Kanton 10

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.10</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Kanton 10</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1046</id>
    <revision>
      <id>3904166</id>
      <parentid>3849679</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T10:19:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>132654</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Neustavni grb i ime kantona */ Popravak</comment>
      <origin>3904166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23336" sha1="r7xphc8k4pgcxe6uyegaidy0qeuib4c" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| zvanično_ime    = Kanton 10
| izvorno_ime     = Кантон 10&lt;br&gt;Hercegbosanska županija{{Efn|[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] je 20. novembra 1997. i 19. februara 1998. donio presudu gdje su simboli kantona proglašeni neustavnima zbog predstavljanja isključivo jednog konstitutivnog naroda, Hrvata. Pritom je donio presudu o neustavnosti imena kantona (''Hercegbosanska županija''), budući da &quot;teritorij tog kantona ni jednim dijelom ne pripada [[Hercegovina|Hercegovini]] kao regiji&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/open_page_nw.php?l=bs&amp;pid=158|title=Presuda ustavnog suda za simbole i ime Kantona 10|date=19. 2. 1998|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=22. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 7. jula 1998. donio je još jednu presudu gdje je ustvrdio, između ostalog, da naziv &quot;županija&quot; nije u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije BiH]]. Međutim, kantonalne vlasti nastavljaju koristiti neustavne simbole i ime.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/open_page_nw.php?l=bs&amp;pid=178|title=Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 7. jula 1998.|date=7. 7. 1998|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=10. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;}}
| vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]
| ime_genitiv     = Kantona 10
| zastava         =
| grb             =
| uzrečica        =
| himna           =
| karta           = Canton 10 in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
| opis_karte      = Lokacija Kantona 10 na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
| nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| podjela_vrsta2  = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| podjela_ime2    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| glavno_sjedište = [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]]&lt;ref name=&quot;ustav&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.skupstinahbz.com/public/files/ustav_hercegbosanske_zupanije.pdf|title=Ustav Hercegbosanske županije|date=19. 12. 1996|website=skupstinahbz.com|publisher=[[Skupština Kantona 10]]|access-date=29. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Livno]] {{Malo|(izvršna vlast)}}&lt;br&gt;[[Tomislavgrad]] {{Malo|(zakonodavna vlast)}}
| glavno_sjedište_koordinate = {{coord|43|59|34.3|N|17|16|37.7|E|type:city|display=inline,title}}
| najveći_grad    = [[Livno]]
| službeni_jezik  = [[Bosanski jezik|bosanski]]&lt;br /&gt;[[Srpski jezik|srpski]]&lt;br /&gt;[[Hrvatski jezik|hrvatski]]&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt;
| sistem_pisanja  = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt;
| etničke_grupe   = 76,79% [[Hrvati]]&lt;br /&gt;12,96% [[Srbi]]&lt;br /&gt;9,55% [[Bošnjaci]]&lt;br /&gt;0,7% [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| religija        =
| demonim         =
| upravni_oblik   = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]]
| titula_vladara  = [[Spisak premijera Kantona 10|Premijer]]
| vladar          = [[Ivan Vukadin]] ([[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]])
| titula_vladara2 = [[Skupština Kantona 10#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]]
| vladar2         = [[Jozo Ćosić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]])
| zakonodavstvo   = [[Skupština Kantona 10|Skupština]]
| tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]]
| nastanak        =
| događaj1        = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine)
| događaj_datum1  = januar 1993.
| događaj2        = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone)
| događaj_datum2  = 18. mart 1994.
| događaj3        = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone)
| događaj_datum3  = 14. decembar 1995.
| događaj4        = Uspostavljeni kantoni
| događaj_datum4  = 12. juni 1996.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| događaj5        = Proglašen [[Ustav Kantona 10|Ustav kantona]]
| događaj_datum5  = 23. decembar 1996.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vladahbz.com/sadrzaj/dokumenti/narodne-novine/1996/NN_03_1996.pdf|title=Ustav Kantona 10 - Narodne novine K10|date=23. 12. 1996|website=vladahbz.com|publisher=[[Vlada Kantona 10]]|access-date=10. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| događaj6        =
| događaj_datum6  = &lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| površina        = 4.934,1
| procenat_vode   =
| stanovnika      = {{Gubitak}}84.127&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
| stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| procjena        = {{Gubitak}}77.795&lt;ref name=&quot;FZS&quot;&gt;{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Kanton-10-u-brojkama.pdf|title=Kanton 10 u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=10. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| procjena_godina = 2022
| gustoća         = 17,05
| bdp_ukupno      =
| bdp_godina      =
| bdp_per_capita  =
| bdp_nominalni_ukupno = {{Rast}}$155,6 miliona
| bdp_nominalni_godina = Procjena 2022.
| bdp_nominalni_per_capita = {{Rast}}$5.762
| hdi             = {{Gubitak}}0.803&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&amp;years=2021&amp;interpolation=0&amp;extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina      = 2021
| hdi_nivo        = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| gini            =
| gini_godina     =
| gini_nivo       =
| valuta          = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]])
| vremenska_zona  = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
| format_datuma   = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| najviša_tačka_ime = Veliki Vran ([[Vran]])
| najviša_tačka_metara = 2074
| najveće_jezero_ime = [[Buško jezero]]
| najveće_jezero_površina = 56,7
| najveća_rijeka_ime = [[Sturba]]
| najveća_rijeka_dužina = 14,5
| vozacka_strana  = desna
| pozivni_broj    = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 34]]
| iso_kod         = [[ISO 3166-2:BA|BA-10]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}}
| internetski_nastavak = [[.ba]]
| veb-sajt        =
}}
[[Datoteka:Municipalities of Canton of Herceg-Bosna (Canton 10).png|mini|Karta kantona]]
'''Kanton 10''' jest jedan od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Sastoji se od grada [[Livno|Livna]] i još pet općina. Na sjeveru graniči sa [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskim kantonom]], na sjeveroistoku sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], na istoku sa [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskim kantonom]], na jugoistoku sa [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskim kantonom]], na jugu sa [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkim kantonom]] te zapadu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Po rezultatima popisa stanovništva iz 2013. kanton ima 84.127 stanovnika (osmi u Federaciji Bosne i Hercegovine) i gustoću naseljenosti 17,05 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, čime je najrjeđe naseljeni kanton FBiH, dok je sa površinom od 4.934.9&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najveći kanton Federacije, što čini 18,89% njene površine i 9,64% teritorije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

==Geografija==
Kanton je smješten u jugozapadnom djelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i sjedište mu je u [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupresu]]. Sjedište [[Vlada Kantona 10|Vlade Kantona 10]] nalazi se u [[Livno|Livnu]], dok je sjedište [[Skupština Kantona 10|Skupštine]] u [[Tomislavgrad]]&lt;nowiki/&gt;u. Površina kantona iznosi 4.934.9&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što čini 18,89% površine [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].

== Historija ==
Za vrijeme postojanja [[Kotar Livno|Kotara Livno]] taj se kotar sastojao od pet [[općina]]: [[Livno]], [[Duvno]], [[Bosansko Grahovo]], [[Kupres]] i [[Glamoč]]. Upravo te općine danas čine Kanton 10, kome je pridodana i općina [[Drvar]]. Prije [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], današnje općine [[Istočni Drvar]] i [[Kupres (RS)]] pripadali su Drvaru i Kupresu u FBiH. Historija današnjeg Kantona 10 počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Kanton 10 zvanično je konstituisan 12. decembra 1996. godine kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine

== Politika i administracija ==
Kanton 10 je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva [[Upravna jedinica|entiteta]] Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vladahbz.com/sadrzaj/dokumenti/ministarstvo-pravosuda-i-uprave/Propisi%20dodati%20u%202015.%20god/Ustav%20procisceni%20tekst%20i%20amandmani..pdf|title=Ustav Kantona 10|last=|first=|date=|website=vladahbz.com|publisher=Vlada Kantona 10|access-date=29. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

Kanton 10 ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, kanton posjeduje vlastiti [[ustav]], [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinu]], vladu, [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona 10|policija]], [[Ministarstvo obrazovanja, nauke i sporta Kantona 10|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo građenja, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona 10|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti ([[Ministarsvo rada, zdravstva, socijalne zaštite i izbjeglica Kantona 10|zdravstvo]], socijalna zaštita, promet).

Građani ovog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 25 zastupnika u kantonalnoj skupštini. Na osnovu rezultata općih izbora 2014. godine trenutnu vladu Kantona 10 sačinjava koalicija između [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/pala-vlada-livanjskog-kantona-pa-odmah-izabrana-nova/769121/|title=Pala Vlada Livanjskog kantona, pa odmah izabrana nova|last=Fokus.ba|date=21. 6. 2017|newspaper=Fokus.ba|access-date=29. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

Na lokalnom nivou građani Kanton 10 glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u pet općina i gradu [[Livno]].
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Općina
!Broj naselja
!Broj stanovnika (2013)
!Gustoća (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
!Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
|-
|[[Bosansko Grahovo]]
|35
|2.449
|3,1
|780
|-
|[[Drvar]]
|25
|7.036
|11,9
|589,3
|-
|[[Glamoč]]
|55
|3.860
|3,7
|1.033,6
|-
|[[Kupres (FBiH)|Kupres]]
|36
|5.057
|8,9
|569,8
|-
|''[[Livno|Grad Livno]]''
|59
|34.133
|34,3
|994
|-
|[[Tomislavgrad]]
|60
|31.592
|32,7
|967,4
|-
|'''Kanton 10'''
|'''270'''
|'''84.127'''
|'''17,05'''
|'''4.934,9'''
|}

=== Neustavni grb i ime kantona ===
Federalne vlasti za ime kantona upotrebljavaju Kanton 10. Uprkos tome, kantonalne vlasti u službenim dokumentima i kantonalnom ustavu koriste naziv Hercegbosanski kanton / Hercegbosanska županija, koji je [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] proglasio neustavnim, jer kanton nijednim dijelom ne pripada [[Hercegovina|Hercegovini]] kao regiji. Ostala imena koja se koriste jesu Sjevernohercegovački kanton, Sjevernohercegovačka županija i najčešće Livanjski kanton, po sjedištu kantona [[Livno|Livnu]].

Grb i zastavu kantona, koji su identični obilježjima međunarodno nepriznate paradržave [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine također je proglasio neustavnim, jer oni predstavljaju samo jedan konstituvan narod, [[Hrvati|Hrvate]], čime je povrijeđen princip nacionalne ravnopravnosti konstitutivnih naroda [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ustavnisudfbih.ba/bos/odluke/odluke/u11_97.htm|title=U-11/97|date=19. 4. 2008|access-date=29. 12. 2017|archive-date=19. 4. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080419115156/http://www.ustavnisudfbih.ba/bos/odluke/odluke/u11_97.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Datoteka:Coat of arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|Grb
Datoteka:Flag of Herceg-Bosna.png|Zastava
Datoteka:Tomislavgrad09393.JPG|Plakat u Tomislavgradu
&lt;/gallery&gt;

==Stanovništvo ==
[[Datoteka:ClimateLivno.png|mini|Klimadiagram [[Livno|Livna]]]]
Kanton 10 brema popisu stanovništva iz 2013. godine ima 84.127 stanovnika, čime je nakon [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog]] i [[Posavski kanton|Posavskog]] kantona najmaloljudniji, dok je sa gustoćom od 17,05 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najrjeđe naseljeni kanton Federacije Bosne i Hercegovine.

2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 18,5%, udio radnog kontingenta stanovništva 70,6% i udio osoba između 0-14 godina 10,9%.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=30. 12. 2017|archive-date=19. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190819094958/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ukupan broj domaćinstava iznosi 23.764 (2013), a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosi 3,53. Najveći broj osoba živi u domaćinstvu sa dva člana (4.935 ili 20,77%), četiri člana (4.140 ili 17,42%) i jednom članu (4.051 ili 17,05%).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|title=Rezultati popisa|last=|first=|date=juni 2016|website=popis.gov.ba|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=30. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

{{Stanovništvo BiH
| ime_naseljenog_mjesta    = K10
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| vrsta_naseljenog_mjesta  = kanton
| maticni_broj             = -
| admin_godina             = 2013
| g2013_ukupno             = 84127
| g2013_bosnjaci           = 8037
| g2013_srbi               = 10905
| g2013_hrvati             = 64604
| g2013_bosanci            = 47
| g2013_romi               = 9
| g2013_muslimani          = 39
| g2013_bosanciihercegovci = 24
| g2013_albanci            = 52
| g2013_jugosloveni        = 6
| g2013_ukrajinci          = 4
| g2013_crnogorci          = 14
| g2013_slovenci           = 9
| g2013_pravoslavci        = 8
| g2013_makedonci          = 6
| g2013_nisu_izjasnili     = 215
| g2013_nepoznato          = 68
| g1991_ukupno             = 115682
| g1991_muslimani          = 12041
| g1991_srbi               = 41255
| g1991_hrvati             = 59553
| g1991_jugosloveni        = 1936
}}
&lt;gallery&gt;
Datoteka:HBZ 1991.png|Etnički sastav Kantona 10 iz 1991. (Srbi - plavo, Hrvati - narandžasto, Bošnjaci - zeleno)
Datoteka:HBZ 2013.png|Etnički sastav Kantona 10 iz 2013. (Srbi - plavo, Hrvati - narandžasto, Bošnjaci - zeleno)
&lt;/gallery&gt;

== Privreda i infrastruktura ==

=== Privreda ===
Prijeratna recesija u privredi, a svakako i rat na ovim prostorima, rezultirali su značajnijim fluktuacijama stanovništva u vidu iseljavanja u zemlje zapadne [[Evropa|Evrope]] ili preseljenja na druga područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
[[Datoteka:Panorama Livna-0174.jpg|mini|[[Livno]], glavni grad kantona. ]]
Prirodne i geografske karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i privredni razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, geografski položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa ostalim dijelovima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te susjedne [[Hrvatska|Hrvatske]], napose [[Dalmacija|Dalmacijom]], kojoj privredno i tradicionalno gravitira, bitni su faktori za privredni razvoj ovog kraja.
Kanton je teško stradao tokom proteklog rata i spada u najteže pogođena područja na području [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Proces obnove je spor i težak međutim privreda već pokazuje znakove oporavka, uglavnom vidljive u segmentu građevinarstva, drvo-prerađivačke industrije, malog poduzetništva i obrta. Iako je trgovina još uvijek dominantna grana privrede, gledano s aspekta ukupnog broja preduzeća (191 ili 44,50% od ukupno 429 aktivnih preduzeća i 30% ukupnog prihoda).

Gledano s aspekta ostvarenog prihoda u [[1998]] i [[1999]] godini značajan porast ostvaren je u građevinarstvu - indeks 234 , u poljoprivredi i šumarstvu - indeks 192, kao i u prometu, industriji i rudarstvu. Trgovina bilježi smanjenje ostvarenih prihoda u odnosu na [[1998]]. godinu za 2 indeksna poena, a isto tako i smanjenje učešća u ukupno ostvarenim prihodima na razini kantona sa sa 44,80% u 1998., na 30% u 1999. godini u korist ostalih proizvodnih djelatnosti, a osobito građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva osobito ako se uzme u obzir da su ukupno ostvareni prihodi na razini kantona u 1999. godini povećani su za 25% u odnosu na 1998. godinu. Sve su to pozitivni pokazatelji oporavka privrede i temelj budućeg očekivanog razvitka.
[[Datoteka:Bolnica Livno 2.jpg|mini|Kantonalna bolnica u [[Livno|Livnu]]]]
Glavne privredne grane u Kantonu 10 prema broju zaposlenih su trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/KantBr10.pdf|title=Kanton 10 u brojkama|last=|first=|date=2015|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=30. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

Prosječna plata u Kantonu 10 iznosi 840 KM (2014). Najveća prosječna neto plata isplaćuje se u Bosanskom Grahovu (986 KM), a najmanja u Tomislavgradu (766 KM).

