-ih.

Slično [[2020.]] godini, 2021. je također bila u velikoj mjeri definirana [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom COVID-19]], zbog pojave višestrukih [[Varijante SARS-CoV-2|varijanti COVID-19]] . Veliko globalno uvođenje [[Vakcina protiv COVID-a 19|vakcina protiv COVID-19]], koje je počelo krajem 2020, nastavljeno je 2021. Većina velikih događaja zakazanih za 2020. godinu koji su odgođeni zbog pandemije održani su 2021, uključujući [[Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2021.|26. Konferenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama]], [[Expo 2020]], te sportske događaje poput [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|UEFA Euro 2020]], [[Olimpijske igre 2020.|Ljetne olimpijske igre 2020.]] i [[Ljetne paraolimpijske igre 2020|Paraolimpijske igre]], kao i [[Kup Amerike 2021]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.businessinsider.com/major-events-cancelled-or-postponed-due-to-the-coronavirus-2020?r=AU&amp;IR=T|title=Here are the latest major events that have been canceled or postponed because of the coronavirus outbreak, including the 2020 Tokyo Olympics, Burning Man, and the 74th Annual Tony Awards|work=[[Business Insider]]|last=Hadden|first=Joey|last2=Casado|first2=Laura|date=10. 4. 2020|access-date=29. 8. 2020|archive-date=26. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230926081208/https://www.businessinsider.com/major-events-cancelled-or-postponed-due-to-the-coronavirus-2020?r=AU&amp;IR=T}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
=== Januar ===
* [[20. januar]] – [[Joe Biden]] naslijedio je [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] na mjestu [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkog predsjednika]] i postao [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|46. predsjednik SAD-a]]

=== Februar ===
* [[8. februar]] – U [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]] u [[Italija|Italiji]] otvoreno [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2021.|Svjetsko prvenstvo]] u [[alpsko skijanje|alpskom skijanju]].
* [[10. februar]] – Na [[Pokljuka|Pokljuki]] u [[Slovenija|Sloveniji]] otvoreno [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|Svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u.

=== Mart ===

=== Oktobar ===
* U [[Dubai]]u u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.#1. partija|prvom partijom]] započelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2021.]]

=== Novembar ===
* [[2021]] – U [[Dubai]]ju u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] započelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2021.]]

=== Decembar ===
* [[22. decembar]] – predviđeno Lansiranje [[Svemirski teleskop James Webb|svemirskog teleskopa James Webb]]

== Rođeni ==
{{Proširiti sekciju}}

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[12. januar]] – [[Bariša Krekić]], hrvatski historičar i bizantolog
* [[19. januar]] – [[Osman-Faruk Sijarić]], bosanskohercegovački violinista i profesor na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]]
* [[20. januar]] – [[Mira Furlan]], jugoslavenska i hrvatska filmska, pozorišna i TV-glumica
* [[29. januar]] – [[Flory Jagoda]], američka gitaristica, pjevačica i kantautorica bosanskohercegovačkog porijekla, poznata po pjesmama na judeošpanskom jeziku

=== Februar ===
[[Datoteka:Djordje Balasevic DSC8494.jpg|mini|desno|120px|[[Đorđe Balašević]]]]
* [[5. februar]] – [[Christopher Plummer]], kanadski pozorišni, filmski i televizijski glumac
* [[19. februar]] 
** [[Đorđe Balašević]], jugoslavenski i srbijanski kantautor, pjesnik, pisac i glumac
** [[Florijan Mićković]], bosanskohercegovački kipar
* [[21. februar]] – [[Zlatko Saračević (rukometaš)|Zlatko Saračević]], jugoslavenski i hrvatski rukometaš i trener

=== Mart ===
* [[1. mart]] – [[Zlatko Kranjčar]], hrvatski nogometaš i trener
* [[7. mart]] – [[Sven Nilsson (biatlonac)|Sven Nilsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[9. mart]] – [[Nađa Mehmedbašić]], bosanskohercegovačka novinarka i autorica [[Dokumentarni film|dokumentarnih filmova]]
* [[11. mart]] – [[Suzana Đozo]], bosanskohercegovačka novinarka
* [[12. mart]] – [[Dara Čalenić]], srbijanska glumica
* [[29. mart]] – [[Sekula Dugandžić]], bosanskohercegovački slikar

=== April ===
* [[9. april]]
** [[DMX]], američki reper i glumac
** [[Princ Filip, vojvoda od Edinburgha]], suprug [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabete II]]
* [[12. april]] – [[Dara Sekulić]], hrvatska i bosanskohercegovačka pjesnikinja
* [[13. april]] – [[Rocco Filippini]], švicarski klasični violončelist

=== Maj ===
* [[10. maj]] – [[Jerome Kagan]], američki psiholog
* [[14. maj]] – [[Ivan Čavlović]], bosanskohercegovački muzikolog, kompozitor i publicista
* [[19. maj]] – [[Aleksandar Privalov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac
* [[20. maj]] – [[Sándor Puhl]], mađarski [[nogometni sudija]]

=== Juni ===
* 17. juni – [[Giampiero Boniperti]], italijanski nogometaš
* [[18. juni]] – [[Giampiero Boniperti]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš
* [[26. juni]] – [[Josip Osti]], bosanskohercegovačko–slovenski književnik, esejist, književni kritičar i prevodilac

=== Juli ===
* [[17. juli]] – [[John Ehrensbeck]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[24. juli]] – [[Herbert Köfer]], njemački glumac i TV voditelj
* [[26. juli]] – [[Albert Bandura]], kanadsko–američki psiholog
* [[28. juli]] – [[Ruben Radica]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[kompozitor]]

=== August ===
* [[6. august]] – [[Christian Dumont]],[[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[10. august]] – [[Mirjana Stefanović]], srbijanska književnica

=== Septembar ===
* [[6. septembar]] – [[Jean-Paul Belmondo]], francuski glumac
* [[17. septembar]] – [[Kemal Kurspahić]], jugoslavenski novinar

=== Oktobar ===
* [[18. oktobar]] – [[Colin Powell]], američki političar
* [[22. oktobar]] – [[Vera Kuzmina]], rusko–čuvaška pozorišna glumica
* [[27. oktobar]]  – [[Peter Zelinka]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac

=== Novembar ===
* [[6. novembar]] – [[Muamer Zukorlić]], srbijanski islamski teolog i političar

=== Decembar ===
* [[9. decembar]] – [[Lina Wertmüller]], italijanska režiserka i scenaristica
* [[26. decembar]] – [[Karolos Papoulias]], grčki političar i državnik
* [[31. decembar]] – [[Betty White]], američka glumica i [[pjevanje|pjevačica]]

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==

* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] – [[Benjamin List]] i [[David MacMillan]] &lt;ref&gt;{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Nobel Prize in Chemistry 2021|access-date=6. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/chemistry/2021/summary/|archive-date=6. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211006095448/https://www.nobelprize.org/prizes/chemistry/2021/summary/}}&lt;/ref&gt;
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] – [[David Card]], [[Joshua Angrist]] i [[Guido Imbens]] &lt;ref&gt;{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2021|access-date=11. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2021/summary/|archive-date=11. 10. 2021|archive-url=https://archive.today/20211011095600/https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2021/summary/}}&lt;/ref&gt;
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] – [[Abdulrazak Gurnah]] &lt;ref&gt;{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Nobel Prize in Literature 2021|access-date=7. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/literature/2021/summary/|archive-date=7. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211007151626/https://www.nobelprize.org/prizes/literature/2021/summary/}}&lt;/ref&gt;
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] – [[Maria Ressa|Marija Resa]] i [[Dmitry Muratov|Dmitrij Muratov]] &lt;ref&gt;{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Nobel Peace Prize 2021|access-date=8. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/peace/2021/summary/|archive-date=8. 10. 2021|archive-url=https://archive.today/20211008090154/https://www.nobelprize.org/prizes/peace/2021/summary/}}&lt;/ref&gt;
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] – [[Syukuro Manabe]], [[Klaus Hasselmann]] i [[Giorgio Parisi]] &lt;ref&gt;{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Nobel Prize in Physics 2021|access-date=5. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2021/summary/|archive-date=20. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220720010610/https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2021/prize-announcement/}}&lt;/ref&gt;
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] – [[David Julius]] i [[Ardem Patapoutian]] &lt;ref&gt;{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2021|access-date=4. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2021/summary/|archive-date=4. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211004114036/https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2021/press-release/?related=1&amp;_pjax=%23pjax-well}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}{{Commonscat|2021|2021.}}</text>
      <sha1>m4ps3zfsieahrx3jvhr2qfe4gyxf6sf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zagorska Sela</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34655</id>
    <revision>
      <id>3901940</id>
      <parentid>3875043</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T22:57:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EUPBR</username>
        <id>172755</id>
      </contributor>
      <origin>3901940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6328" sha1="b8jhjause5v5uks8gneevo8xlp8pjiw" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;| ime                        = Zagorska Sela
| vrsta                      = Općina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;| službeni naziv             = Općina Zagorska Sela
| slogan                     = 
| nadimak                    = &lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                      = Holy_Cross_Church_(Ples)_09.jpg
| opis_slike                 = pogled na Zagorska Sela
| dimenzija_slike            = &lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                    = 
| grb                        = &lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| županija                   = [[Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje County.svg|20px|border]] [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]]
| općina                     = 
| općina1                    = 
| općina2                    = 
| općina3                    = 
| općina4                    = 
| općina5                    = 
| općina6                    = 
| općina7                    = 
| općina8                    = 
| općina9                    = 
| općina10                   = &lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni             = 46
| širina_minuta              = 05
| širina_sekundi             = 39
| širina_SJ                  = N
| dužina_stepeni             = 15
| dužina_minuta              = 38
| dužina_sekundi             = 07
| dužina_IZ                  = E
| najveća tačka              = 
| najveća tačka metara       = 222
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;| površina grad              = 
| površina općina            = 24.68
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;| stanovništvo općina        = 996
| stanovništvo grad          = 227
| stanovništvo ukupno        = 
| stanovništvo godina        = [[2011]]
| stanovništvo općina godina = 
| gustoća                    = 
| gustoća općina             = 40.35
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;| osnovano                   = 
| gradonačelnik              = Željko Kodrnja
| gradonačelnik stranka      = nezavisni 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;| poštanski broj             = 49296 Zagorska Sela
| pozivni broj               = (+385) 49
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;| karta_lokacija             = Hrvatska
| opis_karte                 = &lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice               = [http://www.zsela.t-com.hr/ Općina Zagorska Sela]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;| bilješka                   = 
}}
[[Datoteka:Župna Crkva Sv. Katarine, Zagorska Sela.jpg|mini|280px|Zagorska Sela, rimokatolička crkva &quot;Sv. Katarina&quot;]]
'''Zagorska Sela''' su naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorskoj županiji]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila su se u sastavu stare općine [[Klanjec]].

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagorska Sela)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagorska Sela)|popisu stanovništva 2011]]. godine, općina Zagorska Sela je imala 996 stanovnika, od čega u samim Zagorskim Selima 227.

=== Općina Zagorska Sela ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 2.901 || 3.065 || 3.353 || 3.453 || 3.501 || 3.659 || 3.301 || 3.254 || 3.020 || 2.846 || 2.391 || 2.053 || 1.650 || 1.332 || 1.197 || 996
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Klanjec]].''&lt;/small&gt;

=== Zagorska Sela (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 454 || 507 || 561 || 557 || 552 || 585 || 544 || 495 || 461 || 442 || 404 || 336 || 280 || 229 || 248 || 227
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Do 1890. iskazivano pod imenom '''Sela'''.''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Klanjec)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Klanjec)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Zagorska Sela je imalo 229 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{{bar box
|float=center
|title=Popis 1991.
|titlebar=#AAF
|width=300px
|bars=
{{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|221|96.50}}
{{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|6|2.62}}
{{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|2|0.87}}
|caption='''ukupno''': 229
}}

===Popis [[1910]].===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Zagorska Sela
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 585
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 578
| value1 = 98.80
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 7
| value2 = 1.19
| color2 = #FF55A3
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 585
| label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 585
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
| label2 = -
| value2 = -
| color2 = -
}} 
|}

==Također pogledajte==

* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Zagorska Sela}}
{{Gradovi i općine u Krapinsko-zagorskoj županiji}}

[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Krapinsko-zagorskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Krapinsko-zagorskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Zagorskim Selima]]
[[Kategorija:Zagorska Sela|*]]</text>
      <sha1>b8jhjause5v5uks8gneevo8xlp8pjiw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Građanski rat u Alžiru</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59011</id>
    <revision>
      <id>3901947</id>
      <parentid>3851227</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T00:05:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10344" sha1="e692rgipy6kyobkrfl4n140bk8exe92" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
|sukob       = Građanski rat u Alžiru
|dio         =
|slika       = 
|opis        = 
|datum       = od decembra [[1991]]. do [[2002]].
|mjesto      = [[Alžir]]
|casus       = Poništavanje izbora, ukidanje stranke [[Front islamskog spasa]] i hapšenje njenih članova
|rezultat    = Pobjeda alžirske vojske
|posjed      =
|strana1     = {{ZD|ALŽ}} [[Alžir]]ska vlada
|strana2     = [[Islamski Oružani Pokret]] (MIA)&lt;br&gt;[[Armija Islamskog Spasa]] (AIS)
|strana3     = [[Naoružana islamska grupa]] (GIA)
|komandant1  = [[Ali Kafi]]&lt;br&gt;[[Liamine Zéroual]]&lt;br&gt;[[Abdelaziz Bouteflika]]
|komandant2  = MIA: [[Abdelkader Chebouti]]&lt;br&gt;AIS: [[Madani Mezrag]]
|komandant3  = [[Antar Zouabri]] ''et al.''
|snage1      = 140.000 (1994)&lt;ref&gt;Martinez 1998:162.&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;124,000 (in 2001)
|snage2      = 2.000 (1992)&lt;br&gt;40,000 (1994)&lt;br&gt;10,000 (1996)&lt;ref&gt;Martinez 1998:215.&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;300-1.000 (2005)
|snage3      = Nepoznato
|napomena    = Ukupno oko 150,000 - 200,000 mrtvih na sve tri strane&lt;ref&gt;[http://english.aljazeera.net/NR/exeres/663E8C85-9120-4A65-BD2B-B70593A19899.htm Algeria puts strife toll at 150,000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060515135713/http://english.aljazeera.net/NR/exeres/663E8C85-9120-4A65-BD2B-B70593A19899.htm |date=15 Maj 2006 }} [[Al Jazeera]], Thursday [[24 February]] [[2005]]; [http://abcnews.go.com/International/wireStory?id=1742289 200K Said Killed in Algeria Insurgency], [[ABC News]], March 18, 2006.&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;'''Spisak masovnih likvidacija tokom Alžirskog građanskog rata:'''&lt;br&gt;
[[Masakr u Ben-Aliju]] • [[Masakr u Beni-Messousu]] • [[Masakr u Bentalhi]] • [[Masakr u Daurat Labgueru]] • [[Masakr u Guelb El-Kebiru]] • [[Masakr u Haouch Khemistiju]] • [[Masakr u Omariji]] • [[Masakr u Oued El-Hadu i Mezouari]] • [[Masakr u Raisu]] • [[Masakr u Si-Zerrouku]] • [[Masakr u Sidi Daoudu]] • [[Masakr u Souhaneu]] • [[Thalitski masakr]]
|}}
'''Građanski rat u Alžiru''' je bio sukob između Alžirske vlade i više međusobno suprostavljenih islamističkih grupa. Ukupno je poginulo između 150 000 i 200 000 ljudi, a rat je trajao skoro jedanaest godina. Iako je sukob završen pobjedom vladinih snaga nakon predaje Armije islamskog spasa 2002. godine povremeno se javljaju manji sukobi sa ostacima pobunjeničkih snaga.

Sukob je počeo u decembru [[1991]]. kada je Alžirska vlada poništila prve parlamentarne izbore u toj zemlji jer su rezultati nakon prvog kruga ukazivali da će [[Front islamskog spasa]] (FIS) pobijediti. Nakon poništavanja izbora FIS je zabranjen, a hiljade članova stranke je uhapšeno. Kao odgovor na hapšenja pojavilo se nekoliko islamističkih gerilskih grupa, među kojima su se isticale [[Islamski Oružani Pokret]] (MIA) koji je svoje baze imao u planinama i [[Naoružana islamska grupa]] (GIA) koja je imala većinu u gradovima Alžira. U početku su pobunjenici napadali policiju i vojsku, ali neke su grupe počele sa napadima na civile. 1994. nakon pregovora između vlade i zatvorenih vođa FIS-a GIA je objavila rat FIS-u i njegovim sljedbenicima. Među manjim grupama je došlo do komešanja, a kao novi saveznik FIS-a pojavila se [[Armija Islamskog Spasa]] (AIS).

== Predsjednički izbori 2004 i amnestija ==

Oslobađanje FIS vođa, Madanija i Belhadja, 2003 nije imalo značajnog efekta na situaciju, ilustrujući novo povjerenje u vladu koje je produbljeno predsjedničkim izborima [[2004]]. Tada je Bouteflika ponovo izabran sa 85% podrške dvije glavne stranke, a glasanje je potvrdilo podršku naroda Bouteflikovoj politici prema gerilcima i uspješnom sprečavanju nasilja pirokih razmjera.

Septembra 2005 nacionalni referendum je održan o [[amnestija|amnestiji]], sličan zakonu iz [[1999]], da bi se zaustavilo pravno gonjenje osoba koje se više ne bore i da se pruži komenzacija porodicama ljudi ubijenih od strane vladinih snaga. Kontraverzna Povelja o miru i nacionalnom oporavku je usvojena sa 97% podrške i 80% učešća.&lt;ref&gt;[http://www.lemonde.fr/cgi-bin/ACHATS/acheter.cgi?offre=ARCHIVES&amp;type_item=ART_ARCH_30J&amp;objet_id=917374 Algérie : le &quot;oui&quot; au référendum remporte plus de 97 % des voix], ''[[Le Monde]]'', September 29, 2005 {{fr simbol}}&lt;/ref&gt;  Uslovi pod kojim se odvila kampanja u Alžiru su bili napadani od francuske štampe, prvenstvno ''[[Le Monde]]'' and ''[[L'Humanité]]''.
 
Pravnik Ali Merabet, na primjer, osnivač ''Somoud-a'', [[nevladina organizacija|nevladine organizacije]] koja zastupa porodice nestalih se protivio Povelji kojom bi se &quot;žrtve natjerale na oprost&quot;. Zabrinut je da vrijeme FISa nije prošlo i napominje da, iako ga ljudi ne podržavaju, projekt FISa - kojeg poriče kao islamski - još uvijek postoji kao prijetnja.&lt;ref&gt;[http://www.lemonde.fr/web/article/0,1-0@2-3230,36-693669,0.html En Algérie, dans la Mitidja, ni pardon ni oubli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060629220601/http://www.lemonde.fr/web/article/0,1-0@2-3230,36-693669,0.html |date=29. 6. 2006 }}, ''[[Le Monde]]'', September 28, 2005 {{fr simbol}}&lt;/ref&gt;

Prijedlog je implementiran Predsjedničkim dekretom februara [[2006]]. i usvojen [[29. septembar|29. septembra]] iste godine. Posebno kontraverzno je bilo pružanje imuniteta bivšim gerilcima koji su se sami predali (za sve osim najgorih zločina) i vojnim licima (za bilo koju akciju &quot;branjenja nacije&quot;).&lt;ref&gt;[http://www.ictj.org/en/news/press/release/881.html Algeria: New Amnesty Law Will Ensure Atrocities Go Unpunished] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060907151754/http://www.ictj.org/en/news/press/release/881.html |date=7 Septembar 2006 }}, [[International Center for Transitional Justice]], Press Release, March 1 2006&lt;/ref&gt; Prema alžirskim novinama ''El Khabar'',&lt;ref&gt;[http://www.elkhabar.com/quotidien/lire.php?ida=31783&amp;idc=55  استفادة 408 شخص من قانون المصالحة وإرهابي يسلم نفسه] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928131935/http://www.elkhabar.com/quotidien/lire.php?ida=31783&amp;idc=55 |date=28 Septembar 2007 }}, [http://www.elkhabar.com/accueil/ El Khabar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060927200035/http://www.elkhabar.com/accueil/ |date=27 Septembar 2006 }}, [[25 September]] [[2006]]&lt;/ref&gt;  pod ovim uslovima predalo se preko 400 GSPC gerilaca, a ukupan broj gerilaca 2005 se procijenjivao između 300 i 1000.&lt;ref&gt;[http://english.aljazeera.net/NR/exeres/663E8C85-9120-4A65-BD2B-B70593A19899.htm Algeria puts strife toll at 150,000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060515135713/http://english.aljazeera.net/NR/exeres/663E8C85-9120-4A65-BD2B-B70593A19899.htm |date=15 Maj 2006 }} [[Al Jazeera]], Thursday [[24 February]] [[2005]]&lt;/ref&gt; Međunarodna federacija za ljudska prava (FIDH) se protivila amnestiji&lt;ref&gt;[http://www.fidh.org/article.php3?id_article=2678 Projet de charte pour la paix et la réconciliation nationale : pas d’impunité au nom de la « réconciliation » !], [[International Federation of Human Rights]], September 22, 2005 {{fr simbol}}&lt;/ref&gt;

Borbe su nastavile jenjavati ali stanje opće opasnosti je bilo na snazi [http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/country_profiles/790556.stm] Elementi unutar [[Nacionalni oslobodilački front (Alžir)|Nacionalnog oslobodilačkog fronta (FLN)]] su predlagali promjenu [[ustav]]a tako da dozvole Boutefliku da se kandiduje i treći put.

==Reference==
{{refspisak}}
&lt;!-- Dead note &quot;GIA-not-FIS&quot;: [[Agence France-Presse]], [[20 November]] [[1993]] (cited by Willis 1996) --&gt;

==Literatura==
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
* {{cite book | author=Luis Martinez (translated by Jonathan Derrick) | title=The Algerian Civil War 1990-1998 | location=London | publisher=Hurst &amp; Co. | year=1998 | id={{ISBN|1-85065-517-0}}}}
* {{cite book | author=Michael Willis | title=The Islamist Challenge in Algeria: A Political History | url=https://archive.org/details/islamistchalleng0000will | location=New York | publisher=NYU Press | year=1996 | id={{ISBN|0-8147-9328-2}}}}
* {{cite book | author=William B. Quandt | title=[http://brookings.nap.edu/books/0815773013/html/index.html Between Ballots and Bullets: Algeria's Transition from Authoritarianism] | location=Washington DC | publisher=Brookings Institution Press | year=1998 | id={{ISBN|0-8157-7301-3}}}}
* {{cite book | author=Andrea Riccardi | title=Sant'Egidio Rome et le monde | location=Paris | publisher=Beauchesne Editeur | year=1996}}
* {{cite book | author=Marco Impagliazzo, Mario Giro | title=Algeria in ostaggio | location=Milano | publisher=Guerini e Associati | year=1997}}
* {{cite book | author=M. Al-Ahnaf, B. Botiveau, F. Fregosi | title=L'Algerie par ses islamistes | location=Paris | publisher=Karthala | year=1991 | id={{ISBN|2-86537-318-5}}}}
* Roger Kaplan, &quot;The Libel of Moral Equivalence&quot; ''The Atlantic Monthly'' Boston: August 1998. Vol. 282, Iss. 2; pg. 18, 6 pgs.
&lt;/div&gt;

== Također pogledajte ==

*[[Cenzura u Alžiru]]
*[[Ljudska prava u Alžiru]]
*[[Alžirski rat za nezavisnost]]

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20040708021453/http://www.wluml.org/english/pubs/pdf/misc/shadow-report-algeria-eng.pdf Shadow Report on Algeria] predstavljen od [http://www.law.georgetown.edu/clinics/iwhrc/ International Women’s Human Rights Law Clinic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060207083833/http://www.law.georgetown.edu/clinics/iwhrc/ |date=7. 2. 2006 }} &amp; [https://web.archive.org/web/20030704024509/http://www.wluml.org/english/index.shtml Women Living Under Muslim Laws]
* [https://web.archive.org/web/20040727122501/http://www.freezaoui.org.nz/docs/joffe.doc Ahmad Zaoui report], George Joffé
* [http://www.icg.org/home/getfile.cfm?id=1408&amp;tid=2995 Islamism, Violence and Reform in Algeria: Turning the Page], ICG Middle East Report No. 29
* [http://www.algeria-watch.de/mrv/2002/chrono/chrono_1992.htm Chronologie d’une tragédie cachée] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110517105102/http://www.algeria-watch.de/mrv/2002/chrono/chrono_1992.htm |date=17. 5. 2011 }}, vremenska skala
* [http://www.algerie-tpp.org/tpp/pdf/dossier_19_mvt_islamiste.pdf Le mouvement islamiste algerien], Salima Mellah

[[Kategorija:Alžirski građanski rat]]
[[Kategorija:Građanski ratovi|Alžir]]
[[Kategorija:Historija Alžira]]
[[Kategorija:Gerilski ratovi|A]]
[[Kategorija:Građanski ratovi u Africi|A]]</text>
      <sha1>e692rgipy6kyobkrfl4n140bk8exe92</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Guadeloupe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60594</id>
    <revision>
      <id>3901949</id>
      <parentid>3714320</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T01:31:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5903" sha1="hr17e7sregnhp66ia007hqxjxfewwc0" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| zvanično_ime    = Guadeloupe
| ime_genitiv     = Guadeloupea
| izvorno_ime     = 
| zastava         = Flag of Guadeloupe (local).svg
| grb             = Coat of arms of Guadeloupe.svg
| mapa            = Guadeloupe in France 2016.svg
| nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Francuska}}
| upravni_oblik   = [[Regije Francuske|Regija]]
| službeni_jezik  = [[Francuski jezik|Francuski]]
| glavni_grad     = [[Basse-Terre]]
| vladar          = [[Victorin Lurel]]
| titula_vladara  = [[Predsjednik regionalnog vijeća|Predsjednik&lt;br /&gt;reg. vijeća]]
| površina        = 1703
| procenat_vode   = 
| stanovnika      = 438820
| pozivni_broj    = 590
| web             = www.guadeloupe.pref.gouv.fr
| komentar        = 
}}
'''Guadeloupe''' je mali [[arhipelag]] u [[Antili]]ma u [[Karipsko more|Karipskom moru]] i jedna od 18 [[Regije Francuske|administrativnih regija]] u [[Francuska|Francuskoj]].&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Guadeloupe |title=Encyclopedia Britannica – Guadeloupe |access-date=27. 7. 2019 |archive-date=3. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403223745/https://www.britannica.com/place/Guadeloupe |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nalazi se otprilike 600{{razmak}}km sjeverno od obale [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i 600{{razmak}}km istočno od Dominikanske republike. Nekada se zvao ''Karukera'' što znači &quot;ostrvo sa lijepim vodama&quot;. Prekomorski je departman [[Francuska|Francuske]].&lt;ref name= &quot;RG&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.regionguadeloupe.fr/guadeloupe-regional-council/guadeloupe-a-land-of-history/#_|title= ''Guadeloupe, a Land of History''|website= regionguadeloupe.fr|access-date= 21. 10. 2024|archive-date= 30. 12. 2019|archive-url= https://web.archive.org/web/20191230174838/https://www.regionguadeloupe.fr/guadeloupe-regional-council/guadeloupe-a-land-of-history/#_|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Prvi ljudi koji su došli na Gvadalupu su bili američki indijanci iz plemena Arawaks, koji su naselili ostrvo 300 godina prije naše ere i bavili se pretežito ribolovom i poljoprivredom. Ostrvo su &quot;otkrili&quot; Evropljani 14. novembra 1493. od strane [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]] koji ga je otkrio na svom drugom putovanju. [[Francuzi]] su kolonizirali ostrvo [[1635]]. godine, na njega naselili afričke crnce koji su radili na velikim plantažama šećerne trstike koja je postala glavni ekonomski resurs na Gvadalupi. Ostrvo su mnogo puta tokom vijekova otimali Britanci i ponovno osvajali [[Francuzi]], da bi napokon [[1815]]. godine [[Bečki kongres|Bečkim ugovorom]] ostrvo pripalo Francuskoj. Ropstvo je na ostrvu ukinuto [[1848]]. godine. Ostrvo je postalo prekomorski departman Francuske [[19. mart]]a [[1946]]. godine.

== Administracija ==

[[Datoteka:GuadeloupeVue.jpg|lijevo|mini|Pogled s Gvadalupe]]
Gvadalupa je samostalna administrativna regija i prekomorski departman [[Francuska|Francuske]] (DOM- département d'outre-mer) s prefekturom u Basse-Terrei. Zajedno sa [[Martinik]]om koji se nalazi oko 150&amp;nbsp;km na jugu i [[Francuska Gvajana|Francuskom Gvajanom]] koja se nalazi na sjeveru [[Južna Amerika|Južne Amerike]] čini Francuske Departmane Amerike (départements français d'Amérique-DFA). Gvadalupa je jedna od sedam ultraperifernih regija [[Evropska unija|Evropske unije]].

== Geografija ==

[[Datoteka:Guadeloupe1.png|mini|320px|Zeleno(sa crvenim slovima) su ostrva koji spadaju pod Gvadalupu]]
[[Datoteka:Guadeloupe map.png|frame|Karta Gvadalupskog arhipelaga]]
Gvadalupe se sastoji od pet ostrva: Basse-Terre, Grande-Terre, La Désirade, Les Saintes i Marie-Galante. Također na sjeveru ostrva Saint-Barthélemy i francuski dio ostrva Saint-Martin spadaju pod Gvadalupu.
Basse-Terre je velik 848&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i ima vulkanski reljef, dok Grande-Terre je velik 588&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i ima brežuljkasti i nizinski reljef. Ostrva su odvojena malim kanalom kojeg zovu Rivière Salée tj. Slana Rijeka. 
Les Saintes se sastoje od 9 ostrvca od kojih su samo dva naseljena: Terre de Haut i Terre de Bas.&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;/&gt;

== Ekonomija ==

Ekonomija Gvadalupe ovisi o poljoprivredi, turizmu i laganoj industriji. Više od 50% izvoza čine banane. Industrija se većinom bavi proizvodnjom [[šećer]]a i [[rum]]a.&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;/&gt;

== Demografija ==

Većina vjernika su katolici (95%), hinduisti (4%) i protestanti (1%). [[Francuski jezik|Francuskim]] se koristi 99% stanovništva.
2005 godine populacijska tablica izgledala je ovako (448,000): gvadalupski [[kreoli]] 332,000 (govore francuski) i gvadalupski [[mestici]] 88,000 (francuski); [[Haićani]] 12,000; [[Francuzi]] 7,400; [[Tamili]] 4,500 (tamilski jezik); kreoli sa Djevičanskih ostrva (3,300, govore kreolsko-engleski)Dominikanci 500 (španski); Sirijski Arapi (700). Postoji i nešto nepoznatih.

== Kultura ==

Gvadalupska kultura je mješavina [[Evropa|evropske]], [[Indija|indijske]], [[Afrika|afričke]], [[Južna Amerika|južnoameričke]] i [[Sirija|sirijsko]]-[[libanon]]ske kulture.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Guadeloupe}}
* [http://www.cr-guadeloupe.fr Conseil régional de la Gouadeloupe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219160924/http://www.cr-guadeloupe.fr/ |date=19. 2. 2014 }}
* [http://www.palli.ch/~kapeskreyol/ki_nov/inde/actu.html Indijanci na Gvadalupi]
* [https://web.archive.org/web/20070608000327/http://guadeloupe.rfo.fr/article11.html Lista spomenika na Gvadalupi]
* [http://www.antanlontan-antilles.com/guadeloupe.htm Poštanske markice s Gvadalupe.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070917072124/http://www.antanlontan-antilles.com/guadeloupe.htm |date=17. 9. 2007 }}

{{Spisak regija Francuske}}
{{Departmani u Francuskoj}}
{{Karibi}}
{{Prekomorske teritorije evropskih država}}

[[Kategorija:Francuske prekomorske teritorije]]
[[Kategorija:Regije Francuske]]</text>
      <sha1>hr17e7sregnhp66ia007hqxjxfewwc0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fraserovo ostrvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65153</id>
    <revision>
      <id>3901883</id>
      <parentid>3833440</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T14:13:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901883</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9835" sha1="tjskx1zi5eb5dq342ygg7wmqe4ul36z" xml:space="preserve">[[Datoteka:Fraser Island view from Indian Head.jpg|mini|desno|200px|Pogled sa Indijanske glave na Fraserovo ostrvo]]
[[Datoteka:Fraser Island a05 lake mckenzie.jpg|mini|desno|200px|Plaža na Fraserovom ostrvu]]
'''Fraserovo ostrvo''' ([[engleski jezik|eng.]]: ''Fraser Island''; [[aboridžinski jezika|aboridžinski]]: ''K’gari'', raj)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=krYiJEwvVcw|title=How to Pronounce K'gari|publisher=Land Queensland|via=[[YouTube]]|date=7. 6. 2023|access-date=21. 7.  2023|archive-date=20. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230720151711/https://www.youtube.com/watch?v=krYiJEwvVcw&amp;gl=US&amp;hl=en|url-status=live}}&lt;/ref&gt; je pješčano [[ostrvo]] koje se prostire se na 184 000 hektara. Smješteno je na istočnoj obali [[Australija|Australije]], 250&amp;nbsp;km sjeverno od [[Brisbane]]a u [[Queensland]].

Ostrvo je 1992. stavljeno na [[UNESCO]]-ovu listu svjetske kulturne i prirodne baštine. Pod zaštitom je vlade Australije koje ga je proglasila nacionalnim parkom – ''Veliki pješčani nacionalni park'' (''Great Sandy National Park'').

Ostrvo je dio tradicionalnih zemalja naroda Butchulla, pod tradicionalnim imenom &quot;K'gari&quot;. Evropski doseljenici koji su stigli 1847. nazvali su ostrvo &quot;Fraserovo ostrvo&quot; po kapetanu [[James Fraser|Jamesu Fraseru]], kapetanu broda Stirling Castle, koji je doživio brodolom i poginuo na ostrvu početkom augusta 1836.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite news |date=17. 10. 1836 |title=SHIP NEWS |volume=VI |page=2 |newspaper=[[The Sydney Herald]] |issue=519 |location=New South Wales, Australia |url=http://nla.gov.au/nla.news-article12860151 |access-date=27. 7. 2023 |via=National Library of Australia |archive-date=27. 7. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230727022416/https://trove.nla.gov.au/newspaper/article/12860151 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web |last= |first= |title=About the name change |url=https://www.resources.qld.gov.au/land-property/initiatives/kgari/about |access-date=23. 10. 2023 |website=Department of Resources |publisher=[[Queensland Government]] |language=en-AU |archive-date=23. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231023105633/https://www.resources.qld.gov.au/land-property/initiatives/kgari/about |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Dana 7. juna 2023, ostrvo je zvanično preimenovano u K'gari nakon decenijama dugog zahtjeva naroda Butchulla.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Narod Butchulla kaže da je ime K'gari ime &quot;lijepog bijelog duha&quot;, a Butchulla kažu &quot;Ona nam je lijepa - ona je naša majka&quot; i &quot;Ona daje hranu, vodu i sklonište, a mi zauzvrat je štitimo čuvamo, prema 3 znanja koja nam je Yindingie dao.&quot;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web |last=Resources |first=Department of |title=Butchulla stories |url=https://www.resources.qld.gov.au/land-property/initiatives/kgari/butchulla-stories |access-date=30. 10. 2023 |website=www.resources.qld.gov.au |language=en-AU |archive-date=21. 7. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230721225646/https://www.resources.qld.gov.au/land-property/initiatives/kgari/butchulla-stories |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Na drugim mjestima je zabilježeno kao 'raj'.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=What's in a name? The true story of K'Gari |url=https://bond.edu.au/news/whats-a-name-true-story-of-kgari |access-date=30. 10. 2023 |website=Bond University |language=en |archive-date=30. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231030005149/https://bond.edu.au/news/whats-a-name-true-story-of-kgari |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Prema popisu stanovništva iz 2021, ostrvo je imalo 152 stanovnika. Do 500.000 ljudi posjeti ostrvo svake godine.

== Historija ==
Prvo spominjanje Fraserova ostrvo datira iz 1770, kada je [[UK|britanski]] istraživač, kapetan [[James Cook]] plovio duž istočne obale Australije. Cook i njegovi saputnici smatrali su da se radi o poluostrvu. Nekoliko godina kasnije istraživač [[Matthew Flinders]] iskrcao se na njegovu obalu. U njegovom ličnom dnevniku zabilježio je: &quot;...nema veće pustare od ovog poluostrva...&quot;. Ubrzo je napustio ostrvo, ne otkrivši njegove prirodne čari koje su se nalazile samo par kilometara od njega.

=== Etimologija ===
[[Datoteka:Fraser Island Schiffswrack.jpg|mini|desno|200px|Olupina broda na plaži Fraserovog ostrva]]
Današnji naziv ostrvo je dobilo nakon jedne tragedije. Kapetan [[James Fraser]] i njegova supruga [[Elise Fraser]] preživjeli su, 1836, brodolom jedrenjaka Svirling Kasls, nakon čega su dospjeli na ovo ostrvo. Pripadnici jednog urođeničkog plemena ubili su kapetana, ali je Elise kasnije spašena. Zbog te tragedije, u znaku kapetana Jamesa, dotadašnji naziv ''Veliko pješčano ostrvo'' promijenjeno je u ''Fraserovo ostrvo''.

Pored ova dva imena, ostrvo ima još jedno ime. Urođenici su svoje ostrvo nazivali K’gari – što u prijevodu znači [[raj]]. Ovaj naziv je još uvijek korišten kod urođenika.

== Klima ==
Fraserovo ostrvo ima suptropsku klimu sa umjerenom [[temperatura|temperaturom]]. Prosječna temperatura na obali je između 22 i 28&amp;nbsp;°C u decembru, a u julu ona se kreće između 14 i 21 stepeni. Temperature u unutrašnjosti [[kopno|kopna]] mogu biti ekstremno visoke. Godišnja količina padavina iznosi oko 1200&amp;nbsp;mm na obali, i oko 1800&amp;nbsp;mm u unutrašnjosti. Kišoviti period traje od januara do marta, dok suša prevladava u zimskim i proljetnim mjesecima. Ljetne bure su uobičajne, i obično se javljaju povremeno duž [[pijesak|pješčanih]] obala.

== Reljef ==
Fraserovo ostrvo dugačako je 120, a široko 25&amp;nbsp;km, njegova površina iznosi oko 184 000 hektara. Masivna pješčana [[brdo|brda]] izdižu se i do 250 metara iznad nivoa [[more|mora]], što ovo ostrvo čini najvišim te vrste u svijetu. Dokazi ukazuju na to da bezbrojne tone pijeska, od kojih je ostrvo nastalo, potiču sa [[Velike razvodne planine|Velikih razvodnih planina]], planinskog lanca koji se prostire duž čitave obale Australije. Tokom vremena, na tim planinama su obilne padavine prouzrokovale odrone [[stijena]], koje su bujice potom odnosili do rijeka i okeana. Djelovanjem morskih struja, stijene su pretvorene u sitan pijesak koji se postepeno taložio na morskom dnu prema sjeveru. Pijesak se nagomilavao na prostoru ograničenom rtovima i formacijama stijena koje su se izdizale sa morskog dna. Tako je nastao Fraserovo ostrvo.

== Slatkovodna jezera ==
Prilično iznenađujuća činjenica je da se širom ostrva u udubljenjima i pješčanim [[dina]]ma nalazi 40 slatkovodnih [[jezero|jezera]]. Neka od njih su smještena u velikim depresijama na vrhu visokih pješčanih dina. Vodu u njima zadržavaju slojevi, na dnu, sačinjeni od djelomično istrulog [[lišće|lišća]], kora i grana.

Na ostrvo se nalaze i jezera koja su nastala u dinama kod kojih je dno depresije ispod gornjeg nivoa podzemnih voda. Slatka voda podire u udubljenja u dinama, stvarajući [[bazen]]e sa čistom kristalnom vodom koju filtrira pijesak. [[Voda]] u jezerima se obnavlja zahvaljujući padavinama čija količina iznosi oko 1 500&amp;nbsp;mm godišnje. Voda koja ne završi u jezerima ili u pijesku, formira [[Rijeka|rijeke]] koje se kreću ka moru. Procjenjuje se da se iz jedne takve rijeke, u [[Tihi okean]] uljeva više od 5 000 000 litara vode na sat.

== Jedinstvene šume ==
Zbog obilja vode Fraserovo ostrvo je obraslo bujnom [[vegetacija|vegetacijom]]. Pješčano [[tlo]] je siromašno hranljivim materijama i zato je obično nepogodno za rast [[prašuma|prašume]]. Međutim, Fraserovp ostrvo je jedno od nekoliko mjesta na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] gdje prašume bujaju upravo na pješčanom tlu. One su nekada bile toliko guste da su preko 100 godina korištene za proizvodnju građe. Među [[šumarstvo|šumarima]] su naročito bile cijenjene dvije vrste [[eukaliptus]]a i jedna vrsta [[bor]]a. Drveće koje ovdje raste visoko je i preko 45 m, i dostiže širinu od 2 do 3 metra. Neke vrste drveća, koja su inače pogodne za primjenu u stolarstvu za proizvodnju terpentina, korištene su za izradbu zidova Sueckog kanala. Međutim, danas je na ostrvo sječa [[šuma]] obustavljena zbog masovnog uništavanja drveta koje spada među najkvalitetnije na svijetu.

== Aboridžini ==
[[Datoteka:NSRW Australian Types.png|mini|desno|200px]]
[[Aboridžini]] su naselili ostrvo prije oko 5 000 godina. [[Arheologija|Arheološka]] istraživanja utvrdila su da ih je u početku bilo svega oko 200-300. Zahvaljujući prirodi ostrvo i njenoj raznovrsnosti, ubrzo su prerasli u populaciju od oko 2 000 do 3 000 članova. Dolazak [[Evropa|Evropljana]] donio im je propast i društveni slom. Početak istraživanja Matthewa Flindersa 1802. za njih je značilo početak njihovog kraja. Iako Matthew napušta ostrvo ne istražujući ga, nesluteći što se sve krije u njemu, urođenici ga opažaju. 1836. kapetan James Fraser i njegova supruga Elise doživljavaju brodolom jedrilice. Morske struje ih odbacuju do obale ostrva, gdje će ih urođenici uhvatiti i zarobiti. Poslije više sedmica mučenja, James umire. Elise uspjeva da se izbavi iz ruku Aboridžina i poslije šest sedmica provedenih na ostrvu, napušta ga. To je prouzrokovalo borbe 1840, poslije kojih je život urođenika osuđen na propast. Aboridžini nisu mogli ništa uraditi sa svojim kopljima, lukovima i strijelama. Jednostavno, evropski [[barut]] je bio moćniji. Od 1904. Aboridžini odlaze da žive u Queenslandu, i drugim dijelovima Australije. Danas, pored stanovanja na kopnu, Aboridžini žive i u ''K’Gari Campu'' na Fraserovom ostrvo, i to u malom broju.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20120908172540/http://www.derm.qld.gov.au/parks/fraser/index.html
{{Commonscat|Fraser Island}}

[[Kategorija:Ostrva u Tihom okeanu]]
[[Kategorija:Ostrva]]
[[Kategorija:Geografija Australije]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Australiji]]</text>
      <sha1>tjskx1zi5eb5dq342ygg7wmqe4ul36z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grb Svetog Martina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65619</id>
    <revision>
      <id>3901948</id>
      <parentid>3669060</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T00:32:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1825" sha1="p48ucivrzfbpbuczxdwixln3qf3ltxy" xml:space="preserve">[[Datoteka:St Martin Coat.png|mini|desno|200px|Grb Svetog Martina]]

'''[[Grb]] [[Sveti Martin (Francuska)|Svetog Martina]]''' zvanični je znak ovog [[Karipsko more|karipskog]] [[Prekomorski kolektiv|prekomorskog kolektiva]] [[Francuska|Francuske]]. Sadrži razne simbole Svetog Martina kao što su: [[brod]], palma, pelikan, blistavo cvijeće i [[Korali|koralno]] cvijeće, granični obelisk, &quot;zidovi ropstva&quot; napravljeni od suhog kamena, [[so]], more, izlazak sunca, planine, školjke i natpis &quot;''Collectivité de Saint Martin''&quot;.
Komuna koja je postojala do 22. februara 2007. koristila je sličan grb, ali sa natpisom na [[Francuski jezik|francuskom]] &quot;Ville de Saint Martin&quot;. Tokom historije korišteni su različiti logotipi i amblemi, a najnoviji grb koji kolektiv koristi i danas usvojen je 2010. &lt;ref name=&quot;TDH2010&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.thedailyherald.com/islands/1-islands-news/6215-claudio-arnell-wins-emblem-competition.html|title=Claudio Arnell wins emblem competition|date=23 July 2010|newspaper=The Daily Herald|publisher=The Caribbean Herald N.V.|accessdate=13 June 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20120711163412/http://www.thedailyherald.com/islands/1-islands-news/6215-claudio-arnell-wins-emblem-competition.html|archive-date=11 July 2012|url-status=dead|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Zastava Svetog Martina]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Saint Martin (France)}}
* https://web.archive.org/web/20080725201527/http://www.st-martin.org/upload/file/pdf/reflet.pdf
* https://web.archive.org/web/20020511133727/http://www.internationalspecialreports.com/archives/00/stmaarten/6.html
{{Grbovi Sjeverne Amerike}}

[[Kategorija:Grbovi teritorija|Sveti Martin]]
[[Kategorija:Sveti Martin]]

[[en:Collectivity of Saint Martin#Coat of arms]]</text>
      <sha1>p48ucivrzfbpbuczxdwixln3qf3ltxy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodni aerodrom Banja Luka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78161</id>
    <revision>
      <id>3901896</id>
      <parentid>3892064</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T17:11:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ljiljan90</username>
        <id>120511</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kompanije, letovi i broj putnika */ Broj putnika za mjesec Maj 2026 objavljen</comment>
      <origin>3901896</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7266" sha1="6sd8oml9izg2tuovedkbnl6rl56bzxt" xml:space="preserve">{{Infokutija aerodrom
| ime             = Međunarodni aerodrom Banja Luka
| izvorno ime     = Међународни аеродром Бања Лука
| izvorno ime-a   = 
| izvorno ime-r   = 
| slika           = Blairport.jpg
| slika-širina    = 
| opis            = 
| IATA            = BNX
| ICAO            = LQBK
| vrsta           = Javni
| vlasnik-operator = Aerodromi Republike Srpske
| vlasnik         = 
| operator        = Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA)
| grad            = 
| lokacija        = [[Mahovljani]], [[Laktaši]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| izgrađen        = 1976
| upotreba        = 
| visina-m        = 122 m
| koordinate      = {{coor dms|44|56|29|N|17|17|51|E|type:airport}}
| website         = 
| metar-visina    = 122 m
| metar-r         = 
| r1-broj         = 17/35
| r1-dužina-m     = 2.500
| r1-površina     = Asfalt
| r2-broj         = 
| r2-dužina-m     = 
| r2-površina     = 
| h1-broj         = 
| h1-dužina-m     = 
| h1-površina     = 
| h2-broj         = 
| h2-dužina-m     = 
| h2-površina     = 
| stat-god        = 
| stat1-naziv     = 
| stat1-podatak   = 
| stat2-naziv     = 
| stat2-podatak   = 
| fusnota         = 
}}
'''Međunarodni aerodrom Banja Luka''' {{aerodrom kodovi|BNX|LQBK}}&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.world-airport-codes.com/bosnia-and-herzegovina/banja-luka-590.html|title=Banja Luka International - Bosnia and Herzegovina|newspaper=World Airport Codes|language=en-US|access-date=28. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; ([[ćirilica]]: ''Међународни аеродром Бања Лука''), poznat i kao '''Aerodrom Mahovljani''', po [[Mahovljani|obližnjem istoimenom selu]], je [[aerodrom]] koji se nalazi 23&amp;nbsp;km od [[Banja Luka|Banje Luke]], administrativnog sjedišta [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i drugog po veličini grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Aerodrom je primio 17.622 putnika 2006. 20 godina poslje, Aerodrom bilježi najuspješniju godinu sa rekordnim brojem od 485.409 putnika.

== Historija ==
Izgradnja Međunarodnog aerodroma Banja Luka počela je 1976.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.banjaluka-airport.com/index.php/lat/o-nama|title=O NAMA|last=User|first=Super|website=www.banjaluka-airport.com|language=sr-yu|access-date=28. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170512120308/http://www.banjaluka-airport.com/index.php/lat/o-nama|archive-date=12. 5. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U skladu sa razvojnim planovima, izgrađeni kapaciteti čini su BNX aerodromom sekundarne važnosti, ograničenog na domaći saobraćaj na teritoriji [[SFRJ]].

Nakon političkog i teritorijalnog raspada [[Jugoslavija|Jugoslavije]], i nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], koji je završen potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], formiran je entitet Republika Srpska unutar Bosne i Hercegovine. Ova činjenica dala je Aerodromu Banja Luka novi značaj i potpuno drugu ulogu. Međunarodni aerodrom Banja Luka je otvoren za civilni zračni saobraćaj 18. novembra 1997.
Od 1999. do 2003, aerodrom je služio kao glavno čvorište kompanije [[Air Srpska]], koja je bila službeni aero-prevoznik u Republici Srpskoj. Kompaniju su osnovali Jat Airways i Vlada Republike Srpske. Kompanija je prestala sa radom 2003. zbog velikih dugovanja i povlačenja kompanije Jat Airlines iz partnerstva.

Aerodrom je izgrađen u području općina [[Laktaši]] i Gradiška, u širokoj dolini [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]], šireći se sve do [[Lijevče polje|Lijevče polja]]. Povezan je sa glavnim putem između [[Banja Luka|Banje Luke]] i Gradiške, a povezan je s [[autoput]]em.

== Letovi ==
Tokom godina, aerodrom je imao letove koji su povezivali Banju Luku sa [[Beograd]]om, [[Zürich]]om, [[Beč]]om i [[Tivat]]om, većinom zahvaljujući kompaniji [[Sky Srpska]], čija je baza bila na tom aerodromu. Od 9. novembra 2007, [[srbija]]nska kompanija Air Serbia nastavila je svoje letove između [[Beograd]]a i [[Banja Luka|Banje Luke]] nakon pauze od dvije godine.

== Kompanije, letovi i broj putnika ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|Air Serbia
|Beograd
|-
|Freebird Airlines
|'''Sesonski charter:''' Antalya
|-
|Ryanair
|Beč (od 4. 6. 2021), Bergamo (od 3. 7. 2021), Berlin, Charleroi, Göteborg, Hahn, Memmingen, Stockholm-Arlanda (od 2. 11. 2021.)
|-
|Wizz Air
|Basel/Mulhouse (od 6. 6. 2021), Dortmund (od 3. 6. 2021), Eindhoven (od 7. 6. 2021.), Malmö (od 7. 6. 2021), Stockholm-Skavsta (od 6. 6. 2021.)
|}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Godina
!Jan
!Feb
!Mar
!Apr
!Maj
!Jun
!Jul
!Aug
!Sep
!Okt
!Nov
!Dec
!Ukupno
|-
|2010
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|497
|432
|602
| -
|'''4,798'''
|-
|2011
|560
|422
|640
|719
|680
|536
|1,209
|942
|707
|830
|545
|577
|'''8,367'''
|-
|2012
|791
|424
|178
|408
|402
|377
|589
|688
|610
|642
|550
|765
|'''6,424'''
|-
|2013
|518
|448
|400
|431
|601
|530
|844
|893
|713
|824
|434
|2,201
|'''8,837'''
|-
|2014
|1,522
|1,352
|1,566
|1,942
|2,201
|2,797
|3,457
|4,011
|2,633
|2,503
|1,661
|1,991
|'''27,636'''
|-
|2015
|1,830
|1,154
|1,327
|2,090
|2,353
|2,085
|2,554
|2,591
|2,185
|1,782
|1,078
|1,771
|'''22,800'''
|-
|2016
|1,484
|875
|1,368
|1,581
|2,298
|2,094
|2,835
|2,807
|1,905
|1,905
|n/a
|n/a
|'''21,694'''
|-
|2017
|1,484
|875
|1,171
|2,013
|2,033
|2,023
|2,533
|2,613
|2,048
|1,934
|997
|1,143
|'''20,867'''
|-
|2018
|1,203
|717
|1,144
|1,806
|1,671
|2,294
|3,109
|3,295
|2,528
|1,876
|8,272
|8,265
|'''36,180'''
|-
|2019
|8,838
|7,805
|9,962
|12,460
|12,780
|14,190
|17,073
|14,976
|12,485
|13,174
|12,354
|13,596
|'''149,693'''
|-
|2020
|11,538
|14,079
|6,458
|19
| 265
| 490
| 1,419
| 3,636
| 1,582
| 1,073
| 1,629
| 1,587
|'''43,775'''
|-
|2021
|883
|271
|346
|385
|646
|10.367
|27.829
|28.273
|17.773
|17.964
|16.834
|18.315
|'''139,886'''
|-
|2022
|10,855
|42
|16,792
|31,243
|31,774
|35,871
|44,637
|43,441
|36,263
|32,671
|29.523
|29.876
|'''342,988'''
|-
|2023
|34.488
|28.244
|30.698
|46.997
|44.274
|45.416
|51.649
|53.248
|43.191
|41.035
|20.488
|20.992
|'''460.720'''
|-
|2024
|20.482
|18.516
|21.270
|36.377
|40.408
|37.490
|42.173
|42.347
|38.293
|37.758
|31.360
|32.699
|'''399.173'''
|-
|2025
|28.210
|27.321
|33.122
|46.269
|46.359
|44.887
|50.621
|50.239
|42.882
|49.773
|30.507
|35.204
|'''485.409'''
|-
|2026
|30.510
|25.569
|32.284
|36.802
|38.401
|
|
|
|
|
|
|
|'''163.566'''
|}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak aviokompanija u Bosni i Hercegovini]]
* [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]
* [[Međunarodni aerodrom Mostar]]
* [[Međunarodni aerodrom Tuzla]]
* [[B&amp;H Airlines]]
* [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak|}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Banja Luka International Airport}}
* [http://www.banjaluka-airport.com/ Međunarodni aerodrom u Banja Luka, službena stranica]
* [https://web.archive.org/web/20081014092133/http://www.banjaluka.rs.ba/_e/ Banja Luka, službena stranica]
* [http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/ Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine]

{{Aerodromi u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Aerodromi osnovani 1976.]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Građevine u Laktašima]]</text>
      <sha1>6sd8oml9izg2tuovedkbnl6rl56bzxt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fourierov red</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83401</id>
    <revision>
      <id>3901875</id>
      <parentid>3845295</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T13:27:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901875</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27476" sha1="o4f7hatajfaar6t46dzxxpjibdoe46s" xml:space="preserve">{{Fourierove transformacije}}
U [[matematika|matematici]], '''Fourierov red''' rastavlja periodičnu funkciju u sumu jednostavnih oscilatornih funkcija, to jest, u [[sinusoida|sinuse i kosinuse]]. Proučavanje Fourierovih redova je grana [[Fourierova analiza|Fourierove analize]]. Fourierove redove uveo je [[Joseph Fourier]] (1768–1830) u svrhu rješavanja [[toplotna jednačina|toplotne jednačine]] u metalnoj ploči. Ovo je dovelo do revolucije u matematici, tjerajući matematičare da preispitaju temelje matematike, što je dovelo do mnogih modernih teorija, kao što je [[Lebesgueova integracija]].

Toplotna jednačina je [[parcijalna diferencijalna jednačina]]. Prije Fourierovog rada, nije postojalo poznato rješenje toplotne jednačine u općem slučaju, iako su pojedinačna rješenja bila poznata ako se izvor toplote ponašao na jednostavan način, naprimjer, ako je toplotni izvor bio [[sinus]]ni ili [[kosinus]]ni talas. Ove jednostavne situacije se sad ponekad nazivaju [[sopstvena vrijednost, vektor i prostor|sopstvena rješenja]]. Fourierova ideja je bila da se uzme komplikovani izvor toplote kao superpozicija (ili [[linearna kombinacija]]) jednostavnih sinusnih i kosinusnih talasa, te da se rješenja napiše kao superpozicija odgovarajućih sopstvenih rješenja. Ovaj superpozicija ili linearna kombinacije naziva se Fourierov red.

Iako je prvobitna motivacija bila riješiti toplotnu jednačinu, kasnije je postalo očito da ista tehnika može biti primijenjena na širok spektar matematičkih i fizičkih problema. Osnovne rezultate lahko je razumijeti koristeći se modernom teorijom.

Fourierovi redovi imaju mnogo primijena u [[elektrotehnika|elektrotehnici]], [[oscilovanje|analizi vibracija]], [[akustika|akustici]], [[optika|optici]], [[procesuiranje signala|procesuiranju signala]], [[procesuiranje slike|procesuiranju slika]], [[kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]], i tako dalje.

== Historijski razvoj ==

[[Datoteka:Fourier2.jpg|mini|200px|desno|[[Joseph Fourier]] otpočeo je proučavanje Fourierovih redova kako bi riješio [[toplotna jednačina|toplotnu jednačinu]].]]

Fourierov red dobio je naziv u čast [[Joseph Fourier|Josepha Fouriera]] (1768-1830), koji je dao važan doprinos proučavanju trigonometrijskih redova, nakon početnih proučavanja od strane [[Leonhard Euler|Leonharda Eulera]], [[Jean le Rond d'Alembert|Jeana le Rond d'Alemberta]] i [[Daniel Bernoulli|Daniela Bernoullija]]. Ovu je tehniku primijenio je kako bi pronašao rješenje [[toplotna jednačina|toplotne jednačine]], a svoje početne rezultate objavio je [https://web.archive.org/web/20081206014221/http://mathdoc.emath.fr/cgi-bin/oetoc?id=OE_FOURIER__2 1807.] i [[1811]]. godine, dok je ''Théorie analytique de la chaleur'' objavio [[1822]]. godine.

Sa modernog stajališta, Fourierovi rezultati su, na neki način, neformalni, zbog nepreciznog označavanja ''[[funkcija (matematika)|funkcije]]'' i ''[[integral]]a'' u ranom [[19. vijek]]u. Kasnije, [[Johann Peter Gustav Lejeune Dirichlet|Dirichlet]] i [[Bernhard Riemann|Riemann]] izrazili su Fourierove rezultate sa većom preciznošću i formalnošću.

=== Revolucionarni članak ===

{{citat3|&lt;math&gt;\varphi(y)=a\cos\frac{\pi y}{2}+a'\cos 3\frac{\pi y}{2}+a''\cos5\frac{\pi y}{2}+\cdots.&lt;/math&gt;

Množeći obe strane sa &lt;math&gt;\cos(2i+1)\frac{\pi y}{2}&lt;/math&gt;, a zatim ih integrisati u granicama od &lt;math&gt;y=-1&lt;/math&gt; do &lt;math&gt;y=+1&lt;/math&gt;, daje nam:

&lt;math&gt;a_i=\int_{-1}^1\varphi(y)\cos(2i+1)\frac{\pi y}{2}\,dy.&lt;/math&gt;

|30px|30px|Joseph Fourier|Mémoire sur la propagation de la chaleur dans les corps solides, pp. 218--219.&lt;ref&gt;[http://gallica.bnf.fr/scripts/ConsultationTout.exe?O=03370&amp;E=00000220&amp;N=7 Gallica - Fourier, Jean-Baptiste-Joseph (1768-1830). Oeuvres de Fourier. 1888]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;}}

U ovih nekoliko linija, koje su jako bliske modernom formalizmu koristenom kod Fourierovih redova, Fourier je nenamjerno doveo do revolucije u matematici i [[Fizika|fizici]]. Iako je slične trigonometrijske redove prethodno koristio Euler, d'Alembert, Daniel Bernoulli i [[Carl Friedrich Gauss|Gauss]], Fourier je vjerovao da takvi trigonometrijski redovi mogu predstavljati ''proizvoljne'' funkcije. Iako ovo nije tačno, pokušaji tokom mnogo godina kako bi se ova ideja klasifikovala dovelo je do važnih otkrića u teorijama [[konvergencija|konvergencije]], [[funkcionalni prostor|funkcionalnih prostora]] i [[harmonijska analiza|harmonijske analize]].

Kada je Fourier objavio svoj rad [[1807]]. godine, komitet (kojeg su, između ostalih, činili ne manje značajniji matematičari od [[Joseph Louis Lagrange|Lagrangea]], [[Pierre-Simon Laplace|Laplacea]], [[Etienne-Louis Malus|Malusa]] i [[Adrien-Marie Legendre|Legendrea]]) jeste zaključio: ''...način na koji autor stiže do ovih jednačina nije oslobođen od poteškoća i [...]  njegova analiza da ih integriše još uvijek ostavlja nešto što bi bilo traženo kao rezultat većine, pa čak i strogost''.

=== Rođenje harmonijske analize ===

Od Fourierovog vremena, otkriveni su mnogi različiti pristupi kako de se definisao i razumio koncept Fourierovih redova, gdje su svi dosljedni jedni drugima, ali gdje svaki naglašava različite aspekte ove tematike. Neke od moćnijih i elegantnijih prostupa su bazirane na matematičkih idejama i alatima koji nisu bili dostupni u vrijeme kada je Fourier završio svoj originalni rad. Fourier je, originalno, definisao Fourierov red za funkcije realne vrijednosti realnih argumenata, te je koristio sinusne i kosinusne funkcije kao [[baza (linearna algebra)|bazni skup]] za razvijanje.

Od tada su definisane mnoge druge [[Spisak transformacija vezanih za Fouriera|transformacije vezane za Fouriera]], proširujući početnu ideju na druge primjene. Ovo opće područje ispitivanja se sada, ponekad, naziva [[harmonijska analiza]]. Fourierovi se redovi, međutim, mogu koristiti samo za periodične signale.

== Definicija ==

U ovom dijelu, ''ƒ''(''x'') označava funkciju realne varijable ''x''. Ova se funkcija, obično, uzima kao [[Periodična funkcija|periodična]] sa periodom od 2π, što znači da vrijedi ''ƒ''(''x''&amp;nbsp;+&amp;nbsp;2''π'') = ''ƒ''(''x''), za sve realne brojeve ''x''. Pokušat ćemo napisati takvu funkciju u vidu beskonačne sume, ili [[red (matematika)|reda]] jednostavnijih funkcija. Počet ćemo koristeći beskonačnu sumu [[sinus]]nih i [[kosinus]]nih funkcija na intervelu [−''π'',&amp;nbsp;''π''], kao što je i sam Fourier radio (pogledajte citat iznad), a zatim ćemo diskutovati različite formulacije i generalizacije.

=== Fourierova formula za 2''π''-periodične funkcije koristeći se sinusima i kosinusima ===

Za 2''π''-periodičnu funkciju ''ƒ''(x) koja nije integrabilna na intervalu [−''π'',&amp;nbsp;''π''], brojevi

:&lt;math&gt;a_n = \frac{1}{\pi}\int_{-\pi}^{\pi} f(x) \cos(nx)\, dx&lt;/math&gt;

i

:&lt;math&gt;b_n = \frac{1}{\pi}\int_{-\pi}^{\pi} f(x) \sin(nx)\, dx&lt;/math&gt;

se nazivaju Fourierovim koeficijentima od ''ƒ''. [[red (matematika)|Beskonačna suma]]

:&lt;math&gt;\frac{a_0}{2} +\sum_{n=1}^{\infty}[a_n \cos(nx) + b_n \sin(nx)]&lt;/math&gt;

je '''Fourierov red''' od funkcije ''ƒ'' na intervalu [−''π'',&amp;nbsp;''π''].

Fourierov red ne konvergira uvijek, a čak i kada konvergira, vrijednost reda može se razlikovati od vrijednosti funkcije. Jedno od glavnih pitanja u [[harmonijska analiza|harmonijskoj analizi]] je da se odredi kada red konvergira, a kada je jednak originalnoj funkciji. Ako je funkcija [[Integrabilna funkcija#Kvadrat integrabilna funkcija|kvadrat integrabilna funkcija]] na intevalu [−''π'',&amp;nbsp;''π''], tada Fourierov red konvergira u funkciju u ''[[skoro svaki|skoro svakoj]]'' tački. U [[inženjerstvo|inženjerskim]] primjenama, za Fourierov red se, u općem slučaju, pretpostavlja da konvergira svuda osim u tačkama prekida, pošto se funkcije, na koje nailazimo u inženjerstvu, bolje ponašaju od onih koje matematičari mogu dati kao kontra-primjere za ovu pretpostavku. Pojedinačno, Fourierov red konvergira apsolutno i uniformno u ''ƒ''(x) kad god je [[derivacija]] od ''ƒ''(x) (koja ne mora postajati svuda) kvanrat integrabilna.&lt;ref&gt;{{cite book | title = Fourier Series | author = Georgi P. Tolstov | publisher = Courier-Dover | year=1976 | isbn = 0486633179 | url = http://books.google.com/books?id=XqqNDQeLfAkC&amp;pg=PA82&amp;dq=fourier-series+converges+continuous-function&amp;ei=L0rJSMvANIPsswOs-pzXDA&amp;sig=ACfU3U3teR3Wwlu7HYq_qHV4QZqj6sYP5A }}&lt;/ref&gt; Pogledajte članal: [[Konvergencija Fourierovog reda]].

Moguće je definisati Fourierove koeficijente za općenitije funkcije ili raspodjele, gdje, u takvim slučajevima, imamo interes za određivanjem konvergencije, po pravilu [[Slaba konvergencija (Hilbertov prostor)|slabe konvergencije]].

=== Primjer: jednostavan Fourierov red ===

[[Datoteka:Periodic identity.png|mini|desno|Grafički prikaz funkcije periodičnog identiteta - [[testersati talas]].]]
[[Datoteka:Periodic identity function.gif|mini|desno|400px|Animirani grafički prikaz prvih pet uzastopnih parcijalnih Fourierovih redova.]]

Sada koristimo formule, date u odjeljku iznad, kako bi jednu jednostavnu funkciju rzvili u Fourierov red. Uzmino jednu testerastu funkciju (pogledajte sliku)''':'''

:&lt;math&gt;f(x) = x, \quad \mathrm{for } -\pi &lt; x &lt; \pi,&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;f(x + 2\pi) = f(x), \quad \mathrm{za } -\infty &lt; x &lt; \infty.&lt;/math&gt;

U ovom slučaju, Fourierovi koeficijenti su dati kao

:&lt;math&gt;\begin{align}
a_n &amp;{} = \frac{1}{\pi}\int_{-\pi}^{\pi}x \cos(nx)\,dx = 0. \\
b_n &amp;{}= \frac{1}{\pi}\int_{-\pi}^{\pi} x \sin(nx)\, dx = 2\frac{(-1)^{n+1}}{n}.\end{align}&lt;/math&gt;

A odatle imamo''':'''

{{NumBlk|:
|&lt;math&gt;
\begin{align}
f(x) &amp;= \frac{a_0}{2} + \sum_{n=1}^{\infty}\left[a_n\cos\left(nx\right)+b_n\sin\left(nx\right)\right] \\
&amp;=2\sum_{n=1}^{\infty}\frac{(-1)^{n+1}}{n} \sin(nx), \quad \mathrm{za } \quad -\infty &lt; x &lt; \infty .
\end{align}
&lt;/math&gt;
|{{EquationRef|Jdn.1}}}}

Može se primijetiti da funkcija razvijena u Fourierov red izgleda mnogo manje jednostavna od formule ''ƒ''(''x'') = ''x'', te nije odmah očito zašto si nam bio potreban ovaj Fourierov red. Dok postoje mnoge primjene, naglasit ćemo Fourierovu motivaciju da riješi toplotnu jednačinu. Naprimjer, zamislite metalnu ploču u obliku kvadrata čija je stranica ''π'' metara, sa koordinatama (''x'',&amp;nbsp;''y'') ∈ [0,&amp;nbsp;''π'']&amp;nbsp;×&amp;nbsp;[0,&amp;nbsp;''π'']. Ako ne postoji izvor toplote unutar ploče, i ako se tri od četiri stranice drže na 0 stepeni [[celzijus]]a, dok se četvrta stranica, data sa ''y'' = π, drži na temperaturnom gradijentu ''T''(''x'',&amp;nbsp;''π'') = ''x'' stepeni celzijusa,  za ''x'' u (0,&amp;nbsp;''π''), tada možemo pokazati da je stacionarna raspodjela toplote (ili raspodjela toplote nakon dugog perioda vremena) data sa

: &lt;math&gt;T(x,y) = 2\sum_{n=1}^\infty \frac{(-1)^{n+1}}{n} \sin(nx) {\sinh(ny) \over \sinh(n\pi)}.&lt;/math&gt;

Ovdje, sinh je funkcija [[hiperbolička funkcija|hiperbolički sinus]]. Ovo rješenje toplotne jednačine dobijeno je množenjem svakog člana sa od &amp;nbsp;{{EquationNote|Jdn.1}} sa sinh(''ny'')/sinh(''n''π). Dok se za funkciju iz našeg primjera ''f''(''x'') čini da ima bespotrebno komplikovan Fourierov red, raspodjela toplote ''T''(''x'',&amp;nbsp;''y'') jeste netrivijalna. Funkcija ''T'' ne može biti napisana kao [[izraz zatvorenog oblika]]. Ova metoda rješavanja ovog problema postala je moguća samo nakon Fourierovog rada.

Druga primjena ovog Fourierovog reda je da se riješi [[Baselov problem]] koristeći [[Parsevalov teorem]]. moguće je, također, izračunati [[Riemannova zeta funkcija|ζ]](2''n''), za svaki pozitivan cijeli broj ''n''.

=== Moderne verzije koristeći kompleksne eksponente ===

Možemo koristiti [[Eulerova formula|Eulerovu formulu]],

: &lt;math&gt; e^{inx} = \cos(nx)+i\sin(nx), \,&lt;/math&gt;

gdje je &lt;math&gt;i&lt;/math&gt; [[imaginarna jedinica]], kako bi dobili koncizniju formulu''':'''

:&lt;math&gt;f(x) = \sum_{n=-\infty}^{\infty} c_n e^{inx}.&lt;/math&gt;

Fourierovi koeficijenti su dati kao''':'''

:&lt;math&gt;c_n = \frac{1}{2\pi}\int_{-\pi}^{\pi} f(x) e^{-inx}\, dx.&lt;/math&gt;

Fourierovi koeficijenti &lt;math&gt;a_n, b_n, c_n&lt;/math&gt; su povezani preko izraza

:&lt;math&gt;a_n = { c_n + c_{-n} }&lt;/math&gt; for &lt;math&gt;n=0,1,2,\dots,&lt;/math&gt;

i

:&lt;math&gt;b_n = i( c_{n} - c_{-n} )&lt;/math&gt; for &lt;math&gt;n=1,2,\dots&lt;/math&gt;

Oznaka ''c''&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt; ne neadekvatna za diskusiju Fourierovih koeficijenat nekoliko različitih funkcija. Zbog toga je uobičajno da se oni zamijenene sa prilagođenim oblikom ''ƒ'' (u ovom slučaju), kao što je ''F'' ili &lt;math&gt;\scriptstyle\hat{f},&lt;/math&gt;. Odatle imamo''':'''

:&lt;math&gt;
\begin{align}
f(x) &amp;= \sum_{n=-\infty}^{\infty} \hat{f}(n)\cdot e^{inx} \\
&amp;= \sum_{n=-\infty}^{\infty} F[n]\cdot e^{inx} \quad \mbox{(inženjerstvo)}.
\end{align}
&lt;/math&gt;

U inženjerstvu, posebno kada varijabla '''x''' predstavlja vrijeme, niz koeficijenata se naziva predstavljanje [[frekventni domen|frekventnog domena]]. Uglaste zagrade se često koriste kako bi se naglasilo da je domen ove funkcije '''diskretni''' skup frekvencija.

=== Fourierov red na općem intevalu [''a'',&amp;nbsp;''b''] ===

Slijedeća formula, sa odgovarajućim koeficijentima kompleksne vrijednosti ''G''[''n''], je periodična funkcija sa periodom ''τ'' na cijelom skupu '''[[realan broj|R]]:'''

:&lt;math&gt;g(x)=\sum_{n=-\infty}^\infty G[n]\cdot e^{i 2\pi \frac{n}{\tau} x}\ .&lt;/math&gt;

Ako je funkcija [[Integrabilna funkcija#Kvadrat integrabilna funkcija|kvadrat integrabilna]] na intervalu [''a'',&amp;nbsp;''a''&amp;nbsp;+&amp;nbsp;''τ''], tada se, u tom intevalu, može predstaviti preko formule napisane iznad. Ako je ''g''(''x'') integrabilna, tada su Fourierovi koeficijenti dati sa''':'''

:&lt;math&gt;G[n] = \frac{1}{\tau}\int_a^{a+\tau} g(x)\cdot e^{-i 2\pi \frac{n}{\tau} x}\, dx.&lt;/math&gt;

Uočite da ako je funkcija, koje se predstavlja, također i ''τ''-periodična, tada se ''a'' može proizvoljno izabrati. Dva pupularna izbora su ''a''&amp;nbsp;=&amp;nbsp;0 i ''a''&amp;nbsp;=&amp;nbsp;−''τ''/2.

Ostala često korištena predstavljanja frekventnog domena koriste Fourierove koeficijente kako bi se uskladio [[Diracov češalj]]''':'''

:&lt;math&gt;
G(f) \ \stackrel{\mathrm{def}}{=} \ \sum_{n=-\infty}^{\infty} G[n]\cdot \delta \left(f-\frac{n}{\tau}\right)
&lt;/math&gt;

gdje varijabla ''ƒ'' predstavlja '''neprekidan''' frekventni domen. Kada varijabla ''x'' ima jedinicu sekunda, ''ƒ'' ima jedinicu [[hertz]]. Originalna funkcija ''g''(''x'') može se dobiti iz ovog prikaza preko [[Fourierova transformacija|inverzne Fourierove transformacije]]''':'''

:&lt;math&gt;
\begin{align}
\mathcal{F}^{-1}\{G(f)\} &amp;=
\mathcal{F}^{-1}\left\{ \sum_{n=-\infty}^{\infty} G[n]\cdot \delta \left(f-\frac{n}{\tau}\right)\right\}\\
&amp;= \sum_{n=-\infty}^{\infty} G[n]\cdot \underbrace{\mathcal{F}^{-1}\left\{\delta\left(f-\frac{n}{\tau}\right)\right\}}_{e^{i2\pi \frac{n}{\tau} x}\cdot \underbrace{\mathcal{F}^{-1}\{\delta (f)\}}_{1}}\\
&amp;= \sum_{n=-\infty}^{\infty} G[n]\cdot e^{i2\pi \frac{n}{\tau} x} \quad = \ \ g(x).
\end{align}
&lt;/math&gt;

Funkcija &lt;math&gt;G(f)\,&lt;/math&gt; se često naziva '''Fourierova transformacija''', iako Fourierov integral periodične funkcije nije konvergentan.&lt;ref&gt;
Since the integral defining the Fourier transform of a periodic function is not convergent, it is necessary to view the periodic function and its transform as [[Distribution (mathematics)|distributions]].  In this sense &lt;math&gt;\mathcal{F}\{e^{i2\pi \frac{n}{\tau} x}\}&lt;/math&gt; is a [[Dirac delta function]], which is an example of a [[Distribution (mathematics)|distribution]].&lt;/ref&gt;

=== Fourierov red na kvadratu ===

Također možemo definisati Fourierov red za funkcije sa dvije varijable ''x'' i ''y'' na kvadratu [−''π'',&amp;nbsp;''π'']×[−''π'',&amp;nbsp;''π'']''':'''

:&lt;math&gt;f(x,y) = \sum_{j,k \in \mathbb{Z}} c_{j,k}e^{ijx}e^{iky},&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;c_{j,k} = {1 \over 4 \pi^2} \int_{-\pi}^{\pi} \int_{-\pi}^{\pi} f(x,y) e^{-ijx}e^{-iky}\, dx \, dy\ .&lt;/math&gt;

Pored toga što su korisni za rješavanje parcijalnih diferencijalnih jednačina, kao što je toplotna jednačina, još jedna značajna primjena Fourierovih redova na kvadratu je kod [[kompresija slike|kompresije digitalne slike]]. Specifično, [[JPEG]] standard kompresije slika koristi dvodimenzijalnu [[diskretna kosinusna tranformacija|diskretnu kosinusnu transformaciju]], koja je, u stvari, Fourierova transformacija uz koristenje funkcije sa kosinusnom bazom.

=== Hilbertova interpretacija prostora ===
{{glavni|Hilbertov prostor}}

U jeziku [[Hilbertov prostor|Hilbertovog prostora]], skup funkcija &lt;math&gt;\{ e_n = e^{i n x},n\in\mathbb{Z}\}&lt;/math&gt; je [[ortonormalna baza]] za prostor &lt;math&gt;L^2([-\pi,\pi])&lt;/math&gt; kvadrat-integrabilnih funkcija &lt;math&gt;[-\pi,\pi]&lt;/math&gt;. Ovaj prostor je, u stvari, [[Hilbertov prostor]] sa [[prostor unutrašnjeg proizvoda|unutrašnji proizvod]] dat sa''':'''

:&lt;math&gt;\langle f, g \rangle \ \stackrel{\mathrm{def}}{=} \ \frac{1}{2\pi}\int_{-\pi}^{\pi} f(x)\overline{g(x)}\,dx.&lt;/math&gt;

Osnovni rezultat Fourierovog reda za Hilbertove prostore može se napisati kao

:&lt;math&gt;f=\sum_{n=-\infty}^{\infty} \langle f,e_n \rangle e_n.&lt;/math&gt;

Ovo tačno odgovara formulaciji sa kompleksnim ekponentom, datoj u tekstu iznad. Varijanta sa sinusima i kosinusima je, također, opravdana sa interpetacijom Hilbertovog prostora. Očito, sinusi i kosinusi čine [[ortonormalnost|ortonormalni skup]]:

:&lt;math&gt;\int_{-\pi}^{\pi} \cos(mx)\, \cos(nx)\, dx = \pi \delta_{mn},&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\int_{-\pi}^{\pi} \sin(mx)\, \sin(nx)\, dx = \pi \delta_{mn}&lt;/math&gt;

(gdje je &lt;math&gt;\delta_{mn}&lt;/math&gt; [[Kroneckerova delta]]), i

:&lt;math&gt;\int_{-\pi}^{\pi} \cos(mx)\, \sin(nx)\, dx = 0.&lt;/math&gt;

Gustina njihovog raspona je posljedica [[Stone-Weierstrassov teorem|Stone-Weierstrassovog teorema]].

== Osobine ==

Kažemo da je &lt;math&gt;f \in C^k(\mathbb{T})&lt;/math&gt; ako je &lt;math&gt;f&lt;/math&gt; funkcija od &lt;math&gt;\mathbb{R}&lt;/math&gt;, koja je &lt;math&gt;k&lt;/math&gt; puta diferencijabilna, njena ''k''-ta derivacija je neprekidna, te ako je &lt;math&gt;2\pi&lt;/math&gt;-periodična.

* Ako je ''f'' &lt;math&gt;2\pi&lt;/math&gt;-periodična [[parne i neparne funkcije|neparna funkcija]], tada je &lt;math&gt;a_n=0&lt;/math&gt; za sve &lt;math&gt;n&lt;/math&gt;.
* Ako je ''f'' &lt;math&gt;2\pi&lt;/math&gt;-periodična [[parne i neparne funkcije|parnafunkcija]], tada je &lt;math&gt;b_n=0&lt;/math&gt; ta sve &lt;math&gt;n&lt;/math&gt;.
* Ako je ''f'' [[integrabilnost|integrabilna]], &lt;math&gt;\lim_{|n|\rightarrow \infty}\hat{f}(n)=0&lt;/math&gt;, &lt;math&gt;\lim_{n\rightarrow +\infty}a_n=0&lt;/math&gt; i &lt;math&gt;\lim_{n\rightarrow +\infty}b_n=0.&lt;/math&gt; Ovaj rezultat je poznat kao [[Riemann-Lebesgueova lema]].
* Ako &lt;math&gt;f \in C^1(\mathbb{T})&lt;/math&gt;, tada Fourierovi koeficijenti &lt;math&gt;\hat{f'}(n)&lt;/math&gt; od derivacija &lt;math&gt;f'(t)&lt;/math&gt; mogu biti izraženi preko Fourierovih koeficijenata &lt;math&gt;\hat{f}(n)&lt;/math&gt; funkcije &lt;math&gt;f(t)&lt;/math&gt;, pomoću formule &lt;math&gt;\hat{f'}(n) = in \hat{f}(n)&lt;/math&gt;.
* Ako &lt;math&gt;f \in C^k(\mathbb{T})&lt;/math&gt;, tada je &lt;math&gt;\widehat{f^{(k)}}(n) = (in)^k \hat{f}(n)&lt;/math&gt;. Pojedinačno, pošto &lt;math&gt;\widehat{f^{(k)}}(n)&lt;/math&gt; teži u nulu, imamo da &lt;math&gt;|n|^k\hat{f}(n)&lt;/math&gt; teži u nulu, štp znači da Fourierovi koeficijenti konvergiraju u nulu brže nego ''k''-ti stepen od ''n''.
* [[Parsevalov teorem]]: ''Ako &lt;math&gt;f \in L^2([-\pi,\pi])&lt;/math&gt;, tada je &lt;math&gt;\sum_{n=-\infty}^{\infty} |\hat{f}(n)|^2 = \frac{1}{2\pi}\int_{-\pi}^{\pi} |f(x)|^2 \, dx&lt;/math&gt;.''
* [[Plancherelov teorem]]: ''Ako su &lt;math&gt;c_0,\, c_{\pm 1},\, c_{\pm 2},\ldots&lt;/math&gt; koeficijenti i ako &lt;math&gt;\sum_{n=-\infty}^\infty |c_n|^2 &lt; \infty&lt;/math&gt;, tada postoji jedinstvena funkcija &lt;math&gt;f\in L^2([-\pi,\pi])&lt;/math&gt;, takva da vrijedi &lt;math&gt;\hat{f}(n) = c_n&lt;/math&gt; za svako &lt;math&gt;n&lt;/math&gt;.
* [[Teorem konvolucije]] kaže da ako su ''f'' i ''g'' u intervalu &lt;math&gt;L^2([-\pi,\pi])&lt;/math&gt;, tada je &lt;math&gt;\widehat{f*g}(n) = \hat{f}(n)\hat{g}(n)&lt;/math&gt;, gdje &lt;math&gt;f*g&lt;/math&gt; označava &lt;math&gt;2\pi&lt;/math&gt;-periodičnu [[konvolucija|konvoluciju]] od ''f'' i ''g''.

== Opći slučaj ==

Postoji mnogo načina da se uopći Fourierov red. Proučavanje Fourierovih redova i njhivih uopćavanja naziva se [[harmonijska analiza]].

=== Generalizovane funkcije ===
{{glavni|Generalizovana funkcija|Raspodjela (matematika)}}

Oznake Fourierovih koeficijenata mogu se proširiti u funkcije koje nisu kvadrat-integrabilne, pa čak i u objekte koji nisu funkcije. Ovo je veoma korisno u inženjerskim primjenama, zato šte često trebamo Fourierov red periodičnog ponavljanja [[Diracova delta funkcija|Diracove delta funkcije]]. Diracova delta ''δ'' nije, u stvari, funkcija; međutim, ona ipak ima [[Fourierova transformacija|fourierovu transformaciju]], a njeno periodično ponavljanje ima Fourierov red:

: &lt;math&gt;\hat{\delta}(n)={1 \over 2\pi}\text{ za svako }n.\,&lt;/math&gt;

=== Riemannianova višestrukost ===

[[Datoteka:AtomicOrbital n4 l2.png|mini|desno|[[Atomska orbitala|Atomske orbitale]] u [[hemija|hemiji]] su [[sferični harminik|sferični harmonici]] i mogu se koristit za nalaženje Fourierovog reda na [[sfera|sferi]].]]
{{glavni|Laplaceov operator|Riemannianova višestrukost}}

Ako domen nije grupa, tada ne postoji bitno definisana konvolucija. Međutim, ako je &lt;math&gt;X&lt;/math&gt; [[kompaktni prostor|kompaktna]] [[Riemannianova višestrukost]], ona ima Laplace-Beltramijev operator. Laplace-Beltramijev operator je diferencijalni operator koji odgovara [[Laplaceov operator|Laplaceovom operatoru]] za Riemannianovu višestrukost &lt;math&gt;X&lt;/math&gt;. Tada, po analogiji, možemo razmatrati toplotnu jednačinu na &lt;math&gt;X&lt;/math&gt;. Pošto je Fourier došao do svoje baze pokušavajući riješiti toplotnu jednačinu, prirodna generalizacija je ta da koristimo sopstvena rješenja Laplace-Beltramijebog operatora kao bazu. Ovo uopćuje Fourierov red u prostor tipa &lt;math&gt;L^2(X)&lt;/math&gt;, gdje je &lt;math&gt;X&lt;/math&gt; Riemannianova višestrukost. Fourierovi redovi konvergiraju na načine slične slučaju za interval &lt;math&gt;[-\pi,\pi]&lt;/math&gt;. Tipičan primjer da se uzme da je X sfera, kada bi imali slučaj da se Fourierova bazasastoji od [[sferični harmonici|sferičnih harmonika]].

== Aproksimacija i konvergencija Fourierovog reda ==

Važno pitanje u teoriji, kao i u primjenama, je pitanje konvergencije. Naprimjer, često je potrebno u prijmenama zamijeniti beskonačni red &lt;math&gt;\sum_{-\infty}^\infty&lt;/math&gt; sa konačnim,

:&lt;math&gt;S_N(x) = \sum_{n=-N}^N \hat{f}(n) e^{inx}.&lt;/math&gt;

To je naziva ''parcijalna suma''. Htjeli bismo da znamo, u kojem smislu ''S&lt;sub&gt;N&lt;/sub&gt;''(''x'') konvergira u ''f''(''x'') kada ''N'' teži u beskonačnost.

=== Osobina najmanjeg kvadrata ===

Kažemo da je ''p'' [[trigonometrijski polinom]] stepena ''N'' kada ima oblik

:&lt;math&gt;p(x)=\sum_{n=-N}^N p_n e^{inx}.&lt;/math&gt;

Uočite da je &lt;math&gt;S_N(x)&lt;/math&gt; trigonometrijski [[polinom]] stepena ''N''. Parsevalov teorem kaže da je

Teorem: ''&lt;math&gt;S_N(x)&lt;/math&gt; je jedinstveno najbolji trigonometrijski polinom stepena &lt;math&gt;N&lt;/math&gt; koji aproksimira &lt;math&gt;f(x)&lt;/math&gt;, u smislu da, za svaki trigonometrijski polinom &lt;math&gt;p\neq S_N&lt;/math&gt; stepena &lt;math&gt;N&lt;/math&gt;, imamo &lt;math&gt;\|S_N - f\| \lneqq \|p - f\|.&lt;/math&gt;''

Ovdje, norma Hilbertovog prostora je

:&lt;math&gt;\| g \| = \sqrt{{1 \over 2\pi} \int_{-\pi}^{\pi} |g(x)|^2 \, dx}.&lt;/math&gt;

=== Konvergencija ===
{{glavni|Konvergencija Fourierovog reda}}

Zbog osobine najmanjeg kvadrata, i zbog potpunosti Fourierove baze, dobijamo razultat elementarne konvergencije.

Teorem: ''Ako vrijedi &lt;math&gt;f\in L^2([-\pi,\pi])&lt;/math&gt;, tada Fourierov red konvergira u &lt;math&gt;L^2([-\pi,\pi])&lt;/math&gt;, to jest, &lt;math&gt;\|S_N - f\|_2&lt;/math&gt; konvergira u 0 kada &lt;math&gt;N&lt;/math&gt; teži u beskonačnost.''

Već smo spomenuli da ako je ''f'' dva puta neprekidno diferencijabilna, tada &lt;math&gt;n^2 \hat{f}(n)&lt;/math&gt; konvergira u nulu kada ''n'' teži u beskonačnost. Ovo odmah daje drugi rezultat konvergencije.

Teorem: ''Ako vrijedi &lt;math&gt;f \in C^2(\mathbb{T})&lt;/math&gt;, tada &lt;math&gt;\sup_x |f(x) - S_N(x)| \leq \sum_{|n|&gt;N} |\hat{f}(n)|&lt;/math&gt; konvergira u nulu, npr., &lt;math&gt;S_N&lt;/math&gt; konvergira u &lt;math&gt;f&lt;/math&gt; [[uniformna konvergencija|uniformno]].''

=== Divergencija ===

Pošto Fourierovi redovi imaju tako dobre osobine konvergencije, možemo se iznenaditi sa nekim negativnim rezultatima.

[[1922]]. godine, [[Andrey Kolmogorov]] objavio je članak pod nazivom &quot;Une série de Fourier-Lebesgue divergente presque partout&quot; u kojem je dao primjer Lebesgue-integrabilne funkcije, čiji Fourierov red divergira skoro svuda. Kasnije je pokazao primjer integrabilne funkcije čiji Fourierov red divergira svuda {{harv|Katznelson|1976}}.

== Također pogledajte ==

* [[Gibbsov fenomen]]
* [[Laurentov red]] — zamjenom &lt;math&gt;q=e^{i x}&lt;/math&gt; tranformiše Fourierov red u Laurentov red, ili obrnuto. Ovo se koristi kod proširenja ''q''-redova [[j-invarijanta|''j''-invarijante]].
* [[Sturm-Liouvilleova teorija]]

== Zabilješke ==
{{refspisak}}

== Reference ==

* William E. Boyce and Richard C. DiPrima, ''Elementary Differential Equations and Boundary Value Problems'', Eighth edition. John Wiley &amp; Sons, Inc., New Jersey, 2005. {{ISBN|0-471-43338-1}}
* {{cite book | author = Joseph Fourier, translated by Alexander Freeman | title = The Analytical Theory of Heat | url = https://archive.org/details/analyticaltheory0000four | publisher = Dover Publications | year = published 1822, translated 1878, re-released 2003 | id = {{ISBN|0-486-49531-0}} }}  2003 unabridged republication of the 1878 English translation by Alexander Freeman of Fourier's work ''Théorie Analytique de la Chaleur'', originally published in 1822.
* {{citation | last=Katznelson| first= Yitzhak| title=An introduction to harmonic analysis| edition = Second corrected | publisher = Dover Publications, Inc | year=1976 | location=New York |id= {{ISBN|0-486-63331-4}}}}
* [[Felix Klein]], ''Development of mathematics in the 19th century''. Mathsci Press Brookline, Mass, 1979. Translated by M. Ackerman from ''Vorlesungen über die Entwicklung der Mathematik im 19 Jahrhundert'', Springer, Berlin, 1928.
* Walter Rudin, ''Principles of mathematical analysis'', Third edition. McGraw-Hill, Inc., New York, 1976. {{ISBN|0-07-054235-X}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.jhu.edu/~signals/phasorapplet2/phasorappletindex.htm Phasor Phactory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080420131521/http://www.jhu.edu/~signals/phasorapplet2/phasorappletindex.htm |date=20. 4. 2008 }} Allows custom control of the harmonic amplitudes for arbitrary terms
* [http://www.falstad.com/fourier/ Java applet] shows Fourier series expansion of an arbitrary function
* [http://www.exampleproblems.com/wiki/index.php/Fourier_Series Primjeri problema iz Fourierovih redova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080410180641/http://www.exampleproblems.com/wiki/index.php/Fourier_Series |date=10. 4. 2008 }}
* [http://www.e-dsp.com/8/ Fourier series explanation]{{Mrtav link}} - A simple, non-mathematical approach
* [http://math.fullerton.edu/mathews/c2003/FourierSeriesComplexMod.html  Fourier Series Module by John H. Mathews]
* [https://web.archive.org/web/20011205152434/http://www.shsu.edu/~icc_cmf/bio/fourier.html Joseph Fourier] - A site on Fourier's life which was used for the historical section of this article
* In the bottom of this [https://web.archive.org/web/20081206033014/http://www.boutichesaid.cv.dz/FourierSeries/F_Series.htm interactive lecture], there is a Java animation showing how the '''Fourier series''' is affected when the term of rank n+1 is added to the n Fourier series terms.
{{planetmath|id=4718|naslov=primjer Fourierovog reda}}
{{Commonscat|Harmonic analysis}}

[[Kategorija:Fourierovi redovi| ]]
[[Kategorija:Joseph Fourier]]</text>
      <sha1>o4f7hatajfaar6t46dzxxpjibdoe46s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hans Globke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83637</id>
    <revision>
      <id>3901956</id>
      <parentid>3852396</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T03:51:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7924" sha1="hv1rli4bxf9yu66c2summibr33mvqzu" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Hans Josef Maria Globke
| slika              = Bundesarchiv B 145 Bild-F015051-0008, Hans Globke.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               =  Hans Globke
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1898|9|10}}
| mjesto_rođenja     = Düsseldorf, Njemačka
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1973|2|13|1898|9|10}}
| mjesto_smrti       = Bonn, Njemačka
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Hans Globke'''  bio je njemački pravnik u državnoj službi i vladi [[Konrad Adenauer|Konrada Adenauera]]. Njegova uloga u vrijeme nacističke vladavine u Njemačkoj ostala je nerazjašnjena. Iako je učestvovao u izradi i donošenju rasnih zakona, nikada protiv njega nije vođen sudski postupak,

== Biografija ==
Globke je rođen 1898. godine kao sin trgovca tekstilom u [[Düsseldorf]]u. nedugo nakon rođenja porodica se seli u [[Aachen]]. Poslije mature 1916. godine služi u njemačkoj vojsci na Zapadnom frontu u artiljerijskoj jedinici. Nakon rata Globke započinje studij prava na Univerzitetu u [[Bonn]]u i [[Köln]]u. Član je Katoličkog saveza studenata  ''Bavaria Bonn''. Nakon promocije sa temom ''Imunitet članova saveznog parlamenta i državnih parlamenata'' u [[Gießen]]u, započinje karijeru kao pravnik u državnoj službi. Član je Njemačke partije centra ''Deutsche Zentrumspartei'' sve do njenog ukidanja 1933. godine. Nikada nije bio član [[NSDAP]]:

== Donošenje rasnih zakona ==

Preuzimanjem vlasti u Njemačkoj od strane nacionalsocijalista 1933. godine Globke razrađuje zakone koji izjednačavaju zakone Pruske i Trećeg Rajha. 1.novembra 1934. godine prelazi kao referent u Ministarstvo unutrašnjih poslova pod ministarstvom [[Wilhelm Frick|Wilhelma Fricka]], gdje ostaje sve do 1945. godine. 1938 godine postaje savjetnik ministarstva. Oblast njegovog pravnog rada svodila se u početku na problematiku promjene imena, kao i na obaveze prijavljivanja mjesta boravka. Od 1937. godine radi na donošenju i razradi rasnih zakona, kao i zakona o državljanstvu. Polja njegovog djelovanja svode se na:
* Međunarodna pitanja na polju državljanstva,
* Iseljavanje i useljavanje,
* [[Nürnberški zakoni|Nürnberške zakone]], [[Njemački jezik|njem.]]: (''Nürnberger Gesetze'')
** '''Zakon o krvnoj zaštiti''', [[Njemački jezik|njem.]]: (''Blutschutzgesetz''), odnosio se na zabranu seksualnih kontakata, zabranu osnivanja braka između Nijemaca i Židova. Ovakvi kontakti smatrani su od 1935. godine ''rasnom izdajom'' [[Njemački jezik|njem.]]: ''Rassenverrat'' i za njih je bila predviđena kazna zatvora od nekoliko dana do 15 godina. Obično su kazne iznosile dvije do četiri godine. Kazne su po pravilu bile blaže za Nijemce, nego za njemačke Židove. Kasnije je zakon proširen i na druge grupe, te su brakovi sa Ciganima i crncima &lt;ref&gt;Saul Friedländer: ''Das Dritte Reich und Die Juden. Die Jahre der Verfolgung 1933 - 1939'' München 2000, {{ISBN|3-406-43506-8}}, S. 170. {{Simboli jezika|de|Njemački}}.&lt;/ref&gt; . Izuzeci su bili tzv. ''Polužidovi''. osobe kojima su djed ili baka bili židovskog porijekla. Brak sa takvom se osobom mogao sklapati uz posebno odobrenje. Između 1935-43. godine je 2.211 osuđeno po ovom zakonu &lt;ref&gt;Alexandra Przyrembel: ''&quot;Rassenschande&quot;. Reinheitsmythos und Vernichtungslegitimation im Nationalsozialismus.'' Göttingen 2003, {{ISBN|3-525-35188-7}}, S. 499. {{Simboli jezika|de|Njemački}}].&lt;/ref&gt; 
** '''Zakon o zaštiti genetskog nasljedstva njemačkog naroda''', [[Njemački jezik|njem.]]: (''Gesetz zum Schutze der Erbgesundheit des deutschen Volkes'') je zapravo dorada zakona o zabrani sklapanja brakova sa Židovima, te njegova razrada kojom se zahtijeva preispitivanje mladenaca na ''sposobnost'' za brak, te isključuje pravo ljudima sa određenim bolestima pravo na brak.
* '''Zakon o obaveznom prijavljivanju''' rođenja, boravka, i promjena u toku života, [[Njemački jezik|njem.]]: (''Personenstandsgesetz'') bio je zapravo dorada postojećeg zakona, stim da je olakšavao ispitivanje porijekla predaka za ustanovljivanje i određivanje rasne pripadnosti pojedinca.
* '''Odredba o promjeni osobnog imena''', [[Njemački jezik|njem.]]: (''Gesetz über die Änderung von Familiennamen und Vornamen'') imala je za cilj jasno obilježavanje svih osoba pripadnika židovske zajednice, time da svi muškarci moraju promijeniti ime u npr. ''Jakob'', a za žene npr.''Sara''. U odredbi su bila navedena imena kao npr.  za muškarce: ''Abel'', ''Abieser'', ''Abimelech'', ''Abner'', ''Absalom'', ''Ahab'', ''Ahasja'', ''Ahaser'', koja su imala neku povezanost ra historijom Židova, ali su se u spisku predloženih imena mogla naći i izmišljena nepostojeća imena. Donošenjem odredbe sve osobe morale su u roku od mjesec dana prijaviti svoje novo ime policiji, te u svim pisanim dokumentima se izjašnjavati i potpisivati tim imenom. Odredba je stupila na snagu 1. januara 1939. godine i smatra se prapočetkom obaveze nošenja [[Davidova zvijezda|Davidove zvijezde]] i konačnog početka provođenja [[holokaust]]a.

== Karijera u vladi [[Konrad Adenauer|Konrada Adenauera]] ==

U vladi njemačkog kancelara Adenauera, Hans Globke dobija mjesto višeg ministra, te 1953. godine zamjenjuje državnog sekretara Otto Lenza. U to vrijeme Globke je najbliži saradnik i savjetnik Adenauera, sve do kraja mandata 1963. godine. Mada zbog svoje prošlosti i učestvovanju u izgradnji nacističkog pravnog sistemma, kancelar Adenauer je u svojim izjavam tvrdio da su se njegovi saradnici za vrijeme nacističkog rezima zalagali protiv progona, te se zauzimali za progonjene osobe. Istragom protiv [[Adolf Eichmann|Adolfa Eichmanna]], izraelske tajne sluzbe [[Mossad]]-a pojavili su se mnogobrojni podaci o učestvovanju Globkea u progonu Židova, koji su kompromitirali tadašnju njemačku vladu. Na jednom sudskom procesu u [[Njemačka Demokratska Republika|Demokratskoj republici Njemačkoj]] 1960. godine pokušano je dokazati njegove kontakte sa Eichmannom, te je u odsustvu osuđen na doživotnu robiju. U intervjuima holadskog pripadnika [[SS]]-a [[Willem Sassen]]a sa Eichmannom, koje je Sassen bez uspjeha htio prodati 1957. godine američkom časopisu ''Life'' nalazili su se dijelovi koji su potvrđivali poslijeratne kontakte Globkea i Eichmanna. Otmicom i hapšenjem Eichmanna 1960. godine Sassen uspijeva prodati intervjue, čiji su izvodi objavljeni u dva dijela u novembru i decembru 1960. godine. Intervencijom njemačke vlade, američka tajna služba [[CIA]] pregleda intervjue, te izbacuje sve dijelove u kojima se spominje povezanost Globkea sa Eichmannom. U pisanoj internoj izjavi Allen Dullesa, tadašnjeg šefa CIA-e 20. septembra 1960. godine kaže se:

::''&quot;...Sav materijal je pročitan i svako negativno spominjanje Globkea u intervjuu je odstranjeno...&quot;'' .&lt;ref&gt;Prevod originalnog navoda; Denis Staunton: ''CIA knew hiding place and alias of Nazi war criminal Eichmann.'' u: ''[[The Irish Times]]'', 8. Juni 2006, S. 13. {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;

Nakon odlaska u penziju, Globke se odlučuje za boravak u Švicarskoj, ali mu švicarska vlada, kao nepoželjnoj osobi, uskraćuje ulaznu vizu.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
#  Wistrich, Robert (2002). Who's Who in Nazi Germany. Routledge. {{ISBN|0-415-26038-8}}. 
# (Poljski) Bartosz Wieliński (2006). &quot;CIA kryła Eichmanna&quot;. Gazeta Wyborcza (2006–06–08). http://wiadomosci.gazeta.pl/wiadomosci/1,53600,3401959.html. 
# http://www.spiegel.de/international/germany/0,1518,754133-2,00.html
# https://web.archive.org/web/20110927102300/http://www.spiritone.com/~gdy52150/betrayalp12.htm

{{DEFAULTSORT:Globke, Hans}}
[[Kategorija:Njemački pravnici]]
[[Kategorija:Biografije, Düsseldorf]]
[[Kategorija:Rođeni 1898.]]
[[Kategorija:Umrli 1973.]]</text>
      <sha1>hv1rli4bxf9yu66c2summibr33mvqzu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gostivar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87512</id>
    <revision>
      <id>3901937</id>
      <parentid>3899976</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T22:32:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9363" sha1="8pyk1hgz19z0juh6de7mu97ovu2nk37" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                             = Gostivar
| izvorno_ime                     = Gostivari&lt;br/&gt;Гостивар
| naselje_vrsta                   = Grad
| slika_zastava                   = Flag of Gostivar Municipality.svg
| slika_grb                       = Coat of arms of Gostivar Municipality.svg
| pushpin_karta                   = Makedonija
| pushpin_karta_opis              = Lokacija u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]
| koordinate                      = {{coord|41|47|49|N|20|54|29|E|type:city|display=inline,title}}
| podjela_vrsta                   = Država
| podjela_ime                     = {{ZID|Sjeverna Makedonija}}
| podjela_vrsta1                  = [[Općine u Sjevernoj Makedoniji|Općina]]
| podjela_ime1                    = [[Gostivar (općina)|Gostivar]]
| površina_ukupno_km2             = 
| visina_m                        = 
| stanovništvo_ukupno             = 35847
| vođa_titula                     = Gradonačelnik
| vođa_ime                        = Dr. Valbon Limani
| poštanski_broj_vrsta            = Poštanski broj
| poštanski_broj                  = 1230
| pozivni_broj                    = (+389) 042
| registarske_tablice             = GV
| veb-sajt                        = {{URL|http://www.gostivari.gov.mk/}}
| slika                           = {{Multiple image
 | border      = infobox
 | total_width = 250
 | perrow      = 1/2
 | image1      = Gostivar-od-Suva Gora.JPG
 | image2      = Саат кула (Гостивар).jpg
 | image3      = Градски парк Гостивар (07).jpg
 | footer      = Od vrha: Panorama Gostivara sa Suve gore, Sahat-kula i Gradski park
 }}
}}
'''Gostivar''' ([[Makedonski jezik|makedonski]]: Гостивар; [[Albanski jezik|albanski]]: Gostivari) jest grad i sjedište istoimene općine u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], smješten u južnom dijelu [[Pološka kotlina|Pološke kotline]] u podnožju [[Šar-planina|Šar planine]]. Općina Gostivar je jedna od najvećih u državi, dok sam grad broji 32.814 stanovnika prema podacima iz popisa 2021. godine. Grad predstavlja izrazito multikulturalnu sredinu u kojoj žive [[Makedonci]], [[Albanci]], [[Turci]], [[Romi]] i druge etničke grupe.

== Etimologija ==
Smatra se da ime Gostivar potiče od slavenskih riječi ''gosti'' i ''dvor'' (dvorac ili utvrda) ili turske fraze ''gosti var'' (ima gostiju).&lt;ref name=&quot;Bradt&quot;&gt;{{cite book |last1=Evans |first1=Thammy |last2=Briggs |first2=Philip |title=North Macedonia : the Bradt travel guide |date=2019 |location=Bucks, England |isbn=978-1784770846 |pages=176 |edition=Sixth}}&lt;/ref&gt; Prema narodnim predanjima, grad je bio poznat po velikoj gostoljubivosti i brojnim svratištima za putnike. Kao dokaz slavenskog porijekla navodi se i češko naselje Hostivař u [[Prag|Pragu]], koje se u dokumentima iz 12. vijeka bilježilo upravo kao ''Gostiwar''.&lt;ref name=&quot;Hostivar&quot;&gt;{{cite web |title=Hostivař |url=http://cs.wikipedia.org/wiki/Hostivař |publisher=Wikipedia na češkom jeziku |access-date=16. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Grad leži u kotlini Polog na nadmorskoj visini od 510 metara. Udaljen je 67 kilometara od [[Skoplje|Skoplja]], 27 kilometara od [[Tetovo|Tetova]] i 46 kilometara od [[Kičevo|Kičeva]]. U neposrednoj blizini, u selu Vrutok, nalazi se izvor rijeke [[Vardar]], najveće rijeke u Sjevernoj Makedoniji, koja protiče kroz sam grad i dijeli ga na dva dijela.

== Historija ==
=== Praistorija i antika ===
Arheološka iskopavanja na lokalitetima Tumba kod Donjeg Palčišta i Pod Selo kod Stenče pokazuju da najstariji tragovi života u Pološkoj kotlini datiraju od ranog [[Neolit|neolita]], prije oko 8.000 godina.&lt;ref name=&quot;gavro&quot;&gt;{{cite book |last=Gavrovski |first=Darko |title=Tetovski drevnosti. Polog od Praistorijata do 7.vek n.e. |year=2009 |location=Tetovo}}&lt;/ref&gt; Na ovom području je 1932. godine pronađena i vrijedna bronzana statua iz perioda antičkog plemena Agrijana (4. vijek p. n. e.), koja se danas čuva u Muzeju Makedonije.&lt;ref name=&quot;gavro&quot;/&gt; Rana historijska pominjanja vezuju se za grad ''Draudacum'' (Draudàkon). Rimski historičar Tit Livije bilježi da je tokom [[Treći makedonski rat|Trećeg makedonskog rata]] makedonski kralj [[Perzej Makedonski|Perzej]] sa 10.000 vojnika napao ovo utvrđenje.

=== Srednji vijek i osmanski period ===
U srednjem vijeku, naselje se pod imenom ''Banska'' spominje u povelji kralja Milutina iz 1313. godine, kao i u povelji [[Car Dušan|cara Dušana]] pod imenom ''Belika''.
[[Datoteka:Saat_kula_vo_Gostivar_01.jpg|mini|Sahat kula u Gostivaru]]
Krajem 14. vijeka, Gostivar potpada pod osmansku vlast. U osmanskom poreznom registru (defteru) iz 1467/1468. godine, Gostivar je zabilježen u sklopu Tetovske nahije kao kršćansko selo sa 44 domaćinstva.&lt;ref name=&quot;Ottoman1467&quot;&gt;{{cite book |title=Turski dokumenti za istorijata na makedonskiot narod kn.4 |last1=Sokoloski |first1=Metodija |last2=Stojanovski |first2=Aleksandar |year=1971 |location=Skopje}}&lt;/ref&gt; Grad se značajnije razvija u 17. vijeku kada bogati Mehmed-paša podiže džamiju, školu i hamam, nakon čega i drugi begovi grade objekte, poput Bekir-bega čija je džamija stajala na mjestu današnje Sahat-kule.&lt;ref name=&quot;Senev&quot;&gt;{{cite book |last=Senev |first=Zoran |last2=Gerasimov |first2=Kiro |title=Makedonskite gradovi vo turisko vreme |year=2004 |location=Kočani |pages=22-23}}&lt;/ref&gt; Geograf Ami Boué ga 1850. opisuje kao veliko selo, ali krajem 19. vijeka Gostivar službeno postaje centar kaze (općine) i formira svoju čaršiju sa utorkom kao pijačnim danom. Bugarski etnograf Vasil Kanchov bilježi 1900. godine da grad ima 3.735 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Kanchov&quot;&gt;{{cite book |last=Kanchov |first=Vasil |title=Macedonia: Ethnography and Statistics |year=1900 |location=Sofia |page=213}}&lt;/ref&gt;

=== Moderno doba ===
Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], regija je pretrpjela teške sukobe s balističkim snagama. Prema službenim evidencijama, 41 stanovnik grada zaveden je kao žrtva Drugog svjetskog rata.&lt;ref name=&quot;Zrtve&quot;&gt;{{cite web |title=Popis na žrtvite od vojnata 1941-1945, SR Makedonija |url=https://www.muzejgenocida.rs/images/ZrtvePub/Mak.pdf |publisher=Muzej genocida |access-date=23. 6. 2026 |archive-date=25. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240225170602/https://www.muzejgenocida.rs/images/ZrtvePub/Mak.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U novijoj historiji ističu se nemiri iz jula 1997. godine, kada su četiri civila poginula tokom policijske akcije uklanjanja nelegalno istaknutih zastava [[Albanija|Republike Albanije]] ispred općinske zgrade.

== Demografija ==
[[Datoteka:Kej_na_Vardar-Gostivar-MK.JPG|mini|Šetnica pored Vardara]]
Prema službenom popisu iz 2002. godine, uži dio grada Gostivara imao je 35.847 stanovnika sa sljedećim etničkim sastavom:&lt;ref name=&quot;Statisticaloffice&quot;&gt;Macedonian Census (2002), [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf ''Book 5 - Total population according to the Ethnic Affiliation, Mother Tongue and Religion''], The State Statistical Office, Skopje, 2002, str. 87, 224, 361.&lt;/ref&gt;
* Albanci: 16.890 (47,1%)
* Makedonci: 11.885 (33,2%)
* Turci: 4.559 (12,7%)
* Romi: 1.899 (5,3%)
* Ostali: 614 (1,7%)

Religijski sastav grada činili su većinski muslimani (66,1%) i pravoslavni kršćani (33,1%).&lt;ref name=&quot;Statisticaloffice&quot;/&gt;
[[Datoteka:Center_Of_Gostivar.jpg|mini|Centar Gostivara]]

== Naselja u Općini Gostivar ==
Pored samog grada Gostivara, u sastav općine ulaze i 33 seoska naselja: Balin Dol, Belovište, Brodec, Vrutok, Gornja Banjica, Gornja Đonovica, Gornje Jelovce, Debreše, Donja Banjica, Donja Đonovica, Donje Jelovce, Železna Reka, Zdunje, Korito, Kunovo, Lakavica, Lešnica, Malo Turčane, Merdita, Mitrovi Krsti, Negotino, Padalište, Pečkovo, Simnica, Srbinovo, Sušica, Strajane, Raven, Rečane, Trnovo, Tumčevište, Forino, Čajle i Čegrane.

== Privreda i turizam ==
[[Datoteka:Gostivar,_razglednica_1921.jpg|mini|Gostivar, razglednica 1921]]
Gostivar je važno ekonomsko čvorište Pologa. Pored tradicionalnih zanata koji izumiru, razvijeni su trgovina i industrija (pogoni &quot;[[Silika]]&quot;, &quot;[[Vardar Dolomit]]&quot;, te tekstilna i mlinarska industrija). Tokom 2015. godine privreda je osnažena otvaranjem novog velikog pogona za proizvodnju automobilskih dijelova.&lt;ref name=&quot;Nasdaq&quot;&gt;{{cite press release | publisher=Nasdaq | date=19. 5. 2015 | title=Lear Corp. (LEA) to Open Automotive Plant in Macedonia | url=http://www.nasdaq.com/article/lear-corp-lea-to-open-automotive-plant-in-macedonia-analyst-blog-cm478553}}&lt;/ref&gt;

Grad je ulazna tačka za [[Nacionalni park Mavrovo]] i skijaške terene na planini Bistra. [[Šar-planina|Šar planina]] nudi velike potencijale za [[planinarstvo]] i [[stočarstvo]], a regija je poznata po autohtonim vrstama sireva. U blizini se nalazi i poznati zimski centar Popova Šapka.

== Sport ==
Najpoznatije sportsko društvo je košarkaški klub ''[[KK Gostivar]]'' (osnovan 1954. kao KK Mavrovo), koji je tri puta bio republički prvak. U nogometu grad predstavlja klub ''[[KF Gostivari]]'' koji igra na Gradskom stadionu, dok u rukometu djeluje klub ''[[RK Panteri]]''.

== Reference ==
{{Reflist}}

{{Naselja u Općini Gostivar}}
[[Kategorija:Općina Gostivar]]
[[Kategorija:Općine u Sjevernoj Makedoniji]]
[[Kategorija:Sjeverna Makedonija]]
[[Kategorija:Gradovi u Sjevernoj Makedoniji]]</text>
      <sha1>8pyk1hgz19z0juh6de7mu97ovu2nk37</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grabos</title>
    <ns>0</ns>
    <id>89484</id>
    <revision>
      <id>3901939</id>
      <parentid>3875253</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T22:44:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3765" sha1="jr29x1fmjrj57hx4iivytnxt1cf922h" xml:space="preserve">'''Grabos''' (Grabus) bio je najmoćniji [[Iliri|ilirski]] kralj nakon smrti kralja Bardilisa 358. godine p. n. e.&lt;ref&gt;Harding, p. 93. ''Grabos became the most powerful Illyrian king after the death of Bardylis in 358.''&lt;/ref&gt; Pripadao je plemenu [[Grabi]] (Grabaei, malo pleme koje je naseljavalo područja oko [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]]). Ilirska kraljevina je tokom IV i III stoljeća p. n. e. predstavljala nezaobilazan faktor u odnosima među zajednicama južnog [[Balkan]]a. Kralj Grabos je 357. godine p. n. e. sklopio savez sa halkidičkom ligom protiv Makedonije. U Olintusu se se nalazi nedovršeni natpis u čast ''Grabosa iz Ilirije''. Vjerovatno je odbačen jer je halkidička liga smatrala da je savez sa Filipom Makedonskim bolji po njih.

Grabos je godine 356. sklopio sličan savez je sa [[Atena|Atenjanima]], Lizipom iz Peonije i Cetriporisom iz [[Trakija|Trakije]] kako bi se oduprli sve jačim Makedoncima. U Atini se nalazi mramorna stela sa natpisom u slavu saveznika ukrašena na vrhu reljefom koji prikazuje konja koji se propinje .

Ipak, Filip II je napao njihovu koaliciji prije nego što su uspjeli udružiti snage. U velikoj bici, Parmenion, (oko 400-330. godine p. n. e., vojskovođa u službi Filipa II Makedonskog i [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]) porazio je Grabosa koji je nakon toga morao prihvatiti Makedonsku supremaciju.

Nakon Grabosa, kraljevstvom je vladao [[Pleuratus]] I (od 344. p. n. e.) 
==Izvori i vanjski linkovi==
*{{cite book |last = Bojanovski |first = Ivo |title = BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA  |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |publisher = ANUBiH, Sarajevo  |year = 1988 |isbn = }}
*{{cite book |last = Miočević |first = Duje Rendić |title = Ilirski vladari u svjetlu numizmatičkih i epigrafskih izvora |url = http://www.historiografija.hr/hz/1966/HZ_19-20_12_RENDIC.pdf |publisher = Historijski zbornik, Povijesno društvo Hrvatske, Zagreb |year = 1968 |isbn =  |access-date = 30. 1. 2020 |archive-date = 30. 1. 2020 |archive-url = https://web.archive.org/web/20200130133528/http://www.historiografija.hr/hz/1966/HZ_19-20_12_RENDIC.pdf |url-status = dead }}
*{{cite book |last = Papazoglu |first = Fanula |title = Porijeklo i razvoj ilirske države |url = https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |publisher = ANUBiH  -  DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO |year = 1969 |isbn =  |access-date = 31. 12. 2020 |archive-date = 14. 7. 2020 |archive-url = https://web.archive.org/web/20200714004000/https://www.scribd.com/document/89882458/Godi%C5%A1njak-Centra-za-balkanolo%C5%A1ka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |url-status = dead }}
*{{cite book |last = Mesihović |first = Salmedin |title = Historija Autarijata |url = http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |publisher = Filozofski fakultet Sarajevo |year = 2014 |isbn =  |access-date = 30. 1. 2020 |archive-date = 21. 3. 2016 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160321104842/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |url-status = dead }}
*Diodor, XVI, 22,
*Harding, Philip. ''From the End of the Peloponnesian War to the Battle of Ipsus'', 1985. ISBN 0521299497
*Enver Imamović, O elementima političkog organiziranja ilirskih zajednica, sa: [http://www.network54.com/Forum/63400/thread/1055880898/last-1055880898/Helenizam+juzne+Ilirije-+O+elementima+politickog+organiziranja+ilirskih+zajednica]
*[https://web.archive.org/web/20120815220527/http://www.illyrians.org/illyriankings.html Ilirski vladari]

==Reference==
{{refspisak}}

{{Iliri}}

[[Kategorija:Ilirsko kraljevstvo]]</text>
      <sha1>jr29x1fmjrj57hx4iivytnxt1cf922h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Georgetown (Gvajana)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>126709</id>
    <revision>
      <id>3901898</id>
      <parentid>3828905</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T17:42:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901898</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2776" sha1="d27r9353i5tbutssw9kzepaoa9f7dq8" xml:space="preserve">[[Datoteka:St_George's_Cathedral.jpg|mini|desno|300px|Panorama grada.]]
{{Lokacijska karta+|Gvajana|float=right|width=200|caption=Georgetown, glavni grad Gvajane, njegov položaj u državi|places=
{{Lokacijska karta~|Gvajana|lat=6.8 |long=-58.166667|label= [[Georgetown]]}} 
}}
'''Georgetown''',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.answers.com/travel-destinations/What_is_the_capital_of_Guyana|title=What is the capital of Guyana?|website=Answers|language=en|access-date=2026-02-19}}&lt;/ref&gt; sa proračunatim brojem stanovnika od 239,227 (popis stanovništva Gvajane, 2002), je glavni i najveći grad južnoameričke države [[Gvajana]], koji se nalazi u rejonu Demerara-Mahaica.

Grad je smješten na obali [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]], na ušću rijeke Demerara i ima nadimak &quot;Grad-bašta [[Karibi|Kariba]]&quot;. Georgetown je lociran na geografskim koordinatama 6°48′S (sjever) 58°10′Z (zapad)﻿ / ﻿6.8°S 58.167°S﻿ / 6.8; -58.167. Grad je prvenstveno trgovački, administrativni i financijski centar države.

Georgetown je sjedište centralne vlade Gvajane. Svi izvršni odjeli su locirani u gradu. Zgrada Parlamenta i zgrada gvajanskog sudstva, su također ovdje. Georgetown je sjedište Apelacionog suda, najviše sudske instance države.

Službena rezidencija Šefa države i Predsjednika vlade su smještene u jedinom gvajanskom gradu. 
==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==

* https://guyaneseonline.wordpress.com/wp-content/uploads/2012/09/29-e28093-guyanese-online-newsletter-e28093-august-2012-2.pdf
* https://www.coastalchange.ca/index.php/communities/caribbean-community-profiles/georgetown-guyana/
{{Collier's Poster|Georgetown (British Guiana)|Georgetown, Guyana}}
* [https://web.archive.org/web/20130215200950/http://georgetown-guyana.com/ Slike i karte Gvajane  i Georgetowna]
* [http://www.princesshotelguyana.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141221184828/http://www.princesshotelguyana.com/ |date=21. 12. 2014 }}
* [https://web.archive.org/web/20101217153022/http://www.georgetownchamberofcommerce.org/ Trgovinska komora Georgetowna]
* [http://www.turq.com/guyana/georgetown.html Izlet po Georgetownu sa slikama]
* [https://web.archive.org/web/20121120172348/http://www.americatravelling.net/guyana/georgetown/georgetown.htm Stranica o Georgetownu sa dosta slika]
* [https://web.archive.org/web/20080302135735/http://www.ddbstock.com/guyana1.html Foto galerija]
* [http://www.galenfrysinger.com/guyana.htm Foto galerija Georgetowna i Gvajane]
* [http://tabisite.com/gallery_am/guyana/guyana.html Foto galerija Georgetowna i Gvajane 2]
{{Glavni gradovi južnoameričkih država}}{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|Georgetown, Guyana}}

[[Kategorija:Gvajana]]
[[Kategorija:Glavni gradovi južnoameričkih država]]</text>
      <sha1>d27r9353i5tbutssw9kzepaoa9f7dq8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hot Space</title>
    <ns>0</ns>
    <id>166949</id>
    <revision>
      <id>3901983</id>
      <parentid>3853827</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T08:25:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11253" sha1="jwmc2v8dbq8vhikenvyaed73bkjr2tq" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| Ime            = Hot Space
| Tip izdanja    = Studijski album
| Artist         = Queena
| Cover          = Queen Hot Space.png
| Background     = studio
| Izdat          = 21. maj 1982.
| Produciran    = [[Queen]] i [[Reinhold Mack]]
| Žanr           = {{Flatlist|
* [[Pop-rok]]&lt;ref name=&quot;stylusmagazine.com&quot;/&gt;
* [[novi val]]&lt;ref&gt;{{cite web |url={{AllMusic|class=album|id=r687305/review|pure_url=yes}} |title=Hot Space Review |author=Prato, Greg |work=Allmusic |access-date=5. 12. 2006 |quote=&quot;The band that once proudly proclaimed not to use synthesizers on their albums has suddenly, dramatically reversed course, devoting the entire first side of the album to robotic, new wave dance-pop, all driven by drum machines and colored by keyboards, with Brian May's guitar coming in as flavor only on occasion.&quot;}}&lt;/ref&gt;
* [[disco]]
* [[dance]]
* [[funk]]
* [[R&amp;B]]
}}
| Dužina         = 43:29
| Kuća           = {{Flatlist|
* [[EMI Records|EMI]]
* [[Elektra Records|Elektra]]
}}
| Producent(i)   = {{Flatlist|
* [[Queen]]
* [[David Richards]]
}}
| Ton majstor    =
| Snimljen       = juni – juli 1981. &lt;br/&gt; decembar 1981 – mart 1982. 
| Fotografija    = 
| Dizajn         =
| Kritike        = 
| Prošli album   = [[Flash Gordon (album)|Flash Gordon]]&lt;br/&gt;(1980)
| Ovaj album     = ''''' Hot Space '''''&lt;br/&gt;(1982)
| Sljedeći album = [[The Works (album, Queen)|The Works]]&lt;br/&gt;(1984)
}}
'''''Hot Space''''' je 10. studijski [[album]] [[Velika Britanija|britanske]] [[Rock muzika|rock]] grupe ''[[Queen]]'' objavljen 23. maja 1982. Album je, za razliku od svojih prethodnika, sadržavao i elemente [[disco]], [[pop]] i [[dance]] muzike koji su dotada bili neuobičajeni za grupu Queen.&lt;ref name=&quot;stylusmagazine.com&quot;&gt;[http://www.stylusmagazine.com/articles/on_second_thought/queen-hot-space.htm Queen – Hot Space] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070614203823/http://www.stylusmagazine.com/articles/on_second_thought/queen-hot-space.htm |date=14. 6. 2007 }} ''Stylus Magazine''. Retrieved 31 May 2011&lt;/ref&gt;  
Upravo zbog toga album nije polučio poseban komercijalni uspjeh niti je dobro prošao kod fanova grupe koji su preferirali tradicionalni rok stil.&lt;ref&gt;http://www.allmusic.com/album/hot-space-mw0000195391&lt;/ref&gt; Pjesma s albuma ''[[Under Pressure]]'', koja je urađena u saradnji sa [[David Bowie]], je izdata [[1981]]. godine i bila je druga pjesma koja je dostigla 1. mjesto na [[Velika Britanija|britanskoj]] top-listi.&lt;ref name=&quot;UKChart&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20120304220440/http://www.chartstats.com/release.php?release=9471 Chart Stats – Queen And David Bowie] Retrieved 9 June 2011&lt;/ref&gt; Pjesma je odvojeni projekt i snimljena je prije samog albuma. Veći dio albuma snimljen je u studiju u [[München]]u, za vrijeme turbulentnog perioda u historijatu grupe. Naime, [[Roger Taylor]] i [[Brian May]] su se žalili na nove zvuku zastupljene na albumu i vrlo kritički su se odnosili prema Fredievom menadžeru [[Paul Prenter|Paulu Prenteru]] i njegovom uticaju na pjevača.&lt;ref name=&quot;QPL&quot;&gt;O'Casey, Matt, dir. (2011) Queen – Days of Our Lives. Part 2. BBC. Queen Productions Ltd. Retrieved 31 May 2011&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je do danas album prodan u 5 miliona primjeraka.

==Pjesme na albumu==

*Strana 1
*# &quot;[[Staying Power]]&quot; (Mercury) 4:10
*# &quot;Dancer&quot; (May) 3:46
*# &quot;[[Back Chat]]&quot; (Deacon) 4:31
*# &quot;[[Body Language]]&quot; (Mercury) 4:29
*# &quot;Action This Day&quot; (Taylor) 3:33
*Strana 2
*# &quot;Put Out the Fire&quot; (May) 3:15
*# &quot;Life Is Real (Song For Lennon)&quot; (Mercury) 3:39
*# &quot;[[Calling All Girls]]&quot; (Taylor) 3:53
*# &quot;[[Las Palabras de Amor]] (The Words of Love)&quot; (May) 4:26
*# &quot;Cool Cat&quot; (Deacon - Mercury) 3:26
*# &quot;[[Under Pressure]]&quot; (Mercury - May - Taylor - Deacon - Bowie) 4:02

== Pjesme ==

*Strana 1
*# Staying Power (Mercury) - Pjesma je za namijenjena za [[japan]]sko i [[Amerika|američko]] tržište. Kao [[singl]], pjesma je objavljena jula [[1982]]. U Japanu i u novembru iste godine u [[SAD]]-u. Pjesma je izvođena uživo na turneji ‘’Hot Space Tour’’, a ‘’Queen’’ ju je izvodio u bržoj i [[Heavy metal]] izvedbi zamijenivši [[sintisajzer]]e [[muzički instrument|instrumentima]].
*# Dancer (May) - [[bas-gitara|Bas]] dionicu odsvirao je [[Brian May|May]] na sintisajzeru. Pjesma je sama po sebi spoj rock i disco elemenata i poput je pjesme &quot;Dragon Attack&quot; s albuma ‘’The Game’’. [[Telefon]]ska poruka na kraju pjesme je snimljena u [[hotel]]skoj sobi u [[München]]u, a u grubom prijevodu s [[Njemački jezik|Njemačkog jezika]] glasi: &quot;Dobro jutro, ovo je poziv za buđenje&quot;
*# Back Chat (Deacon) - Pjesmu je napisao [[John Deacon|Deacon]] a u najvećoj mjeri je inspirisana soul muzičkim stilom. Queen je pjesmu u nastupima uživo izvodio u bržoj verziji. Objavljena kao singl 9. augusta [[1982]]. Godine in a britkoj top-listi dostigla je 40. mjesto. U komentaru video spota ove pjesme objavljenog na kompilaciji ‘’Greatest Hits Video 2’’, John Deacon je izjavio da mrzi taj video spot.  
*# Body Language (Mercury) - Objavljena je 19. aprila [[1982]]. godine kao singl dostignuvši 11. mjesto na [[Amerika|američkoj]] i 25. mjesto na [[Velika Britanija|britanskoj]] top-listi singlova. Pjesma je netipična za grupu ‘’Queen’’ jer ju je [[Freddie Mercury|Mercury]] napisao u funk stilu. ‘’Queen’’ ju je izvodio uživo od [[1982]]. do [[1984]]. godine. Video spot za pjesmu je probudio kontroverze u javnosti jer se u njemu članovi grupe pojavljuju oskudno obučeni i sklupčani međusobno. Upravo zbog toga, na nekim područjima video spot je zabranjen za prikazivanje. 
*# Action This Day (Taylor) – Ovo je jedna od dvije pjesme [[Roger Taylor|Taylora]] sa ovog albuma. Pjesmu je napisano pod uticajem ''New wave'' talasa. ‘’Queen’’ je pjesmu izveo na turneju ‘’Hot Space Tour’’ sa nekim preinakama pri čemu su bubnjevi i zamjenjeni drugim instrumentima.
*Strana 2
*# Put Out the Fire (May) – Pjesmu je napisao May a vodeće vokale je otpjevao Mercury izuzev vodećeg vokala u falsetu kojeg je izveo May. Nakon puno neuspjelih pokušaja [[Brian May|May]] je napisao pjesmu pod utjecajem [[alkohol]]a. Objavljena je na kompilaciji &quot;Queen Rocks&quot; [[1997]]. godine. Video spot je također urađen za pripadajuću kompilaciju.
*# Life Is Real (Song For Lennon) (Mercury) – Pjesmu je napisao Mercury u čast [[John Lennon|Johna Lennona]] koji je ubijen [[1980]]. godine, pri čemu je upotrijebio i neke stihove iz Lenonovih pjesama. Jedna je od rijetkih pjesama grupe ‘’Queen’’ za koju je tekst napisan prije muzike (‘’Killer Queen’’ je jedna od takvih). Pjesma započinje blago uvredljivom linijom &quot;...Loving like a whore&quot;. Naziv pjesme se može odnositi na stihove ‘’love is real’’ iz Lenonove pjesme ‘’Love’’ iz [[1970]]-tih godina. Objavljena je na &quot;B&quot; strani singla &quot;Body Language&quot;
*# Calling All Girls (Taylor) – Prva pjesma [[Roger Taylor|Rogera Taylora]] objavljena kao singl u julu [[1982]]. godine za [[Amerika|američko]], [[Kanada|kanadsko]], [[Australija|australsko]] i [[Novi Zeland|novo zelandsko]] tržište. Pjesma, za koju je Mercury otpjevao vokale, nije ostvarila uspjeh na top-listama jer je dostigla tek 60. mjeto na američkoj i 33. mjesto na kanadskoj top-listi iako se video spot bazirao na temi iz [[George Lucas]]ovog filma THX 1138. Nikada nije izvedena u [[Evropa|Evropi]].
*# Las Palabras de Amor (The Words of Love) (May) - Brian May je pjesmu napisao inspirisan fanovima grupe ‘’Queen’’ iz [[Južna Amerika|JužneAmerike]] a neki je interpretiraju i kao [[Alegorija|alegoriju]] na [[Falklandski rat]] između [[Argentina|Argentine]] i [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Tekst pjesme je na [[Engleski jezik|engleskom]] i na [[Španski jezik|španskom]] jeziku. Objavljena je kao singl 1. juna [[1982]]. godine a dospjela je među 20 hitova u Velikoj Britaniji i bila je 4. pjesma grupe ‘’Queen’’ koja je ušla u ‘’Top of the Pops’’ (ostale tri takve pjesme su: &quot;Seven Seas of Rhye&quot;, &quot;Killer Queen&quot;  &quot;Good Old-Fashioned Lover Boy&quot;) Spot je snimljen za vrijeme gostovanja grupe u TV emisiji &quot;[[Top of the Pops]]&quot;. Objavljena je i na kompilaciji &quot;[[Greatest Hits III (Queen)|Greatest Hits III]]&quot; iz [[1999]]. godine.
*# Cool Cat (Deacon - Mercury) - Pjesma su napisali Mercury i Deacon a u izvornoj verziji je snimljena s pratećim vokalima [[David Bowie|Davida Bowija]] a koje je otpjevao u [[Hip hop|rap]] stilu. Mercury je u jednom televizijskom intervjuu održanom [[1982]]. godine otkrio da je Bowie bio nezadovoljan izvedbom te je zamolio grupu &quot;Queen&quot; da tu verziju ne objave na albumu. Ipak, ta verzija je objavljena na prvom probnom izdanju albuma objavljenim u Americi. Sve instrumente u albumskoj verziji pjesme je odsvirao Deacon dok je Mercury čitavu pjesmu otpjevao u falsetu.&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://www.rollingstone.com/artists/queen/albums/album/193117/review/5946715/hot_space |title = Hot Space Review |author = Milward, John |work = Rolling Stone, issue 371 |date = 10. 6. 1982 |access-date = 5. 12. 2006 |archive-date = 16. 1. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20090116030740/http://www.rollingstone.com/artists/queen/albums/album/193117/review/5946715/hot_space |url-status = dead }}&lt;/ref&gt;  
*# Under Pressure (Mercury - May - Taylor - Deacon - Bowie) - Sada već poznati duet sa [[David Bowie|Davidom Bowijem]] je snimljen u &quot;Mountain Studios&quot; u [[Montreux]]u, a rezultat je priprema grupe ‘’Queen’’. Objavljena je kao singl 26. oktobra [[1981]]. godine i dostigla je 1. mjesto na top-listi u Velikoj Britaniji. Taylor je pjesmu nazvao &quot;jednom od najboljih stvari koju je ‘’Queen’’ napravio&quot;. Pojavljuje se u velikom broju TV serija i [[film]]ova. Objavljena je na kompilaciji &quot;[[Greatest Hits II (Queen)|Greatest Hits II]]&quot; iz [[1991]]. godine, na nekim izdanjima kompilacije &quot;[[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]]&quot; iz [[1981]]. godine, na kompilaciji &quot;[[Greatest Hits III (Queen)|Greatest Hits III]] iz [[1999]]. godine (kao Rah Mix). David Bowie objavio je pjesmu na kompilacijama: &quot;Bowie: The Singles 1969-1993&quot; iz  [[1992]]. godine, &quot;The Singles Collection&quot; iz [[1993]]. godine i &quot;Best of Bowie&quot; iz [[2002]]. godine.  Na Freddie Mercury Tribute Koncertu [[1992]]. godine, pjesmu su izveli David Bowie i [[Annie Lennox]].

== Top-lista ==
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;50%&quot;
|-
!Država!!colspan=&quot;2&quot;|Top-lista!!colspan=&quot;2&quot;|Prodaja
|-
! !!Najviša dostignuta pozicija!!Sedmica!!Tiraž!!Prodanih primjeraka albuma
|-
|Austrija||1.||12||Zlatni||25.000
|-
|Holandija||2.|| || ||
|-
|Norveška||3.||11|| ||
|-
|Švedska||4.||6|| ||
|-
|UK||4.||19||Zlatni||350.000 
|-
|Njemačka||5.|| || ||200.000
|-
|Japan||6.|| || ||80.000
|-
|Francuska||7.|| || ||300.000
|-
|SAD||22.||21||Zlatni|| 800.000
|-
|}

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Queen}}
* [http://www.queenonline.com/en/the-band/discography/hot-space/ Oficijelna web stranica grupe Queen: Discography: Hot Space]: sadrži tekstove pjesama izuzev pjesme &quot;Put Out the Fire&quot; i &quot;Under Pressure&quot;.
* {{YouTube|id=lh_em3-ndVw|title=Oficijelni video spot za pjesmu &quot;Action This Day&quot;}}

{{Queen}}

[[Kategorija:Queen]]
[[Kategorija:Albumi Queena]]
[[Kategorija:Albumi iz 1982.]]</text>
      <sha1>jwmc2v8dbq8vhikenvyaed73bkjr2tq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Googolplex</title>
    <ns>0</ns>
    <id>190448</id>
    <revision>
      <id>3901923</id>
      <parentid>3896850</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T20:25:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901923</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2931" sha1="r2ashgbzrkaox6szfza3dfbehjnglmu" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Googleplex}}
'''Googolplex''' (izgovor: ''Gugolpleks'') je broj 10{{sup|[[gugol|googol]]}}, tj. 10{{sup|10{{sup|100}}}}. [[Multiplikativna inverza]] googolplex-a je [[Spisak brojeva|googolminex]] (izgovor: ''gugolmajneks'').&lt;ref&gt;{{en simbol}} https://web.archive.org/web/20140223140243/https://sites.google.com/site/largenumbers/home/a-1/small_numbers&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[1938]]. je Milton Sirotta, devetogodišnji sestrić [[Edward kasner|Edwarda Kasnera]], spomenuo pojam ''[[googol]]'' (izgovor: ''gugol''), značeći 10&lt;sup&gt;100&lt;/sup&gt;. Zatim je predložio pojam ''googolplex'' kao &quot;jedan sa toliko nula dok se neumoriš dok ih napišeš&quot;. Kasner je odlučio da usvoji formalniju definiciju i ovo je standardizirao kao 10&lt;sup&gt;(10&lt;sup&gt;100&lt;/sup&gt;)&lt;/sup&gt;.

== Veličina ==
U naučnom televizijskom programu [[Public Broadcasting Service|PBS]] u seriji [[Cosmos: A Personal Voyage]] (epizoda 9: &quot;The Lives of the Stars&quot;), [[astronom]] [[Carl Sagan]] je procijenio da u fizičkom smislu ne bi bilo moguće napisati googolplex u standardnoj formi (tj. &quot;10.000.000...&quot;) zato što bi to zahtjevalo više prostora nego što je dostupno u našem čitavom [[vidljiv svemir|vidljivom univerzumu]].

Prosječna knjiga od 60 kvadratnih [[inč]]a (152,4&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) bi mogla da sadrži 5×10&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; nula (5 nula za svaku riječ, 10 riječi po redu, 25 redova po stranici, sa ukupno 400 stranica), ili 8,3×10&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; nula po kvadratnom inču (2,54&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). ''Poznati'' univerzum se sastoji od 6×10&lt;sup&gt;83&lt;/sup&gt; kvadratnih inča (4/3 × π × (14×10&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt; svjetlosnih godina u inčima)&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;). Dakle, ako bi se univerzum napunio sa ovim papirom ispisanog nulama, onda bi univerzum mogao da sadrži samo 5,3×10&lt;sup&gt;87&lt;/sup&gt; nula — mnogo manje nula nego što predstavlja googol. Čak ako bi se uzele sve postojeće [[elementarna čestica|elementarne čestice]] u vidljivom svemiru, a njih je otprilike 2,5×10&lt;sup&gt;89&lt;/sup&gt;, gdje bi svaka čestica reprezentirala jednu nulu onda još uvijek taj broj ne bi došao ni blizu googolplexa.

Ako bi neko pokušao da napiše googolplex, s obzirom da ta osoba piše dvije nule po sekundi, toj osobi bi trebalo otprilike 1,51×10&lt;sup&gt;92&lt;/sup&gt; godina da ovo učini. Ovo je otprilike 1,1×10&lt;sup&gt;82&lt;/sup&gt; puta starost našeg univerzuma.&lt;ref name=&quot;fpx.de&quot;&gt;{{en simbol}} [http://www.fpx.de/fp/Fun/Googolplex/GetAGoogol.html Page, Don, &quot;How to Get a Googolplex&quot;], 3. juni 2001. Učitano 27. novembra, 2013.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Imena velikih brojeva]]
* [[Redovi veličine (brojevi)]]
* [[Veliki brojevi]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{MathWorld | urlname=Googolplex | title=Googolplex}}
* {{PlanetMath | urlname=Googolplex | title=Googolplex}}

[[Kategorija:Cijeli brojevi]]
[[Kategorija:Veliki cijeli brojevi]]
[[Kategorija:Jedinice za količinu]]
[[Kategorija:Brojevi]]
[[Kategorija:Veliki brojevi]]</text>
      <sha1>r2ashgbzrkaox6szfza3dfbehjnglmu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drniš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>269114</id>
    <revision>
      <id>3901941</id>
      <parentid>3875560</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T23:00:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EUPBR</username>
        <id>172755</id>
      </contributor>
      <comment>/* Galerija */</comment>
      <origin>3901941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6950" sha1="5onypyz9uicpxrga758afd62thi0m3h" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Drniš
|vrsta               = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Grad Drniš
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Pogled na Drniš.jpg
|opis_slike          = pogled na Drniš
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = Drniš (grb).gif
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 43| širina_minuta = 51| širina_sekundi = 37| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 16| dužina_minuta = 09| dužina_sekundi = 21| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 294
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 355.00
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 6276
|stanovništvo grad                        = 2752
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 21.12
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = Josip Begonja
|gradonačelnik stranka                    = [[Hrvatska Demokratska Zajednica|HDZ]] 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 22320
|pozivni broj                             = (+385) 22
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.drnis.hr Grad Drniš]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
[[Datoteka:Drniška tvrđava-22.jpg|mini|280px|Drniška tvrđava]]
'''Drniš''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Drniš.

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, grad Drniš je imao 6.276 stanovnika, od čega u samom Drnišu 2.752.

=== Grad Drniš ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 11.212 || 11.653 || 11.978 || 12.865 || 14.843 || 15.606 || 14.535 || 17.502 || 18.900 || 19.382 || 19.538 || 18.466 || 15.363 || 14.733 || 8.595 || 7.498 || 6.276 
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Drniš. U 1869. i 1921. dio podataka sadržan je u gradu [[Skradin]]u, a u 1921. u općini [[Unešić]].''&lt;/small&gt;

=== Drniš (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.383 || 1.406 || 1.459 || 1.545 || 1.769 || 1.784 || 1.921 || 2.119 || 2.597 || 2.746 || 3.207 || 3.778 || 4.035 || 4.653 || 3.332 || 3.144 || 2.752
|-
|}

===Popis [[1991.]]===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Drniš je imalo 4.653 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Drniš
|-
| [[1991.]] 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 4,653
| label1 = [[Hrvati]] 3,447
| value1 = 74.08
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 1,021
| value2 = 21.94
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 28
| value3 = 0.60
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 19
| value4 = 0.40
| color4 = #228B22
| label5 = [[Albanci]] 11
| value5 = 0.23
| color5 = #4B3621
| label6 = [[Crnogorci]] 3
| value6 = 0.06
| color6 = #C19A6B
| label7 = [[Mađari]] 3
| value7 = 0.06
| color7 = #665D1E
| label8 = [[Makedonci]] 3
| value8 = 0.06
| color8 = #FF7E00
| label9 = [[Slovenci]] 3
| value9 = 0.06
| color9 = #FF55A3
| label10 = [[Nijemci]] 2
| value10 = 0.04
| color10 = #BDB76B
| label11 = [[Česi]] 1
| value11 = 0.02
| color11 = #B94E48
| label12 = ostali 3
| value12 = 0.06
| color12 = #FFBF00
| label13 = neopredijeljeni 83
| value13 = 1.78
| color13 = #C154C1
| label14 = region. opr. 1
| value14 = 0.02
| color14 = #66424D
| label15 = nepoznato 25
| value15 = 0.53
| color15 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

==Galerija==

&lt;gallery&gt;

Datoteka: Zupna crkva Gospe od Rozarija 05082011 02 roberta f.jpg|rimokatolička crkva &quot;Gospa od Ružarija&quot;
Datoteka: Crkva Uspenija Bogorodica 05082011 02 roberta f.jpg|srpska pravoslavna crkva &quot;Uspenije Presvete Bogorodice&quot;
Datoteka: Drniš 2013 (1).JPG|pogled na Drniš
Datoteka: Minaret Drnis 05082011 02 roberta f.jpg|ostaci starog minareta iz turskog perioda
Datoteka: Drnis Bahnhof.jpg|željeznička stanica

&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==

* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Drniš}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}

[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Drnišu]]
[[Kategorija:Drniš|*]]</text>
      <sha1>5onypyz9uicpxrga758afd62thi0m3h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:Portal</title>
    <ns>828</ns>
    <id>350868</id>
    <revision>
      <id>3901961</id>
      <parentid>2915084</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T04:10:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901961</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="17104" sha1="skfqqbmvq7lf6l89ghtugl389moz8y1" xml:space="preserve">--[==[ This module is a Lua implementation of the old {{Portal}} template. As of February 2019 it is used on nearly 7,900,000 articles.
-- Please take care when updating it! It outputs two functions: p.portal, which generates a list of portals, and p.image, which
-- produces the image name for an individual portal.

-- The portal image data is kept in submodules of [[Module:Portal/images]], listed below:
-- [[Module:Portal/images/a]]		- for portal names beginning with &quot;A&quot;.
-- [[Module:Portal/images/b]]		- for portal names beginning with &quot;B&quot;.
-- [[Module:Portal/images/c]]		- for portal names beginning with &quot;C&quot;.
-- [[Module:Portal/images/d]]		- for portal names beginning with &quot;D&quot;.
-- [[Module:Portal/images/e]]		- for portal names beginning with &quot;E&quot;.
-- [[Module:Portal/images/f]]		- for portal names beginning with &quot;F&quot;.
-- [[Module:Portal/images/g]]		- for portal names beginning with &quot;G&quot;.
-- [[Module:Portal/images/h]]		- for portal names beginning with &quot;H&quot;.
-- [[Module:Portal/images/i]]		- for portal names beginning with &quot;I&quot;.
-- [[Module:Portal/images/j]]		- for portal names beginning with &quot;J&quot;.
-- [[Module:Portal/images/k]]		- for portal names beginning with &quot;K&quot;.
-- [[Module:Portal/images/l]]		- for portal names beginning with &quot;L&quot;.
-- [[Module:Portal/images/m]]		- for portal names beginning with &quot;M&quot;.
-- [[Module:Portal/images/n]]		- for portal names beginning with &quot;N&quot;.
-- [[Module:Portal/images/o]]		- for portal names beginning with &quot;O&quot;.
-- [[Module:Portal/images/p]]		- for portal names beginning with &quot;P&quot;.
-- [[Module:Portal/images/q]]		- for portal names beginning with &quot;Q&quot;.
-- [[Module:Portal/images/r]]		- for portal names beginning with &quot;R&quot;.
-- [[Module:Portal/images/s]]		- for portal names beginning with &quot;S&quot;.
-- [[Module:Portal/images/t]]		- for portal names beginning with &quot;T&quot;.
-- [[Module:Portal/images/u]]		- for portal names beginning with &quot;U&quot;.
-- [[Module:Portal/images/v]]		- for portal names beginning with &quot;V&quot;.
-- [[Module:Portal/images/w]]		- for portal names beginning with &quot;W&quot;.
-- [[Module:Portal/images/x]]		- for portal names beginning with &quot;X&quot;.
-- [[Module:Portal/images/y]]		- for portal names beginning with &quot;Y&quot;.
-- [[Module:Portal/images/z]]		- for portal names beginning with &quot;Z&quot;.
-- [[Module:Portal/images/other]]	- for portal names beginning with any other letters. This includes numbers,
-- 									  letters with diacritics, and letters in non-Latin alphabets.
-- [[Module:Portal/images/aliases]]	- for adding aliases for existing portal names. Use this page for variations
-- 									  in spelling and diacritics, etc., no matter what letter the portal begins with.
--
-- The images data pages are separated by the first letter to reduce server load when images are added, changed, or removed.
-- Previously all the images were on one data page at [[Module:Portal/images]], but this had the disadvantage that all
-- 5,000,000 pages using this module needed to be refreshed every time an image was added or removed.
]==]

local p = {}

-- determine whether we're being called from a sandbox
local isSandbox = mw.getCurrentFrame():getTitle():find('sandbox', 1, true)
local sandbox = isSandbox and '/sandbox' or ''

local function sandboxVersion(s)
	return isSandbox and s..'-sand' or s
end

local templatestyles = 'Module:Portal'..sandbox..'/styles.css'

local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs
local yesno = require('Module:Yesno')

-- List of non-talk namespaces which should not be tracked (Talk pages are never tracked)
local badNamespaces = {'user','template','draft','wikipedia'}

-- Check whether to do tracking in this namespace
-- Returns true unless the page is one of the banned namespaces
local function checkTracking(title)
	local thisPage = title or mw.title.getCurrentTitle()
	if thisPage.isTalkPage then
		return false
	end
	local ns = thisPage.nsText:lower()
	for _, v in ipairs(badNamespaces) do
		if ns == v then
			return false
		end
	end
	return true
end

local function matchImagePage(s)
	-- Finds the appropriate image subpage given a lower-case
	-- portal name plus the first letter of that portal name.
	if type(s) ~= 'string' or #s &lt; 1 then return end
	local firstLetter = mw.ustring.sub(s, 1, 1)
	local imagePage
	if mw.ustring.find(firstLetter, '^[a-z]') then
		imagePage = 'Module:Portal/images/' .. firstLetter .. sandbox
	else
		imagePage = 'Module:Portal/images/other' .. sandbox
	end
	return mw.loadData(imagePage)[s]
end

local function getAlias(s)
	-- Gets an alias from the image alias data page.
	local aliasData = mw.loadData('Module:Portal/images/aliases'..sandbox)
	for portal, aliases in pairs(aliasData) do
		for _, alias in ipairs(aliases) do
			if alias == s then
				return portal
			end
		end
	end
end

local defaultImage = 'Portal-puzzle.svg|link=|alt='

local function getImageName(s)
	-- Gets the image name for a given string.
	if type(s) ~= 'string' or #s &lt; 1 then
		return defaultImage
	end
	s = mw.ustring.lower(s)
	local image = matchImagePage(s) or matchImagePage(getAlias(s)) or defaultImage
	image = mw.ustring.gsub(image,'^File:','') --- strip mistaken leading File: or Image:
	image = mw.ustring.gsub(image,'^Image:','')
	return image
end

local function exists(title) 
	local success, exists = pcall(function() return title.exists end)
	-- If success = false, then we're out of expensive parser function calls and can't check whether it exists
	-- in that case, don't throw a Lua error
	return not success or exists
end

 -- Function to check argument portals for errors, generate tracking categories if needed
 --     Function first checks for too few/many portals provided
 --     Then checks the portal list to purge any portals that don't exist
 -- Arguments:
 --   portals: raw list of portals
 --   args.tracking: is tracking requested? (will not track on bad titles or namespaces)
 --   args.redlinks: should redlinks be displayed?
 --   args.minPortals: minimum number of portal arguments
 --   args.maxPortals: maximum number of portal arguments
 -- Returns:
 --   portals = list of portals, with redlinks purged (if args.redlinks=false)
 --   trackingCat = possible tracking category
 --   errorMsg = error message
function p._checkPortals(portals, args)
	local trackingCat = ''
	local errMsg = nil
	
	-- Tracking is on by default.
	-- It is disabled if any of the following is true
	-- 1/ the parameter &quot;tracking&quot; is set to 'no, 'n', or 'false'
	-- 2/ the current page fails the namespace or pagename tests 
	local trackingEnabled = args.tracking and checkTracking()
	
	args.minPortals = args.minPortals or 1
	args.maxPortals = args.maxPortals or -1
	-- check for too few portals
	if #portals &lt; args.minPortals then
		errMsg = 'please specify at least '..args.minPortals..' portal'..(args.minPortals &gt; 1 and 's' or '')
		trackingCat = (trackingEnabled and '[[Category:Portal templates with too few portals]]' or '')
		return portals, trackingCat, errMsg
	end
	-- check for too many portals
	if args.maxPortals &gt;= 0 and #portals &gt; args.maxPortals then
		errMsg = 'too many portals (maximum = '..args.maxPortals..')'
		trackingCat = (trackingEnabled and '[[Category:Portal templates with too many portals]]' or '')
		return portals, trackingCat, errMsg
	end
	if not args.redlinks or trackingEnabled then
		-- make new list of portals that exist
		local existingPortals = {}
		for _, portal in ipairs(portals) do
			local portalTitle = mw.title.new(portal,&quot;Portal&quot;)
			-- if portal exists, put it into list
			if portalTitle and exists(portalTitle) then
				table.insert(existingPortals,portal)
			-- otherwise set tracking cat
			elseif trackingEnabled then
				trackingCat = &quot;[[Category:Portal templates with redlinked portals]]&quot;
			end
		end
		-- If redlinks is off, use portal list purged of redlinks
		portals = args.redlinks and portals or existingPortals
		-- if nothing left after purge, set tracking cat
		if #portals == 0 and trackingEnabled then
			trackingCat = trackingCat..&quot;[[Category:Pages with empty portal template]]&quot; 
		end
	end
	return portals, trackingCat, errMsg
end

local function portalBox(args)
	return mw.html.create('ul')
		:attr('role', 'navigation')
		:attr('aria-label', 'Portals')
		:addClass('noprint')
		:addClass(args.error and '' or sandboxVersion('portalbox'))
		:addClass(args.border and sandboxVersion('portalborder') or '')
		:addClass(sandboxVersion(args.left and 'portalleft' or 'portalright'))
		:css('margin', args.margin or nil)
		:newline()
end

local function fillBox(root, contents)
	for _, item in ipairs(contents) do
		local entry = root:tag('li')
		entry:addClass(sandboxVersion('portalbox-entry'))
		local image = entry:tag('span')
		image:addClass(sandboxVersion('portalbox-image'))
		image:wikitext(item[1])
		local link = entry:tag('span')
		link:addClass(sandboxVersion('portalbox-link'))
		link:wikitext(item[2])
	end
	return root
end

local function noviewer(portalImage)
    -- Function to add noviewer class to filespec for portalImage
    local portalImage, hasClass = mw.ustring.gsub(portalImage, &quot;class%s*=[^%|]+&quot;, &quot;%0 noviewer&quot;)
    if hasClass == 0 then
        portalImage = portalImage..&quot;|class=noviewer&quot;
    end
    return portalImage
end

function p._portal(portals, args)
	-- This function builds the portal box used by the {{portal}} template.
	
	-- Normalize all arguments
	if args.redlinks == 'include' then args.redlinks = true end
	args.addBreak = args['break']
	for key, default in pairs({left=false,tracking=true,nominimum=false,
		                       redlinks=false,addBreak=false,border=true}) do
		if args[key] == nil then args[key] = default end
		args[key] = yesno(args[key], default)
	end

	local root = portalBox(args)

	local trackingCat = ''
	local errMsg = nil
	args.minPortals = args.nominimum and 0 or 1
	args.maxPortals = -1
	portals, trackingCat, errMsg = p._checkPortals(portals, args)
	root:wikitext(trackingCat)
	-- if error message, put it in the box and return
	if errMsg then
		if args.border then -- suppress error message when border=no
			args.error = true  -- recreate box without fancy formatting
			root = portalBox(args)
			root:wikitext(trackingCat)
			local errTag = root:tag('strong')
			errTag:addClass('error')
			errTag:css('padding','0.2em')
			errTag:wikitext('Error: '..errMsg)
		end
		return tostring(root)
	end
	-- if no portals (and no error), just return tracking category
	if #portals == 0 then
		return trackingCat
	end

	local contents = {}
	-- Display the portals specified in the positional arguments.
	local defaultUsed = nil
	for _, portal in ipairs(portals) do
		local portalImage = getImageName(portal)
		if portalImage == defaultImage then
			defaultUsed = portal
        else
            portalImage = noviewer(portalImage)
		end
		local image = string.format('[[File:%s|32x28px]]',
			portalImage)
		local link = string.format('[[Portal:%s|Portal%s%i]]',
			portal, args.addBreak and '&lt;br /&gt;' or ' ', portal)
		table.insert(contents, {image, link})
	end
	if defaultUsed and args.tracking and checkTracking() then
		local cat = string.format('[[Category:Portal templates with default image|%s]]',
			                      defaultUsed)
		root:wikitext(cat)
	end
	return tostring(fillBox(root, contents))
end

function p._demo(imageList, args)
	for key, default in pairs({left=false,border=true}) do
		if args[key] == nil then args[key] = default end
		args[key] = yesno(args[key], default)
	end
	
	local root = portalBox(args)

	local contents = {}
	-- Display the portals specified in the positional arguments.
	for _, fn in ipairs(imageList) do
		local image = string.format('[[File:%s|32x28px]]',noviewer(fn))
		local link = string.format('[[:File:%s|%s]]',fn,fn)
		table.insert(contents,{image,link})
	end

	return tostring(fillBox(root,contents))
end

function p._image(portal,keep)
	-- Wrapper function to allow getImageName() to be accessed through #invoke.
	-- backward compatibility: if table passed, take first element
	if type(portal) == 'table' then
		portal = portal[1]
	end
	local name = getImageName(portal)
	-- If keep is yes (or equivalent), then allow all metadata (like image borders) to be returned
    -- also, add &quot;noviewer&quot; class to metadata
	local keepargs = yesno(keep)
    if keepargs then
        return noviewer(name)
    end
    -- otherwise, just keep filename, plus optional category
	local args = mw.text.split(name, &quot;|&quot;, true)
	local result = {args[1]}  -- the filename always comes first
	local category = ''
	-- parse name, looking for category arguments
	for i = 2,#args do
		local m = mw.ustring.match(args[i],  &quot;^%s*category%s*=&quot;)
		if m then
			table.insert(result, args[i])
		end
	end
	-- reassemble arguments
	return table.concat(result,&quot;|&quot;)
end


local function getAllImageTable()
	-- Returns an array containing all image subpages (minus aliases) as loaded by mw.loadData.
	local images = {}
	for i, subpage in ipairs{'a', 'b', 'c', 'd', 'e', 'f', 'g', 'h', 'i', 'j', 'k', 'l', 'm', 'n', 'o', 'p', 'q', 'r', 's', 't', 'u', 'v', 'w', 'x', 'y', 'z', 'other'} do
		local imageTable = mw.loadData('Module:Portal/images/' .. subpage .. sandbox)
		for portal, image in pairs(imageTable) do
			local args = mw.text.split(image,&quot;|&quot;)
			images[portal] = args[1] -- just use image filename
		end
	end
	return images
end

function p._displayAll(portals, args)
	-- This function displays all portals that have portal images. This function is for maintenance purposes and should not be used in
	-- articles, for two reasons: 1) there are over 1500 portals with portal images, and 2) the module doesn't record how the portal
	-- names are capitalized, so the portal links may be broken.
	local lang = mw.language.getContentLanguage()
	portals = portals or {}
	for portal in pairs(getAllImageTable()) do
		table.insert(portals,lang:ucfirst(portal))
	end
	table.sort(portals)
	args.redlinks = args.redlinks or &quot;yes&quot;
	return p._portal(portals, args)
end

function p._imageDupes()
	-- This function searches the image subpages to find duplicate images. If duplicate images exist, it is not necessarily a bad thing,
	-- as different portals might just happen to choose the same image. However, this function is helpful in identifying images that
	-- should be moved to a portal alias for ease of maintenance.
	local exists, dupes = {}, {}
	for portal, image in pairs(getAllImageTable()) do
		if not exists[image] then
			exists[image] = portal
		else
			table.insert(dupes, string.format('The image &quot;[[:File:%s|%s]]&quot; is used for both portals &quot;%s&quot; and &quot;%s&quot;.', image, image, exists[image], portal))
		end
	end
	if #dupes &lt; 1 then
		return 'No duplicate images found.'
	else
		return 'The following duplicate images were found:\n* ' .. table.concat(dupes, '\n* ')
	end
end

local function processPortalArgs(args)
	-- This function processes a table of arguments and returns two tables: an array of portal names for processing by ipairs, and a table of
	-- the named arguments that specify style options, etc. We need to use ipairs because we want to list all the portals in the order
	-- they were passed to the template, but we also want to be able to deal with positional arguments passed explicitly, for example
	-- {{portal|2=Politics}}. The behaviour of ipairs is undefined if nil values are present, so we need to make sure they are all removed.
	args = type(args) == 'table' and args or {}
	local portals = {}
	local namedArgs = {}
	for k, v in pairs(args) do
		if type(k) == 'number' and type(v) == 'string' then -- Make sure we have no non-string portal names.
			table.insert(portals, k)
		elseif type(k) ~= 'number' then
			namedArgs[k] = v
		end
	end
	table.sort(portals)
	for i, v in ipairs(portals) do
		portals[i] = args[v]
	end
	return portals, namedArgs
end

-- Entry point for sorting portals from other named arguments
function p._processPortalArgs(args)
	return processPortalArgs(args)
end

function p.image(frame)
	local origArgs = getArgs(frame)
	local portals, args = processPortalArgs(origArgs)
	return p._image(portals[1],args.border)
end

function p.demo(frame)
	local args = getArgs(frame)
	local styles = frame:extensionTag{ name = 'templatestyles', args = { src = templatestyles} }
	return styles..p._demo(args,args)
end

local function makeWrapper(funcName)
	-- Processes external arguments and sends them to the other functions.
	return function (frame)
		-- If called via #invoke, use the args passed into the invoking
		-- template, or the args passed to #invoke if any exist. Otherwise
		-- assume args are being passed directly in from the debug console
		-- or from another Lua module. 
		-- Also: trim whitespace and remove blank arguments
		local origArgs = getArgs(frame)
		-- create two tables to pass to func: an array of portal names, and a table of named arguments.
		local portals, args = processPortalArgs(origArgs)
		local results = ''
		if funcName == '_portal' or funcName == '_displayAll' then
			results = frame:extensionTag{ name = 'templatestyles', args = { src = templatestyles} }
		end
		return results .. p[funcName](portals, args) 
	end
end

for _, funcName in ipairs{'portal', 'imageDupes', 'displayAll'} do
	p[funcName] = makeWrapper('_' .. funcName)
end

return p</text>
      <sha1>skfqqbmvq7lf6l89ghtugl389moz8y1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901963</id>
      <parentid>3901961</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T04:11:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901963</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="17105" sha1="9r40agk14y1lmxgtuj93itdigdz92x9" xml:space="preserve">
--[==[ This module is a Lua implementation of the old {{Portal}} template. As of February 2019 it is used on nearly 7,900,000 articles.
-- Please take care when updating it! It outputs two functions: p.portal, which generates a list of portals, and p.image, which
-- produces the image name for an individual portal.

-- The portal image data is kept in submodules of [[Module:Portal/images]], listed below:
-- [[Module:Portal/images/a]]		- for portal names beginning with &quot;A&quot;.
-- [[Module:Portal/images/b]]		- for portal names beginning with &quot;B&quot;.
-- [[Module:Portal/images/c]]		- for portal names beginning with &quot;C&quot;.
-- [[Module:Portal/images/d]]		- for portal names beginning with &quot;D&quot;.
-- [[Module:Portal/images/e]]		- for portal names beginning with &quot;E&quot;.
-- [[Module:Portal/images/f]]		- for portal names beginning with &quot;F&quot;.
-- [[Module:Portal/images/g]]		- for portal names beginning with &quot;G&quot;.
-- [[Module:Portal/images/h]]		- for portal names beginning with &quot;H&quot;.
-- [[Module:Portal/images/i]]		- for portal names beginning with &quot;I&quot;.
-- [[Module:Portal/images/j]]		- for portal names beginning with &quot;J&quot;.
-- [[Module:Portal/images/k]]		- for portal names beginning with &quot;K&quot;.
-- [[Module:Portal/images/l]]		- for portal names beginning with &quot;L&quot;.
-- [[Module:Portal/images/m]]		- for portal names beginning with &quot;M&quot;.
-- [[Module:Portal/images/n]]		- for portal names beginning with &quot;N&quot;.
-- [[Module:Portal/images/o]]		- for portal names beginning with &quot;O&quot;.
-- [[Module:Portal/images/p]]		- for portal names beginning with &quot;P&quot;.
-- [[Module:Portal/images/q]]		- for portal names beginning with &quot;Q&quot;.
-- [[Module:Portal/images/r]]		- for portal names beginning with &quot;R&quot;.
-- [[Module:Portal/images/s]]		- for portal names beginning with &quot;S&quot;.
-- [[Module:Portal/images/t]]		- for portal names beginning with &quot;T&quot;.
-- [[Module:Portal/images/u]]		- for portal names beginning with &quot;U&quot;.
-- [[Module:Portal/images/v]]		- for portal names beginning with &quot;V&quot;.
-- [[Module:Portal/images/w]]		- for portal names beginning with &quot;W&quot;.
-- [[Module:Portal/images/x]]		- for portal names beginning with &quot;X&quot;.
-- [[Module:Portal/images/y]]		- for portal names beginning with &quot;Y&quot;.
-- [[Module:Portal/images/z]]		- for portal names beginning with &quot;Z&quot;.
-- [[Module:Portal/images/other]]	- for portal names beginning with any other letters. This includes numbers,
-- 									  letters with diacritics, and letters in non-Latin alphabets.
-- [[Module:Portal/images/aliases]]	- for adding aliases for existing portal names. Use this page for variations
-- 									  in spelling and diacritics, etc., no matter what letter the portal begins with.
--
-- The images data pages are separated by the first letter to reduce server load when images are added, changed, or removed.
-- Previously all the images were on one data page at [[Module:Portal/images]], but this had the disadvantage that all
-- 5,000,000 pages using this module needed to be refreshed every time an image was added or removed.
]==]

local p = {}

-- determine whether we're being called from a sandbox
local isSandbox = mw.getCurrentFrame():getTitle():find('sandbox', 1, true)
local sandbox = isSandbox and '/sandbox' or ''

local function sandboxVersion(s)
	return isSandbox and s..'-sand' or s
end

local templatestyles = 'Module:Portal'..sandbox..'/styles.css'

local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs
local yesno = require('Module:Yesno')

-- List of non-talk namespaces which should not be tracked (Talk pages are never tracked)
local badNamespaces = {'user','template','draft','wikipedia'}

-- Check whether to do tracking in this namespace
-- Returns true unless the page is one of the banned namespaces
local function checkTracking(title)
	local thisPage = title or mw.title.getCurrentTitle()
	if thisPage.isTalkPage then
		return false
	end
	local ns = thisPage.nsText:lower()
	for _, v in ipairs(badNamespaces) do
		if ns == v then
			return false
		end
	end
	return true
end

local function matchImagePage(s)
	-- Finds the appropriate image subpage given a lower-case
	-- portal name plus the first letter of that portal name.
	if type(s) ~= 'string' or #s &lt; 1 then return end
	local firstLetter = mw.ustring.sub(s, 1, 1)
	local imagePage
	if mw.ustring.find(firstLetter, '^[a-z]') then
		imagePage = 'Module:Portal/images/' .. firstLetter .. sandbox
	else
		imagePage = 'Module:Portal/images/other' .. sandbox
	end
	return mw.loadData(imagePage)[s]
end

local function getAlias(s)
	-- Gets an alias from the image alias data page.
	local aliasData = mw.loadData('Module:Portal/images/aliases'..sandbox)
	for portal, aliases in pairs(aliasData) do
		for _, alias in ipairs(aliases) do
			if alias == s then
				return portal
			end
		end
	end
end

local defaultImage = 'Portal-puzzle.svg|link=|alt='

local function getImageName(s)
	-- Gets the image name for a given string.
	if type(s) ~= 'string' or #s &lt; 1 then
		return defaultImage
	end
	s = mw.ustring.lower(s)
	local image = matchImagePage(s) or matchImagePage(getAlias(s)) or defaultImage
	image = mw.ustring.gsub(image,'^File:','') --- strip mistaken leading File: or Image:
	image = mw.ustring.gsub(image,'^Image:','')
	return image
end

local function exists(title) 
	local success, exists = pcall(function() return title.exists end)
	-- If success = false, then we're out of expensive parser function calls and can't check whether it exists
	-- in that case, don't throw a Lua error
	return not success or exists
end

 -- Function to check argument portals for errors, generate tracking categories if needed
 --     Function first checks for too few/many portals provided
 --     Then checks the portal list to purge any portals that don't exist
 -- Arguments:
 --   portals: raw list of portals
 --   args.tracking: is tracking requested? (will not track on bad titles or namespaces)
 --   args.redlinks: should redlinks be displayed?
 --   args.minPortals: minimum number of portal arguments
 --   args.maxPortals: maximum number of portal arguments
 -- Returns:
 --   portals = list of portals, with redlinks purged (if args.redlinks=false)
 --   trackingCat = possible tracking category
 --   errorMsg = error message
function p._checkPortals(portals, args)
	local trackingCat = ''
	local errMsg = nil
	
	-- Tracking is on by default.
	-- It is disabled if any of the following is true
	-- 1/ the parameter &quot;tracking&quot; is set to 'no, 'n', or 'false'
	-- 2/ the current page fails the namespace or pagename tests 
	local trackingEnabled = args.tracking and checkTracking()
	
	args.minPortals = args.minPortals or 1
	args.maxPortals = args.maxPortals or -1
	-- check for too few portals
	if #portals &lt; args.minPortals then
		errMsg = 'please specify at least '..args.minPortals..' portal'..(args.minPortals &gt; 1 and 's' or '')
		trackingCat = (trackingEnabled and '[[Category:Portal templates with too few portals]]' or '')
		return portals, trackingCat, errMsg
	end
	-- check for too many portals
	if args.maxPortals &gt;= 0 and #portals &gt; args.maxPortals then
		errMsg = 'too many portals (maximum = '..args.maxPortals..')'
		trackingCat = (trackingEnabled and '[[Category:Portal templates with too many portals]]' or '')
		return portals, trackingCat, errMsg
	end
	if not args.redlinks or trackingEnabled then
		-- make new list of portals that exist
		local existingPortals = {}
		for _, portal in ipairs(portals) do
			local portalTitle = mw.title.new(portal,&quot;Portal&quot;)
			-- if portal exists, put it into list
			if portalTitle and exists(portalTitle) then
				table.insert(existingPortals,portal)
			-- otherwise set tracking cat
			elseif trackingEnabled then
				trackingCat = &quot;[[Category:Portal templates with redlinked portals]]&quot;
			end
		end
		-- If redlinks is off, use portal list purged of redlinks
		portals = args.redlinks and portals or existingPortals
		-- if nothing left after purge, set tracking cat
		if #portals == 0 and trackingEnabled then
			trackingCat = trackingCat..&quot;[[Category:Pages with empty portal template]]&quot; 
		end
	end
	return portals, trackingCat, errMsg
end

local function portalBox(args)
	return mw.html.create('ul')
		:attr('role', 'navigation')
		:attr('aria-label', 'Portals')
		:addClass('noprint')
		:addClass(args.error and '' or sandboxVersion('portalbox'))
		:addClass(args.border and sandboxVersion('portalborder') or '')
		:addClass(sandboxVersion(args.left and 'portalleft' or 'portalright'))
		:css('margin', args.margin or nil)
		:newline()
end

local function fillBox(root, contents)
	for _, item in ipairs(contents) do
		local entry = root:tag('li')
		entry:addClass(sandboxVersion('portalbox-entry'))
		local image = entry:tag('span')
		image:addClass(sandboxVersion('portalbox-image'))
		image:wikitext(item[1])
		local link = entry:tag('span')
		link:addClass(sandboxVersion('portalbox-link'))
		link:wikitext(item[2])
	end
	return root
end

local function noviewer(portalImage)
    -- Function to add noviewer class to filespec for portalImage
    local portalImage, hasClass = mw.ustring.gsub(portalImage, &quot;class%s*=[^%|]+&quot;, &quot;%0 noviewer&quot;)
    if hasClass == 0 then
        portalImage = portalImage..&quot;|class=noviewer&quot;
    end
    return portalImage
end

function p._portal(portals, args)
	-- This function builds the portal box used by the {{portal}} template.
	
	-- Normalize all arguments
	if args.redlinks == 'include' then args.redlinks = true end
	args.addBreak = args['break']
	for key, default in pairs({left=false,tracking=true,nominimum=false,
		                       redlinks=false,addBreak=false,border=true}) do
		if args[key] == nil then args[key] = default end
		args[key] = yesno(args[key], default)
	end

	local root = portalBox(args)

	local trackingCat = ''
	local errMsg = nil
	args.minPortals = args.nominimum and 0 or 1
	args.maxPortals = -1
	portals, trackingCat, errMsg = p._checkPortals(portals, args)
	root:wikitext(trackingCat)
	-- if error message, put it in the box and return
	if errMsg then
		if args.border then -- suppress error message when border=no
			args.error = true  -- recreate box without fancy formatting
			root = portalBox(args)
			root:wikitext(trackingCat)
			local errTag = root:tag('strong')
			errTag:addClass('error')
			errTag:css('padding','0.2em')
			errTag:wikitext('Error: '..errMsg)
		end
		return tostring(root)
	end
	-- if no portals (and no error), just return tracking category
	if #portals == 0 then
		return trackingCat
	end

	local contents = {}
	-- Display the portals specified in the positional arguments.
	local defaultUsed = nil
	for _, portal in ipairs(portals) do
		local portalImage = getImageName(portal)
		if portalImage == defaultImage then
			defaultUsed = portal
        else
            portalImage = noviewer(portalImage)
		end
		local image = string.format('[[File:%s|32x28px]]',
			portalImage)
		local link = string.format('[[Portal:%s|Portal%s%s]]',
			portal, args.addBreak and '&lt;br /&gt;' or ' ', portal)
		table.insert(contents, {image, link})
	end
	if defaultUsed and args.tracking and checkTracking() then
		local cat = string.format('[[Category:Portal templates with default image|%s]]',
			                      defaultUsed)
		root:wikitext(cat)
	end
	return tostring(fillBox(root, contents))
end

function p._demo(imageList, args)
	for key, default in pairs({left=false,border=true}) do
		if args[key] == nil then args[key] = default end
		args[key] = yesno(args[key], default)
	end
	
	local root = portalBox(args)

	local contents = {}
	-- Display the portals specified in the positional arguments.
	for _, fn in ipairs(imageList) do
		local image = string.format('[[File:%s|32x28px]]',noviewer(fn))
		local link = string.format('[[:File:%s|%s]]',fn,fn)
		table.insert(contents,{image,link})
	end

	return tostring(fillBox(root,contents))
end

function p._image(portal,keep)
	-- Wrapper function to allow getImageName() to be accessed through #invoke.
	-- backward compatibility: if table passed, take first element
	if type(portal) == 'table' then
		portal = portal[1]
	end
	local name = getImageName(portal)
	-- If keep is yes (or equivalent), then allow all metadata (like image borders) to be returned
    -- also, add &quot;noviewer&quot; class to metadata
	local keepargs = yesno(keep)
    if keepargs then
        return noviewer(name)
    end
    -- otherwise, just keep filename, plus optional category
	local args = mw.text.split(name, &quot;|&quot;, true)
	local result = {args[1]}  -- the filename always comes first
	local category = ''
	-- parse name, looking for category arguments
	for i = 2,#args do
		local m = mw.ustring.match(args[i],  &quot;^%s*category%s*=&quot;)
		if m then
			table.insert(result, args[i])
		end
	end
	-- reassemble arguments
	return table.concat(result,&quot;|&quot;)
end


local function getAllImageTable()
	-- Returns an array containing all image subpages (minus aliases) as loaded by mw.loadData.
	local images = {}
	for i, subpage in ipairs{'a', 'b', 'c', 'd', 'e', 'f', 'g', 'h', 'i', 'j', 'k', 'l', 'm', 'n', 'o', 'p', 'q', 'r', 's', 't', 'u', 'v', 'w', 'x', 'y', 'z', 'other'} do
		local imageTable = mw.loadData('Module:Portal/images/' .. subpage .. sandbox)
		for portal, image in pairs(imageTable) do
			local args = mw.text.split(image,&quot;|&quot;)
			images[portal] = args[1] -- just use image filename
		end
	end
	return images
end

function p._displayAll(portals, args)
	-- This function displays all portals that have portal images. This function is for maintenance purposes and should not be used in
	-- articles, for two reasons: 1) there are over 1500 portals with portal images, and 2) the module doesn't record how the portal
	-- names are capitalized, so the portal links may be broken.
	local lang = mw.language.getContentLanguage()
	portals = portals or {}
	for portal in pairs(getAllImageTable()) do
		table.insert(portals,lang:ucfirst(portal))
	end
	table.sort(portals)
	args.redlinks = args.redlinks or &quot;yes&quot;
	return p._portal(portals, args)
end

function p._imageDupes()
	-- This function searches the image subpages to find duplicate images. If duplicate images exist, it is not necessarily a bad thing,
	-- as different portals might just happen to choose the same image. However, this function is helpful in identifying images that
	-- should be moved to a portal alias for ease of maintenance.
	local exists, dupes = {}, {}
	for portal, image in pairs(getAllImageTable()) do
		if not exists[image] then
			exists[image] = portal
		else
			table.insert(dupes, string.format('The image &quot;[[:File:%s|%s]]&quot; is used for both portals &quot;%s&quot; and &quot;%s&quot;.', image, image, exists[image], portal))
		end
	end
	if #dupes &lt; 1 then
		return 'No duplicate images found.'
	else
		return 'The following duplicate images were found:\n* ' .. table.concat(dupes, '\n* ')
	end
end

local function processPortalArgs(args)
	-- This function processes a table of arguments and returns two tables: an array of portal names for processing by ipairs, and a table of
	-- the named arguments that specify style options, etc. We need to use ipairs because we want to list all the portals in the order
	-- they were passed to the template, but we also want to be able to deal with positional arguments passed explicitly, for example
	-- {{portal|2=Politics}}. The behaviour of ipairs is undefined if nil values are present, so we need to make sure they are all removed.
	args = type(args) == 'table' and args or {}
	local portals = {}
	local namedArgs = {}
	for k, v in pairs(args) do
		if type(k) == 'number' and type(v) == 'string' then -- Make sure we have no non-string portal names.
			table.insert(portals, k)
		elseif type(k) ~= 'number' then
			namedArgs[k] = v
		end
	end
	table.sort(portals)
	for i, v in ipairs(portals) do
		portals[i] = args[v]
	end
	return portals, namedArgs
end

-- Entry point for sorting portals from other named arguments
function p._processPortalArgs(args)
	return processPortalArgs(args)
end

function p.image(frame)
	local origArgs = getArgs(frame)
	local portals, args = processPortalArgs(origArgs)
	return p._image(portals[1],args.border)
end

function p.demo(frame)
	local args = getArgs(frame)
	local styles = frame:extensionTag{ name = 'templatestyles', args = { src = templatestyles} }
	return styles..p._demo(args,args)
end

local function makeWrapper(funcName)
	-- Processes external arguments and sends them to the other functions.
	return function (frame)
		-- If called via #invoke, use the args passed into the invoking
		-- template, or the args passed to #invoke if any exist. Otherwise
		-- assume args are being passed directly in from the debug console
		-- or from another Lua module. 
		-- Also: trim whitespace and remove blank arguments
		local origArgs = getArgs(frame)
		-- create two tables to pass to func: an array of portal names, and a table of named arguments.
		local portals, args = processPortalArgs(origArgs)
		local results = ''
		if funcName == '_portal' or funcName == '_displayAll' then
			results = frame:extensionTag{ name = 'templatestyles', args = { src = templatestyles} }
		end
		return results .. p[funcName](portals, args) 
	end
end

for _, funcName in ipairs{'portal', 'imageDupes', 'displayAll'} do
	p[funcName] = makeWrapper('_' .. funcName)
end

return p</text>
      <sha1>9r40agk14y1lmxgtuj93itdigdz92x9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frederik de Houtman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>355423</id>
    <revision>
      <id>3901884</id>
      <parentid>3855859</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T14:19:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901884</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3644" sha1="awhynrt717dxv2uh9kl1c7rhsl1rpc6" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Frederik de Houtman
| slika            = Frederik_de_Houtman.jpg
| veličina_slike   =
| opis             = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1571||}}
| mjesto_rođenja     = [[Gouda]], Holandija
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1627|10|21|1571||}}
| mjesto_smrti       = [[Alkmaar]], Holandija
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Frederik de Houtman ''' ([[1571.]]-[[1627.]]) je bio [[Holandija|holandski]] [[moreplovac]] i glavni činovnik holandske [[Istočna-Indija (kompanija)|Istočna-Indija]] kompanije. Pratio je svog brata [[Cornelius de Houtman|Corneliusa]] na njegovoj ekspediciji za tzv. [[Indija|Istočnu Indiju]]. Pomagao je [[Pieter Dirksz Keyser|Pieter Dirksu Keyseru]] kod katalogiziranja [[zvijezda]].&lt;ref&gt;[http://catalogue.museogalileo.it/biography/FrederickDeHoutman.html Biografija sa stranice virtualnog muzeja] [[Museo Galileo]] učitano 10.04.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ADB&quot;&gt;[http://adb.anu.edu.au/biography/houtman-frederik-de-2201 Biografija sa stranice Australian Dictionary of Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140718205035/http://adb.anu.edu.au/biography/houtman-frederik-de-2201 |date=18. 7. 2014 }} [[ADB]] učitano 10.04.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;

== Život i rad ==

Rođen je u holandskom gradu [[Gouda]]. Bio je član prve holandske ekspedicije za Istočnu Indiju koju je predvodio njegov stariji brat Cornelius. [[11. septembar|11. septembra]] [[1599.|1599]] biva zatočen od [[sultan]]a [[Aceh]]a a [[25. august]]a [[1601.|1601]] pušten na slobodu.

=== Rad sa Keyserom ===
Nakon povratka u Holandiju 1603. objavio je gramatiku i riječnik malajskih jezika. U tom sastavu  je bio i rukopis o zvijezdama i [[Sazviježđa|sazviježđima]]. Iako to u rukopisu nije bilo navedeno moguće je da je koristio Keyserov rad. Ostaje do daljnjeg u [[Alkmaar]]u (Holandija) gdje je bio vijećnik između 1614. i 1618.

=== Ponovna ekspedicija ===
Kao član vijeća kompanije ''Istočna-Indija''  1618. ponovo ide na ekspediciju na brodu ''[[Dordrecht (brod)|Dordrecht]]'', dospjevši slučajno na [[zapad]]nu obalu [[Australija (kontinent)|Australije]]. Holandske vlasti su tada izdale odredbu da bi se put skratio, da brodovi jedre istočno od [[Rt dobre nade|Rta dobre nade]] koristeći vjetar sa zapada. Međutim, navigatorima je bilo teže odrediti poziciju zbog starijih istrumenata.Time su gubili nekoliko dana, jer se nisu na vrijeme mogli zaokrenuti i stići do [[Java (ostrvo)|Jave]]. Od 19. jula pa do 28. jula 1619 Dordrecht plovi uz obalu Australije i uspijeva [[3. septembar|3. septembra]] [[1619.|1619]] konačno dospjeti do Jave.

=== Povratak u Holandiju i smrt ===
Houtman se 1624. vraća u Holandiju, grad Alkmaar, gdje živi do smrti. Nakon smrti [[21. oktobar|21. oktobra]] [[1627.|1627]] njegovo tijelo je bilo spaljeno Velikoj [[crkva|crkvi]]. Njegov portret se nalazi u Risjkmuseum [[Amsterdam]].&lt;ref name=&quot;ADB&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Petrus Plancius]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

Knobel, E. B. [http://articles.adsabs.harvard.edu//full/1917MNRAS..77..414K/0000415.000.html Frederik de Houtman katalog zvijezda i južnih sazviježđa]{{Mrtav link}}[[Harvard]] učitano 10.04.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}

{{DEFAULTSORT:Houtman, Frederik de}}
[[Kategorija:Nizozemski moreplovci]]
[[Kategorija:Nizozemski istraživači]]
[[Kategorija:Biografije, Gouda]]
[[Kategorija:Rođeni 1571.]]
[[Kategorija:Umrli 1627.]]</text>
      <sha1>awhynrt717dxv2uh9kl1c7rhsl1rpc6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cayambe (vulkan)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>358686</id>
    <revision>
      <id>3902008</id>
      <parentid>3856294</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T11:33:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3902008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2848" sha1="c7324pilakj7hghrps2hb6vv6t1mlbs" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                   = Cayambe 
| slika                 = Volcan Cayambe.JPG
| slika_opis            =
| država                = {{ZID|Ekvador}}
| lokacija              = [[Pichincha (pokrajina)|Pichincha]]
| lanac                 = [[Andi]]
| visina                = 5790
| relativna_visina      = 2075
| karta                 = Ekvador
| karta_opis            = Lokacija u Ekvadoru
| koordinate            = {{coord|0|1|44|N|77|59|9|W|display=inline,title}}
| geologija             = [[složeni vulkan]]
| period                = [[holocen]]
| pristup               = Penjanje po [[snijeg]]u / [[stijena]]ma
| prvi_uspon            = [[Edward Whymper]] (1880)
}}
'''Cayambe''' je [[vulkan]] u Centralnim Kordiljerima, dijelu ekvadorskih [[Andi|Anda]], tačnije, u [[Ekvadorske pokrajine|pokrajini]] [[Pichincha (pokrajina)|Pichincha]] 70&amp;nbsp;km sjeveroistočno od [[Quito|Quita]]. To je treća [[planina]] u [[Ekvador]]u po visini.

Cayambe ima trajnu [[snijeg|sniježnu]] kapu, a spada u [[složeni vulkan|složene vulkane]] i [[holocen]]ske je starosti. Posljednji je put erumpirao 1786.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.volcano.si.edu/world/volcano.cfm?vnum=1502-006 |title= Cayambe |archive-url= https://web.archive.org/web/20090712214410/http://www.volcano.si.edu/world/volcano.cfm?vnum=1502-006 |archive-date= 12. 7. 2009 |publisher= [[Globalni vulkanološki program]]}}&lt;/ref&gt; Na visini 4690&amp;nbsp;m, na južnoj padini Cayambea, smještena je najviša tačka na svijetu kroz koju prolazi [[ekvator]] i jedina tačka na ekvatoru sa sniježnim pokrivačem. Vulkan i većina njegovih padina u sastavu su [[ekologija|ekološkog]] rezervata [[Ekološki rezervat Cayambe Coca|Cayambe Coca]].

Prvi osvajač Cayambeovog [[planinski vrh|vrha]] bio je [[UK|britanski]] avanturist [[Edward Whymper]] sa svoja dva [[italija]]nska vodiča i kompanjonima Juanom Antoniom i Luisom Carrelom 1880. i ova planina danas je omiljena među penjačima.
[[Datoteka:Cayambe-volcano 003.JPG|mini|lijevo|Cayambe]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak vulkana]]
** [[Spisak vulkana u Ekvadoru]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Cayambe}}
* [https://web.archive.org/web/20060427092213/http://www.igepn.edu.ec/vulcanologia/cayambe/cayambe.htm Cayambe], Instituto Geofísico de la Escuela Politécnica Nacional
* [http://www.ecuaworld.com/climbing/cayambe.htm Cayambe: Etymology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100103225409/http://www.ecuaworld.com/climbing/cayambe.htm |date=3. 1. 2010 }}
* [http://www.ecuador365.com/ Fotografije Anda]
* [https://web.archive.org/web/20070929225932/http://travel.pfluegl.at/2004.11.20.EcuadorMountainRefugesTrip.php Climbing Trip Report]

{{Vulkani u Andima}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Vulkani u Ekvadoru]]
[[Kategorija:Planine u Ekvadoru]]</text>
      <sha1>c7324pilakj7hghrps2hb6vv6t1mlbs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lupoglav (Hrvatska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>364876</id>
    <revision>
      <id>3901925</id>
      <parentid>3878306</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T21:13:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-38266-09</username>
        <id>183269</id>
      </contributor>
      <origin>3901925</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5944" sha1="sqno5ryfximes4ymmmihp43kes0iq7r" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Lupoglav
|vrsta               = Općina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Općina Lupoglav
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Lupoglav 2025.jpg
|opis_slike          = Lupoglav, željeznička stanica  
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = Lupoglav (grb).gif 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Zastava_Istarske_županije.svg|20px|border]] [[Istarska županija|Istarska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 45| širina_minuta = 21| širina_sekundi = 10| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 14| dužina_minuta = 06| dužina_sekundi = 27| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 398
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 92.19
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 924
|stanovništvo grad                        = 288
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 10.02
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = Franko Baxa
|gradonačelnik stranka                    = [[Istarski demokratski sabor|IDS]] 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 52426 Lupoglav
|pozivni broj                             = (+385) 52
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.lupoglav.hr/ Općina Lupoglav]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Lupoglav''' ([[italijanski jezik|ital.]] ''Lupogliano'') je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Pazin]].

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Lupoglav)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Lupoglav)|popisu stanovništva 2011]]. godine, općina Lupoglav je imala 924 stanovnika, od čega u samom Lupoglavu 288.

=== Općina Lupoglav ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 2.224 || 2.299 || 2.454 || 2.547 || 2.502 || 2.683 || 2.743 || 2.545 || 2.107 || 2.483 || 1.782 || 1.357 || 1.111 || 979 || 929 || 924
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Pazin]].''&lt;/small&gt;

=== Lupoglav (naseljeno mjesto) ===
[[Datoteka:Lupoglav.jpg|mini|280px|Ulica u naselju Lupoglav]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 218 || 225 || 280 || 298 || 347 || 367 || 426 || 397 || 364 || 466 || 340 || 292 || 262 || 309 || 328 || 288
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Iskazuje se kao dio naselja od 1890. do 1910., i to pod imenom '''Lupoglava'''. Kao naselje iskazuje se od 1948. pod imenom '''Lupoglav'''. Sadrži podatke za bivše naselje [[Gorenja Vas (Lupoglav)|Gorenja Vas]] od 1857. do 1900. i od 1921. do 1948. kad je iskazivano kao naselje.''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Pazin)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Pazin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Lupoglav je imalo 309 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{{bar box
|float=center
|title=Popis 1991.
|titlebar=#AAF
|width=300px
|bars=
{{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|236|76.37}}
{{bar percent|[[Italijani]]|#007FFF|1|0.32}}
{{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|1|0.32}}
{{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|1|0.32}}
{{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|2|0.64}}
{{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|62|20.06}}
{{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|6|1.94}}
|caption='''ukupno''': 309
}}

==Također pogledajte==

* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Lupoglav}}

{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Lupoglav}}
{{Gradovi i općine u Istarskoj županiji}}

[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Istarskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Istarskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Lupoglavu]]
[[Kategorija:Lupoglav|*]]</text>
      <sha1>sqno5ryfximes4ymmmihp43kes0iq7r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901957</id>
      <parentid>3901925</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T04:00:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5925" sha1="7bw6ll834dsmfn5mzaxr2xtuuqzumos" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Lupoglav
|vrsta               = Općina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Općina Lupoglav
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Lupoglav 2025.jpg
|opis_slike          = Lupoglav, željeznička stanica  
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = Lupoglav (grb).gif 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Zastava_Istarske_županije.svg|20px|border]] [[Istarska županija|Istarska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 45| širina_minuta = 21| širina_sekundi = 10| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 14| dužina_minuta = 06| dužina_sekundi = 27| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 398
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 92.19
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 924
|stanovništvo grad                        = 288
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 10.02
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = Franko Baxa
|gradonačelnik stranka                    = [[Istarski demokratski sabor|IDS]] 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 52426 Lupoglav
|pozivni broj                             = (+385) 52
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.lupoglav.hr/ Općina Lupoglav]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Lupoglav''' ({{jez-it|Lupogliano}}) jest naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Pazin]].

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Lupoglav)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Lupoglav)|popisu stanovništva 2011]]. godine, općina Lupoglav je imala 924 stanovnika, od čega u samom Lupoglavu 288.

=== Općina Lupoglav ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 2.224 || 2.299 || 2.454 || 2.547 || 2.502 || 2.683 || 2.743 || 2.545 || 2.107 || 2.483 || 1.782 || 1.357 || 1.111 || 979 || 929 || 924
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Pazin]].''&lt;/small&gt;

=== Lupoglav (naseljeno mjesto) ===
[[Datoteka:Lupoglav.jpg|mini|280px|Ulica u naselju Lupoglav]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 218 || 225 || 280 || 298 || 347 || 367 || 426 || 397 || 364 || 466 || 340 || 292 || 262 || 309 || 328 || 288
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Iskazuje se kao dio naselja od 1890. do 1910., i to pod imenom '''Lupoglava'''. Kao naselje iskazuje se od 1948. pod imenom '''Lupoglav'''. Sadrži podatke za bivše naselje [[Gorenja Vas (Lupoglav)|Gorenja Vas]] od 1857. do 1900. i od 1921. do 1948. kad je iskazivano kao naselje.''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Pazin)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Pazin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Lupoglav je imalo 309 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{{bar box
|float=center
|title=Popis 1991.
|titlebar=#AAF
|width=300px
|bars=
{{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|236|76.37}}
{{bar percent|[[Italijani]]|#007FFF|1|0.32}}
{{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|1|0.32}}
{{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|1|0.32}}
{{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|2|0.64}}
{{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|62|20.06}}
{{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|6|1.94}}
|caption='''ukupno''': 309
}}

==Također pogledajte==

* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Lupoglav}}

{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Lupoglav}}
{{Gradovi i općine u Istarskoj županiji}}

[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Istarskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Istarskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Lupoglavu]]
[[Kategorija:Lupoglav|*]]</text>
      <sha1>7bw6ll834dsmfn5mzaxr2xtuuqzumos</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hannover 96</title>
    <ns>0</ns>
    <id>371456</id>
    <revision>
      <id>3901955</id>
      <parentid>3501535</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T03:47:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4340" sha1="lg26zivhb5uv7540ssmzibhh0vc8zbb" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
|Boja1                       = #FFFFFF
|Boja2                       = #008000
|Ime kluba                   = '''Hannover 96'''
|Puno ime                    = Hannoverscher Sportverein von 1896
|Grb                         = Hannover 96 Logo.svg
|Nadimak                     = 
|Osnovan                     = 12. april 1896.
|Lokacija                    = [[Hannover]]&lt;br/&gt;[[Donja Saksonija]]&lt;br/&gt;[[Njemačka]]
|Boje                        = {{colorbox|#008000}} {{colorbox|white}}
|Federacija                  = 
|Konfederacija               = 
|Liga                        = [[2. Bundesliga|Bundesliga]]
|Stadion                     = [[HDI-Arena]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://germanfootballgrounds.com/clubs/hannover/ |title=HDI-Arena |website=germanfootballgrounds.com |access-date=21. 11. 2017 |archive-date=23. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171123052212/http://germanfootballgrounds.com/clubs/hannover/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|Kapacitet                   = 49.200
|Vlasnik kluba               = 
|Predsjednik kluba           = [[Sebastian Kramer]]
|Menadžer                    = {{ZD|NJE}} [[Mirko Slomka]]
|Uspjesi                     = 
|Nacionalni kupovi           = 
|Evropski kupovi             =
|Adresa                      = 
|Plasman u prethodnoj sezoni = 11. mjesto 
|Prethodna sezona            = 2021/22
|Webstranica                 = [http://www.hannover96.de/ hannover96.de]
|Trenutna sezona             = 
|uzorak_lr1                  = _hannover1718h
|uzorak_t1                   = _hannover1718h
|uzorak_dr1                  = _hannover1718h
|uzorak_š1                   = _hannover1718h
|uzorak_č1                   = 
|lijeva ruka1                = 930000
|tijelo1                     = 930000
|desna ruka1                 = 930000
|šorc1                       = 000000
|čarape1                     = FFFFFF
|uzorak_lr2                  = _hannover1718a
|uzorak_t2                   = _hannover1718a
|uzorak_dr2                  = _hannover1718a
|uzorak_š2                   = 
|uzorak_č2                   =
|lijeva ruka2                = 000000
|tijelo2                     = 000000
|desna ruka2                 = 000000
|šorc2                       = 000000
|čarape2                     = 000000
}}
'''Hannover 96''' [[Njemačka|njemački]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Hannover]]a ([[Donja Saksonija]]). Takmiči se u [[2. Bundesliga|2. Bundesligi]].

== Historija == 
Osnovan je 12. aprila 1896. kao ''Hannoverscher Fußball-Club 1896''. Prvobitno se bazirao na [[atletika|atletiku]] i [[ragbi]], a nogomet u početku nije bio primarni interes. Na nacionalnom nivou pojavio se sredinom 1930-ih. Veliko iznenađenje klub iz Donje Saksonije napravio je 1938, kada je u finalu domaćeg prvenstva bio bolji od [[FC Schalke 04|Schalkea 04]]. Do svoje druge titule klub dolazi 1954, kada je u finalu bio bolji od [[1. FC Kaiserslautern]]a s 5:1.

Status kluba ostao je amaterski i na početku 1960-ih, pa je nakon osnivanja Bundeslige zaigrao u regionalnoj ligi, grupa Sjever. Brzo su se probili u najviši rang i u njemu ostali deset godina, bez većih dostignuća. Od 1974. do 2002. Hannover je u Bundesligi proveo samo četiri sezone. U drugoj polovini 1990-ih čak je stigao na ivicu kolapsa, provodeći dvije sezone u amaterskom trećem rangu. Godine 1992. osvaja [[DFB-Pokal]].

== Uspjesi ==
*'''Prvenstvo Njemačke'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1938, 1954.
*'''[[DFB-Pokal]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1992.
*'''[[2. Bundesliga]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1987, 2002.
*'''[[Südkreisliga]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4)''': 1921, 1927, 1928, 1930.
*'''[[Oberliga Sjever]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1954.
*'''[[Kup Donje Saksonije]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3)''': 1982, 1998, 1999.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Hannover 96}}
* {{službeni sajt|http://www.hannover96.de/}}
* [http://www.weltfussball.de/teams/hannover-96/ Hannover 96] na ''weltfussball.de''

{{Hannover 96}}
{{2. Bundesliga}}
{{Nogometni prvaci Njemačke}}
{{Osvajači DFB-Pokala}}

[[Kategorija:Hannover 96|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1896.]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Donjoj Saksoniji]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>lg26zivhb5uv7540ssmzibhh0vc8zbb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hipofosforasta kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>414723</id>
    <revision>
      <id>3901972</id>
      <parentid>3883327</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T06:48:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901972</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8986" sha1="thk9683w0wdylzb8kijxq44xymajbic" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski spoj
| Strukturna formula   =  [[Datoteka:Hypophosphorous-acid-2D.png |200px|]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Hypophosphorous-acid-3D-balls.png|200px|]]
| Hemijski spoj        = Hipofosforasta kiselina
| Druga imena          = Hidroksi(okso)-''λ''&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;-fosfan&lt;br&gt; Hidroksi-''λ''&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;-fosfanon&lt;br&gt;Okso-''λ''&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;-fosfanol&lt;br&gt;Okso-''λ''&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;-fosfinska kiselina&lt;br&gt;
 [[IUPAC]] ime: Fosfinska kiselina 
 | Sumarna formula      = H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
| CAS registarski broj = =6303-21-5&lt;br&gt;57583-56-9
| SMILES               = O=PO
| InChI                = 1/H3O2P/c1-3-2/h3H2,(H,1,2)
| Kratki opis          = Bezbojni , topivi  kristal ili masna tečnost
| Molarna masa         = 66,00 g/mol
| Agregatno stanje     = Čvrsto/tečno
| Gustoća              = 1,493 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;ref&gt;Pradyot Patnaik. ''Handbook of Inorganic Chemicals''. McGraw-Hill, 2002, {{ISBN|0-07-049439-8}}&lt;/ref&gt;
| Tačka topljenja      = 26,5
| Tačka ključanja      = 130
| Pritisak pare        = 
| Rastvorljivost       = Može se miješati; vrlo rastvorljiva u [[alkohol]]u i [[eter]]u
| Viscosity = 
| pKa = 1.2
| Dipolni moment       = 
| NFPA 704             = {{NFPA 704 |H = 0 |F = 0| R = 0}}
}}
'''Hipofosforasta kiselina''' je [[fosfor]]ska kisička [[kiselina]] koja je veoma snažan [[redukcija|redukcijski agens]], čija je [[hemijska formula]]: H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. U [[Neorganska hemija|neorganskoj hemiji]], ovu kiselinu nazivaju i &quot;HPK&quot;, iako je njeno [[IUPAC|IUPAC ime]] '''dihidridohidroksidooksidofosfor''' ili samo '''fosfinska kiselina'''.

To je bezbojni [[hemijski spoj]] koji se brzo topi i rastvara u [[voda|vodi]], [[dioksan]]u i [[alkohol]]ima. Formula hipofosforaste kiseline  je obično H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;,  ali detaljniji zapis bi bio HOP(O)H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; koji pokazuje njen jednobazni karakter. Soli ove kiseline su '''fosfinati''' (hipofosfiti).&lt;ref name=&lt;“Atkins“&gt;{{cite book|author=Atkins P.,  de Paula J.|year=2006|title=Physical chemistry, 8th Ed.|publisher=W. H. Freeman|place=San Francisco|isbn=0-7167-8759-8|url=https://archive.org/details/atkinsphysicalch00pwat}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;“Whitten“&gt;{{cite book|author=Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E.|year= 1992|title=  General chemistry, 4th Ed.|url=https://archive.org/details/generalchemistry0000whit_e3n4|publisher= Saunders College Publishing|place= Philadelphia|isbn=   0-03-072373-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;“Petrucci“&gt;{{cite book|author=Petrucci R. H., Harwood W. S., Herring F. G.|year= 2002|title= General Chemistry, 8th Ed. |url=https://archive.org/details/generalchemistry0008petr|publisher=Prentice-Hall|place=  New York|isbn= 0-13-014329-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;“Laider“&gt;{{cite book|author=Laidler K. J.|year=1978|title=Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings|place= Menlo Park|isbn=  0-8053-5680-0}}&lt;/ref&gt;

HOP(O)H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; se javlja zajedno sa manjim [[tautomer]]om HP(OH)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Ponekad je njen tautomer tumačen kao hipofosforasta kiselina, a glavni kao fosfinska kiselina.
Inače, hipofosforastoj kiselini odgovara [[Neorganski anhidrid|anhidrid]] [[fosfor(III)-oksid]]. Glavna kiselina u ovoj grupi je [[fosforasta kiselina]].

== Dobijanje ==
Hipofosforasta kiselina se industrijski dobija u dva koraka. Hipofosfiti [[alkalni metali|alkalnih]] i [[Zemnoalkalni metali|zemnoalkalnih metala]] se dobijaju u reakciji [[fosfor]]a sa otopinom određenog [[hidroksid]]a, kao što je Ca(OH)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;:
:P&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; + 3OH&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt; + 3H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O → 3H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt; + PH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;.
Čista kiselina se dobija djelovanjem jakih kiselina na hipofosfitne soli.
:H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt; + H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; → H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.

Alternativno, H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; se dobija [[oksidacija|oksidacijom]] [[fosfin]]a sa [[jod]]om u vodi:
:PH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + 2I&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 2H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O → H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 4I&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt; + 4H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;.
&lt;ref name=&quot;On the Mechanism of Electroless Ni&quot;&gt;{{cite journal|last1=Abrantes|first1=L. M.|title=On the Mechanism of Electroless Ni–P Plating|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-electrochemical-society_1994-09_141_9/page/2356|journal=Journal of The Electrochemical Society|date=1994|volume=141|issue=9|pages=2356|doi=10.1149/1.2055125}}&lt;/ref&gt; U [[Organska hemija|organskoj hemiji]] H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; može se upotrebljavati za redukciju [[Diazonijeva so|aren-diazonij soli]], pretvaranjem  {{chem|ArN|2|+}} u Ar–H.&lt;ref name=&quot;Organic Chemistry&quot;&gt;{{Cite book|title=Organic Chemistry|author1=William H. Brown |author2=Brent L. Iverson |author3=Eric Anslyn |author4=Christopher S. Foote |publisher=Cengage Learning|year=2013|isbn=9781133952848|location=|pages=1003}}&lt;/ref&gt;

Hipofosforasta kiselina se obično održava u koncentraciji od 50%.

==Upotreba ==
Glavna industrijska upotreba hipofosforaste kiseline  je [[niklovanje]] (Ni-P) bez električne struje, iako se prvenstveno koristi kao so ([[natrij hipofosfit]]).&lt;ref name=&quot;On the Mechanism of Electroless Ni&quot;/&gt; U organskoj hemiji,  H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; se može upotzrebljavati za redukciju  [[Diazonij-so|arendiazonij-soli]],  pretvaranjem  {{chem|ArN|2|+}} u Ar–H.&lt;ref name=&quot;Organic Chemistry&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Robison M. M., Robison B. L. (1956): 2,4,6-Tribromobenzoic acid OrgSynth, 36:94, colvol 4: 947.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kornblum N. (1941): 3,3′-Dimethoxybiphenyl and 3,3′-dimethylbiphenyl. OrgSYnth,  21: 30, colvol 3: 295.&lt;/ref&gt;  
Kada se [[Diazotizacija|diazotiraju]] u koncentriranoj otopini hopofosfataste kiselne [[amini|aminski]] zamjenom može  biti uklonjen iz aromatskih [[ugljikovodik]]a, selektivno preko alkil amina. Zbog sposobnosti da djeluje kao blago sredstvo za redukciju i sakupljanje  kisika, ponekad se koristi kao dodatak u reakciji [[Fischerova esterifikacija|Fischerove esterifikacije]], gdje se spriječava nastajanje boje nečistoća. Hipofosfatasta kiselina također se koristi u formulaciji lijekova, promjenama boje [[polimer]]a, tretmanu vode, dobijanju plemenitih ili obojenih metala.

== Neorganske i organske izvedenice ==
Poznati su razni derivati sa dva [[vodik]]ova atoma koji su direktno vezani za [[fosfor]], jer mogu biti zamijenjeni raznim [[organski spoj|organskim grupama]]. Ove izvedenice su poznate pod nazivom '''fosfinske kiseline''', a njihove soli kao '''fosfinati'''. Naprimjer, u reakciji [[formaldehid]]a i H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; nastaje (HOCH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H.&lt;ref name=&quot;66 CFR 52670&quot;&gt;[http://frwebgate.access.gpo.gov/cgi-bin/getdoc.cgi?dbname=2001_register&amp;docid=01-26013-filed 66 FR 52670—52675.] 17 October 2001.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;66 CFR 52670&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;21 CFR 1309&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.access.gpo.gov/nara/cfr/waisidx_06/21cfr1309_06.html |title=21 CFR 1309 |access-date=10. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090503063012/http://www.access.gpo.gov/nara/cfr/waisidx_06/21cfr1309_06.html |archive-date=3. 5. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CSA&quot;&gt;[http://www.usdoj.gov/dea/pubs/csa.html 21 USC, Chapter 13 (Controlled Substances Act)]&lt;/ref&gt;

== Organofosfinske kiseline ==
Organofosfinske kiseline imaju formulu R&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H. Dva atoma [[vodik]]a koja su direktno vezana za fosfor u  fosfinskoj  kiselini su zamijenjena organskim grupama. Naprimjer, [[formaldehid]] i H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; reagiraju i daju (HOCH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H. Slično tome, fosfinska kiselina dodaje [[Michaelova reakcija|Michaelov akceptor]], naprimjer s akrilamidom daje H(HO)P(O)CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;C(O)NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Članovi porodice cijaneks [[dialkilfosfinska kiselina|dialkilfosfinskih kiselina]] se upotrebljavaju u [[Hidrometalurgija|hidrometalurgiji]] za izdvajanje metala iz [[ruda]].

==Reference==
{{refspisak}}

==Dopunska literatura==
*{{cite book|first=D. E. C. |last=Corbridge |title=Phosphorus: An Outline of its Chemistry, Biochemistry, and Technology |edition=5th |publisher=Elsevier |location=Amsterdam |ISBN=0-444-89307-5}}
*{{cite book|first1=V. V. |last1=Popik |first2=A. G. |last2=Wright |first3=T. A. |last3=Khan |first4=J. A. |last4=Murphy |chapter=Hypophosphorous Acid|title= Encyclopedia of Reagents for Organic Synthesis |editor-first=L. |editor-last=Paquette |date=2004 |publisher=J. Wiley &amp; Sons |location=New York |doi=10.1002/047084289}}
*{{cite book|first1=D. W. |last1=Rich |first2=M. C. |last2=Smith |title=Electroless Deposition of Nickel, Cobalt &amp; Iron |publisher=IBM Corporation |location=Poughkeepsie, NY |date=1971}}

==Vanjski linkovi==
[https://web.archive.org/web/20120716203631/http://www.chemicalland21.com/arokorhi/industrialchem/inorganic/HYPOPHOSPHOROUS%20ACID.htm ChemicalLand21 Listing]
{{Commons|Phosphonic acids}}
{{Spojevi fosfora}}
{{Spojevi vodika}}

[[Kategorija:Fosforne oksokiseline]]
[[Kategorija:Fosfonske kiseline|*]]
[[Kategorija:Reagensi organske hemije]]
[[Kategorija:Reducensi]]</text>
      <sha1>thk9683w0wdylzb8kijxq44xymajbic</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradine na Glamočkom polju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>429071</id>
    <revision>
      <id>3901944</id>
      <parentid>3510713</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T23:16:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3819" sha1="lu3r66joyj0s2vtopqd4jsg4y8hjssz" xml:space="preserve">'''Gradine na Glamočkom polju''' su skupina [[Iliri|ilirskih]] građevinskih objekata, smještenih uglavnom na zadnjim izdancima brda uz rub polja i to najčešće na uzdignutim, prirodno zaštićenim i strategijski pogodnim mjestima na obodu [[Glamočko polje|Glamočkog polja]].&lt;ref name=&quot;Gradine&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/7-1954.pdf|title= Đuro Basler: Gradine I njihova zaštita|work= ANUBiH Naše starine|access-date= 9. 2. 2016|archive-date= 6. 2. 2017|archive-url= https://web.archive.org/web/20170206015318/http://fmks.gov.ba/download/zzs/1954/7-1954.pdf|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Zajedno sa [[Duvanjsko polje|Duvanjskim]] i [[Livanjsko polje|Livanjskim poljem]], ovo područje pripadalo je plemenu [[Dalmati]], sa jasnom granicom na sjevernim obroncima u Glamočkom polju.&lt;ref name=&quot;Bojanovski&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba  |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA  |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;  
== Arheologija ==
Polja u jugozapadnoj Bosni istraživana su od 1973. godne. Na ova tri polja obavljena su iskopavanja na 17 [[gradina]] i ukupno je registrovano 107 gradina, od toga 34 na Glamočkom polju.: Stekerovci, Hotkovci, Maslina strana, Velika gradina Laškovica, Mala gradina Laškovci, Velika gradina Prijami, Mala gradina Prijami, Reljina gradina, Rajićke,  Dubrave, Isakovci, Devića glavica, Skucani, Vidimlije, Karaizovci, Šiljak, Lice, Blagodija, Jukavac, Mareljića gradina, Gradina u Podgradini, Rajan, Rudići, Mali Ozen, Veliki Ozen, Soldatova gradina, Gradina nad Šumnjacima, Gradinica nad Šumnjacima, Gradina kod Vagana, Veliki Obljaj – Gradina I, Veliki Obljaj – Gradina II, Gradina Mali Obljaj.&lt;ref name=&quot;Govedarica&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= Blagoje Govedarica -PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |archive-date=12. 2. 2018 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

=== Reljina gradina ===
Na prelasku bronzanog u [[željezno doba]] dolazi do gradnje gradina i na Glamočkom polju, jer dolazi do povećanja stanovništva jugozapadne Bosne dolaskom iz srednje Bosne. 
Najznačajnija je Reljina gradina, koja ima snažne zidove i veliko podgrađe, najstarije na prostoru Dalmata. Nalazi se na niskoj glavici u samom polju, okružena većim brojem gradina koje su služile za njeno obezbjeđenje.
Sa južne strane gradina je imala prirodnu zaštitu u vidu strme padine, a sa sjeverne strane su vidljivi ostaci snažnog kamenog bedema.

Nađeno je mnoštvo keramičkih fragmenata rađenih slobodnom rukom koji su pripadali koničnim zdjelama i bikoničnim peharima, kameni satirači i kolutovi, dijelovi žrvnjeva i mnoštvo životinjskih kostiju. Keramički materijal pokazuje dosta srodnosti sa materijalom iz gradine [[Pod (Bugojno)|Pod kod Bugojna]] i susjednih [[Gradine na Duvanjskom polju|gradina na Duvanjskom polju]].&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web  |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH  |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE  |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966  |access-date=9. 2. 2016  }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Život u gradini trajao je i u [[Latenska kultura|Latenskom periodu]] (mlađe željezno doba, Lat.A).

== Literatura ==
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Glamoč]]
[[Kategorija:Gradine u Bosni i Hercegovini|Glamočko polje]]</text>
      <sha1>lu3r66joyj0s2vtopqd4jsg4y8hjssz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradaščevića kula u Bijeloj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>432652</id>
    <revision>
      <id>3901942</id>
      <parentid>3836245</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T23:02:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3849" sha1="3btjbyt3pt24fl279t7fxjqqcqn61i2" xml:space="preserve">'''Gradaščevića kula''' je stambeno-fortifikacijski objekat iz [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskog]] perioda u naselju [[Bijela (Brčko)|Bijela]], [[Bosna i Hercegovina]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Kula&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=3 |title= Gradaščevića kula |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date= 9. 2. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180306202714/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=3 |archive-date=6. 3. 2018 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
== Lokacija ==
Gradašćevića kula s avlijom i avlijskim zidovima nalazi se u naselju [[Bijela (Brčko)|Bijela]] u južnom dijelu [[Distrikt Brčko|Brčko Distrikta]], na posljednjim obroncima planine [[Majevica|Majevice]].

== Historija ==
Podigao ju je Osman-paša Gradaščević krajem XVIII ili početkom XIX stoljeća. Porijeklo Gradaščevića nije u potpunosti utvrđeno, ali se osnovano pretpostavlja da su došli iz Ugarske i da nisu srednjovjekovni bosanski feudalci, jer se u srednjovjekovnim izvorima o Bosni nigdje ne spominju. Od 1730. godine, kada je formirana [[kapetanija|Gradačačka kapetanija]], svi poznati kapetani potječu iz porodice Gradaščevića. Do konačnog razlaza između [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein kapetana (Zmaja od Bosne)]] i brata mu Osman-paše 1831 došlo je upravo u Bijeloj. Osman paša bio je za reforme, a Husein za pokret protiv reforama.&lt;ref name=&quot;Kule&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/6-1954.pdf|title= Hamdija Kreševljaković, KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI|work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991|access-date= 9. 2. 2016|archive-date= 17. 4. 2016|archive-url= https://web.archive.org/web/20160417080351/http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/6-1954.pdf|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

[[Kula]]  kasnije prešla je u posjed Fadilpašića i Džinića, sarajevskih begovskih porodica. Mevhiba Džinić sa svojom porodicom živjela je u kuli u Bijeloj do 10. juna 1948. godine kada je izvršena nacionalizacija.

Nepažnjom novih korisnika došlo je 03. marta 1949. godine do požara u odžaku koji je u potpunosti izgorio. Kula je napuštena prije rata 1992-1995. godine, a u toku samog rata nije korištena i nije pretrpjela nikakva ratna oštećenja.

== Opis ==
Kula sastoji se od glavnog stambeno-fortifikacionog objekta-kule, ljetne kuhinje, 2 bunara i zidova oko avlije.
Visina kule do donje strehe krova je cca 17,50 m, a do vrha krova cca 23,00 m. Krovni pokrivač je biber-crijep. U sredini krova je jarbol-šiljak.Obje strehe su sa ukrasnim rubnim daskama i opšavom streha sa donje strane. Iz donjeg krova proveden je dimanjak kamina.
Soba u najgornjem katu ispod završnog svoda ili ćemera zove se ćemerodaja. Kula u Bijeloj čini iznimku, jer u njoj sprat iznad ćemera nije čatma, nego su ovdje zidovi od kamena, debljine 70&amp;nbsp;cm, dok su u prizemlju 152&amp;nbsp;cm.&lt;ref name=&quot;Kule&quot;/&gt;

Oko prostrane avlije je zid. Na južnom dijelu zida je ulazna kapija, kao jedini otvor u zidu. Zid je visine sa unutrašnje strane cca 2,50 m, a sa vanjske promjenjive visine. Izveden je od pritesanog lomljenog kamena i pokriven je dovodnim drvenim krovićem pokrivenim biber-crijepom. Ogradni zid je zidan sa dva lica u krečnom malteru, debljine 130&amp;nbsp;cm, obostrano dersovan. Ostali objekti koji su se nalazili u avliji danas ne postoje.

== Literatura ==
* [[Hamdija Kreševljaković]], Naše starine godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, broj II, Sarajevo, 1954. godine -KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Brčkom]]
[[Kategorija:Kule]]</text>
      <sha1>3btjbyt3pt24fl279t7fxjqqcqn61i2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hadžiahmetovića kule u Mostaćima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>438617</id>
    <revision>
      <id>3901951</id>
      <parentid>3764643</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T02:53:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3313" sha1="46nbzbcrf4atjuwvnd53n9iq0hi8edg" xml:space="preserve">'''Hadžiahmetovića kule'''  su stambeno-fortifikacijski objekat iz [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskog]] perioda u gradskom naselju Mostaće, općina [[Trebinje]], [[Bosna i Hercegovina]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Kula&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=15 |title= Spahovića kula |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 15. 12. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20241215090731/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=15 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Nacionalni spomenik čine kula sa kućom, avlijom, ekonomskim objektom, ekonomskim dvorištem i ogradnim zidovima.
== Lokacija ==
Hadžiahmetovića kule sa dvorima u Mostaćima smještene su u neposrednoj blizi puta [[Stolac]] – Trebinje
== Historija ==
Za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanske]] vladavine, u drugoj polovini 18. Vijeka, sagrađeno je preko 40 kula, stambeno-odbrambenog karaktera uz važnije komunikacije i raskrsnice puteva, prvenstveno s ciljem pojačanja bezbjednosti Trebinja i efikanosnosti njegove odbrane, ali i u svrhu stanovanja aga i begova. [[Mletačka Republika|Mlečani]] su 1687. i 1699. godine zauzeli i zapalili više kula i kuća u Trebinju i okolini.&lt;ref name=&quot;Kule&quot;/&gt; Danas je graditeljska cjelina Hadžiahmetovića kule u vlasništvu Medžlisa [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]] Trebinje, koje je obnovilo krovnu konstrukciju kule i postavilo novi pokrov.

== Opis ==
Kula smještena je u Hadžiahmetovića mahali. Cjelokupna mahala je ograđena zidom od priklesanog kamena u krečnom malteru, visine oko 2 m. Unutar mahale, u zasebnim avlijama, nalazi se pet stambenih objekata sa pratećim ekonomskim prostorima. Svaka avlija ima svoj zaseban ulaz. Svi objekti su građeni od pravilno klesanog kamena u krečnom malteru. Objekti su jedospratni i dvospratni. Završeni su dvovodnim krovom i izvorno su bili pokriveni kamenim pločama. Mahala u cjelini prezentira utvrđenu izvangradsku stambenu strukturu.&lt;ref name=&quot;Kule&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/6-1954.pdf|title= Hamdija Kreševljaković, KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI|work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991|access-date= 9. 2. 2016|archive-date= 17. 4. 2016|archive-url= https://web.archive.org/web/20160417080351/http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/6-1954.pdf|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Kula je pravougaone osnove, izvedena na tri kata. Pokrivena je dvovodnim krovom.
== Literatura ==
* Salih Rajković, Kule i odžaci u Hercegovini Stambeno-fortifikacioni objekti, Naučno-istraživački rad, Sarajevo, 1982. 
* Hivzija Hasandedić, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, El-Kalem, Sarajevo, 1990.
* Đuro Tošić, Trebinjska oblast u srednjem vijeku. Beograd: 1998, 41; Lam. de For. III fol. 100, 14. X 1413
* Vojislav Korać, Trebinje - istorijski pregled; tom II, “Period od dolaska Turaka do 1878. godine”. Sarajevo: IKP „Svjetlost“, 19
* 
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Trebinju]]
[[Kategorija:Kule]]</text>
      <sha1>46nbzbcrf4atjuwvnd53n9iq0hi8edg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska enciklopedija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>447895</id>
    <revision>
      <id>3901993</id>
      <parentid>3869988</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T09:22:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7396" sha1="bizskadpdvu669i0fgc0sq96moc7o5i" xml:space="preserve">{{Standardi}}{{Preuređivanje}}{{Prijevod}}
{{Infokutija knjiga
| naziv           = Hrvatska enciklopedija
| naziv_izvornika = 
| prijevod        = 
| slika           = 
| opis_slike      = 
| autor           = [[Dalibor Brozović]], [[August Kovačec]], [[Slaven Ravlić]] (glavni urednici)
| ilustrator      = 
| dizajn korica   = 
| država          = [[Hrvatska]]
| jezik           = [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| serijal         = 
| žanr            = [[referentne publikacije|referentna publikacija]]
| vrsta_djela     = opća enciklopedija,&lt;ref name=&quot;DB&quot;/&gt; sa značajkama nacionalne enciklopedije&lt;ref name=&quot;E1&quot;/&gt;
| izdavač         = Leksikografski zavod &quot;Miroslav Krleža&quot;
| datum_izdanja   = 5. maj 1999. – 10. decembar 2009.
| vrijeme_i_mjesto_nastanka = [[Zagreb]]
| vrsta_korica    = 
| broj_stranica   = 9320 (u 11 svezaka)
| pripovjedač     = 
| gledište        = 
| vrijeme_radnje  = 
| mjesto_radnje   = 
| glavni_lik      = 
| teme            = 
| isbn            = {{ISBN|953-6036-29-0}}
| prethodna       = 
| sljedeća        = 
}}
'''''Hrvatska enciklopedija''''', nazvana i '''''Hrvatska opća enciklopedija''''', jest osnovno izdanje [[Leksikografski zavod &quot;Miroslav Krleža&quot;|Leksikografskog zavoda &quot;Miroslava Krleže&quot;]] iz [[Zagreb]]a.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://www.lzmk.hr/izdanja/enciklopedije/62-hrvatska-enciklopedija | title =Hrvatska enciklopedija | last = | first = | date =11. 8. 2018 | website =www.lzmk.hr | publisher =Leksikografski zavod &quot;Miroslava Krleže&quot;, Zagreb | access-date =11. 8. 2018 | language =hrvatski | archive-date =29. 6. 2018 | archive-url =https://web.archive.org/web/20180629185134/http://www.lzmk.hr/izdanja/enciklopedije/62-hrvatska-enciklopedija | url-status =dead }}&lt;/ref&gt; Istoimeno izdanje autora [[Mate Ujević]]a iz 1940-ih je ostalo nedovršeno.

== Historija ==
=== Prvo izdanje 1941-45.===
[[Datoteka:Hrvatska enciklopedija pet svezaka.jpg|140px|mini|desno|Prvih pet tomova prvog izdanja Hrvatske enciklopedije]]
{{sekcija}}
{{raščistiti}}

=== Drugo izdanje 1999-2009.===
Prvi svezak drugog izdanja ''Hrvatske enciklopedije'' objavljen je 5. maja 1999. godine.&lt;ref name=&quot;DB&quot;&gt;Dalibor Brozović, gl. ur., ''Hrvatska enciklopedija'', 1. sv. : A – Bd, Leksikografski zavod &quot;Miroslav Krleža&quot;, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6036-29-0}} (cjelina), {{ISBN|953-6036-31-2}} (I. sv.), str. viii.&lt;/ref&gt; Svake sljedeće godine objavljen je po jedan svezak. Posljednji, jedanaesti svezak, javnosti je predstavljen 10. decembra 2009. godine.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://www.lzmk.hr/vijestArhiva.aspx?id=290 | title =Predstavljen 11. svezak Hrvatske enciklopedije | last = | first = | date =10. 12. 2009 | website =www.lzmk.hr | publisher =Leksikografski zavod &quot;Miroslava Krleže&quot;, Zagreb | access-date =12. 6. 2011 | language =hrvatski | archive-date =11. 8. 2018 | archive-url =https://web.archive.org/web/20180811230554/http://www.lzmk.hr/vijestArhiva.aspx?id=290 | url-status =dead }}&lt;/ref&gt;

Enciklopedija, kao [[opća enciklopedija]],&lt;ref&gt;[[Dalibor Brozović]]: »Zašto smo odustali od nacionalne enciklopedije« : razgovor s akademikom Daliborom Brozovićem, ''[[Globus (sedmičnik)|Globus]]'', 13. oktobra 2000. godine. Razgovor s Tomislavom Čadežom. U formularu: Tomislav Čadež, ''Bitka za pravopis : Što kažu akademici i drugi glavni stručnjaci o novome pravopisu, o starima, i o sudbini hrvatskoga jezika : 1995.–2013.'', EPH Media d.o.o., Zagreb, 2013., {{ISBN|978-953-338-068-1}}, str. 129. – 138., cit. sa str. 131.&lt;/ref&gt; definira i objašnjava pojmove mnogih nauka i umjetnosti, govori o čovjeku, o živom i neživom svijetu naše planete, o svemiru i istraživačima svemira i svijeta, o svim područjima duha, od književnosti i historije, arheologije, jezikoslovlja i matematike do medicine, geografije, likovne i muzičke umjetnosti i astronomije. Naročita pažnja posvećena je etimologiji i izgovoru stranih riječi. Enciklopedija govori o položaju hrvatske kulture u bližem i širem okruženju. Sadrži 70% prostora posvećenog sveopćem pojmovniku,&lt;ref name=&quot;E1&quot;/&gt; dok je 30% posvećeno užoj nacionalnoj sastavnici.&lt;ref name=&quot;E1&quot;&gt;http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17879 (Pristupljeno 4. oktobra 2014.)&lt;/ref&gt;

Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 2010. godine započeo je sa pripremom internetskog izdanja. Za potrebe tog izdanja, sadržaj Hrvatske enciklopedije je ažuriran i dopunjen novim sadržajima (naprimjer novim slikama). Internetsko izdanje ''Hrvatske enciklopedije'' dostupno je na ''www.enciklopedija.hr'' od septembra 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131214074140/http://www.lzmk.hr/hr/vijesti-zavoda/1311-predstavljena-internetska-izdanja-leksikografskoga-zavoda |date=14. 12. 2013 }}[https://archive.today/20130926073435/http://www.lzmk.hr/hr/vijesti-zavoda/1311-predstavljena-internetska-izdanja-leksikografskoga-zavoda archive.is], ranije http://www.lzmk.hr/hr/vijesti-zavoda/1311-predstavljena-internetska-izdanja-leksikografskoga-zavoda, (Pristupljeno 26. septembra 2013.)&lt;/ref&gt;

== Svesci ==
&lt;!-- Popis svezaka po knjižničnome katalogu Sveučilišne knjižnice u Rijeci, www.svkri.hr --&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot; text-align:center; font-size:85%&quot;
!Svezak
!Glavni &lt;br&gt;urednik
!Godina &lt;br&gt;izdanja
!Obrojčenih&lt;br&gt; stranica
![[International Standard Book Number|ISBN]]
|-
| I. : A – Bd
| [[Dalibor Brozović]]
| 1999.
| 674
| {{ISBN|953-6036-31-2}}
|-
| II. : Be – Da
| Dalibor Brozović
| 2000.
| 723
| {{ISBN|953-6036-32-0}}
|-
| III. : Da – Fo
| Dalibor Brozović
| 2001.
| 722
| {{ISBN|953-6036-33-9}}
|-
| IV. : Fr – Ht
| Dalibor Brozović
| 2002.
| 753
| {{ISBN|953-6036-34-7}} 
|-
| V. : Hu – Km
| [[August Kovačec]]
| 2003.
| 725
| {{ISBN|953-6036-35-5}}
|-
| VI. : Kn – Mak
| August Kovačec
| 2004.
| 786
| {{ISBN|953-6036-36-3}} 
|-
| VII. : Mal – Nj
| August Kovačec
| 2005.
| 814
| {{ISBN|953-6036-37-1}}
|-
| VIII. : O – Pre
| [[Slaven Ravlić]]
| 2006.
| 773
| {{ISBN|953-6036-38-X}}
|-
| IX. : Pri – Sk
| Slaven Ravlić
| 2007.
| 842
| {{ISBN|953-6036-39-4}} 
|-
| X. : Sl – To
| Slaven Ravlić
| 2008.
| 830
| {{ISBN|978-953-6036-40-0}}
|-
| XI. : Tr – Ž
| Slaven Ravlić
| 2009.
| 859
| {{ISBN|978-953-6036-41-7}}
|}

== O izdanju ==

* godine izdanja: 1999 – 2009.
* glavni urednici: [[Dalibor Brozović]] (1999 – 2003), [[August Kovačec]] (2003 – 2006), te [[Slaven Ravlić]] (2006 – 2009)
* broj članaka: 67.077
* broj stranica: 9320 (više od 8500 numeriranih)
* 1.000.000 redaka&lt;ref name=&quot;E1&quot;/&gt;
* 10.000 likovnih priloga&lt;ref name=&quot;E1&quot;/&gt;
* ''[[Ogledni arak]]'' se pojavio [[1994.]] godine.&lt;ref&gt;Dalibor Brozović, gl. ur., ''Hrvatska enciklopedija : ogledni arak'', Leksikografski zavod &quot;Miroslav Kreža&quot;, Zagreb, 1994., {{ISBN|953-6036-30-4}} (26 str.)&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.enciklopedija.hr/ Hrvatska enciklopedija (internetsko izdanje)]
* [http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/enciklopedije/237-hrvatska-enciklopedija Štampano izdanje Hrvatske enciklopedije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170607083714/http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/enciklopedije/237-hrvatska-enciklopedija |date=7. 6. 2017 }}

[[Kategorija:Hrvatska enciklopedistika]]
[[Kategorija:Nacionalne enciklopedije]]
[[Kategorija:Hrvatski web-sajtovi]]
[[Kategorija:Slobodne online enciklopedije]]
[[Kategorija:Internetske stranice osnovane 2013.]]</text>
      <sha1>bizskadpdvu669i0fgc0sq96moc7o5i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glifosat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>452888</id>
    <revision>
      <id>3901913</id>
      <parentid>3896840</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T19:01:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901913</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33737" sha1="6akpbwtb319jxio0jwtvhvt8nnjgbpa" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski spoj
| Strukturna formula = [[Datoteka:Glyphosate.svg|180px]]
| Hemijski spoj = Glifosat
| Druga imena = N-(fosfonometil)glicin, [(fosfonometil)amino] sirćetna kiselina
| Sumarna formula = {{Chem|C|3|H|8|N|O|5|P}}
| CAS registarski broj = 1071-83-6
| SMILES = O=C(O)CNCP(=O)(O)O
| InChI = 1S/C3H8NO5P/c5-3(6)1-4-2-10(7,8)9/h4H,1-2H2,(H,5,6)(H2,7,8,9)
| Kratki opis = bijeli kristalni prah
| Molarna masa = 169,073 g/mol
| Agregatno stanje = čvrsto
| Gustoća = 1,705 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; (na 20 °C)&lt;ref name=&quot;GESTIS&quot;/&gt;
| Tačka topljenja = 184,5 °C
| Tačka ključanja = 230 °C (raspada se)&lt;ref name=&quot;GESTIS&quot;/&gt;
| Pritisak pare = 
| Rastvorljivost = u vodi 1,01 g/100 mL (na 20 °C)&lt;ref name=&quot;GESTIS&quot;/&gt;
| Dipolni moment = 
}}
'''Glifosat''' (po [[IUPAC]]-u: ''N-(fosfonometil)glicin'') jest sistemski [[herbicid]] širokog spektra, koji se koristi za uništavanje korova, prevashodno jednogodišnjih širokolisnih trava i [[korov]]a, koje raste uporedo sa komercijalnim i uzgajanim biljnim kulturama širom svijeta. Herbicid je otkrio američki hemičar John E. Franz 1970, uposlenik koncerna [[Monsanto]].&lt;ref name=&quot;pat&quot;/&gt; Ova kompanija je iste godine stavila glifosat na tržište pod nazivom ''Roundup''. Posljednji komercijalno važniji patent Monsanta u SAD istekao je 2000. godine.

Glifosat su ubrzo počeli koristiti farmeri u mnogim zemljama, tim prije što je Monsanto ponudio i sjeme otporno na glifosat, što je uzgajivačima omogućilo uništavanje korova bez uticaja na usjeve. Prema podacima iz 2007. glifosat je bio najčešće korišteni herbicid u oblasti [[poljoprivreda|poljoprivrede]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (između 820 i 840 hiljada tona godišnje), te drugi najčešći korišteni herbicid (odmah iza 2,4-D) u oblasti industrije, održavanja vrtova, trgovini i državnim preduzećima.&lt;ref name=&quot;EPAusage&quot;/&gt; Do početka 1970ih, načini upotrebe i količina herbicida na bazi glifostata povećala se stotinu puta. Zbog pojave i širenja korova otpornih na glifosate, moguće je očekivati daljni rast proizvodnje i upotrebe ovog herbicida.&lt;ref name=&quot;biomedcentral_2016&quot; /&gt;{{rp|1}}

Glifosat se [[Apsorpcija (hemija)|apsorbira]] kroz lišće biljke, te vrlo malo kroz njeno korjenje,&lt;ref name=&quot;Sprankle&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NPIC Data Sheet&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;moneuro&quot;/&gt; a zatim se prenosi na mjesta gdje biljka raste. Djeluje kao herbicid jer inhibira [[enzim]] koji učestvuje u sintezu aromatskih aminokiselina [[tirozin]]a, [[triptofan]]a i [[fenilalanin]]a. Zbog takvog načina djelovanja utječe samo na biljke koje aktivno rastu, tako da njegovo korištenje prije početka rasta korova nije uspješno. Sve veći broj usjeva je genetski modificirano tako da su otporni na glifosat (npr. ''Roundup Ready'' soj, koji omogućava farmeru da korov suzbije glifosatom čak i kada su usjevi već iznikli). Razvoj otpornosti na glifosat među mnogim korovskim vrstama postaje sve ozbiljniji problem. Nadležna i kontrolna tijela u mnogim državama su odobrila upotrebu glifosata i preparata na bazi njega, kao što je ''Roundup'', ali i dalje postoji zabrinutost oko uticaja glifosata na životnu sredinu i moguće posljedice na zdravlje ljudi.&lt;ref name=&quot;biomedcentral_2016&quot;/&gt;&lt;ref name=NatureonWHO2015/&gt;

Brojna zakonodavstva i naučne procjene odredile su relativnu [[otrov]]nost glifosata kao herbicida. Njemački savezni institut za procjenu rizika (''Bundesinstitut für Risikobewewertung'') objavio je 2013. toksikološku studiju u kojoj se navodi da su ''dostupni podaci kontradiktorni i daleko od uvjerljivog'' u pogledu korelacije između izloženosti proizvodima na bazi glifosata i rizicima za različite vrste [[rak (bolest)|raka]], kao što je naprimjer [[ne-Hodgkinov limfom]] (NHL).&lt;ref name=BFR2014 /&gt; Meta-analiza objavljena 2014. pokazala je povećan rizik od ne-Hodgkinovog limfoma za radnike izložene preparatima glifosata.&lt;ref name=&quot;Schinasi&quot;/&gt; U martu 2015. Međunarodna agencija za istraživanje raka [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] na osnovu epidemioloških studija, eksperimenata na životinjama i eksperimenata ''in vitro'', uvrstila je glifosat među &quot;supstance koje su vjerovatno kancerogene za ljude&quot; (kategorija 2A).&lt;ref name=NatureonWHO2015/&gt;&lt;ref name=IARC20March2015/&gt;&lt;ref name=Lancet20March2015/&gt; U novembru 2015. [[Evropska agencija za bezbjednost hrane]] objavila je ažurirani izvještaj o glifosatu u kojem navodi da &quot;glifosat vjerovatno nije genotoksičan (nije štetan za [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]]) ali je moguće da je kancerogen, pa stoga opasan za ljude&quot;. Osim toga, konačni zaključak izvještaja je da &quot;postoje preparati na bazi glifosata koji mogu biti kancerogeni, ali da studije &quot;koje se bave isključivo aktivnom supstancom glifosat ne ukazuju na ovo djelovanje&quot;.&lt;ref name=&quot;reori&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;upadate&quot;/&gt; U maju 2016. na zajedničkom sastanku [[FAO]] i SZO na temu o ostacima pesticida, kazano je da &quot;izloženost ljudi glifosatu preko ishrane vjerovatno ne predstavlja rizik od nastanka raka&quot;, čak i pri dozama iznad 2000&amp;nbsp;mg/kg tjelesne mase oralno.&lt;ref name=&quot;WHOandUN2016&quot; /&gt; Sistematski pregled članka kojeg je finansirao [[Monsanto]], objavljen u septembru 2016, nije pronašao dokaze za uzročnu vezu između izloženosti glifosatu i rizika od nastanka ne-Hodgkinovog limfoma ili multipli mijeloma.&lt;ref name=&quot;gra&quot;/&gt;

== Otkriće ==
Godine 1950. glifosat je prvi put sintetizirao [[Švicarska|švicarski]] hemičar Henry Martin, zaposlenik švicarske kompanije ''Cilag'', ali taj rad nikad nije objavljen.&lt;ref name=&quot;Dill&quot;/&gt; Firma ''Stauffer Chemical'' patentirala je ovaj spoj kao hemijsko sredstvo za vezivanje i uklanjanje [[mineral]]a kao što su [[kalcij]], [[magnezij]], [[mangan]], [[bakar]] i [[cink]].&lt;ref name=&quot;stauf&quot;/&gt; Nezavisno od ovog otkrića, glifosat su otkrili hemičari iz preduzeća Monsanto 1970, tokom rada na sintezi novih sredstava za [[Tvrdoća vode|omekšavanje]] [[voda|vode]] pri čemu su sintetizirali oko 100 novih analoga aminometilfosfonske kiseline. U dva slučaja pronašli su slabu herbicidnu aktivnost, a jedan od hemičara iz Monsanta, John E. Franz, počeo je istraživati analoge sa jačim herbicidnim djelovanjem. Glifosat je bio treći analog kojeg je Franz sintetizirao.&lt;ref name=Dill/&gt;{{rp|1–2}}&lt;ref name=&quot;pmid11248008&quot;/&gt; Neki stručnjaci opisali su glifosat kao &quot;praktično idealan herbicid&quot; zbog njegovog širokog spektra djelovanja i niske toksičnosti za životinje u odnosu na druge herbicide.&lt;ref name=&quot;perk&quot;/&gt;&lt;ref name=Duke/&gt; Časopis ''Pesticides News'' objavio je da je glifosat &quot;dobrodošao korak daleko od hemikalija koje su jako otrovne za ljude i druge organizme koje nisu cilj njihovog djelovanja, i daleko od hemijskih supstanci koji direktno i trajno oštećuju životnu sredinu&quot;, ali je u isto vrijeme upozorio na rizik od njegove pretjerane upotrebe i štetnih učinaka na ugrožene biljne vrste.&lt;ref name=&quot;pesticide news&quot;/&gt; John E. Franz je 1987. dobio američku medalju za tehnološka otkrića,&lt;ref name=&quot;antop&quot;/&gt; a 1990. [[Perkinova medalja|Perkinovu medalju]] za primijenjenu hemiju.&lt;ref name=&quot;csc&quot;/&gt; Godine 2007. Franz je dobio počasno mjesto u američkoj Nacionalnoj dvorani slavnih pronalazača.&lt;ref name=&quot;faa&quot;/&gt;

== Hemijske osobine ==
Glifosat je aminofosfonski analog [[glicin]]a, prirodne [[aminokiselina|aminokiseline]]; ime mu je [[skraćenica]] od imena oba &quot;sastojka&quot;: ''gli''(cin) i ''fos''(fon)''at''. Molekula sadrži nekoliko atoma [[vodik]]a koji lahko disociraju, naročito prvi atom vodika iz fosfatne grupe. Molekula pretežno postoji u obliku dvostrukih [[ion]]a, gdje se fosfonski vodik disocira i veže na aminsku grupu. Rastvorljivost glifosata na sobnoj temperaturi iznosi 12&amp;nbsp;g/L.&lt;ref name=&quot;suvery&quot;/&gt;
:PCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CO &amp;rarr; Cl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;P(=O)-CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Cl
:Cl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;P(=O)-CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Cl + 2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O &amp;rarr; (HO)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;P(=O)-CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Cl + 2 HCl
:(HO)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;P(=O)-CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Cl + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;N-CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-COOH &amp;rarr; (HO)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;P(=O)-CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-NH-CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-COOH + HCl

=== Industrijska sinteza ===
[[Datoteka:Glyphosate synthesis from chloroacetic acid.svg|200px|thumb|left|Sinteza glifosata preko iminodisirćetne kiseline]]
Postoje dva osnovna pristupa industrijskoj sintezi glifosata. Prvi je sinteza koja počinje iminodisirćetna kiselinom, koja se lahko dobija reakcijom [[hlorosirćetna kiselina|hlorosirćetne kiseline]], [[amonijak]]a i [[kalcij-hidroksid]]a, {{Chem|Ca|(OH)|2}}, te se zakiseljavanjem dobijene soli, tj. kalcij-iminodiacetata. Iminodisirćetnoj kiselini dodaje se [[fosforna kiselina|fosforna]] i [[hlorovodična kiselina]] (obje se lahko mogu pripremiti iz fosfor-trihlorida, {{Chem|P|Cl|3}}), nakon čega se najprije dobija modificirana Mannichova reakcija, i na kraju, oksidacija proizvoda.&lt;ref name=&quot;Dill&quot;/&gt;

Kod drugog načina sinteze, dolazi do reakcije između [[glicin]]a i paraformaldehida u organskom rastvaraču (kao što je npr. [[trietilamin]] ili [[metanol]]), pri čemu nastaje bishidroksimetilglicin, a zatim se dodaje dimetil fosfit. On reagira s hlorovodičnom kiselinom, pri čemu se hidroksimetilna grupa odvaja od atoma dušika i zagrijava kako bi se ubrzala hidroliza obje veze fosfatnog estera.&lt;ref name=&quot;Dill&quot;/&gt; Ovaj pristup sintezi odgovoran je za veliki dio proizvodnje glifosata u [[Kina|Kini]], od čega je veći dio uložen u recikliranje trietilamina i metanola.&lt;ref name=&quot;Dill&quot;/&gt; Također, postignut je napredak u pokušaju uklanjanja potrebe za trietilaminom.&lt;ref name=&quot;agric&quot;/&gt; Osnovni put njegove deaktivacije je hidroliza aminometilfosfonskom kiselinom (AMPA).

=== Biohemija ===
Glifosat ubija [[biljke]] i brojne bakterije jer im ometa [[sinteza|sintezu]] aromatskih [[aminokiselina]]: [[tirozin]]a, [[triptofan]]a i [[fenilalanin]]a. Mehanizam se zasniva na inhibiciji [[enzim]]a 5-enolpiruvilšikimat-3-fosfat sintaze (EPSPS), koja katalizira reakciju šikimat-3-fosfata (S3P) i fosfoenolpiruvata, pri čemu nastaje 5-enolpiruvil-šikimat-3-fosfat (EPSP).&lt;ref name=&quot;pmid7396959&quot;/&gt;

EPSP se zatim defosforilira u korizmat, koji je glavni prekursor navedenih aminokiselina.&lt;ref name=&quot;prude&quot;/&gt; Biljkama su ove aminokiseline potrebne za izgradnju bjelančevina i sekundarnih metabolita kao što su [[folna kiselina]], [[ubikinon]] i naftokinon. Rendgenska [[kristalna struktura|kristalografska]] istraživanja glifosata i EPSPS-a pokazala su da glifosat zauzima mjesto vezanja za fosfoenolpiruvat, pri tom oponašajući srednje stanje ternarnog kompleksa enzimskih supstrata.&lt;ref name=&quot;evia&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11171958&quot;/&gt; Glifosat inhibira enzime EPSPS-a različitih biljnih i mikrobnih vrsta na različitim nivoima.&lt;ref name=Pollegioni/&gt;&lt;ref name=&quot;kruper&quot;/&gt; Enzim EPSPS proizvode samo biljke i mikrobi. U [[genom]]u [[sisari|sisara]] nema gena za njega.&lt;ref name=&quot;Funke_2006&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mease&quot;/&gt; Mikroflora određenih životinja sadrži EPSPS.&lt;ref name=&quot;pmid16899736&quot;/&gt; Glifosat se apsorbira kroz lišće i u manjoj mjeri kroz korjenje. Zbog tog načina djelovanja utječe samo na biljke koje aktivno rastu, a ne sprječava ni klijanje sjemena.&lt;ref name=&quot;NPIC Data Sheet&quot;/&gt;&lt;ref name=moneuro/&gt;

=== Analitika ===
Zbog velike polarnosti, glifosat i njegov glavni metabolit AMPA teško je razdvojiti [[HPLC|tečnom hromatografijom]]. Zbog toga se u skladu sa ISO 21458, obrađuje sa [[Fluorenilmetoksikarbonil|''Fmoc'']]. Dobijeni derivati mogu se detektirati pomoću [[fluorescencija|fluorescencije]].&lt;ref name=&quot;betuh&quot;/&gt; Savremene metode koriste tečnu hromatografiju sa [[masena spektroskopija|tandem-masenom spektroskopijom]] (LC-MS/MS).&lt;ref name=&quot;etweu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;yoshiioka&quot;/&gt;

== Utjecaj na životnu sredinu ==
Zemljište snažno upija glifosat, a njegovi ostaci na [[tlo|zemljištu]] se uglavnom ne lijepe za njega. Površinske i podzemne vode se zagađuju glifosatom u ograničenom obimu. Mikrobe u tlu glifosat vrlo brzo razgrađuje u aminometilfosfonsku kiselinu (AMPA). Širenje glifosata i AMPA u podzemne vode nije uobičajeno zbog njegovih jakih adsorpcijskih osobina. Ipak, on može zagaditi površinske vode zbog [[adsorpcija|adsorpcije]] na rastvorene čestice u vodi, što se naprimjer javlja pri [[erozija|eroziji]] zemljišta. Nakon snažnih [[kiša]], vrlo lahko dolazi do ispiranja nedavno primijenjenog herbicida. Ako glifosat dođe u površinsku vodu, ne razlaže se u kontaktu s vodom niti djelovanjem sunčeve svjetlosti.&lt;ref name=&quot;borgarda&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;epa_reds&quot;/&gt;

Vrijeme poluraspada glifosata u zemljištu kreće se od dva do 197 dana. Vrijeme poluraspada koje je relevantno za poljoprivredne površine iznosi oko 47 dana. Uslovi u zemljištu i klimatsko okruženje utječe na postojanost glifosata u zemljištu. Prosječno vrijeme poluraspada u vodi je promjenjivo, od nekoliko dana do 91 dan.&lt;ref name=&quot;NPIC Data Sheet&quot;/&gt; Na jednom mjernoj tački u [[Teksas]]u izmjereno je vrijeme poluraspada glifosata od tri dana. U jednom od gradova u [[Iowa|Iowi]] izmjeneno je vrijeme poluraspada glifosata od 141 dan.&lt;ref name=Andrea /&gt; Prisutnost metabolita glifosata, AMPA, u zemljištu u [[Švedska|švedskim]] šumama također je dokazano nakon dvije godine nakon upotrebe glifosata. U ovom slučaju, stabilnost spoja AMPA pripisano je činjenici da je ispitivano zemljište bilo smrznuto gotovo cijele godine.&lt;ref name=&quot;pmid2806176&quot;/&gt; Adsorpcija i kasnije otpuštanje glifosata u zemljište zavisi i od vrste zemljišta.&lt;ref name=&quot;pmid19447533&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;olek&quot;/&gt; Studija adsorpcije pripravka ''Roundup'' objavljena 2009. pokazala je da je adsorpcija glifosata u biljkama od dva do šest puta usporila naknadno razlaganje pesticida u zemljištu.&lt;ref name=&quot;pmid19625069&quot;/&gt;

Prema podacima informacijskog centra SAD, glifosat nije uključen u spisak spojeva o kojima nadzor vrši [[Američka agencija za hranu i lijekove]] (FDA) u sklopu programa kontrole zaostalih pesticida i herbicida, niti je uključen u program informisanja o pesticidima američkog ministarstva poljoprivrede. Terenska istraživanja pokazala su da su ostaci glifosata prisutni u zelenoj salati, [[mrkva|mrkvi]] i [[ječam|ječmu]] i do jedne godine nakon tretiranja zemljišta u količinama od 4,15&amp;nbsp;kg glifosata po hektaru obradive površine.&lt;ref name=&quot;NPIC Data Sheet&quot;/&gt;

== Upotreba ==
Glifosat vrlo efikasno uništava široki spektar biljaka, uključujući [[Poaceae|trave]], širokolisne i drvenaste biljke. U SAD je jedan od najčešće korištenih herbicida.&lt;ref name=&quot;NPIC Data Sheet&quot;/&gt; Po količini je također jedno od najviše korištenih sredstava protiv korova.&lt;ref name=&quot;NPIC Data Sheet&quot;/&gt; Prema podacima iz 2007. glifosat je bio najviše upotrebljavani herbicid u poljoprivredni u SAD sa 82.000 do 84.000 tona, dok se u domaćinstvima (vrtlarstvo) potrošilo 2.300 do 3.600 tona, a u istom periodu se iskoristilo 5.900 
do 6.800 tona u industriji.&lt;ref name=&quot;EPAusage&quot;/&gt; Naročito često se koristi u poljoprivredi, vrtlarstvu, [[vinogradarstvo|vinogradarstvu]] i u privatnim i javnim vrtovima, baštama, cvijetnjacima i drugdje.&lt;ref name=&quot;NPIC Data Sheet&quot;/&gt;&lt;ref name=zurich/&gt; Ima relativno malehan utjecaj na neke vrste djeteline.&lt;ref name=&quot;knez&quot;/&gt;

Često se glifosat raspršuje po gradovima, ulicama, trotoarima, kao i na mnogim mjestima i pukotinama gdje rastu korovi. Oko 24% glifosata koji se izlijevaju na čvrsto tlo odvodi se vodom,&lt;ref name=&quot;cdluein&quot;/&gt; pa je njegova upotreba u naseljima jedan od osnovnih uzroka zagađenja površinskih voda glifosatom. On se također koristi i za uništavanje korova na [[Željeznička pruga|željezničkim prugama]] i za uklanjanje neželjene vodenog rastinja i vegetacije u vodi.&lt;ref name=moneuro/&gt; Od 1994. glifosat se koristi za prskanje na [[plantaža]]ma [[Erythroxylon coca|koke]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]]; u maju 2015. Kolumbija je objavila da će do oktobra 2015. prestati koristiti glifosat u tim programima zbog zabrinutosti oko otrovnosti hemikalije za ljude.&lt;ref name=&quot;bbss&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;GESTIS&quot;&gt;{{Cite web|title=Glyphosat|url=http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll/gestis_de/490312.xml?f=templates$fn=default.htm$3.0|date=10. 2. 2017|access-date=4. 4. 2019|archive-date=4. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190404094300/http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll/gestis_de/490312.xml%3Ff%3Dtemplates$fn%3Ddefault.htm$3.0|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pat&quot;&gt;{{cite patent|country=SAD|number=3799758|status=patent|title=N-fitotoksične spojine fosfonometil-glicina|gdate=26. 3. 1974|fdate=9. 8. 1971|inventor=Franz, JE|assign1=Monsanto Company}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;EPAusage&quot;&gt;United States EPA 2007 Pesticide Market Estimates [http://www.epa.gov/opp00001/pestsales/07pestsales/usage2007_2.htm#3_6 Agriculture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150712093804/http://www.epa.gov/opp00001/pestsales/07pestsales/usage2007_2.htm#3_6 |date=12. 7. 2015 }}, [http://www.epa.gov/opp00001/pestsales/07pestsales/usage2007_3.htm#3_7 Home and Garden] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216030257/http://www.epa.gov/opp00001/pestsales/07pestsales/usage2007_3.htm#3_7 |date=16. 2. 2015 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;biomedcentral_2016&quot;&gt;{{cite journal | url=http://ehjournal.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12940-016-0117-0 | title=Concerns over use of glyphosate-based herbicides and risks associated with exposures: a consensus statement | journal=Environmental Health | date=17. 2. 2016|access-date=24. 3. 2016 |author=John Peterson Myers; Michael N. Antoniou; Bruce Blumberg; Lynn Carroll; Theo Colborn ''et al.''| pages=13 |doi=10.1186/s12940-016-0117-0 |volume=15 |number=19}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Sprankle&quot;&gt;{{cite journal |author = Sprankle P, Meggitt WF, Penner D | title = Rapid inactivation of glyphosate in the soil | journal = Weed Science |year = 1975 | pages=224–228}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;NPIC Data Sheet&quot;&gt;{{Cite web|url=http://npic.orst.edu/factsheets/glyphogen.html|publisher=National Pesticide Information Center|title=Glyphosate General Fact sheet|year=2015|access-date=15. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=moneuro&gt;{{Cite web|url=http://www.monsanto.com/products/Documents/glyphosate-background-materials/Agronomic%20benefits%20of%20glyphosate%20in%20Europe.pdf|title=The agronomic benefits of glyphosate in Europe|publisher=Monsanto Europe SA|date=1. 2. 2010|access-date=2. 6. 2013|access-date=4. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117143642/http://www.monsanto.com/products/Documents/glyphosate-background-materials/Agronomic%20benefits%20of%20glyphosate%20in%20Europe.pdf|archive-date=17. 1. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=NatureonWHO2015&gt;Daniel Cressey, [http://www.nature.com/news/widely-used-herbicide-linked-to-cancer-1.17181 Widely used herbicide linked to cancer], ''Nature'', 24. mart 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=BFR2014&gt;Ponovljeni izvještaj o procjeni: glifosat. Dio 1. Izvještaj i prijedlog odluke. 18. decembar 2013. Njemački institut za procjenu rizika, str. 65, [http://dar.efsa.europa.eu/dar-web/provision pristup uz obaveznu registraciju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090130105523/http://dar.efsa.europa.eu/dar-web/provision |date=30. 1. 2009 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Schinasi&quot;&gt;{{cite journal |author= Schinasi L, Leon ME |title=Non-Hodgkin lymphoma and occupational exposure to agricultural pesticide chemical groups and active ingredients: a systematic review and meta-analysis |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=11 |issue=4 |pages=4449–527 |date=1. 4. 2014 |pmid=24762670 |pmc=4025008 |doi=10.3390/ijerph110404449}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=IARC20March2015&gt;{{Cite web|title=Press release: IARC Monographs Volume 112: evaluation of five organophosphate insecticides and herbicides|date=20. 3. 2015|url=http://www.iarc.fr/en/media-centre/iarcnews/pdf/MonographVolume112.pdf|publisher=International Agency for Research on Cancer, World Health Organization}}&lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=Lancet20March2015&gt;{{cite journal |author = Guyton KZ, Loomis D, Grosse Y, El Ghissassi F, Benbrahim-Tallaa L, Guha N, Scoccianti C, Mattock H, Straif K | title = Carcinogenicity of tetrachlorvinphos, parathion, malathion, diazinon, and glyphosate | journal = The Lancet. Oncology | volume = 16 | issue = 5 | pages = 490–1 | date = 1. 5. 2015 | pmid = 25801782 | doi = 10.1016/S1470-2045(15)70134-8 | url = http://www.thelancet.com/journals/lanonc/article/PIIS1470-2045%2815%2970134-8/abstract}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;reori&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/corporate_publications/files/efsaexplainsglyphosate151112en.pdf|title=European Food Safety Authority - Glyphosate report|website=EFSA|publisher=|access-date=23. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;upadate&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.efsa.europa.eu/en/press/news/151112|title=Glyphosate: EFSA updates toxicological profile {{!}} European Food Safety Authority|website=www.efsa.europa.eu|access-date=23. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;WHOandUN2016&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.who.int/foodsafety/jmprsummary2016.pdf?ua=1 | title = Joint FAO/WHO Meeting on Pesticide Residues | date= 23. 5. 2016 | access-date = 1. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;gra&quot;&gt;{{cite journal|author=Acquavella John; Garabrant David; Marsh Gary; Sorahan Tom; Weed Douglas L.|title=Glyphosate epidemiology expert panel review: a weight of evidence systematic review of the relationship between glyphosate exposure and non-Hodgkin’s lymphoma or multiple myeloma|journal=Critical Reviews in Toxicology|date=28. 9. 2016|volume=46|issue=sup1|pages=28–43|doi=10.1080/10408444.2016.1214681|url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/10408444.2016.1214681}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Dill&quot;&gt;Dill GM ''et al.'' (2010). [http://media.johnwiley.com.au/product_data/excerpt/10/04704103/0470410310.pdf &quot;Chapter 1: Glyphosate: Discovery, Development, Applications, and Properties&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170422032903/http://media.johnwiley.com.au/product_data/excerpt/10/04704103/0470410310.pdf |date=22. 4. 2017 }}. ''u:'' Nandula VK. (ur.) ''Glyphosate Resistance in Crops and Weeds: History, Development, and Management''. John Wiley &amp; Sons, Inc. {{ISBN|9780470410318}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;stauf&quot;&gt;{{Cite web |url=http://1.usa.gov/1BULtJj |title=United States Patent 3,160,632 (1964) Stauffer Chemical |access-date=5. 4. 2019 |archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20150912081431/http://1.usa.gov/1BULtJj |archive-date=12. 9. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pmid11248008&quot;&gt;{{Cite journal|authors=Alibhai MF, Stallings WC.|title=Closing down on glyphosate inhibition--with a new structure for drug discovery|journal=Proc Natl Acad Sci U.S.A.|volume=98|issue=6|pages=2944–6|year=2001|pmid=11248008|pmc=33334|doi=10.1073/pnas.061025898|bibcode=2001PNAS...98.2944A|jstor=3055165}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;perk&quot;&gt;{{Cite journal|url=http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/cen-v068n011.p029|title=Monsanto's John E. Franz Wins 1990 Perkin Medal|journal=Chem Eng News|year=1990|volume=68|issue=11|pages=29–30|doi=10.1021/cen-v068n011.p029}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Duke&gt;{{Cite journal|author=Duke SO, Powles SB.|year=2008|url=http://naldc.nal.usda.gov/download/17918/PDF|title=Glyphosate: a once-in-a-century herbicide: Mini-review|journal=Pest Manag Sci|volume=64|pages=319–25|access-date=5. 4. 2019|archive-date=2. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190702211642/https://naldc.nal.usda.gov/download/17918/PDF|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;pesticide news&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.pan-uk.org/pestnews/Actives/glyphosa.htm|title=Glyphosate fact sheet|newspaper=Pesticides News|volume=33|date=1. 9. 1996|pages=28-29|access-date=5. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20160823030140/http://www.pan-uk.org/pestnews/Actives/glyphosa.htm|archive-date=23. 8. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;antop&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.uspto.gov/about/nmti/recipients/1987.jsp|title=The National Medal of Technology and Innovation Recipients-1987|publisher=The United States Patent and Trademark Office|access-date=29. 11. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;csc&quot;&gt;{{Cite journal|title=People: Monsanto Scientist John E. Franz Wins 1990 Perkin Medal For Applied Chemistry|journal=The Scientist|author=Stong C.|year=1990|volume=4|issue=10|pages=28|url=http://classic.the-scientist.com/?articles.view/articleNo/11141/|access-date=5. 4. 2019|archive-date=16. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140416133120/http://classic.the-scientist.com/?articles.view/articleNo/11141/title/People--Monsanto-Scientist-John-E--Franz-Wins-1990-Perkin-Medal-For-Applied-Chemistry/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;faa&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.invent.org/2007induction/index.asp|title=Meet the 2007 National Inventors Hall of Fame Inductees|year=2007|publisher=National Inventors Hall of Fame|archive-url=https://web.archive.org/web/20131005141028/http://www.invent.org/hall_of_fame/1_3_07_induction_Franz.asp|archive-date=5. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;suvery&quot;&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com.au/books?id=gbHeBwAAQBAJ&amp;pg=PA384|title=Survey of Industrial Chemistry|author=Chenier PJ|page =384|year=2012|publisher=Springer Science+Business Media|edition=3.|isbn=9781461506034}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;agric&quot;&gt;{{cite journal|title = Study on a New Synthesis Approach of Glyphosate | author = Zhou J, Li J, An R, Yuan H, Yu F | journal = J. Agric. Food Chem.|year = 2012|volume = 60|issue = 25|pages = 6279–6285|doi = 10.1021/jf301025p}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pmid7396959&quot;&gt;{{cite journal|author=Steinrücken HC, Amrhein N.|title=The herbicide glyphosate is a potent inhibitor of 5-enolpyruvyl-shikimic acid-3-phosphate synthase|journal=Biochemical and Biophysical Research Communications |volume=94|issue=4|pages=1207–12|year=1980|pmid=7396959|doi=10.1016/0006-291X(80)90547-1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;prude&quot;&gt;[http://www.hort.purdue.edu/rhodcv/hort640c/aromat/ar00007.htm &quot;Aromatic amino acid biosynthesis, The shikimate pathway – synthesis of chorismate&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071219165155/http://www.hort.purdue.edu/rhodcv/hort640c/aromat/ar00007.htm |date=19. 12. 2007 }}. ''Metabolic Plant Physiology Lecture notes''. Purdue University, Department of Horticulture and Landscape Architecture.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;evia&quot;&gt;[http://www.ebi.ac.uk/pdbe-srv/PDBeXplore/ligand/?ligand=GPJ &quot;Glifosat, vezan na proteine&quot;], Evropska baza podataka proteina.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pmid11171958&quot;&gt;{{Cite journal|author=Schönbrunn E ''et al.''|title=Interaction of the herbicide glyphosate with its target enzyme 5-enolpyruvylshikimate 3-phosphate synthase in atomic detail|journal=Proc Natl Acad Sci U.S.A.|volume=98|issue=4|pages=1376–80|year=2001| pmid=11171958|pmc=29264|doi=10.1073/pnas.98.4.1376|bibcode = 2001PNAS...98.1376S}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Pollegioni&gt;{{cite journal|author=Pollegioni L ''et al.''|title=Molecular basis of glyphosate resistance-different approaches through protein engineering|journal=FEBS J|year=2011|volume=278|issue=16|pages=2753-66|pmid=21668647|pmc=3145815}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kruper&quot;&gt;{{Cite journal|author=Schulz A, Krüper A, Amrhein N.|title=Differential sensitivity of bacterial 5-enolpyruvylshikimate-3-phosphate synthases to the herbicide glyphosate|journal=FEMS Microbiology Letters|volume=28|issue=3|year=1985|pages=297-301}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Funke_2006&quot;&gt;{{Cite journal|author=Funke T ''et al.''|title=Molecular basis for the herbicide resistance of Roundup Ready crops|journal=Proc Natl Acad Sci U.S.A.|volume=103|issue=35|pages=13010–5|year=2006|pmid=16916934|pmc=1559744|doi=10.1073/pnas.0603638103|bibcode=2006PNAS..10313010|jstor=30050705}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mease&quot;&gt;{{Cite journal|author=Maeda H, Dudareva N.|title=The shikimate pathway and aromatic amino Acid biosynthesis in plants|journal=Annu Rev Plant Biol|year=2012|volume=6373-105|doi=10.1146/annurev-arplant-042811-105439|pmid=22554242}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pmid16899736&quot;&gt;{{Cite journal|author=Cerdeira AL, Duke SO.|title=The current status and environmental impacts of glyphosate-resistant crops: a review|journal=Journal of Environmental Quality|volume=35|issue=5|pages=1633–58|year=2006|pmid=16899736|doi=10.2134/jeq2005.0378}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;betuh&quot;&gt;[http://www.beuth.de/de/norm/iso-21458/115305884 Wasserbeschaffenheit – Bestimmung von Glyphosat und AMPA – Verfahren mittels Hochleistungs-Flüssigkeitschromatographie (HPLC) und fluorometrischer Detektion]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;etweu&quot;&gt;[http://www.beuth.de/de/norm-entwurf/iso-dis-16308/179933296?SearchID=518864329 Wasserbeschaffenheit – Bestimmung von Glyphosat und AMPA – Verfahren mittels Hochleistungs-Flüssigkeitschromatographie (HPLC) mit tandem-massenspektrometrischer Detektion]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;yoshiioka&quot;&gt;Nagatomi Y, Yoshioka T, Yanagisawa M, Uyama A, Mochizuki N: ''Simultaneous LC-MS/MS analysis of glyphosate, glufosinate, and their metabolic products in beer, barley tea, and their ingredients'', Biosci Biotechnol Biochem. 2013;77(11):2218–2221, [[PMID|24200782]].&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;borgarda&quot;&gt;{{Cite journal|author=Borggaard OK, Gimsing AL.|title=Fate of glyphosate in soil and the possibility of leaching to ground and surface waters: a review|journal=Pest Management Science|volume=64|issue=4|pages=441–56|year=2008|pmid=18161065|doi=10.1002/ps.1512|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18161065}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;epa_reds&quot;&gt;{{Cite web| url = http://www.epa.gov/oppsrrd1/REDs/factsheets/0178fact.pdf | title = Registration Decision Fact Sheet for Glyphosate (EPA-738-F-93-011) | year = 1993 | format = PDF | work = R.E.D. FACTS | publisher = United States Environmental Protection Agency}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Andrea&gt;{{Cite journal| title = Influence of repeated applications of glyphosate on its persistence and soil bioactivity | year = 2003 | author = Andréa MM, Peres TB, Luchini LC, Bazarin S, Papini S, Matallo MB, Savoy VLT | journal = Pesquisa Agropecuária Brasileira | volume = 38 | issue = 11 | pages = 1329–1335 | doi = 10.1590/S0100-204X2003001100012 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pmid2806176&quot;&gt;{{Cite journal|author=Torstensson NT, Lundgren LN, Stenström J.|title=Influence of climatic and edaphic factors on persistence of glyphosate and 2,4-D in forest soils|journal=Ecotoxicology and Environmental Safety|volume=18|issue=2|pages=230–9|year=1989|pmid=2806176|doi=10.1016/0147-6513(89)90084-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pmid19447533&quot;&gt;{{Cite journal|author=Albers CN, Banta GT, Hansen PE, Jacobsen OS.|title=The influence of organic matter on sorption and fate of glyphosate in soil--comparing different soils and humic substances|journal=Environmental Pollution|volume=157|issue=10|pages=2865–70|year=2009|pmid=19447533|doi=10.1016/j.envpol.2009.04.004}}&lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;olek&quot;&gt;{{cite journal|url=http://www.asciencejournal.net/asj/index.php/TSPN/article/viewArticle/193|title=Does phosphate affect soil sorption and degradation of glyphosate? - A review|author=Ole K, Borggaard OK.|journal=Trends in Soil Science and Plant Nutrition|volume=2|issue=1|year=2011|pages=17–27|date=|access-date=9. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306151611/http://asciencejournal.net/asj/index.php/tspn/article/viewarticle/193|archive-date=6. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pmid19625069&quot;&gt;{{Cite journal|author=Doublet J, Mamy L, Barriuso E.|title=Delayed degradation in soil of foliar herbicides glyphosate and sulcotrione previously absorbed by plants: consequences on herbicide fate and risk assessment|journal=Chemosphere|volume=77|issue=4|pages=582–9|year=2009|pmid=19625069|doi=10.1016/j.chemosphere.2009.06.044}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=zurich&gt;{{Cite web|url=http://www.zenobi.ethz.ch/Analytik_2012/T.Amrein%20Analytical%20Strategy%202012.pdf|author=Amrein TM.|title=Analysis of pesticides in food|publisher=ETH Zurich|page=15|date=21. 12. 2012|access-date=2. 6. 2013|access-date=10. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20140528045315/http://www.zenobi.ethz.ch/Analytik_2012/T.Amrein%20Analytical%20Strategy%202012.pdf|archive-date=28. 5. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;knez&quot;&gt;{{Cite web|author=Knezevic SZ|publisher=University of Nebraska Extension Integrated Weed Management Specialist|date=1. 2. 2010|url=http://elkhorn.unl.edu/epublic/live/g1484/build/|archive-url=https://web.archive.org/web/20100615033810/http://elkhorn.unl.edu/epublic/live/g1484/build/|archive-date=15. 6. 2010|title=Use of Herbicide-Tolerant Crops as Part of an Integrated Weed Management Program|access-date=10. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;cdluein&quot;&gt;Luijendijk CD ''et al.'' (maj 2005). [http://www.wageningenur.nl/upload_mm/f/d/9/042e8dca-ba43-4687-99f0-fa082db417f1_Nota_353_totaal.pdf &quot;Measures to reduce glyphosate runoff from hard surfaces&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402133331/http://www.wageningenur.nl/upload_mm/f/d/9/042e8dca-ba43-4687-99f0-fa082db417f1_Nota_353_totaal.pdf |date=2. 4. 2015 }}. Wageningen: Plant Research International B.V.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bbss&quot;&gt;{{Cite web|newspaper=BBC|date=10. 5. 2015|url=http://www.bbc.com/news/world-latin-america-32677411|title=Colombia to ban coca spraying herbicide glyphosate}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://www.akta.ba/vijesti/testiranje-na-glifosat-u-vodovodnim-sistemima-bih-obavljeno-u-samo-10-opstina/100393 Testiranje na glifosat u vodovodnim sistemima BiH obavljeno u samo 10 općina] na sajtu akta.ba
* [http://czzs.org/glifosat-otrov-oko-nas/ Glifosat- otrov oko nas], Centar za životnu sredinu, Banja Luka
* [http://www.efsa.europa.eu/en/press/news/151112 EFSA ažurirala toksikološki profil glifosata] na sajtu Evropskog autoriteta za sigurnost hrane (EFSA) {{Simboli jezika|en|engleski}}

{{Herbicidi}}

[[Kategorija:Herbicidi]]
[[Kategorija:Fosforaste kiseline]]
[[Kategorija:Sirćetne kiseline]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Helatni agensi]]
[[Kategorija:Karcinogene grupe 2A po IARC]]</text>
      <sha1>6akpbwtb319jxio0jwtvhvt8nnjgbpa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Forenzička geofizika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457061</id>
    <revision>
      <id>3901873</id>
      <parentid>3898749</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T12:53:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901873</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15773" sha1="l37r8hglr72kwr0545j6p9fd4jmdhvk" xml:space="preserve">{{Forenzika}}
'''Forenzička geofizika''' jest grana [[forenzika|forenzike]], istraživanje, lokalizacija i mapiranje zakopanih predmeta ili elemenata ispod tla ili vode, za pravne svrhe, koristeći [[geofizika|geofizičke]] alate.&lt;ref&gt;{{cite journal | year=2012 |last1=Pringle |first1=JK |last2=Ruffell |first2=A |last3=Jervis |first3=JR |last4=Donnelly |first4=L |last5=McKinley |first5=J |last6=Hansen |first6=J |last7=Morgan |first7=R |last8=Pirrie |first8=D |last9=Harrison |first9=M |title=The use of geoscience methods for terrestrial forensic searches |volume=114 |issue=1–2 |pages=108–123|journal=Earth-Science Reviews|bibcode = 2012ESRv..114..108P |doi = 10.1016/j.earscirev.2012.05.006 }}&lt;/ref&gt; Za forenzička ispitivanja, postoje razne geofizičke tehnike u kojima su mete ukopane i imaju različite dimenzije (od oružja ili metalnih bačvi do ljudskih ostataka i bunkera). Geofizičke metode mogu pomoći u pretraživanju i oporavku tih ciljeva, jer mogu nerazorno i brzo istražiti velika područja na kojima se u [[podzrmlje|podzemlju]] skrivaju sumnjivi, ilegalni ukopi ili, općenito, forenzički ciljevi. Kad se u podzemlju nalazi kontrast fizičkih svojstava između meta i materijala u kojem je neko ili nešto pokopano, moguće je individualizirati i precizno definirati mjesto prikrivanja istraživane mete. Takođe je moguće prepoznati dokaze o okupaciji ili iskopavanju ljudskih tijela, kako novijim, tako i starijim. Forenzička geofizika je evoluirajuća tehnika koja dobija sve veću popularnost i ugled u [[provedba zakona|provedbi zakona]]&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.1177/1043986211405885 |year=2011 |last1=Larson |first1=DO |last2=Vass |first2=AA |last3=Wise |first3=M |title=Advanced Scientific Methods and Procedures in the Forensic Investigation of Clandestine Graves | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-contemporary-criminal-justice_2011-05_27_2/page/149 |volume=27 |issue=2 |pages=149–182 |journal=Journal of Contemporary Criminal Justice}}&lt;/ref&gt;

Traženi predmeti očigledno su prikriveni grobovi žrtava ubojstava, ali uključuju i neobilježene sahrane na grobljima i grobljima, oružje koje se koristi u kriminalnim aktivnostima i ekološki zločin ilegalnim odlaganjem materijala.

Postoje različite geofizičke tehnike koje se mogu koristiti za otkrivanje ukopanog objekta na gotovo površini, koji bi trebalo biti lokacija i specifičan za slučaj. Osnovna studija (uključujući istorijske mape), korisno istraživanje, izviđanje i kontrola lokacije trebali bi se obaviti prije probnih geofizičkih istraživanja, a zatim se sprovesti potpuna geofizička istraživanja u faznim istraživanjima. Drugi metodi pretraživanja trebaju koristiti za prvo određivanje prioriteta osumnjičenih područja, na primjer [[pas]] za tkrivanje ljudskih ostataka ili forenzički geomorfolozi.&lt;ref&gt;{{cite journal |year=2014 |last1=Ruffell |first1=A |last2=McKinley |first2=J |title=Forensic geomorphology |volume=206 |pages=14–22| journal=Geomorphology |bibcode = 2014Geomo.206...14R |doi = 10.1016/j.geomorph.2013.12.020 |url=https://pure.qub.ac.uk/portal/en/publications/forensic-geomorphology(97b33ec9-296d-44d9-884b-b527079acfef).html }}&lt;/ref&gt;

==Tehnike==
Za velike skale zakopanih predmeta mogu biti prikladne seizmičke pretrage, ali one u najboljem slučaju imaju vertikalnu razlučivost od 2 m, tako da možda nisu idealne za određene ciljeve, češće se koriste za otkrivanje podloga ispod površine (vidi:&lt;ref name=Reynolds&gt;{{cite book |last=Reynolds|first= JR |title=An Introduction to Applied and Environmental Geophysics, 2nd Edition|publisher=Wiley|date=2011|isbn=978-0-471-48535-3}}&lt;/ref&gt;

Za relativno brze pretrage lokacije mogu se prikupiti podaci velikih ispitivanja [[Električni otpori i provodljivosti|električne vodljivosti]] koja identificiraju područja poremećaja različitog tla, ali mogu imati nedostatak rezolucije. Nedavna istraga o Crnoj smrti u centralnom Londonu&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1016/j.jas.2015.04.010 |year=2015 |last1=Dick |first1=HC |last2=Pringle |first2=JK |last3=Sloane |first3=B |last4=Carver |first4=J |last5=Wisneiwski |first5=KD |last6=Haffenden |first6=A |last7=Porter |first7=S |last8=Roberts |first8=D |last9=Cassidy |first9=NJ |title=Detection and characterisation of Black Death burials by multi-proxy geophysical methods |volume=59 |pages=132–141 |journal=Journal of Archaeological Science |url=http://eprints.keele.ac.uk/500/1/pringle_may_15.pdf |access-date=9. 11. 2019 |archive-date=9. 10. 2022 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://eprints.keele.ac.uk/500/1/pringle_may_15.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; samo je jedan od primjera.&lt;ref&gt;{{cite journal | pmid=10855986 |year=2000 |last1=Nobes |first1=D |title=The Search for &quot;Yvonne&quot;: A Case Example of the Delineation of a Grave Using Near-Surface Geophysical Methods | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-forensic-sciences_2000-05_45_3/page/715 |volume=45 |issue=3 |pages=715–721| journal=Journal of Forensic Sciences |doi=10.1520/JFS14756J }}&lt;/ref&gt; koji  pokazuje uspješnu potragu za  slučajem koji se desio u hladnoj u šumi na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].
[[Radar koji prodire u zemlju]] (ili [[GPR]]) ima tipsku maksimalnu dubinu ispod razine tla (bgl) od 10 m, ovisno o korištenim frekvencijama antena, obično 50&amp;nbsp;MHz do 1,2 Gz. Što je veća frekvencija, manji je objekt koji se može otkrit, ali smanjuju se i dubina prodiranja, pa operatori moraju pažljivo razmisliti pri odabiru frekvencija antena i, u idealnom slučaju, poduzeti probne ankete pomoću različitih antena preko cilja na poznatoj dubini na terenu. GPR je najčešće korištena tehnika u forenzičkoj pretrazi, ali nije prikladan u određenim tipovima tla i okruženjima, npr. obalna (tj. bogata solju) i tlo bogatim glinama (nedostatak prodora). 2D profili mogu se relativno brzo sakupljati i, ako vrijeme dopušta, uzastopni se profili mogu koristiti za stvaranje 3D skupova podataka koji mogu riješiti suptilnije ciljeve: vidi&lt;ref name=&quot;Reynolds&quot;/&gt;). Nedavne studije su koristile GPR za pronalaženje masovnih grobnica iz španskog građanskog rata u planinskim kruženjima.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.1016/j.forsciint.2016.05.040 | pmid=27318840 | year=2016 |last1=Fernandez-Alvarez |first1=J-P |title=Discovery of a mass grave from the Spanish Civil War using Ground Penetrating Radar and forensic archaeology |volume=267 |issue=10 |pages=e10–e17| journal=Forensic Science International }}&lt;/ref&gt; and urban &lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.1016/j.forsciint.2018.03.034 | pmid=29636200 | year=2018 |last1=Fernandez-Alvarez |first1=J-P |title=GPR and ERT detection and characterization of a mass burial, Spanish Civil War, Northern Spain |volume=287 |pages=e1–e9| journal=Forensic Science International }}&lt;/ref&gt;
Metodi električne otpornosti također mogu otkriti predmete, posebno u tlu bogatom glinom, što bi spriječilo upotrebu GPR-a. Postoje različite konfiguracije opreme, a metod dipol-dipol (fiksna offset) je najčešći koji se može izvesti po nekom području, mjereći promjene otpora na zadanoj dubini (obično 1-2x odstupanja sonde) koje se koriste u forenzičkim pretragama. Sporije metode su izbacivanje mnogih sondi i skupljanje, kako prostorno vodoravno, tako i vertikalno, zvanog  [[električno snimanje otpora|električnog snimanja otpora]] (ERI). Višestruki 2D profili nazivaju se [[električna otpornička tomografija]] (ERT).&lt;ref name=pye&gt;{{cite book |last=Pye|first= Kenneth|author2=D.J. Croft|title=Forensic geoscience: principles, techniques and applications|url=https://archive.org/details/forensicgeoscien0000unse|publisher=Geological Society of London|date=2004|isbn=978-1-86239-161-1}}&lt;/ref&gt;

[[Magnetometrija]] može otkriti zakopane metale (ili zaista spaljene predmete, kao što su opeka ili čak ostatke površinskih požara) koristeći jednostavne magnetometre polja, do fluorescentnih gradiometara i gradiometara alkalnih para visoke klase, ovisno o potrebnoj tačnosti (i troškovima) (vidi &lt;ref name=&quot;Reynolds&quot;/&gt;). Površinska magnetna osjetljivost također se nedavno pokazala obećavajučom za forenzičke pretrage
Pretraživanja na bazi vode također su sve češća,&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.1016/j.earscirev.2017.04.012 | year=2017 |last1=Ruffell |first1=A |last2=Pringle |first2=JK |last3=Cassella |first3=JP |last4=Morgan |first4=RM |last5=Ferguson |first5=M |last6=Heaton |first6=V |last7=Hope |first7=C | last8=McKinley |first8=J | title=The use of geoscience methods for aquatic forensic searches | journal=Earth-Science Reviews| volume=171 | pages=323–337 | url=http://discovery.ucl.ac.uk/1563613/1/Ruffell%20et%20al.%20Final%20Submitted%20ESR%20manuscript%202017.pdf }}&lt;/ref&gt; sa specijalnim morskim magnetometrima, bočnim skeniranjem &lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.1016/j.forsciint.2013.05.032 |year=2013 |last1=Schultz |first1=JJ |last2=Healy |first2=CA |last3=Parker |first3=K |last4=Lowers |first4=B|title=Detecting submerged objects: The application of side scan sonar to forensic contexts |volume=231 |issue=1–3 |pages=306–316| journal=Forensic Science International |pmid=23890654}}&lt;/ref&gt; i drugi akustički metodi,  pa čak i radar koji prodire kroz vodu &lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.1016/S1355-0306(06)71602-1 |pmid=17500424 |year=2009 |last1=Ruffell |first1=A |title=Under-water Scene Investigation Using Ground Penetrating Radar (GPR) in the Search for a Sunken Jet ski, Northern Ireland |volume=46 |issue=4 |pages=221–230| journal=Science &amp; Justice}}&lt;/ref&gt; metodi su koje se koriste za brzo skeniranje dna ribnjaka, jezera, rijeka i okolnih taloga u blizini obale.

==Kontrolirano istraživanje ==
Nedavno su uvedeni napori za provođenje istraživanja nad poznatim forenzičkim ciljevima simuliranih ukopanih i ispod vode kako bi se dobio uvid u optimalne tehnike pretraživanja i / ili konfiguraciju (-e) opreme. Najčešće je to obuhvatalo pokop trupaca svinja i dugotrajno praćenje podzemnih voda,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Pringle|first=Jamie K.|last2=Cassella|first2=John P.|last3=Jervis|first3=John R.|last4=Williams|first4=Anna|last5=Cross|first5=Peter|last6=Cassidy|first6=Nigel J.|date=1. 7. 2015|title=Soilwater Conductivity Analysis to Date and Locate Clandestine Graves of Homicide Victims|journal=Journal of Forensic Sciences|volume=60|issue=4|pages=1052–1060|doi=10.1111/1556-4029.12802|pmid=26190264|issn=1556-4029|url=http://eprints.keele.ac.uk/543/1/pringle_etal_JOFS-13-638.R1.pdf|access-date=9. 11. 2019|archive-date=6. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200806155726/https://eprints.keele.ac.uk/543/1/pringle_etal_JOFS-13-638.R1.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; sezonskih efekta na ispitivanja električnog otpora, ukop u zidove i ispod betona,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ruffell|first=A|last2=Pringle|first2=JK|last3=Forbes|first3=S|date=5. 1. 2014|title=Search protocols for hidden forensic objects beneath floors and within walls|journal=Forensic Science International|language=en|volume=237|pages=237–245|doi=10.1016/j.forsciint.2013.12.036|pmid=24582079|url=http://eprints.keele.ac.uk/899/7/FSI%20EAFS%20concrete%20%252526%20brick_all.pdf|access-date=9. 11. 2019|archive-date=6. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200806173838/https://eprints.keele.ac.uk/899/7/FSI%20EAFS%20concrete%20%252526%20brick_all.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i dugoročni monitoring u Velikoj Britaniji,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Pringle|first=Jamie K.|last2=Jervis|first2=John R.|last3=Roberts|first3=Daniel|last4=Dick|first4=Henry C.|last5=Wisniewski|first5=Kristopher D.|last6=Cassidy|first6=Nigel J.|last7=Cassella|first7=John P.|date=1. 3. 2016|title=Long-term Geophysical Monitoring of Simulated Clandestine Graves using Electrical and Ground Penetrating Radar Methods: 4–6 Years After Burial|journal=Journal of Forensic Sciences|language=en|volume=61|issue=2|pages=309–321|doi=10.1111/1556-4029.13009|pmid=27404604|issn=1556-4029|url=http://eprints.keele.ac.uk/556/1/JOFS-14-567.R1.pdf|access-date=9. 11. 2019|archive-date=13. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190713024040/http://eprints.keele.ac.uk/556/1/JOFS-14-567.R1.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; the US&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Schultz|first=John J.|last2=Walter|first2=Brittany S.|last3=Healy|first3=Carrie|date=1. 9. 2016|title=Long-term sequential monitoring of controlled graves representing common burial scenarios with ground penetrating radar: Years 2 and 3|journal=Journal of Applied Geophysics|volume=132|pages=60–74|doi=10.1016/j.jappgeo.2016.06.015|bibcode=2016JAG...132...60S}}&lt;/ref&gt; i Latinskoj Americi.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Molina|first=Carlos Martin|last2=Pringle|first2=Jamie K.|last3=Saumett|first3=Miguel|last4=Evans|first4=Gethin T.|date=1. 12. 2016|title=Geophysical and botanical monitoring of simulated graves in a tropical rainforest, Colombia, South America|journal=Journal of Applied Geophysics|volume=135|pages=232–242|doi=10.1016/j.jappgeo.2016.10.002|bibcode=2016JAG...135..232M|url=http://eprints.keele.ac.uk/2233/1/Revised%20JAG%20v2_all.pdf|access-date=9. 11. 2019|archive-date=14. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314055550/http://eprints.keele.ac.uk/2233/1/Revised%20JAG%20v2_all.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Finally there has been surveys in graveyards over graves of known ages to determine the geophysical responses of multi-geophysical techniques with increasing burial ages&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dick|first=H|last2=Pringle|first2=JK|last3=Wisniewski|first3=KD|last4=Goodwin|first4=J|last5=van der Putten|first5=R|last6=Evans|first6=GT|last7=Francis|first7=JD|last8=Cassella|first8=JP|last9=Hansen|first9=JD|date=2017|title=Determining geophysical responses from burials in graveyards and cemeteries|journal=Geophysics|volume=x|issue=6|pages=x|doi=10.1190/geo2016-0440.1|bibcode=2017Geop...82B.245D|url=http://eartharxiv.org/cr27m/|access-date=9. 11. 2019|archive-date=8. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200208145934/https://eartharxiv.org/cr27m/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Forenzička geologija]]
*[[Forenzika]]

==References==
{{refspisak|30em}}

==Bibliografija==
{{refbegin}}
* Dupras, D., Schultz, J., Wheeler, S. &amp; Williams, L. 2006. Forensic Recovery of Human Remains: Archaeological Approaches. Taylor &amp; Francis Group Publishers, Boca Raton, Florida, USA, 232pp.
* Milsom, J. &amp; Eriksen, A. 2011. Field geophysics. Geological Field Guide Series, 4th Edition, Wiley, Chichester, UK, 244pp. {{ISBN|978-0-470-74984-5}}.
* {{cite journal | last1 = Pringle | first1 = J.K. | last2 = Ruffell | first2 = A. | last3 = Jervis | first3 = J.R. | last4 = Donnelly | first4 = L. | last5 = McKinley | first5 = J. | last6 = Hansen | first6 = J. | last7 = Morgan | first7 = R. | last8 = Pirrie | first8 = D. | last9 = Harrison | first9 = M. | year = 2012 | title = The use of geoscience methods for terrestrial forensic searches | doi = 10.1016/j.earscirev.2012.05.006 | journal = Earth-Science Reviews | volume = 114 | issue = 1–2| pages = 108–123 | bibcode=2012ESRv..114..108P}}
* {{cite journal | last1 = Ruffell | first1 = A. | last2 = Pringle | first2 = J.K. | last3 = Cassella | first3 = J.P. | last4 = Morgan | first4 = R. | last5 = Ferguson | first5 = M. | last6 = Heaton | first6 = V.G. | last7 = Hope | first7 = C. | year = 2017 | title = The use of geoscience methods for aquatic forensic searches | doi = 10.1016/j.earscirev.2017.04.012 | journal = Earth-Science Reviews | volume = 171 | pages = 323–337| url = http://discovery.ucl.ac.uk/1563613/1/Ruffell%20et%20al.%20Final%20Submitted%20ESR%20manuscript%202017.pdf }}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{commons category|Forensic science}}
{{Geologija}}

[[Kategorija:Forenzičke discipline| Geofizika]]
[[Kategorija:Geofizika]]</text>
      <sha1>l37r8hglr72kwr0545j6p9fd4jmdhvk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Govor mržnje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457549</id>
    <revision>
      <id>3901938</id>
      <parentid>3766887</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T22:37:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18117" sha1="pxl48iryjiufwi7wqw3uhl9pwxhkcpb" xml:space="preserve">[[slika:Virgin SIM card in Poland with the slogan of the campaign against hate speech &quot;Words have power, use them wisely&quot;.jpg|thumb|right|250px|SIM kartica u Poljskoj sa sloganom kampanje protiv govora mržnje &quot;Riječi imaju moć, koristite ih mudro&quot;]]
[[slika:Rally against Islamophobia and hate speech (29456507770).jpg|thumb|right|250px| Učesnici skupa koji poziva na prestanak mržnje i [[islamofobija|islamofobije]].]]
'''Govor mržnje''' je izjava namijenjena ponižavanju i zlostavljanju drugog ili upotreba surovog i pogrdnog jezika na osnovu stvarnog ili navodnog članstva u nekoj društvenoj grupi.&lt;ref&gt;&quot;Govor mržnje.&quot;&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Britannica Academic&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;, Encyclopædia Britannica, 17 Aug. 2015. academic-eb-com.ezproxy.scottsdalecc.edu/levels/collegiate/article/hate-speech/602988. Accessed 30 Mar. 2019.&lt;/ref&gt; Govor mržnje je govor koji napada osobu ili grupu na osnovu zaštićenih svojstava kao što su [[rasa ]], [[religija]], [[etničko porijeklo]], [[Nacionalnost|nacionalna porijeklo]], [[spol]], [[invalidnost]], [[seksualna orijentacija]] ili [[rodni identitet]].&lt;ref&gt;[http://dictionary.reference.com/browse/hate+speech Definitions for &quot;hate speech&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923180717/http://dictionary.reference.com/browse/hate+speech |date=23. 9. 2015 }}, Dictionary.com. Retrieved 25 June 2011&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nockleby, John T. (2000), “Hate Speech” in ''Encyclopedia of the American Constitution'', ed. Leonard W. Levy and Kenneth L. Karst, vol. 3. (2nd ed.), Detroit: Macmillan Reference US, pp. 1277–79. Cited in &quot;Library 2.0 and the Problem of Hate Speech,&quot; by Margaret Brown-Sica and Jeffrey Beall, [http://southernlibrarianship.icaap.org/content/v09n02/brown-sica_m01.html#_edn2 ''Electronic Journal of Academic and Special Librarianship'', vol. 9 no. 2 (Summer 2008)].&lt;/ref&gt;

Bilo je mnogo rasprava oko [[sloboda govora|slobodi govora]], zakona o sprečavanju mržnje i govora mržnje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://assets.cambridge.org/97805211/91098/frontmatter/9780521191098_frontmatter.pdf |title=Herz, Michael and Peter Molnar, eds. 2012. ''The content and context of hate speech''. Cambridge University Press. |access-date=25. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180713011547/http://assets.cambridge.org/97805211/91098/frontmatter/9780521191098_frontmatter.pdf |archive-date=13. 7. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zakoni nekih zemalja opisuju govor mržnje kao govor, gestikulacije, ponašanja, pisanja ili prikazivanja koji podstiču nasilje ili štetne akcije prema grupi ili pojedincima na osnovu njihovog članstva u grupi ili koji omalovažavaju ili zastrašuju grupu ili pojedince na osnova njihove pripadnosti određenoj grupi. Zakon može odrediti grupu na osnovu određenih karakteristika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2003/44/section/146|title=Criminal Justice Act 2003|website=www.legislation.gov.uk|access-date=2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ypinaction.org/wp/wp-content/uploads/2016/10/Activists_Guide_English_nov_14_2010.pdf|title=An Activist's Guide to The Yogyakarta Principles|date=2010|page=125|archive-url=https://web.archive.org/web/20170104093608/http://www.ypinaction.org/wp/wp-content/uploads/2016/10/Activists_Guide_English_nov_14_2010.pdf|archive-date=2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Kinney |first=Terry A. |title=Hate Speech and Ethnophaulisms |journal=The International Encyclopedia of Communication |year=2008|doi=10.1002/9781405186407.wbiech004 |isbn=9781405186407 }}&lt;/ref&gt; U nekim zemljama govor mržnje nije legalni pojam.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.politifact.com/punditfact/statements/2015/may/07/chris-cuomo/cnns-chris-cuomo-first-amendment-doesnt-cover-hate/|title=CNN's Chris Cuomo: First Amendment doesn't cover hate speech|publisher=|access-date=12. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20190724041326/https://www.politifact.com/punditfact/statements/2015/may/07/chris-cuomo/cnns-chris-cuomo-first-amendment-doesnt-cover-hate/|archive-date=24. 7. 2019}}&lt;/ref&gt; Pored toga, u nekim zemljama, uključujući Sjedinjene Države, govor mržnje je ustavno zaštićen.&lt;ref&gt;Stone, Geoffrey R. (1994). [https://chicagounbound.uchicago.edu/cgi/viewcontent.cgi?referer=https://duckduckgo.com/&amp;httpsredir=1&amp;article=3246&amp;context=journal_articles &quot;Hate Speech and the U.S. Constitution.&quot;] ''East European Constitutional Review'', vol. 3, pp. 78-82.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;volokh&quot;&gt;{{cite web|last1=Volokh|first1=Eugene|title=No, there's no &quot;hate speech&quot; exception to the First Amendment|url=https://www.washingtonpost.com/news/volokh-conspiracy/wp/2015/05/07/no-theres-no-hate-speech-exception-to-the-first-amendment/|website=The Washington Post|access-date=25. 6. 2017|date=5. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Volokh, Eugene (19 June 2017). [https://www.washingtonpost.com/news/volokh-conspiracy/wp/2017/06/19/supreme-court-unanimously-reaffirms-there-is-no-hate-speech-exception-to-the-first-amendment/ &quot;Supreme Court Unanimously Reaffirms: There Is No ‘Hate Speech’ Exception to the First Amendment.&quot;] ''WashingtonPost.com''. Retrieved 1 September 2018.&lt;/ref&gt; U nekim zemljama žrtva govora mržnje može zatražiti naknadu prema [[privatni zakon|građanskom zakonu]], [[krivični zakon|krivičnom zakonu]] ili oboje.

[[Web stranica]] koja sadrži govor mržnje ([[govor mržnje na mreži]]) može se nazvati '' mjesto mržnje ''. Mnoge od ovih stranica sadrže [[Internet forum]]e i [[novosti]], podneske koji naglašavaju određeno stajalište.

== Zakoni o govoru mržnje ==
Zakoni protiv govora mržnje mogu se podijeliti u dvije grupe: one koje su namijenjene očuvanju javnog reda i one koje su namijenjene zaštiti ljudskog dostojanstva. Oni koji su dizajnirani za zaštitu javnog reda zahtijevaju da se prekrši viši prag, tako da se oni često ne primjenjuju često. Naprimjer, u Sjevernoj Irskoj od 1992. godine samo je jedna osoba bila procesuirana zbog kršenja propisa u dvadeset i jednoj godini. Oni namijenjeni zaštiti ljudskog dostojanstva imaju mnogo niži prag za kršenje, pa se oni u [[Kanada|Kanadi]], [[Danska|Danskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Holandija|Holandiji]] teže izvršavaju.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Bell|first1=Jeannine|title=Restraining the heartless: racist speech and minority rights.|journal=Indiana Law Journal|date=Summer 2009|volume=84|pages=963–79|url=http://www.lexisnexis.com.ezp1.lib.umn.edu/hottopics/lnacademic/?verb=sr&amp;csi=7410&amp;sr=TITLE(Restraining+the+heartless%3A+racist+speech+and+minority+rights)%2BAND%2BDATE%2BIS%2B2009|access-date=9. 10. 2014|archive-date=16. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200316184600/http://ezp1.lib.umn.edu/hottopics/lnacademic/?verb=sr&amp;csi=7410&amp;sr=TITLE(Restraining+the+heartless:+racist+speech+and+minority+rights)+AND+DATE+IS+2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Globalni kapacitet interneta izuzetno otežava postavljanje granica ili ograničenja cyber prostora.
[[Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima]] (ICCPR) kaže da je &quot;svako zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje koje predstavlja podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje, zabranjeno zakonom“.&lt;ref&gt;International Covenant on Civil and Political Rights, Article 20.&lt;/ref&gt; [[ICERD|Konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije]] (ICERD) zabranjuje svako podsticanje rasizma.&lt;ref&gt;Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination, Article 4.&lt;/ref&gt; Što se tiče rasprave o tome, [[sloboda govora]] odnosi se na [[internet]], a konferencije koje se odnose na takve stranice sponzorirao je [[Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice]].&lt;ref&gt;[http://daccess-ods.un.org/access.nsf/Get?Open&amp;DS=A/CONF.189/PC.2/12&amp;Lang=E''Report of the High Commissioner for Human Rights on the use of the Internet for purposes of incitement to racial hatred, racist propaganda and xenophobia, and on ways of promoting international cooperation in this area''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225185039/http://daccess-ods.un.org/access.nsf/Get?Open&amp;DS=A%2FCONF.189%2FPC.2%2F12&amp;Lang=E |date=25. 2. 2021 }}, Preparatory Committee for the World Conference Against Racism, Racial Discrimination, Xenophobia, and Related Intolerance, United Nations, 27 April 2001&lt;/ref&gt;
== Evropa==
[[Vijeće Evrope]] sponzorira projekat &quot;Bez govora mržnje&quot; (&quot;No Hate Speech&quot;),&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nohatespeechmovement.org/|title=No Hate Speech Movement|website=No Hate Speech Movement|access-date=25. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180605113819/https://www.nohatespeechmovement.org/|archive-date=5. 6. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; pokret koji aktivno podiže svijest o govoru mržnje, kako bi se pomoglo u borbi protiv tog problema. Dok član 10. [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropske konvencije o ljudskim pravima]] ne zabranjuje krivične zakone protiv [[historijski revizionizam|historijskog revizionizma]], poput poricanja ili minimiziranja [[genocid]]a ili [[zločina protiv čovječnosti]], kako je tumačio [[Evropski sud za ljudska prava]] (ESLJP), Komitet ministara Vijeća Europe je otišao dalje i 1997. Godine, preporučivši da vlade članice &quot;poduzmu odgovarajuće korake u borbi protiv govora mržnje&quot; u skladu sa svojom preporukom R (97) 20&lt;ref&gt;Council of Europe, Committee of Ministers, [https://wcd.coe.int/com.instranet.InstraServlet?command=com.instranet.CmdBlobGet&amp;InstranetImage=1658005&amp;SecMode=1&amp;DocId=582600&amp;Usage=2 Recommendation R (97) 20 of the Committee of Ministers to Member States on &quot;Hate Speech&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120617054457/https://wcd.coe.int/com.instranet.InstraServlet?command=com.instranet.CmdBlobGet&amp;InstranetImage=1658005&amp;SecMode=1&amp;DocId=582600&amp;Usage=2 |date=17. 6. 2012 }}, adopted by the Committee of Ministers on 30 October 1997, accessed 10 March 2017&lt;/ref&gt; ESLJP ne nudi općeprihvaćenu definiciju za &quot;govor mržnje&quot;, već nudi samo parametre po kojima tužitelji mogu odlučiti ima li &quot;govor mržnje&quot; pravo na slobodu govora.&lt;ref&gt;{{cite news|title=A Web of Hate: European, U.S. Laws Clash on Defining and Policing Online Anti-Semitism|work=Algemeiner Journal|date=28. 2. 2013|first=Alina Dain|last=Sharon|url=http://www.algemeiner.com/2013/02/28/a-web-of-hate-european-u-s-laws-clash-on-defining-and-policing-online-anti-semitism/}}&lt;/ref&gt;

Rastuća svijest o ovoj temi rezultat je obrazovnih programa u školama, koji su poboljšali izvještavanje o pojavi mržnje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Walker|first=Mark|title=Activities to tackle Hate speech SecEd Magazine|url=https://www.academia.edu/33555930/Activities_to_tackle_Hate_speech_SecEd_Magazine|language=en}}&lt;/ref&gt; Savjet Evrope također je stvorio [[Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije|Evropsku komisiju protiv rasizma i netolerancije]] koja je izradila izvještaje o svakoj zemlji i nekoliko općih preporuka politike, na primjer protiv [[antisemitizam|antisemitizma]] i [[netolerancija|netolerancije]] protiv [[musliman]]a.

===Bosna i Hercegovina===
[[Ustav Bosne i Hercegovine]] preuzeo je sve odredbe odgovarajućih konvencija u regulaciji sprečavanja govora mržnje. Međutim, u praksi nema efikasne primjene prekršajne ni krivične odgovornosti, čak ni za negatore [[genocid]]a i otvorene oblike [[islamofobija|islamofobije]], [[antisemititam|antisemitizma]], vrijeđanja po nacionalnoj ili religioznoj pripadnosti, kao ni [[komunizam|antikomunizma]]. Odnos prema [[LGBT]] pojedincima i grupama, tek u 2019, pokazuje određene naznake tolerancije.

=== Hrvatska ===
[[Hrvatska|Ustav Hrvatske]] jamči [[sloboda govora|slobodu govora]], a hrvatski kazneni zakon zabranjuje diskriminaciju i kažnjava svakoga &quot;tko se temelji na razlici rase, religije, jezika, političkog ili drugog uvjerenja, bogatstva, rođenja obrazovanje, socijalni status ili druga svojstva, kao što su [[spol]], [[boja kože]], nacionalnost ili etnička pripadnost krše osnovna ljudska prava i slobode priznate od međunarodne zajednice.

=== Srbija ===
Ustav [[Srbija|Srbije]] garantuje [[sloboda govora|slobodu govora]], ali ga u određenim slučajevima ograničava na zaštitu prava drugih. Krivična prijava &quot;izazivanja animoziteta i netrpeljivosti zasnovane na etničkoj, rasnoj i religijskoj osnovi&quot; nosi zatvorsku kaznu od najmanje šest meseci i najviše deset godina.&lt;ref&gt;Serbian Penal code, section 317.&lt;/ref&gt;
U današnjoj primjeni, nadležni organi, međutim, nedovoljno su osjetljivi na povremene i trajne oblike netolerancije prema pripadnicima nesrpskih rasnih, etničkih, spolno-rodnih, pa i političkih grupa.

==Internet==
Na internetu, 31. maja 2016, [[Facebook]], [[Google]], [[Microsoft]] i [[Twitter]], zajednički su se složili s kodeksom ponašanja [[Evropska unija|Evropske unije]], kojim ih se obvezuju na pregled „[većine] važećih obavijesti o uklanjanju ilegalnog govora mržnje“ objavljene na njihovim službama u roku od 24 sata.&lt;ref name=&quot;guardian-euhatespeech&quot;&gt;{{Cite news|title=Facebook, YouTube, Twitter and Microsoft sign EU hate speech code|url=https://www.theguardian.com/technology/2016/may/31/facebook-youtube-twitter-microsoft-eu-hate-speech-code|newspaper=The Guardian|access-date=7. 6. 2016|date=31. 5. 2016|last1=Hern|first1=Alex}}&lt;/ref&gt;
Prije toga, 2013. godine, Facebook je pod pritiskom preko 100 zagovaračkih grupa, uključujući [[Projekt svakodnevnog seksizma]], pristao promijeniti svoje politike govora mržnje nakon što su objavljeni podaci u vezi sa sadržajem koji podstiče nasilje u porodici i seksualno nasilje, što je dovelo do povlačenja oglašavanja 15 velikih kompanija.&lt;ref&gt;{{cite news|title=#FBrape: Will Facebook Heed Open Letter Protesting 'Endorsement Of Rape &amp; Domestic Violence'?|url=http://www.huffingtonpost.co.uk/2013/05/28/fbrape-will-facebook-heed-open-letter-protesting-endorsement-rape-domestic-violence_n_3346520.html|access-date=29. 5. 2013|newspaper=The Huffington Post UK|date=28. 5. 2013|author=Sara C Nelson}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rory Carroll&quot;&gt;{{cite news|title=Facebook gives way to campaign against hate speech on its pages|url=https://www.theguardian.com/technology/2013/may/29/facebook-campaign-violence-against-women?CMP=EMCNEWEML6619I2|access-date=29. 5. 2013|newspaper=The Guardian UK|date=29. 5. 2013|author=Rory Carroll}}&lt;/ref&gt;

Mnoge ekstremističke organizacije šire govor mržnje objavljujući postove koji djeluju kao upute. Algoritmi za analizu sadržaja uočavaju očigledan govor mržnje, ali ne mogu pokupiti prikriveni govor mržnje. Stoga, iako se originalni post tehnički može pridržavati politike govora mržnje, ideje koje članak objavljuje potiču čitatelje da koriste odjeljak komentara za širenje otvorenog govora mržnje. Ovi odjeljci se ne prate tako strogo kao glavni post.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eprints.qut.edu.au/101369/|title=Hate speech and covert discrimination on social media: Monitoring the Facebook pages of extreme-right political parties in Spain|last=Anat|first=Ben-David|last2=Ariadna|first2=Matamoros-Fernandez|date=2016|website=eprints.qut.edu.au|language=en|access-date=5. 3. 2018|archive-date=18. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120747/https://eprints.qut.edu.au/101369/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Genocid]]
* [[Islamofobija]]
* [[Holokaust]]
* [[Ksenofobija]]
* [[Ad hominem]]
* [[Zavadi, pa vladaj]]

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

==Bibliografija==
* {{cite web|last1=Davidson|first1=John Daniel|title=Sorry, College Kids, There's No Such Thing As Hate Speech|url=https://thefederalist.com/2017/04/20/sorry-college-kids-theres-no-thing-hate-speech/|website=The Federalist|publisher=FDRLST Media|access-date=24. 4. 2017|date=20. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170424020627/http://thefederalist.com/2017/04/20/sorry-college-kids-theres-no-thing-hate-speech/|archive-date=24. 4. 2017|url-status=dead}}
*[http://thekind-heartedsmartaleck.blogspot.com/2017/04/sorry-federalist-writer-there-is-such.html rebuttal to Davidson: Sorry, Federalist Writer, There Is Such A Thing As Hate Speech] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220403233855/http://thekind-heartedsmartaleck.blogspot.com/2017/04/sorry-federalist-writer-there-is-such.html |date=3. 4. 2022 }}

== Vanjski linkovi==
* [https://web.archive.org/web/20190331052010/http://tandis.odihr.pl/?p=home TANDIS (Tolerance and Non-Discrimination Information System), developed by the OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights]
* [https://web.archive.org/web/20171104023326/https://www.ericdigests.org/1993/drug.htm Reconciling Rights and Responsibilities of Colleges and Students: Offensive Speech, Assembly, Drug Testing and Safety]
* [https://web.archive.org/web/20171022101020/https://www.ericdigests.org/1998-1/conduct.htm From Discipline to Development: Rethinking Student Conduct in Higher Education]
* [https://web.archive.org/web/20190402113421/https://www.ericdigests.org/2001-3/sexual.htm Sexual Minorities on Community College Campuses]
* [https://web.archive.org/web/20191129032249/https://www.thefire.org/ The Foundation for Individual Rights in Education]
* [https://www.academia.edu/33555930/Activities_to_tackle_Hate_speech_SecEd_Magazine Activities to tackle Hate speech]
* [http://www.ibiblio.org/rcip//sbh.html Survivor bashing - bias motivated hate crimes]
* [https://web.archive.org/web/20120716192804/http://www.article19.org/data/files/pdfs/publications/hate-speech-reflections.pdf &quot;Striking the right balance&quot;] by Agnès Callamard
, for Article 19
* [https://web.archive.org/web/20191018004033/https://www.echr.coe.int/Documents/FS_Hate_speech_ENG.pdf Hate speech], a factsheet by the European Court of Human Rights, 2015
* [http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/media/doc/cm/rec(1997)020&amp;expmem_EN.asp Recommendation No. R (97) 20] Committee of Ministers of the Council of Europe 1997

[[Kategorija:Sociologija]]
[[Kategorija:Ponašanje]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]]
[[Kategorija:Seksualna orijentacija]]
[[Kategorija:Zločin iz mržnje]]
[[Kategorija:Sloboda govora]]
[[Kategorija:Politička terminologija]]</text>
      <sha1>pxl48iryjiufwi7wqw3uhl9pwxhkcpb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Francisco Pizarro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>460897</id>
    <revision>
      <id>3901878</id>
      <parentid>3753083</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T13:40:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901878</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8593" sha1="kqeyf7esvah1kuw4yipwflz9mse2b3u" xml:space="preserve">'''Francisco Pizarro González''' ( {{IPAc-en|p|ɪ|ˈ|z|ɑr|oʊ}} ; {{IPA-es|fɾanˈθisko piˈθaro|lang}} (rođen oko 1471-1476 - umro 26. juna 1541) bio je španski [[konkvistador]], najpoznatiji po ekspedicijama koje su dovele do pada [[Inka|Carstva Inka]] i [[Španija|španskog]] osvajanja [[Peru]]a .
[[Datoteka:Portrait of Francisco Pizarro.jpg|mini|Portret Francisca Pizarra]]

Rođen je u gradu Trujillo, u Španiji, u siromašnoj porodici. Avanturistički duh ga je nagnao da istražuje dotada neistraženi svijet. Zajedno sa Vascom Núñezom de Balbom, pri njegovom prelasku preko Panamske prevlake, postaje prvi Europljan koji se domogao [[Tihi okean|Tihog okeana]] . Nekoliko godina bio je gradonačelnik novoosnovanog [[Panama City|grada Paname]] i poduzeo je dvije propale ekspedicije u Peru. 1528. godine Pizarro je od [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|kralja Karla V]] dobio dozvolu i krenuo u svoju treću ekspediciju u Peru.

Kad su obalski domoroci zaprijetili ekspediciji, Pizarro se preselio i osnovao prvo špansko naselje u Peruu, San Miguel de Piura. Nakon niza manevara, Pizarro je u novembru 1532. zarobio inkovskog cara Atahualpa u [[Bitka kod Cajamarke|bici kod Cajamarke]]. Zahtijevana je otkupnina za carevo puštanje i Atahualpa je sobu ispunio zlatom, ali Pizarro ga je optužio za razne zločine i pogubio ga u julu 1533. godine. Iste godine, Pizarro je ušao u glavni grad Inka, u Cuzco i dovršio svoje osvajanje Perua. U januaru 1535. godine Pizarro je osnovao grad [[Lima]], projekat koji je smatrao svojim najvećim dostignućem.

Prepirke između Pizarra i njegovog dugogodišnjeg saborca Diega Almagra kulminirale su u bici za Las Salinas, nakon koje je Almagro pogubljen. U junu 1541. godine stranka koju je vodio Almagrov sin je likvidirala Pizarra u Limi. Sahranjen je u [[Katedrala u Limi|katedrali u Limi]].

== Mladost ==
Francisco Pizarro rođen je u gradiću Trujillo. Bio je nezakoniti sin pješadijskog pukovnika Gonzala Pizarroa (1446-1522) i Francisce González. Datum njegovog rođenja se ne može sa tačnošću utvrditi, ali vjeruje se da je to bilo 70ih godina 15. stoljeća, vjerovatno 1475. godine. Njegovom obrazovanju posvećeno je malo pažnje i odrastao je nepismen.&lt;ref name=&quot;CE&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.newadvent.org/cathen/12140a.htm|title=Francisco Pizarro|website=The Catholic Encyclopedia|access-date=11. 1. 2012}}&lt;/ref&gt;

Njegov otac je bio pješadijski pukovnik koji je služio u [[Navara|Navarri]], [[Italija|Italiji]]. Majka mu se kasnije ponovo udala i rodila je sina Francisco Martín de Alcántara, koji je u osvajanju Perua sa svojim polubratom bio od samog početka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.euskalnet.net/laviana/gen_hispanas/pizarro.htm|title=Pizarro|publisher=Euskalnet.net|access-date=20. 4. 2011|archive-date=4. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604091431/http://www.euskalnet.net/laviana/gen_hispanas/pizarro.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Francisco je bio rođak [[Hernán Cortés|Hernána Cortésa]], koji je također bio konkvistador.

10. novembra 1509. Pizarro je otplovio iz Španije u Novi svijet s Alonsom de Ojedom u ekspediciji na Urabski zaljev u Tierra Firme . Pizarro je postao sudionik Ojedine propalog plana, te je kasnije bio zapovjednik dok ga nije napustio sa preživjelima.&lt;ref name=&quot;Prescott&quot;&gt;Prescott, W.H., 2011, The History of the Conquest of Peru, Digireads.com Publishing, {{ISBN|9781420941142}}&lt;/ref&gt; {{Rp|93}} Otplovio je do Cartagene i pridružio se floti Martína Fernándeza de Encisa 1513. godine.

== Rana karijera kao ''konkvistador'' ==
10. novembra 1509. Pizarro je otplovio iz Španije u Novi svijet s Alonsom de Ojedom u ekspediciji do Urabe .&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.chroniclesofamerica.com/bios/alonso_de_ojeda.htm|title=Biography of Alonso de Ojeda|last=Penn Warren|first=Robert|website=Chronicles of America|publisher=Robert Penn Warren|access-date=18. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Otplovio je do Cartagene i pridružio se floti Martína Fernándeza de Encisa, te je 1513. godine pratio Balbou pri njegovom prelasku Panamske prevlake sve do [[Tihi okean|Tihog okeana]].&lt;ref name=&quot;CE&quot;/&gt;  Sljedeće godine Pedro Arias Dávila postao je novoimenovani guverner Kastilje de Oro i time naslljeđuje Balbou. Tokom sljedećih pet godina Pizarro je postao Pedrov bliski saradnik, a guverner mu je &quot;darovao&quot; odred domorodaca i stoku.&lt;ref name=&quot;Prescott&quot;&gt;Prescott, W.H., 2011, The History of the Conquest of Peru, Digireads.com Publishing, {{ISBN|9781420941142}}[[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Special:BookSources/9781420941142|9781420941142]]&lt;/ref&gt; {{Rp|93}} Kad se Dávila odlučio riješiti Balboe zbog neslaganja, naložio je Pizarru da ga lično uhiti i izvede na sud. Balboa je obezglavljen u januaru 1519. Za svoju odanost Davili, Pizarro je nagrađen funkcijama gradonačelnika Alcalde i sudije nedavno osnovanog [[Panama City|grada Paname]] od 1519. do 1523. godine.&lt;ref name=&quot;Pascual de Andagoya (1865)&quot;&gt;{{Cite web|url=https://en.wikisource.org/wiki/Narrative_of_the_Proceedings_of_Pedrarias_Davila|title=Narrative of the Proceedings of Pedrarias Davila (1865)|last=Andagoya|first=Pascual de|date=12. 8. 1865|website=Wikisource}}&lt;/ref&gt;

== Ekspedicije u Južnu Ameriku ==
Čovjek koji je prvi započeo ekspedicije u zapadnu [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] bio je Pascual de Andagoya. Domoroci na koje je naišao pričali su mu o teritoriju bogatom zlatom zvanom Virú, koji se nalazio na rijeci zvanoj Pirú (kasnije preinačeno u Peru).  {{Rp|24}} Ovo doznajemo preko španskog pisca Garcilasa de la Vege u njegovom djelu ''Comentarios Reales de los Incas'' (1609).

Andagoya je na kraju uspostavio kontakt s nekoliko domorodačkih plemena, za koje je kasnije tvrdio da su čarobnjaci i vještice. Stigavši do rijeke San Juan (dio sadašnje granice između [[Ekvador]]a i [[Kolumbija|Kolumbije]]), Andagoya se razbolio i vratio u Panamu. Širio je vijesti i priče o &quot;Pirú&quot;, zlatom bogatoj zemlji na jugu (legendarni El Dorado). Ova otkrića, zajedno s Cortésovim uspjesima u [[Meksiko|Meksiku]], privukla su pažnju Pizarra, pokrenuvši niz ekspedicija na jug.

1524. godine, dok je još bio u Panami, Pizarro je sklopio partnerstvo sa sveštenikom Hernandom de Luqueom i vojnikom Diegom de Almagrom radi espedicija na Jug. Kasnije su Pizarro, Almagro i Luque obnovili svoje partnerstvo, dogovarajući se da unaprijed podijele zemlju za koju su prethodno iskazali interes. Iako je njihov dogovor bio strogo usmen, nazvali su to ''Empresom del Levante'' i odlučili su da će Francisco zapovijedati ekspedicijom, Almagro osigurati vojsci zalihe hrane, a Luque je bio zadužen za finansije i dodatne potrebe.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}{{Library resources box|by=no|viaf=29570235}}{{Portal|Spain|Peru|Biography}}

* [https://www.worldhistory.org/article/915/ Pizarro &amp; the Fall of the Inca Empire – World History Encyclopedia]
* [http://www.franciscopizarro.org Francisco Pizarro Chronology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200128234556/https://franciscopizarro.org/|date=28. 1. 2020}}
* {{Cite CE1913|last=Crivelli|first=Camillus|wstitle=Francisco Pizarro|short=x}}
* {{Cite Appletons'|wstitle=Pizarro, Francisco|notaref=x|short=x}}
* {{Cite AmCyc|wstitle=Pizarro|short=x}}
* [https://www.pbs.org/conquistadors/pizarro/pizarro_flat.html PBS Special: Conquistadors – Pizarro and the conquest of the Incas]
* [https://web.archive.org/web/20081011151720/http://www.ucpress.edu/books/pages/9547/9547.excerptlong.html#first] ''The Conquest of the Incas by Pizarro'', [[University of California Press]]
* [https://web.archive.org/web/20130914195004/http://www.ucalgary.ca/applied_history/tutor/eurvoya/inca.html The European Voyages of Exploration]
* &quot;Francisco Pizarro&quot;, February 1992, ''[[National Geographic Magazine|National Geographic]]''
* [http://bloknot.info/juan-de-samanos-relacion-de-los-primeros-descubrimientos-peru-francisco-pizarro-y-diego-de-almagro-1526/ Relacion de los primeros descubrimientos de Francisco Pizarro y Diego de Almagro, 1526]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210131065912/https://www.bloknot.info/juan-de-samanos-relacion-de-los-primeros-descubrimientos-peru-francisco-pizarro-y-diego-de-almagro-1526/ |date=31. 1. 2021 }} BlokNOT (A. Skromnitsky), 9 October 2009, Colleccion de documentos ineditos para la historia de Espana. Tomo V – 1844
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Historija Perua]]
[[Kategorija:Umrli 1541.]]
[[Kategorija:Španski konkvistadori]]
[[Kategorija:Istraživači]]
[[Kategorija:Žrtve atentata]]</text>
      <sha1>kqeyf7esvah1kuw4yipwflz9mse2b3u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>464217</id>
    <revision>
      <id>3901910</id>
      <parentid>3899235</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T18:53:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Konduras</username>
        <id>109737</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3901910</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17353" sha1="pbmmz0sev1aslajlgs8wbxuoa4mh1qh" xml:space="preserve">'''Osmanska arhitektura''' nastala je u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] pod uticajem [[Islamska umjetnost|islamske umjetnosti]], a razvijala se i širila istovremeno s vojnim osvajanjima [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].&lt;ref&gt;[https://de.scribd.com/doc/52673223/osmanska-arhitektura Osmanska arhitektura]&lt;/ref&gt;

Kad se pojavila na [[Balkan]]u i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], još je bila u fazi razvoja, bez ustaljene forme i građevne tradicije. Kada se pogledaju spomenici iz XV vijeka, još uvijek se vidi neodređenost formi, traženje novih i boljih oblika. Početna faza ove arhitekture (starocarigradski stil) traje na cijelom području osmanske države do polovine XVI stoljeća, sve do [[Mimar Sinan|Kodža Mimar Sinana]] i njegovih glasovitih učenika. Nakon toga arhitektura ima sasvim jasno izbalansirane oblike i građevnu tradiciju.&lt;ref name=&quot;BejtićA&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/346650792/Alija-Bejtic-Spomenici-Osmanlijske-Arhitekture-u-Bosni-i-Hercegovini |title= Alija Bejtić: Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini |work=Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973 |access-date= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;

U tom periodu u Bosni i cijelom Osmanskom Carstvu nastao je najveći broj arhitektonskih spomenika i umjetničkih predmeta, te se zbogtoga taj vremenski period naziva zlatni vijek osmanske arhitekture i umjetnosti. Razvoj arhitekture tekao je sa širenjem države i jačanjem njene ekonomske moći. Najznačajniji period u osmanskoj arhitekturi ili klasični period osmanske arhitekture (1501-1703), obilježila su dva velika graditelja, odnosno, dvije graditeljske škole čiji su oni rodonačelnici, a to su mimar Hajrudin i mimar Sinan, najveći neimar ne samo klasičnog nego uopće osmasnkog arhitektonskog stila.

[[Mimar Hajrudin (stariji)|Mimar Hajrudin]] gradi u vrijeme sultana [[Bajazita II]] (1482–1512), s najvažnijom džamijom sultana Bajazita II (1501) u [[Istanbul]]u na Bajazitovom trgu. Ova džamija, ima centralno prostorno rješenje sa konstuktivnim sistemom pod uticajem [[Aja Sofija|Aja Sofije]], i svi ostali neimari toga perioda rade u mimar-Hajredinovom stilu.

[[Mimar Sinan]] (1490–1588) označava najveći uspon osmanske arhitekture. Prva njegova [[džamija Šahzade]] (1548) nije velika, ali je izvanredne konstrukcije. Predpostavlja se da je njegova najznačajnija osobina, čistoća i smjelost u konstrukciji, došla do izražaja još u početku graditeljske karijere, kada je radio kao konstruktor – inženjer na izgradnji vojnih tvrđava i utvrđenja. U Bosni i Hercegovini je po njegovim projektima izgrađen [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u i [[Karađoz-begova džamija]] u Mostaru. Njegov učenik [[Mimar Hajrudin]] mlađi sagradio je [[stari most]] u Mostaru

Poslije poraza pod [[Beč]]om osmanska država doživljava stalne neuspjehe, koje prati i opadanje građevne umjetnosti. Nema više onih bogatih zadužbina i sjajnih spomenika XVI stoljeća i sve se svodi na popravke i podizanje manjih objekata.

Domaći graditelji, primajući orijentalne oblike, uvijek su ih prilagođavali ekonomskim prilikama svoje sredine i domaćim tradicijama i tako ih transformirali u gotovo specifičan arhitektonski izraz.

Poznata su dvojica domaćih graditelja, Nedžar Hadži Ibrahim i Sinan, koji su živjeli u Sarajevu u XVI vijeku i ostavili dvije male džamije kao svoje zadužbine. Dunđeri su bili isključivo domaći ljudi, i upravo su oni, gradeći stambene kuće, male džamije, dućane i male magaze, doprinijeli fizionomiji gradova iz turskog doba koja je potpuno dobila osmanski pečat.

Bosanski namjesnik [[Gazi Husrev-beg]] za gradnju svojih zadužbina angažovao je majstore iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Dubrovnik]]a pa zidovi nekih njegovih građevina isti su kao zidovi dubrovačkih građevina toga vremena.&lt;ref name=&quot;NRedžić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/245963499/Husref-Redzic-Islamska-umjetnost |title= Nusref Redžić: Islamska umjetnost |work=Izdavački zavod Jugoslavija – Beograd 1967 |access-date= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;

Nijedan spomenik ove arhitekture u Bosni i Hercegovini ne odlikuje se svojom glomaznošću već se skladno ukomponirao u svoju sredinu. Oni su više strukturni, pejzažni i slikoviti, nego što su monumentalni.

I koliko god je ta [[arhitektura]] u svojoj biti bila vezana za orijentalne oblike, ona je u Bosni poprimila i specifičnu, domaću notu, pa se može i nazvati bosanskohercegovačka arhitektura orijentalnog tipa.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://majkaidijete.ba/edukacija-2/arhitektura/item/1867-osmanski-arhitektonski-stilovi-prete%C4%8De-bosanskog-arhitektonskog-sloga |title=Osmanski arhitektonski stilovi |access-date=29. 8. 2021 |archive-date=20. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920004732/http://majkaidijete.ba/edukacija-2/arhitektura/item/1867-osmanski-arhitektonski-stilovi-prete%C4%8De-bosanskog-arhitektonskog-sloga |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Hrišćanski dio stanovništva i dalje je gradio sakralne objekte u ranijim stilovima, jer je postojala tradicija u ovoj arhitekturi. Naselja su se počela graditi po novom principu podjele na zanatsko-trgovački dio – čaršiju i stambeni dio naselja – mahalu. Do ovoga je došlo zbog toga što u predosmansko doba nije bilo pravih gradskih naselja.

Arhitektura je bila najrazvijenija umjetnost u Osmanskom Carstvu. Vladarev dvor i institucija vakufa bili su glavni nosioci gradnje javnih i sakralnih objekata, za razliku od hrišćanskih zemalja gdje je crkvena organizacija glavni nosilac arhitektonske djelatnosti. 
[[File:Livno-Stari most.jpg|mini|desno|[[Most na Dumanu]] u [[Livno|Livnu]] iz XVII stoljeća]]
== Mostovi ==
Mostovi iz osmanskog perioda predstavljaju remek-djelo ne samo tadašnjeg graditeljstva nego i današnjice zahvaljujući metodologiji izgradnje. Tokom svog postojanja izloženi su različitim razarajućim utjecajima: poplave, djelovanja snažnih bujica, miniranja, bombardovanja, te od stalnog utjecaja saobraćaja koji se odvija preko mosta. Nekoliko mostova u cijelosti je prebačeno na nove lokacije. Obavljena saniranja i rekonstrukcije ponekad su se pokazale neadekvatnim i na određeni način narušili njihov autentični izgled, a u nekim slučajevima čak i doprinijeli daljnjoj degradaciji.
&lt;ref name=&quot;Azra&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.researchgate.net/publication/322204057_MOSTOVI_U_DOBA_OSMANSKOGA_CARSTVA_U_BOSNI_I_HERCEGOVINI_BRIDGES_FROM_THE_OTTOMAN_PERIOD_IN_BOSNIA_AND_HERZEGOVIN |title=Azra Kurtovic, Naida Ademović - MOSTOVI U DOBA OSMANSKOGA CARSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI |work=Univerzitet u Sarajevu |access-date= 13. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;

Brojni su mostovi iz osmanskog perioda, a najpoznatiji su:
* [[Stari most]] u Mostaru
* [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u Višegradu. Zajedno sa Starim mostom u Mostaru, nalazi se na [[UNESCO]]-ovoj [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|listi mjesta svjetske baštine u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=769 |title=Most Mehmed-paše Sokolovića |work=kons.gov.ba |access-date=13. 3. 2016 |archive-date=22. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200122205637/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=769 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
* [[Stari most (Konjic)|Stari most u Konjicu]]
* [[Most na Žepi]] je sredinom XX stoljeća prebačen na novu lokaciju, da ne bi bio pokriven vodom novostvorenog vještačkog jezera&lt;ref name=&quot;Žepa&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2519 |title=Azra Kurtovic, Naida Ademović - MOSTOVI U DOBA OSMANSKOGA CARSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=13. 9. 2019 |archive-date=20. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180820234909/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2519 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Isto se desilo i sa [[Arslanagića most]]om kod [[Trebinje|Trebinja]].
[[File:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|desno|Svrzina kuća u Sarajevu – tipična gradska kuća iz osmanskog perioda]]
== Stambena gradska kuća ==
{{Glavni|Gradska bosanska kuća osmanskog doba|Kuća u Hercegovini iz osmanskog doba}}
Nova stambena kuća koju su donijele Osmanlije predstavljala je razvijeniji tip u odnosu na zatečenu drvenu kuću seoskog tipa. Kuća je jasno raščlanjena na prizemlje od kamena i sprat od drveta sa ispunom od ćerpiča ili od dasaka oblijepljenih malterom. Do sprata vodi drveno stepenište u otvoreni prostor divanhane. Sobe su niske sa drvenom tavanicom. Na podu je prostrt ćilim, sredina sobe je slobodna. U njoj porodica danju objeduje na niskim sinijama, a noću spava na dušecima prostrtim po ćilimu. Posteljina je danju u uzidanim drvenim ormarima. Ispod prozora je sećija sa šiljtetima i jastucima.

Sobe su doksatno izbačene iznad prizemlja. Doksat izražava savladavanje sile teže, težnja za lebdenjem.
 
Krov je kosi i četvorovodni.

U početku su kuće bile odmaknute od ulice i okrenute ka bašti. Vremenom su se primicale ulici, da bi se u XIX vijeku gradile sa doksatom iznad ulica.

Bogatije kuće imale su dva dvorišta: muško, sa ekonomskim dijelom, i žensko, porodično, s bunarom ili česmom i cvijećem.

Bogatija vlastela gradila je i ishodne kuće za potrebe odmora u ljetnom periodu, sličnih arhitektonskih rješenja.&lt;ref name=&quot;Zildžić&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3009 |title=Zildžića kuća |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=29. 10. 2017 |archive-date=28. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200628135929/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[File:Sarajevo Tram-Stop Bascarsija 2011-10-28.jpg|mini|desno|Čekrekjčina potkupolna džamija u Sarajevu]]
[[File:Begova dzamija.jpg|mini|desno|Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu, sa kupolom i polukupolom]]
[[File:Suleimania Mosque.JPG|mini|desno|[[Šarena džamija (Travnik)|Sulejmanija džamija u Travniku]], sa četverovodnim krovom u stubovima i prodajnim prostorom u prizemlju]]

== Džamija ==
Džamije u Bosni i Hercegovini nose sve oznake osmanske arhitekture, ali su skromnijih dimenzija. Izuzev dvije, sve su u tlocrtu kvadratnih dimenzija sa središnjim molitvenim prostorom. U sredini prednjeg zida molitvenog prostora nalazi se [[mihrab]], polukružna niša, gdje stoji [[imam]] dok predvodi molitvu. U desnom prednjem uglu je [[minber]] ili propovijedaonica u vidu uzdignutog jednokrakog stubišta. Pozadi je mahvil, uzdignuti prostor gdje za vrijeme klanjanja stoji [[mujezin]]. Ispred ulaza je sofa ili trijem, kao smišljeni psihički posrednik između ulice (svijeta buke) i džamije (mjesta tišine) &lt;ref name=&quot;BejtićA&quot;/&gt;

[[Munara]] je obavezni arhitektonski dio džamije, koja se prvenstveno nalazi sa desne strane. Razlikuju se po visini, veličini i obliku presjeka i materijalu od kojeg su izgrađene (drvo, kamen).

Postoji nekoliko vrsta džamija.

'''Jednoprostorna potkupolna džamija''' je jednostavna arhitektonska kompozicija, sa malobrojnim elementima konstrukcije, raščlanjenosti pa i dekoracije.
* [[Džamija Muslihudina Čekrekčije|Čekrekčijina džamija]] u Sarajevu iz 1526. Najstarija sačuvana potkupolna džamija u Sarajevu je Čekrekči Muslihudinova džamija. Ova džamija je po mnogo čemu posebna. Njoj nedeostaje uobičajeni trijem specifičan za potkupolne džamije. Umjesto tijema, s prednje strane džamije, nalaze se trgovačke radnje koje su ukomponirane u džamijsku cjelinu. Specifičnost ove džamije je i munara koja je uvučena u centralni kubus objekta. Čekrekčijina džamija objedinjuje tradiciju bursanskog i ranocarigradskog stila, što ukazuje da je riječ o gradnji koja prethodi klasičnom osmanskom arhitektonskom stilu.&lt;ref&gt;[https://akos.ba/osmanska-arhitektura-u-srcu-sarajeva-sarajevske-potkupolne-dzamije/ Sarajevske potkupolne džamije]&lt;/ref&gt;
* [[Jeni džamija]]  u Travniku iz 1549.
* [[Aladža džamija]] u [[Foča|Foči]] iz 1550.
'''Džamiji sa kupolom i polukupolom''' pripadaju samo dvije: 
* [[Gazi Husrev-begova džamija]] u Sarajevu iz 1531, po projektu glavnog osmanskog mimara Adžema Esira Alija. Sama godina izgradnje džamije upućeuje na prelazni period u osmanskoj arhitekturi, te je ona jedan od posljednjih objekata građenih u ranocarigradskom stilu.
* [[Ferhat-pašina džamija]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].

Poseban i najbrojniji tip su '''džamije sa četverovodnim krovom''' i ravnom drvenom tavanicom. Dijele se u dva podtipa: tip jednoprostorne džamije, koji preovladava, i tip džamije sa stupovima. Ovom drugom tipu u Bosni pripada desetak džamija velikih dimenzija koje se javljaju u Bosni u posljednjim stoljećima osmanske uprave. Ovaj tip džamija predstavlja novo tlocrtno rješenje gdje stupovi nose tavanicu i mahvil postavljen duž prednjeg i dva bočna zida. Arhitektonski najznačajnija džamija ovog tipa u Bosni i Hercegovini je:
* [[Šarena džamija (Travnik)|Sulejmanija džamija u Travniku]] (Šarena džamija),  izgrađena 1815. na temeljima mnogo starije. U prizemlju je ispod čitave džamije kameni bezistan u kojem je ranije bilo 10 dućana, koji su danas uklonjeni. Molitveni prostor je iznad bezistana.
* [[Džamija šejha Magribije|Magribija džamija]] u Sarajevu
* [[Gazanferija džamija]] u Banjoj Luci

[[Datoteka:Baščaršija - panoramio (1).jpg|mini|desno|Brusa bezistan]]
== Bezistan ==
Bezistan je složena riječ od [[Arapski jezik|arapskog]] ''bezz'' i [[Perzijski jezik|perzijskog]] nastavka (i)stan, a znači mjesto gdje se bez ili platno prodaje (od [[Svila|svile]], [[pamuk]]a i [[lan]]a). Kasnije je korišten za prodaju i druge skupocjene robe.

Bezisteni su vrlo solidno građene zgrade. Zidani su od kamena i presvedeni kupolama ili bačvastim svodovima. Osnovica im je pravougaonik ili kvadrat. Zidovi su im debeli metar i više.

Privredni život i graditeljska ekspanzija Sarajeva i drugih većih gradova u 16. vijeku bili su u znaku  [[Trgovina|trgovine]] i [[zanat]]stva, najviše zahvaljujući  poslovnoj preduzimljivosti [[Dubrovačka Republika|dubrovčana]]. Uvozi se razna tekstilna roba, [[riža]], [[papir]], čoha. Izvozi se [[vosak]], živa stoka, koža. Da bi se unaprijedila trgovina, sagrađena su tri bezistana u Sarajevu, dva u [[Travnik]]u i jedan u Banjoj Luci.
* '''Mehmed-begov bezistan''', 
* [[Gazi Husrev-begov bezistan|Gazi Husrev-begov]] i 
* '''Rustem-pašin''' ([[Brusa bezistan]]) je izgrađen 1551. u Sarajevu . Njegov osnivač je [[Rustem-paša Opuković]], porijeklom iz Sarajeva ili iz njegove okoline. Ima 6 velikih kupola, promjera 7 metara (visina vrha kupole je oko 12,50 m iznad poda prizemlja bezistana), i 2 kupolice koje su izvedene od turske cigle. Kupole se oslanjaju na dva stupca. Svi prozorski otvori  kao i otvori vrata imaju šembrane izvedene od fino obrađenog kamena, a krila vrata i prozorski kapci su od kovanog gvožđa. Jedini je primjerak potkupolnog bezistana na prostorima bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]].

Nakon [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije]] korišten je kao magacin vojničkih uniformi, trgovina manufakturne robe, paromlin, kao magacinski prostor, tržnica mliječnih proizvoda i robna kuća suvenira. Od 2001 enterijer Brusa bezistana je preuređen tako da je dobio funkciju stalne postavke  [[Muzej grada Sarajeva|Muzeja grada Sarajeva]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. jula 2006. godine, donijela je odluku da se proglasi za  [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2841 |title=Brusa bezistan |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=30. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200630013726/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2841 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Marti Cheery, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]] i [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik .
[[File:Te%C5%A1anj_-_Tour_de_l%27horloge_1.JPG|mini|desno|Tešanjska sahat-kula i [[Tešanjska tvrđava]]]]
== Kule i odžaci ==
{{Glavni|Kula}}
Turska feudalna gospoda (spahije) gradila je po svojim imanjima posebne kamene dvorce ili kule na više spratova. Služile su za stanovanje i za odbranu. Uz kule gradili su se odžaci ili konaci kao stambeni objekti. To su redovito jednospratne zgrade. U Bosni i Hercegovini ima preko četrdeset sela i zaselaka imenom Kula i dvanaest Kulina, trideset i jedno naselje zove se Odžak, četiri Odžaci i jedno Odžačina.

Poseban vid kula i građevina su [[Sahat-kula|sahat-kule]].

== Turbeta u Bosni i Hercegovini ==
{{Glavni|Turbe (mauzolej)}}
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] nakon osmanskih vremena, ostala su mnoga turbeta, kao obilježje na nečije djelo i postojanje. Mnoga turbeta u Bosni i Hercegovini osim [[Historija|historijskog]] imaju i [[Religija|religiozno]] značenje.

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{Commonscat|Ottoman architecture in Bosnia and Herzegovina}}
{{portal Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini| ]]</text>
      <sha1>pbmmz0sev1aslajlgs8wbxuoa4mh1qh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901959</id>
      <parentid>3901910</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T04:02:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3901959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17382" sha1="m4mbd614a6951mm7ncx9vwp8mlere1r" xml:space="preserve">'''Osmanska arhitektura''' nastala je u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] pod uticajem [[Islamska umjetnost|islamske umjetnosti]], a razvijala se i širila istovremeno s vojnim osvajanjima [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].&lt;ref&gt;[https://de.scribd.com/doc/52673223/osmanska-arhitektura Osmanska arhitektura]&lt;/ref&gt;

Kad se pojavila na [[Balkan]]u i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], još je bila u fazi razvoja, bez ustaljene forme i građevne tradicije. Kada se pogledaju spomenici iz XV vijeka, još uvijek se vidi neodređenost formi, traženje novih i boljih oblika. Početna faza ove arhitekture (starocarigradski stil) traje na cijelom području osmanske države do polovine XVI stoljeća, sve do [[Mimar Sinan|Kodža Mimar Sinana]] i njegovih glasovitih učenika. Nakon toga arhitektura ima sasvim jasno izbalansirane oblike i građevnu tradiciju.&lt;ref name=&quot;BejtićA&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/346650792/Alija-Bejtic-Spomenici-Osmanlijske-Arhitekture-u-Bosni-i-Hercegovini |title= Alija Bejtić: Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini |work=Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973 |access-date= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;

U tom periodu u Bosni i cijelom Osmanskom Carstvu nastao je najveći broj arhitektonskih spomenika i umjetničkih predmeta, te se zbogtoga taj vremenski period naziva zlatni vijek osmanske arhitekture i umjetnosti. Razvoj arhitekture tekao je sa širenjem države i jačanjem njene ekonomske moći. Najznačajniji period u osmanskoj arhitekturi ili klasični period osmanske arhitekture (1501-1703), obilježila su dva velika graditelja, odnosno, dvije graditeljske škole čiji su oni rodonačelnici, a to su mimar Hajrudin i mimar Sinan, najveći neimar ne samo klasičnog nego uopće osmasnkog arhitektonskog stila.

[[Mimar Hajrudin (stariji)|Mimar Hajrudin]] gradi u vrijeme sultana [[Bajazita II]] (1482–1512), s najvažnijom džamijom sultana Bajazita II (1501) u [[Istanbul]]u na Bajazitovom trgu. Ova džamija, ima centralno prostorno rješenje sa konstuktivnim sistemom pod uticajem [[Aja Sofija|Aja Sofije]], i svi ostali neimari toga perioda rade u mimar-Hajredinovom stilu.

[[Mimar Sinan]] (1490–1588) označava najveći uspon osmanske arhitekture. Prva njegova [[džamija Šahzade]] (1548) nije velika, ali je izvanredne konstrukcije. Predpostavlja se da je njegova najznačajnija osobina, čistoća i smjelost u konstrukciji, došla do izražaja još u početku graditeljske karijere, kada je radio kao konstruktor – inženjer na izgradnji vojnih tvrđava i utvrđenja. U Bosni i Hercegovini je po njegovim projektima izgrađen [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u i [[Karađoz-begova džamija]] u Mostaru. Njegov učenik [[Mimar Hajrudin]] mlađi sagradio je [[stari most]] u Mostaru

Poslije poraza pod [[Beč]]om osmanska država doživljava stalne neuspjehe, koje prati i opadanje građevne umjetnosti. Nema više onih bogatih zadužbina i sjajnih spomenika XVI stoljeća i sve se svodi na popravke i podizanje manjih objekata.

Domaći graditelji, primajući orijentalne oblike, uvijek su ih prilagođavali ekonomskim prilikama svoje sredine i domaćim tradicijama i tako ih transformirali u gotovo specifičan arhitektonski izraz.

Poznata su dvojica domaćih graditelja, Nedžar Hadži Ibrahim i Sinan, koji su živjeli u Sarajevu u XVI vijeku i ostavili dvije male džamije kao svoje zadužbine. Dunđeri su bili isključivo domaći ljudi, i upravo su oni, gradeći stambene kuće, male džamije, dućane i male magaze, doprinijeli fizionomiji gradova iz turskog doba koja je potpuno dobila osmanski pečat.

Bosanski namjesnik [[Gazi Husrev-beg]] za gradnju svojih zadužbina angažovao je majstore iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Dubrovnik]]a pa zidovi nekih njegovih građevina isti su kao zidovi dubrovačkih građevina toga vremena.&lt;ref name=&quot;NRedžić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/245963499/Husref-Redzic-Islamska-umjetnost |title= Nusref Redžić: Islamska umjetnost |work=Izdavački zavod Jugoslavija – Beograd 1967 |access-date= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;

Nijedan spomenik ove arhitekture u Bosni i Hercegovini ne odlikuje se svojom glomaznošću već se skladno ukomponirao u svoju sredinu. Oni su više strukturni, pejzažni i slikoviti, nego što su monumentalni.

I koliko god je ta [[arhitektura]] u svojoj biti bila vezana za orijentalne oblike, ona je u Bosni poprimila i specifičnu, domaću notu, pa se može i nazvati bosanskohercegovačka arhitektura orijentalnog tipa.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://majkaidijete.ba/edukacija-2/arhitektura/item/1867-osmanski-arhitektonski-stilovi-prete%C4%8De-bosanskog-arhitektonskog-sloga |title=Osmanski arhitektonski stilovi |access-date=29. 8. 2021 |archive-date=20. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920004732/http://majkaidijete.ba/edukacija-2/arhitektura/item/1867-osmanski-arhitektonski-stilovi-prete%C4%8De-bosanskog-arhitektonskog-sloga |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Hrišćanski dio stanovništva i dalje je gradio sakralne objekte u ranijim stilovima, jer je postojala tradicija u ovoj arhitekturi. Naselja su se počela graditi po novom principu podjele na zanatsko-trgovački dio – čaršiju i stambeni dio naselja – mahalu. Do ovoga je došlo zbog toga što u predosmansko doba nije bilo pravih gradskih naselja.

Arhitektura je bila najrazvijenija umjetnost u Osmanskom Carstvu. Vladarev dvor i institucija vakufa bili su glavni nosioci gradnje javnih i sakralnih objekata, za razliku od hrišćanskih zemalja gdje je crkvena organizacija glavni nosilac arhitektonske djelatnosti. 
[[File:Livno-Stari most.jpg|mini|desno|[[Most na Dumanu]] u [[Livno|Livnu]] iz XVII stoljeća]]
== Mostovi ==
Mostovi iz osmanskog perioda predstavljaju remek-djelo ne samo tadašnjeg graditeljstva nego i današnjice zahvaljujući metodologiji izgradnje. Tokom svog postojanja izloženi su različitim razarajućim utjecajima: poplave, djelovanja snažnih bujica, miniranja, bombardovanja, te od stalnog utjecaja saobraćaja koji se odvija preko mosta. Nekoliko mostova u cijelosti je prebačeno na nove lokacije. Obavljena saniranja i rekonstrukcije ponekad su se pokazale neadekvatnim i na određeni način narušili njihov autentični izgled, a u nekim slučajevima čak i doprinijeli daljnjoj degradaciji.
&lt;ref name=&quot;Azra&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.researchgate.net/publication/322204057_MOSTOVI_U_DOBA_OSMANSKOGA_CARSTVA_U_BOSNI_I_HERCEGOVINI_BRIDGES_FROM_THE_OTTOMAN_PERIOD_IN_BOSNIA_AND_HERZEGOVIN |title=Azra Kurtovic, Naida Ademović - MOSTOVI U DOBA OSMANSKOGA CARSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI |work=Univerzitet u Sarajevu |access-date= 13. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;

Brojni su mostovi iz osmanskog perioda, a najpoznatiji su:
* [[Stari most]] u Mostaru
* [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u Višegradu. Zajedno sa Starim mostom u Mostaru, nalazi se na [[UNESCO]]-ovoj [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|listi mjesta svjetske baštine u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=769 |title=Most Mehmed-paše Sokolovića |work=kons.gov.ba |access-date=13. 3. 2016 |archive-date=22. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200122205637/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=769 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
* [[Stari most (Konjic)|Stari most u Konjicu]]
* [[Most na Žepi]] je sredinom XX stoljeća prebačen na novu lokaciju, da ne bi bio pokriven vodom novostvorenog vještačkog jezera&lt;ref name=&quot;Žepa&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2519 |title=Azra Kurtovic, Naida Ademović - MOSTOVI U DOBA OSMANSKOGA CARSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=13. 9. 2019 |archive-date=20. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180820234909/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2519 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Isto se desilo i sa [[Arslanagića most]]om kod [[Trebinje|Trebinja]].
[[File:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|desno|Svrzina kuća u Sarajevu – tipična gradska kuća iz osmanskog perioda]]
== Stambena gradska kuća ==
{{Glavni|Gradska bosanska kuća osmanskog doba|Kuća u Hercegovini iz osmanskog doba}}
Nova stambena kuća koju su donijele Osmanlije predstavljala je razvijeniji tip u odnosu na zatečenu drvenu kuću seoskog tipa. Kuća je jasno raščlanjena na prizemlje od kamena i sprat od drveta sa ispunom od ćerpiča ili od dasaka oblijepljenih malterom. Do sprata vodi drveno stepenište u otvoreni prostor divanhane. Sobe su niske sa drvenom tavanicom. Na podu je prostrt ćilim, sredina sobe je slobodna. U njoj porodica danju objeduje na niskim sinijama, a noću spava na dušecima prostrtim po ćilimu. Posteljina je danju u uzidanim drvenim ormarima. Ispod prozora je sećija sa šiljtetima i jastucima.

Sobe su doksatno izbačene iznad prizemlja. Doksat izražava savladavanje sile teže, težnja za lebdenjem.
 
Krov je kosi i četvorovodni.

U početku su kuće bile odmaknute od ulice i okrenute ka bašti. Vremenom su se primicale ulici, da bi se u XIX vijeku gradile sa doksatom iznad ulica.

Bogatije kuće imale su dva dvorišta: muško, sa ekonomskim dijelom, i žensko, porodično, s bunarom ili česmom i cvijećem.

Bogatija vlastela gradila je i ishodne kuće za potrebe odmora u ljetnom periodu, sličnih arhitektonskih rješenja.&lt;ref name=&quot;Zildžić&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3009 |title=Zildžića kuća |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=29. 10. 2017 |archive-date=28. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200628135929/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[File:Sarajevo Tram-Stop Bascarsija 2011-10-28.jpg|mini|desno|Čekrekjčina potkupolna džamija u Sarajevu]]
[[File:Begova dzamija.jpg|mini|desno|Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu, sa kupolom i polukupolom]]
[[File:Suleimania Mosque.JPG|mini|desno|[[Šarena džamija (Travnik)|Sulejmanija džamija u Travniku]], sa četverovodnim krovom u stubovima i prodajnim prostorom u prizemlju]]

== Džamija ==
Džamije u Bosni i Hercegovini nose sve oznake osmanske arhitekture, ali su skromnijih dimenzija. Izuzev dvije, sve su u tlocrtu kvadratnih dimenzija sa središnjim molitvenim prostorom. U sredini prednjeg zida molitvenog prostora nalazi se [[mihrab]], polukružna niša, gdje stoji [[imam]] dok predvodi molitvu. U desnom prednjem uglu je [[minber]] ili propovijedaonica u vidu uzdignutog jednokrakog stubišta. Pozadi je mahvil, uzdignuti prostor gdje za vrijeme klanjanja stoji [[mujezin]]. Ispred ulaza je sofa ili trijem, kao smišljeni psihički posrednik između ulice (svijeta buke) i džamije (mjesta tišine) &lt;ref name=&quot;BejtićA&quot;/&gt;

[[Munara]] je obavezni arhitektonski dio džamije, koja se prvenstveno nalazi sa desne strane. Razlikuju se po visini, veličini i obliku presjeka i materijalu od kojeg su izgrađene (drvo, kamen).

Postoji nekoliko vrsta džamija.

'''Jednoprostorna potkupolna džamija''' je jednostavna arhitektonska kompozicija, sa malobrojnim elementima konstrukcije, raščlanjenosti pa i dekoracije.
* [[Džamija Muslihudina Čekrekčije|Čekrekčijina džamija]] u Sarajevu iz 1526. Najstarija sačuvana potkupolna džamija u Sarajevu je Čekrekči Muslihudinova džamija. Ova džamija je po mnogo čemu posebna. Njoj nedeostaje uobičajeni trijem specifičan za potkupolne džamije. Umjesto tijema, s prednje strane džamije, nalaze se trgovačke radnje koje su ukomponirane u džamijsku cjelinu. Specifičnost ove džamije je i munara koja je uvučena u centralni kubus objekta. Čekrekčijina džamija objedinjuje tradiciju bursanskog i ranocarigradskog stila, što ukazuje da je riječ o gradnji koja prethodi klasičnom osmanskom arhitektonskom stilu.&lt;ref&gt;[https://akos.ba/osmanska-arhitektura-u-srcu-sarajeva-sarajevske-potkupolne-dzamije/ Sarajevske potkupolne džamije]&lt;/ref&gt;
* [[Jeni džamija]]  u Travniku iz 1549.
* [[Aladža džamija]] u [[Foča|Foči]] iz 1550.
'''Džamiji sa kupolom i polukupolom''' pripadaju samo dvije: 
* [[Gazi Husrev-begova džamija]] u Sarajevu iz 1531, po projektu glavnog osmanskog mimara Adžema Esira Alija. Sama godina izgradnje džamije upućeuje na prelazni period u osmanskoj arhitekturi, te je ona jedan od posljednjih objekata građenih u ranocarigradskom stilu.
* [[Ferhat-pašina džamija]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].

Poseban i najbrojniji tip su '''džamije sa četverovodnim krovom''' i ravnom drvenom tavanicom. Dijele se u dva podtipa: tip jednoprostorne džamije, koji preovladava, i tip džamije sa stupovima. Ovom drugom tipu u Bosni pripada desetak džamija velikih dimenzija koje se javljaju u Bosni u posljednjim stoljećima osmanske uprave. Ovaj tip džamija predstavlja novo tlocrtno rješenje gdje stupovi nose tavanicu i mahvil postavljen duž prednjeg i dva bočna zida. Arhitektonski najznačajnija džamija ovog tipa u Bosni i Hercegovini je:
* [[Šarena džamija (Travnik)|Sulejmanija džamija u Travniku]] (Šarena džamija),  izgrađena 1815. na temeljima mnogo starije. U prizemlju je ispod čitave džamije kameni bezistan u kojem je ranije bilo 10 dućana, koji su danas uklonjeni. Molitveni prostor je iznad bezistana.
* [[Džamija šejha Magribije|Magribija džamija]] u Sarajevu
* [[Gazanferija džamija]] u Banjoj Luci

[[Datoteka:Baščaršija - panoramio (1).jpg|mini|desno|Brusa bezistan]]
== Bezistan ==
Bezistan je složena riječ od [[Arapski jezik|arapskog]] ''bezz'' i [[Perzijski jezik|perzijskog]] nastavka (i)stan, a znači mjesto gdje se bez ili platno prodaje (od [[Svila|svile]], [[pamuk]]a i [[lan]]a). Kasnije je korišten za prodaju i druge skupocjene robe.

Bezisteni su vrlo solidno građene zgrade. Zidani su od kamena i presvedeni kupolama ili bačvastim svodovima. Osnovica im je pravougaonik ili kvadrat. Zidovi su im debeli metar i više.

Privredni život i graditeljska ekspanzija Sarajeva i drugih većih gradova u 16. vijeku bili su u znaku  [[Trgovina|trgovine]] i [[zanat]]stva, najviše zahvaljujući  poslovnoj preduzimljivosti [[Dubrovačka Republika|dubrovčana]]. Uvozi se razna tekstilna roba, [[riža]], [[papir]], čoha. Izvozi se [[vosak]], živa stoka, koža. Da bi se unaprijedila trgovina, sagrađena su tri bezistana u Sarajevu, dva u [[Travnik]]u i jedan u Banjoj Luci.
* '''Mehmed-begov bezistan''', 
* [[Gazi Husrev-begov bezistan|Gazi Husrev-begov]] i 
* '''Rustem-pašin''' ([[Brusa bezistan]]) je izgrađen 1551. u Sarajevu . Njegov osnivač je [[Rustem-paša Opuković]], porijeklom iz Sarajeva ili iz njegove okoline. Ima 6 velikih kupola, promjera 7 metara (visina vrha kupole je oko 12,50 m iznad poda prizemlja bezistana), i 2 kupolice koje su izvedene od turske cigle. Kupole se oslanjaju na dva stupca. Svi prozorski otvori  kao i otvori vrata imaju šembrane izvedene od fino obrađenog kamena, a krila vrata i prozorski kapci su od kovanog gvožđa. Jedini je primjerak potkupolnog bezistana na prostorima bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]].

Nakon [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije]] korišten je kao magacin vojničkih uniformi, trgovina manufakturne robe, paromlin, kao magacinski prostor, tržnica mliječnih proizvoda i robna kuća suvenira. Od 2001 enterijer Brusa bezistana je preuređen tako da je dobio funkciju stalne postavke  [[Muzej grada Sarajeva|Muzeja grada Sarajeva]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. jula 2006. godine, donijela je odluku da se proglasi za  [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2841 |title=Brusa bezistan |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=30. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200630013726/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2841 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Marti Cheery, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]] i [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik .
[[File:Te%C5%A1anj_-_Tour_de_l%27horloge_1.JPG|mini|desno|Tešanjska sahat-kula i [[Tešanjska tvrđava]]]]
== Kule i odžaci ==
{{Glavni|Kula}}
Turska feudalna gospoda (spahije) gradila je po svojim imanjima posebne kamene dvorce ili kule na više spratova. Služile su za stanovanje i za odbranu. Uz kule gradili su se odžaci ili konaci kao stambeni objekti. To su redovito jednospratne zgrade. U Bosni i Hercegovini ima preko četrdeset sela i zaselaka imenom Kula i dvanaest Kulina, trideset i jedno naselje zove se Odžak, četiri Odžaci i jedno Odžačina.

Poseban vid kula i građevina su [[Sahat-kula|sahat-kule]].

== Turbeta u Bosni i Hercegovini ==
{{Glavni|Turbe (mauzolej)}}
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] nakon osmanskih vremena, ostala su mnoga turbeta, kao obilježje na nečije djelo i postojanje. Mnoga turbeta u Bosni i Hercegovini osim [[Historija|historijskog]] imaju i [[Religija|religiozno]] značenje.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
* {{Commonscat-inline|Ottoman architecture in Bosnia and Herzegovina}}

[[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini| ]]</text>
      <sha1>m4mbd614a6951mm7ncx9vwp8mlere1r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hatuša</title>
    <ns>0</ns>
    <id>469334</id>
    <revision>
      <id>3901967</id>
      <parentid>3488500</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T04:38:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901967</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8852" sha1="clv3gqvc5kov6dcucm5u7wajy5mlf5b" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetska baština
| SB             = Hatuša: Glavni grad Hetita
| zvanični_naziv = 
| slika          = Lion_Gate,_Hattusa_01.jpg
| veličina_slike = 
| opis           = 
| dio            = 
| sadrži         = 
| lokacija       = {{flag|Turska}}
| kriterij       = i,ii,iii,iv
| ID             = 377
| koordinate     = 
| godina         = 1986. 
| proširenja     = 
| ugroženost     = 
| površina       = 268.46 ha
| tampon-zona    = 
| veb-sajt       = &lt;ref&gt;[https://whc.unesco.org/en/list/377 UNESCO]&lt;/ref&gt;
| locmapin       = 
| opis_karte     = 
| širina_karte   = 
| reljef         = &lt;!-- &quot;1&quot; za refeljnu kartu ako je dostupna --&gt;
| dijete         = &lt;!-- &quot;yes&quot; ako je ova infokutija unutar neke druge --&gt;
| ugrađeno       = &lt;!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --&gt;
}}

'''Hatuša''' je bio glavni grad [[Hetiti|Hetitskog carstva]] tokom kasnog perioda [[Bronzano doba|bronzanog doba]]. Ruševine ovog grada leže u blizini današnjeg Boğazkalea u [[Turska|Turskoj]], u blizini velike petlje rijeke [[Kızılırmak]].
Uvrštena je na [[UNESCO]]-ovu listu [[Svjetska baština|svjetske baštine]] 1986. godine.&lt;ref name=turska&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/tr |title= Turska, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Okolina grada ==

Krajolik koji je okruživao grad obuhvatao je bogata poljoprivredna polja, brdska predjela povoljna za pašnjake kao i šume. Još uvijek se oko lokaliteta grada nalaze manja područja pod šumama ali u manjem obimu u odnosu na antički period. To je značilo da su stanovnici imali izvrsnu zalihu drva prilikom gradnje svojih kuća i drugih građevina. Polja su stanovnicima grada pružala urod pšenice, ječma i leće. Također se uzgajao i lan, ali je primarni sirovina za izradu odjeće još uvijek bila ovčja vuna. Stanovnici Hatuše se se bavili i lovom na jelene u šumi, ali je taj oblik lova vjerovatno bio samo luksuz rezerviran za plemstvo. Uzgajale su se i različite vrste domaćih životinja.

U blizini je bilo još nekoliko naselja, poput hrama na stijenama Yazılıkaya i grada Alacahoyuka. Budući da su rijeke u tom području neprikladne za velike brodove, prijevoz robe do i iz grada obavljala se kopnenim putem. 
 
== Historija ==
=== Najraniji period ===

Oko 2000. godine p.n.e, starosjedilački narod Hati počeli su osnivati naselja na područjima koja su zaposjeli a mjesto su nazivali Hatuš. Hati su svoje početno naselje izgradili na visokom grebenu Büyükkalea..&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.hattuscha.de/English/cityhistory1.htm |title=The Excavations at Hattusha: &quot;A Brief History&quot; |access-date=29. 10. 2020 |archive-date=10. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110210015426/http://www.hattuscha.de/English/cityhistory1.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Najraniji tragovi naseljavanja na ovom lokalitetu su iz šestog milenijuma p.n.e. U 19. i 18. vijeku p.n.e. trgovci iz Ašura u Asiriji osnovali su trgovačko mjesto naselivši se u svom odvojenom kvartu grada. Središte njihove trgovačke mreže nalazilo se u Kanešu (današnji Kültepe). S obzirom da je poslovanje zahtijevalo vođenje evidencije trgovci pridošli iz Ašura uveli su u upotrebu klinasto pismo.

Karbonizirani sloj identifikovan u iskopinama svjedoči o paljenju i propasti grada Hatušaa oko 1700. godine p.n.e. Pretpostavlja se da je za taj događaj odgovoran kralj kralj Anitta iz Kussare, koji je za taj čin pripisao sebi zaslugu i podigao upisanu kletvu:

{{Citat|Ko god nakon mene postane kralj i nastani se u Hatušu, neka ga udari Nebeska Oluja!&lt;ref&gt;Hamblin, William J. ''Warfare in the Ancient Near East to 1600 BC: Holy Warriors at the Dawn of History''. New York: Routledge, 2006.&lt;/ref&gt;}}

=== Hetitski carski grad ===

Samo generaciju kasnije, kralj koji je govorio hetitski jezik odabrao je Hatušu kao svoju rezidenciju i glavni grad. [[Hetski jezik]] već je neko vrijeme pridobivao govornike na štetu [[Hatski jezik|hatskog jezika]]. Hatski Hatuša sada postaje Hatuša i na hetitskom jeziku a vladar uzima ime ''Hatušili'' tj. ''onaj iz Hatuše''. Hatušili je označio početak nehatijske ''hetitske'' države i kraljevsku lozu hetitskih Velikih kraljeva, od kojih je njih 27 vladara poznato po njemu.

Nakon što su [[Kaskijci]] stigli na sjever kraljevstva, dva su puta napali grad do te mjere da su kraljevi morali premjestiti kraljevsko sjedište u drugi grad. Za vrijeme vladavine [[Tuthali I|Tuthalija I]], Hetiti su se preselili na sjever do Sapinue, vraćajući se kasnije na prvobitno prebivalište. Tokom perioda Muvatallija II preselili su se na jug u Tarhuntassu, ali su Hatušiliji III dodijelili poziciju upravitelja Hatuše. Mursili III vratio je sjedište u Hatušu, gdje su kraljevi ostali do kraja hetitskog kraljevstva u 12. vijeku prije nove ere.

[[Datoteka:Hattusa,_capital_of_the_Hittite_Empire_04.jpg|thumb|left|Ostaci Velikog hrama u unutrašnjosti grada]]

Na svom vrhuncu, grad je prostirao na 1,8&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i sastojao se od unutarnjeg i vanjskog dijela, oba okružena masivnim i još uvijek vidljivim zidom podignutim tokom vladavine Suppiluliuma I (oko 1344–1322 p.n.e. Unutarnji grad prostirao se na površini od oko 0,8&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i sastojao se od citadele s velikim administrativnim zgradama i hramovima. Kraljevska rezidencija, ili akropola, sagrađena je na visokom grebenu koji je danas poznat kao Büyükkale (Velika tvrđava).&lt;ref&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/86892/Buyukkale ''Encyclopædia Britannica'': Büyükkale]&lt;/ref&gt; The city displayed over 6&amp;nbsp;km of walls, with inner and outer skins around 3 m of thick and 2 m of space between them, adding 8 m of the total thickness.&lt;ref name=&quot;Lewis, Leo Rich 2010 p. 142&quot;&gt;Lewis, Leo Rich; Tenney, Charles R. (2010). ''The Compendium of Weapons, Armor &amp; Castles''. Nabu Press. p. 142. {{ISBN|1146066848}}.&lt;/ref&gt; Grad je okruživali zidovi preko 6&amp;nbsp;km dužine, s unutarnjim i vanjskim slojem zida debljine oko 3 m i oko 2 m prostora između njih, odnosno ukupne dubljine od 8 metara.&lt;ref name=&quot;Lewis, Leo Rich 2010 p. 142&quot;/&gt;

Na jugu se nalazio vanjski grad površine oko 1&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, sa složenim ulazima ukrašenim reljefima na kojima su prikazani ratnici, lavovi i sfinge. Ovdje su bila smještena četiri hrama, svaki postavljen oko portiranog dvorišta, zajedno sa svjetovnim zgradama i stambenim zgradama. Izvan zidova su groblja, od kojih većina sadrži grobove sa spaljivanje. Savremene procjene govore da je tokom vrhunca grada u njemu živjelo između 40.000 i 50.000 stanovnika a u ranom periodu, u centru grada nalazila se trećina tog broja. Stambene kuće izgrađene drvenom i zemljanom opekom nestale su s tog mjesta, a ostali su samo kameni zidovi hramova i palača.

Grad je uništen, zajedno sa samom Hetitskom državom, oko 1200. p.n.e, kao dio [[Kolaps bronzanog doba|kolapsa bronzanog doba]]. Iskopavanja sugeriraju da je Hatuša postepeno napuštana tokom nekoliko decenija kako je hetitsko carstvo propadalo.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Beckman |first=Gary |editor-last=Chavalas |editor-first=Mark W. |date=2007 |title=Current Issues in the History of the Ancient Near East |chapter=From Hattusa to Carchemish: The latest on Hittite history|chapterurl=http://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/handle/2027.42/77477/PAAA8.pdf |location=Claremont, California |publisher=Regina Books |pages=97–112 |access-date=18. 12. 2014 }}&lt;/ref&gt; Lokalitet je nakon toga ostao napušten sve do 800. p.n.e., kada se na tom području pojavilo malo frigijsko naselje.&lt;ref name=uno&gt;{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/377 |title= Hatuša: Glavni grad Hetita |work=UNESCO - whc.unesco.org |access-date= 24. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Pronalazak grada ==
1833. godine francuski arheolog Charles Texier (1802–1871) poslan je u istraživačku misiju u Tursku. Sljedeće godine otkrio je ruševine drevne hetitske prijestolnice Hatuša. Ernest Chantre otvorio je nekoliko pokusnih rovova u selu koje se tada zvalo Boğazköy. Od 1906, Njemačko orijentalno društvo vršilo je iskopavanje na području Hatuše (s prekidima tokom dva svjetska rata i [[Velika depresija|velike depresije]]). Arheološke radove i dalje provodi Njemački arheološki institut (Deutsches Archäologisches Institut). Hugo Winckler i Theodore Makridi Bey izveli su prva iskapanja 1906, 1907 i 1911–13, koja su nastavljena 1931. pod vodstvom Kurta Bittela, a potom i Petera Nevea (direktor nalazišta 1963, generalni direktor od 1978. do 1994).

== Reference ==
{{Refspisak|}}

{{Commonscat|Hattusa}}
{{Svjetska baština u Turskoj}}

[[Kategorija:Bivši gradovi u Turskoj]]
[[Kategorija:Hetitski gradovi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]
[[Kategorija:Turističke atrakcije u Turskoj]]
[[Kategorija:Arheologija u Turskoj]]</text>
      <sha1>clv3gqvc5kov6dcucm5u7wajy5mlf5b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hlamidomonas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>471061</id>
    <revision>
      <id>3901982</id>
      <parentid>3885175</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T07:30:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44428" sha1="0t8h32cvpwlj5cjcd4srgw580wwiws2" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = ''Chlamydomonas''
| slika = chlamydomonas_(10000x).jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = [[Skenirajući elektronski mikroskop|SEM]] slika hlamidomonasa (10000×)
| regnum = [[Viridiplantae]]
| divisio = [[Chlorophyta]]
| classis = [[Chlorophyceae]]
| ordo = [[Volvocales]]
| familia = [[Chlamydomonadaceae]]
| genus = '''''Chlamydomonas'''''
| genus_autorstvo = [[Christian Gottfried Ehrenberg|Ehrenb.]]
| razdioba_stepen = Vrste
| razdioba = Vidi tekst.
}}
 [[Slika:Chlamydomonas caudata.JPG|thumb|Crtež  ''Chlamydomonas caudata'' Wille.&lt;ref&gt;[https://www.biodiversitylibrary.org/item/44537#page/79/mode/1up Hazen, Tracy E. 1922. The phylogeny of the genus ''Brachiomonas''. ''Bulletin of the Torrey Botanical Club''. 49(4):75-92, with two plates.]&lt;/ref&gt;]]
[[Slika:Chlamydomonas reinhardtii vector scheme.svg|alt=|thumb|329x329px|Poprečni presjek ćelije ''Chlamydomonas reinhardtii'']]
[[Slika:Chlamydomonas EPA.jpg|thumb|L ''Chlamydomonas'' sa dva biča, vidljiva u dnu lijevo]]
[[Slika:Chlamydomonas globosa - 400x (13263097835).jpg|thumb|''Chlamydomonas globosa'', opet s dva biča, samo vidljive dolje lijevo]] 
'''''Chlamydomonas''''' je [[rod (biologija)|rod]] [[zelene alge|zelenih algi]] sa oko  325 (priznatih) [[vrsta]] i više u fazi revizije&lt;ref name=Smith&gt;Smith, G.M. 1955 ''Cryptogamic Botany Volume 1. Algae and Fungi'' McGraw-Hill Book Company Inc&lt;/ref&gt; sve [[jednoćelijski organizam|jednoćelijski]] [[bičari]], pronađeni u stajaćoj vodi i na vlažnom tlu, u [[slatka voda|slatkoj]] i morskoj vodi, pa čak i u snijegu kao &quot;snježne alge&quot;.&lt;ref&gt;Hoham, R.W., Bonome, T.A., Martin, C.W. and Leebens-mack, J.H. 2002. A combined 18S rDNA and rbcL phylogenetic analysis of ''Chloromonas'' and ''Chlamydomonas'' (Chlorophyceae, Volvocales ) emphasizing snow and other cold-temperature habitats. ''Journal of Phycology'', '''38''': 1051–1064. [https://dx.doi.org/10.1046/j.1529-8817.2002.t01-1-01227.x]&lt;/ref&gt; ''Chlamydomonas'' se koristi kao [[modelni organizam]] u [[molekularna biologija|molekulskoj biologiji]], posebno za proučavanje pokretljivosti [[flagela|bičeva]]  i dinamike [[hloroplast]]a, [[biogeneza|biogeneze]] i [[genetika|genetike]]. Jedna od mnogih upečatljivih karakteristika '' Chlamydomonas '' je ta što sadrži [[ionski kanal|ionske kanale]] ([[kanalrodopsin]]e) koji se direktno aktiviraju svjetlošću. Neki regulatorni sistemi roda ''Chlamydomonas'' složeniji su od njihovih[[Homologije (biologija)|homologa]] u [[Gymnosperma]], s evolucijski povezanim regulatornim proteinima koji su veći i koji sadrže dodatne domene.&lt;ref&gt;A Falciatore, L Merendino, F Barneche, M Ceol, R Meskauskiene, K Apel, JD Rochaix (2005). The FLP proteins act as regulators of chlorophyll synthesis in response to light and [[plastid]] signals in Chlamydomonas. The red eyespot in Chlamydomonas is sensitive to light and hence determines movement. Genes &amp; Dev, 19:176-187 [http://genesdev.cshlp.org/content/19/1/176.full.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180719003048/http://genesdev.cshlp.org/content/19/1/176.full.pdf |date=19. 7. 2018 }}&lt;/ref&gt;

Studije iz [[molekularna filogenija|molekulske filogenije]] pokazale su da je uobičajeni rod ''Chlamydomonas'' definiran pomoću morfoloških podataka [[poloifilija|polifiletski]], unutar reda [[Volvocales]], a mnoge vrste su preklasificirane (npr. u rodove'' [[Oogamochlamys]]'', ''[[Lobochlamys]]''), a mnoge druge loze hlamidomonasa trebaju se prekvalificirati.&lt;ref&gt;Juliet Brodie &amp; Jane Lewis (2007). ''Unravelling the algae: the past, present, and future of algal systematics''. CRC Press. p. 140, [https://books.google.com/books?id=-YEYFhgUBsQC].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wehr, J.D., Sheath, R.G. &amp; Kociolek, J.P. (eds., 2015). ''Freshwater Algae of North America: Ecology and Classification''. Academic Press, USA, p. 275-276, [https://books.google.com/books?id=yjnLAwAAQBAJ].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pröschold, T., Marin, B., Schlösser, U.W. &amp; Melkonian, M. (2001). Molecular phylogeny and taxonomic revision of ''Chlamydomonas'' (Chlorophyta). I. Emendation of ''Chlamydomonas'' Ehrenberg and ''Chloromonas'' Gobi, and descripription of ''Oogamochlamys'' gen. nov. and ''Lobochlamys'' gen. nov. ''Protist'' 152: 265-300, 7 figs, 5 tables, [http://images.algaebase.org/pdf/8CCBC95A077f625A63qlm103DEF4/sdarticle.pdf]{{Dead link|date=juni 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Ovaj rod uključuje jednoćelijske ćelije, sferne ili blago cilindrične, papile mogu biti prisutne ili odsutne. Hloroplasti su zeleni i obično su u obliku čaše.&lt;ref name=Guiry2007&gt;Guiry, M.D., John, D.M. Rindi, F. and McCarthy, T.K. (ed) ''2007 New Survey of Clare Island Volume 6: The Freshwater and Terrestrial Algae''.  Royal Irish Academy. {{ISBN|978-1-904890-31-7}}&lt;/ref&gt; Ključna karakteristika roda su dva prednja biča, jednake dužine.&lt;ref&gt;Harris, Elizabeth H. ( 2009) [https://books.google.com/books?id=xTjJGV5GWY0C&amp;printsec=frontcover&amp;dq=%22The+Chlamydomonas+Sourcebook%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjD6IjbgebkAhVF7HMBHZ8DCtoQ6AEIKjAA#v=onepage&amp;q=%22The%20Chlamydomonas%20Sourcebook%22&amp;f=false &quot;The Genus ''Chlamydomonas''&quot;] In ''The Chlamydomonas Sourcebook'' (Second Edition), chapter 1, volume 1, pages 1-24. {{ISBN|9780080919553}} {{doi|10.1016/B978-0-12-370873-1.00001-0}}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{div col|colwidth=24em}}
# ''[[Chlamydomonas aalesundensis]]'' &lt;small&gt;(N.Wille) Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas abbreviata]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas acidophila]]'' &lt;small&gt;Negoro&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas acies]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas actinochloris]]'' &lt;small&gt;Deason &amp; Bold&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas acuminata]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas acuta]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas acutata]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas acutiformis]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; Jahoda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas acutissima]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas aequabilis]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas aggregata]]'' &lt;small&gt;Deason &amp; Bold&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas agloëformis]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas akimovii]]'' &lt;small&gt;Vaulina, Dorogostajskaja, Noviczkova &amp; Sdobnikova&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas akinetos]]'' &lt;small&gt;Deason &amp; Bold&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas alaskensis]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas alata]]'' &lt;small&gt;Cohn&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas alatapapilla]]'' &lt;small&gt;J.Schiller&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas alkalinophila]]'' &lt;small&gt;H.J.Hu &amp; L.M.Luo&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas allensworthii]]'' &lt;small&gt;R.C.Starr, F.Marner &amp; Jaenicke&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas altera]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas ambigua]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas ametastatos]]'' &lt;small&gt;F.Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas amici-mei]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas angulosa]]'' &lt;small&gt;O.Dill&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas annulata]]'' &lt;small&gt;Nygaard&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas anticontata]]'' &lt;small&gt;J.Schiller&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas anulata]]'' &lt;small&gt;Nygaard&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas anuraea]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas apiangulata]]'' &lt;small&gt;H.J.Hu&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas apicala]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas apiculata]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas appendiculata]]'' &lt;small&gt;Deason &amp; Bold&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas applanata]]'' &lt;small&gt;Pringsheim&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas arachne]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas archibaldiae]]'' &lt;small&gt;Uhlik &amp; Bold&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas arctoalpina]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas asiatica]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas asterosperma]]'' &lt;small&gt;Lagerheim&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas astigmata]]'' &lt;small&gt;M.W.Spargo&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas asymmetrica]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas autumnalis]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas bacca]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas baccata]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas bacillaris]]'' &lt;small&gt;R.Grandori &amp; L.Grandori&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas bacillus]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; R.Jahoda&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas badensis]]'' &lt;small&gt;F.Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas ballenyana]]'' &lt;small&gt;Kol&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas basimaculata]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; Jahoda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas bella]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas bergii]]'' &lt;small&gt;Nygaard&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas bicaudata]]'' &lt;small&gt;L.Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas bichlora]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; R.Jahoda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas biciliata]]'' &lt;small&gt;(Pascher) Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas bicocca]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas biconica]]'' &lt;small&gt;A.Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas bilatus]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas bipartita]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas boldii]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas bolyaiana]]'' &lt;small&gt;Kol&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas botryopara]]'' &lt;small&gt;Rodhe &amp; Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas botulus]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas bourrellyi]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas breviciliata]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas britannica]]'' &lt;small&gt;J.W.G.Lund&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas bursiculaeformis]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas caeca]]'' &lt;small&gt;Sokoloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas calatelensis]]'' &lt;small&gt;(Péterfi) H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas calcicola]]'' &lt;small&gt;Fritsch &amp; John&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas callosa]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas capitata]]'' &lt;small&gt;Scherffel &amp; Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas caput-sepiae]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas carolii]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas carpatica]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas caucasica]]'' &lt;small&gt;Kol&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas caudata]]'' &lt;small&gt;Wille&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas cavanillesiana]]'' &lt;small&gt;P.González&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas cellerima]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas chadefaudii]]'' &lt;small&gt;Bourrelly&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas characioides]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas chlamydogama]]'' &lt;small&gt;Bold&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas chlorastera]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas chlorogonioides]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; Jahoda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas chodatii]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas cienkowskii]]'' &lt;small&gt;Schmidle&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas citriformis]]'' &lt;small&gt;Scherffel &amp; Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas clavata]]'' &lt;small&gt;Nygaard&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas closter]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas coccoides]]'' &lt;small&gt;Butcher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas communis]]'' &lt;small&gt;Perty&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas complanata]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas completa]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas composita]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas concinna]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas concordia]]'' &lt;small&gt;J.C.Green, D.Neuville &amp; P.Daste&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas confinis]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas conica]]'' &lt;small&gt;P.A.Dangeard&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas coniformis]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas conjungens]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas conochilae]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas conocylindrus]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas constricta]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas conversa]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas convexa]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas corrosa]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; Jahoda&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas corticatiformis]]'' &lt;small&gt;L.Péterfi&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas costata]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas crassa]]'' &lt;small&gt;H.R.Christen&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas cribrum]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas cristata]]'' &lt;small&gt;D.Vodenicarov &amp; I.Kirjanov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas cucculata]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; R.Jahoda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas curvicauda]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; Czurda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas cyanea]]'' &lt;small&gt;Schiller&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas cylindrica]]'' &lt;small&gt;Chodat&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas cylindrocystiformis]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas cylindrus]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas dactylococcoides]]'' &lt;small&gt;Scherffel &amp; Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas dalecarlica]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas damasii]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas dangeardii]]'' &lt;small&gt;Chmilinski&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas danica]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas dauciformis]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas decipiens]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas deludens]]'' &lt;small&gt;H.R.Christen&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas depressa]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas dictyosphaeriae]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas difficilis]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas diffusa]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas dillii]]'' &lt;small&gt;P.A.Dangeard&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas dinobryonis]]'' &lt;small&gt;G.M.Smith&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas doliolum]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas dorsiventralis]]'' &lt;small&gt;F.E.Fritsch &amp; M.F.Rich&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas dorsoventralis]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas dresdensis]]'' &lt;small&gt;Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas duplex]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas ehrenbergii]]'' &lt;small&gt;Gorozhankin [Goroschankin]&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas elegans]]'' &lt;small&gt;G.S.West&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas elliptica]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas emaculata]]'' &lt;small&gt;P.C.Silva&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas endogloea]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas epibiotica]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas epsilon]]'' &lt;small&gt;Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas eradians]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas ettlii]]'' &lt;small&gt;Fott&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas eucallosa]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas euchlorum]]'' &lt;small&gt;(Ehrenberg) Wille&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas eupapillata]]'' &lt;small&gt;Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas euryale]]'' &lt;small&gt;R.A.Lewin&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas eustigma]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas fallax]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas falsipertusa]]'' &lt;small&gt;Nakada&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas fasciata]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas fenestrata]]'' &lt;small&gt;L.A.Whitford&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas fiscina]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas fissa]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas flavovirens]]'' &lt;small&gt;Rostafinski&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas flosaquae]]'' &lt;small&gt;R.Brabez&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas flosculariae]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas foraminata]]'' &lt;small&gt;Behre &amp; Schwabe&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas formosissima]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas fossalis]]'' &lt;small&gt;Conrad &amp; Kufferath&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas fottii]]'' &lt;small&gt;J.M.King&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas foveolarum]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas frankii]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas friedmannii]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas fungicola]]'' &lt;small&gt;Puymaly&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas gallica]]'' &lt;small&gt;(Bourrelly) Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas geitleri]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas geminata]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas gerloffii]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas gibberula]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas glacialis]]'' &lt;small&gt;Lagerheim&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas glans]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas globosa]]'' &lt;small&gt;J.W.Snow&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas globulosa]]'' &lt;small&gt;Perty&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas gloeogama]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas gloeopara]]'' &lt;small&gt;Rodhe &amp; Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas gloeophila]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas gordalensis]]'' &lt;small&gt;J.W.G.Lund&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas goroschankinii]]'' &lt;small&gt;Chmielevsky&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas gracilis]]'' &lt;small&gt;J.W.Snow&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas grandis]]'' &lt;small&gt;F.Stein&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas grandistigma]]'' &lt;small&gt;A.K.Mitra&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas gregaria]]'' &lt;small&gt;Butcher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas grintzescui]]'' &lt;small&gt;L.Péterfi&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas guanophila]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas guizhounensis]]'' &lt;small&gt;H.J.Hu &amp; L.M.Luo&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas gutta]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas gymnogyne]]'' &lt;small&gt;A.Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas gyroides]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas gyrus]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas haematococcoides]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; Jahoda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas hallensis]]'' &lt;small&gt;Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas halophila]]'' &lt;small&gt;Francé&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas hebes]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas hedleyi]]'' &lt;small&gt;J.J.Lee, L.J.Crockett, J.Hagen &amp; R.Stone&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas hemigymnos]]'' &lt;small&gt;L.Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas heterogama]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas heverlensis]]'' &lt;small&gt;Conrad&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas hexangularis]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas hindakii]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas huberi]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas humicola]]'' &lt;small&gt;Lucksch&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas humophilos]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas hydra]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas hydrae]]'' &lt;small&gt;T.Itô&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas hypermaculata]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas hyperstigmata]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas imitans]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas immobilis]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas inaequalis]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; Jahoda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas incerta]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas incisa]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas inconstans]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas incurva]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas indica]]'' &lt;small&gt;A.K.Mitra&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas inepta]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas inermis]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas inertis]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas inflata]]'' &lt;small&gt;Skvortsov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas inflexa]]'' &lt;small&gt;Pringsheim&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas inhabilis]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas insana]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas insolita]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas intermedia]]'' &lt;small&gt;Chodat&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas inversa]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas irregularis]]'' &lt;small&gt;L.Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas isabeliensis]]'' &lt;small&gt;J.M.King&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas isogama]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas israelensis]]'' &lt;small&gt;Massjuk &amp; Lilits&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas iyengarii]]'' &lt;small&gt;A.K.Mitra&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas kakosmos]]'' &lt;small&gt;F.Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas kirchneriellae]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas klebsii]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas kleinii]]'' &lt;small&gt;Schmidle&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas klinobasis]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas kniepii]]'' &lt;small&gt;Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas kochii]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas komarekii]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas komma]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas koprophilos]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas kronauensis]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas kuteinikowii]]'' &lt;small&gt;Goroschankin [Gorozhankin]&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas kuwadae]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas kvildensis]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas lacustris]]'' &lt;small&gt;L.S.Péterfi&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas lagenula]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas languida]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas lapponica]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas lateralis]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas latifrons]]'' &lt;small&gt;Nygaard&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas leiostraca]]'' &lt;small&gt;(Strehlow) H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas lenta]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas leptobasis]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas leptochaete]]'' &lt;small&gt;L.Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas leptos]]'' &lt;small&gt;Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas lewinii]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas libonica]]'' &lt;small&gt;H.J.Hu &amp; L.M.Luo&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas limosa]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas lismorensis]]'' &lt;small&gt;Playfair&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas lobulata]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas longeovalis]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas longirubra]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas longistigma]]'' &lt;small&gt;O.Dill&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas lunata]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; R.Jahoda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas lunata]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas lundii]]'' &lt;small&gt;H.Ettl &amp; O.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas lunulatiformis]]'' &lt;small&gt;L.Péterfi&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas macroplastida]]'' &lt;small&gt;J.W.G.Lund&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas macropyrenoidosa]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas macrostellata]]'' &lt;small&gt;J.W.G.Lund&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas macrostigma]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas madraspatensis]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas magnusii]]'' &lt;small&gt;J.Reinke&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas magurensis]]'' &lt;small&gt;L.S.Péterfi&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas manshurica]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas maramuresensis]]'' &lt;small&gt;Péterfi&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas marsupium]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas marvanii]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas matwienkoi]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas mediostigmata]]'' &lt;small&gt;H.R.Christen&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas melanospora]]'' &lt;small&gt;R.A.Lewin&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas metapyrenigera]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas microcystiae]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas microhalophila]]'' &lt;small&gt;Bischoff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas micropapillata]]'' &lt;small&gt;Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas microscopica]]'' &lt;small&gt;G.S.West&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas microsphaera]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; Jahoda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas microsphaerella]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; Jahoda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas mikroplankton]]'' &lt;small&gt;J.Reinke&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas minuta]]'' &lt;small&gt;Pringsheim&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas minutissima]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas moewusii]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas monoica]]'' &lt;small&gt;Strehlow&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas montana]]'' &lt;small&gt;Romanenko&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas monticola]]'' &lt;small&gt;Shin Watanabe&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas mucicola]]'' &lt;small&gt;Schmidle&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas muciphila]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas multigranulis]]'' &lt;small&gt;H.J.Hu &amp; L.M.Luo&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas multipes]]'' &lt;small&gt;A.Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas multiplex]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas multipyrenoidosa]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas multitaeniata]]'' &lt;small&gt;Korschikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas muriella]]'' &lt;small&gt;J.W.G.Lund&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas musculus]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas mutabilis]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas napocensis]]'' &lt;small&gt;L.Péterfi&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas nasuta]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas nephroidea]]'' &lt;small&gt;H.J.Hu &amp; L.M.Luo&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas nitens]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas noctigama]]'' &lt;small&gt;Korschikov&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas novaezealandiae]]'' &lt;small&gt;G.I.Playfair&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas nygaardii]]'' &lt;small&gt;Fott&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas obergurglii]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas obesa]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas oblonga]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas oblonga]]'' &lt;small&gt;Pringsheim&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas oblongella]]'' &lt;small&gt;J.W.G.Lund&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas obovata]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas oboviformis]]'' &lt;small&gt;H.J.Hu &amp; Y.X.Wei&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas obtusa]]'' &lt;small&gt;A.Braun&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas obversa]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas ocellata]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas ohioensis]]'' &lt;small&gt;Wailes&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas olifaniae]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas oligochloris]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; Jahoda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas oligothermica]]'' &lt;small&gt;Huber-Pestalozzi&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas oocysticola]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas opisthostigma]]'' &lt;small&gt;H.R.Christen&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas opulenta]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas orbicularis]]'' &lt;small&gt;Pringsheim&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas ovalis]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas ovalis]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas ovata]]'' &lt;small&gt;P.A.Dangeard&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas oviformis]]'' &lt;small&gt;Pringsheim&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pachychlamys]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; Jahoda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas palla]]'' &lt;small&gt;Butcher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pallens]]'' &lt;small&gt;Pringsheim&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pallida]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pallidopsis]]'' &lt;small&gt;Massjuk &amp; Lilits&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pallidostigmatica]]'' &lt;small&gt;J.M.King&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas palmellomoewusii]]'' &lt;small&gt;Novis &amp; Visnovsky&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas parallelistriata]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas paramucosa]]'' &lt;small&gt;Schiller&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas parietaria]]'' &lt;small&gt;O.Dill&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas parisii]]'' &lt;small&gt;Bourrelly&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas parkeae]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas partita]]'' &lt;small&gt;Brabez&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas parvula]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas passiva]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas patellaria]]'' &lt;small&gt;L.A.Whitford&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas paupercula]]'' &lt;small&gt;Playfair&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pelophila]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas penium]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pennata]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas perigranulata]]'' &lt;small&gt;S.Hirayama, R.Ueda, T.Nakayama &amp; I.Inouye&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas perpusilla]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pertusa]]'' &lt;small&gt;Chodat&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pertyi]]'' &lt;small&gt;Goroschankin [Gorozhankin]&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas petasus]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas peterfii]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas phaseolus]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pigra]]'' &lt;small&gt;Butcher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pila]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pinicola]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas piriformis]]'' &lt;small&gt;J.Schiller&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pirum]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pisiformis]]'' &lt;small&gt;O.Dill&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pisum]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pitschmannii]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas planctogloea]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas planoconvexa]]'' &lt;small&gt;J.W.G.Lund&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas platyrhyncha]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas plethora]]'' &lt;small&gt;Butcher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas poljanskii]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas polydactyla]]'' &lt;small&gt;Chodat&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas polypyrenoides]]'' &lt;small&gt;Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas polypyrenoideum]]'' &lt;small&gt;Prescott&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas praecox]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas primoveris]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas proboscigera]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas prokudinii]]'' &lt;small&gt;Kostikov &amp; Demchenko&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas proteus]]'' &lt;small&gt;Pringsheim&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas protracta]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; Jahoda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas provasolii]]'' &lt;small&gt;J.J.Lee, M.E.McEnery, E.G.Kahn &amp; F.L.Schuster&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudagloë]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudeugametos]]'' &lt;small&gt;Brabez&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudintermedia]]'' &lt;small&gt;Behre &amp; Schwabe&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudo-elegans]]'' &lt;small&gt;F.E.Fritsch &amp; John&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudobadensis]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudocaeca]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas pseudococcum]]'' &lt;small&gt;Lucksch&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudocostata]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; R.Jahoda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudodangeardii]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudoelegans]]'' &lt;small&gt;F.E.Fritsch &amp; R.P.John&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudoelliptica]]'' &lt;small&gt;Bourrelly&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudoepiphytica]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudofonticola]]'' &lt;small&gt;Brabez&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudogloeogama]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudohaematococcoides]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudolunata]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas pseudomicrosphaera]]'' &lt;small&gt;J.M.King&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudomutabilis]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudopertyi]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudoplanoconvexa]]'' &lt;small&gt;Desikachary&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudopolypyrenoidea]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudopulsatilla]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudoregularis]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudoreticulata]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudorotula]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudostellata]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudostellata]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudotarda]]'' &lt;small&gt;Bourrelly&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas pseudotetraolaris]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pseudotubulosa]]'' &lt;small&gt;L.Péterfi&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pulchra]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pulsatilla]]'' &lt;small&gt;H.W.Wollenweber&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pulvinata]]'' &lt;small&gt;Vischer&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pumilio]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pumilioniformis]]'' &lt;small&gt;Péterfi&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pusilla]]'' &lt;small&gt;Playfair&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pygmaea]]'' &lt;small&gt;Reisigl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pyramidalis]]'' &lt;small&gt;J.W.G.Lund&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pyrenobractea]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pyrenodiscus]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pyrenogeiton]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pyrenoidosa]]'' &lt;small&gt;Schiller&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pyriformis]]'' &lt;small&gt;J.Schiller&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pyriformis]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas pyriformis]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas quadrilobata]]'' &lt;small&gt;N.Carter&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas quiescens]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas radiata]]'' &lt;small&gt;T.R.Deason &amp; Bold&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas radiosa]]'' &lt;small&gt;A.Schneider&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas ranula]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas rapa]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas rattulii]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas raudensis]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas recta]]'' &lt;small&gt;A.Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas recta]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas regularis]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas reinhardtii]]'' &lt;small&gt;P.A.Dangeard&lt;/small&gt; - tip
# ''[[Chlamydomonas reisiglii]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas reniformis]]'' &lt;small&gt;Playfair&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas retronatans]]'' &lt;small&gt;H.Jakubiec&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas retroversa]]'' &lt;small&gt;Nygaard&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas rhigophilos]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas rhinoceros]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas rhomboidalis]]'' &lt;small&gt;H.R.Christen&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas rhopaloides]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas rigensis]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas rigophilos]]'' &lt;small&gt;Kuhn &amp; F.Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas rima]]'' &lt;small&gt;Flint &amp; Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas romanica]]'' &lt;small&gt;Péterfi&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas rosae]]'' &lt;small&gt;H.Ettl &amp; O.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas rostrata]]'' &lt;small&gt;L.S.Cienkowski&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas rotifera]]'' &lt;small&gt;J.H.Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas rotula]]'' &lt;small&gt;Playfair&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas rudolphiana]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas rugosa]]'' &lt;small&gt;Butcher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas saccus]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas sagene]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas sagittula]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas salina]]'' &lt;small&gt;H.J.Hu &amp; L.M.Luo&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas salinophila]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas salviniae]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas sanguinea]]'' &lt;small&gt;Lagerheim&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas saxonensis]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas scalpriformis]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas scarabaeus]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas schilleriana]]'' &lt;small&gt;J.H.Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas schizochlora]]'' &lt;small&gt;Bold&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas schloesseri]]'' &lt;small&gt;Pröschold &amp; Darienko&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas scintillans]]'' &lt;small&gt;A.Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas scutula]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas sectilis]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas securis]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas sedlicensis]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas semiampla]]'' &lt;small&gt;Butcher&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas sessilis]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas sestinensis]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas shawii]]'' &lt;small&gt;Skvortzow [Skvortzov]&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas sichuanensis]]'' &lt;small&gt;H.J.Hu &amp; S.Chen&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas siderogloea]]'' &lt;small&gt;Pascher &amp; R.Johoda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas sigmoidea]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas silesiae]]'' &lt;small&gt;Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas simplex]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas simulans]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas sinica]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas skujae]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas skvortzovi]]'' &lt;small&gt;H.Ettl &amp; O.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas skvortzowiana]]'' &lt;small&gt;G.E.Huber-Pestalozzi&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas smithiana]]'' &lt;small&gt;A.Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas smithii]]'' &lt;small&gt;R.W.Howshaw &amp; H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas snowiae]]'' &lt;small&gt;Printz&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas soederi]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas solida]]'' &lt;small&gt;A.Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas solida]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas sordida]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas speciosa]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas sphaera]]'' &lt;small&gt;(J.Schiller) J.H.Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas sphaerella]]'' &lt;small&gt;E.G.Pringsheim&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas sphaerica]]'' &lt;small&gt;Migula&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas sphaeroides]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas sphagnicola]]'' &lt;small&gt;(F.E.Fritsch) F.E.Fritsch &amp; H.Takeda&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas sphagnophila]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas spinifera]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas spinosa]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas spirochloris]]'' &lt;small&gt;Nygaard&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas spirogyroides]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas splendida]]'' &lt;small&gt;L.Péterfi&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas spreta]]'' &lt;small&gt;Butcher&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas springeri]]'' &lt;small&gt;J.Schiller&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas squalens]]'' &lt;small&gt;A.Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas stagnalis]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas stagnophila]]'' &lt;small&gt;Butcher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas starrii]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas steinii]]'' &lt;small&gt;Goroschankin [Gorozhankin]&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas stellata]]'' &lt;small&gt;O.Dill&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas stelliformis]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas stercoraria]]'' &lt;small&gt;E.G.Pringsheim&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas stigmata]]'' &lt;small&gt;Skvortzov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas strepta]]'' &lt;small&gt;F.Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas striata]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas striolatus]]'' &lt;small&gt;H.J.Hu &amp; S.Chen&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas strohschneideri]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas subanguliformis]]'' &lt;small&gt;H.Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas subangulosa]]'' &lt;small&gt;F.E.Fritsch &amp; R.P.John&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas subangulosa]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas subannulata]]'' &lt;small&gt;C.C.Jao &amp; H.J.Hu&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas subasymmetrica]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas subcaudata]]'' &lt;small&gt;Wille&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas subcomposita]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas subconica]]'' &lt;small&gt;P.Gayral &amp; A.Sasson&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas subcylindracea]]'' &lt;small&gt;Korshikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas subehrenbergii]]'' &lt;small&gt;Butcher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas subfasciata]]'' &lt;small&gt;H.J.Hu &amp; M.Yang&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas subfusiformis]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas submarina]]'' &lt;small&gt;Verschaffelt&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas suboogama]]'' &lt;small&gt;Tschermak-Woess&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas subradiata]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas subreticulata]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas subrhinoceros]]'' &lt;small&gt;H.J.Hu &amp; M.Yang&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas subtilis]]'' &lt;small&gt;Pringsheim&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas surtseyiensis]]'' &lt;small&gt;D.J.Uhlik &amp; Bold&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas svitaviensis]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas tarda]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas tatrica]]'' &lt;small&gt;Fott&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas taurangensis]]'' &lt;small&gt;Playfair&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas tauros]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas teodorescui]]'' &lt;small&gt;L.Péterfi&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas teres]]'' &lt;small&gt;H.R.Christen&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas terrestris]]'' &lt;small&gt;J.B.Petersen&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas terricola]]'' &lt;small&gt;Gerloff&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas testudo]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas tetractidis]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas tetragama]]'' &lt;small&gt;(Bohlin) Wille&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas tetraolaris]]'' &lt;small&gt;H.W.Wollenweber&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas tetras]]'' &lt;small&gt;J.W.G.Lund&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas tetravacuolata]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas texensis]]'' &lt;small&gt;J.M.King&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas thiophila]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas thomassonii]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas tornensis]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas toveli]]'' &lt;small&gt;L.Provasoli&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas transita]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas tremulans]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas triangularis]]'' &lt;small&gt;J.Schiller&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas triplicanensis]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas trulla]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas truncata]]'' &lt;small&gt;F.E.Fritsch &amp; M.F.Rich&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas typica]]'' &lt;small&gt;T.R.Deason &amp; Bold&lt;/small&gt; 
# ''[[Chlamydomonas ucrainica]]'' &lt;small&gt;Demchenko, Massalski, Kostikov &amp; Hoffmann&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas ulvaensis]]'' &lt;small&gt;R.A.Lewin&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas umbonata]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas unregularis]]'' &lt;small&gt;H.J.Hu &amp; M.Yang&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas upsaliensis]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas varians]]'' &lt;small&gt;J.W.G.Lund&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas vectensis]]'' &lt;small&gt;Butcher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas venusta]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas verrucalata]]'' &lt;small&gt;H.J.Hu &amp; M.Yang&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas versicolor]]'' &lt;small&gt;Ettl&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas vibratilis]]'' &lt;small&gt;L.Péterfi&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas virgata]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas vlastae]]'' &lt;small&gt;Chadefaud&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas volvocicola]]'' &lt;small&gt;M.O.P.Iyengar&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas waldenburgensis]]'' &lt;small&gt;Moewus&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas wuhanensis]]'' &lt;small&gt;Y.X.Wei&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas yellowstonensis]]'' &lt;small&gt;Kol&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas zebra]]'' &lt;small&gt;Korschikov&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas zerovii]]'' &lt;small&gt;Romanenko&lt;/small&gt;
# ''[[Chlamydomonas zygnemoides]]'' &lt;small&gt;Pascher&lt;/small&gt;
{{div col end}}&lt;ref&gt;Aoyama, H., Kuroiwa, T and Nakamura,S. 2009. The dynamic behaviour of mitochrandia in living zygotes during maturation and meiosis in'' Chlamydomonas reinhardtii''. ''European Journal Phycology'' '''44''': 497 - 507&lt;/ref&gt;

== Ekologija ==
''Chlamydomonas'' je široko rasprostranjen rod u slatkovodnim biotopima ili vlažnom tlu.&lt;ref name = Smith/&gt; Obično se nalazi u staništu bogatom amonijevom soli. Ima crvene fotosenzibilne očne mrlje. Razmnožava se i seksualno i seksualno.

U bespolnoj reprodukciji  javljaju se [[zoospore]], [[aplanospora|aplanospore]], hipnospore ili faze palmele,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.biologydiscussion.com/algae/life-cycle-of-chlamydomonas-with-diagram/53699 |title=Life Cycle of Chlamydomonas (With Diagram) |publisher=BiologyDiscussion.com |date=16. 9. 2016 |access-date=12. 3. 2018 |archive-date=4. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171004111321/http://www.biologydiscussion.com/algae/life-cycle-of-chlamydomonas-with-diagram/53699 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; dok mu [[spolno razmnožavanje]] obilježava [[izogamija]], [[anizogamija]] ili [[oogamija]].

== Ishrana ==
Većina vrsta su obligatni [[fototrof]]i, ali ''[[Chlamydomonas reinhardtii|C. reinhardtii]] ''i ''[[Chlamydomonas disostoze|C. disostoze]]'' su fakultativni [[heterotrof]]i koji mogu rasti u mraku u prisustvu acetata kao izvora ugljika.

== Morfologija ==

* Pokretne jednoćelijske alge;
* Općenito ovalni;
* [[Ćelijski zid]] sastoji se od [[glikoprotein]]a i neceluloznih [[polisaharid]]a, umjesto [[celuloza|celuloze]];
* Dvija sprijeda umetnuta biča. Svaki potiče iz [[bazno tijelo|bazne granule]] u prednjem papilnom ili nepapilnom području [[citoplazma|citoplazme]]. Svaki bič ima tipski raspored 9 + 2 sastavnih vlakana.
* Smanjive [[vakuole]] nalaze se u blizini baza bičeva;
* Imaju istaknuti [[hloroplast]] u obliku čaše ili posude. Sadrži trake sastavljene od različitog broja fotosintetskih [[tilakoid]]a, koji nisu organizirani u granaste strukture;
* Jedro je zatvoreno u hloroplast u obliku čaše, koji ima jedan veliki [[pirenoid]], u kojem, od fotosintetskih proizvoda, nastaje [[škrob]]. Pirenoid sa škrobnom ovojnicom prisutan je na stražnjem kraju hloroplasta;
* [[Očna mrlja]] prisutna u prednjem dijelu hloroplasta. Sastoji se od dva ili tri, manje ili više paralelna reda linearno raspoređenih kapljica masti.

==Također pogledajte==
*[[Zelene alge]]
*[[Jednoćelijski organizam]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* [http://www.chlamy.org/ ''Chlamydomonas'' Center]
* [http://plntfdb.bio.uni-potsdam.de/v2.0/index.php?sp_id=CRE ''Chlamydomonas reinhardtii'' Transcription Factor Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090425095429/http://plntfdb.bio.uni-potsdam.de/v2.0/index.php?sp_id=CRE |date=25. 4. 2009 }}
* [http://www.pdbe.org/emsearch/text:chlamydomonas* 3D electron microscopy structures of Chlamydomonas-related proteins at the EM Data Bank(EMDB)]
* [https://web.archive.org/web/20130131001356/http://www.seaweed.ie/algae/chlamydomonas.php The Seaweed Site]
* [https://eurekalert.org/pub_releases/2020-08/f-agf081320.php Ancient gene family protects algae from salt and cold in an Antarctic lake] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121072514/https://eurekalert.org/pub_releases/2020-08/f-agf081320.php |date=21. 1. 2021 }}, on: EurekAlert!, 20-Aug-2020, on species UWO241 and {{nowrap|ICE-MDV}} in Lake Bonney (Antarctica)

[[Kategorija:Alge]]
[[Kategorija:Chlorophyceae]]
[[Kategorija:Chlamydomonadales]]
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>0t8h32cvpwlj5cjcd4srgw580wwiws2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak autoputeva i brzih cesta u Sloveniji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475414</id>
    <revision>
      <id>3901901</id>
      <parentid>3885527</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T17:55:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Europan guy</username>
        <id>132854</id>
      </contributor>
      <origin>3901901</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6251" sha1="g5xoihcympn7rk0i23w3t4esov08qpo" xml:space="preserve">[[Datoteka:Autoceste i brze ceste u Sloveniji.png|mini|300x300piksel|Autoputevi i brze ceste 2026. u Sloveniji]]
Kroz [[Slovenija|Sloveniju]] je izgrađena mreža [[autoput]]eva ({{jez-sl|avtocesta}}, ''AC'') i [[Brza cesta|brzih cesta]] ({{jez-sl|hitra cesta}}, ''HC''). Ceste održava i njima upravlja državno preduzeće [[Družba za avtoceste v Republiki Sloveniji]] (DARS). Ograničenje brzine na autoputevima je 130&amp;nbsp;km/h i 110&amp;nbsp; km/h na brzim cestama. U januaru 2020. godine ukupna dužina ovih cesta bila je 603,16&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;DARS&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.dars.si/ | title =DARS | last = | first = | date = | website =dars.si | publisher = | access-date =13. 4. 2021 | language =sl | archive-date =6. 8. 2011 | archive-url =https://web.archive.org/web/20110806184035/https://www.dars.si/Dokumenti/Toll/Methods_of_payment/Vehicles_up_to_35_t/Vignette_308.aspx | url-status =dead }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Sekcija}}

== Putarina ==
Za korišćenje autoputeva u Sloveniji je od 2008. godine obavezna kupovina [[Vinjeta (autoput)|vinjete]]. Vinjete imaju trajanje od 7 dana, jednog mjeseca i jedne godine. Cijena godišnje vinjete 2021. godine za osobna vozila kategorije 2A je 110 €, a u tu kategoriju spadaju vozila čija visina u područje prve osovine ne prelazi 1,3&amp;nbsp;m.&lt;ref name=&quot;DARS&quot;/&gt;

== Autoputevi ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! № !! od !! do !! km !! E-oznaka
|-
| [[Datoteka:Avtocesta A1.svg|x50px|center|link=Autoput 1 (Slovenija)]] || [[Šentilj]]&lt;br&gt;[[Datoteka:EU-Icon.svg|x14px|link=Schengenski prostor]] {{Flagicon|AUT}} [[Datoteka:A9-AT.svg|x16px|link=Autoput A9 (Austrija)]] || [[Koper]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Hitra cesta 5.svg|x16px|link=H5 (Slovenija)]] || {{align|right|245,3}} || [[Datoteka:E57-HR.svg|x30px|link=Evropski put E57]] [[Datoteka:E59-HR.svg|x30px|link=Evropski put E59]] [[Datoteka:E61-HR.svg|x30px|link=Evropski put E61]] [[Datoteka:E70-HR.svg|x30px|link=Evropski put E70]]
|-
| [[Datoteka:Avtocesta A2.svg|x50px|center|link=Autoput 2 (Slovenija)]] || [[Tunel Karavanke]]&lt;br&gt;[[Datoteka:EU-Icon.svg|x14px|link=Schengenski prostor]] {{Flagicon|AUT}} [[Datoteka:A11-AT.svg|x16px|link=Autoput A11 (Austrija)]] || [[Obrežje (Brežice)|Obrežje]]&lt;br&gt;[[Datoteka:BAB-Grenze.svg|x14px|link=Granični prelaz]] {{Flagicon|CRO}} [[Datoteka:Motorway-A3-Hex-Green.svg|x16px|link=Autoput A3 (Hrvatska)]] || {{align|right|174,5}} || [[Datoteka:E61-HR.svg|x30px|link=Evropski put E61]] [[Datoteka:E70-HR.svg|x30px|link=Evropski put E70]]
|-
| [[Datoteka:Avtocesta A3.svg|x50px|center|link=Autoput 3 (Slovenija)]] || [[Divača]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Avtocesta A1.svg|x16px|link=Autoput 1 (Slovenija)]] || [[Sežana]]&lt;br&gt;[[Datoteka:EU-Icon.svg|x14px|link=Schengenski prostor]] {{Flagicon|ITA}} [[Datoteka:Italian traffic signs - raccordo autostradale 14.svg|x16px|link=Raccordo autostradale RA14]] || {{align|right|11,3}} || [[Datoteka:E61-HR.svg|x30px|link=Evropski put E61]] [[Datoteka:E70-HR.svg|x30px|link=Evropski put E70]]
|-
| [[Datoteka:Avtocesta A4.svg|x50px|center|link=Autoput 4 (Slovenija)]] || [[Slivnica pri Mariboru|Slivnica]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Avtocesta A1.svg|x16px|link=Autoput 1 (Slovenija)]] || [[Zgornje Gruškovje|Gruškovje]]&lt;br&gt;[[Datoteka:BAB-Grenze.svg|x14px|link=Granični prelaz]] {{Flagicon|CRO}} [[Datoteka:Motorway-A2-Hex-Green.svg|x16px|link=Autoput 2 (Hrvatska)]] || {{align|right|33.7}} || [[Datoteka:E59-HR.svg|x30px|link=Evropski put E59]]
|-
| [[Datoteka:Avtocesta A5.svg|x50px|center|link=Autoput 5 (Slovenija)]] || [[Dragučova]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Avtocesta A1.svg|x16px|link=Autoput 1 (Slovenija)]] || [[Pince]]&lt;br&gt;[[Datoteka:EU-Icon.svg|x14px|link=Schengenski prostor]] {{Flagicon|HUN}} [[Datoteka:M70 (Hu) Otszogletu kek tabla.svg|x16px|link=Autoput M70 (Mađarska)]] || {{align|right|79,6}} || [[Datoteka:E653-HR.svg|x30px|link=Evropski put E653]]
|}

== Brze ceste ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!№
!od
!do
!km
|-
|[[Datoteka:Hitra cesta 3.svg|center|thumb|82x82px]]
|[[Zadobrova, Ljubljana|Zadobrova]]&lt;br&gt;            [[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Avtocesta A1.svg|x16px|link=Autoput 1 (Slovenija)]]
|[[Koseze (Ljubljana)|Koseze]]

[[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Avtocesta A2.svg|26x26px]]
|10,2&amp;nbsp;km
|-
|[[Datoteka:Hitra cesta 4.svg|center|thumb|82x82px]]
|[[Razdrto (Postojna)|Razdrto]]
[[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Avtocesta_A1.svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/A1_motorway_(Slovenija)|26x26px{{Mrtav link}}]]
|[[Vrtojba]]&lt;br&gt;              [[Datoteka:EU-Icon.svg|x14px|link=Schengen Area]] {{Flagicon|ITA}} [[Datoteka:Autostrada A34 Italia.svg|20x20px]]
|42.1&amp;nbsp;km
|-
|[[Datoteka:Hitra cesta 5.svg|center|thumb|82x82px]]
|[[Spodnje Škofije]]      &lt;br&gt;              [[Datoteka:EU-Icon.svg|x14px|link=Schengen Area]] {{Flagicon|ITA}} 
|[[Koper]]&lt;br&gt;              [[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Hitra cesta 5.svg|x16px|link=H5 (Slovenija)]]
|7.8&amp;nbsp;km
|-
|[[Datoteka:Hitra cesta 6.svg|center|thumb|82x82px]]
|[[Koper]]&lt;br&gt;            [[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Hitra cesta 5.svg|x16px|link=H5 (Slovenija)]]
|[[Izola]]
|5.2&amp;nbsp;km
|-
|[[Datoteka:Hitra cesta 7.svg|center|thumb|82x82px]]
|[[Dolga Vas, Lendava|Dolga vas]] (interchange)&lt;br&gt;           [[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Avtocesta A5.svg|26x26px]]
|[[Dolga Vas, Lendava|Dolga vas]] (border crossing)&lt;br&gt;             [[Datoteka:EU-Icon.svg|x14px|link=Schengen Area]] {{Flagicon|HUN}} 
|3.5&amp;nbsp;km
|}

== Također pogledajte ==

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commons|Category:Autoputevi u Sloveniji}}
* [http://www.dars.si/?lang=2 DARS Homepage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220517210404/http://www.dars.si/?lang=2 |date=17. 5. 2022 }}
* [http://www.dars.si/Dokumenti/Toll/Toll_system_and_roads/Vignette_system_299.aspx Latest map link - DARS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180603053330/http://www.dars.si/Dokumenti/Toll/Toll_system_and_roads/Vignette_system_299.aspx |date=3. 6. 2018 }}
* [https://www.motorways-exits.com/europe/slo/slovenia.html Exit lists and descriptions of Slovenian highways]

{{Autoputevi u Sloveniji}}

[[Kategorija:Autoputevi u Sloveniji| ]]</text>
      <sha1>g5xoihcympn7rk0i23w3t4esov08qpo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901966</id>
      <parentid>3901901</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T04:23:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Brze ceste */</comment>
      <origin>3901966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6171" sha1="i4li9djk67jtd95itfbxolkibqsakxj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Autoceste i brze ceste u Sloveniji.png|mini|300x300piksel|Autoputevi i brze ceste 2026. u Sloveniji]]
Kroz [[Slovenija|Sloveniju]] je izgrađena mreža [[autoput]]eva ({{jez-sl|avtocesta}}, ''AC'') i [[Brza cesta|brzih cesta]] ({{jez-sl|hitra cesta}}, ''HC''). Ceste održava i njima upravlja državno preduzeće [[Družba za avtoceste v Republiki Sloveniji]] (DARS). Ograničenje brzine na autoputevima je 130&amp;nbsp;km/h i 110&amp;nbsp; km/h na brzim cestama. U januaru 2020. godine ukupna dužina ovih cesta bila je 603,16&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;DARS&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.dars.si/ | title =DARS | last = | first = | date = | website =dars.si | publisher = | access-date =13. 4. 2021 | language =sl | archive-date =6. 8. 2011 | archive-url =https://web.archive.org/web/20110806184035/https://www.dars.si/Dokumenti/Toll/Methods_of_payment/Vehicles_up_to_35_t/Vignette_308.aspx | url-status =dead }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Sekcija}}

== Putarina ==
Za korišćenje autoputeva u Sloveniji je od 2008. godine obavezna kupovina [[Vinjeta (autoput)|vinjete]]. Vinjete imaju trajanje od 7 dana, jednog mjeseca i jedne godine. Cijena godišnje vinjete 2021. godine za osobna vozila kategorije 2A je 110 €, a u tu kategoriju spadaju vozila čija visina u područje prve osovine ne prelazi 1,3&amp;nbsp;m.&lt;ref name=&quot;DARS&quot;/&gt;

== Autoputevi ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! № !! od !! do !! km !! E-oznaka
|-
| [[Datoteka:Avtocesta A1.svg|x50px|center|link=Autoput 1 (Slovenija)]] || [[Šentilj]]&lt;br&gt;[[Datoteka:EU-Icon.svg|x14px|link=Schengenski prostor]] {{Flagicon|AUT}} [[Datoteka:A9-AT.svg|x16px|link=Autoput A9 (Austrija)]] || [[Koper]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Hitra cesta 5.svg|x16px|link=H5 (Slovenija)]] || {{align|right|245,3}} || [[Datoteka:E57-HR.svg|x30px|link=Evropski put E57]] [[Datoteka:E59-HR.svg|x30px|link=Evropski put E59]] [[Datoteka:E61-HR.svg|x30px|link=Evropski put E61]] [[Datoteka:E70-HR.svg|x30px|link=Evropski put E70]]
|-
| [[Datoteka:Avtocesta A2.svg|x50px|center|link=Autoput 2 (Slovenija)]] || [[Tunel Karavanke]]&lt;br&gt;[[Datoteka:EU-Icon.svg|x14px|link=Schengenski prostor]] {{Flagicon|AUT}} [[Datoteka:A11-AT.svg|x16px|link=Autoput A11 (Austrija)]] || [[Obrežje (Brežice)|Obrežje]]&lt;br&gt;[[Datoteka:BAB-Grenze.svg|x14px|link=Granični prelaz]] {{Flagicon|CRO}} [[Datoteka:Motorway-A3-Hex-Green.svg|x16px|link=Autoput A3 (Hrvatska)]] || {{align|right|174,5}} || [[Datoteka:E61-HR.svg|x30px|link=Evropski put E61]] [[Datoteka:E70-HR.svg|x30px|link=Evropski put E70]]
|-
| [[Datoteka:Avtocesta A3.svg|x50px|center|link=Autoput 3 (Slovenija)]] || [[Divača]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Avtocesta A1.svg|x16px|link=Autoput 1 (Slovenija)]] || [[Sežana]]&lt;br&gt;[[Datoteka:EU-Icon.svg|x14px|link=Schengenski prostor]] {{Flagicon|ITA}} [[Datoteka:Italian traffic signs - raccordo autostradale 14.svg|x16px|link=Raccordo autostradale RA14]] || {{align|right|11,3}} || [[Datoteka:E61-HR.svg|x30px|link=Evropski put E61]] [[Datoteka:E70-HR.svg|x30px|link=Evropski put E70]]
|-
| [[Datoteka:Avtocesta A4.svg|x50px|center|link=Autoput 4 (Slovenija)]] || [[Slivnica pri Mariboru|Slivnica]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Avtocesta A1.svg|x16px|link=Autoput 1 (Slovenija)]] || [[Zgornje Gruškovje|Gruškovje]]&lt;br&gt;[[Datoteka:BAB-Grenze.svg|x14px|link=Granični prelaz]] {{Flagicon|CRO}} [[Datoteka:Motorway-A2-Hex-Green.svg|x16px|link=Autoput 2 (Hrvatska)]] || {{align|right|33.7}} || [[Datoteka:E59-HR.svg|x30px|link=Evropski put E59]]
|-
| [[Datoteka:Avtocesta A5.svg|x50px|center|link=Autoput 5 (Slovenija)]] || [[Dragučova]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Avtocesta A1.svg|x16px|link=Autoput 1 (Slovenija)]] || [[Pince]]&lt;br&gt;[[Datoteka:EU-Icon.svg|x14px|link=Schengenski prostor]] {{Flagicon|HUN}} [[Datoteka:M70 (Hu) Otszogletu kek tabla.svg|x16px|link=Autoput M70 (Mađarska)]] || {{align|right|79,6}} || [[Datoteka:E653-HR.svg|x30px|link=Evropski put E653]]
|}

== Brze ceste ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Br.
!Od
!Do
!Dužina (km)
|-
|[[Datoteka:Hitra cesta 3.svg|centar|82x82px|bez_okvira]]
|[[Zadobrova (Ljubljana)|Zadobrova]]&lt;br&gt;            [[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Avtocesta A1.svg|x16px|link=Autoput 1 (Slovenija)]]
|[[Koseze (Ljubljana)|Koseze]]

[[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Avtocesta A2.svg|26x26px]]
|10,2
|-
|[[Datoteka:Hitra cesta 4.svg|centar|82x82px|bez_okvira]]
|[[Razdrto (Postojna)|Razdrto]]
[[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Avtocesta_A1.svg|26x26px]]
|[[Vrtojba]]&lt;br&gt;              [[Datoteka:EU-Icon.svg|x14px|link=Šengenska zona]] {{Flagicon|ITA}} [[Datoteka:Autostrada A34 Italia.svg|20x20px]]
|42,1
|-
|[[Datoteka:Hitra cesta 5.svg|centar|82x82px|bez_okvira]]
|[[Spodnje Škofije]]      &lt;br&gt;              [[Datoteka:EU-Icon.svg|x14px|link=Šengenska zona]] {{Flagicon|ITA}} 
|[[Koper]]&lt;br&gt;              [[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Hitra cesta 5.svg|x16px|link=H5 (Slovenija)]]
|7,8
|-
|[[Datoteka:Hitra cesta 6.svg|centar|82x82px|bez_okvira]]
|[[Koper]]&lt;br&gt;            [[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Hitra cesta 5.svg|x16px|link=H5 (Slovenija)]]
|[[Izola]]
|5,2
|-
|[[Datoteka:Hitra cesta 7.svg|centar|82x82px|bez_okvira]]
|[[Dolga vas (Lendava)|Dolga vas]]&lt;br&gt;           [[Datoteka:AB-Kreuz.svg]] [[Datoteka:Avtocesta A5.svg|26x26px]]
|[[Dolga vas (Lendava)|Dolga vas]] (granični prijelaz)&lt;br&gt;             [[Datoteka:EU-Icon.svg|x14px|link=Šengenska zona]] {{Flagicon|HUN}} 
|3,5
|}

== Također pogledajte ==

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commons|Category:Autoputevi u Sloveniji}}
* [http://www.dars.si/?lang=2 DARS Homepage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220517210404/http://www.dars.si/?lang=2 |date=17. 5. 2022 }}
* [http://www.dars.si/Dokumenti/Toll/Toll_system_and_roads/Vignette_system_299.aspx Latest map link - DARS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180603053330/http://www.dars.si/Dokumenti/Toll/Toll_system_and_roads/Vignette_system_299.aspx |date=3. 6. 2018 }}
* [https://www.motorways-exits.com/europe/slo/slovenia.html Exit lists and descriptions of Slovenian highways]

{{Autoputevi u Sloveniji}}

[[Kategorija:Autoputevi u Sloveniji| ]]</text>
      <sha1>i4li9djk67jtd95itfbxolkibqsakxj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Histopatologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482256</id>
    <revision>
      <id>3901976</id>
      <parentid>3886856</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T07:01:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901976</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2196" sha1="5pvh43k6846bb2c8kcuc2mrwvm4wem7" xml:space="preserve">[[Slika:MI with contraction bands very high mag.jpg|thumb|right|350px|[[Mikrografija]] prikazuje [[nekroza|nekrozu]] kontrakcijske trake, histopatološki nalaz [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]] (srčani udar).]]
'''Histopatologija''' (složenica tri [[grčki jezik|grčke]]) riječi:  ἱστός - '' histos'' = tkivo +  πάθος - ''patos'' = patnja + -λογία ''-logia'' = nauka) odnosi se na [[mikroskop]]sko proćavanje  [[tkiva]] radi uočavanja manifestacija [[bolest]]i. Konkretno, u kliničkoj medicini, histopatologija se odnosi na pregled [[biopsija]] ili hirurških [[Laboratorijski uzorak|uzoraka]] uz komtrolu [[patologija|patologa]], nakon što je uzorak obrađen i postavljeni histološki presjeci na staklene pločice. Nasuprot tome, [[citopatologija]] ispituje slobodne ćelije ili mikrofragmente tkiva (kao &quot;ćelijske blokove&quot;).

== Kolektiranje tkiva ==
Histopatološki pregled tkiva počinje [[operacija|operacijom]], [[biopsija|biopsijom]] ili [[obdukcija|obdukcijom]]. Tkivo se uklanja s ludskog [[tijelo|tijela]] ili [[biljka|biljke]], a zatim se, često nakon stručne disekcije u svježem stanju, stavlja u [[fiksacija (histologija)|fiksativ]] koji stabilizuje tkiva da se spriječi [[Razlaganje|raspadanje]]. Najčešći fiksativ je [[formalin]] (10% neutralnog [[pufer]]skog [[formaldehid]]a u vodi).

== Također pogledajte ==
* [[Histologija]]
* [[Patologija]]

== Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commons category|Histopathology}}
*[http://www.pathol.uzh.ch/histologiekurs/ Virtual Histology Course - University of Zurich] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120414015629/http://www.pathol.uzh.ch/histologiekurs/ |date=14. 4. 2012 }} (German, English version in preparation)
*[http://screening.iarc.fr/atlashisto.php Histopathology of the uterine cervix - digital atlas (IARC Screening Group)]
*[https://web.archive.org/web/20130811113438/http://www.path.uiowa.edu/virtualslidebox/iowa_histopathology/content_index_db.html Histopathology Virtual Slidebox] - University of Iowa

{{patologija}}

[[Kategorija:Histopatologija| ]]
[[Kategorija:Anatomska patologija]]
[[Kategorija:Patologija]]
[[Kategorija:Laboratorijske tehnike]]</text>
      <sha1>5pvh43k6846bb2c8kcuc2mrwvm4wem7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482804</id>
    <revision>
      <id>3901882</id>
      <parentid>3845291</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T14:11:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901882</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38388" sha1="tusnuwbm9eegwc882b4w2e52aoenuum" xml:space="preserve">{{Politika Bosne i Hercegovine}}

U ovom članku nalazi se spisak svih agencija i institucija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na svim nivoima,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/|title=Adresar institucija u Bosni i Hercegovini|website=www.adresar.ads.gov.ba|access-date=3. 10. 2021|archive-date=17. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210917185003/http://adresar.ads.gov.ba/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/index.php/ba/pristup-informacijama/adresar-institucija-bih.html|title=Skupština Brčko distrikta - Adresar institucija BiH|date=5. 4. 2023|website=Skupština Brčko distrikta - Adresar institucija BiH|language=bs-ba|access-date=5. 4. 2023}}&lt;/ref&gt; uključujući agencije i institucije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=4|title=Adresar - Spisak institucija Federacije BiH|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927035804/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=4|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; [[Republika Srpska|Republike Srpske]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=5|title=Adresar - Spisak institucija Republike Srpske|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927085845/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=5|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; i [[Brčko distrikt]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=6|title=Adresar - Spisak institucija Brčko distrikta|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927200905/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=6|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/institucije|title=Institucije Brčko distrikta BiH|website=www.vlada.bdcentral.net|access-date=8. 9. 2023|archive-date=8. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230908094834/http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/institucije|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Bosna i Hercegovina ==

=== Agencije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Agencija
!Skr.
!Veb-sajt
|-
|[[Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine|Agencija za državnu službu BiH]]
|ADS
|{{URL|https://www.ads.gov.ba/|ads.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine|Agencija za javne nabavke BiH]]
|AJN
|{{URL|https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/|javnenabavke.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine|Agencija za poštanski promet BiH]]
|RAP
|{{URL|http://www.rap.ba/?lang=bs|rap.ba}}
|-
|[[Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine|Agencija za rad i zapošljavanje BiH]]
|ARZ
|{{URL|http://www.arz.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=151&amp;pageIndex=1|arz.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine|Agencija za sigurnost hrane BiH]]
|FSA
|{{URL|https://fsa.gov.ba/bs/|fsa.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|Agencija za statistiku BiH]]
|BHAS
|{{URL|https://bhas.gov.ba/|bhas.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine|Agencija za antidoping kontrolu BiH]]
|ADA
|{{URL|https://www.ada.gov.ba/index.php/bs/?lang=ba|ada.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH]]
|IDDEEA
|{{URL|https://www.iddeea.gov.ba/index.php?lang=bs|iddeea.gov.ba}}
|-
|[[Izvozno kreditna agencija Bosne i Hercegovine|Izvozno kreditna agencija BiH]]
|IGA
|{{URL|http://iga.gov.ba/|iga.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine|Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH]]
|ALMBiH
|{{URL|http://www.almbih.gov.ba/|almbih.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine|Agencija za nadzor nad tržištem BiH]]
|ANNT
|{{URL|http://annt.gov.ba/Default.aspx?pageIndex=1&amp;langTag=bs-BA|annt.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine|Agencija za osiguranje depozita BiH]]
|AOD
|{{URL|https://aod.ba/|aod.ba}}
|-
|[[Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini|Agencija za osiguranje u BiH]]
|AZOBiH
|{{URL|http://www.azobih.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=206&amp;pageIndex=1|azobih.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine|Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH]]
|APOSO
|{{URL|https://aposo.gov.ba/bs/|aposo.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini|Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH]]
|FIPA
|{{URL|http://www.fipa.gov.ba/o_fipa/usluge/default.aspx?id=216&amp;langTag=bs-BA|fipa.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine|Agencija za ravnopravnost spolova BiH]]
|ARS
|{{URL|https://arsbih.gov.ba/|arsbih.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine|Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH]]
|HEA
|{{URL|https://www.hea.gov.ba/|hea.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini|Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH]]
|AZIP
|{{URL|http://www.azlp.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=147&amp;pageIndex=1|azip.ba}}
|-
|[[Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine|Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH]]
|APIK
|{{URL|http://www.apik.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=194&amp;pageIndex=1|apik.ba}}
|-
|[[Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine|Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH]]
|BHANSA
|{{URL|https://www.bhansa.gov.ba/bs|bhansa.gov.ba}}
|-
|[[Državna agencija za istrage i zaštitu]]
|SIPA
|{{URL|http://www.sipa.gov.ba/bs|sipa.gov.ba}}
|-
|[[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosna agencija]]
|OSA
|{{URL|https://www.osa-oba.gov.ba/index.html|osa-oba.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova]]
|AEPTM
|{{URL|https://www.aeptm.gov.ba/bs|aeptm.gov.ba/}}
|-
|[[Agencija za policijsku podršku (Bosna i Hercegovina)|Agencija za policijsku podršku]]
|PSA
|{{URL|https://psa.gov.ba/bs|psa.gov.ba/}}
|-
|[[Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja (Bosna i Hercegovina)|Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja]]
|AFIV
|{{URL|https://www.afiv.gov.ba/pages/home|afiv.gov.ba/}}
|-
|[[Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine|Regulatorna agencija za komunikacije BiH]]
|RAK
|{{URL|https://www.rak.ba/bs-Latn-BA/|rak.ba}}
|}

=== Institucije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Veb-sajt
|-
|[[Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine|Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja BiH]]
|CIP
|{{URL|http://www.cip.gov.ba/bs|cip.gov.ba}}
|-
|[[Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini|Centar za uklanjanje mina u BiH]]
|BHMAC
|{{URL|http://www.bhmac.org/?lang=bs|bhmac.org}}
|-
|[[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]]
|CBBiH
|{{URL|https://www.cbbh.ba/?lang=bs|cbbh.ba}}
|-
|[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija BiH]]
|CIK
|{{URL|https://www.izbori.ba/default.aspx?Lang=3|izbori.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine|Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH]]
|DKPT
|{{URL|http://www.dkpt.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=135&amp;pageIndex=1|dkpt.ba}}
|-
|[[Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine|Direkcija za ekonomsko planiranje BiH]]
|DEP
|{{URL|http://www.dep.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=139&amp;pageIndex=1|dep.gov.ba}}
|-
|[[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije BiH]]
|DEI
|{{URL|https://www.dei.gov.ba/|dei.gov.ba}}
|-
|[[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine|Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH]]
|BHDCA
|{{URL|http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/|bhdca.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Komisija za deminiranje Bosne i Hercegovine|Komisija za deminiranje BiH]]
| rowspan=&quot;4&quot; | -
| -
|-
|[[Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine|Komisija za koncesije BiH]]
|{{URL|http://www.koncesijebih.ba/home/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;lang=bs-BA|koncesijebih.ba}}
|-
|[[Komisija za provođenje carinske politike Bosne i Hercegovine|Komisija za provođenje carinske politike BiH]]
| rowspan=&quot;2&quot; | -
|-
|[[Državna Komisija za integrisano upravljanje granicom Bosne i Hercegovine|Državna Komisija za integrisano upravljanje granicom BiH]]
|-
|[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]]
|KONS
|{{URL|http://www.kons.gov.ba/?lang=bs|kons.gov.ba}}
|-
|[[Državna regulatorna komisija za električnu energiju Bosne i Hercegovine|Državna regulatorna komisija za električnu energiju BiH]]
|DERK
|{{URL|http://www.derk.ba/|derk.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini|Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH]]
|OZP
|{{URL|https://www.ozp.gov.ba/|ozp.gov.ba}}
|-
|[[Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH]]
| -
|{{URL|https://www.ombudsmen.gov.ba/Default.aspx?id=0&amp;lang=BS|ombudsmen.gov.ba}}
|-
|[[Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine|Institut za akreditiranje BiH]]
|BATA
|{{URL|http://www.bata.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA|bata.gov.ba}}
|-
|[[Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine|Institut za intelektualno vlasništvo BiH]]
|IPR
|{{URL|http://www.ipr.gov.ba/bs|ipr.gov.ba}}
|-
|[[Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine]]
|MET
|{{URL|https://www.met.gov.ba/bs-Latn-BA/|met.gov.ba}}
|-
|[[Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine]]
|ISBiH
|{{URL|https://isbih.gov.ba/|isbih.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]]
|MVP
|{{URL|http://www.mvp.gov.ba/default.aspx?template_id=43&amp;pageIndex=1|mvp.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine]]
|MVTEO
|{{URL|http://www.mvteo.gov.ba/?lang=bs|mvteo.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine]]
|MFT
|{{URL|https://www.mft.gov.ba/?lang=bs|mft.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]]
|MKT
|{{URL|http://www.mkt.gov.ba/|mkt.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]]
|MCP
|{{URL|http://www.mcp.gov.ba/?lang=bs|mcp.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine]]
|MHRR
|{{URL|http://mhrr.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=127&amp;pageIndex=1|mhrr.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine]]
|MPR
|{{URL|http://mpr.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=115&amp;pageIndex=1|mpr.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]]
|MSB
|{{URL|http://msb.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&amp;langTag=bs-BA|msb.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine]]
|MOD
|{{URL|http://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|mod.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
|PSBiH
| rowspan=&quot;3&quot; |{{URL|https://www.parlament.ba/|parlament.ba}}
|-
|[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
|PD PSBiH
|-
|[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
|DN PSBiH
|-
|[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
| rowspan=&quot;5&quot; | -
|{{URL|http://www.predsjednistvobih.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=155&amp;pageIndex=1|predsjednistvobih.ba}}
|-
|[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]]
|{{URL|https://www.vijeceministara.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=91&amp;pageIndex=1|vijeceministara.gov.ba}}
|-
|[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]
|{{URL|https://www.ustavnisud.ba/|ustavnisud.ba}}
|-
|[[Sud Bosne i Hercegovine]]
|{{URL|http://www.sudbih.gov.ba/|sudbih.gov.ba}}
|-
|[[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]]
|{{URL|http://www.tuzilastvobih.gov.ba/|tuzilastvobih.gov.ba}}
|-
|[[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine]]
|VSTV
|{{URL|https://vstv.pravosudje.ba/vstvfo/B/141|vstv.pravosudje.ba}}
|-
|[[Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine]]
|PBR
|{{URL|https://pbr.gov.ba/bs-Latn-BA/|pbr.gov.ba}}
|-
|[[Granična policija Bosne i Hercegovine]]
|GP BiH
|{{URL|http://www.granpol.gov.ba/?lang=bs|granpol.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine|Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH]]
|PARCO
|{{URL|https://parco.gov.ba/|parco.gov.ba}}
|-
|[[Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine|Ured za razmatranje žalbi BiH]]
|URZ
|{{URL|https://urz.gov.ba/index.php?id=01&amp;jezik=bs|urz.gov.ba}}
|-
|[[Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine|Ured za reviziju institucija BiH]]
| -
|{{URL|http://www.revizija.gov.ba/|revizija.gov.ba}}
|-
|[[Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine|Ured za veterinarstvo BiH]]
|VET
|{{URL|http://www.vet.gov.ba/v2/?lang=bs|vet.gov.ba}}
|-
|[[Ured za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo BiH]]
| -
|{{URL|https://www.vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/zakonodavstvo/default.aspx?id=1908&amp;langTag=bs-BA&amp;template_id=92&amp;pageIndex=1|vijeceministara.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine|Služba za poslove sa strancima BiH]]
|SPS
|{{URL|http://sps.gov.ba/|sps.gov.ba}}
|-
|[[Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine|Služba za zajedničke poslove institucija BiH]]
|SZZP
|{{URL|http://www.szzp.gov.ba/|szzp.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Arhiv Bosne i Hercegovine]]
| ABiH
|{{URL|http://www.arhivbih.gov.ba/|arhivbih.gov.ba}}
|-
|[[Uprava za indirektno oporezivanje|Uprava za indirektno oporezivanje BiH]]
|UINO
|{{URL|http://www.new.uino.gov.ba/bs|uino.gov.ba}}
|-
|[[Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine|Vanjskotrgovinska komora BiH]]
| rowspan=&quot;2&quot; | -
|{{URL|https://www.komorabih.ba/|komorabih.ba}}
|-
|[[Odbor državne službe za žalbe Bosne i Hercegovine|Odbor državne službe za žalbe BiH]]
| -
|-
|[[Fond za povratak Bosne i Hercegovine]]
|FZP
|{{URL|http://www.fondzapov.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=189&amp;pageIndex=1|fondzapov.gov.ba}}
|-
|[[Dom za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Dom za ljudska prava BiH]]
|HRC
|{{URL|http://hrc.ustavnisud.ba/bosnian/home.htm|hrc.ustavnisud.ba}}
|-
|[[Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine|Konkurencijsko vijeće BiH]]
|BiHKONK
|{{URL|http://bihkonk.gov.ba/|bihkonk.gov.ba}}
|}

== Federacija Bosne i Hercegovine ==
{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}}

=== Agencije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Agencija
!Skr.
!Veb-sajt
|-
|[[Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Agencija za bankarstvo FBiH]]
|FBA
|{{URL|https://www.fba.ba/|fba.ba}}
|-
|[[Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine|Agencija za državnu službu FBiH]]
|ADSFBiH
|{{URL|https://www.adsfbih.gov.ba/|adsfbih.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine|Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH]]
|AKAZ
|{{URL|http://www.akaz.ba/|akaz.ba}}
|-
|[[Agencija za privatizaciju u Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine|Agencija za privatizaciju u FBiH]]
|APF
|{{URL|http://www.apf.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&amp;langTag=bs-BA|apf.gov.ba}} 
|}

=== Institucije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Veb-sajt
|-
|[[Federalna uprava civilne zaštite]]
|FUCZ
|{{URL|http://www.fucz.gov.ba/|fucz.gov.ba}}
|-
|[[Federalna uprava policije]]
|FUP
|{{URL|http://fup.gov.ba/|fup.gov.ba}}
|-
|[[Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove]]
|FGU
|{{URL|https://www.fgu.com.ba/bs/|fgu.com.ba}}
|-
|[[Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine|Poreska uprava FBiH]]
|PUFBiH
|{{URL|https://www.pufbih.ba/v1/|pufbih.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Federalni hidrometeorološki zavod]]
|FHMZ
|{{URL|https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/index.php|fhmzbih.gov.ba}}
|-
|[[Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje|Federalni zavod za MIOPIO]]
|FZ MIOPIO
|{{URL|https://www.fzmiopio.ba/?lang=ba|fzmiopio.ba}}
|-
|[[Federalni zavod za programiranje razvoja]]
|FZZPR
|{{URL|https://www.fzzpr.gov.ba/|fzzpr.gov.ba}}
|-
|[[Federalni zavod za statistiku]]
|FZS
|{{URL|https://fzs.ba/|fzs.ba}}
|-
|[[Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Zavod za javno zdravstvo FBiH]]
|ZZJZ FBiH
|{{URL|https://www.zzjzfbih.ba/|zzjzfbih.ba}}
|-
|[[Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine|Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH]]
|ZTM FBiH
|{{URL|https://www.ztmfbih.ba/|ztmfbih.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]]
|PFBiH
|{{URL|https://parlamentfbih.gov.ba/|parlamentfbih.gov.ba}}
|-
|[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamenta FBiH]]
|PD PFBiH
|{{URL|https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/|predstavnickidom-pfbih.gov.ba}}
|-
|[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamenta FBiH]]
|DN PFBiH
|{{URL|https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/|parlamentfbih.gov.ba}}
|-
|[[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]]
| rowspan=&quot;3&quot; | -
|{{URL|https://www.predsjednikfbih.gov.ba/|predsjednikfbih.gov.ba}}
|-
|[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]
|{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/|fbihvlada.gov.ba}}
|-
|[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]
|{{URL|https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/index.php|ustavnisudfbih.ba}}
|-
|[[Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]
|VSUD FBiH
|{{URL|https://vsud-fbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/70|vsud-fbih.pravosudje.ba}}
|-
|[[Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine|Federalno tužilaštvo FBiH]]
|FT FBiH
|{{URL|https://ft-fbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/97|ft-fbih.pravosudje.ba}}
|-
|[[Federalno pravobranilaštvo]]
| -
|{{URL|http://pravobranilastvofbih.gov.ba/|pravobranilastvofbih.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova FBiH]]
|FMUP
|{{URL|http://www.fmup.gov.ba/v2/|fmup.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde FBiH]]
|FMP
|{{URL|https://www.fmp.gov.ba/bs/|fmp.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija FBiH]]
|FMF
|{{URL|http://www.fmf.gov.ba/v2/index.php|fmf.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH]]
|FMERI
|{{URL|https://fmeri.gov.ba/|fmeri.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH]]
|FMPIK
|{{URL|http://fmpik.gov.ba/bh/|fmpik.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH]]
|FMRSP
|{{URL|https://fmrsp.gov.ba/|fmrsp.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBiH]]
|FMROI
|{{URL|https://fmroi.gov.ba/|fmroi.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata FBiH]]
|FMBI
|{{URL|https://fmbi.gov.ba/|fmbi.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva FBiH]]
|FMOH
|{{URL|http://fmoh.gov.ba/|fmoh.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH]]
|FMON
|{{URL|http://fmon.gov.ba/|fmon.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo kulture i sporta FBiH]]
|FMKS
|{{URL|https://www.fmks.gov.ba/|fmks.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine FBiH]]
|FMT
|{{URL|https://fmt.gov.ba/|fmt.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja FBiH]]
|FMPU
|{{URL|https://fmpu.gov.ba/|fmpu.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH]]
|FMPVS
|{{URL|https://fmpvs.gov.ba/|fmpvs.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH]]
|FMRPO
|{{URL|https://www.fmrpo.gov.ba/|fmrpo.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo okoliša i turizma FBiH]]
|FMOIT
|{{URL|https://www.fmoit.gov.ba/|fmoit.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Ured za informiranje Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za informiranje FBiH]]
| rowspan=&quot;5&quot; | -
| rowspan=&quot;3&quot; | -
|-
|[[Ured za nadzor društava za osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za nadzor društava za osiguranje FBiH]]
|-
|[[Ured za reviziju proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine|Ured za reviziju proračuna u Federaciji BiH]]
|-
|[[Ured za suradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za suradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava FBiH]]
|{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/uredi%20i%20sluzbe/sa_suradnju_i_zast_pred_komis.php|fbihvlada.gov.ba}}
|-
|[[Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima EU]]
|{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/uredi%20i%20sluzbe/zaknodavstvo.php|fbihvlada.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine|Gender centar FBiH]]
|GCFBiH
|{{URL|https://www.gcfbih.gov.ba/|gcfbih.gov.ba}}
|-
|[[Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine|Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH]]
|CEST FBiH
|{{URL|http://www.fbih.cest.gov.ba/|fbih.cest.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Komisija za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine|Komisija za koncesije FBiH]]
| -
| -
|-
|[[Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine|Komisija za vrijednosne papire FBiH]]
|KOMVP
|{{URL|https://www.komvp.gov.ba/|komvp.gov.ba}}
|-
|[[Federalna komisija za nestale osobe]]
| -
|{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/posebna%20tijela/nestali.php|fbihvlada.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Federalna direkcija robnih rezervi]]
|FDRR
|{{URL|https://www.fdrr.gov.ba/|fdrr.gov.ba}}
|-
|[[Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine|Privredna komora FBiH]]
|KFBiH
|{{URL|https://kfbih.com/|kfbih.com}}
|-
|[[Registar vrijednosnih papira Federacije Bosne i Hercegovine|Registar vrijednosnih papira FBiH]]
|RVP
|{{URL|https://www.rvp.ba/|rvp.ba}}
|-
|[[Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Herccegovine|Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH]]
| -
|{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bs/sluzba-za-zajednicke-poslove-organa-i-tijela-fbih|fbihvlada.gov.ba}}
|-
|[[Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine]]
|AFBiH
|{{URL|http://www.arhivfbih.gov.ba/index.php/bs/|arhivfbih.gov.ba}}
|-
|[[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine|Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju]]
|OIEIEK
|{{URL|https://www.oieiek.ba//|oieiek.ba}}
|}

== Republika Srpska ==
{{Politika Republike Srpske}}

=== Agencije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Agencija
!Skr.
!Veb-sajt
|-
|[[Agencija za državnu upravu Republike Srpske|Agencija za državnu upravu RS]]
|ADURS
|{{URL|https://adu.vladars.net/|adu.vladars.net}}
|-
|[[Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske|Agencija za agrarna plaćanja RS]]
|AAP
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/agencije/aap/Pages/default.aspx|vladars.net - aap}}
|-
|[[Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske|Agencija za upravljanje oduzetom imovinom RS]]
|AUOIRS
|{{URL|https://auoirs.net/|auoirs.net}}
|-
|[[Agencija za visoko obrazovanje Republike Srpske|Agencija za visoko obrazovanje RS]]
|AVORS
|{{URL|https://www.avors.org/index.php/sr/|avors.org}}
|-
|[[Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske|Agencija za bezbjednost saobraćaja RS]]
|ABSRS
|{{URL|https://www.absrs.org/index.php?id_jezik=1&amp;pismo=lat|absrs.org}}
|-
|[[Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske|Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS]]
|ASKVA
|{{URL|https://www.askva.org/askva.html|askva.org}}
|}

=== Institucije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Veb-sajt
|-
|[[Republička direkcija za obnovu i izgradnju]]
|RDOI
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/direkcije/rdoi/Pages/default.aspx|vladars.net - rdoi}}
|-
|[[Republička direkcija za promet naoružanja i vojne opreme]]
| -
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Pages/rep_dir_za_promet_naoruzanja_i_vo.aspx|vladars.net - direkcija}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove]]
|RGU RS
|{{URL|https://www.rgurs.org/sr-lat|rgurs.org}}
|-
|[[Republička uprava za inspekcijske poslove]]
| -
|{{URL|http://www.inspektorat.vladars.net/|inspektorat.vladars.net}}
|-
|[[Republička uprava civilne zaštite]]
|RUCZ RS
|{{URL|https://ruczrs.org/?script=lat|ruczrs.org}}
|-
|[[Republička uprava za igre na sreću]]
|RUIS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/OM/RU/RUIS/Pages/default.aspx|vladars.net - ruis}}
|-
|[[Poreska uprava Republike Srpske]]
|PU RS
|{{URL|https://poreskaupravars.org/?lang=lat|poreskaupravars.org}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Republički sekretarijat za zakonodavstvo]]
|SZZ
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/szz/Pages/default.aspx|vladars.net - szz}}
|-
|[[Republički sekretarijat za vjere]]
|RSV
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/rsv/Pages/default.aspx|vladars.net - rsv}}
|-
|[[Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije]]
| -
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mirl/Pages/default.aspx|vladars.net - mirl}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Republički zavod za statistiku]]
|RZS
|{{URL|https://www.rzs.rs.ba/|rzs.rs.ba}}
|-
|[[Republički pedagoški zavod]]
|RPZ
|{{URL|https://www.rpz-rs.org/jezik/lat|rpz-rs.org}}
|-
|[[Republički zavod za standardizaciju i metrologiju]]
|RZSM
|{{URL|https://rzsm.org/|rzsm.org}}
|-
|[[Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa]]
|RZZZS
|{{URL|https://nasljedje.org/|nasljedje.org}}
|-
|[[Republički hidrometeorološki zavod]]
|RHMZRS
|{{URL|https://rhmzrs.com/|rhmzrs.com}}
|-
|[[Republički zavod za geološka istraživanja]]
| -
|{{URL|https://www.geozavodrs.com/|geozavodrs.com}}
|-
|[[Republički zavod za obrazovanje odraslih]]
|MPOO
|{{URL|http://www.mpoo.org/|mpoo.org}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Narodna skupština Republike Srpske]]
|NSRS
|{{URL|https://www.narodnaskupstinars.net/|narodnaskupstinars.net}}
|-
|[[Vijeće naroda Republike Srpske]]
|VNRS
|{{URL|https://www.vijecenarodars.net/|vijecenarodars.net}}
|-
|[[Senat Republike Srpske]]
| rowspan=&quot;4&quot; | -
| -
|-
|[[Predsjednik Republike Srpske]]
|{{URL|https://www.predsjednikrs.rs/rs/|predsjednikrs.net}}
|-
|[[Vlada Republike Srpske]]
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-sp-cyrl/Pages/default.aspx|vladars.net}}
|-
|[[Ustavni sud Republike Srpske]]
|{{URL|http://www.ustavnisud.org/Default.aspx?lang=bos|ustavnisud.org}}
|-
|[[Vrhovni sud Republike Srpske]]
|VSUD RS
|{{URL|https://vsud-rs.pravosudje.ba/vstvfo/B/118|vsud-rs.pravosudje.ba}}
|-
|[[Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske]]
|RT-RS
|{{URL|https://rt-rs.pravosudje.ba/vstvfo/S/108|rt-rs.pravosudje.ba}}
|-
|[[Pravobranilaštvo Republike Srpske]]
| -
|{{URL|https://pravobranilastvors.net/|pravobranilastvors.net}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Ministarstvo finansija Republike Srpske|Ministarstvo finansija RS]]
|MF RS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/Pages/default.aspx|vladars.net - mf}}
|-
|[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova RS]]
|MUP RS
|{{URL|https://mup.vladars.net/lat/index.php|mup.vladars.net}}
|-
|[[Ministarstvo pravde Republike Srpske|Ministarstvo pravde RS]]
|MPR
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpr/Pages/default.aspx|vladars.net - mpr}}
|-
|[[Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske|Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS]]
|MULS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/Pages/default.aspx|vladars.net - muls}}
|-
|[[Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske|Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS]]
|MEOI
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/meoi/Pages/default.aspx|vladars.net - meoi}}
|-
|[[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS]]
|MPB
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpb/Pages/default.aspx|vladars.net - mpb}}
|-
|[[Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske|Ministarstvo trgovine i turizma RS]]
|MTT
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mtt/Pages/default.aspx|vladars.net - mtt}}
|-
|[[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske|Ministarstvo saobraćaja i veza RS]]
|MSV
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/msv/Pages/default.aspx|vladars.net - msv}}
|-
|[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS]]
|MPS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mps/Pages/default.aspx|vladars.net - mps}}
|-
|[[Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske|Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS]]
|MGR
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Pages/default.aspx|vladars.net - mgr}}
|-
|[[Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske|Ministarstvo prosvjete i kulture RS]]
|MPK
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Pages/default.aspx|vladars.net - mpk}}
|-
|[[Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske|Ministarstvo privrede i preduzetništva RS]]
|MPP
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpp/Pages/default.aspx|vladars.net - mpp}}
|-
|[[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske|Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS]]
|MZSZ
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/MZSZ/Pages/default.aspx|vladars.net - mzsz}}
|-
|[[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske|Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS]]
|MNK
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mnk/Pages/default.aspx|vladars.net - mnk}}
|-
|[[Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske|Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS]]
|MPOS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpos/Pages/default.aspx|vladars.net - mpos}}
|-
|[[Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske|Ministarstvo energetike i rudarstva RS]]
|MPER
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mper/Pages/default.aspx|vladars.net - mper}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Fond stanovanja Republike Srpske|Fond stanovanja RS]]
| rowspan=&quot;2&quot; | -
| rowspan=&quot;2&quot; | -
|-
|[[Fond za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske|Fond za razvoj i zapošljavanje RS]]
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]]
|RCIRZ
|{{URL|https://www.rcirz.org/|rcirz.org}}
|-
|[[Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Republici Srpskoj|Centar za edukaciju sudija i tužilaca u RS]]
|CEST RS
|{{URL|http://rs.cest.gov.ba/|rs.cest.gov.ba}}
|-
|[[Centar za pružanje besplatnih pravnih pomoći Republike Srpske|Centar za pružanje besplatnih pravnih pomoći RS]]
|MPR
|{{URL|http://www.mpr-centar.org/index.php/sr-YU/|mpr-centar.org}}
|-
|[[Centralni registar hartija od vrijednosti Republike Srpske|Centralni registar hartija od vrijednosti RS]]
|CRHOVRS
|{{URL|https://www.crhovrs.org/index.php/sr/|crhovrs.org}}
|-
|[[Gender centar Republike Srpske|Gender centar RS]]
|GC RS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Pages/default.aspx|vladars.net - gc}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Komisija za hartije do vrijednosti Republike Srpske|Komisija za hartije do vrijednosti RS]]
|SECRS
|{{URL|https://www.secrs.gov.ba/|secrs.gov.ba}}
|-
|[[Komisija za izbor i imenovanje Republike Srpske|Komisija za izbor i imenovanje RS]]
| -
| -
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Arhiv Republike Srpske]]
|ARS
|{{URL|https://arhivrs.org/?sr_pismo=lat|arhivrs.org}}
|-
|[[Ombudsmen Republike Srpske]]
| rowspan=&quot;3&quot; | -
| rowspan=&quot;2&quot; | -
|-
|[[Republički devizni inspektorat]]
|-
|[[Biro za odnose sa javnošću Republike Srpske|Biro za odnose sa javnošću RS]]
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Sekretarijat/Biro/Pages/Splash.aspx|vladars.net - biro}}
|-
|[[Ugostiteljski servisi Republike Srpske|Ugostiteljski servisi RS]]
|US
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/us/Pages/default.aspx|vladars.net - us}}
|-
|[[Odbor državne uprave za žalbe Republike Srpske|Odbor državne uprave za žalbe]]
| -
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/odbor_za_zalbe/Pages/default.aspx|vladars.net - odbor}}
|}

== Brčko distrikt ==
{{Politika Brčko distrikta}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Veb-sajt
|-
|[[Skupština Brčko distrikta]]
| rowspan=&quot;3&quot; | -
|{{URL|https://www.skupstinabd.ba/index.php/ba/|skupstinabd.ba}}
|-
|[[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|Gradonačelnik Brčko distrikta]]
| {{URL|http://kg.bdcentral.net/|kg.bdcentral.net}}
|-
|[[Vlada Brčko distrikta]]
|{{URL|http://www.vlada.bdcentral.net/Home/?lang=bs|vlada.bdcentral.net}}
|-
|[[Osnovni sud Brčko distrikta]]
|OSDB
|{{URL|https://ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/90|ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba}}
|-
|[[Pravosudna komisija Brčko distrikta]]
|PKDB
|{{URL|https://pkbd.pravosudje.ba/vstvfo/B/683|pkdb.pravosudje.ba}}
|-
|[[Apelacioni sud Brčko distrikta]]
|ASBD
|{{URL|https://apsud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/88|apsud-brckodistriktbih.pravosudje.ba}}
|-
|[[Tužilaštvo Brčko distrikta]]
|JTBD
|{{URL|https://jt-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/117|jt-brckodistriktbih.pravosudje.ba}}
|-
|[[Policija Brčko distrikta]]
| -
|{{URL|https://policijabdbih.gov.ba/index.php/bs|policijabdbih.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Kancelarija za pravnu pomoć Brčko distrikta]]
|KPPDB
|{{URL|https://pkbd.pravosudje.ba/vstvfo/B/683/kategorije-vijesti/117903/117908|pkbd.pravosudje.ba}}
|-
|[[Kancelarija za upravljanje javnom imovinom Brčko distrikta|Kancelarija za upravljanje javnom imovinom]]
|KUJI
|{{URL|http://kuji.bdbih.gov.ba/|kuji.bdbih.gov.ba}}
|-
|[[Kancelarija za reviziju finansijskog poslovanja institucija Brčko distrikta|Kancelarija za reviziju finansijskog poslovanja institucija]]
| -
|{{URL|https://www.revizija-bd.ba/|revizija-bd.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta]]
|FZO BD
|{{URL|https://fzobrcko.ba/|fzobrcko.ba}}
|-
|[[Komisija za papire od vrijednosti Brčko distrikta|Komisija za papire od vrijednosti]]
|SECBD
|{{URL|http://www.secbdbih.org/|secbdbih.org}}
|-
|[[Direkcija za finansije Brčko distrikta]]
|DF
|{{URL|http://df.bdbih.gov.ba/|df.bdbih.gov.ba}}
|-
|[[Ured koordinatora Brčko distrikta u Vijeću ministara]]
|KKSM
|{{URL|http://kksm.bdbih.gov.ba/|kksm.bdbih.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Kancelarija gradonačelnika Brčko distrikta]]
|KG
|{{URL|http://kg.bdcentral.net/|kg.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za javnu sigurnost Brčko distrikta|Odjeljenje za javnu sigurnost]]
|JS
|{{URL|http://www.js.bdcentral.net/|js.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za stručne i administrativne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za stručne i administrativne poslove]]
|SAP
|{{URL|http://sap.bdcentral.net/|sap.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu Brčko distrikta|Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu]]
|PRSK
|{{URL|http://prsk.bdcentral.net/|prsk.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta|Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu]]
|PSV
|{{URL|http://psv.bdcentral.net/|psv.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta|Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge]]
|ZOU
|{{URL|http://zou.bdcentral.net/|zou.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za obrazovanje Brčko distrikta|Odjeljenje za obrazovanje]]
|OB
|{{URL|http://ob.bdcentral.net/|ob.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za komunalne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za komunalne poslove]]
|KP
|{{URL|http://kp.bdcentral.net/|kp.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove]]
|PPIPO
|{{URL|http://ppipo.bdcentral.net/|ppipo.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja Brčko distrikta|Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja]]
|RLISP
|{{URL|http://rlisp.bdcentral.net/|rlisp.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za javne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za javne poslove]]
|JP
|{{URL|http://jp.bdcentral.net/|jp.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]]
|JR
|{{URL|http://www.jr.bdcentral.net/|jr.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju Brčko distrikta|Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju]]
|EIMS
|{{URL|http://eims.bdcentral.net/|eims.bdcentral.net}}
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}}{{BiH po temama}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Institucije]]
[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Institucije Republike Srpske|*]]
[[Kategorija:Institucije Federacije Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Institucije Brčko distrikta|*]]</text>
      <sha1>tusnuwbm9eegwc882b4w2e52aoenuum</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glikogenin-1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>484389</id>
    <revision>
      <id>3901915</id>
      <parentid>3888564</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T19:04:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901915</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12913" sha1="ik7r2wbxdl5bxeb995rq5984sohfbjm" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Glikogenin-1''' jest [[enzim]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''GYG1'''  sa [[hromosom 3|hromosoma 3]]. Uključen je u [[biosinteza|biosintezu]] [[glikogen]]a, sposoban za samoglukozilaciju, formirajući [[oligosaharid]]ni [[prajmer]] koji služi kao [[podloga (biohemija)|supstrat]] za glikogen-[[sintaza|sintazu]]. Ovo se izvodi mehanizmo među podjedinicama, koje učestvuju u regulaciji metabolizma glikogena. Rekombinantni ljudski glikogenin-1 eksprimiran je u ''[[E. coli]]'' i prečišćen upotrebom konvencijskih [[hromatografija|hromatografskih]] tehnika.&lt;ref&gt;Details for Glycogenin-1, 1-333 aa, Recombinant Protein. [http://www.genwaybio.com/protein/recombinant-proteins/glycogenin-1-1-333-aa-recombinant-protein] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250611062700/https://www.genwaybio.com/protein/recombinant-proteins/glycogenin-1-1-333-aa-recombinant-protein |date=11. 6. 2025 }}.&lt;/ref&gt;

==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 350 [[aminokiselina]], а [[molekularna masa|molekulska težina]]  39.384 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/P46976#sequences |title=UniProt, P46976 |language=en |access-date=8. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MTDQAFVTLT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TNDAYAKGAL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VLGSSLKQHR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TTRRLVVLAT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PQVSDSMRKV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LETVFDEVIM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VDVLDSGDSA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HLTLMKRPEL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GVTLTKLHCW&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SLTQYSKCVF&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MDADTLVLAN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IDDLFDREEL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SAAPDPGWPD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CFNSGVFVYQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PSVETYNQLL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;HLASEQGSFD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GGDQGILNTF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FSSWATTDIR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KHLPFIYNLS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SISIYSYLPA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FKVFGASAKV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VHFLGRVKPW&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NYTYDPKTKS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VKSEAHDPNM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;THPEFLILWW&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;NIFTTNVLPL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LQQFGLVKDT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CSYVNVLSDL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VYTLAFSCGF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CRKEDVSGAI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SHLSLGEIPA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MAQPFVSSEE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RKERWEQGQA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DYMGADSFDN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IKRKLDTYLQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Gen ==

=== Struktura ===
Gen za glikogenin-1, koji se proteže preko 13 kb, sastoji se od sedam [[egzon]]a i šest [[intron]]a. Njegov proksimalni [[Promotor (genetika)|promotor]] sadrži [[TATA-kutija|TATA-kutiju]], [[cAMP]] element koji reaguje i dva navodna [[mjesta vezanja]], Sp1 u [[CpG-otok]]u, [[DNK]] regiji sa visokom frekvencijom [[CpG-mjesta]]. Postoji i devet [[E-kutija]] koje vezuju [[bazni heliks-petlja-heliks]] [[faktor transkripcije]] specifičan za mišiće.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = van Maanen MH, Fournier PA, Palmer TN, Abraham LJ | title = Characterization of the human glycogenin-1 gene: identification of a muscle-specific regulatory domain | journal = Gene | volume = 234 | issue = 2 | pages = 217–26 | date = juli 1999 | pmid = 10395894 | doi = 10.1016/s0378-1119(99)00211-5 }}&lt;/ref&gt;

=== Lokacija i transkripcija ===
GYG1 gen se nalazi na dugom kraku [[hromosom]]a 3, između položaja 24 i 25, od baznog para 148,709,194 do baznog para 148,745.455.&lt;ref&gt;&quot;Where is the GYG1 gene located?&quot; [http://ghr.nlm.nih.gov/gene/GYG1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200920090239/https://ghr.nlm.nih.gov/gene/GYG1 |date=20. 9. 2020 }}.&lt;/ref&gt;

[[Transkripcija (genetika)|Transkripcija]] ljudskog glikogenina-1 uglavnom se pokreće na 80 bp i 86 bp uzvodno od početka translacijskog  [[kodon]]a. [[Transkripcijski faktori]] imaju različita  [[mjesta vezanja]] za svoj razvoj; neki primjeri su: GATA, aktivatorski protein 1 i 2 (AP-1 i AP-2) i brojna potencijalna mjesta vezivanja oktamera-1.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = van Maanen M, Fournier PA, Palmer TN, Abraham LJ | title = Characterization of mouse glycogenin-1 cDNA and promoter region | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Structure and Expression | volume = 1447 | issue = 2–3 | pages = 284–90 | date = oktobar 1999 | pmid = 10542328 | doi = 10.1016/s0167-4781(99)00159-1 }}&lt;/ref&gt;

== Metabolizam glikogena ==

Glikogen je višestruko razgranati [[polisaharid]]. To je primarni način skladištenja [[glukoza|glukoze]] u životinjskim ćelijama. U ljudskom tijelu, dva glavna tkiva koja skladište glikogen su [[jetra]] i [[skeletni mišići]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Alonso MD, Lomako J, Lomako WM, Whelan WJ | title = Catalytic activities of glycogenin additional to autocatalytic self-glucosylation | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 270 | issue = 25 | pages = 15315–9 | date = juni 1995 | pmid = 7797519 | doi = 10.1074/jbc.270.25.15315 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Glikogen je obično više koncentriran u jetri, ali pošto ljudi imaju mnogo više mišićne mase, mišići pohranjuju oko tri četvrtine ukupnog glikogena u ljudskom tijelu.