=== Infrastruktura ===

====Saobraćaj ====

===== Putevi =====
Kroz Kanton 10 prolaze sljedeći magistralni putevi:

Sa zapada na istok: [[Magistralni put M16]]
([[Gradiška]]-[[Kazaginac]]) i [[Magistralni put M16.3]] (Kazaginac-[[Prisika]])

Sa juga na sjever: [[Magistralni put M6.1]]([[Resanovci]]-[[Gacko]]), [[Magistralni put M14.2]] ([[Bosanska Krupa]]-[[Bosansko Grahovo]]), [[Magistralni put M15]] ([[Kozarska Dubica]]-[[Posušje]])

Ukupna dužina magistralnih puteva u Kantonu 10 iznosi 366,3&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|access-date=29. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

===== Aviopromet =====
U Kantonu 10 nalaze se četiri lokalna aerodroma:
* [[Aerodrom Glamoč]]
* [[Aerodrom Bajramovići Kupres]]
* [[Aerodrom Livno]]
* [[Aerodrom Tomislavgrad]]

==== Obrazovanje ====
U Kantonu 10 postoji ukupno osam [[Srednja škola|srednjih škola]], dok [[univerzitet]]a na području kantona nema.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|access-date=30. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Zdravstvo ====
Glavna bolnicu u Kantonu 10 je kantonalna bolnica &quot;Dr Fra Mihovil Sučić&quot; u Livnu. Pored toga, osim u Bosanskom Grahovu u svakoj općini Kantona 10 postoji jedan dom zdravlja.

== Politika ==
=== Kantonalna skupština ===
[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 25 zastupnika.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/7/210/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:56%;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj
glasova
!%
!Ukupan
broj mandata
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NSRzB|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatski nacionalni pomak]]
|4.853
|18,78
|5
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|4.496
|17,40
|5
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
|4.328
|16,75
|4
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|2.070
|8,01
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNL|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska nezavisna lista]]
|1.876
|7,26
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka demokratske akcije]]
|1.666
|6,45
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|1.575
|6,10
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |Srpska sloga ([[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine|SNS FBIH]]–[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]]–[[Demokratski narodni savez|DNS]]–[[Partija demokratskog progresa|PDP]]–[[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|1.155
|4,47
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |Srpsko jedinstvo ([[Srpski nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine|SNPFBiH]]–[[Socijalistička partija Srpske|SPS]])
|1.032
|3,99
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|svijetlo|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska republikanska stranka]]
|903
|3,50
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
! colspan=&quot;2&quot; |23.954
!25
|}

==Galerija==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Livno_Carsijska_dzamija.jpg|Džamija u Staroj čaršiji u Livnu
Datoteka:Busko3.jpg|Buško jezero
Datoteka:Glamocko polje 1.JPG|Glamočko polje
Datoteka:Rijeka Sturba.JPG|Rijeka Sturba
Datoteka:Livno Perspektiva3.jpg|Livno
Datoteka:Drvar Church.jpg|Crkva u Drvaru
Datoteka:Kukavičko jezero.jpg|Kukavičko jezero kod Kupresa
Datoteka:Cincar.jpg|Planina Cincar
&lt;/gallery&gt;

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Canton 10}}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Kanton 10|*]]</text>
      <sha1>r7xphc8k4pgcxe6uyegaidy0qeuib4c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Vijesti</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1715</id>
    <revision>
      <id>3903946</id>
      <parentid>3897800</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T18:56:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1813" sha1="ay6u4ybl6rseliksqnbacnefxg0e971" xml:space="preserve">{{Slika na početnoj strani/vijesti
| slika            = Puskás Aréna 03.jpg
| širina           = 
| opis             = [[Puskás arena]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] bila je domaćin finalne utakmice [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]].
| naslov           = 
| alt              = 
| link             = 
| okvir            = ne
| poravnanje_opisa = 
}}
* [[8. juni]] – {{Vijest|[[Izraelsko ratno vazduhoplovstvo]] izvelo uzvratne udare na vojne ciljeve u zapadnom i centralnom [[Iran]]u, što su prvi napadi od aprilskog primirja.}}
* [[30. maj]] – {{Vijest|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] osvojio je titulu [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] pobjedom u finalu protiv [[Arsenal FC|Arsenala]] rezultatom 1:1 (4:3 nakon [[jedanaesterac]]a).}}
* [[27. maj]] – {{Vijest|[[Aston Villa FC|Aston Villa]] osvojila je titulu [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropske lige]] pobjedom u finalu protiv [[SC Freiburg]]a rezultatom 3:0.}}
* [[20. maj]] – {{Vijest|[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] osvojio je titulu [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]] pobjedom u finalu protiv [[Rayo Vallecano]]a rezultatom 1:0.}}
* [[16. maj]] – {{Vijest|Na [[Eurosong 2026.|Eurosongu u Beču]] pobijedila [[Bugarska]] s pjesmom &quot;[[Bangaranga]]&quot; u izvedbi [[Dara (pjevačica)|Dare]].}}
{{Vijesti/podnožje
| trenutni_događaji = 
* [[Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.|Epidemija ebole u Srednjoj Africi]]
* [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]]
** [[Rat u Libanu (2026)|Rat u Libanu]]
* [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski rat]]
* [[Invazija Rusije na Ukrajinu]]
* [[Građanski rat u Sudanu]]
| nedavne_smrti     = 
* [[Bonnie Tyler]]
* [[Edin Avdić]]
* [[Rick Adelman]]
* [[Dragoljub Mićunović]]
* [[Oscar Schmidt]]
}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ay6u4ybl6rseliksqnbacnefxg0e971</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Angioedem</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2482</id>
    <revision>
      <id>3904047</id>
      <parentid>3797573</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:20:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Posljedice vanjskih uzroka]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5090" sha1="40rjw0tq4vvexol7p5geobvotwdwxix" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
'''Angioedem''' (sinonimi: Quinckeov edem, angioneurotski edem) se karakteriše pojavom otoka kože,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=17122|title=HeMED - Angioedem|website=hemed.hr|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; sluzokože gastrointestinalnog trakta, jezika, glotisa i larinksa koji se javljaju povremeno i u nepravilnim razmacima. Mogu se javiti zajedno sa urtikarijom, kod koje je prisutna reakcija samo površinskog derma ili kao samostalan oblik kod koga se promjene nalaze pored derma i u potkožnom tkivu.

U zavisnosti od mehanizma nastanka angioedema razlikuje se više oblika:
*Angioedem uzrokovan dejstvom [[Histamin|'''histamina''']] je najčešći oblik. Javlja se obično u odraslom dobu sa pojavom otoka očnih kapaka, usana uz mogućnost pojave otoka glotisa i laringsa. Uzrok pojave ovih edema često ostaje neotkriven. Histamin je jedan od mnogobrojnih [[Medijatori alergijske reakcije|'''medijatora alergijske reakcije''']] koji se oslobađa iz [[Mastociti|mastocita]] i [[Bazofili|bazofila]]. On djeluje tako što povećava permeabilnost krvnih sudova, dilatira ih dovodeći do gubitka volumena plazme sa ekstracelularnim nagomilavanjem tečnosti. Na ovaj se način obrazuju edemi.
*Angioedem može biti izazvan dejstvom lijekova kao što su '''[[ACE-inhibitori]]''', koji se koriste u liječenju arterijske hipertenzije i srčane insuficijencije. Oni dovode do povećanja koncentracije '''bradikinina''' - substance koja ima neurotransmitersku funkciju i vazodilatacijska svojstva. Osnovna funkcija ACE-enzima (ACE – Angiotensin Converting Enzyme) je konverzija angiotenzina I u angiotenzin II, a razgrađuje i bradikinin. Najveća koncentracija ovog enzima nalazi se na endotelnim površinama krvnih sudova pluća. Blokadom ovog enzima ACE-inhibitorima (npr. lizinopril) povećava se koncentracija bradikinina prije svega u strukturama respiratornog sistema uz mogućnost pojave suhog kašlja i Quinckeovog edema.
*Angioedem uzrokovan nedostatkom inhibitora C1-esteraze (inhibira prvu C1-komponentu sistema komplemenata) je mnogo rijeđi oblik koji se nasleđuje autozomno-dominantno. Utvrđeno je da postoji mutacija gena na jedanaestom hromozomu. Kod ovog oblika postoji kompletan nedostatak inhibitora C1-esteraze (Tip 1, oko 85%) ili ga ima ali je nefunkcionalan (Tip 2, oko 15%). Nedostatak ili nefunkcionalnost ovog enzima prouzrokuje povećanje koncentracije bradikinina. Pojavljuje se često u djetinjstvu i mladosti i biva izazvan traumama, operacijama, emocionalnim stresovima. Otoci se lokalizujuju u predelu lica, na ekstremitetima ili zahvataju gastrointestinalni trakt.

Referentne laboratorijske vrijednosti inhibitora C1-esteraze kreću se između 0,2-0,34 g/L, a funkcionalna aktivnost određuje se fotometrijskim metodama.

Angioedem predstavlja urgentno stanje u medicini, jer može dovesti do ugušenja zbog otoka [[larinks]]a i [[glotis]]a sužavanjem njihovog lumena.

'''Klinički''' se ispoljava kao poremećaj gutanja, promjena glasa sve do promuklosti, stridorozno otežano čujno [[disanje]], osjećaj nedostatka zraka uz znake prenadraženosti [[Nervni sistem|nervnog sistema]], glavobolja, vrtoglavica. Edemi [[Koža|kože]] i sluzokože daju osjećaj napetosti.

Simptomi i znaci od strane [[Gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnog trakta]] se ispoljavaju mučninom, povraćanjem, prolivima, ileusom (zbog edema sluznice zatvara se lumen [[crijeva]]) i kolikama koje mogu dati sliku [[Akutni abdomen|akutnog abdomena]].

'''Terapija angioedema''' zavisi od stadijuma u kome se [[pacijent]] nalazi i uzroka koji ga je izazvao. Ako je prisutna opstrukcija disajnih puteva pristupa se endotrahealnoj intubaciji, a ako se ona ne može izvjesti zbog edema onda se vrši koniotomija (presjecanje Ligamentum conicum-cricothyreoideum - ligament  koji sprijeda povezuje štitastu hrskavicu Cartilago thyroidea i luk prstenaste hrskavice - Arcus cartilaginis cricoideae grkljana) uvlačenjem tubusa omjera 5–7&amp;nbsp;mm u dušnik dužine oko 5&amp;nbsp;cm.

U slučajevima edema uzrokovanog dejstvom histamina apliciraju se antihistaminici, kortikosteroidi, po potrebi adrenalin i nadoknađuju se tečnosti. Količina [[kisik]]a koja se daje iznosi 4-8 litara.

Ako se zna da se radi o nedostatku inhibitora C1-esteraze onda se on nadoknađuje davanjem 1000-2000 [[Internacionalna jedinica|internacionalnih jedinica]] njegovog koncentrata. Dugoročna terapija sprovodi se određenim preparatima androgenih hormona ili  ε-Aminokapronskom kiselinom (epsilon-aminokapronska [[kiselina]]).
Kod ove vrste angioedema ne djeluju [[antihistaminici]] i [[kortikosteroidi]], koji su kod ostalih formi osnovna hitna terapija. Ovim pacijentima se savjetuje da sa sobom uvijek nose jednu do dvije ampule inhibitora C1-esteraze, koje u slučaju potrebe može sam sebi da ubrizga, ili da to učini druga osoba.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Patologija]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Posljedice vanjskih uzroka]]</text>
      <sha1>40rjw0tq4vvexol7p5geobvotwdwxix</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Buško jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3275</id>
    <revision>
      <id>3904055</id>
      <parentid>3797710</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:23:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2232" sha1="f6nab258nrtkihih0liosf4vwl4uet7" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija jezero
 |ime = Buško jezero
 |slika = Buško Blato 2022-08-31 - Livno - Canton 10 - Federation of Bosnia and Herzegovina - Bosnia and Herzegovina.jpg
 |caption =
 |image_bathymetry =
 |caption_bathymetry =
 |lokacija = [[Livanjsko polje]], [[Duvanjsko polje]]
 |koordinate = {{coord|43.6297|N|17.0528|E|type:waterbody_region:BA|display=inline,title}}
 |type =
 |inflow =
 |outflow =
 |catchment =
 |države_sliva = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
 |length =
 |width =
 |površina = 55,8
 |depth =
 |max-depth =
 |zapremina = 0,782
 |residence_time =
 |shore =
 |nadmorska_visina = 716
 |islands =
 |cities =
}}
[[Datoteka:Busko_jezero.JPG|mini|desno|250px|Pogled na Buško blato]]
'''Buško jezero''' ili '''Buško blato''' prirodni je nastavak [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]]. Nalazi se u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] na 716&amp;nbsp;m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. [[Jezero]] ima površinu od 55,8&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a ukupna zapremina je 782 miliona&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;. Dvije trećine nalaze se u [[općina|općini]] [[Tomislavgrad]], a trećina u općini [[Livno]]. Površinom je najveće je umjetno jezero - [[vještačko jezero|vještačka akumulacija]] u [[Bosna i Hercegovina|BiH]].

Projekt su zajednički 1970-ih godina 20. vijeka izvele [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] i [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]], s tim da je u Hrvatskoj (mjesto Ruda, općina [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]]) izgrađena [[hidroelektrana|HE]] &quot;Orlovac&quot; (instalirana snaga 237 MW, prosječna godišnja proizvodnja 366 GWh), dok je na teritoriju BiH izgrađena akumulacija na površini od oko 50-ak km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Maksimalna količina vode iznosi 800 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, a najveća dubina vode iznosi 15 m.{{izvor}} Prihodi općina Livno i Tomislavgrad od voda Buškog blata po neslužbenim podacima iznose više od 750.000&amp;nbsp;KM.{{Izvor}} Buško blato raspolaže bogatstvom i raznovrsnošću [[riba|ribljeg]] fonda ([[šaran]], [[pastrmka]], [[podbila]], [[babuška]], [[klen (riba)|klen]], [[som]]).

{{Commonscat|Buško lake}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Livno]]
[[Kategorija:Tomislavgrad]]</text>
      <sha1>f6nab258nrtkihih0liosf4vwl4uet7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alexander Graham Bell</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4437</id>
    <revision>
      <id>3904008</id>
      <parentid>3797932</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:54:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6172" sha1="lmt3wj8h0pl6niy45wrlo149urnem6t" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Alexander Graham Bell
| slika              = Alexander_Graham_Bell.jpg
| veličina_slike     =
| opis               =
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1847|3|3}}
| mjesto_rođenja     = Edinburgh, Škotska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1922|8|2|1847|3|3}}
| mjesto_smrti       = Baddeck, Kanada
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| zanimanje          =
| godine_aktivnosti  =
| poznat_po          =
| značajna_djela     =
}}

'''Alexander Graham Bell''' ([[3. mart]] [[1847]] – [[2. august]] [[1922]]) bio je [[naučnik]], [[izumitelj]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Alexander-Graham-Bell|title=Alexander Graham Bell {{!}} Biography, Education, Telephone, Inventions, &amp; Facts|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=6. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; i osnivač [[Bell (telefonska kompanija)|Bell]] telefonske kompanije. Pored svog rada na polju [[tehnologija|tehnologije]] [[telekomunikacije|telekomunikacija]], zaslužan je i za važna otkrića u [[Avijacija|avijaciji]] i pomorstvu.