=== Lokacija glikogena ===

Funkcija glikogena u jetri je održavanje [[homeostaza|homeostaze]] glukoze, stvarajući glukozu putem [[glikogenoliza|glikogenolize]], kako bi se nadoknadio pad nivoa glukoze koji se može pojaviti između obroka. Zahvaljujući prisutnosti enzima [[glukoza-6-fosfataza]], [[hepatociti]] su sposobni da pretvore glikogen u glukozu, oslobađajući ga u krv kako bi spriječili [[hipoglikemija|hipoglikemiju]].

U skeletnim mišićima, glikogen se koristi kao izvor energije za kontrakciju mišića tokom fizičkih napora. Različite funkcije glikogena u mišićima ili jetri čine da se mehanizmi regulacije njegovog metabolizma razlikuju u svakom tkivu.&lt;ref&gt;Newsholme EA and Start C. (1973). In Regulation in Metabolism, ''J. Wiley &amp; sons. eds.'' London Chapter 3.&lt;/ref&gt; Ovi mehanizmi se uglavnom zasnivaju na razlikama u strukturi i regulaciji enzima koji kataliziraju sintezu, [[glikogen-sintaza]] (GS) i razgradnju, [[glikogen-fosforilaza]] (GF).

=== Sinteza glikogena ===
Inicijator biosinteze glikogena je [[glikogenin]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lomako J, Lomako WM, Whelan WJ | title = A self-glucosylating protein is the primer for rabbit muscle glycogen biosynthesis | url = https://archive.org/details/sim_faseb-journal_1988-12_2_15/page/3097 | journal = FASEB Journal | volume = 2 | issue = 15 | pages = 3097–103 | date = decembar 1988 | pmid = 2973423 | doi=10.1096/fasebj.2.15.2973423| s2cid = 24083688 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Viskupic E, Cao Y, Zhang W, Cheng C, DePaoli-Roach AA, Roach PJ | title = Rabbit skeletal muscle glycogenin. Molecular cloning and production of fully functional protein in Escherichia coli | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1992-12-25_267_36/page/25758 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 267 | issue = 36 | pages = 25759–63 | date = decembar 1992 | pmid = 1281472 }}&lt;/ref&gt; Ovaj protein je glikozil-[[transferaza]] koja ima sposobnost autoglikozilacije pomoću UDP-glukoze,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Skurat AV, Roach PJ | title = Multiple mechanisms for the phosphorylation of C-terminal regulatory sites in rabbit muscle glycogen synthase expressed in COS cells | journal = The Biochemical Journal | volume = 313 ( Pt 1) | issue = Pt 1 | pages = 45–50 | date = januar 1996 | pmid = 8546708 | pmc = 1216907 | doi = 10.1042/bj3130045 }}&lt;/ref&gt; koja pomaže u samom rastu do formiranja oligosaharida koji stvara osam glukoza. Glikogenin je [[oligomer]],  sposoban je za interakciju s nekoliko proteina. Poslednjih godina identifikovana je [[porodica proteina]], GNIP (glikogenin-interaktivni proteini), koji stupaju u interakciju sa glikogeninom stimulišući njegovu autoglikozilacijsku aktivnost.

=== Glikogenin-1 ===
Kod ljudi se mogu eksprimirati dvije [[izoforme]] glikogenina: glikogenin-1, sa molekulskom težinom od 37 kDa, kodiran genom GYG1, koji je izražen uglavnom u mišićima, i glikogenin-2, sa molekulskom težinom od 66 kDa i kodiran genom GYG2, koji se uglavnom eksprimira u jetri, srčanom mišiću i drugim tipovima tkiva, ali ne i u skeletnim mišićima.&lt;ref name=&quot;DoiNEJMoa&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Moslemi AR, Lindberg C, Nilsson J, Tajsharghi H, Andersson B, Oldfors A | title = Glycogenin-1 deficiency and inactivated priming of glycogen synthesis | url = https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2010-04-01_362_13/page/1202 | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 362 | issue = 13 | pages = 1203–10 | date = april 2010 | pmid = 20357282 | doi = 10.1056/NEJMoa0900661 }}&lt;/ref&gt;
Glikogenin-1 je opisan analizom glikogena skeletnih mišića. Utvrđeno je da je ova molekula spojena [[kovalentna veza|kovalentnom vezom]] za svaku zrelu molekulu mišićnog glikogena.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zhai L, Dietrich A, Skurat AV, Roach PJ | title = Structure-function analysis of GNIP, the glycogenin-interacting protein | journal = Archives of Biochemistry and Biophysics | volume = 421 | issue = 2 | pages = 236–42 | date = januar 2004 | pmid = 14984203 | doi = 10.1016/j.abb.2003.11.017 }}&lt;/ref&gt;

[[slika:GYG-1 gene location.jpg|thumb|upright=0.65|Lokacija gena GYG-1 na hromosomu 3.]]

== Nedostatak ==
Nedostatak glikogenina-1 izaziva [[bolest skladištenja glikogena]], [[bolesti skladištenja glikogena tip XV|tip XV]].

=== Mutacije===
Nedostatak glikogenina-1 je otkriven u sekvenci gena za glikogenin-1, GYG1, koji je otkrio [[nonsens mutacija|nonsens mutaciju]] u jednom [[alel]]u i [[misens mutacija|misense mutaciju]], Thr83Met, u drugom. Misense mutacija je rezultirala inaktivacijom autoglikozilacije glikogenina-1, koji je neophodan za početak sinteze glikogena u mišićima.
Autoglikozilacija glikogenina-1 dešava se na Tyr195 pomoću gulkoza-1-O-tirozin veze. Inducirana misense mutacija ovog ostatka rezultira inaktiviranom autoglikozilacijom. Međutim, pokazalo se da misens mutacija koja utiče na neke druge ostatke glikogenina-1 eliminira autoglikozilaciju.

=== Posljedice ===
Fenotipske karakteristike skeletnog mišića kod pacijenata sa ovim poremećajem su iscrpljivanje mišićnog glikogena, proliferacija [[mitohondrija]] i izražena dominacija sporih, oksidativnih mišićnih vlakana. Mutacije u GYG1 genu za glikogenin-1 su također uzrok [[kardiomiopatija|kardiomiopatije]] i [[srčana aritmija|aritmije]].&lt;ref name=&quot;DoiNEJMoa&quot;/&gt;

== Također pogledajte==
* [[Glukoza]]
* [[Glikogen]]
* [[Glikogen-sintaza]]
* [[Glikogenin]]
* [[Geni]]
* [[Mutacija]]

== Reference ==
{{refspisak|33em}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin|33em}}

* {{cite journal | vauthors = van Maanen M, Fournier PA, Palmer TN, Abraham LJ | title = Characterization of mouse glycogenin-1 cDNA and promoter region | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Structure and Expression | volume = 1447 | issue = 2–3 | pages = 284–90 | date = oktobar 1999 | pmid = 10542328 | doi = 10.1016/s0167-4781(99)00159-1 }}
* {{cite journal | vauthors = van Maanen MH, Fournier PA, Palmer TN, Abraham LJ | title = Characterization of the human glycogenin-1 gene: identification of a muscle-specific regulatory domain | journal = Gene | volume = 234 | issue = 2 | pages = 217–26 | date = juli 1999 | pmid = 10395894 | doi = 10.1016/s0378-1119(99)00211-5 }}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{enzimi}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 3]]
[[Kategorija:Enzimi]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]
[[Kategorija:Glikobiologija]]</text>
      <sha1>ik7r2wbxdl5bxeb995rq5984sohfbjm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Genomsko utiskavanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>486446</id>
    <revision>
      <id>3901895</id>
      <parentid>3889070</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T17:10:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901895</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26793" sha1="1mmii8i93asojiq538nr4f1yuyl1r4x" xml:space="preserve">÷'''Genomski imprinting''' ili '''genomsko utiskavanje''' je [[epigenetika|epigenetički]] [[fenomen]] koji uzrokuje da [[gen]] bude [[ekspresija gena|eksprimiran]] na način specifičan za roditeljsko porijeklo (od kojeg je roditelja naslijeđen).&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ferguson-Smith AC | title = Genomic imprinting: the emergence of an epigenetic paradigm | journal = Nature Reviews Genetics | volume = 12 | issue = 8 | pages = 565–75 | date = juli 2011 | pmid = 21765458 | doi = 10.1038/nrg3032 | s2cid = 23630392 | author-link = Anne Ferguson-Smith }} {{closed access}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Bartolomei|first=MS|author-link=Marisa Bartolomei|date=septembar 2009|title=Genomic imprinting: employing and avoiding epigenetic processes|journal=Genes &amp; Development|volume=23|issue=18|pages=2124–33|doi=10.1101/gad.1841409|pmc=2751984|pmid=19759261}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Methylation loss at H19 imprinted g&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rotondo JC, Selvatici R, Di Domenico M, Marci R, Vesce F, Tognon M, Martini F | title = Methylation loss at H19 imprinted gene correlates with methylenetetrahydrofolate reductase gene promoter hypermethylation in semen samples from infertile males | journal = Epigenetics  | volume = 9 | issue = 18 | pages = 990–7 | date = septembar 2013 | pmid = 23975186 | pmc = 3883776| doi = 10.4161/epi.25798 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Patten MM, Ross L, Curley JP, Queller DC, Bonduriansky R, Wolf JB | title = The evolution of genomic imprinting: theories, predictions and empirical tests | url = https://archive.org/details/sim_heredity_2014-08_113_2/page/n31 | journal = Heredity | volume = 113 | issue = 2 | pages = 119–28 | date = august 2014 | pmid = 24755983 | doi = 10.1038/hdy.2014.29 | pmc=4105453}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Reik W, Walter J | title = Genomic imprinting: parental influence on the genome | journal = Nature Reviews Genetics | volume = 2 | issue = 1 | pages = 21–32 | date = januar 2001 | pmid = 11253064 | doi = 10.1038/35047554 | s2cid = 12050251 }} {{closed access}}&lt;/ref&gt; Geni se također mogu i djelimično utiskati. Djelimični imprinting nastaje kada su [[alel]]i oba roditelja različito eksprimirani, a ne kao obosdtrano potpuna ekspresija i potpuna supresija alela od samo jednog roditelja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Morcos L, Ge B, Koka V, Lam KC, Pokholok DK, Gunderson KL, Montpetit A, Verlaan DJ, Pastinen T | display-authors = 6 | title = Genome-wide assessment of imprinted expression in human cells | journal = Genome Biology | volume = 12 | issue = 3 | pages = R25 | date = 2011 | pmid = 21418647 | pmc = 3129675 | doi = 10.1186/gb-2011-12-3-r25 }}&lt;/ref&gt; Oblici genomskog utiskavanja demonstrirani su kod [[gljiva]], [[biljke|biljaka]] i [[životinja]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Martienssen RA, Colot V | title = DNA methylation and epigenetic inheritance in plants and filamentous fungi | journal = Science | volume = 293 | issue = 5532 | pages = 1070–4 | date = august 2001 | pmid = 11498574 | doi = 10.1126/science.293.5532.1070 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feil and Berger 2007&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Feil R, Berger F | title = Convergent evolution of genomic imprinting in plants and mammals | url = https://archive.org/details/sim_trends-in-genetics_2007-04_23_4/page/192 | journal = Trends in Genetics | volume = 23 | issue = 4 | pages = 192–9 | date = april 2007 | pmid = 17316885 | doi = 10.1016/j.tig.2007.02.004 }}&lt;/ref&gt; U 2014. bilo je poznato oko 150 štapanih gena kod [[miš]]eva i otprilike polovina od toga kod [[ljudi]].&lt;ref name=&quot;Peters2014&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Peters J | title = The role of genomic imprinting in biology and disease: an expanding view | journal = Nature Reviews Genetics | volume = 15 | issue = 8 | pages = 517–30 | date = august 2014 | pmid = 24958438 | doi = 10.1038/nrg3766 | s2cid = 498562 }}&lt;/ref&gt; Do 2019. godine prijavljeno je 260 utisksanih gena kod miševa i 228 kod ljudi.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Tucci V, Isles AR, Kelsey G, Ferguson-Smith AC, ((Erice Imprinting Group))|title=Genomic Imprinting and Physiological Processes in Mammals|journal=Cell|year=2019|volume=176|issue=5|pages=952–965|doi=10.1016/j.cell.2019.01.043|pmid=30794780|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Genomsko utiskavanje je proces nasljeđivanja nezavisan od klasičnog [[Mendelova pravila|Mendelovskog nasljeđivanja]]. To je [[epigenetika|epigenetički]] proces koji uključuje [[metilacija DNK|DNK metilaciju]] i [[metilacija histona|metilaciju histona]], bez mijenjanja genske sekvence. Over epigenetičke determinante uspostavljaju se („imprintiraju“, utiskavaju, uštampavaju) u [[zametkova linija|zametnoj liniji]] ([[spermatozoidi]] ili [[jajne ćelije]]) roditelja i održavaju se kroz [[mitoza|mitotskuku]] [[ćelijska dioba|ćelijsku diobu]] u [[somatska ćelija|somatskim ćelijama]].&lt;ref name=&quot;Wood and Oakey 2006&quot;/&gt;

Odgovarajuće utiskavanje određenih gena je važno za normalan razvoj. Ljudske bolesti koje uključuju genomski imprinting uključuju [[Angelmanov sindrom]], [[Prader-Willijev sindrom]] i mušku [[neplodnost]].&lt;ref name=&quot;Methylation loss at H19 imprinted g&quot;/&gt;

== Pregled ==
U [[ploidija|diploidnim]] organizmima (poput ljudi), somatske ćelije posjeduju dvije kopije [[genom]]a, jednu naslijeđenu od oca, a drugu od majke. Svaki [[autosom]]ni gen je stoga predstavljen sa dvije kopije ili [[alel]]a, sa po jednom kopijom naslijeđenom od svakog roditelja u [[oplodnja|oplodnji]]. Eksprimirani alel zavisi od njegovog roditeljskog porekla. Naprimjer, gen koji kodira [[inzulinoliki faktor rasta 2]] (IGF2 / Igf2) eksprimiran je samo iz alela naslijeđenog od oca. Iako imprintinzi čine mali udio gena sisara,  imaju važnu ulogu u embriogenezi, posebno u formiranju [[probavni sistem|visceralnih struktura]] i [[nervni sistem|nervnog sistema]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Butler |first1=Merlin G. |title=Genomic imprinting disorders in humans: a mini-review |journal=Journal of Assisted Reproduction and Genetics |date=oktobar 2009 |volume=26 |issue=9–10 |pages=477–486 |doi=10.1007/s10815-009-9353-3 |pmid=19844787 |pmc=2788689 }}&lt;/ref&gt;

Termin &quot;imprinting&quot; je prvi put korišten za opisivanje pojava kod [[insekta]] ''[[Pseudococcus nipae]]''.&lt;ref name=&quot;Schrader 1921&quot;&gt;{{cite journal |last=Schrader |first=Franz |year=1921 |title=The chromosomes in ''Pseudococcus nipæ'' |journal=Biological Bulletin |volume=40 |issue=5 |pages=259–270 |url=http://www.biolbull.org/cgi/content/abstract/40/5/259 |access-date=1. 7. 2008 |doi=10.2307/1536736 |jstor=1536736 |archive-date=25. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725160614/http://www.biolbull.org/cgi/content/abstract/40/5/259 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U  porodici ''[[Pseudococcidae]]'' ([[tvrdokrilci]] ) ([[Hemiptera]], [[Coccoidea]]) i mužjak i ženka razvijaju se iz oplođenog jajeta. Kod ženki, svi hromosomi ostaju [[eukromatin]]ski i funkcionalni. U [[embrion]]ima koji su predodređeni da postanu mužjaci, jedan [[haploid]]ni set hromosoma postaje [[heterohromatin|heterohromatski]], nakon šeste podjele cijepanja i ostaje takav u većini tkiva; mužjaci su stoga funkcionalno haploidni.&lt;ref name=&quot;Brown and Nur 1964&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Brown SW, Nur U | journal = Science | volume = 145 | issue = 3628 | pages = 130–6 | date = juli 1964 | pmid = 14171547 | doi = 10.1126/science.145.3628.130 | bibcode = 1964Sci...145..130B | title = Heterochromatic Chromosomes in the Coccids: The process of heterochromatization and the function of heterochromatin in coccid insects are reviewed | url = https://archive.org/details/sim_science_1964-07-10_145_3628/page/n44 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes-Schrader 1948&quot;&gt;{{Cite book | vauthors = Hughes-Schrader S | title = Cytology of coccids (Coccoïdea-Homoptera) | volume = 35 | issue = 2 | pages = 127–203 | year = 1948 | pmid = 18103373 | doi = 10.1016/S0065-2660(08)60468-X | isbn = 9780120176021 | series = Advances in Genetics }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nur 1990&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nur U | title = Heterochromatization and euchromatization of whole genomes in scale insects (Coccoidea: Homoptera) | journal = Development | pages = 29–34 | year = 1990 | volume = 108 | doi = 10.1242/dev.108.Supplement.29 | pmid = 2090427 }}&lt;/ref&gt;

==Utiskani geni kod sisara==
Da bi utiskavanje moglo biti odlika razvoja sisara sugerirano je u eksperimentima uzgoja na miševima koji nose recipročne [[hromosomske translokacije]].&lt;ref name=&quot;Lyon and Glenister 1977&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lyon MF, Glenister PH | title = Factors affecting the observed number of young resulting from adjacent-2 disjunction in mice carrying a translocation | journal = Genetical Research | volume = 29 | issue = 1 | pages = 83–92 | date = februar 1977 | pmid = 559611 | doi = 10.1017/S0016672300017134}}&lt;/ref&gt; Eksperimenti transplantacije jedra kod [[miš]]jih [[zigot]]a početkom 1980-ih potvrdili su da normalan razvoj zahtijeva doprinos i majčinog i očevog genoma. Velika većina mišjih embriona nastalih iz [[partenogeneza|partenogeneze]] (zvani partenogenoni, sa dva genoma majke ili jajne ćelije) i [[androgeneza|androgeneze]] (zvani androgenoni, sa dva genoma oca ili sperme) ugibaju na ili prije faze [[blastocist]]e/implantacije . U rijetkim slučajevima, kada se razviju do postimplantacijskih faza, ginogenetski embrioni pokazuju bolji embrionalni razvoj u odnosu na razvoj placente, dok je za androgenone obrnuto. Ipak, za potonje, samo nekoliko je opisano (u radu iz 1984.).&lt;ref name=&quot;Barton 1984&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Barton SC, Surani MA, Norris ML | title = Role of paternal and maternal genomes in mouse development | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1984-09-27_311_5984/page/n132 | journal = [[Nature]] | volume = 311 | issue = 5984 | pages = 374–6 | year = 1984 | pmid = 6482961 | doi = 10.1038/311374a0 | bibcode = 1984Natur.311..374B | s2cid = 4321070 | author-link2 = Azim Surani}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mann and Lovell-Badge 1984&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mann JR, Lovell-Badge RH | title = Inviability of parthenogenones is determined by pronuclei, not egg cytoplasm | journal = Nature | volume = 310 | issue = 5972 | pages = 66–7 | year = 1984 | pmid = 6738704 | doi = 10.1038/310066a0 | bibcode = 1984Natur.310...66M | s2cid = 4336389 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGrath and Solter 1984&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = McGrath J, Solter D | title = Completion of mouse embryogenesis requires both the maternal and paternal genomes | journal = Cell | volume = 37 | issue = 1 | pages = 179–83 | date = maj 1984 | pmid = 6722870 | doi = 10.1016/0092-8674(84)90313-1}}&lt;/ref&gt;

Ne postoje prirodni slučajevi partenogeneze kod sisara zbog utiskanih gena. Međutim, 2004. godine, eksperimentalna manipulacija japanskih istraživača otiskom metilacije oca koji kontroliše gen ''[[Insulinoliki faktor rasta 2|Igf2]]'' dovela je do rođenja miša (nazvanog [[Kaguya (miš)|Kaguya]]) sa dva majčina seta hromosoma, iako to nije pravi partenogenon jer su korištene ćelije dvije različite ženke miševa. Istraživači su uspjeli koristeći jednu jajnu stanicu od nezrelog roditelja, čime su smanjili majčino utiskavanje i modificirali ga kako bi eksprimirao gen Igf2, koji se obično eksprimira samo u očevoj kopiji gena.

Partenogenetski/ginogenetski embrioni imaju dvostruko veći nivo od normalnog nivoa ekspresije od gena dobijenih od majke, i nedostaje im ekspresija gena eksprimiranih od strane oca, dok je obrnuto za androgene embrije. Sada je poznato da postoji najmanje 80 utiskanih gena kod ljudi i miševa, od kojih su mnogi uključeni u rast i razvoj embriona i placente.&lt;ref name=&quot;Wood and Oakey 2006&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wood AJ, Oakey RJ | title = Genomic imprinting in mammals: emerging themes and established theories | journal = PLOS Genetics | volume = 2 | issue = 11 | pages = e147 | date = novembar 2006 | pmid = 17121465 | pmc = 1657038 | doi = 10.1371/journal.pgen.0020147 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Isles and Holland 2005&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Isles AR, Holland AJ | title = Imprinted genes and mother-offspring interactions | journal = Early Human Development | volume = 81 | issue = 1 | pages = 73–7 | date = januar 2005 | pmid = 15707717 | doi = 10.1016/j.earlhumdev.2004.10.006 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Morison 2005&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Morison IM, Ramsay JP, Spencer HG | title = A census of mammalian imprinting | url = https://archive.org/details/sim_trends-in-genetics_2005-08_21_8/page/457 | journal = Trends in Genetics | volume = 21 | issue = 8 | pages = 457–65 | date = august 2005 | pmid = 15990197 | doi = 10.1016/j.tig.2005.06.008 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reik and Lewis 2005&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Reik W, Lewis A | title = Co-evolution of X-chromosome inactivation and imprinting in mammals | journal = Nature Reviews Genetics | volume = 6 | issue = 5 | pages = 403–10 | date = maj 2005 | pmid = 15818385 | doi = 10.1038/nrg1602 | s2cid = 21091004 }}&lt;/ref&gt; [[Hibrid (biologija)|Hibridno]] potomci dvije vrste može pokazati neobičan rast zbog nove kombinacije utiskanih gena.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Gene Tug-of-War Leads to Distinct Species |url=http://www.hhmi.org/news/tilghman.html |publisher=Howard Hughes Medical Institute |date=30. 4. 2000 |access-date=2. 7. 2008 |archive-date=28. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130328144948/http://www.hhmi.org/news/tilghman.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Za identifikaciju utiskanih genao krišteni su različiti metodi. Kod svinja, Bischoff et al. upoređivali su transkripcijske profile koristeći [[mikročip|mikromrežu DNK]], da bi ispitali različito eksprimirane gene između partenota (2 genoma majke) i kontrolnih fetusa (1 genom majke, 1 genom oca).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bischoff SR, Tsai S, Hardison N, Motsinger-Reif AA, Freking BA, Nonneman D, Rohrer G, Piedrahita JA | title = Characterization of conserved and nonconserved imprinted genes in swine | journal = Biology of Reproduction | volume = 81 | issue = 5 | pages = 906–20 | date = novembar 2009 | pmid = 19571260 | pmc = 2770020 | doi = 10.1095/biolreprod.109.078139 }}&lt;/ref&gt; Intrigantna studija koja je istraživala [[transkriptom]] [[miš]]jeg moždanog tkiva otkrila je preko 1300 utiskanih genskih lokusa (otprilike 10 puta više nego što je ranije prijavljeno), sekvenciranjem [[RNK]]  hibrida F1  generacije, koji su rezultat recipročnih ukrštanja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gregg C, Zhang J, Weissbourd B, Luo S, Schroth GP, Haig D, Dulac C | title = High-resolution analysis of parent-of-origin allelic expression in the mouse brain | journal = Science | volume = 329 | issue = 5992 | pages = 643–8 | date = august 2010 | pmid = 20616232 | pmc = 3005244 | doi = 10.1126/science.1190830 | bibcode = 2010Sci...329..643G }}&lt;/ref&gt; Rezultat su, međutim, osporili drugi koji su tvrdili da je ovo precijenjeno po redu veličine, zbog pogrešne statističke analize.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hayden EC | title = RNA studies under fire | journal = Nature | volume = 484 | issue = 7395 | pages = 428 | date = april 2012 | pmid = 22538578 | doi = 10.1038/484428a | bibcode = 2012Natur.484..428C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = DeVeale B, van der Kooy D, Babak T | title = Critical evaluation of imprinted gene expression by RNA-Seq: a new perspective | journal = PLOS Genetics | volume = 8 | issue = 3 | pages = e1002600 | year = 2012 | pmid = 22479196 | pmc = 3315459 | doi = 10.1371/journal.pgen.1002600 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Kod  domaće stoke pokazalo se da su [[SNP|jednonukleotidni polimorfizmi]] u utiskanim genima koji utiču na [[fetus]]ni rast i razvoj povezani s ekonomski važnim proizvodnim osobinama [[goveda]], [[ovca|ovaca]] i [[svinja]].&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Magee DA, Spillane C, Berkowicz EW, Sikora KM, MacHugh DE | title = Imprinted loci in domestic livestock species as epigenomic targets for artificial selection of complex traits | journal = Animal Genetics | volume = 45 Suppl 1 | pages = 25–39 | date = august 2014 | pmid = 24990393 | doi = 10.1111/age.12168 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Magee DA, Sikora KM, Berkowicz EW, Berry DP, Howard DJ, Mullen MP, Evans RD, Spillane C, MacHugh DE | title = DNA sequence polymorphisms in a panel of eight candidate bovine imprinted genes and their association with performance traits in Irish Holstein-Friesian cattle | journal = BMC Genetics | volume = 11 | pages = 93 | date = october 2010| pmid = 20942903 | pmc = 2965127| doi = 10.1186/1471-2156-11-93 }}&lt;/ref&gt;

===Genetičko mapiranje utiskanih gena===
U isto vrijeme sa generiranjem ginegenetskih i androgenetskih embriona o kojima je gore raspravljano, generirani su i mišji [[embrion]]i koji su sadržavali samo male regije, izvedene bilo iz očevog ili majčinog izvora.&lt;ref name=&quot;Cattanach and Kirk 1985&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Cattanach BM, Kirk M | title = Differential activity of maternally and paternally derived chromosome regions in mice | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1985-06-06_315_6019/page/496 | journal = Nature | volume = 315 | issue = 6019 | pages = 496–8 | year = 1985 | pmid = 4000278 | doi = 10.1038/315496a0 | bibcode = 1985Natur.315..496C | s2cid = 4337753 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McLaughlin 1996&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = McLaughlin KJ, Szabó P, Haegel H, Mann JR | title = Mouse embryos with paternal duplication of an imprinted chromosome 7 region die at midgestation and lack placental spongiotrophoblast | journal = Development | volume = 122 | issue = 1 | pages = 265–70 | date = januar 1996 | doi = 10.1242/dev.122.1.265 | pmid = 8565838 | url = http://dev.biologists.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=8565838 | access-date = 22. 12. 2021 | archive-date = 7. 6. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200607162113/https://dev.biologists.org/content/122/1/265.long | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; &gt; Generiranje serije takvih [[jednoroditeljska disomija|jednoroditeljskih disomija]], koje zajedno obuhvataju cio genom, omogućilo je stvaranje mape za utiskavanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.har.mrc.ac.uk/research/genomic_imprinting/ |title=Mouse Imprinting Data and References |access-date=2. 7. 2008 |last1=Beechey |first1=Colin |first2=B. M. |last2=Cattanach |first3=Andrew |last3=lake |first4=Jo |last4=Peters |name-list-style=vanc |year=2008 |publisher=MRC Harwell |archive-url= https://web.archive.org/web/20120703103129/http://har.mrc.ac.uk/research/genomic_imprinting/ |archive-date=3. 7. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; One regije koje kada su naslijeđene od jednog roditelja rezultiraju uočljivim [[fenotip]]om sadrže utiskane gene). Dalja istraživanja pokazala su da su u ovim regijama često postojali brojni utiskani geni.&lt;ref name=&quot;Bartolomei and Tilghman 1997&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bartolomei MS, Tilghman SM | title = Genomic imprinting in mammals | journal = Annual Review of Genetics | volume = 31 | pages = 493–525 | year = 1997 | pmid = 9442905 | doi = 10.1146/annurev.genet.31.1.493 | pmc = 3941233 }}&lt;/ref&gt; Oko 80% utiskanih gena nalazi se u klasterima poput ovih, koji se nazivaju utiskanim domenima, što sugerira nivo koordinirane kontrole.&lt;ref name=&quot;Reik and Walter 2001&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Reik W, Walter J | title = Genomic imprinting: parental influence on the genome | journal = Nature Reviews Genetics | volume = 2 | issue = 1 | pages = 21–32 | date = januar 2001 | pmid = 11253064 | doi = 10.1038/35047554 | s2cid = 12050251 }}&lt;/ref&gt; U skorije vrijeme, [[GWAS|skrininzi na cijelom genomu]] za identifikaciju utiskanih gena koristili su diferencijalnu ekspresiju [[iRNK]] iz kontrolnih [[fetus]]a i partenogenetskih ili androgenetskih fetusa hibridiziranih u [[ekspresija gena|profiliranje genske ekspresije]] mikromrežama,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kobayashi H, Yamada K, Morita S, Hiura H, Fukuda A, Kagami M, Ogata T, Hata K, Sotomaru Y, Kono T | title = Identification of the mouse paternally expressed imprinted gene Zdbf2 on chromosome 1 and its imprinted human homolog ZDBF2 on chromosome 2 | journal = Genomics | volume = 93 | issue = 5 | pages = 461–72 | date = maj 2009 | pmid = 19200453 | doi = 10.1016/j.ygeno.2008.12.012 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[alels]]nopecifične [[ekspresije gena]],  pomoću [[SNP]] [[genotip]]izacije mikročipova,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bjornsson HT, Albert TJ, Ladd-Acosta CM, Green RD, Rongione MA, Middle CM, Irizarry RA, Broman KW, Feinberg AP | title = SNP-specific array-based allele-specific expression analysis | journal = Genome Research | volume = 18 | issue = 5 | pages = 771–9 | date = maj 2008 | pmid = 18369178 | pmc = 2336807 | doi = 10.1101/gr.073254.107 }}&lt;/ref&gt; sekvenciranja [[transkriptom]]a&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Babak T, Deveale B, Armour C, Raymond C, Cleary MA, van der Kooy D, Johnson JM, Lim LP | title = Global survey of genomic imprinting by transcriptome sequencing | journal = Current Biology | volume = 18 | issue = 22 | pages = 1735–41 | date = novembar 2008 | pmid = 19026546 | doi = 10.1016/j.cub.2008.09.044 | s2cid = 10143690 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i  kanala predviđanja ''[[in silico]] .&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Luedi PP, Dietrich FS, Weidman JR, Bosko JM, Jirtle RL, Hartemink AJ | title = Computational and experimental identification of novel human imprinted genes | journal = Genome Research | volume = 17 | issue = 12 | pages = 1723–30 | date = decembar 2007 | pmid = 18055845 | pmc = 2099581 | doi = 10.1101/gr.6584707 }}&lt;/ref&gt;

===Mehanizmi utiskavanja===
Uštampavanje je dinamičan proces. Mora postojati mogućnost brisanja i ponovnog uspostavljanja otisaka kroz svaku generaciju, tako da geni koji su utiskani u odraslu osobu i dalje mogu biti ni u potomstvu te odrasle osobe. (Naprimjer, majčinski geni koji kontroliraju proizvodnju insulina bit će utiskani u mužjaka, ali će biti izraženi u bilo kojem od muških potomaka koji naslijede ove gene.) Priroda utiskavanja mora stoga biti [[epigenetika|epigenetička]] prije nego DNK-zavisna sekvenca. U [[klicin list|germlinijskim]] ćelijama imprint se briše, a zatim ponovo uspostavlja u skladu sa [[spol]]om jedinke, tj. u spermiju u razvoju (tokom [[spermatogeneza|spermatogeneze]]), uspostavlja se očinski imprint, dok u razvoj [[oocit]]a ([[oogeneza]]), uspostavlja se majčin imprint. Ovaj proces brisanja i [[reprogramiranje|reprogramiranja]]&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Reik W, Dean W, Walter J | title = Epigenetic reprogramming in mammalian development | journal = Science | volume = 293 | issue = 5532 | pages = 1089–93 | date = august 2001 | pmid = 11498579 | doi = 10.1126/science.1063443 | s2cid = 17089710 }}&lt;/ref&gt; je neophodan, tako da status utiskavanja zametnih ćelija bude relevantan za spol jedinke. I kod biljaka i kod sisara postoje dva glavna mehanizma koja su uključena u uspostavljanje imprinta; to su [[DNK-metilacija]] i [[histon]]ske modifikacije.

Nedavno, nova studija&lt;ref name=&quot;Court and Tayama 2014&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Court F, Tayama C, Romanelli V, Martin-Trujillo A, Iglesias-Platas I, Okamura K, Sugahara N, Simón C, Moore H, Harness JV, Keirstead H, Sanchez-Mut JV, Kaneki E, Lapunzina P, Soejima H, Wake N, Esteller M, Ogata T, Hata K, Nakabayashi K, Monk D | title = Genome-wide parent-of-origin DNA methylation analysis reveals the intricacies of human imprinting and suggests a germline methylation-independent mechanism of establishment | journal = Genome Research | volume = 24 | issue = 4 | pages = 554–69 | date = april 2014 | pmid = 24402520 | pmc = 3975056 | doi = 10.1101/gr.164913.113 }}&lt;/ref&gt; predložila je novi nasljedni mehanizam utiskavanja kod ljudi koji bi bio specifičan za tkivo [[placenta|posteljice]] i koji je nezavisan od [[metilacija]] DNK (glavni i klasični mehanizam za genomsko utiskavanje). Ovo je uočeno kod ljudi, ali ne i kod miševa, što ukazuje na razvoj nakon evolucijske divergencije ljudi i miševa, prije ~80 miliona godina. Među hipotetskim objašnjenjima za ovaj novi fenomen, predložena su dva moguća mehanizma: ili histonska modifikacija koja ostavlja imprint na novim placentalnospecifičnim utiskanim ''lokusima'' ili, alternativno, regrutovanje [[DNK-metiltransferaza|DNMT]] za ove lokuse pomoću specifičnog i nepoznatog [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]] koji bi bio eksprimiran tokom rane diferencijacije trofoblasta.

===Regulacija===
Grupisanje utiskanih gena unutar klastera omogućava im da dijele zajedničke regulatorne elemente, kao što su [[nekodirajuća RNK]] i [[DMR|diferencijalno metilirane regije]] (DMR). Kada ovi regulatorni elementi kontrolišu utiskavanje jednog ili više gena, poznati su kao regije kontrole utiskavanja (ICR). Ekspresija [[nekodirajuće RNK]], kao što je [[antisens RNA|antisensna Igf2r RNK]]  na mišjem [[hromosom]]u 17 i [[KCNQ1OT1]] na ljudskom [[hromosom 11|hromosomu 11]] sekvenca p15.5, pokazalo se da su neophodni za utiskavanje gena u njihovim odgovarajućim regijama.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Mancini-Dinardo D, Steele SJ, Levorse JM, Ingram RS, Tilghman SM | title = Elongation of the Kcnq1ot1 transcript is required for genomic imprinting of neighboring genes | journal = Genes &amp; Development | volume = 20 | issue = 10 | pages = 1268–82 | date = maj 2006 | pmid = 16702402 | pmc = 1472902 | doi = 10.1101/gad.1416906 }}&lt;/ref&gt;

Diferencijalno metilirani regioni su općenito segmenti DNK bogati [[citozin]]skim i [[guanin]]skim [[nukleotid]]ima, pri čemu su nukleotidi citozina metilirani na jednoj kopiji, ali ne i na drugoj. Suprotno očekivanju, [[metilacija]] ne znači nužno utišavanje; umesto toga, efekat metilacije zavisi od podrazumijevanog stanja regije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jin B, Li Y, Robertson KD | title = DNA methylation: superior or subordinate in the epigenetic hierarchy? | journal = Genes &amp; Cancer | volume = 2 | issue = 6 | pages = 607–17 | date = juni 2011 | pmid = 21941617 | pmc = 3174260 | doi = 10.1177/1947601910393957 }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Epigenetika]]
*[[Metabolom]]

== Reference ==
{{refspisak|32em}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://geneimprint.com/ geneimprint.com]
*[http://igc.otago.ac.nz/ Imprinted Gene and Parent-of-origin Effect Database]
*[https://web.archive.org/web/20120627084815/http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/I/Imprinting.html J. Kimball's Imprinted Genes Site]
*{{MeshName|Genomic+imprinting}}
*[https://web.archive.org/web/20120703103129/http://har.mrc.ac.uk/research/genomic_imprinting/ Harwell Mouse Imprinting Map]

{{ekspresija gena}}
{{Genomski imprinting}}

{{DEFAULTSORT:Genomsko utiskavanje}}
[[Kategorija:Molekularna genetika]]
[[Kategorija:Ekspresija gena]]
[[Kategorija:Epigenetika]]</text>
      <sha1>1mmii8i93asojiq538nr4f1yuyl1r4x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Folikulski limfom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487903</id>
    <revision>
      <id>3901872</id>
      <parentid>3889285</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T12:33:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901872</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28571" sha1="eapf7up2i2ekpyij8ysnbrq5y1zf1wb" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv           = Folikulski limfom
| slika          = Follicular lymphoma -- low mag.jpg
|veličina_slike=300px
| opis_slike        = [[Mikrografija]] folikulskog limfoma,sa karakterističnim nednormalnim [[limfoidni folikul|limfoidnim folikulima]] koji su dali ime ovom stanju. [[boja H&amp;E]].
| specijalnost           = [[Hematologija]] i [[onkologija]]
| frekvencija       = 15.000 novih slučajeva svake godine
}}
'''Folikulski limfom (FL)''' je [[kancer|rak]] koji uključuje određene tipove [[leukocit|bijelih krvnih zrnaca]] poznatih kao [[limfociti]]. Rak nastaje nekontroliranom podjelom specifičnih tipova [[B-ćelija]], poznatih kao [[centrocit]]i i [[centroblast]]i. Ove ćelije normalno zauzimaju folikule (čvorićne vrtloge različitih tipova limfocita) u [[germ-centar|germ-centrima]] [[limfni sistem|limfoidnog tkiva]] kao što su [[limfni čvorovi]]. Ćelije raka u FL tipski formiraju [[Limfni čvor|folikule]] ili strukture nalik folikulima (vidi susjednu sliku) u tkivima koje napadaju. Ove strukture su obično dominantna [[histologija|histološka]] karakteristika ovog raka.&lt;ref name=&quot;pmid26481245&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Xerri L, Dirnhofer S, Quintanilla-Martinez L, Sander B, Chan JK, Campo E, Swerdlow SH, Ott G | display-authors = 6 | title = The heterogeneity of follicular lymphomas: from early development to transformation | journal = Virchows Archiv | volume = 468 | issue = 2 | pages = 127–39 | date = februar 2016 | pmid = 26481245 | doi = 10.1007/s00428-015-1864-y | s2cid = 2978889 }}&lt;/ref&gt;

Postoji nekoliko sinonimnih i zastarjelih termina za FL kao što su CB/CC limfom (centroblastni i centrocitni limfom), čvorićni limfom,&lt;ref&gt;{{DorlandsDict|nine/000954451|follicular lymphoma}}&lt;/ref&gt; Brill-Symmersova bolest i oznaka podtipa, folikulskii limfom velikih ćelija.&lt;ref&gt;{{MeshName|Large-Cell+Lymphoma,+Follicular}}&lt;/ref&gt; U SAD-u i Evropi, ova bolest je drugi najčešći oblik [[nehodkinov limfom|nehodgkinovog limfoma]], a premašuje ga samo [[difuzni veliki B-ćelijski limfom]].&lt;ref name=&quot;pmid31270855&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Dada R | title = Diagnosis and management of follicular lymphoma: A comprehensive review | journal = European Journal of Haematology | volume = 103| issue = 3| pages = 152–163| date = juni 2019 | pmid = 31270855 | doi = 10.1111/ejh.13271 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; FL čini 10-20% nehodgkinovih limfoma sa oko 15.000 novih slučajeva svake godine u [[SAD]]-u i [[Evropa|Evropi]].&lt;ref name=&quot;pmid29043381&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fischer T, Zing NP, Chiattone CS, Federico M, Luminari S | title = Transformed follicular lymphoma | journal = Annals of Hematology | volume = 97 | issue = 1 | pages = 17–29 | date = januar 2018 | pmid = 29043381 | doi = 10.1007/s00277-017-3151-2 | hdl = 11380/1152780 | s2cid = 11524500 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt; Nedavne studije pokazuju da je FL slično rasprostranjen u [[Japan]]u.&lt;ref name=&quot;pmid30456840&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Yoshino T, Takata K, Tanaka T, Sato Y, Tari A, Okada H | title = Recent progress in follicular lymphoma in Japan and characteristics of the duodenal type | journal = Pathology International | volume = 68 | issue = 12 | pages = 665–676 | date = decembar 2018 | pmid = 30456840 | doi = 10.1111/pin.12733 | s2cid = 53871784 }}&lt;/ref&gt;

FL je širok i izuzetno složen klinički [[entitet]] sa širokim spektrom manifestacija&lt;ref name=&quot;pmid28670664&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lynch RC, Gratzinger D, Advani RH | title = Clinical Impact of the 2016 Update to the WHO Lymphoma Classification | journal = Current Treatment Options in Oncology | volume = 18 | issue = 7 | pages = 45 | date = juli 2017 | pmid = 28670664 | doi = 10.1007/s11864-017-0483-z | s2cid = 4415738 }}&lt;/ref&gt; koji još nisu u potpunosti sistematizirani.&lt;ref name=&quot;pmid31119485&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Boughan KM, Caimi PF | title = Follicular Lymphoma: Diagnostic and Prognostic Considerations in Initial Treatment Approach | journal = Current Oncology Reports | volume = 21 | issue = 7 | pages = 63 | date = maj 2019 | pmid = 31119485 | doi = 10.1007/s11912-019-0808-0 | s2cid = 162181232 }}&lt;/ref&gt; Obično mu prethodi benigni [[prekancerozni poremećaj]]i u kojima se abnormalni centrociti i/ili centroblasti akumuliraju u [[limfno tkivo|limfoidnom tkivu]]. Oni tada mogu cirkulirati u krvi i uzrokovati asimptomsko stanje koje se naziva [[in situ limfoidna neoplazija|''in situ'' limfoidna neoplazija]] tipa folikulskog limfoma (tj. ISFL). Mali procent ovih slučajeva napreduje u FL.&lt;ref name=&quot;pmid29129357&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Oishi N, Montes-Moreno S, Feldman AL | title = In situ neoplasia in lymph node pathology | journal = Seminars in Diagnostic Pathology | volume = 35 | issue = 1 | pages = 76–83 | date = januar 2018 | pmid = 29129357 | doi = 10.1053/j.semdp.2017.11.001 }}&lt;/ref&gt; Međutim, najčešće se FL manifestira kao [[Limfadenopatija|otok limfnih čvorova]] na [[vrat]]u, pazuhu i/ili preponama. |Manje često se manifestuje kao rak [[probavni sistem|gastrointestinalnog trakta]], karcinom kod djece koji zahvata limfoidno tkivo u području [[glava|glave]] i vrata (npr. [[krajnici]]),&lt;ref name=&quot;Swerdlow_2016&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Swerdlow SH, Campo E, Pileri SA, Harris NL, Stein H, Siebert R, Advani R, Ghielmini M, Salles GA, Zelenetz AD, Jaffe ES | title = The 2016 revision of the World Health Organization classification of lymphoid neoplasms | journal = Blood | volume = 127 | issue = 20 | pages = 2375–90 | date = maj 2016 | pmid = 26980727 | pmc = 4874220 | doi = 10.1182/blood-2016-01-643569 }}&lt;/ref&gt; ili jedna ili više masa u nelimfoidnim tkivima kao što su [[testisi]].&lt;ref name=&quot;pmid24942941&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Takata K, Miyata-Takata T, Sato Y, Yoshino T | title = Pathology of follicular lymphoma | journal = Journal of Clinical and Experimental Hematopathology | volume = 54 | issue = 1 | pages = 3–9 | date = 2014 | pmid = 24942941 | doi = 10.3960/jslrt.54.3}}&lt;/ref&gt;

FL tipski ima spor tok bolesti koji ostaje u suštini nepromijenjen godinama.&lt;ref name=&quot;pmid28670664&quot;/&gt; Međutim, svake godine 2–3%&lt;ref name=&quot;pmid29452666&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Link BK | title = Transformation of follicular lymphoma - Why does it happen and can it be prevented? | journal = Best Practice &amp; Research. Clinical Haematology | volume = 31 | issue = 1 | pages = 49–56 | date = mart 2018 | pmid = 29452666 | doi = 10.1016/j.beha.2017.10.005 }}&lt;/ref&gt; slučajeva FL napreduju u visoko agresivni oblik koji se često naziva stadij 3B FL, u agresivni difuzni veliki [[B-ćelija|B-ćelijski]] limfom, ili u drugi tip agresivnog raka B-ćelija. Ovi '''transformirani folikulski limfomi''' (t-FL) u suštini su neizlječivi.&lt;ref name=&quot;pmid29043381&quot;/&gt; Međutim, nedavni napredak u liječenju t-FL (npr. dodatak standardnoj [[hemoterapija|hemoterapiji]] agenasa kao što je [[rituksimab]]) poboljšali su ukupno vrijeme preživljavanja. Ovi noviji režimi također mogu odgoditi transformaciju FL u t-FL.&lt;ref name=&quot;pmid29043381&quot;/&gt; Dodatni napredak u razumijevanju FL može dovesti do daljnjih poboljšanja u liječenju bolesti.&lt;ref name=&quot;pmid29452666&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid29032510&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sorigue M, Sancho JM | title = Current prognostic and predictive factors in follicular lymphoma | journal = Annals of Hematology | volume = 97 | issue = 2 | pages = 209–227 | date = februar 2018 | pmid = 29032510 | doi = 10.1007/s00277-017-3154-z | s2cid = 27602442 }}&lt;/ref&gt;

== Patofiziologija ==
=== Genomske promjene ===
Serijska progresija ''[[in situ]]'' FL do FL i FL do t-FL uključuje akumulaciju sve većeg broja [[genom]]skih promjena (tj. [[hromosomska mutacija|hromozomskih abnormalnosti]] i [[genska mutacija|genskih mutacija]]) u prekursorima formativnih [[B-ćelija]] ovih poremećaja. Čini se da barem neke od ovih promjena uzrokuju pretjeranu ili nedovoljnu [[ekspresija gena|ekspresiju genskog proizvoda]] koji reguliraju [[Nestabilnost genoma|podložnost razvoju daljnjih genomskih promjena]], da prežive, proliferiraju i/ili da se proširi na druga [[tkiva]]. Kao posljedica toga, višestruki klonovi B-ćelija koji pokazuju sve veće genomske promjene i maligna ponašanja naseljavaju poremećeno tkivo. Čini se da nijedna genomska promjena nije odgovorna za razvoj svakog od spektra FL poremećaja. Umjesto toga,  interakcije između više [[genom]]skih promjena u osnovi ove serijske progresije.&lt;ref name=&quot;pmid29043381&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid29452666&quot;/&gt;

==== ''In situ'' folikulskii limfom ====
[[In situ limfoidna neoplazija|''In situ'' folikulski limfom]] jest nakupljanje monokloskih [[B-ćelija]] (tj. ćelija koje potiču od jedne predačke ćelije) u [[germ-centar|germ-centrima]] limfoidnog tkiva. Ove ćelije obično nose patološku genomsku abnormalnost, tj. [[hromozomska translokacija|translokaciju]] između položaja 32 na dugom (tj. &quot;q&quot;) kraku ]]hromosom 14|hromosoma 14]] i položaja 21 na q kraku [[hromosom 18|hromosoma 18]]. Ova translokacija suprotstavlja ''[[BCL2|B-ćelijski limfom 2]]'' (''BCL2'') gen na hromosomu 18 na poziciji q21.33 blizu ''[[IGH@|lokusa za teški lanac imunoglobulina]]'' (''IGH@'') na [[hromosom 14|hromosomu 14]] na poziciji q21. Kao posljedica toga, ''BCL2'' prekomjerno eksprimira svoj proizvod, regulator [[apoptoze]] BCL2 (tj. Bcl2). Bcl2 funkcionira da inhibira [[programirana ćelijska smrt|programiranu ćelijsku smrt]] čime se produžava preživljavanje ćelija.&lt;ref&gt;{{EntrezGene|596}}&lt;/ref&gt; Smatra se da je pretjerana ekspresija Bcl2 u [[B-ćelija]]ma ISFL-a kritičan faktor u njihovim patološkm akumulacijama i kasnijoj malignnoj progresiji.&lt;ref name=&quot;pmid29129357&quot;/&gt; Mali broj (npr. 1/100.000) cirkulirajućih jnukleiranih  [[krvne ćelije|krvnih ćelija]] koje nose ovu translokaciju t(14:18)q32:q21) nalazi se u 50-67% inače zdravih osoba. Prevalencija ovog nalaza raste s godinama i godinama pušenja [[duhan]]a. Budući da većina osoba s ovom translokacijom u svojim krvnim ćelijama ne razvija ISFL, [[translokacija (genetika)|translokacija]] t(14:18)(q32:q21), dok produžava opstanak ćelije, mora biti samo jedan korak u razvoju ISFN. Predlaže se da se ova translokacija dogodi tokom ranog razvoja nezrelih B-ćelija [[koštana srž|koštane srži]] (tj. pre-B-ćelija/pro-B-ćelija) nakon čega ove ćelije slobodno cirkuliraju i u rijetkim slučajevima se akumuliraju i sazrijevaju u centrocite i/ili centroblaste u germ-centrima limfoidnih folikula da formiraju ISFL. Mehanizam koji favorizuje ovu lokalizaciju i dalju akumulaciju je nejasan.

Pojedinci sa ISFL napreduju do FL brzinom od 2–3% godišnje tokom najmanje prvih 10 godina nakon dijagnoze.&lt;ref name=&quot;pmid29452666&quot;/&gt; Ova progresija vjerovatno uključuje sticanje genomskih aberacija osim translokacija t(14: 18)q32:q21) u ISFL B-ćelijama. Sumnjive [[mutacije]] uključuju one u sljedećim genima: 
#''[[EZH2]]'' (kodira [[PRC2|polikomb represivni kompleks 2]], protein porodice koji uključen je u održavanje [[Transkripcija (biologija)|transkripcijskog]] [[Represor|represivnog stanja]] različitih gena&lt;ref&gt;{{EntrezGene|2146}}&lt;/ref&gt; i nalazi se u do 27% FL slučajeva);&lt;ref name=&quot;pmid29129357&quot;/&gt; 
#[[CREB-vezujući protein|CREBBP]]'' (kodira CREB-vezujući protein koji doprinosi aktivaciji različitih gena&lt;ref&gt;{{EntrezGene|1387}}&lt;/ref&gt;); # ''[[TNFSF14]]'' (kodira 14. člana superfamilije faktora nekroze tumora, člana [[natporodica faktora nekroze tumora|natporodice faktora tumorske nekroze]] koji može funkcionirati kao kostimulacijski faktor za aktivaciju limfoidnih ćelija &lt;ref name=&quot;pmid26481245&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{EntrezGene|8740}}&lt;/ref&gt;); i
# ''[[KMT2D]]'' (kodira histon-lizin N-metiltransferazu 2D, [[histon-metiltransferaza|histon-metiltransferazu]] koja regulira [[ekspresija gena|ekspresiju različitih gena]].&lt;ref&gt;{{EntrezGene|8085}}&lt;/ref&gt;).&lt;ref name=&quot;pmid23713483&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Carbone A, Gloghini A | title = Emerging issues after the recognition of in situ follicular lymphoma | journal = Leukemia &amp; Lymphoma | volume = 55 | issue = 3 | pages = 482–90 | date = mart 2014 | pmid = 23713483 | doi = 10.3109/10428194.2013.807926 | s2cid = 39451928 }}&lt;/ref&gt; ISFL također može dobiti brojne [[VNCN|varijacije broja kopija]] (tj. [[duplikacija gena|duplikacija]] i [[delecija (genetika)|delecija]] dijela hromosoma zajedno sa bilo kojim od gena koji se u njemu nalaze), koji mogu doprinijeti FL. U svim slučajevima, broj genetičkih abnormalnosti stečenih u [[B-ćelija]]ma ISFL-a je mnogo manji od onih u FL.&lt;ref name=&quot;pmid29129357&quot;/&gt;

==== Folikulskii limfom ====
Genomske promjene pronađene u FL uključuju 
#translokaciju t(14:18)(q32:q21.3) (85-90% slučajeva); 
# delecije 1p36 (tj. delecije u q kraku hromosoma 1 na poziciji 36, [60-70% slučajeva]) koje dovode do gubitka ''[[TNFAIP3]]'' (kodira tumorski faktor nekroze, alfa-inducirani protein 3 koji inhibira aktivaciju [[NF-κB]], blokira ćelijsku smrt zbog [[apoptoze]] i reguliše [[imunski odgovor|imunske odgovore]] zasnovane na [[limfocit]]ima putem aktivnosi svoje [[ubikvitin-ligaza|ubikvitin-ligaze]]&lt;ref&gt;{{EntrezGene|7128}}&lt;/ref&gt;); 
#mutacije u ''[[PRDM1]]'' (kodira [[Bjelančevine|protein]] [[cinkov prst|cinkovog prsta]] PR domena koji promovira sazrijevanje i [[ćelijska proliferacija|proliferaciju]] [[B-ćelija]]);&lt;ref&gt;{{EntrezGene|639}}&lt;/ref&gt; i 
#iste mutacije u ISFL uključujući ''KMT2D'' (85-90% slučajeva), ''CREEBP'' (40-65% slučajeva), ''BCL2'' (40-65% slučajeva) i ''EZH2'' (20-30% slučajeva), kao i druge mutacije kao što su one u genu koji modificira [[histon]] ''[[HIST1H1E]]'' (20-30% slučajeva), ''[[RRAGC]]'' gen (~17% slučajeva) koji reguliše [[ćelijski rast]], preživljavanje, smrt i proliferaciju,&lt;ref&gt;{{EntrezGene|64121}}&lt;/ref&gt; i, u ≤15% slučajeva slučajeva, nekoliko drugih gena uključujući ''[[MEF2B]], [[STAT6]], [[EP300]], [[ARID1A]], [[SLC22A2]], [[CARD11]], [[FOXO1]], [[GNA12]], B2M'' (tj. gen za [[beta-2 mikroglobulin]])  i ''[[SGK1]]''. Osim translokacije t(14:18)(q32:q21.3) i ''EZH2'' mutacija koje dovode do poboljšanja ekspresije i funkcije njihovih proizvoda, genetićke promjene općenito dovode do gubitka u proizvodnji ili funkciju citiranih genskih proizvoda. Međutim, tačne uloge, ako ih ima, ovih genomskih abnormalnosti u promoviranju progresije ISFL do FL su nejasne.&lt;ref name=&quot;pmid28378425&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gascoyne RD, Nadel B, Pasqualucci L, Fitzgibbon J, Payton JE, Melnick A, Weigert O, Tarte K, Gribben JG, Friedberg JW, Seymour JF, Cavalli F, Zucca E | display-authors = 6 | title = Follicular lymphoma: State-of-the-art ICML workshop in Lugano 2015 | journal = Hematological Oncology | volume = 35 | issue = 4 | pages = 397–407 | date = decembar 2017 | pmid = 28378425 | doi = 10.1002/hon.2411 | s2cid = 23980925 }}&lt;/ref&gt;

== Prezentacija ==
=== ''In situ'' folikulski limfom ===
FL obično prethodi, ali neuobičajeno napreduje do ISFL, asimptomskog poremećaja koji se obično otkriva u tkivima na kojima se radi biopsija iz drugih razloga. FL limfom se može dijagnosticirati u neuobičajenim slučajevima u kojima se kod osoba s ISFL otkrije da imaju FL na kontrolnim pregledima.&lt;ref name=&quot;pmid29129357&quot;/&gt; Slično, osobe sa &gt;1/10.000 cirkulirajućih [[limfocit]]a koji sadrže translokacije t(14: 18)q32:q21) su pod povećanim, ali još uvijek malim rizikom od razvoja FL i dijagnozom da imaju FL na kontrolnim pregledima.&lt;ref name=&quot;Swerdlow_2016&quot;/&gt;

=== Folikulski limfom ===
FL se obično manifestira kao inače asimptomsko povećanje [[limfni čvor|limfnih čvorova]] na [[vrat]]u, pazuhu, preponama,&lt;ref name=&quot;pmid29032510&quot;/&gt; [[femoralni kanal]],&lt;ref name=&quot;pmid30044476&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bargetzi M, Baumann R, Cogliatti S, Dietrich PY, Duchosal M, Goede J, Hitz F, Konermann C, Lohri A, Mey U, Novak U, Papachristofilou A, Stenner F, Taverna C, Zander T, Renner C | title = Diagnosis and treatment of follicular lymphoma: an update | journal = Swiss Medical Weekly | volume = 148 | pages = w14635 | date = 2018 | pmid = 30044476 | doi = 10.4414/smw.2018.14635 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; ili druge lokacije kod osoba ([[prosjek|srednja]] starost 65) bez poznate historije ISFL-a ili abnormalnog broja cirkulišućih t(14:18)q32:q21-sadržavajućih limfocita.&lt;ref name=&quot;pmid29032510&quot;/&gt; Ova povećanja su možda bila prisutna mjesecima do godinama i za to vrijeme se povećavao i smanjivao u veličini.&lt;ref name=&quot;pmid31119485&quot;/&gt; Manje često, FL se manifestira kao vančvorićne mase na [[koža|koži]], [[štitnjača|štitnoj žlijezdi]], [[pljuvačna žlijezda|pljuvačnim žlijezdama]], [[dojka]]ma, [[sjemenici]]ma.&lt;ref name= &quot;pmid24942941&quot;/&gt; [[Slezena|slezeni]], [[jetra|jetri]],&lt;ref name=&quot;pmid30044476&quot;/&gt; i/ili [[pluća|plućima]].&lt;ref name=&quot;pmid31270855&quot;/&gt; Bez obzira na oblik prezentacije, FL je obično (~80% slučajeva&lt;ref name=&quot;pmid31119485&quot;/&gt;) u uznapredovaloj fazi dijagnoze na što ukazuje zahvaćenost [[koštana srž|koštane srži]] (50%&lt;ref name=&quot;pmid29032510&quot;/&gt; do 70%&lt;ref name=&quot;pmid31119485&quot;/&gt; slučajeva), više [[limfni čvor|limfnih čvorova]] u različitim dijelovima tijela,&lt;ref name=&quot;pmid29129357&quot;/&gt; i/ili drugih [[tkiva]].&lt;ref name=&quot;pmid24942941&quot;/&gt; Manjina (&lt;33%)&lt;ref name=&quot; pmid31119485&quot;/&gt; pacijenata sa FL prisutnim s B-simptomima , tj. ponavljajuće neobjašnjive [[groznice]], ponavljajuće [[noćno znojenje]], i/ili [[gubitak težine]] ≥10% u posljednjih šest mjeseci.&lt;ref name=&quot;pmid29043381&quot;/&gt; Općenito, bolest ima indolentan i dugotrajan tok sa srednjim očekivanim životnim vijekom od 15–20 godina: veliki postotak pacijenata umire od drugih uzroka osim od bolesti FL.&lt;ref name=&quot;pmid29043381&quot;/&gt; Međutim, svake godine, uključujući rane godine nakon dijagnoze, oko 2–3% slučajeva FL transformira se u t-FL;&lt;ref name=&quot;pmid29452666&quot;/&gt; Medijana preživljavanja bila je ~4,5 godina nakon pojave ove  transformacije.&lt;ref name=&quot;pmid29043381&quot;/&gt;
Postoje manje uobičajeni podtipovi FL koji se razlikuju ne samo po svojoj prezentaciji već i po  [[histopatologija|histopatološkim posljedicama]], genetičkim abnormalnostima i toku. Ovi podtipovi, koji su sada (primarni FL gastrointestinalnog trakta) ili bi se mogli u budućnosti (pedijatrijski tip FL) smatrati karakterističnim bolestima.
{{clear}}
== Dijagnoza ==
[[slika:Lymphoma macro.jpg|thumb| Folikulski limfom koji zamjenjuje [[limfni čvor]]; izrasline nalik mjehurićima su uvećane folikule.]]
Dijagnoza FL zavisi od pregleda zahvaćenih tkiva na [[histologija|histološke]], [[imunologija|imunološke]] i [[hromosomska mutacija|hromozomske]] abnormalnosti koje ukazuju na bolest. FL obično uključuje uvećane [[limfni čvor|limfne čvorove]] naseljene abnormalnim folikulama (vidi susjednu sliku) koji kada se histološki pregledaju sadrže mješavinu [[centrocit]]a ili [[centroblast]]a, okružene nemalignim ćelijama, uglavnom [[T-ćelija]]ma . Centrociti, koji tipski brojčano nadmašuju centroblaste, su mali do srednje veliki limfociti [[B-ćelija]] koji karakteristično pokazuju cijepanje [[ćelijsko jedro|jedra]]; centropblasti su veći limfociti B-ćelija bez cijepanih jedara.&lt;ref name=&quot;pmid24942941&quot;/&gt; Rijetki slučajevi FL mogu imati [[lezije]] koje sadrže infiltracije [[tkiva]] kojima dominiraju B-ćelije sa karakteristikama [[ćelije prekursora| ćelije prekursora (tj. &quot;blasta&quot;)]], [[monociti]] ili maligne ćelije plašta kao što su one koje se nalaze u [[limfom plaštanih ćelija|limfomu ćelija plašta]].&lt;ref name=&quot;pmid26481245&quot;/&gt; [[Imunohistohemija|Imunohemijska]] analize otkrivaju da ove ćelije općenito eksprimiraju površinske markere B-ćelija uključujući [[CD10]] (60% slučajeva), [[CD20]], [[CD19]], [[CD22]] i [[CD79]], ali ne i [[CD5]], [[CD11c]] ili [[CD23]] proteine ćelijske površine;&lt;ref name=&quot;pmid31270855&quot;/&gt; genomske analize otkrivaju da ove ćelije sadrže translokacije t(14:18)(q32:q21 .3) (85-90% slučajeva), delecije 1p36 (60-70% slučajeva) i sa daleko manjom učestalošću ostale [[genom]]ske abnormalnosti navedene u gornjim odeljcima. Nijedan od ovih proteinskih markera ili genomskih abnormalnosti nije dijagnostički za FL, npr. translokacija t(14:18)(q32:q21.3) nalazi se u 30% difuznih velikih B-ćelijskih limfoma i u malom broju reaktivnih benignih limfnih čvorova. Umjesto toga, dijagnoza se postavlja kombinacijom histoloških, imunoloških i genomskih abnormalnosti.&lt;ref name=&quot;pmid31270855&quot;/&gt; Prema kriterijima [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), razlike u mikroskopski određenoj morfologiji ovih tkiva se mogu koristiti za dijagnozu i kategorizaciju FL u sljedeća tri stepena sa stepenom 3 koji ima A i B podtipove:&lt;ref name=&quot;urlFollicular Lymphomas&quot;&gt;{{cite web | first = David | last = Weissmann | name-list-style = vanc | url = http://pleiad.umdnj.edu/hemepath/follicular/follicular.html | title = Follicular Lymphomas | work = University of Medicine and Dentistry of New Jersey | access-date = 26. 7. 2008 | archive-date = 4. 3. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160304104953/http://pleiad.umdnj.edu/hemepath/follicular/follicular.html | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
[[slika:Centrocyte, centroblast and follicular dendritic cell in a follicular lymphoma.jpg|thumb| Histološko poređenje tipova ćelija u [[germ-centar|germ-centru]], [[boja H&amp;E]]:
*'''[[Centrocite]]''' su male do srednje veličine sa uglom, izduženom, cijepanom ili uvrnutom jezgrom.&lt; br&gt; *'''[[Centroblasti]]''' su veće ćelije koje sadrže vezikularne jezgre sa jednom do tri bazofilne jezgre koje se nalaze na nuklearnoj membrani.
:'''Folikulske [[dendritske ćelije]]''' imaju okrugla jedra, centralno locirana, blagi i dispergovani [[hromatin]] i spljoštenost susjedne [[jedrov omotač|jedarne membrane]]]]:
*Stepen  1: folikule imaju &lt; 5 centroblasta po [[polje velike snage|polju velike snage]] (hpf).
*Stepen 2: folikule imaju 6 do 15 centroblasta po hpf.
*Stepen 3: folikule imaju &gt;15 centroblasta po hpf.
**Stepwn 3A: stepen 3 u kojem folikule sadrže pretežno centrocite.
**Stepen 3B: stepen 3 u kojem se folikule gotovo u potpunosti sastoje od centroblasta.
Ocene 1 i 2 se smatraju FL niskog stepena; Stepen 3A se obično takođe smatra niskim stepenom FL iako su ga neke studije smatrale visokim stepenom FL; i stepen 3B se smatra veoma agresivnim FL u t-FL kategoriji. Ocene 1 i 2 se smatraju FL niskog stepena; Stepen 3A se obično takođe smatra niskim stepenom FL iako su ga neke studije smatrale visokim stepenom FLi stepen 3B se smatra vrlo agresivnim FL u t-FL kategoriji.&lt;ref name=&quot;pmid31119485&quot;/&gt;

== Liječenje i prognoza ==
FL je tipski spororastući [[limfom]] s ukupnim [[ptosjek|srednjim]] očekivanim životnim vijekom za liječene pacijente od 10–15 godina sa mnogim slučajevima rasta i smanjivanja veličine [[lezija]] i rijetkim slučajevima spontanog popuštanja. Ova razmatranja favoriziraju korištenje opservacije umjesto intervencije kod pacijenata čiji određeni oblik FL ima povoljnu prognozu ili koji su netolerantni na agresivne tretmane.&lt;ref name=&quot;pmid31270855&quot;/&gt; Međutim, većina slučajeva FL ima nepovoljniju prognozu u nekom stadiju bolesti i stoga će zahtijevati intervenciju. Malo je konsenzusa u pogledu smjernica koje treba koristiti za definiranje prognoze i liječenja FL na njenoj prezentaciji ili tokom njenog toka. Korišteni indikatori za ovo uključuju:
#histologiju, 
#podtip, 
#predviđenu indolentnost i potencijal za transformaciju i 
# stepen napredovanja bolesti, mjeren kliničkim pregledima, biopsijom [[koštana srž|koštane srži]] za određivanje njene zahvaćenosti i i[[pozitronska emisiona tomografija|PET/CT]], snimanjem [[grudni koš|grudnog koša]], [[trbuh]]a, [[karklica|karlice]] i svih područja izvan ovih regija ako [[fizički pregled]] ukazuje na uključenost.&lt;ref name=&quot;pmid30928169&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sorigue M, Sancho JM | title = Recent landmark studies in follicular lymphoma | journal = Blood Reviews | volume = 35 | pages = 68–80 | date = maj 2019 | pmid = 30928169 | doi = 10.1016/j.blre.2019.03.006 }}&lt;/ref&gt;
{{clear}}
== Također pogledajte==
* [[Lista hematoloških stanja]]
* [[Velikoćelijski limfom]]
* [[Limfom]]

== Reference ==
{{refspisak}}
SAKK rituximab - Google Search
https://www.google.com/webhp?sourceid=chrome-instant&amp;ion=1&amp;espv=2&amp;ie=UTF-8#safe=off&amp;q=SAKK+rituximab

&lt;ref name=&quot;pmid20697092&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Martinelli G, Schmitz SF, Utiger U, Cerny T, Hess U, Bassi S, Okkinga E, Stupp R, Stahel R, Heizmann M, Vorobiof D, Lohri A, Dietrich PY, Zucca E, Ghielmini M | title = Long-term follow-up of patients with follicular lymphoma receiving single-agent rituximab at two different schedules in trial SAKK 35/98 | journal = Journal of Clinical Oncology | volume = 28 | issue = 29 | pages = 4480–4 | date = oktobar 2010 | pmid = 20697092 | doi = 10.1200/JCO.2010.28.4786 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;pmid26147646&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Barzenje DA, Cvancarova Småstuen M, Liestøl K, Fosså A, Delabie J, Kolstad A, Holte H | title = Radiotherapy Compared to Other Strategies in the Treatment of Stage I/II Follicular Lymphoma: A Study of 404 Patients with a Median Follow-Up of 15 Years | journal = PLOS One | volume = 10 | issue = 7 | pages = e0131158 | date = 2015 | pmid = 26147646 | pmc = 4492987 | doi = 10.1371/journal.pone.0131158 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;pmid26421260&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Epperla N, Fenske TS, Hari PN, Hamadani M | title = Recent advances in post autologous transplantation maintenance therapies in B-cell non-Hodgkin lymphomas | journal = World Journal of Transplantation | volume = 5 | issue = 3 | pages = 81–8 | date = septembar 2015 | pmid = 26421260 | pmc = 4580930 | doi = 10.5500/wjt.v5.i3.81 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;pmid22346327&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fowler NH | title = Role of maintenance rituximab (rituxan) therapy in the treatment of follicular lymphoma | journal = P &amp; T: A Peer-Reviewed Journal for Formulary Management | volume = 36 | issue = 9 | pages = 590–8 | date = septembar 2011 | pmid = 22346327 | pmc = 3278141 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;pmid20697092&quot;/&gt;

&lt;ref name=&quot;pmid16030029&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ghielmini M, Rufibach K, Salles G, Leoncini-Franscini L, Léger-Falandry C, Cogliatti S, Fey M, Martinelli G, Stahel R, Lohri A, Ketterer N, Wernli M, Cerny T, Schmitz SF | display-authors = 6 | title = Single agent rituximab in patients with follicular or mantle cell lymphoma: clinical and biological factors that are predictive of response and event-free survival as well as the effect of rituximab on the immune system: a study of the Swiss Group for Clinical Cancer Research (SAKK) | journal = Annals of Oncology | volume = 16 | issue = 10 | pages = 1675–82 | date = oktobar 2005 | pmid = 16030029 | doi = 10.1093/annonc/mdi320 }}&lt;/ref&gt;

sakk.ch/fileadmin/customer/Open_section/About_SAKK/Media/MM_ASH_SAKK_35_10_141209_EN.pdf
http://sakk.ch/fileadmin/customer/Open_section/About_SAKK/Media/MM_ASH_SAKK_35_10_141209_EN.pdf{{Mrtav link}}

&lt;ref&gt;{{cite web | first = Caroline | last = Helwick | name-list-style = vanc | title = ASH Studies Confirm Benefit of Rituximab Maintenance in Follicular Lymphoma | url = http://www.ascopost.com/issues/february-15,-2014/ash-studies-confirm-benefit-of-rituximab-maintenance-in-follicular-lymphoma.aspx | date = 15. 2. 2014 | work = The ASCO Post }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Taverna CJ, etal | 2 = Rituximab maintenance treatment for a maximum of 5 years in follicular lymphoma: Results of the randomized Phase III trial SAKK 35/03 | url = http://www.researchtopractice.com/5MJCASH2014/3/3 | 4 = journal Proc ASH 2013 | pages = Abstract 508 | quote = Slides from a presentation at ASH 2013 and transcribed comments from a recent interview with Andrew M Evens, DO, MSc (2/12/14) | title = Arhivirana kopija | access-date = 1. 2. 2022 | archive-date = 1. 2. 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220201103042/http://www.researchtopractice.com/5MJCASH2014/3/3 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski resursi
|  DiseasesDB      = 
|  ICD10           = {{ICD10|C|82||c|81}} 
|  ICD9            = {{ICD9|202.0}} 
|  ICDO            = {{ICDO|9690|3}} 
|  OMIM            = 151430 
|  MedlinePlus     = 
|  eMedicineSubj   = med 
|  eMedicineTopic  = 1362 
|  MeshID          = D008224
}}

* [http://www.cancer.gov/dictionary?CdrID=44238 Follicular large cell lymphoma] entry in the public domain NCI Dictionary of Cancer Terms

{{Histologija hematološke malignosti}}
{{hromosomske abnormalnosti}}

{{DEFAULTSORT:Follicular Lymphoma}}
[[Kategorija:Geni na hromosomu 14]]
[[Kategorija:Nehodgkinov limfom]]</text>
      <sha1>eapf7up2i2ekpyij8ysnbrq5y1zf1wb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fizioterapija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>493897</id>
    <revision>
      <id>3901870</id>
      <parentid>3896746</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T12:08:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901870</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41420" sha1="t2zytwu3l3s9fvei127tkn0mo0l85zc" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
|Ime        = Fizička terapija/Fzioterapija
|slika       = Physical Therapists at work.jpg
|opis_slike     = Vojni fizioterapeuti koji rade sa pacijentima na problemima ravnoteže, [[ortopedija|ortopedi]], [[amputacija|amputanti]], ispituju [[snaga|snagu]], [[fleksibilnost]], raspon ravnoteže pokreta i hoda u [[zglob]]ovima.
|ICD10       =
|ICD9        = {{ICD9proc|93.0}}-{{ICD9proc|93.3}}
|MeshID      = D026761
|OPS301      =
|OtherCodes  =
}}
'''Fizička terapija''' ('''PT'''), poznatija i kao '''fizioterapija''', jedna je od srodnih [[zdravstvo|zdravstvenih profesija]].&lt;ref name=&quot;ASAHP_def&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.asahp.org/what-is/ |title=What is Allied Health? |publisher=Association of Schools of Allied Health Professionals |access-date=10. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/204786/B3429.pdf| title = Allied Health (Paramedical) Services and Education}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = https://www.sciencedirect.com/topics/agricultural-and-biological-sciences/allied-health-professionals| title = Allied Health Professionals}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK218850/| title = What Does &quot;Allied Health&quot; Mean?| year = 1989| publisher = National Academies Press (US)}}&lt;/ref&gt; Pružaju je fizioterapeuti koji promoviraju, održavaju ili obnavljaju zdravlje putem [[fizički pregled|fizičkog pregleda]], [[medicinska dijagnoza|dijagnoze]], upravljanja, prognoze, [[edukacija pacijenata|edukacije pacijenata]], fizičke intervencije, rehabilitacije, [[preventivna zdravstvena zaštita|prevencije bolesti]] i [[promocija zdravlja]]. '''Fizički terapeuti''' su u mnogim zemljama poznati kao '''fizioterapeuti'''.

Pored kliničke prakse, drugi aspekti fizioterapeutske prakse uključuju istraživanje, obrazovanje, konsultacije i [[zdravstvena administracija|zdravstvenu administraciju]]. Fizička terapija se pruža kao [[primarna zaštita]] tretman ili uz, ili u kombinaciji sa drugim [[medicina|medicinskim]] uslugama. U nekim jurisdikcijama, kao što je [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], fizioterapeuti imaju ovlaštenje da propisuju [[lijek]]ove.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.com/news/health-23752418|title=Physiotherapists given prescribing powers|work=[[BBC]]|date=20. 8. 2013}}&lt;/ref&gt;

{{TOC limit|3}}

==Pregled==
Fizioterapija se bavi bolestima ili povredama koje ograničavaju sposobnost osobe da se kreće i obavlja funkcionalne aktivnosti u svakodnevnom životu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Occupational Outlook Handbook - Physical Therapists |url=https://www.bls.gov/ooh/healthcare/physical-therapists.htm |website=bls.gov |access-date=30. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; PT koriste [[historija bolesti|historiju]] i [[fizički pregled]] pojedinca da bi došli do [[medicinska dijagnoza|dijagnoze]] i uspostavili plan upravljanja i, kada je potrebno, uključuju rezultate laboratorijskih i slikovnih studija kao što su rendgen, [[CT-snimak|CT]] ili [[MRI]] nalazi. Elektrodijagnostičko testiranje (npr. [[elektromiogram]]i i ispitivanje brzine nervnog provođenja) također se može koristiti.&lt;ref name=&quot;evalGuidelinesAPTA&quot;&gt;{{cite web|author=American Physical Therapy Association Section on Clinical Electrophysiology and Wound Management |url=http://www.aptasce-wm.org/documents/guidelines/ENMG%20EvaluationGuidelines.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110904055829/http://www.aptasce-wm.org/documents/guidelines/ENMG%20EvaluationGuidelines.pdf|archive-date=4. 9. 2011|url-status=dead |title=Curriculum Content Guidelines for Electrophysiologic Evaluation|publisher=American Physical Therapy Association|work=Educational Guidelines|access-date=29. 5. 2008}}&lt;/ref&gt;

PT upravljanje obično uključuje propisivanje ili pomoć pri određenim vježbama, [[manuelna terapija|manualnoj terapiji]] i manipulaciji, mehaničkim uređajima kao što su vuča, edukacija, elektrofizički modaliteti koji uključuju toplotu, hladnoću, struju, zvučne valove, zračenje, pomoćne uređaje, proteze, ortoze i druge intervencije. Osim toga, PT rade s pojedincima kako bi spriječili gubitak mobilnosti prije nego što se dogodi razvojem programa usmjerenih na fitnes i wellness za zdravije i aktivnije stilove života, pružajući usluge pojedincima i populaciji za razvoj, održavanje i vraćanje maksimalne [[pokretljivost]]i i funkcionalne sposobnosti tokom cijelog života.  Ovo uključuje pružanje liječenja u okolnostima u kojima su kretanje i funkcija ugroženi [[starenje]]m, ozljedama, bolestima ili faktorima okoline. Funkcionalno kretanje je centralno za ono što znači biti [[zdrav]].

Fizička terapija je profesionalna karijera koja ima mnogo specijalnosti uključujući [[mišićni sistem|mišićno-koštanu]], [[ortopedija|ortopediju]], [[krvotok|kardioplućnu]], [[neurologija|neurologiju]], [[endokrinologija e|ndokrinologiju]], [[sportska medicina|sportsku medicinu]], [[gerijatrija|gerijatriju]], [[pedijatrija|pedijatriju]], [[zdravlje žena]], [[njega rana|njegu rana]] i [[elektromiografija|elektromiografiju]]. [[Neurološka rehabilitacija]] je, posebno, oblast koja se brzo pojavljuje. PT praktikuju u mnogim okruženjima, kao što su privatne klinike za fizičku terapiju, [[ambulantne klinike]] ili ordinacije, zdravstvene i wellness klinike, [[bolnice za rehabilitaciju]] ustanove, ustanove za kvalifikovanu njegu, ustanove za produženu njegu, privatne kuće, edukativni i istraživački centri, [[škole]], [[hospicija]], industrijska i ova radna mjesta ili druga profesionalna okruženja, [[klubovi zdravlja|fitnes centri]] i [[sportski trening|sportski trenažni]] objekti.&lt;ref&gt;{{cite web|author=American Physical Therapy Association |title=APTA Background Sheet 2008 |publisher=American Physical Therapy Association |date=17. 1. 2008 |url=http://www.apta.org/AM/Template.cfm?Section=Physical_Therapy&amp;TEMPLATE=/CM/HTMLDisplay.cfm&amp;CONTENTID=33205 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080529180223/http://www.apta.org/AM/Template.cfm?Section=Physical_Therapy&amp;TEMPLATE=%2FCM%2FHTMLDisplay.cfm&amp;CONTENTID=33205 |url-status=dead |archive-date=29. 5. 2008 |access-date=29. 5. 2008}}&lt;/ref&gt;

Fizioterapeuti također prakticiraju uloge nepacijenata kao što je zdravstvena politika,&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.who.int/topics/health_policy/en/ |title=Health policy implications for patient education in physical therapy |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110324161029/http://www.who.int/topics/health_policy/en/ |archive-date=24. 3. 2011 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Initiatives in Rehabilitation Research, {{cite web |url=http://ptjournal.apta.org/cgi/content/full/86/1/141 |title=Physical Therapy &amp;#124; Oxford Academic |access-date=12. 9. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20130223105653/http://ptjournal.apta.org/cgi/content/full/86/1/141 |archive-date=23. 2. 2013}}&lt;/ref&gt; zdravstveno osiguranje, administraciju zdravstvene zaštite i kao rukovodioci zdravstvene zaštite. Fizioterapeuti su uključeni u medicinsko-pravnu oblast i služe kao stručnjaci, vrše recenzije i [[medicinski pregled|nezavisne medicinske preglede]].

[[Obrazovanje]] se jako razlikuje od zemlje do zemlje. Raspon obrazovanja kreće se od nekih zemalja koje imaju malo formalnog obrazovanja do drugih koje imaju ljekarske diplome i postdoktorske studije i stipendije. U [[BIH|Bosni i Hercegovini]] obrazovanje u oblasti fizioterapije stiče se u srednjim medicinskim školama (fizioterapeutski tehničar) i fakultetima zdravstvenih studija (fizioterapeuti).&lt;ref&gt;https://www.fzs.unsa.ba/2. ciklus – Studijski program: Fizioterapija – Fakultet zdravstvenih studija (unsa.ba)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.sms.edu.ba/J.U{{Mrtav link}}. Srednja medicinska škola Sarajevo (sms.edu.ba)&lt;/ref&gt;

==Zaposlenje==
Poslovi vezani za fizioterapiju u Sjevernoj Americi pokazuju brz rast posljednjih godina, ali stope zaposlenosti i prosječne plate mogu značajno varirati između različitih zemalja, država, provincija ili regiona. Studija iz 2013. navodi da je 56,4% fizioterapeuta u svijetu bilo zadovoljno svojim poslom..&lt;ref name=&quot;Gupta&quot;&gt;{{Cite journal| authors = Gupta N |year=2013|title=Predictors of job satisfaction among physiotherapy professionals|journal= Indian Journal of Physiotherapy and Occupational Therapy |volume=7 | issue = 3 |pages=146–151|doi=10.5958/j.0973-5674.7.3.082|id={{ProQuest|1464664057}}}}&lt;/ref&gt; Plaća, interesovanje za posao i ispunjenost na poslu važni su prediktori zadovoljstva poslom.&lt;ref name=&quot; Gupta&quot;/&gt; U poljskoj studiji, izgaranje na poslu među fizioterapeutima se manifestiralo povećanom emocijskom iscrpljenošću i smanjenim osjećajem ličnog postignuća.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pustułka-Piwnik U, Ryn ZJ, Krzywoszański Ł, Stożek J | title = Burnout syndrome in physical therapists - demographic and organizational factors | journal = Medycyna Pracy | volume = 65 | issue = 4 | pages = 453–62 | date = 17. 11. 2014 | pmid = 25643484 | doi = 10.13075/mp.5893.00038 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Emocijska iscrpljenost je značajno veća kod fizioterapeuta koji rade sa odraslima i zaposlenih u bolnicama.Ostali faktori koji povećavaju sagorijevanje uključuju rad u bolničkom okruženju i staž od 15 do 19 godina.&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt;

==Specijalna područja==

Opseg znanja o fizičkoj terapiji je velik, pa se fizioterapeuti mogu specijalizirati za određenu kliničku oblast. Iako postoji mnogo različitih tipova fizioterapije, ''American Board of Physical Therapy Specialities'' navodi deset sadašnjih specijalističkih certifikata. Većina fizioterapeuta koji praktikuju neku specijalnost proći će dalju obuku, kao što je akreditovani [[rezidencija (medicina)|boravništni]] program, iako pojedinci mogu polagati specijalistički pregled nakon 2.000 sati fokusirane prakse u svojoj specijalnosti stanovništva, pored zahtjeva koje postavlja svaki dotični odbor specijalnosti.

===Kardiovaskularni i plućni===
Kardiovaskularni i plućni rehabilitatori [[respiratorni praktičar]]i i fizioterapeuti nude terapiju za širok spektar kardioplučnih poremećaja ili prije i nakon kardijalne ili plućne hirurgije. Primjer kardiohirurgije je [[operacija koronarne premosnice]]. Primarni ciljevi ove specijalnosti su povećanje izdržljivosti i funkcionalne samostalnosti. Manualna terapija koristi se u ovom polju za pomoć u čišćenju plućnog sekreta sa [[cistasta fibroza|cistastom fibrozom]]. Plućni poremećaji, [[srčani udari]], nakon [[operacija koronarne premosnice]], [[hronična opstruktivna plućna bolest]] i [[plućna fibroza]], su tretmani koji mogu imati koristi od kardiovaskularnih i plućnih specijaliziranih fizioterapeuta.

===Klinička elektrofiziologija===
Ovo specijalno područje uključuje elektroterapiju/fizičke agense, [[Elektromiografija|elektrofiziološku evaluaciju (EMG/NCV)]], fizičke agense i zbrinjavanje rana.

===Gerijatrijski===
Gerijatrijska fizička terapija pokriva široku oblast pitanja koja se tiču ljudi koji prolaze kroz normalno [[starenje]] odraslih, ali je obično fokusirana na stariju odraslu osobu. Postoje mnoga stanja koja pogađaju mnoge ljude kako stare i uključuju, ali nisu ograničena na sljedeće: [[artritis]], [[osteoporoza]], [[kancer|rak]], [[Alzheimerova bolest]], nadoknada [[kuk]]a i [[zglob]]ova, poremećaji ravnoteže, [[urinarna inkontinencija|inkontinencija]], itd. Gerijatrijski fizioterapeuti su specijalizovani za pružanje terapije za takva stanja kod starijih osoba.

Fizička rehabilitacija može spriječiti pogoršanje zdravlja i aktivnosti svakodnevnog života među štićenicima [[dom za staranje|doma za staranje]]. Dosadašnji dokazi sugeriraju koristi za fizičko zdravlje od sudjelovanja u različitim tipovima fizičke rehabilitacije za poboljšanje svakodnevnog života, snage, fleksibilnosti, ravnoteže, raspoloženja, pamćenja, tolerancije vježbanja, straha od pada, ozljeda i smrti..&lt;ref name=&quot;Crocker_2013&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Crocker T, Forster A, Young J, Brown L, Ozer S, Smith J, Green J, Hardy J, Burns E, Glidewell E, Greenwood DC | display-authors = 6 | title = Physical rehabilitation for older people in long-term care | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 2 | pages = CD004294 | date = februar 2013 | pmid = 23450551 | doi = 10.1002/14651858.cd004294.pub3 | collaboration = Cochrane Stroke Group }}&lt;/ref&gt; It may be both safe and effective in improving physical and possibly mental state, while reducing disability with few adverse events.&lt;ref name=&quot;Crocker_2013&quot; /&gt;

Postojeći dokazi sugeriraju da fizička rehabilitacija može biti efikasna za štićenike dugotrajne njege u smanjenju invalidnosti uz nekoliko štetnih događaja.&lt;ref name=&quot;Crocker_2013&quot;/&gt; Međutim, nema dovoljno da se zaključi da li su korisni efekti održivi i  povoljni u odnosu koštanje-efikasnost.&lt;ref name=&quot;Crocker_2013&quot;/&gt; Nalazi su zasnovani na dokazima umjerenog kvaliteta.

===Zacjelivanje rana===
Fizička terapija za liječenje rana uključuje liječenje stanja kože i svih njenih povezanih organa. Uobičajena stanja koja se leče uključuju rane i opekotine. Fizioterapeuti mogu koristiti hirurške instrumente, ispiranje rana, zavoje i lokalna sredstva za uklanjanje oštećenog ili kontaminiranog tkiva i podstomicanje zacjeljivanja [[tkiva]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=Wound Bed Preparation: The Science Behind the Removal of Barriers to Healing | authors = Enoch S, Harding K |journal=Wounds |date=2003 |volume=15 |issue=7 |url=https://www.medscape.com/viewarticle/459733_6}}&lt;/ref&gt; Ostale najčešće korištene intervencije uključuju vježbe, kontrolu [[edem]]a, udlagu i kompresionu odjeću. Posao koji obavljaju fizioterapeuti u integumentnoj specijalnosti radi sličan onome što bi radili doktori medicine ili medicinske sestre u hitnoj pomoći ili trijaži.

===Neurologija===
Neurološka fizička terapija je polje fokusirano na rad sa osobama koje imaju [[neurološki poremećaj]] ili bolest. To može uključivati [[moždani udar]], hronični [[bol]] u leđima, Alzheimerovu bolest, [[Charcot-Marie-Toothova bolest|Charcot-Marie-Toothovu bolest (CMT)]], [[Amiotrofna lateralna skleroza|ALS]], ozljede mozga, [[cerebralna paraliza|cerebralnu paralizu]], [[multipla skleroza|multiplu sklerozu]], [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu bolest]], [[facijalis|paraliza lica]] i ozljede [[kičmena moždina|kičmene moždine]]. Uobičajena oštećenja povezana s neurološkim stanjima, uključuju oštećenje [[vid]]a, ravnoteže, kretanja, [[dnevne aktivnosti]], kretanja, mišićne snage i gubitak funkcionalne nezavisnosti.&lt;ref name=Inverarity&gt;{{cite web|vauthors=Inverarity L, Grossman K|title=Types of Physical Therapy|work=About.com|publisher=The New York Times Company|date=28. 11. 2007|url=http://physicaltherapy.about.com/od/typesofphysicaltherapy/a/typesofpt.htm|access-date=29. 5. 2008|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304230449/http://physicaltherapy.about.com/od/typesofphysicaltherapy/a/typesofpt.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Tehnike uključene u neurološku fizioterapiju su širokog spektra i često zahtijevaju specijaliziranu obuku.

Neurološka fizioterapija se još naziva [[neurofizioterapija]] ili [[neurološka rehabilitacija]]. Preporučuje se neurofizioterapeutima da sarađuju sa psiholozima prilikom pružanja fizičkog tretmana poremećaja kretanja.&lt;ref name=Zec2020&gt;{{cite journal | vauthors = Zečević I | title = Clinical practice guidelines based on evidence for cognitive-behavioural therapy in Parkinson's disease comorbidities: A literature review | journal = Clinical Psychology &amp; Psychotherapy | volume = 27 | issue = 4 | pages = 504–514 | date = juli 2020 | pmid = 32196842 | doi = 10.1002/cpp.2448 | s2cid = 214601157 | type = Review }}&lt;/ref&gt; Ovo je posebno važno jer se kombinovanjem fizičke terapije i psihoterapije može poboljšati neurološki status pacijenata.

===Ortopedija=== 
[[slika:Physiotherapiebehandlung.jpg|thumb|Tretman kod ortopedskih fizioterapeuta]]
Ortopedski fizioterapeuti dijagnosticiraju, upravljaju i liječe poremećaje i ozljede [[mišićno-koštani sistem|mišićno-koštanog sistema]], uključujući rehabilitaciju nakon [[ortopedska operacija|ortopedske operacije]], akutne traume kao što su uganuća, istegnuća, ozljede podmuklog početka kao što su tendinopatija, burzitis i deformiteti kao [[skolioza]]. Ova specijalnost fizičke terapije najčešće se nalazi u ambulantnim kliničkim uslovima. Ortopedski terapeuti su obučeni za liječenje postoperativnih ortopedskih zahvata, prijeloma, akutnih sportskih ozljeda, [[artritis]]a, uganuća, istegnuća, bolova u leđima i vratu, stanja kičme i amputacija.

Mobilizacija/manipulacija zglobova i kičme, [[suho ubijanje]] (slično [[akupunktura]]ma), terapeutske [[vježbe]], neuromuskularne tehnike, reedukacija mišića, topli/hladni oblozi i [[električna stimulacija mišića]] (npr. [[krioterapija]], [[ionoforeza]], [[elektroterapija]]) su [[modalitet stimulacije|modaliteti]] koji se koriste za ubrzavanje oporavka u ortopedskom podešavanju.&lt;ref&gt;{{cite book| vauthors = Cameron MH |title=Physical agents in rehabilitation: from research to practice| url = https://archive.org/details/physicalagentsin0000came |publisher=W. B. Saunders|location=Philadelphia|year=2003|isbn=978-0-7216-9378-1}}&lt;/ref&gt; Osim toga, novi dodatak dijagnozi i liječenju je upotreba [[sonografija|sonografije]] za dijagnozu i usmjeravanje tretmana kao što je ponovna obuka mišića.&lt;ref name=&quot;pmid12034127&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bunce SM, Moore AP, Hough AD | title = M-mode ultrasound: a reliable measure of transversus abdominis thickness? | url = https://archive.org/details/sim_clinical-biomechanics_2002-05_17_4/page/315 | journal = Clinical Biomechanics | volume = 17 | issue = 4 | pages = 315–7 | date = maj 2002 | pmid = 12034127 | doi = 10.1016/S0268-0033(02)00011-6 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17970407&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wallwork TL, Hides JA, Stanton WR | title = Intrarater and interrater reliability of assessment of lumbar multifidus muscle thickness using rehabilitative ultrasound imaging | journal = The Journal of Orthopaedic and Sports Physical Therapy | volume = 37 | issue = 10 | pages = 608–12 | date = oktobar 2007 | pmid = 17970407 | doi = 10.2519/jospt.2007.2418 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16001905&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Henry SM, Westervelt KC | title = The use of real-time ultrasound feedback in teaching abdominal hollowing exercises to healthy subjects | journal = The Journal of Orthopaedic and Sports Physical Therapy | volume = 35 | issue = 6 | pages = 338–45 | date = juni 2005 | pmid = 16001905 | doi = 10.2519/jospt.2005.35.6.338 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Oni s ozljedom ili bolešću koja pogađa [[mišić]]e, [[kost]]i, [[ligament]]e ili [[tetiva (anatomija)|tetive]] imat će koristi od procjene fizioterapeuta specijaliziranog za ortopediju.

===Pedijatrija===
Pedijatrijska fizička terapija pomaže u ranom otkrivanju zdravstvenih problema i koristi različite modalitete za pružanje fizioterapije za poremećaje u pedijatrijskoj populaciji. Ovi terapeuti su specijalizirani za dijagnozu, liječenje i [[dojenčad]]i, djece i [[adolescencija|adolescenata]] s različitim kongenitalnim, razvojnim, neuromišićnim, skeletnim ili stečenim poremećajima/bolestima. Tretmani se uglavnom fokusiraju na poboljšanje bruto i [[fine motoričke vještine]], [[ravnoteža (sposobnost)|ravnoteže]] i koordinaciju, snagu i izdržljivost, kao i kognitivnu i [[senzorna obrada|senzornu obradu]]/integraciju.

===Sport===
Fizioterapeuti su usko uključeni u brigu i dobrobit sportista, uključujući rekreativne, poluprofesionalne (plaćene) i profesionalne (sa punim radnim vremenom) učesnike. Ova oblast prakse obuhvata liječenje atletskih povreda u 5 glavnih kategorija:
# akutna njega – procjena i dijagnoza početne povrede;
# liječenje – primjena specijalističkih savjeta i tehnika za podsticanje izlječenja;
# [[Fizikalna medicina i rehabilitacija|rehabilitacija]] – progresivno upravljanje za potpuni [[povratak sportu]];
# prevencija – identifikacija i adresiranje nedostataka za koje se zna da direktno dovode do ozljede ili djeluju kao prethodnici, kao što je [[procjena kretanja]]
# edukacija – dijeljenje stručnog znanja sa pojedinačnim sportistima, timovima ili klubovima kako bi se pomoglo u prevenciji ili upravljanju ozljedama
Fizioterapeuti koji rade za profesionalne sportske timove često imaju specijalizovane sportske sertifikate izdate preko njihove nacionalne organizacije za registraciju. Većina fizioterapeuta koji vježbaju u sportskom okruženju također je aktivna u kolaborativnim programima sportske medicine (vidi također: [[atletski trener]]i).
===Zdravlje žena===
Zdravlje žena ili [[fizioterapija dna karlice]] se uglavnom bavi ženskim problemima vezanim za [[ženski reproduktivni sistem]], [[porođaj]] i postporođaj. Ova stanja uključuju limfedem, [[Osteoporoza|osteoporozu]], [[bol]] u karlici, preneonatusni i postpartalni period i urinarnu inkontinenciju. Također se bavi inkontinencijom, bolovima u karlici i drugim poremećajima povezanim s disfunkcijom dna [[karlica]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bethelpharmacy.com/|title=Bethel Pharmacy – Tulsa's Hormone, Weight Loss, &amp; Health Experts}}&lt;/ref&gt; Manual physical therapy has been demonstrated in multiple studies to increase rates of conception in women with infertility.&lt;ref name=&quot;pmid 25691329&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rice AD, Patterson K, Wakefield LB, Reed ED, Breder KP, Wurn BF, King Iii R, Wurn LJ | display-authors = 6 | title = Ten-year Retrospective Study on the Efficacy of a Manual Physical Therapy to Treat Female Infertility | journal = Alternative Therapies in Health and Medicine | volume = 21 | issue = 3 | pages = 32–40 | date = februar 2015 | pmid = 25691329 | url = http://alternative-therapies.com/openaccess/ATHM_23_3_Rice.pdf | access-date = 27. 10. 2022 | archive-date = 25. 2. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150225233229/http://alternative-therapies.com/openaccess/ATHM_23_3_Rice.pdf | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid 23055467 &quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kramp ME | title = Combined manual therapy techniques for the treatment of women with infertility: a case series | journal = The Journal of the American Osteopathic Association | volume = 112 | issue = 10 | pages = 680–4 | date = oktobar 2012 | pmid = 23055467 | url = http://www.jaoa.osteopathic.org/content/112/10/680.full | access-date = 27. 10. 2022 | archive-date = 17. 3. 2015 | archive-url = https://archive.today/20150317192053/http://www.jaoa.osteopathic.org/content/112/10/680.full | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid 18251317&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wurn BF, Wurn LJ, King CR, Heuer MA, Roscow AS, Hornberger K, Scharf ES | title = Treating fallopian tube occlusion with a manual pelvic physical therapy | journal = Alternative Therapies in Health and Medicine | volume = 14 | issue = 1 | pages = 18–23 | date = Feb 2008 | pmid = 18251317 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15266276&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wurn BF, Wurn LJ, King CR, Heuer MA, Roscow AS, Scharf ES, Shuster JJ | title = Treating female infertility and improving IVF pregnancy rates with a manual physical therapy technique | journal = MedGenMed | volume = 6 | issue = 2 | pages = 51 | date = juni 2004 | pmid = 15266276 | pmc = 1395760 | url = http://www.medscape.com/viewarticle/480429 }}&lt;/ref&gt;

===Onkologija===
Fizioterapija u oblasti onkologije i palijativnog zbrinjavanja je specijalnost koja se kontinuirano razvija i razvija, kako malignih tako i nemalignih bolesti. Fizička terapija za obje grupe pacijenata sada je prepoznata kao bitan dio kliničkog puta, jer rane dijagnoze i novi tretmani omogućavaju pacijentima da žive duže. Općenito je prihvaćeno da pacijenti trebaju imati pristup odgovarajućem nivou rehabilitacije, kako bi mogli funkcionirati na minimalnom nivou ovisnosti i optimizirati svoj kvalitet života, bez obzira na očekivani životni vijek.

=== Jedinica intenzivne nege ===
'''Rehabilitacija vježbanjem nakon otpusta iz jedinice intenzivne njege radi oporavka od kritične bolesti'''

Nakon otpuštanja iz jedinice intenzivne nege radi oporavka od kritične bolesti, ukupni efekat rehabilitacije vežbanjem je trenutno neizvjestan.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Connolly B, Salisbury L, O'Neill B, Geneen L, Douiri A, Grocott MP, Hart N, Walsh TS, Blackwood B | display-authors = 6 | title = Exercise rehabilitation following intensive care unit discharge for recovery from critical illness | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 6 | pages = CD008632 | date = juni 2015 | pmid = 26098746 | pmc = 6517154 | doi = 10.1002/14651858.cd008632.pub2 }}&lt;/ref&gt; Potrebna su dalja istraživanja u ovoj oblasti jer je trenutna masa dokaza vrlo niske kvalitete.&amp;nbsp;

== Odnos saradnje između fizioterapeuta i pacijenta ==
[[Sistematski pregled]] koji je uključivao pacijente s ozljedom mozga, mišićno-koštanim stanjima, srčanim stanjima ili višestrukim patologijama otkrio je da savez između pacijenta i terapeuta pozitivno korelira s ishodom liječenja. Ishodi uključuju sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, upravljanje bolom, obavljanje specifičnih zadataka fizičke funkcije, depresiju, globalnu procjenu fizičkog zdravlja, pridržavanje tretmana i zadovoljstvo tretmanom.&lt;ref&gt;{{cite journal | authors = Hall AM, Ferreira PH, Maher CG, Latimer J, Ferreira ML | title = The influence of the therapist-patient relationship on treatment outcome in physical rehabilitation: a systematic review | journal = Physical Therapy | volume = 90 | issue = 8 | pages = 1099–110 | date = august 2010 | doi = 10.2522/ptj.20090245 | pmid = 20576715 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Studije su istraživale četiri teme koje mogu uticati na interakciju pacijenta i terapeuta: interpersonalne i komunikacijske vještine, praktične vještine, individualizirana njega usmjerena na pacijenta, te organizacijski i faktori okoline.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Fizioterapeuti moraju biti u stanju da efikasno komuniciraju sa svojim pacijentima na različitim nivoima. Pacijenti imaju različite nivoe [[zdravstvena pismenost|zdravstvene pismenosti]], tako da fizioterapeuti to moraju uzeti u obzir kada razgovaraju o bolesnikovim tegobama, kao i planiranom liječenju. Istraživanja su pokazala da korištenje komunikacijskih alata prilagođenih zdravstvenoj pismenosti pacijenata dovodi do poboljšanog angažmana sa svojim praktičarima i njihovom kliničkom njegom. Osim toga, pacijenti su izjavili da će zajedničko donošenje odluka rezultirati pozitivnim odnosom.&lt;ref&gt;{{cite journal | authors = Jakimowicz S, Stirling C, Duddle M | title = An investigation of factors that impact patients' subjective experience of nurse-led clinics: a qualitative systematic review | journal = Journal of Clinical Nursing | volume = 24 | issue = 1–2 | pages = 19–33 | date = januar 2015 | pmid = 25236376 | doi = 10.1111/jocn.12676 }}&lt;/ref&gt; Praktične vještine kao što su sposobnost edukacije pacijenata o njihovim stanjima i profesionalna stručnost smatraju se vrijednim faktorima bolničke njege. Pacijenti cijene sposobnost kliničara da pruži jasna i jednostavna objašnjenja o svojim problemima. Nadalje, pacijenti cijene kada fizioterapeuti posjeduju odlične tehničke vještine koje učinkovito poboljšavaju pacijenta.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | authors = O'Keeffe M, Cullinane P, Hurley J, Leahy I, Bunzli S, O'Sullivan PB, O'Sullivan K | title = What Influences Patient-Therapist Interactions in Musculoskeletal Physical Therapy? Qualitative Systematic Review and Meta-Synthesis | journal = Physical Therapy | volume = 96 | issue = 5 | pages = 609–22 | date = maj 2016 | doi = 10.2522/ptj.20150240 | pmid = 26427530 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Faktori okoline kao što su lokacija, oprema koja se koristi i parking su manje važni za pacijenta od samog kliničkog susreta fizičke terapije.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beattie PF, Pinto MB, Nelson MK, Nelson R | title = Patient satisfaction with outpatient physical therapy: instrument validation | journal = Physical Therapy | volume = 82 | issue = 6 | pages = 557–65 | date = juni 2002 | pmid = 12036397 | doi = 10.1093/ptj/82.6.557 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Na osnovu sadašnjeg shvatanja, najvažniji faktori koji doprinose interakciji pacijent-terapeut uključuju da fizioterapeut: provodi adekvatnu količinu vremena sa pacijentom, posjeduje snažne vještine slušanja i komunikacije, odnosi se prema pacijentu s poštovanjem, daje jasna objašnjenja tretmana i omogućava pacijentu da bude uključen u odluke o liječenju.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

==== Fizioterapija i diskus hernija ====
'''Fizioterapija''' se može koristiti kao '''konzervativna tretmanska metoda kod pacijenata sa hernijom intervertebralnog diska''' (diskus hernija), kako bi se ublažili simptomi i poboljšala funkcionalna pokretljivost. Klinička praksa uključuje prilagođene vježbe, manuelne terapije i obrazovanje pacijenta o održavanju posture.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genphysio.com.au/our-news/how-can-physiotherapy-help-a-herniated-disc/|title=How Can Physiotherapy Help a Herniated Disc? {{!}} Gen Physio Blog|last=Gauder|first=Jordan|date=4. 6. 2025|website=GenPhysio|language=en-AU|access-date=14. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Efektivnost==
Utvrđeno je da je fizioterapija efikasna za poboljšanje ishoda, kako u smislu boli tako i funkcije, kod višestrukih mišićno-koštanih stanja. [[Sistematski pregled]] iz 2012. pronašao je dokaze koji podržavaju upotrebu [[manipulacija kičmom|manipulacije kičmom]] od strane fizioterapeuta kao sigurne opcije za poboljšanje ishoda [[bol]]i u donjem dijelu [[leđa]].&lt;ref name=&quot;Kuczynski-2012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kuczynski JJ, Schwieterman B, Columber K, Knupp D, Shaub L, Cook CE | title = Effectiveness of physical therapist administered spinal manipulation for the treatment of low back pain: a systematic review of the literature | journal = International Journal of Sports Physical Therapy | volume = 7 | issue = 6 | pages = 647–62 | date = decembar 2012 | pmid = 23316428 | pmc = 3537457 }}&lt;/ref&gt; Prema randomiziranim kontrolnim studijama, kombinacija ručne terapije i terapije vježbanjem pod nadzorom fizioterapeuta daje funkcionalne prednosti za pacijente s [[osteoartritis]]om koljena i može odgoditi ili čak spriječiti potrebu za operacijom.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Deyle GD, Henderson NE, Matekel RL, Ryder MG, Garber MB, Allison SC | title = Effectiveness of manual physical therapy and exercise in osteoarthritis of the knee. A randomized, controlled trial | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 132 | issue = 3 | pages = 173–81 | date = februar 2000 | pmid = 10651597 | doi = 10.7326/0003-4819-132-3-200002010-00002 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Druga randomizirana kontrolirana studija pokazala je da su hirurški dekompresijski tretman i fizioterapija jednak [[lumbalna spinalna stenoza|lumbalnoj spinalnoj stenozi]] u poboljšanju simptoma i funkcije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wise J | title = Physical therapy is as effective as surgery for lumbar spinal stenosis, study finds | journal = BMJ | volume = 350 | pages = h1827 | date = april 2015 | pmid = 25852064 | doi = 10.1136/bmj.h1827 | s2cid = 206904981 }}&lt;/ref&gt; Nekoliko studija sugerira da fizička terapija, posebno tehnike manualne terapije fokusirane na [[vrat]] i srednje [[nerv]]e, u kombinaciji s vježbama istezanja, mogu biti ekvivalentne ili čak poželjnije operaciji za [[sindrom karpusnog tunela]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Carpal Tunnel Syndrome: Physical Therapy or Surgery? | journal = The Journal of Orthopaedic and Sports Physical Therapy | volume = 47 | issue = 3 | pages = 162 | date = mart 2017 | pmid = 28245744 | doi = 10.2519/jospt.2017.0503 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fernández-de-Las Peñas C, Ortega-Santiago R, de la Llave-Rincón AI, Martínez-Perez A, Fahandezh-Saddi Díaz H, Martínez-Martín J, Pareja JA, Cuadrado-Pérez ML | display-authors = 6 | title = Manual Physical Therapy Versus Surgery for Carpal Tunnel Syndrome: A Randomized Parallel-Group Trial | journal = The Journal of Pain | volume = 16 | issue = 11 | pages = 1087–94 | date = novembar 2015 | pmid = 26281946 | doi = 10.1016/j.jpain.2015.07.012 }}&lt;/ref&gt; Sistematski pregled iz 2015. sugerirao je da dok su manipulacija [[kičma|kičmom]] i terapeutska masaža efikasne intervencije za bol u vratu, elektro[[akupunktura]], naprezanje-kontranaprezanje, relaksirajuća masaža, toplinska terapija i ultrazvučna terapija nisu tako efikasne i stoga se ne preporučuju.&lt;ref name=&quot;Wong2015&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wong JJ, Shearer HM, Mior S, Jacobs C, Côté P, Randhawa K, Yu H, Southerst D, Varatharajan S, Sutton D, van der Velde G, Carroll LJ, Ameis A, Ammendolia C, Brison R, Nordin M, Stupar M, Taylor-Vaisey A | display-authors = 6 | title = Are manual therapies, passive physical modalities, or acupuncture effective for the management of patients with whiplash-associated disorders or neck pain and associated disorders? An update of the Bone and Joint Decade Task Force on Neck Pain and Its Associated Disorders by the OPTIMa collaboration | journal = The Spine Journal | volume = 16 | issue = 12 | pages = 1598–1630 | date = decembar 2016 | pmid = 26707074 | doi = 10.1016/j.spinee.2015.08.024 }}&lt;/ref&gt;

Studije također pokazuju da je fizička terapija efikasna za pacijente sa drugim stanjima. Sistematski pregled iz 2012. o efikasnosti fizioterapijskog tretmana kod pacijenata sa [[astma|astmom]] zaključio je da fizioterapijski tretman može poboljšati kvalitet života, promovirati kardiopulmonalni fitnes i inspiratorni pritisak, kao i smanjiti simptome i upotrebu lijekova.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bruurs ML, van der Giessen LJ, Moed H | title = The effectiveness of physiotherapy in patients with asthma: a systematic review of the literature | journal = Respiratory Medicine | volume = 107 | issue = 4 | pages = 483–94 | date = april 2013 | pmid = 23333065 | doi = 10.1016/j.rmed.2012.12.017 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Fizioterapija se ponekad pruža pacijentima na intenzivnoj, jer rana mobilizacija može pomoći u smanjenju trajanja intenzivne njege i boravka u bolnici i poboljšati dugoročnu funkcionalnu sposobnost.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Paton M, Lane R, Hodgson CL | title = Early Mobilization in the Intensive Care Unit to Improve Long-Term Recovery | journal = Critical Care Clinics | volume = 34 | issue = 4 | pages = 557–571 | date = oktobar 2018 | pmid = 30223994 | doi = 10.1016/j.ccc.2018.06.005 | s2cid = 52283563 }}&lt;/ref&gt; Sistematski pregled iz 2013. pokazao je da je rana progresivna mobilizacija odraslih, intubiranih pacijenata na intenzivnoj njezi na mehaničkoj ventilaciji sigurna i efikasna.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stiller K | title = Physiotherapy in intensive care: an updated systematic review | url = https://archive.org/details/sim_chest_2013-09_144_3/page/825 | journal = Chest | volume = 144 | issue = 3 | pages = 825–847 | date = septembar 2013 | pmid = 23722822 | doi = 10.1378/chest.12-2930 }}&lt;/ref&gt;

Rezultati sistematskog pregleda iz 2019. sugeriraju da psihološki utemeljena fizička terapija (PIPT), gdje fizioterapeut liječi pacijente, dok drugi članovi multidisciplinarnog tima za njegu pomažu u [[operacija|preoperativnom]] planiranju za upravljanje bolom i kvalitetom života pacijenata , pomaže u poboljšanju ishoda pacijenata. Ovo je posebno prisutno kada se koristi prije i nakon operacije [[kičma|kičme]], [[kuka]] ili [[koljena]].&lt;ref&gt;{{Cite journal| authors = Coronado RA, Patel AM, McKernan LC, Wegener ST, Archer KR |date=2019|title=Preoperative and postoperative psychologically informed physical therapy: A systematic review of randomized trials among patients with degenerative spine, hip, and knee conditions |journal=Journal of Applied Biobehavioral Research |volume=24 |issue=1 |pages=e12159 |doi=10.1111/jabr.12159 |s2cid=149936302|issn=1751-9861}}&lt;/ref&gt;

== Telezdravstvo ==
[[Telezravstvo]] (ili [[telerehabilitacija]]) je oblik fizioterapije u razvoju kao odgovor na sve veću potražnju za ovom terapijom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.apta.org/telehealth/|title=Telehealth| vauthors = Gardner K |website=www.apta.org|language=en|access-date=4. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; Telezdravstvo je komunikacija na mreži između kliničara i pacijenta, bilo uživo ili u unaprijed snimljenim sesijama s mješovitim recenzijama u poređenju s uobičajenom osobnom njegom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Laver KE, Adey-Wakeling Z, Crotty M, Lannin NA, George S, Sherrington C | title = Telerehabilitation services for stroke | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 1 | pages = CD010255 | date = januar 2020 | pmid = 32002991 | pmc = 6992923 | doi = 10.1002/14651858.CD010255.pub3 }}&lt;/ref&gt; Prednosti telezdravstva uključuju poboljšanu dostupnost u udaljenim područjima, ekonomičnost i poboljšanu udobnost za ljude koji su vezani za krevet i kućni ograničeni ili su fizički invalidi.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Neka razmatranja za telezdravstvo uključuju: ograničene dokaze za dokazati učinkovitost i usklađenost više od osobne terapije, pitanja politike licenciranja i plaćanja i ugrožene privatnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lee AC, Harada N | title = Telehealth as a means of health care delivery for physical therapist practice | journal = Physical Therapy | volume = 92 | issue = 3 | pages = 463–8 | date = mart 2012 | pmid = 22135703 | doi = 10.2522/ptj.20110100 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Studije su kontroverzne u pogledu efikasnosti telezdravstva kod pacijenata sa ozbiljnijim stanjima, kao što su [[moždani udar]], [[multipla skleroza]] i [[bol]] u donjem delu leđa.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Khan F, Amatya B, Kesselring J, Galea M | title = Telerehabilitation for persons with multiple sclerosis | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 4 | pages = CD010508 | date = april 2015 | pmid = 25854331 | pmc = 7211044 | doi = 10.1002/14651858.CD010508.pub2 }}&lt;/ref&gt;

Tokom pandemije [[COVID-19 pandemija|COVID-19]], potreba za telezdravstvom došla je do izražaja jer pacijenti nisu mogli bezbedno da prisustvuju lično, posebno ako su bili stariji ili imaju [[hronične bolesti]]. Telezdravstvo se smatralo proaktivnim korakom da se spriječi pad broja pojedinaca koji nisu mogli pohađati nastavu. Fizički pad u rizičnim grupama je teško riješiti ili kasnije poništiti. Utvrđeno je da su licenciranje ili razvoj platforme najveći trošak u telezdravstvu. Telezdravstvo ne otklanja potrebu za fizioterapeutom jer oni i dalje trebaju nadgledati program.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Middleton A, Simpson KN, Bettger JP, Bowden MG | title = COVID-19 Pandemic and Beyond: Considerations and Costs of Telehealth Exercise Programs for Older Adults With Functional Impairments Living at Home-Lessons Learned From a Pilot Case Study | journal = Physical Therapy | volume = 100 | issue = 8 | pages = 1278–1288 | date = august 2020 | pmid = 32372072 | pmc = 7239185 | doi = 10.1093/ptj/pzaa089 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Quinn L, Macpherson C, Long K, Shah H | title = Promoting Physical Activity via Telehealth in People With Parkinson Disease: The Path Forward After the COVID-19 Pandemic? | journal = Physical Therapy | volume = 100 | issue = 10 | pages = 1730–1736 | date = septembar 2020 | pmid = 32734298 | pmc = 7454884 | doi = 10.1093/ptj/pzaa128 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lai FH, Yan EW, Yu KK, Tsui WS, Chan DT, Yee BK | title = The Protective Impact of Telemedicine on Persons With Dementia and Their Caregivers During the COVID-19 Pandemic | journal = The American Journal of Geriatric Psychiatry | volume = 28 | issue = 11 | pages = 1175–1184 | date = novembar 2020 | pmid = 32873496 | pmc = 7413846 | doi = 10.1016/j.jagp.2020.07.019 }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
{{div col|colwidth=24em}}
* [[Osnovna metodologija svijesti o tijelu]]
* [[Kiropraktika]]
* [[Doktor (naslov)]]
* [[Doktor fizioterapije]]
* [[Fiziologija vježbanja]]
* [[Recept za vježbe]]
* [[Frenkel vježbe]]
* [[Zajednička manipulacija]]
* [[Lista softvera za recepte za vježbanje]]
* [[Neuropizioterapija]]
* [[Radna terapija]]
* [[Fizikalna medicina i rehabilitacija]]
* [[Posturalna restauracija]]
* [[Propokrivanje]]
* [[Sportska medicina]]
* [[Terapija]]
* [[Svjetska konfederacija za fizikalnu terapiju]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

==Vanjski linkovi==
{{Portal|Medicina|Obrazovanje}}
* Europe: [https://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regprof/index.cfm?action=regprof&amp;id_regprof=1180 Regulated professions database] – Physiotherapist, [[European Commission]]

{{Fizičke vježbe}}
{{Fizioterapija i rehabilitacija}}
{{Navbox s invalidnošću}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Fizikalna terapija| ]]
[[Kategorija:Srodne zdravstvene profesije]]
[[Kategorija:Bolnička odjeljenja]]
[[Kategorija:Manualna terapija]]
[[Kategorija:Vježbanje]]
[[Kategorija:Rehabilitacijska medicina]]
[[Kategorija:Rehabilitacijski tim]]
[[Kategorija:Sportska medicina]]
[[Kategorija:Sportska zanimanja i uloge]]</text>
      <sha1>t2zytwu3l3s9fvei127tkn0mo0l85zc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNU opšta javna licenca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496851</id>
    <revision>
      <id>3901888</id>
      <parentid>3486727</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T15:13:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901888</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4637" sha1="jbihaq733ynfh3461cpsaw22mw8wqdi" xml:space="preserve">[[Datoteka:GPLv3 Logo.svg|desno|bez_okvira]]
'''GNU Opšta javna licenca''' (GNU GPL ili jednostavno GPL) je serija široko korištenih licenci za [[Slobodni softver|slobodan softver]] koje garantuju krajnjim korisnicima četiri slobode, pokretanja, proučavanja, dijeljenja i modifikacije softvera.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.blackducksoftware.com/top-open-source-licenses|title=Top Open Source Licenses {{!}} Black Duck Software|date=19. 7. 2016|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2023|archive-date=19. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160719043600/https://www.blackducksoftware.com/top-open-source-licenses|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Licenca je bila prvi copyleft za opštu upotrebu i prvobitno ju je napisao osnivač [[Fondacija za slobodni softver|Free Software Foundation]] (FSF), [[Richard Stallman]], za [[GNU|GNU projekat]]. Licenca daje primaocima kompjuterskog programa prava definicije slobodnog softvera.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gnu.org/licenses/gpl-faq.html#DoesUsingTheGPLForAProgramMakeItGNUSoftware|title=Does using the GPL for a program make it GNU software?|website=GNU|access-date=12. 2. 2023|archive-date=12. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180212181300/http://www.gnu.org/licenses/gpl-faq.html#DoesUsingTheGPLForAProgramMakeItGNUSoftware|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Sve ove serije GPL-a su kopileft licence, što znači da svako izvedeno djelo mora biti distribuirano pod istim ili ekvivalentnim uslovima licence. Ona je restriktivnija od Manje opšte javne licence i još se više razlikuje od široko korištenih dozvola za dozvoljeni softver [[Berkeley Software Distribution|BSD]], MIT i Apache.

Istorijski gledano, porodica GPL licenci je bila jedna od najpopularnijih softverskih licenci u domenu besplatnog softvera otvorenog koda.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dwheeler.com/sloc/redhat62-v1/redhat62sloc.html|title=Estimating Linux's Size|website=dwheeler.com|access-date=12. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.freecode.com/stats/|title=freshmeat.net: Statistics and Top 20|date=28. 8. 2008|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2023|archive-date=28. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080828100318/http://www.freecode.com/stats/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Istaknuti besplatni softverski programi licencirani pod GPL-om uključuju [[Linux kernel]] i [[GNU Compiler Collection]] (GCC). David A. Wheeler tvrdi da je copyleft koji je dao GPL bio ključan za uspjeh sistema zasnovanih na Linuxu, dajući programerima koji su doprinijeli kernelu sigurnost da će njihov rad koristiti cijelom svijetu i ostati slobodan, umjesto da ga iskorištavaju softverske kompanije koje ne bi morale ništa vratiti zajednici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.dwheeler.com/blog/2006/09/01/|title=David A. Wheeler's Blog|date=16. 5. 2013|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2023|archive-date=16. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130516005712/http://www.dwheeler.com/blog/2006/09/01/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

2007. godine, treća verzija licence (GPLv3) je objavljena kako bi se riješili neki uočeni problemi s drugom verzijom (GPLv2) koji su otkriveni tokom njene dugotrajne upotrebe. Da bi licenca bila ažurna, GPL licenca uključuje opcionu klauzulu &quot;bilo koja kasnija verzija&quot;, omogućavajući korisnicima da biraju između originalnih uslova ili uslova u novim verzijama koje je ažurirao FSF. Programeri ga mogu izostaviti kada licenciraju svoj softver. Linux kernel, na primjer, licenciran je pod GPLv2 bez klauzule &quot;bilo koja kasnija verzija&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://git.kernel.org/pub/scm/linux/kernel/git/stable/linux.git/tree/COPYING|title=COPYING - kernel/git/stable/linux.git - Linux kernel stable tree|website=git.kernel.org|access-date=12. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lkml.iu.edu/hypermail/linux/kernel/0009.1/0096.html|title=Linux-Kernel Archive: Linux-2.4.0-test8|website=lkml.iu.edu|access-date=12. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; Klauzula &quot;ili bilo koja novija verzija&quot; poznata i kao klauzula o čamcu za spašavanje dozvoljava kombinacije između različitih verzija GPL licenciranog softvera radi održavanja kompatibilnosti. Na primjer, Inkscape je pod GPLv2 ili bilo kojom kasnijom verzijom, ali uključuje kod pod LGPLv3 ili bilo kojom kasnijom verzijom, tako da je efektivno binarno u cjelini pod GPLv3 ili bilo kojom kasnijom verzijom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gitlab.com/inkscape/inkscape/-/blob/master/COPYING|title=COPYING · master · Inkscape / inkscape · GitLab|website=GitLab|language=en|access-date=12. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}</text>
      <sha1>jbihaq733ynfh3461cpsaw22mw8wqdi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cichociemni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496885</id>
    <revision>
      <id>3901968</id>
      <parentid>3543887</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T05:06:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ziv</username>
        <id>117934</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]]) [[c:COM:Duplicate|Duplicate]]: [[File:148 Squadron Halifax Italy WWII IWM CNA 3231.jpg]] → [[File:Royal Air Force- Italy,the Balkans and South-east Europe, 1942-1945. CNA3231.jpg]] Exact or scaled-down duplicate: [[c::File:Royal Air Force- Italy,the Balkans and South-east Europe, 1942-1945. CNA3231.jpg]]</comment>
      <origin>3901968</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6714" sha1="215yrajjkdsziomrvp0vzi759nj4an4" xml:space="preserve">[[Datoteka:Dekoracja_cichociemnych.jpg|mini|Gen. [[Władysław Sikorski]] u centru Cichociemnih na STS 43 Audley End (1942.)]]
[[Datoteka:Audley_End_House_(geograph_4410966).jpg|mini|STS 43 Audley End, jedan od centara za obuku Cichociemnih]]
[[Datoteka:Instruktorzy_cichociemnych.jpg|mini|Instruktori Cichociemnih]]
[[Datoteka:Wrocili_znad_Warszawy.JPG|mini|Poljska posada u Halifaxu nakon povratka iz Varšave (1944.)]]
[[Datoteka:Royal Air Force- Italy,the Balkans and South-east Europe, 1942-1945. CNA3231.jpg|mini|Pripremljeni za let sa padom Halifax iz 148 eskadrile na aerodromu Campo Cassale – 1944.]]
[[Datoteka:Znak_spadochronowy_AK.png|mini|Padobranski znak Domovinske vojske]]
'''Cichociemni''' padobranci Domovinske vojske (skraćenice: CC, cc) – vojnici podzemne Domovinske vojske (ZWZ/AK) u specijalnoj službi (vidi tekst CC zakletve), službenici vojne strukture [[Poljska|poljskog]] državnog podzemlja, koji su se, dok su služili u poljskim oružanim snagama, dobrovoljno prijavili za službu u zemlji. Zahvaljujući saradnji VI (Specijalne) Divizije Glavnog štaba s britanskim Izvršnim odjelom za specijalne operacije, obučavani su u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Italija|Italiji]] u godinama 1941–1944. Prebačeni su od strane ratnog zrakoplovstva [[Royal Air Force|RAF-a]], uključujući i poljsku 1586. eskadrilu specijalne namjene, u Poljsku okupiranu od strane [[Treći rajh|Nijemaca]] i [[Sovjetski Savez|Sovjeta]]. Zahvaljujući saradnji sa V Divizijom (komunikacije) Štaba Doma vojske, izvršili su padobranski skok na istovarna mjesta određena i zaštićena od strane partizanskih jedinica Domovinske vojske (i drugih) ili su sletjeli na terenske aerodrome tokom operacije Most (Wildhorn).

Nisu bili zbijena formacija ni vojna jedinica, nisu imali svoj barjak, boje, pokrovitelja ili tradiciju. Imenovani su naredbom Vrhovnog komandanta (SNW l.dz.780/tjn/V/41), a za njihovo zapošljavanje i obuku bila je zadužena VI (Specijalna) Divizija štaba Vrhovnog komandanta. Od samog početka, organizacijom prebacivanja ljudstva i potrepština za Domovinsku vojsku bavio se obavještajac, major Jan Jaźwiński, od januara 1944. komandant Glavne transfer baze u Latianu blizu aerodroma u Brindiziju (Italija).

Osposobljavani su za pojedinačne akcije u oblasti sabotaže, diverzije, obavještajne službe, komunikacije i kao oficiri pripremljeni za obavljanje štabnih i komandnih dužnosti. Statistički gledano, skoro svi su bili poligloti, znali su dva strana jezika: čak 111 CC je znalo dva, 57 CC tri, 22 CC četiri, a 8 CC čak pet stranih jezika. Rekorder, major cc Jan Różycki pseud. Busik je znao sedam jezika. Obučavali su se u oko 30 specijalnosti na kursevima organizovanim u oko 50 tajnih britanskih škola za specijalnu obuku i u poljskim bazama, npr. Centar za obuku br. 10 u Ostuniji (Italija). Radio-operateri i radiomehaničari obučavani su u Centru za obuku Dispečerskog odsijeka Specijalnog štaba Vrhovnog komandanta: u Anstrutheru, kasnije u Auchtertoolu, zatim u Polmontu. Cichociemni nisu bili agenti SOE, oni su bili podređeni samo štabu Domovinske vojske. Prema odredbama Ženevskih konvencija, nije im bilo dozvoljeno da nose uniforme, a u slučaju hapšenja Nijemci ih nisu tretirali kao ratne zarobljenike.

Tokom rata, sve informacije o Cichociemnima bile su strogo povjerljive. Po odobrenju vrhovnog komandanta, 1. juna 1943. godine načelnik VI (Specijalne) Divizije, potpukovnik dipl. Michał Protasewicz izdao je &quot;Uputstvo za vojnike koji se zračnim putem prebacuju u zemlju&quot;, u kojem se naglašava – Sve aktivnosti vezane za let u zemlju, bez izuzetka, stroga su vojna tajna. Apsolutno poštovanje ove tajne osnovni je uslov za uspjeh samih letova i cjelokupne akcije avijacije u zemlji, kao i jedini način da se skakačeva porodica zaštiti od represije. Cichociemnima je također bilo zabranjeno kontaktirati svoje porodice nakon dolaska u Poljsku.

U Savez oružane borbe Domovinske vojske u okupiranoj Poljskoj od februara 1942. godine dobrovoljno se prijavilo 2.413 kandidata. Nakon intenzivne obuke, kurseve je završilo 605 kandidata, od kojih je odabrano 579 vojnika, koji su položili zakletvu Cichociemnih i zakletvu Korpusa Domovinske vojske. Od toga je 316 skakača, kasnije nazvanih Cichociemni (u zemlji su zvani pticama ili odbačenima) i 28 kurira zvanih mačići poslano u zemlju. Najmlađi je imao 17, najstariji 54 godine. Najmanje 62 CC je bilo aktivno u predratnom izviđanju u Poljskoj i inostranstvu.

Od 316 Cichociemnih, 102 su umrla tokom rata, od kojih je 9 poginulo u toku leta ili skoka, a 8 je uzelo [[otrov]] nakon hapšenja. 95 Cichociemnih je učestvovao u Varšavskom ustanku, od kojih je 18 poginulo, a najmanje 20 ranjeno. Njemački organi represije zatvorili su 31 Cichociemnog u [[Koncentracijski logor|koncentracione logore]], 43 lišili života, sovjeti su poslali 83 u gulage, ubili 6, vlasti &quot;Narodne Poljske&quot; zatvorile su 77, osudile 19 na smrt (9 ili 10 je izgubilo život), na kaznu doživotnog zatvora 2, za kaznu dugotrajnog zatvora 22 Cichociemna. Nakon rata 32 je ostalo u izbjeglištvu, čak 59 je moralo pobjeći iz Poljske. Najmanje 64 su se borila kao prokleti vojnici u zemlji, u strukturama NIE, DSZ, WiN, najmanje 12 u antikomunističkim strukturama u egzilu, oko 9 je učestvovalo u tajnim operacijama zapadnih specijalnih službi SIS-a i CIA-e. Posljednji od Cichociemnih, major Aleksander Tarnawski, umro je 4. marta 2022.

221 Cichociemni je odlikovan Ordenom Virtuti Militari, a Križom za hrabrost odlikovani su 595 puta.

Cichociemni su bili preteča poljskih specijalnih snaga, a njihovu tradiciju nastavlja vojna jedinica GROM po imenu Cichociemni padobranci Domovinske vojske. Osim Cichociemnih, poljski padobranci za specijalne zadatke bili su i padobranci Kontinentalne akcije i padobranci „Projekta orao“, koji su djelovali izvan struktura Poljske podzemne države, uz saglasnost poljske vlade kao agenti britanskog SOE (Kontinentalna akcija) ili američkog OSS (Projekt Orao).

== Literatura ==

* {{Cite book|last=Śledziński|first=Kacper|title=Cichociemni : elita polskiej dywersji|date=2012|isbn=978-83-240-2191-8|edition=I|location=Kraków|language=pl|oclc=826371000}}
* {{Cite book|last=Korczyński|first=Grzegorz|title=Polskie oddziały specjalne w II wojnie światowej|date=2006|publisher=Bellona|isbn=83-11-10280-5|location=Warszawa|language=pl|oclc=71293224}}
* {{Cite book|title=Drogi cichociemnych|date=2008|publisher=Bellona|isbn=978-83-11-11309-1|location=Warszawa|language=pl|oclc=297678478}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Poljska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>215yrajjkdsziomrvp0vzi759nj4an4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grazia Deledda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>499449</id>
    <revision>
      <id>3901946</id>
      <parentid>3543500</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T00:03:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14213" sha1="k2q7ucqxkdv02ft7bwvow1vt7wuf94e" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Grazia Deledda
| slika           = Grazia Deledda 1926.jpg
| nagrade         = Nobelova nagrada za Književnost
| datum_rođenja   = {{birth date|1871|9|27|df=y}}
}}

'''Grazia Maria Cosima Damiana Deledda''' ( {{IPA-it|ˈɡrattsja deˈlɛdda}} ;  27. septembar 1871. – 15. avgust 1936.), poznata i na [[Sardinski jezik|sardinskom jeziku]] kao '''Gràssia''' ili '''Gràtzia Deledda''' &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sardegnacultura.it/j/v/258?s=31280&amp;v=2&amp;c=28531&amp;t=7|title=Gràtzia Deledda|website=sardegnacultura.it|language=sc|access-date=17. 5. 2020|archive-date=18. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210518192445/http://www.sardegnacultura.it/j/v/258?s=31280&amp;v=2&amp;c=28531&amp;t=7|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://salimbasarda.net/grassia-deledda-unu-nobel-sardu-a-sitalia/|title=Gràssia Deledda, unu Nobel sardu a s'Itàlia|last=Serra|first=Sarvadore|date=3. 9. 2016|website=Limba Sarda 2.0|language=sc|access-date=17. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; ( izgovara se[ˈɡɾa(t)si.a ðɛˈlɛɖːa] ), bila je [[Italijani|italijanska]] književnica koja je 1926. godine dobila [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] &lt;ref&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/156461/Grazia-Deledda Grazia Deledda (Italian author)]. britannica.com&lt;/ref&gt; „za svoje idealistički nadahnute spise koji s plastičnom jasnoćom prikazuju život na njenom rodnom ostrvu [tj. [[Sardinija|Sardiniji]] ] i sa dubinom i simpatijom se uopšteno  bavi ljudskim problemima.&quot; &lt;ref&gt;https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1926/press.html Award speech, apparently citing the Swedish Academy.&lt;/ref&gt; Bila je prva talijanka koja je dobila tu nagradu, a tek druga žena općenito nakon [[Selma Lagerlöf|Selme Lagerlöf]] 1909. godine &lt;ref name=&quot;hallengren1926&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1926/deledda-article.html|title=Grazia Deledda: Voice of Sardinia|last=Hallengren|first=Anders|publisher=Nobel Media|access-date=16. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Deledda je rođena u Nuor-u, [[Sardinija|na Sardiniji]], u porodici srednje klase, od Đovanija Antonija Deledde i Franćeske Kambose, kao četvrta od sedmoro braće i sestara. Pohađala je osnovnu školu (minimum koji je tada bio potreban), a zatim se školovala kod privatnog učitelja (gost jednog od njenih rođaka) i prešla na samostalno učenje književnosti. U to vrijeme počela je pokazivati interesovanje za pisanje kratkih romana, uglavnom inspirisanih životom sardinskih seljaka i njihovom borbom. Učiteljica ju je ohrabrila da svoje pisanje pošalje u novine i sa 13 godina, njena prva priča je objavljena u lokalnom časopisu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/literature/1926/deledda/facts/|title=The Nobel Prize in Literature 1926|website=NobelPrize.org|language=en-US|access-date=14. 8. 2020}}&lt;/ref&gt; Neki od Deleddinih ranih radova objavljeni su u modnom časopisu ''L'ultima moda'' između 1888. i 1889. Godine 1890. Trevisani je objavio ''Nell'azzurro'' (U plavetnilo), svoju prvu zbirku kratkih priča. Deleddin glavni fokus bio je predstavljanje siromaštva i borbe povezanih s njim kroz kombinaciju imaginarnih i autobiografskih elemenata. Njena porodica nije posebno podržavala njenu želju za pisanjem.

Deleddin prvi roman, ''Fiori di Sardegna'' (Cvijeće Sardinije) objavljen je 1892. Njenu knjigu ''Paesaggi sardi'' iz 1896. godine, koju je objavio Speirani, karakterizira proza koja se temelji na fikciji i poeziji. Otprilike u to vrijeme, Deledda je pokrenula redovnu saradnju sa novinama i časopisima, posebno ''La Sardegna'', ''Piccola Rivista'' i ''Nuova Antologia'' . Njen rad je stekao značajnu vidljivost, ali i kritičko interesovanje. U oktobru 1899. Deledda je u [[Cagliari|Kaljariju]] srela Palmira Madesanija, funkcionera Ministarstva finansija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theflorentine.net/lifestyle/2010/03/grazia-deledda/|title=Grazia Deledda|date=25. 3. 2010|website=The Florentine|access-date=9. 9. 2019}}&lt;/ref&gt; Madesani i Deledda su se vjenčali 1900. godine i par se preselio u Rim odmah nakon objavljivanja Deleddinog romana ''Il vecchio della montagna'' (Starac s planine, 1900.). Uprkos rođenju njena dva sina, Sardusa (1901) i Frančeska „Franca“ (1904),&lt;ref name=&quot;russell1994&quot;&gt;Migiel, Marilyn. (1994). &quot;Grazia Deledda.&quot; Italian Women Writers: A Bio-bibliographical Sourcebook. By Rinaldina Russell. Westport, CT: Greenwood. 111-117. Print.&lt;/ref&gt; Deledda je uspjela da nastavi da piše, objavljujući po jedan roman godišnje.&lt;ref name=&quot;russell1994&quot; /&gt;
[[Datoteka:Grazia_Deledda.jpg|lijevo|mini|250x250piksel| Deledda sa suprugom Palmirom i sinom Sardusom, Rim, oko 1904]]
Godine 1903. objavila je ''Elias Portolu'', što je doživjelo komercijalni i kritičarski uspjeh, čime je ojačala njenu reputaciju kao pisca. Slijedio je ''Cenere'' (Pepeo, 1904); ''L'edera'' (Bršljan, 1908); ''Sino al confine'' (Do granice, 1910); ''Colombi e sparvieri'' (Golubovi i vrapci, 1912); i njena najpopularnija knjiga, ''Canne al vento'' (Trska na vjetru, 1913.).

Godine 1916.  roman ''Trska na vjetru,''  je bio inspiracija za nijemi film sa poznatom talijanskom glumicom [[Eleonora Duse|Eleonorom Duse]] . To je bio prvi i jedini put da se Duse, pozorišna glumica, pojavila u filmu. Deledda je bila jedan od saradnika nacionalističkog ženskog časopisa ''Lidel'', koji je osnovan 1919. godine.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Eugenia Paulicelli|date=2002|title=Fashion, the Politics of Style and National Identity in Pre-Fascist and Fascist Italy|url=https://doi.org/10.1111/1468-0424.00281|journal=Gender &amp; History|volume=14|issue=3|page=552|doi=10.1111/1468-0424.00281}}&lt;/ref&gt;

Godine 1926. Henrik Schück, član Švedske akademije, nominirao je Deleddu za Nobelovu nagradu za književnost.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/|title=Nomination Archive|website=NobelPrize.org|language=en-US|access-date=18. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; Deledda je osvojila &quot;za svoje idealistički nadahnuto pisanje koje sa plastičnom jasnoćom prikazuju život na njenom rodnom ostrvu i sa dubinom i simpatijom se  uopšteno bave ljudskim problemima&quot;. Nagrada joj je dodijeljena na svečanosti u [[Stockholm|Štokholmu]] 1926. Njen prvi odgovor na vijest bio je &quot;Già?&quot; (&quot;Već?&quot; ) Deleddina pobjeda je doprinijela povećanju njene popularnosti. [[Benito Mussolini|Benito Musolini]], koji je upravo učvrstio svoju vlast i uspostavio [[fašizam]], poslao je Deleddi svoj potpisani portret, sa posvetom u kojoj je izrazio svoje &quot;duboko divljenje&quot; kao piscu. Jata novinara i fotografa počela su posjećivati njen dom u Rimu. Deledda im je u početku poželjela dobrodošlicu, ali se na kraju umorila od pažnje. Jednog dana je primijetila da je njena voljena ljubimica vrana, Checca, bila vidno iziritirana metežom, jer su ljudi stalno ulazili i izlazili iz kuće. &quot;Ako je Checci dosta, i meni je dosta&quot;, rekla je Deledda i vratila se penzionerskoj rutini. Događaji su, također, opteretili Deleddin izuzetno metodičan raspored pisanja. Njen dan bi počinjao kasnim doručkom, nakon čega bi slijedilo jutro napornog čitanja, ručak, brzi san i nekoliko sati pisanja prije večere.

Deledda je nastavila da piše čak i dok je postajala starija i krhkija. Njeni kasniji radovi, ''La Casa del Poeta'' (Kuća pjesnika, 1930.) i ''Sole d'Estate'' (Ljetno sunce, 1933.), ukazuju na optimističniji pogled na život čak i kada je imala ozbiljne zdravstvene probleme.

Deledda je umrla u Rimu u 64. godini od raka dojke. ''La chiesa della solitudine'' (Crkva samoće, 1936), Deleddin posljednji roman, poluautobiografski je prikaz mlade talijanke koja se suočava sa smrtonosnom bolešću. Završeni rukopis romana ''Cosima'' otkriven je nakon njene smrti i objavljen posthumno 1937. godine.&lt;ref name=&quot;hallengren1926&quot;/&gt;

== Priznanja ==
Deleddin rad je visoko cijenjen od pisaca talijanske književnosti, uključujući Luigija Capuana, Giovanni Verga, Enrico Thovez, {{Ill|Pietro Pancrazi|it}}, {{Ill|Renato Serra|it}} . Sardinski pisci, među kojima su Sergio Atzeni, Giulio Angioni i Salvatore Mannuzzu, bili su pod velikim uticajem njenog rada, što ih je navelo da osnuju ono što je kasnije postalo poznato kao Sardinsko književno proljeće. Godine 1947. umjetnici Ameliji Camboni je naručen portret Deledde, koja se trenutno nalazi u blizini njene kuće u Rimu u kvartu Pinco .

Deleddino rodno mjesto i dom iz djetinjstva u Nuoru proglašen je zgradom nacionalnog nasljeđa i kupila ga je 1968. Općina Nuoro, koja ga je 1979. predala Regionalnom etnografskom institutu (ISRE) za simboličnu cijenu od 1.000 talijanskih lira. Institut je pretvorio kuću u muzej u čast pisca, a sada se zove Museo Deleddiano.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sardegnaturismo.it/it/esplora/museo-deleddiano|title=Museo Deleddiano|date=20. 11. 2015|website=SardegnaTurismo - Sito ufficiale del turismo della Regione Sardegna|language=en-gb|access-date=14. 8. 2020}}&lt;/ref&gt; Muzej se sastoji od deset soba koje prikazuju najvažnije epizode Deleddinog života.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://news.fidelityhouse.eu/viaggi/museo-deleddiano-nuoro-66734.html|title=Museo Deleddiano di Nuoro|date=5. 2. 2015|website=Fidelity House|language=it|access-date=24. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Pincio_-_busti_-_Deledda_P1080984.jpg|mini|267x267piksel| Bista Grazia Deledda, {{Ill|Amelia Camboni|it}}, Pincio, Rim]]
Elektrana na ugalj otvorena je u Portoscusu 1965. godine. {{As of|2013}}., ova elektrana pod nazivom Grazia Deledda ima kapacitet od 590 MW.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nsenergybusiness.com/news/newsabb-to-supply-control-system-for-enels-590mw-grazia-deledda-sulcis-plant-190313/|title=ABB to supply control system for Enel's 590MW Grazia Deledda Sulcis plant - NS Energy|date=2013}}&lt;/ref&gt;

; Tribute

[[Google]] ju je 10. decembra 2017. proslavio Google Doodle logotipom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/doodles/celebrating-grazia-deledda|title=Celebrating Grazia Deledda|date=10. 12. 2017|publisher=Google}}&lt;/ref&gt;

== Posao ==
Život, običaji i tradicija naroda Sardinije istaknuti su u Deleddinim spisima.&lt;ref name=&quot;russell1994&quot;/&gt; Često se oslanja na detaljne geografske opise i njeni likovi često predstavljaju snažnu vezu sa mjestom porijekla. Mnogi od njenih likova su izopćenici koji se u tišini bore sa [[Socijalna izolacija|izolacijom]] .&lt;ref name=&quot;russell1994&quot; /&gt; Deleddin rad se, sveukupno, fokusira se na ljubav, [[bol]] i smrt, na kojima počivaju osjećaji grijeha i sudbine . Njeni romani imaju tendenciju da kritikuju društvene vrijednosti i moralne norme, a ne ljude koji su žrtve takvih okolnosti. Iako njen stil pisanja nije tako kitnjast u njenim radovima može se prepoznati uticaj verizma Giovannija Verge, a ponekad i [[Dekadentizam|dekadentizma]] Gabrielea D'Annunzija. Uprkos svojoj revolucionarnoj ulozi u italijanskoj i svjetskoj književnosti, Deledda nije bila priznata kao [[Feminizam|feministička]] spisateljica, vjerovatno zbog njene tendencije da prikazuje žensku bol i patnju nasuprot ženskoj autonomiji.&lt;ref name=&quot;russell1994&quot; /&gt;

Ispod je kompletna lista Deleddinih radova:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://artflsrv02.uchicago.edu/cgi-bin/efts/textdbs/iww/editionidx.pl?edition_auth_codes=A0014|title=IWW Results|website=uchicago.edu|access-date=4. 6. 2023|archive-date=8. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190408032914/http://artflsrv02.uchicago.edu/cgi-bin/efts/textdbs/iww/editionidx.pl?edition_auth_codes=A0014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
 

* [[Spisak žena dobitnica Nobelovih nagrada|Spisak ženskih nobelovaca]]

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== Bibliografija ==

* Attilio Momigliano, &quot;Intorno a Grazia Deledda&quot;, u ''Ultimi studi'', La Nuova Italia, [[Firenca]], 1954.
* Emilio Cecchi, &quot;Grazia Deledda&quot;, u ''Storia della Letteratura Italiana: Il Novecento'', Garzanti, [[Milano]], 1967.
* Antonio Piromalli, &quot;Grazia Deledda&quot;, La Nuova Italia, Firenca, 1968.
* Natalino Sapegno, &quot;Prefazione&quot;, u ''Romanzi e novelle'', Mondadori, Milano, 1972.
* Giulio Angioni, &quot;Grazia Deledda: l'antropologia positivistica e la diversità della Sardegna&quot;, u ''Grazia Deledda nella cultura contemporanea'', Satta, Nuoro, 1992.
* Giulio Angioni, &quot;Introduzione&quot;, u ''Tradizioni popolari di Nuoro'', Ilisso, Biblioteca Sarda, Nuoro, 2010.
* 
* &lt;bdi&gt;&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFGarwood2009&quot;&gt;[[Special:BookSources/978-1741048193|978-1741048193]]&lt;/cite&gt;&lt;/bdi&gt; 
* &lt;bdi&gt;&lt;cite class=&quot;citation book cs1 cs1-prop-foreign-lang-source&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFOnnisMureddu2019&quot;&gt;[[Posebno: BookSources/978-88-97084-90-7|978-88-97084-90-7]]&lt;/cite&gt;&lt;/bdi&gt;

== Eksterne veze ==

* {{Commonscat-inline}}
* Works by Grazia Deledda in eBook form at Standard Ebooks
* Works by Grazia Deledda at Project Gutenberg
* Works by or about Grazia Deledda at Internet Archive
* Works by Grazia Deledda at LibriVox (public domain audiobooks) 
* {{Nobelprize}}
* [http://noblib.internet-box.ch/NLEW.php?authorid=26 Werkverzeichnis]
* [http://digilander.libero.it/testi_di_deledda/index.html Summary of works by Grazia Deledda and complete texts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304020048/http://digilander.libero.it/testi_di_deledda/index.html |date=4. 3. 2021 }}
* [http://www.italicapress.com/index089.html Martha King's English translation of  ''Cosima.'']
* [http://www.italicapress.com/index119.html Martha King's English translation of  ''Canne al vento'' as  ''Reeds in the Wind.'']
* [http://www.bbc.co.uk/programmes/b01dzhmp BBC Radio 4's 10-part dramatisation of ''Reeds in the Wind'' 2012]
* [http://www.manifestosardo.org/il-bilinguismo-di-grazia-deledda/ Il bilinguismo di Grazia Deledda - Il Manifesto Sardo (article written in Italian)]
* [https://www.lib.uchicago.edu/efts/IWW/BIOS/A0014.html Biography: Deledda, Grazia] at [https://www.lib.uchicago.edu/efts/IWW/ The Italian Women Writers project]
* Newspaper clippings about Grazia Deledda in the 20th Century Press Archives of the ZBW

[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]
[[Kategorija:Umrli 1936.]]
[[Kategorija:Rođeni 1871.]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]</text>
      <sha1>k2q7ucqxkdv02ft7bwvow1vt7wuf94e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Halikan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504111</id>
    <revision>
      <id>3901952</id>
      <parentid>3872134</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T03:14:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10607" sha1="dxc0f1cwgb5l6nn2wcigc0k8nkbyi5s" xml:space="preserve">{{Geokutija|Naselje
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                         = Halikan
| izvorno_ime                 = Halicanum
| drugo_ime                   = 
| kategorija                  = [[municipij]] 
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija                 =
| službeni_naziv              =
| moto                        =
| nadimak                     =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                       = Illyricum occidentis. cuj. partes IV Rhaetia, Noricum, Pannonia et Illyris, provinciae IX Rhaetia, Vindelicia, Noricum mediterraneum et rip., Pannonia prima et secunda, Savia et Valeria et in Illyride populi Iapodes... - btv1b59638282.jpg
| opis_slike                  = Halikan (Halicanum) na geografskoj karti iz 17. vijeka koja prikazuje starorimsku provinciju Pannoniju Superior
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                     = 
| simbol                      = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                      = [[Hrvatska]]
| zastava_države              = 
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| nadmorska_visina            = 173
| širina_stepeni               = 46| širina_minuta = 31| širina_sekundi = 31| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 16| dužina_minuta = 21| dužina_sekundi = 47| dužina_IZ = E
| najviši                     =
| najviša_visina              = 
| najniža                     =
| najniža_visina              = 
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| površina                    = 3
| površina_zemlje             =
| površina_vode               =
| površina_urban              =
| površina_metro              =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo                = 
| stanovništvo_datum          = 
| stanovništvo_urban          = 
| stanovništvo_metro          = 
| stanovništvo_opcina         =
| stanovništvo_gustoca        = 
| stanovništvo_urban_gustoca  = 
| stanovništvo_opcina_gustoca = 
| stanovništvo_metro_gustoca  =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan                     = 
| vlada                       =
| gradonačelnik               = 
| gradonačelnik_partija       =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona              = [[UTC]]+1:00 
| utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST          = 
| utc_offset_DST =
| poštanski_broj              = 
| pozivni broj                = 
| kod                         =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                       = Croatia location map, Medimurje county.svg
| karta_lokacija              = Hrvatska
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica                = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                    =
}}
'''Halikan''' je [[Rimska imperija|starorimsko]] [[naselje]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.researchgate.net/publication/312332918_Rimska_cesta_od_sela_Preseka_do_Svetog_Martina_na_Muri_u_Medimurju|title=Rimska cesta od sela Preseka do Svetog Martina na Muri u Međimurju|date=10. 3. 2016|website=researchgate.net/|language=hr|access-date=14. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; tipa [[municipij]] koje se nalazilo na lokaciji današnjeg [[Sveti Martin na Muri|Svetog Martina na Muri]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://opcina.svetimartin.hr/povijest-svetog-martina-na-muri/|title=Povijest Svetog Martina na Muri|date= |website=opcina.svetimartin.hr|language=hr|access-date=14. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; u [[Međimurska županija|Međimurskoj županiji]], [[Hrvatska]]. U historijskim izvorima pominje se kao ''Halicanum'', ''Halycanum'' ili ''Alicanum''. Nastavši u [[1. vijek]]u  municipij je imao površinu od oko 3 [[Kvadratni kilometar|kvadratna kilometra]] i tlocrtno bio u obliku [[kvadrat]]a. Nalazio se na starorimskom putu&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mnovine.hr/medimurje/foto-arheolozi-su-na-tragu-rimske-ceste-koja-je-prolazila-svetim-martinom-na-muri/|title=Arheolozi su na tragu rimske ceste koja je prolazila Svetim Martinom na Muriju|date=17. 11. 2018|website=mnovine.hr/|language=hr|access-date=14. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; koji je vodio od [[Akvileja|Akvileje]] preko gradova [[Emona]] i [[Ptuj|Poetovio]] - današnji Ljubljana i Ptuj u Sloveniji - prema sjeveru i istoku, račvajući se blizu Halikana na pravac prema [[Karnuntum]]u, (lat. Carnuntum), gradu istočno od današnjeg  [[Beč]]a u Austriji, i na pravac prema [[Akvinkum]]u (Aquincum), današnjoj [[Budimpešta|Budimpešti]]. Arheološko nalazište je detaljnije istraživano od 1977. godine, ali je u posljednje vrijeme to prekinuto, te je radi zaštite i očuvanja, ono zatvoreno.

== Historija ==

Municipij Halikan je bio starorimsko naselje koje je status municipija (samostalne općine) najvjerovatnije dobilo u vrijeme cara [[Hadrijan]]a&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://halicanum.propeller.hr/|title=O Halicanumu|date=|website=halicanum.propeller.hr|language=hr|access-date=14. 3. 2024|archive-date=30. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230830180609/https://halicanum.propeller.hr/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (vladao 117. - 138. godine), o čemu svjedoči nalaz dva dobro sačuvana [[Rimska valuta|rimska]] [[Denarius|denara]] (srebrnjaka) s njegovim likom, vrste novca koja je po vrijednosti bila odmah iza zlatnika, a ispred bronzanog [[Sestertius|sestercij]]a i bakrenog [[As (rimski novac)|as]]a.

Samo naselje nastalo je nešto ranije, u 1. vijeku, a možda i nešto prije, u periodu ranih osvajanja cara [[Oktavijan August|Oktavijana Augusta]] (vladao 27. godine pr. n. e. - 14. godine n. e.). Status grada Halikan je najvjerovatnije stekao tokom procesa urbanizacije dijelova [[Panonija (rimska provincija)|provincije Panonije]] za vrijeme vladavine cara [[Vespazijan]]a (vladao 69. g. n. e. - 79. g. n. e.). To je područje već prije bilo naseljeno pripadnicima plemena [[Panoni|Panona]], a na rijeci [[Mura|Muri]] postojao je prikladan prijelaz preko te rijeke sa jedne na drugu obalu. Rimljani su to iskoristili i uspostavili vojno uporište za kontrolu riječnog prijelaza. Tokom vremena se uporište pretvorilo u razvijeno trgovačko mjesto za stanovnike okolnog područja.

Municipij je imao pravilnu [[kvadrat]]ičnu formu, tačnije oblik kvadrata (takozvani „urbs quadrata“),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://emedjimurje.net.hr/vijesti/drustvo/76547/jeste-li-znali-halicanum-je-danasnji-sveti-martin-na-muri/|title=Jeste li znali? Halicanum je današnji Sveti Martin na Muri|date=25. 12. 2014|website=emedjimurje.net.hr|language=hr|access-date=14. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; sa saobraćajnim pravcima u [[Ortogonalna projekcija|ortogonalnom]] sistemu, gdje se ulice sijeku pod [[Pravi ugao|pravim uglom]]. Arheološka istraživanje pokazala su da je Halikan imao gradske kvartove (''insulae'') te [[Rimski forum|forum]], glavni gradski trg.

Halikan je doživio svoj procvat do sredine [[3. vijek]]a, širivši rimsku kulturu i način života na okolnu teritoriju. Slabljenjem [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i doseljavanjem [[Slaveni|Slavena]] grad je izgubio značaj, te se na kraju našao zatrpan duboko pod zemljom.

== Arheološki nalazi ==

Organizovano istraživanje lokaliteta Halikana započelo je 1977. godine, kada su arheolozi [[Muzej Međimurja Čakovec|Muzeja Međimurja Čakovec]] pronašli građevinski materijal ([[Cigla|cigle]], crijepove, bazu [[kamen]]og [[stub]]a, dijelove zidova zgrada, dijelove žbuke itd.) koji su ukazivali na to da je na tom mjestu postojalo starorimsko naselje.

Prvi nalazi bili su lončarska peć i korita za tiješnjenje [[Glina|gline]]. [[Oltar|Ara (žrtvenik)]] rimskog beneficiranog [[Rimski konzul|konzula]] Tita Cesernija Marcilina, koja je posvećena vrhovnom bogu [[Jupiter (mitologija)|Jupiteru]], spada među najvažnija otkrića na području municipija. Ona ukazuje na to da je Halikan bio važan trgovački centar.
[[Datoteka:Samian ware bowl by Mercato.JPG|mini|desno|250px|Zdjela izrađena u tehnici fine keramike zvane ''terra sigillata'' (=pečatirana zemlja), kakva je pronađena u Halikanu]]

Kod daljnjih iskopavanja arheolozi su našli nekropole [[tumul]]a (grobne humke) uz antičku [[saobraćaj]]nicu koja je vodila u Halikan. Nađeno je, također, niz [[Glina|glinenih]] artefakata (tanjiri, zdjelice, uljanice, lončići i slično), te više lončarskih peći za predmete za svakodnevnu upotrebu. Iskopani su i predmeti koji spadaju u finu, luksuznu [[Keramika|keramiku]] crvenkaste boje nazvanu „tera sigilata“ ([[latinski jezik|lat]]. ''terra sigillata''), koja se nije izrađivala u Halikanu, nego se dovozila iz udaljenijih regija Rimskog Carstva (npr. [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskog poluostrva]] i provincije [[Galija|Galije]] - današnje Francuske). Proizvodila se posebnom tehnikom iz pročišćene gline koja je iskapana iz ležišta bogatih [[Željezo|željeznim]] [[oksid]]om.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffzg%3A2106/datastream/PDF/view|title=Rimska stolna keramika s nalazišta Sveti Martin na Muri (Halicanum) – istraživanja od 2015. do 2018. godine|date=16. 7. 2020|website=zir.nsk.hr/|language=hr|access-date=14. 3. 2024|archive-date=30. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230830180610/https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffzg:2106/datastream/PDF/view|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Od drugih vrsta nalaza iskopani su brojni [[Metal (hemija)|metalni]] artefakti, kao što su bronzane i željezne [[Strijela|strijele]], dijelovi željeznih noževa, praporci (zvonca) od [[kalaj]]a i bronze, željezni i bronzani ključevi, srebrne i bronzane [[Fibula (broš)|fibule (kopče)]], bronzane igle i pribadače, bronzane [[Pinceta|pincete]], željezni [[ekser]], zatim dio [[Staklo|staklene]] bočice sa ručicom i mnogo drugih predmeta.

[[Arheologija|Arheološka]] istraživanja su reducirana 1985. godine te nešto kasnije privremeno potpuno stala. Tek 2002. došlo je do njihovog nastavka, te je potvrđeno da je to starorimsko naselje imalo posebno razvijenu lončarsku djelatnost, uključujući pečenje glinenih proizvoda. Istraživanja su se intenzivirala između 2015. i 2018. godine,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hrz.hr/index.php/aktualno/europska-godina-kulturne-bastine/3011-sv-martin-na-muri-arheolosko-nalaziste|title=Sv. Martin na Muri, arheološko nalazište|date=16. 11. 2018|website=hrz.hr/index.php|language=hr|access-date=14. 3. 2024}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; kada su se nastojali utvrditi [[Mjere za dužinu|gabariti]] antičkog Halikana. U posljednje vrijeme nalazište je zatvoreno.

== Također pogledajte ==

* [[Keltska arheološka nalazišta u Panoniji]]
* [[Rimska vojska]]

==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Međimurska županija]]
[[Kategorija:Sveti Martin na Muri]]
[[Kategorija:Rimsko Carstvo]]
[[Kategorija:Arheologija]]</text>
      <sha1>dxc0f1cwgb5l6nn2wcigc0k8nkbyi5s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hijaluronska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>524794</id>
    <revision>
      <id>3901971</id>
      <parentid>3891504</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T06:30:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55089" sha1="77ngpbtaexopdxk2fht3ojxpz2yqfdk" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski spoj
| Strukturna formula   = [[Slika:Hyaluronan.svg|150px]]&lt;br&gt;[[Slika:Haworth projection of hyaluronan.svg|150px|thumb| Haworthova projekcija]]
| Hemijski spoj        = Hijaluronska kiselina
| Druga imena          = Poli{[(2''S'',3''R'',4''R'',5''S'',6''R'')-3-acetamido-5-hidroksi-6-(hidroksimetil)oksan-2,4-diil]oksi[(2''R'',3''R'',4''R'',5''S'',6''S'')-6-karboksi-3,4-dihidroksioksan+-2,5-diuil]oksi}&lt;br&gt; [[IUPAC]]-ime: (1→4)-(2-Acetamido-2-deoksi-&lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-gluco)-(1→3)-&lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-glukuronoglikan
| Sumarna formula    =(C&lt;sub&gt;14&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;21&lt;/sub&gt;NO&lt;sub&gt;11&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt;
| CAS registarski broj = 9004-61-9
| Kratki opis          =Gel, linearni glikozaminoglikan (GAG), [[anion]]ski, [[gel]]u sličan polimer, koji se nalazi u vanćelijskom matriksu epitelnih i vezivnih tkiva kičmenjaka. Dio je porodice strukturno složenih, linearnih, anionskih polisaharida
| Molarna masa         = Prosječna molekulska težina u ljudskoj sinovijalnoj tekućini je 3-4 miliona Da, a hijaluronska kiselina pročišćena iz ljudske [[pupčana vrpca|pupčane vrpce]] je 3.140.000 Da
| Agregatno stanje     = Gel  
| Gustoća              = 
| Tačka topljenja      = 
| Tačka ključanja      = 
| Pritisak pare        = 
| Rastvorljivost       = U vodenim rastvorima samostalno udružuje i formira prolazne klastere u rastvoru.
| Dipolni moment       = &lt;br&gt;[[PubChem]]:  7526
|hazard={{Chembox Hazards}}
}}
'''Hijaluronska kiselina'''&lt;ref name=&quot;Lexico Dictionaries&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.lexico.com/en/definition/hyaluronic_acid|archive-url=https://web.archive.org/web/20191006195737/https://www.lexico.com/en/definition/hyaluronic_acid|url-status=dead|archive-date=6. 10. 2019|title=Hyaluronic Acid &amp;#124; Definition of Hyaluronic Acid by Oxford Dictionary |website=Lexico Dictionaries &amp;#124; English}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wordreference.com/definition/Hyaluronic+acid|title=Hyaluronic acid|website=wordreference.com|access-date=4. 8. 2025|archive-date=5. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220605110302/https://www.wordreference.com/definition/Hyaluronic%20acid|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; skraćeno '''HA'''; [[konjugirana kiselina|konjugirana baza]] '''hijaluronat'''), također nazvan '''hialuronan''', je [[anion#Anjoni i kationi|anionski]], [[Sulfacija|nesulfatirani]] [[glikozaminoglikan]] široko rasprostranjen u [[Vezivno tkivo|vezivnom]], [[epitel]]nom i [[nervno tkivo|nervnom tkivu]]. Jedinstven je među glikozaminoglikanima jer nije [[sulfat]]iran, formira se u [[plazmamembrana|plazmamembrani]] umjesto u [[Golgijev aparat|Golgijevom aparatu]] i može biti vrlo velik: ljudska [[sinovijalna tekućina|sinovijalna]] HA u prosjeku ima oko {{val|7|ul=MDa}} po molekuli, ili oko 20.000 [[disaharid]]nih [[monomera]],&lt;ref name=&quot;Fraser-1997&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Fraser JR, Laurent TC, Laurent UB |title=Hyaluronan: its nature, distribution, functions and turnover |journal=J. Intern. Med. |volume=242 |issue=1 |pages=27–33 |year=1997 |pmid=9260563 |doi=10.1046/j.1365-2796.1997.00170.x|s2cid=37551992 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; dok drugi izvori spominju {{val|3|–|4|u=MDa}}.&lt;ref name=&quot;Saari-1993&quot;/&gt;
Medicinski, hijaluronska kiselina se koristi za liječenje [[osteoartritis]]a koljena i suhog oka, za zacjeljivanje rana i kao kozmetički filer.

Prosječna osoba od 70&amp;nbsp;kg ima otprilike 15 grama hijaluronana u tijelu, od čega se jedna trećina dnevno pretvori (tj. razgradi i sintetizira).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stern R | title = Hyaluronan catabolism: a new metabolic pathway | journal = Eur. J. Cell Biol. | volume = 83 | issue = 7 | pages = 317–25 | year = 2004 | pmid = 15503855 | doi = 10.1078/0171-9335-00392 }}&lt;/ref&gt;

Kao jedna od glavnih komponenti [[vanćelijski matriks|vanćelijskog matriksa]], značajno doprinosi [[ćelijska proliferacija|proliferaciji ćelija]] i [[Ćelijska migracija|migraciji]], te je uključen u progresiju mnogih malignih [[tumor]]a.&lt;ref&gt;{{cite book|editor=Stern, Robert|title=Hyaluronan in cancer biology|url=https://archive.org/details/hyaluronanincanc0000unse|url-access=registration|year=2009|publisher=Academic Press/Elsevier|location=San Diego, CA|isbn=978-0-12-374178-3|edition=1st}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Itano-2002&quot;&gt;{{cite journal|author=Itano, Naoki|title=Abnormal accumulation of hyaluronan matrix diminishes contact inhibition of cell growth and promotes cell migration|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|doi-access=free|year=2002|volume=99|issue=6|pages=3609–3614|publisher=Proc Natl Acad Sci USA|doi=10.1073/pnas.052026799|pmid=11891291|pmc=122571|bibcode=2002PNAS...99.3609I }}&lt;/ref&gt; Hijaluronska kiselina je također komponenta vanćelijskih [[Streptococcus|streptokoka grupe A]] [[bakterijska kapsula|kapsule]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sugahara K, Schwartz NB, Dorfman A | title = Biosynthesis of hyaluronic acid by Streptococcus | journal = J. Biol. Chem. | volume = 254 | issue = 14 | pages = 6252–6261 | year = 1979 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)50356-2 | pmid = 376529 | url = http://www.jbc.org/content/254/14/6252.full.pdf | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i vjeruje se da ima ulogu u [[virulencija|virulenciji]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Rao | first1=Shreesha | last2=Pham | first2=Trung Hieu | last3=Poudyal | first3=Sayuj | last4=Cheng | first4=Li-Wu | last5=Nazareth | first5=Sandra Celenia | last6=Wang | first6=Pei-Chi | last7=Chen | first7=Shih-Chu | title=First report on genetic characterization, cell-surface properties and pathogenicity of '''Lactococcus garvieae''', emerging pathogen isolated from cage-cultured cobia ('''Rachycentron canadum''') | journal=Transboundary and Emerging Diseases | publisher=Hindawi Limited | volume=69 | issue=3 | date=27. 4. 2021 | issn=1865-1674 | doi=10.1111/tbed.14083 | pages=1197–1211| pmid=33759359 | s2cid=232338928 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wessels MR, Moses AE, Goldberg JB, DiCesare TJ | title = Hyaluronic acid capsule is a virulence factor for mucoid group A streptococci | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 88 | issue = 19 | pages = 8317–8321 | year = 1991 | pmid = 1656437 | pmc = 52499 | doi = 10.1073/pnas.88.19.8317 | bibcode = 1991PNAS...88.8317W | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Schrager HM, Rheinwald JG, Wessels MR | title = Hyaluronic acid capsule and the role of streptococcal entry into keratinocytes in invasive skin infection | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-investigation_1996-11-01_98_9/page/1954 | journal = J. Clin. Invest. | volume = 98 | issue = 9 | pages = 1954–1958 | year = 1996 | pmid = 8903312 | pmc = 507637 | doi = 10.1172/JCI118998 }}&lt;/ref&gt;

== Fiziološka funkcija ==
Do kasnih 1970-ih, hijaluronska kiselina je opisivana kao &quot;[[wikt:goo|goo]]&quot; molekula, sveprisutni [[ugljikohidrat]]ni polimer koji je dio vanćelijskoog matriksa.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Toole BP | title = Hyaluronan is not just a goo! | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-investigation_2000-08_106_3/page/334 | journal = J. Clin. Invest. | volume = 106 | issue = 3 | pages = 335–336 | year = 2000 | pmid = 10930435 | pmc = 314333 | doi = 10.1172/JCI10706 }}&lt;/ref&gt;  Naprimjer, hijaluronska kiselina je glavna komponenta sinovijalne tečnosti i utvrđeno je da povećava viskoznost te tečnosti. Zajedno s lubricinom, jedna je od glavnih komponenti za podmazivanje te tečnosti.

Hijaluronska kiselina je važna komponenta zglobne hrskavice, gdje je prisutna kao omotač oko svake ćelije (hondrocita). Kada se monomeri agrekana vežu za hijaluronan u prisustvu HAPLN1 (protein 1 koji povezuje hijaluronsku kiselinu i proteoglikan), formiraju se veliki, visoko negativno nabijeni agregati. Ovi agregati upijaju vodu i odgovorni su za otpornost [[hrskavica|hrskavice]] (njenu otpornost na kompresiju). [[Molekularna težina|Molekulska težina]] (veličina) hijaluronana u hrskavici se smanjuje s godinama, ali se količina povećava.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Holmes MW, Bayliss MT, Muir H | title = Hyaluronic acid in human articular cartilage. Age-related changes in content and size | url = https://archive.org/details/sim_biochemical-journal_1988-03-01_250_2/page/434 | journal = Biochem. J. | volume = 250 | issue = 2 | pages = 435–441 | year = 1988 | pmid = 3355532 | pmc = 1148875 | doi = 10.1042/bj2500435 }}&lt;/ref&gt;
Predložena je uloga hijaluronana kao podmazivača u mišićnim [[Vezivno tkivo|vezivnim tkivima]], što poboljšava klizanje između susjednih slojeva tkiva. Predloženo je da se određeni tip [[fibroblast]]a, ugrađenih u gusta fascijalna tkiva, smatra ćelijama specijaliziranim za biosintezu matrice bogate hijaluronanom. Njihova srodna aktivnost mogla bi biti uključena u regulaciju sposobnosti klizanja između susjednih mišićnih vezivnih tkiva.

Hijaluronska kiselina je također glavna komponenta kože, gdje učestvuje u obnavljanju tkiva. Kada je [[koža]] izložena prekomjernom [[Ultraljubičasto zračenje|UVB zracima]], ona se upali ([[opekotine od sunca]]), a ćelije u [[koža|dermisu]] prestanu proizvoditi dovoljno hijaluronana i povećavaju brzinu njegove razgradnje. Produkti razgradnje hijaluronana se zatim nakupljaju u koži nakon [[UV zračenje|izlaganja UV zračenju]].&lt;ref name=&quot;Averbeck-2007&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Averbeck M, Gebhardt CA, Voigt S, Beilharz S, Anderegg U, Termeer CC, Sleeman JP, Simon JC | title = Differential regulation of hyaluronan metabolism in the epidermal and dermal compartments of human skin by UVB irradiation | journal = J. Invest. Dermatol. | volume = 127 | issue = 3 | pages = 687–97 | year = 2007 | pmid = 17082783 | doi = 10.1038/sj.jid.5700614 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Iako je obilno prisutan u ekstracelularnom matriksu, hijaluronan također doprinosi hidrodinamici tkiva, kretanju i proliferaciji ćelija i učestvuje u brojnim interakcijama receptora na površini ćelija, posebno onima koje uključuju njegove primarne receptore, CD44 i RHAMM. Pojačana regulacija CD44 je široko prihvaćena, kao marker aktivacije ćelija u [[limfocit]]ima. Doprinos hijaluronana rastu tumora može biti posljedica njegove interakcije sa CD44. Receptor CD44 učestvuje u interakcijama adhezije ćelija koje su potrebne [[tumor]]skim ćelijama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Iaconisi |first=Giorgia Natalia |last2=Ahmed |first2=Amer |last3=Lauria |first3=Graziantonio |last4=Gallo |first4=Nunzia |last5=Fiermonte |first5=Giuseppe |last6=Cowman |first6=Mary K. |last7=Capobianco |first7=Loredana |last8=Dolce |first8=Vincenza |date=decembar 2024 |title=Targeting mitochondria in Cancer therapy: Machine learning analysis of hyaluronic acid-based drug delivery systems |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0141813024086501 |journal=International Journal of Biological Macromolecules |language=en |volume=283 |pages=137840 |doi=10.1016/j.ijbiomac.2024.137840|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Iako se hijaluronan veže za receptor CD44, postoje dokazi da produkti razgradnje hijaluronana prenose svoj upalni signal putem [[toll-liki receptora 2|toll-likih receptora]] ([[TLR2]]), [[TLR4]] ili oba, TLR2 i TLR4 u [[makrofag]]ima i [[dendritska ćelija|dendritskim ćelijama]]. TLR i hijaluronan igraju ulogu u [[urođena imunost|urođenoj imunosti]].

Postoje ograničenja, uključujući gubitak ovog spoja ''[[in vivo]]'', što ograničava trajanje efekta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fda.gov/MedicalDevices/ProductsandMedicalProcedures/DeviceApprovalsandClearances/Recently-ApprovedDevices/ucm133863.htm |title=Synvisc-One (hylan GF-20) – P940015/S012 |website=Food and Drug Administration |access-date=23. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129085414/https://www.fda.gov/MedicalDevices/ProductsandMedicalProcedures/DeviceApprovalsandClearances/Recently-ApprovedDevices/ucm133863.htm |archive-date=29. 11. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== [[Zacjeljivanje rana]] ===
Kao glavna komponenta [[vanćelijski matriks|ekstraćelijskog matriksa]], hijaluronska kiselina ima ključnu ulogu u [[regeneracija tkiva|regeneraciji tkiva]], [[upalni odgovor|upalnom odgovoru]] i [[angiogeneza|angiogenezi]], što su faze [[zacjeljivanje rana|zacjeljivanja rana]]. Međutim, od 2023. godine, pregledi njegovog utjecaja na zacjeljivanje kroničnih rana, uključujući opekotine, dijabetske čireve na stopalu ili hirurške popravke kože, pokazuju ili nedovoljno dokaza ili samo ograničene pozitivne dokaze [[klinička istraživanja]].&lt;ref name=&quot;Roehrs-2023&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Roehrs |first1=Hellen |last2=Stocco |first2=Janislei GD |last3=Pott |first3=Franciele |last4=Blanc |first4=Gisely |last5=Meier |first5=Marineli J |last6=Dias |first6=Fernando AL |date=27. 7. 2023 |editor-last=Cochrane Wounds Group |title=Dressings and topical agents containing hyaluronic acid for chronic wound healing |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |language=en |volume=2023 |issue=7 |pages=CD012215 |doi=10.1002/14651858.CD012215.pub2 |pmc=10373121 |pmid=37497805 }}&lt;/ref&gt;  Postoje i ograničeni dokazi koji ukazuju na to da hijaluronska kiselina može biti korisna za zacjeljivanje čireva i da može u maloj mjeri pomoći u kontroli boli.&lt;ref name=&quot;Roehrs-2023&quot;/&gt; Hijaluronska kiselina se spaja s vodom i bubri formirajući [[gel]], što je čini korisnom u tretmanima kože kao kožni filer za bore na licu; njen učinak traje oko šest do 12 mjeseci, a tretman ima regulatorno odobrenje američke [[Administracije za hranu i lijekove]].&lt;ref name=&quot;USDA-2018&quot;&gt;{{cite web | title=Dermal Fillers Approved by the Center for Devices and Radiological Health | publisher=U S Food and Drug Administration | date=26. 11. 2018 | url=https://www.fda.gov/MedicalDevices/ProductsandMedicalProcedures/CosmeticDevices/ucm619846.htm#approved | archive-url=https://web.archive.org/web/20190208082953/https://www.fda.gov/MedicalDevices/ProductsandMedicalProcedures/CosmeticDevices/ucm619846.htm#approved | url-status=dead | archive-date=8. 2. 2019 | access-date=11. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Granulacija ===
[[Granulacijsko tkivo]] je [[perfuzija|perfuzirano]], vlaknasto [[vezivno tkivo]] koje zamjenjuje [[fibrin]]ski ugrušak u zacjeljivanju rana. Obično raste iz baze rane i sposobno je ispuniti rane gotovo svake veličine koje zacjeljuje. HA je obilno prisutan u matriksu granulacijskog tkiva. Različite ćelijske funkcije koje su neophodne za popravak tkiva mogu se pripisati ovoj mreži bogatoj HA. Ove funkcije uključuju olakšavanje migracije ćelija u privremeni matriks rane, proliferaciju ćelija i organizaciju matrice granulacijskog tkiva. Pokretanje upale je ključno za formiranje granulacijskog tkiva; stoga, proinflamatorna uloga HA, kao što je gore objašnjeno, također doprinosi ovoj fazi zacjeljivanja rana.

=== Migracija ćelija ===
Migracija ćelija je neophodna za formiranje granulacijskog tkiva.&lt;ref name=&quot;Litwiniuk-2016&quot;&gt;{{cite journal | last1=Litwiniuk | first1=M | last2=Krejner | first2=A | last3=Speyrer | first3=MS | last4=Gauto | first4=AR | last5=Grzela | first5=T | title=Hyaluronic acid in inflammation and tissue regeneration. | journal=Wounds | volume=28 | issue=3 | year=2016 | issn=1044-7946 | pmid=26978861 | pages=78–88|url=https://www.woundsresearch.com/article/hyaluronic-acid-inflammation-and-tissue-regeneration}}&lt;/ref&gt; U ranoj fazi granulacijskog tkiva dominira ekstracelularni matriks bogat HA, koji se smatra povoljnim okruženjem za migraciju ćelija u ovaj privremeni matriks rane.&lt;ref name=&quot;Litwiniuk-2016&quot; /&gt; HA pruža otvoreni hidratizirani matriks koji olakšava migraciju ćelija, dok se u potonjem scenariju usmjerena migracija i kontrola srodnih ćelijskih mehanizama posreduju putem specifične ćelijske interakcije između HA i HA receptora na površini ćelije.&lt;ref name=&quot;Litwiniuk-2016&quot;/&gt; Formira veze s nekoliko [[protein kinaza]] povezanih s kretanjem ćelija, na primjer, [[Ekstracelularne signalno regulirane kinaze|ekstracelularna signalno regulirana kinaza]], [[PTK2|fokalna adhezijska kinaza]] i druge [[nereceptorske tirozin kinaze]].&lt;ref name=&quot;Litwiniuk-2016&quot;/&gt; Tokom fetalnog razvoja, put migracije kroz koji migriraju [[ćelije nervnog grebena]] bogat je HA. HA je usko povezana s procesom migracije ćelija u matriksu granulacijskog tkiva, a studije pokazuju da se kretanje ćelija može inhibirati, barem djelimično, degradacijom HA ili blokiranjem zauzetosti HA receptora.&lt;ref name=&quot;Litwiniuk-2016&quot;/&gt;

Pružajući dinamičku silu ćeliji, pokazalo se da je sinteza HA također povezana s migracijom ćelija.&lt;ref name=&quot;Litwiniuk-2016&quot;/&gt; U osnovi, HA se sintetizira na [[ćelijska membrana|plazmatskoj membrani]] i oslobađa direktno u ekstracelularno okruženje.&lt;ref name=&quot;Litwiniuk-2016&quot; /&gt; Ovo može doprinijeti hidratiziranom mikrookruženju na mjestima sinteze i neophodno je za migraciju ćelija olakšavajući odvajanje ćelija.&lt;ref name=&quot;Litwiniuk-2016&quot; /&gt;

=== Zacjeljivanje kože ===
HA igra važnu ulogu u normalnom [[epiderma|epidermisu]]. HA također ima ključne funkcije u procesu reepitelizacije zbog nekoliko svojih svojstava. To uključuje to što je sastavni dio ekstracelularnog matriksa [[bazalnih keratinocita]], koji su glavni sastojci epidermisa; njegova funkcija hvatanja [[slobodnih radikali|hvatanja slobodnih radikala]] i njegova uloga u proliferaciji i migraciji [[keratinocit]]a.
U normalnoj koži, HA se nalazi u relativno visokim koncentracijama u bazalnom sloju epiderme gdje se nalaze proliferirajući keratinociti.&lt;ref name=&quot;Tammi-1989&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tammi R, Ripellino JA, Margolis RU, Maibach HI, Tammi M | title = Hyaluronate accumulation in human epidermis treated with retinoic acid in skin organ culture | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-investigative-dermatology_1989-03_92_3/page/326 | journal = J. Invest. Dermatol. | volume = 92 | issue = 3 | pages = 326–32 | year = 1989 | pmid = 2465358 | doi = 10.1111/1523-1747.ep12277125| doi-access = free }}&lt;/ref&gt; CD44 se nalazi zajedno s HA u baznom sloju epiderme, gdje je dodatno pokazano da se preferencijalno eksprimira na [[plazmamembrana|plazmamembrani]] okrenutoj prema vrećicama matriksa bogatim HA.&lt;ref name=&quot;Tuhkanen-1998&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tuhkanen AL, Tammi M, Pelttari A, Agren UM, Tammi R | title = Ultrastructural analysis of human epidermal CD44 reveals preferential distribution on plasma membrane domains facing the hyaluronan-rich matrix pouches | journal = J. Histochem. Cytochem. | volume = 46 | issue = 2 | pages = 241–8 | year = 1998 | pmid = 9446831 | doi = 10.1177/002215549804600213| s2cid = 42549927 | doi-access =  }}&lt;/ref&gt; Održavanje vanćelijskog prostora i obezbjeđivanje otvorene, kao i hidratizirane, strukture za prolaz hranjivih tvari glavne su funkcije HA u epidermi. Jedan izvještaj je otkrio da se sadržaj HA povećava u prisustvu [[retinoična kiselina|retinoične kiseline]] ([[vitamin A]]).&lt;ref name=&quot;Tammi-1989&quot;/&gt; Predloženi efekti retinoične kiseline protiv fotooštećenja kože i [[fotostarenje|fotostarenja]] mogu biti povezani, barem djelimično, s povećanjem sadržaja HA u koži, što dovodi do povećane hidratacije tkiva. Sugerirano je da svojstvo HA da uklanja slobodne radikale doprinosi zaštiti od sunčevog zračenja, podržavajući ulogu CD44 koji djeluje kao HA receptor u epidermi.

[[epiderma|Epidermna]] HA također funkcionira kao manipulator u procesu proliferacije keratinocita, što je neophodno za normalnu funkciju epiderme, kao i tokom reepitelizacije u popravku tkiva. U procesu zacjeljivanja rana, HA se eksprimira na rubu rane, u matrici vezivnog tkiva i kolabira s ekspresijom CD44 u migrirajućim [[keratinocit]]ima.

== Medicinska upotreba ==

Hijaluronska kiselina je odobrena od strane FDA za liječenje [[osteoartritis]] akoljena putem [[Koljeno|intraartikularne injekcije]].&lt;ref name=&quot;Gower-2015&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.arthritis.org/living-with-arthritis/treatments/medication/drug-types/other/hyaluronic-acid-injections.php|title=Hyaluronic acid injections for osteoarthritis|publisher=US Arthritis Foundation|author=Gower, Timothy|access-date=16. 3. 2019|archive-date=14. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150514045549/https://www.arthritis.org/living-with-arthritis/treatments/medication/drug-types/other/hyaluronic-acid-injections.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pregled iz 2012. godine pokazao je da je kvalitet studija koje podržavaju ovu upotrebu uglavnom bio loš, sa općim nedostatkom značajnih koristi, te da intraartikularna injekcija HA može uzrokovati [[nuspojava|neželjeni efekat]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rutjes AW, Jüni P, da Costa BR, Trelle S, Nüesch E, Reichenbach S | title = Viscosupplementation for osteoarthritis of the knee: a systematic review and meta-analysis | journal = Ann. Intern. Med. | volume = 157 | issue = 3 | pages = 180–91 | year = 2012 | pmid = 22868835 | doi = 10.7326/0003-4819-157-3-201208070-00473 | s2cid = 5660398 |url=https://www.researchgate.net/publication/230623196| hdl = 11380/1286620 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt; [[Meta-analiza]] iz 2020. godine otkrila je da intrazglobnana injekcija HA visoke molekulske težine poboljšava i bol i funkciju kod osoba s osteoartritisom koljena.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Phillips|first1=Mark|last2=Vannabouathong|first2=Christopher|last3=Devji|first3=Tahira|last4=Patel|first4=Rahil|last5=Gomes|first5=Zoya|last6=Patel|first6=Ashaka|last7=Dixon|first7=Mykaelah|last8=Bhandari|first8=Mohit| title = Differentiating factors of intra‑articular injectables have a meaningful impact on knee osteoarthritis outcomes: a network meta‑analysis | journal = Knee Surgery, Sports Traumatology, Arthroscopy | year = 2020 | volume = 28 | issue = 9 | pages = 3031–3039 | pmid = 31897550 | doi = 10.1007/s00167-019-05763-1| pmc = 7471203 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Hijaluronska kiselina se koristi za liječenje suhog oka [[keratokonjunktivitis]]a (suhih oliju).&lt;ref name=&quot;Pucker-2016&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Pucker AD, Ng SM, Nichols JJ |title= Over the counter (OTC) artificial tear drops for dry eye syndrome |journal=Cochrane Database Syst Rev|volume=2016 |pages= CD009729 |date=2016 |issue= 2 |pmid= 26905373 |doi= 10.1002/14651858.CD009729.pub2 |pmc=5045033}}&lt;/ref&gt; Hijaluronska kiselina je čest sastojak u proizvodima za njegu kože. Hijaluronska kiselina se koristi kao injekcijski filer u kozmetičkoj hirurgiji.&lt;ref&gt;{{Cite web | url=https://www.webmd.com/vitamins/ai/ingredientmono-1062/hyaluronic-acid|publisher=WebMD|title=Hyaluronic Acid – Uses, Side Effects, And More|access-date=1. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; Obično se ubrizgava klasičnom oštrom hipodermnom iglom ili mikrokanilom. Neke studije sugerišu da upotreba mikrokanila može značajno smanjiti emboliju krvnih sudova tokom [[injekcija]].&lt;ref name=&quot;Wu-2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wu |first1=Kelun |last2=Xie |first2=Li |last3=Wang |first3=Muyao |last4=Jiang |first4=Yichen |last5=Tang |first5=Yingfeng |last6=Wang |first6=Hang |title=Comparison of the Microstructures and Properties of Different Microcannulas for Hyaluronic Acid Injection |journal=Plastic and Reconstructive Surgery |date=august 2018 |volume=142 |issue=2 |pages=150e–159e |doi=10.1097/PRS.0000000000004573|pmid=29889738 |s2cid=48361201 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Lazzeri | first1=Davide | last2=Agostini | first2=Tommaso | last3=Figus | first3=Michele | last4=Nardi | first4=Marco | last5=Pantaloni | first5=Marcello | last6=Lazzeri | first6=Stefano | title=Blindness following Cosmetic Injections of the Face | url=https://archive.org/details/sim_plastic-and-reconstructive-surgery_2012-04_129_4/page/994 | journal=Plastic and Reconstructive Surgery | publisher=Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) | volume=129 | issue=4 | year=2012 | issn=0032-1052 | doi=10.1097/prs.0b013e3182442363 | pages=995–1012| pmid=22456369 | s2cid=44566627 }}&lt;/ref&gt; Sada se hijaluronska kiselina koristi kao punilo za mehka tkiva zbog svoje biokompatibilnosti i moguće reverzibilnosti korištenjem [[hijaluronidaza]].&lt;ref name=&quot;Wu-2018&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Borzabadi-Farahani A, Mosahebi A, Zargaran D |title=A Scoping Review of Hyaluronidase Use in Managing the Complications of Aesthetic Interventions|journal=Aesthetic Plastic Surgery |date= 2022 |volume=48 |issue=6 |pages=1193–1209 | pmid=36536092 | doi = 10.1007/s00266-022-03207-9|s2cid=254913847 |doi-access=free |pmc=10999391 }}&lt;/ref&gt;  Komplikacije uključuju prekid živaca i mikrovaskularnih sudova, bol i modrice. Neke nuspojave se mogu pojaviti i u obliku eritema, svrbeža i vaskularne okluzije; vaskularna okluzija je najzabrinjavajuća [[nuspojava]] zbog mogućnosti nekroze kože, ili čak sljepoće kod pacijenta.&lt;ref name=&quot;Wu-2018&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Alam | first1=Murad | last2=Dover | first2=Jeffrey S. | title=Management of Complications and Sequelae with Temporary Injectable Fillers | journal=Plastic and Reconstructive Surgery | publisher=Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) | volume=120 | issue=Supplement | year=2007 | issn=0032-1052 | doi=10.1097/01.prs.0000248859.14788.60 | pages=98S–105S| pmid=18090348 | s2cid=28303093 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last=Niamtu | first=Joseph | title=New Lip and Wrinkle Fillers | journal=Oral and Maxillofacial Surgery Clinics of North America | publisher=Elsevier BV | volume=17 | issue=1 | year=2005 | issn=1042-3699 | doi=10.1016/j.coms.2004.10.001 | pages=17–28| pmid=18088761 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Niamtu J. Rejuvenation of the lip and perioral areas. In: Bell WH,  Guerroro  CA,  eds.  Distraction  Osteogenesis  of  the  Facial  Skeleton. Hamilton, Ontario, Canada: Decker; 2007:38–48.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Abduljabbar | first1=Mohammed H. | last2=Basendwh | first2=Mohammad A. | title=Complications of hyaluronic acid fillers and their managements | journal=Journal of Dermatology &amp; Dermatologic Surgery | publisher=Medknow | volume=20 | issue=2 | year=2016 | issn=2352-2410 | doi=10.1016/j.jdds.2016.01.001 | pages=100–106| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; U nekim slučajevima, fileri hijaluronske kiseline mogu dovesti do [[granulomatoza|granulomatoznih]] [[reakcija na strano tijelo]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Edwards|first1=PC|last2=Fantasia|first2=JE|title=Review of long-term adverse effects associated with the use of chemically-modified animal and nonanimal source hyaluronic acid dermal fillers.|journal=Clinical Interventions in Aging|date=2007|volume=2|issue=4|pages=509–19|pmid=18225451|pmc=2686337|doi=10.2147/cia.s382 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
Hijaluronska kiselina se koristi za odvajanje tkiva od tkiva koja će biti izložena zračenju, naprimjer u jednoj od opcija liječenja nekih vrsta [[rak prostate|raka prostate]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |publisher=Quant Imaging Med Surg|title=The role of radioprotective spacers in clinical practice: a review|date=2018 |pmc=6037953 |last1=Tang |first1=Q. |last2=Zhao |first2=F. |last3=Yu |first3=X. |last4=Wu |first4=L. |last5=Lu |first5=Z. |last6=Yan |first6=S. |journal=Quantitative Imaging in Medicine and Surgery |volume=8 |issue=5 |pages=514–524 |doi=10.21037/qims.2018.06.06 |doi-access=free |pmid=30050786 }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==

Hijaluronska kiselina se proizvodi u velikim količinama ekstrakcijom iz životinjskih tkiva, kao što je [[kokoš|pileći]] [[češalj]], i iz [[Streptococcus|streptokoka]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Sze J, Brownlie JC, Love CA |date=15. 2. 2016 |title=Biotechnological production of hyaluronic acid: a mini review |journal=3 Biotech |volume=6 |issue=1 |pages=67 |doi=10.1007/s13205-016-0379-9 |issn=2190-572X |pmc=4754297 |pmid=28330137}}&lt;/ref&gt;

== Struktura ==
Hijaluronska kiselina je [[polimer]] [[disaharid]]a, koji se sastoji od [[glukuronska kiselina|&lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-glukuronske kiseline]] i [[N-acetilglukozamin|''N''-acetil-&lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-glukozamina]], povezanih naizmjeničnim β-(1→4) i β-(1→3) [[glikozidna veza|glikozidnom vezom]]. Hijaluronska kiselina može imati dužinu od 25.000 disaharidnih ponavljanja. Polimeri hijaluronske kiseline mogu imati veličinu od 5.000 do 20,000.000 Da ''[[in vivo]]''. Prosječna molekulska težina u ljudskoj sinovijalnoj tekućini je 3-4 miliona Da, a hijaluronska kiselina pročišćena iz ljudske [[pupčana vrpca|pupčane vrpce]] je 3.140.000 Da;&lt;ref name=&quot;Saari-1993&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Saari H, Konttinen YT, Friman C, Sorsa T | title = Differential effects of reactive oxygen species on native synovial fluid and purified human umbilical cord hyaluronate | journal = Inflammation | volume = 17 | issue = 4 | pages = 403–15 | year = 1993 | pmid = 8406685 | doi = 10.1007/bf00916581| s2cid = 5181236 }}&lt;/ref&gt; drugi izvori spominju prosječnu molekularnu težinu sinovijalne tečnosti od 7 miliona Da.&lt;ref name=&quot;Fraser-1997&quot;/&gt; Nekada se smatralo da hijaluronska kiselina sadrži [[silicij]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = A bound form of silicon in glycosaminoglycans and polyuronides|journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|date = 1. 5. 1973|issn = 0027-8424|pmc = 433552|pmid = 4268099|pages = 1608–1612|volume = 70|issue = 5|first = K.|last = Schwarz|doi=10.1073/pnas.70.5.1608|bibcode = 1973PNAS...70.1608S|doi-access = free}}&lt;/ref&gt; ali asnije je utvrđeno da je to posljedica kontaminacije tokom obrade.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Schwarz |first1=Klaus |editor1-last=Bendz |editor1-first=Gerd |editor2-last=Lindquist |editor2-first=Ingvar |title=Biochemistry of silicon and related problems: proceedings of the 40. Nobel Symposium held in Lidingö, Sweden, August 23 - 26, 1977 |date=1978 |publisher=Springer Science+Business Media |location=New York, NY |isbn=9781461340201 |page=219 |edition=Softcover repr |chapter=Physiological Significance of Silicon in Animal and Man}}&lt;/ref&gt;

Hijaluronska kiselina je energetski stabilna, dijelom zbog [[stereohemija|stereohemije]] njenih sastavnih disaharida. Velike grupe na svakoj molekuli šećera nalaze se u sterički favorizovanim položajima, dok manji vodici zauzimaju manje povoljne aksijalne položaje.
Hijaluronska kiselina se u vodenim rastvorima samostalno udružuje i formira prolazne klastere u rastvoru.&lt;ref name=&quot;Chremos-2020&quot;&gt;{{Cite journal|title = Disappearance of the polyelectrolyte peak in salt-free solutions|journal = Phys. Rev. E|date = 12. 3. 2020|pmid = 32794995|pages = 012611|volume = 102|issue = 1|first1 = A.|last1 = Chremos|first2 = F.| last2 = Horkay|doi=10.1103/PhysRevE.102.012611| pmc=8243406 | bibcode=2020PhRvE.102a2611C }}&lt;/ref&gt; Iako se smatra polielektrolitnim polimernim lancem, hijaluronska kiselina ne pokazuje polielektrolitski vrh, što ukazuje na odsustvo karakteristične dužinske skale između molekula hijaluronske kiseline i pojavu fraktalnog grupisanja, što je posljedica jake solvatacije ovih molekula.&lt;ref name=&quot;Chremos-2020&quot;/&gt;

==[[Biosinteza]] ==
Hijaluronsku kiselinu sintetizira klasa [[integralni membranski protein|integralnih membranskih proteina]] koji se nazivaju [[hijaluronan-sintaza|hijaluronan-sintaze]], a [[kičmenjaci]] imaju tri tipa: [[HAS1]], [[HAS2]] i [[HAS3]]. Ovi enzimi produžuju hijaluronsko ponovljenim dodavanjem D-glukuronske kiseline i N-acetil- D-glukozamina, novonastalom [[polisaharid]]u dok se on ekstrudira putem ABC-transportera kroz ćelijsku membranu u [[vanćelijski prostor]]. Termin fasciacit je skovan da opiše ćelije slične [[fibroblast]]ima koje sintetiziraju HA.&lt;ref name=&quot;Stecco-2018&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Stecco|first1=Carla|last2=Stern|first2=R.|last3=Porzionato|first3=A.|last4=Macchi|first4=V.|last5=Masiero|first5=S.|last6=Stecco|first6=A.|last7=De Caro|first7=R.|date=2. 10. 2011|title=Hyaluronan within fascia in the etiology of myofascial pain|journal=Surgical and Radiologic Anatomy|language=en|volume=33|issue=10|pages=891–896|doi=10.1007/s00276-011-0876-9|pmid=21964857|s2cid=19645759|issn=0930-1038}}&lt;/ref&gt;

Pokazalo se da sintezu hijaluronske kiseline inhibira 4-metilumbeliferon ([[himehromon]]), derivat 7-hidroksi-4-metilkumarina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kakizaki I, Kojima K, Takagaki K, Endo M, Kannagi R, Ito M, Maruo Y, Sato H, Yasuda T, Mita S, Kimata K, Itano N | title = A novel mechanism for the inhibition of hyaluronan biosynthesis by 4-methylumbelliferone | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2004-08-06_279_32/page/33280 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 279 | issue = 32 | pages = 33281–33289 | year = 2004 | pmid = 15190064 | doi = 10.1074/jbc.M405918200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Ova selektivna inhibicija (bez inhibicije drugih [[glikozaminoglikan]]a) može se pokazati korisnom u sprečavanju [[metastaza]] malignih tumorskih ćelija.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Yoshihara S, Kon A, Kudo D, Nakazawa H, Kakizaki I, Sasaki M, Endo M, Takagaki K | title = A hyaluronan synthase suppressor, 4-methylumbelliferone, inhibits liver metastasis of melanoma cells | journal = FEBS Lett. [[[| volume = 579 | issue = 12 | pages = 2722–2726 | year = 2005 | pmid = 15862315 | doi = 10.1016/j.febslet.2005.03.079 | s2cid = 46035041 | doi-access = free | bibcode = 2005FEBSL.579.2722Y }}&lt;/ref&gt; Postoji povratna inhibicija sinteze hijaluronana hijaluronanom male molekulske težine (&lt;500 kDa) pri visokim koncentracijama, ali postoji stimulacija hijaluronanom visoke molekulske težine (&gt;500 kDa) kada se testira na kultiviranim ljudskim sinovijalnim [[fibroblast]]ima.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Smith|first1=MM|last2=Ghosh|first2=P|title=The synthesis of hyaluronic acid by human synovial fibroblasts is influenced by the nature of the hyaluronate in the extracellular environment|url=https://archive.org/details/sim_rheumatology-international_1987-08_7_3/page/112|journal=Rheumatol Int|date=1987|volume=7|issue=3|pages=113–122|pmid=3671989|doi=10.1007/bf00270463|s2cid=19253084}}&lt;/ref&gt;

''[[Bacillus subtilis]] '' nedavno je [[GMO|genetički modificiran]], kako bi se kultivirala vlasnička formula za dobivanje hijaluronana,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.biopharma.novozymes.com/en/products---technologies/hyaluronic-acid.aspx |title=Novozymes Biopharma {{!}} Produced without the use of animal-derived materials or solvents&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=19. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100915070711/http://www.biopharma.novozymes.com/en/products---technologies/hyaluronic-acid.aspx |archive-date=15. 9. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; u patentiranom procesu koji proizvodi proizvod humanog kvaliteta.

=== Fascijacit ===
Fascijacit je tip biološke ćelije koja proizvodi [[vanćelijski matriks]] bogat hijaluronanom i modulira klizanje mišića [[Duboka fascija|fascije]].&lt;ref name=&quot;Stecco-2018&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Stecco|first1=Carla|last2=Fede|first2=Caterina|last3=Macchi|first3=Veronica|last4=Porzionato|first4=Andrea|last5=Petrelli|first5=Lucia|last6=Biz|first6=Carlo|last7=Stern|first7=Robert|last8=De Caro|first8=Raffaele|date=14. 4. 2018|title=The fasciacytes: A new cell devoted to fascial gliding regulation|journal=Clinical Anatomy|language=en|volume=31|issue=5|pages=667–676|doi=10.1002/ca.23072|pmid=29575206|s2cid=4852040|issn=0897-3806}}&lt;/ref&gt;
Fascijaciti su ćelije slične [[fibroblast]]ima koje se nalaze u fascijama. Okruglog su oblika sa zaobljenijim jezgrima i imaju manje izdužene ćelijske nastavke u poređenju sa fibroblastima. Fascijaciti su grupisani duž gornje i donje površine fascijalnog sloja.

Fascijaciti proizvode hijaluronan, koji reguliše fascijalno klizanje.&lt;ref name=&quot;Stecco-2018&quot; /&gt;

== Biosintetski mehanizam ==
Hijaluronska kiselina (HA) je linearni glikozaminoglikan (GAG), [[anion]]ski, [[gel]]u sličan polimer, koji se nalazi u vanćelijskom matriksu epitelnih i vezivnih tkiva kičmenjaka. Dio je porodice strukturno složenih, linearnih, anionskih polisaharida.&lt;ref name=&quot;Itano-2002&quot;/&gt; Karboksilatne grupe prisutne u molekulu čine ga negativno nabijenim, što omogućava uspješno vezivanje za vodu i čini ga vrijednim za kozmetičke i farmaceutske proizvode.&lt;ref name=&quot;Sze-2016&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Sze |first1=Jun Hui |last2=Brownlie |first2=Jeremy C. |last3=Love |first3=Christopher A. |date=juni 2016 |title=Biotechnological production of hyaluronic acid: a mini review |journal=3 Biotech |volume=6 |issue=1 |pages=67 |doi=10.1007/s13205-016-0379-9 |issn=2190-572X |pmc=4754297 |pmid=28330137}}&lt;/ref&gt;
HA se sastoji od ponavljajućih disaharida β4-glukuronske kiseline (GlcUA)-β3-''N''-acetilglukozamin (GlcNAc), a sintetiziraju ga hijaluronanske [[sintaza|sintaze]] (HAS), klasa integralnih membranskih proteina koji proizvode dobro definirane, ujednačene dužine lanaca karakteristične za HA.&lt;ref name=&quot;Sze-2016&quot;/&gt; Postoje tri tipa HAS-ova kod kičmenjaka: HAS1, HAS2, HAS3; svaki od njih doprinosi izduživanju HA polimera.&lt;ref name=&quot;Itano-2002&quot;/&gt; Da bi se stvorila HA kapsula, ovaj enzim mora biti prisutan jer polimerizira UDP-šećerne prekursore u HA. HA prekursori se sintetiziraju prvo [[fosforilacija|fosforilacijom]] glukoze heksokinazom, što daje [[glukoza-6-fosfat]], koji je glavni prekursor HA.&lt;ref name=&quot;Sze-2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Moreno-Camacho-2019&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Moreno-Camacho |first1=Carlos A. |last2=Montoya-Torres |first2=Jairo R. |last3=Jaegler |first3=Anicia |last4=Gondran |first4=Natacha |date=10. 9. 2019 |title=Sustainability metrics for real case applications of the supply chain network design problem: A systematic literature review |journal=Journal of Cleaner Production |language=en |volume=231 |pages=600–618 |doi=10.1016/j.jclepro.2019.05.278 |s2cid=191866577 |issn=0959-6526|doi-access=free |bibcode=2019JCPro.231..600M }}&lt;/ref&gt; Zatim se koriste dva puta za sintezu UDP-n-acetilglukozamina i UDP-glukuronske kiseline, koji oba reaguju formirajući HA. Glukoza-6-fosfat se pretvara ili u fruktozu-6-fosfat pomoću ''hasE'' ([[fosfoglukoizomeraza]]) ili u glukozu-1-fosfat pomoću ''pgm'' (α-fosfoglukomutaza), pri čemu oba prolaze kroz različite setove reakcija.&lt;ref name=&quot;Moreno-Camacho-2019&quot;/&gt;
UDP-[[glukuronska kiselina]] i UDP-n-acetilglukozamin se vežu zajedno i formiraju HA putem ''hasA'' (HA sintaze).&lt;ref name=&quot;Sze-2016&quot;/&gt;
[[Slika:Part 1.jpg|thumb|right|Prekursor 1: Sinteza UDP-glukuronske kiseline]]

=== Sinteza UDP-glukuronske kiseline ===
UDP-glukuronska kiselina nastaje iz ''hasC'' (UDP-glukoza pirofosforilaze) pretvarajući glukozu-1-P u UDP-glukozu, koja zatim reaguje sa ''hasB'' (UDP-[[glukoza]] [[dehidrogenaza|dehidrogenazom]]) da bi se formirala UDP-glukuronska kiselina
[[Slika:Part 3.jpg|thumb|right| Završni korak sinteze HA]]

=== Završni korak: Dva disaharida formiraju hijaluronsku kiselinu ===
UDP-glukuronska kiselina i UDP-n-acetilglukozamin se vežu zajedno i formiraju HA putem ''hasA'' (HA sintaze), čime se sinteza završava.&lt;ref name=&quot;Moreno-Camacho-2019&quot; /&gt;

== Degradacija ==
Hijaluronsku kiselinu može degradirati porodica enzima koji se nazivaju [[hijaluronidaza|hijaluronidaze]]. Kod ljudi postoji najmanje sedam tipova enzima sličnih hijaluronidazama, od kojih su nekoliko [[tumor-supresor]]i. Produkti degradacije hijaluronana, [[oligosaharid]]i i hijaluronan vrlo niske molekulske težine, pokazuju pro-[[angiogen]]a svojstva.&lt;ref name=&quot;Matou-Nasri-2009&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Matou-Nasri S, Gaffney J, Kumar S, Slevin M | title = Oligosaccharides of hyaluronan induce angiogenesis through distinct CD44 and RHAMM-mediated signalling pathways involving Cdc2 and gamma-adducin | journal = Int. J. Oncol. | volume = 35 | issue = 4 | pages = 761–773 | year = 2009 | pmid = 19724912 | doi = 10.3892/ijo_00000389 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Osim toga, nedavne studije su pokazale da fragmenti hijaluronana, a ne izvorna molekula visoke molekulske težine, mogu izazvati upalne reakcije u [[makrofag]]ima i [[dendritska ćelija|dritskim ćelijama]] kod oštećenja tkiva i transplantacije kože.&lt;ref name=&quot;Yung-2011&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Yung S, Chan TM | title = Pathophysiology of the peritoneal membrane during peritoneal dialysis: the role of hyaluronan | journal = J. Biomed. Biotechnol. | volume = 2011 | pages = 1–11 | year = 2011 | pmid = 22203782 | pmc = 3238805 | doi = 10.1155/2011/180594 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tesar-2006&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tesar BM, Jiang D, Liang J, Palmer SM, Noble PW, Goldstein DR | title = The role of hyaluronan degradation products as innate alloimmune agonists | journal = Am. J. Transplant. | volume = 6 | issue = 11 | pages = 2622–2635 | year = 2006 | pmid = 17049055 | doi = 10.1111/j.1600-6143.2006.01537.x | s2cid = 45674285 | doi-access =  }}&lt;/ref&gt;

Osim toga, nedavne studije su pokazale da fragmenti hijaluronana, a ne izvorni molekul visoke molekularne težine, mogu izazvati upalne reakcije u makrofagima i dendritičnim ćelijama kod oštećenja tkiva i transplantacije kože.&lt;ref name=&quot;Stern-2007&quot;&gt;{{cite journal|last1=Stern|first1=Robert|last2=Kogan|first2=Grigorij|last3=Jedrzejas|first3=Mark J.|last4=Šoltés|first4=Ladislav|title=The many ways to cleave hyaluronan|journal=Biotechnology Advances|date=1. 11. 2007|volume=25|issue=6|pages=537–557|doi=10.1016/j.biotechadv.2007.07.001|pmid=17716848}}&lt;/ref&gt;
== [[Etimologija]] ==
Termin ''hijaluronska kiselina'' potiče od ''hyalos'' (grčki za staklasto tijelo, što znači 'nalik staklu') i [[uronska kiselina]]&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Meyer |first1=Karl |last2=Palmer |first2=John W. |title=The Polysaccharide of the Vitreous Humor |journal=Journal of Biological Chemistry |date=decembar 1934 |volume=107 |issue=3 |pages=629–634 |doi=10.1016/s0021-9258(18)75338-6|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; jer je prvi put izolovan iz [[staklasto tijelo|staklastog tijela]] i posjeduje visok sadržaj uronske kiseline. Termin &quot;hijaluronat&quot; odnosi se na [[konjugovana kiselina|konjugovanu bazu]] hijaluronske kiseline. Budući da molekula obično postoji &quot;[[in vivo]]&quot; u svom [[polianion]]skomobliku, najčešće se naziva &quot;hijaluronanom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |title=An Introduction to Biomaterials |edition=2nd |editor=Jeffrey O. Hollinger |year=2011 |author1=John H. Brekke |author2=Gregory E. Rutkowski |author3=Kipling Thacker |chapter=Chapter 19 Hyaluronan}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Hijaluronsku kiselinu su prvi dobili [[Karl Meyer]] i John Palmer 1934. godine iz staklastog tijela u kravljem oku.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Necas |first1=J. |last2=Bartosikova |first2=L. |last3=Brauner |first3=P. |last4=Kolar |first4=J. |title=Hyaluronic acid (hyaluronan): a review |journal=Veterinární Medicína |date=5. 9. 2008 |volume=53 |issue=8 |pages=397–411 |doi=10.17221/1930-VETMED |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Prvi biomedicinski proizvod na bazi hijalurona, Healon, razvijen je 1970-ih i 1980-ih od strane  tvrtke ''Pharmacia'',&lt;ref name=&quot;Ophthalmic Viscosurgical Devices&quot;&gt;{{cite web |title=Ophthalmic Viscosurgical Devices: History |url=https://www.aao.org/focalpointssnippetdetail.aspx?id=65351c63-9407-4dd0-9d2c-fe578fd59a4a |access-date=3. 12. 2021 |archive-date=3. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211203010417/https://www.aao.org/focalpointssnippetdetail.aspx?id=65351c63-9407-4dd0-9d2c-fe578fd59a4a |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i odobrena za upotrebu u hirurgiji oka (tj. [[transplantacija rožnječe|transplantaciji rožnjače]], hirurgiji [[katarakt]]a, [[glaukom]]a i hirurgiji za popravak [[ablacija mrežnjače|odvajanja mrežnjače]]). Druge biomedicinske kompanije također proizvode brendove hijaluronana za [[oftalmologija|oftalmološku]] hirurgiju.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://cen.acs.org/business/consumer-products/Hyaluronic-acid-biobased-medical-cosmetic/99/i16 |title=Hyaluronic acid is just getting started |last=Bettenhausen |first=Craig |date=2. 5. 2021 |access-date=4. 5. 2022 |website=cen.acs.org}}&lt;/ref&gt;

Prirodna hijaluronska kiselina ima relativno kratko vrijeme poluraspada (prikazano kod [[kunić]]a)&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brown TJ, Laurent UB, Fraser JR | title = Turnover of hyaluronan in synovial joints: elimination of labelled hyaluronan from the knee joint of the rabbit | journal = Exp. Physiol. | volume = 76 | issue = 1 | pages = 125–134 | year = 1991 | pmid = 2015069 | doi=10.1113/expphysiol.1991.sp003474 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; stoga su korištene različite proizvodne tehnike kako bi se produžila dužina lanca i stabilizirala molekula za njenu upotrebu u medicinskim primjenama. Uvođenje unakrsnih veza na bazi proteina,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Frampton JE | title = Hylan G-F 20 single-injection formulation | journal = Drugs Aging | volume = 27 | issue = 1 | pages = 77–85 | year = 2010 | pmid = 20030435 | doi = 10.2165/11203900-000000000-00000 | s2cid = 6329556 }}&lt;/ref&gt; uvođenje molekula za uklanjanje slobodnih radikala kao što je [[sorbitol]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.anteis.com/en/|title=Home}}&lt;/ref&gt; i minimalna stabilizacija HA lanaca putem hemijskih sredstava kao što je NASHA (hijaluronska kiselina stabilizirana neživotinjskim putem)&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Avantaggiato|first1=A|last2=Girardi|first2=A|last3=Palmieri|first3=A|last4=Pascali|first4=M|last5=Carinci|first5=F|title=Bio-Revitalization: Effects of NASHA on Genes Involving Tissue Remodeling.|journal=Aesthetic Plastic Surgery|date=august 2015|volume=39|issue=4|pages=459–64|pmid=26085225|doi=10.1007/s00266-015-0514-8|s2cid=19066664}}&lt;/ref&gt; sve su to tehnike koje su korištene za očuvanje njegovog roka trajanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oakneepainrelief.com/durolane/|title=DUROLANE|website=Bioventus OA Knee Pain Relief}}&lt;/ref&gt;

Krajem 1970-ih, implantacija intraokularnog sočiva često je bila praćena teškim edemom rožnjače zbog oštećenja [[endotel]]nih ćelija tokom operacije. Bilo je očigledno da je potreban viskozni, bistri, fiziološki lubrikant kako bi se spriječilo takvo struganje endotelnih ćelija.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=D. |last2=O'Connor |first2=P. |last3=William |first3=J. |title=Use of Na-Hyaluronate during intraocular lens implantation in rabbits |journal=Ophthal. Surg. |volume=8 |pages=58–61 |year=1977}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Miller |first1=D. |last2=Stegmann |first2=R. |title=Healon: A Comprehensive Guide to its Use in Ophthalmic Surgery |publisher=J Wiley |location=New York |year=1983}}&lt;/ref&gt;

== Ostale životinje ==
Hijaluronan se koristi u [[liječenje hromosti konja|intramuskularne ili intravenske terapije zglobova|liječenju zglobnih poremećaja kod konja]], posebno onih koji se takmiče ili bave teškim radom. Indiciran je za disfunkcije [[karpus]]nog i felgalnog zgloba, ali ne kada se sumnja na sepsu ili frakturu [[zglob]]a. Posebno se koristi za sinovitis povezan s osteoartritisom konja. Može se ubrizgati direktno u zahvaćeni zglob ili intravenski za manje lokalizirane poremećaje. Može uzrokovati blago zagrijavanje zgloba ako se direktno ubrizga, ali to ne utječe na klinički ishod. Intrazglobno primijenjen lijek se u potpunosti metabolizira za manje od sedmicu dana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dechra.co.uk/|title=Dechra Veterinary Products|website=www.dechra.co.uk}}&lt;/ref&gt;
Prema kanadskim propisima, hijaluronan u HY-50 preparatu ne smije se davati životinjama koje se kolju za [[konjsko meso]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.drugs.com/vet/hy-50-can.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20110607112840/http://www.drugs.com/vet/hy-50-can.html|title=Hy-50 (Canada) for Animal Use|archive-date=7. 6. 2011|website=Drugs.com}}&lt;/ref&gt; Međutim, u Evropi se ne smatra da ista priprema ima takav efekat, a jestivost konjskog mesa nije pogođena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dechra.co.uk/|archive-url=https://web.archive.org/web/20080601040624/http://www.genitrix.co.uk/2008ProductsHorses-HY502.php|title=Dechra Veterinary Products|archive-date=1. 6. 2008|website=www.dechra.co.uk}}&lt;/ref&gt;

== Istraživanje ==
Zbog nakupljanja u epitelnim ćelijama disajnih puteva kod različitih respiratornih bolesti, kao što su [[COVID-19]], [[cistasta fibroza]], [[gripa]] i [[sepsa]], hijaluronska kiselina se proučava kao mogući medijator mehanizama [[upala pluća]], zaključno sa 2022. godinom.&lt;ref name=&quot;Albtoush-2022&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Albtoush N, Petrey AC |title=The role of hyaluronan synthesis and degradation in the critical respiratory illness COVID-19 |journal=American Journal of Physiology. Cell Physiology |volume=322 |issue=6 |pages=C1037–C1046 |date=juni 2022 |pmid=35442830 |pmc=9126216 |doi=10.1152/ajpcell.00071.2022}}&lt;/ref&gt;
Visoka [[biokompatibilnost]] hijaluronske kiseline i njeno uobičajeno prisustvo u [[vanćelijski matriks|vanćelijskom matriksu]] tkiva ukazuju na njenu moguću upotrebu kao [[biomaterijal]]a [[skele tkiva|skele]] u [[tkivno inženjerstvo|inženjerstvu tkiva]].&lt;ref name=&quot;Segura-2005&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Segura T, Anderson BC, Chung PH, Webber RE, Shull KR, Shea LD | title = Crosslinked hyaluronic acid hydrogels: a strategy to functionalize and pattern | url = https://archive.org/details/sim_biomaterials_2005-02_26_4/page/358 | journal = Biomaterials | volume = 26 | issue = 4 | pages = 359–371 | year = 2005 | pmid = 15275810 | doi = 10.1016/j.biomaterials.2004.02.067 }}&lt;/ref&gt; Posebno, istraživačke grupe su otkrile da se svojstva hijaluronana za tkivni inženjering i regenerativnu medicinu mogu poboljšati umrežavanjem, čime se dobija hidrogel. Umrežavanje može omogućiti željeni oblik, kao i isporuku terapijskih molekula domaćinu.&lt;ref name=&quot;Zheng Shu-2004&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng Shu X, Liu Y, Palumbo FS, Luo Y, Prestwich GD | title = In situ crosslinkable hyaluronan hydrogels for tissue engineering | journal = Biomaterials | volume = 25 | issue = 7–8 | pages = 1339–1348 | year = 2004 | pmid = 14643608 | doi = 10.1016/j.biomaterials.2003.08.014}}&lt;/ref&gt; Hijaluronan se može umrežiti vezivanjem [[tiol]]a (vidjeti [[tiomera]]) (trgovački nazivi: Extracel, HyStem),&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Griesser |first1=J |last2=Hetényi |first2=G |last3=Bernkop-Schnürch |first3=A |title=Thiolated Hyaluronic Acid as Versatile Mucoadhesive Polymer: From the Chemistry Behind to Product Developments-What Are the Capabilities? |journal=Polymers |date=2018 |volume=10 |issue=3 |page=243 |doi=10.3390/polym10030243 |pmid=30966278|pmc=6414859 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; hexadecylamides (trade name: Hymovis),&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Smith MM, Russell AK, Schiavinato A, Little CB | title = A hexadecylamide derivative of hyaluronan (HYMOVIS®) has superior beneficial effects on human osteoarthritic chondrocytes and synoviocytes than unmodified hyaluronan | journal = J Inflamm (Lond) | volume = 10 | page = 26 | year = 2013 | pmid = 23889808 | pmc = 3727958 | doi = 10.1186/1476-9255-10-26 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i [[tiramin]]i (trgovački naziv: Corgel).&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Darr|first1=Aniq|last2=Calabro|first2=Anthony|title=Synthesis and characterization of tyramine-based hyaluronan hydrogels|journal=Journal of Materials Science: Materials in Medicine|volume=20|issue=1|year=2008|pages=33–44|pmid=18668211|doi=10.1007/s10856-008-3540-0|s2cid=46349004}}&lt;/ref&gt; Hijaluronan se također može direktno umrežiti sa [[formaldehid]]om (trgovački naziv: Hylan-A) ili sa divinilsulfonom (trgovački naziv: Hylan-B).&lt;ref&gt;{{cite book |veditors=Wnek GE, Bowlin GL |title=Encyclopedia of Biomaterials and Biomedical Engineering |url=https://archive.org/details/encyclopediaofbi0003unse_f0w8 |url-access=registration |publisher=Informa Healthcare |year=2008}}&lt;/ref&gt; Hijaluronska kiselina se također može umrežiti s bifunkcionalnim sredstvom za umrežavanje [[1,4-Butandiol diglicidil eter]]om (BDDE) korištenjem ResonantAcoustic miksera tokom vremenskog perioda od oko jedne minute do oko 10 minuta.&lt;ref name=&quot;Google Patents-2023&quot;&gt;{{cite web | title=Method for crosslinking hyaluronic acid using resonant acoustic mixing | website=Google Patents | date=29. 3. 2023 | url=https://patents.google.com/patent/WO2023184029A1/en | access-date=13. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
Zbog svoje sposobnosti da reguliše [[angiogeneza|angiogenezu]] stimuliranjem proliferacije endotelnih ćelija ''[[in vitro]]'', hijaluronan se može koristiti za stvaranje hidro[[gel]]ova za proučavanje vaskularne morfogeneze.&lt;ref name=&quot;Genasetti-2008&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Genasetti A, Vigetti D, Viola M, Karousou E, Moretto P, Rizzi M, Bartolini B, Clerici M, Pallotti F, De Luca G, Passi A | title = Hyaluronan and human endothelial cell behavior | journal = Connect. Tissue Res. | volume = 49 | issue = 3 | pages = 120–123 | year = 2008 | pmid = 18661325 | doi = 10.1080/03008200802148462 | s2cid = 28661552 }}&lt;/ref&gt;

Istraživanja pokazuju da je abnormalni [[metabolizam]] hijaluronske kiseline (HA) glavni faktor u progresiji tumora.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Tan |first1=Tao |last2=Yang |first2=He |year=2023 |title=Inhibition of hyaluronic acid degradation pathway suppresses glioma progression by inducing apoptosis and cell cycle arrest |journal=Cancer Cell International |volume=23 |article-number=163 |doi=10.1186/s12935-023-02998-4 |doi-access=free|pmc=10422813 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.stanfordchem.com/how-is-hyaluronic-acid-related-to-tumor-development.html |title=How is Hyaluronic Acid Related to Tumor Development? |website=Stanford Chemicals |last=Higgins |first=Maria |date=Nov 26, 2023 |access-date=Sep 15, 2024}}&lt;/ref&gt; Interakcija HA i fragmenta HA s tumorskim ćelijama mogla bi aktivirati nizvodne signalne puteve, promovirajući [[ćelijska proliferacija|proliferaciju ćelija]], [[adhezija|adheziju]], migraciju i invaziju, te inducirajući [[angiogeneza|angiogenezu]], [[limfangiogeneza|limfangiogenezu]], [[epitel]]no-[[mezenhim]]sku tranziciju, svojstva slična matičnim ćelijama i hemoradiorezistenciju kod karcinoma probavnog sistema.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Wu |first1=Ruo |last2=Huang |first2=Lei |year=2016 |title=Hyaluronic acid in digestive cancers |journal= Journal of Cancer Research and Clinical Oncology |volume=143 |pages=1–16 |doi=10.1007/s00432-016-2213-5|pmc=11819425 }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Natrij-hijaluronat]], natrijeva so hijaluronske kiseline, glikozaminoglikana koji se nalazi u raznim ljudskim vezivnim tkivima.
* [[Mikrobna proizvodnja hijaluronske kiseline]], proces kojim se [[mikroorganizmi]] koriste u fermentaciji za sintezu hijaluronske kiseline.
* [[Alguronska kiselina]], trgovački naziv za mješavinu polisaharida koje proizvode mikroalge. Inhibira proizvodnju enzima koji razgrađuju hijaluronsku kiselinu.
* [[Bloomage]], kompanija za biomaterijal sa sjedištem u Kini, prvenstveno specijalizirana za hijaluronsku kiselinu i druge bioaktivne supstance.

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi==
* [[ATC code]]s: {{ATC|D03|AX05}}, {{ATC|M09|AX01}}, {{ATC|R01|AX09}}, {{ATC|S01|KA01}}
* {{MeshName|Hyaluronan}}

{{Glikozaminoglikani}}
{{Preparati za liječenje rana i čireva}}
{{Ostali dermatološki preparati}}
{{Ostali lijekovi za poremećaje mišićno-koštanog sistema}}
{{Nazalni preparati}}

[[Kategorija:Uronske kiseline]]
[[Kategorija:Glikozaminoglikani]]
[[Kategorija:Veterinarski lijekovi]]
[[Kategorija:Sanofi]]</text>
      <sha1>77ngpbtaexopdxk2fht3ojxpz2yqfdk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK</title>
    <ns>3</ns>
    <id>526407</id>
    <revision>
      <id>3901876</id>
      <parentid>3901836</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T13:37:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kantonalni sudovi FBiH i Savo Minić */ odgovor</comment>
      <origin>3901876</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10002" sha1="35023j1mlzx27n8fj15m2ww8ckqy26k" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== Formatiranje ==
U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu &lt;nowiki&gt;[[yyyy.|yyyy]]&lt;/nowiki&gt;. Također je nepotrebno u dijelu o umrlim pisati: &quot; x y '''je''' &quot;neko i nešto&quot;. Ako je osoba umrla onda je '''je''' nepotrebno!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 08:56, 8 februar 2026 (CET)

:Obratite pažnju na gornje primjedbe. Niko nema vremena, popravljati tuđe greške! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:25, 8 februar 2026 (CET)
:Hvala na sugestiji. Moguće da sam napravila negdje grešku, ali sam vodila računa da ne stoji &quot;...je bio...&quot;. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:52, 8 februar 2026 (CET)
::U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu &lt;nowiki&gt;[[yyyy.|yyyy]]&lt;/nowiki&gt;.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:24, 13 februar 2026 (CET)

== Referenciranje ==
Nije potrebno reference, koje su navedene sa šablonima &lt;nowiki&gt;{{cite web}}&lt;/nowiki&gt; i &lt;nowiki&gt;{{cite book}}&lt;/nowiki&gt; mijenjati u jednostavne reference, kao što ste uradili [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Psihologija&amp;diff=prev&amp;oldid=3810121 ovdje]. Ovi šabloni su optimalni za navođenje svih podataka i formatirani su tako da prikazuju sve unesene podatke. Pogledajte [[Šablon:Cite book|Cite book]] i  [[Šablon:Cite web|Cite web]]! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:43, 15 februar 2026 (CET)

:Hvala na sugestiji. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:17, 15 februar 2026 (CET)

== Pomilovanje/amnestija ==

Pozdrav,

potrebno je dopuniti clanke sekundarnim izvorima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:38, 18 april 2026 (CEST)

:Pozdrav Panasko. Dopunila sam &quot;amnestiju&quot;, ostaje &quot;pomilovanje&quot;. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:55, 19 april 2026 (CEST)

== Psihologija i psiholozi ==

Nije potrebno trostruko kategorizirati članke! Svi psiholozi se nalaza u potkagoriji od kategorije Psiholozi, koja se opet nalazi u kategoriji Psihologija [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:22, 28 april 2026 (CEST)

:OK.  [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:28, 28 april 2026 (CEST)
:Pozdrav,
:Da li možemo proširiti kategorije za psihologiju, npr. njene naučne discipline. Vidim da ste izbrisali humanističku psihologiju, a ona spada u naučne discipline i imamo veći broj psihologa koji pripadaju tome pravcu? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:34, 29 april 2026 (CEST)
::Kategorije je najmanji problem napraviti. P. S.: Članke treba spajati na Wikipodacima, a u njih ubaciti odgovarajuće navigacijske kutije (ako ih imamo). Vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Maslowljeva_hijerarhija_potreba&amp;curid=533703&amp;diff=3838019&amp;oldid=3837998 ovo], npr. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 29 april 2026 (CEST)
:::Hvala velika. Sada mi je malo jasnije kako funkcioniše. Relativno sam nova pa pravim greške dok se uhodam. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:34, 29 april 2026 (CEST)
::::Samo pitajte nekoga od iskusnijih. Tu smo da pomognemo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:44, 29 april 2026 (CEST)

Kad bude napisan članak o osobi, potrebno je taj članak dodati i u članke o datumu i godini rođenja i smrti te osobe (vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1970.&amp;diff=prev&amp;oldid=3841420 ovo], npr.). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:18, 7 maj 2026 (CEST)

:OK. Je li mislite u Kategorije - Rođeni po godinama i Umrli po godinama? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:44, 7 maj 2026 (CEST)
:Skontala, po datumima. OK, dogovoreno. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:46, 7 maj 2026 (CEST)
::I godinama. :) Uglavnom, bitno je da je &quot;leglo&quot;. ;) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:12, 7 maj 2026 (CEST)
:KWiki pozdrav. Voljela bih imati povratnu informaciju koji su razlozi da određeni članci (Roy Baumeister, Amos Tversky i Spisak psihologa) koje sam prevela sa Wikipedia en nisu povezani sa Wikipodacima? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:26, 13 maj 2026 (CEST)
::Morate ih sami povezati, ako prevodite s engleskog jezika na desnoj strani imate dugme Stavka na Wikipodacima, tamo unesite naziv na bosanskom i link na stranicu na našem jeziku. Code za našu wikipediju je bs.
::Mi ponekad povezujemo stranice ali to unoravilu rade urednici koji naprave clanak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2026 (CEST)
:::Hvala na informaciji Panasko.  [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:11, 13 maj 2026 (CEST)

== ''Tumačenje snova'' ==

Članak nije obrisan nego premješten na [[Tumačenje snova (Freud)|''Tumačenje snova'' (Freud)]], radi razlikovanja knjige od [[Tumačenje snova|stvarne prakse]]. Pratiti malo Nedavne izmjene. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:45, 9 juni 2026 (CEST)

:Boga mi se ja ne mogu snaći šta sve treba da pratim :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:05, 9 juni 2026 (CEST)
:A da, preusmjerenje ostavljeno dok sam radila na tekstu, a nisam ga upratila. Sve ok :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:10, 9 juni 2026 (CEST)
::Zbog [[:en:Dream interpretation|ovoga]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:24, 9 juni 2026 (CEST)
:::Sve ok. Vi se brinete za strukturu i organizaciju, a meni svaka sugestija dobro dođe :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:25, 9 juni 2026 (CEST)

== Kantonalni sudovi FBiH i Savo Minić ==

Jel bi mogala napisati navedene članke na bs.wiki? [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 16:51, 28 juni 2026 (CEST)

:Može, čim stignem uradim. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:35, 28 juni 2026 (CEST)
::važi. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 16:24, 29 juni 2026 (CEST)
::Ako možeš da napišeš članak i za Nazifa Gljivu kada budeš imala vremena? Jako mi je čudno da nemate za njega članak. Aj što mi nismo na srpskoj imali doskoro i razumem nekako ali vi ovde na bs.wiki mi je baš čudno. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 09:56, 4 juli 2026 (CEST)
:::Zdravo, Konduras. Hvala ti na prijedlogu novog članka!
:::Slažem se da članak o Nazifu Gljivi definitivno nedostaje na bs.wiki, s obzirom na njegovu dugu karijeru na bh. estradi. 
:::Što se tiče samog pisanja, ovdje svi radimo na volonterskoj bazi i u skladu sa slobodnim vremenom, pa trenutno ne mogu obećati brzu realizaciju niti preuzeti obavezu pisanja članaka po redoslijedu. Moje učešće na projektu zavisi od trenutnih prioriteta i slobodnog vremena, ali ove prijedloge ću svakako pribilježiti na svoju &quot;to-do&quot; listu i pozabaviti se njima čim mi se otvori prostor za to.
:::Slobodno s vremena na vrijeme baci pogled na te teme, a ako u međuvremenu i sam odlučiš započeti neki od ovih članaka ovdje na bs.wiki, tu sam da pomognem oko jezičkog poliranja ili tehničkih detalja.
:::Lijep pozdrav i sretan rad! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:37, 4 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>35023j1mlzx27n8fj15m2ww8ckqy26k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901879</id>
      <parentid>3901876</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T13:53:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Konduras</username>
        <id>109737</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kantonalni sudovi FBiH i Savo Minić */ odgovor</comment>
      <origin>3901879</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10584" sha1="r97712jqsxqzvm744mzmh0lin92mz81" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== Formatiranje ==
U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu &lt;nowiki&gt;[[yyyy.|yyyy]]&lt;/nowiki&gt;. Također je nepotrebno u dijelu o umrlim pisati: &quot; x y '''je''' &quot;neko i nešto&quot;. Ako je osoba umrla onda je '''je''' nepotrebno!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 08:56, 8 februar 2026 (CET)

:Obratite pažnju na gornje primjedbe. Niko nema vremena, popravljati tuđe greške! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:25, 8 februar 2026 (CET)
:Hvala na sugestiji. Moguće da sam napravila negdje grešku, ali sam vodila računa da ne stoji &quot;...je bio...&quot;. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:52, 8 februar 2026 (CET)
::U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu &lt;nowiki&gt;[[yyyy.|yyyy]]&lt;/nowiki&gt;.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:24, 13 februar 2026 (CET)

== Referenciranje ==
Nije potrebno reference, koje su navedene sa šablonima &lt;nowiki&gt;{{cite web}}&lt;/nowiki&gt; i &lt;nowiki&gt;{{cite book}}&lt;/nowiki&gt; mijenjati u jednostavne reference, kao što ste uradili [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Psihologija&amp;diff=prev&amp;oldid=3810121 ovdje]. Ovi šabloni su optimalni za navođenje svih podataka i formatirani su tako da prikazuju sve unesene podatke. Pogledajte [[Šablon:Cite book|Cite book]] i  [[Šablon:Cite web|Cite web]]! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:43, 15 februar 2026 (CET)

:Hvala na sugestiji. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:17, 15 februar 2026 (CET)

== Pomilovanje/amnestija ==

Pozdrav,

potrebno je dopuniti clanke sekundarnim izvorima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:38, 18 april 2026 (CEST)

:Pozdrav Panasko. Dopunila sam &quot;amnestiju&quot;, ostaje &quot;pomilovanje&quot;. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:55, 19 april 2026 (CEST)

== Psihologija i psiholozi ==

Nije potrebno trostruko kategorizirati članke! Svi psiholozi se nalaza u potkagoriji od kategorije Psiholozi, koja se opet nalazi u kategoriji Psihologija [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:22, 28 april 2026 (CEST)

:OK.  [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:28, 28 april 2026 (CEST)
:Pozdrav,
:Da li možemo proširiti kategorije za psihologiju, npr. njene naučne discipline. Vidim da ste izbrisali humanističku psihologiju, a ona spada u naučne discipline i imamo veći broj psihologa koji pripadaju tome pravcu? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:34, 29 april 2026 (CEST)
::Kategorije je najmanji problem napraviti. P. S.: Članke treba spajati na Wikipodacima, a u njih ubaciti odgovarajuće navigacijske kutije (ako ih imamo). Vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Maslowljeva_hijerarhija_potreba&amp;curid=533703&amp;diff=3838019&amp;oldid=3837998 ovo], npr. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 29 april 2026 (CEST)
:::Hvala velika. Sada mi je malo jasnije kako funkcioniše. Relativno sam nova pa pravim greške dok se uhodam. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:34, 29 april 2026 (CEST)
::::Samo pitajte nekoga od iskusnijih. Tu smo da pomognemo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:44, 29 april 2026 (CEST)

Kad bude napisan članak o osobi, potrebno je taj članak dodati i u članke o datumu i godini rođenja i smrti te osobe (vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1970.&amp;diff=prev&amp;oldid=3841420 ovo], npr.). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:18, 7 maj 2026 (CEST)

:OK. Je li mislite u Kategorije - Rođeni po godinama i Umrli po godinama? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:44, 7 maj 2026 (CEST)
:Skontala, po datumima. OK, dogovoreno. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:46, 7 maj 2026 (CEST)
::I godinama. :) Uglavnom, bitno je da je &quot;leglo&quot;. ;) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:12, 7 maj 2026 (CEST)
:KWiki pozdrav. Voljela bih imati povratnu informaciju koji su razlozi da određeni članci (Roy Baumeister, Amos Tversky i Spisak psihologa) koje sam prevela sa Wikipedia en nisu povezani sa Wikipodacima? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:26, 13 maj 2026 (CEST)
::Morate ih sami povezati, ako prevodite s engleskog jezika na desnoj strani imate dugme Stavka na Wikipodacima, tamo unesite naziv na bosanskom i link na stranicu na našem jeziku. Code za našu wikipediju je bs.
::Mi ponekad povezujemo stranice ali to unoravilu rade urednici koji naprave clanak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2026 (CEST)
:::Hvala na informaciji Panasko.  [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:11, 13 maj 2026 (CEST)

== ''Tumačenje snova'' ==

Članak nije obrisan nego premješten na [[Tumačenje snova (Freud)|''Tumačenje snova'' (Freud)]], radi razlikovanja knjige od [[Tumačenje snova|stvarne prakse]]. Pratiti malo Nedavne izmjene. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:45, 9 juni 2026 (CEST)

:Boga mi se ja ne mogu snaći šta sve treba da pratim :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:05, 9 juni 2026 (CEST)
:A da, preusmjerenje ostavljeno dok sam radila na tekstu, a nisam ga upratila. Sve ok :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:10, 9 juni 2026 (CEST)
::Zbog [[:en:Dream interpretation|ovoga]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:24, 9 juni 2026 (CEST)
:::Sve ok. Vi se brinete za strukturu i organizaciju, a meni svaka sugestija dobro dođe :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:25, 9 juni 2026 (CEST)

== Kantonalni sudovi FBiH i Savo Minić ==

Jel bi mogala napisati navedene članke na bs.wiki? [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 16:51, 28 juni 2026 (CEST)

:Može, čim stignem uradim. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:35, 28 juni 2026 (CEST)
::važi. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 16:24, 29 juni 2026 (CEST)
::Ako možeš da napišeš članak i za Nazifa Gljivu kada budeš imala vremena? Jako mi je čudno da nemate za njega članak. Aj što mi nismo na srpskoj imali doskoro i razumem nekako ali vi ovde na bs.wiki mi je baš čudno. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 09:56, 4 juli 2026 (CEST)
:::Zdravo, Konduras. Hvala ti na prijedlogu novog članka!
:::Slažem se da članak o Nazifu Gljivi definitivno nedostaje na bs.wiki, s obzirom na njegovu dugu karijeru na bh. estradi. 
:::Što se tiče samog pisanja, ovdje svi radimo na volonterskoj bazi i u skladu sa slobodnim vremenom, pa trenutno ne mogu obećati brzu realizaciju niti preuzeti obavezu pisanja članaka po redoslijedu. Moje učešće na projektu zavisi od trenutnih prioriteta i slobodnog vremena, ali ove prijedloge ću svakako pribilježiti na svoju &quot;to-do&quot; listu i pozabaviti se njima čim mi se otvori prostor za to.
:::Slobodno s vremena na vrijeme baci pogled na te teme, a ako u međuvremenu i sam odlučiš započeti neki od ovih članaka ovdje na bs.wiki, tu sam da pomognem oko jezičkog poliranja ili tehničkih detalja.
:::Lijep pozdrav i sretan rad! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:37, 4 juli 2026 (CEST)
::::Kad kog ti možeš, ti napravi, znam kako ide sa pisanjem.
::::Ja sam krenuo sa sređivanjem članaka Bešlićevih albuma i još nisam završio, jer kako zbog obaveza, a i tako što sam otišao u neku drugu putanju (prevođenje nekih članaka sa bs, sh i hr wiki i pravljenje nekih članaka). A sada da se aktiviram i kod vas na wiki baš i nemam volje i vremena, tako da možda nekad kasnije se nešto malo aktiviram, makar na ova tri članka ako ti to ne odradiš to tada. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 15:53, 4 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>r97712jqsxqzvm744mzmh0lin92mz81</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901880</id>
      <parentid>3901879</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T13:55:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Konduras</username>
        <id>109737</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Kantonalni sudovi FBiH i Savo Minić */</comment>
      <origin>3901880</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10647" sha1="5h2557ylequbsu55rw0xv573dcwy5mx" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== Formatiranje ==
U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu &lt;nowiki&gt;[[yyyy.|yyyy]]&lt;/nowiki&gt;. Također je nepotrebno u dijelu o umrlim pisati: &quot; x y '''je''' &quot;neko i nešto&quot;. Ako je osoba umrla onda je '''je''' nepotrebno!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 08:56, 8 februar 2026 (CET)

:Obratite pažnju na gornje primjedbe. Niko nema vremena, popravljati tuđe greške! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:25, 8 februar 2026 (CET)
:Hvala na sugestiji. Moguće da sam napravila negdje grešku, ali sam vodila računa da ne stoji &quot;...je bio...&quot;. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:52, 8 februar 2026 (CET)
::U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu &lt;nowiki&gt;[[yyyy.|yyyy]]&lt;/nowiki&gt;.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:24, 13 februar 2026 (CET)

== Referenciranje ==
Nije potrebno reference, koje su navedene sa šablonima &lt;nowiki&gt;{{cite web}}&lt;/nowiki&gt; i &lt;nowiki&gt;{{cite book}}&lt;/nowiki&gt; mijenjati u jednostavne reference, kao što ste uradili [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Psihologija&amp;diff=prev&amp;oldid=3810121 ovdje]. Ovi šabloni su optimalni za navođenje svih podataka i formatirani su tako da prikazuju sve unesene podatke. Pogledajte [[Šablon:Cite book|Cite book]] i  [[Šablon:Cite web|Cite web]]! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:43, 15 februar 2026 (CET)

:Hvala na sugestiji. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:17, 15 februar 2026 (CET)

== Pomilovanje/amnestija ==

Pozdrav,

potrebno je dopuniti clanke sekundarnim izvorima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:38, 18 april 2026 (CEST)

:Pozdrav Panasko. Dopunila sam &quot;amnestiju&quot;, ostaje &quot;pomilovanje&quot;. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:55, 19 april 2026 (CEST)

== Psihologija i psiholozi ==

Nije potrebno trostruko kategorizirati članke! Svi psiholozi se nalaza u potkagoriji od kategorije Psiholozi, koja se opet nalazi u kategoriji Psihologija [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:22, 28 april 2026 (CEST)

:OK.  [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:28, 28 april 2026 (CEST)
:Pozdrav,
:Da li možemo proširiti kategorije za psihologiju, npr. njene naučne discipline. Vidim da ste izbrisali humanističku psihologiju, a ona spada u naučne discipline i imamo veći broj psihologa koji pripadaju tome pravcu? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:34, 29 april 2026 (CEST)
::Kategorije je najmanji problem napraviti. P. S.: Članke treba spajati na Wikipodacima, a u njih ubaciti odgovarajuće navigacijske kutije (ako ih imamo). Vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Maslowljeva_hijerarhija_potreba&amp;curid=533703&amp;diff=3838019&amp;oldid=3837998 ovo], npr. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 29 april 2026 (CEST)
:::Hvala velika. Sada mi je malo jasnije kako funkcioniše. Relativno sam nova pa pravim greške dok se uhodam. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:34, 29 april 2026 (CEST)
::::Samo pitajte nekoga od iskusnijih. Tu smo da pomognemo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:44, 29 april 2026 (CEST)

Kad bude napisan članak o osobi, potrebno je taj članak dodati i u članke o datumu i godini rođenja i smrti te osobe (vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1970.&amp;diff=prev&amp;oldid=3841420 ovo], npr.). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:18, 7 maj 2026 (CEST)

:OK. Je li mislite u Kategorije - Rođeni po godinama i Umrli po godinama? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:44, 7 maj 2026 (CEST)
:Skontala, po datumima. OK, dogovoreno. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:46, 7 maj 2026 (CEST)
::I godinama. :) Uglavnom, bitno je da je &quot;leglo&quot;. ;) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:12, 7 maj 2026 (CEST)
:KWiki pozdrav. Voljela bih imati povratnu informaciju koji su razlozi da određeni članci (Roy Baumeister, Amos Tversky i Spisak psihologa) koje sam prevela sa Wikipedia en nisu povezani sa Wikipodacima? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:26, 13 maj 2026 (CEST)
::Morate ih sami povezati, ako prevodite s engleskog jezika na desnoj strani imate dugme Stavka na Wikipodacima, tamo unesite naziv na bosanskom i link na stranicu na našem jeziku. Code za našu wikipediju je bs.
::Mi ponekad povezujemo stranice ali to unoravilu rade urednici koji naprave clanak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2026 (CEST)
:::Hvala na informaciji Panasko.  [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:11, 13 maj 2026 (CEST)

== ''Tumačenje snova'' ==

Članak nije obrisan nego premješten na [[Tumačenje snova (Freud)|''Tumačenje snova'' (Freud)]], radi razlikovanja knjige od [[Tumačenje snova|stvarne prakse]]. Pratiti malo Nedavne izmjene. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:45, 9 juni 2026 (CEST)

:Boga mi se ja ne mogu snaći šta sve treba da pratim :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:05, 9 juni 2026 (CEST)
:A da, preusmjerenje ostavljeno dok sam radila na tekstu, a nisam ga upratila. Sve ok :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:10, 9 juni 2026 (CEST)
::Zbog [[:en:Dream interpretation|ovoga]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:24, 9 juni 2026 (CEST)
:::Sve ok. Vi se brinete za strukturu i organizaciju, a meni svaka sugestija dobro dođe :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:25, 9 juni 2026 (CEST)

== Kantonalni sudovi FBiH i Savo Minić ==

Jel bi mogala napisati navedene članke na bs.wiki? [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 16:51, 28 juni 2026 (CEST)

:Može, čim stignem uradim. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:35, 28 juni 2026 (CEST)
::važi. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 16:24, 29 juni 2026 (CEST)
::Ako možeš da napišeš članak i za Nazifa Gljivu kada budeš imala vremena? Jako mi je čudno da nemate za njega članak. Aj što mi nismo na srpskoj imali doskoro i razumem nekako ali vi ovde na bs.wiki mi je baš čudno. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 09:56, 4 juli 2026 (CEST)
:::Zdravo, Konduras. Hvala ti na prijedlogu novog članka!
:::Slažem se da članak o Nazifu Gljivi definitivno nedostaje na bs.wiki, s obzirom na njegovu dugu karijeru na bh. estradi. 
:::Što se tiče samog pisanja, ovdje svi radimo na volonterskoj bazi i u skladu sa slobodnim vremenom, pa trenutno ne mogu obećati brzu realizaciju niti preuzeti obavezu pisanja članaka po redoslijedu. Moje učešće na projektu zavisi od trenutnih prioriteta i slobodnog vremena, ali ove prijedloge ću svakako pribilježiti na svoju &quot;to-do&quot; listu i pozabaviti se njima čim mi se otvori prostor za to.
:::Slobodno s vremena na vrijeme baci pogled na te teme, a ako u međuvremenu i sam odlučiš započeti neki od ovih članaka ovdje na bs.wiki, tu sam da pomognem oko jezičkog poliranja ili tehničkih detalja.
:::Lijep pozdrav i sretan rad! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:37, 4 juli 2026 (CEST)
::::Kad kog ti možeš, ti napravi, znam kako ide sa pisanjem.
::::Ja sam krenuo sa sređivanjem članaka Bešlićevih albuma i još nisam završio, jer kako zbog obaveza, a i tako što sam otišao u neku drugu putanju (prevođenje nekih članaka sa bs, sh i hr wiki i pravljenje nekih članaka). A sada da se aktiviram i kod vas na wiki baš i nemam volje i vremena (pošto sam i kod nas na srpskoj wiki usporio sa uređivanjem), tako da možda nekad kasnije se nešto malo aktiviram, makar na ova tri članka ako ti to ne odradiš to tada. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 15:53, 4 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>5h2557ylequbsu55rw0xv573dcwy5mx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901881</id>
      <parentid>3901880</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T14:06:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kantonalni sudovi FBiH i Savo Minić */ odgovor</comment>
      <origin>3901881</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11214" sha1="n67h0wd3q2bz2m774g8nr7xbn5sgv9q" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== Formatiranje ==
U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu &lt;nowiki&gt;[[yyyy.|yyyy]]&lt;/nowiki&gt;. Također je nepotrebno u dijelu o umrlim pisati: &quot; x y '''je''' &quot;neko i nešto&quot;. Ako je osoba umrla onda je '''je''' nepotrebno!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 08:56, 8 februar 2026 (CET)

:Obratite pažnju na gornje primjedbe. Niko nema vremena, popravljati tuđe greške! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:25, 8 februar 2026 (CET)
:Hvala na sugestiji. Moguće da sam napravila negdje grešku, ali sam vodila računa da ne stoji &quot;...je bio...&quot;. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:52, 8 februar 2026 (CET)
::U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu &lt;nowiki&gt;[[yyyy.|yyyy]]&lt;/nowiki&gt;.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:24, 13 februar 2026 (CET)

== Referenciranje ==
Nije potrebno reference, koje su navedene sa šablonima &lt;nowiki&gt;{{cite web}}&lt;/nowiki&gt; i &lt;nowiki&gt;{{cite book}}&lt;/nowiki&gt; mijenjati u jednostavne reference, kao što ste uradili [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Psihologija&amp;diff=prev&amp;oldid=3810121 ovdje]. Ovi šabloni su optimalni za navođenje svih podataka i formatirani su tako da prikazuju sve unesene podatke. Pogledajte [[Šablon:Cite book|Cite book]] i  [[Šablon:Cite web|Cite web]]! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:43, 15 februar 2026 (CET)

:Hvala na sugestiji. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:17, 15 februar 2026 (CET)

== Pomilovanje/amnestija ==

Pozdrav,

potrebno je dopuniti clanke sekundarnim izvorima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:38, 18 april 2026 (CEST)

:Pozdrav Panasko. Dopunila sam &quot;amnestiju&quot;, ostaje &quot;pomilovanje&quot;. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:55, 19 april 2026 (CEST)

== Psihologija i psiholozi ==

Nije potrebno trostruko kategorizirati članke! Svi psiholozi se nalaza u potkagoriji od kategorije Psiholozi, koja se opet nalazi u kategoriji Psihologija [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:22, 28 april 2026 (CEST)

:OK.  [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:28, 28 april 2026 (CEST)
:Pozdrav,
:Da li možemo proširiti kategorije za psihologiju, npr. njene naučne discipline. Vidim da ste izbrisali humanističku psihologiju, a ona spada u naučne discipline i imamo veći broj psihologa koji pripadaju tome pravcu? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:34, 29 april 2026 (CEST)
::Kategorije je najmanji problem napraviti. P. S.: Članke treba spajati na Wikipodacima, a u njih ubaciti odgovarajuće navigacijske kutije (ako ih imamo). Vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Maslowljeva_hijerarhija_potreba&amp;curid=533703&amp;diff=3838019&amp;oldid=3837998 ovo], npr. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 29 april 2026 (CEST)
:::Hvala velika. Sada mi je malo jasnije kako funkcioniše. Relativno sam nova pa pravim greške dok se uhodam. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:34, 29 april 2026 (CEST)
::::Samo pitajte nekoga od iskusnijih. Tu smo da pomognemo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:44, 29 april 2026 (CEST)

Kad bude napisan članak o osobi, potrebno je taj članak dodati i u članke o datumu i godini rođenja i smrti te osobe (vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1970.&amp;diff=prev&amp;oldid=3841420 ovo], npr.). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:18, 7 maj 2026 (CEST)

:OK. Je li mislite u Kategorije - Rođeni po godinama i Umrli po godinama? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:44, 7 maj 2026 (CEST)
:Skontala, po datumima. OK, dogovoreno. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:46, 7 maj 2026 (CEST)
::I godinama. :) Uglavnom, bitno je da je &quot;leglo&quot;. ;) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:12, 7 maj 2026 (CEST)
:KWiki pozdrav. Voljela bih imati povratnu informaciju koji su razlozi da određeni članci (Roy Baumeister, Amos Tversky i Spisak psihologa) koje sam prevela sa Wikipedia en nisu povezani sa Wikipodacima? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:26, 13 maj 2026 (CEST)
::Morate ih sami povezati, ako prevodite s engleskog jezika na desnoj strani imate dugme Stavka na Wikipodacima, tamo unesite naziv na bosanskom i link na stranicu na našem jeziku. Code za našu wikipediju je bs.
::Mi ponekad povezujemo stranice ali to unoravilu rade urednici koji naprave clanak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2026 (CEST)
:::Hvala na informaciji Panasko.  [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:11, 13 maj 2026 (CEST)

== ''Tumačenje snova'' ==

Članak nije obrisan nego premješten na [[Tumačenje snova (Freud)|''Tumačenje snova'' (Freud)]], radi razlikovanja knjige od [[Tumačenje snova|stvarne prakse]]. Pratiti malo Nedavne izmjene. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:45, 9 juni 2026 (CEST)

:Boga mi se ja ne mogu snaći šta sve treba da pratim :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:05, 9 juni 2026 (CEST)
:A da, preusmjerenje ostavljeno dok sam radila na tekstu, a nisam ga upratila. Sve ok :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:10, 9 juni 2026 (CEST)
::Zbog [[:en:Dream interpretation|ovoga]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:24, 9 juni 2026 (CEST)
:::Sve ok. Vi se brinete za strukturu i organizaciju, a meni svaka sugestija dobro dođe :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:25, 9 juni 2026 (CEST)

== Kantonalni sudovi FBiH i Savo Minić ==

Jel bi mogala napisati navedene članke na bs.wiki? [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 16:51, 28 juni 2026 (CEST)

:Može, čim stignem uradim. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:35, 28 juni 2026 (CEST)
::važi. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 16:24, 29 juni 2026 (CEST)
::Ako možeš da napišeš članak i za Nazifa Gljivu kada budeš imala vremena? Jako mi je čudno da nemate za njega članak. Aj što mi nismo na srpskoj imali doskoro i razumem nekako ali vi ovde na bs.wiki mi je baš čudno. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 09:56, 4 juli 2026 (CEST)
:::Zdravo, Konduras. Hvala ti na prijedlogu novog članka!
:::Slažem se da članak o Nazifu Gljivi definitivno nedostaje na bs.wiki, s obzirom na njegovu dugu karijeru na bh. estradi. 
:::Što se tiče samog pisanja, ovdje svi radimo na volonterskoj bazi i u skladu sa slobodnim vremenom, pa trenutno ne mogu obećati brzu realizaciju niti preuzeti obavezu pisanja članaka po redoslijedu. Moje učešće na projektu zavisi od trenutnih prioriteta i slobodnog vremena, ali ove prijedloge ću svakako pribilježiti na svoju &quot;to-do&quot; listu i pozabaviti se njima čim mi se otvori prostor za to.
:::Slobodno s vremena na vrijeme baci pogled na te teme, a ako u međuvremenu i sam odlučiš započeti neki od ovih članaka ovdje na bs.wiki, tu sam da pomognem oko jezičkog poliranja ili tehničkih detalja.
:::Lijep pozdrav i sretan rad! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:37, 4 juli 2026 (CEST)
::::Kad kog ti možeš, ti napravi, znam kako ide sa pisanjem.
::::Ja sam krenuo sa sređivanjem članaka Bešlićevih albuma i još nisam završio, jer kako zbog obaveza, a i tako što sam otišao u neku drugu putanju (prevođenje nekih članaka sa bs, sh i hr wiki i pravljenje nekih članaka). A sada da se aktiviram i kod vas na wiki baš i nemam volje i vremena (pošto sam i kod nas na srpskoj wiki usporio sa uređivanjem), tako da možda nekad kasnije se nešto malo aktiviram, makar na ova tri članka ako ti to ne odradiš to tada. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 15:53, 4 juli 2026 (CEST)
:::::Potpuno te razumijem, mnoštvo obaveza koje diktiraju tempo. Super je što sređuješ albume, to je ogroman posao i nadam se da ćeš nastaviti. Ja ću ove članke svakako imati na umu pa ću ih uraditi čim mi se oslobodi prostor za to, a ako i ti kojim slučajem stigneš tu sam da pomognem jezički ukoliko je potrebna pomoć.
:::::Hvala ti još jednom na javljanju, sretno sa sređivanjem članaka i čujemo se nekom drugom prilikom! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 16:06, 4 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>n67h0wd3q2bz2m774g8nr7xbn5sgv9q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901886</id>
      <parentid>3901881</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T14:50:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Konduras</username>
        <id>109737</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kantonalni sudovi FBiH i Savo Minić */ odgovor</comment>
      <origin>3901886</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11358" sha1="da4a4jfcvy03v6jeex7e3ektqpprskm" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== Formatiranje ==
U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu &lt;nowiki&gt;[[yyyy.|yyyy]]&lt;/nowiki&gt;. Također je nepotrebno u dijelu o umrlim pisati: &quot; x y '''je''' &quot;neko i nešto&quot;. Ako je osoba umrla onda je '''je''' nepotrebno!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 08:56, 8 februar 2026 (CET)

:Obratite pažnju na gornje primjedbe. Niko nema vremena, popravljati tuđe greške! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:25, 8 februar 2026 (CET)
:Hvala na sugestiji. Moguće da sam napravila negdje grešku, ali sam vodila računa da ne stoji &quot;...je bio...&quot;. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:52, 8 februar 2026 (CET)
::U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu &lt;nowiki&gt;[[yyyy.|yyyy]]&lt;/nowiki&gt;.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:24, 13 februar 2026 (CET)

== Referenciranje ==
Nije potrebno reference, koje su navedene sa šablonima &lt;nowiki&gt;{{cite web}}&lt;/nowiki&gt; i &lt;nowiki&gt;{{cite book}}&lt;/nowiki&gt; mijenjati u jednostavne reference, kao što ste uradili [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Psihologija&amp;diff=prev&amp;oldid=3810121 ovdje]. Ovi šabloni su optimalni za navođenje svih podataka i formatirani su tako da prikazuju sve unesene podatke. Pogledajte [[Šablon:Cite book|Cite book]] i  [[Šablon:Cite web|Cite web]]! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:43, 15 februar 2026 (CET)

:Hvala na sugestiji. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:17, 15 februar 2026 (CET)

== Pomilovanje/amnestija ==

Pozdrav,

potrebno je dopuniti clanke sekundarnim izvorima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:38, 18 april 2026 (CEST)

:Pozdrav Panasko. Dopunila sam &quot;amnestiju&quot;, ostaje &quot;pomilovanje&quot;. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:55, 19 april 2026 (CEST)

== Psihologija i psiholozi ==

Nije potrebno trostruko kategorizirati članke! Svi psiholozi se nalaza u potkagoriji od kategorije Psiholozi, koja se opet nalazi u kategoriji Psihologija [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:22, 28 april 2026 (CEST)

:OK.  [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:28, 28 april 2026 (CEST)
:Pozdrav,
:Da li možemo proširiti kategorije za psihologiju, npr. njene naučne discipline. Vidim da ste izbrisali humanističku psihologiju, a ona spada u naučne discipline i imamo veći broj psihologa koji pripadaju tome pravcu? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:34, 29 april 2026 (CEST)
::Kategorije je najmanji problem napraviti. P. S.: Članke treba spajati na Wikipodacima, a u njih ubaciti odgovarajuće navigacijske kutije (ako ih imamo). Vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Maslowljeva_hijerarhija_potreba&amp;curid=533703&amp;diff=3838019&amp;oldid=3837998 ovo], npr. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 29 april 2026 (CEST)
:::Hvala velika. Sada mi je malo jasnije kako funkcioniše. Relativno sam nova pa pravim greške dok se uhodam. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:34, 29 april 2026 (CEST)
::::Samo pitajte nekoga od iskusnijih. Tu smo da pomognemo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:44, 29 april 2026 (CEST)

Kad bude napisan članak o osobi, potrebno je taj članak dodati i u članke o datumu i godini rođenja i smrti te osobe (vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1970.&amp;diff=prev&amp;oldid=3841420 ovo], npr.). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:18, 7 maj 2026 (CEST)

:OK. Je li mislite u Kategorije - Rođeni po godinama i Umrli po godinama? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:44, 7 maj 2026 (CEST)
:Skontala, po datumima. OK, dogovoreno. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:46, 7 maj 2026 (CEST)
::I godinama. :) Uglavnom, bitno je da je &quot;leglo&quot;. ;) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:12, 7 maj 2026 (CEST)
:KWiki pozdrav. Voljela bih imati povratnu informaciju koji su razlozi da određeni članci (Roy Baumeister, Amos Tversky i Spisak psihologa) koje sam prevela sa Wikipedia en nisu povezani sa Wikipodacima? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:26, 13 maj 2026 (CEST)
::Morate ih sami povezati, ako prevodite s engleskog jezika na desnoj strani imate dugme Stavka na Wikipodacima, tamo unesite naziv na bosanskom i link na stranicu na našem jeziku. Code za našu wikipediju je bs.
::Mi ponekad povezujemo stranice ali to unoravilu rade urednici koji naprave clanak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2026 (CEST)
:::Hvala na informaciji Panasko.  [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:11, 13 maj 2026 (CEST)

== ''Tumačenje snova'' ==

Članak nije obrisan nego premješten na [[Tumačenje snova (Freud)|''Tumačenje snova'' (Freud)]], radi razlikovanja knjige od [[Tumačenje snova|stvarne prakse]]. Pratiti malo Nedavne izmjene. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:45, 9 juni 2026 (CEST)

:Boga mi se ja ne mogu snaći šta sve treba da pratim :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:05, 9 juni 2026 (CEST)
:A da, preusmjerenje ostavljeno dok sam radila na tekstu, a nisam ga upratila. Sve ok :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:10, 9 juni 2026 (CEST)
::Zbog [[:en:Dream interpretation|ovoga]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:24, 9 juni 2026 (CEST)
:::Sve ok. Vi se brinete za strukturu i organizaciju, a meni svaka sugestija dobro dođe :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:25, 9 juni 2026 (CEST)

== Kantonalni sudovi FBiH i Savo Minić ==

Jel bi mogala napisati navedene članke na bs.wiki? [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 16:51, 28 juni 2026 (CEST)

:Može, čim stignem uradim. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:35, 28 juni 2026 (CEST)
::važi. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 16:24, 29 juni 2026 (CEST)
::Ako možeš da napišeš članak i za Nazifa Gljivu kada budeš imala vremena? Jako mi je čudno da nemate za njega članak. Aj što mi nismo na srpskoj imali doskoro i razumem nekako ali vi ovde na bs.wiki mi je baš čudno. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 09:56, 4 juli 2026 (CEST)
:::Zdravo, Konduras. Hvala ti na prijedlogu novog članka!
:::Slažem se da članak o Nazifu Gljivi definitivno nedostaje na bs.wiki, s obzirom na njegovu dugu karijeru na bh. estradi. 
:::Što se tiče samog pisanja, ovdje svi radimo na volonterskoj bazi i u skladu sa slobodnim vremenom, pa trenutno ne mogu obećati brzu realizaciju niti preuzeti obavezu pisanja članaka po redoslijedu. Moje učešće na projektu zavisi od trenutnih prioriteta i slobodnog vremena, ali ove prijedloge ću svakako pribilježiti na svoju &quot;to-do&quot; listu i pozabaviti se njima čim mi se otvori prostor za to.
:::Slobodno s vremena na vrijeme baci pogled na te teme, a ako u međuvremenu i sam odlučiš započeti neki od ovih članaka ovdje na bs.wiki, tu sam da pomognem oko jezičkog poliranja ili tehničkih detalja.
:::Lijep pozdrav i sretan rad! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:37, 4 juli 2026 (CEST)
::::Kad kog ti možeš, ti napravi, znam kako ide sa pisanjem.
::::Ja sam krenuo sa sređivanjem članaka Bešlićevih albuma i još nisam završio, jer kako zbog obaveza, a i tako što sam otišao u neku drugu putanju (prevođenje nekih članaka sa bs, sh i hr wiki i pravljenje nekih članaka). A sada da se aktiviram i kod vas na wiki baš i nemam volje i vremena (pošto sam i kod nas na srpskoj wiki usporio sa uređivanjem), tako da možda nekad kasnije se nešto malo aktiviram, makar na ova tri članka ako ti to ne odradiš to tada. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 15:53, 4 juli 2026 (CEST)
:::::Potpuno te razumijem, mnoštvo obaveza koje diktiraju tempo. Super je što sređuješ albume, to je ogroman posao i nadam se da ćeš nastaviti. Ja ću ove članke svakako imati na umu pa ću ih uraditi čim mi se oslobodi prostor za to, a ako i ti kojim slučajem stigneš tu sam da pomognem jezički ukoliko je potrebna pomoć.
:::::Hvala ti još jednom na javljanju, sretno sa sređivanjem članaka i čujemo se nekom drugom prilikom! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 16:06, 4 juli 2026 (CEST)
::::::Hoću, nema na čemu i čujemo se! [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 16:50, 4 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>da4a4jfcvy03v6jeex7e3ektqpprskm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hipoglikemija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>527244</id>
    <revision>
      <id>3901973</id>
      <parentid>3896957</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T06:49:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901973</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63114" sha1="bfqpbovgeqftni2jm06nm5g9mqpihxw" xml:space="preserve">{{distinguish|Hiperglikemija}}
{{Infokutija zdravstveno stanje
|ime = Hipoglikemija
| sinonimi= Hipoglikemija, hipoglikemizam, nizak nivo glukoze u krvi, nizak šećer u krvi
|slika=Hypoglycemia.jpg
| opis_slike = Hipoglikemija (lijevo) i normalna koncentracija šećera u krvi (desno)
| specijalnost = [[Endokrinologija]]
| simptomi = [[Glavobolja]], [[zamagljen vid]], [[tremor|drhtavica]], [[vrtoglavica]], [[slabost]], [[umor]], [[znojenje]], ljepljivost, [[tahikardija|ubrzan rad srca]], [[anksioznost]], [[glad]], [[mučnina]], [[parestezija|osjećaj trnaca]], [[poremećaj govora|otežano govorenje]], [[konfuzija]], neobično [[ponašanje]], [[ošamućenost]], [[bljedilo|blijeda boja kože]], [[epilepsijski napad]]i&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Young_2016&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web |last=American Diabetes Association (ADA) |author-link=American Diabetes Association |title=Hypoglycemia (Low Blood Glucose) |url=https://www.diabetes.org/healthy-living/medication-treatments/blood-glucose-testing-and-control/hypoglycemia |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220113040403/https://www.diabetes.org/healthy-living/medication-treatments/blood-glucose-testing-and-control/hypoglycemia |archive-date=13. 1. 2022 |access-date=12. 1. 2022 |website=www.diabetes.org}}&lt;/ref&gt;
| komplikacije = [[nesvjestica|Gubitak svijesti]], [[smrt]], [[srčani zastoj]]
| pojava = Brza&lt;ref name=NIH2008/&gt;
| uzroci = [[dijabetes|Lijekovi]] ([[insulin]], [[glinidi]] i [[sulfonilurea]]), [[sepsa]], [[zatajenje bubrega]], određeni [[tumor]]i, [[bolest jetre]],&lt;ref name=NIH2008/&gt;&lt;ref name=ReferenceA/&gt; [[pothranjenost]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Treatment of hypoglycaemia in children with severe acute malnutrition |url=https://www.who.int/tools/elena/interventions/hypoglycaemia-sam |access-date=6. 12. 2024 |website=www.who.int}}&lt;/ref&gt;
| rizici =
| dijagnoza = [[Whippleova trijada]]: Simptomi hipoglikemije, nivo glukoze u serumu &lt;70 mg/dL (3,9 mmol/L) i povlačenje simptoma kada se nivo glukoze u krvi vrati u normalu&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;
| liječenje = Konzumiranje hrane bogate [[monosaharidi|jednostavnim šećerima]]
| lijek = [[Glukoza]], [[glukagon]]&lt;ref name=NIH2008/&gt;
| frekvencija= Kod dijabetičara tipa 1, blaga hipoglikemija se javlja u prosjeku dva puta sedmično, a teška hipoglikemija jednom godišnje.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;&gt;{{Cite book |title=Harrison's principles of internal medicine |vauthors=Jameson JL, Kasper DL, Longo DL, Fauci AS, Hauser SL, Loscalzo J |date=2018 |isbn=978-1-259-64403-0 |edition=20th |location=New York |oclc=1029074059 }}&lt;/ref&gt;
| smrti = Kod dijabetičara tipa 1, 6–10% će umrijeti od hipoglikemije.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;
| komplikacije = [[nesvjestica|Gubitak svijesti]], [[smrt]], [[srčani zastoj]]
| pojava = Brza
| uzroci = [[Lijekovi za dijabetes|Lijekovi]] ([[insulin]], [[glinid]]i i [[sulfonilureja]]), [[sepsa]], [[zatajenje bubrega]], određeni [[tumor]]i, [[bolest jetre]],&lt;ref name=ReferenceA/&gt; [[pothranjenost]]
| rizici =
| dijagnoza = [[Whippleova trijada]]: Simptomi hipoglikemije, nivo glukoze u serumu &lt;70 mg/dL (3,9 mmol/L) i povlačenje simptoma kada se nivo glukoze u krvi vrati u normalu&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;
| liječenje = Konzumiranje hrane bogate [[monosanatidi|jednostavnim šećerima]]
| lijek = [[Glukoza]], [[glukagon]]
| smrtnost = Kod dijabetičara tipa 1, 6–10% će umrijeti od hipoglikemije.
}}
'''Hipoglikemija'''', ponekad  zvana '''nizak šećer u krvi''', je pad [[šrećer u krvi|šećera u krvi]] na nivoe ispod normalnog, obično ispod 70&amp;nbsp;mg/dL (3,9&amp;nbsp;mmol/L). [[Whippleova trijada]] se koristi za pravilnu identifikaciju hipoglikemijskih epizoda. Definira se onda kad je [[glukoza]] u krvi ispod 70&amp;nbsp;mg/dL (3,9&amp;nbsp;mmol/L), simptomi povezani s hipoglikemijom i nestanak simptoma kada se šećer u krvi vrati u normalu. Hipoglikemija može rezultirati [[glavobolja|glavoboljom]], [[umor]]om, nespretnošću, problemima s [[govor]]om, [[konfuzija|konfuzijom]], [[tahikardija|ubrzanim otkucajima srca]], [[znojenje]]m, drhtavicom, [[nervoza|nervozom]], glađu, [[nesvjestica|gubitkom svijest]], [[epilepsijski napad|epilepsijakim napadima]] ili [[smrt|smrću]].&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot;&gt;{{Cite web |last=National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases (NIDDK) |title=Low Blood Glucose (Hypoglycemia) |url=https://www.niddk.nih.gov/health-information/diabetes/overview/preventing-problems/low-blood-glucose-hypoglycemia |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170728180001/https://www.niddk.nih.gov/health-information/diabetes/overview/preventing-problems/low-blood-glucose-hypoglycemia |archive-date=28. 7. 2017 |access-date=12. 1. 2022 |website=NIDDK.nih.gov |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Definicija ==
''Hipoglikemija'', također nazvana ''nizak šećer u krvi'' ili ''nizak nivo glukoze u krvi'', je nivo šećera u krvi ispod 70&amp;nbsp;mg/dL (3,9&amp;nbsp;mmol/L).&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

Nivo šećera u krvi prirodno varira tokom dana, a tijelo normalno održava nivo između 70 i 110&amp;nbsp;mg/dL (3,9–6,1&amp;nbsp;mmol/L).&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Iako 70&amp;nbsp;mg/dL (3,9&amp;nbsp;mmol/L) je donja granica normalne glukoze, simptomi hipoglikemije se obično ne javljaju sve dok šećer u krvi ne padne na 55&amp;nbsp;mg/dL (3.0&amp;nbsp;mmol/L) ili niže.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Nivo glukoze u krvi na kojem se razvijaju simptomi hipoglikemije kod osobe s nekoliko prethodnih epizoda hipoglikemije može biti čak i niži.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;

=== Whippleova trijada ===
Sami simptomi niskog šećera u krvi nisu dovoljno specifični da bi okarakterizirali hipoglikemijsku epizodu.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt; Jedno očitanje [[šećer]]a u krvi ispod 70&amp;nbsp;mg/dL također nije dovoljno specifično da bi okarakteriziralo hipoglikemijsku epizodu.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt; ''[[Whippleova trijada]]'' je skup od tri uvjeta koji moraju biti ispunjeni da bi se precizno okarakterizirala hipoglikemijska epizoda.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;

;Tri uvjeta su sljedeća:
# Prisutni su znakovi i simptomi hipoglikemije (pogledajte odjeljak ispod o ''Znacima i simptomima'')&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citation |last1=Mathew |first1=Philip |title=Hypoglycemia |date=2024 |work=StatPearls |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK534841/ |access-date=16. 8. 2024 |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=30521262 |last2=Thoppil |first2=Deepu}}&lt;/ref&gt;
# Prisutna je niska vrijednost glukoze u krvi, obično manja od 70&amp;nbsp;mg/dL (3,9&amp;nbsp;mmol/L)&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;
# Znaci i simptomi hipoglikemije nestaju nakon što se nivo glukoze u krvi vrati u normalu&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;

===Dob===
Najveća razlika u nivou glukoze u krvi između odrasle i pedijatrijske populacije javlja se kod [[novorođenčad]]i tokom prvih 48 sati života.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Thornton PS, Stanley CA, De Leon DD, Harris D, Haymond MW, Hussain K, Levitsky LL, Murad MH, Rozance PJ, Simmons RA, Sperling MA, Weinstein DA, White NH, Wolfsdorf JI |date=august 2015 |title=Recommendations from the Pediatric Endocrine Society for Evaluation and Management of Persistent Hypoglycemia in Neonates, Infants, and Children |journal=The Journal of Pediatrics |language=English |volume=167 |issue=2 |pages=238–245 |doi=10.1016/j.jpeds.2015.03.057 |pmc=11891912 |pmid=25957977 |s2cid=10681217 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Nakon prvih 48 sati života, Pedijatrijsko endokrinološko društvo navodi da postoji mala razlika u nivou glukoze u krvi i upotrebi glukoze između odraslih i djece.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; Tokom 48-satnog [[neonatus]]nog perioda, [[novorođenče]] prilagođava nivoe [[glukagon]]a i [[adrenalin|epinefrina]] nakon rođenja, što može uzrokovati privremenu hipoglikemiju.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Kao rezultat toga, bilo je poteškoća u razvoju smjernica o tumačenju i liječenju niskog nivoa glukoze u krvi kod novorođenčadi  mlađe od 48 sati.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Nakon pregleda podataka, Pedijatrijsko endokrinološko društvo zaključilo je da novorođenčad mlađa od 48 sati počinju reagovati na hipoglikemiju pri nivou glukoze u serumu od 55–65&amp;nbsp;mg/dL (3,0–3,6&amp;nbsp;mmol/L).&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Ovo je u suprotnosti sa vrijednošću kod odraslih, djece i starije dojenčadi, koja je približno 80–85&amp;nbsp;mg/dL (4,4–4,7&amp;nbsp;mmol/L).&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;

Kod djece starije od 48 sati, serumska [[glukoza]] se u [[prosjek]]u kreće od 70 do 100&amp;nbsp;mg/dL (3,9–5,5&amp;nbsp;mmol/L), slično kao i kod odraslih.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Stariji pacijenti i pacijenti koji uzimaju lijekove za [[dijabetes]] poput sulfonilureje imaju veću vjerovatnoću da će patiti od teške hipoglikemijske epizode.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=8. 8. 2021 |title=Low Blood Sugar (Hypoglycemia) |url=https://www.diabetesdaily.com/learn-about-diabetes/understanding-blood-sugars/is-my-blood-sugar-normal/low-blood-sugar-hypoglycemia/ |website=diabetesdaily.com }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Ling S, Zaccardi F, Lawson C, Seidu SI, Davies MJ, Khunti K |date=1. 4. 2021 |title=Glucose Control, Sulfonylureas, and Insulin Treatment in Elderly People With Type 2 Diabetes and Risk of Severe Hypoglycemia and Death: An Observational Study |journal=Diabetes Care |volume=44 |issue=4 |pages=915–924 |doi=10.2337/dc20-0876 |issn=1935-5548 |pmid=33541857}}&lt;/ref&gt; Whippleova trijada se koristi za identifikaciju hipoglikemije kod djece koja mogu komunicirati o svojim simptomima.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;

==Znaci i simptomi==
Hipoglikemijski simptomi su podijeljeni u dvije glavne kategorije.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Prva kategorija su simptomi uzrokovani niskom glukozom u mozgu, nazvani [[Neuroglikopenija|neuroglikopenijski]] simptomi.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Druga kategorija simptoma uzrokovana je reakcijom tijela na nisku glukozu u krvi, nazvanom [[adrenalin|adrenergički]] simptomi.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Neuroglikopenijski simptomi
!Adrenergički simptomi
|-
|
* [[Glavobolja]]
* [[Zamagljen vid]]
* [[Umor]] (također se naziva ''[[zamor]]'')
* Neobično [[ponašanje]]
* [[Konfuzija]]
* [[Vrtoglavica]]
* Teškoće s govorom ili nerazgovijetan [[govor]]
* [[Epilepsijski napad|Napad]]
* [[Gubitak svijesti]] (ponekad se naziva ''[[nesvjestica]]'')
* Smrt, ako je hipoglikemija teška
| colspan=&quot;2&quot; |Reference:&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Young_2016&quot;&gt;{{Cite book |title=Blueprints medicine |vauthors=Young VB |date=2016 |others=William A. Kormos, Davoren A. Chick |isbn=978-1-4698-6415-0 |edition=6th |location=Philadelphia |oclc=909025539 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Hangry is officially a word in the Oxford English Dictionary |url=https://abcnews.go.com/GMA/Food/hangry-officially-word-oxford-english-dictionary/story?id=52869807 |access-date=6. 1. 2024 |website=ABC News (United States)|ABC News] |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=9. 7. 2018 |title=If you've ever been hangry, this is what your body may be telling you |url=https://www.washingtonpost.com/national/health-science/if-youve-ever-been-hangry-this-is-what-your-body-may-be-telling-you/2018/07/06/913a474e-73d2-11e8-805c-4b67019fcfe4_story.html |access-date=6. 1. 2024 |newspaper=Washington Post |language=en-US |issn=0190-8286}}&lt;/ref&gt;
|}
Svi doživljavaju različite simptome hipoglikemije, tako da neko sa hipoglikemijom možda nema sve gore navedene simptome.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Young_2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Simptomi također imaju tendenciju brzog početka.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Važno je brzo izmjeriti glukozu u krvi kod nekoga ko ima simptome hipoglikemije kako bi se pravilno identificirala hipoglikemijska epizoda.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

==Uzroci==
{{glavni|Lista uzroka hipoglikemije}}Hipoglikemija je najčešća kod osoba sa dijabetesom koje se liječe [[insulin]]om, [[glinidi]]ma i [[sulfonilurea|sulfonilureom]].&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Hipoglikemija je rijetka kod osoba bez dijabetesa, jer postoji mnogo regulatornih mehanizama za odgovarajuće uravnoteženje [[glukoza|glukoze]], [[insulin]]a i [[glukagon]]a.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;

=== Dijabetičari ===

==== Lijekovi ====
Najčešći uzrok hipoglikemije kod dijabetičara su lijekovi koji se koriste za liječenje dijabetesa, kao što su [[insulin]], [[sulfonilurea]] i [[bigvanid]]i.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; To je često zbog prekomjernih doza ili loše tempiranih doza.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Ponekad dijabetičari mogu uzeti [[insulin]] u iščekivanju obroka ili užine; onda zaboravljanje ili propuštanje tog obroka ili užine može dovesti do hipoglikemije.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; To je zbog povećanog insulina bez prisustva glukoze iz planiranog obroka.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;

==== Hipoglikemijska nesvjesnost ====
Ponavljane epizode hipoglikemije mogu dovesti do „hipoglikemijske nesvjesnosti“ ili smanjene sposobnosti prepoznavanja hipoglikemije.&lt;ref name=&quot;:18&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Johnson-Rabbett B, Seaquist ER |date=septembar 2019 |title=Hypoglycemia in diabetes: The dark side of diabetes treatment. A patient-centered review |journal=Journal of Diabetes |volume=11 |issue=9 |pages=711–718 |doi=10.1111/1753-0407.12933 |pmid=30983138 |s2cid=115202581}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:19&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Ibrahim M, Baker J, Cahn A, Eckel RH, El Sayed NA, Fischl AH, Gaede P, Leslie RD, Pieralice S, Tuccinardi D, Pozzilli P, Richelsen B, Roitman E, Standl E, Toledano Y, Tuomilehto J, Weber SL, Umpierrez GE |date=novembar 2020 |title=Hypoglycaemia and its management in primary care setting |url=https://findresearcher.sdu.dk/ws/files/170369949/dmrr.3332.pdf |journal=Diabetes/Metabolism Research and Reviews |volume=36 |issue=8 |article-number=e3332 |doi=10.1002/dmrr.3332 |pmid=32343474 |s2cid=216594548}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Martín-Timón I, Del Cañizo-Gómez FJ |date=juli 2015 |title=Mechanisms of hypoglycemia unawareness and implications in diabetic patients |journal=World Journal of Diabetes |volume=6 |issue=7 |pages=912–926 |doi=10.4239/wjd.v6.i7.912 |pmc=4499525 |pmid=26185599 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&gt; Kako dijabetičari doživljavaju više epizoda hipoglikemije, nivo glukoze u krvi koji izaziva simptome hipoglikemije se smanjuje.&lt;ref name=&quot;:18&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:19&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:20&quot; /&gt; Drugim riječima, ljudi ''bez'' nesvjesnosti o hipoglikemiji doživljavaju simptome hipoglikemije pri glukozi u krvi od oko 55&amp;nbsp;mg/dL (3,0&amp;nbsp;mmol/L).&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Oni ''sa'' nesvjesnošću o hipoglikemiji doživljavaju simptome hipoglikemije pri daleko nižim nivoima glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;:18&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:19&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:20&quot; /&gt; Ovo je opasno iz više razloga.&lt;ref name=&quot;:18&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:19&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:20&quot; /&gt; Osoba s hipoglikemijom ne samo da postaje svjesna hipoglikemije pri vrlo niskim nivoima glukoze u krvi, već joj je potreban i visok nivo ugljikohidrata ili glukagona da bi oporavila krv glukoze na normalne nivoe.&lt;ref name=&quot;:18&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:19&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; Ove osobe su također izložene mnogo većem riziku od teške hipoglikemije.&lt;ref name=&quot;:18&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:19&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt;

Iako se tačan uzrok nesvjesnosti hipoglikemije još uvijek istražuje, smatra se da ove osobe progresivno počinju razvijati manje simptoma adrenergičkog tipa, što rezultira gubitkom simptoma neuroglikopeničnog tipa.&lt;ref name=&quot;:19&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; ''Neuroglikopenijski simptomi'' su uzrokovani niskom glukozom u [[mozak|mozgu]] i mogu rezultirati [[umor]]om, konfuzijom, poteškoćama s govorom, epilepsijskim napadima i gubitkom [[svijest]]i.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; ''Adrenergički simptomi'' su uzrokovani reakcijom tijela na nisku glukozu u mozgu i mogu rezultirati [[tahikardija|ubrzanim otkucajima srca]], [[znojenje]]m, [[nervoza|nervozom]] i [[glad|glađu]].&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Pogledajte odjeljak gore: „Znaci i simptomi“ za daljnje objašnjenje neuroglikopenijskih simptoma i adrenergičkih simptoma.
Što se tiče [[epidemiologija|epidemiologije]], nesvjesnost hipoglikemije javlja se kod 20–40% dijabetičara tipa 1.&lt;ref name=&quot;:18&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Lucidi P, Porcellati F, Bolli GB, Fanelli CG |date=august 2018 |title=Prevention and Management of Severe Hypoglycemia and Hypoglycemia Unawareness: Incorporating Sensor Technology |journal=Current Diabetes Reports |volume=18 |issue=10 |article-number=83 |doi=10.1007/s11892-018-1065-6 |pmid=30121746 |s2cid=52039366}}&lt;/ref&gt;

==== Ostali uzroci ====
Ostali uzroci hipoglikemije kod dijabetičara uključuju sljedeće:
* Post, bilo da se radi o planiranom [[post]]u ili noćnom, jer postoji dugi period bez unosa glukoze&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;
* Vježbanje više nego inače jer dovodi do veće upotrebe za glukozom, posebno od strane [[mišić]]a&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;
* Konzumiranje [[alkohol]]a, posebno u kombinaciji s lijekovima za [[dijabetes]], jer alkohol inhibira proizvodnju glukoze&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;
* [[Bolest bubrega]], jer se [[insulin]] ne može dobro ukloniti iz [[krvotok|cirkulacije]]&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;

=== Osobe bez dijabetesa ===

==== Ozbiljna bolest ====
Ozbiljna bolest može dovesti do niskog nivoa šećera u krvi.&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite book |title=StatPearls |vauthors=Mathew P, Thoppil D |date=2022 |publisher=StatPearls Publishing |location=Treasure Island (FL) |chapter=Hypoglycemia |pmid=30521262 |access-date=24. 1. 2022 |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK534841/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210830033137/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK534841/ |archive-date=30. 8. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Teška bolest mnogih organskih sistema može uzrokovati hipoglikemiju kao sekundarni problem.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Hipoglikemija je posebno česta kod osoba na [[jedinica intenzivne njege|jedinici intenzivne njege]] ili kod onih kojima je [[hrana]] i piće uskraćeno kao dio plana liječenja.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;

[[Sepsa]], čest uzrok hipoglikemije kod ozbiljnih bolesti, može dovesti do hipoglikemije na mnogo načina.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; U stanju sepse, tijelo koristi velike količine glukoze za [[energija|energiju]].&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; Potrošnja glukoze se dodatno povećava proizvodnjom [[citokin]]a.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; [[Citokini]] su proteini koje tijelo proizvodi u stanju [[stres]]a, posebno kada se bori protiv [[infekcija]].&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; [[Citokin]]i mogu inhibirati proizvodnju glukoze, dodatno smanjujući zalihe energije u tijelu.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Konačno, [[jetra]] i [[bubrezi]] su mjesta proizvodnje glukoze, a u stanju sepse ti organi možda neće primati dovoljno [[kisik]]a, što dovodi do smanjene proizvodnje glukoze zbog poremećaja organa oštećenjem.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;

Ostali uzroci ozbiljnih bolesti koje mogu uzrokovati hipoglikemiju uključuju zatajenje jetre i [[bubreg]]a.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; [[Jetra]] je glavno mjesto proizvodnje glukoze u tijelu, a svako zatajenje ili oštećenje jetre dovest će do smanjene proizvodnje glukoze.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; Iako su bubrezi također mjesta proizvodnje glukoze, njihov neuspjeh u proizvodnji glukoze nije dovoljno značajan da izazove hipoglikemiju.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Umjesto toga, [[bubrezi]] su odgovorni za uklanjanje [[insulin]]a iz tijela, a kada je ova funkcija oštećena kod [[zatajenja bubrega]], insulin ostaje duže u cirkulaciji, što dovodi do hipoglikemije.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;

==== Lijekovi ====
Identificiran je niz lijekova koji mogu uzrokovati hipoglikemiju na različite načine.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Murad MH, Coto-Yglesias F, Wang AT, Sheidaee N, Mullan RJ, Elamin MB, Erwin PJ, Montori VM |date=mart 2009 |title=Clinical review: Drug-induced hypoglycemia: a systematic review |journal=The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism |volume=94 |issue=3 |pages=741–745 |doi=10.1210/jc.2008-1416 |pmid=19088166}}&lt;/ref&gt; Dokazi umjerenog kvaliteta impliciraju [[nesteroidni protivupalni lijek]]  [[indometacin]] i antimalarik [[kinin]].&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt; Dokazi niske kvalitete impliciraju [[litij]], koji se koristi za [[bipolarni poremećaj]].&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Konačno, dokazi vrlo niskog kvaliteta impliciraju niz lijekova za [[hipertenziju]], uključujući [[inhibitor enzima za konverziju angiotenzina|inhibitore enzima za konverziju angiotenzine]] (također nazvane ACE-inhibitori), [[blokator receptora angiotenzina|blokatore receptora angiotenzina]] (također nazvane ARB) i [[beta blokator|β-adrenergičke blokatore]] (također nazvane beta blokatori).&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt; Ostali lijekovi s vrlo niskim kvalitetom dokaza uključuju antibiotike [[levofloksacin]] i [[Trimetoprim/sulfametoksazol|trimetoprim-sulfametoksazol]], [[blokator progesterona]] [[mifepriston]], [[antiaritmik]] [[disopiramid]], [[antikoagulant]] [[heparin]] i kemoterapeutik [[merkaptopurin]].&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

Ako osoba bez dijabetesa slučajno uzme lijekove koji se tradicionalno koriste za liječenje dijabetesa, to također može uzrokovati hipoglikemiju.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Ovi lijekovi uključuju [[Inzulin (lijek)|insulin]], [[Meglitinid|glinide]] i [[sulfonilureju]].&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Ovo se može dogoditi zbog medicinskih grešaka u zdravstvenoj ustanovi ili zbog grešaka u farmaceutskoj industriji, što se naziva i [[Jatrogeneza|jatrogena]] hipoglikemija.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;

==== Prikrivena upotreba insulina ====
Kada osobe uzimaju issulin bez potrebe za njim, kako bi namjerno izazvale hipoglikemiju, to se naziva ''prikrivena upotreba insulina'' ili ''vještačka hipoglikemija''.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite book |title=StatPearls |vauthors=Awad DH, Gokarakonda SB, Ilahi M |date=2022 |publisher=StatPearls Publishing |location=Treasure Island (FL) |chapter=Factitious Hypoglycemia |pmid=31194450 |access-date=21. 1. 2022 |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK542310/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220126212626/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK542310/ |archive-date=26. 1. 2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Neki ljudi mogu koristiti inzulin kako bi izazvali gubitak težine, dok kod drugih to može biti zbog [[simulacija]] ili [[fakticijski poremećaj|fakticijskog poremećaja]], što je [[psihijatrijski poremećaj]].&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Neprimjerena upotreba insulina najčešća je kod ljudi koji su imali iskustva s liječenjem dijabetesa, kao što su zdravstveni radnici, osobe koje imaju rođake s dijabetesom ili osobe koje same imaju dijabetes.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt; Klasičan način za identifikaciju prikrivene upotrebe insulina je putem krvne slike koja otkriva visoke nivoe insulina s niskim nivoima [[C-peptid]]a i [[proinzulin]]a.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

Klasičan način za identifikaciju prikrivene upotrebe inzulina je putem krvne slike koja otkriva visoke nivoe inzulina s niskim nivoima [[C-peptidad]]a i [[proinzulin]]a.

[[Hipopituitarizam]], koji dovodi do smanjenog lučenje [[hormon rasta|hormona rasta]], još je jedan uzrok hipoglikemije kod djece, posebno kod dugih perioda posta ili povećane fizičke aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;

==== Greške metabolizma ====
Ukratko,[[hipopituitarizam]], koji dovodi do smanjenog [[hormon rasta|hormona rasta]], još je jedan uzrok hipoglikemije kod djece, posebno kod dugih perioda posta ili povećane fizičke aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;

==== Urođene greške metabolizma ====
Ukratko, [[urođena greška metabolizma|urođene greške metabolizma]] su grupa rijetkih [[genetički poremećaj|genetičkih poremećaja]] koji su povezani s nepravilnom razgradnjom ili skladištenjem [[protein]]a, [[ugljikohidrat]]a ili [[masne kiseline|masnih kiselina]].&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Cite book |title=StatPearls |vauthors=Jeanmonod R, Asuka E, Jeanmonod D |date=2022 |publisher=StatPearls Publishing |location=Treasure Island (FL) |chapter=Inborn Errors Of Metabolism |pmid=29083820 |access-date=24. 1. 2022 |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK459183/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20211013135517/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK459183/ |archive-date=13. 10. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[urođena greška mezabolizma|Urođene greške metabolizma]] mogu uzrokovati hipoglikemiju kod  [[dojenčad]]i, a mnogo rjeđe hipoglikemiju kod odraslih.&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt;

Poremećaji koji su povezani s razgradnjom [[glikogen]]a, nazvani [[bolest skladištenja glikogena|''bolesti skladištenja glikogena'']], mogu uzrokovati hipoglikemiju.&lt;rename=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt; Normalno, razgradnja [[glikogen]]a dovodi do povećanja nivoa [[glukoza|glukoze]], posebno u stanju [[post]]a.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Međutim, kod bolesti skladištenja glikogena, glikogen se ne može pravilno razgraditi, što dovodi do neprimjereno smanjenog nivoa glukoze u stanju posta, a time i do hipoglikemije.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Bolesti skladištenja glikogena povezane s hipoglikemijom uključuju [[bolest skladištenja glikogena tip 0|tip 0]], [[bolest skladištenja glikogena tip I|tip I]], [[bolest skladištenja glikogena tip III|tip III]] i [[bolest skladištenja glikogena tip IV|tip IV]], kao i [[Fanconijev sindrom]].&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;
Neke [[Organska acidemija|organske]] i aminokiselinske acidemije, posebno one koje uključuju [[poremećaj metabolizma masnih kiselina|oksidaciju masnih kiselina]], mogu dovesti do simptoma intermitentne hipoglikemije,&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Cite journal |last=Ozand |first=Pinar T. |date=2000 |title=Hypoglycemia in association with various organski i [[aminokiselina|aminokiselinski]] poremećaji |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0146000500800324 |journal=Seminars in Perinatology |language=en |volume=24 |issue=2 |pages=172–193 |doi=10.1053/sp.2000.6367 |pmid=10805172|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Baker |first1=Joshua J |last2=Burton |first2=Barbara K |date=novembar 2021 |title=Diagnosis and Clinical Management of Long-chain Fatty-acid Oxidation Disorders: A Review |journal=TouchREVIEWS in Endocrinology |volume=17 |issue=2 |pages=108–111 |doi=10.17925/EE.2021.17.2.108 |issn=2752-5457 |pmc=8676101 |pmid=35118456}}&lt;/ref&gt; kao na primjer kod [[kombinirana malonska i metilmalonska acidurija|kombinirane malonske i metilmalonske acidurije]] (CMAMMA),&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=NIH Intramural Sequencing Center Group |last2=Sloan |first2=Jennifer L |last3=Johnston |first3=Jennifer J |last4=Manoli |first4=Irini |last5=Chandler |first5=Randy J |last6=Krause |first6=Caitlin |last7=Carrillo-Carrasco |first7=Nuria |last8=Chandrasekaran |first8=Suma D |last9=Sysol |first9=Justin R |last10=O'Brien |first10=Kevin |last11=Hauser |first11=Natalie S |last12=Sapp |first12=Julie C |last13=Dorward |first13=Heidi M |last14=Huizing |first14=Marjan |last15=Barshop |first15=Bruce A |date=2011 |title=Exome sequencing identifies ACSF3 as a cause of combined malonic and methylmalonic aciduria |journal=Nature Genetics |language=en |volume=43 |issue=9 |pages=883–886 |doi=10.1038/ng.908 |issn=1061-4036 |pmc=3163731 |pmid=21841779}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wehbe |first1=Zeinab |last2=Behringer |first2=Sidney |last3=Alatibi |first3=Khaled |last4=Watkins |first4=David |last5=Rosenblatt |first5=David |last6=Spiekerkoetter |first6=Ute |last7=Tucci |first7=Sara |date=2019 |title=The emerging role of the mitochondrial fatty-acid synthase (mtFASII) in the regulation of energy metabolism |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1388198119301349 |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |language=en |volume=1864 |issue=11 |pages=1629–1643 |doi=10.1016/j.bbalip.2019.07.012 |pmid=31376476 |s2cid=199404906|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Levtova |first1=Alina |last2=Waters |first2=Paula J. |last3=Buhas |first3=Daniela |last4=Lévesque |first4=Sébastien |last5=Auray-Blais |first5=Christiane |author-link5=Christiane Auray |last6=Clarke |first6=Joe T.R. |last7=Laframboise |first7=Rachel |last8=Maranda |first8=Bruno |last9=Mitchell |first9=Grant A. |last10=Brunel-Guitton |first10=Catherine |last11=Braverman |first11=Nancy E. |date=2019 |title=Combined malonic and methylmalonic aciduria due to ACSF3 mutations: Benign clinical course in an unselected cohort |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jimd.12032 |journal=Journal of Inherited Metabolic Disease |language=en |volume=42 |issue=1 |pages=107–116 |doi=10.1002/jimd.12032 |issn=0141-8955 |pmid=30740739 |s2cid=73436689|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; [[propionska acidemija|propionske acidenije]],&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Citation |last1=Ozand |first1=Pinar T. |title=Disorders of Organic Acid and Amino Acid Metabolism |date=2012 |work=Textbook of Clinical Pediatrics |pages=451–514 |editor-last=Elzouki |editor-first=Abdelaziz Y. |editor-last2=Harfi |editor-first2=Harb A. |editor-last3=Nazer |editor-first3=Hisham M. |editor-last4=Stapleton |editor-first4=F. Bruder |url=http://link.springer.com/10.1007/978-3-642-02202-9_38 |place=Berlin, Heidelberg |publisher=Springer Berlin Heidelberg |language=en |doi=10.1007/978-3-642-02202-9_38 |isbn=978-3-642-02201-2 |last2=Al-Essa |first2=Mohammed |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; ili izolovana [[metilmalonska acidemija|metilmalonske acidemije]].&lt;ref name=&quot;:14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

==== Insulinomi ====
Primarni tumor [[B-ćelija]], kao što je [[insulin]]om, povezan je s hipoglikemijom.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Ovo je tumor koji se nalazi u [[pankreas]]u.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Insulinom proizvodi [[insulin]], koji zauzvrat smanjuje nivo glukoze, uzrokujući hipoglikemiju.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Nisu uspostavljeni normalni regulatorni mehanizmi koji sprečavaju pad nivoa insulina  tokom stanja niske glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Tokom epizode hipoglikemije, plazmatski [[insulin]], [[C-peptid]] i [[proinsulin]] bit će neprimjereno visoki.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;

==== Tumori koji nisu B ćelije ====
Hipoglikemija se može javiti kod osoba sa ne-B ćelijskim [[neoplazma|tumorima]] kao što su [[hepatom]]i, adrenokortikoidni [[karcinom]]i,&lt;ref&gt;{{Cite web |date=6. 7. 2007 |title=Adrenocortical Carcinoma Treatment - NCI |url=https://www.cancer.gov/types/adrenocortical/patient/adrenocortical-treatment-pdq |access-date=16. 8. 2024 |website=www.cancer.gov |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[karcunom|karcinoidni]] tumori.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Ovi tumori dovode do stanja povećanog inzulina, posebno povećanog [[insulinu slični faktor rasta 2|indulinu sličnog faktora rasta II]], što smanjuje nivo glukoze.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;

==== Postprandijalna hipoglikemija nakon gastričnog bajpasa ====
[[Operacija gastričnog bajpasa|Roux-en-Y gastrični bajpas]] je operacija mršavljenja koja se izvodi na želucu i povezana je s hipoglikemijom, nazvanom ''post-gastrični bajpas [[postprandijalna hipoglikemija]]''.[&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Iako cijeli mehanizam hipoglikemije nakon ove operacije nije u potpunosti shvaćen, smatra se da obroci uzrokuju vrlo visoke nivoe [[glukagonu slični peptid-1|glukagonu sličnog peptida-1]] (također nazvanog GLP-1), [[hormon]]a koji povećava insulin, uzrokujući pad nivoa glukoze.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;

==== Autoimunska hipoglikemija ====
[[Antitelo|Antitela]] se mogu formirati protiv insulina, što dovodi do [[Autoimunost|autoimunke]] hipoglikemije.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lupsa BC, Chong AY, Cochran EK, Soos MA, Semple RK, Gorden P |date=maj 2009 |title=Autoimmune forms of hypoglycemia |journal=Medicine |language=en-US |volume=88 |issue=3 |pages=141–153 |doi=10.1097/MD.0b013e3181a5b42e |pmid=19440117 |s2cid=34429211 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; [[Antitelo|Antitela]] su imunski proteini koje proizvodi tijelo, a koji normalno napadaju [[bakterije]] i [[virursi|viruse]], ali ponekad mogu napasti normalne ljudske ćelije, što dovodi do [[Autoimunska bolest|autoimunskog poremećaja]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Antibody |url=https://www.genome.gov/genetics-glossary/Antibody |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201009141818/https://www.genome.gov/genetics-glossary/Antibody |archive-date=9. 10. 2020 |access-date=24. 1. 2022 |website=Genome.gov |language=en}}&lt;/ref&gt; Kod autoimunske hipoglikemije postoje dva moguća mehanizma.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; U jednom slučaju, antitijela se vežu za insulin nakon njegovog oslobađanja povezanog s obrokom, što rezultira nefunkcionalnošću insulina.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; Kasnije, antitijela otpadaju s insulina, uzrokujući da on ponovo bude funkcionalan, što dovodi do kasne hipoglikemije nakon obroka, koja se naziva ''kasna postprandijalna hipoglikemija''.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; Drugi mehanizam koji uzrokuje hipoglikemiju su [[antitijelo|antitijela]] formirana protiv insulinskih [[Receptor (biohemija)|receptora]], nazvanih ''antitijela na insulinske receptore''.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; Antitijela se vežu za insulinske receptore i sprječavaju razgradnju insulina, što dovodi do neprimjereno visokih nivoa insulina i niskih nivoa [[glukoza|glukoze]].&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt;

==== [[Neonatus]]na hipoglikemija ====
Nizak [[šećer]] u krvi može se javiti kod zdravih [[Dojenčad|novorođenčadi]] mlađe od 48 sati koja nisu jela nekoliko sati.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Tokom 48-satnog neonatusnog perioda, [[novorođenče]] prilagođava nivoe [[glukagon]]a i [[adrenalin|epinefrina]] nakon rođenja, što može izazvati prolaznu hipoglikemiju.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Kod djece starije od 48 sati, [[krvni serum|serumska]] [[glukoza]] u [[prosjek]]u se kreće od 70 do 100&amp;nbsp;mg/dL (3,9–5,5&amp;nbsp;mmol/L), slično kao kod odraslih, s tim da je hipoglikemija daleko rjeđa.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;

==[[Patofiziologija]]== 
[[Glukoza]] je glavni izvor energije za mozak, a postoji niz mehanizama koji sprječavaju hipoglikemiju i štite opskrbu mozga energijom.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt; Tijelo može prilagoditi proizvodnju i oslobađanje [[insulina]], prilagoditi proizvodnju glukoze od strane [[jetra|jetre]] i prilagoditi korištenje glukoze od strane tijela.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt; Tijelo prirodno proizvodi hormon [[insulin]], u organu koji se zove [[pankreas]].&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Inzulin pomaže u regulaciji količine glukoze u tijelu, posebno nakon obroka.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; [[Glukagon]] je još jedan [[hormon]] koji učestvuje u regulaciji nivoa glukoze u krvi i može se smatrati suprotnošću insulinu.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; [[Glukagon]] pomaže u povećanju nivoa glukoze u krvi, posebno u stanjima gladi.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;

Kada nivo [[šećer]]a u krvi padne na niski normalni raspon, prva linija odbrane od hipoglikemije je smanjenje oslobađanja [[insulin]]a iz [[pankreas]]a.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; Ovaj pad insulina omogućava [[jettra|jetri]] da poveća [[glikogenoliza|glikogenolizu]].&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; [[Glikogenoliza]] je proces razgradnje [[glikogen]]a koji rezultira proizvodnjom glukoze.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; [[Glikogen]] se može smatrati neaktivnim, skladištenim oblikom glukoze.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Smanjeni inzulin također omogućava povećanu [[glukoneogeneza|glukoneogenezu]] u [[jetra|jetri]] i [[bubrezi]]ma.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; [[Glukoneogeneza]] je proces proizvodnje glukoze iz izvora koji nisu [[ugljikohidrati]], a koji se dobavljaju iz [[mišić]]a i [[masti]].&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;

Kada nivo glukoze u krvi padne izvan normalnog raspona, dodatni zaštitni mehanizmi djeluju kako bi spriječili hipoglikemiju.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt; [[pankreas]] dobija signal da oslobodi [[glukagon]], [[hormon]] koji povećava proizvodnju glukoze u jetri i [[bubrezi]]ma, te povećava razgradnju mišića i [[masti]] kako bi se obezbijedila [[glukoneogeneza]].&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Endotext |vauthors=Rix I, Nexøe-Larsen C, Bergmann NC, Lund A, Knop FK |date=2000 |veditors=Feingold KR, Anawalt B, Boyce A, Chrousos G, de Herder WW, Dhatariya K, etal |chapter=Glucagon Physiology |pmid=25905350 |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279127/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210115103349/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279127/ |archive-date=15. 1. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ako povećani glukagon ne podigne nivo šećera u krvi na normalu, [[nadbubrežne žlijezde]] oslobađaju [[adrenalin|epinefrin]].&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; [[Adrenalin|Epinefrin]] također djeluje na povećanje [[glukoneogeneza]] i [[glikogenoliza]], a istovremeno smanjuje korištenje glukoze od strane organa, štiteći opskrbu glukozom u mozgu.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Nakon što hipoglikemija traje duže, oslobađaju se [[kortizol]] i [[hormon rasta]] kako bi se nastavile [[glukoneogeneza]] i [[glikogenoliza]], a istovremeno sprječava korištenje glukoze od strane drugih organa.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt; Efekti [[kortizol]]a i [[hormon rasta|hormona rasta]] su daleko manje efikasni od epinefrina.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; U stanju hipoglikemije, [[mozak]] također signalizira osjećaj [[glad]]i i podstiče osobu da jede, u pokušaju da poveća glukozu.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

==Dijagnoza==
Najpouzdaniji metod za identifikaciju hipoglikemije je identifikacija [[Whippleova trijada|Whippleove trijade]].&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Komponente [[Whippleova trijada|Whippleove trijade]] su nivo šećera u krvi ispod 70&amp;nbsp;mg/dL (3,9&amp;nbsp;mmol/L), simptomi povezani s niskim [[šećer]]om u krvi i poboljšanje simptoma kada se šećer u krvi vrati u normalu.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Identifikacija Whippleove trijade kod pacijenta pomaže u izbjegavanju nepotrebnih [[Medicinski test|dijagnostičko testiranje]] i smanjuje [[Cijena zdravstvene zaštite u Sjedinjenim Američkim Državama|troškove zdravstvene zaštite]].&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;

Kod osoba s historijom [[dijabetes]]a liječenih [[insulin]]om, [[Meglitinid|glinidi]] ili [[sulfonilureja]], koji pokazuju Whippleovu trijadu, razumno je pretpostaviti da je uzrok hipoglikemije upotreba insulina, glinida ili sulfonilureje.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt; Kod osoba bez anamneze dijabetesa sa hipoglikemijom, potrebno je daljnje dijagnostičko testiranje kako bi se utvrdio uzrok.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt; Testiranje, tokom epizode hipoglikemije, treba da uključuje sljedeće:
* [[Nivo šećera u krvi|Glukoza u plazmi]] nivo, a ne mjerenje [[mjesto pružanja njege]]&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;
* Nivo insulina&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;
* Nivo [[C-peptid]]a&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;
* Nivo [[proinsulin]]a&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;
* Nivo [[Beta-hidroksibutirna kiselina|beta-hidroksibutirata]]&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;
* Probir oralnih hipoglikemijskih sredstava&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;
* Odgovor nivoa glukoze u krvi na [[glukagon]]&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;
* Insulinska [[Antitijelo|antitijela]]&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;
Ako je potrebno, dijagnostička hipoglikemijska epizoda može se izazvati u bolničkom ili ambulantnom okruženju.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Ovo se naziva dijagnostički [[post]], u kojem pacijent prolazi kroz posmatrani post kako bi izazvao hipoglikemijsku epizodu, omogućavajući uzimanje odgovarajućih krvnih pretraga.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Kod nekih, hipoglikemijska epizoda se može ponoviti jednostavno nakon propuštenog obroka, dok kod drugih post može trajati i do 72 sata.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;
Kod osoba sa sumnjom na [[insulin]]om, snimanje je najpouzdanija dijagnostička tehnika, uključujući [[ultrazvuk]], [[kompjutrerizirana tomografija|CT skeniranje]] i [[MRI|magnetnu rezonancu]]. (MRI)]].&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;
=== Diferencijalna dijagnoza ===
Ustala stanja koja se mogu pojaviti istovremeno s hipoglikemijom uključuju sljedeće:
* [[Alkohol]] ili [[intoksikacija supstancama|intoksikacija drogama]]&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |title=Hypoglycemia in adults without diabetes mellitus: Clinical manifestations, diagnosis, and causes |url=https://www.uptodate.com/contents/hypoglycemia-in-adults-without-diabetes-mellitus-clinical-manifestations-diagnosis-and-causes |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220126212612/https://www.uptodate.com/contents/hypoglycemia-in-adults-without-diabetes-mellitus-clinical-manifestations-diagnosis-and-causes?sectionName=DIFFERENTIAL+DIAGNOSIS&amp;search=hypoglycemia+differential&amp;topicRef=1798&amp;anchor=H18546202&amp;source=see_link#H18546202 |archive-date=26. 1. 2022 |access-date=14. 1. 2022 |website=www.uptodate.com |vauthors=Vella A}}&lt;/ref&gt;
* [[Srčana aritmija]]&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* [[Valvularna bolest srca]]&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Postprandijalni sindrom&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* [[Hipertireoza]]&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* [[Feohromocitom]]&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Hipoglikemija nakon gastričnog bajpasa&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* [[Generalizirani anksiozni poremećaj]]&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Prikrivena upotreba insulina&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Laboratorijska greška ili greška u vađenju krvi (nedostatak antiglikoagulacijskog sredstva u epruveti za sakupljanje ili tokom obrade)&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Low Blood Glucose (Hypoglycemia) - NIDDK |url=https://www.niddk.nih.gov/health-information/diabetes/overview/preventing-problems/low-blood-glucose-hypoglycemia |access-date=16. 8. 2024 |website=National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

==Liječenje==
Nakon što se kod osobe dijagnosticira hipoglikemija, neophodno je brzo liječenje koje može spasiti život.&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot;/&gt; Glavni cilj liječenja je podizanje nivoa glukoze u krvi na normalne nivoe, što se postiže različitim načinima davanja [[glukoza|glukoze]], ovisno o težini hipoglikemije, šta je dostupno za liječenje i ko primjenjuje liječenje.&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Opće pravilo koje koristi [[Američko udruženje za dijabetes]] je &quot;Pravilo 15-15&quot;, koje predlaže konzumiranje ili davanje 15 grama [[ugljikohidrat]]a, nakon čega slijedi čekanje od 15 minuta i ponovno mjerenje nivoa glukoze u krvi kako bi se procijenilo da li se glukoza u krvi vratila na normalne nivoe.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

=== Samoliječenje ===
Ako osoba prepozna simptome hipoglikemije koji dolaze, treba odmah izmjeriti šećer u krvi i konzumirati slatku hranu ili piće.&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot;/&gt; Osoba mora biti [[svijest|svjesna]] i sposobna gutati.&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Cilj je konzumirati 10–20 grama [[ugljikohidrat]]a kako bi se nivo glukoze u krvi podigao na najmanje 70&amp;nbsp;mg/dL (3,9&amp;nbsp;mmol/L).&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;

Primjeri proizvoda za konzumiranje su:
* Tablete ili [[gel]] glukoze (pogledajte upute na pakovanju)&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;
* Sok koji sadrži šećer poput soka od [[jabuka]], [[grožđe|grožđa]]
 ili [[brusnica]], {{cups|1/2|US}}&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;
* Gazirano piće ili bezalkoholno piće, {{cups|1/2|US}} (ne dijetalna gazirana pića)&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;
* Slatkiši&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;
* Stoni [[šećer]] ili [[med]], {{tbspUS|1}}&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot; /&gt; očekuje se da će se poboljšanje nivoa šećera u krvi i simptoma pojaviti za 15-20 minuta, nakon čega treba ponovo izmjeriti šećer u krvi.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Ako ponovljeni nivo šećera u krvi nije iznad 70&amp;nbsp;mg/dL (3,9&amp;nbsp;mmol/L), konzumirajte još 10-20 grama ugljikohidrata i ponovo izmjerite nivo šećera u krvi nakon 15-20 minuta.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Ponavljajte dok se nivo glukoze u krvi ne vrati na normalu.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Najveća poboljšanja glukoze u krvi vidjet će se ako se [[ugljikohidrat]] sažvače ili popije, a zatim proguta.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=De Buck E, Borra V, Carlson JN, Zideman DA, Singletary EM, Djärv T |date=april 2019 |title=First aid glucose administration routes for symptomatic hypoglycaemia |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2019 |issue=4 |article-number=CD013283 |doi=10.1002/14651858.cd013283.pub2 |pmc=6459163 |pmid=30973639}}&lt;/ref&gt; Ovo rezultira najvećom ''[[bioraspoloživost|bioraspoloživošću]]'' glukoze, što znači da najveća količina glukoze ulazi u tijelo, što dovodi do najboljih mogućih poboljšanja nivoa glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt; Sistematski pregled iz 2019, na osnovu vrlo ograničenih dokaza, sugerira da [[oralna primjena]] glukoze dovodi do većeg poboljšanja nivoa glukoze u krvi u poređenju sa [[bukalna primjena|bukalnom primjenom]].&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=De Buck E, Borra V, Carlson JN, Zideman DA, Singletary EM, Djärv T |date=april 2019 |title=First aid glucose administration routes for symptomatic hypoglycaemia |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2019 |issue=4 |article-number=CD013283 |doi=10.1002/14651858.CD013283.pub2 |pmc=6459163 |pmid=30973639 |collaboration=Cochrane Metabolic and Endocrine Disorders Group}}&lt;/ref&gt; U istom pregledu je navedeno da, na osnovu ograničenih dokaza, nije pronađena razlika u glukozi u plazmi prilikom primjene kombinovane oralne i bukalne glukoze (putem [[dekstroza|dekstroznog]] gela) u poređenju sa samo oralnom primjenom.&lt;ref name=&quot;:13&quot;/&gt; Drugi najbolji način konzumiranja ugljikohidrata je da se omogući njihovo otapanje pod jezikom, što se naziva i ''[[sublingvalna primjena]].''&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt; Naprimjer, tvrdi bombon se može otopiti pod jezikom, međutim, najbolja poboljšanja glukoze u krvi će se dogoditi ako se tvrdi bombon sažvače i zdrobi, a zatim proguta.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;

Nakon korekcije nivoa glukoze u krvi, ljudi mogu konzumirati puni obrok u roku od jednog sata kako bi nadoknadili zalihe [[glikogen]]a.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;

==== Edukacija ====
Porodica, prijatelji i kolege osobe sa [[dijabetes]]om mogu pružiti tretman koji spašava život u slučaju hipoglikemijske epizode.&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot;/&gt; Važno je da ove osobe dobiju obuku o tome kako prepoznati hipoglikemiju, koju hranu im pomoći hipoglikemijski obrok, kako primijeniti injekcijski ili intranazalni [[glukagon]] i kako koristiti [[glukometar]].&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot; /&gt;
[[Slika:GlucaGen.jpg|thumb|A Komplet za [[glukagon]] koji se koristi za liječenje teške hipoglikemije|425x425px]]

=== Liječenje od strane porodice, prijatelja ili kolega ===
Porodica, prijatelji i kolege osoba s hipoglikemijom često prvi identificiraju hipoglikemijske epizode i mogu ponuditi pomoć.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Nakon prepoznavanja znakova i simptoma hipoglikemije kod dijabetičara, prvo treba izmjeriti nivo šećera u krvi pomoću [[glukometar|glukometra]].&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot;/&gt; Ako je [[glukoza]] u krvi ispod 70&amp;nbsp;mg/dL (3,9&amp;nbsp;mmol/L), liječenje će ovisiti o tome je li osoba pri svijesti i može li sigurno gutati.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; &gt;&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt; Ako je osoba pri svijesti i može gutati, porodica, prijatelj ili kolega mogu pomoći osobi s hipoglikemijom da konzumira 10-20 grama [[ugljikohidrat]]a, kako bi podigla nivo glukoze u krvi na minimum 70&amp;nbsp;mg/dL (3,9&amp;nbsp;mmol/L).&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt; Očekuje se da će se poboljšanje nivoa šećera u krvi i simptoma pojaviti za 15-20 minuta, nakon čega se ponovo mjeri šećer u krvi.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Ako ponovljeni nivo šećera u krvi nije iznad 70&amp;nbsp;mg/dL (3,9&amp;nbsp;mmol/L), hipoglikemičar treba konzumirati još 10-20 grama ugljikohidrata, a nivo šećera u krvi treba ponovo izmjeriti nakon 15-20 minuta.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Ponavljati dok se nivo glukoze u krvi ne vrati na normalu ili pozovite hitnu pomoć za daljnju pomoć.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;
Ako je osoba bez svijesti, za liječenje teške hipoglikemije može se koristiti komplet [[glukagon]]a, koji isporučuje glukagon injekcijom u mišić ili nazalnom inhalacijom.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], kompleti [[glukagon]]a dostupni su na recept dijabetičarima za nošenje u slučaju epizode teške hipoglikemije.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Severe Low Blood Sugar (Hypoglycemia) Treatment {{!}} Lilly GLUCAGON |url=https://www.lillyglucagon.com/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220124005627/https://www.lillyglucagon.com/ |archive-date=24. 1. 2022 |access-date=24. 1. 2022 |website=www.lillyglucagon.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Glucacon Emergency Kit |url=https://glucagonemergencykit.com/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220124033904/https://glucagonemergencykit.com/ |archive-date=24. 1. 2022 |access-date=24. 1. 2022 |website=Glucagon Emergency Kit |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Za daljnju pomoć treba pozvati hitnu pomoć.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;

=== Liječenje od strane medicinskih stručnjaka ===
U zdravstvenom okruženju, liječenje zavisi od težine simptoma i [[Intravenska terapija|intravenskih]] pristupa.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Pasala S, Dendy JA, Chockalingam V, Meadows RY |date=2013 |title=An inpatient hypoglycemia committee: development, successful implementation, and impact on patient safety |journal=The Ochsner Journal |volume=13 |issue=3 |pages=407–412 |pmc=3776519 |pmid=24052773}}&lt;/ref&gt; Ako je pacijent pri [[svijest]]i i može sigurno gutati, može mu se dati hrana ili piće, kao i glukozne tablete ili [[gel]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Kod osoba s intravenskim pristupom, obično se daje 25 grama 50% [[dekstroza|dekstroze]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Kada nema intravenskog pristupa, može se dati [[Intramuskularna injekcija|intramuskularno]] ili [[Nazalna primjena|intranazalni]] glukagon.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

===Ostali tretmani ===
Iako se liječenje hipoglikemije obično provodi unosom [[ugljikohidrat]]a, injekcijom [[glukagon]]a ili primjenom [[dekstroza|dekstroze]], dostupni su i neki drugi tretmani.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Lijekovi poput [[diazoksid]] i [[oktreotid]] smanjuju nivo insulina, povećavajući nivo glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;[[Dasiglukagon]] je odobren za medicinsku upotrebu u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] u martu 2021, za liječenje teške hipoglikemije.&lt;ref name=&quot;Zegalogue FDA label&quot;&gt;{{Cite web |title=HIGHLIGHTS OF PRESCRIBING INFORMATION. These highlights do not include all the information needed to use ZEGALOGUE® safely and effectively. See full prescribing information for ZEGALOGUE. ZEGALOGUE (dasiglucagon) injection, for subcutaneous use. |url=https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/label/2021/214231s000lbl.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210515201935/https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/label/2021/214231s000lbl.pdf |archive-date=15. 5. 2021 |access-date=10. 11. 2021 |website=Accessdate.fsa.gov}}&lt;/ref&gt; Dasiglukagon (robna marka Zegalogue) je jedinstven jer se radi o glukagonu u napunjenoj šprici ili autoinjektorskoj olovci, za razliku od tradicionalnih kompleta za glukagon koji zahtijevaju miješanje praškastog glukagona s tekućinom.&lt;ref name=&quot;Zegalogue FDA label&quot;/&gt;

Zbog svoje originalne formulacije koja sadrži velike količine glukoze, bezalkoholno piće [[Lucozade]] preporučivale su dobrotvorne organizacije za dijabetes u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] kao hitan tretman za hipoglikemiju; međutim, kako je piće preformulirano kako bi se veći dio sadržaja glukoze zamijenio [[umjetni zaslađivač|umjetnim zaslađivačima]], ovo se više ne preporučuje.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Diabetic patients should be warned about changes to Lucozade glucose content |url=https://www.nursinginpractice.com/article/diabetic-patients-should-be-warned-about-changes-lucozade-glucose-content |archive-url=https://web.archive.org/web/20190228070127/https://www.nursinginpractice.com/article/diabetic-patients-should-be-warned-about-changes-lucozade-glucose-content |archive-date=28. 2. 2019 |access-date=27. 2. 2019 |website=Nursing in Practice |vauthors=Harrold A}}&lt;/ref&gt;

==Prevencija==
[[Slika:Insulin pump with infusion set.jpg|thumb|260x260px|IInsulinska pumpa koja se koristi za isporuku odgovarajućih nivoa insulina]]

=== Dijabetičari ===
Prevencija hipoglikemije zavisi od uzroka.&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Kod osoba sa [[dijabetes]]om koje se liječe [[insulin]]om, [[meglitinid|glinid]]ima ili [[slfounilurea|slfounilureom]], prevencija hipoglikemije ima veliki fokus na edukaciji pacijenata i prilagođavanju lijekova.&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Temelj edukacije o dijabetesu je učenje prepoznavanja znakova i simptoma hipoglikemije, kao i učenje brzog djelovanja kako bi se spriječilo pogoršanje epizode.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt; Još jedan kamen temeljac prevencije je snažno samopraćenje glukoze u krvi, sa dosljednim i čestim mjerenjima.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt; Istraživanja su pokazala da pacijenti s dijabetesom tipa 1 koji koriste sisteme za kontinuirano praćenje glukoze s inzulinskim pumpama značajno poboljšavaju kontrolu glukoze u krvi.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Langendam M, Luijf YM, Hooft L, Devries JH, Mudde AH, Scholten RJ |date=januar 2012 |title=Continuous glucose monitoring systems for type 1 diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |article-number=CD008101 |doi=10.1002/14651858.cd008101.pub2 |pmc=6486112 |pmid=22258980}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Azhar A, Gillani SW, Mohiuddin G, Majeed RA |date=2020 |title=A systematic review on clinical implication of continuous glucose monitoring in diabetes management |journal=Journal of Pharmacy &amp; Bioallied Sciences |volume=12 |issue=2 |pages=102–111 |doi=10.4103/jpbs.JPBS_7_20 |pmc=7373113 |pmid=32742108 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:16&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Mian Z, Hermayer KL, Jenkins A |date=novembar 2019 |title=Continuous Glucose Monitoring: Review of an Innovation in Diabetes Management |journal=The American Journal of the Medical Sciences |volume=358 |issue=5 |pages=332–339 |doi=10.1016/j.amjms.2019.07.003 |pmid=31402042 |s2cid=199047204}}&lt;/ref&gt; Insulinske pumpe pomažu u sprečavanju visokih skokova glukoze i sprečavanju neodgovarajućeg doziranja insulina.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |title=Continuous Glucose Monitoring {{!}} NIDDK |url=https://www.niddk.nih.gov/health-information/diabetes/overview/managing-diabetes/continuous-glucose-monitoring |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220112193835/https://www.niddk.nih.gov/health-information/diabetes/overview/managing-diabetes/continuous-glucose-monitoring |archive-date=12. 1. 2022 |access-date=25. 1. 2022 |website=National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases |language=en-US}}&lt;/ref&gt; [[Kontinuirani monitor glukoze]] mo oglasiti alarm kada je [[glukoza]] u krvi preniska ili previsoka, posebno pomažući osobama s noćnom hipoglikemijom ili nesvjesnošću hipoglikemije.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:16&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Što se tiče prilagođavanja lijekova, doze lijekova i vrijeme uzimanja mogu se prilagoditi kako bi se spriječila hipoglikemija, ili se lijek može potpuno prekinuti.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;

=== Nedijabetetičari ===
Kod osoba s hipoglikemijom koje nemaju [[dijabetes]], postoji niz preventivnih mjera ovisno o uzroku.&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Hipoglikemija uzrokovana hormonskom disfunkcijom poput nedostatka [[kortizol]]a kod [[Addisonova bolest|Addisonove bolesti]] ili nedostatka [[hormon rasta|hormona rasta]] kod [[hipopituitarizam|hipopituitarizma]] može se spriječiti odgovarajućom hormonskom nadomjesnom terapijom.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Hipoglikemijske epizode povezane s tumorima koji nisu [[B-ćelija]] mogu se smanjiti nakon hirurškog uklanjanja tumora, kao i nakon [[terapija zračenja|radioterapija]] ili [[hemoterapija]] kako bi se smanjila veličina [[neoplazme|tumora]].&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; U nekim slučajevima, osobe s tumorima koji nisu [[B-ćelija]] mogu imati [[hormonska terapoja|hormonsku terapiju]] s [[hormon rasta|hormonom rasta]], [[glukokortikoid]]om ili [[oktreotid]]om,kako bi se smanjile hipoglikemijske epizode.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Hipoglikemija nakon gastričnog bajpasa može se spriječiti jedenjem manjih, češćih obroka, izbjegavanjem hrane pune šećera, kao i medicinskim tretmanom s [[inhibitor alfa-glukozidaze|inhibitorom alfa-glukozidaze]], [[diazoksid]]om ili [[oktreotid]]om.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;

Neki uzroci hipoglikemije zahtijevaju liječenje osnovnog uzroka kako bi se najbolje spriječila hipoglikemija.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; name=&quot;Cry2009&quot; /&gt; Ovo je slučaj sa [[insulinomima]] koji često zahtijevaju hirurško uklanjanje tumora kako bi se hipoglikemija povukla.&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt; Kod pacijenata koji ne mogu podvrgnuti operaciji uklanjanja inzulinoma, mogu se koristiti [[diazoksid]] ili [[oktreotid]].&lt;ref name=&quot;Cry2009&quot; /&gt;

== [[Epidemiologija]]==
Hipoglikemija je česta kod osoba sa [[dijabedes|dijabetesom tipa 1]] i kod osoba sa [[dijaberes tip2|dijabetesom tipa 2]] koje uzimaju [[insulin]], [[meglitinid|glinide]] ili [[sulfonilurea|sulfonilureu]].&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Procjenjuje se da dijabetičari tipa 1 doživljavaju dvije blage, simptomske epizode hipoglikemije ''sedmično''&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Osim toga, osobe sa dijabetesom tipa 1 imaju barem jednu tešku hipoglikemijsku epizodu ''godišnje'', koja zahtijeva pomoć pri liječenju.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Što se tiče [[Stopa smrtnosti|mortaliteta]], hipoglikemija uzrokuje smrt kod 6–10% dijabetičara tipa 1.&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot;/&gt; Kod osoba sa [[dijabetesom tipa 2]], hipoglikemija je rjeđa u poređenju sa [[dijabetesom tipa 1|dijabetesima tipa 1]], jer lijekovi koji liječe dijabetes tipa 2, poput [[metformina]], [[tiazolidindiona|glitazona]], [[inhibitora alfa-glukozidaze]], [[agonista receptora glukagonu sličnog peptida-1|agonista glukagonu sličnog peptida 1]] i [[inhibitora porodice dipeptidil-peptidaze IV|dipeptidil peptidaze IV]], ne uzrokuju hipoglikemiju.&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; Hipoglikemija je česta kod dijabetičara tipa 2 koji uzimaju [[inzulin (lijek)|inzulin]], [[meglitinid|glinide]] ili [[sulfonilureu]].&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt; inzulin Upotreba ostaje ključni faktor rizika u razvoju hipoglikemije, bez obzira na vrstu dijabetesa.&lt;ref name=&quot;NIH2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jameson_2018&quot; /&gt;
==Historija==
Hipoglikemiju je prvi otkrio [[James Collip]] kada je radio sa [[Frederickom Banting]]om na pročišćavanju insulina 1922. godine.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Collip je zamoljen da razvije test za mjerenje aktivnosti insulina.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Prvo ga  je ubrizgao  [[kunić]]e, a zatim izmjerio smanjenje nivoa glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Mjerenje glukoze u krvi bio je dugotrajan korak.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Collip je primijetio da ako ubrizga  preveliku dozu insulina, oni počnu dobijati konvulzije, padnu u komu, a zatim uginu.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Ovo zapažanje pojednostavilo je njegov test.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Definirao je jednu jedinicu insulina kao količinu potrebnu za izazivanje ovoga konvulzivna hipoglikemijska reakcija kod kunića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Collip je kasnije otkrio da može uštedjeti novac, a i kunićima, ubrizgavajući im glukozu kada dobiju konvulzije.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |title=Collip discovers hypoglycemia |url=https://tacomed.com/chapter-7-standardization/collip-discovers-hypoglycemia/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908182717/https://tacomed.com/chapter-7-standardization/collip-discovers-hypoglycemia/ |archive-date=8. 9. 2017 |access-date=18. 6. 2017 |website=Treating Diabetes}}&lt;/ref&gt;

==Etimologija==
Riječ ''hipoglikemija'' je razlike u američkom i britanskom engleskom piše se ''hipoglikemija'' ili ''hipoglicemija''. Termin znači 'nizak šećer u krvi' iz [[starogrčki|grč.]] ὑπογλυκαιμία, od ὑπο- ''hypo-'' 'ispod' + γλυκύς ''glykys'' 'slatko' + αἷμᾰ ''haima'' 'krv'.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=21. 11. 2023 |title=Non-Diabetic Hypoglycemia {{!}} Causes, Symptoms &amp; Treatment |url=https://study.com/learn/lesson/non-diabetic-hypoglycemia.html |access-date=16. 8. 2024 |website=study.com}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/hypoglycemia/symptoms-causes/syc-20373685 Hypoglycemia at the Mayo Clinic]
* [https://diabetes.org/living-with-diabetes/treatment-care/hypoglycemia American Diabetes Association]
* {{Cite web |title=Hypoglycemia |url=https://medlineplus.gov/hypoglycemia.html |website=MedlinePlus |publisher=U.S. National Library of Medicine}}

{{Medinski izvori
 | DiseasesDB     = 6431
 | ICD11          = {{ICD11|5A21}}, {{ICD11|KB60.4}}, {{ICD11|5A45}}, {{ICD11|8D8D}}, {{ICD11|5A41}}
 | ICD10          = {{ICD10|E16.0}}–{{ICD10|E16.2}}
 | ICD9           = {{ICD9|250.8}}, {{ICD9|251.0}}, {{ICD9|251.1}}, {{ICD9|251.2}}, {{ICD9|270.3}}, {{ICD9|775.6}}, {{ICD9|962.3}}
 | ICDO           =
 | OMIM           =
 | MedlinePlus    = 000386
 | eMedicineSubj  = emerg
 | eMedicineTopic = 272
 | eMedicine_mult = {{eMedicine2|med|1123}} {{eMedicine2|med|1939}} {{eMedicine2|ped|1117}}
 | MeshID         = D007003
}}
{{Bolest pankreasa i metabolizam glukoze |state=expanded}}
{{Krvni testovi}}

[[Kategorija:Poremećaji endokrine guširrače]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Poremećaji koji uzrokuju epilepsijske napade]]</text>
      <sha1>bfqpbovgeqftni2jm06nm5g9mqpihxw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hemijska sinapsa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>527704</id>
    <revision>
      <id>3901969</id>
      <parentid>3890661</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T05:17:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40626" sha1="0s5aorhg3lis8b04sciq4qh59ebdlp3" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Sinapsa}}
[[Slika:Chemical synapse schema cropped.jpg|thumb|Umjetnička interpretacija glavnih elemenata u hemijskom sinapsnom prijenosu. Elektrohemijski val nazvan [[akcijski potencijal]] putuje duž  [[neuron]]skog  [[akson]]a.  Kada akcijski potencijal dostigne presinapsni terminal, izaziva oslobađanje [[sinapsna vezikula|sinapsne vezikule]], koja luči kvante molekula [[neurotransmiter]]a. Neurotransmiter se veže za molekule hemijskih receptora koji se nalaze u membrani drugog neurona, postsinapsnog neurona, na suprotnoj strani sinapsne pukotine.]]

'''Hemijske sinapse''' su biološki spojevi kroz koje se signali [[neuron]]a mogu slati jedni drugima i nenervnim ćelijama kao što su one u [[nervnomišićna veza|nervnomišićnim vezama]], [[mišić]]ima ili [[žlijezda]]ma. Hemijske sinapse omogućavaju neuronima da formiraju [[biološka neuronska mreža|kola]] unutar [[CNS|centralnog nervnog sistema]]. Oni su ključni za biološka računanja, koja su u osnovi [[percepcija]] i [[misao|misli]]. Oni omogućavaju [[nervni sistem|nervnom sistemu]] da se poveže i kontroliše druge sisteme u tijelu.
                                                                    
Na hemijskoj sinapsi, jedan neuron oslobađa [[neurotransmiter]]ske  [[molekule]] u mali prostor ([[sinapsa|sinapsne pukotine]]) koji se nalazi pored postsinapsne ćelije (npr. drugog neurona). Molekule neurotransmitera nalaze se u malim vrećicama koje se nazivaju [[sinapsna vezikula|sinapsne vezikule]] i oslobađaju se u sinapsnu pukotinu putem [[egzocitoza]]. Ove molekule se zatim vežu za [[transmiterski receptor|receptore neurotransmitera]] na postsinapsnoj ćeliji. Konačno, da bi se prekinulo njegovo djelovanje, neurotransmiter se uklanja iz pukotine putem jednog od nekoliko mehanizama, uključujući [[enzim]]sku razgradnju ili [[ponovno preuzimanje]], putem [[neurotransmiterski transporter|specifičnih transportera]], bilo u presinapsnu ćeliju ili u [[glija|neurogliju]].

Procjenjuje se da [[mozak]]  [[čovjek|odraslog]]  [[čovjek]]a sadrži od 10&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt; do 5 × 10&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt; (100–500 triliona) sinapsi.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Drachman D | title = Do we have brain to spare? | url = https://archive.org/details/sim_neurology_2005-06-28_64_12/page/2004 | journal = Neurology | volume = 64 | issue = 12 | pages = 2004–5 | year = 2005 | pmid = 15985565 | doi = 10.1212/01.WNL.0000166914.38327.BB| s2cid = 38482114 }}&lt;/ref&gt; Svaki kubni milimetar [[korteks|moždane kore]] sadrži otprilike milijardu ([[duge i kratke skale|kratka skala]], tj. 10&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt;) njih.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Alonso-Nanclares L, Gonzalez-Soriano J, Rodriguez JR, DeFelipe J |title=Gender differences in human cortical synaptic density |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=105 |issue=38 |pages=14615–9 |date=septembar 2008 |pmid=18779570 |pmc=2567215 |doi=10.1073/pnas.0803652105 |bibcode=2008PNAS..10514615A|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Broj sinapsi u ljudskom [[korteks|moždanom korteksu]] je zasebno procijenjen na 0,15 kvadriliona (150 triliona)&lt;ref&gt;[https://faculty.washington.edu/chudler/facts.html Brain Facts and Figures] Washington University.&lt;/ref&gt;

Riječ &quot;sinapsa&quot; je uveo Sir [[Charles Scott Sherrington]]  u 1897.&lt;ref name=&quot;Cowan&quot;&gt;{{cite book |last1=Cowan |first1=W. Maxwell |last2=Südhof |first2=Thomas C. |last3=Stevens |first3=Charles F. |title=Synapses |date=2003 |publisher=JHU Press |page=11 |isbn=978-0-8018-7118-4 |url=https://books.google.com/books?id=FO5efrKGVQoC&amp;q=Sherrington |access-date=9. 6. 2020}}&lt;/ref&gt; Hemijske sinapse nisu jedina vrsta bioloških sinapsi: postoje i električne i imunske sinapse. Međutim, bez dodatnog objašnjenja, &quot;sinapsa&quot; se obično odnosi na hemijske sinapse.

==Struktura==
 [[Slika:Synapse figure.png|right|thumb|400px| Dijagram hemijske sinapsne veze]]
{{glavni|Formiranje sinapsi|Sinaptogeneza}}
Sinapse su funkcionalne veze između neurona ili između neurona i drugih tipova ćelija.&lt;ref&gt;

{{cite book
|last=Rapport
|first=Richard L.
|title=Nerve Endings: The Discovery of the Synapse
|url=https://books.google.com/books?id=fWBBIUhoLzMC&amp;q=Synapse
|year=2005
|publisher=W. W. Norton &amp; Company
|isbn=978-0-393-06019-5
|pages=1–37
}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ISBN_9780123858702_4&quot;&gt;
{{harvnb|Squire|Berg|Bloom|Lac|Ghosh|Spitzer|2013|pp=4, 394}}
&lt;/ref&gt;  Tipičan neuron stvara nekoliko hiljada sinapsi, iako postoje neke vrste koje stvaraju mnogo manje.&lt;ref&gt;
{{cite book
|last=Hyman
|first=Steven E.
|author2=Eric Jonathan Nestler
|title=The Molecular Foundations of Psychiatry
|url=https://books.google.com/books?id=pI4ayEWvcQkC&amp;q=neuron+gives+rise+to+several+thousand+synapses&amp;pg=PA24
|year=1993
|publisher= American Psychiatric Pub
|isbn=978-0-88048-353-7
|pages=425–6
}}

&lt;/ref&gt; Većina sinapsi veže [[akson]]e za [[dendrit]]e,&lt;ref&gt;{{cite book
|last=Smilkstein
|first=Rita
|title=We're Born to Learn: Using the Brain's Natural Learning Process to Create Today's Curriculum
|url=https://books.google.com/books?id=6ZHELyI9XEIC&amp;q=synapses+connect+axons+to+dendrites&amp;pg=PA56
|year=2003
|publisher= Corwin Press
|isbn=978-0-7619-4642-7
|page=56
}}

&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lytton&quot;/&gt; ali postoje i druge vrste veza, uključujući veze aksona i tijela ćelije, [[akson]]-akson,&lt;ref name=&quot;Garber&quot;&gt;

{{cite book
|last=Garber
|first=Steven D.
|title=Biology: A Self-Teaching Guide
|url=https://archive.org/details/biologyselfteach00garb
|url-access=registration
|quote=synapses connect axons to cell body.
|year=2002
|publisher= John Wiley and Sons
|isbn=978-0-471-22330-6
|page=[https://archive.org/details/biologyselfteach00garb/page/175 175]
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weiss&quot;&gt;{{cite book
|last=Weiss
|first=Mirin
|author2=Dr Steven M. Mirin |author3=Dr Roxanne Bartel
 |title=Cocaine
|url=https://books.google.com/books?id=efqxJ5jhOaEC&amp;q=synapses+connect+axons+to+cell+body&amp;pg=PA52
|access-date=26. 12. 2008
|year=1994
|publisher=American Psychiatric Pub
|isbn=978-1-58562-138-5
|page=52
}} Axons terminating on the postsynaptic cell body are axosomatic synapses.  Axons that terminate on axons are axoaxonic synapses

&lt;/ref&gt; i [[Dendrodendritska sinapsa|dendrit-dendrit]].&lt;ref name=&quot;Lytton&quot;&gt;{{cite book
|last= Lytton
|first=William W.
|title=From Computer to Brain: Foundations of Computational Neuroscience|url=https://books.google.com/books?id=vfL4uxiWZ9YC&amp;q=synapses+connect+dendrites+to+dendrites&amp;pg=PA28
|year=2002
|publisher=Springer
|isbn=978-0-387-95526-1
|page=28
}} Axons connecting dendrite to dendrite are dendrodendritic synapses.  Axons which connect axon to dendrite are called axodendritic synapses&lt;/ref&gt; Sinapse su uglavnom premale da bi se mogle prepoznati [[mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]], osim kao tačke gdje se membrane dvije ćelije dodiruju, ali njihovi ćelijski elementi se mogu jasno vizualizirati [[elektronski mikroskop|elektronskim mikroskopom]].

Hemijske sinapse prenose informacije usmjereno od presinapsne ćelije do postsinapsne ćelije i stoga su asimetrične po strukturi i funkciji. Presinapsni aksonski terminal, ili sinapsno sidro, je specijalizirano područje unutar aksona presinapsne ćelije koje sadrži neurotransmitere zatvorene u male membranski vezane sfere koje se nazivaju sinapsne vezikule (kao i niz drugih potpornih struktura i [[organela]], kao što su [[mitohondrije]] i [[endoplazmatski retikulum]]). Neke sinapsne vezikule su usidrene na presinapsnoj [[plazmamembrana|plazmamembrani]] u regijama koje se nazivaju aktivne zone
Odmah nasuprot je regija postsinapsne ćelije koja sadrži [[neurotransmiter]]ske receptore; Za sinapse između dva neurona, postsinapsna regija se može naći na [[dendrit]]ima ili tijelu ćelije. Neposredno iza postsinapsne membrane nalazi se složeni kompleks međusobno povezanih proteina nazvanih postsinapsna gustoća (PSD).

Proteini u PSD-u uključeni su u usidravanje i transport neurotransmiterskih receptora i modulaciju aktivnosti ovih receptora. Receptori i PSD-ovi se često nalaze u specijaliziranim izbočinama iz glavne dendritske osovine koje se nazivaju dendritske bodlje.

Sinapse se mogu opisati kao simetrične ili asimetrične. Kada se ispituju pod elektronskim mikroskopom, asimetrične sinapse karakteriziraju zaobljene vezikule u presinapsnoj ćeliji i izražena postsinapsna [[gustoća]]. Asimetrične sinapse su obično ekscitacijske. Simetrične sinapse, nasuprot tome, imaju spljoštene ili izdužene vezikule i ne sadrže izraženu postsinapsnu gustoću. Simetrične sinapse su obično inhibicijske.
''Sinapsna pukotina''' je praznina između pre- i postsinapsnih ćelija koja je široka oko 20&amp;nbsp;nm (0,02 μ)  i može se vizuelizirati  pod  [[elektronski mikroskop|elektronskim mikroskopom]].

Hemijske sinapse prenose informacije usmjereno od presinasne do postsinapsne ćelije i stoga su asimetrične po strukturi i funkciji. Presinapsni [[aksonski terminal]], ili sinapsno dugme, je specijalizirano područje unutar aksona presinapsne ćelije koje sadrži [[neurotransmiter]]e zatvorene u male membranski vezane sfere koje se nazivaju [[sinapsna vezikula|sinapsnu vezikule]] (kao i niz drugih potpornih struktura i [[organela]], kao što su [[mitohondrije]] i [[endoplazmatski retikulum]]). Neke sinapsne vezikule su usidrene na presinapsnoj [[ćelijska membrana|plazmamembrani]] u regijama koje se nazivaju [[aktivna zona]].

Neposredno nasuprot je regija postsinapsne ćelije koja sadrži neurotransmiterske [[receptor (biohemija)|receptore]]; za sinapse između dva neurona postsinapsna regija se može naći na [[dendrit]]ima ili tijelu ćelije. Neposredno iza postsinapsne membrane nalazi se složeni kompleks međusobno povezanih [[protein]]a koji se naziva [[postsinapsna gustoća]] (PSD).

Proteini u PSD-u su uključeni u usidravanje i transport [[neurotransmiter]]skih receptora i modulaciju aktivnosti ovih receptora. Receptori i PSD-ovi se često nalaze u specijaliziranim izbočinama iz glavne dendritske osovine koje se nazivaju [[dendritska bodlja]].

[[sinapsa|Sinapse]] se mogu opisati kao simetrične ili asimetrične. Kada se ispituju pod elektronskim mikroskopom, asimetrične sinapse karakteriziraju zaobljene vezikule u presinapsnoj ćeliji i izražena postsinapsna gustoća. Asimetrične sinapse su obično ekscitacijske. Simetrične sinapse, nasuprot tome, imaju spljoštene ili izdužene vezikule i ne sadrže izraženu postsinapsnu gustoću. Simetrične sinapse su obično inhibicijske.
'''Sinapsna pukotina'''—  također se naziva '''sinapsni jaz'''— je praznina između pre- i postsinapsnih ćelija; široka oko 20&amp;nbsp;nm (0,02 μ).&lt;ref name=&quot;Widrow Kim Park Perin 2019 pp. 1–30&quot;&gt;{{cite book |last1=Widrow |first1=Bernard |last2=Kim |first2=Youngsik |last3=Park |first3=Dookun |last4=Perin |first4=Jose Krause |title=Artificial Intelligence in the Age of Neural Networks and Brain Computing |url=https://archive.org/details/isbn_9780128154809 |chapter=Nature's Learning Rule |publisher=Elsevier |year=2019 |isbn=978-0-12-815480-9 |doi=10.1016/b978-0-12-815480-9.00001-3 |pages=[https://archive.org/details/isbn_9780128154809/page/n29 1]–30|s2cid=125516633 }}&lt;/ref&gt; Mali volumen pukotine omogućava brzo povećanje i smanjenje koncentracije neurotransmitera.&lt;ref name=&quot;KandelPrin&quot;&gt;{{harvnb|Kandel|Schwartz|Jessell|2000|p=182}}&lt;/ref&gt;

[[Autapsa]] je hemijska (ili električna) sinapsa koja nastaje kada se akson jednog neurona sinapsira sa vlastitim dendritima.

{{-}}

== Signalizacija u hemijskim sinapsama ==

===Pregled===
Neki autori smatraju prijenos signala na hemijskoj sinapsi posebnim slučajem [[parakrina signalizacija|parakrine signalizacije]].&lt;ref name=&quot;ISBN_9781947172524&quot;&gt;{{harvnb|Clark|Choi|Douglas|2020|p=229}}
[https://openstax.org/books/biology-2e/pages/9-1-signaling-molecules-and-cellular-receptors Chapter 9.1 &quot;Signaling Molecules and Cellular Receptors&quot;], Section: &quot;Paracrine Signaling&quot;.
&lt;/ref&gt;, dok ga drugi tretiraju kao zaseban signalni mehanizam.&lt;ref name=&quot;ISBN_9780815341055_882&quot;&gt;
{{harvnb|Alberts|Johnson|Lewis|Raff|Roberts|Walter|2008|p=882}}, Chapter 15: Mechanisms of Cell Communication.&lt;/ref&gt;
Evo sažetka slijeda događaja koji se odvijaju u sinapsnom prijenosu od presinapsnog neurona do postsinapsn ćelije. Svaki korak je detaljnije objašnjen u nastavku. Imati na umu da, s izuzetkom posljednjeg koraka, cijeli proces može trajati samo nekoliko stotina mikrosekundi, u najbržim sinapsama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{harvnb|Bear|Connors|Paradiso|2002|p=113-118}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:Synapse.theora.ogv|right|250px]]
# Proces počinje talasom elektrohemijske ekscitacije koji se naziva [[akcijski potencijal]], a putuje duž membrane presinapsne ćelije, sve dok ne stigne do sinapse.
# Električna [[depolarizacija]] membrane na sinapsi uzrokuje otvaranje kanala koji su propusni za [[kalcij]]eve ione.
# Kalcijevi ioni teku kroz presinapdnu membranu, brzo povećavajući koncentraciju kalcija u unutrašnjosti.
# Visoka koncentracija kalcija aktivira skup proteina osjetljivih na kalcij-vezanih za [[sinapsna vezikula|vezikule]] koji sadrže [[neurotransmiter]]sku hemikaliju.
# Ovi proteini mijenjaju oblik, uzrokujući da se membrane nekih &quot;spojenih&quot; [[vezikula]] spajaju sa membranom presinapsne ćelije, čime se vezikule otvaraju i sadržaj njihovog neurotransmitera se izbacuje u sinapsnu pukotinu, uski prostor između membrana pre- i postsinapsnih ćelija.
# Neurotransmiter difundira unutar pukotine. Dio njega izlazi, ali dio se veže za molekule [[hemijski receptor|hemijskog receptora]] koji se nalaze na membrani postsinapsne ćelije.
# Vezivanje neurotransmitera uzrokuje da se molekula receptora na neki način „aktivira“. Moguće je nekoliko vrsta aktivacije, kao što je detaljnije opisano u nastavku. U svakom slučaju, ovo je ključni korak kojim sinapsni proces utiče na [[ponašanje]] postsinapsne ćelije.
# Zbog [[Johnson-Nyquistov šum|toplotne vibracije]], kretanja atoma, koji vibriraju oko svojih ravnotežnih položaja u kristalnoj čvrstoj materiji, molekule neurotransmitera se na kraju odvajaju od receptora i udaljavaju.
# Neurotransmiter se ili reapsorbira od strane presinapsne ćelije, a zatim prepakuje za buduće oslobađanje, ili se metabolički razgrađuje.

===Oslobađanje neurotransmitera=== 
[[Slika:Neuro Muscular Junction.png|thumb| Oslobađanje neurotransmitera se dešava na kraju aksonskih grana.]]
Oslobađanje neurotransmitera se pokreće dolaskom nervnog impulsa (ili [[akcijski potencijal|akcijskog potencijala]]) i dešava se kroz neuobičajeno brz proces ćelijske sekrecije ([[egzocitoza]]). Unutar presinapsnog nervnog terminala, [[vezikula|vezikule]] koje sadrže neurotransmiter su lokalizovane u blizini sinapsne membrane. Dolazeći [[akcijski potencijal]] proizvodi priliv [[drugi glasnik|kalcijskih iona]] kroz [[naponski zavisni kalcijski kanal|naponski zavisne, kalcij-selektivne ionske kanale]] pri silaznom hodu akcijskog potencijala (repna struja).&lt;ref name=&quot;Llinás81&quot;&gt;
{{cite journal |vauthors=Llinás R, Steinberg IZ, Walton K |title=Relationship between presynaptic calcium current and postsynaptic potential in squid giant synapse |journal=Biophysical Journal |volume=33 |issue=3 |pages=323–351 |year=1981 |pmid=6261850 |doi=10.1016/S0006-3495(81)84899-0 |pmc=1327434 |bibcode=1981BpJ....33..323L }}&lt;/ref&gt; Kalcijevi ioni se zatim vežu za proteine [[sinaptotagmin]]a koji se nalaze unutar membrana sinapsnih vezikula, omogućavajući vezikulama da se spoje sa presinapsnom membranom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Chapman|first=Edwin R.|date=2002|title=Synaptotagmin: A Ca2+ sensor that triggers exocytosis?|journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology|language=En|volume=3|issue=7|pages=498–508|doi=10.1038/nrm855|pmid=12094216|s2cid=12384262|issn=1471-0080}}&lt;/ref&gt; Fuzija vezikula je [[stohastika|stohastički]] proces, što dovodi do čestog kvara sinapsne transmisije na vrlo malim sinapsama koje su tipične za [[centralni nervni sistem]]. Velike hemijske sinapse (npr. [[neurvnomišićna ploča]]), s druge strane, imaju vjerovatnoću sinapsnog oslobađanja, u stvari, od 
* [[Fuzija vezikula]] je pokrenuta djelovanjem skupa proteina u presinapsnom terminalu poznatih kao [[SNARE (protein)|SNARE]]. U cjelini, [[proteinski kompleks]] ili struktura koja posreduje spajanje i fuziju presinapsnih vezikula naziva se aktivna zona.&lt;ref&gt;Craig C. Garner and Kang Shen. Structure and Function of Vertebrate and Invertebrate Active Zones. Structure and Functional Organization of the Synapse. Ed: Johannes Hell and Michael Ehlers. Springer, 2008.&lt;/ref&gt; Membrana dodana procesom fuzije kasnije se vraća [[endocitoza|endocitozom]] i [[Endocitni ciklus|reciklira]] radi formiranja svježih vezikula ispunjenih neurotransmiterima.

Izuzetak od općeg trenda oslobađanja neurotransmitera vezikulskom fuzijom nalazi se u receptorskim ćelijama tipa II okusnih pupoljaka sisara. Ovdje se neurotransmiter [[Adenozin-trifosfat|ATP]] oslobađa direktno iz [[citoplazma|citoplazme]] u sinaptsnu pukotinu putem naponski kontroliranih kanala.&lt;ref name=&quot;RomanovLasher2018&quot;&gt;{{cite journal|last1=Romanov|first1=Roman A.|last2=Lasher|first2=Robert S.|last3=High|first3=Brigit|last4=Savidge|first4=Logan E.|last5=Lawson|first5=Adam|last6=Rogachevskaja|first6=Olga A.|last7=Zhao|first7=Haitian|last8=Rogachevsky|first8=Vadim V.|last9=Bystrova|first9=Marina F.|last10=Churbanov|first10=Gleb D.|last11=Adameyko|first11=Igor|last12=Harkany|first12=Tibor|last13=Yang|first13=Ruibiao|last14=Kidd|first14=Grahame J.|last15=Marambaud|first15=Philippe|last16=Kinnamon|first16=John C.|last17=Kolesnikov|first17=Stanislav S.|last18=Finger|first18=Thomas E.|title=Chemical synapses without synaptic vesicles: Purinergic neurotransmission through a CALHM1 channel-mitochondrial signaling complex|journal=Science Signaling|volume=11|issue=529|year=2018|article-number=eaao1815|issn=1945-0877|doi=10.1126/scisignal.aao1815|pmid=29739879|pmc=5966022}}&lt;/ref&gt;

===Vezivanje receptora===
Receptori na suprotnoj strani sinapsne pukotine vežu molekule [[neurotransmiter]]a. Receptori mogu reagovati na dva opšta načina. Prvo, receptori mogu direktno otvoriti [[ligand-zavisni ionski kanal|ligand-zavisne ionske kanale]] u postsinapsnoj ćelijskoj membrani, uzrokujući ulazak ili izlazak iona iz ćelije i mijenjajući lokalni [[transmembranski potencijal]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Rezultirajuća promjena u [[napon]]u naziva se [[postsinaptički potencijal]]. Općenito, rezultat je ''ekscitatorni'' u slučaju [[depolarizacija|depolarizirajućih]] struja i ''inhibitorski'' u slučaju [[hiperpolarizacija|hiperpolarizirajućih]] struja. Da li je [[sinapsa]] ekscitacijska ili inhibitorna zavisi od toga koja tipa ionskih kanala provodi(ju) postsinapsnu(e) struju(e), što je zauzvrat funkcija vrste receptora i neurotransmitera koji se koriste u sinapsi. Drugi način na koji receptor može uticati na membranski potencijal je moduliranjem proizvodnje [[drugi glasnik|hemijskih glasnika]] unutar postsinapsnog neurona. Ovi sekundarni glasnici zatim mogu pojačati inhibitorni ili ekscitacijski odgovor na neurotransmitere.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

===Prekid===
Nakon što se molekula neurotransmitera veže za molekulu receptora, mora se ukloniti kako bi postsinaptička membrana mogla nastaviti prenositi naredne [[Ekscitacijski postsinapsni potencijal|EPSP]] i/ili [[IPSP]]. Ovo uklanjanje se može dogoditi kroz jedan ili više procesa:
* [[Neurotransmiter]] može difundirati zbog termički izazvanih oscilacija i njega i receptora, čineći ga dostupnim za metaboličku razgradnju izvan neurona ili za reapsorpciju.&lt;ref name=&quot;Sherwood&quot;&gt;Sherwood L., stikawy (2007).  Human Physiology 6e: From Cells to Systems&lt;/ref&gt;
* [[Enzimi]] unutar subsinapsne membrane mogu inaktivirati/metabolizirati neurotransmiter.
* [[Ponovno preuzimanje]]  pumpe mogu aktivno pumpati neurotransmiter nazad u presinapsnii [[aksonski terminal]] radi ponovne obrade i ponovnog oslobađanja nakon kasnijeg [[akcijski potencijal|akcijskog potencijala]].&lt;ref name=&quot;Sherwood&quot;/&gt;

==Sinapsna snaga==
Snagu sinapse je definisao [[Bernard Katz]] kao proizvod (presinapsne) [[vjerovatnoća|vjerovatnoće]] oslobađanja ''pr'', kvantne veličine ''q'' (postsinapsni odgovor na oslobađanje jedne vezikule neurotransmitera, 'kvant') i ''n'', broja mjesta oslobađanja. &quot;Unitarna veza&quot; se obično odnosi na nepoznati broj pojedinačnih sinapsi koje povezuju presinapsni sa postsinapsnim neuronom.
Amplituda postsinaptičkih potencijala (PSP) može biti od samo 0,4 mV do čak 20 mV.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.2307/4134559 |vauthors=Díaz-Ríos M, Miller MW |title=Target-specific regulation of synaptic efficacy in the feeding central pattern generator of Aplysia: potential substrates for behavioral plasticity? |journal=Biol. Bull. |volume=210 |issue=3 |pages=215–29 |date=juni 2006 |pmid=16801496 |url=http://www.biolbull.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=16801496 |jstor=4134559 |s2cid=34154835 |url-access=subscription |access-date=8. 11. 2025 |archive-date=16. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190916020332/https://www.journals.uchicago.edu/toc/bbl/current |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  Amplituda PSP-a može biti modulirana neuromodulatorima ili se može promijeniti, kao rezultat prethodne aktivnosti. Promjene u sinapsnoj snazi mogu biti kratkotrajne, u trajanju od nekoliko sekundi do minuta, ili dugoročne (dugoročna potencijacija ili LTP), u trajanju satima. Vjeruje se da [[učenje]] i [[pamćenje]] nastaju kao rezultat dugoročnih promjena u sinapsnoj snazi, putem mehanizma poznatog kao [[sinapsna plastičnost]].

==Desenzibilizacija receptora==

Desenzibilizacija postsinapsnih receptora je smanjenje odgovora na isti neurotransmiterski [[stimulus (fiziologija)|stimulus]]. To znači da se snaga sinapse može u suštini smanjiti kako niz akcijskih potencijala stiže u brzom slijedu – [[fenomen]] koji dovodi do takozvane frekvencijske zavisnosti sinapsi. [[Nervni sistem]] iskorištava ovo [[svojstvo]] u [[računar]]ske svrhe i može podesiti svoje sinapse putem sredstava kao što je [[fosforilacija]] uključenih proteina.

== Sinapsna plastičnost ==
{{Glavni|Sinapsna plastičnost}}
Sinapsni prijenos može biti promijenjen prethodnom aktivnošću. Ove promjene se nazivaju sinapsna plastičnost i mogu rezultirati ili smanjenjem efikasnosti sinapse, što se naziva depresija, ili povećanjem efikasnosti, što se naziva potencijacija. Ove promjene mogu biti dugoročne ili kratkoročne. Oblici [[Sinapsna plastičnost|kratkoročna plastičnost]] uključuju [[sinapsni umor]] ili depresiju i [[Sinapsna plastičnost|sinapsnu augmentaciju]]. Oblici [[Sinapsna plastičnost|dugoročna plastičnost]] uključuju [[dugoročna depresija|dugoročnu depresiju]] i [[dugoročna potencijacija|dugoročnu potencijaciju]]. Sinapsna plastičnost može biti homosinapsna (javlja se na jednoj sinapsi) ili heterosinapsna (javlja se na više sinapsi).

===Homosinapsna plastičnost=== 
{{Glavni|Homosinapsna plastičnost}}
[[Homosinapsna plastičnost]] (ili također homotropna modulacija) je promjena sinapsne snage koja proizlazi iz historije aktivnosti na određenoj sinapsi. To može biti rezultat promjena presinapsnog kalcija, kao i povratne informacije na presinapsne receptore, tj. oblik [[autokrina signalizacija|autokrine signalizacije]]. Homosinapsna plastičnost može uticati na broj i brzinu obnavljanja [[vezikula]] ili na odnos između kalcija i oslobađanja vezikula. Homosinapsna plastičnost može biti i postsinapsne prirode. Može rezultirati povećanjem ili smanjenjem sinaptičke snage.

Jedan primjer su neuroni [[SNS|simpatičkog nervnog sistema]] (SNS), koji oslobađaju [[noradrenalin]], koji, osim što utječe na postsinapsne receptore, utiče i na presinapsne [[α2-adrenergički receptor|α2-adrenergičke receptore]], inhibirajući daljnje oslobađanje noradrenalina.&lt;ref name=Rang&gt;{{cite book |author1=Rang, H.P. |author2=Dale, M.M. |author3=Ritter, J.M. |title=Pharmacology |publisher=Churchill Livingstone |location=Edinburgh |year=2003 |page=129 |isbn=978-0-443-07145-4 |edition=5th}}&lt;/ref&gt; Ovaj efekat se koristi sa [[klonidinom]] za izvođenje inhibitornih efekata na SNS.

===Heterosinaptička plastičnost===
{{Glavni|Heterosinapsna plastičnost}}
[[Heterosinapsna plastičnost]] (ili također heterotropna modulacija) je promjena u sinaptičkoj snazi koja je rezultat aktivnosti drugih neurona. Opet, plastičnost može promijeniti broj vezikula ili njihovu brzinu obnavljanja ili odnos između kalcija i oslobađanja vezikula. Osim toga, može direktno uticati na priliv kalcija. Heterosinaptička plastičnost može biti i postsinaptičke prirode, utičući na osjetljivost receptora.

Jedan primjer su ponovo neuroni [[SNS|simpatičkog nervnog sistema]], koji oslobađaju [[noradrenalin]], koji, pored toga, generiše inhibitorni efekat na presinaptičke terminale neurona [[parasimpatički nervni sistem|parasimpatičkog nervnog sistema]].&lt;ref name=Rang/&gt;

== Integracija [[sinapsa|sinapsnih]] ulaza ==
{{Glavni|Sumarizacija (neurofiziologija)}}
Općenito, ako je [[ekscitatacijska sinapsa]] dovoljno jaka, [[akcijski potencijal]] u presinapsnom neuronu će pokrenuti akcijski potencijal u postsinapsnoj ćeliji. U mnogim slučajevima [[ekscitatacijski postsinapsni potencijal]] (EPSP) neće dostići [[prag akcijskog potencijala]] za izazivanje akcijskog potencijala. Kada akciijski potencijali iz više presinapsnih neurona istovremeno okidaju ili ako jedan presinapsni neuron okida na dovoljno visokoj frekvenciji, EPSP-ovi se mogu preklapati i sumirati. Ako se dovoljan broj EPSP-ova preklapa, zbirni EPSP-ovi mogu dostići prag za pokretanje akcijskog potencijala. Ovaj proces je poznat kao sumacija i može poslužiti kao visokopropusni filter za neurone.&lt;ref&gt;{{cite book |editor1=Bruce Alberts |editor2=Alexander Johnson |editor3=Julian Lewis |editor4=Martin Raff |editor5=Keith Roberts |editor6=Peter Walter |chapter=Ch. 11. Section: Single Neurons Are Complex Computation Devices
 |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK26910/#A2067
 |title=Molecular Biology of the Cell
 |publisher=Garland Science |isbn=978-0-8153-3218-3 |year=2002 |edition=4th
 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21054/
}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, presinapsni neuron koji oslobađa inhibitorni neurotransmiter, kao što je [[GABA]], može uzrokovati [[inhibitorni postsinaptički potencijal]] (IPSP) u postsinapsnom neuronu, udaljavajući [[membranski potencijal]] od praga, smanjujući njegovu ekscitabilnost i otežavajući neuronu da pokrene [[akcijski potencijal]]. Ako se IPSP preklapa sa EPSP-om, IPSP u mnogim slučajevima može spriječiti neuron da aktivira akcijski potencijal. Na taj način, izlaz neurona može zavisiti od ulaza mnogih različitih neurona, od kojih svaki može imati različit stepen uticaja, u zavisnosti od snage i vrste sinapse sa tim neuronom. [[John Carew Eccles]] je izveo neke od važnih ranih eksperimenata o sinapsnoj integraciji, za koje je 1963. godine dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]].

==Prijenos volumena==
Kada se neurotransmiter oslobodi na sinapsi, dostiže svoju najveću koncentraciju unutar uskog prostora sinaptičke pukotine, ali dio njega će sigurno difundirati prije nego što se reapsorbira ili razgradi. Ako difundira, ima potencijal da aktivira receptore koji se nalaze ili na drugim [[sinapsa]]ma ili na membrani dalje od bilo koje sinapse. Ekstrasinapsna aktivnost neurotransmitera poznata je kao &quot;prijenos volumena&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Zoli M, Torri C, Ferrari R |title=The emergence of the volume transmission concept |journal=Brain Res. Brain Res. Rev. |volume=26 |pages=136–47 |year=1998 |pmid=9651506 |doi=10.1016/S0165-0173(97)00048-9 |issue=2–3|s2cid=20495134 |display-authors=etal}}&lt;/ref&gt;  Dobro je poznato da se takvi efekti javljaju do određene mjere, ali njihov funkcionalni značaj je dugo bio predmet kontroverzi.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Fuxe K, Dahlström A, Höistad M |title=From the Golgi-Cajal mapping to the transmitter-based characterization of the neuronal networks leading to two modes of brain communication: wiring and volume transmission |journal=Brain Res Rev |volume=55 |pages=17–54 |year=2007 |pmid=17433836 |doi=10.1016/j.brainresrev.2007.02.009 |issue=1|display-authors=etal|url=https://iris.unipa.it/bitstream/10447/9980/1/2007%20Brain%20Res%20rev.pdf |hdl=10447/9980 |s2cid=1323780 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

Nedavni radovi ukazuju na to da bi prijenos volumena mogao biti predominantni način interakcije za neke posebne tipove neurona. U [[korteks|moždanoj kori]] sisara, klasa neurona nazvanih [[neurogliaformne ćelije]] može inhibirati druge obližnje kortikalne neurone oslobađanjem [[neurotransmiter]]a [[GABA]] u vanćelijski prostor.&lt;ref name=&quot;Olah2009&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Oláh S, Füle M, Komlósi G |title=Regulation of cortical microcircuits by unitary GABA-mediated volume transmission |journal=Nature |volume=461 |pages=1278–81 |year=2009 |pmid=19865171 |doi=10.1038/nature08503 |issue=7268 |pmc=2771344|bibcode = 2009Natur.461.1278O |display-authors=etal}}&lt;/ref&gt; GABA oslobođena iz neuroglijaformnih ćelija u vanćelijski prostor također djeluje na okolne [[astrocit]]e, dodjeljujući ulogu u prijenosu volumena u kontroli homeostaze iona i neurotransmitera.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Rózsa M, Baka J, Bordé S, Rózsa B, Katona G, Tamás G |title=Unitary GABAergic volume transmission from individual interneurons to astrocytes in the cerebral cortex |journal=Brain Structure and Function |volume=222 |issue=1 |pages=651–659 |year=2015|pmid=26683686 |doi=10.1007/s00429-015-1166-9  |s2cid=30728927 |display-authors=etal|url=http://publicatio.bibl.u-szeged.hu/7829/1/2015%20-%20R%C3%B3zsa%20et%20al.%20-%20Unitary%20GABAergic%20volume%20transmission%20from%20individual%20interneurons%20to%20astrocytes%20in%20the%20cerebral%20cortex%20-%20Brain%20St.pdf }}&lt;/ref&gt; Približno 78% butona neuroglijaformnih ćelija ne formira klasične sinapse. Ovo bi mogao biti prvi definitivan primjer neurona koji hemijski komuniciraju tamo gdje klasične sinapse nisu prisutne.&lt;ref name=&quot;Olah2009&quot; /&gt;

==Odnos prema električnim sinapsama==
[[Električna sinapsa]] je električna provodljiva veza između dva susjedna neurona koja se formira u uskom razmaku između pre- i postsinapsnih ćelija, poznatih kao gap spoj. Na gap spojevima, ćelije se približavaju na udaljenost od oko 3,5 [[nanometar|nm]], umjesto na udaljenosti od 20 do 40&amp;nbsp;nm koja razdvaja ćelije na hemijskim sinapsama.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kandel|Schwartz|Jessell|2000|p=176}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Hormuzdi|Filippov|Mitropoulou|Monyer|Bruzzone|2004}}&lt;/ref&gt; Za razliku od hemijskih sinapsi, postsinapsni potencijal u električnim sinapsama nije uzrokovan otvaranjem [[ionski kanal|onskih kanala]] hemijskim transmiterima, već direktnim električnim spajanjem između oba neurona. Električne sinapse su brže od hemijskih sinapsi.&lt;ref name=&quot;KandelPrin&quot;/&gt; Električne sinapse  nalaze se u cijelom [[nervni sistem|nervnom sistemu]], uključujući [[mrežnjača|mrežnjaču]], [[retikularno jezgro talamusa]], [[neokorteks]] i u [[hipokampus]]u.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Connors BW, Long MA |title=Electrical synapses in the mammalian brain |journal=Annu. Rev. Neurosci. |volume=27 |issue= 1|pages=393–418 |year=2004 |pmid=15217338 |doi=10.1146/annurev.neuro.26.041002.131128 |url=https://zenodo.org/record/894386 }}&lt;/ref&gt; Dok se hemijske sinapse nalaze između ekscitacijskih i inhibicijskh neurona, električne  se najčešće nalaze između manjih lokalnih inhibitornih neurona. Električne sinapse mogu postojati između dva [[akson]]a, dva ]]dendrit]]a ili između aksona i dendrita..&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Veruki ML, Hartveit E |title=Electrical synapses mediate signal transmission in the rod pathway of the mammalian retina |journal=J. Neurosci. |volume=22 |issue=24 |pages=10558–66 |date=decembar 2002 |pmid=12486148|pmc=6758447 |doi=10.1523/JNEUROSCI.22-24-10558.2002 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Bennett MV, Pappas GD, Aljure E, Nakajima Y |title=Physiology and ultrastructure of electrotonic junctions. II. Spinal and medullary electromotor nuclei in mormyrid fish |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neurophysiology_1967-03_30_2/page/180 |journal=J. Neurophysiol. |volume=30 |issue=2 |pages=180–208 |date=mart 1967 |pmid=4167209 |doi=10.1152/jn.1967.30.2.180 }}&lt;/ref&gt;  Kod nekih [[riba]] i [[vodozemci|vodozemaca]], električne sinapse se mogu naći unutar istog terminala hemijske sinapse, kao u [[Mauthnerove ćelije|Mauthnerovim ćelijama]].&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Pereda AE, Rash JE, Nagy JI, Bennett MV |title=Dynamics of electrical transmission at club endings on the Mauthner cells |journal=Brain Res. Brain Res. Rev. |volume=47 |issue=1–3 |pages=227–44 |date=decembar 2004 |pmid=15572174 |doi=10.1016/j.brainresrev.2004.06.010 |citeseerx=10.1.1.662.9352 |s2cid=9527518 }}&lt;/ref&gt;

==Efekti lijekova==
{{Glavni|Neurofarmakologija}}

Jedna od najvažnijih karakteristika hemijskih sinapsi je da su one mjesto djelovanja većine [[psihoativni lijek|psihoaktivnih lijekova]]. Na sinapse utiču droge kao što su [[kurara]], [[strihnin]], [[kokain]], [[morfij]], [[alkohol]], [[LSD]], risperidon i bezbroj drugih. Ove droge imaju različite efekte na funkciju sinapsi i često su ograničene na one koje koriste određeni neurotransmiter. Naprimjer, [[kurara]] je [[otrov]] koji sprečava [[acetilholin]] da depolarizira postsinapsnu membranu, uzrokujući [[paraliza|paralizu]]. [[Strichnin]] blokira inhibitorne efekte neurotransmitera [[glicin]]a, što uzrokuje da tijelo prihvati i reaguje na slabije i prethodno ignorisane stimuluse, što rezultira nekontrolisanim [[spazam|grčevima mišića]]. [[Morfin]] djeluje na sinapse koje koriste [[endorfin]] neurotransmitere, a [[alkohol (droga)|alkohol]] povećava inhibitorne efekte neurotransmitera [[GABA]]. [[LSD]] ometa sinapse koje koriste neurotransmiter [[serotonin]]. [[Risperidon]] je blokator različitih receptora, uključujući nekoliko dopaminskih i serotoninskih, a može se s visokim afinitetom vezati za neke tipove serotoninskih receptora. [[Kokain]] blokira ponovni unos [[dopamin]]a i stoga povećava njegove efekte.

==Historija i etimologija==

Tokom 1950-ih, [[Bernard Katz]] i [[Paul Fatt]] su primijetili spontane minijaturne sinapsne struje na nervnomišićnom spoju [[žabe]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Augustine|first1=George J.|last2=Kasai|first2=Haruo|date=1. 2. 2007|title=Bernard Katz, quantal transmitter release and the foundations of presynaptic physiology|journal=The Journal of Physiology|language=en|volume=578|issue=Pt 3|pages=623–625|doi=10.1113/jphysiol.2006.123224|pmid=17068096|pmc=2151334}}&lt;/ref&gt; Na osnovu ovih zapažanja, razvili su 'kvantnu hipotezu' koja je osnova za naše trenutno razumijevanje oslobađanja neurotransmitera kao [[egzocitoza|egzocitoze]] i za koju je Katz dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1970.&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=24. 10. 1970|title=Nobel prize.|url=https://archive.org/details/sim_british-medical-journal_1970-10-24_4_5729/page/190|journal=British Medical Journal|language=en|volume=4|issue=5729|page=190|doi=10.1136/bmj.4.5729.190|pmid=4320287|pmc=1819734}}&lt;/ref&gt; Krajem 1960-ih, [[Ricardo Miledi]] i Katz su iznijeli hipotezu da depolarizacijom izazvani priliv kalcijumovih iona pokreće [[egzocitozu]].

[[Charles Scott Sherrington|Sir Charles Scott Sherringtonin]] je skovao riječ 'sinapsa', a historiju riječi dao je Sherrington u pismu koje je napisao Johnu Fultonu:

{{blockquote|'Osjećao sam potrebu za nekim imenom kojim bih nazvao spoj između nervne ćelije i nervne ćelije... Predložio sam korištenje termina &quot;sindesma&quot;... On [[Michael Foster (fiziolog)|Sir Michael Foster]] se konsultovao sa svojim prijateljem iz Trinityja [[A. W. Verrallom|Verrallom]], [[Euripid]]ovim učenikom, o tome, a Verrall je predložio &quot;sinapsu&quot; (od grčkog &quot;kopča&quot;).' – Charles Scott Sherrington&lt;ref name=&quot;Cowan&quot;/&gt;}}

==Također pogledajte==
* [[Aklimatizacija (neuroni)]]
* [[Neurologija|Neuronauka]]
* [[Neureksin]]
* [[Sinapsa]]
*[[Trakasta sinapsa]]

==Napomene==
{{refspisak|30em}}

==Reference==
* {{Cite book 
|title=Molecular biology of the cell 
|date=2008 
|publisher=Garland Science 
|isbn=978-0-8153-4105-5 
|last=Alberts 
|first=Bruce 
|edition=5th 
|location=New York, NY 
|display-authors=1 
|last2=Johnson 
|first2=Alexander 
|last3=Lewis 
|first3=Julian 
|last4=Raff 
|first4=Martin 
|last5=Roberts 
|first5=Keith 
|last6=Walter 
|first6=Peter 
}}

* {{cite book |last1=Bear |first1=Mark F. |last2=Connors |first2=Barry W. |last3=Paradiso |first3=Michael A. |year=2002 |edition=2nd |title=Neuroscience: Exploring the Brain |publisher=Jones &amp; Bartlett Learning |location=Burlington, MA |isbn=978-0-7817-3944-3}}
* {{cite book |last=Carlson |first=Neil R. |title=Physiology of Behavior |publisher=Pearson Education |location=Boston, MA |year=2007 |edition=9th |isbn=978-0-205-59389-7 }}
* {{cite book |last1=Clark |first1=Mary Ann |last2=Choi |first2=Jung |last3=Douglas |first3=Matthew
|year=2020 |title=Biology 2e |url=https://assets.openstax.org/oscms-prodcms/media/documents/Biology2e-WEB.pdf
|location=Houston, TX |publisher=OpenStax |page= 
|isbn=978-1-947172-52-4 |url-status=live }}

* {{cite journal |last1=Hormuzdi |first1=SG |last2=Filippov |first2=MA |last3=Mitropoulou |first3=G |last4=Monyer |first4=H |last5=Bruzzone |first5=R |date=mart 2004 |title=Electrical synapses: a dynamic signaling system that shapes the activity of neuronal networks |journal=Biochim Biophys Acta |volume=1662 |issue=1–2 |pages=113–137 |doi=10.1016/j.bbamem.2003.10.023 |pmid=15033583 |doi-access= }}
* {{cite book |last1=Kandel |first1=Eric R. |author1-link=Eric R. Kandel |last2=Schwartz |first2=James H. |last3=Jessell |first3=Thomas M. |title=Principles of Neural Science |publisher=McGraw-Hill |location=New York |year=2000 |edition=4th |isbn=978-0-8385-7701-1 |title-link=Principles of Neural Science }}
* {{cite book |last=Karp |first=Gerald |title=Cell and Molecular Biology: concepts and experiments |url=https://archive.org/details/cellmolecularbio04edkarp |url-access=registration |edition=4th |publisher=John Wiley &amp; Sons |location=Hoboken, NJ |year=2005 |isbn=978-0-471-46580-5}}
* {{cite journal |doi=10.1073/pnas.79.7.2415 |vauthors=Llinás R, Sugimori M, Simon SM|title=Transmission by presynaptic spike-like depolarization in the squid giant synapse |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=79 |issue=7 |pages=2415–9 |date=april 1982 |pmid=6954549 |pmc=346205 |bibcode=1982PNAS...79.2415L|doi-access=free}}
* {{cite journal |vauthors=Llinás R, Steinberg IZ, Walton K|year=1981 |journal=Biophysical Journal |volume=33 |issue=3 |pages=323–352 |doi=10.1016/S0006-3495(81)84899-0 |pmc=1327434 |title=Relationship between presynaptic calcium current and postsynaptic potential in squid giant synapse |url=https://archive.org/details/sim_biophysical-journal_1981-03_33_3/page/322|pmid=6261850 |bibcode=1981BpJ....33..323L}}
* {{cite book |last1=Nicholls |first1=J.G. |last2=Martin |first2=A.R. |last3=Wallace |first3=B.G. |last4=Fuchs |first4=P.A. |year=2001 |title=From Neuron to Brain |edition=4th |publisher=Sinauer Associates |location=Sunderland, MA |isbn=978-0-87893-439-3 |url=https://archive.org/details/fromneurontobrai00arob }}
* {{Cite book 
|title=Fundamental neuroscience 
|url=https://archive.org/details/fundamentalneuro0000unse_b8a6
|date=2013 
|publisher=Elsevier, Academic Press 
|isbn=978-0-12-385870-2 
|editor-last=Squire 
|editor-first=Larry R. 
|edition=4th 
|location=Amsterdam Boston Heidelberg 
|editor-last2=Berg 
|editor-first2=Darwin 
|editor-last3=Bloom 
|editor-first3=Floyd E. 
|editor-last4=Lac 
|editor-first4=Sascha du 
|editor-last5=Ghosh 
|editor-first5=Anirvan 
|editor-last6=Spitzer 
|editor-first6=Nicholas C. 
|display-editors=1
}}

==Vanjski linkovi==
{{Spoken Wikipedia|Synapse.ogg|date=19. 6. 2005}}
* [http://faculty.washington.edu/chudler/synapse.html Synapse Review for Kids]
* [http://ccdb.ucsd.edu/sand/main?stype=lite&amp;keyword=synapse&amp;Submit=Go&amp;event=display&amp;start=1 Synapse – Cell Centered Database]
* [https://synapseweb.clm.utexas.edu/atlas/ Atlas of Ultrastructure Neurocytology] An electron microscope picture gallery assembled by Kristen Harris' lab of synapses and other neuronal structures.
{{Nervno tkivo}}

{{DEFAULTSORT:Chemical Synapse}}
[[Kategorija:Ćelijska signalizacija]]
[[Kategorija:Transdukcija signala]]
[[Kategorija:Članci koji sadrže video klipove]]
[[Kategorija:Nervna sinapsa]]</text>
      <sha1>0s5aorhg3lis8b04sciq4qh59ebdlp3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Starbucks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528642</id>
    <revision>
      <id>3901897</id>
      <parentid>3874751</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T17:16:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cicihwahyuni6</username>
        <id>152797</id>
      </contributor>
      <origin>3901897</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5567" sha1="6kk04uaaat7hg9vdv7631r4oxda51c0" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| veličina_slike2    = 250px
| industrija         = [[Restoran]]
| proizvodi          = * Kafe i proizvodi od kafe
* Čajevi
* Peciva
* Sendviči
| operativni_prihod  = {{decrease}} US$2.937&amp;nbsp;billion
| osnivači           = [[Howard Schultz]]
}}
[[Datoteka:Starbucks_signage_Fulham_Broadway_tube_station_(2).jpg|desno|mini|Starbucks na stanici metroa Fulham Broadway u [[London|Londonu, Engleska]] .]]
[[Datoteka:Pike_Place_Market_-_Starbucks_circa_1977A.jpg|desno|mini|Unutrašnjost tržnice Pike Place 1977. godine]]

'''Starbucks''' korporacija je američka [[Međunarodna korporacija|međunarodna]] mreža kafića i pržionica sa sjedištem u gradu [[Seattle|Seattle, Washington.]] Osnovali su ga 1971. Jerry Baldwin, Zev Siegl i Gordon Bowker na tržnici Pike Place u Seattleu, prvotno kao veletrgovac zrnima kafe. Starbucks je transformiran u kafić koji nudi napitke na bazi espressa u vlasništvu Howarda Schultza, koji je bio glavni izvršni direktor od 1986. do 2000. i provodio agresivno širenje franšize širom zapadne obale Sjedinjenih Država.

Od novembra 2022., organizacija je raspolagala sa 35.711 lokacija u 80 država, pri čemu je 15.873 bilo u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. U SAD-u, Starbucks upravlja s više od 8.900 lokacija, dok su preostale licencirane.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/218366/number-of-international-and-us-starbucks-stores/|title=Starbucks stores: U.S. and international|website=Statista|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20211129103119/https://www.statista.com/statistics/218366/number-of-international-and-us-starbucks-stores/|archive-date=29. 11. 2021|url-status=live|access-date=29. 11. 2021}}&lt;/ref&gt; Zadržava titulu najveće mreže kafića na svijetu.

Tvrtka se nalazi na 120. poziciji Fortune 500&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fortune.com/company/starbucks/fortune500/|title=Fortune 500: Starbucks|publisher=[[Fortune (časopis)|Fortune]]}}&lt;/ref&gt; i 303. poziciji [[Forbes]] Global 2000,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forbes.com/companies/starbucks/|title=Starbucks|website=[[Forbes]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310012321/https://www.forbes.com/companies/starbucks/|archive-date=10. 3. 2021|url-status=live|access-date=22. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; od 2022.

Uspon drugog vala kulture kafe obično se poklanja Starbucksu, koji je uveo raznolike načine za uživanje u [[Kafa|kafi]]. Starbucks plasira vruće i hladne napitke, kafu u zrnu, mikro mljevenu instant kafu, [[espresso]], kafu s mlijekom, čajeve u zrnu i listovima, sokove, Frappuccino napitke, peciva i grickalice. Neke ponude su vremenski ograničene ili prilagođene specifičnom mjestu. Većina lokacija nudi besplatan [[Wi-Fi]] pristup internetu, bez obzira na mjesto. Tvrtka je bila podložna brojnim kontroverzama vezanim uz svoje poslovne prakse. S druge strane, njezina [[franšiza]] stvorila je visoku privrženost prema marki, tržišni udio i vrijednost poduzeća.

== Proizvodi ==
[[Datoteka:Lody_marki_Starbucks.jpg|desno|mini|Starbucksove kafe s mlijekom]]

=== Veličine šoljica za kafu ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
! Mjerenje
! Bilješke
|-
| Kratko
| {{Convert|8|USoz|mL|0}}
| Manja od dvije originalne veličine
(samo za tople napitke)
|-
| Visok/a
| {{Convert|12|USoz|mL|0}}
| Veća od dvije originalne veličine
|-
| Grande
| {{Convert|16|USoz|mL|0}}
| Italijanski za &quot;veliki&quot;
|-
| Venti
| {{Convert|20|USoz|mL|0}} - Vruće&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; {{Convert|26|USoz|mL}} - Ledeno
| Italijanska riječ za &quot;dvadeset&quot;
|-
| Trenta
| {{Convert|30|USoz|mL|0}}
| Italijanska riječ za &quot;trideset&quot;
(dostupno za neka hladna pića, uključujući ledene čajeve, osvježavajuće napitke i hladno kuhana pića)
|}

=== Proizvodi s niskim udjelom kalorija i bez šećera ===
U januaru 2008. Starbucks je lansirao kolekciju &quot;skinny&quot; napitaka, pružajući verzije s manje kalorija i bez dodanog šećera, pravljene s obranim mlekom, a mogu se zasladiti izborom prirodnih zaslađivača (poput sirovog šećera, agavinog sirupa ili meda), vještačkih zaslađivača (kao što su Sweet'N Low, Splenda, Equal) ili nekim od okusa sirupa bez šećera koje imaju u ponudi.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://well.blogs.nytimes.com/2008/01/15/the-skinny-at-starbucks/|title=The Skinny at Starbucks|first=TARA|last=PARKER-POPE|work=[[The New York Times]]|date=15. 1. 2008|archive-date=10. 4. 2021|access-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210410214912/https://well.blogs.nytimes.com/2008/01/15/the-skinny-at-starbucks/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Starbucks Latte And Mocha Offerings Get A Skinny Makeover To Help Coffee Lovers Feel Great In 2008|url=https://stories.starbucks.com/stories/2007/starbucks-latte-and-mocha-offerings-get-a-skinny-makeover-to-help-coffee-lo/|work=Starbucks|date=26. 12. 2007|archive-date=14. 7. 2022|access-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20220714224352/https://stories.starbucks.com/stories/2007/starbucks-latte-and-mocha-offerings-get-a-skinny-makeover-to-help-coffee-lo/}}&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==
{{Portal|Coffee|Companies|Food}}

* Kultura kafe
* Spisak kompanija za proizvodnju kafe
* Spisak kompanija sa sjedištem u Seattleu
* [[Međunarodna korporacija|Multinacionalna korporacija]]

== Reference ==
{{refspisak}}
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u| ]]
[[Kategorija:Kahva]]
[[Kategorija:Čajevi]]
[[Kategorija:Peciva]]
[[Kategorija:Sjedinjene Američke Države]]
[[Kategorija:Seattle]]
[[Kategorija:Brendovi]]</text>
      <sha1>6kk04uaaat7hg9vdv7631r4oxda51c0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901996</id>
      <parentid>3901897</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T09:33:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5498" sha1="ph6pxjwbq33gkef8mldwps0rkuvl4bd" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| veličina_slike2    = 250px
| industrija         = [[Restoran]]
| proizvodi          = {{Flatlist|
* Kafe i proizvodi od kafe
* Čajevi
* Peciva
* Sendviči
}}
| operativni_prihod  = {{decrease}} 2,937&amp;nbsp;mlrd. [[Američki dolar|dolara]]
| osnivači           = [[Howard Schultz]]
}}
[[Datoteka:Starbucks_signage_Fulham_Broadway_tube_station_(2).jpg|desno|mini|Starbucks na stanici metroa Fulham Broadway u [[London]]u.]]
[[Datoteka:Pike_Place_Market_-_Starbucks_circa_1977A.jpg|desno|mini|Unutrašnjost tržnice Pike Place 1977.]]

'''Starbucks Corporation''' jest američka [[Međunarodna korporacija|međunarodna]] mreža kafića i pržionica sa sjedištem u [[Seattle|Seattleu]] ([[Washington (savezna država)|Washington]]). Osnovali su ga 1971. Jerry Baldwin, Zev Siegl i Gordon Bowker na tržnici Pike Place u Seattleu, prvobitno kao veletrgovac zrnima kafe. Starbucks je transformiran u kafić koji nudi napitke na bazi espressa u vlasništvu Howarda Schultza, koji je bio glavni izvršni direktor od 1986. do 2000. i provodio agresivno širenje franšize širom zapadne obale [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].

Od novembra 2022, organizacija je raspolagala sa 35.711 lokacija u 80 država, pri čemu je 15.873 bilo u Sjedinjenim Američkim Državama. U SAD-u, Starbucks upravlja s više od 8.900 lokacija, dok su preostale licencirane.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/218366/number-of-international-and-us-starbucks-stores/|title=Starbucks stores: U.S. and international|website=Statista|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20211129103119/https://www.statista.com/statistics/218366/number-of-international-and-us-starbucks-stores/|archive-date=29. 11. 2021|url-status=live|access-date=29. 11. 2021}}&lt;/ref&gt; Zadržava titulu najveće mreže kafića na svijetu.

Firma se nalazi na 120. poziciji Fortune 500&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fortune.com/company/starbucks/fortune500/|title=Fortune 500: Starbucks|publisher=[[Fortune (časopis)|Fortune]]}}&lt;/ref&gt; i 303. poziciji [[Forbes]] Global 2000,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forbes.com/companies/starbucks/|title=Starbucks|website=[[Forbes]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310012321/https://www.forbes.com/companies/starbucks/|archive-date=10. 3. 2021|url-status=live|access-date=22. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; od 2022.

Uspon drugog vala kulture kafe obično se poklanja Starbucksu, koji je uveo raznolike načine za uživanje u [[Kafa|kafi]]. Starbucks plasira vruće i hladne napitke, kafu u zrnu, mikro mljevenu instant kafu, [[espresso]], kafu s mlijekom, čajeve u zrnu i listovima, sokove, napitke Frappuccino, peciva i grickalice. Neke ponude vremenski su ograničene ili prilagođene specifičnom mjestu. Većina lokacija nudi besplatan [[Wi-Fi|bežični]] pristup internetu, bez obzira na mjesto. Firma je bila podložna brojnim kontroverzama vezanim uz svoje poslovne prakse. S druge strane, njezina [[franšiza]] stvorila je visoku privrženost prema marki, tržišni udio i vrijednost poduzeća.

== Proizvodi ==
[[Datoteka:Lody_marki_Starbucks.jpg|desno|mini|Starbucksove kafe s mlijekom]]

=== Veličine šolja za kafu ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Naziv
! Količina
! Napomene
|-
| Short
| 237&amp;nbsp;ml
| Manja od dvije originalne veličine (samo za tople napitke)
|-
| Tall
| 355&amp;nbsp;ml
| Veća od dvije originalne veličine
|-
| Grande
| 473&amp;nbsp;ml
| Italijanska riječ za &quot;veliki&quot;
|-
| Venti
| 591&amp;nbsp;ml (vruće)&lt;br /&gt;770&amp;nbsp;ml (hladno)
| Italijanska riječ za &quot;dvadeset&quot;
|-
| Trenta
| 887&amp;nbsp;ml
| Italijanska riječ za &quot;trideset&quot; (dostupno za neka hladna pića, uključujući ledene čajeve, osvježavajuće napitke i hladno kuhana pića)
|}

=== Proizvodi s niskim udjelom kalorija i bez šećera ===
U januaru 2008. Starbucks je lansirao kolekciju &quot;skinny&quot; napitaka, pružajući verzije s manje kalorija i bez dodanog šećera, pravljene s obranim mlekom, a mogu se zasladiti izborom prirodnih zaslađivača (poput sirovog šećera, agavinog sirupa ili meda), vještačkih zaslađivača (kao što su Sweet'N Low, Splenda, Equal) ili nekim od okusa sirupa bez šećera koje imaju u ponudi.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://well.blogs.nytimes.com/2008/01/15/the-skinny-at-starbucks/|title=The Skinny at Starbucks|first=TARA|last=PARKER-POPE|work=[[The New York Times]]|date=15. 1. 2008|archive-date=10. 4. 2021|access-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210410214912/https://well.blogs.nytimes.com/2008/01/15/the-skinny-at-starbucks/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Starbucks Latte And Mocha Offerings Get A Skinny Makeover To Help Coffee Lovers Feel Great In 2008|url=https://stories.starbucks.com/stories/2007/starbucks-latte-and-mocha-offerings-get-a-skinny-makeover-to-help-coffee-lo/|work=Starbucks|date=26. 12. 2007|archive-date=14. 7. 2022|access-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20220714224352/https://stories.starbucks.com/stories/2007/starbucks-latte-and-mocha-offerings-get-a-skinny-makeover-to-help-coffee-lo/}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* Kultura kafe
* Spisak kompanija za proizvodnju kafe
* Spisak kompanija sa sjedištem u Seattleu
* [[Međunarodna korporacija|Multinacionalna korporacija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u| ]]
[[Kategorija:Kahva]]
[[Kategorija:Čajevi]]
[[Kategorija:Peciva]]
[[Kategorija:Sjedinjene Američke Države]]
[[Kategorija:Seattle]]
[[Kategorija:Brendovi]]</text>
      <sha1>ph6pxjwbq33gkef8mldwps0rkuvl4bd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3902004</id>
      <parentid>3901996</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T10:28:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3902004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5510" sha1="1chog3dv0dpkwhx5yvcwwp97uu8oaas" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| veličina_slike2    = 250px
| industrija         = [[Restoran]]
| proizvodi          = {{Flatlist|
* Kafe i proizvodi od kafe
* Čajevi
* Peciva
* Sendviči
}}
| operativni_prihod  = {{decrease}} 2,937&amp;nbsp;mlrd. [[Američki dolar|dolara]]
| osnivači           = [[Howard Schultz]]
}}
[[Datoteka:Starbucks_signage_Fulham_Broadway_tube_station_(2).jpg|desno|mini|Starbucks na stanici metroa Fulham Broadway u [[London]]u.]]
[[Datoteka:Pike_Place_Market_-_Starbucks_circa_1977A.jpg|desno|mini|Unutrašnjost tržnice Pike Place 1977.]]

'''Starbucks Corporation''' jest američka [[Međunarodna korporacija|međunarodna]] mreža kafića i pržionica sa sjedištem u [[Seattle|Seattleu]] ([[Washington (savezna država)|Washington]]). Osnovali su ga 1971. Jerry Baldwin, Zev Siegl i Gordon Bowker na tržnici Pike Place u Seattleu, prvobitno kao veletrgovac zrnima kafe. Starbucks je transformiran u kafić koji nudi napitke na bazi espressa u vlasništvu Howarda Schultza, koji je bio glavni izvršni direktor od 1986. do 2000. i provodio agresivno širenje franšize širom zapadne obale [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].

Od novembra 2022, organizacija je raspolagala sa 35.711 lokacija u 80 država, pri čemu je 15.873 bilo u Sjedinjenim Američkim Državama. U SAD-u, Starbucks upravlja s više od 8.900 lokacija, dok su preostale licencirane.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/218366/number-of-international-and-us-starbucks-stores/|title=Starbucks stores: U.S. and international|website=Statista|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20211129103119/https://www.statista.com/statistics/218366/number-of-international-and-us-starbucks-stores/|archive-date=29. 11. 2021|url-status=live|access-date=29. 11. 2021}}&lt;/ref&gt; Zadržava titulu najveće mreže kafića na svijetu.

Firma se nalazi na 120. poziciji Fortune 500&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fortune.com/company/starbucks/fortune500/|title=Fortune 500: Starbucks|publisher=[[Fortune (časopis)|Fortune]]}}&lt;/ref&gt; i 303. poziciji [[Forbes]] Global 2000,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forbes.com/companies/starbucks/|title=Starbucks|website=[[Forbes]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310012321/https://www.forbes.com/companies/starbucks/|archive-date=10. 3. 2021|url-status=live|access-date=22. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; od 2022.

Uspon drugog vala kulture kafe obično se poklanja Starbucksu, koji je uveo raznolike načine za uživanje u [[Kafa|kafi]]. Starbucks plasira vruće i hladne napitke, kafu u zrnu, mikro mljevenu instant kafu, [[espresso]], kafu s mlijekom, čajeve u zrnu i listovima, sokove, napitke Frappuccino, peciva i grickalice. Neke ponude vremenski su ograničene ili prilagođene specifičnom mjestu. Većina lokacija nudi besplatan [[Wi-Fi|bežični]] pristup internetu, bez obzira na mjesto. Firma je bila podložna brojnim kontroverzama vezanim uz svoje poslovne prakse. S druge strane, njezina [[franšiza]] stvorila je visoku privrženost prema marki, tržišni udio i vrijednost poduzeća.

== Proizvodi ==
[[Datoteka:Lody_marki_Starbucks.jpg|desno|mini|Starbucksove kafe s mlijekom]]

=== Veličine šolja za kafu ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Naziv
! Količina
! Napomene
|-
| Short
| 237&amp;nbsp;ml
| Manja od dvije originalne veličine (samo za tople napitke)
|-
| Tall
| 355&amp;nbsp;ml
| Veća od dvije originalne veličine
|-
| Grande
| 473&amp;nbsp;ml
| Italijanska riječ za &quot;veliki&quot;
|-
| Venti
| 591&amp;nbsp;ml (vruće)&lt;br /&gt;770&amp;nbsp;ml (hladno)
| Italijanska riječ za &quot;dvadeset&quot;
|-
| Trenta
| 887&amp;nbsp;ml
| Italijanska riječ za &quot;trideset&quot; (dostupno za neka hladna pića, uključujući ledene čajeve, osvježavajuće napitke i hladno kuhana pića)
|}

=== Proizvodi s niskim udjelom kalorija i bez šećera ===
U januaru 2008. Starbucks je lansirao kolekciju &quot;skinny&quot; napitaka, pružajući verzije s manje kalorija i bez dodanog šećera, pravljene s obranim mlekom, a mogu se zasladiti izborom prirodnih zaslađivača (poput sirovog šećera, agavinog sirupa ili meda), vještačkih zaslađivača (kao što su Sweet'N Low, Splenda, Equal) ili nekim od okusa sirupa bez šećera koje imaju u ponudi.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://well.blogs.nytimes.com/2008/01/15/the-skinny-at-starbucks/|title=The Skinny at Starbucks|first=TARA|last=PARKER-POPE|work=[[The New York Times]]|date=15. 1. 2008|archive-date=10. 4. 2021|access-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210410214912/https://well.blogs.nytimes.com/2008/01/15/the-skinny-at-starbucks/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Starbucks Latte And Mocha Offerings Get A Skinny Makeover To Help Coffee Lovers Feel Great In 2008|url=https://stories.starbucks.com/stories/2007/starbucks-latte-and-mocha-offerings-get-a-skinny-makeover-to-help-coffee-lo/|work=Starbucks|date=26. 12. 2007|archive-date=14. 7. 2022|access-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20220714224352/https://stories.starbucks.com/stories/2007/starbucks-latte-and-mocha-offerings-get-a-skinny-makeover-to-help-coffee-lo/}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Kultura kafe]]
* [[Spisak kompanija za proizvodnju kafe]]
* [[Spisak kompanija sa sjedištem u Seattleu]]
* [[Međunarodna korporacija|Multinacionalna korporacija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u| ]]
[[Kategorija:Kahva]]
[[Kategorija:Čajevi]]
[[Kategorija:Peciva]]
[[Kategorija:Sjedinjene Američke Države]]
[[Kategorija:Seattle]]
[[Kategorija:Brendovi]]</text>
      <sha1>1chog3dv0dpkwhx5yvcwwp97uu8oaas</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hamiltonova mehanika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530979</id>
    <revision>
      <id>3901953</id>
      <parentid>3900870</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T03:36:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2681" sha1="jfxauzh513zst0amnrrjiyb5rf3uy79" xml:space="preserve">[[Datoteka:WilliamRowanHamilton.jpeg|mini|Sir William Rowan Hamilton|198x198px]]
U [[Fizika|fizici]], '''Hamiltonova mehanika''' je preformulacija [[Lagrangeova mehanika|Lagrangeova mehanike]] koja se pojavila 1833. Uveo ju je [[William Rowan Hamilton|Sir William Rowan Hamilton]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hamilton, William Rowan, Sir|url=http://worldcat.org/oclc/68159539|title=On a general method of expressing the paths of light, &amp; of the planets, by the coefficients of a characteristic function.|date=1833|publisher=Printed by P.D. Hardy|oclc=68159539}}&lt;/ref&gt; Hamiltonova mehanika zamjenjuje (generalizirane) brzine &lt;math&gt;\dot q^i&lt;/math&gt; korištene u Lagrangeovoj mehanici sa (generalizovanim) ''momentima''. Obje teorije daju tumačenje [[Klasična mehanika|klasične mehanike]] i opisuju iste fizičke pojave.

Hamiltonova mehanika ima blisku vezu sa geometrijom (posebno, [[Simplektička geometrija|simplektičkom geometrijom]] i [[Poissonova struktura|Poissonovim strukturama]]) i služi kao [[Hamilton–Jacobijeva jednačina|veza]] između klasične i [[Kvantna mehanika|kvantne mehanike]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{citation|last=Binney|first=James J.|author-link=James Binney|title=Klasična mehanika (bilješke s predavanja)|url=http://www-thphys.physics.ox.ac.uk/users/JamesBinney/cmech.pdf|publisher=[[Univerzitet u Oxfordu]]|access-date=27. oktobar 2010.}}&lt;!-- dead link: url=http://www-thphys.physics.ox.ac.uk/users/JamesBinney/CMech_notes.ps --&gt;
* {{citation|last=Tong|first=David|author-link=David Tong (matematičar)|url=http://www.damtp.cam.ac.uk/user/tong/dynamics.html|title=Klasična dinamika (bilješke s predavanja u Cambridgeu)|publisher=[[Univerzitet u Cambridgeu]]|datum pristupa=27. oktobar 2010.}}
* {{citation|last=Hamilton|first=William Rowan|author-link=William Rowan Hamilton|url=http://www.maths.tcd.ie/pub/HistMath/People/Hamilton/Dynamics/|title=O opštoj metodi u dinamici|publisher=[[Trinity College Dublin]]}}
* {{citation|last1=Malham|first1=Simon J.A.|title=Uvod u Lagrangeovu i Hamiltonovu mehaniku (bilješke s predavanja)|date=2016|url=https://www.macs.hw.ac.uk/~simonm/mechanics.pdf}}
* {{citation|last1=Morin|first1=David|title=Uvod u klasičnu mehaniku (Dodatni materijal: Hamiltonova metoda)|date=2008|url=https://scholar.harvard.edu/files/david-morin/files/cmchap15.pdf|accessdate=26. 6. 2026|archive-date=8. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241008180700/https://scholar.harvard.edu/files/david-morin/files/cmchap15.pdf|url-status=dead}}
{{Grane fizike}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Matematička fizika]]
[[Kategorija:Dinamički sistemi]]
[[Kategorija:Klasična mehanika]]</text>
      <sha1>jfxauzh513zst0amnrrjiyb5rf3uy79</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geštalt psihologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533789</id>
    <revision>
      <id>3901903</id>
      <parentid>3848170</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T17:57:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901903</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57628" sha1="12ng7hfg6h5b5jm4x64ynupz18wzi5l" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
'''Geštalt psihologija''', '''geštaltizam''' ili '''konfiguracionizam''' predstavlja psihološki pravac i teoriju [[percepcija|percepcije]] koja naglašava obradu organizovanih cjelina, obrazaca i struktura, a ne samo pojedinačnih elemenata iskustva. Razvila se početkom 20. vijeka u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Austrija|Austriji]] kao reakcija na osnovna načela [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]] i [[Edward Titchener|Edwarda Titchenera]] i njihov [[elementarizam|elementaristički]] i [[strukturalizam (psihologija)|strukturalistički]] pristup [[Psihologija|psihologiji]].&lt;ref name=&quot;Mather_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Mather |first=George |date=2006 |title=Foundations of Perception |publisher=Psychology Press |location=London |url=https://books.google.ba/books?id=oUNfSjS11ggC&amp;pg=PA32 |isbn=9780863778346 |pages=32 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica_Gestalt&quot;&gt;{{cite web |title=Gestalt psychology |url=https://www.britannica.com/science/Gestalt-psychology |website=britannica.com |publisher=Encyclopædia Britannica |date=2026 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology: Global Perspectives |publisher=Oxford University Press |location=New York |url=https://books.google.ba/books?id=9uRnGeBAaRMC&amp;pg=PA576 |isbn=9780195366556 |pages=576 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Geštalt psihologija najčešće se povezuje sa stanovištem da je cjelina kvalitativno drugačija od prostog zbira svojih dijelova. Prema geštalt teoriji, informacije se opažaju kao organizovane cjeline, a ne kao izdvojeni elementi koji se naknadno povezuju u jedinstveno iskustvo. Ovaj pristup polazi od pretpostavke da perceptivni sistem spontano organizuje podražaje u smislene strukture.

Njemačka riječ ''gestalt'' ({{de|ɡəˈʃtalt|lang}}), koja doslovno znači ″oblik″, u kontekstu geštalt psihologije tumači se kao obrazac, konfiguracija ili organizovana struktura iskustva.&lt;ref name=&quot;Wells_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Wells |first=John C. |date=2008 |title=Longman Pronunciation Dictionary |edition=3. |publisher=Pearson Longman |location=Harlow |url=https://www.researchgate.net/publication/248728774_J_C_WELLS_Longman_pronunciation_dictionary_3rd_edn_Harlow_Pearson_Education_Limited_2008_Pp_xxxvii_922_ISBN_9781405881173_ISBN_9781405881180 |isbn=9781405881180 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dictionary_Gestalt&quot;&gt;{{cite web |title=Gestalt |url=https://www.dictionary.com/browse/gestalt |website=dictionary.com |publisher=Dictionary.com |date=2026 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Geštalt psihologiju ne treba poistovjećivati sa [[Geštalt psihoterapija|geštalt terapijom]], koja je razvijena kasnije i samo djelimično je povezana s izvornim teorijskim načelima geštalt psihologije.

== Porijeklo i historija ==

[[Max Wertheimer]], [[Kurt Koffka]] i [[Wolfgang Köhler]] smatraju se osnivačima geštalt psihologije početkom 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Sternberg_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |last2=Sternberg |first2=Karin |date=2012 |title=Cognitive Psychology |edition=6. |publisher=Wadsworth/Cengage Learning |location=Belmont, CA |url=https://cs.um.ac.ir/images/87/books/Cognitive%20Psychology_Strenberg%206th%20.pdf |isbn=9781133313915 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njihov teorijski pristup razvio se kao reakcija na tada dominantni pravac u psihologiji — [[strukturalizam (psihologija)|strukturalizam]], koji su zastupali [[Hermann von Helmholtz]], [[Wilhelm Wundt]] i [[Edward B. Titchener]].&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot;&gt;{{cite journal |last=Wagemans |first=Johan |last2=Feldman |first2=Jacob |last3=Gepshtein |first3=Sergei |last4=Kimchi |first4=Ruth |last5=Pomerantz |first5=James R. |last6=van der Helm |first6=Peter A. |last7=van Leeuwen |first7=Cees |date=2012 |title=A century of Gestalt psychology in visual perception: II. Conceptual and theoretical foundations |journal=Psychological Bulletin |volume=138 |issue=6 |pages=1218–1252 |doi=10.1037/a0029334 |pmid=22845750 |pmc=3728284 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3728284/ |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kolers_1972&quot;&gt;{{cite book |last=Kolers |first=Paul A. |date=1972 |title=Aspects of Motion Perception: International Series of Monographs in Experimental Psychology |publisher=Pergamon Press |location=New York |url=http://150.145.3.54:443/files/16325.pdf |isbn=9781483171135 |pages=2–7 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Strukturalizam je bio snažno ukorijenjen u tradiciji britanskog [[empirizam|empirizma]]&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kolers_1972&quot; /&gt; i zasnivao se na tri međusobno povezana teorijska načela. Prvo načelo bilo je [[atomizam]], odnosno stanovište da se sva znanja, uključujući i složene apstraktne ideje, mogu razložiti na jednostavne i elementarne sastavne dijelove.&lt;ref name=&quot;Kolers_1972&quot; /&gt; Drugo načelo bio je senzacionalizam, prema kojem osnovne jedinice mišljenja predstavljaju elementarni osjetni utisci, odnosno neposredni podaci čulnog iskustva.&lt;ref name=&quot;Kolers_1972&quot; /&gt; Treće načelo bilo je [[asocijacionizam]], prema kojem složenije ideje nastaju povezivanjem jednostavnijih ideja putem iskustvenih veza, naročito kroz prostornu i vremensku bliskost.&lt;ref name=&quot;Kolers_1972&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hamlyn_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Hamlyn |first=D. W. |date=1969 |title=The Psychology of Perception: A Philosophical Examination of Gestalt Theory and Derivative Theories of Perception |publisher=Routledge &amp; Kegan Paul |location=London |url=https://archive.org/details/psychologyofperc0000haml |isbn=9780710038326 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kombinacijom ovih načela razvijeno je stanovište prema kojem ljudski um konstruira perceptivna iskustva i apstraktno mišljenje iz nižih osjetnih elemenata koji su međusobno povezani asocijativnim vezama.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;

Geštalt psiholozi osporavali su ovakav atomistički pristup, smatrajući da cilj [[psihologija|psihologije]] ne može biti razlaganje [[svijest]]i na pretpostavljene osnovne elemente, nego razumijevanje načina na koji se iskustvo organizuje kao cjelina.

Za razliku od strukturalista, geštalt psiholozi smatrali su da razlaganje psiholoških fenomena na manje sastavne dijelove ne može dovesti do potpunog razumijevanja psiholoških procesa.&lt;ref name=&quot;Sternberg_2012&quot; /&gt; Umjesto toga, psihološke pojave posmatrali su kao organizovane i strukturirane cjeline, pri čemu cjelina ima primat nad svojim dijelovima.&lt;ref name=&quot;Sternberg_2012&quot; /&gt; 

Prema ovom stanovištu, pojedinačni dijelovi psihološkog iskustva dobijaju svoje značenje tek unutar organizovane cjeline, a ne obrnuto. Geštalt teorija [[percepcija|percepcije]] polazi od pretpostavke da ljudska priroda spontano teži opažanju objekata kao organizovanih struktura, a ne kao prostog zbira njihovih elemenata.&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Pohl |editor-first=Rüdiger F. |date=2022 |title=Cognitive Illusions: Intriguing Phenomena in Thinking, Judgment, and Memory |edition=3. |publisher=Routledge |location=London |url=https://www.routledge.com/Cognitive-Illusions-Intriguing-Phenomena-in-Thinking-Judgment-and-Memory/Pohl/p/book/9780367724245 |isbn=9780367724245 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Max Wertheimer]] bio je učenik austrijskog filozofa [[Christian von Ehrenfels|Christiana von Ehrenfelsa]], pripadnika [[Brentanova škola|Brentanove škole]]. Von Ehrenfels je još 1890. uveo pojam ″geštalt″ u [[Filozofija|filozofiju]] i [[Psihologija|psihologiju]], prije formalnog nastanka geštalt psihologije kao zasebnog pravca.&lt;ref name=&quot;Smith_1988&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Smith |editor-first=Barry |date=1988 |title=Foundations of Gestalt Theory |publisher=Philosophia Verlag |location=Munich i Vienna |url=https://ontology.buffalo.edu/smith/articles/mach/mach.html |isbn=9783884050668 |access-date=1. 5. 2026 |language=en |archive-date=9. 9. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250909040622/https://ontology.buffalo.edu/smith/articles/mach/mach.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Von Ehrenfels je uočio da perceptivno iskustvo, poput opažanja melodije ili oblika, sadrži više od prostog zbira svojih osjetnih sastavnica. Tvrdio je da, pored pojedinačnih osjetnih elemenata, postoji dodatna kvalitativna dimenzija koja proizlazi iz njihove organizacije kao cjeline. Taj fenomen nazvao je ″geštalt kvalitet″ ({{de|Gestalt-Qualität}}), odnosno svojstvo cjeline koje ne postoji na nivou pojedinačnih dijelova. Upravo ovaj geštalt kvalitet omogućava, prema von Ehrenfelsu, da melodija zadrži svoj identitet čak i kada se prenese u drugi tonalitet i sastoji od potpuno drugačijih tonova. Time je pokazano da identitet perceptivne cjeline nije određen samo pojedinačnim elementima, nego njihovim međusobnim odnosima i organizacijom.&lt;ref name=&quot;Smith_1988&quot; /&gt;

Ideja ″geštalt kvaliteta″ ima svoje filozofske korijene u radovima [[David Hume|Davida Humea]], [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]], [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]], [[David Hartley|Davida Hartleyja]] i [[Ernst Mach|Ernsta Macha]]. Posebno je Machovo djelo iz 1886. ″Prilozi analizi osjeta″ ({{de|Beiträge zur Analyse der Empfindungen}}) imalo značajan utjecaj na razvoj ovih ideja, uključujući i srodne koncepte koje je razvijao [[Edmund Husserl]].&lt;ref name=&quot;Smith_1988&quot; /&gt;

Do 1914. prvi objavljeni eksplicitni osvrti na geštalt teoriju pojavili su se u fusnoti rada [[Gabriele von Wartensleben]], u kojem je geštalt pristup primijenjen na proučavanje [[ličnost|ličnosti]]. Wartensleben je bila studentica Frankfurtske akademije za društvene nauke i blisko je sarađivala s [[Max Wertheimer|Maxom Wertheimerom]] i [[Wolfgang Köhler|Wolfgangom Köhlerom]].&lt;ref name=&quot;King_Wertheimer_2017&quot;&gt;{{cite book |last=King |first=D. Brett |last2=Wertheimer |first2=Michael |date=2017 |title=Max Wertheimer and Gestalt Theory |publisher=Routledge |location=London |url=https://www.routledge.com/Max-Wertheimer-and-Gestalt-Theory/King-Wertheimer/p/book/9781412807180 |isbn=9781412807180 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kroz niz eksperimenata, Wertheimer je utvrdio da posmatrač koji prati dva naizmjenično osvijetljena svjetlosna podražaja, pod određenim uslovima, može doživjeti iluziju kretanja između dvije prostorne pozicije. Pri tome se opaža pokret iako nijedan objekt stvarno nije u pokretu. Riječ je, dakle, o čistom fenomenalnom kretanju, koje je Wertheimer nazvao [[fi-fenomen|fi-fenomenom]].&lt;ref name=&quot;Smith_1988&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Grouping&quot;&gt;{{cite journal |last=Wagemans |first=Johan |last2=Elder |first2=James H. |last3=Kubovy |first3=Michael |last4=Palmer |first4=Stephen E. |last5=Peterson |first5=Mary A. |last6=Singh |first6=Manish |last7=von der Heydt |first7=Rüdiger |date=2012 |title=A century of Gestalt psychology in visual perception: I. Perceptual grouping and figure-ground organization |journal=Psychological Bulletin |volume=138 |issue=6 |pages=1172–1217 |doi=10.1037/a0029333 |pmid=22845751 |pmc=3482144 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3482144/ |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Objavljivanje ovih rezultata 1912. u radu ″Eksperimentalne studije o opažanju pokreta″ ({{de|Experimentelle Studien über das Sehen von Bewegung}}) smatra se formalnim početkom geštalt psihologije.&lt;ref name=&quot;Wertheimer_1912&quot;&gt;{{cite journal |last=Wertheimer |first=Max |date=1912 |title=Experimentelle Studien über das Sehen von Bewegung |journal=Zeitschrift für Psychologie |volume=61 |pages=161–265 |url=https://gestalttheory.net/download/Wertheimer1912_Sehen_von_Bewegung.pdf |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;

Za razliku od [[Christian von Ehrenfels|Christiana von Ehrenfelsa]] i drugih autora koji su ranije koristili pojam ″geštalt″ u različitim značenjima, Wertheimerov doprinos sastojao se u tvrdnji da je geštalt perceptivno primaran. To znači da perceptivna cjelina prethodi svojim dijelovima i određuje njihovo značenje, a ne nastaje kao naknadni rezultat njihovog spajanja.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;

Wertheimer je zastupao radikalnije stanovište prema kojem pojedinac najprije opaža melodiju kao cjelinu, a tek potom može razlikovati pojedinačne tonove. Slično tome, u vizuelnoj percepciji najprije se opaža oblik, poput [[krug]]a, kao organizovana cjelina, dok se njegovi sastavni elementi — linije, tačke ili drugi vizuelni segmenti — prepoznaju tek naknadno. Ovakvo stanovište predstavljalo je osnovnu teorijsku promjenu u razumijevanju perceptivnih procesa i postalo jedno od osnovnih načela geštalt psihologije.

Dvojica istraživača koji su učestvovali kao ispitanici u Wertheimerovim eksperimentima o [[fi-fenomen|fi-fenomenu]] bili su [[Wolfgang Köhler]] i [[Kurt Koffka]]. Köhler je bio stručnjak za fizičku [[akustika|akustiku]] i studirao je kod fizičara [[Max Planck|Maxa Plancka]], dok je doktorat iz psihologije stekao pod mentorstvom [[Carl Stumpf|Carla Stumpfa]]. Koffka je također bio Stumpfov student, a njegova rana istraživanja bila su usmjerena na fenomene pokreta i psihološke aspekte [[ritam|ritma]].

Godine 1917. Köhler je objavio rezultate četverogodišnjih istraživanja [[učenje|učenja]] kod [[čimpanza]]. U tim istraživanjima pokazao je da životinje mogu rješavati probleme putem iznenadnog uvida u strukturu situacije, a ne isključivo postepenim asocijativnim učenjem, kako su to ranije tvrdili istraživači poput [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] i [[Edward Thorndike|Edwarda Thorndikea]] na osnovu eksperimenata sa psima i mačkama.&lt;ref name=&quot;Kohler_1925&quot;&gt;{{cite book |last=Köhler |first=Wolfgang |date=1925 |title=The Mentality of Apes |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=London |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.187610 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1921. [[Kurt Koffka]] objavio je geštalt-orijentisano djelo iz oblasti [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]], ″Razvoj uma: uvod u dječiju psihologiju″ ({{en|The Growth of the Mind: An Introduction to Child Psychology}}), u kojem je geštalt principe primijenio na psihološki razvoj djece. Uz pomoć američkog psihologa [[Robert Morris Ogden|Roberta Morrisa Ogdena]], Koffka je 1922. predstavio geštalt pristup američkoj akademskoj zajednici kroz članak objavljen u časopisu ''Psychological Bulletin''. U tom radu kritički je analizirao tadašnja objašnjenja različitih perceptivnih fenomena i ponudio geštalt alternativu.

Koffka se 1924. preselio u [[Sjedinjene Američke Države]], a od 1927. radio je na [[Smith College|Smith Collegeu]]. Godine 1935. objavio je svoje najopsežnije djelo, ″Principi geštalt psihologije″ ({{en|The Principles of Gestalt Psychology}}), u kojem je sistematizovao teorijske i istraživačke osnove geštalt psihologije.&lt;ref name=&quot;Koffka_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |date=2014 |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Mimesis International |location=Milano |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.221555 |isbn=9788857523934 |oclc=1039695390 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U ovom djelu Koffka je zastupao stanovište da nauka nije puko prikupljanje činjenica, nego njihovo uključivanje u koherentnu teorijsku strukturu. Prema njegovom shvatanju, naučno istraživanje mora obuhvatiti ne samo kvantitativne činjenice karakteristične za prirodne nauke nego i pitanja reda, organizacije i značenja ({{de|Sinn}}), uključujući vrijednost i smisao iskustva i ponašanja. Koffka je smatrao da bez uključivanja dimenzije značenja naučna istraživanja čovjeka ostaju ograničena na površinske i fragmentarne opise psiholoških pojava.

Do sredine 1930-ih vodeći predstavnici geštalt pokreta bili su izloženi pritiscima [[nacizam|nacističkog režima]], zbog čega su svi glavni članovi pokreta do 1935. emigrirali iz [[Njemačka|Njemačke]] u [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref name=&quot;Henle_1978_One_Man&quot;&gt;{{cite journal |last=Henle |first=Mary |date=1978 |title=One man against the Nazis: Wolfgang Köhler |journal=American Psychologist |volume=33 |issue=10 |pages=939–944 |doi=10.1037/0003-066X.33.10.939 |hdl=11858/00-001M-0000-002B-9E5F-5 |url=https://pure.mpg.de/rest/items/item_2347175_3/component/file_2347173/content |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Henle_1984_Ogden&quot;&gt;{{cite journal |last=Henle |first=Mary |date=1984 |title=Robert M. Ogden and Gestalt psychology in America |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=20 |issue=1 |pages=9–19 |doi=10.1002/1520-6696(198401)20:1&lt;9::aid-jhbs2300200103&gt;3.0.co;2-u |pmid=11608590 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11608590/ |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Köhler je 1940. objavio knjigu ″Dinamika u psihologiji″ ({{en|Dynamics in Psychology}}), ali je nakon toga geštalt pokret oslabio uslijed smrti svojih osnivača. Koffka je preminuo 1941, a Wertheimer 1943. Wertheimerova knjiga ″Produktivno mišljenje″ ({{en|Productive Thinking}}), posvećena rješavanju problema i matematičkom mišljenju, objavljena je posthumno 1945. Nakon njihove smrti, Köhler je ostao jedini od trojice osnivača koji je nastavio predstavljati i razvijati geštalt tradiciju.&lt;ref name=&quot;Ash_1998_Frontmatter&quot;&gt;{{cite book |last=Ash |first=Mitchell G. |date=1998 |title=Gestalt Psychology in German Culture, 1890–1967: Holism and the Quest for Objectivity |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |url=https://assets.cambridge.org/97805216/46277/frontmatter/9780521646277_frontmatter.pdf |isbn=9780521646277 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Geštalt terapija ===

Geštalt psihologija razlikuje se od [[Geštalt terapija|geštalt terapije]], koja je s njom povezana samo posredno i djelimično. Osnivači geštalt terapije, [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]], sarađivali su s neurologom [[Kurt Goldstein|Kurtom Goldsteinom]], koji je principe geštalt psihologije primjenjivao na razumijevanje funkcionisanja organizma kao cjeline. Laura Perls je bila geštalt psiholog prije nego što je postala [[Psihoanaliza|psihoanalitičarka]] i prije nego što je sa Fritzom Perlsom započela razvoj [[Geštalt terapija|geštalt terapije]]. &lt;ref name=&quot;Bocian_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Bocian |first=Bernd |date=2010 |title=Fritz Perls in Berlin 1893–1933: Expressionism – Psychoanalysis – Judaism |publisher=EHP – Verlag Andreas Kohl |location=Bergisch Gladbach |url=https://www.academia.edu/4630108/Fritz_Perls_in_Berlin_1893_1933_Expressionism_Psychoanalysis_Judaism_EHP_2010_ |isbn=9783897970687 |pages=190 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, stepen utjecaja geštalt psihologije na razvoj geštalt terapije ostaje predmet stručnih rasprava. S jedne strane, Laura Perls u početku nije podržavala upotrebu termina ″geštalt″ za novu psihoterapijsku metodu, smatrajući da bi predstavnici geštalt psihologije mogli osporiti takvu upotrebu pojma.&lt;ref name=&quot;Wysong_1979_Polster&quot;&gt;{{cite journal |last=Wysong |first=Joe |date=1979 |title=An Oral History of Gestalt Therapy: III. A Conversation with Erving and Miriam Polster |journal=The Gestalt Journal |volume=2 |issue=1 |pages=47–69 |url=https://scispace.com/pdf/an-oral-history-of-gestalt-therapy-iii-a-conversation-with-qfwasau414.pdf |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, Fritz i Laura Perls preuzeli su određene ideje i koncepte iz Goldsteinovog rada, posebno u vezi sa holističkim razumijevanjem organizma.&lt;ref name=&quot;Barlow_1981&quot;&gt;{{cite journal |last=Barlow |first=Allen R. |date=1981 |title=Gestalt therapy and Gestalt psychology: Gestalt-antecedent influence or historical accident |journal=The Gestalt Journal |volume=4 |issue=2 |url=https://gestalt.org/barlow.htm |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologinja [[Mary Henle]] isticala je da geštalt terapija nema neposredan teorijski kontinuitet sa naučnom geštalt psihologijom. U svom predsjedničkom obraćanju Sekciji 24 [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] 1975. navela je da je [[Fritz Perls]] koristio određene termine geštalt psihologije, ali im je dao drugačija značenja i kombinovao ih s elementima dubinske psihologije, [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i svakodnevnog iskustva, stvarajući zaseban terapijski pravac.&lt;ref name=&quot;Henle_1978_Gestalt&quot;&gt;{{cite journal |last=Henle |first=Mary |date=1978 |title=Gestalt Psychology and Gestalt Therapy |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=14 |issue=1 |pages=23–32 |doi=10.1002/1520-6696(197801)14:1&lt;23::AID-JHBS2300140104&gt;3.0.CO;2-H |pmid=11608149 |url=http://www.bowmancounseling.com/wp-content/uploads/2018/02/Mary-Henle_-Gestalt-Psychology-and-Gestalt-Therapy.pdf |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan oblik psihoterapije koji je, za razliku od geštalt terapije, zapravo dosljedno zasnovan na geštalt psihologiji jeste geštalt teorijska psihoterapija.

== Teorijski okvir i metodologija ==

Predstavnici geštalt psihologije razvili su skup teorijskih i metodoloških načela kojima su nastojali preoblikovati dotadašnji pristup psihološkim istraživanjima. Ovaj pristup predstavljao je odmak od dominantne naučne metodologije s početka 20. vijeka, koja je složene psihološke pojave nastojala objasniti njihovim rastavljanjem na pojedinačne elemente radi zasebne analize i redukcije složenosti istraživanog fenomena.

Jedno od osnovnih načela geštalt psihologije jeste načelo totaliteta, prema kojem se svjesno iskustvo mora posmatrati kao organizovana cjelina, uz istovremeno uvažavanje svih fizičkih i psihičkih aspekata pojedinca. Prema ovom shvatanju, priroda ljudskog uma zahtijeva da se svaki njegov element razumije kao dio dinamičkog sistema međusobnih odnosa. Zbog toga se [[holizam]] smatra osnovnim obilježjem geštalt psihologije.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Ellis_1938&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Ellis |editor-first=Willis D. |date=1938 |title=A Source Book of Gestalt Psychology |publisher=Routledge &amp; Kegan Paul |location=London |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.198039 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U skladu s tim, [[percepcija]] i značenje pojedinačnog dijela ne mogu se razumjeti nezavisno od cjeline u koju su uklopljeni. Osobine pojedinih elemenata određene su strukturom cjeline, a ne obrnuto.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Henle_1961&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Henle |editor-first=Mary |date=1961 |title=Documents of Gestalt Psychology |publisher=University of California Press |location=Berkeley and Los Angeles |url=https://archive.org/details/documentsofgesta027559mbp |lccn=61-14554 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Često citirana formulacija da je ″cjelina veća od zbira svojih dijelova″ ne smatra se potpuno preciznim izrazom geštaltističkog stanovišta. [[Kurt Koffka]] je isticao da cjelina nije naprosto veća od svojih dijelova, nego kvalitativno drugačija, jer samo sabiranje dijelova ne objašnjava odnose koji među njima postoje i koji daju značenje ukupnoj strukturi.&lt;ref name=&quot;Koffka_2014&quot; /&gt;

Drugo značajno teorijsko načelo geštalt psihologije jeste princip psihofizičkog]] izomorfizma, prema kojem postoji strukturna podudarnost između svjesnog iskustva i aktivnosti [[mozak|mozga]]. Prema ovoj pretpostavci, organizacija perceptivnog iskustva odgovara organizaciji neurofizioloških procesa u mozgu, što upućuje na povezanost psiholoških i fizioloških aspekata opažanja.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;

Na osnovu ovih teorijskih postavki razvijen je princip fenomenološke eksperimentalne analize, prema kojem psihološko istraživanje treba polaziti od neposredno datih pojava (fenomena), a ne biti ograničeno isključivo na analizu pojedinačnih osjetnih kvaliteta. U skladu s tim pristupom, geštalt psiholozi smatrali su da se psihološki fenomeni trebaju proučavati onako kako se pojavljuju u iskustvu, kao organizovane cjeline, a ne kao zbir izolovanih elemenata. S tim je povezano i načelo biotičkog eksperimenta, koje naglašava potrebu izvođenja eksperimenata u stvarnim i prirodnim okolnostima, za razliku od strogo kontrolisanih laboratorijskih uslova karakterističnih za klasičnu [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu psihologiju]]. Cilj ovakvog pristupa bio je omogućiti proučavanje [[Ponašanje|ponašanja]] i [[Percepcija|percepcije]] u uslovima koji vjernije odražavaju svakodnevno iskustvo ispitanika, čime se povećava vjerodostojnost dobijenih rezultata.&lt;ref name=&quot;Woodward_Cohen_1991&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Woodward |editor-first1=William R. |editor-last2=Cohen |editor-first2=Robert S. |date=1991 |title=World Views and Scientific Discipline Formation: Science Studies in the German Democratic Republic |publisher=Springer Netherlands |location=Dordrecht |url=https://www.researchgate.net/publication/232061142_World_views_and_scientific_discipline_formation_Science_studies_in_the_German_Democratic_Republic |isbn=9780792312864 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Principi ==

Geštalt psiholozi među prvima su sistematski dokumentovali i empirijski demonstrirali brojne činjenice o [[percepcija|percepciji]], uključujući [[Percepcija pokreta|percepciju pokreta]], [[percepcija oblika|percepciju oblika]], [[perceptivna konstantnost|perceptivnu konstantnost]] i različite oblike perceptivnih [[iluzija]].&lt;ref name=&quot;Smith_1988&quot; /&gt; Jedan od najpoznatijih primjera takvih istraživanja jeste Wertheimerovo otkriće [[fi-fenomen|fi-fenomena]], koje je postalo jedno od polazišta razvoja geštalt psihologije.&lt;ref name=&quot;Schmid_2017&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Schmid |editor-first=Hans-Jörg |date=2017 |title=Entrenchment and the Psychology of Language Learning: How We Reorganize and Adapt Linguistic Knowledge |publisher=American Psychological Association &amp; Walter de Gruyter |location=Washington, DC &amp; Berlin |url=https://www.researchgate.net/publication/316846164_Entrenchment_and_the_psychology_of_language_learning_How_we_reorganize_and_adapt_linguistic_knowledge |isbn=9783110341300 |doi=10.1037/15969-012 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Svojstva ===

Osnovna organizaciona načela geštalt sistema uključuju [[emergencija|emergenciju]], [[Reifikacija (psihologija)|reifikaciju]], [[multistabilnost]] i [[invarijantnost]].&lt;ref name=&quot;Lehar_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Lehar |first=Steven |date=2003 |title=The World in Your Head: A Gestalt View of the Mechanism of Conscious Experience |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, NJ |url=https://archive.org/details/worldinyourheadg0000leha |isbn=9780805841763 |oclc=52051454 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova načela ne predstavljaju odvojene i nezavisne mehanizme perceptivne organizacije, nego različite aspekte jedinstvenog dinamičkog procesa kojim perceptivni sistem organizuje i strukturira informacije iz okoline.&lt;ref name=&quot;Lehar_2003_BBS&quot;&gt;{{cite journal |last=Lehar |first=Steven |date=2003 |title=Gestalt isomorphism and the primacy of subjective conscious experience: A Gestalt Bubble model |journal=Behavioral and Brain Sciences |volume=26 |issue=4 |pages=375–408 |doi=10.1017/S0140525X03000098 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/behavioral-and-brain-sciences/article/gestalt-isomorphism-and-the-primacy-of-subjective-conscious-experience-a-gestalt-bubble-model/EF561998F0BEDBDE3FCEAC99A650194E |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Reifikacija ====

[[Datoteka:Reification.svg|mini|desno|300px|Reifikacija: perceptivni sistem dopunjava prostorne informacije koje nisu neposredno prisutne u podražaju, kao što je ″skriveni″ trougao u primjeru A ili sfera u primjeru C ]]

[[Reifikacija (psihologija)|Reifikacija]] predstavlja konstruktivni aspekt percepcije, pri kojem opaženi objekt sadrži više prostorno organizovanih informacija nego što ih neposredno pruža sam osjetni podražaj. Drugim riječima, perceptivni sistem aktivno organizuje i dopunjava nedostajuće informacije kako bi formirao smislenu cjelinu.

Na primjer, u prikazu '''A''' opaža se trougao iako njegove konture nisu stvarno nacrtane. U prikazima '''B''' i '''D''' vizuelni sistem povezuje odvojene elemente i interpretira ih kao dijelove jedinstvene forme, dok se u prikazu '''C''' opaža trodimenzionalni oblik iako on nije eksplicitno prikazan.

Fenomen reifikacije objašnjava se istraživanjima [[iluzorni oblici|iluzornih oblika]], koje vizuelni sistem obrađuje kao stvarne granice objekta, uprkos njihovom fizičkom odsustvu.

==== Multistabilnost ====

[[Datoteka:Multistability.svg|mini|desno|300px|[[Neckerova kocka]] i [[Rubinova vaza]] klasični su primjeri multistabilne percepcije, pri kojoj se jednoznačna vizuelna slika može interpretirati na više međusobno isključivih načina ]]

[[Multistabilnost]] ili multistabilna percepcija označava tendenciju perceptivnog sistema da kod dvosmislenih podražaja naizmjenično prelazi između dvije ili više mogućih interpretacija. U takvim situacijama fizički podražaj ostaje nepromijenjen, ali se perceptivni doživljaj mijenja.

Najpoznatiji primjeri ovog fenomena su [[Neckerova kocka]] i [[Rubinova vaza]], kod kojih percepcija spontano oscilira između alternativnih organizacija figure i pozadine. Slični primjeri uključuju i [[Nemogući trozubac|nemogući trozubac]], umjetnička djela [[M. C. Escher|M. C. Eschera]] i iluziju svjetlosnih nizova kod reklamnih natpisa, gdje se opaža prividno kretanje u različitim smjerovima.

==== Invarijantnost ====

[[Datoteka:Invariance.jpg|mini|desno|300px|Invarijantnost: jednostavni oblici prepoznaju se kao isti objekti uprkos promjenama rotacije, veličine ili položaja ]]

[[Invarijantnost]] je svojstvo [[percepcija|percepcije]] prema kojem se jednostavni [[geometrija|geometrijski]] objekti prepoznaju kao isti bez obzira na promjene njihove rotacije, translacije (pomaka) ili veličine. Ovo svojstvo omogućava stabilno prepoznavanje objekata uprkos promjenama u načinu njihovog prikaza.

Osim promjena položaja i udaljenosti, perceptivna invarijantnost obuhvata i prepoznavanje objekata uprkos perspektivnim deformacijama, različitim uslovima osvjetljenja ili promjenama pojedinačnih vizuelnih obilježja.

Na primjer, oblici prikazani u grupi '''A''' prepoznaju se kao ista osnovna forma i jasno se razlikuju od oblika u grupi '''B''', iako mogu biti prikazani iz različitih perspektiva, deformisani ili predstavljeni različitim grafičkim elementima, kao u primjerima '''C''' i '''D'''.

Savremene računske teorije vida, poput modela koje je razvio [[David Marr]], ponudile su alternativna objašnjenja načina na koji perceptivni sistem klasifikuje i prepoznaje objekte.