== Život i djelo ==
Rođen je kao '''Alexander Bell''' u [[Edinburgh]]u, [[Škotska]] (kasnije je usvojio i ime Graham kao znak poštovanja prema Alexanderu Grahamu, porodičnom prijatelju).
&lt;!-- The telephone was invented by [[Antonio Meucci]] as recently  has been recognized by the USA
after historical records from the US P atent office were revealed/ --&gt;
Njegova porodica bila je upoznata sa učenjima [[Govorništvo|govorništva]]: njegov pradjed u [[London]]u, ujak u [[Dublin]]u, te otac, [[Alexander Melville Bell]], u Edinburghu, bili su poznati govornici. Posljednji je objavio veliki broj djela na tu temu, od kojih su neka dobro poznata, posebno [[traktat]] o [[Vizualni govor|Vizualnom govoru]], koji se pojavio u Edinburghu [[1868]]. godine. U njemu je objasnio svoj metod u poučavanju gluhonijemih, koristeći njihovo čulo vida, da artikulišu riječi, te također da čitaju ono što drugi govore prateći pokrete usana.

Graham Bell, njegov istaknuti sin, školovao se na Royal High School u Edinburghu, koju je završio sa 13 godina. Sa 16 dobio je mjesto kao učenik-učitelj govorništva i muzike na Weston House Academy, u [[Elgin, Moray|Elgin]], [[Morayshire]]. Narednu godinu proveo je na Univerzitetu u Edinburghu. Od [[1866]]. do [[1867]]. godine radi kao učitelj na Somersetshire Collegeu u [[Bath, Egleska|Bathu, Engleska]]. Prema nekim izvorima još u Škotskoj je razvio interes za akustiku; želio je pronaći način da pomogne majci koja je bila gluha.

[[1870]]. godine sa porodicom seli u [[Kanada|Kanadu]], gdje se nastanjuju u [[Brantford]]u, [[Ontario]]. Prije odlaska iz Škotske, Bell se posvetio telefoniji, a u Kanadi je razvio interes za uređaje pomoću kojih je moguća komunikacija na daljinu. Dizajnirao je klavir koji je pomoću električne struje mogao emitovati svoju muziku na daljinu. [[1873]]. godine sa ocem odlazi u [[Montreal]], [[Quebec]], gdje je radio na podučavanju vizualnom govoru. Stariji Bell pozvan je da uvede svoj sistem u veliku školu za nijeme u [[Boston|Bostonu, Massachusetts]], ali je odbio mjesto u korist sina, koji je postao profesor vokalne fiziologije i govorništva na Univerzitetu u Bostonu.

U Bostonu je nastavio istraživanja na istom polju i pokušao da napravi telefon koji bi prenosio ne samo muziku, već i govor. Sredstvima svog američkog punca uspio je [[7. mart]]a [[1876]]. godine kod [[United States Patent and Trademark Office|U.S. Patent Office]] (Američki ured za patente) registrovati [[patent]] broj 174,465, koji je pokrivao &quot;metod i aparat za prenošenje vokalnog ili drugih vrsta zvuka telegrafski…, putem električnih valova, sličnih vibracijama zraka koje prate pomenute vokalne ili druge vrste zvukova.”, ''[[telefon]]''. (Treba napomenuti da se još uvijek vodi debata o tome ko je izumitelj telefona. Jasno je da je nekoliko ljudi istraživalo slične uređaje. Oni na strani Bella tvrde da je ipak on osmislio prvi potpuno funkcionalan model.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/3253174.stm Bell &quot;nije izumio telefon&quot;]&lt;/ref&gt;)

Nakon što je uspio patentirati telefon, Bell je nastavio svoje eksperimente sa komunikacijom, koji su kulminirali izumom fotofonskog emitovanja zvuka, pomoću [[svjetlost|svjetla]] – preteče današnjih fiber-optičkih sistema. Također se bavio istraživanjem u medicini, te je izmislio nekoliko tehnika za podučavanje gluhih govoru. O rasponu Bellove genijalnosti može se suditi po 18 patenata koji se vežu isključivo za njegovo ime, te 12 drugih koje potpisuje sa svojim saradnicima. Od toga ih je 14 vezao za telefon i [[telegraf]], 4 za [[fotofon]], 1 za [[fonograf]], 5 za zračna vozila, 4 za hidroplane, i 2 za foto ćeliju od [[selena]].

[[1882]]. godine postaje naturalizovani građanin SAD. [[1888]]. godine jedan je od osnivača američkog [[National Geographic Society]] (Nacionalno udruženje za geografiju), a postao je i njegov drugi predsjednik. Dobitnik je brojnih priznanja. Francuska vlada odlikovala ga je sa [[Légion d'honneur]] (Legijom časti), a [[Académie française]] (Akademija znanosti Francuske) dodijelila mu je nagradu [[Volta]] od 50,000 Franaka, [[Royal Society of Arts]] (Kraljevsko znanstveno udruženje) iz Londona dodijelilo mu je [[Albert medalja|Albert medalju]] [[1902]]. godine, a Univerzitet u [[Würzburgu]], [[Bavaria]], počasni doktorat.

Bell je oženio Mabel Hubbard, jednu od svojih učenica na Bostonskom univerzitetu, [[11. juli|11. jula]] [[1877]]. godine. Umro je na svom imanju, Beinn Bhreagh, u [[Baddeck, Nova Scotia|Baddecku, Nova Scotia]], [[1922]]. godine i sahranjen je pored svoje supruge na vrhu planine Beinn Bhreagh iznad jezera [[Bras d'Or]].

Iako je izmislio telefon, nikad nije mogao nazvati svoju suprugu i majku, jer su obje bile gluhe.

== Reference ==
{{refspisak}}
{{commonscat|Alexander Graham Bell}}
{{Telekomunikacije}}

{{DEFAULTSORT:Bell, Alexander Graham}}
[[Kategorija:Škotski naučnici]]
[[Kategorija:Biografije, Edinburgh]]
[[Kategorija:Rođeni 1847.]]
[[Kategorija:Umrli 1922.]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>lmt3wj8h0pl6niy45wrlo149urnem6t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>8. juni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4841</id>
    <revision>
      <id>3903942</id>
      <parentid>3841419</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T18:52:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2661" sha1="ajvpziveolac5gefd4f6ip5qtxuefny" xml:space="preserve">{{JuniKalendar}}
'''8. juni / lipanj (8. 6)''' jest 159. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (160. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 206 dana.

== Događaji ==
* [[1992]] – Vođena [[bitka za Žuč]], za vrijeme [[opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]].

== Rođeni ==
* [[1671]] – [[Tomaso Albinoni]], italijanski [[barok]]ni kompozitor
* [[1810]] – [[Robert Schumann]], njemački kompozitor
* [[1867]] – [[Frank Lloyd Wright]], američki arhitekt
* [[1886.]]
** [[Abdurezak Hifzi Bjelevac]], bosanski književnik i novinar
** [[Vera Nikolić Podrinska]], hrvatska slikarica i baronica
* [[1908]] – [[Margherita Carosio]], italijanska sopranistica
* [[1925]] – [[Barbara Bush]], bivša prva dama SAD-a
* [[1940]] – [[Nancy Sinatra]], američka pjevačica
* [[1943]] – [[Ferid Muhić]], predsjednik [[Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti|Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti]]
* [[1951]] – [[Bonnie Tyler]], britanska (velška) pjevačica i tekstopisac
* [[1953]] – [[Ivo Sanader]], hrvatski političar i državnik
* [[1955]] – [[Tim Berners-Lee]], izumitelj [[World Wide Web]]a
* [[1960]] – [[Mick Hucknall]], britanski kantautor ([[Simply Red]])
* [[1961]] – [[Alka Vuica]], hrvatska muzičarka
* [[1967]] – [[Jasmin Tabatabai]], njemačka glumica
* [[1973]] – [[Lexa Doig]], kanadska glumica
* [[1974]] – [[Vanessa Glođo]], bosanskohercegovačka glumica
* [[1975]] – [[Shilpa Shetty]], indijska glumica
* [[1984]] – [[Andrea Casiraghi]], najstariji sin princeze Caroline od Monaka i Stefana Casiraghija
* [[1984]] – [[Javier Mascherano]], argentinski nogometaš i trener

== Umrli ==
* [[1492]] – [[Elizabeth Woodville]], engleska kraljica
* [[1845]] – [[Andrew Jackson]], američki vojskovođa, političar i državnik
* [[1876]] – [[George Sand]], francuska književnica i feministica
* [[1970]] – [[Abraham Maslow]], američki psiholog
* [[2008]] – [[Šaban Bajramović]], srbijanski i romski pjevač
* [[2018]] – [[Maria Bueno]], brazilska teniserka
* [[2025]] – [[Matija Dedić]], hrvatski [[džez]]-[[pijanist]] i [[kompozitor]]

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|8 June}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/8/ Na današnji dan (8. juni), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221226173948/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/8/ |date=26. 12. 2022}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-8/ Na današnji dan (8. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juni008]]</text>
      <sha1>ajvpziveolac5gefd4f6ip5qtxuefny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>8. juli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4873</id>
    <revision>
      <id>3903944</id>
      <parentid>3849560</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T18:55:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3588" sha1="5xxeck9nvc4hs5hag9ttkig1ynx2hl3" xml:space="preserve">{{JuliKalendar}}
'''8. juli / srpanj (8. 7)''' jest 189. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (190. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 176 dana.

== Događaji ==
* [[1497]] – [[Vasco da Gama]] krenuo na prvo direktno putovanje iz [[Evropa|Evrope]] prema [[Indija|Indiji]].
* [[1833.|1833]] – Potpisan [[Hunkar-iskelesijski sporazum]] između [[Rusko Carstvo|Ruskog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].
* [[2007]] – Izabrano novih [[sedam svjetskih čuda]]; [[Kineski zid]], [[Koloseum]], [[Tadž Mahal]], [[Machu Picchu]], [[kip Krista Otkupitelja]], grad [[Petra]], [[Chichen Itza]].
* [[2014]] – [[Operacija &quot;Zaštitni rub&quot;]], [[izraelska vojska]] počela s napadima na Gazu. U ovoj operaciji poginulo je približno 1500 [[Palestinac]]a, dok ih je 7500 ranjeno. Na strani [[Izrael]]a poginulo je 56 vojnika i šest civila.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1809.|1809]] – [[Ljudevit Gaj]], hrvatski političar i jezikoslovac
* [[1818.|1818]] – [[Ivan Franjo Jukić]], bosanski franjevac, književnik i prosvjetitelj
* [[1819.|1819]] – [[Vatroslav Lisinski]], hrvatski kompozitor
* [[1836.|1836]] – [[Joseph Chamberlain]], britanski političar i državnik
* [[1838.|1838]] – [[Ferdinand Graf von Zeppelin]], njemački poduzetnik i konstruktor istoimene leteće mašine
* [[1885.|1885]] – [[Ernst Bloch]], njemački filozof

=== 20. vijek ===
* [[1936]] – [[Gabi Novak]], hrvatska pjevačica
* [[1940]] – [[Liliana Budicin-Manestar]], hrvatska sopranistica
* [[1947]] – [[Mehmed Alagić]], general Armije RBiH
* [[1951]] – [[Anjelica Huston]], američka glumica
* [[1955]] – [[Vladislava Milosavljević]], srbijanska glumica
* [[1959]] – [[Robert Knepper]], američki glumac
* [[1960.]]
** [[Ena Begović]], hrvatska glumica
** [[Ljudmila Zabolotnja]], sovjetska biatlonka
* [[1964]] – [[Linda de Mol]], holandska TV zvijezda
* [[1969]] – [[Eva Háková]], [[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka
* [[1973.]]
** [[Iwona Daniluk]], [[poljska]] [[biatlon]]ka
** [[Valerij Zalužnji]], [[Ukrajina|ukrajinski]] general sa četiri zvjezdice koji je služio kao vrhovni komandant [[Oružane snage Ukrajine|Oružanih snaga Ukrajine]] od 27. jula 2021.
* [[1974]] – [[Elvir Baljić]], bosanskohercegovački fudbaler
* [[1977]] – [[Liu Xianying]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
=== 17. vijek ===
* [[1695]] – [[Christiaan Huygens]], nizozemski matematičar, astronom i fizičar

=== 19. vijek ===
* [[1873]] – [[Franz Xaver Winterhalter]], njemački portretist i litograf

=== 20. vijek ===
* [[1949.]]
** [[Riccardo Pick-Mangiagalli]], italijanski kompozitor i pijanist
** [[Joaquín Torres García]], urugvajski slikar i pisac o umjetnosti
* [[1967]] – [[Vivien Leigh]], engleska pozorišna i filmska glumica

=== 21. vijek ===
* [[2006]] – [[George Albee]], američki [[Klinička psihologija|klinički psiholog]]
* [[2015]] – [[Andromaqi Gjergji]], albanska etnologinja
* [[2026]] – [[Bonnie Tyler]], britanska (velška) pjevačica i tekstopisac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|8 July}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/8/ Na današnji dan (8. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060713193955/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/8/ |date=13. 7. 2006}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-8/ Na današnji dan (8. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juli008]]</text>
      <sha1>5xxeck9nvc4hs5hag9ttkig1ynx2hl3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pearl Harbor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6070</id>
    <revision>
      <id>3904104</id>
      <parentid>3798466</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:05:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3904104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1544" sha1="774brttassdch9a5joqubmbf4yi4god" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Aerial view of Pearl Harbor on 1 June 1986 (6422248).jpg|mini|200px|Pogled na Pearl Harbor]]
'''Pearl Harbor''' je kompleksna luka na ostrvu [[O'ahu]] na [[Havaji]]ma, zapadno od [[Honolulu]]. Većina luke i okolnog zemljišta pripada [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] pomorskoj [[Američka mornarica|mornarici]]: sjedište pacifičke američke flote.

Napad [[Japan|japanaca]] na Pearl Harbor [[7. decembar|7. decembra]] [[1941]]. godine uveo je SAD u [[Drugi svjetski rat|Drugi Svjetski Rat]].

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.history.navy.mil/docs/wwii/pearl/hawaii.htm Histoija Pearl Harbor-a tokom Drugog svjetskog rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100408164216/http://www.history.navy.mil/docs/wwii/pearl/hawaii.htm |date=8. 4. 2010 }}
* [http://gohawaii.about.com/library/weekly/aa120197b.htm Historija Pearl Harbor-a prije 7. decembra 1941. godine]{{Mrtav link}}
* [http://www.dualmoments.com/pearlsweeps/index.html Pearl Harbor poslije napada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050830032715/http://www.dualmoments.com/pearlsweeps/index.html |date=30. 8. 2005 }}
* [https://web.archive.org/web/20070311222613/http://www.phnsy.navy.mil/index.htm Službena web.stranica [[Brodogradilište|brodogradilišta]] Pearl Harbor]
* [http://www.globalsecurity.org/military/facility/pearl_harbor_nsy.htm Dodatne informacije sa Globalsecurity.org]

{{stub-geog}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Američke pomorske baze]]
[[Kategorija:Luke]]
[[Kategorija:Geografija Havaja]]</text>
      <sha1>774brttassdch9a5joqubmbf4yi4god</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Humor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6169</id>
    <revision>
      <id>3904110</id>
      <parentid>3798486</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:25:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Mehanizmi odbrane]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904110</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1332" sha1="i1xiaxq9zxzv3sgq7j0gri0w5c4fpwh" xml:space="preserve">'''Humor''' je oblik zabave&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gsb.stanford.edu/insights/make-em-laugh-how-humor-can-be-secret-weapon-your-communication|title=Make ’Em Laugh: How Humor Can Be the Secret Weapon in Your Communication|date=8. 6. 2020|website=Stanford Graduate School of Business|language=en|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; i vid ljudske [[komunikacije]] sa svrhom da nasmije ljude i učini ih sretnim. Porijeklo riječi humor dolazi od humoralnog liječenja starih Grka, koji su tvrdili da mješavina tekućina (humora) kontrolira ljudsko zdravlje i osjećaje.