== Oblici perceptivne organizacije ==

=== Perceptivno grupisanje – princip pragnantnosti ===

[[Perceptivno grupisanje]] (ponekad nazvano i perceptivna segregacija)&lt;ref name=&quot;Eysenck_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Eysenck |first=Michael W. |date=2006 |title=Fundamentals of Cognition |publisher=Psychology Press |location=Hove, East Sussex &amp; New York |url=https://archive.org/details/fundamentalsofco0000eyse |isbn=9781841693743 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; predstavlja oblik [[perceptivna organizacija|perceptivne organizacije]], odnosno proces kojim organizmi određuju koje dijelove perceptivnog polja opažaju kao međusobno povezanije u odnosu na druge.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Gljiva_2020&quot;&gt;{{cite thesis |last=Gljiva |first=Emina |date=2020 |title=Lewinova teorija polja u geštalt teoriji i praksi |type=Završni diplomski rad |publisher=Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet |url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/19_20/psi/Emina-Gljiva.pdf |access-date=2. 5. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Ovakva organizacija omogućava identifikaciju i razlikovanje objekata u okolini.&lt;ref name=&quot;Eysenck_2006&quot; /&gt;

Predstavnici geštalt psihologije bili su prvi psiholozi koji su sistematski proučavali proces perceptivnog grupisanja.&lt;ref name=&quot;Eysenck_2006&quot; /&gt; Prema njihovom shvatanju, osnovno načelo perceptivne organizacije jeste princip pragnantnosti, poznat i kao princip dobre forme ({{en|good Gestalt}}).&lt;ref name=&quot;Eysenck_2006&quot; /&gt;

Njemački izraz pragnantnost ({{de|Prägnanz}}) označava sažetost, jasnoću, istaknutost i uređenost, a u okviru geštalt teorije odnosi se na tendenciju perceptivnog sistema da organizuje podražaje u što jednostavnije, pravilnije, simetričnije i stabilnije cjeline.&lt;ref name=&quot;Todorovic_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Todorović |first=Dejan |date=2008 |title=Gestalt principles |journal=Scholarpedia |volume=3 |issue=12 |pages=5345 |doi=10.4249/scholarpedia.5345 |url=http://www.scholarpedia.org/article/Gestalt_principles |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Koffka_2014&quot; /&gt;

Prema principu pragnantnosti, ljudska percepcija pokazuje sklonost ka jednostavnosti, što znači da perceptivni sistem spontano bira najjednostavniju i najuređeniju moguću interpretaciju dostupnih podražaja. Drugim riječima, složeni perceptivni sadržaji organizuju se u obrasce koji zahtijevaju najmanje kognitivnog napora za razumijevanje.

Geštalt psiholozi nastojali su dodatno precizirati ovaj opći zakon formulisanjem posebnih perceptivnih principa koji predviđaju način na koji će osjetni podražaji biti organizovani i interpretirani.&lt;ref name=&quot;Sternberg_2012&quot; /&gt;

U tom okviru, [[Max Wertheimer]] formulirao je više principa perceptivne organizacije koji objašnjavaju na koji način ljudi grupišu i opažaju objekte, posebno na osnovu [[sličnost (geštalt psihologija)|sličnosti]], [[blizina (geštalt psihologija)|blizine]] i [[kontinuitet (geštalt psihologija)|kontinuiteta]].&lt;ref name=&quot;Craighead_Nemeroff_2004&quot;&gt;{{cite book |last1=Craighead |first1=W. Edward |last2=Nemeroff |first2=Charles B. |date=2004 |title=The Concise Corsini Encyclopedia of Psychology and Behavioral Science |edition=3. |publisher=John Wiley &amp; Sons |location=Hoboken, NJ |url=https://books.google.ba/books?id=F7vd7JQ4zlcC&amp;q=gestalt&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=gestalt&amp;f=false |isbn=9780471220367 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Princip blizine ====

[[Datoteka:Gestalt proximity.svg|mini|desno|300px|Princip blizine: elementi koji se nalaze prostorno blizu jedni drugima opažaju se kao grupa, kao što su tri odvojene grupe krugova na desnoj strani ]]

Princip blizine jedan je od osnovnih principa perceptivnog grupisanja u geštalt psihologiji. Prema ovom principu, elementi koji su prostorno bliži jedni drugima imaju tendenciju da budu opaženi kao dio iste cjeline ili grupe.

Kada pojedinac opaža skup različitih objekata, perceptivni sistem spontano organizuje one elemente koji se nalaze u neposrednoj prostornoj blizini u zajedničke cjeline, čak i kada između njih ne postoji druga sličnost ili povezanost.

Na primjer, u prikazu koji ilustrira zakon blizine nalazi se ukupno 72 kruga, ali se oni ne opažaju kao jedinstvena masa nepovezanih elemenata. Umjesto toga, perceptivni sistem ih organizuje u manje grupe na osnovu njihove međusobne udaljenosti. Posmatrač tako spontano opaža jednu veću grupu od 36 krugova na lijevoj strani i tri manje grupe od po 12 krugova na desnoj strani.

Ovaj princip pokazuje da prostorna blizina djeluje kao organizacijski signal u perceptivnom sistemu, omogućavajući brzo strukturiranje vizuelnih informacija i efikasnije prepoznavanje obrazaca.

Princip blizine ima široku primjenu u oblastima kao što su [[grafički dizajn]], [[vizuelna komunikacija]] i [[oglašavanje]], gdje se koristi za naglašavanje povezanosti između elemenata i usmjeravanje pažnje posmatrača prema određenim sadržajima.&lt;ref name=&quot;Stevenson_2005&quot;&gt;{{cite web |last=Stevenson |first=Herb |date=2005 |title=Awareness and Emergence: The Gestalt Approach to Global Diversity and Change |url=https://www.academia.edu/23584402/Awareness_and_Emergence_The_Gestalt_Approach_to_Global_Diversity_and_Change |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Soegaard_2020&quot;&gt;{{cite book|last=Soegaard |first=Mads |date=2020 |title=Gestalt Principles of Form Perception |book-title=The Encyclopedia of Human-Computer Interaction |edition=2. |publisher=The Interaction Design Foundation |url=https://www.interaction-design.org/literature/book/the-glossary-of-human-computer-interaction/gestalt-principles-of-form-perception |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Princip sličnosti ====

[[Datoteka:Gestalt similarity.svg|mini|desno|300px|Princip sličnosti: objekti koji dijele zajedničke vizuelne osobine opažaju se kao grupa, zbog čega ovi jednolični krugovi djeluju kao odvojeni horizontalni redovi ]]

Zakon sličnosti predstavlja jedno od osnovnih načela perceptivnog grupisanja u geštalt psihologiji. Prema ovom principu, elementi unutar skupa podražaja imaju tendenciju da budu opaženi kao grupa ukoliko dijele slične osobine, poput oblika, boje, veličine ili teksture.

Perceptivni sistem spontano povezuje međusobno slične elemente i organizuje ih u smislene cjeline, čak i kada su prostorno ravnomjerno raspoređeni.

Na primjer, u prikazu koji ilustruje princip sličnosti nalazi se 36 krugova raspoređenih na jednakim udaljenostima, formirajući kvadratnu strukturu. Od tog broja, 18 krugova je tamno osjenčeno, a 18 svijetlo. Iako su svi elementi jednako udaljeni jedni od drugih, posmatrač spontano grupiše tamne krugove zajedno, kao i svijetle krugove, pri čemu se formira percepcija šest horizontalnih redova. Ovakva organizacija pokazuje da sličnost među elementima može imati veći utjecaj na perceptivno grupisanje od njihove prostorne udaljenosti.&lt;ref name=&quot;Soegaard_2020&quot; /&gt;

==== Princip zatvaranja ====

[[Datoteka:Gestalt closure.svg|mini|desno|300px|Princip zatvaranja: perceptivni sistem opaža nepotpune figure kao cjelovite oblike, interpretirajući ove prekinute linije kao [[krug]] i [[pravougaonik]] ]]

[[Datoteka:IBM logo.svg|mini|desno|300px|IBM-ov logotip koristi princip zatvaranja kako bi formirao slova ″IBM″ pomoću niza horizontalnih linija ]]

Princip zatvaranja odnosi se na tendenciju perceptivnog sistema da nepotpune ili djelimično prikazane figure opaža kao cjelovite i zatvorene oblike.&lt;ref name=&quot;Hamlyn_1969&quot; /&gt;

Prema geštalt psiholozima, ljudi prirodno teže organizovanju vizuelnih informacija u potpune cjeline, umjesto fokusiranja na praznine ili nedostajuće dijelove objekta. Na primjer, krug kao zatvorena figura predstavlja dobru geštalt formu zbog svoje cjelovitosti. Međutim, čak i kada su dijelovi kruga izostavljeni, perceptivni sistem ga i dalje često opaža kao potpunu figuru.&lt;ref name=&quot;Brennan_Houde_2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Brennan |first1=James F. |last2=Houde |first2=Keith A. |date=2017 |title=History and Systems of Psychology |edition=7. |publisher=Cambridge University Press |location=New York |url=https://assets.cambridge.org/97811071/78670/frontmatter/9781107178670_frontmatter.pdf |isbn=9781107178670 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ova tendencija naziva se ″zatvaranje″ i podrazumijeva perceptivno dopunjavanje nedostajućih dijelova vizuelnog podražaja. Kada pojedini dijelovi slike nedostaju, perceptivni sistem popunjava praznine kako bi formirao koherentnu i stabilnu cjelinu.

Na ilustraciji zakona zatvaranja posmatrač opaža [[krug]] na lijevoj i [[pravougaonik]] na desnoj strani slike, iako konture tih oblika nisu u potpunosti nacrtane. Bez djelovanja ovog principa, slika bi bila opažena samo kao skup nepovezanih linija različitih dužina, zakrivljenosti i orijentacija. Međutim, zahvaljujući principu zatvaranja, perceptivni sistem organizuje te fragmente u prepoznatljive cjeline.&lt;ref name=&quot;Stevenson_2005&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Soegaard_2020&quot; /&gt;

Istraživanja pokazuju da perceptivno dopunjavanje nepotpunih figura doprinosi povećanju pravilnosti i organizovanosti vizuelnog polja, čime se olakšava obrada informacija.

Zakon zatvaranja ima značajnu primjenu u [[grafički dizajn|grafičkom dizajnu]]. Poznat primjer je [[logotip]] kompanije IBM, gdje niz horizontalnih linija formira prepoznatljiva slova, iako njihove konture nisu potpuno zatvorene.

==== Princip simetrije ====

Princip simetrije navodi da um opaža objekte kao simetrične i organizovane oko centralne tačke. Perceptivno je ugodnije podijeliti objekte na paran broj simetričnih dijelova. Zbog toga, kada su dva simetrična elementa nepovezana, um ih perceptivno povezuje kako bi formirao koherentnu cjelinu. Sličnosti između simetričnih objekata povećavaju vjerovatnoću da će oni biti grupisani i opaženi kao objedinjeni simetrični objekat. Na primjer, prikaz koji ilustruje princip simetrije prikazuje konfiguraciju uglastih i zaobljenih zagrada. Kada se slika opaža, ljudi imaju tendenciju da vide tri para simetričnih zagrada, a ne šest pojedinačnih zagrada.&lt;ref name=&quot;Stevenson_2005&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Soegaard_2020&quot; /&gt;

==== Princip zajedničke sudbine ====

Princip zajedničke sudbine navodi da se objekti opažaju kao linije koje se kreću najglatkijim mogućim putem. Eksperimenti u okviru vizuelne percepcije pokazali su da kretanje elemenata nekog objekta proizvodi putanje koje posmatrač doživljava kao put kojim se objekat kreće. Elemente objekata opažamo kao da imaju zajednički pravac kretanja, što ukazuje na njihovu međusobnu povezanost. Princip kontinuiteta podrazumijeva grupisanje objekata koji dijele isti obrazac kretanja i nalaze se na istoj putanji. Na primjer, ako postoji skup tačaka od kojih se polovina kreće prema gore, a druga polovina prema dolje, opažat ćemo tačke koje se kreću prema gore i one koje se kreću prema dolje kao dvije odvojene cjeline.&lt;ref name=&quot;Todorovic_2008&quot;/&gt;

==== Princip kontinuiteta ====

[[Datoteka:CrossKeys.png|mini|desno|300px|Princip kontinuiteta: objekti koji se sijeku opažaju se kao neprekinute cjeline, što omogućava da ključ u pozadini bude viđen kao jedan kontinuirani objekat ]]

Princip kontinuiteta (poznat i kao princip dobrog nastavka) navodi da elementi objekata imaju tendenciju da budu grupisani zajedno, te integrisani u perceptivne cjeline ukoliko su poravnati unutar objekta. U slučajevima kada dolazi do presijecanja objekata, ljudi imaju tendenciju da opažaju ta dva objekta kao dvije zasebne, ali neprekinute cjeline. Podražaji ostaju razlikovani čak i kada se preklapaju. Manja je vjerovatnoća da ćemo elemente sa naglim i oštrim promjenama pravca grupisati kao jedan objekat. Na primjer, prikaz koji ilustruje princip kontinuiteta prikazuje konfiguraciju dva ukrštena ključa. Kada se slika opaža, ljudi imaju tendenciju da vide ključ u pozadini kao jedan neprekinuti ključ, a ne kao dvije odvojene polovine ključa.&lt;ref name=&quot;Stevenson_2005&quot; /&gt;

==== Princip prethodnog iskustva ====

Princip prethodnog iskustva podrazumijeva da se, u određenim okolnostima, vizuelni podražaji kategorišu na osnovu ranijeg iskustva. Ako se objekti obično opažaju u bliskoj prostornoj blizini ili u kratkim vremenskim intervalima, veća je vjerovatnoća da će biti opaženi kao povezani. Na primjer, engleski jezik sadrži 26 slova koja se, prema određenim pravilima, grupišu u riječi. Kada osoba pročita englesku riječ koju ranije nije vidjela, koristi zakon prethodnog iskustva kako bi slova ″L″ i ″I″ protumačila kao dva odvojena slova jedno pored drugog, umjesto da primijeni zakon zatvaranja i spoji ih u jedno veliko slovo U.&lt;ref name=&quot;Todorovic_2008&quot; /&gt;

==== Muzika ====

Primjer djelovanja geštalt pokreta, kao procesa i rezultata, može se uočiti u muzičkim sekvencama. Ljudi su sposobni prepoznati niz od pet ili šest tonova čak i kada su transponovani u drugačiji tonalitet ili ugađanje.&lt;ref name=&quot;Ellis_1938&quot; /&gt; Rana teorija geštalt principa grupisanja u muzici razvijena je u djelu ''Meta+Hodos'' (1961) kompozitora i muzičkog teoretičara [[James Tenney|Jamesa Tenneyja]].&lt;ref name=&quot;Tenney_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Tenney |first=James |date=2015 |title=From Scratch: Writings in Music Theory |url=https://www.researchgate.net/publication/364273962_From_Scratch_Writings_in_Music_Theory_-_by_James_Tenney_Book_review |location=Urbana |publisher=University of Illinois Press |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Koncept [[analiza auditivne scene|analize auditivne scene]], koji je razvio [[Albert Bregman]], dodatno proširuje geštalt pristup u analizi percepcije zvuka.

=== Organizacija figure i pozadine ===

Organizacija figure i pozadine predstavlja oblik perceptivne organizacije koji perceptivne elemente tumači u odnosu na njihove oblike i relativne položaje unutar rasporeda površina u trodimenzionalnom svijetu.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt; Organizacija figure i pozadine strukturira perceptivno polje na figuru (koja se izdvaja u prednjem planu perceptivnog polja) i pozadinu (koja se povlači iza figure).&lt;ref name=&quot;Brennan_Houde_2017&quot; /&gt; Pionirski rad na organizaciji figure i pozadine proveo je danski psiholog [[Edgar Rubin]]. Geštalt psiholozi pokazali su da ljudi imaju tendenciju da kao figure opažaju one dijelove perceptivnog polja koji su konveksni, simetrični, mali i zatvoreni.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;

== Rješavanje problema i uvid ==

Geštalt psihologija dala je značajan doprinos naučnom proučavanju [[rješavanje problema|rješavanja problema]].&lt;ref name=&quot;Schmid_2017&quot; /&gt; Zapravo, rani eksperimentalni radovi geštalt psihologa u [[Njemačka|Njemačkoj]] označavaju početak naučnog proučavanja rješavanja problema. Kasnije su se ta eksperimentalna istraživanja nastavila tokom 1960-ih i početkom 1970-ih godina, kroz istraživanja provedena na relativno jednostavnim laboratorijskim zadacima rješavanja problema.&lt;ref name=&quot;Mayer_1983&quot;&gt;{{cite book |last=Mayer |first=Richard E. |date=1983 |title=Thinking, Problem Solving, Cognition |url=https://archive.org/details/thinkingproblems0000maye |location=New York |publisher=W. H. Freeman and Company |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Max Wertheimer]] razlikovao je dvije vrste mišljenja: produktivno mišljenje i reproduktivno mišljenje.&lt;ref name=&quot;Sternberg_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Wertheimer_1961&quot;&gt;{{cite book |last=Wertheimer |first=Max |date=1961 |title=Productive Thinking |publisher=Tavistock Publications |url=https://archive.org/details/productivethinki0000maxw |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kellogg_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Kellogg |first=Ronald T. |date=2012 |title=Fundamentals of Cognitive Psychology |edition=2. |url=https://books.google.gm/books?id=OVaOMIaSGIcC |location=Thousand Oaks, CA |publisher=SAGE Publications |isbn=0-7619-2130-3 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Produktivno mišljenje podrazumijeva rješavanje problema putem uvida — brze, kreativne i neplanirane reakcije na situacije i interakciju sa okolinom. Reproduktivno mišljenje podrazumijeva namjerno rješavanje problema na osnovu prethodnog iskustva i znanja. Reproduktivno mišljenje odvija se [[algoritam|algoritamski]] — rješavalac problema reproducira niz koraka iz pamćenja, znajući da će oni dovesti do rješenja — ili metodom [[pokušaj i pogreška|pokušaja i pogreške]].&lt;ref name=&quot;Kellogg_2012&quot; /&gt;

[[Karl Duncker]], još jedan geštalt psiholog koji je proučavao rješavanje problema,&lt;ref name=&quot;Kellogg_2012&quot; /&gt; uveo je termin ″[[funkcionalna fiksiranost]]″ kako bi opisao poteškoće u vizuelnoj percepciji i rješavanju problema koje nastaju zbog činjenice da jedan element cjelokupne situacije već ima određenu (fiksiranu) funkciju koju je potrebno promijeniti kako bi se nešto novo opazilo ili pronašlo rješenje problema.&lt;ref name=&quot;Duncker_1974&quot;&gt;{{cite book |last=Duncker |first=Karl |date=1974 |title=Zur Psychologie des produktiven Denkens |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-3-642-88750-5 |location=Berlin, Heidelberg |publisher=Springer |access-date=2. 5. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==

Geštalt psihologija suočavala se s poteškoćama u preciznom definisanju pojmova kao što je pragnantnost, u formulisanju specifičnih predviđanja ponašanja i u razvijanju provjerljivih modela osnovnih neuralnih mehanizama.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt; Zbog toga je često bila kritikovana kao pretežno deskriptivna.&lt;ref name=&quot;Bruce_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Bruce |first=Vicki |author2=Green, Patrick R. |author3=Georgeson, Mark A. |date=1996 |title=Visual Perception: Physiology, Psychology and Ecology |edition=3. |url=https://archive.org/details/visualperception0000bruc_y6v8/page/n3/mode/2up |location=Hove, East Sussex, UK |publisher=Psychology Press |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovi nedostaci doveli su do rastućeg nezadovoljstva geštaltizmom sredinom 20. vijeka, kao i do postepenog slabljenja njegovog utjecaja u [[Psihologija|psihologiji]].&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt; Uprkos tome, geštalt psihologija postavila je temelje za brojna kasnija istraživanja percepcije obrazaca i objekata,&lt;ref name=&quot;Carlson_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Carlson |first=Neil R. |author2=Heth, C. Donald |date=2009 |title=Psychology: The Science of Behaviour |url=https://archive.org/details/psychologyscienc0004unse/mode/2up |location=Toronto |publisher=Pearson |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i za proučavanje ponašanja, mišljenja, rješavanja problema i [[psihopatologija|psihopatologije]].

=== Podrška iz kibernetike i neurologije ===

Tokom 1940-ih i 1950-ih godina, [[laboratorija|laboratorijska]] istraživanja u [[neurologija|neurologiji]] i onome što će kasnije postati poznato kao [[kibernetika]], o mehanizmu funkcionisanja žabljeg oka, ukazala su na to da je [[percepcija]] geštalta (posebno geštalta u pokretu) vjerovatno primitivnija i osnovnija od samog ″gledanja″:

{{citat|Žaba lovi na kopnu pomoću vida... Ona nema foveu, odnosno područje najveće oštrine vida, na koje bi morala usmjeriti dio slike... Čini se da žaba ne vidi, ili barem nije zainteresovana za detalje nepokretnih dijelova svijeta oko sebe. Uginut će od gladi okružena hranom ako se ona ne kreće. Njen izbor hrane određen je isključivo veličinom i kretanjem. Skočit će kako bi uhvatila svaki objekat veličine insekta ili crva, pod uslovom da se kreće na odgovarajući način. Lako ju je prevariti ne samo komadićem mesa na koncu nego bilo kojim malim pokretnim objektom... Žaba pamti pokretni objekat sve dok on ostaje u njenom vidnom polju i dok nije ometena.&lt;ref name=&quot;Rosenblith_1961&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Rosenblith |editor-first=Walter A. |date=1961 |title=Sensory Communication |url=https://books.google.com.kh/books?id=V-DfGeh86dwC |location=Cambridge, MA |publisher=MIT Press &amp; John Wiley and Sons |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

{{citat|Najniži nivoi pojmova povezanih s vizuelnom percepcijom kod čovjeka vjerovatno se ne razlikuju mnogo od onih kod žabe. U svakom slučaju, struktura [[mrežnica|mrežnice]] kod [[sisari|sisara]] i kod čovjeka ista je kao i kod [[Vodozemci|vodozemaca]]. Fenomen iskrivljenja percepcije slike stabilizovane na mrežnici daje određenu predstavu o pojmovima narednih nivoa hijerarhije. To je veoma zanimljiv fenomen. Kada osoba posmatra nepokretan objekat i ″fiksira″ ga pogledom, [[Jabučica (oko)|očne jabučice]] ne ostaju potpuno nepomične; one prave male, nehotične pokrete. Kao rezultat toga, slika objekta na mrežnici stalno je u pokretu, polako klizi i vraća se na tačku najveće osjetljivosti. Slika ″miruje u kretanju″ u blizini te tačke.&lt;ref name=&quot;Turchin_1977&quot;&gt;{{cite book |last=Turchin |first=Valentin F. |date=1977 |title=The Phenomenon of Science: A Cybernetic Approach to Human Evolution |url=https://pespmc1.vub.ac.be/POS/TurPOS-prev.pdf |location=New York |publisher=Columbia University Press |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

=== Primjena u savremenoj socijalnoj psihologiji ===

[[Halo-efekt]] može se objasniti primjenom geštalt teorija na procesuiranje socijalnih informacija.&lt;ref name=&quot;Nauts_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Nauts |first=Sanne |author2=Langner, Oliver |author3=Huijsmans, Inge |author4=Vonk, Roos |author5=Wigboldus, Daniël H. J. |date=2014 |title=Forming Impressions of Personality: A Replication and Review of Asch's (1946) Evidence for a Primacy-of-Warmth Effect in Impression Formation |url=https://repository.ubn.ru.nl/bitstream/handle/2066/128034/128034-OA.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y |journal=Social Psychology |volume=45 |issue=3 |pages=153–163 |doi=10.1027/1864-9335/a000179 |publisher=Hogrefe Publishing |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot; /&gt; Konstruktivne teorije socijalne kognicije objašnjavaju kako početna očekivanja oblikuju našu percepciju drugih. Kada osoba jednom formira pozitivan utisak o pojedincu, ona sve njegove buduće postupke nastavlja tumačiti u skladu s tim prvobitnim viđenjem.&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot; /&gt;

Geštalt teorije percepcije učvršćuju sklonost pojedinaca da postupke i osobine opažaju kao cjelinu, a ne kao izolovane dijelove;&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot; /&gt; zbog toga ljudi imaju tendenciju izgraditi koherentan i dosljedan dojam o objektima i ponašanjima kako bi postigli prihvatljiv oblik i strukturu opažanja. [[Halo-efekt]] upravo oblikuje takve obrasce percepcije kod pojedinaca,&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot; /&gt; pri čemu se halo-efekt klasifikuje kao kognitivna pristranost koja nastaje tokom formiranja utisaka.&lt;ref name=&quot;Nauts_2014&quot; /&gt;

[[Halo-efekt]] može biti pod utjecajem fizičkih osobina, društvenog statusa i brojnih drugih karakteristika.&lt;ref name=&quot;Sigall_1975&quot;&gt;{{cite book |last=Sigall |first=Harold |author2=Ostrove, Nancy |date=1975 |title=Beautiful but dangerous: Effects of offender attractiveness and nature of the crime on juridic judgment |url=https://scispace.com/pdf/beautiful-but-dangerous-effects-of-offender-attractiveness-o8shrt8fnb.pdf |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=31 |issue=3 |pages=410–414 |doi=10.1037/h0076472 |publisher=American Psychological Association |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Također, halo-efekt može imati stvarne posljedice na percepciju stvarnosti kod pojedinca, bilo negativne ili pozitivne, jer doprinosi stvaranju negativnih ili pozitivnih slika o drugim osobama ili situacijama, što može dovesti do [[samoispunjavajuće proročanstvo|samoispunjavajućih proročanstava]], [[Stereotip|stereotipa]] ili čak [[Diskriminacija|diskriminacije]].&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot; /&gt;

=== Primjena u dizajnu ===

[[Datoteka:Mississippiriver-new-01.png|mini|desno|300px|Principi geštalt grupisanja primijenjeni u kartografiji: sličnost razlikuje gradove od rijeka; zatvaranje omogućava da isprekidane linije budu opažene kao kontinuirane granice; blizina povezuje riječne segmente u jedinstven sliv; a kontinuitet omogućava prepoznavanje oblika saveznih država čak i kada su djelimično zaklonjene ]]

Geštalt zakoni koriste se u različitim oblastima vizuelnog dizajna, kao što su [[dizajn korisničkog interfejsa]] i [[kartografija]]. Zakoni sličnosti i blizine, na primjer, mogu služiti kao smjernice pri raspoređivanju [[radio dugme|radio-dugmadi]]. Također se mogu primjenjivati u dizajniranju računarskih sistema i softvera radi intuitivnije upotrebe. Primjeri uključuju raspored prečica na radnoj površini u redove i kolone.&lt;ref name=&quot;Soegaard_2020&quot; /&gt;

U dizajnu mapa, principi pragnantnosti ili grupisanja imaju značajnu ulogu u uspostavljanju konceptualnog reda prikazanih geografskih obilježja, čime se olakšava namjeravana upotreba karte.&lt;ref name=&quot;Tait_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Tait |first=Alex |date=2018 |title=Visual Hierarchy and Layout |url=https://gistbok-ltb.ucgis.org/page/current/concept/CV-03-007 |journal=Geographic Information Science &amp; Technology Body of Knowledge |volume=2018 |issue=Q2 |doi=10.22224/gistbok/2018.2.4 |publisher=University Consortium for Geographic Information Science |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Princip sličnosti primjenjuje se izborom sličnih [[kartografski simbol|kartografskih simbola]] za slične vrste obilježja ili obilježja sa sličnim svojstvima; princip blizine važan je za prepoznavanje geografskih obrazaca i regija; dok principi zatvaranja i kontinuiteta omogućavaju korisnicima da prepoznaju obilježja koja mogu biti djelimično zaklonjena drugim obilježjima (na primjer, kada cesta prelazi preko rijeke).

== Vidi također ==
{{columns-list|colwidth=22em|
* [[Augusto Garau]]
* [[Amodalna percepcija]]
* [[Kognitivna gramatika]]
* [[Egregor]]
* [[Gestaltzerfall]]
* [[Graška škola]]
* [[Hans Wallach]]
* [[Hermann Friedmann]]
* [[James J. Gibson]]
* [[James Tenney]]
* [[Zakoni asocijacije]]
* [[Mereologija]]
* [[Optička iluzija]]
* [[Pál Schiller Harkai]]
* [[Prepoznavanje obrazaca]]
* [[Fenomenologija (psihologija)]]
* [[Principi grupisanja]]
* [[Rudolf Arnheim]]
* [[Solomon Asch]]
* [[Teorija strukturnih informacija]]
* [[Topološka analiza podataka]]
* [[Wolfgang Metzger]]
* [[Vera Felicidade de Almeida Campos]]
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{commonscat|Gestalt psychology}}
{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kognitivna psihologija]]
[[Kategorija:Grafički dizajn]]
[[Kategorija:Holizam]]
[[Kategorija:Percepcija]]
[[Kategorija:Psihološke škole]]</text>
      <sha1>12ng7hfg6h5b5jm4x64ynupz18wzi5l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gestacijski dijabetes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534967</id>
    <revision>
      <id>3901902</id>
      <parentid>3898008</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T17:55:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3901902</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94605" sha1="96a37bj9bfvdbu9d10r5km4p0inq6xb" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Dijabetes melitus|Dijabetes tipa 1|Dijabetes tipa 2}}
{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime = Gestacijski dijabetes
| sinonimi = Gestacijski dijabetes melitus (GDM)
| slika       = Blue circle for diabetes.svg
| opis_slike       = Univerzalni plavi kružni simbol za dijabetes &lt;ref&gt;{{Cite web |date=17. 3. 2006 |title=Diabetes Blue Circle Symbol |url=http://www.diabetesbluecircle.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20070805042346/http://www.diabetesbluecircle.org/ |archive-date=5. 8. 2007 |publisher=International Diabetes Federation}}&lt;/ref&gt;
| specijalnost = [[Akušerstvo]] i [[endokrinologija]]
| simptomi = Tipično malo [[simptom]]a
| komplikacije = [[Preeklampsija]], [[mrtvorođenče]], depresija, povećan rizik od potrebe za [[carski rez|carskim rezom]]
| pojava = Najčešći [[treći trimestar|posljednja tri mjeseca trudnoće]]
| trajanje =
| vrste =Tip A i pregestacijski. Ove dvije grupe se dalje dijele prema povezanim rizicima i liječenju: tipovi A1, A2, B, C, D, E, F, R, RF, H i T
 
| uzroci = Nedovoljno [[insulin]]a u kontekstu [[otpornost na insulin|insulinske rezistencije]]
| rizici = [[Prekomjerna težina]], prethodni gestacijski dijabetes, porodična historija [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]], [[sindrom policistastih jajnika]]
| dijagnoza = Skrining,  [[krvni test|testovi krvi]]
| diferencijalna_dijagnoza=[[Dijabetes]] 
| prevencija = Održavanje zdrave težine i vježbanje prije trudnoće
| liječenje = [[Dijabetička dijeta]], vježbanje, injekcije [[insulina]]&lt;ref name=NIH2014/&gt;
| lijek =
| prognoza =
| frekvencija = ~6% [[trudnoća]]
| smrtnost =[[Mrtvorođenče]]
}}
'''Gestacijski dijabetes''' je stanje u kojem osoba bez [[dijabetes]]a razvija [[hiperglikemija|visok nivo šećera u krvi]] tokom [[trudnoća|trudnoće]].&lt;ref name=&quot;NIH2014&quot;&gt;{{cite journal |id={{ProQuest|2480363576}} |last1=Antoniou |first1=Andoula |last2=Papadimitriou |first2=Niki |last3=Kotrotsiou |first3=Styliani |last4=Theofanidis |first4=Dimitris |last5=Diamantidou |first5=Vassiliki |last6=Sapountzi-Krepia |first6=Despina |title=Investigation of the Effects of Obesity on Pregnant Women: A Systematic Review |journal=International Journal of Caring Sciences |volume=13 |issue=3 |date=2020 |pages=1699–1710 }}&lt;/ref&gt; 
==Klasifikacija==
Gestacijski dijabetes se formalno definiše kao &quot;bilo koji stepen [[intolerancija gkukoze|glukozne intolerancije]] sa pojavom ili prvim prepoznavanjem tokom trudnoće &quot;.&lt;ref name=&quot;definition&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Metzger BE, Coustan DR |date=august 1998 |title=Summary and recommendations of the Fourth International Workshop-Conference on Gestational Diabetes Mellitus. The Organizing Committee |journal=Diabetes Care |volume=21 |issue=Suppl 2 |pages=B161-7 |pmid=9704245}} And the rest of the issue B1–B167.&lt;/ref&gt; Ova definicija priznaje mogućnost da žena možda ima prethodno nedijagnosticiran dijabetes melitus ili da je možda razvila dijabetes slučajno s trudnoćom. Da li se simptomi povuku nakon trudnoće također nije relevantno za dijagnozu.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;&gt;{{Cite journal |last=American Diabetes Association |date=januar 2004 |title=Gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=27 Suppl 1 |issue=Supplement 1 |pages=S88-90 |doi=10.2337/diacare.27.2007.s88 |pmid=14693936 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Ženi se dijagnosticira gestacijski dijabetes kada intolerancija na glukozu traje duže od 24. do 28. sedmice trudnoće. 
Whiteova klasifikacija, nazvana po [[Priscilla White (ljekarici)|Priscilli White]],&lt;ref name=&quot;PWhite&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=White P |date=novembar 1949 |title=Pregnancy complicating diabetes |journal=The American Journal of Medicine |volume=7 |issue=5 |pages=609–16 |doi=10.1016/0002-9343(49)90382-4 |pmid=15396063}}&lt;/ref&gt; koji je bio pionir u istraživanju utjecaja tipova dijabetesa na ishod peri[[neonatus]]nog sindroma, široko se koristi za procjenu rizika za majku i [[fetus]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Priscilla White - White Classification, Diabetes in Pregnancy |url=http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170302181036/http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html |archive-date=2. 3. 2017 |access-date=20. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Razlikuje gestacijski dijabetes (tip A) i pregestacijski dijabetes (dijabetes koji je postojao prije trudnoće). Ove dvije grupe se dalje dijele prema povezanim rizicima i liječenju.&lt;ref name=&quot;OBSTETRICS&quot;&gt;{{Cite book |title=OBSTETRICS: Normal and Problem Pregnancies |url=https://archive.org/details/obstetricsnormal0000unse_f4u2 |vauthors=Gabbe SG, Niebyl JR, Simpson JL |date=2002 |publisher=Churchill Livingstone |isbn=978-0-443-06572-9 |edition=Fourth |location=New York}}&lt;/ref&gt;
(Pod)tipovi gestacijskog dijabetesa prema ovom sistemu klasifikacije su:
* Tip A1: abnormalni oralni test tolerancije glukoze (OGTT), ali normalni nivoi glukoze u krvi tokom gladovanja i dva sata nakon obroka; modifikacija ishrane je dovoljna za kontrolu nivoa glukoze.&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=august 1993 |title=Class A1 gestational diabetes: a meaningful diagnosis? |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=82 |issue=2 |pages=260–265 |issn=0029-7844 |pmid=8336875 | vauthors = Lucas MJ, Lowe TW, Bowe L, McIntire DD }}&lt;/ref&gt;
* Tip A2: abnormalni OGTT pogoršan abnormalnim nivoima glukoze tokom gladovanja ili nakon obroka; potrebna je dodatna terapija jnsulinom ili drugim lijekovima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=juli 2001 |title=Gestational diabetes mellitus diagnosed with a 2-h 75-g oral glucose tolerance test and adverse pregnancy outcomes |journal=Diabetes Care |volume=24 |issue=7 |pages=1151–1155 |doi=10.2337/diacare.24.7.1151 |issn=0149-5992 |pmid=11423494 |author11=Brazilian Gestational Diabetes Study Group | vauthors = Schmidt MI, Duncan BB, Reichelt AJ, Branchtein L, Matos MC, Costa e Forti A, Spichler ER, Pousada JM, Teixeira MM, Yamashita T }}&lt;/ref&gt;
* Tip B: početak u dobi od 20 ili više godina i trajanje kraće od 10 godina.
* Tip C: početak u dobi od 10-19 godina ili trajanje od 10–19 godina.
* Tip D: početak prije 10. godine života ili trajanje duže od 20 godina.
* Tip E: manifestni dijabetes melitus s kalcificiranim karličnim krvnim sudovima.
* Tip F: [[dijabetička nefropatija]].
* Tip R: proliferativna [[retinopatija]].
* Tip RF: [[retinopatija]] i [[nefropatija]].
* Tip H: [[ishemijska srčana bolest]].
* Tip T: prethodna transplantacija [[bubreg]]a.
Postoje još dva seta kriterija za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, oba zasnovana na nivou šećera u krvi.&lt;ref name=&quot;ADA_2017&quot;&gt;{{Cite journal |last=American Diabetes Association |date=januar 2017 |title=2. Classification and Diagnosis of Diabetes |journal=Diabetes Care |volume=40 |issue=Suppl 1 |pages=S11–S24 |doi=10.2337/dc17-S005 |pmid=27979889 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa, korištenjem testa tolerancije glukoze od 100 grama, prema Carpenteru i Coustanu:&lt;ref name=&quot;NCBI2&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Carpenter MW, Coustan DR |date=decembar 1982 |title=Criteria for screening tests for gestational diabetes |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=144 |issue=7 |pages=768–73 |doi=10.1016/0002-9378(82)90349-0 |pmid=7148898}}&lt;/ref&gt;
* Natašte 95&amp;nbsp;mg/dl
* 1 sat 180&amp;nbsp;mg/dl
* 2 sata 155&amp;nbsp;mg/dl
* 3 sata 140&amp;nbsp;mg/dl

Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa prema Nacionalnoj grupi za podatke o dijabetesu:&lt;ref name=&quot;ADA_2017&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Committee on Practice Bulletins—Obstetrics |date=februar 2018 |title=ACOG Practice Bulletin No. 190: Gestational Diabetes Mellitus |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=131 |issue=2 |pages=e49–e64 |doi=10.1097/AOG.0000000000002501 |pmid=29370047 }}&lt;/ref&gt;
* Natašte 105&amp;nbsp;mg/dl
* 1 sat 190&amp;nbsp;mg/dl
* 2 sata 165&amp;nbsp;mg/dl
* 3 sata 145&amp;nbsp;mg/dl
Treći kriterij koji je korišten podržala je Indijska studijska grupa za dijabetes u trudnoći, a odobrila ga je Nacionalna zdravstvena misija u svojim smjernicama.&lt;ref&gt;{{Cite web| title=Technical and Operational Guidelines | date=februar 2018 | url=https://nhm.gov.in/New_Updates_2018/NHM_Components/RMNCH_MH_Guidelines/Gestational-Diabetes-Mellitus.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20180619114741/http://nhm.gov.in:80/New_Updates_2018/NHM_Components/RMNCH_MH_Guidelines/Gestational-Diabetes-Mellitus.pdf | archive-date=19. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;
[https://dipsi.in/guidelines/ DIPSI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251010054702/http://dipsi.in/guidelines/ |date=10. 10. 2025 }}(Smjernice Indijske studijske grupe za dijabetes u trudnoći
OGTT se provodi kod trudnica mjerenjem glukoze u plazmi nakon dva sata posta ili dva sata nakon unosa 75 grama glukoze (bezvodni monohidrat-dekstroze). Indijske smjernice (DIPSI test) su jednostavne za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa (GDM). Mogu se brzo uraditi u okruženjima s niskim resursima, gdje mnoge trudnice dolaze na ANC preglede bez posta. Jedna vrijednost ≥140&amp;nbsp;mg/dl je dijagnostička za gestacijski dijabetes melitus.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Diagnosing Gestational Diabetes by a Single-Test Procedure Is a Propitious Step Towards Containing the Epidemic of Diabetes |journal=Cureus |date=2021 |volume=13 |issue=11 |doi=10.7759/cureus.19910 |pmid=34976516 |pmc=8712238 |doi-access=free | vauthors = Seshiah V, Balaji V, Bronson SC, Jain R, Chandrasekar A, Seshiah V, Balaji V, Bronson SC, Jain R, Chandrasekar AD }}&lt;/ref&gt;
Smjernice za skrining intolerancije glukoze u odgovarajućim sedmicama gestacije: Predviđanje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) može se izvršiti ako je PPBG nakon 2 sata ≥110&amp;nbsp;mg/dl u 10. sedmici. U samoj 8. sedmici, PPBG treba procijeniti jer, u slučaju da je PPBG &gt; 110&amp;nbsp;mg/dl u ovoj sedmici, dostupan je period od dvije sedmice da se smanji na PPBG &lt;110&amp;nbsp;mg/dl u 10. sedmici uz metformin 250&amp;nbsp;mg dva puta dnevno, pored medicinske nutritivne terapije (MNT) i [[fizička vježba|vježbanja]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Treatment of Early Gestational Glucose Intolerance |journal=Diabetes Asia Journal |date=30. 10. 2024 |volume=1 |issue=2 |pages=19–22 |doi=10.62996/daj.30102024 }}&lt;/ref&gt;

==Faktori rizika==
Klasični faktori rizika za razvoj gestacijskog dijabetesa su:&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ross G |date=juni 2006 |title=Gestational diabetes |journal=Australian Family Physician |volume=35 |issue=6 |pages=392–6 |pmid=16751853}}&lt;/ref&gt;
* [[Sindrom policistastih jajnika]]&lt;ref name=&quot;controversial&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Toulis KA, Goulis DG, Kolibianakis EM, Venetis CA, Tarlatzis BC, Papadimas I |date=august 2009 |title=Risk of gestational diabetes mellitus in women with polycystic ovary syndrome: a systematic review and a meta-analysis |journal=Fertility and Sterility |volume=92 |issue=2 |pages=667–77 |doi=10.1016/j.fertnstert.2008.06.045 |pmid=18710713 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* Prethodna dijagnoza gestacijskog dijabetesa ili [[predijabetes]]a, [[poremećaj tolerancije glukoze|poremećene tolerancije glukoze]] ili [[poremećaj glikemije natašte|poremećene glikemije natašte]]
* [[Porodična anamneza (medicina)|porodična anamneza]] koja otkriva rođaka prvog stepena sa [[Dijabetes melitus tipa 2|dijabetesom tipa 2]]
* Majčina dob – faktor rizika kod žene se povećava kako stari (posebno kod žena starijih od 35 godina).
* Očeva dob – jedna studija je otkrila da je [[Uticaj očeve dobi|očeva dob]] preko 55 godina povezana sa gestacijskim dijabetesom &lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Khandwala YS, Baker VL, Shaw GM, Stevenson DK, Lu Y, Eisenberg ML |date=oktobar 2018 |title=Association of paternal age with perinatal outcomes between 2007 and 2016 in the United States: population based cohort study |journal=BMJ |volume=363  |doi=10.1136/bmj.k4372 |pmc=6207919 |pmid=30381468}}&lt;/ref&gt;
* Etnička pripadnost (osobe s višim faktorima rizika uključuju [[Afroamerikanci|Afroamerikance]], [[Afro-Karibanci|Afro-Karibance]], [[Indijanci|autohtone amerčke narode]], [[Hispanoamerikanci|Hispanoamerikance]], [[stanovnici Pacifičkih ostrva|stanovnike Pacifičkih ostrva]] i ljude porijeklom iz [[Južna Azija|Južne Azije]])
* [[prekomjerna težina]], [[gojaznost]] ili teška gojaznost povećavaju rizik za faktor 2,1, odnosno 3,6 i 8,6.&lt;ref name=&quot;obesity&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Chu SY, Callaghan WM, Kim SY, Schmid CH, Lau J, England LJ, Dietz PM |date=august 2007 |title=Maternal obesity and risk of gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=8 |pages=2070–6 |doi=10.2337/dc06-2559a |pmid=17416786 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* Prethodna [[trudnoća]] koja je rezultirala djetetom sa [[makrosomija|makrosomijom]] (visoka porođajna težina: &gt;90. percentil ili &gt;4000 g (8&amp;nbsp;lbs 12,8 oz))
* Prethodna loša akušerska anamneza
* Drugi genetički faktori rizika: Postoji najmanje 10 gena gdje su određeni [[polimorfizam (biologija)|polimorfizam]] povezani sa povećanim rizikom od gestacijskog dijabetesa, a najznačajniji je [[TCF7L2]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Zhang C, Bao W, Rong Y, Yang H, Bowers K, Yeung E, Kiely M |year=2013 |title=Genetic variants and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review |journal=Human Reproduction Update |volume=19 |issue=4 |pages=376–90 |doi=10.1093/humupd/dmt013 |pmc=3682671 |pmid=23690305}}&lt;/ref&gt; Gen MTNR1B je čest gen koji je povezan s načinom na koji tijelo obrađuje [[insulin]] i [[glukoza|glukozu]]. Kada ovaj gen ne funkcionira ispravno, to može dovesti do manje proizvodnje insulina i višeg nivoa glukoze u krvi.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Yahaya TO, Salisu T, Abdulrahman YB, Umar AK |title=Update on the genetic and epigenetic etiology of gestational diabetes mellitus: a review |journal=Egyptian Journal of Medical Human Genetics |date=decembar 2020 |volume=21 |issue=1  |doi=10.1186/s43042-020-00054-8 |arxiv=2101.07350 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
Pored ovoga, statistike pokazuju dvostruki rizik od GDM-a kod [[pušenje|pušača]].&lt;ref name=&quot;smoking&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bjørge T, Tretli S, Engeland A |date=decembar 2004 |title=Relation of height and body mass index to renal cell carcinoma in two million Norwegian men and women |journal=American Journal of Epidemiology |volume=160 |issue=12 |pages=1168–76 |doi=10.1093/aje/kwh345 |pmid=15583369 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;  Neke studije su se bavile kontroverznijim potencijalnim faktorima rizika, kao što je [[nizak rast]].&lt;ref name=&quot;short&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ma RM, Lao TT, Ma CL, Liao SJ, Lu YF, Du MY, Xiao H, Zhang L, Yang MH, Xiao X |date=novembar 2007 |title=Relationship between leg length and gestational diabetes mellitus in Chinese pregnant women |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=11 |pages=2960–1 |doi=10.2337/dc07-0763 |pmid=17666468 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Oko 40–60% žena s gestacijskim dijabetesom nema dokazivih faktora rizika; iz tog razloga, mnogi se zalažu za skrining svih žena.&lt;ref name=&quot;precis&quot;&gt;{{Cite book |last=ACOG  |title=Precis V. An Update on Obstetrics and Gynecology. |url=https://archive.org/details/isbn_0915473224  |date=decembar 1994 |publisher=ACOG (1994) |isbn=978-0-915473-22-9 |page=[https://archive.org/details/isbn_0915473224/page/170 170]}}&lt;/ref&gt; Tipično, žene s gestacijskim dijabetesom ne pokazuju simptome (još jedan razlog za univerzalni skrining), ali neke žene mogu pokazati povećanu žeđ, [[poliurija|povećano mokrenje]], [[umor]], [[mčnina|mučninu]] i [[povraćanje]], [[cistitis|infekciju mokraćne bešike]], gljivične [[infekcije]] i [[zamagljen vid]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=27. 4. 2020 |title=Gestational Diabetes |work=American Pregnancy Association |url=https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/ |access-date=14. 10. 2020 |archive-date=12. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210512231544/https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Trudnice]] s ovim faktorima rizika možda će morati proći rani skrining pored rutinskog skrininga.&lt;ref&gt;{{Cite web| title=Gestational Diabetes: Screening Strategies, Glycemic Targets and Pharmacologic Management - Obstetric Consensus Conference | url=https://www.uwmedicine.org/sites/stevie/files/2020-11/Gestational-Diabetes-Screening-Strategies%2C-Glycemic-Targets-and-Pharmacologic-Management-OB-Consensus-Conference.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20210225004730/https://www.uwmedicine.org/sites/stevie/files/2020-11/Gestational-Diabetes-Screening-Strategies%2C-Glycemic-Targets-and-Pharmacologic-Management-OB-Consensus-Conference.pdf | archive-date=25. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Patofiziologija ==
[[Slika:insulin glucose metabolism.jpg|thumbnail|280px|Učinak jnsulina na unos i metabolizam glukoze. Insulin se veže za svoj receptor (1) na ćelijskoj membrani, što pokreće mnoge kaskade aktivacije proteina (2). To uključuje: translokaciju Glut-4 transportera na [[plazmamembrana|plazmamembranu]] i priliv glukoze (3), sintezu [[glikogen]]a (4), [[glikoliza|glikolizu]] (5) i sintezu [[masne kiseline|masnih kiselina]] (6).]]
Precizni mehanizmi koji leže u osnovi gestacijskog dijabetesa ostaju nepoznati. Obilježje gestacijskog dijabetesa je povećana [[insulinska rezistencija]]. Smatra se da [[hormon]]i trudnoće i drugi faktori ometaju djelovanje jnsulina dok se on veže za [[insulinski receptor]]. Ometanje se vjerovatno javlja na nivou [[ćelijska signalizacija|ćelijskog signalnog puta]] izvan insulinskog receptora..&lt;ref name=&quot;clinicaldiabetes&quot;&gt;{{cite journal |id={{Gale|A20331127}} |last1=Carr |first1=Darcy Barry |last2=Gabbe |first2=Steven |title=Gestational diabetes: detection, management, and implications |journal=Clinical Diabetes |date=januar 1998 |volume=16 |issue=1 |pages=4–12 }}&lt;/ref&gt; Budući da jnsulin potiče ulazak glukoze u većinu ćelija, jnsulinska rezistencija sprječava pravilan ulazak glukoze u ćelije. Kao rezultat toga, glukoza ostaje u krvotoku, gdje nivo glukoze raste. Potrebno je više jnsulina da bi se prevazišao ovaj otpor; proizvodi se oko 1,5-2,5 puta više jnsulina nego u normalnoj trudnoći.&lt;ref name=&quot;clinicaldiabetes&quot; /&gt;

Insulinska rezistencija je normalna pojava koja se javlja u drugom tromjesečju trudnoće, a u slučajevima gestacijskog dijabetesa (GDM) nakon toga napreduje do nivoa koji se vidi kod žena koje nisu trudne s dijabetesom tipa 2. Smatra se da osigurava opskrbu glukozom rastućem fetusu. Žene s GDM-om imaju jnsulinsku rezistenciju koju ne mogu kompenzirati povećanom proizvodnjom u β-ćelijama gušterače. [[Placenta]]l [[hormoni]], i, u manjoj mjeri, povećane [[masti|masne]] naslage tokom trudnoće, čini se da posreduju u jnsulinskoj rezistenciji tokom trudnoće. [[Kortizol]] i [[progesteron]] su glavni krivci, ali [[ljudski placentni laktogen]], [[prolaktin]] i [[estradiol]] također doprinose. Multivarijantna postepena regresijska analiza otkriva da su, u kombinaciji s drugim placentnim hormonima, [[leptin]], [[faktor tumorske nekroze alfa]] i [[rezistin]] uključeni u smanjenje osjetljivosti na jnsulin koje se javlja tokom trudnoće, pri čemu je faktor tumorske nekroze alfa naveden kao najjači nezavisni prediktor osjetljivosti na jnsulin u trudnoći.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Xu J, Zhao YH, Chen YP, Yuan XL, Wang J, Zhu H, Lu CM |date=2014 |title=Maternal circulating concentrations of tumor necrosis factor-alpha, leptin, and adiponectin in gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis |journal=TheScientificWorldJournal |volume=2014 |doi=10.1155/2014/926932 |pmc=4151523 |pmid=25202741 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Inverzna [[korelacija]] s promjenama u osjetljivosti na jnsulin od vremena prije začeća do kasne trudnoće objašnjava oko polovinu varijanse u smanjenju osjetljivosti na jnsulin tokom trudnoće: drugim riječima, niski nivoi ili promjene TNF alfa faktora odgovaraju većoj [[vjerovatnoća|vjerovatnoći]] ili predispoziciji za jnsulinsku rezistenciju ili osjetljivost.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Obstetrics normal and problem pregnancies |vauthors=Gabbe SG |date=2012 |publisher=Elsevier/Saunders |isbn=978-1-4557-3395-8 |edition=6th |location=Philadelphia |page=890}}&lt;/ref&gt;

Nije jasno zašto neke žene nisu u stanju uravnotežiti potrebe za jnsulinom i razviti gestacijski dijabetes; međutim, dato je nekoliko objašnjenja, sličnih onima kod [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]]: [[autoimunost]], [[mutacije]] jednog gena, [[gojaznost]], zajedno s drugim mehanizmima.&lt;ref name=&quot;pathophysiology&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Buchanan TA, Xiang AH |date=mart 2005 |title=Gestational diabetes mellitus |journal=The Journal of Clinical Investigation |volume=115 |issue=3 |pages=485–91 |doi=10.1172/JCI24531 |pmc=1052018 |pmid=15765129}}&lt;/ref&gt;
Iako je klinička slika gestacijskog dijabetesa dobro okarakterizirana, biohemijski mehanizam koji stoji iza bolesti nije dobro poznat. Jedan predloženi biohemijski mehanizam uključuje adaptaciju [[beta-ćelija|β-ćelija]],  koje proizvode jnsulin, a kontrolira ih signalni put HGF/c-MET. Adaptacija β-ćelija odnosi se na promjenu koju [[Langerhansovi otočići|ćelije pankreasnih otočića]] prolaze tokom trudnoće kao odgovor na majčine hormone, kako bi se kompenzirale povećane fiziološke potrebe majke i djeteta. Ove promjene u β-ćelijama uzrokuju povećano lučenje jnsulina zbog povećane [[ćelijska proliferacija|proliferacije β-ćelija]].&lt;ref name=&quot;SorensonBrelje2007&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sorenson RL, Brelje TC |date=juni 1997 |title=Adaptation of islets of Langerhans to pregnancy: beta-cell growth, enhanced insulin secretion and the role of lactogenic hormones |journal=Hormone and Metabolic Research |volume=29 |issue=6 |pages=301–7 |doi=10.1055/s-2007-979040 |pmid=9230352 }}&lt;/ref&gt;
HGF/[[c-MET]] je također povezan s regeneracijom β-ćelija, što ukazuje na to da HGF/c-MET može pomoći u povećanju mase β-ćelija kako bi se kompenzirale potrebe za jnsulinom tokom trudnoće. Nedavne studije podržavaju tvrdnju da gubitak HGF/c-MET signalizacije rezultira aberantnom adaptacijom β-ćelija.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alvarez-Perez JC, Ernst S, Demirci C, Casinelli GP, Mellado-Gil JM, Rausell-Palamos F, Vasavada RC, Garcia-Ocaña A |date=januar 2014 |title=Hepatocyte growth factor/c-Met signaling is required for β-cell regeneration |journal=Diabetes |volume=63 |issue=1 |pages=216–23 |doi=10.2337/db13-0333 |pmc=3868042 |pmid=24089510}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Demirci C, Ernst S, Alvarez-Perez JC, Rosa T, Valle S, Shridhar V, Casinelli GP, Alonso LC, Vasavada RC, García-Ocana A |date=maj 2012 |title=Loss of HGF/c-Met signaling in pancreatic β-cells leads to incomplete maternal β-cell adaptation and gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes |volume=61 |issue=5 |pages=1143–52 |doi=10.2337/db11-1154 |pmc=3331762 |pmid=22427375}}&lt;/ref&gt;

c-MET je [[receptor tirozin kinaze]] (RTK) koji se aktivira svojim ligandom, faktorom rasta hepatocita (HGF), i uključen je u aktivaciju nekoliko ćelijskih procesa. Kada se HGF veže za c-MET, receptor se homodimerizira i samofosforilira kako bi formirao domen prepoznavanja SH2. Aktivirani nizvodni putevi uključuju uobičajene signalne molekule kao što su RAS i MAPK, koji utiču na pokretljivost ćelija i napredovanje [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]].&lt;ref name=&quot;Organ, 2011&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Organ SL, Tsao MS |date=novembar 2011 |title=An overview of the c-MET signaling pathway |journal=Therapeutic Advances in Medical Oncology |volume=3 |issue=1 Suppl |pages=S7–S19 |doi=10.1177/1758834011422556 |pmc=3225017 |pmid=22128289}}&lt;/ref&gt;

Studije su pokazale da je HGF važna signalna molekula u [[stres]]nim situacijama, gdje je potrebno više jnsulina. [[Trudnoća]] uzrokuje povećanu jnsulinsku rezistenciju i veću potražnju za jnsulinom. β-ćelije moraju to kompenzirati povećanjem proizvodnje jnsulina ili proliferacijom. Ako se nijedan od ovih procesa ne dogodi, tada se uočavaju markeri za gestacijski dijabetes. Uočeno je da trudnoća povećava nivoe HGF-a, što pokazuje [[korelacija|korelaciju]] koja ukazuje na vezu između signalnog puta i povećanih potreba za jnsulinom. Kada nema signalizacije, veća je [[vjerovatnoća]] da će se pojaviti gestacijski dijabetes.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;/&gt;

Tačan mehanizam adaptacije β-ćelija regulisane HGF/c-MET-om još nije poznat. Predloženo je nekoliko [[hipoteza]] o tome kako signalne molekule doprinose nivoima jnsulina tokom trudnoće. c-MET može stupiti u interakciju sa FoxM1, molekulom važnom u [[ćelijski ciklus|ćelijskom ciklusu]], jer se nivoi [[FOXM1]] smanjuju kada c-MET nije prisutan. Osim toga, c-MET može stupiti u interakciju sa [[p27 (gen)|p27]] jer se nivoi proteina povećavaju kada c-MET nije prisutan. Druga hipoteza kaže da c-MET može kontrolirati apoptozu β-ćelija jer nedostatak c-MET uzrokuje povećanu ćelijsku smrt, ali mehanizmi signalizacije nisu razjašnjeni.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;/&gt;

Iako mehanizam HGF/c-MET kontrole gestacijskog dijabetesa još nije dobro shvaćen, postoji jaka [[korelacija]] između signalnog puta i nemogućnosti proizvodnje adekvatne količine jnsulina tokom trudnoće, te stoga može biti meta budućih terapija za dijabetes.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;/&gt;
Budući da [[glukoza]] putuje kroz [[placenta|posteljicu]]  (putem [[difuzija|olakšane difuzije]],  pomoću [[GLUT1]] nosača), koji se nalazi u sinciciotrofoblastu i na mikrovilima i na baznim membranama, ove membrane mogu biti korak koji ograničava brzinu u transportu glukoze kroz placentu. Postoji dvostruko do trostruko povećanje ekspresije sinciciotrofoblastnih transportera glukoze s napredovanjem gestacije. Konačno, uloga GLUT3/GLUT4 transporta ostaje spekulativna. Ako je neliječeni [[fetus]] s gestacijskim dijabetesom izložen konstantno višim nivoima glukoze, to dovodi do povećanih fetalnih nivoa jnsulina (sam jnsulin ne može proći kroz placentu). Efekti jnsulina koji stimuliraju rast mogu dovesti do prekomjernog rasta i velikog tijela ([[makrosomija]]). Nakon rođenja, okruženje s visokim nivoom glukoze nestaje, ostavljajući ove novorođenčad s kontinuirano visokom proizvodnjom jnsulina i osjetljivošću na niske nivoe glukoze u krvi (hipoglikemija]]).&lt;ref name=&quot;controversies&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kelly L, Evans L, Messenger D |date=maj 2005 |title=Controversies around gestational diabetes. Practical information for family doctors |journal=Canadian Family Physician |volume=51 |issue=5 |pages=688–95 |pmc=1472928 |pmid=15934273}}&lt;/ref&gt;

==Skrlning==
{| class=&quot;wikitable&quot; style = &quot;float: right; margin-left:15px; text-align:center&quot;
|+Testovi za gestacijski dijabetes
|-
|Test glukoze u krvi bez izazivanja
* Test glukoze natašte
* Test glukoze 2 sata [[hrana|postprandijal]] (nakon obroka)
* Slučajni test glukoze
|-
|Skrining test izazivanja glukoze
|-
|[[Oralni test tolerancije glukoze]] (OGTT)
|-
|}

Nekoliko skrining i dijagnostičkih testova korišteno je za traženje visokih nivoa [[glukoza|glukoze]] u [[krvnoj plazmi|plazmi]] ili [[krvnom serumu|serumu]] u definiranim okolnostima. Jedna metoda je postepeni pristup gdje se sumnjiv rezultat na skrining testu prati dijagnostičkim testom. Alternativno, složeniji dijagnostički test može se koristiti direktno pri prvoj prenatalnoj posjeti za ženu s visokorizičnom trudnoćom. (naprimjer, kod osoba sa [[sindromom policistastih jajnika]] ili ''[[acanthosis nigricans]]'').&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt;

Testovi glukoze u krvi bez izazivanja uključuju mjerenje nivoa glukoze u uzorcima krvi bez izazivanja ispitanika rastvorima glukoze. Nivo glukoze u krvi se određuje natašte, dva sata nakon obroka ili u bilo koje nasumično vrijeme. Nasuprot tome, testovi izazivanja uključuju ispijanje rastvora glukoze i nakon toga mjerenje koncentracije glukoze u krvi; kod dijabetesa oni imaju tendenciju da ostanu visoki. [[Rastvor]] glukoze ima vrlo sladak okus, što nekim ženama nije ugodno; stoga se ponekad dodaju vještačke arome. Neke žene mogu osjetiti mučninu tokom testa, a još više kod viših nivoa glukoze.&lt;ref name=&quot;taste&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sievenpiper JL, Jenkins DJ, Josse RG, Vuksan V |date=februar 2001 |title=Dilution of the 75-g oral glucose tolerance test improves overall tolerability but not reproducibility in subjects with different body compositions |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |volume=51 |issue=2 |pages=87–95 |doi=10.1016/S0168-8227(00)00209-6 |pmid=11165688}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;notaste&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Reece EA, Holford T, Tuck S, Bargar M, O'Connor T, Hobbins JC |date=januar 1987 |title=Screening for gestational diabetes: one-hour carbohydrate tolerance test performed by a virtually tasteless polymer of glucose |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=156 |issue=1 |pages=132–4 |doi=10.1016/0002-9378(87)90223-7 |pmid=3799747}}&lt;/ref&gt;

Jpš uvijek nema dovoljno istraživanja koja bi pokazala koji je najbolji način za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Farrar |first1=Diane |last2=Duley |first2=Lelia |last3=Dowswell |first3=Therese |last4=Lawlor |first4=Debbie A |title=Different strategies for diagnosing gestational diabetes to improve maternal and infant health |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |date=23. 8. 2017 |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD007122.pub4 |pmid=28832911 |pmc=6483546 }}&lt;/ref&gt; Rutinski pregled žena testom glukoze može otkriti više žena s gestacijskim dijabetesom nego samo pregled žena s faktorima rizika.&lt;ref name=&quot;Tieu2017&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, McPhee AJ, Crowther CA, Middleton P, Shepherd E |date=august 2017 |title=Screening for gestational diabetes mellitus based on different risk profiles and settings for improving maternal and infant health |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD007222.pub4 |pmc=6483271 |pmid=28771289}}&lt;/ref&gt; Hemoglobin A&lt;sup&gt;1c&lt;/sup&gt; (HbA1c) ne preporučuje se za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, jer je manje pouzdan marker glikemije tokom trudnoće od oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT).&lt;ref&gt;{{cite press release |title=HbA1c Can Underestimate Maternal Glycemia During Pregnancy |url=https://advances.massgeneral.org/obgyn/journal.aspx?id=1557 |publisher=Massachusetts General Hospital |date=27. 5. 2020 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Edelson |first1=P Kaitlyn |last2=James |first2=Kaitlyn E |last3=Leong |first3=Aaron |last4=Arenas |first4=Juliana |last5=Cayford |first5=Melody |last6=Callahan |first6=Michael J |last7=Bernstein |first7=Sarah N |last8=Tangren |first8=Jessica Sheehan |last9=Hivert |first9=Marie-France |last10=Higgins |first10=John M |last11=Nathan |first11=David M |last12=Powe |first12=Camille E |title=Longitudinal Changes in the Relationship Between Hemoglobin A1c and Glucose Tolerance Across Pregnancy and Postpartum |journal=The Journal of Clinical Endocrinology &amp; Metabolism |date=maj 2020 |volume=105 |issue=5 |pages=e1999–e2007 |doi=10.1210/clinem/dgaa053 |pmid=32010954 |pmc=7236626 }}&lt;/ref&gt;

Budući da žene kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes (GDM) tokom trudnoće imaju povećan rizik od razvoja [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]] nakon trudnoće, potreban je test tolerancije glukoze nakon trudnoće.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Noctor |first1=Eoin |title=Type 2 diabetes after gestational diabetes: The influence of changing diagnostic criteria |journal=World Journal of Diabetes |date=2015 |volume=6 |issue=2 |pages=234–244 |doi=10.4239/wjd.v6.i2.234 |doi-access=free |pmid=25789105 |pmc=4360417 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu nedavne meta-analize koju je sproveo Institut za istraživanje ishoda usmjerenih na pacijenta, istraživanje je pokazalo da su podsjetnici na testiranje nakon trudnoće povezani s većim pridržavanjem oralnog testa tolerancije na glukozu do jedne godine nakon porođaja.&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Saldanha |first1=Ian J. |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK592637/ |title=Postpartum Care up to 1 Year After Pregnancy: A Systematic Review and Meta-Analysis |last2=Adam |first2=Gaelen P. |last3=Kanaan |first3=Ghid |last4=Zahradnik |first4=Michael L. |last5=Steele |first5=Dale W. |last6=Danilack |first6=Valery A. |last7=Peahl |first7=Alex Friedman |last8=Chen |first8=Kenneth K. |last9=Stuebe |first9=Alison M. |date=2023 |publisher=Agency for Healthcare Research and Quality (US) |series=AHRQ Comparative Effectiveness Reviews |location=Rockville (MD) |pmid=37315166}}&lt;/ref&gt;

===Putevi===
Mišljenja o optimalnim mjerama skrininga i dijagnostike se razlikuju, dijelom zbog razlika u populacijskim rizicima, razmatranjima isplativosti i nedostatka [[medicina zasnovana na dokazima|baze dokaza]] za podršku velikim nacionalnim programima skrininga.&lt;ref name=&quot;SOGCguidelines&quot;&gt;{{cite journal |last1=Berger |first1=Howard |last2=Crane |first2=Joan |last3=Farine |first3=Dan |title=Screening for Gestational Diabetes Mellitus |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada |date=februar 2003 |volume=25 |issue=2 |pages=96–6 |doi=10.1016/S1701-2163(16)30205-5 |pmid=12577126 }}&lt;/ref&gt; Najsloženiji režim uključuje nasumični test glukoze u krvi tokom zakazivanja pregleda, skrining test glukoze oko 24–28 sedmica trudnoće, nakon čega slijedi OGTT ako su testovi izvan normalnih granica. Ako postoji velika sumnja, žena se može testirati ranije.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;/&gt;

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], većina akušera preferira univerzalni skrining sa skrining testom glukoze.&lt;ref name=&quot;USquestionnaire&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbe SG, Gregory RP, Power ML, Williams SB, Schulkin J |date=juni 2004 |title=Management of diabetes mellitus by obstetrician-gynecologists |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=103 |issue=6 |pages=1229–34 |doi=10.1097/01.AOG.0000128045.50439.89 |pmid=15172857 }}&lt;/ref&gt; U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], akušerske jedinice se često oslanjaju na faktore rizika i nasumični test glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;UKquestionnaire&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Mires GJ, Williams FL, Harper V |date=februar 1999 |title=Screening practices for gestational diabetes mellitus in UK obstetric units |journal=Diabetic Medicine |volume=16 |issue=2 |pages=138–41 |doi=10.1046/j.1464-5491.1999.00011.x |pmid=10229307 }}&lt;/ref&gt; [[Američko udruženje za dijabetes]] i [[Društvo opstetričara i ginekologa Kanade]] preporučuju rutinski skrining, osim ako [[žena]] nije niskog rizika (to znači da žena mora biti mlađa od 25 godina i imati [[indeks tjelesne mase]] manji od 27, bez ličnih, etničkih ili porodičnih faktora rizika)&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SOGCguidelines&quot;/&gt; [[Kanadsko udruženje za dijabetes]] i [[Američki koledž opstetričara i ginekologa]] preporučuju univerzalni skrining.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Thompson |first1=David |last2=Berger |first2=Howard |last3=Feig |first3=Denice |last4=Gagnon |first4=Robert |last5=Kader |first5=Tina |last6=Keely |first6=Erin |last7=Kozak |first7=Sharon |last8=Ryan |first8=Edmond |last9=Sermer |first9=Mathew |last10=Vinokuroff |first10=Christina |title=Diabetes and Pregnancy |journal=Canadian Journal of Diabetes |date=april 2013 |volume=37 |pages=S168–S183 |doi=10.1016/j.jcjd.2013.01.044 |pmid=24070943 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ACOG&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbe SG, Graves CR |date=oktobar 2003 |title=Management of diabetes mellitus complicating pregnancy |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=102 |issue=4 |pages=857–68 |doi=10.1016/j.obstetgynecol.2003.07.001 |pmid=14551019}}&lt;/ref&gt; [[Radna grupa za preventivne usluge SAD-a]] utvrdila je da nema dovoljno dokaza za preporuku za ili protiv rutinskog pregleda,&lt;ref name=&quot;pmid18490689&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hillier TA, Vesco KK, Pedula KL, Beil TL, Whitlock EP, Pettitt DJ |date=maj 2008 |title=Screening for gestational diabetes mellitus: a systematic review for the U.S. Preventive Services Task Force |journal=Annals of Internal Medicine |volume=148 |issue=10 |pages=766–75 |doi=10.7326/0003-4819-148-10-200805200-00009 |pmid=18490689 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; i Cochraneov pregled iz 2017. godine otkrio je da ne postoje dokazi koji bi utvrdili koja je metoda skrininga najbolja za žene i njihove bebe.&lt;ref name=&quot;Tieu2017&quot; /&gt;

Neke trudnice i pružaoci njege odlučuju se odreći rutinskog skrininga zbog odsustva faktora rizika; Međutim, ovo se ne preporučuje zbog velikog udjela žena koje razviju gestacijski dijabetes uprkos tome što nemaju faktore rizika i opasnosti za majku i bebu ako gestacijski dijabetes ostane neliječen.&lt;ref name=&quot;precis&quot; /&gt;

===Testovi glukoze u krvi bez izazivanja infekcije===
Kada se utvrdi da je nivo glukoze u plazmi viši od 126&amp;nbsp;mg/dL (7,0&amp;nbsp;mmol/L) nakon posta ili preko 200&amp;nbsp;mg/dL (11,1&amp;nbsp;mmol/L) u bilo kojoj prilici, i ako se to potvrdi sljedećeg dana, postavlja se dijagnoza gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) i nije potrebno daljnje testiranje.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot; /&gt; Ovi testovi se obično izvode prilikom prve preneonatusne posjete. Jednostavni su za primjenu i jeftini, ali imaju niže performanse u poređenju s drugim testovima, sa umjerenim [[Osjetljivost i specifičnost#Osjetljivost|senzitivnost]], niskim [[Osjetljivost i specifičnost|specifičnost]] i visokim [[lažna pozitivnost|lažno pozitivnim]] stopama.&lt;ref name=&quot;FGTreview&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Agarwal MM, Dhatt GS |date=februar 2007 |title=Fasting plasma glucose as a screening test for gestational diabetes mellitus |journal=Archives of Gynecology and Obstetrics |volume=275 |issue=2 |pages=81–7 |doi=10.1007/s00404-006-0245-9 |pmid=16967273 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FGT&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sacks DA, Chen W, Wolde-Tsadik G, Buchanan TA |date=juni 2003 |title=Fasting plasma glucose test at the first prenatal visit as a screen for gestational diabetes |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=101 |issue=6 |pages=1197–203 |doi=10.1016/s0029-7844(03)00049-8 |pmid=12798525 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;fasting&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Agarwal MM, Dhatt GS, Punnose J, Zayed R |date=april 2007 |title=Gestational diabetes: fasting and postprandial glucose as first prenatal screening tests in a high-risk population |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=52 |issue=4 |pages=299–305 |pmid=17506370}}&lt;/ref&gt;

===Test izazivanja glukoze===
Test izazivanja glukoze (ponekad nazvan O'Sullivanov test) izvodi se između 24. i 28. sedmice i može se smatrati pojednostavljenom verzijom oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT). Za ovaj test izazivanja nije potreban prethodni post,&lt;ref&gt;[http://www.ddeamc.amedd.army.mil/clinical/pathology/DPALSGTT.aspx GLUCOSE TOLERANCE TEST] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130219091418/http://www.ddeamc.amedd.army.mil/clinical/pathology/DPALSGTT.aspx |date=19. 2. 2013 }} at the Dwight D. Eisenhower Army Medical Center. Last Modified November 25, 2009&lt;/ref&gt; ra razliku od OGTT-a. O'Sullivanov test uključuje ispijanje rastvora koji sadrži 50 grama glukoze i mjerenje nivoa u [[krv]]i sat vremena kasnije.&lt;ref name=&quot;niddk&quot;&gt;{{Cite web |year=2006 |title=What I need to know about Gestational Diabetes |url=http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/gestational/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20061126044339/http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/gestational/ |archive-date=26. 11. 2006 |access-date=27. 11. 2006 |website=National Diabetes Information Clearinghouse |vauthors=Metzger BE, Biastre SA, Gardner B}}&lt;/ref&gt;
Ako se granična vrijednost postavi na 140&amp;nbsp;mg/dL (7,8&amp;nbsp;mmol/L), 80% žena s gestacijskim dijabetesom (GDM) bit će otkriveno.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;/&gt; Ako se ovaj prag za daljnje testiranje snizi na 130&amp;nbsp;mg/dL, 90% slučajeva GDM-a bit će otkriveno, ali će također biti više žena koje će biti nepotrebno podvrgnute naknadnom OGTT-u.

===Oralni test tolerancije glukoze===
Standardizirani [[oralni test tolerancije glukoze]] (OGTT)&lt;ref name=&quot;MedlinePlus_preg_glucose&quot;&gt;{{MedlinePlusEncyclopedia|007562|Glucose screening tests during pregnancy}}&lt;/ref&gt; treba se uraditi ujutro nakon noćnog [[post]]a između 8 i 14 sati. Tokom prethodna tri dana, ispitanik mora imati neograničenu ishranu (koja sadrži najmanje 150 g [[ugljikohidrat]]a dnevno) i neograničenu fizičku aktivnost. Ispitanik treba da sjedi tokom testa i ne smije pušiti tokom cijelog testa.
IADPSG (Međunarodno udruženje grupa za proučavanje dijabetesa i trudnoće) razvilo je dijagnostičke kriterije za GDM, na osnovu rezultata nepovoljnih ishoda trudnoće u studiji o hiperglikemiji i nepovoljnim ishodima trudnoće (HAPO).&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA |date=maj 2008 |title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes |journal=The New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=19 |pages=1991–2002 |doi=10.1056/NEJMoa0707943 |pmid=18463375 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovo je preporučila [[SZO]] 2013. godine.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Diagnostic criteria and classification of hyperglycaemia first detected in pregnancy |date=2013 |publisher=World Health Organization |hdl=10665/85975 | vauthors = Organization WH }}&lt;/ref&gt;

Prema ovome, gestacijski dijabetes melitus treba dijagnosticirati u bilo kojem trenutku trudnoće ako je ispunjen jedan od sljedećih kriterija, korištenjem OGTT testa sa 75 g glukoze:
* Nivo glukoze u krvi natašte ≥92&amp;nbsp;mg/dL (5,1&amp;nbsp;mmol/L)
* Nivo glukoze u krvi nakon 1 sata ≥180&amp;nbsp;mg/dL (10&amp;nbsp;mmol/L)
* Nivo glukoze u krvi nakon 2 sata ≥153&amp;nbsp;mg/dL (8,5&amp;nbsp;mmol/L)

===Testiranje glukoze u urinu===
Žene s gestacijskim dijabetesom mogu imati visok nivo glukoze u urinu ([[glukozurija]]). Iako se testiranje [[dip-štapićem]] široko primjenjuje, ono slabo funkcionira, a nije dokazano da prekid rutinskog testiranja dip-štapićem uzrokuje nedovoljnu dijagnozu tamo gdje se provodi univerzalni skrining.&lt;ref name=&quot;routine&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Rhode MA, Shapiro H, Jones OW |date=mart 2007 |title=Indicated vs. routine prenatal urine chemical reagent strip testing |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=52 |issue=3 |pages=214–9 |pmid=17465289}}&lt;/ref&gt; Povećana [[brzina glomerulske filtracije]] tokom trudnoće doprinosi tome da oko 50% žena ima glukozu u urinu, na testovima glukoze u urinu u nekom trenutku trudnoće. [[Glomerul]]ska filtracija se povećava tokom trudnoće zbog povećanja volumena krvi potrebnog za održavanje fetusa.&lt;ref&gt;Hussein, Wael, and Richard A Lafayette. &quot;Renal Function in Normal and Disordered Pregnancy.&quot; Current Opinion in Nephrology and Hypertension, U.S. National Library of Medicine, Jan. 2014, pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4117802/#:~:text=Recent%20findings,pressure%20and%20increased%20renal%20size.&lt;/ref&gt; Osjetljivost glukozurije za gestacijski dijabetes (GDM) u prva dva tromjesečja je samo oko 10%, a [[pozitivna prediktivna vrijednost]] je oko 20%.&lt;ref name=&quot;glucosuria&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alto WA |date=novembar 2005 |title=No need for glycosuria/proteinuria screen in pregnant women |journal=The Journal of Family Practice |volume=54 |issue=11 |pages=978–83 |id={{Gale|A138582366}} |pmid=16266604 |url=https://cdn.mdedge.com/files/s3fs-public/Document/September-2017/5411JFP_OriginalResearch.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ascorbicacid&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ritterath C, Siegmund T, Rad NT, Stein U, Buhling KJ |year=2006 |title=Accuracy and influence of ascorbic acid on glucose-test with urine dip sticks in prenatal care |journal=Journal of Perinatal Medicine |volume=34 |issue=4 |pages=285–8 |doi=10.1515/JPM.2006.054 |pmid=16856816 }}&lt;/ref&gt;

==Prevencija==
Suplementacija [[vitamin D|vitaminom D]] tokom trudnoće može pomoći u sprečavanju gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Palacios C, Trak-Fellermeier MA, Martinez RX, Lopez-Perez L, Lips P, Salisi JA, John JC, Peña-Rosas JP |date=oktobar 2019 |title=Regimens of vitamin D supplementation for women during pregnancy |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2019 |issue=10  |doi=10.1002/14651858.CD013446 |pmc=6776191 |pmid=31581312}}&lt;/ref&gt; Pregled iz 2015. godine pokazao je da je umjerena fizička aktivnost, kada se izvodi tokom trudnoće, efikasna u prevenciji gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Sanabria-Martínez G, García-Hermoso A, Poyatos-León R, Álvarez-Bueno C, Sánchez-López M, Martínez-Vizcaíno V |date=august 2015 |title=Effectiveness of physical activity interventions on preventing gestational diabetes mellitus and excessive maternal weight gain: a meta-analysis |journal=BJOG |volume=122 |issue=9 |pages=1167–74 |doi=10.1111/1471-0528.13429 |pmid=26036300 }}&lt;/ref&gt;, Pregled iz 2014., međutim, nije pronašao značajan učinak.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Yin YN, Li XL, Tao TJ, Luo BR, Liao SJ |date=februar 2014 |title=Physical activity during pregnancy and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials |journal=British Journal of Sports Medicine |volume=48 |issue=4 |pages=290–5 |doi=10.1136/bjsports-2013-092596 |pmid=24037671 }}&lt;/ref&gt; It is uncertain if additional dietary advice interventions help to reduce the risk of gestational diabetes.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA |date=januar 2017 |title=Dietary advice interventions in pregnancy for preventing gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |doi=10.1002/14651858.CD006674.pub3 |pmc=6464792 |pmid=28046205}}&lt;/ref&gt; Međutim, podaci iz [[Studija o zdravlju medicinskih sestara|Studije o zdravlju medicinskih sestara]] pokazuju da je pridržavanje zdrave [[biljojed|biljne prehrane]] povezano s manjim rizikom od gestacijskog dijabetesa melitusa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Chen Z, Qian F, Liu G, Li M, Voortman T, Tobias DK, Ley SH, Bhupathiraju SN, Li LJ, Chavarro JE, Sun Q, Hu FB, Zhang C |date=decembar 2021 |title=Prepregnancy plant-based diets and the risk of gestational diabetes mellitus: a prospective cohort study of 14,926 women |journal=The American Journal of Clinical Nutrition |volume=114 |issue=6 |pages=1997–2005 |doi=10.1093/ajcn/nqab275 |pmc=8634573 |pmid=34510175}}&lt;/ref&gt;
Intervencije u ishrani i fizičkoj aktivnosti osmišljene da spriječe prekomjerno [[debljanje tokom gestacije]] smanjuju stopu gestacijskog dijabetesa. Međutim, uticaj ovih intervencija varira u zavisnosti od indeksa tjelesne mase osobe, kao i od regije u kojoj su studije provedene.&lt;ref name=&quot;pmid29698713&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Bennett CJ, Walker RE, Blumfield ML, Gwini SM, Ma J, Wang F, Wan Y, Dickinson H, Truby H |date=juli 2018 |title=Interventions designed to reduce excessive gestational weight gain can reduce the incidence of gestational diabetes mellitus: A systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |type=Review |volume=141 |pages=69–79 |doi=10.1016/j.diabres.2018.04.010 |pmid=29698713 }}&lt;/ref&gt;

Dokazi umjerenog kvaliteta ukazuju na to da postoji smanjeni rizik od gestacijskog dijabetesa melitusa i carskog reza kombinovanim dijetom i intervencijama vježbanja tokom trudnoće, kao i smanjenje gestacijskog dobijanja na težini, u poređenju sa standardnom njegom.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Shepherd E, Gomersall JC, Tieu J, Han S, Crowther CA, Middleton P |date=novembar 2017 |title=Combined diet and exercise interventions for preventing gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=11 |doi=10.1002/14651858.cd010443.pub3 |pmc=6485974 |pmid=29129039}}&lt;/ref&gt; Ne postoje jasni dokazi da uzimanje metformina tokom trudnoće smanjuje rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa, iako neki dokazi povezuju njegovu upotrebu sa smanjenim povećanjem tjelesne težine majke tokom trudnoće.
Pregled iz 2023. otkrio je da biljna prehrana (uključujući [[voće]], [[povrće]], cjelovite [[žitarice]], orašaste plodove i sjemenke te čaj) bogata fitokemikalijama smanjuje rizik od gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Jaworsky K, DeVillez P, Basu A |date=februar 2023 |title=The Role of Phytochemicals and Plant-Based Diets in Gestational Diabetes: Evidence from Clinical Trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=20 |issue=5 |page=4188 |doi=10.3390/ijerph20054188 |pmc=10001985 |pmid=36901197 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Cochraneov pregled, ažuriran 2023. godine, navodi da [[Inozitol|mio-inozitol]] ima potencijalno blagotvoran učinak na poboljšanje osjetljivosti na jnsulin, što sugerira da bi mogao biti koristan za žene u prevenciji gestacijskog dijabetesa.″&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Soana K Motuhifonuaa, Luling Lina. Jane Alsweiler, Tineke J Crawford, Caroline A Crowther |date=15. 2. 2023 |title=Antenatal dietary supplementation with myo-inositol for preventing gestational diabetes |journal= Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2023 |issue=2 |doi=10.1002/14651858.CD011507.pub3 |pmc=9930614 |pmid=36790138}}&lt;/ref&gt; 
Pretpostavlja se da kod žena koje su imale gestacijski dijabetes, prehrana, vježbanje, [[obrazovanje]] i promjene načina života između trudnoća mogu smanjiti šanse za ponovni gestacijski dijabetes u budućim trudnoćama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA |date=august 2017 |title=Interconception care for women with a history of gestational diabetes for improving maternal and infant outcomes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=8  |doi=10.1002/14651858.CD010211.pub3 |pmc=6483533 |pmid=28836274}}&lt;/ref&gt; Za žene s normalnim [[BMI]] prije trudnoće, lahka do umjerena fizička aktivnost od 30–60 minuta tri puta sedmično tokom trudnoće može smanjiti pojavu gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ming |first1=Wai-Kit |last2=Ding |first2=Wenjing |last3=Zhang |first3=Casper J. P. |last4=Zhong |first4=Lieqiang |last5=Long |first5=Yuhang |last6=Li |first6=Zhuyu |last7=Sun |first7=Cong |last8=Wu |first8=Yanxin |last9=Chen |first9=Hanqing |last10=Chen |first10=Haitian |last11=Wang |first11=Zilian |title=The effect of exercise during pregnancy on gestational diabetes mellitus in normal-weight women: a systematic review and meta-analysis |journal=BMC Pregnancy and Childbirth |date=decembar 2018 |volume=18 |issue=1 |page=440 |doi=10.1186/s12884-018-2068-7 |doi-access=free |pmc=6233372 |pmid=30419848 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da žene koje su završile najmanje 600 MET-min/sedmično vježbanjem umjerenog intenziteta mogu smanjiti vjerovatnoću razvoja gestacijskog dijabetesa melitusa za najmanje 25%.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal |last1=Davenport |first1=Margie H |last2=Ruchat |first2=Stephanie-May |last3=Poitras |first3=Veronica J |last4=Jaramillo Garcia |first4=Alejandra |last5=Gray |first5=Casey E |last6=Barrowman |first6=Nick |last7=Skow |first7=Rachel J |last8=Meah |first8=Victoria L |last9=Riske |first9=Laurel |last10=Sobierajski |first10=Frances |last11=James |first11=Marina |last12=Kathol |first12=Amariah J |last13=Nuspl |first13=Megan |last14=Marchand |first14=Andree-Anne |last15=Nagpal |first15=Taniya S |last16=Slater |first16=Linda G |last17=Weeks |first17=Ashley |last18=Adamo |first18=Kristi B |last19=Davies |first19=Gregory A |last20=Barakat |first20=Ruben |last21=Mottola |first21=Michelle F |title=Prenatal exercise for the prevention of gestational diabetes mellitus and hypertensive disorders of pregnancy: a systematic review and meta-analysis |journal=British Journal of Sports Medicine |date=novembar 2018 |volume=52 |issue=21 |pages=1367–1375 |id={{ProQuest|2122258735}} |doi=10.1136/bjsports-2018-099355 |pmid=30337463 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Prilikom proučavanja razlika između aerobnog i treninga s otporom, utvrđeno je da nije bilo razlika u nivou glukoze u krvi natašte, stopi iskorištenja jnsulina ili ishodima trudnoće. Međutim, došlo je do većeg poboljšanja nivoa glukoze u krvi dva sata nakon obroka. Grupa s treningom s otporom također je bila više u skladu sa svojim programom vježbanja od aerobne grupe.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xie |first1=Yaping |last2=Zhao |first2=Huifen |last3=Zhao |first3=Meijing |last4=Huang |first4=Huibin |last5=Liu |first5=Chunhong |last6=Huang |first6=Fengfeng |last7=Wu |first7=Jingjing |title=Effects of resistance exercise on blood glucose level and pregnancy outcome in patients with gestational diabetes mellitus: a randomized controlled trial |journal=BMJ Open Diabetes Research &amp; Care |date=april 2022 |volume=10 |issue=2 |doi=10.1136/bmjdrc-2021-002622 |pmid=35383101 |pmc=8984031 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu ovih informacija, trening s otporom može biti bolja opcija za žene s gestacijskim dijabetesom, ali bi optimalno bilo istovremeno raditi i aerobni trening i trening s otporom.

==Upravljanje==
{{glavni|Upravljanje dijabetesom}}
[[Datoteka:Gestational diabetes kit.jpg|thumb|Komplet s mjeračem glukoze i dnevnikom koji koristi žena s gestacijskim dijabetesom]]
Liječenje gestacijskog dijabetesa dijetom i jnsulinom smanjuje zdravstvene probleme za majku i dijete.&lt;ref name=&quot;Al2009&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alwan N, Tuffnell DJ, West J |date=juli 2009 |title=Treatments for gestational diabetes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2009 |issue=3 |doi=10.1002/14651858.CD003395.pub2 |pmc=7154381 |pmid=19588341}}&lt;/ref&gt; Liječenje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) također je praćeno s više [[indukcija porođaja]].&lt;ref name=Al2009/&gt;

Ponovni OGTT treba provesti šest sedmica nakon porođaja kako bi se potvrdio nestanak dijabetesa. Nakon toga se preporučuje redovan pregled za dijabetes tipa 2.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt;
Intervencije u načinu života uključuju [[vježbanje]], savjete o prehrani, intervencije u ponašanju, opuštanje, samopraćenje glukoze i kombinovane intervencije.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brown J, Alwan NA, West J, Brown S, McKinlay CJ, Farrar D, Crowther CA |date=maj 2017 |title=Lifestyle interventions for the treatment of women with gestational diabetes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=5 |doi=10.1002/14651858.CD011970.pub2 |pmc=6481373 |pmid=28472859 |hdl=10292/10707 }}&lt;/ref&gt; Žene s gestacijskim dijabetesom koje primaju intervencije u načinu života imaju manje [[postporođajna depresija|postporođajne depresije]] i imaju veću vjerovatnoću da postignu svoje ciljeve gubitka težine nakon porođaja u odnosu na žene koje nisu imale intervenciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Njihove bebe također imaju manju vjerovatnoću da budu velike za svoju gestacijsku dob i imaju manji procenat [[masti]] kada se rode.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se otkrile najefikasnije intervencije u načinu života.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Neke žene s gestacijskim dijabetesom koriste [[probiotik]]e, ali je vrlo neizvjesno da li postoje ikakve koristi u smislu nivoa glukoze u krvi, [[hipertenzijska bolest trudnoće|poremećaja visokog krvnog pritiska]] ili indukcije [[porođaj]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Okesene-Gafa KA, Moore AE, Jordan V, McCowan L, Crowther CA |date=juni 2020 |title=Probiotic treatment for women with gestational diabetes to improve maternal and infant health and well-being |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2020 |issue=6 |doi=10.1002/14651858.CD012970.pub2 |pmc=7386668 |pmid=32575163}}&lt;/ref&gt;

Ako [[dijabeteska dijeta]] ili [[GI dijeta]], vježbanje i oralni lijekovi nisu dovoljni za kontrolu nivoa glukoze, terapija jnsulinom može postati neophodna.
Razvoj [[makrosomija|makrosomije]] može se procijeniti tokom trudnoće korištenjem [[akušerska ultrasonografije|sonografije]]. Žene koje koriste jnsulin, s historijom [[mrtvorođenčad]]i ili s hipertenzijom liječe se kao žene s otvorenim dijabetesom.&lt;ref name=precis/&gt;

Istraživači su pronašli načine za trudnice s gestacijskim dijabetesom da smanje komplikacije s trenutnim zdravljem, dugoročne posljedice i zdravlje fetusa uz pomoć vježbanja. Laredo-Aguilera i saradnici, te Dipla i saradnici, predstavili su nalaze iz sistematskih i meta-analiza koje su pokazale pozitivne učinke vježbanja s otporom ili kombinacije vježbanja s otporom i aerobnih vježbi. Utvrđeno je da aerobni i trening s otporom kontroliraju nivo glukoze, HgbA1c i jnsulina kod žena s gestacijskim dijabetesom. Ne utiče samo na zdravlje majke, već i na zdravlje [[fetus]]a. ][Ako se gestacijski dijabetes (GDM) ne liječi ili se stanje pogorša, dijete može patiti od makrosomije, poremećenog intrauterusnog rasta, opstetričke traume, [[hiperbilirubinemija|hiperbilirubinemije]], [[hipoglikemija|hipoglikemije]] ili čak [[infekcija]]. Trudnice s GDM-om koje imaju prekomjernu težinu ili su gojazne imaju veći rizik od prenošenja ovih negativnih efekata za 2,14–3,56 puta. Prednosti vježbi s otporom i aerobnih vježbi uključuju smanjenje grčeva, bolova u donjem dijelu leđa, [[edem]]a, depresije, urinarne inkontinencije, trajanja [[porođaj]]a, [[zatvor (probava)|zatvira]] i broja [[carski rez|carskih rezova]] kod majke. Ove prednosti mogu utjecati na fetus smanjenjem tjelesne masti, poboljšanom tolerancijom na stres i naprednim neuroponašajnim sazrijevanjem. U članku koji je napisao/la Laredo-Aguilera, et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Laredo-Aguilera |first1=José Alberto |last2=Gallardo-Bravo |first2=María |last3=Rabanales-Sotos |first3=Joseba Aingerun |last4=Cobo-Cuenca |first4=Ana Isabel |last5=Carmona-Torres |first5=Juan Manuel |title=Physical Activity Programs during Pregnancy Are Effective for the Control of Gestational Diabetes Mellitus |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |date=24. 8. 2020 |volume=17 |issue=17 |page=6151 |doi=10.3390/ijerph17176151 |doi-access=free |pmid=32847106 |pmc=7503359 }}&lt;/ref&gt; Za istraživanje je korišteno sedam intervencija i sedam različitih zemalja. U okviru svih intervencija došlo je do značajnih poboljšanja koncentracije glukoze, smanjene potrebe za injekcijama jnsulina, kontrole nivoa glukoze nakon obroka i glikemijske kontrole. Studiju koju su pregledali Dipla, et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Dipla |first1=Konstantina |last2=Zafeiridis |first2=Andreas |last3=Mintziori |first3=Gesthimani |last4=Boutou |first4=Afroditi K. |last5=Goulis |first5=Dimitrios G. |last6=Hackney |first6=Anthony C. |title=Exercise as a Therapeutic Intervention in Gestational Diabetes Mellitus |journal=Endocrines |date=26. 3. 2021 |volume=2 |issue=2 |pages=65–78 |doi=10.3390/endocrines2020007 |doi-access=free |pmid=33870263 |pmc=8046020 }}&lt;/ref&gt; utvrđeno je da čak i jedna serija vježbanja povećava unos glukoze u skeletne mišiće, minimizirajući hiperglikemiju. Utvrđeno je da redovni trening vježbanja potiče mitohondrijalnu biogenezu, poboljšava oksidativni kapacitet, pojačava osjetljivost na jnsulin i vaskularnu funkciju te smanjuje sistemsku upalu kod žena s gestacijskim dijabetesom. Žene s gestacijskim dijabetesom moraju fetusu osigurati dovoljno glukoze, ali često postaju otporne na jnsulin. Ranije je poznato da je vježbanje opasno za žene tokom trudnoće, ali sada su višestruke studije otkrile drugačije. Žene s gestacijskim dijabetesom trebaju mjeriti svoju rezervu srčanog ritma kako bi odredile intenzitet vježbanja i vježbati na RPE između 12 i 14.

===Životni stil===
Savjetovanje prije trudnoće (naprimjer, o preventivnim dodacima [[folna kiselina|folne kiseline]]) i multidisciplinarno liječenje važni su za dobre ishode trudnoće.&lt;ref name=&quot;diabetespregnancy&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kapoor N, Sankaran S, Hyer S, Shehata H |date=decembar 2007 |title=Diabetes in pregnancy: a review of current evidence |journal=Current Opinion in Obstetrics &amp; Gynecology |volume=19 |issue=6 |pages=586–90 |doi=10.1097/GCO.0b013e3282f20aad |pmid=18007138 }}&lt;/ref&gt; Većina žena može kontrolirati svoj gestacijski dijabetes promjenama u prehrani i vježbanjem. Samopraćenje nivoa glukoze u krvi može voditi terapiju. Nekim ženama će biti potrebni antidijabeteski lijekovi, najčešće terapija jnsulinom.
Svaka dijeta treba osigurati dovoljno [[kalorija]] za trudnoću, obično 2.000–2.500 kcal, isključujući jednostavne [[ugljikohidrat]]e.&lt;ref name=precis/&gt; Glavni cilj promjena u prehrani je izbjegavanje skokova nivoa šećera u krvi. To se može postići raspodjelom unosa ugljikohidrata na obroke i užine tokom dana i korištenjem izvora ugljikohidrata sa sporim oslobađanjem – poznatih kao [[GI dijeta]]. Budući da je jnsulinska rezistencija najveća ujutro, ugljikohidrati za doručak moraju biti više ograničeni.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt;

[[Mediteranska dijeta]] može biti povezana sa smanjenom učestalošću gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Zhang Y, Xia M, Weng S, Wang C, Yuan P, Tang S |date=decembar 2022 |title=Effect of Mediterranean diet for pregnant women: a meta-analysis of randomized controlled trials |journal=The Journal of Maternal-Fetal &amp; Neonatal Medicine |volume=35 |issue=24 |pages=4824–4829 |doi=10.1080/14767058.2020.1868429 |pmid=33632052 }}&lt;/ref&gt; Međutim, nema dovoljno dokaza koji bi ukazivali na to da li je jedna vrsta savjeta o ishrani bolja od druge.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Han |first1=Shanshan |last2=Middleton |first2=Philippa |last3=Shepherd |first3=Emily |last4=Van Ryswyk |first4=Emer |last5=Crowther |first5=Caroline A |title=Different types of dietary advice for women with gestational diabetes mellitus |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |date=25. 2. 2017 |volume=2017 |issue=4  |doi=10.1002/14651858.CD009275.pub3 |pmid=28236296 |pmc=6464700 }}&lt;/ref&gt;
Iako ne postoji specifična struktura za programe vježbanja za gestacijski dijabetes (GDM), smatra se da je stalna izloženost sjedilačkom načinu života i učešće u fizičkoj aktivnosti od &lt;2999 MET-minuta sedmično povezano sa 10 puta većim rizikom od razvoja GDM-a.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Mishra |first1=Surabhi |last2=Kishore |first2=Surekha |date=oktobar 2018 |title=Effect of Physical Activity during Pregnancy on Gestational Diabetes Mellitus |journal=Indian Journal of Endocrinology and Metabolism |language=en-US |volume=22 |issue=5 |pages=661–671 |doi=10.4103/ijem.IJEM_618_17 |doi-access=free |pmid=30294578 |pmc=6166569 }}&lt;/ref&gt; Suprotno tome, učestvovanje u &gt; 3000 MET-minuta bilo koje fizičke aktivnosti može smanjiti razvoj gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Međutim, hodanje laganog intenziteta efikasan je način za kontrolu umjerenog nivoa glukoze (CGL), ali se mora napraviti najmanje 6000 koraka dnevno kako bi se postigla dosljedna efikasnost u kontroli CGL-a.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Hayashi |first1=Ayako |last2=Oguchi |first2=Hidenori |last3=Kozawa |first3=Yumi |last4=Ban |first4=Yukiko |last5=Shinoda |first5=Junji |last6=Suganuma |first6=Nobuhiko |date=septembar 2018 |title=Daily walking is effective for the management of pregnant women with gestational diabetes mellitus |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Research |volume=44 |issue=9 |pages=1731–1738 |doi=10.1111/jog.13698 |pmc=6174974 |pmid=29974564 }}&lt;/ref&gt; Ipak, ne postoji značajna korelacija između hodanja laganog intenziteta i hbA1c, stoga se preporučuje redovno vježbanje umjerenog intenziteta, a posebno je dokazano da aerobne vježbe poboljšavaju nivo glukoze u krvi natašte i nakon jela, dozu jnsulina i upotrebu jnsulina u tijelu.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yaping |first1=Xie |last2=Huifen |first2=Zhao |last3=Meijing |first3=Zhao |last4=Huibin |first4=Huang |last5=Chunhong |first5=Liu |last6=Fengfeng |first6=Huang |last7=Jingjing |first7=Wu |date=septembar 2021 |title=Effects of Moderate-Intensity Aerobic Exercise on Blood Glucose Levels and Pregnancy Outcomes in Patients With Gestational Diabetes Mellitus: A Randomized Controlled Trial |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13300-021-01135-6 |journal=Diabetes Therapy |language=en |volume=12 |issue=9 |pages=2585–2598 |doi=10.1007/s13300-021-01135-6 |doi-broken-date=12. 7. 2025 |pmc=8384942 |pmid=34387823}}&lt;/ref&gt;   
Iako vježbanje ne smanjuje rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM), pomaže u smanjenju nekih povezanih rizika.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite journal |last1=Barakat |first1=Ruben |last2=Pelaez |first2=Mireia |last3=Lopez |first3=Carmina |last4=Lucia |first4=Alejandro |last5=Ruiz |first5=Jonatan R |title=Exercise during pregnancy and gestational diabetes-related adverse effects: a randomised controlled trial |journal=British Journal of Sports Medicine |date=juli 2013 |volume=47 |issue=10 |pages=630–636 |doi=10.1136/bjsports-2012-091788 |pmid=23365418 |url=http://oa.upm.es/29189/ |hdl=11268/1918 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Kada je u pitanju vježbanje kod trudnica koje imaju gestacijski dijabetes (GDM), postoji smanjenje rizika od rađanja [[novorođenče]]ta s [[makrosomija|makrosomijom]], smanjenje dobivanja na težini majke i smanjenje broja [[carskih rez]]ova.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Iako vježbanje nije lijek za GDM, ono pomaže trudnicama da smanje bilo kakve komplikacije ili faktore rizika koji mogu nastati zbog bolesti.
Samopraćenje se može postići pomoću ručnog kapilarnog sistema za doziranje glukoze. Usklađenost s ovim sistemima glukometra može biti niska.&lt;ref name=&quot;Langer1994&quot;/&gt; Nema mnogo istraživanja o tome koje bi trebale biti ciljne razine šećera u krvi za žene s gestacijskim dijabetesom, a preporučene ciljne vrijednosti za žene variraju globalno.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hofer OJ, Martis R, Alsweiler J, Crowther CA |date=oktobar 2023 |title=Different intensities of glycaemic control for women with gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2023 |issue=10 |doi=10.1002/14651858.CD011624.pub3 |pmc=10563388 |pmid=37815094 }}&lt;/ref&gt; Ciljni rasponi koje preporučuje Australazijsko društvo za dijabetes u trudnoći su sljedeći:&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot; /&gt;
* nivo glukoze u kapilarnoj krvi natašte &lt;5,5&amp;nbsp;mmol/L
* nivo glukoze u kapilarnoj krvi sat nakon obroka &lt;8,0&amp;nbsp;mmol/L
* nivo glukoze u krvi dva sata nakon obroka &lt;6,7&amp;nbsp;mmol/L
Redovni uzorci krvi mogu se koristiti za određivanje nivoa [[HbA1c]], što daje predstavu o kontroli glukoze tokom dužeg perioda.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot; /&gt;
Istraživanja ukazuju na moguću korist od [[dojenje|dojenja]] u smanjenju rizika od dijabetesa i povezanih rizika i za majku i za dijete.&lt;ref name=&quot;breastfeeding&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Taylor JS, Kacmar JE, Nothnagle M, Lawrence RA |date=oktobar 2005 |title=A systematic review of the literature associating breastfeeding with type 2 diabetes and gestational diabetes |journal=Journal of the American College of Nutrition |volume=24 |issue=5 |pages=320–6 |doi=10.1080/07315724.2005.10719480 |pmid=16192255 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi===
Ako praćenje otkrije neuspjeh u kontroli nivoa glukoze ovim mjerama ili ako postoje dokazi o komplikacijama poput prekomjernog rasta [[fetus]]a, liječenje jnsulinom može biti potrebno. Najčešće se radi o brzodjelujućem jnsulinu koji se daje neposredno prije jela kako bi se ublažio porast glukoze nakon obroka.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt; Potrebno je voditi računa da se izbjegne [[hipoglikemija|nizak nivo šećera u krvi]] zbog prekomjerne doze jnsulina. Terapija jnsulinom može biti normalna ili vrlo stroga; više injekcija može rezultirati boljom kontrolom, ali zahtijeva više napora, i ne postoji konsenzus da ima velike koristi.&lt;ref name=&quot;controversies&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;fourinjections&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Nachum Z, Ben-Shlomo I, Weiner E, Shalev E |date=novembar 1999 |title=Twice daily versus four times daily insulin dose regimens for diabetes in pregnancy: randomised controlled trial |journal=BMJ |volume=319 |issue=7219 |pages=1223–7 |doi=10.1136/bmj.319.7219.1223 |pmc=28269 |pmid=10550081}}&lt;/ref&gt; U [[Cochraneov pregled|Cochraneovom pregledu]] iz 2016. (ažuriranom 2023.) zaključeno je da još uvijek nisu dostupni kvalitetni dokazi za određivanje najboljeg raspona šećera u krvi za poboljšanje zdravlja trudnica s gestacijskim dijabetesom i njihovih beba.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;

Postoje neki dokazi da određeni lijekovi koji se uzimaju na usta mogu biti sigurni u trudnoći ili barem manje opasni za fetus u razvoju od loše kontroliranog dijabetesa. Prilikom usporedbe koje tablete za dijabetes (lijekovi koji se uzimaju na usta) najbolje djeluju i koje su najsigurnije, nema dovoljno kvalitetnih istraživanja koja bi podržala jedan lijek u odnosu na drugi.&lt;ref name=&quot;Brown_2017&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brown J, Martis R, Hughes B, Rowan J, Crowther CA |date=januar 2017 |title=Oral anti-diabetic pharmacological therapies for the treatment of women with gestational diabetes |department=review |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |doi=10.1002/14651858.CD011967.pub2 |pmc=6464763 |pmid=28120427}}&lt;/ref&gt; Lijek [[metformin]] je bolji od [[gliburid]]a.&lt;ref name=&quot;Bal2015&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Balsells M, García-Patterson A, Solà I, Roqué M, Gich I, Corcoy R |date=januar 2015 |title=Glibenclamide, metformin, and insulin for the treatment of gestational diabetes: a systematic review and meta-analysis |journal=BMJ |volume=350 |pages=h102 |doi=10.1136/bmj.h102 |pmc=4301599 |pmid=25609400 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ako se glukoza u krvi ne može adekvatno kontrolirati jednim lijekom, kombinacija [[metformin]]a i jnsulina može biti bolja od samog jnsulina.&lt;ref name=Bal2015/&gt; Drugi pregled je utvrdio dobru kratkoročnu sigurnost metformina i za majku i za dijete, ali nejasnu dugoročnu sigurnost.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Butalia S, Gutierrez L, Lodha A, Aitken E, Zakariasen A, Donovan L |date=januar 2017 |title=Short- and long-term outcomes of metformin compared with insulin alone in pregnancy: a systematic review and meta-analysis |journal=Diabetic Medicine |volume=34 |issue=1 |pages=27–36 |doi=10.1111/dme.13150 |pmid=27150509 }}&lt;/ref&gt;

Žene mogu preferirati oralnu primjenu metformina u odnosu na injekcije jnsulina. Primijećeno je da liječenje sindroma policističnih jajnika metforminom tokom trudnoće smanjuje nivoe gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;metformin&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Simmons D, Walters BN, Rowan JA, McIntyre HD |date=maj 2004 |title=Metformin therapy and diabetes in pregnancy |journal=The Medical Journal of Australia |volume=180 |issue=9 |pages=462–4 |doi=10.5694/j.1326-5377.2004.tb06024.x |pmid=15115425 }}&lt;/ref&gt;
Gotovo polovina žena nije postigla dovoljnu kontrolu samo metforminom i bila im je potrebna dodatna terapija jnsulinom; u poređenju s onima koje su liječene samo jnsulinom, trebalo im je manje insulina i manje su dobijale na težini.&lt;ref name=&quot;SivalingamMyers2014&quot;/&gt; Bez dugoročnih studija na djeci žena liječenih lijekom, i dalje postoji mogućnost dugoročnih komplikacija od terapije metforminom. Utvrđeno je da bebe rođene od žena liječenih metforminom razvijaju manje visceralne masti, što ih čini manje sklonima jnsulinskoj rezistenciji u kasnijem životu.&lt;ref name=&quot;SivalingamMyers2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sivalingam VN, Myers J, Nicholas S, Balen AH, Crosbie EJ |year=2014 |title=Metformin in reproductive health, pregnancy and gynaecological cancer: established and emerging indications |journal=Human Reproduction Update |volume=20 |issue=6 |pages=853–68 |doi=10.1093/humupd/dmu037 |pmid=25013215 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

;Praćenje nakon [[porođaj]]a
Nakon porođaja, većina slučajeva gestacijskog dijabetesa se povlači; međutim, profesionalne smjernice preporučuju da se osobe podvrgnu oralnom testu tolerancije glukoze od 75 grama u šest do dvanaest sedmica nakon [[porođaj]]a kako bi se otkrila perzistentna intolerancija glukoze ili dijabetes tipa 2. Također se preporučuje dugoročno praćenje, jer do 50–60% osoba s gestacijskim dijabetesom razvije dijabetes tipa 2 kasnije u životu.&lt;ref&gt;American College of Obstetricians and Gynecologists' (ACOG)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;American Diabetes Association (ADA)&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
Gestacijski dijabetes se uglavnom povlači nakon rođenja bebe. Na osnovu različitih studija, šanse za razvoj gestacijskog dijabetesa (GDM) u drugoj trudnoći, ako je žena imala GDM u prvoj, su između 30 i 84%, ovisno o etničkoj pripadnosti. Druga [[trudnoća]] u roku od godinu dana od prethodne trudnoće ima veliku vjerovatnoću ponovne pojave GDM-a.&lt;ref name=&quot;recurrence&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kim C, Berger DK, Chamany S |date=maj 2007 |title=Recurrence of gestational diabetes mellitus: a systematic review |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=5 |pages=1314–9 |doi=10.2337/dc06-2517 |pmid=17290037 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Žene kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa melitusa u budućnosti. Rizik je najveći kod žena kojima je potrebna terapija jnsulinom, koje su imale antitijela povezana s dijabetesom (kao što su antitijela protiv glutamat dekarboksilaze, antitijela na otočiće ili antigen jnsulina-2), imale su više od dvije prethodne trudnoće i žene koje su bile gojazne (po redoslijedu važnosti).&lt;ref name=&quot;rsikfactors&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Löbner K, Knopff A, Baumgarten A, Mollenhauer U, Marienfeld S, Garrido-Franco M, Bonifacio E, Ziegler AG |date=mart 2006 |title=Predictors of postpartum diabetes in women with gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes |volume=55 |issue=3 |pages=792–7 |doi=10.2337/diabetes.55.03.06.db05-0746 |pmid=16505245 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;antibodies&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Järvelä IY, Juutinen J, Koskela P, Hartikainen AL, Kulmala P, Knip M, Tapanainen JS |date=mart 2006 |title=Gestational diabetes identifies women at risk for permanent type 1 and type 2 diabetes in fertile age: predictive role of autoantibodies |journal=Diabetes Care |volume=29 |issue=3 |pages=607–12 |doi=10.2337/diacare.29.03.06.dc05-1118 |pmid=16505514 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Žene kojima je potreban jnsulin za liječenje gestacijskog dijabetesa imaju 50% rizika od razvoja dijabetesa u narednih pet godina.&lt;ref name=&quot;AMN&quot;&gt;{{Cite web |year=2006 |title=Gestational Diabetes |url=http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20070105021030/http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/ |archive-date=5. 1. 2007 |access-date=27. 11. 2006 |website=Diabetes Mellitus &amp; Pregnancy – Gestational Diabetes |publisher=Armenian Medical Network |vauthors=Janzen C, Greenspoon JS}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od ispitivane populacije, dijagnostičkih kriterija i dužine praćenja, rizik može enormno varirati.&lt;ref name=&quot;DM2&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kim C, Newton KM, Knopp RH |date=oktobar 2002 |title=Gestational diabetes and the incidence of type 2 diabetes: a systematic review |journal=Diabetes Care |volume=25 |issue=10 |pages=1862–8 |doi=10.2337/diacare.25.10.1862 |pmid=12351492 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Čini se da je rizik najveći u prvih pet godina, a nakon toga dostiže plato.&lt;ref name=&quot;DM2&quot;/&gt; Jedna od najdužih studija pratila je grupu žena iz [[Boston]]a, [[Massachusetts]]; polovina njih razvila je dijabetes nakon šest godina, a više od 70% imalo je dijabetes nakon 28 godina.&lt;ref name=&quot;DM2&quot; /&gt; U retrospektivnoj studiji kod žena [[Navajo narod|Navajo]], rizik od dijabetesa nakon gestacijskog dijabetesa procijenjen je na 50 do 70% nakon 11 godina.&lt;ref name=&quot;Navajo&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Steinhart JR, Sugarman JR, Connell FA |date=juni 1997 |title=Gestational diabetes is a herald of NIDDM in Navajo women. High rate of abnormal glucose tolerance after GDM |journal=Diabetes Care |volume=20 |issue=6 |pages=943–7 |doi=10.2337/diacare.20.6.943 |pmid=9167104 }}&lt;/ref&gt; Another study found a risk of diabetes after GDM of more than 25% after 15 years.&lt;ref name=&quot;Lee2007&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lee AJ, Hiscock RJ, Wein P, Walker SP, Permezel M |date=april 2007 |title=Gestational diabetes mellitus: clinical predictors and long-term risk of developing type 2 diabetes: a retrospective cohort study using survival analysis |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=4 |pages=878–83 |doi=10.2337/dc06-1816 |pmid=17392549 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; U [[populacija]]ma s niskim rizikom za [[dijabetes tipa 2]], kod mršavih osoba i žena s [[autoimunost|auto-antitijelima]], postoji veća stopa razvoja [[dijabetes tipa 1|dijabetesa tipa 1]] [[latentni autoimunski dijabetes odraslih|(LADA)]].
Djeca žena s GDM-om imaju povećan rizik od pretilosti u djetinjstvu i odrasloj dobi te povećan rizik od intolerancije glukoze i dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.&lt;ref name=&quot;Metabolicsyndrome&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Boney CM, Verma A, Tucker R, Vohr BR |date=mart 2005 |title=Metabolic syndrome in childhood: association with birth weight, maternal obesity, and gestational diabetes mellitus |journal=Pediatrics |volume=115 |issue=3 |pages=e290-6 |doi=10.1542/peds.2004-1808 |pmid=15741354 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovaj rizik je povezan s povećanim vrijednostima glukoze kod majke.&lt;ref name=&quot;imprinting&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hillier TA, Pedula KL, Schmidt MM, Mullen JA, Charles MA, Pettitt DJ |date=septembar 2007 |title=Childhood obesity and metabolic imprinting: the ongoing effects of maternal hyperglycemia |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=9 |pages=2287–92 |doi=10.2337/dc06-2361 |pmid=17519427 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Još uvijek nije jasno koliko genetička predispozicija i faktori okoline doprinose ovom riziku i da li liječenje gestacijskog dijabetesa melitusa može uticati na ovaj ishod.&lt;ref name=&quot;long-term&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Metzger BE |date=decembar 2007 |title=Long-term outcomes in mothers diagnosed with gestational diabetes mellitus and their offspring |journal=Clinical Obstetrics and Gynecology |volume=50 |issue=4 |pages=972–9 |doi=10.1097/GRF.0b013e31815a61d6 |pmid=17982340}}&lt;/ref&gt;
Relativne koristi i štete različitih oralnih antidijabetičkih lijekova još nisu dobro shvaćene 2017.&lt;ref name=&quot;Brown_2017&quot; /&gt;{{update inline|date=april 2025}}

Postoje oskudni statistički podaci o riziku od drugih stanja kod žena s gestacijskim dijabetesom; u studiji Jerusalem Perinatal, 410 od 37.962 žene su imale gestacijski dijabetes, a postojala je i tendencija ka većoj učestalosti [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak gušterače|gušterače]], ali potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdio ovaj nalaz.&lt;ref name=&quot;breast&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon-Margalit R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S |date=mart 2008 |title=Gestational diabetes and the risk of breast cancer among women in the Jerusalem Perinatal Study |journal=Breast Cancer Research and Treatment |volume=108 |issue=1 |pages=129–35 |doi=10.1007/s10549-007-9585-9 |pmid=17476589 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pancreas&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S |date=august 2007 |title=Gestational diabetes as a risk factor for pancreatic cancer: a prospective cohort study |journal=BMC Medicine |volume=5 |issue=1  |doi=10.1186/1741-7015-5-25 |pmc=2042496 |pmid=17705823 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Istraživanje se provodi s ciljem razvoja web-baziranog sistema za podršku kliničkom odlučivanju za predviđanje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) korištenjem tehnika mašinskog učenja. Dosadašnji rezultati pokazuju veliki potencijal u kliničkoj praktičnosti za automatsku prognozu GDM-a.&lt;ref name=&quot;du2022explainable&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Du Y, Rafferty AR, McAuliffe FM, Wei L, Mooney C |date=januar 2022 |title=An explainable machine learning-based clinical decision support system for prediction of gestational diabetes mellitus |journal=Scientific Reports |volume=12 |issue=1  |bibcode=2022NatSR..12.1170D |doi=10.1038/s41598-022-05112-2 |pmc=8782851 |pmid=35064173}}&lt;/ref&gt;

===Komplikacije===
GDM predstavlja rizik za majku i dijete. Ovaj rizik je uglavnom povezan s nekontroliranim nivoima glukoze u krvi i njihovim posljedicama. Rizik se povećava s višim nivoima glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;&gt;{{Cite journal |first12=J. J. |first13=B. |first14=M. S. |first15=D. A. |vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA |date=maj 2008 |title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes |url=http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:165894/UQ165894_OA.pdf |journal=The New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=19 |pages=1991–2002 |doi=10.1056/NEJMoa0707943 |pmid=18463375 |access-date=24. 5. 2026 |archive-date=28. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210828093003/https://espace.library.uq.edu.au/data/UQ_165894/UQ165894_OA.pdf?Expires=1630143089&amp;Key-Pair-Id=APKAJKNBJ4MJBJNC6NLQ&amp;Signature=ISygLCV~XYRIP03IZXQHegE7kiedcSoiqgIMe5juff5bva5KXmeokL9t4rg0rAJGlbNnK1PenexOWo0ODnCYOTD4mnakBmXzUuH-067MU5BY64AEhdbqqXB6vJRp8dOlV9iCddvAIa0uJfQP9hGx-kFUubJHVHE6ujekQU00qfw1ay88kL6fobM~MuZm22AGmSeQVYqsKlz5pPOD1Jtwl5q3io4YOXCxQSi1bJdQMnVNKcm1znSaIpHHx0I~V6ihjbUbSUfAiH-paJBYIMwKoK1424d~PvKRwhMjXfTUazDR12MK-lqfnOTbQPKW50VDA4frt-6l4wY2yvsYrJCkJw__ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Liječenje koje rezultira boljom kontrolom ovih nivoa može znatno smanjiti neke od rizika od GDM-a.]&lt;ref name=&quot;Langer1994&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Langer O, Rodriguez DA, Xenakis EM, McFarland MB, Berkus MD, Arrendondo F |date=april 1994 |title=Intensified versus conventional management of gestational diabetes |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=170 |issue=4 |pages=1036–46; discussion 1046–7 |doi=10.1016/S0002-9378(94)70097-4 |pmid=8166187}}&lt;/ref&gt;
Gestacijski dijabetes može dovesti do problema s mentalnim zdravljem, a uz to i do stresa tokom trudnoće. Žene s gestacijskim dijabetesom doživljavaju povećanu [[anksioznost]], [[depresija (raspoloženje)|depresiju]] i [[stres]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Grinberg |first1=Keren |last2=Yisaschar-Mekuzas |first2=Yael |date=januar 2024 |title=Assessing Mental Health Conditions in Women with Gestational Diabetes Compared to Healthy Pregnant Women |journal=Healthcare |volume=12 |issue=14 |page=1438 |doi=10.3390/healthcare12141438 |doi-access=free |pmid=39057581 |pmc=11276048 }}&lt;/ref&gt; Ne samo da utiče na mentalno zdravlje tokom trudnoće, već dovodi i do povećanog rizika od [[postporođajna depresija|postporođajne depresije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Nicolazzi |first1=Ludmila |last2=Gilbert |first2=Leah |last3=Horsch |first3=Antje |last4=Quansah |first4=Dan Yedu |last5=Puder |first5=Jardena J. |title=Trajectories and associations of symptoms of mental health and well-being with insulin resistance and metabolic health in women with gestational diabetes |journal=Psychoneuroendocrinology |date=februar 2024 |volume=160  |doi=10.1016/j.psyneuen.2023.106919 |pmid=38091918 }}&lt;/ref&gt; Rizik je preko četiri puta veći nego kod normalne trudnoće. Utvrđeno je da fizička aktivnost može smanjiti rizik od postporođajne depresije. To je oblik terapije koji može pomoći u smanjenju stresa uzrokovanog ovim problemima mentalnog zdravlja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Rieß |first1=Claudia |last2=Heimann |first2=Yvonne |last3=Schleußner |first3=Ekkehard |last4=Groten |first4=Tanja |last5=Weschenfelder |first5=Friederike |date=januar 2023 |title=Disease Perception and Mental Health in Pregnancies with Gestational Diabetes—PsychDiab Pilot Study |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=12 |issue=10 |page=3358 |doi=10.3390/jcm12103358 |doi-access=free |pmid=37240463 |pmc=10219351 }}&lt;/ref&gt;
Dvoje glavne rizike kojw gestacijski dijabetes (GDM) nameće bebi su abnormalnosti rasta i hemijski disbalans nakon rođenja, što može zahtijevati prijem na jedinicu intenzivne njege novorođenčadi. Dojenčad rođena od majki s GDM-om imaju rizik da budu i [[makrosomija|velika za gestacijsku dob]] (makrosomska)&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt; kod neliječenog GDM-a, i [[mikrosomija|male za gestacijsku dob]] i [[intrauterusna retardacija rasta]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Setji TL, Brown AJ, Feinglos MN |date=1. 1. 2005 |title=Gestational Diabetes Mellitus |journal=Clinical Diabetes |volume=23 |issue=1 |pages=17–24 |doi=10.2337/diaclin.23.1.17 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; kod kontroliranog gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM). Makrosomija zauzvrat povećava rizik instrumentalnih porođaja (npr. [[forceps]], ventuza i [[carski rez]]) ili problema tokom [[vaginski porođaj|vaginskog porođaja]] (kao što je distocija ramena). Makrosomija može pogoditi 12% zdravih žena u poređenju sa 20% žena sa GDM.&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt; Međutim, dokazi za svaku od ovih komplikacija nisu podjednako jaki; naprimjer, u studiji o hiperglikemiji i nepovoljnom ishodu trudnoće (HAPO), postojao je povećan rizik da bebe budu velike, ali ne i male za gestacijsku dob kod žena sa nekontroliranim GDM-om.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt; U nedavnoj studiji kohorte porođaja sa 5.150 porođaja, istraživačka grupa aktivna na Univerzitetu u Helsinkiju i Univerzitetskoj bolnici u [[Helsinki]]ju u Finskoj pokazala je da je gestacijski dijabetes majke nezavisni faktor koji povećava rizik od fetusne [[hipoksija|hipoksije]] tokom porođaja. Studija je objavljena u časopisu ''Acta Diabetologica'' u junu. 2021.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tarvonen M, Hovi P, Sainio S, Vuorela P, Andersson S, Teramo K |date=2021 |title=Intrapartal cardiotocographic patterns and hypoxia-related perinatal outcomes in pregnancies complicated by gestational diabetes mellitus |journal=Acta Diabetologica |volume=58 |issue=11 |pages=1563–1573 |doi=10.1007/s00592-021-01756-0 |pmc=8505288 |pmid=34151398}}&lt;/ref&gt; Još jedno otkriće je da gestacijski dijabetes (GDM) povećava osjetljivost fetusa na intrapartalnu hipoksiju, bez obzira na veličinu fetusa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Rizik od hipoksije i posljedični rizik od lošeg stanja novorođenčadi bio je gotovo sedam puta veći kod fetusa majki s GDM-om u usporedbi s fetusima majki bez dijabetesa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Nadalje, prema nalazima, rizik od potrebe za reanimacijom novorođenčeta nakon rođenja bio je 10 puta veći.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;
Istraživanje komplikacija GDM-a je teško zbog mnogih zbunjujućih faktora (kao što je pretilost). Označavanje žene kao osobe s GDM-om samo po sebi može povećati rizik od nepotrebnog [[carski rez|carskog reza]].&lt;ref name=&quot;Toronto&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Naylor CD, Sermer M, Chen E, Farine D |date=novembar 1997 |title=Selective screening for gestational diabetes mellitus. Toronto Trihospital Gestational Diabetes Project Investigators |journal=The New England Journal of Medicine |volume=337 |issue=22 |pages=1591–6 |doi=10.1056/NEJM199711273372204 |pmid=9371855 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SantaBarbara&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jovanovic-Peterson L, Bevier W, Peterson CM |date=april 1997 |title=The Santa Barbara County Health Care Services program: birth weight change concomitant with screening for and treatment of glucose-intolerance of pregnancy: a potential cost-effective intervention? |journal=American Journal of Perinatology |volume=14 |issue=4 |pages=221–8 |doi=10.1055/s-2007-994131 |pmid=9259932 }}&lt;/ref&gt;
Novorođenčad rođena od žena sa konstantno visokim nivoom šećera u krvi takođe imaju povećan rizik od niskog nivoa glukoze u krvi ([[hipoglikemija]]), [[žutica]], visoke mase [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]] ([[policitemija]]) i niskog nivoa kalcija u krvi ([[hipokalcemija]]) i magnezija ([[hipomagnezemija]]).&lt;ref name=&quot;impactneonate&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jones CW |date=septembar 2001 |title=Gestational diabetes and its impact on the neonate |journal=Neonatal Network |volume=20 |issue=6 |pages=17–23 |doi=10.1891/0730-0832.20.6.17 |pmid=12144115 }}&lt;/ref&gt; Neliječeni gestacijski dijabetes (GDM) također ometa sazrijevanje, uzrokujući nezrele bebe sklone [[sindromu dojenačkog respiratornog distresa|sindromu respiratornog distresa]] zbog nepotpunog sazrijevanja [[pluća]] i oštećene sinteze [[surfaktant]]a.&lt;ref name=&quot;impactneonate&quot;/&gt;

Za razliku od pregestacionog dijabetesa, gestacijski dijabetes nije jasno pokazan kao nezavisni faktor rizika za [[urođena mana|urođene mahane]]. Urođene mahane obično nastaju negdje tokom [[Trudnoća|prvog tromjesečja]] (prije 13. sedmice) trudnoće, dok se GDM postepeno razvija i najmanje je izražen tokom prvog i ranog drugog tromjesečja. Studije su pokazale da su potomci žena s GDM-om izloženi većem riziku od kongenitalnih malformacija.&lt;ref name=&quot;teratogenicity&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Allen VM, Armson BA |date=novembar 2007 |title=Teratogenicity associated with pre-existing and gestational diabetes |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada |volume=29 |issue=11 |pages=927–934 |doi=10.1016/s1701-2163(16)32653-6 |pmid=17977497 |author19=Society of Obstetricians Gynecologists of Canada}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;predict-malformations&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Martínez-Frías ML, Frías JP, Bermejo E, Rodríguez-Pinilla E, Prieto L, Frías JL |date=juni 2005 |title=Pre-gestational maternal body mass index predicts an increased risk of congenital malformations in infants of mothers with gestational diabetes |journal=Diabetic Medicine |volume=22 |issue=6 |pages=775–81 |doi=10.1111/j.1464-5491.2005.01492.x |pmid=15910631 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;embryonal&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Savona-Ventura C, Gatt M |date=august 2004 |title=Embryonal risks in gestational diabetes mellitus |url=https://www.um.edu.mt/library/oar//handle/123456789/31614 |journal=Early Human Development |volume=79 |issue=1 |pages=59–63 |doi=10.1016/j.earlhumdev.2004.04.007 |pmid=15449398}}&lt;/ref&gt; Velika studija slučaj-kontrola otkrila je da je gestacijski dijabetes povezan s ograničenom grupom urođenih mana i da je ta povezanost uglavnom ograničena na žene s višim [[BMI|indeksom tjelesne mase]] (≥ 25&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).&lt;ref name=&quot;pmid18674752&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Correa A, Gilboa SM, Besser LM, Botto LD, Moore CA, Hobbs CA, Cleves MA, Riehle-Colarusso TJ, Waller DK, Reece EA |date=septembar 2008 |title=Diabetes mellitus and birth defects |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=199 |issue=3 |pages=237.e1–9 |doi=10.1016/j.ajog.2008.06.028 |pmc=4916956 |pmid=18674752}}&lt;/ref&gt; 
Zbog kontradiktornih studija, još nije jasno da li žene sa gestacijskim dijabetesom imaju veći rizik od [[preeklampsija|preeklampsije]].&lt;ref name=&quot;hypertension&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Leguizamón GF, Zeff NP, Fernández A |date=august 2006 |title=Hypertension and the pregnancy complicated by diabetes |journal=Current Diabetes Reports |volume=6 |issue=4 |pages=297–304 |doi=10.1007/s11892-006-0064-1 |pmid=16879782 }}&lt;/ref&gt; U HAPO-ovoj studiji, rizik od preeklampsije bio je između 13% i 37% veći, iako nisu svi mogući faktori koji utiču na rezultate ispravljeni.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Prevalencija gestacijskog dijabetesa (GDM) bila je 14,7%, 9,9% i 14,4% u zemljama s niskim prihodima (LIC), zemljama sa srednjim prihodima (MIC) i zemljama s visokim prihodima (HIC) 2021. godine prema kriterijima Studijske grupe Međunarodnog udruženja za dijabetes u trudnoći.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Wang |first1=Hui |last2=Li |first2=Ninghua |last3=Chivese |first3=Tawanda |last4=Werfalli |first4=Mahmoud |last5=Sun |first5=Hong |last6=Yuen |first6=Lili |last7=Hoegfeldt |first7=Cecilia Ambrosius |last8=Elise Powe |first8=Camille |last9=Immanuel |first9=Jincy |last10=Karuranga |first10=Suvi |last11=Divakar |first11=Hema |last12=Levitt |first12=NAomi |last13=Li |first13=Changping |last14=Simmons |first14=David |last15=Yang |first15=Xilin |title=IDF Diabetes Atlas: Estimation of Global and Regional Gestational Diabetes Mellitus Prevalence for 2021 by International Association of Diabetes in Pregnancy Study Group's Criteria |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |date=januar 2022 |volume=183  |doi=10.1016/j.diabres.2021.109050 |pmid=34883186 }}&lt;/ref&gt;
Do 2021. godine, globalna prevalencija hiperglikemije u trudnoći (HIP) prema IDF atlasu iznosit će 21,1 milion ljudi, što čini 16,7% porođaja kod žena starosti 20–49 godina. Ove osobe mogu iskusiti neki oblik hiperglikemije tokom trudnoće; 80,3% njih bilo je uzrokovano gestacijskim dijabetesom.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.62996/daj.09072024 | title=Epidemiology of Gestational Diabetes Mellitus: Newer Evidence to curtail | date=2024 | journal=Diabetes Asia Journal | volume=1 | pages=60–65 | vauthors = Jain R, Seshiah V, Jain G | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski  linkovi ==
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB      = 5195
|  ICD10           = {{ICD10|O|24||o|20}}
|  ICD9            = {{ICD9|648.8}}
|  ICDO            =
|  OMIM            =
|  MedlinePlus     = 000896
|  eMedicineSubj   =
|  eMedicineTopic  =
|  MeshID          = D016640
}}
* [https://diabetesatlas.org/ IDF Diabetes Atlas]
* [https://www.idf.org/ International Diabetes Federation]
* National Institute of Child Health and Human Development – [https://web.archive.org/web/20061002024933/http://www.nichd.nih.gov/publications/pubs/upload/gest_diabetes_risk_2005.pdf Am I at Risk for Gestational Diabetes?]
* National Institute of Child Health and Human Development – [https://web.archive.org/web/20080829230647/http://www.nichd.nih.gov/publications/pubs/gest_diabetes/ Managing Gestational Diabetes: A Patient's Guide to a Healthy Pregnancy]
* Gestational Diabetes Resource Guide – [https://web.archive.org/web/20071229021412/http://www.diabetes.org/gestational-diabetes.jsp American Diabetes Association]
* Diabetes.co.uk: [https://www.diabetes.co.uk/gestational-Diabetes.html Gestational Diabetes]
{{Žemsko zdravlje|state=collapsed}}
{{Patologija trudnoće, porođaja i babina}}
{{Dijabetes}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Gestational Diabetes}}
[[Kategorija:Vrste dijabetesa]]
[[Kategorija:Zdravstveni problemi u trudnoći]]
[[Kategorija:Žensko zdravlje]]
[[Kategorija:Endokrinologija]]</text>
      <sha1>96a37bj9bfvdbu9d10r5km4p0inq6xb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535445</id>
    <revision>
      <id>3902010</id>
      <parentid>3901695</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T11:34:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kostur */</comment>
      <origin>3902010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="83760" sha1="j6vlt89uzudo13rovyw34gi1w5g8i9q" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}|3|{{NOG|SWE}}|0
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}|2|{{NOG|CRO}}|1
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}|3|{{NOG|AUT}}|0
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}|2|{{NOG|BIH}}|0
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}} {{aet}}|3|{{NOG|SEN}}|2
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ECU}}|0
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}|2|{{NOG|COD}}|1
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}} {{aet}}|3|{{NOG|CPV}}|2
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}|1 (2)|{{NOG|EGY}} {{pso}}|1 (4)
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}|2|{{NOG|ALG}}|0
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}|1|{{NOG|GHA}}|0
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}|0|{{NOG|FRA}}|1
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}|0|{{NOG|MAR}}|3
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|POR}}||{{NOG|ESP}}|
|6. juli – [[Seattle]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BEL}}|
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|NOR}}|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||{{NOG|ENG}}|
|7. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|EGY}}|
|7. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||{{NOG|COL}}|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|MAR}}|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|74}}
|goals2=
*[[Antonio Nusa|Nusa]] {{goal|39}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|86}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=69.665
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12523/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Côte d'Ivoire v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Odilon Kossounou]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] || {{suboff|90+3}}
|-
|DM ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || {{suboff|60}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ange-Yoan Bonny]] || {{suboff|60}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Yan Diomande]] || {{suboff|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Oumar Diakité]] || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Evann Guessand]] || {{subon|90+3}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-NOR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ørjan Nyland]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Marcus Holmgren Pedersen]] || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kristoffer Ajer]]
|-
|CB ||'''17'''||[[Torbjørn Heggem]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[David Møller Wolfe]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Patrick Berg]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Sander Berge]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Martin Ødegaard]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RF ||'''7''' ||[[Alexander Sørloth]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Erling Haaland]]
|-
|LF ||'''20'''||[[Antonio Nusa]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''21'''||[[Andreas Schjelderup]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Oscar Bobb]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Fredrik Aursnes]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ståle Solbakken]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Antonio Nusa]] (Norveška)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|}
----

===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|3–0}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|45||74}}
*[[Bradley Barcola|Barcola]] {{goal|53}}
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12532/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – France v. Sweden |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Mike Maignan]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Jules Koundé]] || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Dayot Upamecano]]
|-
|CB ||'''17'''||[[William Saliba]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Lucas Digne]] || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Aurélien Tchouaméni]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Adrien Rabiot]]
|-
|RW ||'''7''' ||[[Ousmane Dembélé]] || {{suboff|75}}
|-
|AM ||'''11'''||[[Michael Olise]] || {{suboff|85}}
|-
|LW ||'''12'''||[[Bradley Barcola]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Kylian Mbappé]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Désiré Doué]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Malo Gusto]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Théo Hernandez]] || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Jean-Philippe Mateta]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Rayan Cherki]] || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Didier Deschamps]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:FRA-SWE 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jacob Widell Zetterström]]
|-
|RB ||'''8''' ||[[Daniel Svensson (nogometaš)|Daniel Svensson]] || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Gustaf Lagerbielke (nogometaš)|Gustaf Lagerbielke]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Victor Lindelöf]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''5''' ||[[Gabriel Gudmundsson]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Anthony Elanga]]
|-
|CM ||'''7''' ||[[Lucas Bergvall]] || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''18'''||[[Yasin Ayari]] || {{suboff|82}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Elliot Stroud]] || {{suboff|66}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Viktor Gyökeres]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Alexander Isak]] || {{suboff|89}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''26'''||[[Taha Ali]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Besfort Zeneli]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Benjamin Nygren]] || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Mattias Svanberg]] || {{subon|82}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Gustaf Nilsson (nogometaš)|Gustaf Nilsson]] || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kylian Mbappé]] (France)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;Jan de Vries ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Brooke Mayo]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Bram Van Driessche ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
|}
----

===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|2–0}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|22}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{goal|31}}
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12529/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Mexico v. Ecuador |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h
 |pattern_so = _ecu26h2l
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Jorge Sánchez (nogometaš)|Jorge Sánchez]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[César Montes]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]]
|-
|CM ||'''19'''||[[Gilberto Mora (nogometaš)|Gilberto Mora]] || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Luis Romo]] || {{suboff|73}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]] || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || {{suboff|73}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || {{suboff|80}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Obed Vargas]] || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Santiago Giménez]] || {{subon|73}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Israel Reyes]] || {{subon|80}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Orbelín Pineda]] || {{subon|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-ECU 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Hernán Galíndez]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Alan Franco (nogometaš)|Alan Franco]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Joel Ordóñez]] || || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''6''' ||[[Willian Pacho]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Piero Hincapié]] || {{sentoff|0|90+5}}
|-
|RM ||'''9''' ||[[John Yeboah]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Moisés Caicedo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|90+9}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Pedro Vite]]
|-
|LM ||'''20'''||[[Nilson Angulo]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Gonzalo Plata]]
|-
|CF ||'''13'''||[[Enner Valencia]] || || {{suboff|59}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Yaimar Medina]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''17'''||[[Ángelo Preciado]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Kevin Rodríguez (nogometaš)|Kevin Rodríguez]] || || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Kendry Páez]] || {{yel|90+3}} || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Jordy Caicedo]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Beccacece]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Julián Quiñones]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Tomaž Klančnik ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;Andraž Kovačič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Mustapha Ghorbal]] ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mokrane Gourari ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Bastian Dankert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Mahmoud Ashour ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
|}
----

===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|2–1}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
*[[Harry Kane|Kane]] {{goal|75||86}}
|goals2=
*[[Brian Cipenga|Cipenga]] {{goal|7}}
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=68.239
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska&lt;ref name=&quot;ENG-COD line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12521/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – England v. Congo DR |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}&lt;ref name=&quot;ENG-COD line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jordan Pickford]]
|-
|RB ||'''25'''||[[Djed Spence]] || || {{suboff|70}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Ezri Konsa]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Marc Guéhi]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Nico O'Reilly]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Elliot Anderson (nogometaš)|Elliot Anderson]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Declan Rice]] || || {{suboff|90+1}}
|-
|RW ||'''20'''||[[Noni Madueke]] || || {{suboff|60}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Jude Bellingham]] || {{yel|19}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Marcus Rashford]] || || {{suboff|60}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Harry Kane]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Bukayo Saka]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Anthony Gordon (nogometaš)|Anthony Gordon]] || || {{subon|60}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Eberechi Eze]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[John Stones]] || || {{subon|90+1}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|GER}} [[Thomas Tuchel]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:ENG-COD 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Lionel Mpasi]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Aaron Wan-Bissaka]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Chancel Mbemba]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Axel Tuanzebe]]
|-
|LB ||'''26'''||[[Arthur Masuaku]] || || {{suboff|89}}
|-
|DM ||'''8''' ||[[Samuel Moutoussamy]] || || {{suboff|89}}
|-
|RM ||'''7''' ||[[Nathanaël Mbuku]] || || {{suboff|64}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ngal'ayel Mukau]] || || {{suboff|76}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Noah Sadiki]] || {{yel|27}}
|-
|LM ||'''9''' ||[[Brian Cipenga]] || || {{suboff|76}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Yoane Wissa]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''13'''||[[Meschak Elia]] || || {{subon|64}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Théo Bongonda]] || || {{subon|76}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Edo Kayembe]] || || {{subon|76}}
|-
|DF ||'''12'''||[[Joris Kayembe]] || || {{subon|89}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Fiston Mayele]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Sébastien Desabre]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Harry Kane]] (Engleska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mohammad Al-Kalaf ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;Ahmad Al-Roalle ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khamis Al-Marri]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Obaid Khadim ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|3–2}}
|aet=yes
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
*[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{goal|86}}
*[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{goal|89||120+5|pen.}}
|goals2=
*[[Habib Diarra|Diarra]] {{goal|25}}
*[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{goal|51}}
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=66.925
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija&lt;ref name=&quot;BEL-SEN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12534/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Belgium v. Senegal |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal&lt;ref name=&quot;BEL-SEN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Thibaut Courtois]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Timothy Castagne]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Brandon Mechele]] || {{yel|64}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Arthur Theate]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[Maxim De Cuyper]]|| || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Hans Vanaken]]|| || {{suboff|63}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Youri Tielemans]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RW ||'''10'''||[[Leandro Trossard]]|| || {{suboff|109}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kevin De Bruyne]]|| || {{suboff|56}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Jérémy Doku]]|| || {{suboff|56}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Charles De Ketelaere]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' ||[[Romelu Lukaku]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Dodi Lukébakio]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''23'''||[[Nicolas Raskin]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Diego Moreira]] || || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Thomas Meunier]] || || {{subon|78}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Amadou Onana]] || || {{subon|109}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Rudi Garcia]]|| {{yel|90}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BEL-SEN 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Mory Diaw]]
|-
|RB ||'''15'''||[[Krépin Diatta]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Pathé Ciss]]
|-
|CB ||'''19'''||[[Moussa Niakhaté]]
|-
|LB ||'''14'''||[[Ismail Jakobs]]|| || {{suboff|93}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Habib Diarra]]|| || {{suboff|73}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Idrissa Gueye]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])|| || {{suboff|95}}
|-
|CM ||'''26'''||[[Pape Gueye]]|| || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''13'''||[[Iliman Ndiaye]]|| || {{suboff|73}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ismaïla Sarr]]
|-
|LF ||'''10'''||[[Sadio Mané]] || || {{suboff|93}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Lamine Camara]] || {{yel|67}} || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Pape Matar Sarr]] || || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''20'''||[[Ibrahim Mbaye]] || || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nicolas Jackson]] || || {{subon|93}}
|-
|DF ||'''25'''||[[El Hadji Malick Diouf]] || || {{subon|93}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Bara Sapoko Ndiaye]] || || {{subon|95}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Pape Thiaw]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Youri Tielemans]] (Belgija)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Walter López ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;Christian Ramírez ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Andrés Rojas]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Alexander Guzmán ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Guillermo Pacheco ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
|}
----

===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|2–0}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
*[[Folarin Balogun|Balogun]] {{goal|45}}
*[[Malik Tillman|Tillman]] {{goal|82}}
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=68.827
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}&lt;ref name=&quot;USA-BIH line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12533/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – USA v. Bosnia and Herzegovina |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;USA-BIH line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''24'''||[[Matt Freese]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Alex Freeman]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Chris Richards (nogometaš)|Chris Richards]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Tim Ream]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RM ||'''2''' ||[[Sergiño Dest]] || || {{suboff|87}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Weston McKennie]] || || {{suboff|90+5}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Tyler Adams]]
|-
|CM ||'''17'''||[[Malik Tillman]]
|-
|LM ||'''5''' ||[[Antonee Robinson]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Christian Pulisic]] || || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Folarin Balogun]] || {{sentoff|0|64}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''14'''||[[Sebastian Berhalter]] || || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Ricardo Pepi]] || || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Giovanni Reyna]] || || {{subon|90+5}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Mauricio Pochettino]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:USA-BIH 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''7''' ||[[Amar Dedić]]
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]] || || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Tarik Muharemović]]
|-
|LB ||'''21'''||[[Stjepan Radeljić]] || {{yel|80}}
|-
|RM ||'''8''' ||[[Armin Gigović]] || || {{suboff|51}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{suboff|51}}
|-
|CM ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]]
|-
|LM ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]] || || {{suboff|75}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Edin Džeko]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|51}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Ermin Mahmić]] || || {{subon|51}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]] || || {{subon|51}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]] || || {{subon|51}}
|-
|FW ||'''23'''||[[Haris Tabaković]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Amar Memić]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]] || {{yel|80}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Malik Tillman]] (SAD)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}
----

===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|3–0}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
*[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{goal|36||89}}
*[[Pedro Porro|Porro]] {{goal|66}}
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=70.492
|referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija&lt;ref name=&quot;ESP-AUT line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12528/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Spain v. Austria |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija&lt;ref name=&quot;ESP-AUT line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Unai Simón]]
|-
|RB ||'''12'''||[[Pedro Porro]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Pau Cubarsí]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Aymeric Laporte]] || {{suboff|90+3}}
|-
|LB ||'''24'''||[[Marc Cucurella]]
|-
|DM ||'''16'''||[[Rodri (nogometaš)|Rodri]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''10'''||[[Dani Olmo]] || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Pedri]] || {{suboff|90+3}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Lamine Yamal]] || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Mikel Oyarzabal]]
|-
|LF ||'''15'''||[[Álex Baena]] || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Ferran Torres]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Mikel Merino]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''9''' ||[[Gavi (nogometaš)|Gavi]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''8''' ||[[Fabián Ruiz]] || {{subon|90+3}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Marc Pubill]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Luis de la Fuente (nogometaš)|Luis de la Fuente]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:ESP-AUT 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alexander Schlager]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Stefan Posch]] || {{yel|83}} || {{suboff|85}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kevin Danso]]
|-
|CB ||'''8''' ||[[David Alaba]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''20'''||[[Konrad Laimer]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Nicolas Seiwald]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Xaver Schlager]] || || {{suboff|46}}
|-
|RW ||'''18'''||[[Romano Schmid]] || || {{suboff|60}}
|-
|AM ||'''24'''||[[Paul Wanner]]
|-
|LW ||'''9''' ||[[Marcel Sabitzer]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Michael Gregoritsch]] || || {{suboff|60}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''10'''||[[Florian Grillitsch]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Carney Chukwuemeka]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''7''' ||[[Marko Arnautović]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Saša Kalajdžić]] || || {{subon|60}}
|-
|DF ||'''22'''||[[Alexander Prass]] || || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|GER}} [[Ralf Rangnick]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Lamine Yamal]] (Španija)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mahbod Beigi ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
&lt;br /&gt;Andreas Söderkvist ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dahane Beida]] ([[Nogometni savez Mauritanije|Mauritanija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Elvis Noupue ([[Nogometni savez Kameruna|Kamerun]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Fedayi San]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Shaun Evans (nogometni sudija)|Shaun Evans]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|}
----

===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|2–1}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
*[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{goal|68|pen.}}
*[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{goal|90+4}}
|goals2=
*[[Ivan Perišić|Perišić]] {{goal|53}}
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=43.036
|referee=[[Espen Eskås]] ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal&lt;ref name=&quot;POR-CRO line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12535/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Portugal v. Croatia |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska&lt;ref name=&quot;POR-CRO line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Diogo Costa]]
|-
|RB ||'''20'''||[[João Cancelo]] || || {{suboff|62}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Rúben Dias]] || {{yel|17}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Renato Veiga]]
|-
|LB ||'''25'''||[[Nuno Mendes (nogometaš)|Nuno Mendes]]
|-
|CM ||'''15'''||[[João Neves]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Vitinha]] || || {{suboff|62}}
|-
|RW ||'''18'''||[[Pedro Neto]] || || {{suboff|62}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Bruno Fernandes]] || || {{suboff|62}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Rafael Leão]]
|-
|CF ||'''7''' ||[[Cristiano Ronaldo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|81}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''10'''||[[Bernardo Silva]] || || {{subon|62}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Nélson Semedo]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Francisco Conceição]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Gonçalo Ramos]] || || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Rúben Neves]] || || {{subon|81}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Roberto Martínez]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:POR-CRO 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Dominik Livaković]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Josip Stanišić]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Josip Šutalo]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Marin Pongračić]]
|-
|LB ||'''14'''||[[Ivan Perišić]] || {{yel|90+8}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Luka Modrić]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|59}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Mateo Kovačić]] || || {{suboff|90+6}}
|-
|RW ||'''13'''||[[Nikola Vlašić]] || || {{suboff|90+2}}
|-
|AM ||'''17'''||[[Petar Sučić]]
|-
|LW ||'''16'''||[[Martin Baturina]] || || {{suboff|68}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ante Budimir]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Igor Matanović]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Mario Pašalić]] || || {{subon|68}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Joško Gvardiol]] || || {{subon|90+2}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Andrej Kramarić]] || || {{subon|90+6}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Zlatko Dalić]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Cristiano Ronaldo]] (Portugal)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Jan Erik Engan ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
&lt;br /&gt;Isaak Bashevkin ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Abongile Tom]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Zakhele Siwela]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|}
----

===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|2–0}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
*[[Breel Embolo|Embolo]] {{goal|10}}
*[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{goal|46}}
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-ALG line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12536/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Switzerland v. Algeria |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir&lt;ref name=&quot;SUI-ALG line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Denis Zakaria]] || || {{suboff|87}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]]
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (nogometaš)|Ricardo Rodriguez]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]]
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RW ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{suboff|87}}
|-
|AM ||'''9''' ||[[Johan Manzambi]] || || {{suboff|70}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]] || || {{suboff|82}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''22''' ||[[Fabian Rieder]] || || {{subon|70}}
|-
|FW ||'''19''' ||[[Noah Okafor]] || || {{subon|70}}
|-
|FW ||'''23''' ||[[Zeki Amdouni]] || || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Silvan Widmer]] || || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''20''' ||[[Michel Aebischer]] || || {{subon|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:SUI-ALG 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Luca Zidane]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Rafik Belghali]] || || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Aïssa Mandi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ramy Bensebaini]]
|-
|LB ||'''15'''||[[Rayan Aït-Nouri]]
|-
|DM ||'''19'''||[[Nabil Bentaleb]] || || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ramiz Zerrouki]] || || {{suboff|58}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Farès Chaïbi]] || {{yel|36}}
|-
|RF ||'''7''' ||[[Riyad Mahrez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''22'''||[[Ibrahim Maza]]
|-
|LF ||'''8''' ||[[Houssem Aouar]] || || {{suboff|58}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''13''' ||[[Jaouen Hadjam]] || || {{subon|58}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Amine Gouiri]] || || {{subon|58}}
|-
|MF ||'''14''' ||[[Hicham Boudaoui]] || {{yel|72}} || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''11''' ||[[Anis Hadj Moussa]] || || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''20''' ||[[Adil Boulbina]] || || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BIH}} [[Vladimir Petković]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Breel Embolo]] (Švicarska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Masimiliano Del Yesso ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;Facundo Rodriguez ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Erick Miranda]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
|}
----

===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}}
|team2={{NOG|EGY}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}}
|team2={{NOG|CPV}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|Utakmica 87}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Kanada – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kanada – Maroko|Utakmica 90}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;Canada vs Morocco {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Paragvaj – Francuska===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Paragvaj – Francuska|Utakmica 89}}
|team2={{NOG|FRA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;Paraguay vs France {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Brazil – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Norveška|Utakmica 91}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;Brazil vs Norway {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Meksiko – Engleska===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Engleska|Utakmica 92}}
|team2={{NOG|ENG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;Mexico vs England {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Portugal – Španija===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Španija|Utakmica 93}}
|team2={{NOG|ESP}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;Portugal vs Spain {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Belgija===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Belgija|Utakmica 94}}
|team2={{NOG|BEL}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;USA vs Belgium {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Švicarska – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;Switzerland vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>j6vlt89uzudo13rovyw34gi1w5g8i9q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3902012</id>
      <parentid>3902010</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T11:38:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Australija – Egipat */</comment>
      <origin>3902012</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="84552" sha1="i2irdfxt1aavyr3vnky7kbvmz1l9l0p" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}|3|{{NOG|SWE}}|0
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}|2|{{NOG|CRO}}|1
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}|3|{{NOG|AUT}}|0
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}|2|{{NOG|BIH}}|0
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}} {{aet}}|3|{{NOG|SEN}}|2
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ECU}}|0
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}|2|{{NOG|COD}}|1
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}} {{aet}}|3|{{NOG|CPV}}|2
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}|1 (2)|{{NOG|EGY}} {{pso}}|1 (4)
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}|2|{{NOG|ALG}}|0
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}|1|{{NOG|GHA}}|0
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}|0|{{NOG|FRA}}|1
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}|0|{{NOG|MAR}}|3
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|POR}}||{{NOG|ESP}}|
|6. juli – [[Seattle]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BEL}}|
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|NOR}}|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||{{NOG|ENG}}|
|7. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|EGY}}|
|7. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||{{NOG|COL}}|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|MAR}}|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|74}}
|goals2=
*[[Antonio Nusa|Nusa]] {{goal|39}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|86}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=69.665
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12523/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Côte d'Ivoire v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Odilon Kossounou]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] || {{suboff|90+3}}
|-
|DM ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || {{suboff|60}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ange-Yoan Bonny]] || {{suboff|60}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Yan Diomande]] || {{suboff|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Oumar Diakité]] || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Evann Guessand]] || {{subon|90+3}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-NOR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ørjan Nyland]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Marcus Holmgren Pedersen]] || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kristoffer Ajer]]
|-
|CB ||'''17'''||[[Torbjørn Heggem]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[David Møller Wolfe]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Patrick Berg]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Sander Berge]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Martin Ødegaard]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RF ||'''7''' ||[[Alexander Sørloth]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Erling Haaland]]
|-
|LF ||'''20'''||[[Antonio Nusa]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''21'''||[[Andreas Schjelderup]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Oscar Bobb]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Fredrik Aursnes]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ståle Solbakken]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Antonio Nusa]] (Norveška)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|}
----

===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|3–0}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|45||74}}
*[[Bradley Barcola|Barcola]] {{goal|53}}
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12532/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – France v. Sweden |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Mike Maignan]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Jules Koundé]] || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Dayot Upamecano]]
|-
|CB ||'''17'''||[[William Saliba]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Lucas Digne]] || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Aurélien Tchouaméni]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Adrien Rabiot]]
|-
|RW ||'''7''' ||[[Ousmane Dembélé]] || {{suboff|75}}
|-
|AM ||'''11'''||[[Michael Olise]] || {{suboff|85}}
|-
|LW ||'''12'''||[[Bradley Barcola]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Kylian Mbappé]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Désiré Doué]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Malo Gusto]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Théo Hernandez]] || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Jean-Philippe Mateta]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Rayan Cherki]] || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Didier Deschamps]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:FRA-SWE 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jacob Widell Zetterström]]
|-
|RB ||'''8''' ||[[Daniel Svensson (nogometaš)|Daniel Svensson]] || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Gustaf Lagerbielke (nogometaš)|Gustaf Lagerbielke]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Victor Lindelöf]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''5''' ||[[Gabriel Gudmundsson]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Anthony Elanga]]
|-
|CM ||'''7''' ||[[Lucas Bergvall]] || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''18'''||[[Yasin Ayari]] || {{suboff|82}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Elliot Stroud]] || {{suboff|66}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Viktor Gyökeres]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Alexander Isak]] || {{suboff|89}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''26'''||[[Taha Ali]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Besfort Zeneli]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Benjamin Nygren]] || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Mattias Svanberg]] || {{subon|82}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Gustaf Nilsson (nogometaš)|Gustaf Nilsson]] || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kylian Mbappé]] (France)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;Jan de Vries ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Brooke Mayo]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Bram Van Driessche ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
|}
----

===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|2–0}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|22}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{goal|31}}
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12529/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Mexico v. Ecuador |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h
 |pattern_so = _ecu26h2l
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Jorge Sánchez (nogometaš)|Jorge Sánchez]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[César Montes]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]]
|-
|CM ||'''19'''||[[Gilberto Mora (nogometaš)|Gilberto Mora]] || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Luis Romo]] || {{suboff|73}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]] || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || {{suboff|73}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || {{suboff|80}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Obed Vargas]] || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Santiago Giménez]] || {{subon|73}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Israel Reyes]] || {{subon|80}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Orbelín Pineda]] || {{subon|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-ECU 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Hernán Galíndez]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Alan Franco (nogometaš)|Alan Franco]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Joel Ordóñez]] || || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''6''' ||[[Willian Pacho]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Piero Hincapié]] || {{sentoff|0|90+5}}
|-
|RM ||'''9''' ||[[John Yeboah]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Moisés Caicedo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|90+9}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Pedro Vite]]
|-
|LM ||'''20'''||[[Nilson Angulo]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Gonzalo Plata]]
|-
|CF ||'''13'''||[[Enner Valencia]] || || {{suboff|59}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Yaimar Medina]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''17'''||[[Ángelo Preciado]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Kevin Rodríguez (nogometaš)|Kevin Rodríguez]] || || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Kendry Páez]] || {{yel|90+3}} || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Jordy Caicedo]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Beccacece]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Julián Quiñones]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Tomaž Klančnik ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;Andraž Kovačič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Mustapha Ghorbal]] ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mokrane Gourari ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Bastian Dankert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Mahmoud Ashour ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
|}
----

===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|2–1}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
*[[Harry Kane|Kane]] {{goal|75||86}}
|goals2=
*[[Brian Cipenga|Cipenga]] {{goal|7}}
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=68.239
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska&lt;ref name=&quot;ENG-COD line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12521/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – England v. Congo DR |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}&lt;ref name=&quot;ENG-COD line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jordan Pickford]]
|-
|RB ||'''25'''||[[Djed Spence]] || || {{suboff|70}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Ezri Konsa]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Marc Guéhi]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Nico O'Reilly]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Elliot Anderson (nogometaš)|Elliot Anderson]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Declan Rice]] || || {{suboff|90+1}}
|-
|RW ||'''20'''||[[Noni Madueke]] || || {{suboff|60}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Jude Bellingham]] || {{yel|19}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Marcus Rashford]] || || {{suboff|60}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Harry Kane]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Bukayo Saka]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Anthony Gordon (nogometaš)|Anthony Gordon]] || || {{subon|60}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Eberechi Eze]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[John Stones]] || || {{subon|90+1}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|GER}} [[Thomas Tuchel]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:ENG-COD 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Lionel Mpasi]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Aaron Wan-Bissaka]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Chancel Mbemba]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Axel Tuanzebe]]
|-
|LB ||'''26'''||[[Arthur Masuaku]] || || {{suboff|89}}
|-
|DM ||'''8''' ||[[Samuel Moutoussamy]] || || {{suboff|89}}
|-
|RM ||'''7''' ||[[Nathanaël Mbuku]] || || {{suboff|64}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ngal'ayel Mukau]] || || {{suboff|76}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Noah Sadiki]] || {{yel|27}}
|-
|LM ||'''9''' ||[[Brian Cipenga]] || || {{suboff|76}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Yoane Wissa]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''13'''||[[Meschak Elia]] || || {{subon|64}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Théo Bongonda]] || || {{subon|76}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Edo Kayembe]] || || {{subon|76}}
|-
|DF ||'''12'''||[[Joris Kayembe]] || || {{subon|89}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Fiston Mayele]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Sébastien Desabre]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Harry Kane]] (Engleska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mohammad Al-Kalaf ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;Ahmad Al-Roalle ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khamis Al-Marri]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Obaid Khadim ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|3–2}}
|aet=yes
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
*[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{goal|86}}
*[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{goal|89||120+5|pen.}}
|goals2=
*[[Habib Diarra|Diarra]] {{goal|25}}
*[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{goal|51}}
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=66.925
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija&lt;ref name=&quot;BEL-SEN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12534/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Belgium v. Senegal |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal&lt;ref name=&quot;BEL-SEN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Thibaut Courtois]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Timothy Castagne]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Brandon Mechele]] || {{yel|64}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Arthur Theate]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[Maxim De Cuyper]]|| || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Hans Vanaken]]|| || {{suboff|63}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Youri Tielemans]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RW ||'''10'''||[[Leandro Trossard]]|| || {{suboff|109}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kevin De Bruyne]]|| || {{suboff|56}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Jérémy Doku]]|| || {{suboff|56}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Charles De Ketelaere]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' ||[[Romelu Lukaku]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Dodi Lukébakio]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''23'''||[[Nicolas Raskin]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Diego Moreira]] || || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Thomas Meunier]] || || {{subon|78}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Amadou Onana]] || || {{subon|109}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Rudi Garcia]]|| {{yel|90}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BEL-SEN 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Mory Diaw]]
|-
|RB ||'''15'''||[[Krépin Diatta]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Pathé Ciss]]
|-
|CB ||'''19'''||[[Moussa Niakhaté]]
|-
|LB ||'''14'''||[[Ismail Jakobs]]|| || {{suboff|93}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Habib Diarra]]|| || {{suboff|73}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Idrissa Gueye]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])|| || {{suboff|95}}
|-
|CM ||'''26'''||[[Pape Gueye]]|| || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''13'''||[[Iliman Ndiaye]]|| || {{suboff|73}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ismaïla Sarr]]
|-
|LF ||'''10'''||[[Sadio Mané]] || || {{suboff|93}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Lamine Camara]] || {{yel|67}} || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Pape Matar Sarr]] || || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''20'''||[[Ibrahim Mbaye]] || || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nicolas Jackson]] || || {{subon|93}}
|-
|DF ||'''25'''||[[El Hadji Malick Diouf]] || || {{subon|93}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Bara Sapoko Ndiaye]] || || {{subon|95}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Pape Thiaw]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Youri Tielemans]] (Belgija)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Walter López ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;Christian Ramírez ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Andrés Rojas]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Alexander Guzmán ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Guillermo Pacheco ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
|}
----

===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|2–0}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
*[[Folarin Balogun|Balogun]] {{goal|45}}
*[[Malik Tillman|Tillman]] {{goal|82}}
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=68.827
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}&lt;ref name=&quot;USA-BIH line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12533/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – USA v. Bosnia and Herzegovina |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;USA-BIH line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''24'''||[[Matt Freese]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Alex Freeman]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Chris Richards (nogometaš)|Chris Richards]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Tim Ream]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RM ||'''2''' ||[[Sergiño Dest]] || || {{suboff|87}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Weston McKennie]] || || {{suboff|90+5}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Tyler Adams]]
|-
|CM ||'''17'''||[[Malik Tillman]]
|-
|LM ||'''5''' ||[[Antonee Robinson]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Christian Pulisic]] || || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Folarin Balogun]] || {{sentoff|0|64}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''14'''||[[Sebastian Berhalter]] || || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Ricardo Pepi]] || || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Giovanni Reyna]] || || {{subon|90+5}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Mauricio Pochettino]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:USA-BIH 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''7''' ||[[Amar Dedić]]
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]] || || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Tarik Muharemović]]
|-
|LB ||'''21'''||[[Stjepan Radeljić]] || {{yel|80}}
|-
|RM ||'''8''' ||[[Armin Gigović]] || || {{suboff|51}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{suboff|51}}
|-
|CM ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]]
|-
|LM ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]] || || {{suboff|75}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Edin Džeko]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|51}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Ermin Mahmić]] || || {{subon|51}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]] || || {{subon|51}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]] || || {{subon|51}}
|-
|FW ||'''23'''||[[Haris Tabaković]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Amar Memić]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]] || {{yel|80}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Malik Tillman]] (SAD)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}
----

===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|3–0}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
*[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{goal|36||89}}
*[[Pedro Porro|Porro]] {{goal|66}}
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=70.492
|referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija&lt;ref name=&quot;ESP-AUT line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12528/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Spain v. Austria |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija&lt;ref name=&quot;ESP-AUT line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Unai Simón]]
|-
|RB ||'''12'''||[[Pedro Porro]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Pau Cubarsí]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Aymeric Laporte]] || {{suboff|90+3}}
|-
|LB ||'''24'''||[[Marc Cucurella]]
|-
|DM ||'''16'''||[[Rodri (nogometaš)|Rodri]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''10'''||[[Dani Olmo]] || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Pedri]] || {{suboff|90+3}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Lamine Yamal]] || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Mikel Oyarzabal]]
|-
|LF ||'''15'''||[[Álex Baena]] || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Ferran Torres]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Mikel Merino]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''9''' ||[[Gavi (nogometaš)|Gavi]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''8''' ||[[Fabián Ruiz]] || {{subon|90+3}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Marc Pubill]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Luis de la Fuente (nogometaš)|Luis de la Fuente]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:ESP-AUT 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alexander Schlager]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Stefan Posch]] || {{yel|83}} || {{suboff|85}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kevin Danso]]
|-
|CB ||'''8''' ||[[David Alaba]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''20'''||[[Konrad Laimer]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Nicolas Seiwald]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Xaver Schlager]] || || {{suboff|46}}
|-
|RW ||'''18'''||[[Romano Schmid]] || || {{suboff|60}}
|-
|AM ||'''24'''||[[Paul Wanner]]
|-
|LW ||'''9''' ||[[Marcel Sabitzer]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Michael Gregoritsch]] || || {{suboff|60}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''10'''||[[Florian Grillitsch]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Carney Chukwuemeka]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''7''' ||[[Marko Arnautović]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Saša Kalajdžić]] || || {{subon|60}}
|-
|DF ||'''22'''||[[Alexander Prass]] || || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|GER}} [[Ralf Rangnick]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Lamine Yamal]] (Španija)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mahbod Beigi ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
&lt;br /&gt;Andreas Söderkvist ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dahane Beida]] ([[Nogometni savez Mauritanije|Mauritanija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Elvis Noupue ([[Nogometni savez Kameruna|Kamerun]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Fedayi San]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Shaun Evans (nogometni sudija)|Shaun Evans]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|}
----

===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|2–1}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
*[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{goal|68|pen.}}
*[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{goal|90+4}}
|goals2=
*[[Ivan Perišić|Perišić]] {{goal|53}}
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=43.036
|referee=[[Espen Eskås]] ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal&lt;ref name=&quot;POR-CRO line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12535/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Portugal v. Croatia |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska&lt;ref name=&quot;POR-CRO line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Diogo Costa]]
|-
|RB ||'''20'''||[[João Cancelo]] || || {{suboff|62}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Rúben Dias]] || {{yel|17}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Renato Veiga]]
|-
|LB ||'''25'''||[[Nuno Mendes (nogometaš)|Nuno Mendes]]
|-
|CM ||'''15'''||[[João Neves]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Vitinha]] || || {{suboff|62}}
|-
|RW ||'''18'''||[[Pedro Neto]] || || {{suboff|62}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Bruno Fernandes]] || || {{suboff|62}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Rafael Leão]]
|-
|CF ||'''7''' ||[[Cristiano Ronaldo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|81}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''10'''||[[Bernardo Silva]] || || {{subon|62}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Nélson Semedo]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Francisco Conceição]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Gonçalo Ramos]] || || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Rúben Neves]] || || {{subon|81}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Roberto Martínez]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:POR-CRO 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Dominik Livaković]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Josip Stanišić]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Josip Šutalo]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Marin Pongračić]]
|-
|LB ||'''14'''||[[Ivan Perišić]] || {{yel|90+8}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Luka Modrić]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|59}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Mateo Kovačić]] || || {{suboff|90+6}}
|-
|RW ||'''13'''||[[Nikola Vlašić]] || || {{suboff|90+2}}
|-
|AM ||'''17'''||[[Petar Sučić]]
|-
|LW ||'''16'''||[[Martin Baturina]] || || {{suboff|68}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ante Budimir]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Igor Matanović]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Mario Pašalić]] || || {{subon|68}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Joško Gvardiol]] || || {{subon|90+2}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Andrej Kramarić]] || || {{subon|90+6}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Zlatko Dalić]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Cristiano Ronaldo]] (Portugal)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Jan Erik Engan ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
&lt;br /&gt;Isaak Bashevkin ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Abongile Tom]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Zakhele Siwela]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|}
----

===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|2–0}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
*[[Breel Embolo|Embolo]] {{goal|10}}
*[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{goal|46}}
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-ALG line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12536/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Switzerland v. Algeria |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir&lt;ref name=&quot;SUI-ALG line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Denis Zakaria]] || || {{suboff|87}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]]
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (nogometaš)|Ricardo Rodriguez]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]]
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RW ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{suboff|87}}
|-
|AM ||'''9''' ||[[Johan Manzambi]] || || {{suboff|70}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]] || || {{suboff|82}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''22''' ||[[Fabian Rieder]] || || {{subon|70}}
|-
|FW ||'''19''' ||[[Noah Okafor]] || || {{subon|70}}
|-
|FW ||'''23''' ||[[Zeki Amdouni]] || || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Silvan Widmer]] || || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''20''' ||[[Michel Aebischer]] || || {{subon|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:SUI-ALG 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Luca Zidane]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Rafik Belghali]] || || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Aïssa Mandi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ramy Bensebaini]]
|-
|LB ||'''15'''||[[Rayan Aït-Nouri]]
|-
|DM ||'''19'''||[[Nabil Bentaleb]] || || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ramiz Zerrouki]] || || {{suboff|58}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Farès Chaïbi]] || {{yel|36}}
|-
|RF ||'''7''' ||[[Riyad Mahrez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''22'''||[[Ibrahim Maza]]
|-
|LF ||'''8''' ||[[Houssem Aouar]] || || {{suboff|58}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''13''' ||[[Jaouen Hadjam]] || || {{subon|58}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Amine Gouiri]] || || {{subon|58}}
|-
|MF ||'''14''' ||[[Hicham Boudaoui]] || {{yel|72}} || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''11''' ||[[Anis Hadj Moussa]] || || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''20''' ||[[Adil Boulbina]] || || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BIH}} [[Vladimir Petković]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Breel Embolo]] (Švicarska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Masimiliano Del Yesso ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;Facundo Rodriguez ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Erick Miranda]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
|}
----

===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|1–1}}
|team2={{NOG|EGY}}
|aet=yes
|goals1=
*[[Mohamed Hany|Hany]] {{goal|55|a.g.}}
|goals2=
*[[Emam Ashour|Ashour]] {{goal|13}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=70.244
|referee=[[Gustavo Tejera]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
|penaltyscore=2–4
|penalties1=
*[[Harry Souttar|Souttar]] {{penpromšaj}}
*[[Jackson Irvine|Irvine]] {{pengol}}
*[[Awer Mabil|Mabil]] {{pengol}}
*[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penpromšaj}}
|penalties2=
*[[Mahmoud Saber|Saber]] {{pengol}}
*[[Ramy Rabia|Rabia]] {{pengol}}
*[[Mohamed Salah|Salah]] {{pengol}}
*[[Hossam Abdelmaguid|Abdelmaguid]] {{pengol}}
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija&lt;ref name=&quot;AUS-EGY line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12524/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Australia v. Egypt |publisher=[[FIFA]] |date=July 3, 2026 |access-date=July 3, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat&lt;ref name=&quot;AUS-EGY line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----

===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}}
|team2={{NOG|CPV}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|Utakmica 87}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Kanada – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kanada – Maroko|Utakmica 90}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;Canada vs Morocco {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Paragvaj – Francuska===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Paragvaj – Francuska|Utakmica 89}}
|team2={{NOG|FRA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;Paraguay vs France {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Brazil – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Norveška|Utakmica 91}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;Brazil vs Norway {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Meksiko – Engleska===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Engleska|Utakmica 92}}
|team2={{NOG|ENG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;Mexico vs England {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Portugal – Španija===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Španija|Utakmica 93}}
|team2={{NOG|ESP}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;Portugal vs Spain {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Belgija===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Belgija|Utakmica 94}}
|team2={{NOG|BEL}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;USA vs Belgium {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Švicarska – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;Switzerland vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>i2irdfxt1aavyr3vnky7kbvmz1l9l0p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3902013</id>
      <parentid>3902012</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T11:38:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Australija – Egipat */</comment>
      <origin>3902013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="84554" sha1="1jnf4v7eg1jptr6f1ou2itmevx9pmha" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}|3|{{NOG|SWE}}|0
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}|2|{{NOG|CRO}}|1
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}|3|{{NOG|AUT}}|0
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}|2|{{NOG|BIH}}|0
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}} {{aet}}|3|{{NOG|SEN}}|2
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ECU}}|0
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}|2|{{NOG|COD}}|1
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}} {{aet}}|3|{{NOG|CPV}}|2
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}|1 (2)|{{NOG|EGY}} {{pso}}|1 (4)
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}|2|{{NOG|ALG}}|0
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}|1|{{NOG|GHA}}|0
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}|0|{{NOG|FRA}}|1
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}|0|{{NOG|MAR}}|3
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|POR}}||{{NOG|ESP}}|
|6. juli – [[Seattle]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BEL}}|
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|NOR}}|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||{{NOG|ENG}}|
|7. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|EGY}}|
|7. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||{{NOG|COL}}|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|MAR}}|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|74}}
|goals2=
*[[Antonio Nusa|Nusa]] {{goal|39}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|86}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=69.665
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12523/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Côte d'Ivoire v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Odilon Kossounou]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] || {{suboff|90+3}}
|-
|DM ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || {{suboff|60}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ange-Yoan Bonny]] || {{suboff|60}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Yan Diomande]] || {{suboff|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Oumar Diakité]] || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Evann Guessand]] || {{subon|90+3}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-NOR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ørjan Nyland]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Marcus Holmgren Pedersen]] || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kristoffer Ajer]]
|-
|CB ||'''17'''||[[Torbjørn Heggem]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[David Møller Wolfe]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Patrick Berg]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Sander Berge]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Martin Ødegaard]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RF ||'''7''' ||[[Alexander Sørloth]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Erling Haaland]]
|-
|LF ||'''20'''||[[Antonio Nusa]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''21'''||[[Andreas Schjelderup]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Oscar Bobb]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Fredrik Aursnes]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ståle Solbakken]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Antonio Nusa]] (Norveška)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|}
----

===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|3–0}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|45||74}}
*[[Bradley Barcola|Barcola]] {{goal|53}}
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12532/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – France v. Sweden |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Mike Maignan]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Jules Koundé]] || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Dayot Upamecano]]
|-
|CB ||'''17'''||[[William Saliba]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Lucas Digne]] || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Aurélien Tchouaméni]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Adrien Rabiot]]
|-
|RW ||'''7''' ||[[Ousmane Dembélé]] || {{suboff|75}}
|-
|AM ||'''11'''||[[Michael Olise]] || {{suboff|85}}
|-
|LW ||'''12'''||[[Bradley Barcola]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Kylian Mbappé]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Désiré Doué]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Malo Gusto]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Théo Hernandez]] || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Jean-Philippe Mateta]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Rayan Cherki]] || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Didier Deschamps]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:FRA-SWE 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jacob Widell Zetterström]]
|-
|RB ||'''8''' ||[[Daniel Svensson (nogometaš)|Daniel Svensson]] || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Gustaf Lagerbielke (nogometaš)|Gustaf Lagerbielke]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Victor Lindelöf]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''5''' ||[[Gabriel Gudmundsson]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Anthony Elanga]]
|-
|CM ||'''7''' ||[[Lucas Bergvall]] || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''18'''||[[Yasin Ayari]] || {{suboff|82}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Elliot Stroud]] || {{suboff|66}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Viktor Gyökeres]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Alexander Isak]] || {{suboff|89}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''26'''||[[Taha Ali]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Besfort Zeneli]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Benjamin Nygren]] || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Mattias Svanberg]] || {{subon|82}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Gustaf Nilsson (nogometaš)|Gustaf Nilsson]] || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kylian Mbappé]] (France)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;Jan de Vries ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Brooke Mayo]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Bram Van Driessche ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
|}
----

===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|2–0}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|22}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{goal|31}}
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12529/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Mexico v. Ecuador |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h
 |pattern_so = _ecu26h2l
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Jorge Sánchez (nogometaš)|Jorge Sánchez]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[César Montes]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]]
|-
|CM ||'''19'''||[[Gilberto Mora (nogometaš)|Gilberto Mora]] || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Luis Romo]] || {{suboff|73}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]] || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || {{suboff|73}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || {{suboff|80}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Obed Vargas]] || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Santiago Giménez]] || {{subon|73}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Israel Reyes]] || {{subon|80}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Orbelín Pineda]] || {{subon|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-ECU 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Hernán Galíndez]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Alan Franco (nogometaš)|Alan Franco]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Joel Ordóñez]] || || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''6''' ||[[Willian Pacho]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Piero Hincapié]] || {{sentoff|0|90+5}}
|-
|RM ||'''9''' ||[[John Yeboah]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Moisés Caicedo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|90+9}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Pedro Vite]]
|-
|LM ||'''20'''||[[Nilson Angulo]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Gonzalo Plata]]
|-
|CF ||'''13'''||[[Enner Valencia]] || || {{suboff|59}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Yaimar Medina]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''17'''||[[Ángelo Preciado]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Kevin Rodríguez (nogometaš)|Kevin Rodríguez]] || || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Kendry Páez]] || {{yel|90+3}} || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Jordy Caicedo]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Beccacece]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Julián Quiñones]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Tomaž Klančnik ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;Andraž Kovačič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Mustapha Ghorbal]] ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mokrane Gourari ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Bastian Dankert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Mahmoud Ashour ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
|}
----

===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|2–1}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
*[[Harry Kane|Kane]] {{goal|75||86}}
|goals2=
*[[Brian Cipenga|Cipenga]] {{goal|7}}
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=68.239
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska&lt;ref name=&quot;ENG-COD line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12521/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – England v. Congo DR |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}&lt;ref name=&quot;ENG-COD line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jordan Pickford]]
|-
|RB ||'''25'''||[[Djed Spence]] || || {{suboff|70}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Ezri Konsa]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Marc Guéhi]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Nico O'Reilly]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Elliot Anderson (nogometaš)|Elliot Anderson]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Declan Rice]] || || {{suboff|90+1}}
|-
|RW ||'''20'''||[[Noni Madueke]] || || {{suboff|60}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Jude Bellingham]] || {{yel|19}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Marcus Rashford]] || || {{suboff|60}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Harry Kane]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Bukayo Saka]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Anthony Gordon (nogometaš)|Anthony Gordon]] || || {{subon|60}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Eberechi Eze]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[John Stones]] || || {{subon|90+1}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|GER}} [[Thomas Tuchel]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:ENG-COD 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Lionel Mpasi]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Aaron Wan-Bissaka]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Chancel Mbemba]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Axel Tuanzebe]]
|-
|LB ||'''26'''||[[Arthur Masuaku]] || || {{suboff|89}}
|-
|DM ||'''8''' ||[[Samuel Moutoussamy]] || || {{suboff|89}}
|-
|RM ||'''7''' ||[[Nathanaël Mbuku]] || || {{suboff|64}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ngal'ayel Mukau]] || || {{suboff|76}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Noah Sadiki]] || {{yel|27}}
|-
|LM ||'''9''' ||[[Brian Cipenga]] || || {{suboff|76}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Yoane Wissa]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''13'''||[[Meschak Elia]] || || {{subon|64}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Théo Bongonda]] || || {{subon|76}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Edo Kayembe]] || || {{subon|76}}
|-
|DF ||'''12'''||[[Joris Kayembe]] || || {{subon|89}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Fiston Mayele]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Sébastien Desabre]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Harry Kane]] (Engleska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mohammad Al-Kalaf ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;Ahmad Al-Roalle ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khamis Al-Marri]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Obaid Khadim ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|3–2}}
|aet=yes
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
*[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{goal|86}}
*[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{goal|89||120+5|pen.}}
|goals2=
*[[Habib Diarra|Diarra]] {{goal|25}}
*[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{goal|51}}
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=66.925
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija&lt;ref name=&quot;BEL-SEN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12534/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Belgium v. Senegal |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal&lt;ref name=&quot;BEL-SEN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Thibaut Courtois]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Timothy Castagne]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Brandon Mechele]] || {{yel|64}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Arthur Theate]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[Maxim De Cuyper]]|| || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Hans Vanaken]]|| || {{suboff|63}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Youri Tielemans]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RW ||'''10'''||[[Leandro Trossard]]|| || {{suboff|109}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kevin De Bruyne]]|| || {{suboff|56}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Jérémy Doku]]|| || {{suboff|56}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Charles De Ketelaere]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' ||[[Romelu Lukaku]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Dodi Lukébakio]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''23'''||[[Nicolas Raskin]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Diego Moreira]] || || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Thomas Meunier]] || || {{subon|78}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Amadou Onana]] || || {{subon|109}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Rudi Garcia]]|| {{yel|90}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BEL-SEN 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Mory Diaw]]
|-
|RB ||'''15'''||[[Krépin Diatta]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Pathé Ciss]]
|-
|CB ||'''19'''||[[Moussa Niakhaté]]
|-
|LB ||'''14'''||[[Ismail Jakobs]]|| || {{suboff|93}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Habib Diarra]]|| || {{suboff|73}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Idrissa Gueye]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])|| || {{suboff|95}}
|-
|CM ||'''26'''||[[Pape Gueye]]|| || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''13'''||[[Iliman Ndiaye]]|| || {{suboff|73}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ismaïla Sarr]]
|-
|LF ||'''10'''||[[Sadio Mané]] || || {{suboff|93}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Lamine Camara]] || {{yel|67}} || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Pape Matar Sarr]] || || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''20'''||[[Ibrahim Mbaye]] || || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nicolas Jackson]] || || {{subon|93}}
|-
|DF ||'''25'''||[[El Hadji Malick Diouf]] || || {{subon|93}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Bara Sapoko Ndiaye]] || || {{subon|95}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Pape Thiaw]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Youri Tielemans]] (Belgija)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Walter López ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;Christian Ramírez ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Andrés Rojas]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Alexander Guzmán ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Guillermo Pacheco ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
|}
----

===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|2–0}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
*[[Folarin Balogun|Balogun]] {{goal|45}}
*[[Malik Tillman|Tillman]] {{goal|82}}
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=68.827
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}&lt;ref name=&quot;USA-BIH line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12533/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – USA v. Bosnia and Herzegovina |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;USA-BIH line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''24'''||[[Matt Freese]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Alex Freeman]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Chris Richards (nogometaš)|Chris Richards]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Tim Ream]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RM ||'''2''' ||[[Sergiño Dest]] || || {{suboff|87}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Weston McKennie]] || || {{suboff|90+5}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Tyler Adams]]
|-
|CM ||'''17'''||[[Malik Tillman]]
|-
|LM ||'''5''' ||[[Antonee Robinson]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Christian Pulisic]] || || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Folarin Balogun]] || {{sentoff|0|64}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''14'''||[[Sebastian Berhalter]] || || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Ricardo Pepi]] || || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Giovanni Reyna]] || || {{subon|90+5}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Mauricio Pochettino]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:USA-BIH 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''7''' ||[[Amar Dedić]]
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]] || || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Tarik Muharemović]]
|-
|LB ||'''21'''||[[Stjepan Radeljić]] || {{yel|80}}
|-
|RM ||'''8''' ||[[Armin Gigović]] || || {{suboff|51}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{suboff|51}}
|-
|CM ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]]
|-
|LM ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]] || || {{suboff|75}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Edin Džeko]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|51}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Ermin Mahmić]] || || {{subon|51}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]] || || {{subon|51}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]] || || {{subon|51}}
|-
|FW ||'''23'''||[[Haris Tabaković]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Amar Memić]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]] || {{yel|80}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Malik Tillman]] (SAD)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}
----

===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|3–0}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
*[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{goal|36||89}}
*[[Pedro Porro|Porro]] {{goal|66}}
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=70.492
|referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija&lt;ref name=&quot;ESP-AUT line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12528/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Spain v. Austria |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija&lt;ref name=&quot;ESP-AUT line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Unai Simón]]
|-
|RB ||'''12'''||[[Pedro Porro]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Pau Cubarsí]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Aymeric Laporte]] || {{suboff|90+3}}
|-
|LB ||'''24'''||[[Marc Cucurella]]
|-
|DM ||'''16'''||[[Rodri (nogometaš)|Rodri]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''10'''||[[Dani Olmo]] || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Pedri]] || {{suboff|90+3}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Lamine Yamal]] || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Mikel Oyarzabal]]
|-
|LF ||'''15'''||[[Álex Baena]] || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Ferran Torres]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Mikel Merino]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''9''' ||[[Gavi (nogometaš)|Gavi]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''8''' ||[[Fabián Ruiz]] || {{subon|90+3}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Marc Pubill]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Luis de la Fuente (nogometaš)|Luis de la Fuente]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:ESP-AUT 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alexander Schlager]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Stefan Posch]] || {{yel|83}} || {{suboff|85}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kevin Danso]]
|-
|CB ||'''8''' ||[[David Alaba]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''20'''||[[Konrad Laimer]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Nicolas Seiwald]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Xaver Schlager]] || || {{suboff|46}}
|-
|RW ||'''18'''||[[Romano Schmid]] || || {{suboff|60}}
|-
|AM ||'''24'''||[[Paul Wanner]]
|-
|LW ||'''9''' ||[[Marcel Sabitzer]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Michael Gregoritsch]] || || {{suboff|60}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''10'''||[[Florian Grillitsch]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Carney Chukwuemeka]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''7''' ||[[Marko Arnautović]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Saša Kalajdžić]] || || {{subon|60}}
|-
|DF ||'''22'''||[[Alexander Prass]] || || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|GER}} [[Ralf Rangnick]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Lamine Yamal]] (Španija)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mahbod Beigi ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
&lt;br /&gt;Andreas Söderkvist ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dahane Beida]] ([[Nogometni savez Mauritanije|Mauritanija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Elvis Noupue ([[Nogometni savez Kameruna|Kamerun]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Fedayi San]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Shaun Evans (nogometni sudija)|Shaun Evans]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|}
----

===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|2–1}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
*[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{goal|68|pen.}}
*[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{goal|90+4}}
|goals2=
*[[Ivan Perišić|Perišić]] {{goal|53}}
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=43.036
|referee=[[Espen Eskås]] ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal&lt;ref name=&quot;POR-CRO line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12535/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Portugal v. Croatia |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska&lt;ref name=&quot;POR-CRO line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Diogo Costa]]
|-
|RB ||'''20'''||[[João Cancelo]] || || {{suboff|62}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Rúben Dias]] || {{yel|17}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Renato Veiga]]
|-
|LB ||'''25'''||[[Nuno Mendes (nogometaš)|Nuno Mendes]]
|-
|CM ||'''15'''||[[João Neves]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Vitinha]] || || {{suboff|62}}
|-
|RW ||'''18'''||[[Pedro Neto]] || || {{suboff|62}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Bruno Fernandes]] || || {{suboff|62}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Rafael Leão]]
|-
|CF ||'''7''' ||[[Cristiano Ronaldo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|81}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''10'''||[[Bernardo Silva]] || || {{subon|62}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Nélson Semedo]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Francisco Conceição]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Gonçalo Ramos]] || || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Rúben Neves]] || || {{subon|81}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Roberto Martínez]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:POR-CRO 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Dominik Livaković]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Josip Stanišić]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Josip Šutalo]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Marin Pongračić]]
|-
|LB ||'''14'''||[[Ivan Perišić]] || {{yel|90+8}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Luka Modrić]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|59}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Mateo Kovačić]] || || {{suboff|90+6}}
|-
|RW ||'''13'''||[[Nikola Vlašić]] || || {{suboff|90+2}}
|-
|AM ||'''17'''||[[Petar Sučić]]
|-
|LW ||'''16'''||[[Martin Baturina]] || || {{suboff|68}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ante Budimir]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Igor Matanović]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Mario Pašalić]] || || {{subon|68}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Joško Gvardiol]] || || {{subon|90+2}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Andrej Kramarić]] || || {{subon|90+6}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Zlatko Dalić]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Cristiano Ronaldo]] (Portugal)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Jan Erik Engan ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
&lt;br /&gt;Isaak Bashevkin ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Abongile Tom]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Zakhele Siwela]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|}
----

===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|2–0}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
*[[Breel Embolo|Embolo]] {{goal|10}}
*[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{goal|46}}
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-ALG line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12536/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Switzerland v. Algeria |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir&lt;ref name=&quot;SUI-ALG line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Denis Zakaria]] || || {{suboff|87}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]]
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (nogometaš)|Ricardo Rodriguez]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]]
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RW ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{suboff|87}}
|-
|AM ||'''9''' ||[[Johan Manzambi]] || || {{suboff|70}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]] || || {{suboff|82}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''22''' ||[[Fabian Rieder]] || || {{subon|70}}
|-
|FW ||'''19''' ||[[Noah Okafor]] || || {{subon|70}}
|-
|FW ||'''23''' ||[[Zeki Amdouni]] || || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Silvan Widmer]] || || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''20''' ||[[Michel Aebischer]] || || {{subon|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:SUI-ALG 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Luca Zidane]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Rafik Belghali]] || || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Aïssa Mandi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ramy Bensebaini]]
|-
|LB ||'''15'''||[[Rayan Aït-Nouri]]
|-
|DM ||'''19'''||[[Nabil Bentaleb]] || || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ramiz Zerrouki]] || || {{suboff|58}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Farès Chaïbi]] || {{yel|36}}
|-
|RF ||'''7''' ||[[Riyad Mahrez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''22'''||[[Ibrahim Maza]]
|-
|LF ||'''8''' ||[[Houssem Aouar]] || || {{suboff|58}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''13''' ||[[Jaouen Hadjam]] || || {{subon|58}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Amine Gouiri]] || || {{subon|58}}
|-
|MF ||'''14''' ||[[Hicham Boudaoui]] || {{yel|72}} || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''11''' ||[[Anis Hadj Moussa]] || || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''20''' ||[[Adil Boulbina]] || || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BIH}} [[Vladimir Petković]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Breel Embolo]] (Švicarska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Masimiliano Del Yesso ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;Facundo Rodriguez ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Erick Miranda]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
|}
----

===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|1–1}}
|team2={{NOG|EGY}}
|aet=yes
|goals1=
*[[Mohamed Hany|Hany]] {{goal|55|a.g.}}
|goals2=
*[[Emam Ashour|Ashour]] {{goal|13}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=70.244
|referee=[[Gustavo Tejera]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
|penaltyscore=2–4
|penalties1=
*[[Harry Souttar|Souttar]] {{penpromašaj}}
*[[Jackson Irvine|Irvine]] {{pengol}}
*[[Awer Mabil|Mabil]] {{pengol}}
*[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penpromašaj}}
|penalties2=
*[[Mahmoud Saber|Saber]] {{pengol}}
*[[Ramy Rabia|Rabia]] {{pengol}}
*[[Mohamed Salah|Salah]] {{pengol}}
*[[Hossam Abdelmaguid|Abdelmaguid]] {{pengol}}
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija&lt;ref name=&quot;AUS-EGY line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12524/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Australia v. Egypt |publisher=[[FIFA]] |date=July 3, 2026 |access-date=July 3, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat&lt;ref name=&quot;AUS-EGY line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----

===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}}
|team2={{NOG|CPV}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|Utakmica 87}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Kanada – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kanada – Maroko|Utakmica 90}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;Canada vs Morocco {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Paragvaj – Francuska===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Paragvaj – Francuska|Utakmica 89}}
|team2={{NOG|FRA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;Paraguay vs France {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Brazil – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Norveška|Utakmica 91}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;Brazil vs Norway {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Meksiko – Engleska===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Engleska|Utakmica 92}}
|team2={{NOG|ENG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;Mexico vs England {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Portugal – Španija===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Španija|Utakmica 93}}
|team2={{NOG|ESP}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;Portugal vs Spain {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Belgija===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Belgija|Utakmica 94}}
|team2={{NOG|BEL}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;USA vs Belgium {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Švicarska – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;Switzerland vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>1jnf4v7eg1jptr6f1ou2itmevx9pmha</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3902014</id>
      <parentid>3902013</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T11:40:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Argentina – Zelenortska Ostrva */</comment>
      <origin>3902014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="85134" sha1="gbh86w2ookxvflimxrwntsrw37q81ws" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}|3|{{NOG|SWE}}|0
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}|2|{{NOG|CRO}}|1
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}|3|{{NOG|AUT}}|0
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}|2|{{NOG|BIH}}|0
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}} {{aet}}|3|{{NOG|SEN}}|2
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ECU}}|0
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}|2|{{NOG|COD}}|1
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}} {{aet}}|3|{{NOG|CPV}}|2
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}|1 (2)|{{NOG|EGY}} {{pso}}|1 (4)
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}|2|{{NOG|ALG}}|0
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}|1|{{NOG|GHA}}|0
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}|0|{{NOG|FRA}}|1
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}|0|{{NOG|MAR}}|3
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|POR}}||{{NOG|ESP}}|
|6. juli – [[Seattle]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BEL}}|
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|NOR}}|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||{{NOG|ENG}}|
|7. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|EGY}}|
|7. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||{{NOG|COL}}|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|MAR}}|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|74}}
|goals2=
*[[Antonio Nusa|Nusa]] {{goal|39}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|86}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=69.665
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12523/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Côte d'Ivoire v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Odilon Kossounou]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] || {{suboff|90+3}}
|-
|DM ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || {{suboff|60}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ange-Yoan Bonny]] || {{suboff|60}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Yan Diomande]] || {{suboff|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Oumar Diakité]] || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Evann Guessand]] || {{subon|90+3}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-NOR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ørjan Nyland]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Marcus Holmgren Pedersen]] || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kristoffer Ajer]]
|-
|CB ||'''17'''||[[Torbjørn Heggem]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[David Møller Wolfe]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Patrick Berg]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Sander Berge]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Martin Ødegaard]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RF ||'''7''' ||[[Alexander Sørloth]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Erling Haaland]]
|-
|LF ||'''20'''||[[Antonio Nusa]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''21'''||[[Andreas Schjelderup]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Oscar Bobb]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Fredrik Aursnes]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ståle Solbakken]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Antonio Nusa]] (Norveška)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|}
----

===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|3–0}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|45||74}}
*[[Bradley Barcola|Barcola]] {{goal|53}}
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12532/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – France v. Sweden |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Mike Maignan]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Jules Koundé]] || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Dayot Upamecano]]
|-
|CB ||'''17'''||[[William Saliba]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Lucas Digne]] || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Aurélien Tchouaméni]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Adrien Rabiot]]
|-
|RW ||'''7''' ||[[Ousmane Dembélé]] || {{suboff|75}}
|-
|AM ||'''11'''||[[Michael Olise]] || {{suboff|85}}
|-
|LW ||'''12'''||[[Bradley Barcola]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Kylian Mbappé]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Désiré Doué]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Malo Gusto]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Théo Hernandez]] || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Jean-Philippe Mateta]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Rayan Cherki]] || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Didier Deschamps]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:FRA-SWE 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jacob Widell Zetterström]]
|-
|RB ||'''8''' ||[[Daniel Svensson (nogometaš)|Daniel Svensson]] || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Gustaf Lagerbielke (nogometaš)|Gustaf Lagerbielke]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Victor Lindelöf]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''5''' ||[[Gabriel Gudmundsson]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Anthony Elanga]]
|-
|CM ||'''7''' ||[[Lucas Bergvall]] || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''18'''||[[Yasin Ayari]] || {{suboff|82}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Elliot Stroud]] || {{suboff|66}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Viktor Gyökeres]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Alexander Isak]] || {{suboff|89}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''26'''||[[Taha Ali]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Besfort Zeneli]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Benjamin Nygren]] || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Mattias Svanberg]] || {{subon|82}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Gustaf Nilsson (nogometaš)|Gustaf Nilsson]] || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kylian Mbappé]] (France)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;Jan de Vries ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Brooke Mayo]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Bram Van Driessche ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
|}
----

===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|2–0}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|22}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{goal|31}}
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12529/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Mexico v. Ecuador |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h
 |pattern_so = _ecu26h2l
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Jorge Sánchez (nogometaš)|Jorge Sánchez]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[César Montes]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]]
|-
|CM ||'''19'''||[[Gilberto Mora (nogometaš)|Gilberto Mora]] || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Luis Romo]] || {{suboff|73}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]] || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || {{suboff|73}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || {{suboff|80}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Obed Vargas]] || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Santiago Giménez]] || {{subon|73}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Israel Reyes]] || {{subon|80}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Orbelín Pineda]] || {{subon|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-ECU 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Hernán Galíndez]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Alan Franco (nogometaš)|Alan Franco]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Joel Ordóñez]] || || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''6''' ||[[Willian Pacho]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Piero Hincapié]] || {{sentoff|0|90+5}}
|-
|RM ||'''9''' ||[[John Yeboah]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Moisés Caicedo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|90+9}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Pedro Vite]]
|-
|LM ||'''20'''||[[Nilson Angulo]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Gonzalo Plata]]
|-
|CF ||'''13'''||[[Enner Valencia]] || || {{suboff|59}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Yaimar Medina]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''17'''||[[Ángelo Preciado]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Kevin Rodríguez (nogometaš)|Kevin Rodríguez]] || || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Kendry Páez]] || {{yel|90+3}} || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Jordy Caicedo]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Beccacece]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Julián Quiñones]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Tomaž Klančnik ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;Andraž Kovačič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Mustapha Ghorbal]] ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mokrane Gourari ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Bastian Dankert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Mahmoud Ashour ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
|}
----

===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|2–1}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
*[[Harry Kane|Kane]] {{goal|75||86}}
|goals2=
*[[Brian Cipenga|Cipenga]] {{goal|7}}
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=68.239
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska&lt;ref name=&quot;ENG-COD line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12521/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – England v. Congo DR |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}&lt;ref name=&quot;ENG-COD line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jordan Pickford]]
|-
|RB ||'''25'''||[[Djed Spence]] || || {{suboff|70}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Ezri Konsa]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Marc Guéhi]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Nico O'Reilly]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Elliot Anderson (nogometaš)|Elliot Anderson]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Declan Rice]] || || {{suboff|90+1}}
|-
|RW ||'''20'''||[[Noni Madueke]] || || {{suboff|60}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Jude Bellingham]] || {{yel|19}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Marcus Rashford]] || || {{suboff|60}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Harry Kane]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Bukayo Saka]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Anthony Gordon (nogometaš)|Anthony Gordon]] || || {{subon|60}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Eberechi Eze]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[John Stones]] || || {{subon|90+1}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|GER}} [[Thomas Tuchel]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:ENG-COD 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Lionel Mpasi]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Aaron Wan-Bissaka]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Chancel Mbemba]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Axel Tuanzebe]]
|-
|LB ||'''26'''||[[Arthur Masuaku]] || || {{suboff|89}}
|-
|DM ||'''8''' ||[[Samuel Moutoussamy]] || || {{suboff|89}}
|-
|RM ||'''7''' ||[[Nathanaël Mbuku]] || || {{suboff|64}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ngal'ayel Mukau]] || || {{suboff|76}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Noah Sadiki]] || {{yel|27}}
|-
|LM ||'''9''' ||[[Brian Cipenga]] || || {{suboff|76}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Yoane Wissa]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''13'''||[[Meschak Elia]] || || {{subon|64}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Théo Bongonda]] || || {{subon|76}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Edo Kayembe]] || || {{subon|76}}
|-
|DF ||'''12'''||[[Joris Kayembe]] || || {{subon|89}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Fiston Mayele]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Sébastien Desabre]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Harry Kane]] (Engleska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mohammad Al-Kalaf ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;Ahmad Al-Roalle ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khamis Al-Marri]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Obaid Khadim ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|3–2}}
|aet=yes
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
*[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{goal|86}}
*[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{goal|89||120+5|pen.}}
|goals2=
*[[Habib Diarra|Diarra]] {{goal|25}}
*[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{goal|51}}
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=66.925
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija&lt;ref name=&quot;BEL-SEN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12534/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Belgium v. Senegal |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal&lt;ref name=&quot;BEL-SEN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Thibaut Courtois]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Timothy Castagne]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Brandon Mechele]] || {{yel|64}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Arthur Theate]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[Maxim De Cuyper]]|| || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Hans Vanaken]]|| || {{suboff|63}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Youri Tielemans]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RW ||'''10'''||[[Leandro Trossard]]|| || {{suboff|109}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kevin De Bruyne]]|| || {{suboff|56}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Jérémy Doku]]|| || {{suboff|56}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Charles De Ketelaere]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' ||[[Romelu Lukaku]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Dodi Lukébakio]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''23'''||[[Nicolas Raskin]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Diego Moreira]] || || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Thomas Meunier]] || || {{subon|78}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Amadou Onana]] || || {{subon|109}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Rudi Garcia]]|| {{yel|90}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BEL-SEN 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Mory Diaw]]
|-
|RB ||'''15'''||[[Krépin Diatta]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Pathé Ciss]]
|-
|CB ||'''19'''||[[Moussa Niakhaté]]
|-
|LB ||'''14'''||[[Ismail Jakobs]]|| || {{suboff|93}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Habib Diarra]]|| || {{suboff|73}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Idrissa Gueye]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])|| || {{suboff|95}}
|-
|CM ||'''26'''||[[Pape Gueye]]|| || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''13'''||[[Iliman Ndiaye]]|| || {{suboff|73}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ismaïla Sarr]]
|-
|LF ||'''10'''||[[Sadio Mané]] || || {{suboff|93}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Lamine Camara]] || {{yel|67}} || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Pape Matar Sarr]] || || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''20'''||[[Ibrahim Mbaye]] || || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nicolas Jackson]] || || {{subon|93}}
|-
|DF ||'''25'''||[[El Hadji Malick Diouf]] || || {{subon|93}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Bara Sapoko Ndiaye]] || || {{subon|95}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Pape Thiaw]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Youri Tielemans]] (Belgija)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Walter López ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;Christian Ramírez ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Andrés Rojas]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Alexander Guzmán ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Guillermo Pacheco ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
|}
----

===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|2–0}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
*[[Folarin Balogun|Balogun]] {{goal|45}}
*[[Malik Tillman|Tillman]] {{goal|82}}
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=68.827
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}&lt;ref name=&quot;USA-BIH line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12533/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – USA v. Bosnia and Herzegovina |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;USA-BIH line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''24'''||[[Matt Freese]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Alex Freeman]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Chris Richards (nogometaš)|Chris Richards]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Tim Ream]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RM ||'''2''' ||[[Sergiño Dest]] || || {{suboff|87}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Weston McKennie]] || || {{suboff|90+5}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Tyler Adams]]
|-
|CM ||'''17'''||[[Malik Tillman]]
|-
|LM ||'''5''' ||[[Antonee Robinson]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Christian Pulisic]] || || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Folarin Balogun]] || {{sentoff|0|64}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''14'''||[[Sebastian Berhalter]] || || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Ricardo Pepi]] || || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Giovanni Reyna]] || || {{subon|90+5}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Mauricio Pochettino]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:USA-BIH 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''7''' ||[[Amar Dedić]]
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]] || || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Tarik Muharemović]]
|-
|LB ||'''21'''||[[Stjepan Radeljić]] || {{yel|80}}
|-
|RM ||'''8''' ||[[Armin Gigović]] || || {{suboff|51}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{suboff|51}}
|-
|CM ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]]
|-
|LM ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]] || || {{suboff|75}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Edin Džeko]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|51}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Ermin Mahmić]] || || {{subon|51}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]] || || {{subon|51}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]] || || {{subon|51}}
|-
|FW ||'''23'''||[[Haris Tabaković]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Amar Memić]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]] || {{yel|80}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Malik Tillman]] (SAD)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}
----

===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|3–0}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
*[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{goal|36||89}}
*[[Pedro Porro|Porro]] {{goal|66}}
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=70.492
|referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija&lt;ref name=&quot;ESP-AUT line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12528/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Spain v. Austria |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija&lt;ref name=&quot;ESP-AUT line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Unai Simón]]
|-
|RB ||'''12'''||[[Pedro Porro]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Pau Cubarsí]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Aymeric Laporte]] || {{suboff|90+3}}
|-
|LB ||'''24'''||[[Marc Cucurella]]
|-
|DM ||'''16'''||[[Rodri (nogometaš)|Rodri]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''10'''||[[Dani Olmo]] || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Pedri]] || {{suboff|90+3}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Lamine Yamal]] || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Mikel Oyarzabal]]
|-
|LF ||'''15'''||[[Álex Baena]] || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Ferran Torres]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Mikel Merino]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''9''' ||[[Gavi (nogometaš)|Gavi]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''8''' ||[[Fabián Ruiz]] || {{subon|90+3}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Marc Pubill]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Luis de la Fuente (nogometaš)|Luis de la Fuente]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:ESP-AUT 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alexander Schlager]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Stefan Posch]] || {{yel|83}} || {{suboff|85}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kevin Danso]]
|-
|CB ||'''8''' ||[[David Alaba]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''20'''||[[Konrad Laimer]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Nicolas Seiwald]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Xaver Schlager]] || || {{suboff|46}}
|-
|RW ||'''18'''||[[Romano Schmid]] || || {{suboff|60}}
|-
|AM ||'''24'''||[[Paul Wanner]]
|-
|LW ||'''9''' ||[[Marcel Sabitzer]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Michael Gregoritsch]] || || {{suboff|60}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''10'''||[[Florian Grillitsch]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Carney Chukwuemeka]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''7''' ||[[Marko Arnautović]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Saša Kalajdžić]] || || {{subon|60}}
|-
|DF ||'''22'''||[[Alexander Prass]] || || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|GER}} [[Ralf Rangnick]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Lamine Yamal]] (Španija)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mahbod Beigi ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
&lt;br /&gt;Andreas Söderkvist ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dahane Beida]] ([[Nogometni savez Mauritanije|Mauritanija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Elvis Noupue ([[Nogometni savez Kameruna|Kamerun]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Fedayi San]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Shaun Evans (nogometni sudija)|Shaun Evans]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|}
----

===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|2–1}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
*[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{goal|68|pen.}}
*[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{goal|90+4}}
|goals2=
*[[Ivan Perišić|Perišić]] {{goal|53}}
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=43.036
|referee=[[Espen Eskås]] ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal&lt;ref name=&quot;POR-CRO line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12535/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Portugal v. Croatia |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska&lt;ref name=&quot;POR-CRO line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Diogo Costa]]
|-
|RB ||'''20'''||[[João Cancelo]] || || {{suboff|62}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Rúben Dias]] || {{yel|17}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Renato Veiga]]
|-
|LB ||'''25'''||[[Nuno Mendes (nogometaš)|Nuno Mendes]]
|-
|CM ||'''15'''||[[João Neves]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Vitinha]] || || {{suboff|62}}
|-
|RW ||'''18'''||[[Pedro Neto]] || || {{suboff|62}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Bruno Fernandes]] || || {{suboff|62}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Rafael Leão]]
|-
|CF ||'''7''' ||[[Cristiano Ronaldo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|81}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''10'''||[[Bernardo Silva]] || || {{subon|62}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Nélson Semedo]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Francisco Conceição]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Gonçalo Ramos]] || || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Rúben Neves]] || || {{subon|81}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Roberto Martínez]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:POR-CRO 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Dominik Livaković]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Josip Stanišić]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Josip Šutalo]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Marin Pongračić]]
|-
|LB ||'''14'''||[[Ivan Perišić]] || {{yel|90+8}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Luka Modrić]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|59}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Mateo Kovačić]] || || {{suboff|90+6}}
|-
|RW ||'''13'''||[[Nikola Vlašić]] || || {{suboff|90+2}}
|-
|AM ||'''17'''||[[Petar Sučić]]
|-
|LW ||'''16'''||[[Martin Baturina]] || || {{suboff|68}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ante Budimir]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Igor Matanović]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Mario Pašalić]] || || {{subon|68}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Joško Gvardiol]] || || {{subon|90+2}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Andrej Kramarić]] || || {{subon|90+6}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Zlatko Dalić]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Cristiano Ronaldo]] (Portugal)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Jan Erik Engan ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
&lt;br /&gt;Isaak Bashevkin ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Abongile Tom]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Zakhele Siwela]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|}
----

===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|2–0}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
*[[Breel Embolo|Embolo]] {{goal|10}}
*[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{goal|46}}
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-ALG line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12536/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Switzerland v. Algeria |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir&lt;ref name=&quot;SUI-ALG line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Denis Zakaria]] || || {{suboff|87}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]]
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (nogometaš)|Ricardo Rodriguez]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]]
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RW ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{suboff|87}}
|-
|AM ||'''9''' ||[[Johan Manzambi]] || || {{suboff|70}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]] || || {{suboff|82}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''22''' ||[[Fabian Rieder]] || || {{subon|70}}
|-
|FW ||'''19''' ||[[Noah Okafor]] || || {{subon|70}}
|-
|FW ||'''23''' ||[[Zeki Amdouni]] || || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Silvan Widmer]] || || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''20''' ||[[Michel Aebischer]] || || {{subon|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:SUI-ALG 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Luca Zidane]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Rafik Belghali]] || || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Aïssa Mandi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ramy Bensebaini]]
|-
|LB ||'''15'''||[[Rayan Aït-Nouri]]
|-
|DM ||'''19'''||[[Nabil Bentaleb]] || || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ramiz Zerrouki]] || || {{suboff|58}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Farès Chaïbi]] || {{yel|36}}
|-
|RF ||'''7''' ||[[Riyad Mahrez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''22'''||[[Ibrahim Maza]]
|-
|LF ||'''8''' ||[[Houssem Aouar]] || || {{suboff|58}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''13''' ||[[Jaouen Hadjam]] || || {{subon|58}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Amine Gouiri]] || || {{subon|58}}
|-
|MF ||'''14''' ||[[Hicham Boudaoui]] || {{yel|72}} || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''11''' ||[[Anis Hadj Moussa]] || || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''20''' ||[[Adil Boulbina]] || || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BIH}} [[Vladimir Petković]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Breel Embolo]] (Švicarska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Masimiliano Del Yesso ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;Facundo Rodriguez ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Erick Miranda]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
|}
----

===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|1–1}}
|team2={{NOG|EGY}}
|aet=yes
|goals1=
*[[Mohamed Hany|Hany]] {{goal|55|a.g.}}
|goals2=
*[[Emam Ashour|Ashour]] {{goal|13}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=70.244
|referee=[[Gustavo Tejera]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
|penaltyscore=2–4
|penalties1=
*[[Harry Souttar|Souttar]] {{penpromašaj}}
*[[Jackson Irvine|Irvine]] {{pengol}}
*[[Awer Mabil|Mabil]] {{pengol}}
*[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penpromašaj}}
|penalties2=
*[[Mahmoud Saber|Saber]] {{pengol}}
*[[Ramy Rabia|Rabia]] {{pengol}}
*[[Mohamed Salah|Salah]] {{pengol}}
*[[Hossam Abdelmaguid|Abdelmaguid]] {{pengol}}
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija&lt;ref name=&quot;AUS-EGY line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12524/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Australia v. Egypt |publisher=[[FIFA]] |date=July 3, 2026 |access-date=July 3, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat&lt;ref name=&quot;AUS-EGY line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----

===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|3–2}}
|team2={{NOG|CPV}}
|aet=yes
|goals1=
*[[Lionel Messi|Messi]] {{goal|29}}
*[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{goal|92}}
*[[Diney (nogometaš)|Diney]] {{goal|111|a.g.}}
|goals2=
*[[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{goal|59}}
*[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{goal|103}}
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=64.478
|referee= [[Drew Fischer]] ([[Nogometni savez Kanade|Kanada]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina&lt;ref name=&quot;ARG-CPV line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12530/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Argentina v. Cabo Verde |publisher=[[FIFA]] |date=July 3, 2026 |access-date=July 3, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}&lt;ref name=&quot;ARG-CPV line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----

===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|Utakmica 87}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Kanada – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kanada – Maroko|Utakmica 90}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;Canada vs Morocco {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Paragvaj – Francuska===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Paragvaj – Francuska|Utakmica 89}}
|team2={{NOG|FRA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;Paraguay vs France {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Brazil – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Norveška|Utakmica 91}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;Brazil vs Norway {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Meksiko – Engleska===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Engleska|Utakmica 92}}
|team2={{NOG|ENG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;Mexico vs England {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Portugal – Španija===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Španija|Utakmica 93}}
|team2={{NOG|ESP}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;Portugal vs Spain {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Belgija===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Belgija|Utakmica 94}}
|team2={{NOG|BEL}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;USA vs Belgium {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Švicarska – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;Switzerland vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>gbh86w2ookxvflimxrwntsrw37q81ws</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3902016</id>
      <parentid>3902014</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T11:41:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kolumbija – Gana */</comment>
      <origin>3902016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="85532" sha1="qtbmltdxsh69o2x4v2yl27k13jkmztg" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}|3|{{NOG|SWE}}|0
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}|2|{{NOG|CRO}}|1
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}|3|{{NOG|AUT}}|0
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}|2|{{NOG|BIH}}|0
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}} {{aet}}|3|{{NOG|SEN}}|2
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ECU}}|0
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}|2|{{NOG|COD}}|1
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}} {{aet}}|3|{{NOG|CPV}}|2
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}|1 (2)|{{NOG|EGY}} {{pso}}|1 (4)
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}|2|{{NOG|ALG}}|0
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}|1|{{NOG|GHA}}|0
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}|0|{{NOG|FRA}}|1
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}|0|{{NOG|MAR}}|3
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|POR}}||{{NOG|ESP}}|
|6. juli – [[Seattle]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BEL}}|
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|NOR}}|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||{{NOG|ENG}}|
|7. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|EGY}}|
|7. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||{{NOG|COL}}|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|MAR}}|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|74}}
|goals2=
*[[Antonio Nusa|Nusa]] {{goal|39}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|86}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=69.665
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12523/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Côte d'Ivoire v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Odilon Kossounou]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] || {{suboff|90+3}}
|-
|DM ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || {{suboff|60}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ange-Yoan Bonny]] || {{suboff|60}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Yan Diomande]] || {{suboff|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Oumar Diakité]] || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Evann Guessand]] || {{subon|90+3}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-NOR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ørjan Nyland]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Marcus Holmgren Pedersen]] || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kristoffer Ajer]]
|-
|CB ||'''17'''||[[Torbjørn Heggem]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[David Møller Wolfe]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Patrick Berg]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Sander Berge]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Martin Ødegaard]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RF ||'''7''' ||[[Alexander Sørloth]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Erling Haaland]]
|-
|LF ||'''20'''||[[Antonio Nusa]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''21'''||[[Andreas Schjelderup]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Oscar Bobb]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Fredrik Aursnes]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ståle Solbakken]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Antonio Nusa]] (Norveška)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|}
----

===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|3–0}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|45||74}}
*[[Bradley Barcola|Barcola]] {{goal|53}}
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12532/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – France v. Sweden |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Mike Maignan]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Jules Koundé]] || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Dayot Upamecano]]
|-
|CB ||'''17'''||[[William Saliba]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Lucas Digne]] || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Aurélien Tchouaméni]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Adrien Rabiot]]
|-
|RW ||'''7''' ||[[Ousmane Dembélé]] || {{suboff|75}}
|-
|AM ||'''11'''||[[Michael Olise]] || {{suboff|85}}
|-
|LW ||'''12'''||[[Bradley Barcola]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Kylian Mbappé]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Désiré Doué]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Malo Gusto]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Théo Hernandez]] || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Jean-Philippe Mateta]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Rayan Cherki]] || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Didier Deschamps]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:FRA-SWE 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jacob Widell Zetterström]]
|-
|RB ||'''8''' ||[[Daniel Svensson (nogometaš)|Daniel Svensson]] || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Gustaf Lagerbielke (nogometaš)|Gustaf Lagerbielke]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Victor Lindelöf]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''5''' ||[[Gabriel Gudmundsson]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Anthony Elanga]]
|-
|CM ||'''7''' ||[[Lucas Bergvall]] || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''18'''||[[Yasin Ayari]] || {{suboff|82}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Elliot Stroud]] || {{suboff|66}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Viktor Gyökeres]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Alexander Isak]] || {{suboff|89}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''26'''||[[Taha Ali]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Besfort Zeneli]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Benjamin Nygren]] || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Mattias Svanberg]] || {{subon|82}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Gustaf Nilsson (nogometaš)|Gustaf Nilsson]] || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kylian Mbappé]] (France)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;Jan de Vries ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Brooke Mayo]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Bram Van Driessche ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
|}
----

===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|2–0}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|22}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{goal|31}}
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12529/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Mexico v. Ecuador |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h
 |pattern_so = _ecu26h2l
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Jorge Sánchez (nogometaš)|Jorge Sánchez]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[César Montes]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]]
|-
|CM ||'''19'''||[[Gilberto Mora (nogometaš)|Gilberto Mora]] || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Luis Romo]] || {{suboff|73}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]] || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || {{suboff|73}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || {{suboff|80}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Obed Vargas]] || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Santiago Giménez]] || {{subon|73}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Israel Reyes]] || {{subon|80}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Orbelín Pineda]] || {{subon|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-ECU 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Hernán Galíndez]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Alan Franco (nogometaš)|Alan Franco]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Joel Ordóñez]] || || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''6''' ||[[Willian Pacho]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Piero Hincapié]] || {{sentoff|0|90+5}}
|-
|RM ||'''9''' ||[[John Yeboah]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Moisés Caicedo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|90+9}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Pedro Vite]]
|-
|LM ||'''20'''||[[Nilson Angulo]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Gonzalo Plata]]
|-
|CF ||'''13'''||[[Enner Valencia]] || || {{suboff|59}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Yaimar Medina]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''17'''||[[Ángelo Preciado]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Kevin Rodríguez (nogometaš)|Kevin Rodríguez]] || || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Kendry Páez]] || {{yel|90+3}} || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Jordy Caicedo]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Beccacece]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Julián Quiñones]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Tomaž Klančnik ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;Andraž Kovačič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Mustapha Ghorbal]] ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mokrane Gourari ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Bastian Dankert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Mahmoud Ashour ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
|}
----

===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|2–1}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
*[[Harry Kane|Kane]] {{goal|75||86}}
|goals2=
*[[Brian Cipenga|Cipenga]] {{goal|7}}
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=68.239
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska&lt;ref name=&quot;ENG-COD line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12521/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – England v. Congo DR |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}&lt;ref name=&quot;ENG-COD line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jordan Pickford]]
|-
|RB ||'''25'''||[[Djed Spence]] || || {{suboff|70}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Ezri Konsa]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Marc Guéhi]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Nico O'Reilly]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Elliot Anderson (nogometaš)|Elliot Anderson]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Declan Rice]] || || {{suboff|90+1}}
|-
|RW ||'''20'''||[[Noni Madueke]] || || {{suboff|60}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Jude Bellingham]] || {{yel|19}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Marcus Rashford]] || || {{suboff|60}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Harry Kane]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Bukayo Saka]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Anthony Gordon (nogometaš)|Anthony Gordon]] || || {{subon|60}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Eberechi Eze]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[John Stones]] || || {{subon|90+1}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|GER}} [[Thomas Tuchel]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:ENG-COD 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Lionel Mpasi]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Aaron Wan-Bissaka]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Chancel Mbemba]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Axel Tuanzebe]]
|-
|LB ||'''26'''||[[Arthur Masuaku]] || || {{suboff|89}}
|-
|DM ||'''8''' ||[[Samuel Moutoussamy]] || || {{suboff|89}}
|-
|RM ||'''7''' ||[[Nathanaël Mbuku]] || || {{suboff|64}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ngal'ayel Mukau]] || || {{suboff|76}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Noah Sadiki]] || {{yel|27}}
|-
|LM ||'''9''' ||[[Brian Cipenga]] || || {{suboff|76}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Yoane Wissa]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''13'''||[[Meschak Elia]] || || {{subon|64}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Théo Bongonda]] || || {{subon|76}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Edo Kayembe]] || || {{subon|76}}
|-
|DF ||'''12'''||[[Joris Kayembe]] || || {{subon|89}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Fiston Mayele]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Sébastien Desabre]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Harry Kane]] (Engleska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mohammad Al-Kalaf ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;Ahmad Al-Roalle ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khamis Al-Marri]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Obaid Khadim ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|3–2}}
|aet=yes
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
*[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{goal|86}}
*[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{goal|89||120+5|pen.}}
|goals2=
*[[Habib Diarra|Diarra]] {{goal|25}}
*[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{goal|51}}
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=66.925
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija&lt;ref name=&quot;BEL-SEN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12534/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Belgium v. Senegal |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal&lt;ref name=&quot;BEL-SEN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Thibaut Courtois]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Timothy Castagne]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Brandon Mechele]] || {{yel|64}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Arthur Theate]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[Maxim De Cuyper]]|| || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Hans Vanaken]]|| || {{suboff|63}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Youri Tielemans]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RW ||'''10'''||[[Leandro Trossard]]|| || {{suboff|109}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kevin De Bruyne]]|| || {{suboff|56}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Jérémy Doku]]|| || {{suboff|56}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Charles De Ketelaere]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' ||[[Romelu Lukaku]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Dodi Lukébakio]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''23'''||[[Nicolas Raskin]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Diego Moreira]] || || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Thomas Meunier]] || || {{subon|78}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Amadou Onana]] || || {{subon|109}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Rudi Garcia]]|| {{yel|90}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BEL-SEN 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Mory Diaw]]
|-
|RB ||'''15'''||[[Krépin Diatta]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Pathé Ciss]]
|-
|CB ||'''19'''||[[Moussa Niakhaté]]
|-
|LB ||'''14'''||[[Ismail Jakobs]]|| || {{suboff|93}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Habib Diarra]]|| || {{suboff|73}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Idrissa Gueye]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])|| || {{suboff|95}}
|-
|CM ||'''26'''||[[Pape Gueye]]|| || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''13'''||[[Iliman Ndiaye]]|| || {{suboff|73}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ismaïla Sarr]]
|-
|LF ||'''10'''||[[Sadio Mané]] || || {{suboff|93}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Lamine Camara]] || {{yel|67}} || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Pape Matar Sarr]] || || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''20'''||[[Ibrahim Mbaye]] || || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nicolas Jackson]] || || {{subon|93}}
|-
|DF ||'''25'''||[[El Hadji Malick Diouf]] || || {{subon|93}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Bara Sapoko Ndiaye]] || || {{subon|95}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Pape Thiaw]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Youri Tielemans]] (Belgija)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Walter López ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;Christian Ramírez ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Andrés Rojas]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Alexander Guzmán ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Guillermo Pacheco ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
|}
----

===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|2–0}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
*[[Folarin Balogun|Balogun]] {{goal|45}}
*[[Malik Tillman|Tillman]] {{goal|82}}
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=68.827
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}&lt;ref name=&quot;USA-BIH line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12533/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – USA v. Bosnia and Herzegovina |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;USA-BIH line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''24'''||[[Matt Freese]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Alex Freeman]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Chris Richards (nogometaš)|Chris Richards]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Tim Ream]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RM ||'''2''' ||[[Sergiño Dest]] || || {{suboff|87}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Weston McKennie]] || || {{suboff|90+5}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Tyler Adams]]
|-
|CM ||'''17'''||[[Malik Tillman]]
|-
|LM ||'''5''' ||[[Antonee Robinson]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Christian Pulisic]] || || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Folarin Balogun]] || {{sentoff|0|64}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''14'''||[[Sebastian Berhalter]] || || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Ricardo Pepi]] || || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Giovanni Reyna]] || || {{subon|90+5}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Mauricio Pochettino]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:USA-BIH 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''7''' ||[[Amar Dedić]]
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]] || || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Tarik Muharemović]]
|-
|LB ||'''21'''||[[Stjepan Radeljić]] || {{yel|80}}
|-
|RM ||'''8''' ||[[Armin Gigović]] || || {{suboff|51}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{suboff|51}}
|-
|CM ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]]
|-
|LM ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]] || || {{suboff|75}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Edin Džeko]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|51}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Ermin Mahmić]] || || {{subon|51}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]] || || {{subon|51}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]] || || {{subon|51}}
|-
|FW ||'''23'''||[[Haris Tabaković]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Amar Memić]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]] || {{yel|80}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Malik Tillman]] (SAD)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}
----

===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|3–0}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
*[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{goal|36||89}}
*[[Pedro Porro|Porro]] {{goal|66}}
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=70.492
|referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija&lt;ref name=&quot;ESP-AUT line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12528/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Spain v. Austria |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija&lt;ref name=&quot;ESP-AUT line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Unai Simón]]
|-
|RB ||'''12'''||[[Pedro Porro]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Pau Cubarsí]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Aymeric Laporte]] || {{suboff|90+3}}
|-
|LB ||'''24'''||[[Marc Cucurella]]
|-
|DM ||'''16'''||[[Rodri (nogometaš)|Rodri]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''10'''||[[Dani Olmo]] || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Pedri]] || {{suboff|90+3}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Lamine Yamal]] || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Mikel Oyarzabal]]
|-
|LF ||'''15'''||[[Álex Baena]] || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Ferran Torres]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Mikel Merino]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''9''' ||[[Gavi (nogometaš)|Gavi]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''8''' ||[[Fabián Ruiz]] || {{subon|90+3}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Marc Pubill]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Luis de la Fuente (nogometaš)|Luis de la Fuente]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:ESP-AUT 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alexander Schlager]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Stefan Posch]] || {{yel|83}} || {{suboff|85}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kevin Danso]]
|-
|CB ||'''8''' ||[[David Alaba]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''20'''||[[Konrad Laimer]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Nicolas Seiwald]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Xaver Schlager]] || || {{suboff|46}}
|-
|RW ||'''18'''||[[Romano Schmid]] || || {{suboff|60}}
|-
|AM ||'''24'''||[[Paul Wanner]]
|-
|LW ||'''9''' ||[[Marcel Sabitzer]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Michael Gregoritsch]] || || {{suboff|60}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''10'''||[[Florian Grillitsch]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Carney Chukwuemeka]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''7''' ||[[Marko Arnautović]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Saša Kalajdžić]] || || {{subon|60}}
|-
|DF ||'''22'''||[[Alexander Prass]] || || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|GER}} [[Ralf Rangnick]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Lamine Yamal]] (Španija)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mahbod Beigi ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
&lt;br /&gt;Andreas Söderkvist ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dahane Beida]] ([[Nogometni savez Mauritanije|Mauritanija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Elvis Noupue ([[Nogometni savez Kameruna|Kamerun]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Fedayi San]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Shaun Evans (nogometni sudija)|Shaun Evans]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|}
----

===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|2–1}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
*[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{goal|68|pen.}}
*[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{goal|90+4}}
|goals2=
*[[Ivan Perišić|Perišić]] {{goal|53}}
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=43.036
|referee=[[Espen Eskås]] ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal&lt;ref name=&quot;POR-CRO line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12535/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Portugal v. Croatia |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska&lt;ref name=&quot;POR-CRO line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Diogo Costa]]
|-
|RB ||'''20'''||[[João Cancelo]] || || {{suboff|62}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Rúben Dias]] || {{yel|17}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Renato Veiga]]
|-
|LB ||'''25'''||[[Nuno Mendes (nogometaš)|Nuno Mendes]]
|-
|CM ||'''15'''||[[João Neves]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Vitinha]] || || {{suboff|62}}
|-
|RW ||'''18'''||[[Pedro Neto]] || || {{suboff|62}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Bruno Fernandes]] || || {{suboff|62}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Rafael Leão]]
|-
|CF ||'''7''' ||[[Cristiano Ronaldo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|81}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''10'''||[[Bernardo Silva]] || || {{subon|62}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Nélson Semedo]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Francisco Conceição]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Gonçalo Ramos]] || || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Rúben Neves]] || || {{subon|81}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Roberto Martínez]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:POR-CRO 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Dominik Livaković]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Josip Stanišić]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Josip Šutalo]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Marin Pongračić]]
|-
|LB ||'''14'''||[[Ivan Perišić]] || {{yel|90+8}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Luka Modrić]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|59}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Mateo Kovačić]] || || {{suboff|90+6}}
|-
|RW ||'''13'''||[[Nikola Vlašić]] || || {{suboff|90+2}}
|-
|AM ||'''17'''||[[Petar Sučić]]
|-
|LW ||'''16'''||[[Martin Baturina]] || || {{suboff|68}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ante Budimir]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Igor Matanović]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Mario Pašalić]] || || {{subon|68}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Joško Gvardiol]] || || {{subon|90+2}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Andrej Kramarić]] || || {{subon|90+6}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Zlatko Dalić]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Cristiano Ronaldo]] (Portugal)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Jan Erik Engan ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
&lt;br /&gt;Isaak Bashevkin ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Abongile Tom]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Zakhele Siwela]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|}
----

===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|2–0}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
*[[Breel Embolo|Embolo]] {{goal|10}}
*[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{goal|46}}
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-ALG line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12536/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Switzerland v. Algeria |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir&lt;ref name=&quot;SUI-ALG line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Denis Zakaria]] || || {{suboff|87}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]]
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (nogometaš)|Ricardo Rodriguez]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]]
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RW ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{suboff|87}}
|-
|AM ||'''9''' ||[[Johan Manzambi]] || || {{suboff|70}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]] || || {{suboff|82}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''22''' ||[[Fabian Rieder]] || || {{subon|70}}
|-
|FW ||'''19''' ||[[Noah Okafor]] || || {{subon|70}}
|-
|FW ||'''23''' ||[[Zeki Amdouni]] || || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Silvan Widmer]] || || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''20''' ||[[Michel Aebischer]] || || {{subon|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:SUI-ALG 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Luca Zidane]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Rafik Belghali]] || || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Aïssa Mandi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ramy Bensebaini]]
|-
|LB ||'''15'''||[[Rayan Aït-Nouri]]
|-
|DM ||'''19'''||[[Nabil Bentaleb]] || || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ramiz Zerrouki]] || || {{suboff|58}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Farès Chaïbi]] || {{yel|36}}
|-
|RF ||'''7''' ||[[Riyad Mahrez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''22'''||[[Ibrahim Maza]]
|-
|LF ||'''8''' ||[[Houssem Aouar]] || || {{suboff|58}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''13''' ||[[Jaouen Hadjam]] || || {{subon|58}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Amine Gouiri]] || || {{subon|58}}
|-
|MF ||'''14''' ||[[Hicham Boudaoui]] || {{yel|72}} || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''11''' ||[[Anis Hadj Moussa]] || || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''20''' ||[[Adil Boulbina]] || || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BIH}} [[Vladimir Petković]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Breel Embolo]] (Švicarska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Masimiliano Del Yesso ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;Facundo Rodriguez ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Erick Miranda]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
|}
----

===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|1–1}}
|team2={{NOG|EGY}}
|aet=yes
|goals1=
*[[Mohamed Hany|Hany]] {{goal|55|a.g.}}
|goals2=
*[[Emam Ashour|Ashour]] {{goal|13}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=70.244
|referee=[[Gustavo Tejera]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
|penaltyscore=2–4
|penalties1=
*[[Harry Souttar|Souttar]] {{penpromašaj}}
*[[Jackson Irvine|Irvine]] {{pengol}}
*[[Awer Mabil|Mabil]] {{pengol}}
*[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penpromašaj}}
|penalties2=
*[[Mahmoud Saber|Saber]] {{pengol}}
*[[Ramy Rabia|Rabia]] {{pengol}}
*[[Mohamed Salah|Salah]] {{pengol}}
*[[Hossam Abdelmaguid|Abdelmaguid]] {{pengol}}
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija&lt;ref name=&quot;AUS-EGY line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12524/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Australia v. Egypt |publisher=[[FIFA]] |date=July 3, 2026 |access-date=July 3, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat&lt;ref name=&quot;AUS-EGY line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----

===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|3–2}}
|team2={{NOG|CPV}}
|aet=yes
|goals1=
*[[Lionel Messi|Messi]] {{goal|29}}
*[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{goal|92}}
*[[Diney (nogometaš)|Diney]] {{goal|111|a.g.}}
|goals2=
*[[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{goal|59}}
*[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{goal|103}}
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=64.478
|referee= [[Drew Fischer]] ([[Nogometni savez Kanade|Kanada]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina&lt;ref name=&quot;ARG-CPV line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12530/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Argentina v. Cabo Verde |publisher=[[FIFA]] |date=July 3, 2026 |access-date=July 3, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}&lt;ref name=&quot;ARG-CPV line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----

===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|1–0}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
*[[Jhon Arias (nogometaš)|J. Arias]] {{goal|14}}
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=69.045
|referee=[[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija&lt;ref name=&quot;COL-GHA line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12526/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Colombia v. Ghana |publisher=[[FIFA]] |date=July 4, 2026 |access-date=July 4, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana&lt;ref name=&quot;COL-GHA line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Kanada – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kanada – Maroko|Utakmica 90}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;Canada vs Morocco {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Paragvaj – Francuska===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Paragvaj – Francuska|Utakmica 89}}
|team2={{NOG|FRA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;Paraguay vs France {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Brazil – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Norveška|Utakmica 91}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;Brazil vs Norway {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Meksiko – Engleska===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Engleska|Utakmica 92}}
|team2={{NOG|ENG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;Mexico vs England {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Portugal – Španija===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Španija|Utakmica 93}}
|team2={{NOG|ESP}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;Portugal vs Spain {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Belgija===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Belgija|Utakmica 94}}
|team2={{NOG|BEL}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;USA vs Belgium {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Švicarska – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;Switzerland vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>qtbmltdxsh69o2x4v2yl27k13jkmztg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donald O. Hebb</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535647</id>
    <revision>
      <id>3901874</id>
      <parentid>3901816</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T13:21:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljen dio (Organizacija ponašanja)</comment>
      <origin>3901874</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36103" sha1="2tcnln7vay9rba8hscoru9d789dtmpd" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Donald Olding Hebb
| slika                   = 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1904|7|22}}
| mjesto_rođenja          = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1985|8|20|1904|7|22}}
| mjesto_smrti            = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = [[Kanada|Kanađanin]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Psihologija]]
| radna_institucija       = {{Plainlist|
* [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološki institut u Montrealu]]
* [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitet Queen's]]
* [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Laboratorije za biologiju primata Yerkes]]
* [[Univerzitet McGill]]
}}
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Dalhousie]] ([[Bachelor of Arts|BA]], 1925)
* [[Univerzitet McGill]] ([[Master of Arts|MA]], 1932)
* [[Univerzitet Harvard]] ([[Doktor nauka|PhD]], 1936)
}}
| doktorski_mentor        = [[Karl Lashley|Karl Spencer Lashley]]
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[Brenda Milner]] 
* [[Mortimer Mishkin]]
* [[Haldor Enger Rosvold]]
}}
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = [[Hebbova teorija]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Član Kraljevskog društva]] (FRS)&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot;&gt;{{cite journal |last1=Milner |first1=Peter M. |last2=Atkinson Milner |first2=Brenda |date=1996 |title=Donald Olding Hebb. 22 July 1904-20 August 1985 |journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society |volume=42 |pages=192–204 |doi=10.1098/rsbm.1996.0012 |url=https://royalsocietypublishing.org/rsbm/article-pdf/doi/10.1098/rsbm.1996.0012/910663/rsbm.1996.0012.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Donald Olding Hebb''' bio je [[kanada|kanadski]] [[psihologija|psiholog]] poznat po doprinosu razvoja [[neuropsihologija|neuropsihologije]] i istraživanjima odnosa između moždanih funkcija i psiholoških procesa, posebno [[učenja]]. Najpoznatiji je po svojoj [[Hebbova teorija|teoriji učenja]], koju je predstavio 1949. u djelu ''[[Organizacija ponašanja]]''.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot;&gt;{{cite book |last=Hebb |first=Donald O. |date=1949 |title=The Organization of Behavior: A Neuropsychological Theory |location=New York |publisher=Wiley and Sons |isbn=978-0-471-36727-7 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.226341 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

U svojim radovima o učenju nastojao je objasniti ponašanje i mišljenje kroz moždane funkcije, povezujući kognitivne procese s uspostavljanjem veza između neuronskih mreža. U naučnoj literaturi često se navodi kao jedan od osnivača neuropsihologije i teorije [[Neuronska mreža|neuronskih mreža]].&lt;ref name=&quot;Didier_Bigand_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Didier |first=Jean-Pierre |editor-last1=Bigand |editor-first1=Emmanuel |date=2010 |title=Rethinking Physical and Rehabilitation Medicine: New Technologies Induce New Learning Strategies |location=Paris |publisher=Springer |isbn=978-2-8178-0033-2 |url=https://www.a-z.lu/discovery/fulldisplay?docid=alma9923452547607251&amp;context=L&amp;vid=352LUX_BIBNET_NETWORK:BIBNET_UNION&amp;lang=fr&amp;search_scope=DN_and_CI&amp;adaptor=Local%20Search%20Engine&amp;tab=DiscoveryNetwork&amp;query=sub,exact,rehabilitation,AND&amp;mode=advanced&amp;offset=60 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema anketi časopisa ''[[Review of General Psychology]]'' iz 2002, zauzima 19. mjesto na listi najcitiranijih psihologa 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==

Donald Hebb rođen je u mjestu [[Chester, Nova Škotska|Chester]] u kanadskoj pokrajini [[Nova Škotska]] kao najstarije od četvero djece. Njegovi roditelji, Arthur Morrison Hebb i Mary Clara Olding, diplomirali su medicinu na Univerzitetu Dalhousie i radili kao ljekari.&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2020 |title=Donald O. Hebb and the Organization of Behavior: 17 years in the writing |journal=Molecular Brain |volume=13 |issue=55 |doi=10.1186/s13041-020-00567-8 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7137474/ |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U Chesteru je živio do svoje šesnaeste godine, kada se porodica preselila u [[Dartmouth, Nova Škotska|Dartmouth]].

Na Hebbovu majku snažno su utjecale ideje [[Maria Montessori|Marije Montessori]], pa ga je majka školovala kod kuće do osme godine.&lt;ref name=&quot;UAlberta_HebbBio_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Department of Psychology |date=2026 |title=Dr. Donald Hebb - Early Academics |website=University of Alberta |publisher=Department of Psychology |url=https://www.psych.ualberta.ca/GCPWS/Hebb/Biography/Hebb_bio1.html |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon polaska u osnovnu školu pokazao je izuzetan uspjeh te je već s deset godina upisan u sedmi razred. Tokom obrazovanja ponavljao je jedanaesti razred nakon što većina učenika u kombinovanom odjeljenju, koje je obuhvatalo deveti, deseti i jedanaesti razred, nije položila pokrajinske ispite. Učenicima devetog i desetog razreda bilo je dopušteno da nastave školovanje uprkos neuspjehu, dok dvanaesti razred u Chesteru nije postojao. Hebb je maturirao sa šesnaest godina na Akademiji okruga Halifax.&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2006 |title=The Life and Work of Donald Olding Hebb |journal=Acta Neurologica Taiwanica |volume=15 |issue=2 |pages=127–142 |url=http://www.ant-tnsjournal.com/Mag_Files/15-2/15-2_p127.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot; /&gt; 

Nakon završetka srednje škole upisao je [[Univerzitet Dalhousie]] s namjerom da postane pisac. Diplomirao je 1925. godine, stekavši zvanje diplomiranog profesora humanističkih nauka. Poslije studija predavao je u svojoj nekadašnjoj školi u Chesteru, zatim je neko vrijeme radio na farmi u [[Alberta|Alberti]], a potom kao fizički radnik u [[Quebec|Québecu]].

Njegov brat Andrew (1905–2005) diplomirao je pravo na Univerzitetu Dalhousie i bavio se poduzetništvom. Brat Peter (1909–1955) bio je ljekar, dok je sestra Catherine (1912–1978) doktorirala fiziologiju na Univerzitetu McGill, gdje je pod mentorstvom [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] istraživala fiziologiju probavnog sistema.&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot; /&gt;

== Karijera ==

Godine 1928. Hebb je upisao postdiplomski studij na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], a istovremeno je imenovan direktorom srednje škole u Verdunskom predgrađu [[Montréal|Montréala]].&lt;ref name=&quot;Milner_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Milner |first=Peter M. |date=1986 |title=Donald Olding Hebb (1904-1985) |journal=Trends in Neurosciences |volume=9 |pages=347–351 |doi=10.1016/0166-2236(86)90107-4 |url=https://www.cell.com/trends/neurosciences/pdf/0166-2236(86)90107-4.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nastojeći unaprijediti rad škole, sarađivao je s univerzitetskim kolegama Kelloggom i Clarkeom te uveo nove nastavne metode. Učenicima je zadavao zanimljivije školske zadatke, dok je one koji su se nepropisno ponašali privremeno udaljavao iz učionice.

Magistarski rad iz oblasti psihologije odbranio je na Univerzitetu McGill 1932. pod mentorstvom istaknutog fiziologa [[Boris Babkin|Borisa Babkina]]. U magistarskoj tezi pod naslovom ''Uslovni i bezuslovni refleksi i inhibicija'' nastojao je dokazati da su skeletni refleksi rezultat učenja na ćelijskom nivou.&lt;ref name=&quot;Erudit_McGillTheses1932_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Érudit |date=2026 |title=McGill University: Thèses et mémoires publiés en 1932 |website=Érudit |publisher=Érudit |url=https://www.erudit.org/en/theses/mcgill/1932/ |access-date=3. 7. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Smrt supruge u saobraćajnoj nesreći 22. jula 1933, na njegov 29. rođendan, predstavljala je težak lični gubitak. U isto vrijeme suočavao se i s poteškoćama u radu škole u Montréalu. Kasnije je izjavio da su njegove reformske ideje bile ograničene rigidnošću nastavnog plana i programa u protestantskim školama Québeca.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Brown |first1=Richard E. |last2=Milner |first2=Peter M. |date=2003 |title=The legacy of Donald O. Hebb: more than the Hebb Synapse |journal=Nature Reviews Neuroscience |volume=4 |issue=12 |url=https://go.gale.com/ps/i.do?id=GALE%7CA189031075&amp;sid=googleScholar&amp;v=2.1&amp;it=r&amp;linkaccess=abs&amp;issn=1471003X&amp;sw=w&amp;p=AONE&amp;userGroupName=anon%7Eae1835ae&amp;aty=open-web-entry |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istovremeno, istraživanja na Univerzitetu McGill bila su pretežno usmjerena na [[Pedagogija|pedagogiju]] i [[Inteligencija|inteligenciju]], dok je Hebb bio zainteresiran za fiziološku psihologiju i kritički je ocjenjivao tadašnju eksperimentalnu metodologiju.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Zbog toga je odlučio napustiti Montréal i obratio se [[Robert Yerkes|Robertu Yerkesu]] na Univerzitetu Yale, koji mu je ponudio mjesto na doktorskom studiju. Međutim, [[Boris Babkin]] ga je uvjerio da nastavi usavršavanje kod [[Karl Lashley|Karla Lashleyja]] na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]].&lt;ref name=&quot;Palchaudhuri_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Palchaudhuri |first=Shriya |date=2020 |title=The Mind Behind the Hebbian Synapse |journal=Resonance |volume=25 |issue=9 |doi=10.1007/s12045-020-1040-9 |url=https://www.ias.ac.in/article/fulltext/reso/025/09/1215-1230 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 1934. Hebb je započeo rad pod mentorstvom Karla Lashleyja na Univerzitetu u Chicagu,&lt;ref name=&quot;Dewsbury_2002&quot;&gt;{{cite journal |last=Dewsbury |first=Donald A. |date=2002 |title=The Chicago Five: A Family Group of Integrative Psychobiologists |journal=History of Psychology |volume=5 |issue=1 |pages=16–37 |doi=10.1037/1093-4510.5.1.16 |url=https://www.researchgate.net/publication/374757391_THE_CHICAGO_FIVE_A_Family_Group_of_Integrative_Psychobiologists |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; gdje je u okviru svog doktorskog istraživanja proučavao prostornu orijentaciju i prostorno učenje. Prije nego što je istraživanje završeno, Lashley je prihvatio profesorsku poziciju na Univerzitetu Harvard, pa su Hebb i dvojica njegovih kolega, Beach i Smith, 1935. primljeni na doktorski studij na Harvardu. Tamo je Hebb morao promijeniti temu doktorske disertacije te je istraživao utjecaj rane vizuelne deprivacije na percepciju veličine i svjetline kod štakora. U eksperimentu je dio životinja odgajan u potpunom mraku, a dio pri normalnom osvjetljenju, nakon čega je upoređivao razlike u građi njihovog mozga. Doktorsku titulu stekao je na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1936.&lt;ref name=&quot;McGill_HebbFonds_2026&quot;&gt;{{cite web |author=McGill University Library |date=2026 |title=Fonds MG1045 - Donald Olding Hebb Fonds |website=McGill University Archival Collections |publisher=McGill University Library |url=https://archivalcollections.library.mcgill.ca/index.php/donald-olding-hebb-fonds |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Naredne godine radio je kao istraživački asistent kod Lashleyja, a istovremeno i kao asistent u nastavi na uvodnom kursu psihologije koji je vodio [[Edwin G. Boring]] na Radcliffe koledžu. U tom periodu objavio je je svoje doktorsko istraživanje&lt;ref name=&quot;Hebb_1937&quot;&gt;{{cite journal |last=Hebb |first=D. O. |date=1937 |title=The Innate Organization of Visual Activity: I. Perception of Figures by Rats Reared in Total Darkness |journal=The Pedagogical Seminary and Journal of Genetic Psychology |volume=51 |issue=1 |pages=101–126 |doi=10.1080/08856559.1937.10534307 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/08856559.1937.10534307 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i dovršio rad koji je započeo u Chicagu.&lt;ref name=&quot;Hebb_1938&quot;&gt;{{cite journal |last=Hebb |first=D. O. |date=1938 |title=Studies of the organization of behavior. II. Changes in the field orientation of the rat after cortical destruction |journal=Journal of Comparative Psychology |volume=26 |issue=3 |pages=427–443 |url=https://www.ovid.com/journals/jopsy/abstract/01437424-193812000-00004~studies-of-the-organization-of-behavior-ii-changes-in-the?redirectionsource=fulltextview |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 1937. Hebb se oženio svojom drugom suprugom, Elizabeth Nichols Donovan.&lt;ref name=&quot;FamilySearch_Donovan_2026&quot;&gt;{{cite web |author=FamilySearch |date=2026 |title=Elizabeth Nichols Donovan (1904–1962) |website=FamilySearch Family Tree |publisher=FamilySearch |url=https://ancestors.familysearch.org/en/L5DF-B4G/elizabeth-nichols-donovan-1904-1962 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iste godine, na preporuku svoje sestre Catherine, koja je također pohađala doktorske studije kod [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], prijavio se za rad s [[Wilder Penfield|Wilderom Penfieldom]] na [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološkom institutu u Montrealu]]. Tokom tog angažmana istraživao je utjecaj operacija i povreda mozga na ljudske kognitivne funkcije.&lt;ref name=&quot;Can_Nalcaci_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Can |first1=Kadir |last2=Nalçacı |first2=Erhan |date=2026 |title=The Life of Donald Olding Hebb and Development of Neuropsychological Theory |journal=Journal of Ankara University Faculty of Medicine |volume=79 |issue=2 |pages=130–141 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/6041541 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uočio je da dječiji mozak može djelimično ili potpuno nadoknaditi izgubljene funkcije nakon uklanjanja dijela moždanog tkiva, dok su kod odraslih ista oštećenja dovodila do znatno težih funkcionalnih posljedica. Na osnovu tih opažanja zaključio je da vanjska stimulacija ima važnu ulogu u održavanju misaonih procesa kod odraslih osoba. Smatrao je da njen nedostatak može dovesti do slabljenja kognitivnih sposobnosti, a u pojedinim slučajevima i do pojave [[halucinacija]].

Hebb je također kritikovao primjenu [[Stanford-Binetova skala inteligencije|Stanford-Binetove skale inteligencije]] i [[Wechslerova skala inteligencije za odrasle|Wechslerove skale inteligencije za odrasle]] kod pacijenata podvrgnutih neurohirurškim zahvatima. Smatrao je da su ovi testovi neadekvatni, posebno za pacijente s ograničenim verbalnim sposobnostima ili one koji nisu vladali engleskim jezikom. U saradnji s N. W. Mortonom s Univerziteta McGill, razvio dva nova instrumenta za procjenu primjenjiva i na neverbalne pacijente: [[Test razumijevanja za odrasle]] i [[McGillov test anomalija na slikama|Test anomalija na slikama]].&lt;ref name=&quot;Can_Nalcaci_2026&quot; /&gt;

Primjenom Testa anomalija na slikama među prvima je ukazao na mogućnost da desni [[Sljepoočni moždani režanj|temporalni režanj]] ima značajnu ulogu u procesima vizuelnog prepoznavanja. Njegova istraživanja također su pokazala da uklanjanje većih dijelova [[Čeoni režanj|frontalnog režnja]] ne dovodi nužno do značajnog smanjenja rezultata na testovima [[Inteligencija|inteligencije]]. Kod jednog odraslog pacijenta, kojem je radi liječenja [[epilepsija|epilepsije]] odstranjen veći dio frontalnih režnjeva, zabilježio je uočljivo postoperativno poboljšanje osobina ličnosti i intelektualnih sposobnosti. Na osnovu tih opažanja zaključio je da frontalni režnjevi imaju posebno važnu ulogu u procesima učenja tokom ranog razvoja.&lt;ref name=&quot;Hebb_Penfield_1940&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hebb |first1=Donald O. |last2=Penfield |first2=W. |date=1940 |title=Human behavior after extensive bilateral removal from the frontal lobes |journal=Archives of Neurology &amp; Psychiatry |volume=42 |issue=3 |pages=421–438 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/HUMAN-BEHAVIOR-AFTER-EXTENSIVE-BILATERAL-REMOVAL-Hebb-Penfield/6aeed0d4738ed078c555c12ebcfd1cff2238fa7a |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1939. Hebb je imenovan za predavača psihologije na [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitetu Queen's]]. Kako bi provjerio svoju svoju pretpostavku da se uloga frontalnih režnjeva mijenja tokom razvoja, zajedno s Kennethom Williamsom razvio je labirint s promjenjivim stazama za štakore, poznat kao [[Hebb-Williamsov labirint]].&lt;ref name=&quot;Hebb_Williams_1946&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hebb |first1=D. O. |last2=Williams |first2=K. |date=1946 |title=A method of rating animal intelligence |journal=The Journal of General Psychology |volume=34 |issue=1 |pages=59–65 |doi=10.1080/00221309.1946.10544520 |pmid=21015350 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21015350/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ConductScience_HebbWilliams_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Conduct Science |title=Hebb-Williams Maze |website=Conduct Science |publisher=Conduct Science |url=https://maze.conductscience.com/portfolio/hebb-williams/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova metoda procjene sposobnosti učenja i rješavanja problema kod životinja kasnije je široko primjenjivana u eksperimentalnoj psihologiji. Koristeći taj labirint, ispitivao je sposobnost rješavanja problema kod štakora oslijepljenih u različitim razvojnim fazama te pokazao da iskustva stečena u ranom razvoju mogu imati trajan utjecaj na kognitivne sposobnosti u odrasloj dobi.&lt;ref name=&quot;Ghassemzadeh_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ghassemzadeh |first1=Habibollah |last2=Posner |first2=Michael I |last3=Rothbart |first3=Mary K |date=2013 |title=Contributions of Hebb and Vygotsky to an Integrated Science of Mind |journal=Journal of the History of the Neurosciences |volume=22 |issue=3 |pages=292–306 |doi=10.1080/0964704X.2012.761071 |pmid=23679195 |pmc=3691348 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3691348/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi nalazi postali su jedno od osnovnih načela [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]],&lt;ref name=&quot;Oosenbrug_2020&quot;&gt;{{cite thesis |last=Oosenbrug |first=Eric |date=2020 |title=Building a “Cross-Roads Discipline” at McGill University: A History of Early Experimental Psychology in Postwar Canada |type=Doktorska disertacija |publisher=York University |url=https://yorkspace.library.yorku.ca/server/api/core/bitstreams/10a16ebf-2c2b-4fba-bae3-e9464b5de0b8/content |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i kasnije su korišteni kao jedan od naučnih argumenata u prilog uvođenju kompenzacijskih predškolskih programa, poput programa [[Head Start]], namijenjenih djeci iz socioekonomski ugroženih sredina.&lt;ref name=&quot;Milner_1993&quot;&gt;{{cite journal |last=Milner |first=Peter |date=1993 |title=The Mind and Donald O. Hebb |journal=Scientific American |volume=268 |issue=1 |pages=124–129 |jstor=24941344 |url=https://www.cmor-faculty.rice.edu/~cox/worthing/milnersciam.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1942. preselio se u [[Orange Park, Florida|Orange Park]] na [[Florida|Floridi]] kako bi ponovo sarađivao s Karlom Lashleyjem, koji je zamijenio Yerkesa na mjestu direktora Laboratorije za biologiju primata pri [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Nacionalnom istraživačkom centaru za primate Yerkes]]. Istražujući ponašanje primata, Hebb je razvio testove emocionalnosti za [[čimpanza|čimpanze]].&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot; /&gt; Međutim, istraživanje nije dalo očekivane rezultate jer se pokazalo da je čimpanze teško obučavati za izvođenje eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Tokom boravka na Floridi napisao je svoje najpoznatije djelo, ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja: Neuropsihološka teorija]]'',&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt; objavljeno 1949, u kojem je iznio teoriju prema kojoj se ponašanje može objasniti kroz funkcionisanje mozga i promjene u neuronskim vezama.

Godine 1947. vratio se na [[Univerzitet McGill]] kao profesor [[Psihologija|psihologije]], već naredne godine imenovan je za šefa Odsjeka za psihologiju. Ponovo je sarađivao s Wilderom Penfieldom, ovaj put posredno, kroz rad svojih studenata, među kojima su bili [[Mortimer Mishkin]], [[Haldor Enger Rosvold]] i [[Brenda Milner]]. Oni su nastavili i proširili njegova ranija istraživanja o odnosu između moždanih funkcija i ponašanja.&lt;ref name=&quot;Ghassemzadeh_2013&quot; /&gt;

Njegova druga supruga Elizabeth preminula je 1962. nakon operacije. Četiri godine kasnije Hebb se vjenčao se s Margaret Doreen Wright (rođenom Williamson).&lt;ref name=&quot;MyHeritage_Hebb_2026&quot;&gt;{{cite web |author=MyHeritage |date=2026 |title=Donald Hebb |website=MyHeritage |publisher=MyHeritage |url=https://www.myheritage.ba/names/donald_hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Na Univerzitetu McGill ostao je do penzionisanja 1972. I nakon odlaska u penziju nekoliko godina je bio aktivan na Odsjeku za psihologiju kao profesor emeritus, gdje je vodio obavezni seminarski kurs za studente postdiplomskog studija.&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot; /&gt;

U rodnu Novu Škotsku vratio se 1977, gdje je dovršio svoju posljednju knjigu ''Esej o umu'' (''Essay on Mind'').&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hebb_1980&quot;&gt;{{cite book |last=Hebb |first=D. O. |date=1980 |title=Essay on Mind |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Hillsdale, N.J. |url=https://archive.org/details/essayonmind0000hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Imenovan je za počasnog profesora psihologije na [[Univerzitet Dalhousie|Univerzitetu Dalhousie]], a do kraja života redovno je učestvovao na naučnim skupovima.&lt;ref name=&quot;Milner_1993&quot; /&gt; Umro je 1985. godine u 81. godini života. Iza njega su ostale dvije kćeri iz drugog braka, Mary Ellen Hebb i Jane Hebb Paul.&lt;ref name=&quot;Kolb_Whishaw_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Kolb |first1=Bryan |last2=Whishaw |first2=Ian |date=2016 |title=Brain and Behaviour: Revisiting the Classic Studies |chapter=Revisiting Hebb: The Organization of Behavior |editor1-last=Kolb |editor1-first=Bryan |editor2-last=Whishaw |editor2-first=Ian |publisher=SAGE Publications |chapter-url=https://sk.sagepub.com/book/mono/brain-and-behaviour/chpt/7-revisiting-hebb-organization-behavior#_ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Priznanja i nagrade ==

Hebb je bio član [[Kanadsko psihološko udruženje|Kanadskog psihološkog udruženja]] (CPA) i [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA). Za predsjednika Kanadskog psihološkog udruženja izabran je 1953, dok je predsjednik Američkog psihološkog udruženja bio 1960. Godine 1961. dobio je APA-inu Nagradu za istaknuti naučni doprinos.&lt;ref name=&quot;APA_Award_2026&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |date=2026 |title=Award for Distinguished Scientific Contribution Winners |website=APA.org |publisher=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/science/leadership/awards/dsc-winners.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U martu 1966. je izabran za člana [[Kraljevsko društvo Kanade|Kraljevskog društva Kanade]] i člana [[Spisak članova Kraljevskog društva izabranih 1966.|Kraljevskog društva u Londonu]].&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;McGill_Hebb_2026&quot;&gt;{{cite web |author=McGill University |date=2026 |title=About D.O. Hebb |website=McGill University Department of Psychology |publisher=McGill University |url=https://www.mcgill.ca/psychology/events-colloquia/hebb-lecture-series/about-do-hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodijeljeno mu je petnaest počasnih doktorata, između ostalih sa [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]] (1961), [[Univerzitet Dalhousie]] (1965) i [[Univerzitet Concordia]] (1975).&lt;ref name=&quot;Concordia_Honorary_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Concordia University |date=2026 |title=Honorary degree recipients - Alphabetical list |website=Concordia University |publisher=Concordia University |url=https://www.concordia.ca/offices/archives/honorary-degree-recipients/alphabetical-list.html#h |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje ustanovilo je [[Nagrada &quot;Donald O. Hebb&quot; za izuzetan doprinos psihologiji kao nauci|Nagradu &quot;Donald O. Hebb&quot;]] u njegovu čast. Ovo priznanje dodjeljuje se istaknutim kanadskim psiholozima za doprinos razvoju i promociji psihologije kao naučne discipline kroz istraživački rad, nastavu, rukovođenje ili javno djelovanje. Prvi dobitnik nagrade bio je upravo Hebb, kojem je uručena 1980.&lt;ref name=&quot;CPA_Awards_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Canadian Psychological Association |date=2026 |title=CPA Award Descriptions and Past Recipients |website=CPA.ca |publisher=Canadian Psychological Association |url=https://cpa.ca/aboutcpa/cpaawards/awarddescriptions/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Posthumno je 2011. primljen u Kuću slavnih naučnog centra ''Discovery Centre'' [[Halifax, Nova Škotska|Halifaxu]], u [[Nova Škotska|Novoj Škotskoj]].&lt;ref name=&quot;DiscoveryCentre_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Discovery Centre |date=2018 |title=Discovery Awards 2018 for Science and Technology |website=TheDiscoveryCentre.ca |publisher=Discovery Centre |url=https://thediscoverycentre.ca/wp-content/uploads/2019/05/Discovery-Awards-Backgrounder-2018.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iste godine Izvršno vijeće [[Komitet za skeptička istraživanja|Komiteta za skeptičko preispitivanje]] (CSI) uvrstilo ga je u &quot;Panteon skeptika&quot;, priznanje koje se dodjeljuje preminulim članovima organizacije za doprinos razvoju naučnog skepticizma.&lt;ref name=&quot;SkepticalInquirer_Pantheon_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Committee for Skeptical Inquiry |date=2026 |title=Pantheon of Skeptics |website=Skeptical Inquirer |publisher=Center for Inquiry |url=https://skepticalinquirer.org/pantheon-of-skeptics/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njegova lična arhiva, koja obuhvata dokumentaciju o istraživačkom i nastavnom radu, čuva se u [[Arhiv Univerziteta McGill|Arhivu Univerziteta McGill]] u [[Montreal]]u.

== ''Organizacija ponašanja'' (1949) ==
{{Glavni|Organizacija ponašanja}}
Djelo ''Organizacija ponašanja'' ({{en|The Organization of Behavior}}) smatra se najznačajnijim Hebbovim doprinosom razvoju [[Neuronauka|neuronauke]]. Integrišući svoja višegodišnja istraživanja ponašanja sa studijama kognitivnih funkcija kod pacijenata nakon neurohirurških zahvata, Hebb je povezao dvije oblasti koje su dugo bile razdvojene – biološku funkciju mozga i više kognitivne procese uma. Na taj način je postavio temelje za savremeno razumijevanje neurobiološke osnove ponašanja.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;

=== Historijski kontekst i rušenje refleksnih modela ===

Godine 1929. [[Hans Berger]] je razvio metodu [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije]] (EEG) i prvi uspješno snimio kontinuiranu, spontanu električnu aktivnost ljudskog mozga.&lt;ref name=&quot;Millett_2001&quot;&gt;{{cite journal |last=Millett |first=D. |date=2001 |title=Hans Berger: from psychic energy to the EEG |journal=Perspectives in Biology and Medicine |volume=44 |issue=4 |pages=522–542 |doi=10.1353/pbm.2001.0070 |pmid=11600799 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11600799/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovim postignućem dovedeni su u pitanje dotadašnji refleksni modeli učenja, uključujući i koncepte [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]]. Pavlov je, naime, zagovarao stanovište da je [[moždana kora]] u osnovi pasivan sistem koji reaguje isključivo na vanjske podražaje, dok u njihovom odsustvu prelazi u stanje mirovanja ili sna.&lt;ref name=&quot;Pavlov_1927&quot;&gt;{{cite book |last=Pavlov |first=Ivan Petrovich |date=1927 |title=Conditioned Reflexes: An Investigation of the Physiological Activity of the Cerebral Cortex |publisher=Oxford University Press |url=https://archive.org/details/conditioned-reflexes-an-investigation-of-the-physiological-activity-of-the-cerebral-cortex |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Bergerovo otkriće stalne električne aktivnosti ukazalo je na to da je [[centralni nervni sistem]] autonomno aktivan čak i bez vanjske stimulacije, što je Hebb iskoristio kao argument da se vanjska stimulacija zapravo nadograđuje na već postojeće procese u mozgu:

{{Citat|Elektrofiziologija centralnog nervnog sistema ukazuje na to da je mozak kontinuirano aktivan u svim svojim dijelovima, te da se aferentna ekscitacija mora nadovezati na već postojeću ekscitaciju.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

S druge strane, biheviorističke teorije tog vremena uspješno su objašnjavale vanjske obrasce ponašanja kroz učenje i uslovljavanje, ali su svjesno ignorisale neurofiziološke osnove i unutrašnje mentalne procese, posmatrajući mozak kao nepoznatu &quot;crnu kutiju&quot;. Hebb je smatrao da se psihologija ne može razvijati bez prihvatanja neuronske osnove uma, ističući:&lt;ref name=&quot;Finger_2001&quot;&gt;{{cite book |last=Finger |first=Stanley |date=2001 |title=Origins of Neuroscience: A History of Explorations Into Brain Function |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.ba/books?id=_GMeW9E1IB4C |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Moderna psihologija u potpunosti uzima zdravo za gotovo da su ponašanje i neuronska funkcija u savršenoj korelaciji, odnosno da je jedno u potpunosti uzrokovano drugim. Ne postoji nikakva odvojena duša ili životna sila koja bi s vremena na vrijeme gurnula svoj prst u mozak i navela neuronske ćelije da čine ono što inače ne bi činile. [...] Čovjek ne može logički biti determinist u fizici, hemiji i biologiji, a mistik u psihologiji.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

=== Problem percepcije oblika i kritika geštaltizma ===

U to vrijeme postojala su brojna nerazriješena pitanja u vezi s percepcijom. Na primjer, ako mozak može prepoznati krug, postavljalo se pitanje kako razlikuje krugove različitih veličina ili one koji nisu potpuno pravilnog oblika. Kada bi za svaku moguću varijantu kruga postojao zaseban, fiksni senzorni obrazac, kapacitet mozga morao bi biti znatno veći nego što jeste.

Prema drugoj teoriji, [[geštalt psihologija|geštalt teoriji]] (teoriji konfiguracije), signali koji dospijevaju u mozak stvaraju svojevrsno polje čiji oblik zavisi isključivo od obrasca ulaznih informacija. Međutim, Hebb je smatrao da ni ova teorija ne nudi adekvatno rješenje jer zapostavlja važnost konkretnih neuroanatomskih veza:

{{Citat|Ukratko, teorija konfiguracije (geštaltizam) predstavlja dvije stvari. Ona je, prije svega, bila nužna korekcija ranijih ideja, poput [[Edward B. Titchener|Titchenerovih]] i [[John B. Watson|Watsonovih]]. Ovaj pozitivan doprinos mora se priznati kao važan korak naprijed. Međutim, prisutna je i pretjerana reakcija protiv Izolovanih senzornih elemenata i senzomotorne povezanosti, koja je gotovo jednako ekstremna kao i te starije ideje. Stoga je konfiguracionizam, kao teorija, podjednako ranjiv kao što su to bili strukturalizam i rani biheviorizam.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

Hebb je premostio ovaj jaz objedinjujući tadašnja saznanja o ponašanju i napredna anatomska otkrića o strukturi [[Nervni sistem|nervnog sistema]] u jedinstvenu teoriju. Oslanjajući se na savremene [[histologija|histološke]] podatke o pojedinačnim neuronima (iz rada Ramóna y Cajala)&lt;ref name=&quot;Cajal_1906&quot;&gt;{{cite web |last=Ramón y Cajal |first=S. |date=1906 |title=The structure and connexions of neurons |type=Nobel Lecture |publisher=Nobel Foundation |url=https://www.nobelprize.org/uploads/2018/06/cajal-lecture.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i njihovim povratnim vezama (iz rada Lorente de Nóa),&lt;ref name=&quot;LorenteDeNo_1938&quot;&gt;{{cite journal |last=Lorente de Nó |first=R. |date=1938 |title=Analysis of the activity of the chains of internuncial neurons |journal=Journal of Neurophysiology |volume=1 |issue=3 |doi=10.1152/jn.1938.1.3.207 |url=https://journals.physiology.org/doi/abs/10.1152/jn.1938.1.3.207 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; uspio je razviti model koji je prvi put tačno opisao kako fiziološki procesi u mozgu organizuju složene funkcije uma.&lt;ref name=&quot;Finger_2001&quot; /&gt;

=== Hebbovo pravilo učenja i ćelijski sklopovi ===

Njegova teorija postala je poznata kao [[Hebbova teorija]], a modeli zasnovani na njoj opisuju se kao &quot;Hebbovo učenje&quot;. Hebb je ponudio neurofiziološko objašnjenje [[Učenje|učenja]] i [[Pamćenje|pamćenja]] zasnovano na jednostavnom načelu:&lt;ref name=&quot;Keysers_Gazzola_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Keysers |first1=Christian |last2=Gazzola |first2=Valeria |date=2014 |title=Hebbian learning and predictive mirror neurons for actions, sensations and emotions |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=369 |issue=1644 |pages=20130175 |doi=10.1098/rstb.2013.0175 |url=https://www.researchgate.net/publication/261956809_Hebbian_learning_and_predictive_mirror_neurons_for_actions_sensations_and_emotions |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Kada je akson ćelije A dovoljno blizu da pobudi ćeliju B te pritom opetovano ili trajno učestvuje u njenoj aktivaciji, u jednoj ili objema ćelijama dolazi do procesa rasta ili metaboličkih promjena, uslijed kojih se povećava efikasnost ćelije A u pobuđivanju ćelije B.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

Ovo načelo se u savremenoj nauci često sažima u izreku: &quot;Neuroni koji se zajedno aktiviraju, zajedno se i povezuju&quot;,&lt;ref name=&quot;ShackletonJones_2026&quot;&gt;{{cite book |last=Shackleton-Jones |first=Nick |date=2026 |title=How People Learn: A New Model of Learning and Cognition |edition=3 |publisher=Kogan Page, Limited |isbn=978-1398628809 |url=https://books.google.ba/books/about/How_People_Learn.html?id=9pOk0QEACAAJ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; što se naziva &quot;Hebbov zakon&quot;.

Grupe neurona koje kroz ovaj proces učenja počinju djelovati kao jedinstvena cjelina Hebb je nazvao &quot;ćelijskim sklopovima&quot;. Mreža međusobnih veza između takvih sklopova činila je dinamičan sistem koji određuje način na koji mozak procesira informacije i odgovara na podražaje.

Hebbov model funkcionisanja uma imao je dalekosežan utjecaj. On nije samo promijenio psihološko razumijevanje kognitivnih procesa nego je postao i temelj za razvoj računarskih sistema koji oponašaju biološki nervni sistem. Iako je kasnije utvrđeno da je dominantan oblik sinaptičkog prijenosa u mozgu hemijske prirode (preko [[neurotransmiter]]a), savremene [[Vještačka neuronska mreža (mašinsko učenje)|vještačke neuronske mreže]] u informacijskim tehnologijama i dalje se zasnivaju na matematičkim principima prilagođavanja težina među vještačkim neuronima koji su direktno inspirisani Hebbovim pravilom učenja.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hebb, Donald Olding}}
[[Kategorija:Rođeni 1904.]]
[[Kategorija:Umrli 1985.]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Kanadski kognitivni neuronaučnici]]
[[Kategorija:Neuropsiholozi]]
[[Kategorija:Kanadski narodi njemačkog porijekla]]
[[Kategorija:Kanadski narodi škotskog porijekla]]
[[Kategorija:Kancelari Univerziteta McGill]]
[[Kategorija:Historija neuronauke]]
[[Kategorija:Biografije, Nova Škotska]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Profesor na Univerzitetu McGill]]
[[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Kanadski psiholozi]]</text>
      <sha1>2tcnln7vay9rba8hscoru9d789dtmpd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901877</id>
      <parentid>3901874</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T13:38:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901877</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36096" sha1="ik58y1omorugr2ft0bu73gjtege05zn" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Donald Olding Hebb
| slika                   = 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1904|7|22}}
| mjesto_rođenja          = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1985|8|20|1904|7|22}}
| mjesto_smrti            = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = [[Kanada|Kanađanin]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Psihologija]]
| radna_institucija       = {{Plainlist|
* [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološki institut u Montrealu]]
* [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitet Queen's]]
* [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Laboratorije za biologiju primata Yerkes]]
* [[Univerzitet McGill]]
}}
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Dalhousie]] ([[Bachelor of Arts|BA]], 1925)
* [[Univerzitet McGill]] ([[Master of Arts|MA]], 1932)
* [[Univerzitet Harvard]] ([[Doktor nauka|PhD]], 1936)
}}
| doktorski_mentor        = [[Karl Lashley|Karl Spencer Lashley]]
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[Brenda Milner]] 
* [[Mortimer Mishkin]]
* [[Haldor Enger Rosvold]]
}}
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = [[Hebbova teorija]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Član Kraljevskog društva]] (FRS)&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot;&gt;{{cite journal |last1=Milner |first1=Peter M. |last2=Atkinson Milner |first2=Brenda |date=1996 |title=Donald Olding Hebb. 22 July 1904-20 August 1985 |journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society |volume=42 |pages=192–204 |doi=10.1098/rsbm.1996.0012 |url=https://royalsocietypublishing.org/rsbm/article-pdf/doi/10.1098/rsbm.1996.0012/910663/rsbm.1996.0012.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Donald Olding Hebb''' bio je [[kanada|kanadski]] [[psihologija|psiholog]] poznat po doprinosu razvoja [[neuropsihologija|neuropsihologije]] i istraživanjima odnosa između moždanih funkcija i psiholoških procesa, posebno [[učenja]]. Najpoznatiji je po svojoj [[Hebbova teorija|teoriji učenja]], koju je predstavio 1949. u djelu ''[[Organizacija ponašanja]]''.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot;&gt;{{cite book |last=Hebb |first=Donald O. |date=1949 |title=The Organization of Behavior: A Neuropsychological Theory |location=New York |publisher=Wiley and Sons |isbn=978-0-471-36727-7 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.226341 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

U svojim radovima o učenju nastojao je objasniti ponašanje i mišljenje kroz moždane funkcije, povezujući kognitivne procese s uspostavljanjem veza između neuronskih mreža. U naučnoj literaturi često se navodi kao jedan od osnivača neuropsihologije i teorije [[Neuronska mreža|neuronskih mreža]].&lt;ref name=&quot;Didier_Bigand_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Didier |first=Jean-Pierre |editor-last1=Bigand |editor-first1=Emmanuel |date=2010 |title=Rethinking Physical and Rehabilitation Medicine: New Technologies Induce New Learning Strategies |location=Paris |publisher=Springer |isbn=978-2-8178-0033-2 |url=https://www.a-z.lu/discovery/fulldisplay?docid=alma9923452547607251&amp;context=L&amp;vid=352LUX_BIBNET_NETWORK:BIBNET_UNION&amp;lang=fr&amp;search_scope=DN_and_CI&amp;adaptor=Local%20Search%20Engine&amp;tab=DiscoveryNetwork&amp;query=sub,exact,rehabilitation,AND&amp;mode=advanced&amp;offset=60 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema anketi časopisa ''[[Review of General Psychology]]'' iz 2002, zauzima 19. mjesto na listi najcitiranijih psihologa 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==

Donald Hebb rođen je u mjestu [[Chester, Nova Škotska|Chester]] u kanadskoj pokrajini [[Nova Škotska]] kao najstarije od četvero djece. Njegovi roditelji, Arthur Morrison Hebb i Mary Clara Olding, diplomirali su medicinu na Univerzitetu Dalhousie i radili kao ljekari.&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2020 |title=Donald O. Hebb and the Organization of Behavior: 17 years in the writing |journal=Molecular Brain |volume=13 |issue=55 |doi=10.1186/s13041-020-00567-8 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7137474/ |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U Chesteru je živio do svoje šesnaeste godine, kada se porodica preselila u [[Dartmouth, Nova Škotska|Dartmouth]].

Na Hebbovu majku snažno su utjecale ideje [[Maria Montessori|Marije Montessori]], pa ga je majka školovala kod kuće do osme godine.&lt;ref name=&quot;UAlberta_HebbBio_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Department of Psychology |date=2026 |title=Dr. Donald Hebb - Early Academics |website=University of Alberta |publisher=Department of Psychology |url=https://www.psych.ualberta.ca/GCPWS/Hebb/Biography/Hebb_bio1.html |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon polaska u osnovnu školu pokazao je izuzetan uspjeh te je već s deset godina upisan u sedmi razred. Tokom obrazovanja ponavljao je jedanaesti razred nakon što većina učenika u kombinovanom odjeljenju, koje je obuhvatalo deveti, deseti i jedanaesti razred, nije položila pokrajinske ispite. Učenicima devetog i desetog razreda bilo je dopušteno da nastave školovanje uprkos neuspjehu, dok dvanaesti razred u Chesteru nije postojao. Hebb je maturirao sa šesnaest godina na Akademiji okruga Halifax.&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2006 |title=The Life and Work of Donald Olding Hebb |journal=Acta Neurologica Taiwanica |volume=15 |issue=2 |pages=127–142 |url=http://www.ant-tnsjournal.com/Mag_Files/15-2/15-2_p127.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot; /&gt; 

Nakon završetka srednje škole upisao je [[Univerzitet Dalhousie]] s namjerom da postane pisac. Diplomirao je 1925. godine, stekavši zvanje diplomiranog profesora humanističkih nauka. Poslije studija predavao je u svojoj nekadašnjoj školi u Chesteru, zatim je neko vrijeme radio na farmi u [[Alberta|Alberti]], a potom kao fizički radnik u [[Quebec|Québecu]].

Njegov brat Andrew (1905–2005) diplomirao je pravo na Univerzitetu Dalhousie i bavio se poduzetništvom. Brat Peter (1909–1955) bio je ljekar, dok je sestra Catherine (1912–1978) doktorirala fiziologiju na Univerzitetu McGill, gdje je pod mentorstvom [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] istraživala fiziologiju probavnog sistema.&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot; /&gt;

== Karijera ==

Godine 1928. Hebb je upisao postdiplomski studij na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], a istovremeno je imenovan direktorom srednje škole u Verdunskom predgrađu [[Montréal|Montréala]].&lt;ref name=&quot;Milner_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Milner |first=Peter M. |date=1986 |title=Donald Olding Hebb (1904-1985) |journal=Trends in Neurosciences |volume=9 |pages=347–351 |doi=10.1016/0166-2236(86)90107-4 |url=https://www.cell.com/trends/neurosciences/pdf/0166-2236(86)90107-4.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nastojeći unaprijediti rad škole, sarađivao je s univerzitetskim kolegama Kelloggom i Clarkeom te uveo nove nastavne metode. Učenicima je zadavao zanimljivije školske zadatke, dok je one koji su se nepropisno ponašali privremeno udaljavao iz učionice.

Magistarski rad iz oblasti psihologije odbranio je na Univerzitetu McGill 1932. pod mentorstvom istaknutog fiziologa [[Boris Babkin|Borisa Babkina]]. U magistarskoj tezi pod naslovom ''Uslovni i bezuslovni refleksi i inhibicija'' nastojao je dokazati da su skeletni refleksi rezultat učenja na ćelijskom nivou.&lt;ref name=&quot;Erudit_McGillTheses1932_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Érudit |date=2026 |title=McGill University: Thèses et mémoires publiés en 1932 |website=Érudit |publisher=Érudit |url=https://www.erudit.org/en/theses/mcgill/1932/ |access-date=3. 7. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Smrt supruge u saobraćajnoj nesreći 22. jula 1933, na njegov 29. rođendan, predstavljala je težak lični gubitak. U isto vrijeme suočavao se i s poteškoćama u radu škole u Montréalu. Kasnije je izjavio da su njegove reformske ideje bile ograničene rigidnošću nastavnog plana i programa u protestantskim školama Québeca.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Brown |first1=Richard E. |last2=Milner |first2=Peter M. |date=2003 |title=The legacy of Donald O. Hebb: more than the Hebb Synapse |journal=Nature Reviews Neuroscience |volume=4 |issue=12 |url=https://go.gale.com/ps/i.do?id=GALE%7CA189031075&amp;sid=googleScholar&amp;v=2.1&amp;it=r&amp;linkaccess=abs&amp;issn=1471003X&amp;sw=w&amp;p=AONE&amp;userGroupName=anon%7Eae1835ae&amp;aty=open-web-entry |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istovremeno, istraživanja na Univerzitetu McGill bila su pretežno usmjerena na [[Pedagogija|pedagogiju]] i [[Inteligencija|inteligenciju]], dok je Hebb bio zainteresiran za fiziološku psihologiju i kritički je ocjenjivao tadašnju eksperimentalnu metodologiju.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Zbog toga je odlučio napustiti Montréal i obratio se [[Robert Yerkes|Robertu Yerkesu]] na Univerzitetu Yale, koji mu je ponudio mjesto na doktorskom studiju. Međutim, [[Boris Babkin]] ga je uvjerio da nastavi usavršavanje kod [[Karl Lashley|Karla Lashleyja]] na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]].&lt;ref name=&quot;Palchaudhuri_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Palchaudhuri |first=Shriya |date=2020 |title=The Mind Behind the Hebbian Synapse |journal=Resonance |volume=25 |issue=9 |doi=10.1007/s12045-020-1040-9 |url=https://www.ias.ac.in/article/fulltext/reso/025/09/1215-1230 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 1934. Hebb je započeo rad pod mentorstvom Karla Lashleyja na Univerzitetu u Chicagu,&lt;ref name=&quot;Dewsbury_2002&quot;&gt;{{cite journal |last=Dewsbury |first=Donald A. |date=2002 |title=The Chicago Five: A Family Group of Integrative Psychobiologists |journal=History of Psychology |volume=5 |issue=1 |pages=16–37 |doi=10.1037/1093-4510.5.1.16 |url=https://www.researchgate.net/publication/374757391_THE_CHICAGO_FIVE_A_Family_Group_of_Integrative_Psychobiologists |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; gdje je u okviru svog doktorskog istraživanja proučavao prostornu orijentaciju i prostorno učenje. Prije nego što je istraživanje završeno, Lashley je prihvatio profesorsku poziciju na Univerzitetu Harvard, pa su Hebb i dvojica njegovih kolega, Beach i Smith, 1935. primljeni na doktorski studij na Harvardu. Tamo je Hebb morao promijeniti temu doktorske disertacije te je istraživao utjecaj rane vizuelne deprivacije na percepciju veličine i svjetline kod štakora. U eksperimentu je dio životinja odgajan u potpunom mraku, a dio pri normalnom osvjetljenju, nakon čega je upoređivao razlike u građi njihovog mozga. Doktorsku titulu stekao je na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1936.&lt;ref name=&quot;McGill_HebbFonds_2026&quot;&gt;{{cite web |author=McGill University Library |date=2026 |title=Fonds MG1045 - Donald Olding Hebb Fonds |website=McGill University Archival Collections |publisher=McGill University Library |url=https://archivalcollections.library.mcgill.ca/index.php/donald-olding-hebb-fonds |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Naredne godine radio je kao istraživački asistent kod Lashleyja, a istovremeno i kao asistent u nastavi na uvodnom kursu psihologije koji je vodio [[Edwin G. Boring]] na Radcliffe koledžu. U tom periodu objavio je je svoje doktorsko istraživanje&lt;ref name=&quot;Hebb_1937&quot;&gt;{{cite journal |last=Hebb |first=D. O. |date=1937 |title=The Innate Organization of Visual Activity: I. Perception of Figures by Rats Reared in Total Darkness |journal=The Pedagogical Seminary and Journal of Genetic Psychology |volume=51 |issue=1 |pages=101–126 |doi=10.1080/08856559.1937.10534307 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/08856559.1937.10534307 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i dovršio rad koji je započeo u Chicagu.&lt;ref name=&quot;Hebb_1938&quot;&gt;{{cite journal |last=Hebb |first=D. O. |date=1938 |title=Studies of the organization of behavior. II. Changes in the field orientation of the rat after cortical destruction |journal=Journal of Comparative Psychology |volume=26 |issue=3 |pages=427–443 |url=https://www.ovid.com/journals/jopsy/abstract/01437424-193812000-00004~studies-of-the-organization-of-behavior-ii-changes-in-the?redirectionsource=fulltextview |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 1937. Hebb se oženio svojom drugom suprugom, Elizabeth Nichols Donovan.&lt;ref name=&quot;FamilySearch_Donovan_2026&quot;&gt;{{cite web |author=FamilySearch |date=2026 |title=Elizabeth Nichols Donovan (1904–1962) |website=FamilySearch Family Tree |publisher=FamilySearch |url=https://ancestors.familysearch.org/en/L5DF-B4G/elizabeth-nichols-donovan-1904-1962 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iste godine, na preporuku svoje sestre Catherine, koja je također pohađala doktorske studije kod [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], prijavio se za rad s [[Wilder Penfield|Wilderom Penfieldom]] na [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološkom institutu u Montrealu]]. Tokom tog angažmana istraživao je utjecaj operacija i povreda mozga na ljudske kognitivne funkcije.&lt;ref name=&quot;Can_Nalcaci_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Can |first1=Kadir |last2=Nalçacı |first2=Erhan |date=2026 |title=The Life of Donald Olding Hebb and Development of Neuropsychological Theory |journal=Journal of Ankara University Faculty of Medicine |volume=79 |issue=2 |pages=130–141 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/6041541 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uočio je da dječiji mozak može djelimično ili potpuno nadoknaditi izgubljene funkcije nakon uklanjanja dijela moždanog tkiva, dok su kod odraslih ista oštećenja dovodila do znatno težih funkcionalnih posljedica. Na osnovu tih opažanja zaključio je da vanjska stimulacija ima važnu ulogu u održavanju misaonih procesa kod odraslih osoba. Smatrao je da njen nedostatak može dovesti do slabljenja kognitivnih sposobnosti, a u pojedinim slučajevima i do pojave [[halucinacija]].

Hebb je također kritikovao primjenu [[Stanford-Binetova skala inteligencije|Stanford-Binetove skale inteligencije]] i [[Wechslerova skala inteligencije za odrasle|Wechslerove skale inteligencije za odrasle]] kod pacijenata podvrgnutih neurohirurškim zahvatima. Smatrao je da su ovi testovi neadekvatni, posebno za pacijente s ograničenim verbalnim sposobnostima ili one koji nisu vladali engleskim jezikom. U saradnji s N. W. Mortonom s Univerziteta McGill, razvio dva nova instrumenta za procjenu primjenjiva i na neverbalne pacijente: [[Test razumijevanja za odrasle]] i [[McGillov test anomalija na slikama|Test anomalija na slikama]].&lt;ref name=&quot;Can_Nalcaci_2026&quot; /&gt;

Primjenom Testa anomalija na slikama među prvima je ukazao na mogućnost da desni [[Sljepoočni moždani režanj|temporalni režanj]] ima značajnu ulogu u procesima vizuelnog prepoznavanja. Njegova istraživanja također su pokazala da uklanjanje većih dijelova [[Čeoni režanj|frontalnog režnja]] ne dovodi nužno do značajnog smanjenja rezultata na testovima [[Inteligencija|inteligencije]]. Kod jednog odraslog pacijenta, kojem je radi liječenja [[epilepsija|epilepsije]] odstranjen veći dio frontalnih režnjeva, zabilježio je uočljivo postoperativno poboljšanje osobina ličnosti i intelektualnih sposobnosti. Na osnovu tih opažanja zaključio je da frontalni režnjevi imaju posebno važnu ulogu u procesima učenja tokom ranog razvoja.&lt;ref name=&quot;Hebb_Penfield_1940&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hebb |first1=Donald O. |last2=Penfield |first2=W. |date=1940 |title=Human behavior after extensive bilateral removal from the frontal lobes |journal=Archives of Neurology &amp; Psychiatry |volume=42 |issue=3 |pages=421–438 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/HUMAN-BEHAVIOR-AFTER-EXTENSIVE-BILATERAL-REMOVAL-Hebb-Penfield/6aeed0d4738ed078c555c12ebcfd1cff2238fa7a |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1939. Hebb je imenovan za predavača psihologije na [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitetu Queen's]]. Kako bi provjerio svoju svoju pretpostavku da se uloga frontalnih režnjeva mijenja tokom razvoja, zajedno s Kennethom Williamsom razvio je labirint s promjenjivim stazama za štakore, poznat kao [[Hebb-Williamsov labirint]].&lt;ref name=&quot;Hebb_Williams_1946&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hebb |first1=D. O. |last2=Williams |first2=K. |date=1946 |title=A method of rating animal intelligence |journal=The Journal of General Psychology |volume=34 |issue=1 |pages=59–65 |doi=10.1080/00221309.1946.10544520 |pmid=21015350 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21015350/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ConductScience_HebbWilliams_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Conduct Science |title=Hebb-Williams Maze |website=Conduct Science |publisher=Conduct Science |url=https://maze.conductscience.com/portfolio/hebb-williams/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova metoda procjene sposobnosti učenja i rješavanja problema kod životinja kasnije je široko primjenjivana u eksperimentalnoj psihologiji. Koristeći taj labirint, ispitivao je sposobnost rješavanja problema kod štakora oslijepljenih u različitim razvojnim fazama te pokazao da iskustva stečena u ranom razvoju mogu imati trajan utjecaj na kognitivne sposobnosti u odrasloj dobi.&lt;ref name=&quot;Ghassemzadeh_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ghassemzadeh |first1=Habibollah |last2=Posner |first2=Michael I |last3=Rothbart |first3=Mary K |date=2013 |title=Contributions of Hebb and Vygotsky to an Integrated Science of Mind |journal=Journal of the History of the Neurosciences |volume=22 |issue=3 |pages=292–306 |doi=10.1080/0964704X.2012.761071 |pmid=23679195 |pmc=3691348 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3691348/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi nalazi postali su jedno od osnovnih načela [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]],&lt;ref name=&quot;Oosenbrug_2020&quot;&gt;{{cite thesis |last=Oosenbrug |first=Eric |date=2020 |title=Building a “Cross-Roads Discipline” at McGill University: A History of Early Experimental Psychology in Postwar Canada |type=Doktorska disertacija |publisher=York University |url=https://yorkspace.library.yorku.ca/server/api/core/bitstreams/10a16ebf-2c2b-4fba-bae3-e9464b5de0b8/content |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i kasnije su korišteni kao jedan od naučnih argumenata u prilog uvođenju kompenzacijskih predškolskih programa, poput programa [[Head Start]], namijenjenih djeci iz socioekonomski ugroženih sredina.&lt;ref name=&quot;Milner_1993&quot;&gt;{{cite journal |last=Milner |first=Peter |date=1993 |title=The Mind and Donald O. Hebb |journal=Scientific American |volume=268 |issue=1 |pages=124–129 |jstor=24941344 |url=https://www.cmor-faculty.rice.edu/~cox/worthing/milnersciam.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1942. preselio se u [[Orange Park, Florida|Orange Park]] na [[Florida|Floridi]] kako bi ponovo sarađivao s Karlom Lashleyjem, koji je zamijenio Yerkesa na mjestu direktora Laboratorije za biologiju primata pri [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Nacionalnom istraživačkom centaru za primate Yerkes]]. Istražujući ponašanje primata, Hebb je razvio testove emocionalnosti za [[čimpanza|čimpanze]].&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot; /&gt; Međutim, istraživanje nije dalo očekivane rezultate jer se pokazalo da je čimpanze teško obučavati za izvođenje eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Tokom boravka na Floridi napisao je svoje najpoznatije djelo, ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja: Neuropsihološka teorija]]'',&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt; objavljeno 1949, u kojem je iznio teoriju prema kojoj se ponašanje može objasniti kroz funkcionisanje mozga i promjene u neuronskim vezama.

Godine 1947. vratio se na [[Univerzitet McGill]] kao profesor [[Psihologija|psihologije]], već naredne godine imenovan je za šefa Odsjeka za psihologiju. Ponovo je sarađivao s Wilderom Penfieldom, ovaj put posredno, kroz rad svojih studenata, među kojima su bili [[Mortimer Mishkin]], [[Haldor Enger Rosvold]] i [[Brenda Milner]]. Oni su nastavili i proširili njegova ranija istraživanja o odnosu između moždanih funkcija i ponašanja.&lt;ref name=&quot;Ghassemzadeh_2013&quot; /&gt;

Njegova druga supruga Elizabeth preminula je 1962. nakon operacije. Četiri godine kasnije Hebb se vjenčao se s Margaret Doreen Wright (rođenom Williamson).&lt;ref name=&quot;MyHeritage_Hebb_2026&quot;&gt;{{cite web |author=MyHeritage |date=2026 |title=Donald Hebb |website=MyHeritage |publisher=MyHeritage |url=https://www.myheritage.ba/names/donald_hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Na Univerzitetu McGill ostao je do penzionisanja 1972. I nakon odlaska u penziju nekoliko godina je bio aktivan na Odsjeku za psihologiju kao profesor emeritus, gdje je vodio obavezni seminarski kurs za studente postdiplomskog studija.&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot; /&gt;

U rodnu Novu Škotsku vratio se 1977, gdje je dovršio svoju posljednju knjigu ''Esej o umu'' (''Essay on Mind'').&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hebb_1980&quot;&gt;{{cite book |last=Hebb |first=D. O. |date=1980 |title=Essay on Mind |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Hillsdale, N.J. |url=https://archive.org/details/essayonmind0000hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Imenovan je za počasnog profesora psihologije na [[Univerzitet Dalhousie|Univerzitetu Dalhousie]], a do kraja života redovno je učestvovao na naučnim skupovima.&lt;ref name=&quot;Milner_1993&quot; /&gt; Umro je 1985. u 81. godini života. Iza njega su ostale dvije kćeri iz drugog braka, Mary Ellen Hebb i Jane Hebb Paul.&lt;ref name=&quot;Kolb_Whishaw_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Kolb |first1=Bryan |last2=Whishaw |first2=Ian |date=2016 |title=Brain and Behaviour: Revisiting the Classic Studies |chapter=Revisiting Hebb: The Organization of Behavior |editor1-last=Kolb |editor1-first=Bryan |editor2-last=Whishaw |editor2-first=Ian |publisher=SAGE Publications |chapter-url=https://sk.sagepub.com/book/mono/brain-and-behaviour/chpt/7-revisiting-hebb-organization-behavior#_ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Priznanja i nagrade ==

Hebb je bio član [[Kanadsko psihološko udruženje|Kanadskog psihološkog udruženja]] (CPA) i [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA). Za predsjednika Kanadskog psihološkog udruženja izabran je 1953, dok je predsjednik Američkog psihološkog udruženja bio 1960. Godine 1961. dobio je APA-inu Nagradu za istaknuti naučni doprinos.&lt;ref name=&quot;APA_Award_2026&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |date=2026 |title=Award for Distinguished Scientific Contribution Winners |website=APA.org |publisher=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/science/leadership/awards/dsc-winners.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U martu 1966. je izabran za člana [[Kraljevsko društvo Kanade|Kraljevskog društva Kanade]] i člana [[Spisak članova Kraljevskog društva izabranih 1966.|Kraljevskog društva u Londonu]].&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;McGill_Hebb_2026&quot;&gt;{{cite web |author=McGill University |date=2026 |title=About D.O. Hebb |website=McGill University Department of Psychology |publisher=McGill University |url=https://www.mcgill.ca/psychology/events-colloquia/hebb-lecture-series/about-do-hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodijeljeno mu je petnaest počasnih doktorata, između ostalih sa [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]] (1961), [[Univerzitet Dalhousie]] (1965) i [[Univerzitet Concordia]] (1975).&lt;ref name=&quot;Concordia_Honorary_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Concordia University |date=2026 |title=Honorary degree recipients - Alphabetical list |website=Concordia University |publisher=Concordia University |url=https://www.concordia.ca/offices/archives/honorary-degree-recipients/alphabetical-list.html#h |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje ustanovilo je [[Nagrada &quot;Donald O. Hebb&quot; za izuzetan doprinos psihologiji kao nauci|Nagradu &quot;Donald O. Hebb&quot;]] u njegovu čast. Ovo priznanje dodjeljuje se istaknutim kanadskim psiholozima za doprinos razvoju i promociji psihologije kao naučne discipline kroz istraživački rad, nastavu, rukovođenje ili javno djelovanje. Prvi dobitnik nagrade bio je upravo Hebb, kojem je uručena 1980.&lt;ref name=&quot;CPA_Awards_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Canadian Psychological Association |date=2026 |title=CPA Award Descriptions and Past Recipients |website=CPA.ca |publisher=Canadian Psychological Association |url=https://cpa.ca/aboutcpa/cpaawards/awarddescriptions/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Posthumno je 2011. primljen u Kuću slavnih naučnog centra ''Discovery Centre'' [[Halifax, Nova Škotska|Halifaxu]], u [[Nova Škotska|Novoj Škotskoj]].&lt;ref name=&quot;DiscoveryCentre_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Discovery Centre |date=2018 |title=Discovery Awards 2018 for Science and Technology |website=TheDiscoveryCentre.ca |publisher=Discovery Centre |url=https://thediscoverycentre.ca/wp-content/uploads/2019/05/Discovery-Awards-Backgrounder-2018.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iste godine Izvršno vijeće [[Komitet za skeptička istraživanja|Komiteta za skeptičko preispitivanje]] (CSI) uvrstilo ga je u &quot;Panteon skeptika&quot;, priznanje koje se dodjeljuje preminulim članovima organizacije za doprinos razvoju naučnog skepticizma.&lt;ref name=&quot;SkepticalInquirer_Pantheon_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Committee for Skeptical Inquiry |date=2026 |title=Pantheon of Skeptics |website=Skeptical Inquirer |publisher=Center for Inquiry |url=https://skepticalinquirer.org/pantheon-of-skeptics/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njegova lična arhiva, koja obuhvata dokumentaciju o istraživačkom i nastavnom radu, čuva se u [[Arhiv Univerziteta McGill|Arhivu Univerziteta McGill]] u [[Montreal]]u.

== ''Organizacija ponašanja'' (1949) ==
{{Glavni|Organizacija ponašanja}}
Djelo ''Organizacija ponašanja'' ({{en|The Organization of Behavior}}) smatra se najznačajnijim Hebbovim doprinosom razvoju [[Neuronauka|neuronauke]]. Integrišući svoja višegodišnja istraživanja ponašanja sa studijama kognitivnih funkcija kod pacijenata nakon neurohirurških zahvata, Hebb je povezao dvije oblasti koje su dugo bile razdvojene – biološku funkciju mozga i više kognitivne procese uma. Na taj način je postavio temelje za savremeno razumijevanje neurobiološke osnove ponašanja.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;

=== Historijski kontekst i rušenje refleksnih modela ===

Godine 1929. [[Hans Berger]] je razvio metodu [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije]] (EEG) i prvi uspješno snimio kontinuiranu, spontanu električnu aktivnost ljudskog mozga.&lt;ref name=&quot;Millett_2001&quot;&gt;{{cite journal |last=Millett |first=D. |date=2001 |title=Hans Berger: from psychic energy to the EEG |journal=Perspectives in Biology and Medicine |volume=44 |issue=4 |pages=522–542 |doi=10.1353/pbm.2001.0070 |pmid=11600799 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11600799/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovim postignućem dovedeni su u pitanje dotadašnji refleksni modeli učenja, uključujući i koncepte [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]]. Pavlov je, naime, zagovarao stanovište da je [[moždana kora]] u osnovi pasivan sistem koji reaguje isključivo na vanjske podražaje, dok u njihovom odsustvu prelazi u stanje mirovanja ili sna.&lt;ref name=&quot;Pavlov_1927&quot;&gt;{{cite book |last=Pavlov |first=Ivan Petrovich |date=1927 |title=Conditioned Reflexes: An Investigation of the Physiological Activity of the Cerebral Cortex |publisher=Oxford University Press |url=https://archive.org/details/conditioned-reflexes-an-investigation-of-the-physiological-activity-of-the-cerebral-cortex |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Bergerovo otkriće stalne električne aktivnosti ukazalo je na to da je [[centralni nervni sistem]] autonomno aktivan čak i bez vanjske stimulacije, što je Hebb iskoristio kao argument da se vanjska stimulacija zapravo nadograđuje na već postojeće procese u mozgu:

{{Citat|Elektrofiziologija centralnog nervnog sistema ukazuje na to da je mozak kontinuirano aktivan u svim svojim dijelovima, te da se aferentna ekscitacija mora nadovezati na već postojeću ekscitaciju.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

S druge strane, biheviorističke teorije tog vremena uspješno su objašnjavale vanjske obrasce ponašanja kroz učenje i uslovljavanje, ali su svjesno ignorisale neurofiziološke osnove i unutrašnje mentalne procese, posmatrajući mozak kao nepoznatu &quot;crnu kutiju&quot;. Hebb je smatrao da se psihologija ne može razvijati bez prihvatanja neuronske osnove uma, ističući:&lt;ref name=&quot;Finger_2001&quot;&gt;{{cite book |last=Finger |first=Stanley |date=2001 |title=Origins of Neuroscience: A History of Explorations Into Brain Function |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.ba/books?id=_GMeW9E1IB4C |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Moderna psihologija u potpunosti uzima zdravo za gotovo da su ponašanje i neuronska funkcija u savršenoj korelaciji, odnosno da je jedno u potpunosti uzrokovano drugim. Ne postoji nikakva odvojena duša ili životna sila koja bi s vremena na vrijeme gurnula svoj prst u mozak i navela neuronske ćelije da čine ono što inače ne bi činile. [...] Čovjek ne može logički biti determinist u fizici, hemiji i biologiji, a mistik u psihologiji.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

=== Problem percepcije oblika i kritika geštaltizma ===

U to vrijeme postojala su brojna nerazriješena pitanja u vezi s percepcijom. Na primjer, ako mozak može prepoznati krug, postavljalo se pitanje kako razlikuje krugove različitih veličina ili one koji nisu potpuno pravilnog oblika. Kada bi za svaku moguću varijantu kruga postojao zaseban, fiksni senzorni obrazac, kapacitet mozga morao bi biti znatno veći nego što jeste.

Prema drugoj teoriji, [[geštalt psihologija|geštalt teoriji]] (teoriji konfiguracije), signali koji dospijevaju u mozak stvaraju svojevrsno polje čiji oblik zavisi isključivo od obrasca ulaznih informacija. Međutim, Hebb je smatrao da ni ova teorija ne nudi adekvatno rješenje jer zapostavlja važnost konkretnih neuroanatomskih veza:

{{Citat|Ukratko, teorija konfiguracije (geštaltizam) predstavlja dvije stvari. Ona je, prije svega, bila nužna korekcija ranijih ideja, poput [[Edward B. Titchener|Titchenerovih]] i [[John B. Watson|Watsonovih]]. Ovaj pozitivan doprinos mora se priznati kao važan korak naprijed. Međutim, prisutna je i pretjerana reakcija protiv Izolovanih senzornih elemenata i senzomotorne povezanosti, koja je gotovo jednako ekstremna kao i te starije ideje. Stoga je konfiguracionizam, kao teorija, podjednako ranjiv kao što su to bili strukturalizam i rani biheviorizam.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

Hebb je premostio ovaj jaz objedinjujući tadašnja saznanja o ponašanju i napredna anatomska otkrića o strukturi [[Nervni sistem|nervnog sistema]] u jedinstvenu teoriju. Oslanjajući se na savremene [[histologija|histološke]] podatke o pojedinačnim neuronima (iz rada Ramóna y Cajala)&lt;ref name=&quot;Cajal_1906&quot;&gt;{{cite web |last=Ramón y Cajal |first=S. |date=1906 |title=The structure and connexions of neurons |type=Nobel Lecture |publisher=Nobel Foundation |url=https://www.nobelprize.org/uploads/2018/06/cajal-lecture.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i njihovim povratnim vezama (iz rada Lorente de Nóa),&lt;ref name=&quot;LorenteDeNo_1938&quot;&gt;{{cite journal |last=Lorente de Nó |first=R. |date=1938 |title=Analysis of the activity of the chains of internuncial neurons |journal=Journal of Neurophysiology |volume=1 |issue=3 |doi=10.1152/jn.1938.1.3.207 |url=https://journals.physiology.org/doi/abs/10.1152/jn.1938.1.3.207 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; uspio je razviti model koji je prvi put tačno opisao kako fiziološki procesi u mozgu organizuju složene funkcije uma.&lt;ref name=&quot;Finger_2001&quot; /&gt;

=== Hebbovo pravilo učenja i ćelijski sklopovi ===

Njegova teorija postala je poznata kao [[Hebbova teorija]], a modeli zasnovani na njoj opisuju se kao &quot;Hebbovo učenje&quot;. Hebb je ponudio neurofiziološko objašnjenje [[Učenje|učenja]] i [[Pamćenje|pamćenja]] zasnovano na jednostavnom načelu:&lt;ref name=&quot;Keysers_Gazzola_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Keysers |first1=Christian |last2=Gazzola |first2=Valeria |date=2014 |title=Hebbian learning and predictive mirror neurons for actions, sensations and emotions |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=369 |issue=1644 |pages=20130175 |doi=10.1098/rstb.2013.0175 |url=https://www.researchgate.net/publication/261956809_Hebbian_learning_and_predictive_mirror_neurons_for_actions_sensations_and_emotions |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Kada je akson ćelije A dovoljno blizu da pobudi ćeliju B te pritom opetovano ili trajno učestvuje u njenoj aktivaciji, u jednoj ili objema ćelijama dolazi do procesa rasta ili metaboličkih promjena, uslijed kojih se povećava efikasnost ćelije A u pobuđivanju ćelije B.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

Ovo načelo se u savremenoj nauci često sažima u izreku: &quot;Neuroni koji se zajedno aktiviraju, zajedno se i povezuju&quot;,&lt;ref name=&quot;ShackletonJones_2026&quot;&gt;{{cite book |last=Shackleton-Jones |first=Nick |date=2026 |title=How People Learn: A New Model of Learning and Cognition |edition=3 |publisher=Kogan Page, Limited |isbn=978-1398628809 |url=https://books.google.ba/books/about/How_People_Learn.html?id=9pOk0QEACAAJ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; što se naziva &quot;Hebbov zakon&quot;.

Grupe neurona koje kroz ovaj proces učenja počinju djelovati kao jedinstvena cjelina Hebb je nazvao &quot;ćelijskim sklopovima&quot;. Mreža međusobnih veza između takvih sklopova činila je dinamičan sistem koji određuje način na koji mozak procesira informacije i odgovara na podražaje.

Hebbov model funkcionisanja uma imao je dalekosežan utjecaj. On nije samo promijenio psihološko razumijevanje kognitivnih procesa nego je postao i temelj za razvoj računarskih sistema koji oponašaju biološki nervni sistem. Iako je kasnije utvrđeno da je dominantan oblik sinaptičkog prijenosa u mozgu hemijske prirode (preko [[neurotransmiter]]a), savremene [[Vještačka neuronska mreža (mašinsko učenje)|vještačke neuronske mreže]] u informacijskim tehnologijama i dalje se zasnivaju na matematičkim principima prilagođavanja težina među vještačkim neuronima koji su direktno inspirisani Hebbovim pravilom učenja.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hebb, Donald Olding}}
[[Kategorija:Rođeni 1904.]]
[[Kategorija:Umrli 1985.]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Kanadski kognitivni neuronaučnici]]
[[Kategorija:Neuropsiholozi]]
[[Kategorija:Kanadski narodi njemačkog porijekla]]
[[Kategorija:Kanadski narodi škotskog porijekla]]
[[Kategorija:Kancelari Univerziteta McGill]]
[[Kategorija:Historija neuronauke]]
[[Kategorija:Biografije, Nova Škotska]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Profesor na Univerzitetu McGill]]
[[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Kanadski psiholozi]]</text>
      <sha1>ik58y1omorugr2ft0bu73gjtege05zn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901889</id>
      <parentid>3901877</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T15:34:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901889</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42012" sha1="0oxu2lvigbjxf9wg85ajgjdsn03ckor" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Donald Olding Hebb
| slika                   = 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1904|7|22}}
| mjesto_rođenja          = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1985|8|20|1904|7|22}}
| mjesto_smrti            = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = [[Kanada|Kanađanin]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Psihologija]]
| radna_institucija       = {{Plainlist|
* [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološki institut u Montrealu]]
* [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitet Queen's]]
* [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Laboratorije za biologiju primata Yerkes]]
* [[Univerzitet McGill]]
}}
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Dalhousie]] ([[Bachelor of Arts|BA]], 1925)
* [[Univerzitet McGill]] ([[Master of Arts|MA]], 1932)
* [[Univerzitet Harvard]] ([[Doktor nauka|PhD]], 1936)
}}
| doktorski_mentor        = [[Karl Lashley|Karl Spencer Lashley]]
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[Brenda Milner]] 
* [[Mortimer Mishkin]]
* [[Haldor Enger Rosvold]]
}}
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = [[Hebbova teorija]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Član Kraljevskog društva]] (FRS)&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot;&gt;{{cite journal |last1=Milner |first1=Peter M. |last2=Atkinson Milner |first2=Brenda |date=1996 |title=Donald Olding Hebb. 22 July 1904-20 August 1985 |journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society |volume=42 |pages=192–204 |doi=10.1098/rsbm.1996.0012 |url=https://royalsocietypublishing.org/rsbm/article-pdf/doi/10.1098/rsbm.1996.0012/910663/rsbm.1996.0012.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Donald Olding Hebb''' bio je [[kanada|kanadski]] [[psihologija|psiholog]] poznat po doprinosu razvoja [[neuropsihologija|neuropsihologije]] i istraživanjima odnosa između moždanih funkcija i psiholoških procesa, posebno [[učenja]]. Najpoznatiji je po svojoj [[Hebbova teorija|teoriji učenja]], koju je predstavio 1949. u djelu ''[[Organizacija ponašanja]]''.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot;&gt;{{cite book |last=Hebb |first=Donald O. |date=1949 |title=The Organization of Behavior: A Neuropsychological Theory |location=New York |publisher=Wiley and Sons |isbn=978-0-471-36727-7 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.226341 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

U svojim radovima o učenju nastojao je objasniti ponašanje i mišljenje kroz moždane funkcije, povezujući kognitivne procese s uspostavljanjem veza između neuronskih mreža. U naučnoj literaturi često se navodi kao jedan od osnivača neuropsihologije i teorije [[Neuronska mreža|neuronskih mreža]].&lt;ref name=&quot;Didier_Bigand_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Didier |first=Jean-Pierre |editor-last1=Bigand |editor-first1=Emmanuel |date=2010 |title=Rethinking Physical and Rehabilitation Medicine: New Technologies Induce New Learning Strategies |location=Paris |publisher=Springer |isbn=978-2-8178-0033-2 |url=https://www.a-z.lu/discovery/fulldisplay?docid=alma9923452547607251&amp;context=L&amp;vid=352LUX_BIBNET_NETWORK:BIBNET_UNION&amp;lang=fr&amp;search_scope=DN_and_CI&amp;adaptor=Local%20Search%20Engine&amp;tab=DiscoveryNetwork&amp;query=sub,exact,rehabilitation,AND&amp;mode=advanced&amp;offset=60 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema anketi časopisa ''[[Review of General Psychology]]'' iz 2002, zauzima 19. mjesto na listi najcitiranijih psihologa 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==

Donald Hebb rođen je u mjestu [[Chester, Nova Škotska|Chester]] u kanadskoj pokrajini [[Nova Škotska]] kao najstarije od četvero djece. Njegovi roditelji, Arthur Morrison Hebb i Mary Clara Olding, diplomirali su medicinu na Univerzitetu Dalhousie i radili kao ljekari.&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2020 |title=Donald O. Hebb and the Organization of Behavior: 17 years in the writing |journal=Molecular Brain |volume=13 |issue=55 |doi=10.1186/s13041-020-00567-8 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7137474/ |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U Chesteru je živio do svoje šesnaeste godine, kada se porodica preselila u [[Dartmouth, Nova Škotska|Dartmouth]].

Na Hebbovu majku snažno su utjecale ideje [[Maria Montessori|Marije Montessori]], pa ga je majka školovala kod kuće do osme godine.&lt;ref name=&quot;UAlberta_HebbBio_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Department of Psychology |date=2026 |title=Dr. Donald Hebb - Early Academics |website=University of Alberta |publisher=Department of Psychology |url=https://www.psych.ualberta.ca/GCPWS/Hebb/Biography/Hebb_bio1.html |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon polaska u osnovnu školu pokazao je izuzetan uspjeh te je već s deset godina upisan u sedmi razred. Tokom obrazovanja ponavljao je jedanaesti razred nakon što većina učenika u kombinovanom odjeljenju, koje je obuhvatalo deveti, deseti i jedanaesti razred, nije položila pokrajinske ispite. Učenicima devetog i desetog razreda bilo je dopušteno da nastave školovanje uprkos neuspjehu, dok dvanaesti razred u Chesteru nije postojao. Hebb je maturirao sa šesnaest godina na Akademiji okruga Halifax.&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2006 |title=The Life and Work of Donald Olding Hebb |journal=Acta Neurologica Taiwanica |volume=15 |issue=2 |pages=127–142 |url=http://www.ant-tnsjournal.com/Mag_Files/15-2/15-2_p127.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot; /&gt; 

Nakon završetka srednje škole upisao je [[Univerzitet Dalhousie]] s namjerom da postane pisac. Diplomirao je 1925. godine, stekavši zvanje diplomiranog profesora humanističkih nauka. Poslije studija predavao je u svojoj nekadašnjoj školi u Chesteru, zatim je neko vrijeme radio na farmi u [[Alberta|Alberti]], a potom kao fizički radnik u [[Quebec|Québecu]].

Njegov brat Andrew (1905–2005) diplomirao je pravo na Univerzitetu Dalhousie i bavio se poduzetništvom. Brat Peter (1909–1955) bio je ljekar, dok je sestra Catherine (1912–1978) doktorirala fiziologiju na Univerzitetu McGill, gdje je pod mentorstvom [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] istraživala fiziologiju probavnog sistema.&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot; /&gt;

== Karijera ==

Godine 1928. Hebb je upisao postdiplomski studij na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], a istovremeno je imenovan direktorom srednje škole u Verdunskom predgrađu [[Montréal|Montréala]].&lt;ref name=&quot;Milner_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Milner |first=Peter M. |date=1986 |title=Donald Olding Hebb (1904-1985) |journal=Trends in Neurosciences |volume=9 |pages=347–351 |doi=10.1016/0166-2236(86)90107-4 |url=https://www.cell.com/trends/neurosciences/pdf/0166-2236(86)90107-4.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nastojeći unaprijediti rad škole, sarađivao je s univerzitetskim kolegama Kelloggom i Clarkeom te uveo nove nastavne metode. Učenicima je zadavao zanimljivije školske zadatke, dok je one koji su se nepropisno ponašali privremeno udaljavao iz učionice.

Magistarski rad iz oblasti psihologije odbranio je na Univerzitetu McGill 1932. pod mentorstvom istaknutog fiziologa [[Boris Babkin|Borisa Babkina]]. U magistarskoj tezi pod naslovom ''Uslovni i bezuslovni refleksi i inhibicija'' nastojao je dokazati da su skeletni refleksi rezultat učenja na ćelijskom nivou.&lt;ref name=&quot;Erudit_McGillTheses1932_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Érudit |date=2026 |title=McGill University: Thèses et mémoires publiés en 1932 |website=Érudit |publisher=Érudit |url=https://www.erudit.org/en/theses/mcgill/1932/ |access-date=3. 7. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Smrt supruge u saobraćajnoj nesreći 22. jula 1933, na njegov 29. rođendan, predstavljala je težak lični gubitak. U isto vrijeme suočavao se i s poteškoćama u radu škole u Montréalu. Kasnije je izjavio da su njegove reformske ideje bile ograničene rigidnošću nastavnog plana i programa u protestantskim školama Québeca.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Brown |first1=Richard E. |last2=Milner |first2=Peter M. |date=2003 |title=The legacy of Donald O. Hebb: More than the Hebb Synapse |journal=Nature Reviews Neuroscience |volume=4 |issue=12 |url=https://go.gale.com/ps/i.do?id=GALE%7CA189031075&amp;sid=googleScholar&amp;v=2.1&amp;it=r&amp;linkaccess=abs&amp;issn=1471003X&amp;sw=w&amp;p=AONE&amp;userGroupName=anon%7Eae1835ae&amp;aty=open-web-entry |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istovremeno, istraživanja na Univerzitetu McGill bila su pretežno usmjerena na [[Pedagogija|pedagogiju]] i [[Inteligencija|inteligenciju]], dok je Hebb bio zainteresiran za fiziološku psihologiju i kritički je ocjenjivao tadašnju eksperimentalnu metodologiju.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Zbog toga je odlučio napustiti Montréal i obratio se [[Robert Yerkes|Robertu Yerkesu]] na Univerzitetu Yale, koji mu je ponudio mjesto na doktorskom studiju. Međutim, [[Boris Babkin]] ga je uvjerio da nastavi usavršavanje kod [[Karl Lashley|Karla Lashleyja]] na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]].&lt;ref name=&quot;Palchaudhuri_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Palchaudhuri |first=Shriya |date=2020 |title=The Mind Behind the Hebbian Synapse |journal=Resonance |volume=25 |issue=9 |doi=10.1007/s12045-020-1040-9 |url=https://www.ias.ac.in/article/fulltext/reso/025/09/1215-1230 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 1934. Hebb je započeo rad pod mentorstvom Karla Lashleyja na Univerzitetu u Chicagu,&lt;ref name=&quot;Dewsbury_2002&quot;&gt;{{cite journal |last=Dewsbury |first=Donald A. |date=2002 |title=The Chicago Five: A Family Group of Integrative Psychobiologists |journal=History of Psychology |volume=5 |issue=1 |pages=16–37 |doi=10.1037/1093-4510.5.1.16 |url=https://www.researchgate.net/publication/374757391_THE_CHICAGO_FIVE_A_Family_Group_of_Integrative_Psychobiologists |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; gdje je u okviru svog doktorskog istraživanja proučavao prostornu orijentaciju i prostorno učenje. Prije nego što je istraživanje završeno, Lashley je prihvatio profesorsku poziciju na Univerzitetu Harvard, pa su Hebb i dvojica njegovih kolega, Beach i Smith, 1935. primljeni na doktorski studij na Harvardu. Tamo je Hebb morao promijeniti temu doktorske disertacije te je istraživao utjecaj rane vizuelne deprivacije na percepciju veličine i svjetline kod štakora. U eksperimentu je dio životinja odgajan u potpunom mraku, a dio pri normalnom osvjetljenju, nakon čega je upoređivao razlike u građi njihovog mozga. Doktorsku titulu stekao je na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1936.&lt;ref name=&quot;McGill_HebbFonds_2026&quot;&gt;{{cite web |author=McGill University Library |date=2026 |title=Fonds MG1045 - Donald Olding Hebb Fonds |website=McGill University Archival Collections |publisher=McGill University Library |url=https://archivalcollections.library.mcgill.ca/index.php/donald-olding-hebb-fonds |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Naredne godine radio je kao istraživački asistent kod Lashleyja, a istovremeno i kao asistent u nastavi na uvodnom kursu psihologije koji je vodio [[Edwin G. Boring]] na Radcliffe koledžu. U tom periodu objavio je je svoje doktorsko istraživanje&lt;ref name=&quot;Hebb_1937&quot;&gt;{{cite journal |last=Hebb |first=D. O. |date=1937 |title=The Innate Organization of Visual Activity: I. Perception of Figures by Rats Reared in Total Darkness |journal=The Pedagogical Seminary and Journal of Genetic Psychology |volume=51 |issue=1 |pages=101–126 |doi=10.1080/08856559.1937.10534307 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/08856559.1937.10534307 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i dovršio rad koji je započeo u Chicagu.&lt;ref name=&quot;Hebb_1938&quot;&gt;{{cite journal |last=Hebb |first=D. O. |date=1938 |title=Studies of the organization of behavior. II. Changes in the field orientation of the rat after cortical destruction |journal=Journal of Comparative Psychology |volume=26 |issue=3 |pages=427–443 |url=https://www.ovid.com/journals/jopsy/abstract/01437424-193812000-00004~studies-of-the-organization-of-behavior-ii-changes-in-the?redirectionsource=fulltextview |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 1937. Hebb se oženio svojom drugom suprugom, Elizabeth Nichols Donovan.&lt;ref name=&quot;FamilySearch_Donovan_2026&quot;&gt;{{cite web |author=FamilySearch |date=2026 |title=Elizabeth Nichols Donovan (1904–1962) |website=FamilySearch Family Tree |publisher=FamilySearch |url=https://ancestors.familysearch.org/en/L5DF-B4G/elizabeth-nichols-donovan-1904-1962 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iste godine, na preporuku svoje sestre Catherine, koja je također pohađala doktorske studije kod [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], prijavio se za rad s [[Wilder Penfield|Wilderom Penfieldom]] na [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološkom institutu u Montrealu]]. Tokom tog angažmana istraživao je utjecaj operacija i povreda mozga na ljudske kognitivne funkcije.&lt;ref name=&quot;Can_Nalcaci_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Can |first1=Kadir |last2=Nalçacı |first2=Erhan |date=2026 |title=The Life of Donald Olding Hebb and Development of Neuropsychological Theory |journal=Journal of Ankara University Faculty of Medicine |volume=79 |issue=2 |pages=130–141 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/6041541 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uočio je da dječiji mozak može djelimično ili potpuno nadoknaditi izgubljene funkcije nakon uklanjanja dijela moždanog tkiva, dok su kod odraslih ista oštećenja dovodila do znatno težih funkcionalnih posljedica. Na osnovu tih opažanja zaključio je da vanjska stimulacija ima važnu ulogu u održavanju misaonih procesa kod odraslih osoba. Smatrao je da njen nedostatak može dovesti do slabljenja kognitivnih sposobnosti, a u pojedinim slučajevima i do pojave [[halucinacija]].

Hebb je također kritikovao primjenu [[Stanford-Binetova skala inteligencije|Stanford-Binetove skale inteligencije]] i [[Wechslerova skala inteligencije za odrasle|Wechslerove skale inteligencije za odrasle]] kod pacijenata podvrgnutih neurohirurškim zahvatima. Smatrao je da su ovi testovi neadekvatni, posebno za pacijente s ograničenim verbalnim sposobnostima ili one koji nisu vladali engleskim jezikom. U saradnji s N. W. Mortonom s Univerziteta McGill, razvio dva nova instrumenta za procjenu primjenjiva i na neverbalne pacijente: [[Test razumijevanja za odrasle]] i [[McGillov test anomalija na slikama|Test anomalija na slikama]].&lt;ref name=&quot;Can_Nalcaci_2026&quot; /&gt;

Primjenom Testa anomalija na slikama među prvima je ukazao na mogućnost da desni [[Sljepoočni moždani režanj|temporalni režanj]] ima značajnu ulogu u procesima vizuelnog prepoznavanja. Njegova istraživanja također su pokazala da uklanjanje većih dijelova [[Čeoni režanj|frontalnog režnja]] ne dovodi nužno do značajnog smanjenja rezultata na testovima [[Inteligencija|inteligencije]]. Kod jednog odraslog pacijenta, kojem je radi liječenja [[epilepsija|epilepsije]] odstranjen veći dio frontalnih režnjeva, zabilježio je uočljivo postoperativno poboljšanje osobina ličnosti i intelektualnih sposobnosti. Na osnovu tih opažanja zaključio je da frontalni režnjevi imaju posebno važnu ulogu u procesima učenja tokom ranog razvoja.&lt;ref name=&quot;Hebb_Penfield_1940&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hebb |first1=Donald O. |last2=Penfield |first2=W. |date=1940 |title=Human behavior after extensive bilateral removal from the frontal lobes |journal=Archives of Neurology &amp; Psychiatry |volume=42 |issue=3 |pages=421–438 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/HUMAN-BEHAVIOR-AFTER-EXTENSIVE-BILATERAL-REMOVAL-Hebb-Penfield/6aeed0d4738ed078c555c12ebcfd1cff2238fa7a |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1939. Hebb je imenovan za predavača psihologije na [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitetu Queen's]]. Kako bi provjerio svoju svoju pretpostavku da se uloga frontalnih režnjeva mijenja tokom razvoja, zajedno s Kennethom Williamsom razvio je labirint s promjenjivim stazama za štakore, poznat kao [[Hebb-Williamsov labirint]].&lt;ref name=&quot;Hebb_Williams_1946&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hebb |first1=D. O. |last2=Williams |first2=K. |date=1946 |title=A method of rating animal intelligence |journal=The Journal of General Psychology |volume=34 |issue=1 |pages=59–65 |doi=10.1080/00221309.1946.10544520 |pmid=21015350 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21015350/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ConductScience_HebbWilliams_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Conduct Science |title=Hebb-Williams Maze |website=Conduct Science |publisher=Conduct Science |url=https://maze.conductscience.com/portfolio/hebb-williams/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova metoda procjene sposobnosti učenja i rješavanja problema kod životinja kasnije je široko primjenjivana u eksperimentalnoj psihologiji. Koristeći taj labirint, ispitivao je sposobnost rješavanja problema kod štakora oslijepljenih u različitim razvojnim fazama te pokazao da iskustva stečena u ranom razvoju mogu imati trajan utjecaj na kognitivne sposobnosti u odrasloj dobi.&lt;ref name=&quot;Ghassemzadeh_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ghassemzadeh |first1=Habibollah |last2=Posner |first2=Michael I |last3=Rothbart |first3=Mary K |date=2013 |title=Contributions of Hebb and Vygotsky to an Integrated Science of Mind |journal=Journal of the History of the Neurosciences |volume=22 |issue=3 |pages=292–306 |doi=10.1080/0964704X.2012.761071 |pmid=23679195 |pmc=3691348 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3691348/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi nalazi postali su jedno od osnovnih načela [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]],&lt;ref name=&quot;Oosenbrug_2020&quot;&gt;{{cite thesis |last=Oosenbrug |first=Eric |date=2020 |title=Building a “Cross-Roads Discipline” at McGill University: A History of Early Experimental Psychology in Postwar Canada |type=Doktorska disertacija |publisher=York University |url=https://yorkspace.library.yorku.ca/server/api/core/bitstreams/10a16ebf-2c2b-4fba-bae3-e9464b5de0b8/content |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i kasnije su korišteni kao jedan od naučnih argumenata u prilog uvođenju kompenzacijskih predškolskih programa, poput programa [[Head Start (program)|Head Start]], namijenjenih djeci iz socioekonomski ugroženih sredina.&lt;ref name=&quot;Milner_1993&quot;&gt;{{cite journal |last=Milner |first=Peter |date=1993 |title=The Mind and Donald O. Hebb |journal=Scientific American |volume=268 |issue=1 |pages=124–129 |jstor=24941344 |url=https://www.cmor-faculty.rice.edu/~cox/worthing/milnersciam.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1942. preselio se u [[Orange Park, Florida|Orange Park]] na [[Florida|Floridi]] kako bi ponovo sarađivao s Karlom Lashleyjem, koji je zamijenio Yerkesa na mjestu direktora Laboratorije za biologiju primata pri [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Nacionalnom istraživačkom centaru za primate Yerkes]]. Istražujući ponašanje primata, Hebb je razvio testove emocionalnosti za [[čimpanza|čimpanze]].&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot; /&gt; Međutim, istraživanje nije dalo očekivane rezultate jer se pokazalo da je čimpanze teško obučavati za izvođenje eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Tokom boravka na Floridi napisao je svoje najpoznatije djelo, ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja: Neuropsihološka teorija]]'',&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt; objavljeno 1949, u kojem je iznio teoriju prema kojoj se ponašanje može objasniti kroz funkcionisanje mozga i promjene u neuronskim vezama.

Godine 1947. vratio se na [[Univerzitet McGill]] kao profesor [[Psihologija|psihologije]], već naredne godine imenovan je za šefa Odsjeka za psihologiju. Ponovo je sarađivao s Wilderom Penfieldom, ovaj put posredno, kroz rad svojih studenata, među kojima su bili [[Mortimer Mishkin]], [[Haldor Enger Rosvold]] i [[Brenda Milner]]. Oni su nastavili i proširili njegova ranija istraživanja o odnosu između moždanih funkcija i ponašanja.&lt;ref name=&quot;Ghassemzadeh_2013&quot; /&gt;

Njegova druga supruga Elizabeth preminula je 1962. nakon operacije. Četiri godine kasnije Hebb se vjenčao se s Margaret Doreen Wright (rođenom Williamson).&lt;ref name=&quot;MyHeritage_Hebb_2026&quot;&gt;{{cite web |author=MyHeritage |date=2026 |title=Donald Hebb |website=MyHeritage |publisher=MyHeritage |url=https://www.myheritage.ba/names/donald_hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Na Univerzitetu McGill ostao je do penzionisanja 1972. I nakon odlaska u penziju nekoliko godina je bio aktivan na Odsjeku za psihologiju kao profesor emeritus, gdje je vodio obavezni seminarski kurs za studente postdiplomskog studija.&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot; /&gt;

U rodnu Novu Škotsku vratio se 1977, gdje je dovršio svoju posljednju knjigu ''Esej o umu'' (''Essay on Mind'').&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hebb_1980&quot;&gt;{{cite book |last=Hebb |first=D. O. |date=1980 |title=Essay on Mind |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Hillsdale, N.J. |url=https://archive.org/details/essayonmind0000hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Imenovan je za počasnog profesora psihologije na [[Univerzitet Dalhousie|Univerzitetu Dalhousie]], a do kraja života redovno je učestvovao na naučnim skupovima.&lt;ref name=&quot;Milner_1993&quot; /&gt; Umro je 1985. u 81. godini života. Iza njega su ostale dvije kćeri iz drugog braka, Mary Ellen Hebb i Jane Hebb Paul.&lt;ref name=&quot;Kolb_Whishaw_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Kolb |first1=Bryan |last2=Whishaw |first2=Ian |date=2016 |title=Brain and Behaviour: Revisiting the Classic Studies |chapter=Revisiting Hebb: The Organization of Behavior |editor1-last=Kolb |editor1-first=Bryan |editor2-last=Whishaw |editor2-first=Ian |publisher=SAGE Publications |chapter-url=https://sk.sagepub.com/book/mono/brain-and-behaviour/chpt/7-revisiting-hebb-organization-behavior#_ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Priznanja i nagrade ==

Hebb je bio član [[Kanadsko psihološko udruženje|Kanadskog psihološkog udruženja]] (CPA) i [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA). Za predsjednika Kanadskog psihološkog udruženja izabran je 1953, dok je predsjednik Američkog psihološkog udruženja bio 1960. Godine 1961. dobio je APA-inu Nagradu za istaknuti naučni doprinos.&lt;ref name=&quot;APA_Award_2026&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |date=2026 |title=Award for Distinguished Scientific Contribution Winners |website=APA.org |publisher=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/science/leadership/awards/dsc-winners.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U martu 1966. je izabran za člana [[Kraljevsko društvo Kanade|Kraljevskog društva Kanade]] i člana [[Spisak članova Kraljevskog društva izabranih 1966.|Kraljevskog društva u Londonu]].&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;McGill_Hebb_2026&quot;&gt;{{cite web |author=McGill University |date=2026 |title=About D.O. Hebb |website=McGill University Department of Psychology |publisher=McGill University |url=https://www.mcgill.ca/psychology/events-colloquia/hebb-lecture-series/about-do-hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodijeljeno mu je petnaest počasnih doktorata, između ostalih sa [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]] (1961), [[Univerzitet Dalhousie]] (1965) i [[Univerzitet Concordia]] (1975).&lt;ref name=&quot;Concordia_Honorary_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Concordia University |date=2026 |title=Honorary degree recipients - Alphabetical list |website=Concordia University |publisher=Concordia University |url=https://www.concordia.ca/offices/archives/honorary-degree-recipients/alphabetical-list.html#h |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje ustanovilo je [[Nagrada &quot;Donald O. Hebb&quot; za izuzetan doprinos psihologiji kao nauci|Nagradu &quot;Donald O. Hebb&quot;]] u njegovu čast. Ovo priznanje dodjeljuje se istaknutim kanadskim psiholozima za doprinos razvoju i promociji psihologije kao naučne discipline kroz istraživački rad, nastavu, rukovođenje ili javno djelovanje. Prvi dobitnik nagrade bio je upravo Hebb, kojem je uručena 1980.&lt;ref name=&quot;CPA_Awards_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Canadian Psychological Association |date=2026 |title=CPA Award Descriptions and Past Recipients |website=CPA.ca |publisher=Canadian Psychological Association |url=https://cpa.ca/aboutcpa/cpaawards/awarddescriptions/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Posthumno je 2011. primljen u Kuću slavnih naučnog centra ''Discovery Centre'' [[Halifax, Nova Škotska|Halifaxu]], u [[Nova Škotska|Novoj Škotskoj]].&lt;ref name=&quot;DiscoveryCentre_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Discovery Centre |date=2018 |title=Discovery Awards 2018 for Science and Technology |website=TheDiscoveryCentre.ca |publisher=Discovery Centre |url=https://thediscoverycentre.ca/wp-content/uploads/2019/05/Discovery-Awards-Backgrounder-2018.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iste godine Izvršno vijeće [[Komitet za skeptička istraživanja|Komiteta za skeptičko preispitivanje]] (CSI) uvrstilo ga je u &quot;Panteon skeptika&quot;, priznanje koje se dodjeljuje preminulim članovima organizacije za doprinos razvoju naučnog skepticizma.&lt;ref name=&quot;SkepticalInquirer_Pantheon_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Committee for Skeptical Inquiry |date=2026 |title=Pantheon of Skeptics |website=Skeptical Inquirer |publisher=Center for Inquiry |url=https://skepticalinquirer.org/pantheon-of-skeptics/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njegova lična arhiva, koja obuhvata dokumentaciju o istraživačkom i nastavnom radu, čuva se u [[Arhiv Univerziteta McGill|Arhivu Univerziteta McGill]] u [[Montreal]]u.

== ''Organizacija ponašanja'' (1949) ==
{{Glavni|Organizacija ponašanja}}
Djelo ''Organizacija ponašanja'' ({{en|The Organization of Behavior}}) smatra se najznačajnijim Hebbovim doprinosom razvoju [[Neuronauka|neuronauke]]. Integrišući svoja višegodišnja istraživanja ponašanja sa studijama kognitivnih funkcija kod pacijenata nakon neurohirurških zahvata, Hebb je povezao dvije oblasti koje su dugo bile razdvojene – biološku funkciju mozga i više kognitivne procese uma. Na taj način je postavio temelje za savremeno razumijevanje neurobiološke osnove ponašanja.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;

=== Historijski kontekst i rušenje refleksnih modela ===

Godine 1929. [[Hans Berger]] je razvio metodu [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije]] (EEG) i prvi uspješno snimio kontinuiranu, spontanu električnu aktivnost ljudskog mozga.&lt;ref name=&quot;Millett_2001&quot;&gt;{{cite journal |last=Millett |first=D. |date=2001 |title=Hans Berger: from psychic energy to the EEG |journal=Perspectives in Biology and Medicine |volume=44 |issue=4 |pages=522–542 |doi=10.1353/pbm.2001.0070 |pmid=11600799 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11600799/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovim postignućem dovedeni su u pitanje dotadašnji refleksni modeli učenja, uključujući i koncepte [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]]. Pavlov je, naime, zagovarao stanovište da je [[moždana kora]] u osnovi pasivan sistem koji reaguje isključivo na vanjske podražaje, dok u njihovom odsustvu prelazi u stanje mirovanja ili sna.&lt;ref name=&quot;Pavlov_1927&quot;&gt;{{cite book |last=Pavlov |first=Ivan Petrovich |date=1927 |title=Conditioned Reflexes: An Investigation of the Physiological Activity of the Cerebral Cortex |publisher=Oxford University Press |url=https://archive.org/details/conditioned-reflexes-an-investigation-of-the-physiological-activity-of-the-cerebral-cortex |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Bergerovo otkriće stalne električne aktivnosti ukazalo je na to da je [[centralni nervni sistem]] autonomno aktivan čak i bez vanjske stimulacije, što je Hebb iskoristio kao argument da se vanjska stimulacija zapravo nadograđuje na već postojeće procese u mozgu:

{{Citat|Elektrofiziologija centralnog nervnog sistema ukazuje na to da je mozak kontinuirano aktivan u svim svojim dijelovima, te da se aferentna ekscitacija mora nadovezati na već postojeću ekscitaciju.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

S druge strane, biheviorističke teorije tog vremena uspješno su objašnjavale vanjske obrasce ponašanja kroz učenje i uslovljavanje, ali su svjesno ignorisale neurofiziološke osnove i unutrašnje mentalne procese, posmatrajući mozak kao nepoznatu &quot;crnu kutiju&quot;. Hebb je smatrao da se psihologija ne može razvijati bez prihvatanja neuronske osnove uma, ističući:&lt;ref name=&quot;Finger_2001&quot;&gt;{{cite book |last=Finger |first=Stanley |date=2001 |title=Origins of Neuroscience: A History of Explorations Into Brain Function |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.ba/books?id=_GMeW9E1IB4C |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Moderna psihologija u potpunosti uzima zdravo za gotovo da su ponašanje i neuronska funkcija u savršenoj korelaciji, odnosno da je jedno u potpunosti uzrokovano drugim. Ne postoji nikakva odvojena duša ili životna sila koja bi s vremena na vrijeme gurnula svoj prst u mozak i navela neuronske ćelije da čine ono što inače ne bi činile. [...] Čovjek ne može logički biti determinist u fizici, hemiji i biologiji, a mistik u psihologiji.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

=== Problem percepcije oblika i kritika geštaltizma ===

U to vrijeme postojala su brojna nerazriješena pitanja u vezi s percepcijom. Na primjer, ako mozak može prepoznati krug, postavljalo se pitanje kako razlikuje krugove različitih veličina ili one koji nisu potpuno pravilnog oblika. Kada bi za svaku moguću varijantu kruga postojao zaseban, fiksni senzorni obrazac, kapacitet mozga morao bi biti znatno veći nego što jeste.

Prema drugoj teoriji, [[geštalt psihologija|geštalt teoriji]] (teoriji konfiguracije), signali koji dospijevaju u mozak stvaraju svojevrsno polje čiji oblik zavisi isključivo od obrasca ulaznih informacija. Međutim, Hebb je smatrao da ni ova teorija ne nudi adekvatno rješenje jer zapostavlja važnost konkretnih neuroanatomskih veza:

{{Citat|Ukratko, teorija konfiguracije (geštaltizam) predstavlja dvije stvari. Ona je, prije svega, bila nužna korekcija ranijih ideja, poput [[Edward B. Titchener|Titchenerovih]] i [[John B. Watson|Watsonovih]]. Ovaj pozitivan doprinos mora se priznati kao važan korak naprijed. Međutim, prisutna je i pretjerana reakcija protiv Izolovanih senzornih elemenata i senzomotorne povezanosti, koja je gotovo jednako ekstremna kao i te starije ideje. Stoga je konfiguracionizam, kao teorija, podjednako ranjiv kao što su to bili strukturalizam i rani biheviorizam.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

Hebb je premostio ovaj jaz objedinjujući tadašnja saznanja o ponašanju i napredna anatomska otkrića o strukturi [[Nervni sistem|nervnog sistema]] u jedinstvenu teoriju. Oslanjajući se na savremene [[histologija|histološke]] podatke o pojedinačnim neuronima (iz rada Ramóna y Cajala)&lt;ref name=&quot;Cajal_1906&quot;&gt;{{cite web |last=Ramón y Cajal |first=S. |date=1906 |title=The structure and connexions of neurons |type=Nobel Lecture |publisher=Nobel Foundation |url=https://www.nobelprize.org/uploads/2018/06/cajal-lecture.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i njihovim povratnim vezama (iz rada Lorente de Nóa),&lt;ref name=&quot;LorenteDeNo_1938&quot;&gt;{{cite journal |last=Lorente de Nó |first=R. |date=1938 |title=Analysis of the activity of the chains of internuncial neurons |journal=Journal of Neurophysiology |volume=1 |issue=3 |doi=10.1152/jn.1938.1.3.207 |url=https://journals.physiology.org/doi/abs/10.1152/jn.1938.1.3.207 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; uspio je razviti model koji je prvi put tačno opisao kako fiziološki procesi u mozgu organizuju složene funkcije uma.&lt;ref name=&quot;Finger_2001&quot; /&gt;

=== Hebbovo pravilo učenja i ćelijski sklopovi ===

Njegova teorija postala je poznata kao [[Hebbova teorija]], a modeli zasnovani na njoj opisuju se kao &quot;Hebbovo učenje&quot;. Hebb je ponudio neurofiziološko objašnjenje [[Učenje|učenja]] i [[Pamćenje|pamćenja]] zasnovano na jednostavnom načelu:&lt;ref name=&quot;Keysers_Gazzola_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Keysers |first1=Christian |last2=Gazzola |first2=Valeria |date=2014 |title=Hebbian learning and predictive mirror neurons for actions, sensations and emotions |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=369 |issue=1644 |pages=20130175 |doi=10.1098/rstb.2013.0175 |url=https://www.researchgate.net/publication/261956809_Hebbian_learning_and_predictive_mirror_neurons_for_actions_sensations_and_emotions |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Kada je akson ćelije A dovoljno blizu da pobudi ćeliju B te pritom opetovano ili trajno učestvuje u njenoj aktivaciji, u jednoj ili objema ćelijama dolazi do procesa rasta ili metaboličkih promjena, uslijed kojih se povećava efikasnost ćelije A u pobuđivanju ćelije B.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

Ovo načelo se u savremenoj nauci često sažima u izreku: &quot;Neuroni koji se zajedno aktiviraju, zajedno se i povezuju&quot;,&lt;ref name=&quot;ShackletonJones_2026&quot;&gt;{{cite book |last=Shackleton-Jones |first=Nick |date=2026 |title=How People Learn: A New Model of Learning and Cognition |edition=3 |publisher=Kogan Page, Limited |isbn=978-1398628809 |url=https://books.google.ba/books/about/How_People_Learn.html?id=9pOk0QEACAAJ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; što se naziva &quot;Hebbov zakon&quot;.

Grupe neurona koje kroz ovaj proces učenja počinju djelovati kao jedinstvena cjelina Hebb je nazvao &quot;ćelijskim sklopovima&quot;. Mreža međusobnih veza između takvih sklopova činila je dinamičan sistem koji određuje način na koji mozak procesira informacije i odgovara na podražaje.

Hebbov model funkcionisanja uma imao je dalekosežan utjecaj. On nije samo promijenio psihološko razumijevanje kognitivnih procesa nego je postao i temelj za razvoj računarskih sistema koji oponašaju biološki nervni sistem. Iako je kasnije utvrđeno da je dominantan oblik sinaptičkog prijenosa u mozgu hemijske prirode (preko [[neurotransmiter]]a), savremene [[Vještačka neuronska mreža (mašinsko učenje)|vještačke neuronske mreže]] u informacijskim tehnologijama i dalje se zasnivaju na matematičkim principima prilagođavanja težina među vještačkim neuronima koji su direktno inspirisani Hebbovim pravilom učenja.

== Utjecaj na obrazovanje i učenje ==

Hebb je dao značajan doprinos razvoju brojnih savremenih disciplina, uključujući humanu neuropsihologiju, razvojnu psihobiologiju i kognitivnu neuronauku, utvrdivši da je [[mišljenje]] zapravo integrisana aktivnost mozga.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Iz te perspektive, njegovi stavovi o učenju opisuju ljudsko ponašanje i kognitivne procese kroz prizmu moždanih funkcija, pri čemu se složeni mentalni procesi objašnjavaju uspostavljanjem i jačanjem veza unutar neuronskih mreža. Ove neuropsihološke postavke imale su direktan i dalekosežan utjecaj na njegovo shvatanje obrazovanja i učenja.

[[Motivacija|Motivaciju]] i [[učenje]] Hebb je posmatrao kao neodvojive i uzajamno povezane procese, polazeći od pretpostavke da sve funkcije u mozgu djeluju usklađeno. Prema njegovoj teoriji, svako pojedinačno iskustvo iz okoline aktivira specifičnu grupu neurona koja se naziva ćelijski sklop, a koja predstavlja neurološku osnovu za određenu misao ili ideju. Kada ovi sklopovi koordinišu i aktiviraju u nizu, oni formiraju fazne sekvence koje sačinjavaju kontinuirani tok ljudskih misli.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt; Nakon što se ove složene neuronske strukture jednom oblikuju, vanjski podražaji iz okoline mogu ih sa lakoćom ponovo pokrenuti. Zbog toga poticajnije i bogatije okruženje omogućava brži razvoj i daleko efikasnije učenje.

Ova teorijska postavka direktno je oblikovala Hebbove stavove o obrazovanju, jer je bio čvrsto uvjeren da okolina ima presudan utjecaj na kognitivni razvoj tokom djetinjstva. Djeca uče tako što postepeno i dugotrajno izgrađuju ove bazične ćelijske sklopove i fazne sekvence. Obogaćena sredina, koja nudi raznovrsne prilike za senzorna i motorička iskustva, pomaže djeci da razviju stabilne moždane strukture neophodne za nastavak složenijeg učenja u odrasloj dobi. Kako bi empirijski dokazao ovu pretpostavku, Hebb je u svom domu sa kćerkama uzgajao domaće [[štakor]]e kao kućne ljubimce, omogućivši im slobodno kretanje i istraživanje prostora. Štakori koji su odrastali u takvom stimulativnom okruženju pokazali su u odrasloj dobi znatno bolju sposobnost snalaženja u labirintu u poređenju sa štakorima koji su odgajani u restriktivnim kaveznim uslovima.&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot; /&gt; Ova rana istraživanja o važnosti rane stimulacije kasnije su snažno utjecala na oblikovanje modernih socijalno-pedagoških strategija, među kojima se posebno ističe američki predškolski program [[Head Start (program)|Head Start]].

Ovaj program je osmišljen za djecu iz porodica s niskim prihodima s ciljem da ih kroz rano učenje i kognitivno stimulativne aktivnosti pripremi za uspješan ulazak u školski sistem. Longitudinalne studije koje su pratile efekte ovog programa potvrdile su da je cjelodnevno pohađanje aktivnosti povezano s razvijenijim akademskim vještinama, što je naročito izraženo kod djece čiji roditelji imaju niži stepen obrazovanja.&lt;ref name=&quot;Lee_et_al_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lee |first1=RaeHyuck |last2=Zhai |first2=Fuhua |last3=Brooks-Gunn |last4=Jeanne |last5=Han |first5=Wen-Jui |last6=Waldfogel |first6=Jane |date=2013 |title=Head Start Participation and School Readiness: Evidence from the Early Childhood Longitudinal Study-Birth Cohort |journal=Developmental Psychology |volume=50 |issue=1 |pages=202–215 |doi=10.1037/a0032280 |pmid=23527496 |pmc=4050643 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4050643/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važnost ranog okruženja dodatno je rasvijetljena u opsežnoj dvogodišnjoj studiji u kojoj su Hart i Risley pratili četrdeset dvoje djece i njihove porodice, fokusirajući se na rano usvajanje jezika i ulogu doma u širenju vokabulara. Njihovi nalazi su pokazali da su socioekonomski status porodice i učestalost svakodnevnih jezičkih interakcija primarni faktori u jezičkom razvoju. Djeca iz porodica nižeg socioekonomskog statusa, s manje ekonomskih sredstava, čula su znatno manje riječi i razvijala su rječnik sporije od djece visokoobrazovanih roditelja koja su od najranijeg djetinjstva imala pristup bogatijim, raznovrsnijim i podsticajnijim jezičkim sadržajima.&lt;ref name=&quot;Hart_Risley_1995&quot;&gt;{{cite book |last1=Hart |first1=Betty |last2=Risley |first2=Todd R. |date=1995 |title=Meaningful Differences in the Everyday Experience of Young American Children |publisher=Paul H. Brookes Publishing |isbn=978-1557661975 |url=https://archive.org/details/meaningfuldiffer0000hart |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu ovih uvida, Hebb je napravio jasnu distinkciju između učenja u ranom dobu i učenja u odrasloj dobi, kada nastupa kvalitativno drugačiji kognitivni proces. Dok je rano učenje spor i mukotrpan proces uspostavljanja prvih neuronskih veza, učenje u zrelom dobu je mnogo brže i intuitivnije. Budući da su osnovni ćelijski sklopovi i fazne sekvence već formirani u djetinjstvu, odrasla osoba ih može s lakoćom reorganizovati i povezivati na bezbroj novih načina.&lt;ref name=&quot;Hergenhahn_Olson_2001&quot;&gt;{{cite book |last1=Hergenhahn |first1=B. R. |last2=Olson |first2=Matthew H. |date=2001 |title=An Introduction to Theories of Learning |publisher=Prentice Hall |isbn=0-13-016735-5 |url=https://archive.org/details/introductiontoth0000herg_z3g8 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iz [[Hebbova teorija|Hebbove teorije]] učenja nedvosmisleno proizlazi da se svako novo iskustvo s kojim se pojedinac susretne trajno ugrađuje u samu strukturu velikog mozga. Svakim ponavljanjem određene radnje, misli ili obrasca ponašanja, veza između uključenih neurona se dodatno učvršćuje, što fizički mijenja mozak i produbljuje naučeno. U suštini, pojedinac kroz izlaganje izazovnim i novim iskustvima aktivno oblikuje i trenira vlastiti mozak, stvarajući neuronsku mrežu koja postaje osnova za cjeloživotni razvoj.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hebb, Donald Olding}}
[[Kategorija:Rođeni 1904.]]
[[Kategorija:Umrli 1985.]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Kanadski kognitivni neuronaučnici]]
[[Kategorija:Neuropsiholozi]]
[[Kategorija:Kanadski narodi njemačkog porijekla]]
[[Kategorija:Kanadski narodi škotskog porijekla]]
[[Kategorija:Kancelari Univerziteta McGill]]
[[Kategorija:Historija neuronauke]]
[[Kategorija:Biografije, Nova Škotska]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Profesor na Univerzitetu McGill]]
[[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Kanadski psiholozi]]</text>
      <sha1>0oxu2lvigbjxf9wg85ajgjdsn03ckor</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901891</id>
      <parentid>3901889</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T16:46:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Završen prijevod cijelog teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901891</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48080" sha1="8aft3kb9u9c2tvsixu2j8yjfgnd80qq" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Donald Olding Hebb
| slika                   = 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1904|7|22}}
| mjesto_rođenja          = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1985|8|20|1904|7|22}}
| mjesto_smrti            = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = [[Kanada|Kanađanin]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Psihologija]]
| radna_institucija       = {{Plainlist|
* [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološki institut u Montrealu]]
* [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitet Queen's]]
* [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Laboratorije za biologiju primata Yerkes]]
* [[Univerzitet McGill]]
}}
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Dalhousie]] ([[Bachelor of Arts|BA]], 1925)
* [[Univerzitet McGill]] ([[Master of Arts|MA]], 1932)
* [[Univerzitet Harvard]] ([[Doktor nauka|PhD]], 1936)
}}
| doktorski_mentor        = [[Karl Lashley|Karl Spencer Lashley]]
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[Brenda Milner]] 
* [[Mortimer Mishkin]]
* [[Haldor Enger Rosvold]]
}}
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = [[Hebbova teorija]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Član Kraljevskog društva]] (FRS)&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot;&gt;{{cite journal |last1=Milner |first1=Peter M. |last2=Atkinson Milner |first2=Brenda |date=1996 |title=Donald Olding Hebb. 22 July 1904-20 August 1985 |journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society |volume=42 |pages=192–204 |doi=10.1098/rsbm.1996.0012 |url=https://royalsocietypublishing.org/rsbm/article-pdf/doi/10.1098/rsbm.1996.0012/910663/rsbm.1996.0012.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Donald Olding Hebb''' bio je [[kanada|kanadski]] [[psihologija|psiholog]] poznat po doprinosu razvoja [[neuropsihologija|neuropsihologije]] i istraživanjima odnosa između moždanih funkcija i psiholoških procesa, posebno [[učenja]]. Najpoznatiji je po svojoj [[Hebbova teorija|teoriji učenja]], koju je predstavio 1949. u djelu ''[[Organizacija ponašanja]]''.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot;&gt;{{cite book |last=Hebb |first=Donald O. |date=1949 |title=The Organization of Behavior: A Neuropsychological Theory |location=New York |publisher=Wiley and Sons |isbn=978-0-471-36727-7 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.226341 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

U svojim radovima o učenju nastojao je objasniti ponašanje i mišljenje kroz moždane funkcije, povezujući kognitivne procese s uspostavljanjem veza između neuronskih mreža. U naučnoj literaturi često se navodi kao jedan od osnivača neuropsihologije i teorije [[Neuronska mreža|neuronskih mreža]].&lt;ref name=&quot;Didier_Bigand_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Didier |first=Jean-Pierre |editor-last1=Bigand |editor-first1=Emmanuel |date=2010 |title=Rethinking Physical and Rehabilitation Medicine: New Technologies Induce New Learning Strategies |location=Paris |publisher=Springer |isbn=978-2-8178-0033-2 |url=https://www.a-z.lu/discovery/fulldisplay?docid=alma9923452547607251&amp;context=L&amp;vid=352LUX_BIBNET_NETWORK:BIBNET_UNION&amp;lang=fr&amp;search_scope=DN_and_CI&amp;adaptor=Local%20Search%20Engine&amp;tab=DiscoveryNetwork&amp;query=sub,exact,rehabilitation,AND&amp;mode=advanced&amp;offset=60 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema anketi časopisa ''[[Review of General Psychology]]'' iz 2002, zauzima 19. mjesto na listi najcitiranijih psihologa 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==

Donald Hebb rođen je u mjestu [[Chester, Nova Škotska|Chester]] u kanadskoj pokrajini [[Nova Škotska]] kao najstarije od četvero djece. Njegovi roditelji, Arthur Morrison Hebb i Mary Clara Olding, diplomirali su medicinu na Univerzitetu Dalhousie i radili kao ljekari.&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2020 |title=Donald O. Hebb and the Organization of Behavior: 17 years in the writing |journal=Molecular Brain |volume=13 |issue=55 |doi=10.1186/s13041-020-00567-8 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7137474/ |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U Chesteru je živio do svoje šesnaeste godine, kada se porodica preselila u [[Dartmouth, Nova Škotska|Dartmouth]].

Na Hebbovu majku snažno su utjecale ideje [[Maria Montessori|Marije Montessori]], pa ga je majka školovala kod kuće do osme godine.&lt;ref name=&quot;UAlberta_HebbBio_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Department of Psychology |date=2026 |title=Dr. Donald Hebb - Early Academics |website=University of Alberta |publisher=Department of Psychology |url=https://www.psych.ualberta.ca/GCPWS/Hebb/Biography/Hebb_bio1.html |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon polaska u osnovnu školu pokazao je izuzetan uspjeh te je već s deset godina upisan u sedmi razred. Tokom obrazovanja ponavljao je jedanaesti razred nakon što većina učenika u kombinovanom odjeljenju, koje je obuhvatalo deveti, deseti i jedanaesti razred, nije položila pokrajinske ispite. Učenicima devetog i desetog razreda bilo je dopušteno da nastave školovanje uprkos neuspjehu, dok dvanaesti razred u Chesteru nije postojao. Hebb je maturirao sa šesnaest godina na Akademiji okruga Halifax.&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2006 |title=The Life and Work of Donald Olding Hebb |journal=Acta Neurologica Taiwanica |volume=15 |issue=2 |pages=127–142 |url=http://www.ant-tnsjournal.com/Mag_Files/15-2/15-2_p127.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot; /&gt; 

Nakon završetka srednje škole upisao je [[Univerzitet Dalhousie]] s namjerom da postane pisac. Diplomirao je 1925. godine, stekavši zvanje diplomiranog profesora humanističkih nauka. Poslije studija predavao je u svojoj nekadašnjoj školi u Chesteru, zatim je neko vrijeme radio na farmi u [[Alberta|Alberti]], a potom kao fizički radnik u [[Quebec|Québecu]].

Njegov brat Andrew (1905–2005) diplomirao je pravo na Univerzitetu Dalhousie i bavio se poduzetništvom. Brat Peter (1909–1955) bio je ljekar, dok je sestra Catherine (1912–1978) doktorirala fiziologiju na Univerzitetu McGill, gdje je pod mentorstvom [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] istraživala fiziologiju probavnog sistema.&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot; /&gt;

== Karijera ==

Godine 1928. Hebb je upisao postdiplomski studij na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], a istovremeno je imenovan direktorom srednje škole u Verdunskom predgrađu [[Montréal|Montréala]].&lt;ref name=&quot;Milner_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Milner |first=Peter M. |date=1986 |title=Donald Olding Hebb (1904-1985) |journal=Trends in Neurosciences |volume=9 |pages=347–351 |doi=10.1016/0166-2236(86)90107-4 |url=https://www.cell.com/trends/neurosciences/pdf/0166-2236(86)90107-4.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nastojeći unaprijediti rad škole, sarađivao je s univerzitetskim kolegama Kelloggom i Clarkeom te uveo nove nastavne metode. Učenicima je zadavao zanimljivije školske zadatke, dok je one koji su se nepropisno ponašali privremeno udaljavao iz učionice.

Magistarski rad iz oblasti psihologije odbranio je na Univerzitetu McGill 1932. pod mentorstvom istaknutog fiziologa [[Boris Babkin|Borisa Babkina]]. U magistarskoj tezi pod naslovom ''Uslovni i bezuslovni refleksi i inhibicija'' nastojao je dokazati da su skeletni refleksi rezultat učenja na ćelijskom nivou.&lt;ref name=&quot;Erudit_McGillTheses1932_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Érudit |date=2026 |title=McGill University: Thèses et mémoires publiés en 1932 |website=Érudit |publisher=Érudit |url=https://www.erudit.org/en/theses/mcgill/1932/ |access-date=3. 7. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Smrt supruge u saobraćajnoj nesreći 22. jula 1933, na njegov 29. rođendan, predstavljala je težak lični gubitak. U isto vrijeme suočavao se i s poteškoćama u radu škole u Montréalu. Kasnije je izjavio da su njegove reformske ideje bile ograničene rigidnošću nastavnog plana i programa u protestantskim školama Québeca.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Brown |first1=Richard E. |last2=Milner |first2=Peter M. |date=2003 |title=The legacy of Donald O. Hebb: More than the Hebb Synapse |journal=Nature Reviews Neuroscience |volume=4 |issue=12 |url=https://go.gale.com/ps/i.do?id=GALE%7CA189031075&amp;sid=googleScholar&amp;v=2.1&amp;it=r&amp;linkaccess=abs&amp;issn=1471003X&amp;sw=w&amp;p=AONE&amp;userGroupName=anon%7Eae1835ae&amp;aty=open-web-entry |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istovremeno, istraživanja na Univerzitetu McGill bila su pretežno usmjerena na [[Pedagogija|pedagogiju]] i [[Inteligencija|inteligenciju]], dok je Hebb bio zainteresiran za fiziološku psihologiju i kritički je ocjenjivao tadašnju eksperimentalnu metodologiju.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Zbog toga je odlučio napustiti Montréal i obratio se [[Robert Yerkes|Robertu Yerkesu]] na Univerzitetu Yale, koji mu je ponudio mjesto na doktorskom studiju. Međutim, [[Boris Babkin]] ga je uvjerio da nastavi usavršavanje kod [[Karl Lashley|Karla Lashleyja]] na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]].&lt;ref name=&quot;Palchaudhuri_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Palchaudhuri |first=Shriya |date=2020 |title=The Mind Behind the Hebbian Synapse |journal=Resonance |volume=25 |issue=9 |doi=10.1007/s12045-020-1040-9 |url=https://www.ias.ac.in/article/fulltext/reso/025/09/1215-1230 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 1934. Hebb je započeo rad pod mentorstvom Karla Lashleyja na Univerzitetu u Chicagu,&lt;ref name=&quot;Dewsbury_2002&quot;&gt;{{cite journal |last=Dewsbury |first=Donald A. |date=2002 |title=The Chicago Five: A Family Group of Integrative Psychobiologists |journal=History of Psychology |volume=5 |issue=1 |pages=16–37 |doi=10.1037/1093-4510.5.1.16 |url=https://www.researchgate.net/publication/374757391_THE_CHICAGO_FIVE_A_Family_Group_of_Integrative_Psychobiologists |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; gdje je u okviru svog doktorskog istraživanja proučavao prostornu orijentaciju i prostorno učenje. Prije nego što je istraživanje završeno, Lashley je prihvatio profesorsku poziciju na Univerzitetu Harvard, pa su Hebb i dvojica njegovih kolega, Beach i Smith, 1935. primljeni na doktorski studij na Harvardu. Tamo je Hebb morao promijeniti temu doktorske disertacije te je istraživao utjecaj rane vizuelne deprivacije na percepciju veličine i svjetline kod štakora. U eksperimentu je dio životinja odgajan u potpunom mraku, a dio pri normalnom osvjetljenju, nakon čega je upoređivao razlike u građi njihovog mozga. Doktorsku titulu stekao je na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1936.&lt;ref name=&quot;McGill_HebbFonds_2026&quot;&gt;{{cite web |author=McGill University Library |date=2026 |title=Fonds MG1045 - Donald Olding Hebb Fonds |website=McGill University Archival Collections |publisher=McGill University Library |url=https://archivalcollections.library.mcgill.ca/index.php/donald-olding-hebb-fonds |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Naredne godine radio je kao istraživački asistent kod Lashleyja, a istovremeno i kao asistent u nastavi na uvodnom kursu psihologije koji je vodio [[Edwin G. Boring]] na Radcliffe koledžu. U tom periodu objavio je je svoje doktorsko istraživanje&lt;ref name=&quot;Hebb_1937&quot;&gt;{{cite journal |last=Hebb |first=D. O. |date=1937 |title=The Innate Organization of Visual Activity: I. Perception of Figures by Rats Reared in Total Darkness |journal=The Pedagogical Seminary and Journal of Genetic Psychology |volume=51 |issue=1 |pages=101–126 |doi=10.1080/08856559.1937.10534307 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/08856559.1937.10534307 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i dovršio rad koji je započeo u Chicagu.&lt;ref name=&quot;Hebb_1938&quot;&gt;{{cite journal |last=Hebb |first=D. O. |date=1938 |title=Studies of the organization of behavior. II. Changes in the field orientation of the rat after cortical destruction |journal=Journal of Comparative Psychology |volume=26 |issue=3 |pages=427–443 |url=https://www.ovid.com/journals/jopsy/abstract/01437424-193812000-00004~studies-of-the-organization-of-behavior-ii-changes-in-the?redirectionsource=fulltextview |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 1937. Hebb se oženio svojom drugom suprugom, Elizabeth Nichols Donovan.&lt;ref name=&quot;FamilySearch_Donovan_2026&quot;&gt;{{cite web |author=FamilySearch |date=2026 |title=Elizabeth Nichols Donovan (1904–1962) |website=FamilySearch Family Tree |publisher=FamilySearch |url=https://ancestors.familysearch.org/en/L5DF-B4G/elizabeth-nichols-donovan-1904-1962 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iste godine, na preporuku svoje sestre Catherine, koja je također pohađala doktorske studije kod [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], prijavio se za rad s [[Wilder Penfield|Wilderom Penfieldom]] na [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološkom institutu u Montrealu]]. Tokom tog angažmana istraživao je utjecaj operacija i povreda mozga na ljudske kognitivne funkcije.&lt;ref name=&quot;Can_Nalcaci_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Can |first1=Kadir |last2=Nalçacı |first2=Erhan |date=2026 |title=The Life of Donald Olding Hebb and Development of Neuropsychological Theory |journal=Journal of Ankara University Faculty of Medicine |volume=79 |issue=2 |pages=130–141 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/6041541 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uočio je da dječiji mozak može djelimično ili potpuno nadoknaditi izgubljene funkcije nakon uklanjanja dijela moždanog tkiva, dok su kod odraslih ista oštećenja dovodila do znatno težih funkcionalnih posljedica. Na osnovu tih opažanja zaključio je da vanjska stimulacija ima važnu ulogu u održavanju misaonih procesa kod odraslih osoba. Smatrao je da njen nedostatak može dovesti do slabljenja kognitivnih sposobnosti, a u pojedinim slučajevima i do pojave [[halucinacija]].

Hebb je također kritikovao primjenu [[Stanford-Binetova skala inteligencije|Stanford-Binetove skale inteligencije]] i [[Wechslerova skala inteligencije za odrasle|Wechslerove skale inteligencije za odrasle]] kod pacijenata podvrgnutih neurohirurškim zahvatima. Smatrao je da su ovi testovi neadekvatni, posebno za pacijente s ograničenim verbalnim sposobnostima ili one koji nisu vladali engleskim jezikom. U saradnji s N. W. Mortonom s Univerziteta McGill, razvio dva nova instrumenta za procjenu primjenjiva i na neverbalne pacijente: [[Test razumijevanja za odrasle]] i [[McGillov test anomalija na slikama|Test anomalija na slikama]].&lt;ref name=&quot;Can_Nalcaci_2026&quot; /&gt;

Primjenom Testa anomalija na slikama među prvima je ukazao na mogućnost da desni [[Sljepoočni moždani režanj|temporalni režanj]] ima značajnu ulogu u procesima vizuelnog prepoznavanja. Njegova istraživanja također su pokazala da uklanjanje većih dijelova [[Čeoni režanj|frontalnog režnja]] ne dovodi nužno do značajnog smanjenja rezultata na testovima [[Inteligencija|inteligencije]]. Kod jednog odraslog pacijenta, kojem je radi liječenja [[epilepsija|epilepsije]] odstranjen veći dio frontalnih režnjeva, zabilježio je uočljivo postoperativno poboljšanje osobina ličnosti i intelektualnih sposobnosti. Na osnovu tih opažanja zaključio je da frontalni režnjevi imaju posebno važnu ulogu u procesima učenja tokom ranog razvoja.&lt;ref name=&quot;Hebb_Penfield_1940&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hebb |first1=Donald O. |last2=Penfield |first2=W. |date=1940 |title=Human behavior after extensive bilateral removal from the frontal lobes |journal=Archives of Neurology &amp; Psychiatry |volume=42 |issue=3 |pages=421–438 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/HUMAN-BEHAVIOR-AFTER-EXTENSIVE-BILATERAL-REMOVAL-Hebb-Penfield/6aeed0d4738ed078c555c12ebcfd1cff2238fa7a |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1939. Hebb je imenovan za predavača psihologije na [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitetu Queen's]]. Kako bi provjerio svoju svoju pretpostavku da se uloga frontalnih režnjeva mijenja tokom razvoja, zajedno s Kennethom Williamsom razvio je labirint s promjenjivim stazama za štakore, poznat kao [[Hebb-Williamsov labirint]].&lt;ref name=&quot;Hebb_Williams_1946&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hebb |first1=D. O. |last2=Williams |first2=K. |date=1946 |title=A method of rating animal intelligence |journal=The Journal of General Psychology |volume=34 |issue=1 |pages=59–65 |doi=10.1080/00221309.1946.10544520 |pmid=21015350 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21015350/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ConductScience_HebbWilliams_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Conduct Science |title=Hebb-Williams Maze |website=Conduct Science |publisher=Conduct Science |url=https://maze.conductscience.com/portfolio/hebb-williams/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova metoda procjene sposobnosti učenja i rješavanja problema kod životinja kasnije je široko primjenjivana u eksperimentalnoj psihologiji. Koristeći taj labirint, ispitivao je sposobnost rješavanja problema kod štakora oslijepljenih u različitim razvojnim fazama te pokazao da iskustva stečena u ranom razvoju mogu imati trajan utjecaj na kognitivne sposobnosti u odrasloj dobi.&lt;ref name=&quot;Ghassemzadeh_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ghassemzadeh |first1=Habibollah |last2=Posner |first2=Michael I |last3=Rothbart |first3=Mary K |date=2013 |title=Contributions of Hebb and Vygotsky to an Integrated Science of Mind |journal=Journal of the History of the Neurosciences |volume=22 |issue=3 |pages=292–306 |doi=10.1080/0964704X.2012.761071 |pmid=23679195 |pmc=3691348 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3691348/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi nalazi postali su jedno od osnovnih načela [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]],&lt;ref name=&quot;Oosenbrug_2020&quot;&gt;{{cite thesis |last=Oosenbrug |first=Eric |date=2020 |title=Building a “Cross-Roads Discipline” at McGill University: A History of Early Experimental Psychology in Postwar Canada |type=Doktorska disertacija |publisher=York University |url=https://yorkspace.library.yorku.ca/server/api/core/bitstreams/10a16ebf-2c2b-4fba-bae3-e9464b5de0b8/content |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i kasnije su korišteni kao jedan od naučnih argumenata u prilog uvođenju kompenzacijskih predškolskih programa, poput programa [[Head Start (program)|Head Start]], namijenjenih djeci iz socioekonomski ugroženih sredina.&lt;ref name=&quot;Milner_1993&quot;&gt;{{cite journal |last=Milner |first=Peter |date=1993 |title=The Mind and Donald O. Hebb |journal=Scientific American |volume=268 |issue=1 |pages=124–129 |jstor=24941344 |url=https://www.cmor-faculty.rice.edu/~cox/worthing/milnersciam.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1942. preselio se u [[Orange Park, Florida|Orange Park]] na [[Florida|Floridi]] kako bi ponovo sarađivao s Karlom Lashleyjem, koji je zamijenio Yerkesa na mjestu direktora Laboratorije za biologiju primata pri [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Nacionalnom istraživačkom centaru za primate Yerkes]]. Istražujući ponašanje primata, Hebb je razvio testove emocionalnosti za [[čimpanza|čimpanze]].&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot; /&gt; Međutim, istraživanje nije dalo očekivane rezultate jer se pokazalo da je čimpanze teško obučavati za izvođenje eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Tokom boravka na Floridi napisao je svoje najpoznatije djelo, ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja: Neuropsihološka teorija]]'',&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt; objavljeno 1949, u kojem je iznio teoriju prema kojoj se ponašanje može objasniti kroz funkcionisanje mozga i promjene u neuronskim vezama.

Godine 1947. vratio se na [[Univerzitet McGill]] kao profesor [[Psihologija|psihologije]], već naredne godine imenovan je za šefa Odsjeka za psihologiju. Ponovo je sarađivao s Wilderom Penfieldom, ovaj put posredno, kroz rad svojih studenata, među kojima su bili [[Mortimer Mishkin]], [[Haldor Enger Rosvold]] i [[Brenda Milner]]. Oni su nastavili i proširili njegova ranija istraživanja o odnosu između moždanih funkcija i ponašanja.&lt;ref name=&quot;Ghassemzadeh_2013&quot; /&gt;

Njegova druga supruga Elizabeth preminula je 1962. nakon operacije. Četiri godine kasnije Hebb se vjenčao se s Margaret Doreen Wright (rođenom Williamson).&lt;ref name=&quot;MyHeritage_Hebb_2026&quot;&gt;{{cite web |author=MyHeritage |date=2026 |title=Donald Hebb |website=MyHeritage |publisher=MyHeritage |url=https://www.myheritage.ba/names/donald_hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Na Univerzitetu McGill ostao je do penzionisanja 1972. I nakon odlaska u penziju nekoliko godina je bio aktivan na Odsjeku za psihologiju kao profesor emeritus, gdje je vodio obavezni seminarski kurs za studente postdiplomskog studija.&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot; /&gt;

U rodnu Novu Škotsku vratio se 1977, gdje je dovršio svoju posljednju knjigu ''Esej o umu'' (''Essay on Mind'').&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hebb_1980&quot;&gt;{{cite book |last=Hebb |first=D. O. |date=1980 |title=Essay on Mind |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Hillsdale, N.J. |url=https://archive.org/details/essayonmind0000hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Imenovan je za počasnog profesora psihologije na [[Univerzitet Dalhousie|Univerzitetu Dalhousie]], a do kraja života redovno je učestvovao na naučnim skupovima.&lt;ref name=&quot;Milner_1993&quot; /&gt; Umro je 1985. u 81. godini života. Iza njega su ostale dvije kćeri iz drugog braka, Mary Ellen Hebb i Jane Hebb Paul.&lt;ref name=&quot;Kolb_Whishaw_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Kolb |first1=Bryan |last2=Whishaw |first2=Ian |date=2016 |title=Brain and Behaviour: Revisiting the Classic Studies |chapter=Revisiting Hebb: The Organization of Behavior |editor1-last=Kolb |editor1-first=Bryan |editor2-last=Whishaw |editor2-first=Ian |publisher=SAGE Publications |chapter-url=https://sk.sagepub.com/book/mono/brain-and-behaviour/chpt/7-revisiting-hebb-organization-behavior#_ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Priznanja i nagrade ==

Hebb je bio član [[Kanadsko psihološko udruženje|Kanadskog psihološkog udruženja]] (CPA) i [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA). Za predsjednika Kanadskog psihološkog udruženja izabran je 1953, dok je predsjednik Američkog psihološkog udruženja bio 1960. Godine 1961. dobio je APA-inu Nagradu za istaknuti naučni doprinos.&lt;ref name=&quot;APA_Award_2026&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |date=2026 |title=Award for Distinguished Scientific Contribution Winners |website=APA.org |publisher=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/science/leadership/awards/dsc-winners.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U martu 1966. je izabran za člana [[Kraljevsko društvo Kanade|Kraljevskog društva Kanade]] i člana [[Spisak članova Kraljevskog društva izabranih 1966.|Kraljevskog društva u Londonu]].&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;McGill_Hebb_2026&quot;&gt;{{cite web |author=McGill University |date=2026 |title=About D.O. Hebb |website=McGill University Department of Psychology |publisher=McGill University |url=https://www.mcgill.ca/psychology/events-colloquia/hebb-lecture-series/about-do-hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodijeljeno mu je petnaest počasnih doktorata, između ostalih sa [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]] (1961), [[Univerzitet Dalhousie]] (1965) i [[Univerzitet Concordia]] (1975).&lt;ref name=&quot;Concordia_Honorary_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Concordia University |date=2026 |title=Honorary degree recipients - Alphabetical list |website=Concordia University |publisher=Concordia University |url=https://www.concordia.ca/offices/archives/honorary-degree-recipients/alphabetical-list.html#h |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje ustanovilo je [[Nagrada &quot;Donald O. Hebb&quot; za izuzetan doprinos psihologiji kao nauci|Nagradu &quot;Donald O. Hebb&quot;]] u njegovu čast. Ovo priznanje dodjeljuje se istaknutim kanadskim psiholozima za doprinos razvoju i promociji psihologije kao naučne discipline kroz istraživački rad, nastavu, rukovođenje ili javno djelovanje. Prvi dobitnik nagrade bio je upravo Hebb, kojem je uručena 1980.&lt;ref name=&quot;CPA_Awards_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Canadian Psychological Association |date=2026 |title=CPA Award Descriptions and Past Recipients |website=CPA.ca |publisher=Canadian Psychological Association |url=https://cpa.ca/aboutcpa/cpaawards/awarddescriptions/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Posthumno je 2011. primljen u Kuću slavnih naučnog centra ''Discovery Centre'' [[Halifax, Nova Škotska|Halifaxu]], u [[Nova Škotska|Novoj Škotskoj]].&lt;ref name=&quot;DiscoveryCentre_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Discovery Centre |date=2018 |title=Discovery Awards 2018 for Science and Technology |website=TheDiscoveryCentre.ca |publisher=Discovery Centre |url=https://thediscoverycentre.ca/wp-content/uploads/2019/05/Discovery-Awards-Backgrounder-2018.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iste godine Izvršno vijeće [[Komitet za skeptička istraživanja|Komiteta za skeptičko preispitivanje]] (CSI) uvrstilo ga je u &quot;Panteon skeptika&quot;, priznanje koje se dodjeljuje preminulim članovima organizacije za doprinos razvoju naučnog skepticizma.&lt;ref name=&quot;SkepticalInquirer_Pantheon_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Committee for Skeptical Inquiry |date=2026 |title=Pantheon of Skeptics |website=Skeptical Inquirer |publisher=Center for Inquiry |url=https://skepticalinquirer.org/pantheon-of-skeptics/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njegova lična arhiva, koja obuhvata dokumentaciju o istraživačkom i nastavnom radu, čuva se u [[Arhiv Univerziteta McGill|Arhivu Univerziteta McGill]] u [[Montreal]]u.

== ''Organizacija ponašanja'' (1949) ==
{{Glavni|Organizacija ponašanja}}
Djelo ''Organizacija ponašanja'' ({{en|The Organization of Behavior}}) smatra se najznačajnijim Hebbovim doprinosom razvoju [[Neuronauka|neuronauke]]. Integrišući svoja višegodišnja istraživanja ponašanja sa studijama kognitivnih funkcija kod pacijenata nakon neurohirurških zahvata, Hebb je povezao dvije oblasti koje su dugo bile razdvojene – biološku funkciju mozga i više kognitivne procese uma. Na taj način je postavio temelje za savremeno razumijevanje neurobiološke osnove ponašanja.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;

=== Historijski kontekst i rušenje refleksnih modela ===

Godine 1929. [[Hans Berger]] je razvio metodu [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije]] (EEG) i prvi uspješno snimio kontinuiranu, spontanu električnu aktivnost ljudskog mozga.&lt;ref name=&quot;Millett_2001&quot;&gt;{{cite journal |last=Millett |first=D. |date=2001 |title=Hans Berger: from psychic energy to the EEG |journal=Perspectives in Biology and Medicine |volume=44 |issue=4 |pages=522–542 |doi=10.1353/pbm.2001.0070 |pmid=11600799 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11600799/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovim postignućem dovedeni su u pitanje dotadašnji refleksni modeli učenja, uključujući i koncepte [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]]. Pavlov je, naime, zagovarao stanovište da je [[moždana kora]] u osnovi pasivan sistem koji reaguje isključivo na vanjske podražaje, dok u njihovom odsustvu prelazi u stanje mirovanja ili sna.&lt;ref name=&quot;Pavlov_1927&quot;&gt;{{cite book |last=Pavlov |first=Ivan Petrovich |date=1927 |title=Conditioned Reflexes: An Investigation of the Physiological Activity of the Cerebral Cortex |publisher=Oxford University Press |url=https://archive.org/details/conditioned-reflexes-an-investigation-of-the-physiological-activity-of-the-cerebral-cortex |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Bergerovo otkriće stalne električne aktivnosti ukazalo je na to da je [[centralni nervni sistem]] autonomno aktivan čak i bez vanjske stimulacije, što je Hebb iskoristio kao argument da se vanjska stimulacija zapravo nadograđuje na već postojeće procese u mozgu:

{{Citat|Elektrofiziologija centralnog nervnog sistema ukazuje na to da je mozak kontinuirano aktivan u svim svojim dijelovima, te da se aferentna ekscitacija mora nadovezati na već postojeću ekscitaciju.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

S druge strane, biheviorističke teorije tog vremena uspješno su objašnjavale vanjske obrasce ponašanja kroz učenje i uslovljavanje, ali su svjesno ignorisale neurofiziološke osnove i unutrašnje mentalne procese, posmatrajući mozak kao nepoznatu &quot;crnu kutiju&quot;. Hebb je smatrao da se psihologija ne može razvijati bez prihvatanja neuronske osnove uma, ističući:&lt;ref name=&quot;Finger_2001&quot;&gt;{{cite book |last=Finger |first=Stanley |date=2001 |title=Origins of Neuroscience: A History of Explorations Into Brain Function |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.ba/books?id=_GMeW9E1IB4C |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Moderna psihologija u potpunosti uzima zdravo za gotovo da su ponašanje i neuronska funkcija u savršenoj korelaciji, odnosno da je jedno u potpunosti uzrokovano drugim. Ne postoji nikakva odvojena duša ili životna sila koja bi s vremena na vrijeme gurnula svoj prst u mozak i navela neuronske ćelije da čine ono što inače ne bi činile. [...] Čovjek ne može logički biti determinist u fizici, hemiji i biologiji, a mistik u psihologiji.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

=== Problem percepcije oblika i kritika geštaltizma ===

U to vrijeme postojala su brojna nerazriješena pitanja u vezi s percepcijom. Na primjer, ako mozak može prepoznati krug, postavljalo se pitanje kako razlikuje krugove različitih veličina ili one koji nisu potpuno pravilnog oblika. Kada bi za svaku moguću varijantu kruga postojao zaseban, fiksni senzorni obrazac, kapacitet mozga morao bi biti znatno veći nego što jeste.

Prema drugoj teoriji, [[geštalt psihologija|geštalt teoriji]] (teoriji konfiguracije), signali koji dospijevaju u mozak stvaraju svojevrsno polje čiji oblik zavisi isključivo od obrasca ulaznih informacija. Međutim, Hebb je smatrao da ni ova teorija ne nudi adekvatno rješenje jer zapostavlja važnost konkretnih neuroanatomskih veza:

{{Citat|Ukratko, teorija konfiguracije (geštaltizam) predstavlja dvije stvari. Ona je, prije svega, bila nužna korekcija ranijih ideja, poput [[Edward B. Titchener|Titchenerovih]] i [[John B. Watson|Watsonovih]]. Ovaj pozitivan doprinos mora se priznati kao važan korak naprijed. Međutim, prisutna je i pretjerana reakcija protiv Izolovanih senzornih elemenata i senzomotorne povezanosti, koja je gotovo jednako ekstremna kao i te starije ideje. Stoga je konfiguracionizam, kao teorija, podjednako ranjiv kao što su to bili strukturalizam i rani biheviorizam.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

Hebb je premostio ovaj jaz objedinjujući tadašnja saznanja o ponašanju i napredna anatomska otkrića o strukturi [[Nervni sistem|nervnog sistema]] u jedinstvenu teoriju. Oslanjajući se na savremene [[histologija|histološke]] podatke o pojedinačnim neuronima (iz rada Ramóna y Cajala)&lt;ref name=&quot;Cajal_1906&quot;&gt;{{cite web |last=Ramón y Cajal |first=S. |date=1906 |title=The structure and connexions of neurons |type=Nobel Lecture |publisher=Nobel Foundation |url=https://www.nobelprize.org/uploads/2018/06/cajal-lecture.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i njihovim povratnim vezama (iz rada Lorente de Nóa),&lt;ref name=&quot;LorenteDeNo_1938&quot;&gt;{{cite journal |last=Lorente de Nó |first=R. |date=1938 |title=Analysis of the activity of the chains of internuncial neurons |journal=Journal of Neurophysiology |volume=1 |issue=3 |doi=10.1152/jn.1938.1.3.207 |url=https://journals.physiology.org/doi/abs/10.1152/jn.1938.1.3.207 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; uspio je razviti model koji je prvi put tačno opisao kako fiziološki procesi u mozgu organizuju složene funkcije uma.&lt;ref name=&quot;Finger_2001&quot; /&gt;

=== Hebbovo pravilo učenja i ćelijski sklopovi ===

Njegova teorija postala je poznata kao [[Hebbova teorija]], a modeli zasnovani na njoj opisuju se kao &quot;Hebbovo učenje&quot;. Hebb je ponudio neurofiziološko objašnjenje [[Učenje|učenja]] i [[Pamćenje|pamćenja]] zasnovano na jednostavnom načelu:&lt;ref name=&quot;Keysers_Gazzola_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Keysers |first1=Christian |last2=Gazzola |first2=Valeria |date=2014 |title=Hebbian learning and predictive mirror neurons for actions, sensations and emotions |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=369 |issue=1644 |pages=20130175 |doi=10.1098/rstb.2013.0175 |url=https://www.researchgate.net/publication/261956809_Hebbian_learning_and_predictive_mirror_neurons_for_actions_sensations_and_emotions |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Kada je akson ćelije A dovoljno blizu da pobudi ćeliju B te pritom opetovano ili trajno učestvuje u njenoj aktivaciji, u jednoj ili objema ćelijama dolazi do procesa rasta ili metaboličkih promjena, uslijed kojih se povećava efikasnost ćelije A u pobuđivanju ćelije B.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

Ovo načelo se u savremenoj nauci često sažima u izreku: &quot;Neuroni koji se zajedno aktiviraju, zajedno se i povezuju&quot;,&lt;ref name=&quot;ShackletonJones_2026&quot;&gt;{{cite book |last=Shackleton-Jones |first=Nick |date=2026 |title=How People Learn: A New Model of Learning and Cognition |edition=3 |publisher=Kogan Page, Limited |isbn=978-1398628809 |url=https://books.google.ba/books/about/How_People_Learn.html?id=9pOk0QEACAAJ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; što se naziva &quot;Hebbov zakon&quot;.

Grupe neurona koje kroz ovaj proces učenja počinju djelovati kao jedinstvena cjelina Hebb je nazvao &quot;ćelijskim sklopovima&quot;. Mreža međusobnih veza između takvih sklopova činila je dinamičan sistem koji određuje način na koji mozak procesira informacije i odgovara na podražaje.

Hebbov model funkcionisanja uma imao je dalekosežan utjecaj. On nije samo promijenio psihološko razumijevanje kognitivnih procesa nego je postao i temelj za razvoj računarskih sistema koji oponašaju biološki nervni sistem. Iako je kasnije utvrđeno da je dominantan oblik sinaptičkog prijenosa u mozgu hemijske prirode (preko [[neurotransmiter]]a), savremene [[Vještačka neuronska mreža (mašinsko učenje)|vještačke neuronske mreže]] u informacijskim tehnologijama i dalje se zasnivaju na matematičkim principima prilagođavanja težina među vještačkim neuronima koji su direktno inspirisani Hebbovim pravilom učenja.

== Utjecaj na obrazovanje i učenje ==

Hebb je dao značajan doprinos razvoju brojnih savremenih disciplina, uključujući humanu neuropsihologiju, razvojnu psihobiologiju i kognitivnu neuronauku, utvrdivši da je [[mišljenje]] zapravo integrisana aktivnost mozga.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Iz te perspektive, njegovi stavovi o učenju opisuju ljudsko ponašanje i kognitivne procese kroz prizmu moždanih funkcija, pri čemu se složeni mentalni procesi objašnjavaju uspostavljanjem i jačanjem veza unutar neuronskih mreža. Ove neuropsihološke postavke imale su direktan i dalekosežan utjecaj na njegovo shvatanje obrazovanja i učenja.

[[Motivacija|Motivaciju]] i [[učenje]] Hebb je posmatrao kao neodvojive i uzajamno povezane procese, polazeći od pretpostavke da sve funkcije u mozgu djeluju usklađeno. Prema njegovoj teoriji, svako pojedinačno iskustvo iz okoline aktivira specifičnu grupu neurona koja se naziva ćelijski sklop, a koja predstavlja neurološku osnovu za određenu misao ili ideju. Kada ovi sklopovi koordinišu i aktiviraju u nizu, oni formiraju fazne sekvence koje sačinjavaju kontinuirani tok ljudskih misli.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt; Nakon što se ove složene neuronske strukture jednom oblikuju, vanjski podražaji iz okoline mogu ih sa lakoćom ponovo pokrenuti. Zbog toga poticajnije i bogatije okruženje omogućava brži razvoj i daleko efikasnije učenje.

Ova teorijska postavka direktno je oblikovala Hebbove stavove o obrazovanju, jer je bio čvrsto uvjeren da okolina ima presudan utjecaj na kognitivni razvoj tokom djetinjstva. Djeca uče tako što postepeno i dugotrajno izgrađuju ove bazične ćelijske sklopove i fazne sekvence. Obogaćena sredina, koja nudi raznovrsne prilike za senzorna i motorička iskustva, pomaže djeci da razviju stabilne moždane strukture neophodne za nastavak složenijeg učenja u odrasloj dobi. Kako bi empirijski dokazao ovu pretpostavku, Hebb je u svom domu sa kćerkama uzgajao domaće [[štakor]]e kao kućne ljubimce, omogućivši im slobodno kretanje i istraživanje prostora. Štakori koji su odrastali u takvom stimulativnom okruženju pokazali su u odrasloj dobi znatno bolju sposobnost snalaženja u labirintu u poređenju sa štakorima koji su odgajani u restriktivnim kaveznim uslovima.&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot; /&gt; Ova rana istraživanja o važnosti rane stimulacije kasnije su snažno utjecala na oblikovanje modernih socijalno-pedagoških strategija, među kojima se posebno ističe američki predškolski program [[Head Start (program)|Head Start]].

Ovaj program je osmišljen za djecu iz porodica s niskim prihodima s ciljem da ih kroz rano učenje i kognitivno stimulativne aktivnosti pripremi za uspješan ulazak u školski sistem. Longitudinalne studije koje su pratile efekte ovog programa potvrdile su da je cjelodnevno pohađanje aktivnosti povezano s razvijenijim akademskim vještinama, što je naročito izraženo kod djece čiji roditelji imaju niži stepen obrazovanja.&lt;ref name=&quot;Lee_et_al_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lee |first1=RaeHyuck |last2=Zhai |first2=Fuhua |last3=Brooks-Gunn |last4=Jeanne |last5=Han |first5=Wen-Jui |last6=Waldfogel |first6=Jane |date=2013 |title=Head Start Participation and School Readiness: Evidence from the Early Childhood Longitudinal Study-Birth Cohort |journal=Developmental Psychology |volume=50 |issue=1 |pages=202–215 |doi=10.1037/a0032280 |pmid=23527496 |pmc=4050643 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4050643/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važnost ranog okruženja dodatno je rasvijetljena u opsežnoj dvogodišnjoj studiji u kojoj su Hart i Risley pratili četrdeset dvoje djece i njihove porodice, fokusirajući se na rano usvajanje jezika i ulogu doma u širenju vokabulara. Njihovi nalazi su pokazali da su socioekonomski status porodice i učestalost svakodnevnih jezičkih interakcija primarni faktori u jezičkom razvoju. Djeca iz porodica nižeg socioekonomskog statusa, s manje ekonomskih sredstava, čula su znatno manje riječi i razvijala su rječnik sporije od djece visokoobrazovanih roditelja koja su od najranijeg djetinjstva imala pristup bogatijim, raznovrsnijim i podsticajnijim jezičkim sadržajima.&lt;ref name=&quot;Hart_Risley_1995&quot;&gt;{{cite book |last1=Hart |first1=Betty |last2=Risley |first2=Todd R. |date=1995 |title=Meaningful Differences in the Everyday Experience of Young American Children |publisher=Paul H. Brookes Publishing |isbn=978-1557661975 |url=https://archive.org/details/meaningfuldiffer0000hart |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu ovih uvida, Hebb je napravio jasnu distinkciju između učenja u ranom dobu i učenja u odrasloj dobi, kada nastupa kvalitativno drugačiji kognitivni proces. Dok je rano učenje spor i mukotrpan proces uspostavljanja prvih neuronskih veza, učenje u zrelom dobu je mnogo brže i intuitivnije. Budući da su osnovni ćelijski sklopovi i fazne sekvence već formirani u djetinjstvu, odrasla osoba ih može s lakoćom reorganizovati i povezivati na bezbroj novih načina.&lt;ref name=&quot;Hergenhahn_Olson_2001&quot;&gt;{{cite book |last1=Hergenhahn |first1=B. R. |last2=Olson |first2=Matthew H. |date=2001 |title=An Introduction to Theories of Learning |publisher=Prentice Hall |isbn=0-13-016735-5 |url=https://archive.org/details/introductiontoth0000herg_z3g8 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iz [[Hebbova teorija|Hebbove teorije]] učenja nedvosmisleno proizlazi da se svako novo iskustvo s kojim se pojedinac susretne trajno ugrađuje u samu strukturu velikog mozga. Svakim ponavljanjem određene radnje, misli ili obrasca ponašanja, veza između uključenih neurona se dodatno učvršćuje, što fizički mijenja mozak i produbljuje naučeno. U suštini, pojedinac kroz izlaganje izazovnim i novim iskustvima aktivno oblikuje i trenira vlastiti mozak, stvarajući neuronsku mrežu koja postaje osnova za cjeloživotni razvoj.

=== Hebb kao pedagog ===

Kao profesor na Univerzitetu McGill, Hebb je smatrao da se motivacija ne može poučavati, već da je zadatak nastavnika stvoriti okruženje koje studentima omogućava uspješno učenje i istraživački rad.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Vjerovao je da se studenti mogu podučiti akademskom pisanju, usmjeriti pri odabiru istraživačkog problema i dobiti podršku kako bi izbjegli ometajuće faktore, ali da istinska motivacija i posvećenost istraživanju moraju proizaći iz samih studenata. Također je smatrao da studente treba vrednovati prvenstveno prema njihovoj sposobnosti kritičkog mišljenja, kreativnog rješavanja problema i stvaranja novih ideja, a ne prema sposobnosti pamćenja i reprodukcije postojećih znanja. 

Hebb je zastupao objektivan pristup proučavanju ljudskog uma, smatrajući da psihologiju treba razvijati kao biološku nauku zasnovanu na empirijskim istraživanjima. Takav pristup imao je značajan utjecaj na način izvođenja nastave i provođenja istraživanja na [[Univerzitet McGill]], koji je tokom njegovog djelovanja postao jedno od vodećih centara psiholoških istraživanja.&lt;ref name=&quot;Oosenbrug_2020&quot; /&gt;

=== Kontroverzna istraživanja ===

Hebbovo ime često se spominje u raspravama o ulozi psiholoških istraživanja u razvoju tehnika [[Ispitivanje|ispitivanja]], uključujući primjenu [[Senzorna deprivacija|senzorne deprivacije]], upravo zbog njegovih istraživanja u toj oblasti. Na simpoziju o senzornoj deprivaciji održanom na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] u junu 1958. izjavio je:

{{Citat|Istraživanja koja smo provodili na Univerzitetu McGill zapravo su započela proučavanjem problema [[Ispiranje mozga|ispiranja mozga]]. U prvim objavljenim radovima nije nam bilo dopušteno to otvoreno navesti. [...] Glavni podsticaj predstavljala je, naravno, zabrinutost zbog vrste 'priznanja' koja su iznuđivana na suđenjima u komunističkoj Rusiji. Izraz 'ispiranje mozga' pojavio se nešto kasnije i počeo se primjenjivati na kineske metode. Nismo znali koje su metode primjenjivali Rusi, ali činilo se da izazivaju neobične promjene stavova. Na koji način? Jedan od mogućih faktora bila je perceptivna izolacija i upravo smo se na nju usmjerili.&lt;ref name=&quot;Solomon_et_al_1961&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Solomon |editor1-first=Philip |editor2-last=Kubzansky |editor2-first=Philip E. |editor3-last=Leiderman |editor3-first=P. Herbert |editor4-last=Mendelson |editor4-first=Jack H. |editor5-last=Trumbull |editor5-first=Richard |editor6-last=Wexler |editor6-first=Donald |date=1961 |title=Sensory Deprivation: A Symposium Held at Harvard Medical School |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0674801158 |url=https://archive.org/details/sensorydeprivati0000solo |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Novija istraživanja navode da su Hebbova istraživanja senzorne deprivacije finansirani i koordinisani uz podršku [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e]], koja je rezultate namjeravala iskoristiti za razvoj novih metoda ispitivanja i mučenja.&lt;ref name=&quot;McCoy_2006&quot;&gt;{{cite book |last=McCoy |first=Alfred |date=2006 |title=A Question of Torture: CIA Interrogation, from the Cold War to the War on Terror |publisher=Henry Holt and Company |isbn=978-0805082487 |url=https://archive.org/details/isbn_9780805082487 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dio tih istraživanja provodio se u tajnosti, a rezultati su u početku bili dostupni isključivo vlastima [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].

U pojedinim eksperimentima dobrovoljni učesnici provodili su više sati u uslovima senzorne deprivacije, što neki autori smatraju oblikom psihološkog mučenja.&lt;ref name=&quot;McCoy_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Engelhardt_2009&quot;&gt;{{cite web |last=Engelhardt |first=Tom |date=2009 |title=Pioneers of Torture |website=Antiwar.com |url=https://original.antiwar.com/engelhardt/2009/06/07/pioneers-of-torture/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, ispitanici u Hebbovim istraživanjima bili su studenti koji su dobrovoljno pristali učestvovati u eksperimentima, a ne pacijenti, te su u svakom trenutku imali pravo prekinuti svoje učešće.&lt;ref name=&quot;Heron_1957&quot;&gt;{{cite journal |last=Heron |first=W. |date=1957 |title=The Pathology of Boredom |journal=Scientific American |volume=196 |issue=1 |pages=52–56 |doi=10.1038/scientificamerican0157-52 |url=https://static1.squarespace.com/static/53a79084e4b01786c921de45/t/53a864a5e4b009ec07711ba6/1403544741537/The+Pathology+of+Boredom+(Heron,+1956).pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Istaknuti studenti ==
* [[Michael C. Corballis]]
* [[Leo Goldberger]]
* [[Stevan Harnad]]
* [[Doreen Kimura]]
* [[Ronald Melzack]]
* [[Brenda Milner]]
* [[Mortimer Mishkin]]
* [[Lynn Nadel]]
* [[James Olds]]
* [[Michael Posner (psiholog)|Michael Posner]]
* [[Case Vanderwolf]]

== Odabrane publikacije ==

* ''The Organization of Behaviour''. 1949. John Wiley &amp; Sons. {{ISBN|978-0-471-36727-7}}
* {{cite book |title= Essay on Mind |year= 1980 |place = Hillsdale, New Jersey |publisher= Lawrence Erlbaum |url = https://archive.org/details/essayonmind0000hebb |url-access = registration |ISBN =978-0-89859-017-3}}
* ''The Conceptual Nervous System''. 1982. Pergamon Press. {{ISBN|008-027418-8}}: zbirka od 21 Hebbovog naučnog rada, s potpunim popisom njegovih publikacija, koju je uredio Henry A. Buchtel
* {{cite book |title=A Textbook of Psychology |author=  |year= 1958 |place = Philadelphia and London |publisher= W. B. Saunders and Co. |ISBN=978-0-7872-1103-5 |url= https://archive.org/details/textbookofpsycho00hebb}}

== Također pogledajte ==
* [[Biološka psihologija]]
* [[Kognitivna psihologija]]
* [[Kognitivna neuronauka]]
* [[Neuroplastičnost]]
* [[Senzorna deprivacija]]
* [[Ispiranje mozga]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hebb, Donald Olding}}
[[Kategorija:Rođeni 1904.]]
[[Kategorija:Umrli 1985.]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Kanadski kognitivni neuronaučnici]]
[[Kategorija:Neuropsiholozi]]
[[Kategorija:Kanđani njemačkog porijekla]]
[[Kategorija:Kanđani škotskog porijekla]]
[[Kategorija:Kancelari Univerziteta McGill]]
[[Kategorija:Historija neuronauke]]
[[Kategorija:Biografije, Nova Škotska]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Profesori na Univerzitetu McGill]]
[[Kategorija:Kanadski emigranti u SAD-u]]
[[Kategorija:Članovi Nacionalne akademije nauka SAD-u]]
[[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Predsjednici Kanadskog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Kanadski psiholozi]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrada Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]</text>
      <sha1>8aft3kb9u9c2tvsixu2j8yjfgnd80qq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901892</id>
      <parentid>3901891</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T16:47:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901892</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48088" sha1="a5rms9h71bhh0xh60i25bjgavhln4ws" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Donald Olding Hebb
| slika                   = 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1904|7|22}}
| mjesto_rođenja          = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1985|8|20|1904|7|22}}
| mjesto_smrti            = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = [[Kanada|Kanađanin]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Psihologija]]
| radna_institucija       = {{Plainlist|
* [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološki institut u Montrealu]]
* [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitet Queen's]]
* [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Laboratorije za biologiju primata Yerkes]]
* [[Univerzitet McGill]]
}}
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Dalhousie]] ([[Bachelor of Arts|BA]], 1925)
* [[Univerzitet McGill]] ([[Master of Arts|MA]], 1932)
* [[Univerzitet Harvard]] ([[Doktor nauka|PhD]], 1936)
}}
| doktorski_mentor        = [[Karl Lashley|Karl Spencer Lashley]]
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[Brenda Milner]] 
* [[Mortimer Mishkin]]
* [[Haldor Enger Rosvold]]
}}
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = [[Hebbova teorija]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Član Kraljevskog društva]] (FRS)&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot;&gt;{{cite journal |last1=Milner |first1=Peter M. |last2=Atkinson Milner |first2=Brenda |date=1996 |title=Donald Olding Hebb. 22 July 1904-20 August 1985 |journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society |volume=42 |pages=192–204 |doi=10.1098/rsbm.1996.0012 |url=https://royalsocietypublishing.org/rsbm/article-pdf/doi/10.1098/rsbm.1996.0012/910663/rsbm.1996.0012.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Donald Olding Hebb''' bio je [[kanada|kanadski]] [[psihologija|psiholog]] poznat po doprinosu razvoja [[neuropsihologija|neuropsihologije]] i istraživanjima odnosa između moždanih funkcija i psiholoških procesa, posebno [[Učenje|učenja]]. Najpoznatiji je po svojoj [[Hebbova teorija|teoriji učenja]], koju je predstavio 1949. u djelu ''[[Organizacija ponašanja]]''.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot;&gt;{{cite book |last=Hebb |first=Donald O. |date=1949 |title=The Organization of Behavior: A Neuropsychological Theory |location=New York |publisher=Wiley and Sons |isbn=978-0-471-36727-7 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.226341 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

U svojim radovima o učenju nastojao je objasniti ponašanje i mišljenje kroz moždane funkcije, povezujući kognitivne procese s uspostavljanjem veza između neuronskih mreža. U naučnoj literaturi često se navodi kao jedan od osnivača neuropsihologije i teorije [[Neuronska mreža|neuronskih mreža]].&lt;ref name=&quot;Didier_Bigand_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Didier |first=Jean-Pierre |editor-last1=Bigand |editor-first1=Emmanuel |date=2010 |title=Rethinking Physical and Rehabilitation Medicine: New Technologies Induce New Learning Strategies |location=Paris |publisher=Springer |isbn=978-2-8178-0033-2 |url=https://www.a-z.lu/discovery/fulldisplay?docid=alma9923452547607251&amp;context=L&amp;vid=352LUX_BIBNET_NETWORK:BIBNET_UNION&amp;lang=fr&amp;search_scope=DN_and_CI&amp;adaptor=Local%20Search%20Engine&amp;tab=DiscoveryNetwork&amp;query=sub,exact,rehabilitation,AND&amp;mode=advanced&amp;offset=60 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema anketi časopisa ''[[Review of General Psychology]]'' iz 2002, zauzima 19. mjesto na listi najcitiranijih psihologa 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==

Donald Hebb rođen je u mjestu [[Chester, Nova Škotska|Chester]] u kanadskoj pokrajini [[Nova Škotska]] kao najstarije od četvero djece. Njegovi roditelji, Arthur Morrison Hebb i Mary Clara Olding, diplomirali su medicinu na Univerzitetu Dalhousie i radili kao ljekari.&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2020 |title=Donald O. Hebb and the Organization of Behavior: 17 years in the writing |journal=Molecular Brain |volume=13 |issue=55 |doi=10.1186/s13041-020-00567-8 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7137474/ |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U Chesteru je živio do svoje šesnaeste godine, kada se porodica preselila u [[Dartmouth, Nova Škotska|Dartmouth]].

Na Hebbovu majku snažno su utjecale ideje [[Maria Montessori|Marije Montessori]], pa ga je majka školovala kod kuće do osme godine.&lt;ref name=&quot;UAlberta_HebbBio_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Department of Psychology |date=2026 |title=Dr. Donald Hebb - Early Academics |website=University of Alberta |publisher=Department of Psychology |url=https://www.psych.ualberta.ca/GCPWS/Hebb/Biography/Hebb_bio1.html |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon polaska u osnovnu školu pokazao je izuzetan uspjeh te je već s deset godina upisan u sedmi razred. Tokom obrazovanja ponavljao je jedanaesti razred nakon što većina učenika u kombinovanom odjeljenju, koje je obuhvatalo deveti, deseti i jedanaesti razred, nije položila pokrajinske ispite. Učenicima devetog i desetog razreda bilo je dopušteno da nastave školovanje uprkos neuspjehu, dok dvanaesti razred u Chesteru nije postojao. Hebb je maturirao sa šesnaest godina na Akademiji okruga Halifax.&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2006 |title=The Life and Work of Donald Olding Hebb |journal=Acta Neurologica Taiwanica |volume=15 |issue=2 |pages=127–142 |url=http://www.ant-tnsjournal.com/Mag_Files/15-2/15-2_p127.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot; /&gt; 

Nakon završetka srednje škole upisao je [[Univerzitet Dalhousie]] s namjerom da postane pisac. Diplomirao je 1925. godine, stekavši zvanje diplomiranog profesora humanističkih nauka. Poslije studija predavao je u svojoj nekadašnjoj školi u Chesteru, zatim je neko vrijeme radio na farmi u [[Alberta|Alberti]], a potom kao fizički radnik u [[Quebec|Québecu]].

Njegov brat Andrew (1905–2005) diplomirao je pravo na Univerzitetu Dalhousie i bavio se poduzetništvom. Brat Peter (1909–1955) bio je ljekar, dok je sestra Catherine (1912–1978) doktorirala fiziologiju na Univerzitetu McGill, gdje je pod mentorstvom [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] istraživala fiziologiju probavnog sistema.&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot; /&gt;

== Karijera ==

Godine 1928. Hebb je upisao postdiplomski studij na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], a istovremeno je imenovan direktorom srednje škole u Verdunskom predgrađu [[Montréal|Montréala]].&lt;ref name=&quot;Milner_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Milner |first=Peter M. |date=1986 |title=Donald Olding Hebb (1904-1985) |journal=Trends in Neurosciences |volume=9 |pages=347–351 |doi=10.1016/0166-2236(86)90107-4 |url=https://www.cell.com/trends/neurosciences/pdf/0166-2236(86)90107-4.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nastojeći unaprijediti rad škole, sarađivao je s univerzitetskim kolegama Kelloggom i Clarkeom te uveo nove nastavne metode. Učenicima je zadavao zanimljivije školske zadatke, dok je one koji su se nepropisno ponašali privremeno udaljavao iz učionice.

Magistarski rad iz oblasti psihologije odbranio je na Univerzitetu McGill 1932. pod mentorstvom istaknutog fiziologa [[Boris Babkin|Borisa Babkina]]. U magistarskoj tezi pod naslovom ''Uslovni i bezuslovni refleksi i inhibicija'' nastojao je dokazati da su skeletni refleksi rezultat učenja na ćelijskom nivou.&lt;ref name=&quot;Erudit_McGillTheses1932_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Érudit |date=2026 |title=McGill University: Thèses et mémoires publiés en 1932 |website=Érudit |publisher=Érudit |url=https://www.erudit.org/en/theses/mcgill/1932/ |access-date=3. 7. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Smrt supruge u saobraćajnoj nesreći 22. jula 1933, na njegov 29. rođendan, predstavljala je težak lični gubitak. U isto vrijeme suočavao se i s poteškoćama u radu škole u Montréalu. Kasnije je izjavio da su njegove reformske ideje bile ograničene rigidnošću nastavnog plana i programa u protestantskim školama Québeca.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Brown |first1=Richard E. |last2=Milner |first2=Peter M. |date=2003 |title=The legacy of Donald O. Hebb: More than the Hebb Synapse |journal=Nature Reviews Neuroscience |volume=4 |issue=12 |url=https://go.gale.com/ps/i.do?id=GALE%7CA189031075&amp;sid=googleScholar&amp;v=2.1&amp;it=r&amp;linkaccess=abs&amp;issn=1471003X&amp;sw=w&amp;p=AONE&amp;userGroupName=anon%7Eae1835ae&amp;aty=open-web-entry |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istovremeno, istraživanja na Univerzitetu McGill bila su pretežno usmjerena na [[Pedagogija|pedagogiju]] i [[Inteligencija|inteligenciju]], dok je Hebb bio zainteresiran za fiziološku psihologiju i kritički je ocjenjivao tadašnju eksperimentalnu metodologiju.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Zbog toga je odlučio napustiti Montréal i obratio se [[Robert Yerkes|Robertu Yerkesu]] na Univerzitetu Yale, koji mu je ponudio mjesto na doktorskom studiju. Međutim, [[Boris Babkin]] ga je uvjerio da nastavi usavršavanje kod [[Karl Lashley|Karla Lashleyja]] na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]].&lt;ref name=&quot;Palchaudhuri_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Palchaudhuri |first=Shriya |date=2020 |title=The Mind Behind the Hebbian Synapse |journal=Resonance |volume=25 |issue=9 |doi=10.1007/s12045-020-1040-9 |url=https://www.ias.ac.in/article/fulltext/reso/025/09/1215-1230 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 1934. Hebb je započeo rad pod mentorstvom Karla Lashleyja na Univerzitetu u Chicagu,&lt;ref name=&quot;Dewsbury_2002&quot;&gt;{{cite journal |last=Dewsbury |first=Donald A. |date=2002 |title=The Chicago Five: A Family Group of Integrative Psychobiologists |journal=History of Psychology |volume=5 |issue=1 |pages=16–37 |doi=10.1037/1093-4510.5.1.16 |url=https://www.researchgate.net/publication/374757391_THE_CHICAGO_FIVE_A_Family_Group_of_Integrative_Psychobiologists |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; gdje je u okviru svog doktorskog istraživanja proučavao prostornu orijentaciju i prostorno učenje. Prije nego što je istraživanje završeno, Lashley je prihvatio profesorsku poziciju na Univerzitetu Harvard, pa su Hebb i dvojica njegovih kolega, Beach i Smith, 1935. primljeni na doktorski studij na Harvardu. Tamo je Hebb morao promijeniti temu doktorske disertacije te je istraživao utjecaj rane vizuelne deprivacije na percepciju veličine i svjetline kod štakora. U eksperimentu je dio životinja odgajan u potpunom mraku, a dio pri normalnom osvjetljenju, nakon čega je upoređivao razlike u građi njihovog mozga. Doktorsku titulu stekao je na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1936.&lt;ref name=&quot;McGill_HebbFonds_2026&quot;&gt;{{cite web |author=McGill University Library |date=2026 |title=Fonds MG1045 - Donald Olding Hebb Fonds |website=McGill University Archival Collections |publisher=McGill University Library |url=https://archivalcollections.library.mcgill.ca/index.php/donald-olding-hebb-fonds |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Naredne godine radio je kao istraživački asistent kod Lashleyja, a istovremeno i kao asistent u nastavi na uvodnom kursu psihologije koji je vodio [[Edwin G. Boring]] na Radcliffe koledžu. U tom periodu objavio je je svoje doktorsko istraživanje&lt;ref name=&quot;Hebb_1937&quot;&gt;{{cite journal |last=Hebb |first=D. O. |date=1937 |title=The Innate Organization of Visual Activity: I. Perception of Figures by Rats Reared in Total Darkness |journal=The Pedagogical Seminary and Journal of Genetic Psychology |volume=51 |issue=1 |pages=101–126 |doi=10.1080/08856559.1937.10534307 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/08856559.1937.10534307 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i dovršio rad koji je započeo u Chicagu.&lt;ref name=&quot;Hebb_1938&quot;&gt;{{cite journal |last=Hebb |first=D. O. |date=1938 |title=Studies of the organization of behavior. II. Changes in the field orientation of the rat after cortical destruction |journal=Journal of Comparative Psychology |volume=26 |issue=3 |pages=427–443 |url=https://www.ovid.com/journals/jopsy/abstract/01437424-193812000-00004~studies-of-the-organization-of-behavior-ii-changes-in-the?redirectionsource=fulltextview |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 1937. Hebb se oženio svojom drugom suprugom, Elizabeth Nichols Donovan.&lt;ref name=&quot;FamilySearch_Donovan_2026&quot;&gt;{{cite web |author=FamilySearch |date=2026 |title=Elizabeth Nichols Donovan (1904–1962) |website=FamilySearch Family Tree |publisher=FamilySearch |url=https://ancestors.familysearch.org/en/L5DF-B4G/elizabeth-nichols-donovan-1904-1962 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iste godine, na preporuku svoje sestre Catherine, koja je također pohađala doktorske studije kod [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], prijavio se za rad s [[Wilder Penfield|Wilderom Penfieldom]] na [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološkom institutu u Montrealu]]. Tokom tog angažmana istraživao je utjecaj operacija i povreda mozga na ljudske kognitivne funkcije.&lt;ref name=&quot;Can_Nalcaci_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Can |first1=Kadir |last2=Nalçacı |first2=Erhan |date=2026 |title=The Life of Donald Olding Hebb and Development of Neuropsychological Theory |journal=Journal of Ankara University Faculty of Medicine |volume=79 |issue=2 |pages=130–141 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/6041541 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uočio je da dječiji mozak može djelimično ili potpuno nadoknaditi izgubljene funkcije nakon uklanjanja dijela moždanog tkiva, dok su kod odraslih ista oštećenja dovodila do znatno težih funkcionalnih posljedica. Na osnovu tih opažanja zaključio je da vanjska stimulacija ima važnu ulogu u održavanju misaonih procesa kod odraslih osoba. Smatrao je da njen nedostatak može dovesti do slabljenja kognitivnih sposobnosti, a u pojedinim slučajevima i do pojave [[halucinacija]].

Hebb je također kritikovao primjenu [[Stanford-Binetova skala inteligencije|Stanford-Binetove skale inteligencije]] i [[Wechslerova skala inteligencije za odrasle|Wechslerove skale inteligencije za odrasle]] kod pacijenata podvrgnutih neurohirurškim zahvatima. Smatrao je da su ovi testovi neadekvatni, posebno za pacijente s ograničenim verbalnim sposobnostima ili one koji nisu vladali engleskim jezikom. U saradnji s N. W. Mortonom s Univerziteta McGill, razvio dva nova instrumenta za procjenu primjenjiva i na neverbalne pacijente: [[Test razumijevanja za odrasle]] i [[McGillov test anomalija na slikama|Test anomalija na slikama]].&lt;ref name=&quot;Can_Nalcaci_2026&quot; /&gt;

Primjenom Testa anomalija na slikama među prvima je ukazao na mogućnost da desni [[Sljepoočni moždani režanj|temporalni režanj]] ima značajnu ulogu u procesima vizuelnog prepoznavanja. Njegova istraživanja također su pokazala da uklanjanje većih dijelova [[Čeoni režanj|frontalnog režnja]] ne dovodi nužno do značajnog smanjenja rezultata na testovima [[Inteligencija|inteligencije]]. Kod jednog odraslog pacijenta, kojem je radi liječenja [[epilepsija|epilepsije]] odstranjen veći dio frontalnih režnjeva, zabilježio je uočljivo postoperativno poboljšanje osobina ličnosti i intelektualnih sposobnosti. Na osnovu tih opažanja zaključio je da frontalni režnjevi imaju posebno važnu ulogu u procesima učenja tokom ranog razvoja.&lt;ref name=&quot;Hebb_Penfield_1940&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hebb |first1=Donald O. |last2=Penfield |first2=W. |date=1940 |title=Human behavior after extensive bilateral removal from the frontal lobes |journal=Archives of Neurology &amp; Psychiatry |volume=42 |issue=3 |pages=421–438 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/HUMAN-BEHAVIOR-AFTER-EXTENSIVE-BILATERAL-REMOVAL-Hebb-Penfield/6aeed0d4738ed078c555c12ebcfd1cff2238fa7a |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1939. Hebb je imenovan za predavača psihologije na [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitetu Queen's]]. Kako bi provjerio svoju svoju pretpostavku da se uloga frontalnih režnjeva mijenja tokom razvoja, zajedno s Kennethom Williamsom razvio je labirint s promjenjivim stazama za štakore, poznat kao [[Hebb-Williamsov labirint]].&lt;ref name=&quot;Hebb_Williams_1946&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hebb |first1=D. O. |last2=Williams |first2=K. |date=1946 |title=A method of rating animal intelligence |journal=The Journal of General Psychology |volume=34 |issue=1 |pages=59–65 |doi=10.1080/00221309.1946.10544520 |pmid=21015350 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21015350/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ConductScience_HebbWilliams_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Conduct Science |title=Hebb-Williams Maze |website=Conduct Science |publisher=Conduct Science |url=https://maze.conductscience.com/portfolio/hebb-williams/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova metoda procjene sposobnosti učenja i rješavanja problema kod životinja kasnije je široko primjenjivana u eksperimentalnoj psihologiji. Koristeći taj labirint, ispitivao je sposobnost rješavanja problema kod štakora oslijepljenih u različitim razvojnim fazama te pokazao da iskustva stečena u ranom razvoju mogu imati trajan utjecaj na kognitivne sposobnosti u odrasloj dobi.&lt;ref name=&quot;Ghassemzadeh_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ghassemzadeh |first1=Habibollah |last2=Posner |first2=Michael I |last3=Rothbart |first3=Mary K |date=2013 |title=Contributions of Hebb and Vygotsky to an Integrated Science of Mind |journal=Journal of the History of the Neurosciences |volume=22 |issue=3 |pages=292–306 |doi=10.1080/0964704X.2012.761071 |pmid=23679195 |pmc=3691348 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3691348/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi nalazi postali su jedno od osnovnih načela [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]],&lt;ref name=&quot;Oosenbrug_2020&quot;&gt;{{cite thesis |last=Oosenbrug |first=Eric |date=2020 |title=Building a “Cross-Roads Discipline” at McGill University: A History of Early Experimental Psychology in Postwar Canada |type=Doktorska disertacija |publisher=York University |url=https://yorkspace.library.yorku.ca/server/api/core/bitstreams/10a16ebf-2c2b-4fba-bae3-e9464b5de0b8/content |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i kasnije su korišteni kao jedan od naučnih argumenata u prilog uvođenju kompenzacijskih predškolskih programa, poput programa [[Head Start (program)|Head Start]], namijenjenih djeci iz socioekonomski ugroženih sredina.&lt;ref name=&quot;Milner_1993&quot;&gt;{{cite journal |last=Milner |first=Peter |date=1993 |title=The Mind and Donald O. Hebb |journal=Scientific American |volume=268 |issue=1 |pages=124–129 |jstor=24941344 |url=https://www.cmor-faculty.rice.edu/~cox/worthing/milnersciam.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1942. preselio se u [[Orange Park, Florida|Orange Park]] na [[Florida|Floridi]] kako bi ponovo sarađivao s Karlom Lashleyjem, koji je zamijenio Yerkesa na mjestu direktora Laboratorije za biologiju primata pri [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Nacionalnom istraživačkom centaru za primate Yerkes]]. Istražujući ponašanje primata, Hebb je razvio testove emocionalnosti za [[čimpanza|čimpanze]].&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot; /&gt; Međutim, istraživanje nije dalo očekivane rezultate jer se pokazalo da je čimpanze teško obučavati za izvođenje eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Tokom boravka na Floridi napisao je svoje najpoznatije djelo, ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja: Neuropsihološka teorija]]'',&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt; objavljeno 1949, u kojem je iznio teoriju prema kojoj se ponašanje može objasniti kroz funkcionisanje mozga i promjene u neuronskim vezama.

Godine 1947. vratio se na [[Univerzitet McGill]] kao profesor [[Psihologija|psihologije]], već naredne godine imenovan je za šefa Odsjeka za psihologiju. Ponovo je sarađivao s Wilderom Penfieldom, ovaj put posredno, kroz rad svojih studenata, među kojima su bili [[Mortimer Mishkin]], [[Haldor Enger Rosvold]] i [[Brenda Milner]]. Oni su nastavili i proširili njegova ranija istraživanja o odnosu između moždanih funkcija i ponašanja.&lt;ref name=&quot;Ghassemzadeh_2013&quot; /&gt;

Njegova druga supruga Elizabeth preminula je 1962. nakon operacije. Četiri godine kasnije Hebb se vjenčao se s Margaret Doreen Wright (rođenom Williamson).&lt;ref name=&quot;MyHeritage_Hebb_2026&quot;&gt;{{cite web |author=MyHeritage |date=2026 |title=Donald Hebb |website=MyHeritage |publisher=MyHeritage |url=https://www.myheritage.ba/names/donald_hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Na Univerzitetu McGill ostao je do penzionisanja 1972. I nakon odlaska u penziju nekoliko godina je bio aktivan na Odsjeku za psihologiju kao profesor emeritus, gdje je vodio obavezni seminarski kurs za studente postdiplomskog studija.&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot; /&gt;

U rodnu Novu Škotsku vratio se 1977, gdje je dovršio svoju posljednju knjigu ''Esej o umu'' (''Essay on Mind'').&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hebb_1980&quot;&gt;{{cite book |last=Hebb |first=D. O. |date=1980 |title=Essay on Mind |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Hillsdale, N.J. |url=https://archive.org/details/essayonmind0000hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Imenovan je za počasnog profesora psihologije na [[Univerzitet Dalhousie|Univerzitetu Dalhousie]], a do kraja života redovno je učestvovao na naučnim skupovima.&lt;ref name=&quot;Milner_1993&quot; /&gt; Umro je 1985. u 81. godini života. Iza njega su ostale dvije kćeri iz drugog braka, Mary Ellen Hebb i Jane Hebb Paul.&lt;ref name=&quot;Kolb_Whishaw_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Kolb |first1=Bryan |last2=Whishaw |first2=Ian |date=2016 |title=Brain and Behaviour: Revisiting the Classic Studies |chapter=Revisiting Hebb: The Organization of Behavior |editor1-last=Kolb |editor1-first=Bryan |editor2-last=Whishaw |editor2-first=Ian |publisher=SAGE Publications |chapter-url=https://sk.sagepub.com/book/mono/brain-and-behaviour/chpt/7-revisiting-hebb-organization-behavior#_ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Priznanja i nagrade ==

Hebb je bio član [[Kanadsko psihološko udruženje|Kanadskog psihološkog udruženja]] (CPA) i [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA). Za predsjednika Kanadskog psihološkog udruženja izabran je 1953, dok je predsjednik Američkog psihološkog udruženja bio 1960. Godine 1961. dobio je APA-inu Nagradu za istaknuti naučni doprinos.&lt;ref name=&quot;APA_Award_2026&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |date=2026 |title=Award for Distinguished Scientific Contribution Winners |website=APA.org |publisher=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/science/leadership/awards/dsc-winners.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U martu 1966. je izabran za člana [[Kraljevsko društvo Kanade|Kraljevskog društva Kanade]] i člana [[Spisak članova Kraljevskog društva izabranih 1966.|Kraljevskog društva u Londonu]].&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;McGill_Hebb_2026&quot;&gt;{{cite web |author=McGill University |date=2026 |title=About D.O. Hebb |website=McGill University Department of Psychology |publisher=McGill University |url=https://www.mcgill.ca/psychology/events-colloquia/hebb-lecture-series/about-do-hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodijeljeno mu je petnaest počasnih doktorata, između ostalih sa [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]] (1961), [[Univerzitet Dalhousie]] (1965) i [[Univerzitet Concordia]] (1975).&lt;ref name=&quot;Concordia_Honorary_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Concordia University |date=2026 |title=Honorary degree recipients - Alphabetical list |website=Concordia University |publisher=Concordia University |url=https://www.concordia.ca/offices/archives/honorary-degree-recipients/alphabetical-list.html#h |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje ustanovilo je [[Nagrada &quot;Donald O. Hebb&quot; za izuzetan doprinos psihologiji kao nauci|Nagradu &quot;Donald O. Hebb&quot;]] u njegovu čast. Ovo priznanje dodjeljuje se istaknutim kanadskim psiholozima za doprinos razvoju i promociji psihologije kao naučne discipline kroz istraživački rad, nastavu, rukovođenje ili javno djelovanje. Prvi dobitnik nagrade bio je upravo Hebb, kojem je uručena 1980.&lt;ref name=&quot;CPA_Awards_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Canadian Psychological Association |date=2026 |title=CPA Award Descriptions and Past Recipients |website=CPA.ca |publisher=Canadian Psychological Association |url=https://cpa.ca/aboutcpa/cpaawards/awarddescriptions/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Posthumno je 2011. primljen u Kuću slavnih naučnog centra ''Discovery Centre'' [[Halifax, Nova Škotska|Halifaxu]], u [[Nova Škotska|Novoj Škotskoj]].&lt;ref name=&quot;DiscoveryCentre_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Discovery Centre |date=2018 |title=Discovery Awards 2018 for Science and Technology |website=TheDiscoveryCentre.ca |publisher=Discovery Centre |url=https://thediscoverycentre.ca/wp-content/uploads/2019/05/Discovery-Awards-Backgrounder-2018.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iste godine Izvršno vijeće [[Komitet za skeptička istraživanja|Komiteta za skeptičko preispitivanje]] (CSI) uvrstilo ga je u &quot;Panteon skeptika&quot;, priznanje koje se dodjeljuje preminulim članovima organizacije za doprinos razvoju naučnog skepticizma.&lt;ref name=&quot;SkepticalInquirer_Pantheon_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Committee for Skeptical Inquiry |date=2026 |title=Pantheon of Skeptics |website=Skeptical Inquirer |publisher=Center for Inquiry |url=https://skepticalinquirer.org/pantheon-of-skeptics/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njegova lična arhiva, koja obuhvata dokumentaciju o istraživačkom i nastavnom radu, čuva se u [[Arhiv Univerziteta McGill|Arhivu Univerziteta McGill]] u [[Montreal]]u.

== ''Organizacija ponašanja'' (1949) ==
{{Glavni|Organizacija ponašanja}}
Djelo ''Organizacija ponašanja'' ({{en|The Organization of Behavior}}) smatra se najznačajnijim Hebbovim doprinosom razvoju [[Neuronauka|neuronauke]]. Integrišući svoja višegodišnja istraživanja ponašanja sa studijama kognitivnih funkcija kod pacijenata nakon neurohirurških zahvata, Hebb je povezao dvije oblasti koje su dugo bile razdvojene – biološku funkciju mozga i više kognitivne procese uma. Na taj način je postavio temelje za savremeno razumijevanje neurobiološke osnove ponašanja.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;

=== Historijski kontekst i rušenje refleksnih modela ===

Godine 1929. [[Hans Berger]] je razvio metodu [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije]] (EEG) i prvi uspješno snimio kontinuiranu, spontanu električnu aktivnost ljudskog mozga.&lt;ref name=&quot;Millett_2001&quot;&gt;{{cite journal |last=Millett |first=D. |date=2001 |title=Hans Berger: from psychic energy to the EEG |journal=Perspectives in Biology and Medicine |volume=44 |issue=4 |pages=522–542 |doi=10.1353/pbm.2001.0070 |pmid=11600799 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11600799/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovim postignućem dovedeni su u pitanje dotadašnji refleksni modeli učenja, uključujući i koncepte [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]]. Pavlov je, naime, zagovarao stanovište da je [[moždana kora]] u osnovi pasivan sistem koji reaguje isključivo na vanjske podražaje, dok u njihovom odsustvu prelazi u stanje mirovanja ili sna.&lt;ref name=&quot;Pavlov_1927&quot;&gt;{{cite book |last=Pavlov |first=Ivan Petrovich |date=1927 |title=Conditioned Reflexes: An Investigation of the Physiological Activity of the Cerebral Cortex |publisher=Oxford University Press |url=https://archive.org/details/conditioned-reflexes-an-investigation-of-the-physiological-activity-of-the-cerebral-cortex |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Bergerovo otkriće stalne električne aktivnosti ukazalo je na to da je [[centralni nervni sistem]] autonomno aktivan čak i bez vanjske stimulacije, što je Hebb iskoristio kao argument da se vanjska stimulacija zapravo nadograđuje na već postojeće procese u mozgu:

{{Citat|Elektrofiziologija centralnog nervnog sistema ukazuje na to da je mozak kontinuirano aktivan u svim svojim dijelovima, te da se aferentna ekscitacija mora nadovezati na već postojeću ekscitaciju.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

S druge strane, biheviorističke teorije tog vremena uspješno su objašnjavale vanjske obrasce ponašanja kroz učenje i uslovljavanje, ali su svjesno ignorisale neurofiziološke osnove i unutrašnje mentalne procese, posmatrajući mozak kao nepoznatu &quot;crnu kutiju&quot;. Hebb je smatrao da se psihologija ne može razvijati bez prihvatanja neuronske osnove uma, ističući:&lt;ref name=&quot;Finger_2001&quot;&gt;{{cite book |last=Finger |first=Stanley |date=2001 |title=Origins of Neuroscience: A History of Explorations Into Brain Function |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.ba/books?id=_GMeW9E1IB4C |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Moderna psihologija u potpunosti uzima zdravo za gotovo da su ponašanje i neuronska funkcija u savršenoj korelaciji, odnosno da je jedno u potpunosti uzrokovano drugim. Ne postoji nikakva odvojena duša ili životna sila koja bi s vremena na vrijeme gurnula svoj prst u mozak i navela neuronske ćelije da čine ono što inače ne bi činile. [...] Čovjek ne može logički biti determinist u fizici, hemiji i biologiji, a mistik u psihologiji.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

=== Problem percepcije oblika i kritika geštaltizma ===

U to vrijeme postojala su brojna nerazriješena pitanja u vezi s percepcijom. Na primjer, ako mozak može prepoznati krug, postavljalo se pitanje kako razlikuje krugove različitih veličina ili one koji nisu potpuno pravilnog oblika. Kada bi za svaku moguću varijantu kruga postojao zaseban, fiksni senzorni obrazac, kapacitet mozga morao bi biti znatno veći nego što jeste.

Prema drugoj teoriji, [[geštalt psihologija|geštalt teoriji]] (teoriji konfiguracije), signali koji dospijevaju u mozak stvaraju svojevrsno polje čiji oblik zavisi isključivo od obrasca ulaznih informacija. Međutim, Hebb je smatrao da ni ova teorija ne nudi adekvatno rješenje jer zapostavlja važnost konkretnih neuroanatomskih veza:

{{Citat|Ukratko, teorija konfiguracije (geštaltizam) predstavlja dvije stvari. Ona je, prije svega, bila nužna korekcija ranijih ideja, poput [[Edward B. Titchener|Titchenerovih]] i [[John B. Watson|Watsonovih]]. Ovaj pozitivan doprinos mora se priznati kao važan korak naprijed. Međutim, prisutna je i pretjerana reakcija protiv Izolovanih senzornih elemenata i senzomotorne povezanosti, koja je gotovo jednako ekstremna kao i te starije ideje. Stoga je konfiguracionizam, kao teorija, podjednako ranjiv kao što su to bili strukturalizam i rani biheviorizam.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

Hebb je premostio ovaj jaz objedinjujući tadašnja saznanja o ponašanju i napredna anatomska otkrića o strukturi [[Nervni sistem|nervnog sistema]] u jedinstvenu teoriju. Oslanjajući se na savremene [[histologija|histološke]] podatke o pojedinačnim neuronima (iz rada Ramóna y Cajala)&lt;ref name=&quot;Cajal_1906&quot;&gt;{{cite web |last=Ramón y Cajal |first=S. |date=1906 |title=The structure and connexions of neurons |type=Nobel Lecture |publisher=Nobel Foundation |url=https://www.nobelprize.org/uploads/2018/06/cajal-lecture.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i njihovim povratnim vezama (iz rada Lorente de Nóa),&lt;ref name=&quot;LorenteDeNo_1938&quot;&gt;{{cite journal |last=Lorente de Nó |first=R. |date=1938 |title=Analysis of the activity of the chains of internuncial neurons |journal=Journal of Neurophysiology |volume=1 |issue=3 |doi=10.1152/jn.1938.1.3.207 |url=https://journals.physiology.org/doi/abs/10.1152/jn.1938.1.3.207 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; uspio je razviti model koji je prvi put tačno opisao kako fiziološki procesi u mozgu organizuju složene funkcije uma.&lt;ref name=&quot;Finger_2001&quot; /&gt;

=== Hebbovo pravilo učenja i ćelijski sklopovi ===

Njegova teorija postala je poznata kao [[Hebbova teorija]], a modeli zasnovani na njoj opisuju se kao &quot;Hebbovo učenje&quot;. Hebb je ponudio neurofiziološko objašnjenje [[Učenje|učenja]] i [[Pamćenje|pamćenja]] zasnovano na jednostavnom načelu:&lt;ref name=&quot;Keysers_Gazzola_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Keysers |first1=Christian |last2=Gazzola |first2=Valeria |date=2014 |title=Hebbian learning and predictive mirror neurons for actions, sensations and emotions |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=369 |issue=1644 |pages=20130175 |doi=10.1098/rstb.2013.0175 |url=https://www.researchgate.net/publication/261956809_Hebbian_learning_and_predictive_mirror_neurons_for_actions_sensations_and_emotions |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Kada je akson ćelije A dovoljno blizu da pobudi ćeliju B te pritom opetovano ili trajno učestvuje u njenoj aktivaciji, u jednoj ili objema ćelijama dolazi do procesa rasta ili metaboličkih promjena, uslijed kojih se povećava efikasnost ćelije A u pobuđivanju ćelije B.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

Ovo načelo se u savremenoj nauci često sažima u izreku: &quot;Neuroni koji se zajedno aktiviraju, zajedno se i povezuju&quot;,&lt;ref name=&quot;ShackletonJones_2026&quot;&gt;{{cite book |last=Shackleton-Jones |first=Nick |date=2026 |title=How People Learn: A New Model of Learning and Cognition |edition=3 |publisher=Kogan Page, Limited |isbn=978-1398628809 |url=https://books.google.ba/books/about/How_People_Learn.html?id=9pOk0QEACAAJ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; što se naziva &quot;Hebbov zakon&quot;.

Grupe neurona koje kroz ovaj proces učenja počinju djelovati kao jedinstvena cjelina Hebb je nazvao &quot;ćelijskim sklopovima&quot;. Mreža međusobnih veza između takvih sklopova činila je dinamičan sistem koji određuje način na koji mozak procesira informacije i odgovara na podražaje.

Hebbov model funkcionisanja uma imao je dalekosežan utjecaj. On nije samo promijenio psihološko razumijevanje kognitivnih procesa nego je postao i temelj za razvoj računarskih sistema koji oponašaju biološki nervni sistem. Iako je kasnije utvrđeno da je dominantan oblik sinaptičkog prijenosa u mozgu hemijske prirode (preko [[neurotransmiter]]a), savremene [[Vještačka neuronska mreža (mašinsko učenje)|vještačke neuronske mreže]] u informacijskim tehnologijama i dalje se zasnivaju na matematičkim principima prilagođavanja težina među vještačkim neuronima koji su direktno inspirisani Hebbovim pravilom učenja.

== Utjecaj na obrazovanje i učenje ==

Hebb je dao značajan doprinos razvoju brojnih savremenih disciplina, uključujući humanu neuropsihologiju, razvojnu psihobiologiju i kognitivnu neuronauku, utvrdivši da je [[mišljenje]] zapravo integrisana aktivnost mozga.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Iz te perspektive, njegovi stavovi o učenju opisuju ljudsko ponašanje i kognitivne procese kroz prizmu moždanih funkcija, pri čemu se složeni mentalni procesi objašnjavaju uspostavljanjem i jačanjem veza unutar neuronskih mreža. Ove neuropsihološke postavke imale su direktan i dalekosežan utjecaj na njegovo shvatanje obrazovanja i učenja.

[[Motivacija|Motivaciju]] i [[učenje]] Hebb je posmatrao kao neodvojive i uzajamno povezane procese, polazeći od pretpostavke da sve funkcije u mozgu djeluju usklađeno. Prema njegovoj teoriji, svako pojedinačno iskustvo iz okoline aktivira specifičnu grupu neurona koja se naziva ćelijski sklop, a koja predstavlja neurološku osnovu za određenu misao ili ideju. Kada ovi sklopovi koordinišu i aktiviraju u nizu, oni formiraju fazne sekvence koje sačinjavaju kontinuirani tok ljudskih misli.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt; Nakon što se ove složene neuronske strukture jednom oblikuju, vanjski podražaji iz okoline mogu ih sa lakoćom ponovo pokrenuti. Zbog toga poticajnije i bogatije okruženje omogućava brži razvoj i daleko efikasnije učenje.

Ova teorijska postavka direktno je oblikovala Hebbove stavove o obrazovanju, jer je bio čvrsto uvjeren da okolina ima presudan utjecaj na kognitivni razvoj tokom djetinjstva. Djeca uče tako što postepeno i dugotrajno izgrađuju ove bazične ćelijske sklopove i fazne sekvence. Obogaćena sredina, koja nudi raznovrsne prilike za senzorna i motorička iskustva, pomaže djeci da razviju stabilne moždane strukture neophodne za nastavak složenijeg učenja u odrasloj dobi. Kako bi empirijski dokazao ovu pretpostavku, Hebb je u svom domu sa kćerkama uzgajao domaće [[štakor]]e kao kućne ljubimce, omogućivši im slobodno kretanje i istraživanje prostora. Štakori koji su odrastali u takvom stimulativnom okruženju pokazali su u odrasloj dobi znatno bolju sposobnost snalaženja u labirintu u poređenju sa štakorima koji su odgajani u restriktivnim kaveznim uslovima.&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot; /&gt; Ova rana istraživanja o važnosti rane stimulacije kasnije su snažno utjecala na oblikovanje modernih socijalno-pedagoških strategija, među kojima se posebno ističe američki predškolski program [[Head Start (program)|Head Start]].

Ovaj program je osmišljen za djecu iz porodica s niskim prihodima s ciljem da ih kroz rano učenje i kognitivno stimulativne aktivnosti pripremi za uspješan ulazak u školski sistem. Longitudinalne studije koje su pratile efekte ovog programa potvrdile su da je cjelodnevno pohađanje aktivnosti povezano s razvijenijim akademskim vještinama, što je naročito izraženo kod djece čiji roditelji imaju niži stepen obrazovanja.&lt;ref name=&quot;Lee_et_al_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lee |first1=RaeHyuck |last2=Zhai |first2=Fuhua |last3=Brooks-Gunn |last4=Jeanne |last5=Han |first5=Wen-Jui |last6=Waldfogel |first6=Jane |date=2013 |title=Head Start Participation and School Readiness: Evidence from the Early Childhood Longitudinal Study-Birth Cohort |journal=Developmental Psychology |volume=50 |issue=1 |pages=202–215 |doi=10.1037/a0032280 |pmid=23527496 |pmc=4050643 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4050643/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važnost ranog okruženja dodatno je rasvijetljena u opsežnoj dvogodišnjoj studiji u kojoj su Hart i Risley pratili četrdeset dvoje djece i njihove porodice, fokusirajući se na rano usvajanje jezika i ulogu doma u širenju vokabulara. Njihovi nalazi su pokazali da su socioekonomski status porodice i učestalost svakodnevnih jezičkih interakcija primarni faktori u jezičkom razvoju. Djeca iz porodica nižeg socioekonomskog statusa, s manje ekonomskih sredstava, čula su znatno manje riječi i razvijala su rječnik sporije od djece visokoobrazovanih roditelja koja su od najranijeg djetinjstva imala pristup bogatijim, raznovrsnijim i podsticajnijim jezičkim sadržajima.&lt;ref name=&quot;Hart_Risley_1995&quot;&gt;{{cite book |last1=Hart |first1=Betty |last2=Risley |first2=Todd R. |date=1995 |title=Meaningful Differences in the Everyday Experience of Young American Children |publisher=Paul H. Brookes Publishing |isbn=978-1557661975 |url=https://archive.org/details/meaningfuldiffer0000hart |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu ovih uvida, Hebb je napravio jasnu distinkciju između učenja u ranom dobu i učenja u odrasloj dobi, kada nastupa kvalitativno drugačiji kognitivni proces. Dok je rano učenje spor i mukotrpan proces uspostavljanja prvih neuronskih veza, učenje u zrelom dobu je mnogo brže i intuitivnije. Budući da su osnovni ćelijski sklopovi i fazne sekvence već formirani u djetinjstvu, odrasla osoba ih može s lakoćom reorganizovati i povezivati na bezbroj novih načina.&lt;ref name=&quot;Hergenhahn_Olson_2001&quot;&gt;{{cite book |last1=Hergenhahn |first1=B. R. |last2=Olson |first2=Matthew H. |date=2001 |title=An Introduction to Theories of Learning |publisher=Prentice Hall |isbn=0-13-016735-5 |url=https://archive.org/details/introductiontoth0000herg_z3g8 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iz [[Hebbova teorija|Hebbove teorije]] učenja nedvosmisleno proizlazi da se svako novo iskustvo s kojim se pojedinac susretne trajno ugrađuje u samu strukturu velikog mozga. Svakim ponavljanjem određene radnje, misli ili obrasca ponašanja, veza između uključenih neurona se dodatno učvršćuje, što fizički mijenja mozak i produbljuje naučeno. U suštini, pojedinac kroz izlaganje izazovnim i novim iskustvima aktivno oblikuje i trenira vlastiti mozak, stvarajući neuronsku mrežu koja postaje osnova za cjeloživotni razvoj.

=== Hebb kao pedagog ===

Kao profesor na Univerzitetu McGill, Hebb je smatrao da se motivacija ne može poučavati, već da je zadatak nastavnika stvoriti okruženje koje studentima omogućava uspješno učenje i istraživački rad.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Vjerovao je da se studenti mogu podučiti akademskom pisanju, usmjeriti pri odabiru istraživačkog problema i dobiti podršku kako bi izbjegli ometajuće faktore, ali da istinska motivacija i posvećenost istraživanju moraju proizaći iz samih studenata. Također je smatrao da studente treba vrednovati prvenstveno prema njihovoj sposobnosti kritičkog mišljenja, kreativnog rješavanja problema i stvaranja novih ideja, a ne prema sposobnosti pamćenja i reprodukcije postojećih znanja. 

Hebb je zastupao objektivan pristup proučavanju ljudskog uma, smatrajući da psihologiju treba razvijati kao biološku nauku zasnovanu na empirijskim istraživanjima. Takav pristup imao je značajan utjecaj na način izvođenja nastave i provođenja istraživanja na [[Univerzitet McGill]], koji je tokom njegovog djelovanja postao jedno od vodećih centara psiholoških istraživanja.&lt;ref name=&quot;Oosenbrug_2020&quot; /&gt;

=== Kontroverzna istraživanja ===

Hebbovo ime često se spominje u raspravama o ulozi psiholoških istraživanja u razvoju tehnika [[Ispitivanje|ispitivanja]], uključujući primjenu [[Senzorna deprivacija|senzorne deprivacije]], upravo zbog njegovih istraživanja u toj oblasti. Na simpoziju o senzornoj deprivaciji održanom na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] u junu 1958. izjavio je:

{{Citat|Istraživanja koja smo provodili na Univerzitetu McGill zapravo su započela proučavanjem problema [[Ispiranje mozga|ispiranja mozga]]. U prvim objavljenim radovima nije nam bilo dopušteno to otvoreno navesti. [...] Glavni podsticaj predstavljala je, naravno, zabrinutost zbog vrste 'priznanja' koja su iznuđivana na suđenjima u komunističkoj Rusiji. Izraz 'ispiranje mozga' pojavio se nešto kasnije i počeo se primjenjivati na kineske metode. Nismo znali koje su metode primjenjivali Rusi, ali činilo se da izazivaju neobične promjene stavova. Na koji način? Jedan od mogućih faktora bila je perceptivna izolacija i upravo smo se na nju usmjerili.&lt;ref name=&quot;Solomon_et_al_1961&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Solomon |editor1-first=Philip |editor2-last=Kubzansky |editor2-first=Philip E. |editor3-last=Leiderman |editor3-first=P. Herbert |editor4-last=Mendelson |editor4-first=Jack H. |editor5-last=Trumbull |editor5-first=Richard |editor6-last=Wexler |editor6-first=Donald |date=1961 |title=Sensory Deprivation: A Symposium Held at Harvard Medical School |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0674801158 |url=https://archive.org/details/sensorydeprivati0000solo |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Novija istraživanja navode da su Hebbova istraživanja senzorne deprivacije finansirani i koordinisani uz podršku [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e]], koja je rezultate namjeravala iskoristiti za razvoj novih metoda ispitivanja i mučenja.&lt;ref name=&quot;McCoy_2006&quot;&gt;{{cite book |last=McCoy |first=Alfred |date=2006 |title=A Question of Torture: CIA Interrogation, from the Cold War to the War on Terror |publisher=Henry Holt and Company |isbn=978-0805082487 |url=https://archive.org/details/isbn_9780805082487 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dio tih istraživanja provodio se u tajnosti, a rezultati su u početku bili dostupni isključivo vlastima [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].

U pojedinim eksperimentima dobrovoljni učesnici provodili su više sati u uslovima senzorne deprivacije, što neki autori smatraju oblikom psihološkog mučenja.&lt;ref name=&quot;McCoy_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Engelhardt_2009&quot;&gt;{{cite web |last=Engelhardt |first=Tom |date=2009 |title=Pioneers of Torture |website=Antiwar.com |url=https://original.antiwar.com/engelhardt/2009/06/07/pioneers-of-torture/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, ispitanici u Hebbovim istraživanjima bili su studenti koji su dobrovoljno pristali učestvovati u eksperimentima, a ne pacijenti, te su u svakom trenutku imali pravo prekinuti svoje učešće.&lt;ref name=&quot;Heron_1957&quot;&gt;{{cite journal |last=Heron |first=W. |date=1957 |title=The Pathology of Boredom |journal=Scientific American |volume=196 |issue=1 |pages=52–56 |doi=10.1038/scientificamerican0157-52 |url=https://static1.squarespace.com/static/53a79084e4b01786c921de45/t/53a864a5e4b009ec07711ba6/1403544741537/The+Pathology+of+Boredom+(Heron,+1956).pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Istaknuti studenti ==
* [[Michael C. Corballis]]
* [[Leo Goldberger]]
* [[Stevan Harnad]]
* [[Doreen Kimura]]
* [[Ronald Melzack]]
* [[Brenda Milner]]
* [[Mortimer Mishkin]]
* [[Lynn Nadel]]
* [[James Olds]]
* [[Michael Posner (psiholog)|Michael Posner]]
* [[Case Vanderwolf]]

== Odabrane publikacije ==

* ''The Organization of Behaviour''. 1949. John Wiley &amp; Sons. {{ISBN|978-0-471-36727-7}}
* {{cite book |title= Essay on Mind |year= 1980 |place = Hillsdale, New Jersey |publisher= Lawrence Erlbaum |url = https://archive.org/details/essayonmind0000hebb |url-access = registration |ISBN =978-0-89859-017-3}}
* ''The Conceptual Nervous System''. 1982. Pergamon Press. {{ISBN|008-027418-8}}: zbirka od 21 Hebbovog naučnog rada, s potpunim popisom njegovih publikacija, koju je uredio Henry A. Buchtel
* {{cite book |title=A Textbook of Psychology |author=  |year= 1958 |place = Philadelphia and London |publisher= W. B. Saunders and Co. |ISBN=978-0-7872-1103-5 |url= https://archive.org/details/textbookofpsycho00hebb}}

== Također pogledajte ==
* [[Biološka psihologija]]
* [[Kognitivna psihologija]]
* [[Kognitivna neuronauka]]
* [[Neuroplastičnost]]
* [[Senzorna deprivacija]]
* [[Ispiranje mozga]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hebb, Donald Olding}}
[[Kategorija:Rođeni 1904.]]
[[Kategorija:Umrli 1985.]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Kanadski kognitivni neuronaučnici]]
[[Kategorija:Neuropsiholozi]]
[[Kategorija:Kanđani njemačkog porijekla]]
[[Kategorija:Kanđani škotskog porijekla]]
[[Kategorija:Kancelari Univerziteta McGill]]
[[Kategorija:Historija neuronauke]]
[[Kategorija:Biografije, Nova Škotska]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Profesori na Univerzitetu McGill]]
[[Kategorija:Kanadski emigranti u SAD-u]]
[[Kategorija:Članovi Nacionalne akademije nauka SAD-u]]
[[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Predsjednici Kanadskog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Kanadski psiholozi]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrada Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]</text>
      <sha1>a5rms9h71bhh0xh60i25bjgavhln4ws</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901924</id>
      <parentid>3901892</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T20:50:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika labirinta</comment>
      <origin>3901924</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48197" sha1="12mfj2zk88y1th54plpbbcjejlwur77" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Donald Olding Hebb
| slika                   = 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1904|7|22}}
| mjesto_rođenja          = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1985|8|20|1904|7|22}}
| mjesto_smrti            = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = [[Kanada|Kanađanin]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Psihologija]]
| radna_institucija       = {{Plainlist|
* [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološki institut u Montrealu]]
* [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitet Queen's]]
* [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Laboratorije za biologiju primata Yerkes]]
* [[Univerzitet McGill]]
}}
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Dalhousie]] ([[Bachelor of Arts|BA]], 1925)
* [[Univerzitet McGill]] ([[Master of Arts|MA]], 1932)
* [[Univerzitet Harvard]] ([[Doktor nauka|PhD]], 1936)
}}
| doktorski_mentor        = [[Karl Lashley|Karl Spencer Lashley]]
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[Brenda Milner]] 
* [[Mortimer Mishkin]]
* [[Haldor Enger Rosvold]]
}}
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = [[Hebbova teorija]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Član Kraljevskog društva]] (FRS)&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot;&gt;{{cite journal |last1=Milner |first1=Peter M. |last2=Atkinson Milner |first2=Brenda |date=1996 |title=Donald Olding Hebb. 22 July 1904-20 August 1985 |journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society |volume=42 |pages=192–204 |doi=10.1098/rsbm.1996.0012 |url=https://royalsocietypublishing.org/rsbm/article-pdf/doi/10.1098/rsbm.1996.0012/910663/rsbm.1996.0012.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Donald Olding Hebb''' bio je [[kanada|kanadski]] [[psihologija|psiholog]] poznat po doprinosu razvoja [[neuropsihologija|neuropsihologije]] i istraživanjima odnosa između moždanih funkcija i psiholoških procesa, posebno [[Učenje|učenja]]. Najpoznatiji je po svojoj [[Hebbova teorija|teoriji učenja]], koju je predstavio 1949. u djelu ''[[Organizacija ponašanja]]''.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot;&gt;{{cite book |last=Hebb |first=Donald O. |date=1949 |title=The Organization of Behavior: A Neuropsychological Theory |location=New York |publisher=Wiley and Sons |isbn=978-0-471-36727-7 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.226341 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

U svojim radovima o učenju nastojao je objasniti ponašanje i mišljenje kroz moždane funkcije, povezujući kognitivne procese s uspostavljanjem veza između neuronskih mreža. U naučnoj literaturi često se navodi kao jedan od osnivača neuropsihologije i teorije [[Neuronska mreža|neuronskih mreža]].&lt;ref name=&quot;Didier_Bigand_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Didier |first=Jean-Pierre |editor-last1=Bigand |editor-first1=Emmanuel |date=2010 |title=Rethinking Physical and Rehabilitation Medicine: New Technologies Induce New Learning Strategies |location=Paris |publisher=Springer |isbn=978-2-8178-0033-2 |url=https://www.a-z.lu/discovery/fulldisplay?docid=alma9923452547607251&amp;context=L&amp;vid=352LUX_BIBNET_NETWORK:BIBNET_UNION&amp;lang=fr&amp;search_scope=DN_and_CI&amp;adaptor=Local%20Search%20Engine&amp;tab=DiscoveryNetwork&amp;query=sub,exact,rehabilitation,AND&amp;mode=advanced&amp;offset=60 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema anketi časopisa ''[[Review of General Psychology]]'' iz 2002, zauzima 19. mjesto na listi najcitiranijih psihologa 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==

Donald Hebb rođen je u mjestu [[Chester, Nova Škotska|Chester]] u kanadskoj pokrajini [[Nova Škotska]] kao najstarije od četvero djece. Njegovi roditelji, Arthur Morrison Hebb i Mary Clara Olding, diplomirali su medicinu na Univerzitetu Dalhousie i radili kao ljekari.&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2020 |title=Donald O. Hebb and the Organization of Behavior: 17 years in the writing |journal=Molecular Brain |volume=13 |issue=55 |doi=10.1186/s13041-020-00567-8 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7137474/ |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U Chesteru je živio do svoje šesnaeste godine, kada se porodica preselila u [[Dartmouth, Nova Škotska|Dartmouth]].