== Vrste, forme humora (šala) ==

=== Verbalne forme ===
* [[Ironija]]
* [[Sarkazam]]
* [[Satira]]
* [[Parodija]]
* [[Vic (humor)]]

=== Neverbalne ===
* Grimase (primjer [[Jim Carrey]])
* [[Pantomima]] i pokreti rukama
* [[Karikatura]]
* [[Strip]]
* Uzrokovanje bola (primjer Tom &amp; Jerry crtani filmovi, film 'Sam u kući' ('Home Alone'))
* Smiješni 'zakoni' (Murphyjevi 'zakoni')
* Razni predmeti i naprave (maske, plastični nosevi....)

Dokazano je da humor ljude čini sretnim i produžava im život, odnosno - zdraviji su.{{Izvor}}
== Također pogledajte ==
* [[Borat Sagdiyev]]
* [[Samo za smijeh]]
{{Commonscat}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kultura]]
[[Kategorija:Mehanizmi odbrane]]</text>
      <sha1>i1xiaxq9zxzv3sgq7j0gri0w5c4fpwh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6986</id>
    <revision>
      <id>3903936</id>
      <parentid>3901657</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T16:52:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3903936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="95649" sha1="8h5rgxvz02hs6eo1zxcayex4u9esq0h" xml:space="preserve">{{dobar članak}}
{{Infokutija nogometna reprezentacija
| Naziv           = Nogometna reprezentacija&lt;br&gt;Bosne i Hercegovine
| Logo            = Logo Nogometnog Saveza BiH 2013.png
| Nadimak         = ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''&lt;br&gt;''[[Bosanski ljiljan (simbol)|Zlatni ljiljani]]''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm |title=Football Team Nicknames |work=topendsports.com |access-date= 23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Federacija      = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]]
| Konfederacija   = [[UEFA]]
| Selektor        = [[Sergej Barbarez]]
| Najviše nastupa = [[Edin Džeko]] (150)&lt;ref name=&quot;Edin Džeko&quot; /&gt;
| Najbolji strijelac = Edin Džeko ([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|73]])&lt;ref name=&quot;Edin Džeko&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html |title=Edin Džeko |work=[[RSSSF]].com |access-date= 23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Trenutni kapiten = Edin Džeko
| FIFA trigram    = BiH
| FIFA rang       = {{FIFA-ina svjetska rang lista|64|rast|1|juni 2026}}
| Najveći FIFA rang = 13 {{Malo|(august 2013)}}&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH |title=FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu |work=FIFA.com |access-date=13. 1. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=bih/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| Najniži FIFA rang = 173 {{Malo|(septembar 1996)}}&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu&quot;/&gt;
| uzorak_lr1      = _bih26
| uzorak_t1       = _bih26h
| uzorak_dr1      = _bih26
| uzorak_š1       = 
| uzorak_č1       = _bih26hl
| lijeva ruka1    = 001970
| tijelo1         = 001970
| desna ruka1     = 001970
| šorc1           = 001970
| čarape1         = 001970
| uzorak_lr2      = _bih26
| uzorak_t2       = _bih26a
| uzorak_dr2      = _bih26
| uzorak_š2       = 
| uzorak_č2       = _bih26al
| lijeva ruka2    = 001970
| tijelo2         = FFFFFF
| desna ruka2     = 001970
| šorc2           = FFFFFF
| čarape2         = FFFFFF
| Prva utakmica   = '''Neslužbena'''&lt;br&gt;'''{{ZD|SR HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|NR Hrvatska]]''' 6&amp;ndash;1 '''{{ZD|SR BIH}} NR Bosna i Hercegovina'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]; 3. septembar 1945)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |url-status=dead |archive-date=5. 6. 2018 |work=exyufudbal.in.rs |title=1945 |access-date=17. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;}}&lt;br&gt;'''{{NOG|IRN}}''' 1&amp;ndash;3 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Teheran]], [[Iran]]; 6. juni 1993)}}&lt;br&gt;'''Službena'''&lt;br&gt;'''{{NOG|ALB}}''' 2&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Tirana]], [[Albanija]]; 30. novembar 1995)&lt;ref name=&quot;Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter&quot;&gt;{{cite web|title=Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter|work=sportsillustrated.cnn.com|author=Jonathan Wilson|date=1. 5. 2014|url=https://si.com/more-sports/2014/05/01/bosnia-herzegovina-world-cup-dzeko-yugoslavia}}&lt;/ref&gt;}}
| Najveća pobjeda = '''{{NOG|BIH}}''' 7&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|EST}}'''{{Malo|([[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]; 10. septembar 2008)}}&lt;br&gt;
'''{{NOG|LIH}}''' 1&amp;ndash;8 '''{{NOG-D|BIH}}'''&lt;br&gt;{{Malo|([[Vaduz]], [[Lihtenštajn]]; 7. septembar 2012)}}
| Najveći poraz   = '''{{NOG|NJE}}''' 7&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|BIH}}'''&lt;br&gt;{{Malo|([[Freiburg]], [[Njemačka]]; 16. novembar 2024)}}
| Broj učestvovanja na SP = 2
| Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]
| Najbolji rezultat na SP = Grupna faza (3. mjesto)&lt;br&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]
| Broj učestvovanja na EP = 
| Prvo učestvovanje na EP = 
| Najbolji rezultat na EP = 
| Stadion         = [[Bilino polje]]
| veb-sajt        = {{URL|nfsbih.ba}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. Reprezentacija je nastala nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašavanja nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] 1992. Od 1996. nastupa u takmičenjima koja organiziraju [[FIFA]] i [[UEFA]].

Reprezentacija je [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|zauzela prvo mjesto u svojoj kvalifikacijskoj grupi]] 2013. za predstojeće [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]], njen najbolji rezultat na turniru trenutno, postigavši ​​svoj najviši [[FIFA-ina svjetska rang lista za muškarce|FIFA rang]] (13).&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/san-ispunjen-bosna-i-hercegovina-na-svjetskom-prvenstvu/115839|title=San ispunjen: Bosna i Hercegovina na Svjetskom prvenstvu!|website=sportsport.ba|date=15 October 2013|access-date=2 June 2018|language=bs|archive-date=6 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181006194935/https://sportsport.ba/fudbal/san-ispunjen-bosna-i-hercegovina-na-svjetskom-prvenstvu/115839|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/historijski-rezultat-zmajevi-13-na-fifa-inoj-rang-listi/130808031|title=Historijski rezultat: Zmajevi 13. na FIFA-inoj rang listi|website=klix.ba|date=8 August 2013|access-date=12 November 2018|language=bs|archive-date=13 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113030025/https://www.klix.ba/sport/nogomet/historijski-rezultat-zmajevi-13-na-fifa-inoj-rang-listi/130808031|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Još nije učestvovala na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskom prvenstvu]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/tako-blizu-a-tako-daleko/26939|title=Tako blizu, a tako daleko|website=sportsport.ba|date=18 November 2009|access-date=12 November 2018|language=bs|archive-date=15 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181015153119/https://sportsport.ba/fudbal/tako-blizu-a-tako-daleko/26939|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/evropsko-prvenstvo-ipak-samo-pusti-san/68272|title=Evropsko prvenstvo, ipak, samo pusti san|website=sportsport.ba|date=15 November 2011|access-date=12 November 2018|language=bs|archive-date=13 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113025809/https://sportsport.ba/fudbal/evropsko-prvenstvo-ipak-samo-pusti-san/68272|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Nogomet u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:20150331_2028_AUT_BIH_2186.jpg|desno|mini|280x280piksel|Reprezentacija Bosne i Hercegovine na prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] 2015.]]
Bosna i Hercegovina je u posljednje vrijeme bilježila stalan uspon na međunarodnoj [[Nogomet|nogometnoj]] sceni. Historijski gledano, uspjeli su se više puta plasirati u baraž i kvalifikovati se na dva [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska prvenstva]]. Najčešće, tim postiže solidne rezultate u kvalifikacijama i bori se za prvo mjesto. Od [[Stvaranje Jugoslavije|1920.]] do [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992]], igrači su nastupali za [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslaviju]], ali nakon izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i nezavisnosti, iz pepela se izdigla nova nogometna nacija.

U ranom periodu, Bosna i Hercegovina je morala čekati do [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998.]] kako bi se pokušala plasirati na neko veliko takmičenje. Završila je na četvrtom mjestu u grupi u kojoj su bile [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]], [[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] i [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]. Nakon toga uslijedilo je daljnje razočarenje lošim rezultatima u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2000]], kao i na [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 (UEFA) - grupa 7|Svjetskom prvenstvu 2002]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/prije-16-godina-bih-je-igrala-sa-grckom-u-kalamati/121012128#3|title=Prije 16 godina BiH je igrala sa Grčkom u Kalamati|last=Fuad Krvavac|date=12 October 2012|website=klix.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20130123020634/http://www.klix.ba/sport/nogomet/prije-16-godina-bih-je-igrala-sa-grckom-u-kalamati/121012128#3|archive-date=23 January 2013|url-status=live|access-date=12 October 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=U3JBhovWV4k|title=Naša brazilska priča (Our Brazil Story)|last=Al Jazeera Balkans|date=15 June 2014|website=Sabahudin Topalbećirević|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20251027035747/https://www.youtube.com/watch?v=U3JBhovWV4k#t=1098|archive-date=27. 10. 2025|url-status=bot: unknown|access-date=18 June 2014}}&lt;/ref&gt;

Nakon ovog ranog perioda, Bosna i Hercegovina se vrlo približila direktnoj [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|kvalifikaciji]] za svoje prvo veliko takmičenje, [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004|Evropsko prvenstvo 2004]], ali je za dlaku promašila pobjedu protiv Danske, postigavši samo jedan gol za neriješen rezultat.&lt;ref name=&quot;Uefa.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefaeuro/history/news/0254-0d7b312dc669-427a01210a26-1000--denmark-do-just-enough/|title=Denmark do just enough|last=Uefa.com|date=12 October 2003|publisher=UEFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20130603172905/http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1579/match=69314/postmatch/report/index.html#denmark+just+enough|archive-date=3 June 2013|url-status=live|access-date=12 October 2003}}&lt;/ref&gt; Nije uspjela ni ostvariti uspjeh u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006 (UEFA) – grupa 7|kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2006]], uprkos tome što je bila neporažena kod kuće, niti u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008]], gdje ih je loša domaća forma koštala poraza. Nakon toga, doživjela je dvostruki poraz, dva puta ispadajući u baražu od [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]], prvo ukupnim rezultatom 2-0 u [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2010 (UEFA) - baraž|odlučujućoj utakmici za Svjetsko prvenstva 2010]], a zatim ukupnim rezultatom 6-2 u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012 - baraž|odlučujućoj utakmici za Evropsko prvenstvo 2012]].&lt;ref name=&quot;Spain - Bosnia-Herzegovina Match Report WC Q 2006&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36663/report.html|title=Spain&amp;nbsp;– Bosnia-Herzegovina Match Report WC Q 2006|last=uefa|date=8 June 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20131212083646/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary%3D8071/matches/match%3D36663/report.html|archive-date=12 December 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/news/newsid=1785745/index.html|title=First-half flurry sees Bosnia-Herzegovina cruise|last=fifa.com|date=16 October 2012|website=fifa.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20121018185836/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/news/newsid=1785745/index.html|archive-date=18 October 2012|url-status=dead|access-date=16 October 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en-us/news/67/world-cup/2013/10/15/4335794/bosnia-herzegovina-qualifies-for-first-world-cup|title=Bosnia-herzegovina qualifies for first world cup|date=15 October 2013|website=Goal.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20131020115014/http://www.goal.com/en-us/news/67/world-cup/2013/10/15/4335794/bosnia-herzegovina-qualifies-for-first-world-cup|archive-date=20 October 2013|url-status=live|access-date=16 October 2013}}&lt;/ref&gt;

Bosna i Hercegovina se kvalifikovala za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]], svoj prvi veliki turnir, pobjedom nad [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanijom]] u oktobru 2013.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=16 October 2013|title=Veliko slavlje nakon istorijskog uspjeha: Fudbaleri BiH idu u Brazil|url=https://slobodnaevropa.org/a/istorijski-uspjeh-pobjedom-u-litvaniji-bih-se-plasirala-na-sp-u-brazilu/25137949.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20181119032103/https://www.slobodnaevropa.org/a/istorijski-uspjeh-pobjedom-u-litvaniji-bih-se-plasirala-na-sp-u-brazilu/25137949.html|archive-date=19 November 2018|access-date=11 November 2013|work=slobodnaevropa.org|language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite magazine}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=2013-10-14|title=European World Cup qualifying: Bosnia-Hercegovina reach Brazil|url=https://www.bbc.com/sport/football/24517475|access-date=2024-06-17|work=BBC Sport|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2013/10/15/sport/world-cup-football-brazil/index.html|title=World Cup joy for Bosnia as fairytale ending comes true|date=2013-10-15|website=CNN|language=en|access-date=2024-06-17}}&lt;/ref&gt; Uspjeli su završiti na trećem mjestu u grupi u kojoj su bili [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]], [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]] i [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]]. Prvu utakmicu izgubili su protiv Argentine 2:1, gdje je prvi gol u historiji zabio [[Vedad Ibišević]].&lt;ref&gt;{{Cite news|date=30 December 2014|title=BiH će 2014. godinu pamtiti po historijskom nastupu na Svjetskom prvenstvu|url=https://reprezentacija.ba/18177-bih-ce-2014-godinu-pamtiti-po-historijskom-nastupu-na-svjetskom-prvenstvu|archive-url=https://web.archive.org/web/20150108082853/http://reprezentacija.ba/18177-bih-ce-2014-godinu-pamtiti-po-historijskom-nastupu-na-svjetskom-prvenstvu|archive-date=8 January 2015|access-date=31 December 2014|work=reprezentacija.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt; Drugu utakmicu ih je pobijedila Nigerija rezultatom 1-0, koju je pratila kontroverza nakon pogrešno poništenog gola [[Edin Džeko|Edina Džeke]] u prvom poluvremenu.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=22 June 2014|title=Tuga među reprezentativcima BiH: Poništen nam je čist gol, oprostiti se časno od SP|url=https://reprezentacija.ba/10452-tuga-medu-reprezentativcima-bih-ponisten-nam-je-cist-gol-oprostiti-se-casno-od-sp|archive-url=https://web.archive.org/web/20140629065010/http://reprezentacija.ba/10452-tuga-medu-reprezentativcima-bih-ponisten-nam-je-cist-gol-oprostiti-se-casno-od-sp|archive-date=29 June 2014|access-date=22 June 2014|work=reprezentacija.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt; Posljednju utakmicu i prvu pobjedu na velikom turniru ostvarili su protiv Irana rezultatom 3–1.{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}}{{Football squad on pitch|align=right|GK=[[Asmir Begović|Begović]]|RB=[[Mensur Mujdža|Mujdža]]|RCB=[[Ermin Bičakčić|Bičakčić]]|LCB=[[Emir Spahić|Spahić]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])|LB=[[Sead Kolašinac|Kolašinac]]|RCM=[[Muhamed Bešić|Bešić]]|LCM=[[Miralem Pjanić|Pjanić]]|AM=[[Zvjezdan Misimović|Misimović]]|RW=[[Izet Hajrović|Hajrović]]|LW=[[Senad Lulić|Lulić]]|CF=[[Edin Džeko|Džeko]]|caption=Početna postava Bosne i Hercegovine na njihovoj prvoj utakmici na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]].}}U [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa B|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2016]], Bosna i Hercegovina je završila na trećem mjestu, iza [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i [[Nogometna reprezentacija Velsa|Velsa]]. Nakon lošeg početka kvalifikacija, iznenađujućim porazom od 2-1 kod kuće od [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipra]] i osvojenih samo dva boda u četiri utakmice, [[Safet Sušić]] je smijenjen, a zamijenio ga je [[Mehmed Baždarević]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/0253-0d7f85b64479-83a33d29f5db-1000--susic-tenure-ends-with-bosnia-and-herzegovina/|work=[[UEFA]]|last=Fuad Krvavac|title=Sušić tenure ends with Bosnia and Herzegovina|date=17 November 2014|access-date=17 November 2014|location=Sarajevo|archive-date=29 December 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141229145504/http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/news/newsid=2183916.html#safet+susic+tenure+ends+with+bosnia+herzegovina}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.goal.com/en-us/news/1956/europe/2014/11/17/6242561/susic-sacked-by-bosnia-herzegovina|work=goal.com|last=Jack Davies|title=Susic sacked by Bosnia-Herzegovina|date=17 November 2014|access-date=17 November 2014|archive-date=20 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141120060821/http://www.goal.com/en-us/news/1956/europe/2014/11/17/6242561/susic-sacked-by-bosnia-herzegovina}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://uk.reuters.com/article/uk-soccer-bosnia-susic-idUKKCN0J124220141117|work=uk.reuters.com|last=Maja Zuvela|title=Bosnia sack coach Susic after Israel fiasco|date=17 November 2014|access-date=17 November 2014|archive-date=5 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305203228/http://uk.reuters.com/article/uk-soccer-bosnia-susic-idUKKCN0J124220141117}}&lt;/ref&gt;