Na Hebbovu majku snažno su utjecale ideje [[Maria Montessori|Marije Montessori]], pa ga je majka školovala kod kuće do osme godine.&lt;ref name=&quot;UAlberta_HebbBio_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Department of Psychology |date=2026 |title=Dr. Donald Hebb - Early Academics |website=University of Alberta |publisher=Department of Psychology |url=https://www.psych.ualberta.ca/GCPWS/Hebb/Biography/Hebb_bio1.html |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon polaska u osnovnu školu pokazao je izuzetan uspjeh te je već s deset godina upisan u sedmi razred. Tokom obrazovanja ponavljao je jedanaesti razred nakon što većina učenika u kombinovanom odjeljenju, koje je obuhvatalo deveti, deseti i jedanaesti razred, nije položila pokrajinske ispite. Učenicima devetog i desetog razreda bilo je dopušteno da nastave školovanje uprkos neuspjehu, dok dvanaesti razred u Chesteru nije postojao. Hebb je maturirao sa šesnaest godina na Akademiji okruga Halifax.&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2006 |title=The Life and Work of Donald Olding Hebb |journal=Acta Neurologica Taiwanica |volume=15 |issue=2 |pages=127–142 |url=http://www.ant-tnsjournal.com/Mag_Files/15-2/15-2_p127.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot; /&gt; 

Nakon završetka srednje škole upisao je [[Univerzitet Dalhousie]] s namjerom da postane pisac. Diplomirao je 1925. godine, stekavši zvanje diplomiranog profesora humanističkih nauka. Poslije studija predavao je u svojoj nekadašnjoj školi u Chesteru, zatim je neko vrijeme radio na farmi u [[Alberta|Alberti]], a potom kao fizički radnik u [[Quebec|Québecu]].

Njegov brat Andrew (1905–2005) diplomirao je pravo na Univerzitetu Dalhousie i bavio se poduzetništvom. Brat Peter (1909–1955) bio je ljekar, dok je sestra Catherine (1912–1978) doktorirala fiziologiju na Univerzitetu McGill, gdje je pod mentorstvom [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] istraživala fiziologiju probavnog sistema.&lt;ref name=&quot;Brown_2020&quot; /&gt;

== Karijera ==

Godine 1928. Hebb je upisao postdiplomski studij na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], a istovremeno je imenovan direktorom srednje škole u Verdunskom predgrađu [[Montréal|Montréala]].&lt;ref name=&quot;Milner_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Milner |first=Peter M. |date=1986 |title=Donald Olding Hebb (1904-1985) |journal=Trends in Neurosciences |volume=9 |pages=347–351 |doi=10.1016/0166-2236(86)90107-4 |url=https://www.cell.com/trends/neurosciences/pdf/0166-2236(86)90107-4.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nastojeći unaprijediti rad škole, sarađivao je s univerzitetskim kolegama Kelloggom i Clarkeom te uveo nove nastavne metode. Učenicima je zadavao zanimljivije školske zadatke, dok je one koji su se nepropisno ponašali privremeno udaljavao iz učionice.

Magistarski rad iz oblasti psihologije odbranio je na Univerzitetu McGill 1932. pod mentorstvom istaknutog fiziologa [[Boris Babkin|Borisa Babkina]]. U magistarskoj tezi pod naslovom ''Uslovni i bezuslovni refleksi i inhibicija'' nastojao je dokazati da su skeletni refleksi rezultat učenja na ćelijskom nivou.&lt;ref name=&quot;Erudit_McGillTheses1932_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Érudit |date=2026 |title=McGill University: Thèses et mémoires publiés en 1932 |website=Érudit |publisher=Érudit |url=https://www.erudit.org/en/theses/mcgill/1932/ |access-date=3. 7. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Smrt supruge u saobraćajnoj nesreći 22. jula 1933, na njegov 29. rođendan, predstavljala je težak lični gubitak. U isto vrijeme suočavao se i s poteškoćama u radu škole u Montréalu. Kasnije je izjavio da su njegove reformske ideje bile ograničene rigidnošću nastavnog plana i programa u protestantskim školama Québeca.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Brown |first1=Richard E. |last2=Milner |first2=Peter M. |date=2003 |title=The legacy of Donald O. Hebb: More than the Hebb Synapse |journal=Nature Reviews Neuroscience |volume=4 |issue=12 |url=https://go.gale.com/ps/i.do?id=GALE%7CA189031075&amp;sid=googleScholar&amp;v=2.1&amp;it=r&amp;linkaccess=abs&amp;issn=1471003X&amp;sw=w&amp;p=AONE&amp;userGroupName=anon%7Eae1835ae&amp;aty=open-web-entry |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istovremeno, istraživanja na Univerzitetu McGill bila su pretežno usmjerena na [[Pedagogija|pedagogiju]] i [[Inteligencija|inteligenciju]], dok je Hebb bio zainteresiran za fiziološku psihologiju i kritički je ocjenjivao tadašnju eksperimentalnu metodologiju.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Zbog toga je odlučio napustiti Montréal i obratio se [[Robert Yerkes|Robertu Yerkesu]] na Univerzitetu Yale, koji mu je ponudio mjesto na doktorskom studiju. Međutim, [[Boris Babkin]] ga je uvjerio da nastavi usavršavanje kod [[Karl Lashley|Karla Lashleyja]] na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]].&lt;ref name=&quot;Palchaudhuri_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Palchaudhuri |first=Shriya |date=2020 |title=The Mind Behind the Hebbian Synapse |journal=Resonance |volume=25 |issue=9 |doi=10.1007/s12045-020-1040-9 |url=https://www.ias.ac.in/article/fulltext/reso/025/09/1215-1230 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 1934. Hebb je započeo rad pod mentorstvom Karla Lashleyja na Univerzitetu u Chicagu,&lt;ref name=&quot;Dewsbury_2002&quot;&gt;{{cite journal |last=Dewsbury |first=Donald A. |date=2002 |title=The Chicago Five: A Family Group of Integrative Psychobiologists |journal=History of Psychology |volume=5 |issue=1 |pages=16–37 |doi=10.1037/1093-4510.5.1.16 |url=https://www.researchgate.net/publication/374757391_THE_CHICAGO_FIVE_A_Family_Group_of_Integrative_Psychobiologists |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; gdje je u okviru svog doktorskog istraživanja proučavao prostornu orijentaciju i prostorno učenje. Prije nego što je istraživanje završeno, Lashley je prihvatio profesorsku poziciju na Univerzitetu Harvard, pa su Hebb i dvojica njegovih kolega, Beach i Smith, 1935. primljeni na doktorski studij na Harvardu. Tamo je Hebb morao promijeniti temu doktorske disertacije te je istraživao utjecaj rane vizuelne deprivacije na percepciju veličine i svjetline kod štakora. U eksperimentu je dio životinja odgajan u potpunom mraku, a dio pri normalnom osvjetljenju, nakon čega je upoređivao razlike u građi njihovog mozga. Doktorsku titulu stekao je na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1936.&lt;ref name=&quot;McGill_HebbFonds_2026&quot;&gt;{{cite web |author=McGill University Library |date=2026 |title=Fonds MG1045 - Donald Olding Hebb Fonds |website=McGill University Archival Collections |publisher=McGill University Library |url=https://archivalcollections.library.mcgill.ca/index.php/donald-olding-hebb-fonds |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Naredne godine radio je kao istraživački asistent kod Lashleyja, a istovremeno i kao asistent u nastavi na uvodnom kursu psihologije koji je vodio [[Edwin G. Boring]] na Radcliffe koledžu. U tom periodu objavio je je svoje doktorsko istraživanje&lt;ref name=&quot;Hebb_1937&quot;&gt;{{cite journal |last=Hebb |first=D. O. |date=1937 |title=The Innate Organization of Visual Activity: I. Perception of Figures by Rats Reared in Total Darkness |journal=The Pedagogical Seminary and Journal of Genetic Psychology |volume=51 |issue=1 |pages=101–126 |doi=10.1080/08856559.1937.10534307 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/08856559.1937.10534307 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i dovršio rad koji je započeo u Chicagu.&lt;ref name=&quot;Hebb_1938&quot;&gt;{{cite journal |last=Hebb |first=D. O. |date=1938 |title=Studies of the organization of behavior. II. Changes in the field orientation of the rat after cortical destruction |journal=Journal of Comparative Psychology |volume=26 |issue=3 |pages=427–443 |url=https://www.ovid.com/journals/jopsy/abstract/01437424-193812000-00004~studies-of-the-organization-of-behavior-ii-changes-in-the?redirectionsource=fulltextview |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 1937. Hebb se oženio svojom drugom suprugom, Elizabeth Nichols Donovan.&lt;ref name=&quot;FamilySearch_Donovan_2026&quot;&gt;{{cite web |author=FamilySearch |date=2026 |title=Elizabeth Nichols Donovan (1904–1962) |website=FamilySearch Family Tree |publisher=FamilySearch |url=https://ancestors.familysearch.org/en/L5DF-B4G/elizabeth-nichols-donovan-1904-1962 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iste godine, na preporuku svoje sestre Catherine, koja je također pohađala doktorske studije kod [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], prijavio se za rad s [[Wilder Penfield|Wilderom Penfieldom]] na [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološkom institutu u Montrealu]]. Tokom tog angažmana istraživao je utjecaj operacija i povreda mozga na ljudske kognitivne funkcije.&lt;ref name=&quot;Can_Nalcaci_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Can |first1=Kadir |last2=Nalçacı |first2=Erhan |date=2026 |title=The Life of Donald Olding Hebb and Development of Neuropsychological Theory |journal=Journal of Ankara University Faculty of Medicine |volume=79 |issue=2 |pages=130–141 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/6041541 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uočio je da dječiji mozak može djelimično ili potpuno nadoknaditi izgubljene funkcije nakon uklanjanja dijela moždanog tkiva, dok su kod odraslih ista oštećenja dovodila do znatno težih funkcionalnih posljedica. Na osnovu tih opažanja zaključio je da vanjska stimulacija ima važnu ulogu u održavanju misaonih procesa kod odraslih osoba. Smatrao je da njen nedostatak može dovesti do slabljenja kognitivnih sposobnosti, a u pojedinim slučajevima i do pojave [[halucinacija]].

Hebb je također kritikovao primjenu [[Stanford-Binetova skala inteligencije|Stanford-Binetove skale inteligencije]] i [[Wechslerova skala inteligencije za odrasle|Wechslerove skale inteligencije za odrasle]] kod pacijenata podvrgnutih neurohirurškim zahvatima. Smatrao je da su ovi testovi neadekvatni, posebno za pacijente s ograničenim verbalnim sposobnostima ili one koji nisu vladali engleskim jezikom. U saradnji s N. W. Mortonom s Univerziteta McGill, razvio dva nova instrumenta za procjenu primjenjiva i na neverbalne pacijente: [[Test razumijevanja za odrasle]] i [[McGillov test anomalija na slikama|Test anomalija na slikama]].&lt;ref name=&quot;Can_Nalcaci_2026&quot; /&gt;

Primjenom Testa anomalija na slikama među prvima je ukazao na mogućnost da desni [[Sljepoočni moždani režanj|temporalni režanj]] ima značajnu ulogu u procesima vizuelnog prepoznavanja. Njegova istraživanja također su pokazala da uklanjanje većih dijelova [[Čeoni režanj|frontalnog režnja]] ne dovodi nužno do značajnog smanjenja rezultata na testovima [[Inteligencija|inteligencije]]. Kod jednog odraslog pacijenta, kojem je radi liječenja [[epilepsija|epilepsije]] odstranjen veći dio frontalnih režnjeva, zabilježio je uočljivo postoperativno poboljšanje osobina ličnosti i intelektualnih sposobnosti. Na osnovu tih opažanja zaključio je da frontalni režnjevi imaju posebno važnu ulogu u procesima učenja tokom ranog razvoja.&lt;ref name=&quot;Hebb_Penfield_1940&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hebb |first1=Donald O. |last2=Penfield |first2=W. |date=1940 |title=Human behavior after extensive bilateral removal from the frontal lobes |journal=Archives of Neurology &amp; Psychiatry |volume=42 |issue=3 |pages=421–438 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/HUMAN-BEHAVIOR-AFTER-EXTENSIVE-BILATERAL-REMOVAL-Hebb-Penfield/6aeed0d4738ed078c555c12ebcfd1cff2238fa7a |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Hebb-Williams maze test variations - top-down view.png|mini|desno|300px|Hebb-Williamsov labirint]]
Godine 1939. Hebb je imenovan za predavača psihologije na [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitetu Queen's]]. Kako bi provjerio svoju svoju pretpostavku da se uloga frontalnih režnjeva mijenja tokom razvoja, zajedno s Kennethom Williamsom razvio je labirint s promjenjivim stazama za štakore, poznat kao [[Hebb-Williamsov labirint]].&lt;ref name=&quot;Hebb_Williams_1946&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hebb |first1=D. O. |last2=Williams |first2=K. |date=1946 |title=A method of rating animal intelligence |journal=The Journal of General Psychology |volume=34 |issue=1 |pages=59–65 |doi=10.1080/00221309.1946.10544520 |pmid=21015350 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21015350/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ConductScience_HebbWilliams_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Conduct Science |title=Hebb-Williams Maze |website=Conduct Science |publisher=Conduct Science |url=https://maze.conductscience.com/portfolio/hebb-williams/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova metoda procjene sposobnosti učenja i rješavanja problema kod životinja kasnije je široko primjenjivana u eksperimentalnoj psihologiji. Koristeći taj labirint, ispitivao je sposobnost rješavanja problema kod štakora oslijepljenih u različitim razvojnim fazama te pokazao da iskustva stečena u ranom razvoju mogu imati trajan utjecaj na kognitivne sposobnosti u odrasloj dobi.&lt;ref name=&quot;Ghassemzadeh_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ghassemzadeh |first1=Habibollah |last2=Posner |first2=Michael I |last3=Rothbart |first3=Mary K |date=2013 |title=Contributions of Hebb and Vygotsky to an Integrated Science of Mind |journal=Journal of the History of the Neurosciences |volume=22 |issue=3 |pages=292–306 |doi=10.1080/0964704X.2012.761071 |pmid=23679195 |pmc=3691348 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3691348/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi nalazi postali su jedno od osnovnih načela [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]],&lt;ref name=&quot;Oosenbrug_2020&quot;&gt;{{cite thesis |last=Oosenbrug |first=Eric |date=2020 |title=Building a “Cross-Roads Discipline” at McGill University: A History of Early Experimental Psychology in Postwar Canada |type=Doktorska disertacija |publisher=York University |url=https://yorkspace.library.yorku.ca/server/api/core/bitstreams/10a16ebf-2c2b-4fba-bae3-e9464b5de0b8/content |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i kasnije su korišteni kao jedan od naučnih argumenata u prilog uvođenju kompenzacijskih predškolskih programa, poput programa [[Head Start (program)|Head Start]], namijenjenih djeci iz socioekonomski ugroženih sredina.&lt;ref name=&quot;Milner_1993&quot;&gt;{{cite journal |last=Milner |first=Peter |date=1993 |title=The Mind and Donald O. Hebb |journal=Scientific American |volume=268 |issue=1 |pages=124–129 |jstor=24941344 |url=https://www.cmor-faculty.rice.edu/~cox/worthing/milnersciam.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1942. preselio se u [[Orange Park, Florida|Orange Park]] na [[Florida|Floridi]] kako bi ponovo sarađivao s Karlom Lashleyjem, koji je zamijenio Yerkesa na mjestu direktora Laboratorije za biologiju primata pri [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Nacionalnom istraživačkom centaru za primate Yerkes]]. Istražujući ponašanje primata, Hebb je razvio testove emocionalnosti za [[čimpanza|čimpanze]].&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot; /&gt; Međutim, istraživanje nije dalo očekivane rezultate jer se pokazalo da je čimpanze teško obučavati za izvođenje eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Tokom boravka na Floridi napisao je svoje najpoznatije djelo, ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja: Neuropsihološka teorija]]'',&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt; objavljeno 1949, u kojem je iznio teoriju prema kojoj se ponašanje može objasniti kroz funkcionisanje mozga i promjene u neuronskim vezama.

Godine 1947. vratio se na [[Univerzitet McGill]] kao profesor [[Psihologija|psihologije]], već naredne godine imenovan je za šefa Odsjeka za psihologiju. Ponovo je sarađivao s Wilderom Penfieldom, ovaj put posredno, kroz rad svojih studenata, među kojima su bili [[Mortimer Mishkin]], [[Haldor Enger Rosvold]] i [[Brenda Milner]]. Oni su nastavili i proširili njegova ranija istraživanja o odnosu između moždanih funkcija i ponašanja.&lt;ref name=&quot;Ghassemzadeh_2013&quot; /&gt;

Njegova druga supruga Elizabeth preminula je 1962. nakon operacije. Četiri godine kasnije Hebb se vjenčao se s Margaret Doreen Wright (rođenom Williamson).&lt;ref name=&quot;MyHeritage_Hebb_2026&quot;&gt;{{cite web |author=MyHeritage |date=2026 |title=Donald Hebb |website=MyHeritage |publisher=MyHeritage |url=https://www.myheritage.ba/names/donald_hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Na Univerzitetu McGill ostao je do penzionisanja 1972. I nakon odlaska u penziju nekoliko godina je bio aktivan na Odsjeku za psihologiju kao profesor emeritus, gdje je vodio obavezni seminarski kurs za studente postdiplomskog studija.&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot; /&gt;

U rodnu Novu Škotsku vratio se 1977, gdje je dovršio svoju posljednju knjigu ''Esej o umu'' (''Essay on Mind'').&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hebb_1980&quot;&gt;{{cite book |last=Hebb |first=D. O. |date=1980 |title=Essay on Mind |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Hillsdale, N.J. |url=https://archive.org/details/essayonmind0000hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Imenovan je za počasnog profesora psihologije na [[Univerzitet Dalhousie|Univerzitetu Dalhousie]], a do kraja života redovno je učestvovao na naučnim skupovima.&lt;ref name=&quot;Milner_1993&quot; /&gt; Umro je 1985. u 81. godini života. Iza njega su ostale dvije kćeri iz drugog braka, Mary Ellen Hebb i Jane Hebb Paul.&lt;ref name=&quot;Kolb_Whishaw_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Kolb |first1=Bryan |last2=Whishaw |first2=Ian |date=2016 |title=Brain and Behaviour: Revisiting the Classic Studies |chapter=Revisiting Hebb: The Organization of Behavior |editor1-last=Kolb |editor1-first=Bryan |editor2-last=Whishaw |editor2-first=Ian |publisher=SAGE Publications |chapter-url=https://sk.sagepub.com/book/mono/brain-and-behaviour/chpt/7-revisiting-hebb-organization-behavior#_ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Priznanja i nagrade ==

Hebb je bio član [[Kanadsko psihološko udruženje|Kanadskog psihološkog udruženja]] (CPA) i [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA). Za predsjednika Kanadskog psihološkog udruženja izabran je 1953, dok je predsjednik Američkog psihološkog udruženja bio 1960. Godine 1961. dobio je APA-inu Nagradu za istaknuti naučni doprinos.&lt;ref name=&quot;APA_Award_2026&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |date=2026 |title=Award for Distinguished Scientific Contribution Winners |website=APA.org |publisher=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/science/leadership/awards/dsc-winners.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U martu 1966. je izabran za člana [[Kraljevsko društvo Kanade|Kraljevskog društva Kanade]] i člana [[Spisak članova Kraljevskog društva izabranih 1966.|Kraljevskog društva u Londonu]].&lt;ref name=&quot;Milner_Milner_1996&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;McGill_Hebb_2026&quot;&gt;{{cite web |author=McGill University |date=2026 |title=About D.O. Hebb |website=McGill University Department of Psychology |publisher=McGill University |url=https://www.mcgill.ca/psychology/events-colloquia/hebb-lecture-series/about-do-hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodijeljeno mu je petnaest počasnih doktorata, između ostalih sa [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]] (1961), [[Univerzitet Dalhousie]] (1965) i [[Univerzitet Concordia]] (1975).&lt;ref name=&quot;Concordia_Honorary_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Concordia University |date=2026 |title=Honorary degree recipients - Alphabetical list |website=Concordia University |publisher=Concordia University |url=https://www.concordia.ca/offices/archives/honorary-degree-recipients/alphabetical-list.html#h |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje ustanovilo je [[Nagrada &quot;Donald O. Hebb&quot; za izuzetan doprinos psihologiji kao nauci|Nagradu &quot;Donald O. Hebb&quot;]] u njegovu čast. Ovo priznanje dodjeljuje se istaknutim kanadskim psiholozima za doprinos razvoju i promociji psihologije kao naučne discipline kroz istraživački rad, nastavu, rukovođenje ili javno djelovanje. Prvi dobitnik nagrade bio je upravo Hebb, kojem je uručena 1980.&lt;ref name=&quot;CPA_Awards_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Canadian Psychological Association |date=2026 |title=CPA Award Descriptions and Past Recipients |website=CPA.ca |publisher=Canadian Psychological Association |url=https://cpa.ca/aboutcpa/cpaawards/awarddescriptions/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Posthumno je 2011. primljen u Kuću slavnih naučnog centra ''Discovery Centre'' [[Halifax, Nova Škotska|Halifaxu]], u [[Nova Škotska|Novoj Škotskoj]].&lt;ref name=&quot;DiscoveryCentre_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Discovery Centre |date=2018 |title=Discovery Awards 2018 for Science and Technology |website=TheDiscoveryCentre.ca |publisher=Discovery Centre |url=https://thediscoverycentre.ca/wp-content/uploads/2019/05/Discovery-Awards-Backgrounder-2018.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iste godine Izvršno vijeće [[Komitet za skeptička istraživanja|Komiteta za skeptičko preispitivanje]] (CSI) uvrstilo ga je u &quot;Panteon skeptika&quot;, priznanje koje se dodjeljuje preminulim članovima organizacije za doprinos razvoju naučnog skepticizma.&lt;ref name=&quot;SkepticalInquirer_Pantheon_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Committee for Skeptical Inquiry |date=2026 |title=Pantheon of Skeptics |website=Skeptical Inquirer |publisher=Center for Inquiry |url=https://skepticalinquirer.org/pantheon-of-skeptics/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njegova lična arhiva, koja obuhvata dokumentaciju o istraživačkom i nastavnom radu, čuva se u [[Arhiv Univerziteta McGill|Arhivu Univerziteta McGill]] u [[Montreal]]u.

== ''Organizacija ponašanja'' (1949) ==
{{Glavni|Organizacija ponašanja}}
Djelo ''Organizacija ponašanja'' ({{en|The Organization of Behavior}}) smatra se najznačajnijim Hebbovim doprinosom razvoju [[Neuronauka|neuronauke]]. Integrišući svoja višegodišnja istraživanja ponašanja sa studijama kognitivnih funkcija kod pacijenata nakon neurohirurških zahvata, Hebb je povezao dvije oblasti koje su dugo bile razdvojene – biološku funkciju mozga i više kognitivne procese uma. Na taj način je postavio temelje za savremeno razumijevanje neurobiološke osnove ponašanja.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;

=== Historijski kontekst i rušenje refleksnih modela ===

Godine 1929. [[Hans Berger]] je razvio metodu [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije]] (EEG) i prvi uspješno snimio kontinuiranu, spontanu električnu aktivnost ljudskog mozga.&lt;ref name=&quot;Millett_2001&quot;&gt;{{cite journal |last=Millett |first=D. |date=2001 |title=Hans Berger: from psychic energy to the EEG |journal=Perspectives in Biology and Medicine |volume=44 |issue=4 |pages=522–542 |doi=10.1353/pbm.2001.0070 |pmid=11600799 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11600799/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovim postignućem dovedeni su u pitanje dotadašnji refleksni modeli učenja, uključujući i koncepte [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]]. Pavlov je, naime, zagovarao stanovište da je [[moždana kora]] u osnovi pasivan sistem koji reaguje isključivo na vanjske podražaje, dok u njihovom odsustvu prelazi u stanje mirovanja ili sna.&lt;ref name=&quot;Pavlov_1927&quot;&gt;{{cite book |last=Pavlov |first=Ivan Petrovich |date=1927 |title=Conditioned Reflexes: An Investigation of the Physiological Activity of the Cerebral Cortex |publisher=Oxford University Press |url=https://archive.org/details/conditioned-reflexes-an-investigation-of-the-physiological-activity-of-the-cerebral-cortex |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Bergerovo otkriće stalne električne aktivnosti ukazalo je na to da je [[centralni nervni sistem]] autonomno aktivan čak i bez vanjske stimulacije, što je Hebb iskoristio kao argument da se vanjska stimulacija zapravo nadograđuje na već postojeće procese u mozgu:

{{Citat|Elektrofiziologija centralnog nervnog sistema ukazuje na to da je mozak kontinuirano aktivan u svim svojim dijelovima, te da se aferentna ekscitacija mora nadovezati na već postojeću ekscitaciju.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

S druge strane, biheviorističke teorije tog vremena uspješno su objašnjavale vanjske obrasce ponašanja kroz učenje i uslovljavanje, ali su svjesno ignorisale neurofiziološke osnove i unutrašnje mentalne procese, posmatrajući mozak kao nepoznatu &quot;crnu kutiju&quot;. Hebb je smatrao da se psihologija ne može razvijati bez prihvatanja neuronske osnove uma, ističući:&lt;ref name=&quot;Finger_2001&quot;&gt;{{cite book |last=Finger |first=Stanley |date=2001 |title=Origins of Neuroscience: A History of Explorations Into Brain Function |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.ba/books?id=_GMeW9E1IB4C |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Moderna psihologija u potpunosti uzima zdravo za gotovo da su ponašanje i neuronska funkcija u savršenoj korelaciji, odnosno da je jedno u potpunosti uzrokovano drugim. Ne postoji nikakva odvojena duša ili životna sila koja bi s vremena na vrijeme gurnula svoj prst u mozak i navela neuronske ćelije da čine ono što inače ne bi činile. [...] Čovjek ne može logički biti determinist u fizici, hemiji i biologiji, a mistik u psihologiji.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

=== Problem percepcije oblika i kritika geštaltizma ===

U to vrijeme postojala su brojna nerazriješena pitanja u vezi s percepcijom. Na primjer, ako mozak može prepoznati krug, postavljalo se pitanje kako razlikuje krugove različitih veličina ili one koji nisu potpuno pravilnog oblika. Kada bi za svaku moguću varijantu kruga postojao zaseban, fiksni senzorni obrazac, kapacitet mozga morao bi biti znatno veći nego što jeste.

Prema drugoj teoriji, [[geštalt psihologija|geštalt teoriji]] (teoriji konfiguracije), signali koji dospijevaju u mozak stvaraju svojevrsno polje čiji oblik zavisi isključivo od obrasca ulaznih informacija. Međutim, Hebb je smatrao da ni ova teorija ne nudi adekvatno rješenje jer zapostavlja važnost konkretnih neuroanatomskih veza:

{{Citat|Ukratko, teorija konfiguracije (geštaltizam) predstavlja dvije stvari. Ona je, prije svega, bila nužna korekcija ranijih ideja, poput [[Edward B. Titchener|Titchenerovih]] i [[John B. Watson|Watsonovih]]. Ovaj pozitivan doprinos mora se priznati kao važan korak naprijed. Međutim, prisutna je i pretjerana reakcija protiv Izolovanih senzornih elemenata i senzomotorne povezanosti, koja je gotovo jednako ekstremna kao i te starije ideje. Stoga je konfiguracionizam, kao teorija, podjednako ranjiv kao što su to bili strukturalizam i rani biheviorizam.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

Hebb je premostio ovaj jaz objedinjujući tadašnja saznanja o ponašanju i napredna anatomska otkrića o strukturi [[Nervni sistem|nervnog sistema]] u jedinstvenu teoriju. Oslanjajući se na savremene [[histologija|histološke]] podatke o pojedinačnim neuronima (iz rada Ramóna y Cajala)&lt;ref name=&quot;Cajal_1906&quot;&gt;{{cite web |last=Ramón y Cajal |first=S. |date=1906 |title=The structure and connexions of neurons |type=Nobel Lecture |publisher=Nobel Foundation |url=https://www.nobelprize.org/uploads/2018/06/cajal-lecture.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i njihovim povratnim vezama (iz rada Lorente de Nóa),&lt;ref name=&quot;LorenteDeNo_1938&quot;&gt;{{cite journal |last=Lorente de Nó |first=R. |date=1938 |title=Analysis of the activity of the chains of internuncial neurons |journal=Journal of Neurophysiology |volume=1 |issue=3 |doi=10.1152/jn.1938.1.3.207 |url=https://journals.physiology.org/doi/abs/10.1152/jn.1938.1.3.207 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; uspio je razviti model koji je prvi put tačno opisao kako fiziološki procesi u mozgu organizuju složene funkcije uma.&lt;ref name=&quot;Finger_2001&quot; /&gt;

=== Hebbovo pravilo učenja i ćelijski sklopovi ===

Njegova teorija postala je poznata kao [[Hebbova teorija]], a modeli zasnovani na njoj opisuju se kao &quot;Hebbovo učenje&quot;. Hebb je ponudio neurofiziološko objašnjenje [[Učenje|učenja]] i [[Pamćenje|pamćenja]] zasnovano na jednostavnom načelu:&lt;ref name=&quot;Keysers_Gazzola_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Keysers |first1=Christian |last2=Gazzola |first2=Valeria |date=2014 |title=Hebbian learning and predictive mirror neurons for actions, sensations and emotions |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=369 |issue=1644 |pages=20130175 |doi=10.1098/rstb.2013.0175 |url=https://www.researchgate.net/publication/261956809_Hebbian_learning_and_predictive_mirror_neurons_for_actions_sensations_and_emotions |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Kada je akson ćelije A dovoljno blizu da pobudi ćeliju B te pritom opetovano ili trajno učestvuje u njenoj aktivaciji, u jednoj ili objema ćelijama dolazi do procesa rasta ili metaboličkih promjena, uslijed kojih se povećava efikasnost ćelije A u pobuđivanju ćelije B.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt;}}

Ovo načelo se u savremenoj nauci često sažima u izreku: &quot;Neuroni koji se zajedno aktiviraju, zajedno se i povezuju&quot;,&lt;ref name=&quot;ShackletonJones_2026&quot;&gt;{{cite book |last=Shackleton-Jones |first=Nick |date=2026 |title=How People Learn: A New Model of Learning and Cognition |edition=3 |publisher=Kogan Page, Limited |isbn=978-1398628809 |url=https://books.google.ba/books/about/How_People_Learn.html?id=9pOk0QEACAAJ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; što se naziva &quot;Hebbov zakon&quot;.

Grupe neurona koje kroz ovaj proces učenja počinju djelovati kao jedinstvena cjelina Hebb je nazvao &quot;ćelijskim sklopovima&quot;. Mreža međusobnih veza između takvih sklopova činila je dinamičan sistem koji određuje način na koji mozak procesira informacije i odgovara na podražaje.

Hebbov model funkcionisanja uma imao je dalekosežan utjecaj. On nije samo promijenio psihološko razumijevanje kognitivnih procesa nego je postao i temelj za razvoj računarskih sistema koji oponašaju biološki nervni sistem. Iako je kasnije utvrđeno da je dominantan oblik sinaptičkog prijenosa u mozgu hemijske prirode (preko [[neurotransmiter]]a), savremene [[Vještačka neuronska mreža (mašinsko učenje)|vještačke neuronske mreže]] u informacijskim tehnologijama i dalje se zasnivaju na matematičkim principima prilagođavanja težina među vještačkim neuronima koji su direktno inspirisani Hebbovim pravilom učenja.

== Utjecaj na obrazovanje i učenje ==

Hebb je dao značajan doprinos razvoju brojnih savremenih disciplina, uključujući humanu neuropsihologiju, razvojnu psihobiologiju i kognitivnu neuronauku, utvrdivši da je [[mišljenje]] zapravo integrisana aktivnost mozga.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Iz te perspektive, njegovi stavovi o učenju opisuju ljudsko ponašanje i kognitivne procese kroz prizmu moždanih funkcija, pri čemu se složeni mentalni procesi objašnjavaju uspostavljanjem i jačanjem veza unutar neuronskih mreža. Ove neuropsihološke postavke imale su direktan i dalekosežan utjecaj na njegovo shvatanje obrazovanja i učenja.

[[Motivacija|Motivaciju]] i [[učenje]] Hebb je posmatrao kao neodvojive i uzajamno povezane procese, polazeći od pretpostavke da sve funkcije u mozgu djeluju usklađeno. Prema njegovoj teoriji, svako pojedinačno iskustvo iz okoline aktivira specifičnu grupu neurona koja se naziva ćelijski sklop, a koja predstavlja neurološku osnovu za određenu misao ili ideju. Kada ovi sklopovi koordinišu i aktiviraju u nizu, oni formiraju fazne sekvence koje sačinjavaju kontinuirani tok ljudskih misli.&lt;ref name=&quot;Hebb_1949&quot; /&gt; Nakon što se ove složene neuronske strukture jednom oblikuju, vanjski podražaji iz okoline mogu ih sa lakoćom ponovo pokrenuti. Zbog toga poticajnije i bogatije okruženje omogućava brži razvoj i daleko efikasnije učenje.

Ova teorijska postavka direktno je oblikovala Hebbove stavove o obrazovanju, jer je bio čvrsto uvjeren da okolina ima presudan utjecaj na kognitivni razvoj tokom djetinjstva. Djeca uče tako što postepeno i dugotrajno izgrađuju ove bazične ćelijske sklopove i fazne sekvence. Obogaćena sredina, koja nudi raznovrsne prilike za senzorna i motorička iskustva, pomaže djeci da razviju stabilne moždane strukture neophodne za nastavak složenijeg učenja u odrasloj dobi. Kako bi empirijski dokazao ovu pretpostavku, Hebb je u svom domu sa kćerkama uzgajao domaće [[štakor]]e kao kućne ljubimce, omogućivši im slobodno kretanje i istraživanje prostora. Štakori koji su odrastali u takvom stimulativnom okruženju pokazali su u odrasloj dobi znatno bolju sposobnost snalaženja u labirintu u poređenju sa štakorima koji su odgajani u restriktivnim kaveznim uslovima.&lt;ref name=&quot;Brown_2006&quot; /&gt; Ova rana istraživanja o važnosti rane stimulacije kasnije su snažno utjecala na oblikovanje modernih socijalno-pedagoških strategija, među kojima se posebno ističe američki predškolski program [[Head Start (program)|Head Start]].

Ovaj program je osmišljen za djecu iz porodica s niskim prihodima s ciljem da ih kroz rano učenje i kognitivno stimulativne aktivnosti pripremi za uspješan ulazak u školski sistem. Longitudinalne studije koje su pratile efekte ovog programa potvrdile su da je cjelodnevno pohađanje aktivnosti povezano s razvijenijim akademskim vještinama, što je naročito izraženo kod djece čiji roditelji imaju niži stepen obrazovanja.&lt;ref name=&quot;Lee_et_al_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lee |first1=RaeHyuck |last2=Zhai |first2=Fuhua |last3=Brooks-Gunn |last4=Jeanne |last5=Han |first5=Wen-Jui |last6=Waldfogel |first6=Jane |date=2013 |title=Head Start Participation and School Readiness: Evidence from the Early Childhood Longitudinal Study-Birth Cohort |journal=Developmental Psychology |volume=50 |issue=1 |pages=202–215 |doi=10.1037/a0032280 |pmid=23527496 |pmc=4050643 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4050643/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važnost ranog okruženja dodatno je rasvijetljena u opsežnoj dvogodišnjoj studiji u kojoj su Hart i Risley pratili četrdeset dvoje djece i njihove porodice, fokusirajući se na rano usvajanje jezika i ulogu doma u širenju vokabulara. Njihovi nalazi su pokazali da su socioekonomski status porodice i učestalost svakodnevnih jezičkih interakcija primarni faktori u jezičkom razvoju. Djeca iz porodica nižeg socioekonomskog statusa, s manje ekonomskih sredstava, čula su znatno manje riječi i razvijala su rječnik sporije od djece visokoobrazovanih roditelja koja su od najranijeg djetinjstva imala pristup bogatijim, raznovrsnijim i podsticajnijim jezičkim sadržajima.&lt;ref name=&quot;Hart_Risley_1995&quot;&gt;{{cite book |last1=Hart |first1=Betty |last2=Risley |first2=Todd R. |date=1995 |title=Meaningful Differences in the Everyday Experience of Young American Children |publisher=Paul H. Brookes Publishing |isbn=978-1557661975 |url=https://archive.org/details/meaningfuldiffer0000hart |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu ovih uvida, Hebb je napravio jasnu distinkciju između učenja u ranom dobu i učenja u odrasloj dobi, kada nastupa kvalitativno drugačiji kognitivni proces. Dok je rano učenje spor i mukotrpan proces uspostavljanja prvih neuronskih veza, učenje u zrelom dobu je mnogo brže i intuitivnije. Budući da su osnovni ćelijski sklopovi i fazne sekvence već formirani u djetinjstvu, odrasla osoba ih može s lakoćom reorganizovati i povezivati na bezbroj novih načina.&lt;ref name=&quot;Hergenhahn_Olson_2001&quot;&gt;{{cite book |last1=Hergenhahn |first1=B. R. |last2=Olson |first2=Matthew H. |date=2001 |title=An Introduction to Theories of Learning |publisher=Prentice Hall |isbn=0-13-016735-5 |url=https://archive.org/details/introductiontoth0000herg_z3g8 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iz [[Hebbova teorija|Hebbove teorije]] učenja nedvosmisleno proizlazi da se svako novo iskustvo s kojim se pojedinac susretne trajno ugrađuje u samu strukturu velikog mozga. Svakim ponavljanjem određene radnje, misli ili obrasca ponašanja, veza između uključenih neurona se dodatno učvršćuje, što fizički mijenja mozak i produbljuje naučeno. U suštini, pojedinac kroz izlaganje izazovnim i novim iskustvima aktivno oblikuje i trenira vlastiti mozak, stvarajući neuronsku mrežu koja postaje osnova za cjeloživotni razvoj.

=== Hebb kao pedagog ===

Kao profesor na Univerzitetu McGill, Hebb je smatrao da se motivacija ne može poučavati, već da je zadatak nastavnika stvoriti okruženje koje studentima omogućava uspješno učenje i istraživački rad.&lt;ref name=&quot;Brown_Milner_2003&quot; /&gt; Vjerovao je da se studenti mogu podučiti akademskom pisanju, usmjeriti pri odabiru istraživačkog problema i dobiti podršku kako bi izbjegli ometajuće faktore, ali da istinska motivacija i posvećenost istraživanju moraju proizaći iz samih studenata. Također je smatrao da studente treba vrednovati prvenstveno prema njihovoj sposobnosti kritičkog mišljenja, kreativnog rješavanja problema i stvaranja novih ideja, a ne prema sposobnosti pamćenja i reprodukcije postojećih znanja. 

Hebb je zastupao objektivan pristup proučavanju ljudskog uma, smatrajući da psihologiju treba razvijati kao biološku nauku zasnovanu na empirijskim istraživanjima. Takav pristup imao je značajan utjecaj na način izvođenja nastave i provođenja istraživanja na [[Univerzitet McGill]], koji je tokom njegovog djelovanja postao jedno od vodećih centara psiholoških istraživanja.&lt;ref name=&quot;Oosenbrug_2020&quot; /&gt;

=== Kontroverzna istraživanja ===

Hebbovo ime često se spominje u raspravama o ulozi psiholoških istraživanja u razvoju tehnika [[Ispitivanje|ispitivanja]], uključujući primjenu [[Senzorna deprivacija|senzorne deprivacije]], upravo zbog njegovih istraživanja u toj oblasti. Na simpoziju o senzornoj deprivaciji održanom na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] u junu 1958. izjavio je:

{{Citat|Istraživanja koja smo provodili na Univerzitetu McGill zapravo su započela proučavanjem problema [[Ispiranje mozga|ispiranja mozga]]. U prvim objavljenim radovima nije nam bilo dopušteno to otvoreno navesti. [...] Glavni podsticaj predstavljala je, naravno, zabrinutost zbog vrste 'priznanja' koja su iznuđivana na suđenjima u komunističkoj Rusiji. Izraz 'ispiranje mozga' pojavio se nešto kasnije i počeo se primjenjivati na kineske metode. Nismo znali koje su metode primjenjivali Rusi, ali činilo se da izazivaju neobične promjene stavova. Na koji način? Jedan od mogućih faktora bila je perceptivna izolacija i upravo smo se na nju usmjerili.&lt;ref name=&quot;Solomon_et_al_1961&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Solomon |editor1-first=Philip |editor2-last=Kubzansky |editor2-first=Philip E. |editor3-last=Leiderman |editor3-first=P. Herbert |editor4-last=Mendelson |editor4-first=Jack H. |editor5-last=Trumbull |editor5-first=Richard |editor6-last=Wexler |editor6-first=Donald |date=1961 |title=Sensory Deprivation: A Symposium Held at Harvard Medical School |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0674801158 |url=https://archive.org/details/sensorydeprivati0000solo |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Novija istraživanja navode da su Hebbova istraživanja senzorne deprivacije finansirani i koordinisani uz podršku [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e]], koja je rezultate namjeravala iskoristiti za razvoj novih metoda ispitivanja i mučenja.&lt;ref name=&quot;McCoy_2006&quot;&gt;{{cite book |last=McCoy |first=Alfred |date=2006 |title=A Question of Torture: CIA Interrogation, from the Cold War to the War on Terror |publisher=Henry Holt and Company |isbn=978-0805082487 |url=https://archive.org/details/isbn_9780805082487 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dio tih istraživanja provodio se u tajnosti, a rezultati su u početku bili dostupni isključivo vlastima [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].

U pojedinim eksperimentima dobrovoljni učesnici provodili su više sati u uslovima senzorne deprivacije, što neki autori smatraju oblikom psihološkog mučenja.&lt;ref name=&quot;McCoy_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Engelhardt_2009&quot;&gt;{{cite web |last=Engelhardt |first=Tom |date=2009 |title=Pioneers of Torture |website=Antiwar.com |url=https://original.antiwar.com/engelhardt/2009/06/07/pioneers-of-torture/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, ispitanici u Hebbovim istraživanjima bili su studenti koji su dobrovoljno pristali učestvovati u eksperimentima, a ne pacijenti, te su u svakom trenutku imali pravo prekinuti svoje učešće.&lt;ref name=&quot;Heron_1957&quot;&gt;{{cite journal |last=Heron |first=W. |date=1957 |title=The Pathology of Boredom |journal=Scientific American |volume=196 |issue=1 |pages=52–56 |doi=10.1038/scientificamerican0157-52 |url=https://static1.squarespace.com/static/53a79084e4b01786c921de45/t/53a864a5e4b009ec07711ba6/1403544741537/The+Pathology+of+Boredom+(Heron,+1956).pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Istaknuti studenti ==
* [[Michael C. Corballis]]
* [[Leo Goldberger]]
* [[Stevan Harnad]]
* [[Doreen Kimura]]
* [[Ronald Melzack]]
* [[Brenda Milner]]
* [[Mortimer Mishkin]]
* [[Lynn Nadel]]
* [[James Olds]]
* [[Michael Posner (psiholog)|Michael Posner]]
* [[Case Vanderwolf]]

== Odabrane publikacije ==

* ''The Organization of Behaviour''. 1949. John Wiley &amp; Sons. {{ISBN|978-0-471-36727-7}}
* {{cite book |title= Essay on Mind |year= 1980 |place = Hillsdale, New Jersey |publisher= Lawrence Erlbaum |url = https://archive.org/details/essayonmind0000hebb |url-access = registration |ISBN =978-0-89859-017-3}}
* ''The Conceptual Nervous System''. 1982. Pergamon Press. {{ISBN|008-027418-8}}: zbirka od 21 Hebbovog naučnog rada, s potpunim popisom njegovih publikacija, koju je uredio Henry A. Buchtel
* {{cite book |title=A Textbook of Psychology |author=  |year= 1958 |place = Philadelphia and London |publisher= W. B. Saunders and Co. |ISBN=978-0-7872-1103-5 |url= https://archive.org/details/textbookofpsycho00hebb}}

== Također pogledajte ==
* [[Biološka psihologija]]
* [[Kognitivna psihologija]]
* [[Kognitivna neuronauka]]
* [[Neuroplastičnost]]
* [[Senzorna deprivacija]]
* [[Ispiranje mozga]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hebb, Donald Olding}}
[[Kategorija:Rođeni 1904.]]
[[Kategorija:Umrli 1985.]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Kanadski kognitivni neuronaučnici]]
[[Kategorija:Neuropsiholozi]]
[[Kategorija:Kanđani njemačkog porijekla]]
[[Kategorija:Kanđani škotskog porijekla]]
[[Kategorija:Kancelari Univerziteta McGill]]
[[Kategorija:Historija neuronauke]]
[[Kategorija:Biografije, Nova Škotska]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Profesori na Univerzitetu McGill]]
[[Kategorija:Kanadski emigranti u SAD-u]]
[[Kategorija:Članovi Nacionalne akademije nauka SAD-u]]
[[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Predsjednici Kanadskog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Kanadski psiholozi]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrada Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]</text>
      <sha1>12mfj2zk88y1th54plpbbcjejlwur77</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jerome Kagan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535664</id>
    <revision>
      <id>3901899</id>
      <timestamp>2026-07-04T17:51:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden prvi dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901899</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5998" sha1="4sdeiwmlav6oxuitwb71yu3v0m4xoxi" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Jerome Kagan
| slika                 = 
| slika_širina          = 
| naslov                = 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1929|2|25}}
| mjesto_rođenja        = [[Newark, New Jersey|Newark]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2021|5|10|1929|2|25}}
| mjesto_smrti          = [[Chapel Hill, Sjeverna Karolina|Chapel Hill]], [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanac]]
| narodnost             = 
| etnicitet             = 
| polje                 = [[Razvojna psihologija]]
| radna_institucija     = {{Plainlist|
* [[Državni univerzitet Ohaja]]
* [[Univerzitet Harvard]]
}}
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Rutgers]] ([[Bachelor of Science|BS]])
* [[Univerzitet Harvard]] ([[Master of Arts|MA]])
* [[Univerzitet Yale]] ([[Doktor nauka|PhD]])
}}
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = {{Plainlist|
* [[Adele Diamond]]
* [[David Moore (psiholog)|David Moore]]
* [[Nora Newcombe]]
}}
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = Istraživanje temperamenta (inhibirani i neinhibirani temperament)
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = Nagrada APA za istaknuti naučni doprinos (1987)
| religija              = 
| fusnote               = 
}}
'''Jerome Kagan''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Psihologija|psiholog]] i jedan od najznačajnijih predstavnika [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]].&lt;ref name=&quot;Roberts_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Roberts |first=Sam |date=2021 |title=Jerome Kagan, Who Tied Temperament to Biology, Dies at 92 |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2021/05/21/science/jerome-kagan-dead.html |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kao profesor psihologije na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] i član nastavnog osoblja [[Institut za složene sisteme Nove Engleske|Instituta za složene sisteme Nove Engleske]], stekao je međunarodni ugled istraživanjima [[temperament]]a, emocionalnog razvoja i ranog dječijeg razvoja.&lt;ref name=&quot;Sweeney_2010&quot;&gt;{{cite news |last=Sweeney |first=Sarah |date=2010 |title=Often, we are what we were |work=Harvard Gazette |url=https://news.harvard.edu/gazette/story/2010/04/often-we-are-what-we-were/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AggarwalSchifellite_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Aggarwal-Schifellite |first=Manisha |date=2021 |title=An instrumental scientist |work=Harvard Gazette |url=https://news.harvard.edu/gazette/story/2021/05/remembering-jerome-kagan-towering-harvard-psychologist/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Najpoznatiji je po istraživanjima koja su pokazala da je [[temperament]] prisutan od najranijeg djetinjstva i da može utjecati na obrasce ponašanja tokom kasnijeg razvoja.&lt;ref name=&quot;Kagan_Snidman_2009&quot;&gt;{{cite book |last1=Kagan |first1=Jerome |last2=Snidman |first2=Nancy |date=2009 |title=The Long Shadow of Temperament |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0674039261 |url=https://books.google.ba/books?id=Brq-4io1c6wC |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegov naučni doprinos imao je značajan utjecaj na razumijevanje bioloških osnova ličnosti, emocija i individualnih razlika među ljudima.

Godine 2002. časopis ''Review of General Psychology'' uvrstio ga je među stotinu najistaknutijih psihologa 20. vijeka, gdje je zauzeo 22. mjesto.&lt;ref name=&quot;Haggbloom_et_al_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=4. 7. 2026 |language=en |quote=U istraživanju Haggblooma i saradnika kombinovane su tri kvantitativne mjere - broj citata u stručnim časopisima, broj citata u udžbenicima i nominacije članova [[Udruženje za psihološku nauku|Udruženja za psihološku nauku]] - s tri kvalitativna pokazatelja pretvorena u numeričke vrijednosti: članstvo u [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnoj akademiji nauka]], obavljanje dužnosti predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA) i/ili dobitak APA-ine Nagrade za istaknuti naučni doprinos te učestalost korištenja prezimena naučnika kao eponima. Na osnovu ukupnog broja bodova sastavljena je konačna rang-lista.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://necsi.edu/faculty/kagan.html Službena stranica Jeromea Kagana na institutu NECSI]{{en simbol}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kagan, Jerome}}
[[Kategorija:Rođeni 1929.]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Američki razvojni psiholozi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi u 20. vijeku]]
[[Kategorija:Američki psiholozi u 21. vijeku]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Rutgers]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Yale]]
[[Kategorija:Profesori Državnog univerziteta Ohaja]]
[[Kategorija:Profesori Odsjeka za psihologiju Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Članovi Instituta za kompleksne sisteme Nove Engleske]]
[[Kategorija:Biografije, Newark (New Jersey)]]
[[Kategorija:Učenici Srednje škole Rahway]]
[[Kategorija:Članovi Nacionalne medicinske akademije]]
[[Kategorija:Dobitnici APA nagrade za istaknuti naučni doprinos psihologiji na početku karijere]]</text>
      <sha1>4sdeiwmlav6oxuitwb71yu3v0m4xoxi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901943</id>
      <parentid>3901899</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T23:05:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12804" sha1="e42udg4myjjx4h9ity3qct5k4w7n0bj" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Jerome Kagan
| slika                 = 
| slika_širina          = 
| naslov                = 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1929|2|25}}
| mjesto_rođenja        = [[Newark, New Jersey|Newark]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2021|5|10|1929|2|25}}
| mjesto_smrti          = [[Chapel Hill, Sjeverna Karolina|Chapel Hill]], [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanac]]
| narodnost             = 
| etnicitet             = 
| polje                 = [[Razvojna psihologija]]
| radna_institucija     = {{Plainlist|
* [[Državni univerzitet Ohaja]]
* [[Univerzitet Harvard]]
}}
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Rutgers]] ([[Bachelor of Science|BS]])
* [[Univerzitet Harvard]] ([[Master of Arts|MA]])
* [[Univerzitet Yale]] ([[Doktor nauka|PhD]])
}}
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = {{Plainlist|
* [[Adele Diamond]]
* [[David Moore (psiholog)|David Moore]]
* [[Nora Newcombe]]
}}
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = Istraživanje temperamenta (inhibirani i neinhibirani temperament)
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = Nagrada APA za istaknuti naučni doprinos (1987)
| religija              = 
| fusnote               = 
}}
'''Jerome Kagan''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Psihologija|psiholog]] i jedan od najznačajnijih predstavnika [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]].&lt;ref name=&quot;Roberts_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Roberts |first=Sam |date=2021 |title=Jerome Kagan, Who Tied Temperament to Biology, Dies at 92 |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2021/05/21/science/jerome-kagan-dead.html |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kao profesor psihologije na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] i član nastavnog osoblja [[Institut za složene sisteme Nove Engleske|Instituta za složene sisteme Nove Engleske]], stekao je međunarodni ugled istraživanjima [[temperament]]a, emocionalnog razvoja i ranog dječijeg razvoja.&lt;ref name=&quot;Sweeney_2010&quot;&gt;{{cite news |last=Sweeney |first=Sarah |date=2010 |title=Often, we are what we were |work=Harvard Gazette |url=https://news.harvard.edu/gazette/story/2010/04/often-we-are-what-we-were/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AggarwalSchifellite_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Aggarwal-Schifellite |first=Manisha |date=2021 |title=An instrumental scientist |work=Harvard Gazette |url=https://news.harvard.edu/gazette/story/2021/05/remembering-jerome-kagan-towering-harvard-psychologist/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Najpoznatiji je po istraživanjima koja su pokazala da je [[temperament]] prisutan od najranijeg djetinjstva i da može utjecati na obrasce ponašanja tokom kasnijeg razvoja.&lt;ref name=&quot;Kagan_Snidman_2009&quot;&gt;{{cite book |last1=Kagan |first1=Jerome |last2=Snidman |first2=Nancy |date=2009 |title=The Long Shadow of Temperament |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0674039261 |url=https://books.google.ba/books?id=Brq-4io1c6wC |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegov naučni doprinos imao je značajan utjecaj na razumijevanje bioloških osnova ličnosti, emocija i individualnih razlika među ljudima.

Godine 2002. časopis ''Review of General Psychology'' uvrstio ga je među stotinu najistaknutijih psihologa 20. vijeka, gdje je zauzeo 22. mjesto.&lt;ref name=&quot;Haggbloom_et_al_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=4. 7. 2026 |language=en |quote=U istraživanju Haggblooma i saradnika kombinovane su tri kvantitativne mjere - broj citata u stručnim časopisima, broj citata u udžbenicima i nominacije članova [[Udruženje za psihološku nauku|Udruženja za psihološku nauku]] - s tri kvalitativna pokazatelja pretvorena u numeričke vrijednosti: članstvo u [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnoj akademiji nauka]], obavljanje dužnosti predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA) i/ili dobitak APA-ine Nagrade za istaknuti naučni doprinos te učestalost korištenja prezimena naučnika kao eponima. Na osnovu ukupnog broja bodova sastavljena je konačna rang-lista.}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Jerome Kagan rođen je u [[Newark, New Jersey|Newarku]] (New Jersey), a odrastao je u [[Rahway, New Jersey|Rahwayju]]. Njegovi roditelji bili su Myrtle i Joseph Kagan.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Lindzey |editor1-first=Gardner |editor2-last=Runyan |editor2-first=William M. |date=2007 |title=A History of Psychology in Autobiography |volume=9 |publisher=American Psychological Association |isbn=978-1591477969 |url=https://books.google.com/books/about/A_History_of_Psychology_in_Autobiography.html?id=RgEQAQAAIAAJ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon završetka [[Srednja škola &quot;Rahway&quot;|Rahway High School]] 1946,&lt;ref name=&quot;RahwayHigh_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Jerome Kagan, Ph.D. RHS Class of 1946 |work=Rahway High School |date=2021 |url=http://www.rahwayhigh.com/3/miscellaneous9.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20220521082305/http://www.rahwayhigh.com/3/miscellaneous9.htm |archive-date=21. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; upisao je [[psihologija|psihologiju]], privučen željom da se bavi naučnim radom i nastavi djedovo zanimanje za proučavanje ljudske prirode.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Diplomirao je na [[Univerzitet Rutgers|Univerzitetu Rutgers]] 1950.&lt;ref name=&quot;Newcombe_et_al_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Newcombe |first1=N. S. |last2=Fox |first2=N. A. |last3=Rogoff |first3=B. |date=2022 |title=Jerome Kagan (1929–2021) |journal=American Psychologist |volume=77 |issue=4 |pages=619–620 |doi=10.1037/amp0000985 |url=https://www.psycnet.org/record/2022-34283-001 |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom studija na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] radio je kao asistent uglednog istraživača [[Frank Beach|Franka Beacha]]. Nakon što je magistrirao na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], primljen je na doktorski studij psihologije na Univerzitetu Yale, gdje je stekao doktorat.

Po završetku doktorskih studija zaposlio se na [[Državni univerzitet u Ohiju|Državnom univerzitetu u Ohiju]], gdje je započeo svoju akademsku karijeru.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Šest mjeseci kasnije, 1955, pridružio se istraživačkom timu u bolnici Američke vojske tokom [[Korejski rat|Korejskog rata]].&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Po završetku vojne službe, direktor Istraživačkog instituta Fels povjerio mu je vođenje istraživačkog projekta koji su finansirali [[Nacionalni instituti za zdravlje Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalni instituti za zdravlje]] (NIH).&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Nakon završetka tog projekta prihvatio je poziv s [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]] da učestvuje u osnivanju prvog interdisciplinarnog programa iz ljudskog razvoja.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt;

Na Univerzitetu Harvard ostao je do penzionisanja. Jedini prekid u njegovom radu bilo je odsustvo tokom akademske 1971/1972, kada je u San Marcosu provodio istraživanja o razvoju djece.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt;

Za svoj naučni doprinos dobio je brojna priznanja. [[Američko psihijatrijsko udruženje]] dodijelilo mu je Hofheimerovu nagradu 1963, dok je 1995. primio nagradu [[G. Stanley Hall]], jedno od najznačajnijih priznanja [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA).

== Publikacije ==

=== Članci, eseji i izvještaji ===
* ''Personality and the learning Process'' (1965)
* ''[https://www.jstor.org/stable/23082701#page_scan_tab_contents Studies of attention in the human infant]'' (1965) 
* ''Reflection-Impulsivity and Reading Ability in Primary Grade Children'' (1965)
* ''[https://psycnet.apa.org/buy/1966-04071-001 Reflection-impulsivity: The generality and dynamics of conceptual tempo]'' (1966)
* ''On the Need for Relativism'' (1967)
* ''Personal Development'' (1971)
* ''The growth of the child. Reflections on human development'' (1978)
* ''[https://archive.org/details/isbn_9780465048519 The nature of the child]'', Basic Books (1982) 
* ''[https://www.jstor.org/stable/1129793?seq=1#page_scan_tab_contents Behavioral inhibition to the unfamiliar]'' (1984) 
* ''[https://www.jstor.org/stable/1130685 The physiology and psychology of behavioral inhibition in children]'' (1987)
* ''[https://psycnet.apa.org/buy/1991-32870-001 Temperamental factors in human development]'' (1991)
* ''[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-8624.1997.tb01931.x Temperament and the reactions to unfamiliarity]'' (1997)
* ''An argument for mind'' (2006)
* ''What is emotion?: History, measures, and meanings'' (2007)
* ''In defense of Qualitative Changes in Development'' (2008)
* ''The three cultures: Natural sciences, social sciences, and the humanities in the 21st century'' (2009)
* ''Once more into the Breach'' (2010)

=== Knjige ===
* ''[https://books.google.ba/books?hl=en&amp;lr=&amp;id=tOgQao7_A9QC&amp;oi=fnd&amp;pg=PR9&amp;dq=jerome+kagan&amp;ots=SxBM0eqqrg&amp;sig=XjcTpgFlqFEWwFS5ucwvkc8Jp7Q&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=jerome%20kagan&amp;f=false Birth to maturity: A study in psychological development]'' (1962)
* ''[https://primo-pmtca01.hosted.exlibrisgroup.com/primo-explore/fulldisplay?vid=SFUL&amp;docid=01SFUL_ALMA21182951050003611&amp;lang=en_US&amp;context=L Understanding Children: Behavior, Motives, and Thought]'' (1971)
* ''[https://casbs.stanford.edu/second-year-emergence-self-awareness The Second Year: The Emergence of Self-Awareness]'' (1981)
* ''[https://books.google.ba/books?id=y_Zkcb6ZxSQC&amp;printsec=frontcover&amp;hl=ms&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Unstable Ideas: Temperament, Cognition, and Self]'' (1989)
* ''[https://archive.org/details/galensprophecyte0000kaga Galen’s prophecy: Temperament in human nature]'' (1994)
* ''[https://books.google.ba/books?id=GyxJEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Three Seductive Ideas]'' (2000)
* ''[https://books.google.ba/books?id=pIB5AgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false A Young Mind in a Growing Brain]'' (2005)
* ''[https://books.google.ba/books?id=7p4bUwMCDvcC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Developing Cultures: Essays On Cultural Change]'' (2006)
* ''[https://books.google.ba/books/about/The_Temperamental_Thread.html?id=l98lAQAAMAAJ&amp;redir_esc=y The temperamental thread. How genes, culture, time, and luck make us who we are]'' (2010)
* ''[https://www.jstor.org/stable/j.ctt1nptr4 Psychology's Ghosts: The Crisis in the Profession and the Way Back]'' (2012)
* ''[https://direct.mit.edu/books/monograph/4926/Kinds-Come-FirstAge-Gender-Class-and-Ethnicity Kinds Come First: Age, Gender, Class and Ethnicity Give Meaning to Measures]'' (2019)
* ''[https://books.google.ba/books/about/A_Trio_of_Pursuits.html?id=LL7azQEACAAJ&amp;redir_esc=y A Trio of Pursuits: Puzzles in Human Development]'' (2021)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://necsi.edu/faculty/kagan.html Službena stranica Jeromea Kagana na institutu NECSI]{{en simbol}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kagan, Jerome}}
[[Kategorija:Rođeni 1929.]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Američki razvojni psiholozi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi u 20. vijeku]]
[[Kategorija:Američki psiholozi u 21. vijeku]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Rutgers]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Yale]]
[[Kategorija:Profesori Državnog univerziteta Ohaja]]
[[Kategorija:Profesori Odsjeka za psihologiju Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Članovi Instituta za kompleksne sisteme Nove Engleske]]
[[Kategorija:Biografije, Newark (New Jersey)]]
[[Kategorija:Učenici Srednje škole Rahway]]
[[Kategorija:Članovi Nacionalne medicinske akademije]]
[[Kategorija:Dobitnici APA nagrade za istaknuti naučni doprinos psihologiji na početku karijere]]</text>
      <sha1>e42udg4myjjx4h9ity3qct5k4w7n0bj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901945</id>
      <parentid>3901943</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T23:35:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18329" sha1="glvqqjxpb0dj1m3wsvyi0rtnzebqfx8" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Jerome Kagan
| slika                 = 
| slika_širina          = 
| naslov                = 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1929|2|25}}
| mjesto_rođenja        = [[Newark, New Jersey|Newark]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2021|5|10|1929|2|25}}
| mjesto_smrti          = [[Chapel Hill, Sjeverna Karolina|Chapel Hill]], [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanac]]
| narodnost             = 
| etnicitet             = 
| polje                 = [[Razvojna psihologija]]
| radna_institucija     = {{Plainlist|
* [[Državni univerzitet Ohaja]]
* [[Univerzitet Harvard]]
}}
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Rutgers]] ([[Bachelor of Science|BS]])
* [[Univerzitet Harvard]] ([[Master of Arts|MA]])
* [[Univerzitet Yale]] ([[Doktor nauka|PhD]])
}}
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = {{Plainlist|
* [[Adele Diamond]]
* [[David Moore (psiholog)|David Moore]]
* [[Nora Newcombe]]
}}
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = Istraživanje temperamenta (inhibirani i neinhibirani temperament)
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = Nagrada APA za istaknuti naučni doprinos (1987)
| religija              = 
| fusnote               = 
}}
'''Jerome Kagan''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Psihologija|psiholog]] i jedan od najznačajnijih predstavnika [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]].&lt;ref name=&quot;Roberts_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Roberts |first=Sam |date=2021 |title=Jerome Kagan, Who Tied Temperament to Biology, Dies at 92 |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2021/05/21/science/jerome-kagan-dead.html |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kao profesor psihologije na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] i član nastavnog osoblja [[Institut za složene sisteme Nove Engleske|Instituta za složene sisteme Nove Engleske]], stekao je međunarodni ugled istraživanjima [[temperament]]a, emocionalnog razvoja i ranog dječijeg razvoja.&lt;ref name=&quot;Sweeney_2010&quot;&gt;{{cite news |last=Sweeney |first=Sarah |date=2010 |title=Often, we are what we were |work=Harvard Gazette |url=https://news.harvard.edu/gazette/story/2010/04/often-we-are-what-we-were/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AggarwalSchifellite_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Aggarwal-Schifellite |first=Manisha |date=2021 |title=An instrumental scientist |work=Harvard Gazette |url=https://news.harvard.edu/gazette/story/2021/05/remembering-jerome-kagan-towering-harvard-psychologist/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Najpoznatiji je po istraživanjima koja su pokazala da je [[temperament]] prisutan od najranijeg djetinjstva i da može utjecati na obrasce ponašanja tokom kasnijeg razvoja.&lt;ref name=&quot;Kagan_Snidman_2009&quot;&gt;{{cite book |last1=Kagan |first1=Jerome |last2=Snidman |first2=Nancy |date=2009 |title=The Long Shadow of Temperament |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0674039261 |url=https://books.google.ba/books?id=Brq-4io1c6wC |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegov naučni doprinos imao je značajan utjecaj na razumijevanje bioloških osnova ličnosti, emocija i individualnih razlika među ljudima.

Godine 2002. časopis ''Review of General Psychology'' uvrstio ga je među stotinu najistaknutijih psihologa 20. vijeka, gdje je zauzeo 22. mjesto.&lt;ref name=&quot;Haggbloom_et_al_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=4. 7. 2026 |language=en |quote=U istraživanju Haggblooma i saradnika kombinovane su tri kvantitativne mjere - broj citata u stručnim časopisima, broj citata u udžbenicima i nominacije članova [[Udruženje za psihološku nauku|Udruženja za psihološku nauku]] - s tri kvalitativna pokazatelja pretvorena u numeričke vrijednosti: članstvo u [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnoj akademiji nauka]], obavljanje dužnosti predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA) i/ili dobitak APA-ine Nagrade za istaknuti naučni doprinos te učestalost korištenja prezimena naučnika kao eponima. Na osnovu ukupnog broja bodova sastavljena je konačna rang-lista.}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Jerome Kagan rođen je u [[Newark, New Jersey|Newarku]] (New Jersey), a odrastao je u [[Rahway, New Jersey|Rahwayju]]. Njegovi roditelji bili su Myrtle i Joseph Kagan.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Lindzey |editor1-first=Gardner |editor2-last=Runyan |editor2-first=William M. |date=2007 |title=A History of Psychology in Autobiography |volume=9 |publisher=American Psychological Association |isbn=978-1591477969 |url=https://books.google.com/books/about/A_History_of_Psychology_in_Autobiography.html?id=RgEQAQAAIAAJ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon završetka [[Srednja škola &quot;Rahway&quot;|Rahway High School]] 1946,&lt;ref name=&quot;RahwayHigh_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Jerome Kagan, Ph.D. RHS Class of 1946 |work=Rahway High School |date=2021 |url=http://www.rahwayhigh.com/3/miscellaneous9.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20220521082305/http://www.rahwayhigh.com/3/miscellaneous9.htm |archive-date=21. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; upisao je [[psihologija|psihologiju]], privučen željom da se bavi naučnim radom i nastavi djedovo zanimanje za proučavanje ljudske prirode.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Diplomirao je na [[Univerzitet Rutgers|Univerzitetu Rutgers]] 1950.&lt;ref name=&quot;Newcombe_et_al_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Newcombe |first1=N. S. |last2=Fox |first2=N. A. |last3=Rogoff |first3=B. |date=2022 |title=Jerome Kagan (1929–2021) |journal=American Psychologist |volume=77 |issue=4 |pages=619–620 |doi=10.1037/amp0000985 |url=https://www.psycnet.org/record/2022-34283-001 |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom studija na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] radio je kao asistent uglednog istraživača [[Frank Beach|Franka Beacha]]. Nakon što je magistrirao na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], primljen je na doktorski studij psihologije na Univerzitetu Yale, gdje je stekao doktorat.

Po završetku doktorskih studija zaposlio se na [[Državni univerzitet u Ohiju|Državnom univerzitetu u Ohiju]], gdje je započeo svoju akademsku karijeru.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Šest mjeseci kasnije, 1955, pridružio se istraživačkom timu u bolnici Američke vojske tokom [[Korejski rat|Korejskog rata]].&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Po završetku vojne službe, direktor Istraživačkog instituta Fels povjerio mu je vođenje istraživačkog projekta koji su finansirali [[Nacionalni instituti za zdravlje Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalni instituti za zdravlje]] (NIH).&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Nakon završetka tog projekta prihvatio je poziv s [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]] da učestvuje u osnivanju prvog interdisciplinarnog programa iz ljudskog razvoja.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt;

Na Univerzitetu Harvard ostao je do penzionisanja. Jedini prekid u njegovom radu bilo je odsustvo tokom akademske 1971/1972, kada je u San Marcosu provodio istraživanja o razvoju djece.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt;

Za svoj naučni doprinos dobio je brojna priznanja. [[Američko psihijatrijsko udruženje]] dodijelilo mu je Hofheimerovu nagradu 1963, dok je 1995. primio nagradu [[G. Stanley Hall]], jedno od najznačajnijih priznanja [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA).

== Istraživački rad ==

Tokom rada na Istraživačkom institutu Fels, Kagan je proučavao u kojoj mjeri osobine ispoljene u najranijem djetinjstvu mogu predvidjeti ponašanje i razvoj ličnosti u odrasloj dobi. Ispitivao je utječu li rana iskustva ispitanika na njihovu kasniju ličnost, talente i karakter.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Analizirao je sve prikupljene longitudinalne podatke, s posebnim naglaskom na rezultate testova inteligencije koji su primijenjeni tokom istraživanja.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Upoređujući podatke prikupljene u djetinjstvu s onima iz odrasle dobi, Kagan je utvrdio da ponašanje u prve tri godine života pokazuje slabu povezanost s karakteristikama u odrasloj dobi.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Rezultati studije Istraživačkog instituta Fels objavljeni su 1962. u Kaganovoj knjizi ''Birth to Maturity''.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt;

Naredno istraživanje Kagan je proveo u [[San Marcos (departman)|San Marcosu]] u [[Gvatemala|Gvatemali]]. Tokom ove studije uočio je da biološki faktori imaju izuzetno veliku ulogu u cjelokupnom, a naročito u dječijem razvoju.&lt;ref name=&quot;Kagan_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Kagan |first=J. |date=2003 |title=Biology, Context, and Developmental Inquiry |journal=Annual Review of Psychology |volume=54 |pages=1–23 |doi=10.1146/annurev.psych.54.101601.145240 |pmid=12185212 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.psych.54.101601.145240 |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Primijetio je da su djeca koja su boravila isključivo u porodičnom domu imala sporiji psihološki razvoj zbog ograničenih iskustava.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Međutim, nakon što su djeca prohodala i počela izlaziti iz doma, utvrdio je da je to zaostajanje u razvoju bilo samo privremeno, što ukazuje na to da je kognitivni rast podložan promjenama i plastičan.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt;

Kagan je 2010. učestvovao u sličnoj studiji koja je bila usmjerena na specifične dijelove mozga povezane s bihevioralnom inhibicijom kod dojenčadi. Schwartz i saradnici (2010) proveli su longitudinalno istraživanje na uzorku osamnaestogodišnjaka. Koristeći [[neuroimaging]], ispitivali su jesu li ventromedijalni ili orbitofrontalni [[Moždana kora|korteks]] povezani s visokom ili niskom reaktivnošću koju su ovi ispitanici pokazivali kada su imali četiri mjeseca. Nakon niza testova, dojenčad su podijeljena u dvije grupe: grupu s niskoreaktivnim i grupu s visokoreaktivnim temperamentom. Rezultati su pokazali da su odrasle osobe koje su kao dojenčad imale niskoreaktivni temperament imale deblji lijevi orbitofrontalni korteks u odnosu na visokoreaktivnu grupu. S druge strane, kod odraslih koji su u dojenačkom dobu klasifikovani kao visokoreaktivni, uočena je veća debljina desnog ventromedijalnog prefrontalnog korteksa.&lt;ref name=&quot;Schwartz_et_al_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwartz |first1=Carl E |last2=Kunwar |first2=Pratap S |last3=Greve |first3=Douglas N |last4=Moran |first4=Lyndsey R |last5=Viner |first5=Jane C |last6=Covino |first6=Jennifer M |last7=Kagan |first7=Jerome |last8=Stewart |first8=S Evelyn |last9=Snidman |first9=Nancy C |date=2010 |title=Structural differences in adult orbital and ventromedial prefrontal cortex predicted by infant temperament at 4 months of age |journal=Archives of General Psychiatry |volume=67 |issue=1 |pages=78–84 |doi=10.1001/archgenpsychiatry.2009.171 |pmid=20048225 |pmc=PMC2811077 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20048225/ |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom rada na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], Kagan je proučavao [[dojenčad]] do dvije godine starosti, a rezultate je objavio u knjizi ''The Second Year''.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Njegovo istraživanje otkrilo je da se između 19. i 24. mjeseca života dešavaju krupne promjene u psihološkom funkcionisanju, te da su jednogodišnja djeca osjetljiva na događaje koji odstupaju od njihovih uobičajenih iskustava.&lt;ref name=&quot;Kagan_1981&quot;&gt;{{cite book |last=Kagan |first=J. |date=1981 |title=The Second Year: The Emergence of Self Awareness |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674796638 |url=https://archive.org/details/secondyeareme00kaga |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pored toga, Kagan je ispitivao efekte boravka djece u jaslicama i vrtićima, što je bio odgovor na prijedlog američkog Kongresa o finansiranju saveznih centara za dnevnu njegu djece zaposlenih majki.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Richard Kearsley, [[Philip David Zelazo|Philip Zelazo]] i Kagan osnovali su vlastiti centar za dnevnu njegu u kineskoj četvrti u [[Boston]]u (Chinatown) te su uporedili dojenčad iz tog centra s djecom koja su boravila kod kuće s majkama.&lt;ref name=&quot;Kagan_et_al_1977&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kagan |first1=J. |last2=Kearsley |first2=R.B. |last3=Zelazo |first3=P.R |date=1977 |title=The Effects of Infant Day Care on Psychological Development |journal=Evaluation Review |volume=1 |issue=1 |pages=109–142 |doi=10.1177/0193841X7700100105 |url=https://www.researchgate.net/publication/249721026_The_Effects_of_Infant_Day_Care_On_Psychological_Development |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prateći kognitivno funkcionisanje, razvoj govora, afektivnu vezanost (privrženost), protest uslijed separacije, tempo igre, istraživanje je pokazalo minimalne razlike između djece koja su bila smještena u dnevnoj njezi i one koja su ostajala kod kuće s majkama.&lt;ref name=&quot;Kagan_et_al_1977&quot; /&gt;

== Publikacije ==

=== Članci, eseji i izvještaji ===
* ''Personality and the learning Process'' (1965)
* ''[https://www.jstor.org/stable/23082701#page_scan_tab_contents Studies of attention in the human infant]'' (1965) 
* ''Reflection-Impulsivity and Reading Ability in Primary Grade Children'' (1965)
* ''[https://psycnet.apa.org/buy/1966-04071-001 Reflection-impulsivity: The generality and dynamics of conceptual tempo]'' (1966)
* ''On the Need for Relativism'' (1967)
* ''Personal Development'' (1971)
* ''The growth of the child. Reflections on human development'' (1978)
* ''[https://archive.org/details/isbn_9780465048519 The nature of the child]'', Basic Books (1982) 
* ''[https://www.jstor.org/stable/1129793?seq=1#page_scan_tab_contents Behavioral inhibition to the unfamiliar]'' (1984) 
* ''[https://www.jstor.org/stable/1130685 The physiology and psychology of behavioral inhibition in children]'' (1987)
* ''[https://psycnet.apa.org/buy/1991-32870-001 Temperamental factors in human development]'' (1991)
* ''[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-8624.1997.tb01931.x Temperament and the reactions to unfamiliarity]'' (1997)
* ''An argument for mind'' (2006)
* ''What is emotion?: History, measures, and meanings'' (2007)
* ''In defense of Qualitative Changes in Development'' (2008)
* ''The three cultures: Natural sciences, social sciences, and the humanities in the 21st century'' (2009)
* ''Once more into the Breach'' (2010)

=== Knjige ===
* ''[https://books.google.ba/books?hl=en&amp;lr=&amp;id=tOgQao7_A9QC&amp;oi=fnd&amp;pg=PR9&amp;dq=jerome+kagan&amp;ots=SxBM0eqqrg&amp;sig=XjcTpgFlqFEWwFS5ucwvkc8Jp7Q&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=jerome%20kagan&amp;f=false Birth to maturity: A study in psychological development]'' (1962)
* ''[https://primo-pmtca01.hosted.exlibrisgroup.com/primo-explore/fulldisplay?vid=SFUL&amp;docid=01SFUL_ALMA21182951050003611&amp;lang=en_US&amp;context=L Understanding Children: Behavior, Motives, and Thought]'' (1971)
* ''[https://casbs.stanford.edu/second-year-emergence-self-awareness The Second Year: The Emergence of Self-Awareness]'' (1981)
* ''[https://books.google.ba/books?id=y_Zkcb6ZxSQC&amp;printsec=frontcover&amp;hl=ms&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Unstable Ideas: Temperament, Cognition, and Self]'' (1989)
* ''[https://archive.org/details/galensprophecyte0000kaga Galen’s prophecy: Temperament in human nature]'' (1994)
* ''[https://books.google.ba/books?id=GyxJEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Three Seductive Ideas]'' (2000)
* ''[https://books.google.ba/books?id=pIB5AgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false A Young Mind in a Growing Brain]'' (2005)
* ''[https://books.google.ba/books?id=7p4bUwMCDvcC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Developing Cultures: Essays On Cultural Change]'' (2006)
* ''[https://books.google.ba/books/about/The_Temperamental_Thread.html?id=l98lAQAAMAAJ&amp;redir_esc=y The temperamental thread. How genes, culture, time, and luck make us who we are]'' (2010)
* ''[https://www.jstor.org/stable/j.ctt1nptr4 Psychology's Ghosts: The Crisis in the Profession and the Way Back]'' (2012)
* ''[https://direct.mit.edu/books/monograph/4926/Kinds-Come-FirstAge-Gender-Class-and-Ethnicity Kinds Come First: Age, Gender, Class and Ethnicity Give Meaning to Measures]'' (2019)
* ''[https://books.google.ba/books/about/A_Trio_of_Pursuits.html?id=LL7azQEACAAJ&amp;redir_esc=y A Trio of Pursuits: Puzzles in Human Development]'' (2021)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://necsi.edu/faculty/kagan.html Službena stranica Jeromea Kagana na institutu NECSI]{{en simbol}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kagan, Jerome}}
[[Kategorija:Rođeni 1929.]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Američki razvojni psiholozi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi u 20. vijeku]]
[[Kategorija:Američki psiholozi u 21. vijeku]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Rutgers]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Yale]]
[[Kategorija:Profesori Državnog univerziteta Ohaja]]
[[Kategorija:Profesori Odsjeka za psihologiju Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Članovi Instituta za kompleksne sisteme Nove Engleske]]
[[Kategorija:Biografije, Newark (New Jersey)]]
[[Kategorija:Učenici Srednje škole Rahway]]
[[Kategorija:Članovi Nacionalne medicinske akademije]]
[[Kategorija:Dobitnici APA nagrade za istaknuti naučni doprinos psihologiji na početku karijere]]</text>
      <sha1>glvqqjxpb0dj1m3wsvyi0rtnzebqfx8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901964</id>
      <parentid>3901945</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T04:15:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3901964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18296" sha1="etmkrrll5ow6y3q9x2ivipmlo1ek5f4" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Jerome Kagan
| slika                 = 
| slika_širina          = 
| naslov                = 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1929|2|25}}
| mjesto_rođenja        = [[Newark, New Jersey|Newark]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2021|5|10|1929|2|25}}
| mjesto_smrti          = [[Chapel Hill, Sjeverna Karolina|Chapel Hill]], [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanac]]
| narodnost             = 
| etnicitet             = 
| polje                 = [[Razvojna psihologija]]
| radna_institucija     = {{Plainlist|
* [[Državni univerzitet Ohaja]]
* [[Univerzitet Harvard]]
}}
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Rutgers]] ([[Bachelor of Science|BS]])
* [[Univerzitet Harvard]] ([[Master of Arts|MA]])
* [[Univerzitet Yale]] ([[Doktor nauka|PhD]])
}}
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = {{Plainlist|
* [[Adele Diamond]]
* [[David Moore (psiholog)|David Moore]]
* [[Nora Newcombe]]
}}
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = Istraživanje temperamenta (inhibirani i neinhibirani temperament)
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = Nagrada APA za istaknuti naučni doprinos (1987)
| religija              = 
| fusnote               = 
}}
'''Jerome Kagan''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Psihologija|psiholog]] i jedan od najznačajnijih predstavnika [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]].&lt;ref name=&quot;Roberts_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Roberts |first=Sam |date=2021 |title=Jerome Kagan, Who Tied Temperament to Biology, Dies at 92 |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2021/05/21/science/jerome-kagan-dead.html |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kao profesor psihologije na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] i član nastavnog osoblja [[Institut za složene sisteme Nove Engleske|Instituta za složene sisteme Nove Engleske]], stekao je međunarodni ugled istraživanjima [[temperament]]a, emocionalnog razvoja i ranog dječijeg razvoja.&lt;ref name=&quot;Sweeney_2010&quot;&gt;{{cite news |last=Sweeney |first=Sarah |date=2010 |title=Often, we are what we were |work=Harvard Gazette |url=https://news.harvard.edu/gazette/story/2010/04/often-we-are-what-we-were/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AggarwalSchifellite_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Aggarwal-Schifellite |first=Manisha |date=2021 |title=An instrumental scientist |work=Harvard Gazette |url=https://news.harvard.edu/gazette/story/2021/05/remembering-jerome-kagan-towering-harvard-psychologist/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Najpoznatiji je po istraživanjima koja su pokazala da je [[temperament]] prisutan od najranijeg djetinjstva i da može utjecati na obrasce ponašanja tokom kasnijeg razvoja.&lt;ref name=&quot;Kagan_Snidman_2009&quot;&gt;{{cite book |last1=Kagan |first1=Jerome |last2=Snidman |first2=Nancy |date=2009 |title=The Long Shadow of Temperament |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0674039261 |url=https://books.google.ba/books?id=Brq-4io1c6wC |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegov naučni doprinos imao je značajan utjecaj na razumijevanje bioloških osnova ličnosti, emocija i individualnih razlika među ljudima.

Godine 2002. časopis ''Review of General Psychology'' uvrstio ga je među stotinu najistaknutijih psihologa 20. vijeka, gdje je zauzeo 22. mjesto.&lt;ref name=&quot;Haggbloom_et_al_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=4. 7. 2026 |language=en |quote=U istraživanju Haggblooma i saradnika kombinovane su tri kvantitativne mjere - broj citata u stručnim časopisima, broj citata u udžbenicima i nominacije članova [[Udruženje za psihološku nauku|Udruženja za psihološku nauku]] - s tri kvalitativna pokazatelja pretvorena u numeričke vrijednosti: članstvo u [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnoj akademiji nauka]], obavljanje dužnosti predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA) i/ili dobitak APA-ine Nagrade za istaknuti naučni doprinos te učestalost korištenja prezimena naučnika kao eponima. Na osnovu ukupnog broja bodova sastavljena je konačna rang-lista.}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Jerome Kagan rođen je u [[Newark, New Jersey|Newarku]] (New Jersey), a odrastao je u [[Rahway, New Jersey|Rahwayju]]. Njegovi roditelji bili su Myrtle i Joseph Kagan.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Lindzey |editor1-first=Gardner |editor2-last=Runyan |editor2-first=William M. |date=2007 |title=A History of Psychology in Autobiography |volume=9 |publisher=American Psychological Association |isbn=978-1591477969 |url=https://books.google.com/books/about/A_History_of_Psychology_in_Autobiography.html?id=RgEQAQAAIAAJ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon završetka [[Srednja škola &quot;Rahway&quot;|Rahway High School]] 1946,&lt;ref name=&quot;RahwayHigh_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Jerome Kagan, Ph.D. RHS Class of 1946 |work=Rahway High School |date=2021 |url=http://www.rahwayhigh.com/3/miscellaneous9.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20220521082305/http://www.rahwayhigh.com/3/miscellaneous9.htm |archive-date=21. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; upisao je [[psihologija|psihologiju]], privučen željom da se bavi naučnim radom i nastavi djedovo zanimanje za proučavanje ljudske prirode.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Diplomirao je na [[Univerzitet Rutgers|Univerzitetu Rutgers]] 1950.&lt;ref name=&quot;Newcombe_et_al_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Newcombe |first1=N. S. |last2=Fox |first2=N. A. |last3=Rogoff |first3=B. |date=2022 |title=Jerome Kagan (1929–2021) |journal=American Psychologist |volume=77 |issue=4 |pages=619–620 |doi=10.1037/amp0000985 |url=https://www.psycnet.org/record/2022-34283-001 |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom studija na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] radio je kao asistent uglednog istraživača [[Frank Beach|Franka Beacha]]. Nakon što je magistrirao na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], primljen je na doktorski studij psihologije na Univerzitetu Yale, gdje je stekao doktorat.

Po završetku doktorskih studija zaposlio se na [[Državni univerzitet u Ohiju|Državnom univerzitetu u Ohiju]], gdje je započeo svoju akademsku karijeru.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Šest mjeseci kasnije, 1955, pridružio se istraživačkom timu u bolnici Američke vojske tokom [[Korejski rat|Korejskog rata]].&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Po završetku vojne službe, direktor Istraživačkog instituta Fels povjerio mu je vođenje istraživačkog projekta koji su finansirali [[Nacionalni instituti za zdravlje Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalni instituti za zdravlje]] (NIH).&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Nakon završetka tog projekta prihvatio je poziv s [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]] da učestvuje u osnivanju prvog interdisciplinarnog programa iz ljudskog razvoja.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt;

Na Univerzitetu Harvard ostao je do penzionisanja. Jedini prekid u njegovom radu bilo je odsustvo tokom akademske 1971/1972, kada je u San Marcosu provodio istraživanja o razvoju djece.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt;

Za svoj naučni doprinos dobio je brojna priznanja. [[Američko psihijatrijsko udruženje]] dodijelilo mu je Hofheimerovu nagradu 1963, dok je 1995. primio nagradu [[G. Stanley Hall]], jedno od najznačajnijih priznanja [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA).

== Istraživački rad ==

Tokom rada na Istraživačkom institutu Fels, Kagan je proučavao u kojoj mjeri osobine ispoljene u najranijem djetinjstvu mogu predvidjeti ponašanje i razvoj ličnosti u odrasloj dobi. Ispitivao je utječu li rana iskustva ispitanika na njihovu kasniju ličnost, talente i karakter.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Analizirao je sve prikupljene longitudinalne podatke, s posebnim naglaskom na rezultate testova inteligencije koji su primijenjeni tokom istraživanja.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Upoređujući podatke prikupljene u djetinjstvu s onima iz odrasle dobi, Kagan je utvrdio da ponašanje u prve tri godine života pokazuje slabu povezanost s karakteristikama u odrasloj dobi.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Rezultati studije Istraživačkog instituta Fels objavljeni su 1962. u Kaganovoj knjizi ''Birth to Maturity''.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt;

Naredno istraživanje Kagan je proveo u [[San Marcos (departman)|San Marcosu]] u [[Gvatemala|Gvatemali]]. Tokom ove studije uočio je da biološki faktori imaju izuzetno veliku ulogu u cjelokupnom, a naročito u dječijem razvoju.&lt;ref name=&quot;Kagan_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Kagan |first=J. |date=2003 |title=Biology, Context, and Developmental Inquiry |journal=Annual Review of Psychology |volume=54 |pages=1–23 |doi=10.1146/annurev.psych.54.101601.145240 |pmid=12185212 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.psych.54.101601.145240 |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Primijetio je da su djeca koja su boravila isključivo u porodičnom domu imala sporiji psihološki razvoj zbog ograničenih iskustava.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Međutim, nakon što su djeca prohodala i počela izlaziti iz doma, utvrdio je da je to zaostajanje u razvoju bilo samo privremeno, što ukazuje na to da je kognitivni rast podložan promjenama i plastičan.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt;

Kagan je 2010. učestvovao u sličnoj studiji koja je bila usmjerena na specifične dijelove mozga povezane s bihevioralnom inhibicijom kod dojenčadi. Schwartz i saradnici (2010) proveli su longitudinalno istraživanje na uzorku osamnaestogodišnjaka. Koristeći [[neuroimaging]], ispitivali su jesu li ventromedijalni ili orbitofrontalni [[Moždana kora|korteks]] povezani s visokom ili niskom reaktivnošću koju su ovi ispitanici pokazivali kada su imali četiri mjeseca. Nakon niza testova, dojenčad su podijeljena u dvije grupe: grupu s niskoreaktivnim i grupu s visokoreaktivnim temperamentom. Rezultati su pokazali da su odrasle osobe koje su kao dojenčad imale niskoreaktivni temperament imale deblji lijevi orbitofrontalni korteks u odnosu na visokoreaktivnu grupu. S druge strane, kod odraslih koji su u dojenačkom dobu klasifikovani kao visokoreaktivni, uočena je veća debljina desnog ventromedijalnog prefrontalnog korteksa.&lt;ref name=&quot;Schwartz_et_al_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwartz |first1=Carl E |last2=Kunwar |first2=Pratap S |last3=Greve |first3=Douglas N |last4=Moran |first4=Lyndsey R |last5=Viner |first5=Jane C |last6=Covino |first6=Jennifer M |last7=Kagan |first7=Jerome |last8=Stewart |first8=S Evelyn |last9=Snidman |first9=Nancy C |date=2010 |title=Structural differences in adult orbital and ventromedial prefrontal cortex predicted by infant temperament at 4 months of age |journal=Archives of General Psychiatry |volume=67 |issue=1 |pages=78–84 |doi=10.1001/archgenpsychiatry.2009.171 |pmid=20048225 |pmc=PMC2811077 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20048225/ |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom rada na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], Kagan je proučavao [[dojenčad]] do dvije godine starosti, a rezultate je objavio u knjizi ''The Second Year''.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Njegovo istraživanje otkrilo je da se između 19. i 24. mjeseca života dešavaju krupne promjene u psihološkom funkcionisanju, te da su jednogodišnja djeca osjetljiva na događaje koji odstupaju od njihovih uobičajenih iskustava.&lt;ref name=&quot;Kagan_1981&quot;&gt;{{cite book |last=Kagan |first=J. |date=1981 |title=The Second Year: The Emergence of Self Awareness |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674796638 |url=https://archive.org/details/secondyeareme00kaga |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pored toga, Kagan je ispitivao efekte boravka djece u jaslicama i vrtićima, što je bio odgovor na prijedlog američkog Kongresa o finansiranju saveznih centara za dnevnu njegu djece zaposlenih majki.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Richard Kearsley, [[Philip David Zelazo|Philip Zelazo]] i Kagan osnovali su vlastiti centar za dnevnu njegu u kineskoj četvrti u [[Boston]]u (Chinatown) te su uporedili dojenčad iz tog centra s djecom koja su boravila kod kuće s majkama.&lt;ref name=&quot;Kagan_et_al_1977&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kagan |first1=J. |last2=Kearsley |first2=R.B. |last3=Zelazo |first3=P.R |date=1977 |title=The Effects of Infant Day Care on Psychological Development |journal=Evaluation Review |volume=1 |issue=1 |pages=109–142 |doi=10.1177/0193841X7700100105 |url=https://www.researchgate.net/publication/249721026_The_Effects_of_Infant_Day_Care_On_Psychological_Development |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prateći kognitivno funkcionisanje, razvoj govora, afektivnu vezanost (privrženost), protest uslijed separacije, tempo igre, istraživanje je pokazalo minimalne razlike između djece koja su bila smještena u dnevnoj njezi i one koja su ostajala kod kuće s majkama.&lt;ref name=&quot;Kagan_et_al_1977&quot; /&gt;

== Publikacije ==

=== Članci, eseji i izvještaji ===
* ''Personality and the learning Process'' (1965)
* ''[https://www.jstor.org/stable/23082701#page_scan_tab_contents Studies of attention in the human infant]'' (1965) 
* ''Reflection-Impulsivity and Reading Ability in Primary Grade Children'' (1965)
* ''[https://psycnet.apa.org/buy/1966-04071-001 Reflection-impulsivity: The generality and dynamics of conceptual tempo]'' (1966)
* ''On the Need for Relativism'' (1967)
* ''Personal Development'' (1971)
* ''The growth of the child. Reflections on human development'' (1978)
* ''[https://archive.org/details/isbn_9780465048519 The nature of the child]'', Basic Books (1982) 
* ''[https://www.jstor.org/stable/1129793?seq=1#page_scan_tab_contents Behavioral inhibition to the unfamiliar]'' (1984) 
* ''[https://www.jstor.org/stable/1130685 The physiology and psychology of behavioral inhibition in children]'' (1987)
* ''[https://psycnet.apa.org/buy/1991-32870-001 Temperamental factors in human development]'' (1991)
* ''[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-8624.1997.tb01931.x Temperament and the reactions to unfamiliarity]'' (1997)
* ''An argument for mind'' (2006)
* ''What is emotion?: History, measures, and meanings'' (2007)
* ''In defense of Qualitative Changes in Development'' (2008)
* ''The three cultures: Natural sciences, social sciences, and the humanities in the 21st century'' (2009)
* ''Once more into the Breach'' (2010)

=== Knjige ===
* ''[https://books.google.ba/books?hl=en&amp;lr=&amp;id=tOgQao7_A9QC&amp;oi=fnd&amp;pg=PR9&amp;dq=jerome+kagan&amp;ots=SxBM0eqqrg&amp;sig=XjcTpgFlqFEWwFS5ucwvkc8Jp7Q&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=jerome%20kagan&amp;f=false Birth to maturity: A study in psychological development]'' (1962)
* ''[https://primo-pmtca01.hosted.exlibrisgroup.com/primo-explore/fulldisplay?vid=SFUL&amp;docid=01SFUL_ALMA21182951050003611&amp;lang=en_US&amp;context=L Understanding Children: Behavior, Motives, and Thought]'' (1971)
* ''[https://casbs.stanford.edu/second-year-emergence-self-awareness The Second Year: The Emergence of Self-Awareness]'' (1981)
* ''[https://books.google.ba/books?id=y_Zkcb6ZxSQC&amp;printsec=frontcover&amp;hl=ms&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Unstable Ideas: Temperament, Cognition, and Self]'' (1989)
* ''[https://archive.org/details/galensprophecyte0000kaga Galen’s prophecy: Temperament in human nature]'' (1994)
* ''[https://books.google.ba/books?id=GyxJEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Three Seductive Ideas]'' (2000)
* ''[https://books.google.ba/books?id=pIB5AgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false A Young Mind in a Growing Brain]'' (2005)
* ''[https://books.google.ba/books?id=7p4bUwMCDvcC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Developing Cultures: Essays On Cultural Change]'' (2006)
* ''[https://books.google.ba/books/about/The_Temperamental_Thread.html?id=l98lAQAAMAAJ&amp;redir_esc=y The temperamental thread. How genes, culture, time, and luck make us who we are]'' (2010)
* ''[https://www.jstor.org/stable/j.ctt1nptr4 Psychology's Ghosts: The Crisis in the Profession and the Way Back]'' (2012)
* ''[https://direct.mit.edu/books/monograph/4926/Kinds-Come-FirstAge-Gender-Class-and-Ethnicity Kinds Come First: Age, Gender, Class and Ethnicity Give Meaning to Measures]'' (2019)
* ''[https://books.google.ba/books/about/A_Trio_of_Pursuits.html?id=LL7azQEACAAJ&amp;redir_esc=y A Trio of Pursuits: Puzzles in Human Development]'' (2021)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://necsi.edu/jerome-kagan Jerome Kagan] na sajtu instituta NECSI

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kagan, Jerome}}
[[Kategorija:Rođeni 1929.]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Američki razvojni psiholozi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi u 20. vijeku]]
[[Kategorija:Američki psiholozi u 21. vijeku]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Rutgers]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Yale]]
[[Kategorija:Profesori Državnog univerziteta Ohaja]]
[[Kategorija:Profesori Odsjeka za psihologiju Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Članovi Instituta za kompleksne sisteme Nove Engleske]]
[[Kategorija:Biografije, Newark (New Jersey)]]
[[Kategorija:Učenici Srednje škole Rahway]]
[[Kategorija:Članovi Nacionalne medicinske akademije]]
[[Kategorija:Dobitnici APA nagrade za istaknuti naučni doprinos psihologiji na početku karijere]]</text>
      <sha1>etmkrrll5ow6y3q9x2ivipmlo1ek5f4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3902003</id>
      <parentid>3901964</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T10:20:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Završen prijevod cijelog teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3902003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25072" sha1="ore5h06bnev0blavkpfemwtawai10cn" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Jerome Kagan
| slika                 = 
| slika_širina          = 
| naslov                = 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1929|2|25}}
| mjesto_rođenja        = [[Newark, New Jersey|Newark]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2021|5|10|1929|2|25}}
| mjesto_smrti          = [[Chapel Hill, Sjeverna Karolina|Chapel Hill]], [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanac]]
| narodnost             = 
| etnicitet             = 
| polje                 = [[Razvojna psihologija]]
| radna_institucija     = {{Plainlist|
* [[Državni univerzitet Ohaja]]
* [[Univerzitet Harvard]]
}}
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Rutgers]] ([[Bachelor of Science|BS]])
* [[Univerzitet Harvard]] ([[Master of Arts|MA]])
* [[Univerzitet Yale]] ([[Doktor nauka|PhD]])
}}
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = {{Plainlist|
* [[Adele Diamond]]
* [[David Moore (psiholog)|David Moore]]
* [[Nora Newcombe]]
}}
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = Istraživanje temperamenta (inhibirani i neinhibirani temperament)
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = Nagrada APA za istaknuti naučni doprinos (1987)
| religija              = 
| fusnote               = 
}}
'''Jerome Kagan''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Psihologija|psiholog]] i jedan od najznačajnijih predstavnika [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]].&lt;ref name=&quot;Roberts_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Roberts |first=Sam |date=2021 |title=Jerome Kagan, Who Tied Temperament to Biology, Dies at 92 |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2021/05/21/science/jerome-kagan-dead.html |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kao profesor psihologije na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] i član nastavnog osoblja [[Institut za složene sisteme Nove Engleske|Instituta za složene sisteme Nove Engleske]], stekao je međunarodni ugled istraživanjima [[temperament]]a, emocionalnog razvoja i ranog dječijeg razvoja.&lt;ref name=&quot;Sweeney_2010&quot;&gt;{{cite news |last=Sweeney |first=Sarah |date=2010 |title=Often, we are what we were |work=Harvard Gazette |url=https://news.harvard.edu/gazette/story/2010/04/often-we-are-what-we-were/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AggarwalSchifellite_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Aggarwal-Schifellite |first=Manisha |date=2021 |title=An instrumental scientist |work=Harvard Gazette |url=https://news.harvard.edu/gazette/story/2021/05/remembering-jerome-kagan-towering-harvard-psychologist/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Najpoznatiji je po istraživanjima koja su pokazala da je [[temperament]] prisutan od najranijeg djetinjstva i da može utjecati na obrasce ponašanja tokom kasnijeg razvoja.&lt;ref name=&quot;Kagan_Snidman_2009&quot;&gt;{{cite book |last1=Kagan |first1=Jerome |last2=Snidman |first2=Nancy |date=2009 |title=The Long Shadow of Temperament |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0674039261 |url=https://books.google.ba/books?id=Brq-4io1c6wC |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegov naučni doprinos imao je značajan utjecaj na razumijevanje bioloških osnova ličnosti, emocija i individualnih razlika među ljudima.

Godine 2002. časopis ''Review of General Psychology'' uvrstio ga je među stotinu najistaknutijih psihologa 20. vijeka, gdje je zauzeo 22. mjesto.&lt;ref name=&quot;Haggbloom_et_al_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=4. 7. 2026 |language=en |quote=U istraživanju Haggblooma i saradnika kombinovane su tri kvantitativne mjere - broj citata u stručnim časopisima, broj citata u udžbenicima i nominacije članova [[Udruženje za psihološku nauku|Udruženja za psihološku nauku]] - s tri kvalitativna pokazatelja pretvorena u numeričke vrijednosti: članstvo u [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnoj akademiji nauka]], obavljanje dužnosti predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA) i/ili dobitak APA-ine Nagrade za istaknuti naučni doprinos te učestalost korištenja prezimena naučnika kao eponima. Na osnovu ukupnog broja bodova sastavljena je konačna rang-lista.}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Jerome Kagan rođen je u [[Newark, New Jersey|Newarku]] (New Jersey), a odrastao je u [[Rahway, New Jersey|Rahwayju]]. Njegovi roditelji bili su Myrtle i Joseph Kagan.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Lindzey |editor1-first=Gardner |editor2-last=Runyan |editor2-first=William M. |date=2007 |title=A History of Psychology in Autobiography |volume=9 |publisher=American Psychological Association |isbn=978-1591477969 |url=https://books.google.com/books/about/A_History_of_Psychology_in_Autobiography.html?id=RgEQAQAAIAAJ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon završetka [[Srednja škola &quot;Rahway&quot;|Rahway High School]] 1946,&lt;ref name=&quot;RahwayHigh_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Jerome Kagan, Ph.D. RHS Class of 1946 |work=Rahway High School |date=2021 |url=http://www.rahwayhigh.com/3/miscellaneous9.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20220521082305/http://www.rahwayhigh.com/3/miscellaneous9.htm |archive-date=21. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; upisao je [[psihologija|psihologiju]], privučen željom da se bavi naučnim radom i nastavi djedovo zanimanje za proučavanje ljudske prirode.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Diplomirao je na [[Univerzitet Rutgers|Univerzitetu Rutgers]] 1950.&lt;ref name=&quot;Newcombe_et_al_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Newcombe |first1=N. S. |last2=Fox |first2=N. A. |last3=Rogoff |first3=B. |date=2022 |title=Jerome Kagan (1929–2021) |journal=American Psychologist |volume=77 |issue=4 |pages=619–620 |doi=10.1037/amp0000985 |url=https://www.psycnet.org/record/2022-34283-001 |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom studija na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] radio je kao asistent uglednog istraživača [[Frank Beach|Franka Beacha]]. Nakon što je magistrirao na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], primljen je na doktorski studij psihologije na Univerzitetu Yale, gdje je stekao doktorat.

Po završetku doktorskih studija zaposlio se na [[Državni univerzitet u Ohiju|Državnom univerzitetu u Ohiju]], gdje je započeo svoju akademsku karijeru.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Šest mjeseci kasnije, 1955, pridružio se istraživačkom timu u bolnici Američke vojske tokom [[Korejski rat|Korejskog rata]].&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Po završetku vojne službe, direktor Istraživačkog instituta Fels povjerio mu je vođenje istraživačkog projekta koji su finansirali [[Nacionalni instituti za zdravlje Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalni instituti za zdravlje]] (NIH).&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Nakon završetka tog projekta prihvatio je poziv s [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]] da učestvuje u osnivanju prvog interdisciplinarnog programa iz ljudskog razvoja.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt;

Na Univerzitetu Harvard ostao je do penzionisanja. Jedini prekid u njegovom radu bilo je odsustvo tokom akademske 1971/1972, kada je u San Marcosu provodio istraživanja o razvoju djece.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt;

Za svoj naučni doprinos dobio je brojna priznanja. [[Američko psihijatrijsko udruženje]] dodijelilo mu je Hofheimerovu nagradu 1963, dok je 1995. primio nagradu [[G. Stanley Hall]], jedno od najznačajnijih priznanja [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA).

== Istraživački rad ==

Tokom rada na Istraživačkom institutu Fels, Kagan je proučavao u kojoj mjeri osobine ispoljene u najranijem djetinjstvu mogu predvidjeti ponašanje i razvoj ličnosti u odrasloj dobi. Ispitivao je utječu li rana iskustva ispitanika na njihovu kasniju ličnost, talente i karakter.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Analizirao je sve prikupljene longitudinalne podatke, s posebnim naglaskom na rezultate testova inteligencije koji su primijenjeni tokom istraživanja.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Upoređujući podatke prikupljene u djetinjstvu s onima iz odrasle dobi, Kagan je utvrdio da ponašanje u prve tri godine života pokazuje slabu povezanost s karakteristikama u odrasloj dobi.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Rezultati studije Istraživačkog instituta Fels objavljeni su 1962. u Kaganovoj knjizi ''Birth to Maturity''.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt;

Naredno istraživanje Kagan je proveo u [[San Marcos (departman)|San Marcosu]] u [[Gvatemala|Gvatemali]]. Tokom ove studije uočio je da biološki faktori imaju izuzetno veliku ulogu u cjelokupnom, a naročito u dječijem razvoju.&lt;ref name=&quot;Kagan_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Kagan |first=J. |date=2003 |title=Biology, Context, and Developmental Inquiry |journal=Annual Review of Psychology |volume=54 |pages=1–23 |doi=10.1146/annurev.psych.54.101601.145240 |pmid=12185212 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.psych.54.101601.145240 |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Primijetio je da su djeca koja su boravila isključivo u porodičnom domu imala sporiji psihološki razvoj zbog ograničenih iskustava.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Međutim, nakon što su djeca prohodala i počela izlaziti iz doma, utvrdio je da je to zaostajanje u razvoju bilo samo privremeno, što ukazuje na to da je kognitivni rast podložan promjenama i plastičan.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt;

Kagan je 2010. učestvovao u sličnoj studiji koja je bila usmjerena na specifične dijelove mozga povezane s bihevioralnom inhibicijom kod dojenčadi. Schwartz i saradnici (2010) proveli su longitudinalno istraživanje na uzorku osamnaestogodišnjaka. Koristeći [[neuroimaging]], ispitivali su jesu li ventromedijalni ili orbitofrontalni [[Moždana kora|korteks]] povezani s visokom ili niskom reaktivnošću koju su ovi ispitanici pokazivali kada su imali četiri mjeseca. Nakon niza testova, dojenčad su podijeljena u dvije grupe: grupu s niskoreaktivnim i grupu s visokoreaktivnim temperamentom. Rezultati su pokazali da su odrasle osobe koje su kao dojenčad imale niskoreaktivni temperament imale deblji lijevi orbitofrontalni korteks u odnosu na visokoreaktivnu grupu. S druge strane, kod odraslih koji su u dojenačkom dobu klasifikovani kao visokoreaktivni, uočena je veća debljina desnog ventromedijalnog prefrontalnog korteksa.&lt;ref name=&quot;Schwartz_et_al_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwartz |first1=Carl E |last2=Kunwar |first2=Pratap S |last3=Greve |first3=Douglas N |last4=Moran |first4=Lyndsey R |last5=Viner |first5=Jane C |last6=Covino |first6=Jennifer M |last7=Kagan |first7=Jerome |last8=Stewart |first8=S Evelyn |last9=Snidman |first9=Nancy C |date=2010 |title=Structural differences in adult orbital and ventromedial prefrontal cortex predicted by infant temperament at 4 months of age |journal=Archives of General Psychiatry |volume=67 |issue=1 |pages=78–84 |doi=10.1001/archgenpsychiatry.2009.171 |pmid=20048225 |pmc=PMC2811077 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20048225/ |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom rada na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], Kagan je proučavao [[dojenčad]] do dvije godine starosti, a rezultate je objavio u knjizi ''The Second Year''.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Njegovo istraživanje otkrilo je da se između 19. i 24. mjeseca života dešavaju krupne promjene u psihološkom funkcionisanju, te da su jednogodišnja djeca osjetljiva na događaje koji odstupaju od njihovih uobičajenih iskustava.&lt;ref name=&quot;Kagan_1981&quot;&gt;{{cite book |last=Kagan |first=J. |date=1981 |title=The Second Year: The Emergence of Self Awareness |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674796638 |url=https://archive.org/details/secondyeareme00kaga |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pored toga, Kagan je ispitivao efekte boravka djece u jaslicama i vrtićima, što je bio odgovor na prijedlog američkog Kongresa o finansiranju saveznih centara za dnevnu njegu djece zaposlenih majki.&lt;ref name=&quot;Lindzey_Runyan_2007&quot; /&gt; Richard Kearsley, [[Philip David Zelazo|Philip Zelazo]] i Kagan osnovali su vlastiti centar za dnevnu njegu u kineskoj četvrti u [[Boston]]u (Chinatown) te su uporedili dojenčad iz tog centra s djecom koja su boravila kod kuće s majkama.&lt;ref name=&quot;Kagan_et_al_1977&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kagan |first1=J. |last2=Kearsley |first2=R.B. |last3=Zelazo |first3=P.R |date=1977 |title=The Effects of Infant Day Care on Psychological Development |journal=Evaluation Review |volume=1 |issue=1 |pages=109–142 |doi=10.1177/0193841X7700100105 |url=https://www.researchgate.net/publication/249721026_The_Effects_of_Infant_Day_Care_On_Psychological_Development |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prateći kognitivno funkcionisanje, razvoj govora, afektivnu vezanost (privrženost), protest uslijed separacije, tempo igre, istraživanje je pokazalo minimalne razlike između djece koja su bila smještena u dnevnoj njezi i one koja su ostajala kod kuće s majkama.&lt;ref name=&quot;Kagan_et_al_1977&quot; /&gt;

== Emocije ==

Kagan je smatrao da su emocije psihološki fenomeni zasnovani na moždanim procesima te da svaka emocija nastaje kao rezultat međudjelovanja konteksta, lične historije i bioloških predispozicija pojedinca.&lt;ref name=&quot;Kagan_2010&quot;&gt;{{cite journal |last=Kagan |first=J. |date=2010 |title=Once more into the Breach |journal=Emotion Review |volume=2 |issue=2 |pages=91–99 |doi=10.1177/1754073909353950 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1754073909353950 |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema njegovom modelu, emocije se razvijaju kroz četiri međusobno povezana procesa: nastanak određenog moždanog stanja izazvanog podražajem, prepoznavanje promjena u tjelesnim reakcijama, procjenu tih tjelesnih promjena te njihovo ispoljavanje kroz [[Facijalna ekspresija|facijalnu ekspresiju]], mišićnu napetost i druge vidljive oblike ponašanja.&lt;ref name=&quot;Kagan_2010&quot; /&gt; Intenzitet i način ispoljavanja emocija razlikuju se među pojedincima, mijenjaju se tokom životnog vijeka i zavise od situacije u kojoj se određena emocija javlja.&lt;ref name=&quot;Kagan_2010&quot; /&gt;

Kagan je također kritički posmatrao oslanjanje na verbalne iskaze ispitanika prilikom proučavanja emocija.&lt;ref name=&quot;Kagan_2010&quot; /&gt; Smatrao je da je jezik nedovoljno precizan za opisivanje svih emocionalnih stanja, jer ne raspolaže dovoljnim brojem riječi kojima bi se izrazile njihove nijanse, intenzitet i kvalitativne razlike. Pored toga, ukazivao je da prevođenje izraza za emocije iz jednog jezika u drugi često dovodi do promjena značenja i gubitka preciznosti.&lt;ref name=&quot;Kagan_2010&quot; /&gt;

Zbog toga je zagovarao veću terminološku preciznost u istraživanju emocija i smatrao da bi naučnici trebali izbjegavati korištenje pojedinačnih naziva emocija, poput ''straha'', bez dodatnog objašnjenja. Umjesto toga, predlagao je da se emocionalni procesi opisuju potpunim rečenicama koje jasno prikazuju okolnosti nastanka, fiziološke promjene i ponašanje pojedinca.&lt;ref name=&quot;Biess_Gross_2014&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Biess |editor1-first=Frank |editor2-last=Gross |editor2-first=Daniel M. |date=2014 |title=Science and Emotions after 1945: A Transatlantic Perspective |edition=reprint |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0226126340 |url=https://books.google.ba/books/about/Science_and_Emotions_after_1945.html?id=zKgAnwEACAAJ |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Temperament ===

Kagan je [[Temperament|temperament]] definisao kao:

{{Citat|Temperament se odnosi na stabilne obrasce ponašanja i emocionalnih reakcija koji se javljaju rano u životu i djelimično su određeni genetskom osnovom.&lt;ref name=&quot;Kagan_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Kagan |first=J. |date=1994 |title=Galen's Prophecy: Temperament in Human Nature |publisher=Basic Books |isbn=9780465084050 |url=https://archive.org/details/galensprophecyte0000kaga |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

Proučavanje temperamenta predstavlja područje po kojem je Kagan najpoznatiji. Tim istraživanjima intenzivnije se posvetio nakon rada u Gvatemali, pri čemu se posebno bavio ispitivanjem [[strah]]a i zabrinutosti kod djece.&lt;ref name=&quot;PearsonEducation_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Jerome Kagan |work=Pearson Education |date=2016 |url=http://wps.prenhall.com/wps/media/objects/1931/1977702/html/theo8.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170852/http://wps.prenhall.com/wps/media/objects/1931/1977702/html/theo8.html |archive-date=3. 3. 2016 |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu svojih istraživanja razlikovao je dva osnovna tipa temperamenta: inhibirani i neinhibirani.&lt;ref name=&quot;Kagan_1994&quot; /&gt; Inhibirani temperament karakterišu stidljivost, povučenost i izraženiji strah u nepoznatim situacijama, dok se neinhibirani temperament povezuje sa slobodnijim, društvenijim i otvorenijim ponašanjem.&lt;ref name=&quot;Kagan_1994&quot; /&gt;

Kagan je utvrdio da dojenčad s inhibiranim temperamentom već u četvrtom mjesecu života češće pokazuje uznemirenost i intenzivnije reaguje na nove podražaje, poput igračaka jarkih boja. Istovremeno, kod ove djece je uočena izraženija fiziološka pobuđenost na situacije koje jedva izazivaju reakciju kod neinhibirane dojenčadi.&lt;ref name=&quot;Shaffer_Kipp_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Shaffer |first1=David |last2=Kipp |first2=Katherine |date=2006 |title=Developmental Psychology: Childhood and Adolescence |edition=7. |publisher=Cengage Learning |isbn=978-0534632526 |url=https://books.google.ba/books/about/Developmental_Psychology_Childhood_and_A.html?id=lf-HfoTBkv0C |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U svojim prvim radovima o bihevioralnoj inhibiciji Kagan je povezao nalaze iz [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]] s istraživanjima iz [[Neuronauka|neuronauke]], posebno s radovima [[Joseph E. LeDoux|Josepha LeDouxa]] i Michaela Davisa, koji su proučavali neurobiološke mehanizme [[strah]]a i emocionalnog reagovanja.&lt;ref name=&quot;Zentner_Shiner_2015&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Zentner |editor1-first=Marcel |editor2-last=Shiner |editor2-first=Rebecca |date=2015 |title=Handbook of Temperament |publisher=The Guilford Press |page=347 |isbn=9781462506484 |url=https://lumsa.it/sites/default/files/UTENTI/u667/Marcel%20Zentner,%20Rebecca%20L.%20Shiner%20(eds.)-Handbook%20of%20Temperament-The%20Guilford%20Press%20(2012)%20(1).pdf |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kagan i saradnici su 2008. proveli longitudinalno istraživanje kako bi ispitali može li se bihevioralna inhibicija u odrasloj dobi predvidjeti na osnovu ponašanja u dojenačkom periodu.&lt;ref name=&quot;Moehler_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Moehler |first1=E. |last2=Kagan |first2=J. |last3=Oelkers-Ax |first3=R. |last4=Brunner |first4=R. |last5=Poustka |first5=L. |last6=Haffner |first6=J. |last7=Resch |first7=F. |date=2008 |title=Infant Predictors of Behavioral Inhibition |journal=British Journal of Developmental Psychology |volume=26 |issue=1 |pages=145–150 |doi=10.1348/026151007x206767 |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1348/026151007X206767 |access-date=5. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rezultati su pokazali da učestalost motoričke aktivnosti i intenzitet [[plač]]a u dojenačkom dobu mogu biti pokazatelji kasnije bihevioralne inhibicije. Istovremeno, Kagan je smatrao da temperament nije nepromjenjiva osobina te da se njegov razvoj odvija pod zajedničkim utjecajem nasljednih i okolinskih faktora. Zbog toga rani temperament ne određuje unaprijed kasnije ponašanje, već predstavlja predispoziciju čiji će se ishod oblikovati kroz interakciju djeteta s okolinom.&lt;ref name=&quot;PearsonEducation_2016&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kagan_1994&quot; /&gt;

== Publikacije ==

=== Članci, eseji i izvještaji ===
* ''Personality and the learning Process'' (1965)
* ''[https://www.jstor.org/stable/23082701#page_scan_tab_contents Studies of attention in the human infant]'' (1965) 
* ''Reflection-Impulsivity and Reading Ability in Primary Grade Children'' (1965)
* ''[https://psycnet.apa.org/buy/1966-04071-001 Reflection-impulsivity: The generality and dynamics of conceptual tempo]'' (1966)
* ''On the Need for Relativism'' (1967)
* ''Personal Development'' (1971)
* ''The growth of the child. Reflections on human development'' (1978)
* ''[https://archive.org/details/isbn_9780465048519 The nature of the child]'', Basic Books (1982) 
* ''[https://www.jstor.org/stable/1129793?seq=1#page_scan_tab_contents Behavioral inhibition to the unfamiliar]'' (1984) 
* ''[https://www.jstor.org/stable/1130685 The physiology and psychology of behavioral inhibition in children]'' (1987)
* ''[https://psycnet.apa.org/buy/1991-32870-001 Temperamental factors in human development]'' (1991)
* ''[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-8624.1997.tb01931.x Temperament and the reactions to unfamiliarity]'' (1997)
* ''An argument for mind'' (2006)
* ''What is emotion?: History, measures, and meanings'' (2007)
* ''In defense of Qualitative Changes in Development'' (2008)
* ''The three cultures: Natural sciences, social sciences, and the humanities in the 21st century'' (2009)
* ''Once more into the Breach'' (2010)

=== Knjige ===
* ''[https://books.google.ba/books?hl=en&amp;lr=&amp;id=tOgQao7_A9QC&amp;oi=fnd&amp;pg=PR9&amp;dq=jerome+kagan&amp;ots=SxBM0eqqrg&amp;sig=XjcTpgFlqFEWwFS5ucwvkc8Jp7Q&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=jerome%20kagan&amp;f=false Birth to maturity: A study in psychological development]'' (1962)
* ''[https://primo-pmtca01.hosted.exlibrisgroup.com/primo-explore/fulldisplay?vid=SFUL&amp;docid=01SFUL_ALMA21182951050003611&amp;lang=en_US&amp;context=L Understanding Children: Behavior, Motives, and Thought]'' (1971)
* ''[https://casbs.stanford.edu/second-year-emergence-self-awareness The Second Year: The Emergence of Self-Awareness]'' (1981)
* ''[https://books.google.ba/books?id=y_Zkcb6ZxSQC&amp;printsec=frontcover&amp;hl=ms&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Unstable Ideas: Temperament, Cognition, and Self]'' (1989)
* ''[https://archive.org/details/galensprophecyte0000kaga Galen’s prophecy: Temperament in human nature]'' (1994)
* ''[https://books.google.ba/books?id=GyxJEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Three Seductive Ideas]'' (2000)
* ''[https://books.google.ba/books?id=pIB5AgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false A Young Mind in a Growing Brain]'' (2005)
* ''[https://books.google.ba/books?id=7p4bUwMCDvcC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Developing Cultures: Essays On Cultural Change]'' (2006)
* ''[https://books.google.ba/books/about/The_Temperamental_Thread.html?id=l98lAQAAMAAJ&amp;redir_esc=y The temperamental thread. How genes, culture, time, and luck make us who we are]'' (2010)
* ''[https://www.jstor.org/stable/j.ctt1nptr4 Psychology's Ghosts: The Crisis in the Profession and the Way Back]'' (2012)
* ''[https://direct.mit.edu/books/monograph/4926/Kinds-Come-FirstAge-Gender-Class-and-Ethnicity Kinds Come First: Age, Gender, Class and Ethnicity Give Meaning to Measures]'' (2019)
* ''[https://books.google.ba/books/about/A_Trio_of_Pursuits.html?id=LL7azQEACAAJ&amp;redir_esc=y A Trio of Pursuits: Puzzles in Human Development]'' (2021)

== Također pogledajte ==
* [[Razvojna psihologija]]
* [[Temperament]]
* [[Jean Piaget]]
* [[Lev Vigotski]]
* [[Afektivna vezanost]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://necsi.edu/jerome-kagan Jerome Kagan] na sajtu instituta NECSI

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kagan, Jerome}}
[[Kategorija:Rođeni 1929.]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Američki razvojni psiholozi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi u 20. vijeku]]
[[Kategorija:Američki psiholozi u 21. vijeku]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Rutgers]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Studenti Univerziteta Yale]]
[[Kategorija:Profesori Državnog univerziteta Ohaja]]
[[Kategorija:Profesori Odsjeka za psihologiju Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Članovi Instituta za kompleksne sisteme Nove Engleske]]
[[Kategorija:Biografije, Newark (New Jersey)]]
[[Kategorija:Učenici Srednje škole Rahway]]
[[Kategorija:Članovi Nacionalne medicinske akademije]]
[[Kategorija:Dobitnici APA nagrade za istaknuti naučni doprinos psihologiji na početku karijere]]</text>
      <sha1>ore5h06bnev0blavkpfemwtawai10cn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Američki razvojni psiholozi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535665</id>
    <revision>
      <id>3901911</id>
      <timestamp>2026-07-04T18:57:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901911</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77" sha1="0xuc4k8x36yb3praxb6lmohbd20awsx" xml:space="preserve">[[Kategorija:Američki psiholozi|Razvojni]]
[[Kategorija:Razvojni psiholozi]]</text>
      <sha1>0xuc4k8x36yb3praxb6lmohbd20awsx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Dobitnici APA nagrade za istaknuti naučni doprinos psihologiji na početku karijere</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535666</id>
    <revision>
      <id>3901912</id>
      <timestamp>2026-07-04T19:00:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901912</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="169" sha1="4m4dbdracshu8sbmzefk13g6scpqg1u" xml:space="preserve">Ova kategorija je za dobitnike [[APA nagrada za istaknuti naučni doprinos psihologiji na početku karijere]].

[[Kategorija:Nagrade Američkog psihološkog udruženja]]</text>
      <sha1>4m4dbdracshu8sbmzefk13g6scpqg1u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Nagrade Američkog psihološkog udruženja</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535667</id>
    <revision>
      <id>3901914</id>
      <timestamp>2026-07-04T19:03:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901914</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="134" sha1="d6d5ectm047z07motn2i342hekeqgh3" xml:space="preserve">[[Kategorija:Američko psihološko udruženje]]
[[Kategorija:Američke psihološke nagrade]]
[[Kategorija:Nagrade naučnih društava]]</text>
      <sha1>d6d5ectm047z07motn2i342hekeqgh3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901916</id>
      <parentid>3901914</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T19:06:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="137" sha1="l1ht9ts4gig3dhwr2nnbzwot8elw992" xml:space="preserve">[[Kategorija:Američko psihološko udruženje]]
[[Kategorija:Američke nagrade iz psihologije]]
[[Kategorija:Nagrade naučnih društava]]</text>
      <sha1>l1ht9ts4gig3dhwr2nnbzwot8elw992</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Američke nagrade iz psihologije</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535668</id>
    <revision>
      <id>3901917</id>
      <timestamp>2026-07-04T19:07:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="104" sha1="8fl7nbismjrrauxifaiic2tcw9mk1d0" xml:space="preserve">[[Kategorija:Nagrade iz psihologije]]
[[Kategorija:Američke naučne i tehnološke nagrade|Psihologija]]</text>
      <sha1>8fl7nbismjrrauxifaiic2tcw9mk1d0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Nagrade iz psihologije</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535669</id>
    <revision>
      <id>3901918</id>
      <timestamp>2026-07-04T19:09:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901918</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="79" sha1="fsle8oo9nxyyrd1oej8tfhum8mqcc3a" xml:space="preserve">[[Kategorija:Nagrade u društvenim naukama]]
[[Kategorija:Psihologija|Nagrade]]</text>
      <sha1>fsle8oo9nxyyrd1oej8tfhum8mqcc3a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Nagrade u društvenim naukama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535670</id>
    <revision>
      <id>3901919</id>
      <timestamp>2026-07-04T19:11:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901919</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="96" sha1="b1rt2n7096ds134yn4w4ycc3omb0f66" xml:space="preserve">[[Kategorija:Nagrade po disciplinama|Društvene nauke]]
[[Kategorija:Društvene nauke|*Nagrade]]</text>
      <sha1>b1rt2n7096ds134yn4w4ycc3omb0f66</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suđenje za ubistvo partizana u Grazu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535671</id>
    <revision>
      <id>3901926</id>
      <timestamp>2026-07-04T21:16:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]] '''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kure...</comment>
      <origin>3901926</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31925" sha1="qlmp4jnaz0utya5y51pc7ex5bba02iv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|Untersteier|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date=28. 10. 2016 |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|Untersteier|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|Untersteier|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|Untersteier|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga.  Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|Die Koralmpartisane|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova udruge bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|Die Koralmpartisan|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|Die Koralmpartisan|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|Der bewaffnete Widerstand|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|Der bewaffnete Widerstand|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|Die Koralmpartisan|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|Die Koralmpartisan|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|Die Koralmpartisan|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|Die Koralmpartisane|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|Der bewaffnete Widerstand|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|Der bewaffnete Widerstand|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|Die Koralmpartisan|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|Die Koralmpartisane|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|Die Koralmpartisane|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|Die Koralmpartisan|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|Der bewaffnete Widerstand|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tijekom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|Der bewaffnete Widerstand|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|Der bewaffnete Widerstand|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bedi Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|[Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tijekom posljednjih šest tjedana rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|Die Koralmpartisan|1986|p=135-139}}
Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{Fischer|Osterwitz|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|Die Koralmpartisan|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über &lt;ref&gt;die Errichtung von Standgerichten] vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches [[Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

&lt;!-- === Radni logor ===
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko Klosterwinkela do Sallegga i Gamsa.[36] Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve.[37] Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristile za pripremne kampove druge institucije, poput Učiteljskog fakulteta u Marburgu.[38] Kako je rat napredovao, Reicha za radnu službu sve je više postajala organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok joj 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta.[39] Krajem studenog 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;[40] i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.[41]

Bitke i pucnjave civila

Satnije Radne službe Reicha u logoru St. Oswald
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,[42][43] ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U ožujku 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu.[44] Dana 15. ožujka 1945. žandar iz postaje Trahütten ustrijelio je partizan kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.[45]

U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. ožujka.[46] Dana 10. travnja 1945. godine, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.[47] Mjesto (♁⊙) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela.[48]
 --&gt;

&lt;!-- === Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, skupina partizana pojavila se na farmi tadašnjeg [[Struktura NSDAP-a#Vođa lokalne grupe|Vođa lokalne grupe]] Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću&lt;ref&gt;Fleck: ''Koralm Partisans.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; itd.), koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je RAD-ovom logoru putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. travnja 1945.).&lt;ref&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 402–405.&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana, 1. travnja, [[Uskrsne nedjelje]] 1945., partizanska skupina još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.

[Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; Specijalna jedinica od 20 ljudi iz logora RAD pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila skupinu.&lt;ref name=&quot;blatn123&quot;&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 123.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Neue Zeit (Graz)|Neue Zeit]]''. Leykam, Graz. 24. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt; Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; --&gt;

&lt;!-- == Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen [[Vođi okruga]] [[Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije|NSDAP]] u [[Deutschlandsbergu]], [[Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.

Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izvješća svjedoka. &quot;Zločinske priče iz prošlosti s lokalnim koloritom. Kazneni slučajevi u zapadnoj Štajerskoj koji su nekoć izazvali senzaciju.&quot; Br. 6, 2023., 10. veljače 2023., 96. godina, str. 16.

Suette nije bio nadređeni časnik logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; (vidi također organizaciju suda za prijevremeno suđenje, koji bi bio odgovoran za takve slučajeve i kojem je dužnosnik Nacističke stranke morao pripadati). Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref&gt;Müller, Obersteiner: ''Topografija okruga.'' str. 198 s referencom na neobjavljenu Žandarmerijsku okružnu kroniku za [[Crveno-bijelo-crvenu knjigu|Crveno-bijelo-crvenu knjigu]]. Dokumentacijski centar austrijskog otpora, DÖW 8340-8345 (Topografija okruga str. 205-206, fusnota 38 i za izvor 16). Žandarmerijski časnik potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve.

Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. travnja 1945., oko 20 sati. Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 6 (vidi sliku). Streljana nije bila sportski teren na istoku logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Oni koji su se sklonili u tenkovske rovove (rupe za zaklone tenkova) potražili su sklonište u logoru i ubijeni su pucnjavom. Dvije žrtve ubili su pripadnici RAD-a Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. (Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3) Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom (Die Wahrheit, 24. i 25. rujna 1946., str. 2 i 3) i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja.

[Referenca: Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3] Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.
 --&gt;
=&lt;!-- = Žrtve ==

Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. rujna 1914. [Arhiva dokumentacije austrijskog otpora: Austrijanci za slobodu Španjolske 1936.-1939. Biografije.] Prema drugom izvoru: Leopold, rođen u listopadu 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od lipnja 1937. u Međunarodnim brigadama. [Opis spomenika austrijskim borcima u Španjolskoj.] 1110 Beč, Središnje groblje, ulaz 2, grupa 28, red 42, otkriven 1. studenog 1995. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;neugeb&quot;&gt;Wolfgang Neugebauer: ''Oružani otpor – Otpor u vojsci. Pregled.'' U: Christine Schindler: ''Fokus: Oružani otpor – Otpor u vojsci.'' Arhiva dokumentacije austrijskog otpora. Godišnjak 2009. {{ISSN|1012-4535}}, {{ZDB|620800-9}}. Lit-Verlag, Beč/Berlin 2009, ISBN 978-3-643-50010-6, str. 15–16. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 53–54.&lt;/ref&gt; Bio je s britanskim pionirskim korpusom u travnju 1943., stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj skupini od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 54.&lt;/ref&gt; Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 302 fusnota 28. Pasetzky je također naveden među koruškim žrtvama nacionalsocijalizma: [http://www.kaernoel.at/downloads/ns_in_villach.pdf Nacionalsocijalizam u Villachu], popis žrtava, str. 174. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin gospođe Hermine Farkas, koja se pridružila partizanima kao dezerter.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot;&gt;''[[Südost-Tagespost|Steirerblatt]]''. Dnevne novine Austrijske narodne stranke (nalaze se u knjižnicama itd., pod kasnijim naslovima &quot;Tagespost&quot; ili &quot;Südost-Tagespost&quot;), Graz, 25. rujna 1946., str. 3.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Sljedeće osobe su se pojavile pred sudom: Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 1 (vidi sliku).

* voditelj logora [[Radna služba Reicha#Činovi|Viši terenski zapovjednik]] Friedrich Scholler (također &lt;ref&gt;Pravopis imena razlikuje se za nekoliko optuženika u izvorima od onog u sudskom spisu.&lt;/ref&gt; Schöller) &lt;ref name=&quot;nz25&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/scholler_urteil.php Istraživački centar za poslijeratnu pravdu] Osobni podaci (pristupljeno 1. travnja 2015.).&lt;/ref&gt;, rođen 11. prosinca 1910.&lt;ref&gt;Narodni sud: ''Presuda.'' str. 1 (vidi sliku). Dob navedena u godinama varira u izvorima, ovisno o tome koliko se davno zločin dogodio u vrijeme nastanka izvora.&lt;/ref&gt; u [[Purgstall an der Erlauf]]&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt;''Partizansko ubojstvo na Koralpi. Vođa okruga Suette uhićen u Bavarskoj.'' U: ''Weststeirische Rundschau.'' Br. 39, 1946. (28. rujna 1946.). 20. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}}, str. 1. Detaljno izvješće najavljeno tamo za sljedeći broj nije se pojavilo i nije se moglo pronaći ni u sljedećim brojevima.&lt;/ref&gt;, poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs,
 --&gt;
&lt;!-- * Mlađi terenski majstor Walter Sachse, rođen 17. svibnja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,

* Othmar Heitmann, rođen 11. listopada 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,

* Egon Obermaier, rođen 30. srpnja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,

* Rolf Kutschera (također: Rudolf&lt;ref Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 2 (vidi sliku).&lt;/ref&gt; ili Rolf von Kutschera&lt;ref&gt;Holzer: &quot;Austrijske bojne&quot;, str. 222–223.&lt;/ref&gt;), rođen 3. siječnja, 1927., u Chełmżi|Kulmsee, Poljska, prevoditelj iz Graza,

* Hans Bacher, rođen 5. ožujka 1909., u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, muzač iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča.

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča. Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Mozak zločina, Hugo Suette (u presudi, također u novinskom članku, piše: Suetti), nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette prekasno bio uključen u tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac je o tome izvijestio tijekom suđenja (vidi &quot;Istina&quot;, 9. studenog 1946., str. 3).


5.000 --&gt;
&lt;!-- === Presuda ===
Naredba okružnog vođe protumačena je kao uputa i smatrana olakotnom okolnošću.&lt;ref&gt;Neue Zeit, 27. 9, str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Istina.'' Organ Komunističke partije za Štajersku. 24. rujna 1946., str. 2,&lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt; 3; 25. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 26. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 27. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wolfgang Muchitsch: ''Narodni sud Graz 1946.–1955.'' U: [[Siegfried Beer]]: ''&quot;Britanska&quot; Štajerska: 1945.–1955.'' (= ''Istraživanje povijesnih regionalnih studija Štajerske.'') Svezak 38. Povijesna komisija za Štajersku. {{ZDB|501108-5}}, Graz 1995., ISBN 3-901251-09-X, str. 152.&lt;/ref&gt; Međutim, sud je odbio pretpostaviti neodoljivu prisilu u počinjenju zločina.&lt;ref&gt;''Steirerblatt.'' 27. rujna 1946., str. 4.&lt;/ref&gt;

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivao se maloljetnički kazneni zakon (npr. § 11. Zakona o sudovima za maloljetnike),&lt;ref name=&quot;nz24&quot; /&gt; koji je predviđao blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme zločina imali 17 godina (iako su počinili ubojstva), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi pritvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine&lt;ref&gt;{{BGBl|br. 177/1945}}: Zakon o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, str. 269 (pristupljeno 30. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; nadalje, u slučaju kaznenih djela kažnjivih smrću ili doživotnim zatvorom, kazna se mogla smanjiti, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.&lt;ref name=&quot;urteil3&quot;&gt;Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 3 (vidi sliku).&lt;/ref&gt;

Na kraju suđenja izrečene su zatvorske kazne i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

* Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor s teškim radom,&lt;ref&gt;[[s: Kazneni zakonik 1852. (Austrija)#§. 14. Stupnjevi zatvora a) prema težini.|Drugi stupanj zatvora:]] Kod ove vrste kazne osuđenik je bio vezan okovima na nogama. S ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom pritvoru smio je razgovarati samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima. To je bilo pooštreno samicama 1. travnja i tromjesečnim teškim radom.

* Othmar Heitmann (17) i Egon Obermaier (17), koji su svaki ubili po jednog partizana, dobili su sedam godina teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja.

[Članak 245. austrijskog Kaznenog zakona, drugi stupanj] * Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja i tromjesečnim razdobljima teškog rada u logoru.

* * ... * Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.&lt;ref name=&quot;urteil4&quot; /&gt;

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud radi njegove provedbe.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, daljnje žalbe na presudu nisu bile moguće.&lt;ref&gt;Claudia Kuretsidis-Haider: Odjeljak o [http://www.nachkriegsjustiz.at/service/gesetze/gs_einleitung.php Narodni sudovi i njihovi postupci] Istraživačkog centra za poslijeratnu pravdu. (pristupljeno 28. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, Kazne i činjenice (stranice 2 do 8)&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Presuda Stranica 2 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Presuda Stranica 3 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Presuda Stranica 4 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, Oslobađajuće presude, Početak obrazloženja
Presuda Stranica 5 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 6 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 7 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Presuda Stranica 8 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja

&lt;/gallery&gt;
 --&gt;
&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;
 --&gt; --&gt; --&gt;
 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|Untersteier|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|Die Koralmpartisane|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|Die Koralmpartisan|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|Die Koralmpartisan|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|Der bewaffnete Widerstand|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|Der bewaffnete Widerstand|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|Der bewaffnete Widerstand|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   =  Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|Der bewaffnete Widerstand|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|Osterwitz|2002}}
}}


&lt;ref&gt;Gerhard Fischer: ''Osterwitz. ain wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner.'' Osterwitz&amp;nbsp;2002. Herausgeber und Verleger: Gemeinde Osterwitz. Herstellung: Simadruck Aigner &amp;&amp;nbsp;Weisi, Deutschlandsberg, S. 427, 420–421. Mitglieder der Familie Plank waren in diesem Gebiet als Förster, Jäger usw. beschäftigt.&lt;/ref&gt; am Nordhang der [[Handalm]] angegeben.&lt;ref&gt;


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}</text>
      <sha1>qlmp4jnaz0utya5y51pc7ex5bba02iv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901927</id>
      <parentid>3901926</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T21:16:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3901927</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31945" sha1="lal4ls2fuvbgitrn6hzna73irurxv12" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|Untersteier|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date=28. 10. 2016 |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|Untersteier|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|Untersteier|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|Untersteier|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga.  Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|Die Koralmpartisane|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova udruge bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|Die Koralmpartisan|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|Die Koralmpartisan|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|Der bewaffnete Widerstand|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|Der bewaffnete Widerstand|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|Die Koralmpartisan|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|Die Koralmpartisan|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|Die Koralmpartisan|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|Die Koralmpartisane|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|Der bewaffnete Widerstand|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|Der bewaffnete Widerstand|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|Die Koralmpartisan|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|Die Koralmpartisane|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|Die Koralmpartisane|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|Die Koralmpartisan|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|Der bewaffnete Widerstand|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tijekom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|Der bewaffnete Widerstand|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|Der bewaffnete Widerstand|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bedi Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|[Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tijekom posljednjih šest tjedana rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|Die Koralmpartisan|1986|p=135-139}}
Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{Fischer|Osterwitz|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|Die Koralmpartisan|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über &lt;ref&gt;die Errichtung von Standgerichten] vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches [[Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

&lt;!-- === Radni logor ===
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko Klosterwinkela do Sallegga i Gamsa.[36] Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve.[37] Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristile za pripremne kampove druge institucije, poput Učiteljskog fakulteta u Marburgu.[38] Kako je rat napredovao, Reicha za radnu službu sve je više postajala organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok joj 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta.[39] Krajem studenog 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;[40] i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.[41]

Bitke i pucnjave civila

Satnije Radne službe Reicha u logoru St. Oswald
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,[42][43] ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U ožujku 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu.[44] Dana 15. ožujka 1945. žandar iz postaje Trahütten ustrijelio je partizan kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.[45]

U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. ožujka.[46] Dana 10. travnja 1945. godine, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.[47] Mjesto (♁⊙) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela.[48]
 --&gt;

&lt;!-- === Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, skupina partizana pojavila se na farmi tadašnjeg [[Struktura NSDAP-a#Vođa lokalne grupe|Vođa lokalne grupe]] Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću&lt;ref&gt;Fleck: ''Koralm Partisans.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; itd.), koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je RAD-ovom logoru putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. travnja 1945.).&lt;ref&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 402–405.&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana, 1. travnja, [[Uskrsne nedjelje]] 1945., partizanska skupina još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.

[Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; Specijalna jedinica od 20 ljudi iz logora RAD pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila skupinu.&lt;ref name=&quot;blatn123&quot;&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 123.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Neue Zeit (Graz)|Neue Zeit]]''. Leykam, Graz. 24. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt; Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; --&gt;

&lt;!-- == Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen [[Vođi okruga]] [[Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije|NSDAP]] u [[Deutschlandsbergu]], [[Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.

Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izvješća svjedoka. &quot;Zločinske priče iz prošlosti s lokalnim koloritom. Kazneni slučajevi u zapadnoj Štajerskoj koji su nekoć izazvali senzaciju.&quot; Br. 6, 2023., 10. veljače 2023., 96. godina, str. 16.

Suette nije bio nadređeni časnik logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; (vidi također organizaciju suda za prijevremeno suđenje, koji bi bio odgovoran za takve slučajeve i kojem je dužnosnik Nacističke stranke morao pripadati). Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref&gt;Müller, Obersteiner: ''Topografija okruga.'' str. 198 s referencom na neobjavljenu Žandarmerijsku okružnu kroniku za [[Crveno-bijelo-crvenu knjigu|Crveno-bijelo-crvenu knjigu]]. Dokumentacijski centar austrijskog otpora, DÖW 8340-8345 (Topografija okruga str. 205-206, fusnota 38 i za izvor 16). Žandarmerijski časnik potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve.

Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. travnja 1945., oko 20 sati. Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 6 (vidi sliku). Streljana nije bila sportski teren na istoku logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Oni koji su se sklonili u tenkovske rovove (rupe za zaklone tenkova) potražili su sklonište u logoru i ubijeni su pucnjavom. Dvije žrtve ubili su pripadnici RAD-a Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. (Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3) Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom (Die Wahrheit, 24. i 25. rujna 1946., str. 2 i 3) i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja.

[Referenca: Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3] Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.
 --&gt;
=&lt;!-- = Žrtve ==

Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. rujna 1914. [Arhiva dokumentacije austrijskog otpora: Austrijanci za slobodu Španjolske 1936.-1939. Biografije.] Prema drugom izvoru: Leopold, rođen u listopadu 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od lipnja 1937. u Međunarodnim brigadama. [Opis spomenika austrijskim borcima u Španjolskoj.] 1110 Beč, Središnje groblje, ulaz 2, grupa 28, red 42, otkriven 1. studenog 1995. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;neugeb&quot;&gt;Wolfgang Neugebauer: ''Oružani otpor – Otpor u vojsci. Pregled.'' U: Christine Schindler: ''Fokus: Oružani otpor – Otpor u vojsci.'' Arhiva dokumentacije austrijskog otpora. Godišnjak 2009. {{ISSN|1012-4535}}, {{ZDB|620800-9}}. Lit-Verlag, Beč/Berlin 2009, ISBN 978-3-643-50010-6, str. 15–16. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 53–54.&lt;/ref&gt; Bio je s britanskim pionirskim korpusom u travnju 1943., stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj skupini od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 54.&lt;/ref&gt; Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 302 fusnota 28. Pasetzky je također naveden među koruškim žrtvama nacionalsocijalizma: [http://www.kaernoel.at/downloads/ns_in_villach.pdf Nacionalsocijalizam u Villachu], popis žrtava, str. 174. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin gospođe Hermine Farkas, koja se pridružila partizanima kao dezerter.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot;&gt;''[[Südost-Tagespost|Steirerblatt]]''. Dnevne novine Austrijske narodne stranke (nalaze se u knjižnicama itd., pod kasnijim naslovima &quot;Tagespost&quot; ili &quot;Südost-Tagespost&quot;), Graz, 25. rujna 1946., str. 3.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Sljedeće osobe su se pojavile pred sudom: Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 1 (vidi sliku).

* voditelj logora [[Radna služba Reicha#Činovi|Viši terenski zapovjednik]] Friedrich Scholler (također &lt;ref&gt;Pravopis imena razlikuje se za nekoliko optuženika u izvorima od onog u sudskom spisu.&lt;/ref&gt; Schöller) &lt;ref name=&quot;nz25&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/scholler_urteil.php Istraživački centar za poslijeratnu pravdu] Osobni podaci (pristupljeno 1. travnja 2015.).&lt;/ref&gt;, rođen 11. prosinca 1910.&lt;ref&gt;Narodni sud: ''Presuda.'' str. 1 (vidi sliku). Dob navedena u godinama varira u izvorima, ovisno o tome koliko se davno zločin dogodio u vrijeme nastanka izvora.&lt;/ref&gt; u [[Purgstall an der Erlauf]]&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt;''Partizansko ubojstvo na Koralpi. Vođa okruga Suette uhićen u Bavarskoj.'' U: ''Weststeirische Rundschau.'' Br. 39, 1946. (28. rujna 1946.). 20. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}}, str. 1. Detaljno izvješće najavljeno tamo za sljedeći broj nije se pojavilo i nije se moglo pronaći ni u sljedećim brojevima.&lt;/ref&gt;, poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs,
 --&gt;
&lt;!-- * Mlađi terenski majstor Walter Sachse, rođen 17. svibnja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,

* Othmar Heitmann, rođen 11. listopada 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,

* Egon Obermaier, rođen 30. srpnja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,

* Rolf Kutschera (također: Rudolf&lt;ref Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 2 (vidi sliku).&lt;/ref&gt; ili Rolf von Kutschera&lt;ref&gt;Holzer: &quot;Austrijske bojne&quot;, str. 222–223.&lt;/ref&gt;), rođen 3. siječnja, 1927., u Chełmżi|Kulmsee, Poljska, prevoditelj iz Graza,

* Hans Bacher, rođen 5. ožujka 1909., u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, muzač iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča.

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča. Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Mozak zločina, Hugo Suette (u presudi, također u novinskom članku, piše: Suetti), nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette prekasno bio uključen u tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac je o tome izvijestio tijekom suđenja (vidi &quot;Istina&quot;, 9. studenog 1946., str. 3).


5.000 --&gt;
&lt;!-- === Presuda ===
Naredba okružnog vođe protumačena je kao uputa i smatrana olakotnom okolnošću.&lt;ref&gt;Neue Zeit, 27. 9, str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Istina.'' Organ Komunističke partije za Štajersku. 24. rujna 1946., str. 2,&lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt; 3; 25. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 26. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 27. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wolfgang Muchitsch: ''Narodni sud Graz 1946.–1955.'' U: [[Siegfried Beer]]: ''&quot;Britanska&quot; Štajerska: 1945.–1955.'' (= ''Istraživanje povijesnih regionalnih studija Štajerske.'') Svezak 38. Povijesna komisija za Štajersku. {{ZDB|501108-5}}, Graz 1995., ISBN 3-901251-09-X, str. 152.&lt;/ref&gt; Međutim, sud je odbio pretpostaviti neodoljivu prisilu u počinjenju zločina.&lt;ref&gt;''Steirerblatt.'' 27. rujna 1946., str. 4.&lt;/ref&gt;

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivao se maloljetnički kazneni zakon (npr. § 11. Zakona o sudovima za maloljetnike),&lt;ref name=&quot;nz24&quot; /&gt; koji je predviđao blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme zločina imali 17 godina (iako su počinili ubojstva), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi pritvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine&lt;ref&gt;{{BGBl|br. 177/1945}}: Zakon o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, str. 269 (pristupljeno 30. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; nadalje, u slučaju kaznenih djela kažnjivih smrću ili doživotnim zatvorom, kazna se mogla smanjiti, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.&lt;ref name=&quot;urteil3&quot;&gt;Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 3 (vidi sliku).&lt;/ref&gt;

Na kraju suđenja izrečene su zatvorske kazne i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

* Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor s teškim radom,&lt;ref&gt;[[s: Kazneni zakonik 1852. (Austrija)#§. 14. Stupnjevi zatvora a) prema težini.|Drugi stupanj zatvora:]] Kod ove vrste kazne osuđenik je bio vezan okovima na nogama. S ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom pritvoru smio je razgovarati samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima. To je bilo pooštreno samicama 1. travnja i tromjesečnim teškim radom.

* Othmar Heitmann (17) i Egon Obermaier (17), koji su svaki ubili po jednog partizana, dobili su sedam godina teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja.

[Članak 245. austrijskog Kaznenog zakona, drugi stupanj] * Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja i tromjesečnim razdobljima teškog rada u logoru.

* * ... * Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.&lt;ref name=&quot;urteil4&quot; /&gt;

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud radi njegove provedbe.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, daljnje žalbe na presudu nisu bile moguće.&lt;ref&gt;Claudia Kuretsidis-Haider: Odjeljak o [http://www.nachkriegsjustiz.at/service/gesetze/gs_einleitung.php Narodni sudovi i njihovi postupci] Istraživačkog centra za poslijeratnu pravdu. (pristupljeno 28. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, Kazne i činjenice (stranice 2 do 8)&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Presuda Stranica 2 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Presuda Stranica 3 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Presuda Stranica 4 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, Oslobađajuće presude, Početak obrazloženja
Presuda Stranica 5 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 6 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 7 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Presuda Stranica 8 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja

&lt;/gallery&gt;
 --&gt;
&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;
 --&gt; --&gt; --&gt;
 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|Untersteier|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|Die Koralmpartisane|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|Die Koralmpartisan|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|Die Koralmpartisan|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|Der bewaffnete Widerstand|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|Der bewaffnete Widerstand|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|Der bewaffnete Widerstand|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   =  Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|Der bewaffnete Widerstand|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|Osterwitz|2002}}
}}


&lt;ref&gt;Gerhard Fischer: ''Osterwitz. ain wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner.'' Osterwitz&amp;nbsp;2002. Herausgeber und Verleger: Gemeinde Osterwitz. Herstellung: Simadruck Aigner &amp;&amp;nbsp;Weisi, Deutschlandsberg, S. 427, 420–421. Mitglieder der Familie Plank waren in diesem Gebiet als Förster, Jäger usw. beschäftigt.&lt;/ref&gt; am Nordhang der [[Handalm]] angegeben.&lt;ref&gt;


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}</text>
      <sha1>lal4ls2fuvbgitrn6hzna73irurxv12</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901929</id>
      <parentid>3901927</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T21:21:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3901929</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30812" sha1="tdmwhovhj8jgv3kpletn6p3yhre2xlc" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date=28. 10. 2016 |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga.  Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova udruge bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tijekom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bedi Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|[Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tijekom posljednjih šest tjedana rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}}
Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über &lt;ref&gt;die Errichtung von Standgerichten] vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches [[Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

&lt;!-- === Radni logor ===
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko Klosterwinkela do Sallegga i Gamsa.[36] Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve.[37] Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristile za pripremne kampove druge institucije, poput Učiteljskog fakulteta u Marburgu.[38] Kako je rat napredovao, Reicha za radnu službu sve je više postajala organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok joj 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta.[39] Krajem studenog 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;[40] i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.[41]

Bitke i pucnjave civila

Satnije Radne službe Reicha u logoru St. Oswald
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,[42][43] ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U ožujku 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu.[44] Dana 15. ožujka 1945. žandar iz postaje Trahütten ustrijelio je partizan kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.[45]

U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. ožujka.[46] Dana 10. travnja 1945. godine, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.[47] Mjesto (♁⊙) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela.[48]
 --&gt;

&lt;!-- === Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, skupina partizana pojavila se na farmi tadašnjeg [[Struktura NSDAP-a#Vođa lokalne grupe|Vođa lokalne grupe]] Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću&lt;ref&gt;Fleck: ''Koralm Partisans.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; itd.), koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je RAD-ovom logoru putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. travnja 1945.).&lt;ref&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 402–405.&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana, 1. travnja, [[Uskrsne nedjelje]] 1945., partizanska skupina još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.

[Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; Specijalna jedinica od 20 ljudi iz logora RAD pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila skupinu.&lt;ref name=&quot;blatn123&quot;&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 123.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Neue Zeit (Graz)|Neue Zeit]]''. Leykam, Graz. 24. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt; Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; --&gt;

&lt;!-- == Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen [[Vođi okruga]] [[Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije|NSDAP]] u [[Deutschlandsbergu]], [[Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.

Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izvješća svjedoka. &quot;Zločinske priče iz prošlosti s lokalnim koloritom. Kazneni slučajevi u zapadnoj Štajerskoj koji su nekoć izazvali senzaciju.&quot; Br. 6, 2023., 10. veljače 2023., 96. godina, str. 16.

Suette nije bio nadređeni časnik logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; (vidi također organizaciju suda za prijevremeno suđenje, koji bi bio odgovoran za takve slučajeve i kojem je dužnosnik Nacističke stranke morao pripadati). Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref&gt;Müller, Obersteiner: ''Topografija okruga.'' str. 198 s referencom na neobjavljenu Žandarmerijsku okružnu kroniku za [[Crveno-bijelo-crvenu knjigu|Crveno-bijelo-crvenu knjigu]]. Dokumentacijski centar austrijskog otpora, DÖW 8340-8345 (Topografija okruga str. 205-206, fusnota 38 i za izvor 16). Žandarmerijski časnik potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve.

Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. travnja 1945., oko 20 sati. Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 6 (vidi sliku). Streljana nije bila sportski teren na istoku logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Oni koji su se sklonili u tenkovske rovove (rupe za zaklone tenkova) potražili su sklonište u logoru i ubijeni su pucnjavom. Dvije žrtve ubili su pripadnici RAD-a Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. (Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3) Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom (Die Wahrheit, 24. i 25. rujna 1946., str. 2 i 3) i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja.

[Referenca: Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3] Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.
 --&gt;
=&lt;!-- = Žrtve ==

Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. rujna 1914. [Arhiva dokumentacije austrijskog otpora: Austrijanci za slobodu Španjolske 1936.-1939. Biografije.] Prema drugom izvoru: Leopold, rođen u listopadu 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od lipnja 1937. u Međunarodnim brigadama. [Opis spomenika austrijskim borcima u Španjolskoj.] 1110 Beč, Središnje groblje, ulaz 2, grupa 28, red 42, otkriven 1. studenog 1995. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;neugeb&quot;&gt;Wolfgang Neugebauer: ''Oružani otpor – Otpor u vojsci. Pregled.'' U: Christine Schindler: ''Fokus: Oružani otpor – Otpor u vojsci.'' Arhiva dokumentacije austrijskog otpora. Godišnjak 2009. {{ISSN|1012-4535}}, {{ZDB|620800-9}}. Lit-Verlag, Beč/Berlin 2009, ISBN 978-3-643-50010-6, str. 15–16. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 53–54.&lt;/ref&gt; Bio je s britanskim pionirskim korpusom u travnju 1943., stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj skupini od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 54.&lt;/ref&gt; Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 302 fusnota 28. Pasetzky je također naveden među koruškim žrtvama nacionalsocijalizma: [http://www.kaernoel.at/downloads/ns_in_villach.pdf Nacionalsocijalizam u Villachu], popis žrtava, str. 174. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin gospođe Hermine Farkas, koja se pridružila partizanima kao dezerter.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot;&gt;''[[Südost-Tagespost|Steirerblatt]]''. Dnevne novine Austrijske narodne stranke (nalaze se u knjižnicama itd., pod kasnijim naslovima &quot;Tagespost&quot; ili &quot;Südost-Tagespost&quot;), Graz, 25. rujna 1946., str. 3.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Sljedeće osobe su se pojavile pred sudom: Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 1 (vidi sliku).

* voditelj logora [[Radna služba Reicha#Činovi|Viši terenski zapovjednik]] Friedrich Scholler (također &lt;ref&gt;Pravopis imena razlikuje se za nekoliko optuženika u izvorima od onog u sudskom spisu.&lt;/ref&gt; Schöller) &lt;ref name=&quot;nz25&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/scholler_urteil.php Istraživački centar za poslijeratnu pravdu] Osobni podaci (pristupljeno 1. travnja 2015.).&lt;/ref&gt;, rođen 11. prosinca 1910.&lt;ref&gt;Narodni sud: ''Presuda.'' str. 1 (vidi sliku). Dob navedena u godinama varira u izvorima, ovisno o tome koliko se davno zločin dogodio u vrijeme nastanka izvora.&lt;/ref&gt; u [[Purgstall an der Erlauf]]&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt;''Partizansko ubojstvo na Koralpi. Vođa okruga Suette uhićen u Bavarskoj.'' U: ''Weststeirische Rundschau.'' Br. 39, 1946. (28. rujna 1946.). 20. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}}, str. 1. Detaljno izvješće najavljeno tamo za sljedeći broj nije se pojavilo i nije se moglo pronaći ni u sljedećim brojevima.&lt;/ref&gt;, poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs,
 --&gt;
&lt;!-- * Mlađi terenski majstor Walter Sachse, rođen 17. svibnja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,

* Othmar Heitmann, rođen 11. listopada 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,

* Egon Obermaier, rođen 30. srpnja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,

* Rolf Kutschera (također: Rudolf&lt;ref Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 2 (vidi sliku).&lt;/ref&gt; ili Rolf von Kutschera&lt;ref&gt;Holzer: &quot;Austrijske bojne&quot;, str. 222–223.&lt;/ref&gt;), rođen 3. siječnja, 1927., u Chełmżi|Kulmsee, Poljska, prevoditelj iz Graza,

* Hans Bacher, rođen 5. ožujka 1909., u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, muzač iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča.

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča. Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Mozak zločina, Hugo Suette (u presudi, također u novinskom članku, piše: Suetti), nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette prekasno bio uključen u tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac je o tome izvijestio tijekom suđenja (vidi &quot;Istina&quot;, 9. studenog 1946., str. 3).


5.000 --&gt;
&lt;!-- === Presuda ===
Naredba okružnog vođe protumačena je kao uputa i smatrana olakotnom okolnošću.&lt;ref&gt;Neue Zeit, 27. 9, str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Istina.'' Organ Komunističke partije za Štajersku. 24. rujna 1946., str. 2,&lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt; 3; 25. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 26. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 27. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wolfgang Muchitsch: ''Narodni sud Graz 1946.–1955.'' U: [[Siegfried Beer]]: ''&quot;Britanska&quot; Štajerska: 1945.–1955.'' (= ''Istraživanje povijesnih regionalnih studija Štajerske.'') Svezak 38. Povijesna komisija za Štajersku. {{ZDB|501108-5}}, Graz 1995., ISBN 3-901251-09-X, str. 152.&lt;/ref&gt; Međutim, sud je odbio pretpostaviti neodoljivu prisilu u počinjenju zločina.&lt;ref&gt;''Steirerblatt.'' 27. rujna 1946., str. 4.&lt;/ref&gt;

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivao se maloljetnički kazneni zakon (npr. § 11. Zakona o sudovima za maloljetnike),&lt;ref name=&quot;nz24&quot; /&gt; koji je predviđao blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme zločina imali 17 godina (iako su počinili ubojstva), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi pritvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine&lt;ref&gt;{{BGBl|br. 177/1945}}: Zakon o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, str. 269 (pristupljeno 30. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; nadalje, u slučaju kaznenih djela kažnjivih smrću ili doživotnim zatvorom, kazna se mogla smanjiti, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.&lt;ref name=&quot;urteil3&quot;&gt;Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 3 (vidi sliku).&lt;/ref&gt;

Na kraju suđenja izrečene su zatvorske kazne i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

* Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor s teškim radom,&lt;ref&gt;[[s: Kazneni zakonik 1852. (Austrija)#§. 14. Stupnjevi zatvora a) prema težini.|Drugi stupanj zatvora:]] Kod ove vrste kazne osuđenik je bio vezan okovima na nogama. S ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom pritvoru smio je razgovarati samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima. To je bilo pooštreno samicama 1. travnja i tromjesečnim teškim radom.

* Othmar Heitmann (17) i Egon Obermaier (17), koji su svaki ubili po jednog partizana, dobili su sedam godina teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja.

[Članak 245. austrijskog Kaznenog zakona, drugi stupanj] * Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja i tromjesečnim razdobljima teškog rada u logoru.

* * ... * Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.&lt;ref name=&quot;urteil4&quot; /&gt;

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud radi njegove provedbe.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, daljnje žalbe na presudu nisu bile moguće.&lt;ref&gt;Claudia Kuretsidis-Haider: Odjeljak o [http://www.nachkriegsjustiz.at/service/gesetze/gs_einleitung.php Narodni sudovi i njihovi postupci] Istraživačkog centra za poslijeratnu pravdu. (pristupljeno 28. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, Kazne i činjenice (stranice 2 do 8)&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Presuda Stranica 2 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Presuda Stranica 3 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Presuda Stranica 4 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, Oslobađajuće presude, Početak obrazloženja
Presuda Stranica 5 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 6 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 7 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Presuda Stranica 8 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja

&lt;/gallery&gt;
 --&gt;
&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;
 --&gt; --&gt; --&gt;
 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}}


&lt;ref&gt;Gerhard Fischer: ''Osterwitz. ain wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner.'' Osterwitz&amp;nbsp;2002. Herausgeber und Verleger: Gemeinde Osterwitz. Herstellung: Simadruck Aigner &amp;&amp;nbsp;Weisi, Deutschlandsberg, S. 427, 420–421. Mitglieder der Familie Plank waren in diesem Gebiet als Förster, Jäger usw. beschäftigt.&lt;/ref&gt; am Nordhang der [[Handalm]] angegeben.&lt;ref&gt;


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}</text>
      <sha1>tdmwhovhj8jgv3kpletn6p3yhre2xlc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901930</id>
      <parentid>3901929</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T21:26:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Partizanski napadi */</comment>
      <origin>3901930</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30936" sha1="ccbyce2g92cvfyu17luz7rn6gdhleox" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date=28. 10. 2016 |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga.  Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova udruge bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tijekom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bedi Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|[Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tijekom posljednjih šest tjedana rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}}
Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten] vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches [[Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na žnoj strani naselja]]

Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.[36] 

Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve.[37] 

Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripremne kampove druge institucije, poput Učiteljskog fakulteta u Marburgu.[38]


 Kako je rat napredovao, Reicha za radnu službu sve je više postajala organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok joj 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta.[39]

 Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;

 i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.[41]

Bitke i pucnjave civila

Satnije Radne službe Reicha u logoru St. Oswald
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,[42][43] ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U ožujku 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu.[44] Dana 15. ožujka 1945. žandar iz postaje Trahütten ustrijelio je partizan kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.[45]

U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. ožujka.[46] Dana 10. travnja 1945. godine, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.[47] Mjesto (♁⊙) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela.[48]
 --&gt;

&lt;!-- === Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, skupina partizana pojavila se na farmi tadašnjeg [[Struktura NSDAP-a#Vođa lokalne grupe|Vođa lokalne grupe]] Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću&lt;ref&gt;Fleck: ''Koralm Partisans.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; itd.), koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je RAD-ovom logoru putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. travnja 1945.).&lt;ref&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 402–405.&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana, 1. travnja, [[Uskrsne nedjelje]] 1945., partizanska skupina još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.

[Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; Specijalna jedinica od 20 ljudi iz logora RAD pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila skupinu.&lt;ref name=&quot;blatn123&quot;&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 123.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Neue Zeit (Graz)|Neue Zeit]]''. Leykam, Graz. 24. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt; Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; --&gt;

&lt;!-- == Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen [[Vođi okruga]] [[Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije|NSDAP]] u [[Deutschlandsbergu]], [[Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.

Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izvješća svjedoka. &quot;Zločinske priče iz prošlosti s lokalnim koloritom. Kazneni slučajevi u zapadnoj Štajerskoj koji su nekoć izazvali senzaciju.&quot; Br. 6, 2023., 10. veljače 2023., 96. godina, str. 16.

Suette nije bio nadređeni časnik logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; (vidi također organizaciju suda za prijevremeno suđenje, koji bi bio odgovoran za takve slučajeve i kojem je dužnosnik Nacističke stranke morao pripadati). Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref&gt;Müller, Obersteiner: ''Topografija okruga.'' str. 198 s referencom na neobjavljenu Žandarmerijsku okružnu kroniku za [[Crveno-bijelo-crvenu knjigu|Crveno-bijelo-crvenu knjigu]]. Dokumentacijski centar austrijskog otpora, DÖW 8340-8345 (Topografija okruga str. 205-206, fusnota 38 i za izvor 16). Žandarmerijski časnik potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve.

Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. travnja 1945., oko 20 sati. Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 6 (vidi sliku). Streljana nije bila sportski teren na istoku logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Oni koji su se sklonili u tenkovske rovove (rupe za zaklone tenkova) potražili su sklonište u logoru i ubijeni su pucnjavom. Dvije žrtve ubili su pripadnici RAD-a Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. (Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3) Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom (Die Wahrheit, 24. i 25. rujna 1946., str. 2 i 3) i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja.

[Referenca: Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3] Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.
 --&gt;
=&lt;!-- = Žrtve ==

Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. rujna 1914. [Arhiva dokumentacije austrijskog otpora: Austrijanci za slobodu Španjolske 1936.-1939. Biografije.] Prema drugom izvoru: Leopold, rođen u listopadu 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od lipnja 1937. u Međunarodnim brigadama. [Opis spomenika austrijskim borcima u Španjolskoj.] 1110 Beč, Središnje groblje, ulaz 2, grupa 28, red 42, otkriven 1. studenog 1995. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;neugeb&quot;&gt;Wolfgang Neugebauer: ''Oružani otpor – Otpor u vojsci. Pregled.'' U: Christine Schindler: ''Fokus: Oružani otpor – Otpor u vojsci.'' Arhiva dokumentacije austrijskog otpora. Godišnjak 2009. {{ISSN|1012-4535}}, {{ZDB|620800-9}}. Lit-Verlag, Beč/Berlin 2009, ISBN 978-3-643-50010-6, str. 15–16. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 53–54.&lt;/ref&gt; Bio je s britanskim pionirskim korpusom u travnju 1943., stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj skupini od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 54.&lt;/ref&gt; Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 302 fusnota 28. Pasetzky je također naveden među koruškim žrtvama nacionalsocijalizma: [http://www.kaernoel.at/downloads/ns_in_villach.pdf Nacionalsocijalizam u Villachu], popis žrtava, str. 174. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin gospođe Hermine Farkas, koja se pridružila partizanima kao dezerter.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot;&gt;''[[Südost-Tagespost|Steirerblatt]]''. Dnevne novine Austrijske narodne stranke (nalaze se u knjižnicama itd., pod kasnijim naslovima &quot;Tagespost&quot; ili &quot;Südost-Tagespost&quot;), Graz, 25. rujna 1946., str. 3.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Sljedeće osobe su se pojavile pred sudom: Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 1 (vidi sliku).

* voditelj logora [[Radna služba Reicha#Činovi|Viši terenski zapovjednik]] Friedrich Scholler (također &lt;ref&gt;Pravopis imena razlikuje se za nekoliko optuženika u izvorima od onog u sudskom spisu.&lt;/ref&gt; Schöller) &lt;ref name=&quot;nz25&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/scholler_urteil.php Istraživački centar za poslijeratnu pravdu] Osobni podaci (pristupljeno 1. travnja 2015.).&lt;/ref&gt;, rođen 11. prosinca 1910.&lt;ref&gt;Narodni sud: ''Presuda.'' str. 1 (vidi sliku). Dob navedena u godinama varira u izvorima, ovisno o tome koliko se davno zločin dogodio u vrijeme nastanka izvora.&lt;/ref&gt; u [[Purgstall an der Erlauf]]&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt;''Partizansko ubojstvo na Koralpi. Vođa okruga Suette uhićen u Bavarskoj.'' U: ''Weststeirische Rundschau.'' Br. 39, 1946. (28. rujna 1946.). 20. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}}, str. 1. Detaljno izvješće najavljeno tamo za sljedeći broj nije se pojavilo i nije se moglo pronaći ni u sljedećim brojevima.&lt;/ref&gt;, poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs,
 --&gt;
&lt;!-- * Mlađi terenski majstor Walter Sachse, rođen 17. svibnja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,

* Othmar Heitmann, rođen 11. listopada 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,

* Egon Obermaier, rođen 30. srpnja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,

* Rolf Kutschera (također: Rudolf&lt;ref Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 2 (vidi sliku).&lt;/ref&gt; ili Rolf von Kutschera&lt;ref&gt;Holzer: &quot;Austrijske bojne&quot;, str. 222–223.&lt;/ref&gt;), rođen 3. siječnja, 1927., u Chełmżi|Kulmsee, Poljska, prevoditelj iz Graza,

* Hans Bacher, rođen 5. ožujka 1909., u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, muzač iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča.

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča. Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Mozak zločina, Hugo Suette (u presudi, također u novinskom članku, piše: Suetti), nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette prekasno bio uključen u tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac je o tome izvijestio tijekom suđenja (vidi &quot;Istina&quot;, 9. studenog 1946., str. 3).


5.000 --&gt;
&lt;!-- === Presuda ===
Naredba okružnog vođe protumačena je kao uputa i smatrana olakotnom okolnošću.&lt;ref&gt;Neue Zeit, 27. 9, str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Istina.'' Organ Komunističke partije za Štajersku. 24. rujna 1946., str. 2,&lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt; 3; 25. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 26. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 27. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wolfgang Muchitsch: ''Narodni sud Graz 1946.–1955.'' U: [[Siegfried Beer]]: ''&quot;Britanska&quot; Štajerska: 1945.–1955.'' (= ''Istraživanje povijesnih regionalnih studija Štajerske.'') Svezak 38. Povijesna komisija za Štajersku. {{ZDB|501108-5}}, Graz 1995., ISBN 3-901251-09-X, str. 152.&lt;/ref&gt; Međutim, sud je odbio pretpostaviti neodoljivu prisilu u počinjenju zločina.&lt;ref&gt;''Steirerblatt.'' 27. rujna 1946., str. 4.&lt;/ref&gt;

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivao se maloljetnički kazneni zakon (npr. § 11. Zakona o sudovima za maloljetnike),&lt;ref name=&quot;nz24&quot; /&gt; koji je predviđao blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme zločina imali 17 godina (iako su počinili ubojstva), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi pritvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine&lt;ref&gt;{{BGBl|br. 177/1945}}: Zakon o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, str. 269 (pristupljeno 30. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; nadalje, u slučaju kaznenih djela kažnjivih smrću ili doživotnim zatvorom, kazna se mogla smanjiti, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.&lt;ref name=&quot;urteil3&quot;&gt;Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 3 (vidi sliku).&lt;/ref&gt;

Na kraju suđenja izrečene su zatvorske kazne i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

* Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor s teškim radom,&lt;ref&gt;[[s: Kazneni zakonik 1852. (Austrija)#§. 14. Stupnjevi zatvora a) prema težini.|Drugi stupanj zatvora:]] Kod ove vrste kazne osuđenik je bio vezan okovima na nogama. S ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom pritvoru smio je razgovarati samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima. To je bilo pooštreno samicama 1. travnja i tromjesečnim teškim radom.

* Othmar Heitmann (17) i Egon Obermaier (17), koji su svaki ubili po jednog partizana, dobili su sedam godina teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja.

[Članak 245. austrijskog Kaznenog zakona, drugi stupanj] * Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja i tromjesečnim razdobljima teškog rada u logoru.

* * ... * Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.&lt;ref name=&quot;urteil4&quot; /&gt;

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud radi njegove provedbe.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, daljnje žalbe na presudu nisu bile moguće.&lt;ref&gt;Claudia Kuretsidis-Haider: Odjeljak o [http://www.nachkriegsjustiz.at/service/gesetze/gs_einleitung.php Narodni sudovi i njihovi postupci] Istraživačkog centra za poslijeratnu pravdu. (pristupljeno 28. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, Kazne i činjenice (stranice 2 do 8)&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Presuda Stranica 2 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Presuda Stranica 3 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Presuda Stranica 4 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, Oslobađajuće presude, Početak obrazloženja
Presuda Stranica 5 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 6 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 7 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Presuda Stranica 8 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja

&lt;/gallery&gt;
 --&gt;
&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;
 --&gt; --&gt; --&gt;
 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}}


&lt;ref&gt;Gerhard Fischer: ''Osterwitz. ain wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner.'' Osterwitz&amp;nbsp;2002. Herausgeber und Verleger: Gemeinde Osterwitz. Herstellung: Simadruck Aigner &amp;&amp;nbsp;Weisi, Deutschlandsberg, S. 427, 420–421. Mitglieder der Familie Plank waren in diesem Gebiet als Förster, Jäger usw. beschäftigt.&lt;/ref&gt; am Nordhang der [[Handalm]] angegeben.&lt;ref&gt;


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}</text>
      <sha1>ccbyce2g92cvfyu17luz7rn6gdhleox</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901931</id>
      <parentid>3901930</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T21:31:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3901931</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30978" sha1="bhhw6hvq5fa2u38irez6qnm7tcemv7s" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date=28. 10. 2016 |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga.  Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova udruge bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tijekom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bedi Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|[Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tijekom posljednjih šest tjedana rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}}
Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten] vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches [[Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]

Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve.Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripremne kampove druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, Reicha za radnu službu sve je više postajala organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok joj 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===

&lt;!-- Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,[42][43] ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U ožujku 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu.[44] Dana 15. ožujka 1945. žandar iz postaje Trahütten ustrijelio je partizan kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.[45]

U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. ožujka.[46] Dana 10. travnja 1945. godine, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.[47] Mjesto (♁⊙) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela.[48] --&gt;


&lt;!-- === Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, skupina partizana pojavila se na farmi tadašnjeg [[Struktura NSDAP-a#Vođa lokalne grupe|Vođa lokalne grupe]] Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću&lt;ref&gt;Fleck: ''Koralm Partisans.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; itd.), koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je RAD-ovom logoru putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. travnja 1945.).&lt;ref&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 402–405.&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana, 1. travnja, [[Uskrsne nedjelje]] 1945., partizanska skupina još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.

[Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; Specijalna jedinica od 20 ljudi iz logora RAD pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila skupinu.&lt;ref name=&quot;blatn123&quot;&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 123.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Neue Zeit (Graz)|Neue Zeit]]''. Leykam, Graz. 24. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt; Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; --&gt;

&lt;!-- == Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen [[Vođi okruga]] [[Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije|NSDAP]] u [[Deutschlandsbergu]], [[Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.

Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izvješća svjedoka. &quot;Zločinske priče iz prošlosti s lokalnim koloritom. Kazneni slučajevi u zapadnoj Štajerskoj koji su nekoć izazvali senzaciju.&quot; Br. 6, 2023., 10. veljače 2023., 96. godina, str. 16.

Suette nije bio nadređeni časnik logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; (vidi također organizaciju suda za prijevremeno suđenje, koji bi bio odgovoran za takve slučajeve i kojem je dužnosnik Nacističke stranke morao pripadati). Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref&gt;Müller, Obersteiner: ''Topografija okruga.'' str. 198 s referencom na neobjavljenu Žandarmerijsku okružnu kroniku za [[Crveno-bijelo-crvenu knjigu|Crveno-bijelo-crvenu knjigu]]. Dokumentacijski centar austrijskog otpora, DÖW 8340-8345 (Topografija okruga str. 205-206, fusnota 38 i za izvor 16). Žandarmerijski časnik potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve.

Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. travnja 1945., oko 20 sati. Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 6 (vidi sliku). Streljana nije bila sportski teren na istoku logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Oni koji su se sklonili u tenkovske rovove (rupe za zaklone tenkova) potražili su sklonište u logoru i ubijeni su pucnjavom. Dvije žrtve ubili su pripadnici RAD-a Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. (Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3) Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom (Die Wahrheit, 24. i 25. rujna 1946., str. 2 i 3) i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja.

[Referenca: Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3] Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.
 --&gt;
=&lt;!-- = Žrtve ==

Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. rujna 1914. [Arhiva dokumentacije austrijskog otpora: Austrijanci za slobodu Španjolske 1936.-1939. Biografije.] Prema drugom izvoru: Leopold, rođen u listopadu 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od lipnja 1937. u Međunarodnim brigadama. [Opis spomenika austrijskim borcima u Španjolskoj.] 1110 Beč, Središnje groblje, ulaz 2, grupa 28, red 42, otkriven 1. studenog 1995. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;neugeb&quot;&gt;Wolfgang Neugebauer: ''Oružani otpor – Otpor u vojsci. Pregled.'' U: Christine Schindler: ''Fokus: Oružani otpor – Otpor u vojsci.'' Arhiva dokumentacije austrijskog otpora. Godišnjak 2009. {{ISSN|1012-4535}}, {{ZDB|620800-9}}. Lit-Verlag, Beč/Berlin 2009, ISBN 978-3-643-50010-6, str. 15–16. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 53–54.&lt;/ref&gt; Bio je s britanskim pionirskim korpusom u travnju 1943., stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj skupini od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 54.&lt;/ref&gt; Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 302 fusnota 28. Pasetzky je također naveden među koruškim žrtvama nacionalsocijalizma: [http://www.kaernoel.at/downloads/ns_in_villach.pdf Nacionalsocijalizam u Villachu], popis žrtava, str. 174. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin gospođe Hermine Farkas, koja se pridružila partizanima kao dezerter.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot;&gt;''[[Südost-Tagespost|Steirerblatt]]''. Dnevne novine Austrijske narodne stranke (nalaze se u knjižnicama itd., pod kasnijim naslovima &quot;Tagespost&quot; ili &quot;Südost-Tagespost&quot;), Graz, 25. rujna 1946., str. 3.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Sljedeće osobe su se pojavile pred sudom: Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 1 (vidi sliku).

* voditelj logora [[Radna služba Reicha#Činovi|Viši terenski zapovjednik]] Friedrich Scholler (također &lt;ref&gt;Pravopis imena razlikuje se za nekoliko optuženika u izvorima od onog u sudskom spisu.&lt;/ref&gt; Schöller) &lt;ref name=&quot;nz25&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/scholler_urteil.php Istraživački centar za poslijeratnu pravdu] Osobni podaci (pristupljeno 1. travnja 2015.).&lt;/ref&gt;, rođen 11. prosinca 1910.&lt;ref&gt;Narodni sud: ''Presuda.'' str. 1 (vidi sliku). Dob navedena u godinama varira u izvorima, ovisno o tome koliko se davno zločin dogodio u vrijeme nastanka izvora.&lt;/ref&gt; u [[Purgstall an der Erlauf]]&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt;''Partizansko ubojstvo na Koralpi. Vođa okruga Suette uhićen u Bavarskoj.'' U: ''Weststeirische Rundschau.'' Br. 39, 1946. (28. rujna 1946.). 20. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}}, str. 1. Detaljno izvješće najavljeno tamo za sljedeći broj nije se pojavilo i nije se moglo pronaći ni u sljedećim brojevima.&lt;/ref&gt;, poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs,
 --&gt;
&lt;!-- * Mlađi terenski majstor Walter Sachse, rođen 17. svibnja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,

* Othmar Heitmann, rođen 11. listopada 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,

* Egon Obermaier, rođen 30. srpnja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,

* Rolf Kutschera (također: Rudolf&lt;ref Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 2 (vidi sliku).&lt;/ref&gt; ili Rolf von Kutschera&lt;ref&gt;Holzer: &quot;Austrijske bojne&quot;, str. 222–223.&lt;/ref&gt;), rođen 3. siječnja, 1927., u Chełmżi|Kulmsee, Poljska, prevoditelj iz Graza,

* Hans Bacher, rođen 5. ožujka 1909., u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, muzač iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča.

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča. Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Mozak zločina, Hugo Suette (u presudi, također u novinskom članku, piše: Suetti), nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette prekasno bio uključen u tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac je o tome izvijestio tijekom suđenja (vidi &quot;Istina&quot;, 9. studenog 1946., str. 3).


5.000 --&gt;
&lt;!-- === Presuda ===
Naredba okružnog vođe protumačena je kao uputa i smatrana olakotnom okolnošću.&lt;ref&gt;Neue Zeit, 27. 9, str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Istina.'' Organ Komunističke partije za Štajersku. 24. rujna 1946., str. 2,&lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt; 3; 25. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 26. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 27. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wolfgang Muchitsch: ''Narodni sud Graz 1946.–1955.'' U: [[Siegfried Beer]]: ''&quot;Britanska&quot; Štajerska: 1945.–1955.'' (= ''Istraživanje povijesnih regionalnih studija Štajerske.'') Svezak 38. Povijesna komisija za Štajersku. {{ZDB|501108-5}}, Graz 1995., ISBN 3-901251-09-X, str. 152.&lt;/ref&gt; Međutim, sud je odbio pretpostaviti neodoljivu prisilu u počinjenju zločina.&lt;ref&gt;''Steirerblatt.'' 27. rujna 1946., str. 4.&lt;/ref&gt;

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivao se maloljetnički kazneni zakon (npr. § 11. Zakona o sudovima za maloljetnike),&lt;ref name=&quot;nz24&quot; /&gt; koji je predviđao blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme zločina imali 17 godina (iako su počinili ubojstva), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi pritvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine&lt;ref&gt;{{BGBl|br. 177/1945}}: Zakon o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, str. 269 (pristupljeno 30. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; nadalje, u slučaju kaznenih djela kažnjivih smrću ili doživotnim zatvorom, kazna se mogla smanjiti, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.&lt;ref name=&quot;urteil3&quot;&gt;Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 3 (vidi sliku).&lt;/ref&gt;

Na kraju suđenja izrečene su zatvorske kazne i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

* Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor s teškim radom,&lt;ref&gt;[[s: Kazneni zakonik 1852. (Austrija)#§. 14. Stupnjevi zatvora a) prema težini.|Drugi stupanj zatvora:]] Kod ove vrste kazne osuđenik je bio vezan okovima na nogama. S ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom pritvoru smio je razgovarati samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima. To je bilo pooštreno samicama 1. travnja i tromjesečnim teškim radom.

* Othmar Heitmann (17) i Egon Obermaier (17), koji su svaki ubili po jednog partizana, dobili su sedam godina teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja.

[Članak 245. austrijskog Kaznenog zakona, drugi stupanj] * Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja i tromjesečnim razdobljima teškog rada u logoru.

* * ... * Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.&lt;ref name=&quot;urteil4&quot; /&gt;

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud radi njegove provedbe.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, daljnje žalbe na presudu nisu bile moguće.&lt;ref&gt;Claudia Kuretsidis-Haider: Odjeljak o [http://www.nachkriegsjustiz.at/service/gesetze/gs_einleitung.php Narodni sudovi i njihovi postupci] Istraživačkog centra za poslijeratnu pravdu. (pristupljeno 28. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, Kazne i činjenice (stranice 2 do 8)&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Presuda Stranica 2 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Presuda Stranica 3 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Presuda Stranica 4 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, Oslobađajuće presude, Početak obrazloženja
Presuda Stranica 5 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 6 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 7 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Presuda Stranica 8 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja

&lt;/gallery&gt;
 --&gt;
&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;
 --&gt; --&gt; --&gt;
 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}}


&lt;ref&gt;Gerhard Fischer: ''Osterwitz. ain wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner.'' Osterwitz&amp;nbsp;2002. Herausgeber und Verleger: Gemeinde Osterwitz. Herstellung: Simadruck Aigner &amp;&amp;nbsp;Weisi, Deutschlandsberg, S. 427, 420–421. Mitglieder der Familie Plank waren in diesem Gebiet als Förster, Jäger usw. beschäftigt.&lt;/ref&gt; am Nordhang der [[Handalm]] angegeben.&lt;ref&gt;


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}</text>
      <sha1>bhhw6hvq5fa2u38irez6qnm7tcemv7s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901932</id>
      <parentid>3901931</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T21:33:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Partizanski napadi */</comment>
      <origin>3901932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30978" sha1="5bhr21pvk766btsy18h4ls698ihu08n" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date=28. 10. 2016 |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga.  Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova udruge bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tijekom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|[Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tijekom posljednjih šest tjedana rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]

Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve.Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripremne kampove druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, Reicha za radnu službu sve je više postajala organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok joj 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===

&lt;!-- Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,[42][43] ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U ožujku 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu.[44] Dana 15. ožujka 1945. žandar iz postaje Trahütten ustrijelio je partizan kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.[45]

U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. ožujka.[46] Dana 10. travnja 1945. godine, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.[47] Mjesto (♁⊙) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela.[48] --&gt;


&lt;!-- === Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, skupina partizana pojavila se na farmi tadašnjeg [[Struktura NSDAP-a#Vođa lokalne grupe|Vođa lokalne grupe]] Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću&lt;ref&gt;Fleck: ''Koralm Partisans.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; itd.), koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je RAD-ovom logoru putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. travnja 1945.).&lt;ref&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 402–405.&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana, 1. travnja, [[Uskrsne nedjelje]] 1945., partizanska skupina još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.

[Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; Specijalna jedinica od 20 ljudi iz logora RAD pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila skupinu.&lt;ref name=&quot;blatn123&quot;&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 123.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Neue Zeit (Graz)|Neue Zeit]]''. Leykam, Graz. 24. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt; Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; --&gt;

&lt;!-- == Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen [[Vođi okruga]] [[Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije|NSDAP]] u [[Deutschlandsbergu]], [[Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.

Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izvješća svjedoka. &quot;Zločinske priče iz prošlosti s lokalnim koloritom. Kazneni slučajevi u zapadnoj Štajerskoj koji su nekoć izazvali senzaciju.&quot; Br. 6, 2023., 10. veljače 2023., 96. godina, str. 16.

Suette nije bio nadređeni časnik logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; (vidi također organizaciju suda za prijevremeno suđenje, koji bi bio odgovoran za takve slučajeve i kojem je dužnosnik Nacističke stranke morao pripadati). Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref&gt;Müller, Obersteiner: ''Topografija okruga.'' str. 198 s referencom na neobjavljenu Žandarmerijsku okružnu kroniku za [[Crveno-bijelo-crvenu knjigu|Crveno-bijelo-crvenu knjigu]]. Dokumentacijski centar austrijskog otpora, DÖW 8340-8345 (Topografija okruga str. 205-206, fusnota 38 i za izvor 16). Žandarmerijski časnik potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve.

Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. travnja 1945., oko 20 sati. Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 6 (vidi sliku). Streljana nije bila sportski teren na istoku logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Oni koji su se sklonili u tenkovske rovove (rupe za zaklone tenkova) potražili su sklonište u logoru i ubijeni su pucnjavom. Dvije žrtve ubili su pripadnici RAD-a Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. (Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3) Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom (Die Wahrheit, 24. i 25. rujna 1946., str. 2 i 3) i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja.

[Referenca: Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3] Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.
 --&gt;
=&lt;!-- = Žrtve ==

Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. rujna 1914. [Arhiva dokumentacije austrijskog otpora: Austrijanci za slobodu Španjolske 1936.-1939. Biografije.] Prema drugom izvoru: Leopold, rođen u listopadu 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od lipnja 1937. u Međunarodnim brigadama. [Opis spomenika austrijskim borcima u Španjolskoj.] 1110 Beč, Središnje groblje, ulaz 2, grupa 28, red 42, otkriven 1. studenog 1995. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;neugeb&quot;&gt;Wolfgang Neugebauer: ''Oružani otpor – Otpor u vojsci. Pregled.'' U: Christine Schindler: ''Fokus: Oružani otpor – Otpor u vojsci.'' Arhiva dokumentacije austrijskog otpora. Godišnjak 2009. {{ISSN|1012-4535}}, {{ZDB|620800-9}}. Lit-Verlag, Beč/Berlin 2009, ISBN 978-3-643-50010-6, str. 15–16. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 53–54.&lt;/ref&gt; Bio je s britanskim pionirskim korpusom u travnju 1943., stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj skupini od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 54.&lt;/ref&gt; Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 302 fusnota 28. Pasetzky je također naveden među koruškim žrtvama nacionalsocijalizma: [http://www.kaernoel.at/downloads/ns_in_villach.pdf Nacionalsocijalizam u Villachu], popis žrtava, str. 174. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin gospođe Hermine Farkas, koja se pridružila partizanima kao dezerter.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot;&gt;''[[Südost-Tagespost|Steirerblatt]]''. Dnevne novine Austrijske narodne stranke (nalaze se u knjižnicama itd., pod kasnijim naslovima &quot;Tagespost&quot; ili &quot;Südost-Tagespost&quot;), Graz, 25. rujna 1946., str. 3.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Sljedeće osobe su se pojavile pred sudom: Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 1 (vidi sliku).

* voditelj logora [[Radna služba Reicha#Činovi|Viši terenski zapovjednik]] Friedrich Scholler (također &lt;ref&gt;Pravopis imena razlikuje se za nekoliko optuženika u izvorima od onog u sudskom spisu.&lt;/ref&gt; Schöller) &lt;ref name=&quot;nz25&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/scholler_urteil.php Istraživački centar za poslijeratnu pravdu] Osobni podaci (pristupljeno 1. travnja 2015.).&lt;/ref&gt;, rođen 11. prosinca 1910.&lt;ref&gt;Narodni sud: ''Presuda.'' str. 1 (vidi sliku). Dob navedena u godinama varira u izvorima, ovisno o tome koliko se davno zločin dogodio u vrijeme nastanka izvora.&lt;/ref&gt; u [[Purgstall an der Erlauf]]&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt;''Partizansko ubojstvo na Koralpi. Vođa okruga Suette uhićen u Bavarskoj.'' U: ''Weststeirische Rundschau.'' Br. 39, 1946. (28. rujna 1946.). 20. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}}, str. 1. Detaljno izvješće najavljeno tamo za sljedeći broj nije se pojavilo i nije se moglo pronaći ni u sljedećim brojevima.&lt;/ref&gt;, poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs,
 --&gt;
&lt;!-- * Mlađi terenski majstor Walter Sachse, rođen 17. svibnja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,

* Othmar Heitmann, rođen 11. listopada 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,

* Egon Obermaier, rođen 30. srpnja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,

* Rolf Kutschera (također: Rudolf&lt;ref Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 2 (vidi sliku).&lt;/ref&gt; ili Rolf von Kutschera&lt;ref&gt;Holzer: &quot;Austrijske bojne&quot;, str. 222–223.&lt;/ref&gt;), rođen 3. siječnja, 1927., u Chełmżi|Kulmsee, Poljska, prevoditelj iz Graza,

* Hans Bacher, rođen 5. ožujka 1909., u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, muzač iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča.

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča. Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Mozak zločina, Hugo Suette (u presudi, također u novinskom članku, piše: Suetti), nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette prekasno bio uključen u tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac je o tome izvijestio tijekom suđenja (vidi &quot;Istina&quot;, 9. studenog 1946., str. 3).


5.000 --&gt;
&lt;!-- === Presuda ===
Naredba okružnog vođe protumačena je kao uputa i smatrana olakotnom okolnošću.&lt;ref&gt;Neue Zeit, 27. 9, str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Istina.'' Organ Komunističke partije za Štajersku. 24. rujna 1946., str. 2,&lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt; 3; 25. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 26. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 27. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wolfgang Muchitsch: ''Narodni sud Graz 1946.–1955.'' U: [[Siegfried Beer]]: ''&quot;Britanska&quot; Štajerska: 1945.–1955.'' (= ''Istraživanje povijesnih regionalnih studija Štajerske.'') Svezak 38. Povijesna komisija za Štajersku. {{ZDB|501108-5}}, Graz 1995., ISBN 3-901251-09-X, str. 152.&lt;/ref&gt; Međutim, sud je odbio pretpostaviti neodoljivu prisilu u počinjenju zločina.&lt;ref&gt;''Steirerblatt.'' 27. rujna 1946., str. 4.&lt;/ref&gt;

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivao se maloljetnički kazneni zakon (npr. § 11. Zakona o sudovima za maloljetnike),&lt;ref name=&quot;nz24&quot; /&gt; koji je predviđao blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme zločina imali 17 godina (iako su počinili ubojstva), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi pritvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine&lt;ref&gt;{{BGBl|br. 177/1945}}: Zakon o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, str. 269 (pristupljeno 30. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; nadalje, u slučaju kaznenih djela kažnjivih smrću ili doživotnim zatvorom, kazna se mogla smanjiti, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.&lt;ref name=&quot;urteil3&quot;&gt;Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 3 (vidi sliku).&lt;/ref&gt;

Na kraju suđenja izrečene su zatvorske kazne i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

* Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor s teškim radom,&lt;ref&gt;[[s: Kazneni zakonik 1852. (Austrija)#§. 14. Stupnjevi zatvora a) prema težini.|Drugi stupanj zatvora:]] Kod ove vrste kazne osuđenik je bio vezan okovima na nogama. S ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom pritvoru smio je razgovarati samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima. To je bilo pooštreno samicama 1. travnja i tromjesečnim teškim radom.

* Othmar Heitmann (17) i Egon Obermaier (17), koji su svaki ubili po jednog partizana, dobili su sedam godina teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja.

[Članak 245. austrijskog Kaznenog zakona, drugi stupanj] * Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja i tromjesečnim razdobljima teškog rada u logoru.

* * ... * Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.&lt;ref name=&quot;urteil4&quot; /&gt;

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud radi njegove provedbe.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, daljnje žalbe na presudu nisu bile moguće.&lt;ref&gt;Claudia Kuretsidis-Haider: Odjeljak o [http://www.nachkriegsjustiz.at/service/gesetze/gs_einleitung.php Narodni sudovi i njihovi postupci] Istraživačkog centra za poslijeratnu pravdu. (pristupljeno 28. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, Kazne i činjenice (stranice 2 do 8)&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Presuda Stranica 2 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Presuda Stranica 3 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Presuda Stranica 4 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, Oslobađajuće presude, Početak obrazloženja
Presuda Stranica 5 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 6 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 7 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Presuda Stranica 8 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja

&lt;/gallery&gt;
 --&gt;
&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;
 --&gt; --&gt; --&gt;
 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}}


&lt;ref&gt;Gerhard Fischer: ''Osterwitz. ain wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner.'' Osterwitz&amp;nbsp;2002. Herausgeber und Verleger: Gemeinde Osterwitz. Herstellung: Simadruck Aigner &amp;&amp;nbsp;Weisi, Deutschlandsberg, S. 427, 420–421. Mitglieder der Familie Plank waren in diesem Gebiet als Förster, Jäger usw. beschäftigt.&lt;/ref&gt; am Nordhang der [[Handalm]] angegeben.&lt;ref&gt;


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}</text>
      <sha1>5bhr21pvk766btsy18h4ls698ihu08n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901933</id>
      <parentid>3901932</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T21:35:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Radni logor */</comment>
      <origin>3901933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30968" sha1="t72lb904ms5s18i3g9e7cs8ihjm1zh3" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date=28. 10. 2016 |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga.  Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova udruge bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tijekom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|[Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tijekom posljednjih šest tjedana rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===

&lt;!-- Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,[42][43] ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U ožujku 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu.[44] Dana 15. ožujka 1945. žandar iz postaje Trahütten ustrijelio je partizan kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.[45]

U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. ožujka.[46] Dana 10. travnja 1945. godine, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.[47] Mjesto (♁⊙) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela.[48] --&gt;


&lt;!-- === Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, skupina partizana pojavila se na farmi tadašnjeg [[Struktura NSDAP-a#Vođa lokalne grupe|Vođa lokalne grupe]] Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću&lt;ref&gt;Fleck: ''Koralm Partisans.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; itd.), koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je RAD-ovom logoru putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. travnja 1945.).&lt;ref&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 402–405.&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana, 1. travnja, [[Uskrsne nedjelje]] 1945., partizanska skupina još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.

[Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; Specijalna jedinica od 20 ljudi iz logora RAD pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila skupinu.&lt;ref name=&quot;blatn123&quot;&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 123.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Neue Zeit (Graz)|Neue Zeit]]''. Leykam, Graz. 24. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt; Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; --&gt;

&lt;!-- == Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen [[Vođi okruga]] [[Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije|NSDAP]] u [[Deutschlandsbergu]], [[Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.

Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izvješća svjedoka. &quot;Zločinske priče iz prošlosti s lokalnim koloritom. Kazneni slučajevi u zapadnoj Štajerskoj koji su nekoć izazvali senzaciju.&quot; Br. 6, 2023., 10. veljače 2023., 96. godina, str. 16.

Suette nije bio nadređeni časnik logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; (vidi također organizaciju suda za prijevremeno suđenje, koji bi bio odgovoran za takve slučajeve i kojem je dužnosnik Nacističke stranke morao pripadati). Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref&gt;Müller, Obersteiner: ''Topografija okruga.'' str. 198 s referencom na neobjavljenu Žandarmerijsku okružnu kroniku za [[Crveno-bijelo-crvenu knjigu|Crveno-bijelo-crvenu knjigu]]. Dokumentacijski centar austrijskog otpora, DÖW 8340-8345 (Topografija okruga str. 205-206, fusnota 38 i za izvor 16). Žandarmerijski časnik potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve.

Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. travnja 1945., oko 20 sati. Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 6 (vidi sliku). Streljana nije bila sportski teren na istoku logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Oni koji su se sklonili u tenkovske rovove (rupe za zaklone tenkova) potražili su sklonište u logoru i ubijeni su pucnjavom. Dvije žrtve ubili su pripadnici RAD-a Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. (Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3) Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom (Die Wahrheit, 24. i 25. rujna 1946., str. 2 i 3) i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja.

[Referenca: Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3] Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.
 --&gt;
=&lt;!-- = Žrtve ==

Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. rujna 1914. [Arhiva dokumentacije austrijskog otpora: Austrijanci za slobodu Španjolske 1936.-1939. Biografije.] Prema drugom izvoru: Leopold, rođen u listopadu 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od lipnja 1937. u Međunarodnim brigadama. [Opis spomenika austrijskim borcima u Španjolskoj.] 1110 Beč, Središnje groblje, ulaz 2, grupa 28, red 42, otkriven 1. studenog 1995. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;neugeb&quot;&gt;Wolfgang Neugebauer: ''Oružani otpor – Otpor u vojsci. Pregled.'' U: Christine Schindler: ''Fokus: Oružani otpor – Otpor u vojsci.'' Arhiva dokumentacije austrijskog otpora. Godišnjak 2009. {{ISSN|1012-4535}}, {{ZDB|620800-9}}. Lit-Verlag, Beč/Berlin 2009, ISBN 978-3-643-50010-6, str. 15–16. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 53–54.&lt;/ref&gt; Bio je s britanskim pionirskim korpusom u travnju 1943., stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj skupini od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 54.&lt;/ref&gt; Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 302 fusnota 28. Pasetzky je također naveden među koruškim žrtvama nacionalsocijalizma: [http://www.kaernoel.at/downloads/ns_in_villach.pdf Nacionalsocijalizam u Villachu], popis žrtava, str. 174. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin gospođe Hermine Farkas, koja se pridružila partizanima kao dezerter.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot;&gt;''[[Südost-Tagespost|Steirerblatt]]''. Dnevne novine Austrijske narodne stranke (nalaze se u knjižnicama itd., pod kasnijim naslovima &quot;Tagespost&quot; ili &quot;Südost-Tagespost&quot;), Graz, 25. rujna 1946., str. 3.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Sljedeće osobe su se pojavile pred sudom: Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 1 (vidi sliku).

* voditelj logora [[Radna služba Reicha#Činovi|Viši terenski zapovjednik]] Friedrich Scholler (također &lt;ref&gt;Pravopis imena razlikuje se za nekoliko optuženika u izvorima od onog u sudskom spisu.&lt;/ref&gt; Schöller) &lt;ref name=&quot;nz25&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/scholler_urteil.php Istraživački centar za poslijeratnu pravdu] Osobni podaci (pristupljeno 1. travnja 2015.).&lt;/ref&gt;, rođen 11. prosinca 1910.&lt;ref&gt;Narodni sud: ''Presuda.'' str. 1 (vidi sliku). Dob navedena u godinama varira u izvorima, ovisno o tome koliko se davno zločin dogodio u vrijeme nastanka izvora.&lt;/ref&gt; u [[Purgstall an der Erlauf]]&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt;''Partizansko ubojstvo na Koralpi. Vođa okruga Suette uhićen u Bavarskoj.'' U: ''Weststeirische Rundschau.'' Br. 39, 1946. (28. rujna 1946.). 20. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}}, str. 1. Detaljno izvješće najavljeno tamo za sljedeći broj nije se pojavilo i nije se moglo pronaći ni u sljedećim brojevima.&lt;/ref&gt;, poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs,
 --&gt;
&lt;!-- * Mlađi terenski majstor Walter Sachse, rođen 17. svibnja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,

* Othmar Heitmann, rođen 11. listopada 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,

* Egon Obermaier, rođen 30. srpnja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,

* Rolf Kutschera (također: Rudolf&lt;ref Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 2 (vidi sliku).&lt;/ref&gt; ili Rolf von Kutschera&lt;ref&gt;Holzer: &quot;Austrijske bojne&quot;, str. 222–223.&lt;/ref&gt;), rođen 3. siječnja, 1927., u Chełmżi|Kulmsee, Poljska, prevoditelj iz Graza,

* Hans Bacher, rođen 5. ožujka 1909., u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, muzač iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča.

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča. Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Mozak zločina, Hugo Suette (u presudi, također u novinskom članku, piše: Suetti), nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette prekasno bio uključen u tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac je o tome izvijestio tijekom suđenja (vidi &quot;Istina&quot;, 9. studenog 1946., str. 3).


5.000 --&gt;
&lt;!-- === Presuda ===
Naredba okružnog vođe protumačena je kao uputa i smatrana olakotnom okolnošću.&lt;ref&gt;Neue Zeit, 27. 9, str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Istina.'' Organ Komunističke partije za Štajersku. 24. rujna 1946., str. 2,&lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt; 3; 25. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 26. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 27. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wolfgang Muchitsch: ''Narodni sud Graz 1946.–1955.'' U: [[Siegfried Beer]]: ''&quot;Britanska&quot; Štajerska: 1945.–1955.'' (= ''Istraživanje povijesnih regionalnih studija Štajerske.'') Svezak 38. Povijesna komisija za Štajersku. {{ZDB|501108-5}}, Graz 1995., ISBN 3-901251-09-X, str. 152.&lt;/ref&gt; Međutim, sud je odbio pretpostaviti neodoljivu prisilu u počinjenju zločina.&lt;ref&gt;''Steirerblatt.'' 27. rujna 1946., str. 4.&lt;/ref&gt;

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivao se maloljetnički kazneni zakon (npr. § 11. Zakona o sudovima za maloljetnike),&lt;ref name=&quot;nz24&quot; /&gt; koji je predviđao blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme zločina imali 17 godina (iako su počinili ubojstva), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi pritvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine&lt;ref&gt;{{BGBl|br. 177/1945}}: Zakon o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, str. 269 (pristupljeno 30. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; nadalje, u slučaju kaznenih djela kažnjivih smrću ili doživotnim zatvorom, kazna se mogla smanjiti, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.&lt;ref name=&quot;urteil3&quot;&gt;Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 3 (vidi sliku).&lt;/ref&gt;

Na kraju suđenja izrečene su zatvorske kazne i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

* Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor s teškim radom,&lt;ref&gt;[[s: Kazneni zakonik 1852. (Austrija)#§. 14. Stupnjevi zatvora a) prema težini.|Drugi stupanj zatvora:]] Kod ove vrste kazne osuđenik je bio vezan okovima na nogama. S ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom pritvoru smio je razgovarati samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima. To je bilo pooštreno samicama 1. travnja i tromjesečnim teškim radom.

* Othmar Heitmann (17) i Egon Obermaier (17), koji su svaki ubili po jednog partizana, dobili su sedam godina teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja.

[Članak 245. austrijskog Kaznenog zakona, drugi stupanj] * Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja i tromjesečnim razdobljima teškog rada u logoru.

* * ... * Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.&lt;ref name=&quot;urteil4&quot; /&gt;

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud radi njegove provedbe.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, daljnje žalbe na presudu nisu bile moguće.&lt;ref&gt;Claudia Kuretsidis-Haider: Odjeljak o [http://www.nachkriegsjustiz.at/service/gesetze/gs_einleitung.php Narodni sudovi i njihovi postupci] Istraživačkog centra za poslijeratnu pravdu. (pristupljeno 28. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, Kazne i činjenice (stranice 2 do 8)&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Presuda Stranica 2 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Presuda Stranica 3 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Presuda Stranica 4 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, Oslobađajuće presude, Početak obrazloženja
Presuda Stranica 5 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 6 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 7 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Presuda Stranica 8 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja

&lt;/gallery&gt;
 --&gt;
&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;
 --&gt; --&gt; --&gt;
 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}}


&lt;ref&gt;Gerhard Fischer: ''Osterwitz. ain wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner.'' Osterwitz&amp;nbsp;2002. Herausgeber und Verleger: Gemeinde Osterwitz. Herstellung: Simadruck Aigner &amp;&amp;nbsp;Weisi, Deutschlandsberg, S. 427, 420–421. Mitglieder der Familie Plank waren in diesem Gebiet als Förster, Jäger usw. beschäftigt.&lt;/ref&gt; am Nordhang der [[Handalm]] angegeben.&lt;ref&gt;


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}</text>
      <sha1>t72lb904ms5s18i3g9e7cs8ihjm1zh3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901934</id>
      <parentid>3901933</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T21:36:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Partizanski napadi */</comment>
      <origin>3901934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30967" sha1="p0v8btewb37nheqcmwbyslguqrunk16" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date=28. 10. 2016 |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga.  Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova udruge bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tijekom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tijekom posljednjih šest tjedana rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===

&lt;!-- Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,[42][43] ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U ožujku 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu.[44] Dana 15. ožujka 1945. žandar iz postaje Trahütten ustrijelio je partizan kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.[45]

U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. ožujka.[46] Dana 10. travnja 1945. godine, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.[47] Mjesto (♁⊙) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela.[48] --&gt;


&lt;!-- === Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, skupina partizana pojavila se na farmi tadašnjeg [[Struktura NSDAP-a#Vođa lokalne grupe|Vođa lokalne grupe]] Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću&lt;ref&gt;Fleck: ''Koralm Partisans.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; itd.), koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je RAD-ovom logoru putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. travnja 1945.).&lt;ref&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 402–405.&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana, 1. travnja, [[Uskrsne nedjelje]] 1945., partizanska skupina još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.

[Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; Specijalna jedinica od 20 ljudi iz logora RAD pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila skupinu.&lt;ref name=&quot;blatn123&quot;&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 123.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Neue Zeit (Graz)|Neue Zeit]]''. Leykam, Graz. 24. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt; Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; --&gt;

&lt;!-- == Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen [[Vođi okruga]] [[Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije|NSDAP]] u [[Deutschlandsbergu]], [[Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.

Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izvješća svjedoka. &quot;Zločinske priče iz prošlosti s lokalnim koloritom. Kazneni slučajevi u zapadnoj Štajerskoj koji su nekoć izazvali senzaciju.&quot; Br. 6, 2023., 10. veljače 2023., 96. godina, str. 16.

Suette nije bio nadređeni časnik logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; (vidi također organizaciju suda za prijevremeno suđenje, koji bi bio odgovoran za takve slučajeve i kojem je dužnosnik Nacističke stranke morao pripadati). Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref&gt;Müller, Obersteiner: ''Topografija okruga.'' str. 198 s referencom na neobjavljenu Žandarmerijsku okružnu kroniku za [[Crveno-bijelo-crvenu knjigu|Crveno-bijelo-crvenu knjigu]]. Dokumentacijski centar austrijskog otpora, DÖW 8340-8345 (Topografija okruga str. 205-206, fusnota 38 i za izvor 16). Žandarmerijski časnik potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve.

Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. travnja 1945., oko 20 sati. Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 6 (vidi sliku). Streljana nije bila sportski teren na istoku logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Oni koji su se sklonili u tenkovske rovove (rupe za zaklone tenkova) potražili su sklonište u logoru i ubijeni su pucnjavom. Dvije žrtve ubili su pripadnici RAD-a Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. (Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3) Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom (Die Wahrheit, 24. i 25. rujna 1946., str. 2 i 3) i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja.

[Referenca: Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3] Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.
 --&gt;
=&lt;!-- = Žrtve ==

Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. rujna 1914. [Arhiva dokumentacije austrijskog otpora: Austrijanci za slobodu Španjolske 1936.-1939. Biografije.] Prema drugom izvoru: Leopold, rođen u listopadu 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od lipnja 1937. u Međunarodnim brigadama. [Opis spomenika austrijskim borcima u Španjolskoj.] 1110 Beč, Središnje groblje, ulaz 2, grupa 28, red 42, otkriven 1. studenog 1995. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;neugeb&quot;&gt;Wolfgang Neugebauer: ''Oružani otpor – Otpor u vojsci. Pregled.'' U: Christine Schindler: ''Fokus: Oružani otpor – Otpor u vojsci.'' Arhiva dokumentacije austrijskog otpora. Godišnjak 2009. {{ISSN|1012-4535}}, {{ZDB|620800-9}}. Lit-Verlag, Beč/Berlin 2009, ISBN 978-3-643-50010-6, str. 15–16. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 53–54.&lt;/ref&gt; Bio je s britanskim pionirskim korpusom u travnju 1943., stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj skupini od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 54.&lt;/ref&gt; Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 302 fusnota 28. Pasetzky je također naveden među koruškim žrtvama nacionalsocijalizma: [http://www.kaernoel.at/downloads/ns_in_villach.pdf Nacionalsocijalizam u Villachu], popis žrtava, str. 174. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin gospođe Hermine Farkas, koja se pridružila partizanima kao dezerter.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot;&gt;''[[Südost-Tagespost|Steirerblatt]]''. Dnevne novine Austrijske narodne stranke (nalaze se u knjižnicama itd., pod kasnijim naslovima &quot;Tagespost&quot; ili &quot;Südost-Tagespost&quot;), Graz, 25. rujna 1946., str. 3.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Sljedeće osobe su se pojavile pred sudom: Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 1 (vidi sliku).

* voditelj logora [[Radna služba Reicha#Činovi|Viši terenski zapovjednik]] Friedrich Scholler (također &lt;ref&gt;Pravopis imena razlikuje se za nekoliko optuženika u izvorima od onog u sudskom spisu.&lt;/ref&gt; Schöller) &lt;ref name=&quot;nz25&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/scholler_urteil.php Istraživački centar za poslijeratnu pravdu] Osobni podaci (pristupljeno 1. travnja 2015.).&lt;/ref&gt;, rođen 11. prosinca 1910.&lt;ref&gt;Narodni sud: ''Presuda.'' str. 1 (vidi sliku). Dob navedena u godinama varira u izvorima, ovisno o tome koliko se davno zločin dogodio u vrijeme nastanka izvora.&lt;/ref&gt; u [[Purgstall an der Erlauf]]&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt;''Partizansko ubojstvo na Koralpi. Vođa okruga Suette uhićen u Bavarskoj.'' U: ''Weststeirische Rundschau.'' Br. 39, 1946. (28. rujna 1946.). 20. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}}, str. 1. Detaljno izvješće najavljeno tamo za sljedeći broj nije se pojavilo i nije se moglo pronaći ni u sljedećim brojevima.&lt;/ref&gt;, poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs,
 --&gt;
&lt;!-- * Mlađi terenski majstor Walter Sachse, rođen 17. svibnja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,

* Othmar Heitmann, rođen 11. listopada 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,

* Egon Obermaier, rođen 30. srpnja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,

* Rolf Kutschera (također: Rudolf&lt;ref Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 2 (vidi sliku).&lt;/ref&gt; ili Rolf von Kutschera&lt;ref&gt;Holzer: &quot;Austrijske bojne&quot;, str. 222–223.&lt;/ref&gt;), rođen 3. siječnja, 1927., u Chełmżi|Kulmsee, Poljska, prevoditelj iz Graza,

* Hans Bacher, rođen 5. ožujka 1909., u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, muzač iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča.

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča. Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Mozak zločina, Hugo Suette (u presudi, također u novinskom članku, piše: Suetti), nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette prekasno bio uključen u tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac je o tome izvijestio tijekom suđenja (vidi &quot;Istina&quot;, 9. studenog 1946., str. 3).


5.000 --&gt;
&lt;!-- === Presuda ===
Naredba okružnog vođe protumačena je kao uputa i smatrana olakotnom okolnošću.&lt;ref&gt;Neue Zeit, 27. 9, str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Istina.'' Organ Komunističke partije za Štajersku. 24. rujna 1946., str. 2,&lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt; 3; 25. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 26. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 27. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wolfgang Muchitsch: ''Narodni sud Graz 1946.–1955.'' U: [[Siegfried Beer]]: ''&quot;Britanska&quot; Štajerska: 1945.–1955.'' (= ''Istraživanje povijesnih regionalnih studija Štajerske.'') Svezak 38. Povijesna komisija za Štajersku. {{ZDB|501108-5}}, Graz 1995., ISBN 3-901251-09-X, str. 152.&lt;/ref&gt; Međutim, sud je odbio pretpostaviti neodoljivu prisilu u počinjenju zločina.&lt;ref&gt;''Steirerblatt.'' 27. rujna 1946., str. 4.&lt;/ref&gt;

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivao se maloljetnički kazneni zakon (npr. § 11. Zakona o sudovima za maloljetnike),&lt;ref name=&quot;nz24&quot; /&gt; koji je predviđao blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme zločina imali 17 godina (iako su počinili ubojstva), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi pritvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine&lt;ref&gt;{{BGBl|br. 177/1945}}: Zakon o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, str. 269 (pristupljeno 30. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; nadalje, u slučaju kaznenih djela kažnjivih smrću ili doživotnim zatvorom, kazna se mogla smanjiti, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.&lt;ref name=&quot;urteil3&quot;&gt;Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 3 (vidi sliku).&lt;/ref&gt;

Na kraju suđenja izrečene su zatvorske kazne i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

* Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor s teškim radom,&lt;ref&gt;[[s: Kazneni zakonik 1852. (Austrija)#§. 14. Stupnjevi zatvora a) prema težini.|Drugi stupanj zatvora:]] Kod ove vrste kazne osuđenik je bio vezan okovima na nogama. S ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom pritvoru smio je razgovarati samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima. To je bilo pooštreno samicama 1. travnja i tromjesečnim teškim radom.

* Othmar Heitmann (17) i Egon Obermaier (17), koji su svaki ubili po jednog partizana, dobili su sedam godina teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja.

[Članak 245. austrijskog Kaznenog zakona, drugi stupanj] * Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja i tromjesečnim razdobljima teškog rada u logoru.

* * ... * Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.&lt;ref name=&quot;urteil4&quot; /&gt;

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud radi njegove provedbe.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, daljnje žalbe na presudu nisu bile moguće.&lt;ref&gt;Claudia Kuretsidis-Haider: Odjeljak o [http://www.nachkriegsjustiz.at/service/gesetze/gs_einleitung.php Narodni sudovi i njihovi postupci] Istraživačkog centra za poslijeratnu pravdu. (pristupljeno 28. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, Kazne i činjenice (stranice 2 do 8)&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Presuda Stranica 2 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Presuda Stranica 3 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Presuda Stranica 4 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, Oslobađajuće presude, Početak obrazloženja
Presuda Stranica 5 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 6 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 7 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Presuda Stranica 8 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja

&lt;/gallery&gt;
 --&gt;
&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;
 --&gt; --&gt; --&gt;
 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}}


&lt;ref&gt;Gerhard Fischer: ''Osterwitz. ain wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner.'' Osterwitz&amp;nbsp;2002. Herausgeber und Verleger: Gemeinde Osterwitz. Herstellung: Simadruck Aigner &amp;&amp;nbsp;Weisi, Deutschlandsberg, S. 427, 420–421. Mitglieder der Familie Plank waren in diesem Gebiet als Förster, Jäger usw. beschäftigt.&lt;/ref&gt; am Nordhang der [[Handalm]] angegeben.&lt;ref&gt;


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}</text>
      <sha1>p0v8btewb37nheqcmwbyslguqrunk16</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901935</id>
      <parentid>3901934</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T21:59:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3901935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31288" sha1="kcb3rjagg4afsgpzvwmpg2zeyroelsl" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date=28. 10. 2016 |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga.  Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova udruge bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tijekom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tijekom posljednjih šest tjedana rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizn, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark|region:AT|&lt;!-- title=vdskjh|text=ICON0 --&gt;}}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 


&lt;!-- {{Coord|text=ICON0|NS=46/54/09.05/N|EW=15/02/57.02/E|type=landmark|region=AT-6|elevation=|name=Erschießung von 18 Partisanensympathisanten, 10. April 1945}})) --&gt; 


&lt;!-- === Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, skupina partizana pojavila se na farmi tadašnjeg [[Struktura NSDAP-a#Vođa lokalne grupe|Vođa lokalne grupe]] Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću&lt;ref&gt;Fleck: ''Koralm Partisans.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; itd.), koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je RAD-ovom logoru putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. travnja 1945.).&lt;ref&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 402–405.&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana, 1. travnja, [[Uskrsne nedjelje]] 1945., partizanska skupina još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.

[Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; Specijalna jedinica od 20 ljudi iz logora RAD pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila skupinu.&lt;ref name=&quot;blatn123&quot;&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 123.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Neue Zeit (Graz)|Neue Zeit]]''. Leykam, Graz. 24. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt; Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; --&gt;

&lt;!-- == Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen [[Vođi okruga]] [[Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije|NSDAP]] u [[Deutschlandsbergu]], [[Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.

Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izvješća svjedoka. &quot;Zločinske priče iz prošlosti s lokalnim koloritom. Kazneni slučajevi u zapadnoj Štajerskoj koji su nekoć izazvali senzaciju.&quot; Br. 6, 2023., 10. veljače 2023., 96. godina, str. 16.

Suette nije bio nadređeni časnik logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; (vidi također organizaciju suda za prijevremeno suđenje, koji bi bio odgovoran za takve slučajeve i kojem je dužnosnik Nacističke stranke morao pripadati). Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref&gt;Müller, Obersteiner: ''Topografija okruga.'' str. 198 s referencom na neobjavljenu Žandarmerijsku okružnu kroniku za [[Crveno-bijelo-crvenu knjigu|Crveno-bijelo-crvenu knjigu]]. Dokumentacijski centar austrijskog otpora, DÖW 8340-8345 (Topografija okruga str. 205-206, fusnota 38 i za izvor 16). Žandarmerijski časnik potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve.

Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. travnja 1945., oko 20 sati. Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 6 (vidi sliku). Streljana nije bila sportski teren na istoku logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Oni koji su se sklonili u tenkovske rovove (rupe za zaklone tenkova) potražili su sklonište u logoru i ubijeni su pucnjavom. Dvije žrtve ubili su pripadnici RAD-a Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. (Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3) Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom (Die Wahrheit, 24. i 25. rujna 1946., str. 2 i 3) i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja.

[Referenca: Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3] Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.
 --&gt;
=&lt;!-- = Žrtve ==

Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. rujna 1914. [Arhiva dokumentacije austrijskog otpora: Austrijanci za slobodu Španjolske 1936.-1939. Biografije.] Prema drugom izvoru: Leopold, rođen u listopadu 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od lipnja 1937. u Međunarodnim brigadama. [Opis spomenika austrijskim borcima u Španjolskoj.] 1110 Beč, Središnje groblje, ulaz 2, grupa 28, red 42, otkriven 1. studenog 1995. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;neugeb&quot;&gt;Wolfgang Neugebauer: ''Oružani otpor – Otpor u vojsci. Pregled.'' U: Christine Schindler: ''Fokus: Oružani otpor – Otpor u vojsci.'' Arhiva dokumentacije austrijskog otpora. Godišnjak 2009. {{ISSN|1012-4535}}, {{ZDB|620800-9}}. Lit-Verlag, Beč/Berlin 2009, ISBN 978-3-643-50010-6, str. 15–16. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 53–54.&lt;/ref&gt; Bio je s britanskim pionirskim korpusom u travnju 1943., stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj skupini od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 54.&lt;/ref&gt; Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 302 fusnota 28. Pasetzky je također naveden među koruškim žrtvama nacionalsocijalizma: [http://www.kaernoel.at/downloads/ns_in_villach.pdf Nacionalsocijalizam u Villachu], popis žrtava, str. 174. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin gospođe Hermine Farkas, koja se pridružila partizanima kao dezerter.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot;&gt;''[[Südost-Tagespost|Steirerblatt]]''. Dnevne novine Austrijske narodne stranke (nalaze se u knjižnicama itd., pod kasnijim naslovima &quot;Tagespost&quot; ili &quot;Südost-Tagespost&quot;), Graz, 25. rujna 1946., str. 3.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Sljedeće osobe su se pojavile pred sudom: Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 1 (vidi sliku).

* voditelj logora [[Radna služba Reicha#Činovi|Viši terenski zapovjednik]] Friedrich Scholler (također &lt;ref&gt;Pravopis imena razlikuje se za nekoliko optuženika u izvorima od onog u sudskom spisu.&lt;/ref&gt; Schöller) &lt;ref name=&quot;nz25&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/scholler_urteil.php Istraživački centar za poslijeratnu pravdu] Osobni podaci (pristupljeno 1. travnja 2015.).&lt;/ref&gt;, rođen 11. prosinca 1910.&lt;ref&gt;Narodni sud: ''Presuda.'' str. 1 (vidi sliku). Dob navedena u godinama varira u izvorima, ovisno o tome koliko se davno zločin dogodio u vrijeme nastanka izvora.&lt;/ref&gt; u [[Purgstall an der Erlauf]]&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt;''Partizansko ubojstvo na Koralpi. Vođa okruga Suette uhićen u Bavarskoj.'' U: ''Weststeirische Rundschau.'' Br. 39, 1946. (28. rujna 1946.). 20. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}}, str. 1. Detaljno izvješće najavljeno tamo za sljedeći broj nije se pojavilo i nije se moglo pronaći ni u sljedećim brojevima.&lt;/ref&gt;, poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs,
 --&gt;
&lt;!-- * Mlađi terenski majstor Walter Sachse, rođen 17. svibnja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,

* Othmar Heitmann, rođen 11. listopada 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,

* Egon Obermaier, rođen 30. srpnja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,

* Rolf Kutschera (također: Rudolf&lt;ref Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 2 (vidi sliku).&lt;/ref&gt; ili Rolf von Kutschera&lt;ref&gt;Holzer: &quot;Austrijske bojne&quot;, str. 222–223.&lt;/ref&gt;), rođen 3. siječnja, 1927., u Chełmżi|Kulmsee, Poljska, prevoditelj iz Graza,

* Hans Bacher, rođen 5. ožujka 1909., u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, muzač iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča.

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča. Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Mozak zločina, Hugo Suette (u presudi, također u novinskom članku, piše: Suetti), nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette prekasno bio uključen u tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac je o tome izvijestio tijekom suđenja (vidi &quot;Istina&quot;, 9. studenog 1946., str. 3).


5.000 --&gt;
&lt;!-- === Presuda ===
Naredba okružnog vođe protumačena je kao uputa i smatrana olakotnom okolnošću.&lt;ref&gt;Neue Zeit, 27. 9, str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Istina.'' Organ Komunističke partije za Štajersku. 24. rujna 1946., str. 2,&lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt; 3; 25. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 26. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 27. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wolfgang Muchitsch: ''Narodni sud Graz 1946.–1955.'' U: [[Siegfried Beer]]: ''&quot;Britanska&quot; Štajerska: 1945.–1955.'' (= ''Istraživanje povijesnih regionalnih studija Štajerske.'') Svezak 38. Povijesna komisija za Štajersku. {{ZDB|501108-5}}, Graz 1995., ISBN 3-901251-09-X, str. 152.&lt;/ref&gt; Međutim, sud je odbio pretpostaviti neodoljivu prisilu u počinjenju zločina.&lt;ref&gt;''Steirerblatt.'' 27. rujna 1946., str. 4.&lt;/ref&gt;

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivao se maloljetnički kazneni zakon (npr. § 11. Zakona o sudovima za maloljetnike),&lt;ref name=&quot;nz24&quot; /&gt; koji je predviđao blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme zločina imali 17 godina (iako su počinili ubojstva), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi pritvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine&lt;ref&gt;{{BGBl|br. 177/1945}}: Zakon o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, str. 269 (pristupljeno 30. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; nadalje, u slučaju kaznenih djela kažnjivih smrću ili doživotnim zatvorom, kazna se mogla smanjiti, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.&lt;ref name=&quot;urteil3&quot;&gt;Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 3 (vidi sliku).&lt;/ref&gt;

Na kraju suđenja izrečene su zatvorske kazne i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

* Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor s teškim radom,&lt;ref&gt;[[s: Kazneni zakonik 1852. (Austrija)#§. 14. Stupnjevi zatvora a) prema težini.|Drugi stupanj zatvora:]] Kod ove vrste kazne osuđenik je bio vezan okovima na nogama. S ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom pritvoru smio je razgovarati samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima. To je bilo pooštreno samicama 1. travnja i tromjesečnim teškim radom.