Nakon sporog početka, igra reprezentacije se dramatično poboljšala, sa pet pobjeda u preostalih šest utakmica, uključujući pobjede nad Velsom i [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izraelom,]] uz tri utakmice bez primljenog gola. Međutim, na kraju se nisu uspjeli kvalifikovati nakon [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - baraž|dvomeča baraža]] sa [[Nogometna reprezentacija Irske|Republikom Irskom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/competitions/Draws/02/26/73/74/2267374_DOWNLOAD.pdf|title=Fixture List – Centralised friendlies|date=28 July 2017|publisher=[[UEFA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170908053009/http://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/competitions/Draws/02/26/73/74/2267374_DOWNLOAD.pdf|archive-date=8 September 2017|url-status=live|access-date=5 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/0253-0d80bcc85fde-b0beb05a59fb-1000--walters-double-takes-ireland-to-uefa-euro-2016/|last=uefa.com|title=Walters double takes Ireland to UEFA EURO 2016|date=16 November 2015|access-date=16 November 2015|archive-date=17 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117200245/http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000447/match=2018082/postmatch/report/index.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://au.eurosport.com/football/euro-qualification/2016/jon-walters-double-sends-jubilant-ireland-to-finals_sto4991451/story.shtml|last=eurosport.com|title=Walters strikes twice to send jubilant Ireland to Euro 2016|date=16 November 2015|access-date=16 November 2015}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina nije uspjela da se plasira na dva uzastopna Svjetska prvenstva nakon što se nije uspjela [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|kvalifikovati]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018]].

Reprezentacija je osvojila svoju grupu [[UEFA Liga nacija 2018/2019 – liga B|UEFA Lige nacija 2018/2019]] i osigurala mjesto [[UEFA Liga nacija 2020 - baraž|u baražu]] za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020]]. Ipak, završili su na četvrtom mjestu u svojoj [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 – grupa J|kvalifikacijskoj grupi]] sa selektorom [[Robert Prosinečki|Robertom Prosinečkim]], propustivši direktne kvalifikacije i ušavši u baraž,&lt;ref&gt;{{Cite magazine}}&lt;/ref&gt; a s novim selektorom [[Dušan Bajević|Dušanom Bajevićem]], na kraju su propustili još jedno Evropsko prvenstvo nakon što su izgubili od [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverne Irske]] na jedanaestercima.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Sterling|first=Mark|title=Northern Ireland beat Bosnia on penalties|url=https://www.bbc.com/sport/football/51955715|access-date=2024-04-26|work=BBC Sport|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Završili su na posljednjem mjestu Grupe 1 u [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A|UEFA Ligi nacija A 2020/2021]], čime su ispali u [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B|UEFA Ligu nacija B 2022/2023]].

Nakon nekoliko godina razočaranja, [[Bugarska|Bugarin]] [[Ivajlo Petev]] imenovan je za novog selektora reprezentacije Bosne i Hercegovine, što je prvi put da selektor Bosne i Hercegovine nije iz država [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.barrons.com/news/bulgarian-petev-takes-over-as-bosnia-coach-01611249005|title=Bulgarian Petev Takes Over As Bosnia Coach|website=Barron's|language=en-US|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj sezoni pod Petevom, Bosna i Hercegovina je izvučena u grupu sa prvacima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskog prvenstva 2018,]] [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]], i održala je šanse za kvalifikacije do posljednje dvije utakmice; na kraju se nije uspjela kvalificirati za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022]]. Također je predvodio tim do osvajanja Grupe 3 [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B|Lige nacija B UEFA-e 2022/2023]], čime su osigurali plasman u [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A|Ligu nacija A UEFA-e 2024-25]] i osigurali mjesto u doigravanju za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2024.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://terrikon.com/en/posts/413878|title=Nations League: Bosnia is promoted to Division A|website=Football Livescore, standings, results|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; Doživjeli su razočaranje u svojoj [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|kvalifikacijskoj grupi za Evropsko prvenstvo]] u kojoj su tri selektora: [[Faruk Hadžibegić]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://apnews.com/article/sports-fifa-world-cup-bosnia-and-herzegovina-433117ed496de2b45569becd345f3fd8|title=Faruk Hadzibegic returns as Bosnia coach|date=2023-01-04|website=AP News|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://apnews.com/article/bosnia-faruk-hadzibegic-6b486ad463db38744237f01c10bbfa27|title=Bosnia-Herzegovina coach out after 4 games in charge of the national soccer team|date=2023-06-23|website=AP News|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; [[Meho Kodro]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevotimes.com/meho-kodro-is-the-new-coach-of-the-bih-national-football-team/|title=Meho Kodro is the new Coach of the BiH National Football Team|date=2023-08-03|website=Sarajevo Times|language=en-US|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.nogomania.com/read/Former-Bosnia-and-Herzegovina-coach-Meho-Kodro-I-was-dismissed-without-any-arguments-or-criteria|title=Former Bosnia and Herzegovina coach Meho Kodro: 'I was dismissed without any arguments or criteria'|website=Nogomania|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; i [[Savo Milošević]] ostvarili samo po jednu pobjedu za ukupno 9 bodova i ušli u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 - baraž|baraž]]. Izgubili su od [[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]] rezultatom 2-1, te se nisu uspjeli kvalificirati za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eurosport.com/football/euro/2024/euro-2024-ukraine-stage-dramatic-comeback-against-bosnia-herzegovina-to-edge-closer-to-qualification_sto10072460/story.shtml|title=Euro 2024: Ukraine stage dramatic comeback against Bosnia and Herzegovina to edge closer to qualification|date=2024-03-21|website=Eurosport|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt;

Pod vodstvom svog novog selektora, bivšeg kapitena reprezentacije [[Sergej Barbarez|Sergeja Barbareza]], Bosna i Hercegovina je vrlo dobro igrala u svojoj [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026 (UEFA) - grupa H|kvalifikacijskoj grupi za Svjetsko prvenstvo 2026]]. Nakon pobjede nad [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunijom]] kod kuće 15. novembra,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1006817/zmajevi-slavili-nakon-preokreta-u-zenici-i-osigurali-minimalno-baraz-za-direktan-plasman-na-sp-potrebna-pobjeda-u-becu|title=Zmajevi slavili nakon preokreta u Zenici i osigurali minimalno baraž: Za direktan plasman na SP potrebna pobjeda u Beču|work=avaz.ba|date=15 November 2025|access-date=16 November 2025|language=bs}}&lt;/ref&gt; Barbarezova ekipa je morala pobijediti [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austriju]] tri dana kasnije u posljednjoj utakmici grupe kako bi se direktno kvalifikovala za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo]]. Uprkos vodstvu od 1:0 do 77. minute, utakmica je završena neriješeno. Kao rezultat toga, Barbarezova ekipa je završila druga u grupi, dva boda iza Austrije, osiguravši mjesto u [[Kvalifkacije za Svjetsko prvenstvo 2026 (UEFA) – baraž|baražu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/navijaci-bih-okupirali-bec/|title=Tok susreta Austrija 1-1 BiH: Zmajevi ostali bez plasmana na Svjetsko prvenstvo|last=Esmir Kunić|date=18 November 2025|publisher=[[N1 (TV channel)|N1]]|language=bs|access-date=18 November 2025}}&lt;/ref&gt; U doigravanju su pobijedili i [[Nogometna reprezentacija Velsa|Vels]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italiju]] na jedanaestercima, kvalifikujući se drugi put na Svjetsko prvenstvo.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-4-1-on-pens-hosts-win-2026/|title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-1 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out|date=31 March 2026|publisher=UEFA}}&lt;/ref&gt;

== Slika ekipe ==
=== Nadimak ===
Popularni nadimak svih bosanskohercegovačkih sportskih reprezentacija je ''Zmajevi'', koji je popularizirao sportski TV komentator [[Mustafa Mijajlović]] tokom kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] između [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i Bosne i Hercegovine (2-4) 28. marta 2009.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|title=BH Zmajevi|url=http://www.bhdragons.com/|publisher=bhdragons.com|access-date=19. 1. 2014|location=USA|format=website}}&lt;/ref&gt; Općenito se slažu među sportskim navijačima iz Bosne i Hercegovine da ovaj nadimak ima historijski kontekst, jer se smatra aluzijom na poznatog bosanskohercegovačkog vojskovođe [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetan Gradaščevića]], koji se borio za [[Pokret za autonomiju Bosne|autonomiju Bosne]] i koji je bio poznat kao &quot;Zmaj od Bosne&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U domaćim i stranim medijima, ponekad se nazivaju ''Zlatni ljiljani'', što je bio originalni nadimak koji su navijači dali svim nacionalnim reprezentacijama zemlje nakon nezavisnosti, a odnosio se na tadašnje [[Simboli Republike Bosne i Hercegovine|službene državne simbole]] (zastavu i grb), koji su se sami odnosili na ''[[Ljiljan (simbol)|Fleur-de-lis]]'', historijski državni simbol koji se nalazio na grbu vladajuće bosanske srednjovjekovne [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]].&lt;ref name=&quot;Zlatni ljiljani&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|title=Golden Lilies blossoming|date=9. 4. 2009|publisher=FIFA.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708205510/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|archive-date=8. 7. 2014|url-status=dead|access-date=10. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;

=== Stadioni ===
Trenutno, nogometna repreznetacija koristi [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]] kao svoj domaći teren,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|title=Na današnji dan 1972. otvoren je stadion Bilino Polje|website=sportsport.ba|date=4. 10. 2013|access-date=5. 10. 2013|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215517/https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|title=Zenica dobija moderan stadion|website=sportsport.ba|date=18. 11. 2011|access-date=19. 11. 2011|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015220758/https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|title=Počela ugradnja grijača na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=20. 7. 2012|access-date=23. 7. 2012|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015221847/https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|title=Postavljena trava na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=10. 8. 2012|access-date=12. 8. 2012|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207235033/https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|title=Rekonstrukcija Bilinog Polja: Novi reflektori, veće svlačionice...|website=reprezentacija.ba|date=21. 8. 2014|access-date=22. 8. 2014|language=bs|archive-date=25. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625105511/http://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|title=Bilino Polje dobija novi semafor|website=nezavisne.com|date=14. 8. 2015|access-date=16. 8. 2015|language=bs|archive-date=20. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150820055059/http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju|title=Započeti novi radovi: Bilino polje prolazi kroz još jednu rekonstrukciju|website=scsport.ba|date=27. 9. 2019|access-date=29. 9. 2019|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215537/https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koji je od 2025. službeno postao nacionalni stadion Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/saopstenja-za-javnost/u-zenici-potpisan-sporazum-o-izgradnji-nacionalnog-stadiona/|title=U Zenici potpisan Sporazum o izgradnji nacionalnog stadiona|date=7. 6. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=20. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Ostale stadione koje je reprezentacija koristila su: [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase]], [[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Stadion pod Borićima|pod Borićima]] i [[Gradski stadion Tušanj]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|title=Večeras historijska utakmica na Koševu|website=klix.ba|date=10. 10. 2003|access-date=10. 10. 2003|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215544/https://www.klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|title=Od ruševine do novog doma reprezentacije BiH|website=sportsport.ba|date=5. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215738/https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|title=BiH dočekuje Belgiju na Grbavici!|website=oslobodjenje.ba|date=4. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=9. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171009161238/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|title=Misimović: Krajem maja počinje rekonstrukcija travnjaka, Grbavica će biti u rangu Wembleyja|website=klix.ba|date=29. 3. 2018|access-date=30. 3. 2018|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207045642/https://www.klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Reprezentacija također koristi [[Trening-centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] u [[Zenica|Zenici]] za pripreme pred utakmicu. Trening centar otvoren je 2013. u saradnji sa [[UEFA]]-om.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|website=klix.ba|date=2. 9. 2013|access-date=3. 9. 2013|language=bs|archive-date=4. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130904205527/http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Osim njega, korišten je i [[Trening-centar Butmir]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je čak odigrana i utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|reprezentacije Kuvajta]].&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bosna i Hercegovina - Njemačka (11.10.2024) 2.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]]}}}}|alt=Stadion &quot;Bilino polje&quot;
Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]]}}}}|alt=Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;
Datoteka:Stadion Grbavica July 2022.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]}}}}|alt=Stadion Grbavica
Datoteka:TZstadium.png|{{Center|{{Malo|[[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]]}}}}|alt=Gradski stadion Tušanj
Datoteka:Bosnia and Herzegovina FA Training Centre.jpg|{{Center|{{Malo|[[Trening-centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine|Trening-centar N/FSBiH]]}}}}|alt=Trening-centar N/FSBiH
&lt;/gallery&gt;

=== Navijači ===
{{Također pogledajte|BHFanaticos}}
Veliki broj navijača reprezentacije, osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi iz [[Sjeverna Evropa|sjeverne]] i [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a neki čak i iz [[Australija|Australije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.facebook.com/photo.php?fbid=10200860690708653&amp;set=a.10200860689108613.1073741830.1505911272&amp;type=3&amp;theater|title=Bosnian fans from Australia (Bosnia–Greece 3:1)|date=22. 3. 2013|publisher=facebook.com|access-date=22. 3. 2013|author=Albin I.}}&lt;/ref&gt; Većina ovih navijača su članovi grupa [[BHFanaticos]], [[BH Hooligans]], [[Belaj Boys]], [[BHLegion]], [[Armija Zmajeva]] i [[Ljuti Krajišnici]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|title=Bosnia Fans Make the Most of Being Stuck on a Bridge|date=28. 3. 2013|publisher=sportige.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130331025456/http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|archive-date=31. 3. 2013|url-status=live|access-date=28. 3. 2013|author=Vic}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|title=BHLegion fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325002840/http://zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|title=BHFanaticos fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325104111/http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/formirana-navijacka-grupa-bh-hooligans-pratit-ce-utakmice-reprezentacija-bih/251101122|title=Formirana navijačka grupa BH Hooligans, pratit će utakmice reprezentacija BiH|website=Klix.ba|language=hr|access-date=20. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]], na [[Stadion &quot;Ullevål&quot;|stadionu Ullevål]] u [[Oslo|Oslu]] 24. marta 2007. bosanskohercegovački navijači izazvali su sat vremena kašnjenja zbog neviđene količine baklji koje su bačene na teren u znak protesta protiv korupcije u (sada bivšem) [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5G8SZ8Cr0xI|title=Bosnian supporters–protest including pyro (Norway Bosnia)|date=24. 3. 2007|work=YouTube|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/5G8SZ8Cr0xI|archive-date=7. 11. 2021|url-status=live|access-date=27. 3. 2006|author=Rosenborg Trondheim}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; Dana 1. juna 2008.  bivši igrači Bosne i Hercegovine [[Meho Kodro]] i [[Elvir Bolić]] organizovali su prijateljsku humanitarnu utakmicu u Sarajevu pod nazivom &quot;Kodro, Bola i prijatelji&quot; između bivših bosanskohercegovačkih nogometnih legendi, kako bi dobili podršku i stavili do znanja da je vrijeme za promjene u Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|work=SportSport.ba|author=Brza zmija|title=Fotogalerija: Kodro, Bola i prijatelji|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093648/http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Utakmica je organizovana da počne u isto vrijeme kada se reprezentacija Bosne i Hercegovine suočila sa [[Azerbejdžan]]&lt;nowiki/&gt;om u prijateljskoj utakmici u Zenici. U Sarajevu je bilo 15.000 gledalaca, dok je u Zenici bilo samo oko 50.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|work=SportSport.ba|author=Statler|title=BiH–Azerbejdzan|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093929/http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Utakmicu u Sarajevu organizirala je [[Federalna televizija|Federalna TV]], koja je humanitarnu utakmicu prenosila uživo. Značajan broj bosanskohercegovačkih reprezentativaca učestvovao je u utakmici,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|title=Svi na Kosevo–Spasimo bh fudbal|date=25. 5. 2008|work=SportSport.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093802/http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|archive-date=7. 10. 2011|url-status=live|access-date=25. 5. 2008|author=I. Babic}}&lt;/ref&gt; koja je završila rezultatom 11-9 u korist Kodrine ekipe.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|work=SportSport.ba|author=Statler|title=Live–Spektakl na Kosevu|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231210/http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Dresovi ===
Tradicionalne boje dresa Bosne i Hercegovine su plava i bijela, preuzete sa zastave zemlje. Dok su trenutni domaći dresovi pretežno plavi, a gostujući dresovi pretežno bijeli, ova shema boja je prvobitno korištena obrnutim redoslijedom, zbog činjenice da je [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|zastava]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], koja se koristila prije [[Zastava Bosne i Hercegovine|trenutne]], bila pretežno bijela.{{Commons|Bosnia and Herzegovina national football team kits|Dresovi nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
Dresove reprezentacije trenutno proizvodi [[Kelme]], [[Španija|španska]] kompanija sportske odjeće.&lt;ref name=&quot;KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH|website=nfsbih.ba|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|language=bs|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311142807/https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Generalni sponzor ekipe je [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija|title=&quot;A&quot; Reprezentacija|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523204837/https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/|archive-date=23. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Tim također sponzoriraju [[Coca-Cola]], [[ASA Central osiguranje|ASA]] [[ASA Central osiguranje|Central Osiguranje]] i [[Privredna banka Sarajevo]].

Tabla historije proizvođača dresova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine:
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: left&quot;
|-
!Period
!Proizvođač
!Ref.
|-
|1996–1999
|{{ZD|Belgija}} [[Patrick]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot;&gt;{{cite web|url=http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|title=Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa|date=21. 12. 2013|work=bhdragons.com|access-date=21. 12. 2013|author=bhdragons.com|archive-date=19. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319171547/http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1999–2000
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2000–2005
|{{ZD|Njemačka}} [[Reusch]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2005–2014
|{{ZD|Italija}} [[Legea]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2014–2023
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|title=adidas postao partner Bosne i Hercegovina pred 2014 FIFA Svjetsko prvenstvo Brazil™|date=21. 3. 2014|work=adidas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322090332/http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|archive-date=22. 3. 2014|url-status=dead|access-date=21. 3. 2014|author=adidas.com}}&lt;/ref&gt;
|-
|od 2023.
|{{ZD|ŠPA}} [[Kelme]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=Kelme novi tehnički sponzor NS/FS BiH|date=11. 3. 2023|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=16. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
|}

==== Domaći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_left|pattern_b=_bos98h|pattern_ra=_right|pattern_sh=_shorts|pattern_so=_socks|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=1998–1999.}}
|}
{|
|{{Football kit|pattern_la=_golden_stripes2|pattern_b=_collarblue|pattern_ra=_golden_stripes2|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia11h|pattern_b=_bosnia11h|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinborderonwhite|pattern_b=_bos11h|pattern_ra=_thinborderonwhite|pattern_sh=_colchester0809t|leftarm=0000FF|body=FFFFFF|rightarm=0000FF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea_2013|pattern_b=_bosna_home_legea_2013|pattern_ra=_bosna_legea_2013|pattern_sh=_bosna_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_aw_legea_2013|pattern_b=_bih_ho_legea_2013|pattern_ra=_bih_aw_legea_2013|pattern_sh=_bih_aw_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415a|pattern_b=_bah1415a|pattern_ra=_bah1415a|pattern_sh=_bah1415a|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000BB|body=0000BB|rightarm=0000BB|shorts=0000BB|socks=0000BB|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16h|pattern_b=_bosherz16home|pattern_ra=_bosherz16h|pattern_sh=_bosherz16h|pattern_so=_bosherz16h|leftarm=002CE7|body=002CE7|rightarm=002CE7|shorts=002CE7|socks=002CE7|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia1819h|pattern_b=_bosnia1819h|pattern_ra=_bosnia1819h|pattern_sh=_bosnia1819h|pattern_so=_bosnia1819h|leftarm=1D2541|body=1D2541|rightarm=1D2541|shorts=1D2541|socks=1D2541|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20rbw|pattern_b=_adidascondivo20rbw|pattern_ra=_adidascondivo20rbw|pattern_sh=_adidascondivo20rbw|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22rbw|pattern_b=_adidascondivo22rbw|pattern_ra=_adidascondivo22rbw|pattern_sh=_adidascondivo22rbw|pattern_so=_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22h|pattern_b=_bos22h|pattern_ra=_bos22h|pattern_sh=_bos22h|pattern_so=_bos22h|leftarm=142A56|body=142A56|rightarm=142A56|shorts=142A56|socks=142A56|title=2022.&lt;br/&gt;(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmewhite|pattern_b=_bih23H|pattern_ra=_kelmewhite|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=0000ff|body=0000ff|rightarm=0000ff|shorts=0000fF|socks=0000fF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23h|pattern_b=_bih23h|pattern_ra=_bih23h|pattern_sh=_bih23h|pattern_so=|leftarm=003FBF|body=003FBF|rightarm=003FBF|shorts=003FBF|socks=003FBF|title=2023–2026.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih26|pattern_b=_bih26h|pattern_ra=_bih26|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=001B76|body=001B76|rightarm=001B76|shorts=001B76|socks=001B76|title=2026–}}
|}

==== Gostujući ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whitesmalllower|pattern_b=_manutdh|pattern_ra=_whitesmalllower|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=FFD600|socks=0000FF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_BiH_Away|pattern_ra=|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinwhiteborder|pattern_b=_bos11a|pattern_ra=_thinwhiteborder|pattern_sh=_colchester0809h|pattern_so=|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea3_2013|pattern_b=_bosna_away_legea2_2013|pattern_ra=_bosna_legea3_2013|pattern_sh=_bosna_legea2_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_ho_legea_2013|pattern_b=_bih_aw_legea_2013|pattern_ra=_bih_ho_legea_2013|pattern_sh=_bih_ho_legea_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415h|pattern_b=_bah1415h|pattern_ra=_bah1415h|pattern_sh=_bah1415h|pattern_so=_bah1415a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16a|pattern_b=_bosherz16away|pattern_ra=_bosherz16a|pattern_sh=_bosherz16a|pattern_so=_bosherz16a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_lcfc1819t|pattern_ra=|pattern_sh=_lcfc1819t|pattern_so=_3 stripes on white|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=0101E8|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20wb|pattern_b=_adidascondivo20wb|pattern_ra=_adidascondivo20wb|pattern_sh=_adidascondivo20wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22wb|pattern_b=_adidascondivo22wb|pattern_ra=_adidascondivo22wb|pattern_sh=_adidascondivo22wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22a|pattern_b=_bos22a|pattern_ra=_bos22a|pattern_sh=_bos22a|pattern_so=_bos22a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.&lt;br/&gt;(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmeblue|pattern_b=_bih23A|pattern_ra=_kelmeblue|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23a|pattern_b=_bih23a|pattern_ra=_bih23a|pattern_sh=_bih23a|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023–2026.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih26|pattern_b=_bih26a|pattern_ra=_bih26|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2026–}}
|}

==== Treći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whiteborder|pattern_b=_bluecollarsimple|pattern_ra=_whiteborder|leftarm=FFD600|body=FFD600|rightarm=FFD600|shorts=FFFFFF|socks=FFD600|title=2008–2009.}}
|}

== Rezultati ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020)}}

===2025.===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
| datum      = 21. mart
| vrijeme    = 20:45
| tim1       = {{NOG-D|RUM}}
| rezultat   = 0–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
| golovi2    =
*[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}}
| stadion    = [[Arena Națională]]
| lokacija   = [[Bukurešt]], Rumunija
| gledalaca  = 49.413
| sudac      = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 24. mart
| vrijeme    = 20:45
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 2–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/
| tim2       = {{NOG|KIP}}
| golovi1    =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}}
*[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}}
| golovi2    =
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 7.464
| sudac      = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 7. juni
| vrijeme    = 15:00
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–0
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/
| tim2       = {{NOG|SMR}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}}
| golovi2    =
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.828
| sudac      = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]]
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica]]
| datum      = 10. juni
| vrijeme    = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|SVN}}
| rezultat   = 2–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}}
*[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}}
| golovi2    =
| stadion    = [[Stadion Z'dežele]]
| lokacija   = [[Celje]], Slovenija
| gledalaca  = 12.073
| sudac      = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 6. septembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|SMR}}
| rezultat   = 0–6
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
| golovi2    =
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}}
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}}
*[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}}
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}}
*[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}}
| stadion    = [[Stadion San Marino]]
| lokacija   = [[Serravalle]], San Marino
| gledalaca  = 2.740
| sudac      = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 9. septembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–2
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/
| tim2       = {{NOG|AUT}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}}
| golovi2    = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}}
*[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.700
| sudac      = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 9. oktobar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|KIP}}
| rezultat   = 2–2
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}}
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}}
| golovi2    =
*[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}}
*[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}}
| stadion    = [[AEK Arena]]
| lokacija   = [[Larnaka]], Kipar
| gledalaca  = 2.355
| sudac      = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica]]
| datum      = 12. oktobar
| vrijeme    = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|MLT}}
| rezultat   = 1–4
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}}
| golovi2    =
*[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}}
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}}
*[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}}
| stadion    = [[Stadion Ta' Qali]]
| lokacija   = [[Ta' Qali]], Malta
| gledalaca  =
| sudac      = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 15. novembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 3–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/
| tim2       = {{NOG|RUM}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}}
*[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}}
| golovi2    =
*[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.459
| sudac      = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 18. novembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|AUT}}
| rezultat   =1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}}
| golovi2    =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Ernst Happel&quot;]]
| lokacija   = [[Beč]], Austrija
| gledalaca  =
| sudac      = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
| ishod      = N
}}

=== 2026. ===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]]
| datum      = 26. mart
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|WAL}}
| rezultat   = 1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    = 
*[[Daniel James (nogometaš)|D. James]] {{gol|51}} 
| golovi2    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}}
| jedanaesterci1    = 
*[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Wilson]] {{pengol}} 
*[[Mark Harris (velški nogometaš)|Harris]] {{pengol}} 
*[[Brennan Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}} 
*[[Neco Williams|Williams]] {{penpromašaj}} 
| jedanaesterci2    = 
*{{penpromašaj}} [[Ermedin Demirović|Demirović]] 
*{{pengol}} [[Haris Tabaković|Tabaković]] 
*{{pengol}} [[Ivan Bašić|Bašić]] 
*{{pengol}} [[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]]
*{{pengol}} [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]]
| jedanaesterci = 2–4
| stadion    = [[Stadion &quot;Cardiff City&quot;]]
| lokacija   = [[Cardiff]], Vels
| gledalaca  = 32.487
| sudac      = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]]
| datum      = 31. mart
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/
| tim2       = {{NOG|ITA}}
| golovi1    = *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|79}}
| golovi2    = *[[Moise Kean|Kean]] {{gol|15}}
| jedanaesterci1    = 
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{pengol}} 
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{pengol}} 
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{pengol}} 
*[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{pengol}} 
| jedanaesterci2    = 
*{{penpromašaj}} [[Pio Esposito|Esposito]]
*{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]]
*{{penpromašaj}} [[Bryan Cristante|Cristante]]
| jedanaesterci = 4–1
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 9.500 &lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/EURO/2026/2047082_FR.pdf |title=Full Time Report KO Play-offs – Bosnia and Herzegovina v Italy |publisher=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
| sudac      = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum      = 29. maj
| vrijeme    = {{UTZ|20:30|+2}}
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 0–0
| tim2       = {{NOG|SMK}}
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2048309--bosnia-and-herzegovina-vs-north-macedonia/
| golovi1    =
| golovi2    =
| lokacija   = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| stadion    = [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]]
| gledalaca  = 28.961
| sudac      = [[Rade Obrenović]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Panama|Panama – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum      = 6. juni
| vrijeme    = {{UTZ|14:00|−5}}
| tim1       = {{NOG-D|PAN}}
| rezultat   = 1–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/cesdwwnxbc5fmajgroc0hqzy2/dezv8l0fzgcxtejl0dwmy1gyc/2m1wojm5bt709wu4kugtytxqs/9xhggrpjt1ekjbsxslvrprhg4
| golovi1    = *[[Jiovany Ramos|Ramos]] {{gol|45+2}}
| golovi2    = *[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|24}}
| lokacija   = [[Saint Louis]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Energizer Park]]
| gledalaca  = 20.000
| sudac      = [[Luis Enrique Santander]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kanada|Kanada – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 12. juni
| vrijeme    = {{UTZ|15:00|−4}}
| tim1       = {{NOG-D|CAN}}
| rezultat   = 1–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449
| golovi1    =
*[[Cyle Larin|Larin]] {{goal|78}}
| golovi2    =
*[[Jovo Lukić|Lukić]] {{goal|21}}
| lokacija   = [[Toronto]], Kanada
| stadion    = [[BMO Field]]
| gledalaca  = 43.002
| sudac      = [[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Švicarska – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 18. juni
| vrijeme    = {{UTZ|12:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|SUI}}
| rezultat   = 4–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446
| golovi1    =
*[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74|90}}
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}
*[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen.}}
| golovi2    =
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{goal|90+3}}
| lokacija   = [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[SoFi Stadium]]
| gledalaca  = 70.026
| sudac      = [[João Pinheiro (sudac)|João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Bosna i Hercegovina – Katar]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 24. juni
| vrijeme    = {{UTZ|12:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 3–1
| tim2       = {{NOG|QAT}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448
| golovi1    =
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}
*[[Mahmud Abunada|Abunada]] {{gol|34|a.g.}}
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} 
| golovi2    =
*[[Hassan Al-Haydos|Al-Haydos]] {{goal|42}}
| lokacija   = [[Seattle]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Lumen Field]]
| gledalaca  = 66.925
| sudac      = [[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjedinjene Američke Države|SAD – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|Svjetsko prvenstvo 2026 – nokaut-faza]]
| datum      = 1. juli
| vrijeme    = {{UTZ|17:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|USA|ime=SAD}}
| rezultat   = 2–0
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524
| golovi1    =
| golovi2    = 
*[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|45}}
*[[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|82}}
| lokacija   = [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Levi's stadion]]
| gledalaca  = 68.827
| sudac      = [[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 25. septembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2048013/
| tim1       = {{NOG-D|POL}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Nacionalni stadion (Varšava)|stadion Narodowy]]
| lokacija   = [[Varšava]], Poljska
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 28. septembar
| vrijeme    = {{UTZ|21:45|+3}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047984/
| tim1       = {{NOG-D|ROU}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Arena Națională]]
| lokacija   = [[Bukurešt]], Rumunija
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Bosna i Hercegovina – Švedska]]
| datum      = 2. oktobar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047964/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|SWE}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]]
| datum      = 5. oktobar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047939/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|POL}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Švedska – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 14. novembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+1}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| report     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047890/
| tim1       = {{NOG-D|SWE}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Nationalarenan]]
| lokacija   = [[Solna]], Švedska
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
| datum      = 17. novembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+1}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| report     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047917/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|ROU}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}