* Othmar Heitmann (17) i Egon Obermaier (17), koji su svaki ubili po jednog partizana, dobili su sedam godina teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja.

[Članak 245. austrijskog Kaznenog zakona, drugi stupanj] * Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja i tromjesečnim razdobljima teškog rada u logoru.

* * ... * Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.&lt;ref name=&quot;urteil4&quot; /&gt;

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud radi njegove provedbe.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, daljnje žalbe na presudu nisu bile moguće.&lt;ref&gt;Claudia Kuretsidis-Haider: Odjeljak o [http://www.nachkriegsjustiz.at/service/gesetze/gs_einleitung.php Narodni sudovi i njihovi postupci] Istraživačkog centra za poslijeratnu pravdu. (pristupljeno 28. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, Kazne i činjenice (stranice 2 do 8)&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Presuda Stranica 2 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Presuda Stranica 3 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Presuda Stranica 4 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, Oslobađajuće presude, Početak obrazloženja
Presuda Stranica 5 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 6 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 7 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Presuda Stranica 8 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja

&lt;/gallery&gt;
 --&gt;
&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;
 --&gt; --&gt; --&gt;
 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}}


&lt;ref&gt;Gerhard Fischer: ''Osterwitz. ain wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner.'' Osterwitz&amp;nbsp;2002. Herausgeber und Verleger: Gemeinde Osterwitz. Herstellung: Simadruck Aigner &amp;&amp;nbsp;Weisi, Deutschlandsberg, S. 427, 420–421. Mitglieder der Familie Plank waren in diesem Gebiet als Förster, Jäger usw. beschäftigt.&lt;/ref&gt; am Nordhang der [[Handalm]] angegeben.&lt;ref&gt;


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}</text>
      <sha1>kcb3rjagg4afsgpzvwmpg2zeyroelsl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901936</id>
      <parentid>3901935</parentid>
      <timestamp>2026-07-04T22:05:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bitke i streljanje civila */</comment>
      <origin>3901936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31295" sha1="kxi4py5102kacu4rw0428n16j413dh6" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date=28. 10. 2016 |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga.  Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova udruge bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tijekom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tijekom posljednjih šest tjedana rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizn, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 


&lt;!-- {{Coord|text=ICON0|NS=46/54/09.05/N|EW=15/02/57.02/E|type=landmark|region=AT-6|elevation=|name=Erschießung von 18 Partisanensympathisanten, 10. April 1945}})) --&gt; 


&lt;!-- === Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, skupina partizana pojavila se na farmi tadašnjeg [[Struktura NSDAP-a#Vođa lokalne grupe|Vođa lokalne grupe]] Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću&lt;ref&gt;Fleck: ''Koralm Partisans.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; itd.), koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je RAD-ovom logoru putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. travnja 1945.).&lt;ref&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 402–405.&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana, 1. travnja, [[Uskrsne nedjelje]] 1945., partizanska skupina još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.

[Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; Specijalna jedinica od 20 ljudi iz logora RAD pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila skupinu.&lt;ref name=&quot;blatn123&quot;&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 123.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Neue Zeit (Graz)|Neue Zeit]]''. Leykam, Graz. 24. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt; Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; --&gt;

&lt;!-- == Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen [[Vođi okruga]] [[Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije|NSDAP]] u [[Deutschlandsbergu]], [[Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.

Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izvješća svjedoka. &quot;Zločinske priče iz prošlosti s lokalnim koloritom. Kazneni slučajevi u zapadnoj Štajerskoj koji su nekoć izazvali senzaciju.&quot; Br. 6, 2023., 10. veljače 2023., 96. godina, str. 16.

Suette nije bio nadređeni časnik logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; (vidi također organizaciju suda za prijevremeno suđenje, koji bi bio odgovoran za takve slučajeve i kojem je dužnosnik Nacističke stranke morao pripadati). Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref&gt;Müller, Obersteiner: ''Topografija okruga.'' str. 198 s referencom na neobjavljenu Žandarmerijsku okružnu kroniku za [[Crveno-bijelo-crvenu knjigu|Crveno-bijelo-crvenu knjigu]]. Dokumentacijski centar austrijskog otpora, DÖW 8340-8345 (Topografija okruga str. 205-206, fusnota 38 i za izvor 16). Žandarmerijski časnik potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve.

Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. travnja 1945., oko 20 sati. Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 6 (vidi sliku). Streljana nije bila sportski teren na istoku logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Oni koji su se sklonili u tenkovske rovove (rupe za zaklone tenkova) potražili su sklonište u logoru i ubijeni su pucnjavom. Dvije žrtve ubili su pripadnici RAD-a Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. (Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3) Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom (Die Wahrheit, 24. i 25. rujna 1946., str. 2 i 3) i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja.

[Referenca: Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3] Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.
 --&gt;
=&lt;!-- = Žrtve ==

Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. rujna 1914. [Arhiva dokumentacije austrijskog otpora: Austrijanci za slobodu Španjolske 1936.-1939. Biografije.] Prema drugom izvoru: Leopold, rođen u listopadu 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od lipnja 1937. u Međunarodnim brigadama. [Opis spomenika austrijskim borcima u Španjolskoj.] 1110 Beč, Središnje groblje, ulaz 2, grupa 28, red 42, otkriven 1. studenog 1995. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;neugeb&quot;&gt;Wolfgang Neugebauer: ''Oružani otpor – Otpor u vojsci. Pregled.'' U: Christine Schindler: ''Fokus: Oružani otpor – Otpor u vojsci.'' Arhiva dokumentacije austrijskog otpora. Godišnjak 2009. {{ISSN|1012-4535}}, {{ZDB|620800-9}}. Lit-Verlag, Beč/Berlin 2009, ISBN 978-3-643-50010-6, str. 15–16. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 53–54.&lt;/ref&gt; Bio je s britanskim pionirskim korpusom u travnju 1943., stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj skupini od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 54.&lt;/ref&gt; Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 302 fusnota 28. Pasetzky je također naveden među koruškim žrtvama nacionalsocijalizma: [http://www.kaernoel.at/downloads/ns_in_villach.pdf Nacionalsocijalizam u Villachu], popis žrtava, str. 174. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin gospođe Hermine Farkas, koja se pridružila partizanima kao dezerter.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot;&gt;''[[Südost-Tagespost|Steirerblatt]]''. Dnevne novine Austrijske narodne stranke (nalaze se u knjižnicama itd., pod kasnijim naslovima &quot;Tagespost&quot; ili &quot;Südost-Tagespost&quot;), Graz, 25. rujna 1946., str. 3.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Sljedeće osobe su se pojavile pred sudom: Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 1 (vidi sliku).

* voditelj logora [[Radna služba Reicha#Činovi|Viši terenski zapovjednik]] Friedrich Scholler (također &lt;ref&gt;Pravopis imena razlikuje se za nekoliko optuženika u izvorima od onog u sudskom spisu.&lt;/ref&gt; Schöller) &lt;ref name=&quot;nz25&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/scholler_urteil.php Istraživački centar za poslijeratnu pravdu] Osobni podaci (pristupljeno 1. travnja 2015.).&lt;/ref&gt;, rođen 11. prosinca 1910.&lt;ref&gt;Narodni sud: ''Presuda.'' str. 1 (vidi sliku). Dob navedena u godinama varira u izvorima, ovisno o tome koliko se davno zločin dogodio u vrijeme nastanka izvora.&lt;/ref&gt; u [[Purgstall an der Erlauf]]&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt;''Partizansko ubojstvo na Koralpi. Vođa okruga Suette uhićen u Bavarskoj.'' U: ''Weststeirische Rundschau.'' Br. 39, 1946. (28. rujna 1946.). 20. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}}, str. 1. Detaljno izvješće najavljeno tamo za sljedeći broj nije se pojavilo i nije se moglo pronaći ni u sljedećim brojevima.&lt;/ref&gt;, poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs,
 --&gt;
&lt;!-- * Mlađi terenski majstor Walter Sachse, rođen 17. svibnja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,

* Othmar Heitmann, rođen 11. listopada 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,

* Egon Obermaier, rođen 30. srpnja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,

* Rolf Kutschera (također: Rudolf&lt;ref Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 2 (vidi sliku).&lt;/ref&gt; ili Rolf von Kutschera&lt;ref&gt;Holzer: &quot;Austrijske bojne&quot;, str. 222–223.&lt;/ref&gt;), rođen 3. siječnja, 1927., u Chełmżi|Kulmsee, Poljska, prevoditelj iz Graza,

* Hans Bacher, rođen 5. ožujka 1909., u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, muzač iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča.

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča. Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Mozak zločina, Hugo Suette (u presudi, također u novinskom članku, piše: Suetti), nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette prekasno bio uključen u tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac je o tome izvijestio tijekom suđenja (vidi &quot;Istina&quot;, 9. studenog 1946., str. 3).


5.000 --&gt;
&lt;!-- === Presuda ===
Naredba okružnog vođe protumačena je kao uputa i smatrana olakotnom okolnošću.&lt;ref&gt;Neue Zeit, 27. 9, str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Istina.'' Organ Komunističke partije za Štajersku. 24. rujna 1946., str. 2,&lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt; 3; 25. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 26. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 27. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wolfgang Muchitsch: ''Narodni sud Graz 1946.–1955.'' U: [[Siegfried Beer]]: ''&quot;Britanska&quot; Štajerska: 1945.–1955.'' (= ''Istraživanje povijesnih regionalnih studija Štajerske.'') Svezak 38. Povijesna komisija za Štajersku. {{ZDB|501108-5}}, Graz 1995., ISBN 3-901251-09-X, str. 152.&lt;/ref&gt; Međutim, sud je odbio pretpostaviti neodoljivu prisilu u počinjenju zločina.&lt;ref&gt;''Steirerblatt.'' 27. rujna 1946., str. 4.&lt;/ref&gt;

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivao se maloljetnički kazneni zakon (npr. § 11. Zakona o sudovima za maloljetnike),&lt;ref name=&quot;nz24&quot; /&gt; koji je predviđao blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme zločina imali 17 godina (iako su počinili ubojstva), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi pritvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine&lt;ref&gt;{{BGBl|br. 177/1945}}: Zakon o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, str. 269 (pristupljeno 30. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; nadalje, u slučaju kaznenih djela kažnjivih smrću ili doživotnim zatvorom, kazna se mogla smanjiti, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.&lt;ref name=&quot;urteil3&quot;&gt;Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 3 (vidi sliku).&lt;/ref&gt;

Na kraju suđenja izrečene su zatvorske kazne i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

* Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor s teškim radom,&lt;ref&gt;[[s: Kazneni zakonik 1852. (Austrija)#§. 14. Stupnjevi zatvora a) prema težini.|Drugi stupanj zatvora:]] Kod ove vrste kazne osuđenik je bio vezan okovima na nogama. S ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom pritvoru smio je razgovarati samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima. To je bilo pooštreno samicama 1. travnja i tromjesečnim teškim radom.

* Othmar Heitmann (17) i Egon Obermaier (17), koji su svaki ubili po jednog partizana, dobili su sedam godina teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja.

[Članak 245. austrijskog Kaznenog zakona, drugi stupanj] * Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja i tromjesečnim razdobljima teškog rada u logoru.

* * ... * Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.&lt;ref name=&quot;urteil4&quot; /&gt;

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud radi njegove provedbe.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, daljnje žalbe na presudu nisu bile moguće.&lt;ref&gt;Claudia Kuretsidis-Haider: Odjeljak o [http://www.nachkriegsjustiz.at/service/gesetze/gs_einleitung.php Narodni sudovi i njihovi postupci] Istraživačkog centra za poslijeratnu pravdu. (pristupljeno 28. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, Kazne i činjenice (stranice 2 do 8)&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Presuda Stranica 2 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Presuda Stranica 3 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Presuda Stranica 4 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, Oslobađajuće presude, Početak obrazloženja
Presuda Stranica 5 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 6 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 7 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Presuda Stranica 8 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja

&lt;/gallery&gt;
 --&gt;
&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;
 --&gt; --&gt; --&gt;
 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}}


&lt;ref&gt;Gerhard Fischer: ''Osterwitz. ain wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner.'' Osterwitz&amp;nbsp;2002. Herausgeber und Verleger: Gemeinde Osterwitz. Herstellung: Simadruck Aigner &amp;&amp;nbsp;Weisi, Deutschlandsberg, S. 427, 420–421. Mitglieder der Familie Plank waren in diesem Gebiet als Förster, Jäger usw. beschäftigt.&lt;/ref&gt; am Nordhang der [[Handalm]] angegeben.&lt;ref&gt;


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}</text>
      <sha1>kxi4py5102kacu4rw0428n16j413dh6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901975</id>
      <parentid>3901936</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T06:59:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pozadina */</comment>
      <origin>3901975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31115" sha1="io0k9qv1mglvm8mf8dsvyp5fw8tl4n5" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 


&lt;!-- {{Coord|text=ICON0|NS=46/54/09.05/N|EW=15/02/57.02/E|type=landmark|region=AT-6|elevation=|name=Erschießung von 18 Partisanensympathisanten, 10. April 1945}})) --&gt; 


&lt;!-- === Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, skupina partizana pojavila se na farmi tadašnjeg [[Struktura NSDAP-a#Vođa lokalne grupe|Vođa lokalne grupe]] Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću&lt;ref&gt;Fleck: ''Koralm Partisans.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; itd.), koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je RAD-ovom logoru putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. travnja 1945.).&lt;ref&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 402–405.&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana, 1. travnja, [[Uskrsne nedjelje]] 1945., partizanska skupina još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.

[Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; Specijalna jedinica od 20 ljudi iz logora RAD pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila skupinu.&lt;ref name=&quot;blatn123&quot;&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 123.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Neue Zeit (Graz)|Neue Zeit]]''. Leykam, Graz. 24. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt; Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; --&gt;

&lt;!-- == Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen [[Vođi okruga]] [[Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije|NSDAP]] u [[Deutschlandsbergu]], [[Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.

Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izvješća svjedoka. &quot;Zločinske priče iz prošlosti s lokalnim koloritom. Kazneni slučajevi u zapadnoj Štajerskoj koji su nekoć izazvali senzaciju.&quot; Br. 6, 2023., 10. veljače 2023., 96. godina, str. 16.

Suette nije bio nadređeni časnik logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; (vidi također organizaciju suda za prijevremeno suđenje, koji bi bio odgovoran za takve slučajeve i kojem je dužnosnik Nacističke stranke morao pripadati). Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref&gt;Müller, Obersteiner: ''Topografija okruga.'' str. 198 s referencom na neobjavljenu Žandarmerijsku okružnu kroniku za [[Crveno-bijelo-crvenu knjigu|Crveno-bijelo-crvenu knjigu]]. Dokumentacijski centar austrijskog otpora, DÖW 8340-8345 (Topografija okruga str. 205-206, fusnota 38 i za izvor 16). Žandarmerijski časnik potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve.

Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. travnja 1945., oko 20 sati. Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 6 (vidi sliku). Streljana nije bila sportski teren na istoku logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Oni koji su se sklonili u tenkovske rovove (rupe za zaklone tenkova) potražili su sklonište u logoru i ubijeni su pucnjavom. Dvije žrtve ubili su pripadnici RAD-a Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. (Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3) Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom (Die Wahrheit, 24. i 25. rujna 1946., str. 2 i 3) i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja.

[Referenca: Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3] Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.
 --&gt;
=&lt;!-- = Žrtve ==

Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. rujna 1914. [Arhiva dokumentacije austrijskog otpora: Austrijanci za slobodu Španjolske 1936.-1939. Biografije.] Prema drugom izvoru: Leopold, rođen u listopadu 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od lipnja 1937. u Međunarodnim brigadama. [Opis spomenika austrijskim borcima u Španjolskoj.] 1110 Beč, Središnje groblje, ulaz 2, grupa 28, red 42, otkriven 1. studenog 1995. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;neugeb&quot;&gt;Wolfgang Neugebauer: ''Oružani otpor – Otpor u vojsci. Pregled.'' U: Christine Schindler: ''Fokus: Oružani otpor – Otpor u vojsci.'' Arhiva dokumentacije austrijskog otpora. Godišnjak 2009. {{ISSN|1012-4535}}, {{ZDB|620800-9}}. Lit-Verlag, Beč/Berlin 2009, ISBN 978-3-643-50010-6, str. 15–16. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 53–54.&lt;/ref&gt; Bio je s britanskim pionirskim korpusom u travnju 1943., stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj skupini od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 54.&lt;/ref&gt; Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 302 fusnota 28. Pasetzky je također naveden među koruškim žrtvama nacionalsocijalizma: [http://www.kaernoel.at/downloads/ns_in_villach.pdf Nacionalsocijalizam u Villachu], popis žrtava, str. 174. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin gospođe Hermine Farkas, koja se pridružila partizanima kao dezerter.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot;&gt;''[[Südost-Tagespost|Steirerblatt]]''. Dnevne novine Austrijske narodne stranke (nalaze se u knjižnicama itd., pod kasnijim naslovima &quot;Tagespost&quot; ili &quot;Südost-Tagespost&quot;), Graz, 25. rujna 1946., str. 3.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Sljedeće osobe su se pojavile pred sudom: Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 1 (vidi sliku).

* voditelj logora [[Radna služba Reicha#Činovi|Viši terenski zapovjednik]] Friedrich Scholler (također &lt;ref&gt;Pravopis imena razlikuje se za nekoliko optuženika u izvorima od onog u sudskom spisu.&lt;/ref&gt; Schöller) &lt;ref name=&quot;nz25&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/scholler_urteil.php Istraživački centar za poslijeratnu pravdu] Osobni podaci (pristupljeno 1. travnja 2015.).&lt;/ref&gt;, rođen 11. prosinca 1910.&lt;ref&gt;Narodni sud: ''Presuda.'' str. 1 (vidi sliku). Dob navedena u godinama varira u izvorima, ovisno o tome koliko se davno zločin dogodio u vrijeme nastanka izvora.&lt;/ref&gt; u [[Purgstall an der Erlauf]]&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt;''Partizansko ubojstvo na Koralpi. Vođa okruga Suette uhićen u Bavarskoj.'' U: ''Weststeirische Rundschau.'' Br. 39, 1946. (28. rujna 1946.). 20. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}}, str. 1. Detaljno izvješće najavljeno tamo za sljedeći broj nije se pojavilo i nije se moglo pronaći ni u sljedećim brojevima.&lt;/ref&gt;, poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs,
 --&gt;
&lt;!-- * Mlađi terenski majstor Walter Sachse, rođen 17. svibnja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,

* Othmar Heitmann, rođen 11. listopada 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,

* Egon Obermaier, rođen 30. srpnja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,

* Rolf Kutschera (također: Rudolf&lt;ref Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 2 (vidi sliku).&lt;/ref&gt; ili Rolf von Kutschera&lt;ref&gt;Holzer: &quot;Austrijske bojne&quot;, str. 222–223.&lt;/ref&gt;), rođen 3. siječnja, 1927., u Chełmżi|Kulmsee, Poljska, prevoditelj iz Graza,

* Hans Bacher, rođen 5. ožujka 1909., u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, muzač iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča. Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Mozak zločina, Hugo Suette (u presudi, također u novinskom članku, piše: Suetti), nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette prekasno bio uključen u tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac je o tome izvijestio tijekom suđenja (vidi &quot;Istina&quot;, 9. studenog 1946., str. 3).
 --&gt;
&lt;!-- === Presuda ===
Naredba okružnog vođe protumačena je kao uputa i smatrana olakotnom okolnošću.&lt;ref&gt;Neue Zeit, 27. 9, str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Istina.'' Organ Komunističke partije za Štajersku. 24. rujna 1946., str. 2,&lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt; 3; 25. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 26. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 27. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wolfgang Muchitsch: ''Narodni sud Graz 1946.–1955.'' U: [[Siegfried Beer]]: ''&quot;Britanska&quot; Štajerska: 1945.–1955.'' (= ''Istraživanje povijesnih regionalnih studija Štajerske.'') Svezak 38. Povijesna komisija za Štajersku. {{ZDB|501108-5}}, Graz 1995., ISBN 3-901251-09-X, str. 152.&lt;/ref&gt; Međutim, sud je odbio pretpostaviti neodoljivu prisilu u počinjenju zločina.&lt;ref&gt;''Steirerblatt.'' 27. rujna 1946., str. 4.&lt;/ref&gt;

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivao se maloljetnički kazneni zakon (npr. § 11. Zakona o sudovima za maloljetnike),&lt;ref name=&quot;nz24&quot; /&gt; koji je predviđao blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme zločina imali 17 godina (iako su počinili ubojstva), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi pritvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine&lt;ref&gt;{{BGBl|br. 177/1945}}: Zakon o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, str. 269 (pristupljeno 30. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; nadalje, u slučaju kaznenih djela kažnjivih smrću ili doživotnim zatvorom, kazna se mogla smanjiti, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.&lt;ref name=&quot;urteil3&quot;&gt;Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 3 (vidi sliku).&lt;/ref&gt;

Na kraju suđenja izrečene su zatvorske kazne i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

* Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor s teškim radom,&lt;ref&gt;[[s: Kazneni zakonik 1852. (Austrija)#§. 14. Stupnjevi zatvora a) prema težini.|Drugi stupanj zatvora:]] Kod ove vrste kazne osuđenik je bio vezan okovima na nogama. S ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom pritvoru smio je razgovarati samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima. To je bilo pooštreno samicama 1. travnja i tromjesečnim teškim radom.

* Othmar Heitmann (17) i Egon Obermaier (17), koji su svaki ubili po jednog partizana, dobili su sedam godina teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja.

[Članak 245. austrijskog Kaznenog zakona, drugi stupanj] * Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja i tromjesečnim razdobljima teškog rada u logoru.

* * ... * Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.&lt;ref name=&quot;urteil4&quot; /&gt;

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud radi njegove provedbe.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, daljnje žalbe na presudu nisu bile moguće.&lt;ref&gt;Claudia Kuretsidis-Haider: Odjeljak o [http://www.nachkriegsjustiz.at/service/gesetze/gs_einleitung.php Narodni sudovi i njihovi postupci] Istraživačkog centra za poslijeratnu pravdu. (pristupljeno 28. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, Kazne i činjenice (stranice 2 do 8)&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Presuda Stranica 2 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Presuda Stranica 3 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Presuda Stranica 4 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, Oslobađajuće presude, Početak obrazloženja
Presuda Stranica 5 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 6 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 7 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Presuda Stranica 8 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja

&lt;/gallery&gt;
 --&gt;
&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;
 --&gt; --&gt; --&gt;
 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}}


&lt;ref&gt;Gerhard Fischer: ''Osterwitz. ain wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner.'' Osterwitz&amp;nbsp;2002. Herausgeber und Verleger: Gemeinde Osterwitz. Herstellung: Simadruck Aigner &amp;&amp;nbsp;Weisi, Deutschlandsberg, S. 427, 420–421. Mitglieder der Familie Plank waren in diesem Gebiet als Förster, Jäger usw. beschäftigt.&lt;/ref&gt; am Nordhang der [[Handalm]] angegeben.&lt;ref&gt;


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}</text>
      <sha1>io0k9qv1mglvm8mf8dsvyp5fw8tl4n5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901977</id>
      <parentid>3901975</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T07:02:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]; +[[Kategorija:1945. u Austriji]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31194" sha1="2qj3uyoykcx1x4nnyi1p9zmp51lg1ad" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 


&lt;!-- {{Coord|text=ICON0|NS=46/54/09.05/N|EW=15/02/57.02/E|type=landmark|region=AT-6|elevation=|name=Erschießung von 18 Partisanensympathisanten, 10. April 1945}})) --&gt; 


&lt;!-- === Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, skupina partizana pojavila se na farmi tadašnjeg [[Struktura NSDAP-a#Vođa lokalne grupe|Vođa lokalne grupe]] Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću&lt;ref&gt;Fleck: ''Koralm Partisans.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; itd.), koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je RAD-ovom logoru putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. travnja 1945.).&lt;ref&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 402–405.&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana, 1. travnja, [[Uskrsne nedjelje]] 1945., partizanska skupina još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.

[Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; Specijalna jedinica od 20 ljudi iz logora RAD pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila skupinu.&lt;ref name=&quot;blatn123&quot;&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 123.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Neue Zeit (Graz)|Neue Zeit]]''. Leykam, Graz. 24. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt; Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; --&gt;

&lt;!-- == Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen [[Vođi okruga]] [[Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije|NSDAP]] u [[Deutschlandsbergu]], [[Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.

Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izvješća svjedoka. &quot;Zločinske priče iz prošlosti s lokalnim koloritom. Kazneni slučajevi u zapadnoj Štajerskoj koji su nekoć izazvali senzaciju.&quot; Br. 6, 2023., 10. veljače 2023., 96. godina, str. 16.

Suette nije bio nadređeni časnik logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; (vidi također organizaciju suda za prijevremeno suđenje, koji bi bio odgovoran za takve slučajeve i kojem je dužnosnik Nacističke stranke morao pripadati). Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref&gt;Müller, Obersteiner: ''Topografija okruga.'' str. 198 s referencom na neobjavljenu Žandarmerijsku okružnu kroniku za [[Crveno-bijelo-crvenu knjigu|Crveno-bijelo-crvenu knjigu]]. Dokumentacijski centar austrijskog otpora, DÖW 8340-8345 (Topografija okruga str. 205-206, fusnota 38 i za izvor 16). Žandarmerijski časnik potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve.

Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. travnja 1945., oko 20 sati. Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 6 (vidi sliku). Streljana nije bila sportski teren na istoku logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Oni koji su se sklonili u tenkovske rovove (rupe za zaklone tenkova) potražili su sklonište u logoru i ubijeni su pucnjavom. Dvije žrtve ubili su pripadnici RAD-a Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. (Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3) Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom (Die Wahrheit, 24. i 25. rujna 1946., str. 2 i 3) i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja.

[Referenca: Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3] Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.
 --&gt;
=&lt;!-- = Žrtve ==

Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. rujna 1914. [Arhiva dokumentacije austrijskog otpora: Austrijanci za slobodu Španjolske 1936.-1939. Biografije.] Prema drugom izvoru: Leopold, rođen u listopadu 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od lipnja 1937. u Međunarodnim brigadama. [Opis spomenika austrijskim borcima u Španjolskoj.] 1110 Beč, Središnje groblje, ulaz 2, grupa 28, red 42, otkriven 1. studenog 1995. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;neugeb&quot;&gt;Wolfgang Neugebauer: ''Oružani otpor – Otpor u vojsci. Pregled.'' U: Christine Schindler: ''Fokus: Oružani otpor – Otpor u vojsci.'' Arhiva dokumentacije austrijskog otpora. Godišnjak 2009. {{ISSN|1012-4535}}, {{ZDB|620800-9}}. Lit-Verlag, Beč/Berlin 2009, ISBN 978-3-643-50010-6, str. 15–16. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 53–54.&lt;/ref&gt; Bio je s britanskim pionirskim korpusom u travnju 1943., stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj skupini od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 54.&lt;/ref&gt; Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 302 fusnota 28. Pasetzky je također naveden među koruškim žrtvama nacionalsocijalizma: [http://www.kaernoel.at/downloads/ns_in_villach.pdf Nacionalsocijalizam u Villachu], popis žrtava, str. 174. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin gospođe Hermine Farkas, koja se pridružila partizanima kao dezerter.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot;&gt;''[[Südost-Tagespost|Steirerblatt]]''. Dnevne novine Austrijske narodne stranke (nalaze se u knjižnicama itd., pod kasnijim naslovima &quot;Tagespost&quot; ili &quot;Südost-Tagespost&quot;), Graz, 25. rujna 1946., str. 3.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Sljedeće osobe su se pojavile pred sudom: Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 1 (vidi sliku).

* voditelj logora [[Radna služba Reicha#Činovi|Viši terenski zapovjednik]] Friedrich Scholler (također &lt;ref&gt;Pravopis imena razlikuje se za nekoliko optuženika u izvorima od onog u sudskom spisu.&lt;/ref&gt; Schöller) &lt;ref name=&quot;nz25&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/scholler_urteil.php Istraživački centar za poslijeratnu pravdu] Osobni podaci (pristupljeno 1. travnja 2015.).&lt;/ref&gt;, rođen 11. prosinca 1910.&lt;ref&gt;Narodni sud: ''Presuda.'' str. 1 (vidi sliku). Dob navedena u godinama varira u izvorima, ovisno o tome koliko se davno zločin dogodio u vrijeme nastanka izvora.&lt;/ref&gt; u [[Purgstall an der Erlauf]]&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt;''Partizansko ubojstvo na Koralpi. Vođa okruga Suette uhićen u Bavarskoj.'' U: ''Weststeirische Rundschau.'' Br. 39, 1946. (28. rujna 1946.). 20. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}}, str. 1. Detaljno izvješće najavljeno tamo za sljedeći broj nije se pojavilo i nije se moglo pronaći ni u sljedećim brojevima.&lt;/ref&gt;, poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs,
 --&gt;
&lt;!-- * Mlađi terenski majstor Walter Sachse, rođen 17. svibnja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,

* Othmar Heitmann, rođen 11. listopada 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,

* Egon Obermaier, rođen 30. srpnja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,

* Rolf Kutschera (također: Rudolf&lt;ref Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 2 (vidi sliku).&lt;/ref&gt; ili Rolf von Kutschera&lt;ref&gt;Holzer: &quot;Austrijske bojne&quot;, str. 222–223.&lt;/ref&gt;), rođen 3. siječnja, 1927., u Chełmżi|Kulmsee, Poljska, prevoditelj iz Graza,

* Hans Bacher, rođen 5. ožujka 1909., u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, muzač iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča. Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Mozak zločina, Hugo Suette (u presudi, također u novinskom članku, piše: Suetti), nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette prekasno bio uključen u tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac je o tome izvijestio tijekom suđenja (vidi &quot;Istina&quot;, 9. studenog 1946., str. 3).
 --&gt;
&lt;!-- === Presuda ===
Naredba okružnog vođe protumačena je kao uputa i smatrana olakotnom okolnošću.&lt;ref&gt;Neue Zeit, 27. 9, str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Istina.'' Organ Komunističke partije za Štajersku. 24. rujna 1946., str. 2,&lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt; 3; 25. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 26. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 27. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wolfgang Muchitsch: ''Narodni sud Graz 1946.–1955.'' U: [[Siegfried Beer]]: ''&quot;Britanska&quot; Štajerska: 1945.–1955.'' (= ''Istraživanje povijesnih regionalnih studija Štajerske.'') Svezak 38. Povijesna komisija za Štajersku. {{ZDB|501108-5}}, Graz 1995., ISBN 3-901251-09-X, str. 152.&lt;/ref&gt; Međutim, sud je odbio pretpostaviti neodoljivu prisilu u počinjenju zločina.&lt;ref&gt;''Steirerblatt.'' 27. rujna 1946., str. 4.&lt;/ref&gt;

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivao se maloljetnički kazneni zakon (npr. § 11. Zakona o sudovima za maloljetnike),&lt;ref name=&quot;nz24&quot; /&gt; koji je predviđao blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme zločina imali 17 godina (iako su počinili ubojstva), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi pritvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine&lt;ref&gt;{{BGBl|br. 177/1945}}: Zakon o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, str. 269 (pristupljeno 30. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; nadalje, u slučaju kaznenih djela kažnjivih smrću ili doživotnim zatvorom, kazna se mogla smanjiti, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.&lt;ref name=&quot;urteil3&quot;&gt;Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 3 (vidi sliku).&lt;/ref&gt;

Na kraju suđenja izrečene su zatvorske kazne i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

* Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor s teškim radom,&lt;ref&gt;[[s: Kazneni zakonik 1852. (Austrija)#§. 14. Stupnjevi zatvora a) prema težini.|Drugi stupanj zatvora:]] Kod ove vrste kazne osuđenik je bio vezan okovima na nogama. S ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom pritvoru smio je razgovarati samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima. To je bilo pooštreno samicama 1. travnja i tromjesečnim teškim radom.

* Othmar Heitmann (17) i Egon Obermaier (17), koji su svaki ubili po jednog partizana, dobili su sedam godina teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja.

[Članak 245. austrijskog Kaznenog zakona, drugi stupanj] * Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja i tromjesečnim razdobljima teškog rada u logoru.

* * ... * Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.&lt;ref name=&quot;urteil4&quot; /&gt;

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud radi njegove provedbe.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, daljnje žalbe na presudu nisu bile moguće.&lt;ref&gt;Claudia Kuretsidis-Haider: Odjeljak o [http://www.nachkriegsjustiz.at/service/gesetze/gs_einleitung.php Narodni sudovi i njihovi postupci] Istraživačkog centra za poslijeratnu pravdu. (pristupljeno 28. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, Kazne i činjenice (stranice 2 do 8)&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Presuda Stranica 2 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Presuda Stranica 3 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Presuda Stranica 4 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, Oslobađajuće presude, Početak obrazloženja
Presuda Stranica 5 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 6 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 7 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Presuda Stranica 8 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja

&lt;/gallery&gt;
 --&gt;
&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;
 --&gt; --&gt; --&gt;
 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}}


&lt;ref&gt;Gerhard Fischer: ''Osterwitz. ain wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner.'' Osterwitz&amp;nbsp;2002. Herausgeber und Verleger: Gemeinde Osterwitz. Herstellung: Simadruck Aigner &amp;&amp;nbsp;Weisi, Deutschlandsberg, S. 427, 420–421. Mitglieder der Familie Plank waren in diesem Gebiet als Förster, Jäger usw. beschäftigt.&lt;/ref&gt; am Nordhang der [[Handalm]] angegeben.&lt;ref&gt;


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}

[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:1945. u Austriji]]</text>
      <sha1>2qj3uyoykcx1x4nnyi1p9zmp51lg1ad</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901978</id>
      <parentid>3901977</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T07:02:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:1945. u Austriji]] uklonjena; [[Kategorija:1946. u Austriji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901978</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31194" sha1="jlb8lyd2l5nkz2zxafxpc7dr3w7wxf3" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 


&lt;!-- {{Coord|text=ICON0|NS=46/54/09.05/N|EW=15/02/57.02/E|type=landmark|region=AT-6|elevation=|name=Erschießung von 18 Partisanensympathisanten, 10. April 1945}})) --&gt; 


&lt;!-- === Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, skupina partizana pojavila se na farmi tadašnjeg [[Struktura NSDAP-a#Vođa lokalne grupe|Vođa lokalne grupe]] Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću&lt;ref&gt;Fleck: ''Koralm Partisans.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; itd.), koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je RAD-ovom logoru putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. travnja 1945.).&lt;ref&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 402–405.&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana, 1. travnja, [[Uskrsne nedjelje]] 1945., partizanska skupina još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.

[Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 303 fusnota 2.&lt;/ref&gt; Specijalna jedinica od 20 ljudi iz logora RAD pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila skupinu.&lt;ref name=&quot;blatn123&quot;&gt;Blatnik: ''Očevici.'' str. 123.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Neue Zeit (Graz)|Neue Zeit]]''. Leykam, Graz. 24. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt; Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; --&gt;

&lt;!-- == Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen [[Vođi okruga]] [[Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije|NSDAP]] u [[Deutschlandsbergu]], [[Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.

Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izvješća svjedoka. &quot;Zločinske priče iz prošlosti s lokalnim koloritom. Kazneni slučajevi u zapadnoj Štajerskoj koji su nekoć izazvali senzaciju.&quot; Br. 6, 2023., 10. veljače 2023., 96. godina, str. 16.

Suette nije bio nadređeni časnik logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; (vidi također organizaciju suda za prijevremeno suđenje, koji bi bio odgovoran za takve slučajeve i kojem je dužnosnik Nacističke stranke morao pripadati). Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref&gt;Müller, Obersteiner: ''Topografija okruga.'' str. 198 s referencom na neobjavljenu Žandarmerijsku okružnu kroniku za [[Crveno-bijelo-crvenu knjigu|Crveno-bijelo-crvenu knjigu]]. Dokumentacijski centar austrijskog otpora, DÖW 8340-8345 (Topografija okruga str. 205-206, fusnota 38 i za izvor 16). Žandarmerijski časnik potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve.

Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. travnja 1945., oko 20 sati. Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 6 (vidi sliku). Streljana nije bila sportski teren na istoku logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Oni koji su se sklonili u tenkovske rovove (rupe za zaklone tenkova) potražili su sklonište u logoru i ubijeni su pucnjavom. Dvije žrtve ubili su pripadnici RAD-a Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. (Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3) Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom (Die Wahrheit, 24. i 25. rujna 1946., str. 2 i 3) i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja.

[Referenca: Neue Zeit, 24. rujna 1946., str. 3] Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.
 --&gt;
=&lt;!-- = Žrtve ==

Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. rujna 1914. [Arhiva dokumentacije austrijskog otpora: Austrijanci za slobodu Španjolske 1936.-1939. Biografije.] Prema drugom izvoru: Leopold, rođen u listopadu 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od lipnja 1937. u Međunarodnim brigadama. [Opis spomenika austrijskim borcima u Španjolskoj.] 1110 Beč, Središnje groblje, ulaz 2, grupa 28, red 42, otkriven 1. studenog 1995. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;neugeb&quot;&gt;Wolfgang Neugebauer: ''Oružani otpor – Otpor u vojsci. Pregled.'' U: Christine Schindler: ''Fokus: Oružani otpor – Otpor u vojsci.'' Arhiva dokumentacije austrijskog otpora. Godišnjak 2009. {{ISSN|1012-4535}}, {{ZDB|620800-9}}. Lit-Verlag, Beč/Berlin 2009, ISBN 978-3-643-50010-6, str. 15–16. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 53–54.&lt;/ref&gt; Bio je s britanskim pionirskim korpusom u travnju 1943., stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj skupini od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Wax: ''Borbena skupina.'' str. 34, 54.&lt;/ref&gt; Fleck: ''Koralmpartizanen.'' str. 302 fusnota 28. Pasetzky je također naveden među koruškim žrtvama nacionalsocijalizma: [http://www.kaernoel.at/downloads/ns_in_villach.pdf Nacionalsocijalizam u Villachu], popis žrtava, str. 174. (pristupljeno 29. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin gospođe Hermine Farkas, koja se pridružila partizanima kao dezerter.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot;&gt;''[[Südost-Tagespost|Steirerblatt]]''. Dnevne novine Austrijske narodne stranke (nalaze se u knjižnicama itd., pod kasnijim naslovima &quot;Tagespost&quot; ili &quot;Südost-Tagespost&quot;), Graz, 25. rujna 1946., str. 3.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Sljedeće osobe su se pojavile pred sudom: Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 1 (vidi sliku).

* voditelj logora [[Radna služba Reicha#Činovi|Viši terenski zapovjednik]] Friedrich Scholler (također &lt;ref&gt;Pravopis imena razlikuje se za nekoliko optuženika u izvorima od onog u sudskom spisu.&lt;/ref&gt; Schöller) &lt;ref name=&quot;nz25&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/scholler_urteil.php Istraživački centar za poslijeratnu pravdu] Osobni podaci (pristupljeno 1. travnja 2015.).&lt;/ref&gt;, rođen 11. prosinca 1910.&lt;ref&gt;Narodni sud: ''Presuda.'' str. 1 (vidi sliku). Dob navedena u godinama varira u izvorima, ovisno o tome koliko se davno zločin dogodio u vrijeme nastanka izvora.&lt;/ref&gt; u [[Purgstall an der Erlauf]]&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt;''Partizansko ubojstvo na Koralpi. Vođa okruga Suette uhićen u Bavarskoj.'' U: ''Weststeirische Rundschau.'' Br. 39, 1946. (28. rujna 1946.). 20. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}}, str. 1. Detaljno izvješće najavljeno tamo za sljedeći broj nije se pojavilo i nije se moglo pronaći ni u sljedećim brojevima.&lt;/ref&gt;, poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs,
 --&gt;
&lt;!-- * Mlađi terenski majstor Walter Sachse, rođen 17. svibnja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,

* Othmar Heitmann, rođen 11. listopada 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,

* Egon Obermaier, rođen 30. srpnja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,

* Rolf Kutschera (također: Rudolf&lt;ref Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 2 (vidi sliku).&lt;/ref&gt; ili Rolf von Kutschera&lt;ref&gt;Holzer: &quot;Austrijske bojne&quot;, str. 222–223.&lt;/ref&gt;), rođen 3. siječnja, 1927., u Chełmżi|Kulmsee, Poljska, prevoditelj iz Graza,

* Hans Bacher, rođen 5. ožujka 1909., u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, muzač iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;

* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. lipnja 1911., u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, odgovoran za Atzgersdorf blizu Beča. Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Mozak zločina, Hugo Suette (u presudi, također u novinskom članku, piše: Suetti), nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette prekasno bio uključen u tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac je o tome izvijestio tijekom suđenja (vidi &quot;Istina&quot;, 9. studenog 1946., str. 3).
 --&gt;
&lt;!-- === Presuda ===
Naredba okružnog vođe protumačena je kao uputa i smatrana olakotnom okolnošću.&lt;ref&gt;Neue Zeit, 27. 9, str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Istina.'' Organ Komunističke partije za Štajersku. 24. rujna 1946., str. 2,&lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt; 3; 25. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 26. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 27. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wolfgang Muchitsch: ''Narodni sud Graz 1946.–1955.'' U: [[Siegfried Beer]]: ''&quot;Britanska&quot; Štajerska: 1945.–1955.'' (= ''Istraživanje povijesnih regionalnih studija Štajerske.'') Svezak 38. Povijesna komisija za Štajersku. {{ZDB|501108-5}}, Graz 1995., ISBN 3-901251-09-X, str. 152.&lt;/ref&gt; Međutim, sud je odbio pretpostaviti neodoljivu prisilu u počinjenju zločina.&lt;ref&gt;''Steirerblatt.'' 27. rujna 1946., str. 4.&lt;/ref&gt;

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivao se maloljetnički kazneni zakon (npr. § 11. Zakona o sudovima za maloljetnike),&lt;ref name=&quot;nz24&quot; /&gt; koji je predviđao blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme zločina imali 17 godina (iako su počinili ubojstva), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi pritvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine&lt;ref&gt;{{BGBl|br. 177/1945}}: Zakon o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, str. 269 (pristupljeno 30. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; nadalje, u slučaju kaznenih djela kažnjivih smrću ili doživotnim zatvorom, kazna se mogla smanjiti, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.&lt;ref name=&quot;urteil3&quot;&gt;Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 3 (vidi sliku).&lt;/ref&gt;

Na kraju suđenja izrečene su zatvorske kazne i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

* Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor s teškim radom,&lt;ref&gt;[[s: Kazneni zakonik 1852. (Austrija)#§. 14. Stupnjevi zatvora a) prema težini.|Drugi stupanj zatvora:]] Kod ove vrste kazne osuđenik je bio vezan okovima na nogama. S ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom pritvoru smio je razgovarati samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima. To je bilo pooštreno samicama 1. travnja i tromjesečnim teškim radom.

* Othmar Heitmann (17) i Egon Obermaier (17), koji su svaki ubili po jednog partizana, dobili su sedam godina teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja.

[Članak 245. austrijskog Kaznenog zakona, drugi stupanj] * Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja i tromjesečnim razdobljima teškog rada u logoru.

* * ... * Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.&lt;ref name=&quot;urteil4&quot; /&gt;

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud radi njegove provedbe.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, daljnje žalbe na presudu nisu bile moguće.&lt;ref&gt;Claudia Kuretsidis-Haider: Odjeljak o [http://www.nachkriegsjustiz.at/service/gesetze/gs_einleitung.php Narodni sudovi i njihovi postupci] Istraživačkog centra za poslijeratnu pravdu. (pristupljeno 28. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, Kazne i činjenice (stranice 2 do 8)&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Presuda Stranica 2 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Presuda Stranica 3 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Presuda Stranica 4 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, Oslobađajuće presude, Početak obrazloženja
Presuda Stranica 5 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 6 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Presuda Stranica 7 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Presuda Stranica 8 Suđenje za ubojstvo partizana Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja

&lt;/gallery&gt;
 --&gt;
&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;
 --&gt; --&gt; --&gt;
 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}}


&lt;ref&gt;Gerhard Fischer: ''Osterwitz. ain wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner.'' Osterwitz&amp;nbsp;2002. Herausgeber und Verleger: Gemeinde Osterwitz. Herstellung: Simadruck Aigner &amp;&amp;nbsp;Weisi, Deutschlandsberg, S. 427, 420–421. Mitglieder der Familie Plank waren in diesem Gebiet als Förster, Jäger usw. beschäftigt.&lt;/ref&gt; am Nordhang der [[Handalm]] angegeben.&lt;ref&gt;


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}

[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:1946. u Austriji]]</text>
      <sha1>jlb8lyd2l5nkz2zxafxpc7dr3w7wxf3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901984</id>
      <parentid>3901978</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T08:31:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3901984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29278" sha1="d7gqyexterfl1cp9w8ccxma209hgd2l" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 

=== Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, grupa partizana pojavila se na seoskom gazdinstvu tadašnjeg vođe lokalne grupe NSDAP Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću),{{sfn|Fleck|1986|p=303}} koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je upravi radnog logora putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. aprila 1945.){{sfn|Blatnik|2010|p=402-405}} Sljedećeg dana, 1. aprila 1945, partizanska grupa još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.{{sfn|Fleck|1986|p=303}} Specijalna jedinica od 20 ljudi iz radnog logora pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila grupu.{{sfn|Blatnik|2010|p=123}}  Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; &gt;{{cite journal |date=24. 9. 1946 |title=Der blutige Ostersonntag auf der Koralpe |url= |location= Graz|journal=Das Steirerblatt |volume= |issue= |publisher=Österreichischen Volkspartei |pages=3 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt; {{cite journal |date=28. 9. 1946 |title=Der Partisanenmord auf der Koralpe. Kreisleiter Suette in Bayern verhaftet. |url= |location= Graz|journal=Weststeirische Rundschau |volume=39 |issue= |publisher= |pages=1 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u radni logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen vođi okruga [[Nacistička stranka|NSDAP]] u [[Deutschlandsberg]]u, [[Hugo Suette|Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt;{{cite book |last=Marschall |first=Karl |authorlink =Karl Marschall |date= |title=Volksgerichtsbarkeit und Verfolgung von nationalsozialistischen Gewaltverbrechen in Österreich: eine Dokumentation |url= |location= |publisher=Bundesministerium für Justiz |page=89-91 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt;  Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izjava svjedoka. Suette nije bio nadređeni oficir logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot;&gt;{{cite book |last= |first1=Müller|first2=Obersteiner |authorlink = |date= |title=Bezirkstopographie, Hinweis auf die unveröffentlichte Gendarmerie-Bezirkschronik zum Rot-weiß-rot-Buch |url= |location= |publisher=Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes |page=198 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt; Žandarmerijski oficir potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve. Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. aprila 1945, oko 20 sati, na strelištena zapadnoj strani logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Zarobljenicima je naređeno da legnu u tenkovske rovove te ubijeni su pucnjem u potiljak.  Dvije žrtve ubili su pripadnici radnoh logota Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja. Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.

== Žrtve ==
Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30.septembra 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od juna 1937. u Međunarodnim brigadama. Bio je s britanskim pionirskim korpusom u travnju 1943, stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj grupi od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin Hermine Farkas, koji se pridružio partizanima kao dezerter.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Za zločin su optuženi:
* voditelj logora ''viši terenski majstor'' Friedrich Scholler rođen 11. decembra 1910. u [[Purgstall an der Erlauf]], poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;/&gt;
* ''Mlađi terenski majstor'' Walter Sachse, rođen 17. maja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,
* Othmar Heitmann, rođen 11. oktobra 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,
* Egon Obermaier, rođen 30. maja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,
* Rolf Kutschera, rođen 3. januara, 1927, u Chełmżi, Poljska, prevoditelj iz Graza,
* Hans Bacher, rođen 5. marta 1909, u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, mljekar iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;
* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. juna 1911, u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, 

Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Naredbodavac koji stoji iza zločina,&lt;ref name=mem/&gt; nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette zatvoren prekasno da bi bio uključen u već tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac izvijestio je o tome tijekom suđenja, jer bi to  značilo ponovno ispitivanje izjava svjedoka kroz dodatna pitanja koja su se postavljala mjesecima, kao i uključivanje ili identifikaciju novih svjedoka, što nije bilo izvedivo u nekoliko tjedana. Uhapšen je 7. septembra 1946. u Beču (prema drugom izvoru, izvješće žandarmerije navodi: u Gornjoj Bavarskoj) i prebačen u [[Logor Wetzelsdorf]] (dans Belgierkaseren u Grazu), ali je odande uspio pobjeći početkom novembra.&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;.{{sfn|Fleck|1986|p=305}}&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; Uspio se sakriti u [[Erlangen]]u, gdje je studirao,&lt;ref name=&quot;suette&quot; /&gt; i umro 1949.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot; /&gt; Potraga za njim i sudske istrage ostale su neuspješne.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://www.landesarchiv.steiermark.at/landesarchiv/publikat/vstla/vstla23/vstla23_157_181.pdf | title =Im Namen der Republik Österreich! Die Volksgerichte in der Steiermark 1945 bis 1955: Kap. 5.5. NS-Gewaltverbrechen'' | authorlink =Martin F. Polaschek | last =Polaschek | first =Martin F.| date = | website = | publisher = | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Radni vojnici N.N, George, N. Lappe i Wenzel Dietl, koji su sudjelovali u strijeljanju, bili su nepoznatog mjesta boravka. U presudi se upućuje na njihov zaseban progon. Izvori ne govore o ishodu ovog progona.{{sfn|Fleck|1986|p=162, 306}}


&lt;!-- === Presuda ===
Naredba okružnog vođe protumačena je kao uputa i smatrana olakotnom okolnošću.&lt;ref&gt;Neue Zeit, 27. 9, str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Istina.'' Organ Komunističke partije za Štajersku. 24. rujna 1946., str. 2,&lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt; 3; 25. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 26. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 27. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wolfgang Muchitsch: ''Narodni sud Graz 1946.–1955.'' U: [[Siegfried Beer]]: ''&quot;Britanska&quot; Štajerska: 1945.–1955.'' (= ''Istraživanje povijesnih regionalnih studija Štajerske.'') Svezak 38. Povijesna komisija za Štajersku. {{ZDB|501108-5}}, Graz 1995., ISBN 3-901251-09-X, str. 152.&lt;/ref&gt; Međutim, sud je odbio pretpostaviti neodoljivu prisilu u počinjenju zločina.&lt;ref&gt;''Steirerblatt.'' 27. rujna 1946., str. 4.&lt;/ref&gt;

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivao se maloljetnički kazneni zakon (npr. § 11. Zakona o sudovima za maloljetnike),&lt;ref name=&quot;nz24&quot; /&gt; koji je predviđao blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme zločina imali 17 godina (iako su počinili ubojstva), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi pritvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine&lt;ref&gt;{{BGBl|br. 177/1945}}: Zakon o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, str. 269 (pristupljeno 30. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; nadalje, u slučaju kaznenih djela kažnjivih smrću ili doživotnim zatvorom, kazna se mogla smanjiti, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.&lt;ref name=&quot;urteil3&quot;&gt;Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 3 (vidi sliku).&lt;/ref&gt;

Na kraju suđenja izrečene su zatvorske kazne i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

* Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor s teškim radom,&lt;ref&gt;[[s: Kazneni zakonik 1852. (Austrija)#§. 14. Stupnjevi zatvora a) prema težini.|Drugi stupanj zatvora:]] Kod ove vrste kazne osuđenik je bio vezan okovima na nogama. S ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom pritvoru smio je razgovarati samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima. To je bilo pooštreno samicama 1. travnja i tromjesečnim teškim radom.

* Othmar Heitmann (17) i Egon Obermaier (17), koji su svaki ubili po jednog partizana, dobili su sedam godina teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja.

[Članak 245. austrijskog Kaznenog zakona, drugi stupanj] * Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja i tromjesečnim razdobljima teškog rada u logoru.

* * ... * Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.&lt;ref name=&quot;urteil4&quot; /&gt;

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud radi njegove provedbe.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, daljnje žalbe na presudu nisu bile moguće.&lt;ref&gt;Claudia Kuretsidis-Haider: Odjeljak o [http://www.nachkriegsjustiz.at/service/gesetze/gs_einleitung.php Narodni sudovi i njihovi postupci] Istraživačkog centra za poslijeratnu pravdu. (pristupljeno 28. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; --&gt;


&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, stranice 2-8&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Urteil Seite 2 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Urteil Seite 3 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Urteil Seite 4 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, oslobađajuće presude, početak obrazloženja
Urteil Seite 5 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Urteil Seite 6 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Urteil Seite 7 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Urteil Seite 8 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja

&lt;/gallery&gt;


&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;

 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}

[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:1946. u Austriji]]</text>
      <sha1>d7gqyexterfl1cp9w8ccxma209hgd2l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901985</id>
      <parentid>3901984</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T08:32:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Žrtve */</comment>
      <origin>3901985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29278" sha1="504sg5keo2yrsuas5d1a1x3zs36gkee" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 

=== Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, grupa partizana pojavila se na seoskom gazdinstvu tadašnjeg vođe lokalne grupe NSDAP Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću),{{sfn|Fleck|1986|p=303}} koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je upravi radnog logora putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. aprila 1945.){{sfn|Blatnik|2010|p=402-405}} Sljedećeg dana, 1. aprila 1945, partizanska grupa još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.{{sfn|Fleck|1986|p=303}} Specijalna jedinica od 20 ljudi iz radnog logora pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila grupu.{{sfn|Blatnik|2010|p=123}}  Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; &gt;{{cite journal |date=24. 9. 1946 |title=Der blutige Ostersonntag auf der Koralpe |url= |location= Graz|journal=Das Steirerblatt |volume= |issue= |publisher=Österreichischen Volkspartei |pages=3 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt; {{cite journal |date=28. 9. 1946 |title=Der Partisanenmord auf der Koralpe. Kreisleiter Suette in Bayern verhaftet. |url= |location= Graz|journal=Weststeirische Rundschau |volume=39 |issue= |publisher= |pages=1 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u radni logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen vođi okruga [[Nacistička stranka|NSDAP]] u [[Deutschlandsberg]]u, [[Hugo Suette|Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt;{{cite book |last=Marschall |first=Karl |authorlink =Karl Marschall |date= |title=Volksgerichtsbarkeit und Verfolgung von nationalsozialistischen Gewaltverbrechen in Österreich: eine Dokumentation |url= |location= |publisher=Bundesministerium für Justiz |page=89-91 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt;  Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izjava svjedoka. Suette nije bio nadređeni oficir logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot;&gt;{{cite book |last= |first1=Müller|first2=Obersteiner |authorlink = |date= |title=Bezirkstopographie, Hinweis auf die unveröffentlichte Gendarmerie-Bezirkschronik zum Rot-weiß-rot-Buch |url= |location= |publisher=Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes |page=198 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt; Žandarmerijski oficir potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve. Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. aprila 1945, oko 20 sati, na strelištena zapadnoj strani logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Zarobljenicima je naređeno da legnu u tenkovske rovove te ubijeni su pucnjem u potiljak.  Dvije žrtve ubili su pripadnici radnoh logota Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja. Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.

== Žrtve ==
Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. septembra 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od juna 1937. u Međunarodnim brigadama. Bio je s britanskim pionirskim korpusom u aprila 1943, stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj grupi od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin Hermine Farkas, koji se pridružio partizanima kao dezerter.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Za zločin su optuženi:
* voditelj logora ''viši terenski majstor'' Friedrich Scholler rođen 11. decembra 1910. u [[Purgstall an der Erlauf]], poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;/&gt;
* ''Mlađi terenski majstor'' Walter Sachse, rođen 17. maja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,
* Othmar Heitmann, rođen 11. oktobra 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,
* Egon Obermaier, rođen 30. maja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,
* Rolf Kutschera, rođen 3. januara, 1927, u Chełmżi, Poljska, prevoditelj iz Graza,
* Hans Bacher, rođen 5. marta 1909, u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, mljekar iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;
* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. juna 1911, u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, 

Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Naredbodavac koji stoji iza zločina,&lt;ref name=mem/&gt; nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette zatvoren prekasno da bi bio uključen u već tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac izvijestio je o tome tijekom suđenja, jer bi to  značilo ponovno ispitivanje izjava svjedoka kroz dodatna pitanja koja su se postavljala mjesecima, kao i uključivanje ili identifikaciju novih svjedoka, što nije bilo izvedivo u nekoliko tjedana. Uhapšen je 7. septembra 1946. u Beču (prema drugom izvoru, izvješće žandarmerije navodi: u Gornjoj Bavarskoj) i prebačen u [[Logor Wetzelsdorf]] (dans Belgierkaseren u Grazu), ali je odande uspio pobjeći početkom novembra.&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;.{{sfn|Fleck|1986|p=305}}&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; Uspio se sakriti u [[Erlangen]]u, gdje je studirao,&lt;ref name=&quot;suette&quot; /&gt; i umro 1949.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot; /&gt; Potraga za njim i sudske istrage ostale su neuspješne.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://www.landesarchiv.steiermark.at/landesarchiv/publikat/vstla/vstla23/vstla23_157_181.pdf | title =Im Namen der Republik Österreich! Die Volksgerichte in der Steiermark 1945 bis 1955: Kap. 5.5. NS-Gewaltverbrechen'' | authorlink =Martin F. Polaschek | last =Polaschek | first =Martin F.| date = | website = | publisher = | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Radni vojnici N.N, George, N. Lappe i Wenzel Dietl, koji su sudjelovali u strijeljanju, bili su nepoznatog mjesta boravka. U presudi se upućuje na njihov zaseban progon. Izvori ne govore o ishodu ovog progona.{{sfn|Fleck|1986|p=162, 306}}


&lt;!-- === Presuda ===
Naredba okružnog vođe protumačena je kao uputa i smatrana olakotnom okolnošću.&lt;ref&gt;Neue Zeit, 27. 9, str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Istina.'' Organ Komunističke partije za Štajersku. 24. rujna 1946., str. 2,&lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt; 3; 25. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 26. rujna 1946., str. 2, &lt;!--nema kontinuiranog teksta, dva odvojena dijela teksta--&gt;3; 27. rujna 1946., str. 3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wolfgang Muchitsch: ''Narodni sud Graz 1946.–1955.'' U: [[Siegfried Beer]]: ''&quot;Britanska&quot; Štajerska: 1945.–1955.'' (= ''Istraživanje povijesnih regionalnih studija Štajerske.'') Svezak 38. Povijesna komisija za Štajersku. {{ZDB|501108-5}}, Graz 1995., ISBN 3-901251-09-X, str. 152.&lt;/ref&gt; Međutim, sud je odbio pretpostaviti neodoljivu prisilu u počinjenju zločina.&lt;ref&gt;''Steirerblatt.'' 27. rujna 1946., str. 4.&lt;/ref&gt;

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivao se maloljetnički kazneni zakon (npr. § 11. Zakona o sudovima za maloljetnike),&lt;ref name=&quot;nz24&quot; /&gt; koji je predviđao blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme zločina imali 17 godina (iako su počinili ubojstva), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi pritvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine&lt;ref&gt;{{BGBl|br. 177/1945}}: Zakon o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, str. 269 (pristupljeno 30. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; nadalje, u slučaju kaznenih djela kažnjivih smrću ili doživotnim zatvorom, kazna se mogla smanjiti, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.&lt;ref name=&quot;urteil3&quot;&gt;Narodni sud: &quot;Presuda.&quot; str. 3 (vidi sliku).&lt;/ref&gt;

Na kraju suđenja izrečene su zatvorske kazne i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

* Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor s teškim radom,&lt;ref&gt;[[s: Kazneni zakonik 1852. (Austrija)#§. 14. Stupnjevi zatvora a) prema težini.|Drugi stupanj zatvora:]] Kod ove vrste kazne osuđenik je bio vezan okovima na nogama. S ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom pritvoru smio je razgovarati samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima. To je bilo pooštreno samicama 1. travnja i tromjesečnim teškim radom.

* Othmar Heitmann (17) i Egon Obermaier (17), koji su svaki ubili po jednog partizana, dobili su sedam godina teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja.

[Članak 245. austrijskog Kaznenog zakona, drugi stupanj] * Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog rada, dodatno pogoršanog samicama 1. travnja i tromjesečnim razdobljima teškog rada u logoru.

* * ... * Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.&lt;ref name=&quot;urteil4&quot; /&gt;

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud radi njegove provedbe.&lt;ref name=&quot;steibla25&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;urteil3&quot; /&gt;

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, daljnje žalbe na presudu nisu bile moguće.&lt;ref&gt;Claudia Kuretsidis-Haider: Odjeljak o [http://www.nachkriegsjustiz.at/service/gesetze/gs_einleitung.php Narodni sudovi i njihovi postupci] Istraživačkog centra za poslijeratnu pravdu. (pristupljeno 28. ožujka 2015.).&lt;/ref&gt; --&gt;


&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, stranice 2-8&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Urteil Seite 2 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Urteil Seite 3 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Urteil Seite 4 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, oslobađajuće presude, početak obrazloženja
Urteil Seite 5 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Urteil Seite 6 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Urteil Seite 7 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Urteil Seite 8 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja

&lt;/gallery&gt;


&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;

 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}

[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:1946. u Austriji]]</text>
      <sha1>504sg5keo2yrsuas5d1a1x3zs36gkee</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901987</id>
      <parentid>3901985</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T08:39:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sudski postupak */</comment>
      <origin>3901987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27493" sha1="q4ukj6a683gmmhh89j1o20sjglt3kwy" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 

=== Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, grupa partizana pojavila se na seoskom gazdinstvu tadašnjeg vođe lokalne grupe NSDAP Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću),{{sfn|Fleck|1986|p=303}} koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je upravi radnog logora putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. aprila 1945.){{sfn|Blatnik|2010|p=402-405}} Sljedećeg dana, 1. aprila 1945, partizanska grupa još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.{{sfn|Fleck|1986|p=303}} Specijalna jedinica od 20 ljudi iz radnog logora pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila grupu.{{sfn|Blatnik|2010|p=123}}  Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; &gt;{{cite journal |date=24. 9. 1946 |title=Der blutige Ostersonntag auf der Koralpe |url= |location= Graz|journal=Das Steirerblatt |volume= |issue= |publisher=Österreichischen Volkspartei |pages=3 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt; {{cite journal |date=28. 9. 1946 |title=Der Partisanenmord auf der Koralpe. Kreisleiter Suette in Bayern verhaftet. |url= |location= Graz|journal=Weststeirische Rundschau |volume=39 |issue= |publisher= |pages=1 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u radni logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen vođi okruga [[Nacistička stranka|NSDAP]] u [[Deutschlandsberg]]u, [[Hugo Suette|Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt;{{cite book |last=Marschall |first=Karl |authorlink =Karl Marschall |date= |title=Volksgerichtsbarkeit und Verfolgung von nationalsozialistischen Gewaltverbrechen in Österreich: eine Dokumentation |url= |location= |publisher=Bundesministerium für Justiz |page=89-91 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt;  Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izjava svjedoka. Suette nije bio nadređeni oficir logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot;&gt;{{cite book |last= |first1=Müller|first2=Obersteiner |authorlink = |date= |title=Bezirkstopographie, Hinweis auf die unveröffentlichte Gendarmerie-Bezirkschronik zum Rot-weiß-rot-Buch |url= |location= |publisher=Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes |page=198 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt; Žandarmerijski oficir potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve. Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. aprila 1945, oko 20 sati, na strelištena zapadnoj strani logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Zarobljenicima je naređeno da legnu u tenkovske rovove te ubijeni su pucnjem u potiljak.  Dvije žrtve ubili su pripadnici radnoh logota Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja. Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.

== Žrtve ==
Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. septembra 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od juna 1937. u Međunarodnim brigadama. Bio je s britanskim pionirskim korpusom u aprila 1943, stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj grupi od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin Hermine Farkas, koji se pridružio partizanima kao dezerter.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Za zločin su optuženi:
* voditelj logora ''viši terenski majstor'' Friedrich Scholler rođen 11. decembra 1910. u [[Purgstall an der Erlauf]], poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;/&gt;
* ''Mlađi terenski majstor'' Walter Sachse, rođen 17. maja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,
* Othmar Heitmann, rođen 11. oktobra 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,
* Egon Obermaier, rođen 30. maja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,
* Rolf Kutschera, rođen 3. januara, 1927, u Chełmżi, Poljska, prevoditelj iz Graza,
* Hans Bacher, rođen 5. marta 1909, u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, mljekar iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;
* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. juna 1911, u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, 

Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Naredbodavac koji stoji iza zločina,&lt;ref name=mem/&gt; nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette zatvoren prekasno da bi bio uključen u već tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac izvijestio je o tome tijekom suđenja, jer bi to  značilo ponovno ispitivanje izjava svjedoka kroz dodatna pitanja koja su se postavljala mjesecima, kao i uključivanje ili identifikaciju novih svjedoka, što nije bilo izvedivo u nekoliko tjedana. Uhapšen je 7. septembra 1946. u Beču (prema drugom izvoru, izvješće žandarmerije navodi: u Gornjoj Bavarskoj) i prebačen u [[Logor Wetzelsdorf]] (dans Belgierkaseren u Grazu), ali je odande uspio pobjeći početkom novembra.&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;.{{sfn|Fleck|1986|p=305}}&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; Uspio se sakriti u [[Erlangen]]u, gdje je studirao,&lt;ref name=&quot;suette&quot; /&gt; i umro 1949.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot; /&gt; Potraga za njim i sudske istrage ostale su neuspješne.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://www.landesarchiv.steiermark.at/landesarchiv/publikat/vstla/vstla23/vstla23_157_181.pdf | title =Im Namen der Republik Österreich! Die Volksgerichte in der Steiermark 1945 bis 1955: Kap. 5.5. NS-Gewaltverbrechen'' | authorlink =Martin F. Polaschek | last =Polaschek | first =Martin F.| date = | website = | publisher = | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Radni vojnici N.N, George, N. Lappe i Wenzel Dietl, koji su sudjelovali u strijeljanju, bili su nepoznatog mjesta boravka. U presudi se upućuje na njihov zaseban progon. Izvori ne govore o ishodu ovog progona.{{sfn|Fleck|1986|p=162, 306}}

=== Optužnica ===
Optužnica koju je podiglo Javno tužiteljstvo u Grazu 20. maja 1946. (StA Graz 9 St 562/45)&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; odnosila se na sljedeća kaznena djela:
* Kaznena djela prema Zakonu o ratnim zločinima u svezi s ubojstvom: protiv Friedricha Schollera, Othmara Heitmanna, Waltera Sachsea i Egona Obermaiera.
* Povreda zakona protiv života: protiv Rolfa Kutschere,
* Zločin mučenja: protiv Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera, Waltera Sachsea, Hansa Bachera, Rolfa Kutschere, Friedricha Schollera i Ferdinanda Hoffmanna.

Optužnica se temeljila na članku 1. stavku 2. i članku 3. stavku 2. Zakona o ratnim zločinima, te nadalje na člancima 5, 34, 134 i 335. tadašnjeg austrijskog Kaznenog zakona.&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; 

===Branitelji ==
Sljedeći odvjetnici iz Graza djelovali su kao odvjetnici obrane (osim ako nije drugačije navedeno, po izboru optuženika):
* Turek za Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera i Ferdinanda Hoffmanna;
* Held za Waltera Sachsea (odvjetnik za neupućene);
* Geigler za Hansa Bachera; i
* Ehrlich za Friedricha Schollera i Rolfa Kutscheru (odvjetnik za potonjeg).

=== Sud ===
Postupak se vodio pred Narodnim sudom pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu pod brojem spisa Vg 1 Vr 276/45.[55] Presuda ima broj spisa 157, koji se ponekad dodaje broju spisa nakon crtice.
Vijeće sudaca sastojalo se od dva suca, od kojih je jedan predsjedavao, i tri suca porotnika. Predsjedavajući sudac bio je Nestroy, a javni tužitelj  Butschek.

=== Sudski vještak ===
Walter Schwarzacher djelovao je kao medicinski stručnjak. Ozljede ranjenog partizana procijenio je kao toliko teške da bi ovaj čovjek, bez liječničke pomoći, vjerojatno umro od sporog unutarnjeg krvarenja.


&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, stranice 2-8&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Urteil Seite 2 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Urteil Seite 3 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Urteil Seite 4 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, oslobađajuće presude, početak obrazloženja
Urteil Seite 5 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Urteil Seite 6 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Urteil Seite 7 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Urteil Seite 8 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja

&lt;/gallery&gt;


&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;

 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}

[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:1946. u Austriji]]</text>
      <sha1>q4ukj6a683gmmhh89j1o20sjglt3kwy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901988</id>
      <parentid>3901987</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T08:55:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* =Branitelji */</comment>
      <origin>3901988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31729" sha1="kdxnj5hp0w3727yrnh9brtp9w187udc" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je logor Reicha za radnu službu kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 

=== Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, grupa partizana pojavila se na seoskom gazdinstvu tadašnjeg vođe lokalne grupe NSDAP Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću),{{sfn|Fleck|1986|p=303}} koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je upravi radnog logora putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. aprila 1945.){{sfn|Blatnik|2010|p=402-405}} Sljedećeg dana, 1. aprila 1945, partizanska grupa još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.{{sfn|Fleck|1986|p=303}} Specijalna jedinica od 20 ljudi iz radnog logora pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila grupu.{{sfn|Blatnik|2010|p=123}}  Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; &gt;{{cite journal |date=24. 9. 1946 |title=Der blutige Ostersonntag auf der Koralpe |url= |location= Graz|journal=Das Steirerblatt |volume= |issue= |publisher=Österreichischen Volkspartei |pages=3 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt; {{cite journal |date=28. 9. 1946 |title=Der Partisanenmord auf der Koralpe. Kreisleiter Suette in Bayern verhaftet. |url= |location= Graz|journal=Weststeirische Rundschau |volume=39 |issue= |publisher= |pages=1 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u radni logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen vođi okruga [[Nacistička stranka|NSDAP]] u [[Deutschlandsberg]]u, [[Hugo Suette|Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt;{{cite book |last=Marschall |first=Karl |authorlink =Karl Marschall |date= |title=Volksgerichtsbarkeit und Verfolgung von nationalsozialistischen Gewaltverbrechen in Österreich: eine Dokumentation |url= |location= |publisher=Bundesministerium für Justiz |page=89-91 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt;  Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izjava svjedoka. Suette nije bio nadređeni oficir logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot;&gt;{{cite book |last= |first1=Müller|first2=Obersteiner |authorlink = |date= |title=Bezirkstopographie, Hinweis auf die unveröffentlichte Gendarmerie-Bezirkschronik zum Rot-weiß-rot-Buch |url= |location= |publisher=Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes |page=198 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt; Žandarmerijski oficir potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve. Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. aprila 1945, oko 20 sati, na strelištena zapadnoj strani logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Zarobljenicima je naređeno da legnu u tenkovske rovove te ubijeni su pucnjem u potiljak.  Dvije žrtve ubili su pripadnici radnoh logota Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja. Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.

== Žrtve ==
Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. septembra 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od juna 1937. u Međunarodnim brigadama. Bio je s britanskim pionirskim korpusom u aprila 1943, stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj grupi od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin Hermine Farkas, koji se pridružio partizanima kao dezerter.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Za zločin su optuženi:
* voditelj logora ''viši terenski majstor'' Friedrich Scholler rođen 11. decembra 1910. u [[Purgstall an der Erlauf]], poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;/&gt;
* ''Mlađi terenski majstor'' Walter Sachse, rođen 17. maja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,
* Othmar Heitmann, rođen 11. oktobra 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,
* Egon Obermaier, rođen 30. maja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,
* Rolf Kutschera, rođen 3. januara, 1927, u Chełmżi, Poljska, prevoditelj iz Graza,
* Hans Bacher, rođen 5. marta 1909, u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, mljekar iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;
* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. juna 1911, u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, 

Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Naredbodavac koji stoji iza zločina,&lt;ref name=mem/&gt; nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette zatvoren prekasno da bi bio uključen u već tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac izvijestio je o tome tijekom suđenja, jer bi to  značilo ponovno ispitivanje izjava svjedoka kroz dodatna pitanja koja su se postavljala mjesecima, kao i uključivanje ili identifikaciju novih svjedoka, što nije bilo izvedivo u nekoliko tjedana. Uhapšen je 7. septembra 1946. u Beču (prema drugom izvoru, izvješće žandarmerije navodi: u Gornjoj Bavarskoj) i prebačen u [[Logor Wetzelsdorf]] (dans Belgierkaseren u Grazu), ali je odande uspio pobjeći početkom novembra.&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;.{{sfn|Fleck|1986|p=305}}&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; Uspio se sakriti u [[Erlangen]]u, gdje je studirao,&lt;ref name=&quot;suette&quot; /&gt; i umro 1949.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot; /&gt; Potraga za njim i sudske istrage ostale su neuspješne.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://www.landesarchiv.steiermark.at/landesarchiv/publikat/vstla/vstla23/vstla23_157_181.pdf | title =Im Namen der Republik Österreich! Die Volksgerichte in der Steiermark 1945 bis 1955: Kap. 5.5. NS-Gewaltverbrechen'' | authorlink =Martin F. Polaschek | last =Polaschek | first =Martin F.| date = | website = | publisher = | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Radni vojnici N.N, George, N. Lappe i Wenzel Dietl, koji su sudjelovali u strijeljanju, bili su nepoznatog mjesta boravka. U presudi se upućuje na njihov zaseban progon. Izvori ne govore o ishodu ovog progona.{{sfn|Fleck|1986|p=162, 306}}

=== Optužnica ===
Optužnica koju je podiglo Javno tužiteljstvo u Grazu 20. maja 1946. (StA Graz 9 St 562/45)&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; odnosila se na sljedeća kaznena djela:
* Kaznena djela prema Zakonu o ratnim zločinima u svezi s ubojstvom: protiv Friedricha Schollera, Othmara Heitmanna, Waltera Sachsea i Egona Obermaiera.
* Povreda zakona protiv života: protiv Rolfa Kutschere,
* Zločin mučenja: protiv Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera, Waltera Sachsea, Hansa Bachera, Rolfa Kutschere, Friedricha Schollera i Ferdinanda Hoffmanna.

Optužnica se temeljila na članku 1. stavku 2. i članku 3. stavku 2. Zakona o ratnim zločinima, te nadalje na člancima 5, 34, 134 i 335. tadašnjeg austrijskog Kaznenog zakona.&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; 

===Branitelji ===
Sljedeći odvjetnici iz Graza djelovali su kao odvjetnici obrane (osim ako nije drugačije navedeno, po izboru optuženika):
* Turek za Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera i Ferdinanda Hoffmanna;
* Held za Waltera Sachsea (dodijeljeni odvjetnik);
* Geigler za Hansa Bachera; i
* Ehrlich za Friedricha Schollera i Rolfa Kutscheru (odvjetnik za potonjeg).

=== Sud ===
Postupak se vodio pred Narodnim sudom pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu pod brojem spisa Vg 1 Vr 276/45.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt; Presuda ima broj spisa 157, koji se ponekad dodaje broju spisa nakon crtice.
Vijeće sudaca sastojalo se od dva suca, od kojih je jedan predsjedavao, i tri suca porotnika. Predsjedavajući sudac bio je Nestroy, a javni tužitelj  Butschek.

=== Sudski vještak ===
Walter Schwarzacher djelovao je kao medicinski stručnjak. Ozljede ranjenog partizana procijenio je kao toliko teške da bi ovaj čovjek, bez liječničke pomoći, vjerojatno umro od sporog unutarnjeg krvarenja.

=== Suđenje ===
Okrivljenici su u biti priznali iznesene činjenice. Međutim, oni i njihovi odvjetnici osporili su optužbu da su djelovali namjerno i svojom voljom tvrdeći da su oni, posebno mladi ljudi, bili podvrgnuti neodoljivoj prisili, što bi bio razlog za isključenje kazne. To bi, međutim, bio slučaj samo ako su optuženici izravno riskirali vlastite živote odbijanjem. Suđenje je utvrdilo da to nije bio slučaj.

Tokom suđenja saslušano je trinaest svjedoka i jedan vještak. Optuženici su kao primarni motiv za zločine naveli Suetteovu naredbu. Međutim, također je utvrđeno da bi bilo moguće odbiti sudjelovanje u pucnjavama.

Tijekom ispitivanja, optuženik Bacher svjedočio je da je gradonačelnik St. Oswalda uzalud intervenirao u ime zatvorenika. Tužitelj je povukao optužbe protiv Rolfa Kutschere, u mjeri u kojoj su se odnosile na nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja, jer je to kazneno djelo već bilo obuhvaćeno amnestijom, što je rezultiralo oslobađajućom presudom za ovaj aspekt kaznenog djela (prema članku 259, stavku 2. austrijskog Zakona o kaznenom postupku u to vrijeme).

Egon Obermaier je tijekom postupka uspio vjerodostojno dokazati da je pripadao ilegalnoj Komunističkoj partiji Austrije (KPÖ) i podržavao antifašiste.{{sfn|Fleck|1986|p=302}}


&lt;!-- 
Počinitelji Scholler, Sachse i Hoffmann opisani su kao fanatični nacisti.

 Prema svjedočenju žandara, žandarmerija, koja je zapravo bila odgovorna za slučaj, nije si mogla priuštiti pregovore s Radnom službom Reicha (RAD) kako bi spriječila ubojstvo zatvorenika. Na području općine Kloster na kraju je pronađeno ukupno 23 tijela, ubijenih po nalogu okružnog vođe Suettea.

[71] 

Vođa okruga, rođen 27. lipnja 1903., podrijetlom iz Graza,[93][3] sudac je na suđenju stavio u istu razinu kao i guvernera Reicha i gauleitera Štajerske, Sigfrieda Uiberreithera.[94] Suette je bio prijatelj gauleitera i opisan je kao njegova &quot;produžena ruka&quot;;[3] obojica su dolazili iz istog studentskog bratstva; Suette je također bio pod zaštitom Rudolfa Hessa. Pritužbe protiv njega, koje su svakako bile podnesene, bile su neuspješne.[95] Opisao se kao &quot;najomraženiji čovjek u okrugu Deutschlandsberg zbog svoje krvožednosti&quot;[51] i u kasnijim godinama grad Deutschlandsberg napuštao je samo uz teško naoružanu pratnju.[96]

=== Presuda ===
Nalog okružnog poglavara smatran je djelom provizije i olakotnom okolnošću.[97][78][98][99] Međutim, sud je odbacio pojam neodoljive prisile pri počinjenju djela.[100]

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivalo se maloljetničko kazneno pravo (npr. članak 11. Zakona o sudovima za mladež),[61] koje je predviđalo blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme počinjenja djela imali 17 godina (iako su počinili ubojstvo), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi zatvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine,[101] kazna se mogla smanjiti i za djela kažnjiva smrću ili doživotnim zatvorom, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.[102]

Na kraju suđenja izrečene su kazne zatvora i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):[102]

Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor u teškom zatvoru,[103] otežan samicama[104] 1. travnja i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Za Othmara Heitmanna (17) i Egona Obermaiera (17), koji su svaki ubili partizana, sedam godina strogog zatvora, također otežan samicama u logoru 1. travnja.

Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog zatvora, također otežan samicama u logoru 1. travnja i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.[91]

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud da ga provede.[58][102]

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, nije bilo moguće podnijeti pravnu zaštitu protiv presude.[105] --&gt;


&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, stranice 2-8&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Urteil Seite 2 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Urteil Seite 3 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Urteil Seite 4 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, oslobađajuće presude, početak obrazloženja
Urteil Seite 5 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Urteil Seite 6 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Urteil Seite 7 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Urteil Seite 8 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja
&lt;/gallery&gt;


&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;

 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}

[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:1946. u Austriji]]</text>
      <sha1>kdxnj5hp0w3727yrnh9brtp9w187udc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901989</id>
      <parentid>3901988</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T08:57:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Radni logor */</comment>
      <origin>3901989</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31788" sha1="cxoabntorxkhc0vwbfpno0la4hg436c" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je radni logor [[Služba rada Rajha|Službe rada Rajha]] ({{de|Reichsarbeitsdienst (RAD)}}) kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 

=== Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, grupa partizana pojavila se na seoskom gazdinstvu tadašnjeg vođe lokalne grupe NSDAP Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću),{{sfn|Fleck|1986|p=303}} koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je upravi radnog logora putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. aprila 1945.){{sfn|Blatnik|2010|p=402-405}} Sljedećeg dana, 1. aprila 1945, partizanska grupa još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.{{sfn|Fleck|1986|p=303}} Specijalna jedinica od 20 ljudi iz radnog logora pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila grupu.{{sfn|Blatnik|2010|p=123}}  Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; &gt;{{cite journal |date=24. 9. 1946 |title=Der blutige Ostersonntag auf der Koralpe |url= |location= Graz|journal=Das Steirerblatt |volume= |issue= |publisher=Österreichischen Volkspartei |pages=3 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt; {{cite journal |date=28. 9. 1946 |title=Der Partisanenmord auf der Koralpe. Kreisleiter Suette in Bayern verhaftet. |url= |location= Graz|journal=Weststeirische Rundschau |volume=39 |issue= |publisher= |pages=1 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u radni logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen vođi okruga [[Nacistička stranka|NSDAP]] u [[Deutschlandsberg]]u, [[Hugo Suette|Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt;{{cite book |last=Marschall |first=Karl |authorlink =Karl Marschall |date= |title=Volksgerichtsbarkeit und Verfolgung von nationalsozialistischen Gewaltverbrechen in Österreich: eine Dokumentation |url= |location= |publisher=Bundesministerium für Justiz |page=89-91 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt;  Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izjava svjedoka. Suette nije bio nadređeni oficir logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot;&gt;{{cite book |last= |first1=Müller|first2=Obersteiner |authorlink = |date= |title=Bezirkstopographie, Hinweis auf die unveröffentlichte Gendarmerie-Bezirkschronik zum Rot-weiß-rot-Buch |url= |location= |publisher=Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes |page=198 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt; Žandarmerijski oficir potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve. Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. aprila 1945, oko 20 sati, na strelištena zapadnoj strani logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Zarobljenicima je naređeno da legnu u tenkovske rovove te ubijeni su pucnjem u potiljak.  Dvije žrtve ubili su pripadnici radnoh logota Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja. Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.

== Žrtve ==
Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. septembra 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od juna 1937. u Međunarodnim brigadama. Bio je s britanskim pionirskim korpusom u aprila 1943, stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj grupi od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin Hermine Farkas, koji se pridružio partizanima kao dezerter.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Za zločin su optuženi:
* voditelj logora ''viši terenski majstor'' Friedrich Scholler rođen 11. decembra 1910. u [[Purgstall an der Erlauf]], poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;/&gt;
* ''Mlađi terenski majstor'' Walter Sachse, rođen 17. maja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,
* Othmar Heitmann, rođen 11. oktobra 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,
* Egon Obermaier, rođen 30. maja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,
* Rolf Kutschera, rođen 3. januara, 1927, u Chełmżi, Poljska, prevoditelj iz Graza,
* Hans Bacher, rođen 5. marta 1909, u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, mljekar iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;
* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. juna 1911, u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, 

Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Naredbodavac koji stoji iza zločina,&lt;ref name=mem/&gt; nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette zatvoren prekasno da bi bio uključen u već tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac izvijestio je o tome tijekom suđenja, jer bi to  značilo ponovno ispitivanje izjava svjedoka kroz dodatna pitanja koja su se postavljala mjesecima, kao i uključivanje ili identifikaciju novih svjedoka, što nije bilo izvedivo u nekoliko tjedana. Uhapšen je 7. septembra 1946. u Beču (prema drugom izvoru, izvješće žandarmerije navodi: u Gornjoj Bavarskoj) i prebačen u [[Logor Wetzelsdorf]] (dans Belgierkaseren u Grazu), ali je odande uspio pobjeći početkom novembra.&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;.{{sfn|Fleck|1986|p=305}}&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; Uspio se sakriti u [[Erlangen]]u, gdje je studirao,&lt;ref name=&quot;suette&quot; /&gt; i umro 1949.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot; /&gt; Potraga za njim i sudske istrage ostale su neuspješne.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://www.landesarchiv.steiermark.at/landesarchiv/publikat/vstla/vstla23/vstla23_157_181.pdf | title =Im Namen der Republik Österreich! Die Volksgerichte in der Steiermark 1945 bis 1955: Kap. 5.5. NS-Gewaltverbrechen'' | authorlink =Martin F. Polaschek | last =Polaschek | first =Martin F.| date = | website = | publisher = | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Radni vojnici N.N, George, N. Lappe i Wenzel Dietl, koji su sudjelovali u strijeljanju, bili su nepoznatog mjesta boravka. U presudi se upućuje na njihov zaseban progon. Izvori ne govore o ishodu ovog progona.{{sfn|Fleck|1986|p=162, 306}}

=== Optužnica ===
Optužnica koju je podiglo Javno tužiteljstvo u Grazu 20. maja 1946. (StA Graz 9 St 562/45)&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; odnosila se na sljedeća kaznena djela:
* Kaznena djela prema Zakonu o ratnim zločinima u svezi s ubojstvom: protiv Friedricha Schollera, Othmara Heitmanna, Waltera Sachsea i Egona Obermaiera.
* Povreda zakona protiv života: protiv Rolfa Kutschere,
* Zločin mučenja: protiv Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera, Waltera Sachsea, Hansa Bachera, Rolfa Kutschere, Friedricha Schollera i Ferdinanda Hoffmanna.

Optužnica se temeljila na članku 1. stavku 2. i članku 3. stavku 2. Zakona o ratnim zločinima, te nadalje na člancima 5, 34, 134 i 335. tadašnjeg austrijskog Kaznenog zakona.&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; 

===Branitelji ===
Sljedeći odvjetnici iz Graza djelovali su kao odvjetnici obrane (osim ako nije drugačije navedeno, po izboru optuženika):
* Turek za Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera i Ferdinanda Hoffmanna;
* Held za Waltera Sachsea (dodijeljeni odvjetnik);
* Geigler za Hansa Bachera; i
* Ehrlich za Friedricha Schollera i Rolfa Kutscheru (odvjetnik za potonjeg).

=== Sud ===
Postupak se vodio pred Narodnim sudom pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu pod brojem spisa Vg 1 Vr 276/45.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt; Presuda ima broj spisa 157, koji se ponekad dodaje broju spisa nakon crtice.
Vijeće sudaca sastojalo se od dva suca, od kojih je jedan predsjedavao, i tri suca porotnika. Predsjedavajući sudac bio je Nestroy, a javni tužitelj  Butschek.

=== Sudski vještak ===
Walter Schwarzacher djelovao je kao medicinski stručnjak. Ozljede ranjenog partizana procijenio je kao toliko teške da bi ovaj čovjek, bez liječničke pomoći, vjerojatno umro od sporog unutarnjeg krvarenja.

=== Suđenje ===
Okrivljenici su u biti priznali iznesene činjenice. Međutim, oni i njihovi odvjetnici osporili su optužbu da su djelovali namjerno i svojom voljom tvrdeći da su oni, posebno mladi ljudi, bili podvrgnuti neodoljivoj prisili, što bi bio razlog za isključenje kazne. To bi, međutim, bio slučaj samo ako su optuženici izravno riskirali vlastite živote odbijanjem. Suđenje je utvrdilo da to nije bio slučaj.

Tokom suđenja saslušano je trinaest svjedoka i jedan vještak. Optuženici su kao primarni motiv za zločine naveli Suetteovu naredbu. Međutim, također je utvrđeno da bi bilo moguće odbiti sudjelovanje u pucnjavama.

Tijekom ispitivanja, optuženik Bacher svjedočio je da je gradonačelnik St. Oswalda uzalud intervenirao u ime zatvorenika. Tužitelj je povukao optužbe protiv Rolfa Kutschere, u mjeri u kojoj su se odnosile na nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja, jer je to kazneno djelo već bilo obuhvaćeno amnestijom, što je rezultiralo oslobađajućom presudom za ovaj aspekt kaznenog djela (prema članku 259, stavku 2. austrijskog Zakona o kaznenom postupku u to vrijeme).

Egon Obermaier je tijekom postupka uspio vjerodostojno dokazati da je pripadao ilegalnoj Komunističkoj partiji Austrije (KPÖ) i podržavao antifašiste.{{sfn|Fleck|1986|p=302}}


&lt;!-- 
Počinitelji Scholler, Sachse i Hoffmann opisani su kao fanatični nacisti.

 Prema svjedočenju žandara, žandarmerija, koja je zapravo bila odgovorna za slučaj, nije si mogla priuštiti pregovore s Radnom službom Reicha (RAD) kako bi spriječila ubojstvo zatvorenika. Na području općine Kloster na kraju je pronađeno ukupno 23 tijela, ubijenih po nalogu okružnog vođe Suettea.

[71] 

Vođa okruga, rođen 27. lipnja 1903., podrijetlom iz Graza,[93][3] sudac je na suđenju stavio u istu razinu kao i guvernera Reicha i gauleitera Štajerske, Sigfrieda Uiberreithera.[94] Suette je bio prijatelj gauleitera i opisan je kao njegova &quot;produžena ruka&quot;;[3] obojica su dolazili iz istog studentskog bratstva; Suette je također bio pod zaštitom Rudolfa Hessa. Pritužbe protiv njega, koje su svakako bile podnesene, bile su neuspješne.[95] Opisao se kao &quot;najomraženiji čovjek u okrugu Deutschlandsberg zbog svoje krvožednosti&quot;[51] i u kasnijim godinama grad Deutschlandsberg napuštao je samo uz teško naoružanu pratnju.[96]

=== Presuda ===
Nalog okružnog poglavara smatran je djelom provizije i olakotnom okolnošću.[97][78][98][99] Međutim, sud je odbacio pojam neodoljive prisile pri počinjenju djela.[100]

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivalo se maloljetničko kazneno pravo (npr. članak 11. Zakona o sudovima za mladež),[61] koje je predviđalo blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme počinjenja djela imali 17 godina (iako su počinili ubojstvo), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi zatvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine,[101] kazna se mogla smanjiti i za djela kažnjiva smrću ili doživotnim zatvorom, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.[102]

Na kraju suđenja izrečene su kazne zatvora i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):[102]

Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor u teškom zatvoru,[103] otežan samicama[104] 1. travnja i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Za Othmara Heitmanna (17) i Egona Obermaiera (17), koji su svaki ubili partizana, sedam godina strogog zatvora, također otežan samicama u logoru 1. travnja.

Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog zatvora, također otežan samicama u logoru 1. travnja i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.[91]

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud da ga provede.[58][102]

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, nije bilo moguće podnijeti pravnu zaštitu protiv presude.[105] --&gt;


&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, stranice 2-8&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Urteil Seite 2 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Urteil Seite 3 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Urteil Seite 4 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, oslobađajuće presude, početak obrazloženja
Urteil Seite 5 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Urteil Seite 6 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Urteil Seite 7 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Urteil Seite 8 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja
&lt;/gallery&gt;


&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;

 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}


&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.

== --&gt; --&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}

[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:1946. u Austriji]]</text>
      <sha1>cxoabntorxkhc0vwbfpno0la4hg436c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901990</id>
      <parentid>3901989</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T09:13:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3901990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31907" sha1="088m7jp6x9tn44blhqu4nw6lhjhm167" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je radni logor [[Služba rada Rajha|Službe rada Rajha]] ({{de|Reichsarbeitsdienst (RAD)}}) kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 

=== Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, grupa partizana pojavila se na seoskom gazdinstvu tadašnjeg vođe lokalne grupe NSDAP Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću),{{sfn|Fleck|1986|p=303}} koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je upravi radnog logora putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. aprila 1945.){{sfn|Blatnik|2010|p=402-405}} Sljedećeg dana, 1. aprila 1945, partizanska grupa još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.{{sfn|Fleck|1986|p=303}} Specijalna jedinica od 20 ljudi iz radnog logora pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila grupu.{{sfn|Blatnik|2010|p=123}}  Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; &gt;{{cite journal |date=24. 9. 1946 |title=Der blutige Ostersonntag auf der Koralpe |url= |location= Graz|journal=Das Steirerblatt |volume= |issue= |publisher=Österreichischen Volkspartei |pages=3 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt; {{cite journal |date=28. 9. 1946 |title=Der Partisanenmord auf der Koralpe. Kreisleiter Suette in Bayern verhaftet. |url= |location= Graz|journal=Weststeirische Rundschau |volume=39 |issue= |publisher= |pages=1 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u radni logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen vođi okruga [[Nacistička stranka|NSDAP]] u [[Deutschlandsberg]]u, [[Hugo Suette|Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt;{{cite book |last=Marschall |first=Karl |authorlink =Karl Marschall |date= |title=Volksgerichtsbarkeit und Verfolgung von nationalsozialistischen Gewaltverbrechen in Österreich: eine Dokumentation |url= |location= |publisher=Bundesministerium für Justiz |page=89-91 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt;  Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izjava svjedoka. Suette nije bio nadređeni oficir logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot;&gt;{{cite book |last= |first1=Müller|first2=Obersteiner |authorlink = |date= |title=Bezirkstopographie, Hinweis auf die unveröffentlichte Gendarmerie-Bezirkschronik zum Rot-weiß-rot-Buch |url= |location= |publisher=Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes |page=198 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt; Žandarmerijski oficir potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve. Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. aprila 1945, oko 20 sati, na strelištena zapadnoj strani logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Zarobljenicima je naređeno da legnu u tenkovske rovove te ubijeni su pucnjem u potiljak.  Dvije žrtve ubili su pripadnici radnoh logota Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja. Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.

== Žrtve ==
Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. septembra 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od juna 1937. u Međunarodnim brigadama. Bio je s britanskim pionirskim korpusom u aprila 1943, stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj grupi od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin Hermine Farkas, koji se pridružio partizanima kao dezerter.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Za zločin su optuženi:
* voditelj logora ''viši terenski majstor'' Friedrich Scholler rođen 11. decembra 1910. u [[Purgstall an der Erlauf]], poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;/&gt;
* ''Mlađi terenski majstor'' Walter Sachse, rođen 17. maja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,
* Othmar Heitmann, rođen 11. oktobra 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,
* Egon Obermaier, rođen 30. maja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,
* Rolf Kutschera, rođen 3. januara, 1927, u Chełmżi, Poljska, prevoditelj iz Graza,
* Hans Bacher, rođen 5. marta 1909, u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, mljekar iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;
* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. juna 1911, u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, 

Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Naredbodavac koji stoji iza zločina,&lt;ref name=mem/&gt; nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette zatvoren prekasno da bi bio uključen u već tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac izvijestio je o tome tijekom suđenja, jer bi to  značilo ponovno ispitivanje izjava svjedoka kroz dodatna pitanja koja su se postavljala mjesecima, kao i uključivanje ili identifikaciju novih svjedoka, što nije bilo izvedivo u nekoliko tjedana. Uhapšen je 7. septembra 1946. u Beču (prema drugom izvoru, izvješće žandarmerije navodi: u Gornjoj Bavarskoj) i prebačen u [[Logor Wetzelsdorf]] (dans Belgierkaseren u Grazu), ali je odande uspio pobjeći početkom novembra.&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;.{{sfn|Fleck|1986|p=305}}&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; Uspio se sakriti u [[Erlangen]]u, gdje je studirao,&lt;ref name=&quot;suette&quot; /&gt; i umro 1949.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot; /&gt; Potraga za njim i sudske istrage ostale su neuspješne.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://www.landesarchiv.steiermark.at/landesarchiv/publikat/vstla/vstla23/vstla23_157_181.pdf | title =Im Namen der Republik Österreich! Die Volksgerichte in der Steiermark 1945 bis 1955: Kap. 5.5. NS-Gewaltverbrechen'' | authorlink =Martin F. Polaschek | last =Polaschek | first =Martin F.| date = | website = | publisher = | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Radni vojnici N.N, George, N. Lappe i Wenzel Dietl, koji su sudjelovali u strijeljanju, bili su nepoznatog mjesta boravka. U presudi se upućuje na njihov zaseban progon. Izvori ne govore o ishodu ovog progona.{{sfn|Fleck|1986|p=162, 306}}

=== Optužnica ===
Optužnica koju je podiglo Javno tužiteljstvo u Grazu 20. maja 1946. (StA Graz 9 St 562/45)&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; odnosila se na sljedeća kaznena djela:
* Kaznena djela prema Zakonu o ratnim zločinima u svezi s ubojstvom: protiv Friedricha Schollera, Othmara Heitmanna, Waltera Sachsea i Egona Obermaiera.
* Povreda zakona protiv života: protiv Rolfa Kutschere,
* Zločin mučenja: protiv Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera, Waltera Sachsea, Hansa Bachera, Rolfa Kutschere, Friedricha Schollera i Ferdinanda Hoffmanna.

Optužnica se temeljila na članku 1. stavku 2. i članku 3. stavku 2. Zakona o ratnim zločinima, te nadalje na člancima 5, 34, 134 i 335. tadašnjeg austrijskog Kaznenog zakona.&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; 

===Branitelji ===
Sljedeći odvjetnici iz Graza djelovali su kao odvjetnici obrane (osim ako nije drugačije navedeno, po izboru optuženika):
* Turek za Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera i Ferdinanda Hoffmanna;
* Held za Waltera Sachsea (dodijeljeni odvjetnik);
* Geigler za Hansa Bachera; i
* Ehrlich za Friedricha Schollera i Rolfa Kutscheru (odvjetnik za potonjeg).

=== Sud ===
Postupak se vodio pred Narodnim sudom pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu pod brojem spisa Vg 1 Vr 276/45.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt; Presuda ima broj spisa 157, koji se ponekad dodaje broju spisa nakon crtice.
Vijeće sudaca sastojalo se od dva suca, od kojih je jedan predsjedavao, i tri suca porotnika. Predsjedavajući sudac bio je Nestroy, a javni tužitelj  Butschek.

=== Sudski vještak ===
Walter Schwarzacher djelovao je kao medicinski stručnjak. Ozljede ranjenog partizana procijenio je kao toliko teške da bi ovaj čovjek, bez liječničke pomoći, vjerojatno umro od sporog unutarnjeg krvarenja.

=== Suđenje ===
Okrivljenici su u biti priznali iznesene činjenice. Međutim, oni i njihovi odvjetnici osporili su optužbu da su djelovali namjerno i svojom voljom tvrdeći da su oni, posebno mladi ljudi, bili podvrgnuti neodoljivoj prisili, što bi bio razlog za isključenje kazne. To bi, međutim, bio slučaj samo ako su optuženici izravno riskirali vlastite živote odbijanjem. Suđenje je utvrdilo da to nije bio slučaj.

Tokom suđenja saslušano je trinaest svjedoka i jedan vještak. Optuženici su kao primarni motiv za zločine naveli Suetteovu naredbu. Međutim, također je utvrđeno da bi bilo moguće odbiti sudjelovanje u pucnjavama.

Tijekom ispitivanja, optuženik Bacher svjedočio je da je gradonačelnik St. Oswalda uzalud intervenirao u ime zatvorenika. Tužitelj je povukao optužbe protiv Rolfa Kutschere, u mjeri u kojoj su se odnosile na nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja, jer je to kazneno djelo već bilo obuhvaćeno amnestijom, što je rezultiralo oslobađajućom presudom za ovaj aspekt kaznenog djela (prema članku 259, stavku 2. austrijskog Zakona o kaznenom postupku u to vrijeme).

Egon Obermaier je tijekom postupka uspio vjerodostojno dokazati da je pripadao ilegalnoj Komunističkoj partiji Austrije (KPÖ) i podržavao antifašiste.{{sfn|Fleck|1986|p=302}} Počinitelji Scholler, Sachse i Hoffmann opisani su kao fanatični nacisti. Prema svjedočenju žandara, žandarmerija, koja je zapravo bila odgovorna za slučaj, nije si mogla priuštiti pregovore s Radnom službom Reicha (RAD) kako bi spriječila ubojstvo zatvorenika. Na području općine Kloster na kraju je pronađeno ukupno 23 tijela, ubijenih po nalogu okružnog vođe Suettea. Vođa okruga, rođen 27. juna 1903., podrijetlom iz Graza,{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}}&lt;ref name=mem/&gt; sudac je na suđenju stavio u isti nivo kao i guvernera Reicha i gauleitera Štajerske, [[Sigfrid Uiberreither|Sigfrieda Uiberreithera]]]. Suette je bio prijatelj gauleitera i opisan je kao njegova &quot;produžena ruka&quot;;&lt;ref name=mem/&gt; obojica su dolazili iz istog studentskog bratstva; Suette je također bio pod zaštitom [[Rudolf Hess|Rudolfa Hessa]]. Pritužbe protiv njega, koje su svakako bile podnesene, bile su neuspješne.{{sfn|Blatnik|2010|p=38}} Opisan je kao &quot;najomraženiji čovjek u okrugu Deutschlandsberg zbog svoje krvožednosti&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=123}} i u kasnijim godinama grad Deutschlandsberg napuštao je samo uz teško naoružanu pratnju.{{sfn|Blatnik|2010|p=139}}

=== Presuda ===
Nalog okružnog poglavara smatran je djelom provizije i olakotnom okolnošću.[97][78][98][99] Međutim, sud je odbacio pojam neodoljive prisile pri počinjenju djela.[100]

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivalo se maloljetničko kazneno pravo (npr. članak 11. Zakona o sudovima za mlade), koje je predviđalo blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme počinjenja djela imali 17 godina (iako su počinili ubojstvo), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi zatvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, kazna se mogla smanjiti i za djela kažnjiva smrću ili doživotnim zatvorom, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.

Na kraju suđenja izrečene su kazne zatvora i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):

Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor u teškom zatvoru,[103] otežan samicama [104] od 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Za Othmara Heitmanna (17) i Egona Obermaiera (17), koji su svaki ubili partizana, sedam godina strogog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. aprila.

Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud da ga provede

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, nije bilo moguće podnijeti pravnu zaštitu protiv presude.&lt;ref name=&quot;kurets&quot;/&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, stranice 2-8&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Urteil Seite 2 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Urteil Seite 3 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Urteil Seite 4 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, oslobađajuće presude, početak obrazloženja
Urteil Seite 5 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Urteil Seite 6 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Urteil Seite 7 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Urteil Seite 8 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja
&lt;/gallery&gt;


&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;

 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}}

== Lieteratura ==

&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.
--&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}

[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:1946. u Austriji]]</text>
      <sha1>088m7jp6x9tn44blhqu4nw6lhjhm167</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901991</id>
      <parentid>3901990</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T09:18:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sud */</comment>
      <origin>3901991</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32132" sha1="3zevbpbnw01qz1awohj5xir4ycd26xw" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je radni logor [[Služba rada Rajha|Službe rada Rajha]] ({{de|Reichsarbeitsdienst (RAD)}}) kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 

=== Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, grupa partizana pojavila se na seoskom gazdinstvu tadašnjeg vođe lokalne grupe NSDAP Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću),{{sfn|Fleck|1986|p=303}} koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je upravi radnog logora putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. aprila 1945.){{sfn|Blatnik|2010|p=402-405}} Sljedećeg dana, 1. aprila 1945, partizanska grupa još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.{{sfn|Fleck|1986|p=303}} Specijalna jedinica od 20 ljudi iz radnog logora pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila grupu.{{sfn|Blatnik|2010|p=123}}  Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; &gt;{{cite journal |date=24. 9. 1946 |title=Der blutige Ostersonntag auf der Koralpe |url= |location= Graz|journal=Das Steirerblatt |volume= |issue= |publisher=Österreichischen Volkspartei |pages=3 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt; {{cite journal |date=28. 9. 1946 |title=Der Partisanenmord auf der Koralpe. Kreisleiter Suette in Bayern verhaftet. |url= |location= Graz|journal=Weststeirische Rundschau |volume=39 |issue= |publisher= |pages=1 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u radni logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen vođi okruga [[Nacistička stranka|NSDAP]] u [[Deutschlandsberg]]u, [[Hugo Suette|Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt;{{cite book |last=Marschall |first=Karl |authorlink =Karl Marschall |date= |title=Volksgerichtsbarkeit und Verfolgung von nationalsozialistischen Gewaltverbrechen in Österreich: eine Dokumentation |url= |location= |publisher=Bundesministerium für Justiz |page=89-91 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt;  Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izjava svjedoka. Suette nije bio nadređeni oficir logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot;&gt;{{cite book |last= |first1=Müller|first2=Obersteiner |authorlink = |date= |title=Bezirkstopographie, Hinweis auf die unveröffentlichte Gendarmerie-Bezirkschronik zum Rot-weiß-rot-Buch |url= |location= |publisher=Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes |page=198 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt; Žandarmerijski oficir potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve. Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. aprila 1945, oko 20 sati, na strelištena zapadnoj strani logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Zarobljenicima je naređeno da legnu u tenkovske rovove te ubijeni su pucnjem u potiljak.  Dvije žrtve ubili su pripadnici radnoh logota Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja. Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.

== Žrtve ==
Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. septembra 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od juna 1937. u Međunarodnim brigadama. Bio je s britanskim pionirskim korpusom u aprila 1943, stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj grupi od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin Hermine Farkas, koji se pridružio partizanima kao dezerter.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Za zločin su optuženi:
* voditelj logora ''viši terenski majstor'' Friedrich Scholler rođen 11. decembra 1910. u [[Purgstall an der Erlauf]], poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;/&gt;
* ''Mlađi terenski majstor'' Walter Sachse, rođen 17. maja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,
* Othmar Heitmann, rođen 11. oktobra 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,
* Egon Obermaier, rođen 30. maja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,
* Rolf Kutschera, rođen 3. januara, 1927, u Chełmżi, Poljska, prevoditelj iz Graza,
* Hans Bacher, rođen 5. marta 1909, u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, mljekar iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;
* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. juna 1911, u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, 

Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Naredbodavac koji stoji iza zločina,&lt;ref name=mem/&gt; nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette zatvoren prekasno da bi bio uključen u već tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac izvijestio je o tome tijekom suđenja, jer bi to  značilo ponovno ispitivanje izjava svjedoka kroz dodatna pitanja koja su se postavljala mjesecima, kao i uključivanje ili identifikaciju novih svjedoka, što nije bilo izvedivo u nekoliko tjedana. Uhapšen je 7. septembra 1946. u Beču (prema drugom izvoru, izvješće žandarmerije navodi: u Gornjoj Bavarskoj) i prebačen u [[Logor Wetzelsdorf]] (dans Belgierkaseren u Grazu), ali je odande uspio pobjeći početkom novembra.&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;.{{sfn|Fleck|1986|p=305}}&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; Uspio se sakriti u [[Erlangen]]u, gdje je studirao,&lt;ref name=&quot;suette&quot; /&gt; i umro 1949.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot; /&gt; Potraga za njim i sudske istrage ostale su neuspješne.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://www.landesarchiv.steiermark.at/landesarchiv/publikat/vstla/vstla23/vstla23_157_181.pdf | title =Im Namen der Republik Österreich! Die Volksgerichte in der Steiermark 1945 bis 1955: Kap. 5.5. NS-Gewaltverbrechen'' | authorlink =Martin F. Polaschek | last =Polaschek | first =Martin F.| date = | website = | publisher = | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Radni vojnici N.N, George, N. Lappe i Wenzel Dietl, koji su sudjelovali u strijeljanju, bili su nepoznatog mjesta boravka. U presudi se upućuje na njihov zaseban progon. Izvori ne govore o ishodu ovog progona.{{sfn|Fleck|1986|p=162, 306}}

=== Optužnica ===
Optužnica koju je podiglo Javno tužiteljstvo u Grazu 20. maja 1946. (StA Graz 9 St 562/45)&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; odnosila se na sljedeća kaznena djela:
* Kaznena djela prema Zakonu o ratnim zločinima u svezi s ubojstvom: protiv Friedricha Schollera, Othmara Heitmanna, Waltera Sachsea i Egona Obermaiera.
* Povreda zakona protiv života: protiv Rolfa Kutschere,
* Zločin mučenja: protiv Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera, Waltera Sachsea, Hansa Bachera, Rolfa Kutschere, Friedricha Schollera i Ferdinanda Hoffmanna.

Optužnica se temeljila na članku 1. stavku 2. i članku 3. stavku 2. Zakona o ratnim zločinima, te nadalje na člancima 5, 34, 134 i 335. tadašnjeg austrijskog Kaznenog zakona.&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; 

===Branitelji ===
Sljedeći odvjetnici iz Graza djelovali su kao odvjetnici obrane (osim ako nije drugačije navedeno, po izboru optuženika):
* Turek za Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera i Ferdinanda Hoffmanna;
* Held za Waltera Sachsea (dodijeljeni odvjetnik);
* Geigler za Hansa Bachera; i
* Ehrlich za Friedricha Schollera i Rolfa Kutscheru (odvjetnik za potonjeg).

=== Sud ===
Postupak se vodio pred Narodnim sudom pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu pod brojem spisa Vg 1 Vr 276/45.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;/&gt; Presuda ima broj spisa 157, koji se ponekad dodaje broju spisa nakon crtice.
Vijeće sudaca sastojalo se od dva suca, od kojih je jedan predsjedavao, i tri suca porotnika. Predsjedavajući sudac bio je Nestroy, a javni tužitelj Butschek.

=== Sudski vještak ===
Walter Schwarzacher djelovao je kao medicinski stručnjak. Ozljede ranjenog partizana procijenio je kao toliko teške da bi ovaj čovjek, bez liječničke pomoći, vjerojatno umro od sporog unutarnjeg krvarenja.

=== Suđenje ===
Okrivljenici su u biti priznali iznesene činjenice. Međutim, oni i njihovi odvjetnici osporili su optužbu da su djelovali namjerno i svojom voljom tvrdeći da su oni, posebno mladi ljudi, bili podvrgnuti neodoljivoj prisili, što bi bio razlog za isključenje kazne. To bi, međutim, bio slučaj samo ako su optuženici izravno riskirali vlastite živote odbijanjem. Suđenje je utvrdilo da to nije bio slučaj.

Tokom suđenja saslušano je trinaest svjedoka i jedan vještak. Optuženici su kao primarni motiv za zločine naveli Suetteovu naredbu. Međutim, također je utvrđeno da bi bilo moguće odbiti sudjelovanje u pucnjavama.

Tijekom ispitivanja, optuženik Bacher svjedočio je da je gradonačelnik St. Oswalda uzalud intervenirao u ime zatvorenika. Tužitelj je povukao optužbe protiv Rolfa Kutschere, u mjeri u kojoj su se odnosile na nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja, jer je to kazneno djelo već bilo obuhvaćeno amnestijom, što je rezultiralo oslobađajućom presudom za ovaj aspekt kaznenog djela (prema članku 259, stavku 2. austrijskog Zakona o kaznenom postupku u to vrijeme).

Egon Obermaier je tijekom postupka uspio vjerodostojno dokazati da je pripadao ilegalnoj Komunističkoj partiji Austrije (KPÖ) i podržavao antifašiste.{{sfn|Fleck|1986|p=302}} Počinitelji Scholler, Sachse i Hoffmann opisani su kao fanatični nacisti. Prema svjedočenju žandara, žandarmerija, koja je zapravo bila odgovorna za slučaj, nije si mogla priuštiti pregovore s Radnom službom Reicha (RAD) kako bi spriječila ubojstvo zatvorenika. Na području općine Kloster na kraju je pronađeno ukupno 23 tijela, ubijenih po nalogu okružnog vođe Suettea. Vođa okruga, rođen 27. juna 1903., podrijetlom iz Graza,{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}}&lt;ref name=mem/&gt; sudac je na suđenju stavio u isti nivo kao i guvernera Reicha i gauleitera Štajerske, [[Sigfrid Uiberreither|Sigfrieda Uiberreithera]]. Suette je bio prijatelj gauleitera i opisan je kao njegova &quot;produžena ruka&quot;;&lt;ref name=mem/&gt; obojica su dolazili iz istog studentskog bratstva; Suette je također bio pod zaštitom [[Rudolf Hess|Rudolfa Hessa]]. Pritužbe protiv njega, koje su svakako bile podnesene, bile su neuspješne.{{sfn|Blatnik|2010|p=38}} Opisan je kao &quot;najomraženiji čovjek u okrugu Deutschlandsberg zbog svoje krvožednosti&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=123}} i u kasnijim godinama grad Deutschlandsberg napuštao je samo uz teško naoružanu pratnju.{{sfn|Blatnik|2010|p=139}}

=== Presuda ===
Nalog okružnog poglavara smatran je djelom provizije i olakotnom okolnošću.[97][78][98][99] Međutim, sud je odbacio pojam neodoljive prisile pri počinjenju djela.[100]

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivalo se maloljetničko kazneno pravo (npr. članak 11. Zakona o sudovima za mlade), koje je predviđalo blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme počinjenja djela imali 17 godina (iako su počinili ubojstvo), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi zatvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, kazna se mogla smanjiti i za djela kažnjiva smrću ili doživotnim zatvorom, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.

Na kraju suđenja izrečene su kazne zatvora i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):

Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor u tamnici,{{efn|name=kerker|Drugi stupanj zatvora: Kod ove vrste kazne osuđenik je bio držan na željeznim nogama. Razgovor s ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom zatočeništvu bio je dopušten samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima.}} otežan samicama od 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Za Othmara Heitmanna (17) i Egona Obermaiera (17), koji su svaki ubili partizana, sedam godina strogog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. aprila.

Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud da ga provede

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, nije bilo moguće podnijeti pravnu zaštitu protiv presude.&lt;ref name=&quot;kurets&quot;/&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, stranice 2-8&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Urteil Seite 2 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Urteil Seite 3 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Urteil Seite 4 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, oslobađajuće presude, početak obrazloženja
Urteil Seite 5 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Urteil Seite 6 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Urteil Seite 7 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Urteil Seite 8 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja
&lt;/gallery&gt;


&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;

 --&gt;

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}}

== Lieteratura ==

&lt;!-- * [[Wolfgang Neugebauer (povjesničar, 1944.)|Wolfgang Neugebauer]]: &quot;Koralmski partizani (Borbena skupina Štajerska)&quot;. U: [[Brigitte Bailer-Galanda]] (ur.): [http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php ''Austrija 1938.–1945. – Dokumenti''.] Registar koji sadrži pojedinačne rate pretplate. Archiv Verlag. Beč, od 2006. Ovaj izvor nema brojeve stranica jer je naslovnica s omotom za dokumente. Sadrži, između ostalog... Slijedi dokument 4.

* ''Izvadak iz presude Narodnog suda pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu protiv Othmara Heitmanna iz Brucka an der Mur i šest drugih optuženika za zločine iz članka 1. stavka 2. Zakona o ratnim zločinima i druga kaznena djela'', 26. rujna 1946., broj spisa Vg1Vr276/45, s izvorom: Beč, DÖW 21829/10 (DÖW = Dokumentacijski arhiv austrijskog pokreta otpora).

* Philipp Pöschl: ''[https://unipub.uni-graz.at/obvughrs/download/pdf/5815729?originalFilename=true Kazneni postupak za partizanska ubojstva Koralpa 1945./46.]'' Diplomski rad, Pravni fakultet, Sveučilište Karl-Franzens, Graz, 2020.
--&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napspisak}}

[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:1946. u Austriji]]</text>
      <sha1>3zevbpbnw01qz1awohj5xir4ycd26xw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901992</id>
      <parentid>3901991</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T09:21:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3901992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31412" sha1="idhrt4r8wj2cjk2fmv1dy1rf52sd583" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je radni logor [[Služba rada Rajha|Službe rada Rajha]] ({{de|Reichsarbeitsdienst (RAD)}}) kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 

=== Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, grupa partizana pojavila se na seoskom gazdinstvu tadašnjeg vođe lokalne grupe NSDAP Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću),{{sfn|Fleck|1986|p=303}} koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je upravi radnog logora putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. aprila 1945.){{sfn|Blatnik|2010|p=402-405}} Sljedećeg dana, 1. aprila 1945, partizanska grupa još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.{{sfn|Fleck|1986|p=303}} Specijalna jedinica od 20 ljudi iz radnog logora pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila grupu.{{sfn|Blatnik|2010|p=123}}  Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; &gt;{{cite journal |date=24. 9. 1946 |title=Der blutige Ostersonntag auf der Koralpe |url= |location= Graz|journal=Das Steirerblatt |volume= |issue= |publisher=Österreichischen Volkspartei |pages=3 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt; {{cite journal |date=28. 9. 1946 |title=Der Partisanenmord auf der Koralpe. Kreisleiter Suette in Bayern verhaftet. |url= |location= Graz|journal=Weststeirische Rundschau |volume=39 |issue= |publisher= |pages=1 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u radni logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen vođi okruga [[Nacistička stranka|NSDAP]] u [[Deutschlandsberg]]u, [[Hugo Suette|Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt;{{cite book |last=Marschall |first=Karl |authorlink =Karl Marschall |date= |title=Volksgerichtsbarkeit und Verfolgung von nationalsozialistischen Gewaltverbrechen in Österreich: eine Dokumentation |url= |location= |publisher=Bundesministerium für Justiz |page=89-91 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt;  Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izjava svjedoka. Suette nije bio nadređeni oficir logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot;&gt;{{cite book |last= |first1=Müller|first2=Obersteiner |authorlink = |date= |title=Bezirkstopographie, Hinweis auf die unveröffentlichte Gendarmerie-Bezirkschronik zum Rot-weiß-rot-Buch |url= |location= |publisher=Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes |page=198 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt; Žandarmerijski oficir potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve. Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. aprila 1945, oko 20 sati, na strelištena zapadnoj strani logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Zarobljenicima je naređeno da legnu u tenkovske rovove te ubijeni su pucnjem u potiljak.  Dvije žrtve ubili su pripadnici radnoh logota Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja. Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.

== Žrtve ==
Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. septembra 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od juna 1937. u Međunarodnim brigadama. Bio je s britanskim pionirskim korpusom u aprila 1943, stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj grupi od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin Hermine Farkas, koji se pridružio partizanima kao dezerter.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Za zločin su optuženi:
* voditelj logora ''viši terenski majstor'' Friedrich Scholler rođen 11. decembra 1910. u [[Purgstall an der Erlauf]], poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;/&gt;
* ''Mlađi terenski majstor'' Walter Sachse, rođen 17. maja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,
* Othmar Heitmann, rođen 11. oktobra 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,
* Egon Obermaier, rođen 30. maja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,
* Rolf Kutschera, rođen 3. januara, 1927, u Chełmżi, Poljska, prevoditelj iz Graza,
* Hans Bacher, rođen 5. marta 1909, u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, mljekar iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;
* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. juna 1911, u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, 

Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Naredbodavac koji stoji iza zločina,&lt;ref name=mem/&gt; nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette zatvoren prekasno da bi bio uključen u već tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac izvijestio je o tome tijekom suđenja, jer bi to  značilo ponovno ispitivanje izjava svjedoka kroz dodatna pitanja koja su se postavljala mjesecima, kao i uključivanje ili identifikaciju novih svjedoka, što nije bilo izvedivo u nekoliko tjedana. Uhapšen je 7. septembra 1946. u Beču (prema drugom izvoru, izvješće žandarmerije navodi: u Gornjoj Bavarskoj) i prebačen u [[Logor Wetzelsdorf]] (dans Belgierkaseren u Grazu), ali je odande uspio pobjeći početkom novembra.&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;.{{sfn|Fleck|1986|p=305}}&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; Uspio se sakriti u [[Erlangen]]u, gdje je studirao,&lt;ref name=&quot;suette&quot; /&gt; i umro 1949.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot; /&gt; Potraga za njim i sudske istrage ostale su neuspješne.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://www.landesarchiv.steiermark.at/landesarchiv/publikat/vstla/vstla23/vstla23_157_181.pdf | title =Im Namen der Republik Österreich! Die Volksgerichte in der Steiermark 1945 bis 1955: Kap. 5.5. NS-Gewaltverbrechen'' | authorlink =Martin F. Polaschek | last =Polaschek | first =Martin F.| date = | website = | publisher = | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Radni vojnici N.N, George, N. Lappe i Wenzel Dietl, koji su sudjelovali u strijeljanju, bili su nepoznatog mjesta boravka. U presudi se upućuje na njihov zaseban progon. Izvori ne govore o ishodu ovog progona.{{sfn|Fleck|1986|p=162, 306}}

=== Optužnica ===
Optužnica koju je podiglo Javno tužiteljstvo u Grazu 20. maja 1946. (StA Graz 9 St 562/45)&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; odnosila se na sljedeća kaznena djela:
* Kaznena djela prema Zakonu o ratnim zločinima u svezi s ubojstvom: protiv Friedricha Schollera, Othmara Heitmanna, Waltera Sachsea i Egona Obermaiera.
* Povreda zakona protiv života: protiv Rolfa Kutschere,
* Zločin mučenja: protiv Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera, Waltera Sachsea, Hansa Bachera, Rolfa Kutschere, Friedricha Schollera i Ferdinanda Hoffmanna.

Optužnica se temeljila na članku 1. stavku 2. i članku 3. stavku 2. Zakona o ratnim zločinima, te nadalje na člancima 5, 34, 134 i 335. tadašnjeg austrijskog Kaznenog zakona.&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; 

===Branitelji ===
Sljedeći odvjetnici iz Graza djelovali su kao odvjetnici obrane (osim ako nije drugačije navedeno, po izboru optuženika):
* Turek za Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera i Ferdinanda Hoffmanna;
* Held za Waltera Sachsea (dodijeljeni odvjetnik);
* Geigler za Hansa Bachera; i
* Ehrlich za Friedricha Schollera i Rolfa Kutscheru (odvjetnik za potonjeg).

=== Sud ===
Postupak se vodio pred Narodnim sudom pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu pod brojem spisa Vg 1 Vr 276/45.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;/&gt; Presuda ima broj spisa 157, koji se ponekad dodaje broju spisa nakon crtice.
Vijeće sudaca sastojalo se od dva suca, od kojih je jedan predsjedavao, i tri suca porotnika. Predsjedavajući sudac bio je Nestroy, a javni tužitelj Butschek.

=== Sudski vještak ===
Walter Schwarzacher djelovao je kao medicinski stručnjak. Ozljede ranjenog partizana procijenio je kao toliko teške da bi ovaj čovjek, bez liječničke pomoći, vjerojatno umro od sporog unutarnjeg krvarenja.

=== Suđenje ===
Okrivljenici su u biti priznali iznesene činjenice. Međutim, oni i njihovi odvjetnici osporili su optužbu da su djelovali namjerno i svojom voljom tvrdeći da su oni, posebno mladi ljudi, bili podvrgnuti neodoljivoj prisili, što bi bio razlog za isključenje kazne. To bi, međutim, bio slučaj samo ako su optuženici izravno riskirali vlastite živote odbijanjem. Suđenje je utvrdilo da to nije bio slučaj.

Tokom suđenja saslušano je trinaest svjedoka i jedan vještak. Optuženici su kao primarni motiv za zločine naveli Suetteovu naredbu. Međutim, također je utvrđeno da bi bilo moguće odbiti sudjelovanje u pucnjavama.

Tijekom ispitivanja, optuženik Bacher svjedočio je da je gradonačelnik St. Oswalda uzalud intervenirao u ime zatvorenika. Tužitelj je povukao optužbe protiv Rolfa Kutschere, u mjeri u kojoj su se odnosile na nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja, jer je to kazneno djelo već bilo obuhvaćeno amnestijom, što je rezultiralo oslobađajućom presudom za ovaj aspekt kaznenog djela (prema članku 259, stavku 2. austrijskog Zakona o kaznenom postupku u to vrijeme).

Egon Obermaier je tijekom postupka uspio vjerodostojno dokazati da je pripadao ilegalnoj Komunističkoj partiji Austrije (KPÖ) i podržavao antifašiste.{{sfn|Fleck|1986|p=302}} Počinitelji Scholler, Sachse i Hoffmann opisani su kao fanatični nacisti. Prema svjedočenju žandara, žandarmerija, koja je zapravo bila odgovorna za slučaj, nije si mogla priuštiti pregovore s Radnom službom Reicha (RAD) kako bi spriječila ubojstvo zatvorenika. Na području općine Kloster na kraju je pronađeno ukupno 23 tijela, ubijenih po nalogu okružnog vođe Suettea. Vođa okruga, rođen 27. juna 1903., podrijetlom iz Graza,{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}}&lt;ref name=mem/&gt; sudac je na suđenju stavio u isti nivo kao i guvernera Reicha i gauleitera Štajerske, [[Sigfrid Uiberreither|Sigfrieda Uiberreithera]]. Suette je bio prijatelj gauleitera i opisan je kao njegova &quot;produžena ruka&quot;;&lt;ref name=mem/&gt; obojica su dolazili iz istog studentskog bratstva; Suette je također bio pod zaštitom [[Rudolf Hess|Rudolfa Hessa]]. Pritužbe protiv njega, koje su svakako bile podnesene, bile su neuspješne.{{sfn|Blatnik|2010|p=38}} Opisan je kao &quot;najomraženiji čovjek u okrugu Deutschlandsberg zbog svoje krvožednosti&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=123}} i u kasnijim godinama grad Deutschlandsberg napuštao je samo uz teško naoružanu pratnju.{{sfn|Blatnik|2010|p=139}}

=== Presuda ===
Nalog okružnog poglavara smatran je djelom provizije i olakotnom okolnošću.[97][78][98][99] Međutim, sud je odbacio pojam neodoljive prisile pri počinjenju djela.[100]

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivalo se maloljetničko kazneno pravo (npr. članak 11. Zakona o sudovima za mlade), koje je predviđalo blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme počinjenja djela imali 17 godina (iako su počinili ubojstvo), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi zatvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, kazna se mogla smanjiti i za djela kažnjiva smrću ili doživotnim zatvorom, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.

Na kraju suđenja izrečene su kazne zatvora i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):

Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor u tamnici,{{efn|name=kerker|Drugi stupanj zatvora: Kod ove vrste kazne osuđenik je bio držan na željeznim nogama. Razgovor s ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom zatočeništvu bio je dopušten samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima.}} otežan samicama od 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Za Othmara Heitmanna (17) i Egona Obermaiera (17), koji su svaki ubili partizana, sedam godina strogog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. aprila.

Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud da ga provede

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, nije bilo moguće podnijeti pravnu zaštitu protiv presude.&lt;ref name=&quot;kurets&quot;/&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, stranice 2-8&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Urteil Seite 2 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Urteil Seite 3 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Urteil Seite 4 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, oslobađajuće presude, početak obrazloženja
Urteil Seite 5 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Urteil Seite 6 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Urteil Seite 7 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Urteil Seite 8 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja
&lt;/gallery&gt;


&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;

 --&gt;
== Napomene ==
{{Napspisak}}


== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = 
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang 
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 1934
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = [Brigitte Bailer-Galanda, Archiv Verlag
|isbn        =
|access-date =
|ref=
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{Fischer|2002}}
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:1946. u Austriji]]</text>
      <sha1>idhrt4r8wj2cjk2fmv1dy1rf52sd583</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901994</id>
      <parentid>3901992</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T09:23:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Literatura */</comment>
      <origin>3901994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31043" sha1="gpq7nvca770vj65bxm4zwemnyxyktz1" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je radni logor [[Služba rada Rajha|Službe rada Rajha]] ({{de|Reichsarbeitsdienst (RAD)}}) kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 

=== Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, grupa partizana pojavila se na seoskom gazdinstvu tadašnjeg vođe lokalne grupe NSDAP Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću),{{sfn|Fleck|1986|p=303}} koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je upravi radnog logora putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. aprila 1945.){{sfn|Blatnik|2010|p=402-405}} Sljedećeg dana, 1. aprila 1945, partizanska grupa još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.{{sfn|Fleck|1986|p=303}} Specijalna jedinica od 20 ljudi iz radnog logora pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila grupu.{{sfn|Blatnik|2010|p=123}}  Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; &gt;{{cite journal |date=24. 9. 1946 |title=Der blutige Ostersonntag auf der Koralpe |url= |location= Graz|journal=Das Steirerblatt |volume= |issue= |publisher=Österreichischen Volkspartei |pages=3 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt; {{cite journal |date=28. 9. 1946 |title=Der Partisanenmord auf der Koralpe. Kreisleiter Suette in Bayern verhaftet. |url= |location= Graz|journal=Weststeirische Rundschau |volume=39 |issue= |publisher= |pages=1 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u radni logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen vođi okruga [[Nacistička stranka|NSDAP]] u [[Deutschlandsberg]]u, [[Hugo Suette|Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt;{{cite book |last=Marschall |first=Karl |authorlink =Karl Marschall |date= |title=Volksgerichtsbarkeit und Verfolgung von nationalsozialistischen Gewaltverbrechen in Österreich: eine Dokumentation |url= |location= |publisher=Bundesministerium für Justiz |page=89-91 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt;  Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izjava svjedoka. Suette nije bio nadređeni oficir logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot; /&gt; To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot;&gt;{{cite book |last= |first1=Müller|first2=Obersteiner |authorlink = |date= |title=Bezirkstopographie, Hinweis auf die unveröffentlichte Gendarmerie-Bezirkschronik zum Rot-weiß-rot-Buch |url= |location= |publisher=Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes |page=198 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt; Žandarmerijski oficir potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve. Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. aprila 1945, oko 20 sati, na strelištena zapadnoj strani logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Zarobljenicima je naređeno da legnu u tenkovske rovove te ubijeni su pucnjem u potiljak.  Dvije žrtve ubili su pripadnici radnoh logota Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja. Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.

== Žrtve ==
Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. septembra 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od juna 1937. u Međunarodnim brigadama. Bio je s britanskim pionirskim korpusom u aprila 1943, stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj grupi od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin Hermine Farkas, koji se pridružio partizanima kao dezerter.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Za zločin su optuženi:
* voditelj logora ''viši terenski majstor'' Friedrich Scholler rođen 11. decembra 1910. u [[Purgstall an der Erlauf]], poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;/&gt;
* ''Mlađi terenski majstor'' Walter Sachse, rođen 17. maja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,
* Othmar Heitmann, rođen 11. oktobra 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,
* Egon Obermaier, rođen 30. maja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,
* Rolf Kutschera, rođen 3. januara, 1927, u Chełmżi, Poljska, prevoditelj iz Graza,
* Hans Bacher, rođen 5. marta 1909, u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, mljekar iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;
* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. juna 1911, u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, 

Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Naredbodavac koji stoji iza zločina,&lt;ref name=mem/&gt; nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette zatvoren prekasno da bi bio uključen u već tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac izvijestio je o tome tijekom suđenja, jer bi to  značilo ponovno ispitivanje izjava svjedoka kroz dodatna pitanja koja su se postavljala mjesecima, kao i uključivanje ili identifikaciju novih svjedoka, što nije bilo izvedivo u nekoliko tjedana. Uhapšen je 7. septembra 1946. u Beču (prema drugom izvoru, izvješće žandarmerije navodi: u Gornjoj Bavarskoj) i prebačen u [[Logor Wetzelsdorf]] (dans Belgierkaseren u Grazu), ali je odande uspio pobjeći početkom novembra.&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;.{{sfn|Fleck|1986|p=305}}&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; Uspio se sakriti u [[Erlangen]]u, gdje je studirao,&lt;ref name=&quot;suette&quot; /&gt; i umro 1949.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot; /&gt; Potraga za njim i sudske istrage ostale su neuspješne.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://www.landesarchiv.steiermark.at/landesarchiv/publikat/vstla/vstla23/vstla23_157_181.pdf | title =Im Namen der Republik Österreich! Die Volksgerichte in der Steiermark 1945 bis 1955: Kap. 5.5. NS-Gewaltverbrechen'' | authorlink =Martin F. Polaschek | last =Polaschek | first =Martin F.| date = | website = | publisher = | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Radni vojnici N.N, George, N. Lappe i Wenzel Dietl, koji su sudjelovali u strijeljanju, bili su nepoznatog mjesta boravka. U presudi se upućuje na njihov zaseban progon. Izvori ne govore o ishodu ovog progona.{{sfn|Fleck|1986|p=162, 306}}

=== Optužnica ===
Optužnica koju je podiglo Javno tužiteljstvo u Grazu 20. maja 1946. (StA Graz 9 St 562/45)&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; odnosila se na sljedeća kaznena djela:
* Kaznena djela prema Zakonu o ratnim zločinima u svezi s ubojstvom: protiv Friedricha Schollera, Othmara Heitmanna, Waltera Sachsea i Egona Obermaiera.
* Povreda zakona protiv života: protiv Rolfa Kutschere,
* Zločin mučenja: protiv Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera, Waltera Sachsea, Hansa Bachera, Rolfa Kutschere, Friedricha Schollera i Ferdinanda Hoffmanna.

Optužnica se temeljila na članku 1. stavku 2. i članku 3. stavku 2. Zakona o ratnim zločinima, te nadalje na člancima 5, 34, 134 i 335. tadašnjeg austrijskog Kaznenog zakona.&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; 

===Branitelji ===
Sljedeći odvjetnici iz Graza djelovali su kao odvjetnici obrane (osim ako nije drugačije navedeno, po izboru optuženika):
* Turek za Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera i Ferdinanda Hoffmanna;
* Held za Waltera Sachsea (dodijeljeni odvjetnik);
* Geigler za Hansa Bachera; i
* Ehrlich za Friedricha Schollera i Rolfa Kutscheru (odvjetnik za potonjeg).

=== Sud ===
Postupak se vodio pred Narodnim sudom pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu pod brojem spisa Vg 1 Vr 276/45.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;/&gt; Presuda ima broj spisa 157, koji se ponekad dodaje broju spisa nakon crtice.
Vijeće sudaca sastojalo se od dva suca, od kojih je jedan predsjedavao, i tri suca porotnika. Predsjedavajući sudac bio je Nestroy, a javni tužitelj Butschek.

=== Sudski vještak ===
Walter Schwarzacher djelovao je kao medicinski stručnjak. Ozljede ranjenog partizana procijenio je kao toliko teške da bi ovaj čovjek, bez liječničke pomoći, vjerojatno umro od sporog unutarnjeg krvarenja.

=== Suđenje ===
Okrivljenici su u biti priznali iznesene činjenice. Međutim, oni i njihovi odvjetnici osporili su optužbu da su djelovali namjerno i svojom voljom tvrdeći da su oni, posebno mladi ljudi, bili podvrgnuti neodoljivoj prisili, što bi bio razlog za isključenje kazne. To bi, međutim, bio slučaj samo ako su optuženici izravno riskirali vlastite živote odbijanjem. Suđenje je utvrdilo da to nije bio slučaj.

Tokom suđenja saslušano je trinaest svjedoka i jedan vještak. Optuženici su kao primarni motiv za zločine naveli Suetteovu naredbu. Međutim, također je utvrđeno da bi bilo moguće odbiti sudjelovanje u pucnjavama.

Tijekom ispitivanja, optuženik Bacher svjedočio je da je gradonačelnik St. Oswalda uzalud intervenirao u ime zatvorenika. Tužitelj je povukao optužbe protiv Rolfa Kutschere, u mjeri u kojoj su se odnosile na nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja, jer je to kazneno djelo već bilo obuhvaćeno amnestijom, što je rezultiralo oslobađajućom presudom za ovaj aspekt kaznenog djela (prema članku 259, stavku 2. austrijskog Zakona o kaznenom postupku u to vrijeme).

Egon Obermaier je tijekom postupka uspio vjerodostojno dokazati da je pripadao ilegalnoj Komunističkoj partiji Austrije (KPÖ) i podržavao antifašiste.{{sfn|Fleck|1986|p=302}} Počinitelji Scholler, Sachse i Hoffmann opisani su kao fanatični nacisti. Prema svjedočenju žandara, žandarmerija, koja je zapravo bila odgovorna za slučaj, nije si mogla priuštiti pregovore s Radnom službom Reicha (RAD) kako bi spriječila ubojstvo zatvorenika. Na području općine Kloster na kraju je pronađeno ukupno 23 tijela, ubijenih po nalogu okružnog vođe Suettea. Vođa okruga, rođen 27. juna 1903., podrijetlom iz Graza,{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}}&lt;ref name=mem/&gt; sudac je na suđenju stavio u isti nivo kao i guvernera Reicha i gauleitera Štajerske, [[Sigfrid Uiberreither|Sigfrieda Uiberreithera]]. Suette je bio prijatelj gauleitera i opisan je kao njegova &quot;produžena ruka&quot;;&lt;ref name=mem/&gt; obojica su dolazili iz istog studentskog bratstva; Suette je također bio pod zaštitom [[Rudolf Hess|Rudolfa Hessa]]. Pritužbe protiv njega, koje su svakako bile podnesene, bile su neuspješne.{{sfn|Blatnik|2010|p=38}} Opisan je kao &quot;najomraženiji čovjek u okrugu Deutschlandsberg zbog svoje krvožednosti&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=123}} i u kasnijim godinama grad Deutschlandsberg napuštao je samo uz teško naoružanu pratnju.{{sfn|Blatnik|2010|p=139}}

=== Presuda ===
Nalog okružnog poglavara smatran je djelom provizije i olakotnom okolnošću.[97][78][98][99] Međutim, sud je odbacio pojam neodoljive prisile pri počinjenju djela.[100]

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivalo se maloljetničko kazneno pravo (npr. članak 11. Zakona o sudovima za mlade), koje je predviđalo blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme počinjenja djela imali 17 godina (iako su počinili ubojstvo), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi zatvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, kazna se mogla smanjiti i za djela kažnjiva smrću ili doživotnim zatvorom, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.

Na kraju suđenja izrečene su kazne zatvora i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):

Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor u tamnici,{{efn|name=kerker|Drugi stupanj zatvora: Kod ove vrste kazne osuđenik je bio držan na željeznim nogama. Razgovor s ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom zatočeništvu bio je dopušten samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima.}} otežan samicama od 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Za Othmara Heitmanna (17) i Egona Obermaiera (17), koji su svaki ubili partizana, sedam godina strogog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. aprila.

Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud da ga provede

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, nije bilo moguće podnijeti pravnu zaštitu protiv presude.&lt;ref name=&quot;kurets&quot;/&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, stranice 2-8&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Urteil Seite 2 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Urteil Seite 3 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Urteil Seite 4 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, oslobađajuće presude, početak obrazloženja
Urteil Seite 5 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Urteil Seite 6 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Urteil Seite 7 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Urteil Seite 8 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja
&lt;/gallery&gt;


&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;

 --&gt;
== Napomene ==
{{Napspisak}}


== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{harvid|Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{harvid|Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Fischer|2002}}
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:1946. u Austriji]]</text>
      <sha1>gpq7nvca770vj65bxm4zwemnyxyktz1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901995</id>
      <parentid>3901994</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T09:32:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3901995</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31385" sha1="b5kynid0dt8gyzy6f5rdvldy85c7aom" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}

[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;Borbena grupa Avantgarde&quot;, kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i španjolskog građanskog rata, koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelja]]{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je radni logor [[Služba rada Rajha|Službe rada Rajha]] ({{de|Reichsarbeitsdienst (RAD)}}) kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja poznatog kao Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 

=== Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, grupa partizana pojavila se na seoskom gazdinstvu tadašnjeg vođe lokalne grupe NSDAP Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću),{{sfn|Fleck|1986|p=303}} koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je upravi radnog logora putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. aprila 1945.){{sfn|Blatnik|2010|p=402-405}} Sljedećeg dana, 1. aprila 1945, partizanska grupa još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.{{sfn|Fleck|1986|p=303}} Specijalna jedinica od 20 ljudi iz radnog logora pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila grupu.{{sfn|Blatnik|2010|p=123}}  Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; &gt;{{cite journal |date=24. 9. 1946 |title=Der blutige Ostersonntag auf der Koralpe |url= |location= Graz|journal=Das Steirerblatt |volume= |issue= |publisher=Österreichischen Volkspartei |pages=3 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt; {{cite journal |date=28. 9. 1946 |title=Der Partisanenmord auf der Koralpe. Kreisleiter Suette in Bayern verhaftet. |url= |location= Graz|journal=Weststeirische Rundschau |volume=39 |issue= |publisher= |pages=1 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u radni logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen vođi okruga [[Nacistička stranka|NSDAP]] u [[Deutschlandsberg]]u, [[Hugo Suette|Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt;{{cite book |last=Marschall |first=Karl |authorlink =Karl Marschall |date= |title=Volksgerichtsbarkeit und Verfolgung von nationalsozialistischen Gewaltverbrechen in Österreich: eine Dokumentation |url= |location= |publisher=Bundesministerium für Justiz |page=89-91 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt;  Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izjava svjedoka. Suette nije bio nadređeni oficir logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot;&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten | authorlink = | last = | first = | date =15. 2. 1945 | website =alex.onb.ac.at | publisher = Deutsches Reichsgesetzblatt (dRGBl) | access-date =5. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;  To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot;&gt;{{cite book |last= |first1=Müller|first2=Obersteiner |authorlink = |date= |title=Bezirkstopographie, Hinweis auf die unveröffentlichte Gendarmerie-Bezirkschronik zum Rot-weiß-rot-Buch |url= |location= |publisher=Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes |page=198 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt; Žandarmerijski oficir potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve. Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. aprila 1945, oko 20 sati, na strelištena zapadnoj strani logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Zarobljenicima je naređeno da legnu u tenkovske rovove te ubijeni su pucnjem u potiljak.  Dvije žrtve ubili su pripadnici radnoh logota Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja. Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.

== Žrtve ==
Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. septembra 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od juna 1937. u Međunarodnim brigadama. Bio je s britanskim pionirskim korpusom u aprila 1943, stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj grupi od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin Hermine Farkas, koji se pridružio partizanima kao dezerter.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Za zločin su optuženi:
* voditelj logora ''viši terenski majstor'' Friedrich Scholler rođen 11. decembra 1910. u [[Purgstall an der Erlauf]], poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;/&gt;
* ''Mlađi terenski majstor'' Walter Sachse, rođen 17. maja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,
* Othmar Heitmann, rođen 11. oktobra 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,
* Egon Obermaier, rođen 30. maja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,
* Rolf Kutschera, rođen 3. januara, 1927, u Chełmżi, Poljska, prevoditelj iz Graza,
* Hans Bacher, rođen 5. marta 1909, u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, mljekar iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;
* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. juna 1911, u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, 

Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Naredbodavac koji stoji iza zločina,&lt;ref name=mem/&gt; nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette zatvoren prekasno da bi bio uključen u već tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac izvijestio je o tome tijekom suđenja, jer bi to  značilo ponovno ispitivanje izjava svjedoka kroz dodatna pitanja koja su se postavljala mjesecima, kao i uključivanje ili identifikaciju novih svjedoka, što nije bilo izvedivo u nekoliko tjedana. Uhapšen je 7. septembra 1946. u Beču (prema drugom izvoru, izvješće žandarmerije navodi: u Gornjoj Bavarskoj) i prebačen u [[Logor Wetzelsdorf]] (dans Belgierkaserne u Grazu), ali je odande uspio pobjeći početkom novembra.&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;.{{sfn|Fleck|1986|p=305}}&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; Uspio se sakriti u [[Erlangen]]u, gdje je studirao,{{sfn|Volkmar|1934|}} i umro 1949.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot; /&gt; Potraga za njim i sudske istrage ostale su neuspješne.&lt;ref name=&quot;pola&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.landesarchiv.steiermark.at/landesarchiv/publikat/vstla/vstla23/vstla23_157_181.pdf | title =Im Namen der Republik Österreich! Die Volksgerichte in der Steiermark 1945 bis 1955: Kap. 5.5. NS-Gewaltverbrechen'' | authorlink =Martin F. Polaschek | last =Polaschek | first =Martin F.| date = | website = | publisher = | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Radni vojnici N.N, George, N. Lappe i Wenzel Dietl, koji su sudjelovali u strijeljanju, bili su nepoznatog mjesta boravka. U presudi se upućuje na njihov zaseban progon. Izvori ne govore o ishodu ovog progona.{{sfn|Fleck|1986|p=162, 306}}

=== Optužnica ===
Optužnica koju je podiglo Javno tužiteljstvo u Grazu 20. maja 1946. (StA Graz 9 St 562/45)&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; odnosila se na sljedeća kaznena djela:
* Kaznena djela prema Zakonu o ratnim zločinima u svezi s ubojstvom: protiv Friedricha Schollera, Othmara Heitmanna, Waltera Sachsea i Egona Obermaiera.
* Povreda zakona protiv života: protiv Rolfa Kutschere,
* Zločin mučenja: protiv Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera, Waltera Sachsea, Hansa Bachera, Rolfa Kutschere, Friedricha Schollera i Ferdinanda Hoffmanna.

Optužnica se temeljila na članku 1. stavku 2. i članku 3. stavku 2. Zakona o ratnim zločinima, te nadalje na člancima 5, 34, 134 i 335. tadašnjeg austrijskog Kaznenog zakona.&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; 

===Branitelji ===
Sljedeći odvjetnici iz Graza djelovali su kao odvjetnici obrane (osim ako nije drugačije navedeno, po izboru optuženika):
* Turek za Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera i Ferdinanda Hoffmanna;
* Held za Waltera Sachsea (dodijeljeni odvjetnik);
* Geigler za Hansa Bachera; i
* Ehrlich za Friedricha Schollera i Rolfa Kutscheru (odvjetnik za potonjeg).

=== Sud ===
Postupak se vodio pred Narodnim sudom pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu pod brojem spisa Vg 1 Vr 276/45.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;/&gt; Presuda ima broj spisa 157, koji se ponekad dodaje broju spisa nakon crtice.
Vijeće sudaca sastojalo se od dva suca, od kojih je jedan predsjedavao, i tri suca porotnika. Predsjedavajući sudac bio je Nestroy, a javni tužitelj Butschek.

=== Sudski vještak ===
Walter Schwarzacher djelovao je kao medicinski stručnjak. Ozljede ranjenog partizana procijenio je kao toliko teške da bi ovaj čovjek, bez liječničke pomoći, vjerojatno umro od sporog unutarnjeg krvarenja.

=== Suđenje ===
Okrivljenici su u biti priznali iznesene činjenice. Međutim, oni i njihovi odvjetnici osporili su optužbu da su djelovali namjerno i svojom voljom tvrdeći da su oni, posebno mladi ljudi, bili podvrgnuti neodoljivoj prisili, što bi bio razlog za isključenje kazne. To bi, međutim, bio slučaj samo ako su optuženici izravno riskirali vlastite živote odbijanjem. Suđenje je utvrdilo da to nije bio slučaj.

Tokom suđenja saslušano je trinaest svjedoka i jedan vještak. Optuženici su kao primarni motiv za zločine naveli Suetteovu naredbu. Međutim, također je utvrđeno da bi bilo moguće odbiti sudjelovanje u pucnjavama.

Tijekom ispitivanja, optuženik Bacher svjedočio je da je gradonačelnik St. Oswalda uzalud intervenirao u ime zatvorenika. Tužitelj je povukao optužbe protiv Rolfa Kutschere, u mjeri u kojoj su se odnosile na nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja, jer je to kazneno djelo već bilo obuhvaćeno amnestijom, što je rezultiralo oslobađajućom presudom za ovaj aspekt kaznenog djela (prema članku 259, stavku 2. austrijskog Zakona o kaznenom postupku u to vrijeme).

Egon Obermaier je tijekom postupka uspio vjerodostojno dokazati da je pripadao ilegalnoj Komunističkoj partiji Austrije (KPÖ) i podržavao antifašiste.{{sfn|Fleck|1986|p=302}} Počinitelji Scholler, Sachse i Hoffmann opisani su kao fanatični nacisti. Prema svjedočenju žandara, žandarmerija, koja je zapravo bila odgovorna za slučaj, nije si mogla priuštiti pregovore s Radnom službom Reicha (RAD) kako bi spriječila ubojstvo zatvorenika. Na području općine Kloster na kraju je pronađeno ukupno 23 tijela, ubijenih po nalogu okružnog vođe Suettea. Vođa okruga, rođen 27. juna 1903., podrijetlom iz Graza,{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}}&lt;ref name=mem/&gt; sudac je na suđenju stavio u isti nivo kao i guvernera Reicha i gauleitera Štajerske, [[Sigfrid Uiberreither|Sigfrieda Uiberreithera]]. Suette je bio prijatelj gauleitera i opisan je kao njegova &quot;produžena ruka&quot;;&lt;ref name=mem/&gt; obojica su dolazili iz istog studentskog bratstva; Suette je također bio pod zaštitom [[Rudolf Hess|Rudolfa Hessa]]. Pritužbe protiv njega, koje su svakako bile podnesene, bile su neuspješne.{{sfn|Blatnik|2010|p=38}} Opisan je kao &quot;najomraženiji čovjek u okrugu Deutschlandsberg zbog svoje krvožednosti&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=123}} i u kasnijim godinama grad Deutschlandsberg napuštao je samo uz teško naoružanu pratnju.{{sfn|Blatnik|2010|p=139}}

=== Presuda ===
Nalog okružnog poglavara smatran je djelom provizije i olakotnom okolnošću.[97][78][98][99] Međutim, sud je odbacio pojam neodoljive prisile pri počinjenju djela.[100]

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivalo se maloljetničko kazneno pravo (npr. članak 11. Zakona o sudovima za mlade), koje je predviđalo blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme počinjenja djela imali 17 godina (iako su počinili ubojstvo), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi zatvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, kazna se mogla smanjiti i za djela kažnjiva smrću ili doživotnim zatvorom, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.

Na kraju suđenja izrečene su kazne zatvora i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):

Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor u tamnici,{{efn|name=kerker|Drugi stupanj zatvora: Kod ove vrste kazne osuđenik je bio držan na željeznim nogama. Razgovor s ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom zatočeništvu bio je dopušten samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima.}} otežan samicama od 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Za Othmara Heitmanna (17) i Egona Obermaiera (17), koji su svaki ubili partizana, sedam godina strogog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. aprila.

Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud da ga provede

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, nije bilo moguće podnijeti pravnu zaštitu protiv presude.&lt;ref name=&quot;kurets&quot;/&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, stranice 2-8&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Urteil Seite 2 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Urteil Seite 3 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Urteil Seite 4 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, oslobađajuće presude, početak obrazloženja
Urteil Seite 5 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Urteil Seite 6 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Urteil Seite 7 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Urteil Seite 8 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja
&lt;/gallery&gt;


&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;

 --&gt;
== Napomene ==
{{Napspisak}}


== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{harvid|Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{harvid|Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Fischer|2002}}
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:1946. u Austriji]]</text>
      <sha1>b5kynid0dt8gyzy6f5rdvldy85c7aom</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901997</id>
      <parentid>3901995</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T09:41:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Sukobi u 1945.]]; +[[Kategorija:Deutschlandsberg]]; +[[Kategorija:Historija Graza]]; +[[Kategorija:Austrijski pokret otpora protiv nacizma]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31659" sha1="rlvxdss9mromnh7b7ljbbj6y6z8ghgj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama, koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;[[Borbena grupa &quot;Avantgarde&quot;]] ({{de|Kampfgruppe Avantgarde}}), kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]], koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelj]]a{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je radni logor [[Služba rada Rajha|Službe rada Rajha]] ({{de|Reichsarbeitsdienst (RAD)}}) kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
[[Datoteka:RAD Lager St Oswald Apellplatz.jpg|mini|Radna jedinica Logora St. Oswald]]
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja [[vulgo]] Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 

=== Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, grupa partizana pojavila se na seoskom gazdinstvu tadašnjeg vođe lokalne grupe NSDAP Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću),{{sfn|Fleck|1986|p=303}} koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je upravi radnog logora putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. aprila 1945.){{sfn|Blatnik|2010|p=402-405}} Sljedećeg dana, 1. aprila 1945, partizanska grupa još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.{{sfn|Fleck|1986|p=303}} Specijalna jedinica od 20 ljudi iz radnog logora pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila grupu.{{sfn|Blatnik|2010|p=123}}  Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; &gt;{{cite journal |date=24. 9. 1946 |title=Der blutige Ostersonntag auf der Koralpe |url= |location= Graz|journal=Das Steirerblatt |volume= |issue= |publisher=Österreichischen Volkspartei |pages=3 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt; {{cite journal |date=28. 9. 1946 |title=Der Partisanenmord auf der Koralpe. Kreisleiter Suette in Bayern verhaftet. |url= |location= Graz|journal=Weststeirische Rundschau |volume=39 |issue= |publisher= |pages=1 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u radni logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen vođi okruga [[Nacistička stranka|NSDAP]] u [[Deutschlandsberg]]u, [[Hugo Suette|Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt;{{cite book |last=Marschall |first=Karl |authorlink =Karl Marschall |date= |title=Volksgerichtsbarkeit und Verfolgung von nationalsozialistischen Gewaltverbrechen in Österreich: eine Dokumentation |url= |location= |publisher=Bundesministerium für Justiz |page=89-91 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt;  Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izjava svjedoka. Suette nije bio nadređeni oficir logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot;&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten | authorlink = | last = | first = | date =15. 2. 1945 | website =alex.onb.ac.at | publisher = Deutsches Reichsgesetzblatt (dRGBl) | access-date =5. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;  To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot;&gt;{{cite book |last= |first1=Müller|first2=Obersteiner |authorlink = |date= |title=Bezirkstopographie, Hinweis auf die unveröffentlichte Gendarmerie-Bezirkschronik zum Rot-weiß-rot-Buch |url= |location= |publisher=Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes |page=198 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt; Žandarmerijski oficir potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve. Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. aprila 1945, oko 20 sati, na strelište na zapadnoj strani logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Zarobljenicima je naređeno da legnu u tenkovske rovove te su ubijeni pucnjem u potiljak. Dvije žrtve ubili su pripadnici radnog logota Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja. Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.

== Žrtve ==
Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. septembra 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od juna 1937. u Međunarodnim brigadama. Bio je s britanskim pionirskim korpusom u aprila 1943, stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj grupi od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin Hermine Farkas, koji se pridružio partizanima kao dezerter.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Za zločin su optuženi:
* voditelj logora ''viši terenski majstor'' Friedrich Scholler rođen 11. decembra 1910. u [[Purgstall an der Erlauf]], poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;/&gt;
* ''Mlađi terenski majstor'' Walter Sachse, rođen 17. maja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,
* Othmar Heitmann, rođen 11. oktobra 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,
* Egon Obermaier, rođen 30. maja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,
* Rolf Kutschera, rođen 3. januara, 1927, u Chełmżi, Poljska, prevoditelj iz Graza,
* Hans Bacher, rođen 5. marta 1909, u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, mljekar iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;
* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. juna 1911, u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, 

Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Naredbodavac koji stoji iza zločina,&lt;ref name=mem/&gt; nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette zatvoren prekasno da bi bio uključen u već tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac izvijestio je o tome tijekom suđenja, jer bi to  značilo ponovno ispitivanje izjava svjedoka kroz dodatna pitanja koja su se postavljala mjesecima, kao i uključivanje ili identifikaciju novih svjedoka, što nije bilo izvedivo u nekoliko tjedana. Uhapšen je 7. septembra 1946. u Beču (prema drugom izvoru, izvješće žandarmerije navodi: u Gornjoj Bavarskoj) i prebačen u [[Logor Wetzelsdorf]] (dans Belgierkaserne u Grazu), ali je odande uspio pobjeći početkom novembra.&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;.{{sfn|Fleck|1986|p=305}}&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; Uspio se sakriti u [[Erlangen]]u, gdje je studirao,{{sfn|Volkmar|1934|}} i umro 1949.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot; /&gt; Potraga za njim i sudske istrage ostale su neuspješne.&lt;ref name=&quot;pola&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.landesarchiv.steiermark.at/landesarchiv/publikat/vstla/vstla23/vstla23_157_181.pdf | title =Im Namen der Republik Österreich! Die Volksgerichte in der Steiermark 1945 bis 1955: Kap. 5.5. NS-Gewaltverbrechen'' | authorlink =Martin F. Polaschek | last =Polaschek | first =Martin F.| date = | website = | publisher = | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Radni vojnici N.N, George, N. Lappe i Wenzel Dietl, koji su sudjelovali u strijeljanju, bili su nepoznatog mjesta boravka. U presudi se upućuje na njihov zaseban progon. Izvori ne govore o ishodu ovog progona.{{sfn|Fleck|1986|p=162, 306}}

=== Optužnica ===
Optužnica koju je podiglo Javno tužiteljstvo u Grazu 20. maja 1946. (StA Graz 9 St 562/45)&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; odnosila se na sljedeća kaznena djela:
* Kaznena djela prema Zakonu o ratnim zločinima u svezi s ubojstvom: protiv Friedricha Schollera, Othmara Heitmanna, Waltera Sachsea i Egona Obermaiera.
* Povreda zakona protiv života: protiv Rolfa Kutschere,
* Zločin mučenja: protiv Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera, Waltera Sachsea, Hansa Bachera, Rolfa Kutschere, Friedricha Schollera i Ferdinanda Hoffmanna.

Optužnica se temeljila na članku 1. stavku 2. i članku 3. stavku 2. Zakona o ratnim zločinima, te nadalje na člancima 5, 34, 134 i 335. tadašnjeg austrijskog Kaznenog zakona.&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; 

===Branitelji ===
Sljedeći odvjetnici iz Graza djelovali su kao odvjetnici obrane (osim ako nije drugačije navedeno, po izboru optuženika):
* Turek za Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera i Ferdinanda Hoffmanna;
* Held za Waltera Sachsea (dodijeljeni odvjetnik);
* Geigler za Hansa Bachera; i
* Ehrlich za Friedricha Schollera i Rolfa Kutscheru (odvjetnik za potonjeg).

=== Sud ===
Postupak se vodio pred Narodnim sudom pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu pod brojem spisa Vg 1 Vr 276/45.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;/&gt; Presuda ima broj spisa 157, koji se ponekad dodaje broju spisa nakon crtice.
Vijeće sudaca sastojalo se od dva suca, od kojih je jedan predsjedavao, i tri suca porotnika. Predsjedavajući sudac bio je Nestroy, a javni tužitelj Butschek.

=== Sudski vještak ===
Walter Schwarzacher djelovao je kao medicinski stručnjak. Ozljede ranjenog partizana procijenio je kao toliko teške da bi ovaj čovjek, bez liječničke pomoći, vjerojatno umro od sporog unutarnjeg krvarenja.

=== Suđenje ===
Okrivljenici su u biti priznali iznesene činjenice. Međutim, oni i njihovi odvjetnici osporili su optužbu da su djelovali namjerno i svojom voljom tvrdeći da su oni, posebno mladi ljudi, bili podvrgnuti neodoljivoj prisili, što bi bio razlog za isključenje kazne. To bi, međutim, bio slučaj samo ako su optuženici izravno riskirali vlastite živote odbijanjem. Suđenje je utvrdilo da to nije bio slučaj.

Tokom suđenja saslušano je trinaest svjedoka i jedan vještak. Optuženici su kao primarni motiv za zločine naveli Suetteovu naredbu. Međutim, također je utvrđeno da bi bilo moguće odbiti sudjelovanje u pucnjavama.

Tijekom ispitivanja, optuženik Bacher svjedočio je da je gradonačelnik St. Oswalda uzalud intervenirao u ime zatvorenika. Tužitelj je povukao optužbe protiv Rolfa Kutschere, u mjeri u kojoj su se odnosile na nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja, jer je to kazneno djelo već bilo obuhvaćeno amnestijom, što je rezultiralo oslobađajućom presudom za ovaj aspekt kaznenog djela (prema članku 259, stavku 2. austrijskog Zakona o kaznenom postupku u to vrijeme).

Egon Obermaier je tijekom postupka uspio vjerodostojno dokazati da je pripadao ilegalnoj Komunističkoj partiji Austrije (KPÖ) i podržavao antifašiste.{{sfn|Fleck|1986|p=302}} Počinitelji Scholler, Sachse i Hoffmann opisani su kao fanatični nacisti. Prema svjedočenju žandara, žandarmerija, koja je zapravo bila odgovorna za slučaj, nije si mogla priuštiti pregovore s Radnom službom Reicha (RAD) kako bi spriječila ubojstvo zatvorenika. Na području općine Kloster na kraju je pronađeno ukupno 23 tijela, ubijenih po nalogu okružnog vođe Suettea. Vođa okruga, rođen 27. juna 1903., podrijetlom iz Graza,{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}}&lt;ref name=mem/&gt; sudac je na suđenju stavio u isti nivo kao i guvernera Reicha i gauleitera Štajerske, [[Sigfrid Uiberreither|Sigfrieda Uiberreithera]]. Suette je bio prijatelj gauleitera i opisan je kao njegova &quot;produžena ruka&quot;;&lt;ref name=mem/&gt; obojica su dolazili iz istog studentskog bratstva; Suette je također bio pod zaštitom [[Rudolf Hess|Rudolfa Hessa]]. Pritužbe protiv njega, koje su svakako bile podnesene, bile su neuspješne.{{sfn|Blatnik|2010|p=38}} Opisan je kao &quot;najomraženiji čovjek u okrugu Deutschlandsberg zbog svoje krvožednosti&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=123}} i u kasnijim godinama grad Deutschlandsberg napuštao je samo uz teško naoružanu pratnju.{{sfn|Blatnik|2010|p=139}}

=== Presuda ===
Nalog okružnog poglavara smatran je djelom provizije i olakotnom okolnošću.[97][78][98][99] Međutim, sud je odbacio pojam neodoljive prisile pri počinjenju djela.[100]

Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivalo se maloljetničko kazneno pravo (npr. članak 11. Zakona o sudovima za mlade), koje je predviđalo blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme počinjenja djela imali 17 godina (iako su počinili ubojstvo), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi zatvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, kazna se mogla smanjiti i za djela kažnjiva smrću ili doživotnim zatvorom, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.

Na kraju suđenja izrečene su kazne zatvora i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):

Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor u tamnici,{{efn|name=kerker|Drugi stupanj zatvora: Kod ove vrste kazne osuđenik je bio držan na željeznim nogama. Razgovor s ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom zatočeništvu bio je dopušten samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima.}} otežan samicama od 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Za Othmara Heitmanna (17) i Egona Obermaiera (17), koji su svaki ubili partizana, sedam godina strogog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. aprila.

Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud da ga provede

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, nije bilo moguće podnijeti pravnu zaštitu protiv presude.&lt;ref name=&quot;kurets&quot;/&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, stranice 2-8&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Urteil Seite 2 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Urteil Seite 3 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Urteil Seite 4 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, oslobađajuće presude, početak obrazloženja
Urteil Seite 5 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Urteil Seite 6 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Urteil Seite 7 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Urteil Seite 8 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja
&lt;/gallery&gt;


&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;

 --&gt;
== Napomene ==
{{Napspisak}}


== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{harvid|Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{harvid|Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Fischer|2002}}
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:1946. u Austriji]]
[[Kategorija:Sukobi u 1945.]]
[[Kategorija:Deutschlandsberg]]
[[Kategorija:Historija Graza]]
[[Kategorija:Austrijski pokret otpora protiv nacizma]]</text>
      <sha1>rlvxdss9mromnh7b7ljbbj6y6z8ghgj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3902001</id>
      <parentid>3901997</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T09:55:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3902001</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32144" sha1="ox6asds1hxhh4ojeze1elhtp368rzax" xml:space="preserve">[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Dravu]] s juga kod [[Ožbalta]]. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama, koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;[[Borbena grupa &quot;Avantgarde&quot;]] ({{de|Kampfgruppe Avantgarde}}), kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]], koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelj]]a{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je radni logor [[Služba rada Rajha|Službe rada Rajha]] ({{de|Reichsarbeitsdienst (RAD)}}) kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
[[Datoteka:RAD Lager St Oswald Apellplatz.jpg|mini|Radna jedinica Logora St. Oswald]]
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja [[vulgo]] Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 

=== Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, grupa partizana pojavila se na seoskom gazdinstvu tadašnjeg vođe lokalne grupe NSDAP Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću),{{sfn|Fleck|1986|p=303}} koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je upravi radnog logora putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. aprila 1945.){{sfn|Blatnik|2010|p=402-405}} Sljedećeg dana, 1. aprila 1945, partizanska grupa još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.{{sfn|Fleck|1986|p=303}} Specijalna jedinica od 20 ljudi iz radnog logora pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila grupu.{{sfn|Blatnik|2010|p=123}}  Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; &gt;{{cite journal |date=24. 9. 1946 |title=Der blutige Ostersonntag auf der Koralpe |url= |location= Graz|journal=Das Steirerblatt |volume= |issue= |publisher=Österreichischen Volkspartei |pages=3 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt; {{cite journal |date=28. 9. 1946 |title=Der Partisanenmord auf der Koralpe. Kreisleiter Suette in Bayern verhaftet. |url= |location= Graz|journal=Weststeirische Rundschau |volume=39 |issue= |publisher= |pages=1 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u radni logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen vođi okruga [[Nacistička stranka|NSDAP]] u [[Deutschlandsberg]]u, [[Hugo Suette|Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt;{{cite book |last=Marschall |first=Karl |authorlink =Karl Marschall |date= |title=Volksgerichtsbarkeit und Verfolgung von nationalsozialistischen Gewaltverbrechen in Österreich: eine Dokumentation |url= |location= |publisher=Bundesministerium für Justiz |page=89-91 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt;  Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izjava svjedoka. Suette nije bio nadređeni oficir logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot;&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten | authorlink = | last = | first = | date =15. 2. 1945 | website =alex.onb.ac.at | publisher = Deutsches Reichsgesetzblatt (dRGBl) | access-date =5. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;  To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot;&gt;{{cite book |last= |first1=Müller|first2=Obersteiner |authorlink = |date= |title=Bezirkstopographie, Hinweis auf die unveröffentlichte Gendarmerie-Bezirkschronik zum Rot-weiß-rot-Buch |url= |location= |publisher=Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes |page=198 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt; Žandarmerijski oficir potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve. Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. aprila 1945, oko 20 sati, na strelište na zapadnoj strani logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Zarobljenicima je naređeno da legnu u tenkovske rovove te su ubijeni pucnjem u potiljak. Dvije žrtve ubili su pripadnici radnog logota Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja. Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.

== Žrtve ==
Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. septembra 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od juna 1937. u Međunarodnim brigadama. Bio je s britanskim pionirskim korpusom u aprila 1943, stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj grupi od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin Hermine Farkas, koji se pridružio partizanima kao dezerter.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Za zločin su optuženi:
* voditelj logora ''viši terenski majstor'' Friedrich Scholler rođen 11. decembra 1910. u [[Purgstall an der Erlauf]], poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;/&gt;
* ''Mlađi terenski majstor'' Walter Sachse, rođen 17. maja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,
* Othmar Heitmann, rođen 11. oktobra 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,
* Egon Obermaier, rođen 30. maja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,
* Rolf Kutschera, rođen 3. januara, 1927, u Chełmżi, Poljska, prevoditelj iz Graza,
* Hans Bacher, rođen 5. marta 1909, u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, mljekar iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;
* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. juna 1911, u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, 

Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Naredbodavac koji stoji iza zločina,&lt;ref name=mem/&gt; nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette zatvoren prekasno da bi bio uključen u već tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac izvijestio je o tome tijekom suđenja, jer bi to  značilo ponovno ispitivanje izjava svjedoka kroz dodatna pitanja koja su se postavljala mjesecima, kao i uključivanje ili identifikaciju novih svjedoka, što nije bilo izvedivo u nekoliko tjedana. Uhapšen je 7. septembra 1946. u Beču (prema drugom izvoru, izvješće žandarmerije navodi: u Gornjoj Bavarskoj) i prebačen u [[Logor Wetzelsdorf]] (dans Belgierkaserne u Grazu), ali je odande uspio pobjeći početkom novembra.&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;.{{sfn|Fleck|1986|p=305}}&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; Uspio se sakriti u [[Erlangen]]u, gdje je studirao,{{sfn|Volkmar|1934|}} i umro 1949.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot; /&gt; Potraga za njim i sudske istrage ostale su neuspješne.&lt;ref name=&quot;pola&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.landesarchiv.steiermark.at/landesarchiv/publikat/vstla/vstla23/vstla23_157_181.pdf | title =Im Namen der Republik Österreich! Die Volksgerichte in der Steiermark 1945 bis 1955: Kap. 5.5. NS-Gewaltverbrechen'' | authorlink =Martin F. Polaschek | last =Polaschek | first =Martin F.| date = | website = | publisher = | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Radni vojnici N.N, George, N. Lappe i Wenzel Dietl, koji su sudjelovali u strijeljanju, bili su nepoznatog mjesta boravka. U presudi se upućuje na njihov zaseban progon. Izvori ne govore o ishodu ovog progona.{{sfn|Fleck|1986|p=162, 306}}

=== Optužnica ===
Optužnica koju je podiglo Javno tužiteljstvo u Grazu 20. maja 1946. (StA Graz 9 St 562/45)&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; odnosila se na sljedeća kaznena djela:
* Kaznena djela prema Zakonu o ratnim zločinima u svezi s ubojstvom: protiv Friedricha Schollera, Othmara Heitmanna, Waltera Sachsea i Egona Obermaiera.
* Povreda zakona protiv života: protiv Rolfa Kutschere,
* Zločin mučenja: protiv Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera, Waltera Sachsea, Hansa Bachera, Rolfa Kutschere, Friedricha Schollera i Ferdinanda Hoffmanna.

Optužnica se temeljila na članku 1. stavku 2. i članku 3. stavku 2. Zakona o ratnim zločinima, te nadalje na člancima 5, 34, 134 i 335. tadašnjeg austrijskog Kaznenog zakona.&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; 

===Branitelji ===
Sljedeći odvjetnici iz Graza djelovali su kao odvjetnici obrane (osim ako nije drugačije navedeno, po izboru optuženika):
* Turek za Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera i Ferdinanda Hoffmanna;
* Held za Waltera Sachsea (dodijeljeni odvjetnik);
* Geigler za Hansa Bachera; i
* Ehrlich za Friedricha Schollera i Rolfa Kutscheru (odvjetnik za potonjeg).

=== Sud ===
Postupak se vodio pred Narodnim sudom pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu pod brojem spisa Vg 1 Vr 276/45.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;/&gt; Presuda ima broj spisa 157, koji se ponekad dodaje broju spisa nakon crtice.
Vijeće sudaca sastojalo se od dva suca, od kojih je jedan predsjedavao, i tri suca porotnika. Predsjedavajući sudac bio je Nestroy, a javni tužitelj Butschek.

=== Sudski vještak ===
Walter Schwarzacher djelovao je kao medicinski stručnjak. Ozljede ranjenog partizana procijenio je kao toliko teške da bi ovaj čovjek, bez liječničke pomoći, vjerojatno umro od sporog unutarnjeg krvarenja.

=== Suđenje ===
Okrivljenici su u biti priznali iznesene činjenice. Međutim, oni i njihovi odvjetnici osporili su optužbu da su djelovali namjerno i svojom voljom tvrdeći da su oni, posebno mladi ljudi, bili podvrgnuti neodoljivoj prisili, što bi bio razlog za isključenje kazne. To bi, međutim, bio slučaj samo ako su optuženici izravno riskirali vlastite živote odbijanjem. Suđenje je utvrdilo da to nije bio slučaj.

Tokom suđenja saslušano je trinaest svjedoka i jedan vještak. Optuženici su kao primarni motiv za zločine naveli Suetteovu naredbu. Međutim, također je utvrđeno da bi bilo moguće odbiti sudjelovanje u pucnjavama.

Tijekom ispitivanja, optuženik Bacher svjedočio je da je gradonačelnik St. Oswalda uzalud intervenirao u ime zatvorenika. Tužitelj je povukao optužbe protiv Rolfa Kutschere, u mjeri u kojoj su se odnosile na nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja, jer je to kazneno djelo već bilo obuhvaćeno amnestijom, što je rezultiralo oslobađajućom presudom za ovaj aspekt kaznenog djela (prema članku 259, stavku 2. austrijskog Zakona o kaznenom postupku u to vrijeme).

Egon Obermaier je tijekom postupka uspio vjerodostojno dokazati da je pripadao ilegalnoj Komunističkoj partiji Austrije (KPÖ) i podržavao antifašiste.{{sfn|Fleck|1986|p=302}} Počinitelji Scholler, Sachse i Hoffmann opisani su kao fanatični nacisti. Prema svjedočenju žandara, žandarmerija, koja je zapravo bila odgovorna za slučaj, nije si mogla priuštiti pregovore s Radnom službom Reicha (RAD) kako bi spriječila ubojstvo zatvorenika. Na području općine Kloster na kraju je pronađeno ukupno 23 tijela, ubijenih po nalogu okružnog vođe Suettea. Vođa okruga, rođen 27. juna 1903., podrijetlom iz Graza,{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}}&lt;ref name=mem/&gt; sudac je na suđenju stavio u isti nivo kao i guvernera Reicha i gauleitera Štajerske, [[Sigfrid Uiberreither|Sigfrieda Uiberreithera]]. Suette je bio prijatelj gauleitera i opisan je kao njegova &quot;produžena ruka&quot;;&lt;ref name=mem/&gt; obojica su dolazili iz istog studentskog bratstva; Suette je također bio pod zaštitom [[Rudolf Hess|Rudolfa Hessa]]. Pritužbe protiv njega, koje su svakako bile podnesene, bile su neuspješne.{{sfn|Blatnik|2010|p=38}} Opisan je kao &quot;najomraženiji čovjek u okrugu Deutschlandsberg zbog svoje krvožednosti&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=123}} i u kasnijim godinama grad Deutschlandsberg napuštao je samo uz teško naoružanu pratnju.{{sfn|Blatnik|2010|p=139}}

=== Presuda ===
Nalog okružnog poglavara smatran je djelom provizije i olakotnom okolnošću.&lt;ref name=&quot;pola&quot;/&gt;Međutim, sud je odbacio pojam neodoljive prisile pri počinjenju djela.&lt;ref&gt; {{cite book
|ref         = h
|last        = Muchitsch
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang 
|date        = 2006
|title       = Das Volksgericht Graz 1946–1955. ( Die „britische“ Steiermark: 1945–1955)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Historische Landeskommission für Steiermark
|isbn        = 3-901251-09-X
|access-date =
|page        =152
}}&lt;/ref&gt;
Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivalo se maloljetničko kazneno pravo (npr. članak 11. Zakona o sudovima za mlade), koje je predviđalo blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme počinjenja djela imali 17 godina (iako su počinili ubojstvo), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi zatvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, kazna se mogla smanjiti i za djela kažnjiva smrću ili doživotnim zatvorom, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.

Na kraju suđenja izrečene su kazne zatvora i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):

Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor u tamnici,{{efn|name=kerker|Drugi stupanj zatvora: Kod ove vrste kazne osuđenik je bio držan na željeznim nogama. Razgovor s ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom zatočeništvu bio je dopušten samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima.}} otežan samicama od 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Za Othmara Heitmanna (17) i Egona Obermaiera (17), koji su svaki ubili partizana, sedam godina strogog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. aprila.

Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud da ga provede

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, nije bilo moguće podnijeti pravnu zaštitu protiv presude.&lt;ref name=&quot;kurets&quot;/&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, stranice 2-8&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Urteil Seite 2 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Urteil Seite 3 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Urteil Seite 4 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, oslobađajuće presude, početak obrazloženja
Urteil Seite 5 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Urteil Seite 6 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Urteil Seite 7 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Urteil Seite 8 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja
&lt;/gallery&gt;


&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;

 --&gt;
== Napomene ==
{{Napspisak}}


== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{harvid|Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{harvid|Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Fischer|2002}}
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:1946. u Austriji]]
[[Kategorija:Sukobi u 1945.]]
[[Kategorija:Deutschlandsberg]]
[[Kategorija:Historija Graza]]
[[Kategorija:Austrijski pokret otpora protiv nacizma]]</text>
      <sha1>ox6asds1hxhh4ojeze1elhtp368rzax</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3902002</id>
      <parentid>3902001</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T10:10:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Partizanski napadi */</comment>
      <origin>3902002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32150" sha1="c5fhmn3wvrxaprfzdi7zokc403a2xxq" xml:space="preserve">[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak|kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more|Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske|CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Drava|Dravu]] s juga kod [[Ožbalt]]a. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama, koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;[[Borbena grupa &quot;Avantgarde&quot;]] ({{de|Kampfgruppe Avantgarde}}), kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]], koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelj]]a{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna|]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je radni logor [[Služba rada Rajha|Službe rada Rajha]] ({{de|Reichsarbeitsdienst (RAD)}}) kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
[[Datoteka:RAD Lager St Oswald Apellplatz.jpg|mini|Radna jedinica Logora St. Oswald]]
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja [[vulgo]] Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela. 

=== Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, grupa partizana pojavila se na seoskom gazdinstvu tadašnjeg vođe lokalne grupe NSDAP Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću),{{sfn|Fleck|1986|p=303}} koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je upravi radnog logora putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. aprila 1945.){{sfn|Blatnik|2010|p=402-405}} Sljedećeg dana, 1. aprila 1945, partizanska grupa još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.{{sfn|Fleck|1986|p=303}} Specijalna jedinica od 20 ljudi iz radnog logora pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila grupu.{{sfn|Blatnik|2010|p=123}}  Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; &gt;{{cite journal |date=24. 9. 1946 |title=Der blutige Ostersonntag auf der Koralpe |url= |location= Graz|journal=Das Steirerblatt |volume= |issue= |publisher=Österreichischen Volkspartei |pages=3 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt; {{cite journal |date=28. 9. 1946 |title=Der Partisanenmord auf der Koralpe. Kreisleiter Suette in Bayern verhaftet. |url= |location= Graz|journal=Weststeirische Rundschau |volume=39 |issue= |publisher= |pages=1 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u radni logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen vođi okruga [[Nacistička stranka|NSDAP]] u [[Deutschlandsberg]]u, [[Hugo Suette|Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt;{{cite book |last=Marschall |first=Karl |authorlink =Karl Marschall |date= |title=Volksgerichtsbarkeit und Verfolgung von nationalsozialistischen Gewaltverbrechen in Österreich: eine Dokumentation |url= |location= |publisher=Bundesministerium für Justiz |page=89-91 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt;  Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izjava svjedoka. Suette nije bio nadređeni oficir logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot;&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten | authorlink = | last = | first = | date =15. 2. 1945 | website =alex.onb.ac.at | publisher = Deutsches Reichsgesetzblatt (dRGBl) | access-date =5. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;  To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot;&gt;{{cite book |last= |first1=Müller|first2=Obersteiner |authorlink = |date= |title=Bezirkstopographie, Hinweis auf die unveröffentlichte Gendarmerie-Bezirkschronik zum Rot-weiß-rot-Buch |url= |location= |publisher=Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes |page=198 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt; Žandarmerijski oficir potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve. Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. aprila 1945, oko 20 sati, na strelište na zapadnoj strani logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Zarobljenicima je naređeno da legnu u tenkovske rovove te su ubijeni pucnjem u potiljak. Dvije žrtve ubili su pripadnici radnog logota Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja. Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.

== Žrtve ==
Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. septembra 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od juna 1937. u Međunarodnim brigadama. Bio je s britanskim pionirskim korpusom u aprila 1943, stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj grupi od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin Hermine Farkas, koji se pridružio partizanima kao dezerter.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Za zločin su optuženi:
* voditelj logora ''viši terenski majstor'' Friedrich Scholler rođen 11. decembra 1910. u [[Purgstall an der Erlauf]], poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;/&gt;
* ''Mlađi terenski majstor'' Walter Sachse, rođen 17. maja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,
* Othmar Heitmann, rođen 11. oktobra 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,
* Egon Obermaier, rođen 30. maja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,
* Rolf Kutschera, rođen 3. januara, 1927, u Chełmżi, Poljska, prevoditelj iz Graza,
* Hans Bacher, rođen 5. marta 1909, u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, mljekar iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;
* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. juna 1911, u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu, 

Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Naredbodavac koji stoji iza zločina,&lt;ref name=mem/&gt; nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette zatvoren prekasno da bi bio uključen u već tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac izvijestio je o tome tijekom suđenja, jer bi to  značilo ponovno ispitivanje izjava svjedoka kroz dodatna pitanja koja su se postavljala mjesecima, kao i uključivanje ili identifikaciju novih svjedoka, što nije bilo izvedivo u nekoliko tjedana. Uhapšen je 7. septembra 1946. u Beču (prema drugom izvoru, izvješće žandarmerije navodi: u Gornjoj Bavarskoj) i prebačen u [[Logor Wetzelsdorf]] (dans Belgierkaserne u Grazu), ali je odande uspio pobjeći početkom novembra.&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;.{{sfn|Fleck|1986|p=305}}&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; Uspio se sakriti u [[Erlangen]]u, gdje je studirao,{{sfn|Volkmar|1934|}} i umro 1949.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot; /&gt; Potraga za njim i sudske istrage ostale su neuspješne.&lt;ref name=&quot;pola&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.landesarchiv.steiermark.at/landesarchiv/publikat/vstla/vstla23/vstla23_157_181.pdf | title =Im Namen der Republik Österreich! Die Volksgerichte in der Steiermark 1945 bis 1955: Kap. 5.5. NS-Gewaltverbrechen'' | authorlink =Martin F. Polaschek | last =Polaschek | first =Martin F.| date = | website = | publisher = | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Radni vojnici N.N, George, N. Lappe i Wenzel Dietl, koji su sudjelovali u strijeljanju, bili su nepoznatog mjesta boravka. U presudi se upućuje na njihov zaseban progon. Izvori ne govore o ishodu ovog progona.{{sfn|Fleck|1986|p=162, 306}}

=== Optužnica ===
Optužnica koju je podiglo Javno tužiteljstvo u Grazu 20. maja 1946. (StA Graz 9 St 562/45)&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; odnosila se na sljedeća kaznena djela:
* Kaznena djela prema Zakonu o ratnim zločinima u svezi s ubojstvom: protiv Friedricha Schollera, Othmara Heitmanna, Waltera Sachsea i Egona Obermaiera.
* Povreda zakona protiv života: protiv Rolfa Kutschere,
* Zločin mučenja: protiv Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera, Waltera Sachsea, Hansa Bachera, Rolfa Kutschere, Friedricha Schollera i Ferdinanda Hoffmanna.

Optužnica se temeljila na članku 1. stavku 2. i članku 3. stavku 2. Zakona o ratnim zločinima, te nadalje na člancima 5, 34, 134 i 335. tadašnjeg austrijskog Kaznenog zakona.&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; 

===Branitelji ===
Sljedeći odvjetnici iz Graza djelovali su kao odvjetnici obrane (osim ako nije drugačije navedeno, po izboru optuženika):
* Turek za Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera i Ferdinanda Hoffmanna;
* Held za Waltera Sachsea (dodijeljeni odvjetnik);
* Geigler za Hansa Bachera; i
* Ehrlich za Friedricha Schollera i Rolfa Kutscheru (odvjetnik za potonjeg).

=== Sud ===
Postupak se vodio pred Narodnim sudom pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu pod brojem spisa Vg 1 Vr 276/45.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;/&gt; Presuda ima broj spisa 157, koji se ponekad dodaje broju spisa nakon crtice.
Vijeće sudaca sastojalo se od dva suca, od kojih je jedan predsjedavao, i tri suca porotnika. Predsjedavajući sudac bio je Nestroy, a javni tužitelj Butschek.

=== Sudski vještak ===
Walter Schwarzacher djelovao je kao medicinski stručnjak. Ozljede ranjenog partizana procijenio je kao toliko teške da bi ovaj čovjek, bez liječničke pomoći, vjerojatno umro od sporog unutarnjeg krvarenja.

=== Suđenje ===
Okrivljenici su u biti priznali iznesene činjenice. Međutim, oni i njihovi odvjetnici osporili su optužbu da su djelovali namjerno i svojom voljom tvrdeći da su oni, posebno mladi ljudi, bili podvrgnuti neodoljivoj prisili, što bi bio razlog za isključenje kazne. To bi, međutim, bio slučaj samo ako su optuženici izravno riskirali vlastite živote odbijanjem. Suđenje je utvrdilo da to nije bio slučaj.

Tokom suđenja saslušano je trinaest svjedoka i jedan vještak. Optuženici su kao primarni motiv za zločine naveli Suetteovu naredbu. Međutim, također je utvrđeno da bi bilo moguće odbiti sudjelovanje u pucnjavama.

Tijekom ispitivanja, optuženik Bacher svjedočio je da je gradonačelnik St. Oswalda uzalud intervenirao u ime zatvorenika. Tužitelj je povukao optužbe protiv Rolfa Kutschere, u mjeri u kojoj su se odnosile na nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja, jer je to kazneno djelo već bilo obuhvaćeno amnestijom, što je rezultiralo oslobađajućom presudom za ovaj aspekt kaznenog djela (prema članku 259, stavku 2. austrijskog Zakona o kaznenom postupku u to vrijeme).

Egon Obermaier je tijekom postupka uspio vjerodostojno dokazati da je pripadao ilegalnoj Komunističkoj partiji Austrije (KPÖ) i podržavao antifašiste.{{sfn|Fleck|1986|p=302}} Počinitelji Scholler, Sachse i Hoffmann opisani su kao fanatični nacisti. Prema svjedočenju žandara, žandarmerija, koja je zapravo bila odgovorna za slučaj, nije si mogla priuštiti pregovore s Radnom službom Reicha (RAD) kako bi spriječila ubojstvo zatvorenika. Na području općine Kloster na kraju je pronađeno ukupno 23 tijela, ubijenih po nalogu okružnog vođe Suettea. Vođa okruga, rođen 27. juna 1903., podrijetlom iz Graza,{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}}&lt;ref name=mem/&gt; sudac je na suđenju stavio u isti nivo kao i guvernera Reicha i gauleitera Štajerske, [[Sigfrid Uiberreither|Sigfrieda Uiberreithera]]. Suette je bio prijatelj gauleitera i opisan je kao njegova &quot;produžena ruka&quot;;&lt;ref name=mem/&gt; obojica su dolazili iz istog studentskog bratstva; Suette je također bio pod zaštitom [[Rudolf Hess|Rudolfa Hessa]]. Pritužbe protiv njega, koje su svakako bile podnesene, bile su neuspješne.{{sfn|Blatnik|2010|p=38}} Opisan je kao &quot;najomraženiji čovjek u okrugu Deutschlandsberg zbog svoje krvožednosti&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=123}} i u kasnijim godinama grad Deutschlandsberg napuštao je samo uz teško naoružanu pratnju.{{sfn|Blatnik|2010|p=139}}

=== Presuda ===
Nalog okružnog poglavara smatran je djelom provizije i olakotnom okolnošću.&lt;ref name=&quot;pola&quot;/&gt;Međutim, sud je odbacio pojam neodoljive prisile pri počinjenju djela.&lt;ref&gt; {{cite book
|ref         = h
|last        = Muchitsch
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang 
|date        = 2006
|title       = Das Volksgericht Graz 1946–1955. ( Die „britische“ Steiermark: 1945–1955)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Historische Landeskommission für Steiermark
|isbn        = 3-901251-09-X
|access-date =
|page        =152
}}&lt;/ref&gt;
Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivalo se maloljetničko kazneno pravo (npr. članak 11. Zakona o sudovima za mlade), koje je predviđalo blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme počinjenja djela imali 17 godina (iako su počinili ubojstvo), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi zatvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, kazna se mogla smanjiti i za djela kažnjiva smrću ili doživotnim zatvorom, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.

Na kraju suđenja izrečene su kazne zatvora i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):

Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor u tamnici,{{efn|name=kerker|Drugi stupanj zatvora: Kod ove vrste kazne osuđenik je bio držan na željeznim nogama. Razgovor s ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom zatočeništvu bio je dopušten samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima.}} otežan samicama od 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Za Othmara Heitmanna (17) i Egona Obermaiera (17), koji su svaki ubili partizana, sedam godina strogog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. aprila.

Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud da ga provede

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, nije bilo moguće podnijeti pravnu zaštitu protiv presude.&lt;ref name=&quot;kurets&quot;/&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, stranice 2-8&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Urteil Seite 2 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Urteil Seite 3 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Urteil Seite 4 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, oslobađajuće presude, početak obrazloženja
Urteil Seite 5 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Urteil Seite 6 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Urteil Seite 7 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Urteil Seite 8 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja
&lt;/gallery&gt;


&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;

 --&gt;
== Napomene ==
{{Napspisak}}


== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{harvid|Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{harvid|Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Fischer|2002}}
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:1946. u Austriji]]
[[Kategorija:Sukobi u 1945.]]
[[Kategorija:Deutschlandsberg]]
[[Kategorija:Historija Graza]]
[[Kategorija:Austrijski pokret otpora protiv nacizma]]</text>
      <sha1>c5fhmn3wvrxaprfzdi7zokc403a2xxq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lupogliano</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535672</id>
    <redirect title="Lupoglav (Hrvatska)" />
    <revision>
      <id>3901958</id>
      <timestamp>2026-07-05T04:00:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Lupoglav (Hrvatska)]]</comment>
      <origin>3901958</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="f6dknp967350y3qoiehx1e1lerttrhw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Lupoglav (Hrvatska)]]</text>
      <sha1>f6dknp967350y3qoiehx1e1lerttrhw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:Portal/styles.css</title>
    <ns>828</ns>
    <id>535673</id>
    <revision>
      <id>3901960</id>
      <timestamp>2026-07-05T04:04:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: /* {{pp-template}} */ .portalbox { 	padding: 0; /* Timeless adds padding */ 	margin: 0.5em 0; 	display: table; 	box-sizing: border-box; 	max-width: 175px; 	list-style: none; }  .portalborder { 	border: 1px solid var(--border-color-base, #a2a9b1); 	padding: 0.1em; 	background: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); }  .portalbox-entry { 	display: table-row; 	font-size: 85%; 	line-height: 110%; 	height: 1.9em; /* sets min height */ 	font-style: italic; 	font-weight: b...</comment>
      <origin>3901960</origin>
      <model>sanitized-css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="854" sha1="kwqvjnqjtrebuh82iwdn017nx1z3x83" xml:space="preserve">/* {{pp-template}} */
.portalbox {
	padding: 0; /* Timeless adds padding */
	margin: 0.5em 0;
	display: table;
	box-sizing: border-box;
	max-width: 175px;
	list-style: none;
}

.portalborder {
	border: 1px solid var(--border-color-base, #a2a9b1);
	padding: 0.1em;
	background: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa);
}

.portalbox-entry {
	display: table-row;
	font-size: 85%;
	line-height: 110%;
	height: 1.9em; /* sets min height */
	font-style: italic;
	font-weight: bold;
}

.portalbox-image {
	display: table-cell;
	padding: 0.2em;
	vertical-align: middle;
	text-align: center;
}

.portalbox-link {
	display: table-cell;
	padding: 0.2em 0.2em 0.2em 0.3em;
	vertical-align: middle;
}

@media (min-width: 720px) {
	.portalleft {
		margin: 0.5em 1em 0.5em 0
	}
	
	.portalright {
		clear: right;
		float: right;
		margin: 0.5em 0 0.5em 1em
	}
}</text>
      <sha1>kwqvjnqjtrebuh82iwdn017nx1z3x83</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901962</id>
      <parentid>3901960</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T04:10:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Modul:Portal/styles.css]]&quot; ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3901960</origin>
      <model>sanitized-css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="854" sha1="kwqvjnqjtrebuh82iwdn017nx1z3x83" xml:space="preserve">/* {{pp-template}} */
.portalbox {
	padding: 0; /* Timeless adds padding */
	margin: 0.5em 0;
	display: table;
	box-sizing: border-box;
	max-width: 175px;
	list-style: none;
}

.portalborder {
	border: 1px solid var(--border-color-base, #a2a9b1);
	padding: 0.1em;
	background: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa);
}

.portalbox-entry {
	display: table-row;
	font-size: 85%;
	line-height: 110%;
	height: 1.9em; /* sets min height */
	font-style: italic;
	font-weight: bold;
}

.portalbox-image {
	display: table-cell;
	padding: 0.2em;
	vertical-align: middle;
	text-align: center;
}

.portalbox-link {
	display: table-cell;
	padding: 0.2em 0.2em 0.2em 0.3em;
	vertical-align: middle;
}

@media (min-width: 720px) {
	.portalleft {
		margin: 0.5em 1em 0.5em 0
	}
	
	.portalright {
		clear: right;
		float: right;
		margin: 0.5em 0 0.5em 1em
	}
}</text>
      <sha1>kwqvjnqjtrebuh82iwdn017nx1z3x83</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grazer Partisanenmordprozess</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535674</id>
    <redirect title="Suđenje za ubistvo partizana u Grazu" />
    <revision>
      <id>3901979</id>
      <timestamp>2026-07-05T07:19:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Suđenje za ubistvo partizana u Grazu]]</comment>
      <origin>3901979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53" sha1="b2a3mzqzj9peb589egjrd704ha7q4eu" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Suđenje za ubistvo partizana u Grazu]]</text>
      <sha1>b2a3mzqzj9peb589egjrd704ha7q4eu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Suđenje za ubistvo partizana u Grazu</title>
    <ns>1</ns>
    <id>535675</id>
    <revision>
      <id>3901981</id>
      <timestamp>2026-07-05T07:30:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pridjev od Graz? */ novi odlomak</comment>
      <origin>3901981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="686" sha1="ocvvxwsw7zv99tepcowzr6z8wevn1ye" xml:space="preserve">== Pridjev od Graz? ==

Bilo bi interesantno, kad bi {{ping|KWiki}} pokušao pridjev za Graz da skuje. Ja često koristim &quot;gradački&quot;, ali je to od slovenskog imena Gradec. Da li je &quot;gracački&quot; ili možda &quot;gračački&quot; pravilno? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:30, 5 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>ocvvxwsw7zv99tepcowzr6z8wevn1ye</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901986</id>
      <parentid>3901981</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T08:33:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Pridjev od Graz? */</comment>
      <origin>3901986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="883" sha1="36inf6wnboqnfc2lpz4aw5kz41miy2z" xml:space="preserve">== Pridjev od Graz? ==

Bilo bi interesantno, kad bi {{ping|KWiki}} pokušao pridjev za Graz da skuje. Ja često koristim &quot;gradački&quot;, ali je to od slovenskog imena Gradec. Da li je &quot;gracački&quot; ili možda &quot;gračački&quot; pravilno? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:30, 5 juli 2026 (CEST)
: Trebalo bi da je [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=fFZvXRA%3D &quot;grački&quot;]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:33, 5 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>36inf6wnboqnfc2lpz4aw5kz41miy2z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Austrijski pokret otpora protiv nacizma</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535676</id>
    <revision>
      <id>3901998</id>
      <timestamp>2026-07-05T09:44:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Antifašizam u Austriji]] [[Kategorija:Antinacizam u Austriji]] [[Kategorija:Antirasizam u Austriji]] [[Kategorija:Politička ljevica u Austriji]] [[Kategorija:Politički pokreti u Austriji]]</comment>
      <origin>3901998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="204" sha1="lo7aqg4z8nyr87w0kavz8qjf89x78ye" xml:space="preserve">[[Kategorija:Antifašizam u Austriji]]
[[Kategorija:Antinacizam u Austriji]]
[[Kategorija:Antirasizam u Austriji]]
[[Kategorija:Politička ljevica u Austriji]]
[[Kategorija:Politički pokreti u Austriji]]</text>
      <sha1>lo7aqg4z8nyr87w0kavz8qjf89x78ye</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901999</id>
      <parentid>3901998</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T09:45:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3901999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="241" sha1="9ib6wai9y8lqrsm18yv5crb6f22zura" xml:space="preserve">{{Glavni|Austrijski pokret otpora}}

[[Kategorija:Antifašizam u Austriji]]
[[Kategorija:Antinacizam u Austriji]]
[[Kategorija:Antirasizam u Austriji]]
[[Kategorija:Politička ljevica u Austriji]]
[[Kategorija:Politički pokreti u Austriji]]</text>
      <sha1>9ib6wai9y8lqrsm18yv5crb6f22zura</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1946. u Austriji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535677</id>
    <revision>
      <id>3902000</id>
      <timestamp>2026-07-05T09:47:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Godine po državama|194|6|193|195|20|Austriji|Austria|Evropi}}</comment>
      <origin>3902000</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64" sha1="p47ni5qb2kibtt44tiqsli7g8xgsa8s" xml:space="preserve">{{Godine po državama|194|6|193|195|20|Austriji|Austria|Evropi}}</text>
      <sha1>p47ni5qb2kibtt44tiqsli7g8xgsa8s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Borbena grupa &quot;Avantgarde&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535678</id>
    <revision>
      <id>3902005</id>
      <timestamp>2026-07-05T11:23:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Borbena grupa &quot;Avantgarde&quot;''' ({{de|Kampfgruppe Avantgarde}}), kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), a postala je poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;,{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} bila je naoružana partizanska grupa austrijskog pokreta otpora, koja se borila protiv prevlasti nacističke Njermačke u današnjoj Austriji i imala za cilj pokretanje otpora u stanovništvu. Djelovala je uglavnom u zapadnoj Štajersko...</comment>
      <origin>3902005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6568" sha1="d68f4c6thtvdyyt4korkulusgjqu2gn" xml:space="preserve">'''Borbena grupa &quot;Avantgarde&quot;''' ({{de|Kampfgruppe Avantgarde}}), kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), a postala je poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;,{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} bila je naoružana partizanska grupa austrijskog pokreta otpora, koja se borila protiv prevlasti nacističke Njermačke u današnjoj Austriji i imala za cilj pokretanje otpora u stanovništvu. Djelovala je uglavnom u zapadnoj Štajerskoj&lt;ref name=&quot;kofler&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kpoe-steiermark.at/freiheitskampf-auf-der-koralm.phtml | title =Freiheitskampf auf der Koralm - Koralmpartisanen| authorlink =Alexandra Kofler | last = Kofler | first =Alexandra | date =31. 8. 2019 | website =www.kpoe-steiermark.at | publisher =KPÖ Steiermark| access-date =5. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Osnivanje ==
U maju 1944, 24 borca, krenuli su iz [[Moskva|Moskve]] tadašnjeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], na oslobođeni partizanski teritorij oko [[Černomelj]]a. Isprva se sastojala od dva Španjolca, dva Italijana, tri Rusa i 17 austrijskih komunističkih emigranata koji su 1934. otišli u Sovjetski Savez, a kasnije se borili u Španjolskoj na strani Republike.&lt;ref name=&quot;hal-mug&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.doew.at/cms/download/e3oar/240-1.pdf | title =Widerstand und Verfolgung in der Steiermark| authorlink1 =Heimo Halbrainer|authorlink2 =Manfred Mugrauer | last1 =Halbrainer | first1 =Heimo | last2 =Mugrauer | first2 =Manfred  | date =april 2019 | website =doew.at | publisher =Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes| access-date =5. 7. 2026| language =de |page=4-6 }}&lt;/ref&gt; Prvo su avionom stigli do Črnomelja u Sloveniji, gdje su se noću spustili padobranom  pod okriljem noći. Odatle su zaobilaznim putem stigli do Štajerske. Oficiri za vezu slovenskih jedinica [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] pomagali su im u snalaženju na graničnom teritoriju uz rijeku [[Drava|Dravu]]. Od samog početka suočavali su se s poteškoćama, nedostatku hrane, odjeće ili informacijama - oslanjali su se na podršku mještana. Mnogi mještani, međutim, nisu vjerovali stranim naoružanim borcima. Njihovo područje djelovanja obuhvaćalo je [[Glashütten]], Soboth, [[Rothwein]], [[Radlpass]], [[Pongratzen]], [[Remschnigg]] i [[Großwalz]].

=== Ciljevi ===
&lt;!-- 
 i zadatak grupe bio je
traženje kontakta s komunističkim organizacijama, provođenje izviđačkog rada, izvođenje sabotažnih operacija u zaleđu i pokretanje &quot;oružanog narodnog ustanka&quot;.

U posljednjim tjednima rata, &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; uspjela je regrutirati nove članove, prvenstveno dezertere, ratne zarobljenike i prisilne radnike. U konačnici, oko 500 ljudi organizirano je u austrijsku, sovjetsku i nacionalno miješanu jedinicu. Ti su ljudi napredovali u općine Vordersdorf i Wernersdorf te razoružali ukrajinske jedinice Waffen-SS-a i mađarske Honvéda stacionirane tamo. U noći 8. svibnja 1945. bez borbe su zauzeli Schwanberg, a potom i glavni grad okruga Deutschlandsberg, gdje su osigurali najvažnije zgrade, rekvirirali oružje i prijevozna sredstva te blokirali pristupne ceste protiv vojnika u povlačenju.
Osim toga, organizacija poznata kao &quot;Koralmski partizani&quot; djelovala je u blizini Koralmskih partizana i pripadala je jedinici slovenskih partizana koji su djelovali u području Radlpassa. Također, uglavnom sastavljena od dezertera iz Wehrmachta i Volkssturma, bila je skupina otpora koja je djelovala na području oko Hartberga sredinom ožujka i početkom travnja 1945. Njezin vođa bio je poljoprivredni radnik Gustav Pfeiler iz Pongratzena, koji je dezertirao u Francuskoj u rujnu 1944. Oko njega se, od jeseni 1944. nadalje, okupilo oko 40 dezertera koji su, uz pomoć žandarmerijskog časnika, nabavili oružje od Volkssturma (Narodne oluje) i započeli oružanu borbu sredinom ožujka 1945.
Nakon što je Sepp Plieseis, borac Španjolskog građanskog rata iz regije Salzkammergut, pobjegao iz podlogora Hallein koncentracijskog logora Dachau u kolovozu 1943. i sastao se s drugovima iz komunističke partije u Bad Ischlu, ubrzo su odlučili osnovati novu organizaciju, grupu &quot;Willy&quot;, koja je trebala obuhvatiti cijelu regiju Salzkammergut - štajersko područje Aussee pripadalo je Reichsgau Oberdonau tijekom nacističke ere. Skupina ljudi koji su ilegalno živjeli u planinama s vremenom je narasla na čak 40 muškaraca, koje su često podržavali rodbina i prijatelji. Otpor u regiji Salzkammergut postao je aktivan tek u posljednjim tjednima nacističke vladavine, kada 
Pred kraj rata, borbena skupina dobila je nove regrute. Pridružili su im se vojnici dezerteri.

Na Radlpassu su dobili pojačanje od [[Bataljon Kornriegl|]], s kojim je imao veze i budući guverner Gornje Austrije, [[Josef Krainer stariji]]. U Gressenbergu i Glashüttenu, koralmski partizani su nailazili na sve veću podršku lokalnog stanovništva.

 Nakon nekoliko većih neuspjeha, neko su vrijeme borili uz strane slovenskih partizanskih jedinica


Završetkom rata 8. svibnja 1945., partizani Koralm nakratko su preuzeli zapovjedništvo. Preko noći su okupirali Schwanberg. U Deutschlandsbergu su pokušali uhvatiti Huga Suettea, ali su stigli prekasno. Skupina se potom raspala. Ni partizani Koralm ni lokalni borci otpora nisu kasnije dobili dužno priznanje.--&gt;


== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{harvid|Scheichenberger|2010}}
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Austrijski pokret otpora protiv nacizma]]</text>
      <sha1>d68f4c6thtvdyyt4korkulusgjqu2gn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3902006</id>
      <parentid>3902005</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T11:25:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3902006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6604" sha1="3wtlnbr2mi1d9hn7c7efk2d21dphn6w" xml:space="preserve">'''Borbena grupa &quot;Avantgarde&quot;''' ({{de|Kampfgruppe Avantgarde}}), kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), a postala je poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;,{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} bila je naoružana partizanska grupa austrijskog pokreta otpora, koja se borila protiv prevlasti nacističke Njermačke u današnjoj Austriji i imala za cilj pokretanje otpora u stanovništvu. Djelovala je uglavnom u zapadnoj Štajerskoj&lt;ref name=&quot;kofler&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kpoe-steiermark.at/freiheitskampf-auf-der-koralm.phtml | title =Freiheitskampf auf der Koralm - Koralmpartisanen| authorlink =Alexandra Kofler | last = Kofler | first =Alexandra | date =31. 8. 2019 | website =www.kpoe-steiermark.at | publisher =KPÖ Steiermark| access-date =5. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Osnivanje ==
U maju 1944, 24 borca, krenuli su iz [[Moskva|Moskve]] tadašnjeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], na oslobođeni partizanski teritorij oko [[Črnomelj]]a. Isprva se sastojala od dva Španjolca, dva Italijana, tri Rusa i 17 austrijskih komunističkih emigranata koji su 1934. otišli u Sovjetski Savez, a kasnije se borili u Španjolskoj na strani Republike.&lt;ref name=&quot;hal-mug&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.doew.at/cms/download/e3oar/240-1.pdf | title =Widerstand und Verfolgung in der Steiermark| authorlink1 =Heimo Halbrainer|authorlink2 =Manfred Mugrauer | last1 =Halbrainer | first1 =Heimo | last2 =Mugrauer | first2 =Manfred  | date =april 2019 | website =doew.at | publisher =Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes| access-date =5. 7. 2026| language =de |page=4-6 }}&lt;/ref&gt; Prvo su avionom stigli do Črnomelja u Sloveniji, gdje su se noću spustili padobranom  pod okriljem noći. Odatle su zaobilaznim putem stigli do Štajerske. Oficiri za vezu slovenskih jedinica [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] pomagali su im u snalaženju na graničnom teritoriju uz rijeku [[Drava|Dravu]]. Od samog početka suočavali su se s poteškoćama, nedostatku hrane, odjeće ili informacijama - oslanjali su se na podršku mještana. Mnogi mještani, nisu vjerovali stranim naoružanim borcima, te je dolazilo i do denuciranja grupe. Njihovo područje djelovanja obuhvaćalo je [[Glashütten]], [[Soboth]], [[Rothwein]], [[Radlpass]], [[Pongratzen]], [[Remschnigg]] i [[Großwalz]].

=== Ciljevi ===
Cilje i zadatak grupe bio je traženje kontakta s komunističkim organizacijama, provođenje izviđačkog rada, izvođenje sabotažnih operacija u zaleđu i pokretanje &quot;oružanog narodnog ustanka&quot;.

&lt;!--
U posljednjim tjednima rata, &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; uspjela je regrutirati nove članove, prvenstveno dezertere, ratne zarobljenike i prisilne radnike. U konačnici, oko 500 ljudi organizirano je u austrijsku, sovjetsku i nacionalno miješanu jedinicu. Ti su ljudi napredovali u općine Vordersdorf i Wernersdorf te razoružali ukrajinske jedinice Waffen-SS-a i mađarske Honvéda stacionirane tamo. U noći 8. svibnja 1945. bez borbe su zauzeli Schwanberg, a potom i glavni grad okruga Deutschlandsberg, gdje su osigurali najvažnije zgrade, rekvirirali oružje i prijevozna sredstva te blokirali pristupne ceste protiv vojnika u povlačenju.
Osim toga, organizacija poznata kao &quot;Koralmski partizani&quot; djelovala je u blizini Koralmskih partizana i pripadala je jedinici slovenskih partizana koji su djelovali u području Radlpassa. Također, uglavnom sastavljena od dezertera iz Wehrmachta i Volkssturma, bila je skupina otpora koja je djelovala na području oko Hartberga sredinom ožujka i početkom travnja 1945. Njezin vođa bio je poljoprivredni radnik Gustav Pfeiler iz Pongratzena, koji je dezertirao u Francuskoj u rujnu 1944. Oko njega se, od jeseni 1944. nadalje, okupilo oko 40 dezertera koji su, uz pomoć žandarmerijskog časnika, nabavili oružje od Volkssturma (Narodne oluje) i započeli oružanu borbu sredinom ožujka 1945.
Nakon što je Sepp Plieseis, borac Španjolskog građanskog rata iz regije Salzkammergut, pobjegao iz podlogora Hallein koncentracijskog logora Dachau u kolovozu 1943. i sastao se s drugovima iz komunističke partije u Bad Ischlu, ubrzo su odlučili osnovati novu organizaciju, grupu &quot;Willy&quot;, koja je trebala obuhvatiti cijelu regiju Salzkammergut - štajersko područje Aussee pripadalo je Reichsgau Oberdonau tijekom nacističke ere. Skupina ljudi koji su ilegalno živjeli u planinama s vremenom je narasla na čak 40 muškaraca, koje su često podržavali rodbina i prijatelji. Otpor u regiji Salzkammergut postao je aktivan tek u posljednjim tjednima nacističke vladavine, kada 
Pred kraj rata, borbena skupina dobila je nove regrute. Pridružili su im se vojnici dezerteri.

Na Radlpassu su dobili pojačanje od [[Bataljon Kornriegl|]], s kojim je imao veze i budući guverner Gornje Austrije, [[Josef Krainer stariji]]. U Gressenbergu i Glashüttenu, koralmski partizani su nailazili na sve veću podršku lokalnog stanovništva.

 Nakon nekoliko većih neuspjeha, neko su vrijeme borili uz strane slovenskih partizanskih jedinica


Završetkom rata 8. svibnja 1945., partizani Koralm nakratko su preuzeli zapovjedništvo. Preko noći su okupirali Schwanberg. U Deutschlandsbergu su pokušali uhvatiti Huga Suettea, ali su stigli prekasno. Skupina se potom raspala. Ni partizani Koralm ni lokalni borci otpora nisu kasnije dobili dužno priznanje.--&gt;


== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{harvid|Scheichenberger|2010}}
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Austrijski pokret otpora protiv nacizma]]</text>
      <sha1>3wtlnbr2mi1d9hn7c7efk2d21dphn6w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3902007</id>
      <parentid>3902006</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T11:32:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3902007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5054" sha1="nlq9el59pxgjuynv6qjs4fa8pmuzt2e" xml:space="preserve">'''Borbena grupa &quot;Avantgarde&quot;''' ({{de|Kampfgruppe Avantgarde}}), kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), a postala je poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;,{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} bila je naoružana partizanska grupa austrijskog pokreta otpora, koja se borila protiv prevlasti [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] u današnjoj [[Austrija|Austriji]] i imala za cilj pokretanje otpora u stanovništvu. Djelovala je uglavnom u zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]&lt;ref name=&quot;kofler&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kpoe-steiermark.at/freiheitskampf-auf-der-koralm.phtml | title =Freiheitskampf auf der Koralm - Koralmpartisanen| authorlink =Alexandra Kofler | last = Kofler | first =Alexandra | date =31. 8. 2019 | website =www.kpoe-steiermark.at | publisher =KPÖ Steiermark| access-date =5. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Osnivanje ==
U maju 1944, 24 borca, krenuli su iz [[Moskva|Moskve]] tadašnjeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], na oslobođeni partizanski teritorij oko [[Črnomelj]]a. Isprva se sastojala od dva Španjolca, dva Italijana, tri Rusa i 17 austrijskih komunističkih emigranata koji su 1934. otišli u Sovjetski Savez, a kasnije se borili u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]] na strani [[Druga Španska Republika|Republike]].&lt;ref name=&quot;hal-mug&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.doew.at/cms/download/e3oar/240-1.pdf | title =Widerstand und Verfolgung in der Steiermark| authorlink1 =Heimo Halbrainer|authorlink2 =Manfred Mugrauer | last1 =Halbrainer | first1 =Heimo | last2 =Mugrauer | first2 =Manfred  | date =april 2019 | website =doew.at | publisher =Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes| access-date =5. 7. 2026| language =de |page=4-6 }}&lt;/ref&gt; Prvo su avionom stigli do Črnomelja u Sloveniji, gdje su se noću spustili padobranom  pod okriljem noći. Odatle su zaobilaznim putem stigli do Štajerske. Oficiri za vezu slovenskih jedinica [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] pomagali su im u snalaženju na graničnom teritoriju uz rijeku [[Drava|Dravu]]. Od samog početka suočavali su se s poteškoćama, nedostatku hrane, odjeće ili informacijama - oslanjali su se na podršku mještana. Mnogi mještani, nisu vjerovali stranim naoružanim borcima, te je dolazilo i do denuciranja grupe. Njihovo područje djelovanja obuhvaćalo je [[Glashütten]], [[Soboth]], [[Rothwein]], [[Radlpass]], [[Pongratzen]], [[Remschnigg]] i [[Großwalz]].

=== Ciljevi ===
Cilj i zadatak grupe bio je traženje kontakta s komunističkim organizacijama, provođenje izviđačkog rada, izvođenje sabotažnih operacija u zaleđu i pokretanje &quot;oružanog narodnog ustanka&quot;. Na Radlpassu su dobili pojačanje od [[Bataljon Kornriegl]], s kojim je imao veze i budući guverner Gornje Austrije, [[Josef Krainer stariji]]. U [[Gressenberg]]u i [[Glashütten]]u, koralmski partizani su nailazili na sve veću podršku lokalnog stanovništva. U posljednjim tjednima rata, &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; uspjela je regrutirati nove članove, prvenstveno dezertere, ratne zarobljenike i prisilne radnike. U konačnici, oko 500 ljudi organizirano je u austrijsku, sovjetsku i nacionalno miješanu jedinicu. Napredovali su u općine [[Vordersdorf]] i [[Wernersdorf]] te razoružali ukrajinske jedinice [[Waffen-SS]]-a i jedinice mađarskog [[Honvéd]]a tamo stacionirane. Nakon nekoliko većih neuspjeha, neko su vrijeme borili uz strane slovenskih partizanskih jedinica. U noći 8. maja 1945. bez borbe su zauzeli [[Schwanberg]], a potom i glavni grad okruga [[Deutschlandsberg]], gdje su osigurali najvažnije zgrade, rekvirirali oružje i prijevozna sredstva te blokirali pristupne ceste protiv vojnika u povlačenju. U Deutschlandsbergu su pokušali uhvatiti [[Huga Suettea|Hugo Suette]], ali su stigli prekasno.

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{harvid|Scheichenberger|2010}}
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Austrijski pokret otpora protiv nacizma]]</text>
      <sha1>nlq9el59pxgjuynv6qjs4fa8pmuzt2e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3902009</id>
      <parentid>3902007</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T11:34:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Osnivanje */</comment>
      <origin>3902009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5035" sha1="dbc6im76wvvx7h0hlj37spsbbpbxu7w" xml:space="preserve">'''Borbena grupa &quot;Avantgarde&quot;''' ({{de|Kampfgruppe Avantgarde}}), kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), a postala je poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;,{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} bila je naoružana partizanska grupa austrijskog pokreta otpora, koja se borila protiv prevlasti [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] u današnjoj [[Austrija|Austriji]] i imala za cilj pokretanje otpora u stanovništvu. Djelovala je uglavnom u zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]&lt;ref name=&quot;kofler&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kpoe-steiermark.at/freiheitskampf-auf-der-koralm.phtml | title =Freiheitskampf auf der Koralm - Koralmpartisanen| authorlink =Alexandra Kofler | last = Kofler | first =Alexandra | date =31. 8. 2019 | website =www.kpoe-steiermark.at | publisher =KPÖ Steiermark| access-date =5. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Osnivanje ==
U maju 1944, 24 borca, krenuli su iz [[Moskva|Moskve]] tadašnjeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], na oslobođeni partizanski teritorij oko [[Črnomelj]]a. Isprva se sastojala od dva Španjolca, dva Italijana, tri Rusa i 17 austrijskih komunističkih emigranata koji su 1934. otišli u Sovjetski Savez, a kasnije se borili u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]] na strani [[Druga Španska Republika|Republike]].&lt;ref name=&quot;hal-mug&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.doew.at/cms/download/e3oar/240-1.pdf | title =Widerstand und Verfolgung in der Steiermark| authorlink1 =Heimo Halbrainer|authorlink2 =Manfred Mugrauer | last1 =Halbrainer | first1 =Heimo | last2 =Mugrauer | first2 =Manfred  | date =april 2019 | website =doew.at | publisher =Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes| access-date =5. 7. 2026| language =de |page=4-6 }}&lt;/ref&gt; Prvo su avionom stigli do Črnomelja u Sloveniji, gdje su se noću spustili padobranom . Odatle su zaobilaznim putem stigli do Štajerske. Oficiri za vezu slovenskih jedinica [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] pomagali su im u snalaženju na graničnom teritoriju uz rijeku [[Drava|Dravu]]. Od samog početka suočavali su se s poteškoćama, nedostatku hrane, odjeće ili informacijama - oslanjali su se na podršku mještana. Mnogi mještani, nisu vjerovali stranim naoružanim borcima, te je dolazilo i do denuciranja grupe. Njihovo područje djelovanja obuhvaćalo je [[Glashütten]], [[Soboth]], [[Rothwein]], [[Radlpass]], [[Pongratzen]], [[Remschnigg]] i [[Großwalz]].

=== Ciljevi ===
Cilj i zadatak grupe bio je traženje kontakta s komunističkim organizacijama, provođenje izviđačkog rada, izvođenje sabotažnih operacija u zaleđu i pokretanje &quot;oružanog narodnog ustanka&quot;. Na Radlpassu su dobili pojačanje od [[Bataljon Kornriegl]], s kojim je imao veze i budući guverner Gornje Austrije, [[Josef Krainer stariji]]. U [[Gressenberg]]u i [[Glashütten]]u, koralmski partizani su nailazili na sve veću podršku lokalnog stanovništva. U posljednjim tjednima rata, &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; uspjela je regrutirati nove članove, prvenstveno dezertere, ratne zarobljenike i prisilne radnike. U konačnici, oko 500 ljudi organizirano je u austrijsku, sovjetsku i nacionalno miješanu jedinicu. Napredovali su u općine [[Vordersdorf]] i [[Wernersdorf]] te razoružali ukrajinske jedinice [[Waffen-SS]]-a i jedinice mađarskog [[Honvéd]]a tamo stacionirane. Nakon nekoliko većih neuspjeha, neko su vrijeme borili uz strane slovenskih partizanskih jedinica. U noći 8. maja 1945. bez borbe su zauzeli [[Schwanberg]], a potom i glavni grad okruga [[Deutschlandsberg]], gdje su osigurali najvažnije zgrade, rekvirirali oružje i prijevozna sredstva te blokirali pristupne ceste protiv vojnika u povlačenju. U Deutschlandsbergu su pokušali uhvatiti [[Hugo Suette|Huga Suettea]], ali su stigli prekasno.

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{harvid|Scheichenberger|2010}}
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Austrijski pokret otpora protiv nacizma]]</text>
      <sha1>dbc6im76wvvx7h0hlj37spsbbpbxu7w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3902015</id>
      <parentid>3902009</parentid>
      <timestamp>2026-07-05T11:40:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3902015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5061" sha1="swju7c1au8qkf2kanrx0pmzwg2wpujv" xml:space="preserve">'''Borbena grupa &quot;Avantgarde&quot;''' ({{de|Kampfgruppe Avantgarde}}), kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), a postala je poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;,{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} bila je naoružana partizanska grupa austrijskog pokreta otpora, koja se borila protiv prevlasti [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] u današnjoj [[Austrija|Austriji]] i imala za cilj pokretanje otpora u stanovništvu. Djelovala je uglavnom u zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]].&lt;ref name=&quot;kofler&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kpoe-steiermark.at/freiheitskampf-auf-der-koralm.phtml | title =Freiheitskampf auf der Koralm - Koralmpartisanen| authorlink =Alexandra Kofler | last = Kofler | first =Alexandra | date =31. 8. 2019 | website =www.kpoe-steiermark.at | publisher =KPÖ Steiermark| access-date =5. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Osnivanje ==
U maju 1944, 24 borca, krenuli su iz [[Moskva|Moskve]] tadašnjeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], na oslobođeni partizanski teritorij oko [[Črnomelj]]a. Isprva se grupa sastojala od dva Španjolca, dva Italijana, tri Rusa i 17 austrijskih komunističkih emigranata koji su 1934. otišli u Sovjetski Savez, a kasnije se borili u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]] na strani [[Druga Španska Republika|Republike]].&lt;ref name=&quot;hal-mug&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.doew.at/cms/download/e3oar/240-1.pdf | title =Widerstand und Verfolgung in der Steiermark| authorlink1 =Heimo Halbrainer|authorlink2 =Manfred Mugrauer | last1 =Halbrainer | first1 =Heimo | last2 =Mugrauer | first2 =Manfred  | date =april 2019 | website =doew.at | publisher =Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes| access-date =5. 7. 2026| language =de |page=4-6 }}&lt;/ref&gt; Prvo su avionom stigli do Črnomelja u Sloveniji, gdje su se noću spustili padobranom. Odatle su zaobilaznim putem stigli do Štajerske. Oficiri za vezu slovenskih jedinica [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] pomagali su im u snalaženju na graničnom teritoriju uz rijeku [[Drava|Dravu]]. Od samog početka suočavali su se s poteškoćama, nedostatku hrane, odjeće ili informacijama - oslanjali su se na podršku mještana. Mnogi mještani, nisu vjerovali stranim naoružanim borcima, te je dolazilo i do denuciranja grupe. Njihovo područje djelovanja obuhvaćalo je [[Glashütten]], [[Soboth]], [[Rothwein]], [[Radlpass]], [[Pongratzen]], [[Remschnigg]] i [[Großwalz]].

=== Ciljevi ===
Cilj i zadatak grupe bio je traženje kontakta s komunističkim organizacijama, provođenje izviđačkog rada, izvođenje sabotažnih operacija u zaleđu i pokretanje &quot;oružanog narodnog ustanka&quot;. Na Radlpassu su dobili pojačanje od [[Bataljon Kornriegl|Bataljona Kornriegl]], s kojim je imao veze i budući guverner Gornje Austrije, [[Josef Krainer stariji]]. U [[Gressenberg]]u i [[Glashütten]]u, koralmski partizani su nailazili na sve veću podršku lokalnog stanovništva. U posljednjim tjednima rata, &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; uspjela je regrutirati nove članove, prvenstveno dezertere, ratne zarobljenike i prisilne radnike. U konačnici, oko 500 ljudi organizirano je u austrijsku, sovjetsku i nacionalno miješanu jedinicu. Napredovali su u općine [[Vordersdorf]] i [[Wernersdorf]] te razoružali ukrajinske jedinice [[Waffen-SS]]-a i jedinice mađarskog [[Honvéd]]a tamo stacionirane. Nakon nekoliko većih neuspjeha, neko su vrijeme borili uz strane slovenskih partizanskih jedinica. U noći 8. maja 1945. bez borbe su zauzeli [[Schwanberg]], a potom i glavni grad okruga [[Deutschlandsberg]], gdje su osigurali najvažnije zgrade, rekvirirali oružje i prijevozna sredstva te blokirali pristupne ceste protiv vojnika u povlačenju. U Deutschlandsbergu su pokušali uhvatiti [[Hugo Suette|Huga Suettea]], ali su stigli prekasno.

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Neugebauer
|first       = Wolfgang
|author-link = Wolfgang Neugebauer
|date        = 2006
|title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
|url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Neugebauer|2006}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{harvid|Scheichenberger|2010}}
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Austrijski pokret otpora protiv nacizma]]</text>
      <sha1>swju7c1au8qkf2kanrx0pmzwg2wpujv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Partizani Koralma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535679</id>
    <redirect title="Borbena grupa &quot;Avantgarde&quot;" />
    <revision>
      <id>3902011</id>
      <timestamp>2026-07-05T11:35:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Borbena grupa &quot;Avantgarde&quot;]]</comment>
      <origin>3902011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="15bgse7h3210vv7zr8esimdcagb5ze1" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Borbena grupa &quot;Avantgarde&quot;]]</text>
      <sha1>15bgse7h3210vv7zr8esimdcagb5ze1</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>