== Stručni štab ==
[[Datoteka:Sergej Barbarez 04 (cropped).jpg|thumb|upright=0.8|[[Sergej Barbarez]], trenutni selektor reprezentacije.]]
=== Trenutni stručni štab ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=150| Pozicija
! width=200| Ime i prezime
|-
| Selektor
| {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | Pomoćnici
| {{ZD|BIH}} [[Zlatan Bajramović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Mirko Hrgović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Ninoslav Milenković]]
|-
| Trener golmana
| {{ZD|BIH}} [[Kenan Hasagić]]
|-
| Kondicioni trener
| {{ZD|BIH}} Marko Čavka
|-
|
| {{ZD|BIH}} Siniša Mrkobrada
|-
| Skauti
| {{ZD|BIH}} [[Saša Papac]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Video analitičari
| {{ZD|FIN}} [[Rasmus Jansson]]
|-
| {{ZD|SRB}} Jasmin Kolašinac
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Doktori
| {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović
|-
| {{ZD|BIH}} Reuf Karabeg
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Fizoterapeuti
| {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić
|-
| {{ZD|BIH}} Radomir Ćosović
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Menadžment
| {{ZD|BIH}} Fuad Kečo
|-
| {{ZD|BIH}} Adem Đipa
|-
| Tehnički direktor
| {{ZD|BIH}} [[Emir Spahić]]
|-
| Sekretar
| {{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]]
|}

=== Statistika selektora ===
{{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (statistika)}}


== Trenutni sastav ==
{{Dodatne informacije|Spisak igrača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
Igrači koji su pozvani za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sergej Barbarez odabrao igrače za Svjetsko prvenstvo |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-odabrao-igrace-za-svjetsko-prvenstvo/ |website=www.nfsbih.ba |access-date=11. 5. 2026 |language=bs |date=11. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;''Ažurirano 1. jula 2026. nakon utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjenih Američkih Država]].''
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#070db5|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Nikola Vasilj]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|12|02|df=yes}}|nastupi=30|golovi=0|klub=''[[Slobodan igrač]]''|klubnac=}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Mladen Jurkas]]|ostalo=|dob={{datum rođenja i godine|2007|10|07|df=yes}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]|klubnac=BIH}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Martin Zlomislić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|08|16|df=yes}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|klubnac=AZE}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Nihad Mujakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|15}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[Gaziantep FK|Gaziantep]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Dennis Hadžikadunić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|7|09}}|nastupi=33|golovi=0|klub=''[[Slobodan igrač]]''|klubnac=}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Tarik Muharemović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|2|28}}|nastupi=17|golovi=1|klub=[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Sead Kolašinac]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|6|20}}|nastupi=69|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=O|ime=[[Amar Dedić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|8|18}}|nastupi=31|golovi=1|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Nikola Katić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|10}}|nastupi=21|golovi=2|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Stjepan Radeljić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|5}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|klubnac=HRV}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=O|ime=[[Arjan Malić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|08|28}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|klubnac=AUT}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Benjamin Tahirović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|3}}|nastupi=32|golovi=2|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Armin Gigović]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|6}}|nastupi=22|golovi=1|klub=[[BSC Young Boys|Young Boys]]|klubnac=ŠVI}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Ivan Bašić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|30}}|nastupi=20|golovi=0|klub=[[FK Astana|Astana]]|klubnac=KAZ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Ivan Šunjić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|9}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=KIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Amar Memić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|20}}|nastupi=17|golovi=1|klub=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|klubnac=ČEŠ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Amir Hadžiahmetović]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|8}}|nastupi=37|golovi=0|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Dženis Burnić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|22}}|nastupi=22|golovi=0|klub=[[Karlsruher SC]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Kerim Alajbegović]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|9|21}}|nastupi=14|golovi=2|klub=[[Bayer 04 Leverkusen]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Esmir Bajraktarević]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|10}}|nastupi=20|golovi=1|klub=[[PSV Eindhoven|PSV]]|klubnac=NIZ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=V|ime=[[Ermin Mahmić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|14}}|nastupi=5|golovi=2|klub=[[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]|klubnac=ČEŠ}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Samed Baždar]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|1|31}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[Real Zaragoza]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Ermedin Demirović]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|25}}|nastupi=44|golovi=4|klub=[[VfB Stuttgart]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Edin Džeko]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|3|17}}|nastupi=151|golovi=73|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE|ostalo={{kapiten}}}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Haris Tabaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|20}}|nastupi=10|golovi=4|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=N|ime=[[Jovo Lukić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|11|28|df=yes}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]|klubnac=RUM}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

== Statistika igrača ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}{{Ažurirano|1. jula 2026.}}&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4. 2. 2023|archive-date=27. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
:''Igrači s '''podebljanim imenima''' idalje su aktivni u reprezentaciji.''

=== Najviše nastupa ===
[[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2177_Edin_Džeko.jpg|desno|mini|256x256piksel|[[Edin Džeko]] je igrač s najviše nastupa u reprezentaciji Bosne i Hercegovine i najbolji strijelac svih vremena.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:160px;&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}}
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:100px;&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Edin Džeko]]'''
|'''151'''
|73
|2007–trenutno
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Miralem Pjanić]]
|'''115'''
|18
|2008–2024.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Emir Spahić]]
|'''94'''
|6
|2003–2018.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Zvjezdan Misimović]]
|'''85'''
|25
|2004–2018.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |[[Vedad Ibišević]]
|'''83'''
|28
|2007–2018.
|-
!7.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Sead Kolašinac]]'''
|'''69'''
|0
|2013–trenutno
|-
!6.
| align=&quot;left&quot; |[[Asmir Begović]]
|'''63'''
|0
|2009–2020.
|-
!8.
| align=&quot;left&quot; |[[Haris Medunjanin]]
|'''60'''
|9
|2009–2018.
|-
!9.
| align=&quot;left&quot; |[[Senad Lulić]]
|'''57'''
|4
|2008–2017.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |10.
| align=&quot;left&quot; |[[Ibrahim Šehić]]
|'''55'''
|0
|2010–2024.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Edin Višća]]
|'''55'''
|10
|2010–2020.
|}

=== Najviše golova ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:160px;&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |Omjer
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:100px;&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Edin Džeko]]''' {{Malo|([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|spisak]])}}
|'''73'''
|151
|{{#expr:73/150 round 2}}
|2007–trenutno
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Vedad Ibišević]]
|'''28'''
|83
|{{#expr:28/83 round 2}}
|2007–2018.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Zvjezdan Misimović]]
|'''25'''
|85
|{{#expr:25/85 round 2}}
|2004–2018.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Elvir Bolić]]
|'''22'''
|51
|{{#expr:22/51 round 2}}
|1996–2006.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |[[Miralem Pjanić]]
|'''18'''
|115
|{{#expr:18/115 round 2}}
|2008–2024.
|-
!6.
| align=&quot;left&quot; |[[Sergej Barbarez]]
|'''17'''
|47
|{{#expr:17/47 round 2}}
|1998–2006.
|-
!7.
| align=&quot;left&quot; |[[Elvir Baljić]]
|'''14'''
|38
|{{#expr:14/38 round 2}}
|1996–2005.
|-
!8.
| align=&quot;left&quot; |[[Zlatan Muslimović]]
|'''12'''
|30
|{{#expr:12/30 round 2}}
|2006–2011.
|-
!9.
| align=&quot;left&quot; |[[Edin Višća]]
|'''10'''
|55
|{{#expr:10/55 round 2}}
|2010–2020.
|-
!10.
| align=&quot;left&quot; |[[Haris Medunjanin]]
|'''9'''
|60
|{{#expr:9/60 round 2}}
|2009–2018.
|}

=== Najviše sačuvanih mreža ===
[[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2176.jpg|desno|mini|255x255piksel|[[Asmir Begović]] je rekorder Bosne i Hercegovine po broju sačuvanih mreža.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; width=&quot;160px&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BSM|Broj sačuvanih mreža}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |Omjer
! class=&quot;unsortable&quot; width=&quot;100px&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |[[Asmir Begović]]
|'''27'''
|63
|{{#expr:27/63 round 2}}
|2009–2020.
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Ibrahim Šehić]]
|'''19'''
|55
|{{#expr:19/55 round 2}}
|2010–2024.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Kenan Hasagić]]
|'''13'''
|44
|{{#expr:13/44 round 2}}
|2002–2011.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Mirsad Dedić]]
|'''8'''
|27
|{{#expr:8/27 round 2}}
|1996–2000.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Nikola Vasilj]]'''
|'''7'''
|30
|{{#expr:7/29 round 2}}
|2021–trenutno
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |6.
| align=&quot;left&quot; |[[Goran Brašnić]]
|'''5'''
|8
|{{#expr:5/8 round 2}}
|2004–2008.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Adnan Gušo]]
|'''5'''
|23
|{{#expr:5/23 round 2}}
|1999–2007.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |8.
| align=&quot;left&quot; |[[Tomislav Piplica]]
|'''4'''
|8
|{{#expr:4/8 round 2}}
|2001–2002.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Almir Tolja]]
|'''4'''
|15
|{{#expr:4/15 round 2}}
|2000–2006.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |10.
| align=&quot;left&quot; |[[Jasmin Burić]]
|'''3'''
|3
|{{#expr:3/3 round 2}}
|2008–2020.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Kenan Pirić]]
|'''3'''
|8
|{{#expr:3/8 round 2}}
|2018–2024
|}

=== Kapiteni ===
{{Ažurirano|1. jula 2026.}}

[[Emir Spahić]] bio je kapiten reprezentacije na prvom učešću na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]. Ovo je spisak kapitena Bosne i Hercegovine koji su imali deset ili više utakmica.

'''Napomena''': Neki od ostalih igrača koji su bili kapiteni uključuju: [[Mehmed Baždarević]] (2) 1996, [[Meho Kodro]] (5) 1997–1998, [[Vlatko Glavaš]] (1) 1997, [[Suvad Katana]] (2) 1998, [[Elvir Bolić]] (6) 1999–2000, [[Bruno Akrapović]] (4) 1999–2003, [[Hasan Salihamidžić]] (1) 2004, [[Zlatan Bajramović]] (1) 2006, [[Džemal Berberović]] (1) 2007, [[Asmir Begović]] (6) 2011–2020, [[Haris Medunjanin]] (4) 2016–2018, [[Vedad Ibišević]] (1) 2017, [[Miralem Pjanić]] (6) 2019–2021, [[Ermin Bičakčić]] (2) 2019–2024, [[Sead Kolašinac]] (5) 2021–2026, [[Ibrahim Šehić]] (3) 2021–2023, [[Siniša Saničanin]] (1) 2021, [[Eldar Ćivić]] (1) 2021, [[Adnan Kovačević]] (1) 2021, [[Ajdin Nukić]] (1) 2021, [[Smail Prevljak]] (1) 2022, [[Rade Krunić]] (1) 2023, [[Gojko Cimirot]] (1) 2023, [[Ermedin Demirović]] (3) 2024–2025, [[Amar Dedić]] (3) 2025.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Igrač
!Period
!{{Tooltip|BUK|Broj utakmica kao kapiten}}
!Napomene
|-
|[[Muhamed Konjić]]
|1995–2002.
|20
|{{Malo|Prvi službeni kapiten reprezentacije.}}
|-
|[[Mirsad Hibić]]
|2000–2003.
|14
|
|-
|[[Sergej Barbarez]]
|2004–2006.
|20
|
|-
|[[Emir Spahić]]
|2006–2014.
|55
|{{Malo|Prvi službeni kapiten tima na velikom turniru ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]]).}}
|-
|[[Zvjezdan Misimović]]
|2007–2012.
|16
|
|-
|[[Edin Džeko]]
|Od 2014.
|80
|
|}

=== Stogodišnji golovi ===
[[Datoteka:Hasan_Salihamidzic_2006.jpg|mini|[[Hasan Salihamidžić]] postigao je prvi gol za Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1996.]]Do 1. jula 2026. Bosna i Hercegovina je postigla 402 gola.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! style=&quot;width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |#
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Datum
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Strijelac
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Protivnik
! style=&quot;width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Rezultat
|-
!1.
|8. oktobar 1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Hasan Salihamidžić]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|CRO}}
| style=&quot;text-align:center;background:#fdd&quot; |1–4
|-
!100.
|4. juni 2005.
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|SMR|1862}}
| style=&quot;text-align:center;background:#dfd&quot; |3–1
|-
!200.
|29. februar 2012.
|[[Vedad Ibišević]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|BRA}}
| style=&quot;text-align:center;background:#fdd&quot; |1–2
|-
!300.
|3. septembar 2017.
|[[Edin Džeko]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|GIB}}
| style=&quot;text-align:center;background:#dfd&quot; |4–0
|-
!400.
|24. juni 2026.
|[[Kerim Alajbegović]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|QAT}}
| style=&quot;text-align:center;background:#dfd&quot; |3–1
|}

== Nastupi na turnirima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}}

=== Evropsko prvenstvo ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}}

=== UEFA Liga nacija ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}

=== Ostali turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Turnir
!Runda
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija na turniru}}
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|MALE}} [[Dunhill kup Malezija 1997.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|9
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|IND}} [[Millennium Super Soccer kup|Millennium Super kup 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|7
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|MALE}} [[Turnir Merdeka 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|7
|style=&quot;background:silver;&quot;|4
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|IRN}} [[LG kup 2001 (Iran)|LG kup 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|2
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|0
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|4
|style=&quot;background:silver;&quot;|6
|-
|style=&quot;text-align: left; background:gold;&quot;|'''{{ZD|JAP}} [[Kirin kup 2016.]]'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''Finale'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1.'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''2'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''0'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''4'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''3'''
|-
!UKUPNO
!1 titula
!1.
!19
!11
!4
!4
!31
!23
|}

== Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}{{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine na FIFA-inoj rang listi}}

== Međusobni rezultati ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}

=== Značajne pobjede ===
[http://www.eloratings.net/Bosnia_Herz.htm Izvor: Rezultati]
*&lt;small&gt;Neslužbene utakmice nisu uključene.&lt;/small&gt;

{| class=&quot;wikitable toccolours collapsible&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;float:left; margin:0.5em;&quot;
|- style=&quot;background:#cadcfb;&quot;
! Datum
! Utakmica
! Lokacija
! Protivnik
! Rezultat
! Napomena
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; |30. novembar 1995.
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; |[[Prijateljska utakmica]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |[[Tirana]], Albanija
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{NOG|ALB}}
| style=&quot;text-align: center;&quot; |'''0'''–2
|Prva službena utakmica.
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; |24. april 1996.
| style=&quot;text-align: center;&quot; |[[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{NOG|ALB}}
| style=&quot;text-align: center;&quot; |'''0'''–0
|Historijska prva neriješena utakmica.
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; |8. oktobar 1996.
| style=&quot;text-align: center;&quot; |[[Bologna]], Italija
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{NOG|CRO}}
| style=&quot;text-align: center;&quot; |'''1'''–4
|Historijski prvi postignuti gol ([[Hasan Salihamidžić]]).
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; |6. novembar 1996.
|[[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
|{{NOG|ITA}}
| style=&quot;text-align: center;&quot; |'''2'''–1
|Historijska prva pobjeda.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. novembar 1996.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Ljubljana]], Slovenija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SLO}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
|Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 19. august 1998.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|FRO}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
|Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2. juni 2007.
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{NOG|TUR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; | '''3'''–2
| Debitantska utakmica za seniorsku reprezentaciju i prvi međunarodni gol [[Edin Džeko|Edina Džeke]].
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10. septembar 2008.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2010 (UEFA) - grupa 5|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{NOG|EST}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; | '''7'''–0
| Najveća pobjeda ikada (bez primljenog gola).
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. oktobar 2009.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Tallinn]], Estonija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|EST}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–0
| Kvalifikacija u prvi baraž ([[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - baraž|Svjetsko prvenstvo 2010]]).
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; |11. oktobar 2011.
| style=&quot;text-align: center;&quot; |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012 - grupa D|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2012.]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |[[Saint-Denis]], Francuska
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{NOG|FRA}}
| style=&quot;text-align: center;&quot; |'''1'''–1
|Kvalifikacija u prvi baraž ([[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012 - baraž||Evropsko prvenstvo 2012]]).
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7. septembar 2012.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Vaduz]], Lihtenštajn
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{NOG|LIE}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; | '''8'''–1
| Najveća pobjeda ikada.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 15. oktobar 2013.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kaunas]], Litvanija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LTU}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
| Pobjeda za kvalifikaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.]]
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; |15. juni 2014.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F|Grupna faza na Svjetskom prvenstvu 2014.]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |[[Rio de Janeiro]], Brazil
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{NOG|ARG}}
| style=&quot;text-align: center;&quot; |'''1'''–2
|Historijski prvi postignuti gol na Svjetskom prvenstvu ([[Vedad Ibišević]]).
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 25. juni 2014.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Salvador, Bahia|Salvador]], Brazil
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{NOG|IRN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; | '''3'''–1
|Historijska prva pobjeda na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]].
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 7. juni 2016.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kirin kup 2016.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Osaka]], Japan
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|JPN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
| Pobjeda u finalu [[Kirin kup 2016.|Kirin kupa 2016.]]
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; |31. mart 2026.
| style=&quot;text-align: center;&quot; |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{NOG|ITA}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''1'''–1&lt;br&gt;{{Malo|('''4'''–1 [[Jedanaesterac|pen.]])}}
|Pobjeda u baražu za kvalifikaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]]
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; |24. juni 2026.
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - grupa B|Grupna faza na Svjetskom prvenstvu 2026.]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |[[Seattle]], Sjedinjene Američke Države
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{NOG|QAT}}
| style=&quot;text-align: center;&quot; |'''3'''–1
|Prolazak u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut fazu]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]
|}
{{clear}}

== Postignuća ==

=== Prijateljska ===
* '''[[Dunhill kup Malezija 1997.|Dunhill kup Malezija]]'''
** Viceprvak (1): [[Dunhill kup Malezija 1997.#Rezultati|1997.]]
* '''[[Millennium Super Soccer kup]]'''
** Viceprvak (1): [[Millennium Super Soccer kup#Rezultati|2001.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|url-status=dead|archive-date=15. 7. 2018|title=Yugoslavia romp to glory|website=telegraphindia.com|publisher=[[The Telegraph (India)|The Telegraph]]|date=25. 1. 2001|access-date=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Turnir Merdeka|Merdeka turnir]]'''
** Viceprvak (1): [[Turnir Merdeka 2001.|2001.]]
* '''[[LG kup (nogomet)|LG kup]]'''
** Viceprvak (1): [[LG kup 2001 (Iran)|2001.]]
* '''[[Kirin kup]]'''
** '''Šampion (1)''': [[Kirin kup 2016.|2016.]]

== Također pogledajte ==
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-18]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]]
* [[Idol nacije (nagrada)|Idol nacije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team}}
* [http://www.nfsbih.ba Zvanična stranica nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]
* [https://www.uefa.com/european-qualifiers/teams/60094--bosnia-and-herzegovina/ Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici UEFA-e
* [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici FIFA-e

{{Evropske nogometne reprezentacije}}
{{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
{{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Nogomet u BiH}}
{{Sastavi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na turnirima}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>8h5rgxvz02hs6eo1zxcayex4u9esq0h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bilećko jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7257</id>
    <revision>
      <id>3904053</id>
      <parentid>3199636</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:23:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1236" sha1="gizqrp5aaug8ggpw0jc6ovl07sds5uz" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Bilecko Jezero.jpg|mini|desno|300px|Pogled na Bilećko jezero]]
'''Bilećko jezero''' na [[Rijeka|rijeci]] [[Trebišnjica|Trebišnjici]] kod [[Bileća|Bileće]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. Površina jezera je oko 33&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, zavisno od vodostaja. Na dnu jezera nalazi se napušteno [[selo]], koje je evakuirano prilikom gradnje [[hidrocentrala|hidrocentrale]]. Najveća dubina Bilećkog jezera je 104 m, a nalazi se na oko 400 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Bogato je raznim vrstama [[riba|ribe]].

== Također pogledajte ==
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bilećko Lake}}
* [http://biztos.com/bileca/ Slike Bilećkog jezera]
* [http://www.ers.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=48&amp;Itemid=79&amp;lang=ba Hidroelektrane na Trebišnjici]
* [http://maps.google.com/maps?f=q&amp;source=s_q&amp;hl=sr&amp;geocode=&amp;q=bile%C4%87ko+jezero&amp;sll=42.785827,18.420639&amp;sspn=0.243396,0.703125&amp;ie=UTF8&amp;hq=&amp;hnear=Bile%C4%87ko+Jezero&amp;ll=42.838213,18.454285&amp;spn=0.24319,0.703125&amp;t=h&amp;z=11&amp;iwloc=A Bilećko jezero na Google maps]

{{stub-geog}}
{{Hidrografija BiH}}
{{Neretva}}

[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bileća]]</text>
      <sha1>gizqrp5aaug8ggpw0jc6ovl07sds5uz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1951.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7629</id>
    <revision>
      <id>3903943</id>
      <parentid>3895949</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T18:52:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Juni */</comment>
      <origin>3903943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15679" sha1="pbh3ulztznbe329qpgdcxezzaa8w2ag" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1951.''' (MCMLI) bila je uobičajena godina koja je počela u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1951. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 951. godina 2. milenija, 51. godina 20. stoljeća i druga godina 1950-ih.

== Događaji ==
* Lutkarski [[film]] ''Pionir i dvojka'' u režiji [[Ljubiša Jocić|Ljubiše Jocića]] nagrađen zlatnom medaljom na festivalu u [[Venecija|Veneciji]] kao najbolji film za [[djeca|djecu]].
* Objavljeni prvi poslijeratni prijevodi [[Jean-Paul Sartre|Sartrea]], [[John Steinbeck|Steinbecka]], [[Arthur Miller|Millera]] i [[Thomasa Mann|Manna]].
* [[Propagandni rat]] protiv “bugi-vugija”: [[ples]] je okarakterisan kao ekscentričan, vulgaran i dekadentan, ali njegovu popularnost kod mladih, koji su hrlili u plesne dvorane niko ne poriče.
* Izložba [[Petar Lubarda|Petra Lubarde]] u [[Beograd]]u označila definitivan raskid sa “objektivnom likovnom umjetnošću”.
* [[Dobrica Ćosić]] objavljuje [[roman]] “Daleko je sunce”. Raskid s prikazivanjem [[partizan]]a kao idejnih monolita.
* Proizvedena prva domaća [[pisaća mašina]]. Ćirilična ili latinična slova zamjenjuju se u roku od trideset sekundi.
* NIN: “Opasnost za našu [[omladina|omladinu]]: u [[Beograd]]u za kratko vrijeme rastureno preko 100.000 primjeraka stripa i petparačke literature.”
* Osnovano preduzeće za proizvodnju crtanih filmova Duga film. Ukinuto [[1952]]. nakon pet uspješnih crtića braće Neugebauer u Disneyevom maniru.
* Nove likovne tendencije: hvatanje priključka sa poslijeratnim avantgardnim tokovima. [[Zagreb]]ačka grupa Exat 51 suprotstavlja socrealističkom konceptu geometrijsku apstrakciju.
* Nestašica novca i hrane u Jugoslaviji usljed suše 1950. i blokade od strane istočnih država (SAD od proljeća do augusta šalju 520.000 tona hrane)
* Osnovan [[Košarkaški klub Bosna]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]]

===Januar===
* [[1. januar]] – U [[Ženeva|Ženevi]]: počeo s radom [[UNHCR]]
* [[4. januar]] – [[Korejski rat]]: [[Kina|kineske]]: i [[Sjeverna Koreja|sjevernokorejske]]: snage ušle u ispražnjeni [[Seul]]
* [[6. januar]] – Sporazum vlada [[FNRJ]]: i [[SAD]]: o davanju pomoći Jugoslaviji prema Zakonu o hitnoj pomoći
* [[7. januar]] – Počeo da izlazi časopis [[NIN]]
* [[14. januar]] – Dekretom snižene cijene hrane i neke druge robe u gradovima [[FNRJ]]
* [[17. januar]] – [[Jugoslavija]] izdala [[dekret]]: kojim je okončano ratno stanje sa [[Austrija|Austrijom]] (diplomatski odnosi obnovljeni [[27. januar]]a)
* [[20. januar]] – [[Lavina|Lavine]] u [[Alpe|Alpima]] odnijele 240 života
* [[27. januar]] – Detoniranjem bombe od jednog kilotona počinju nuklearne probe u [[Nevada|Nevadi]]

===Februar===
* [[1. februar]] – Ukinuta savezna planska komisija, kao i republičke komisije (dio procesa samoupravljanja)
* [[14. februar]] – Trgovački sporazum s Austrijom, koja daje i kredit Jugoslaviji
* [[15. februar]] – Potpisan [[poljsko-sovjetska razmjena teritorija 1951.|poljsko-sovjetski ugovor]] o razmjeni teritorija
* Obnovljena željeznička veza između [[Grčka|Grčke]] i [[JugoslavijaJ|ugoslavije]], prekinuta tokom Drugog svjetskog rata
* [[27. februar]] – Ratifikovan 22. amandman na [[Ustav SAD]], kojim se predsjednici ograničavaju na dva mandata (do [[Franklin Delano Roosevelt|RRoosevelta]] to je bilo tek nepisano pravilo)
* [[28. februar]] – Održana [[8. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]]
* [[februar]] – [[Tito]] izjavio da će [[JNA|jugoslovenska armija]] reagirati ako bi [[Rusi]] ili njihovi sateliti započeli &quot;neprijateljske akcije&quot; protiv Italije, Grčke ili Njemačke
* Hrvatski premijer [[Vladimir Bakarić]] traži da se posveti veća pažnja pravima građana, tokom diskusije o novim Krivičnom zakonu u Saveznoj skupštini
* Britanski ''[[Ferranti Mark 1]]'', prvi komercijalni elektronski računar na svijetu, izručen [[Manchester]]skom univerzitetu
===Mart===
{{Proširiti sekciju}}

===April===
* [[6. april]] – Ukaz o reorganizaciji Vlade [[FNRJ]] - reorganizacija državne uprave u znaku procesa &quot;DDD&quot; (decentralizacija, debirokratizacija i demokratizacija)
* [[9. april]] – Potpisan trgovački ugovor FNRJ sa Grčkom
* [[18. april]] – Pariski ugovor: osnovana [[Europska zajednica za ugalj i čelik]]
* [[april]] – Jugoslavenska vlada traži oružje i vojnu opremu od [[SAD]], [[UK|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]] ([[Harry Truman]] odobrio 29 miliona dolara u sirovinama i opremi)
* april – [[Josip Broz Tito]] na [[Bled]]u operisao žuč
===Maj===
{{Proširiti sekciju}}

===Juni===
* [[3. juni]] – IV plenum CK [[KPJ]], referat [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] &quot;Za dalje jačanje pravosuđa i zakonitosti&quot; - ima &quot;krupnih slabosti i nedostataka&quot; u radu UDB-e i organa unutrašnjih poslova, 47% Udbinih hapšenja [[1949]] bilo neopravdano, organi prekoračivali ovlašćenja; kritikuje se način primjene &quot;administrativnih kazni&quot; (u vezi otkupa i kolektivizacije); CK kritikuje rad pravosuđa
* [[8. juni]] – [[JAT]]-ov [[DC-3]] se prinudno spustio zbog požara u Wittelsbachu u Njemačkoj (među putnicima i mladi sin američkog ambasadora u FNRJ Georgea Allena)
* [[22. juni]] – [[General pukovnik]] [[Koča Popović]], načelnik [[generalštab]]a, završio posjetu SAD - tražena pomoć u oružju
===Juli===
* [[3. juli]] – Na kongresu u [[Frankurt]]u obnovljena [[Socijalistička internacionala]]
* [[10. juli]] – U [[Pariz]]u se sastali general Koča Popović i glavni zapovjednik [[NATO]]-a [[Dwight D. Eisenhower]]
* [[16. juli]] – Počeli pregovori vlade FNRJ sa vladama SAD, Francuske i V.Britanije o ekonomskoj pomoći
* Objavljen roman &quot;[[Lovac u žitu]]&quot; [[J. D. Salinger]]-a
* [[20. juli]] – Ubijen [[jordan]]ski kralj [[Abdulah I]], nasleđuje ga sin [[Talal Jordanski|Talal]]
* [[21. juli]] – Sovjetski zamjenik premijera [[Vjačeslav Molotov]] i maršal [[Georgi Žukov]] u Varšavi - upozoravaju [[Poljska|Poljsku]] protiv &quot;titoističke&quot; politike
* [[26. juli]] – Premijera u Engleskoj Disneyevog crtanog filma &quot;[[Alisa u zemlji čuda]]&quot;
===August===
* [[1. august]] – FNRJ: Ukaz o ukidanju ratnog stanja sa Njemačkom
* [[20. august]] – [[Nura Bazdulj-Hubijar]], bosanskohercegovačka književnica
* [[28. august]] – Objavljen dogovor SAD, Britanije i Francuske o 50 miliona dolara pomoći Jugoslaviji za nabavku sirovina za ostatak godine. U naredne tri godine ukupna vrijednost tripartitne pomoći 492,9 mil. dolara (od čega 406,9 od SAD)
* august – Tito u interviewu: Nije isključeno da će u Jugoslaviju biti pozvana američka vojna misija (opasnost od invazije &quot;veća nego ikad&quot;)

===Septembar===
* [[9. septembar]] – Kineska vojska ušla u tibetansku prijestonicu [[Lhasa]]-u
* [[10. septembar]] – Velika Britanija uvela ekonomomski bojkot [[Iran]]a, zbog nacionalizacije nafte
* [[12. septembar]] – Jugoslavija uložila prvu formalnu žalbu UN zbog incidenata na granicama sa susjedima iz Sovjetskog bloka, povodom napada iz [[Albanija|Albanije]] 2.9
* [[18. septembar]] – Premijera filma &quot;[[Tramvaj zvani želja]]&quot;
* Grad Zagreb poklonio konzulatu SAD kompleks na uglu Zrinskog trga 13 i Braće Kavurića 2 (veleposlanstvo od [[1992.]] do [[2003]])
* [[20. septembar]] – [[NATO]] prihvata članstvo [[Grčka|Grčke]] i [[Turska|Turske]] (od [[1952]])
* [[26. septembar|26]] - [[28. septembar]] – U Evropi se vidi plavo [[Sunce]], zbog šumskih požara u Kanadi četiri mjeseca ranije
===Oktobar===
* [[1. oktobar]] – Dnevnik [[Radio Beograd]]a u 19 sati se od sada emitira kao redovita info-emisija
* [[8. oktobar]] – [[Nada Gačešić-Livaković]], hrvatska glumica
* [[17. oktobar]] – Dvojica JAT-ovih pilota s avionom DC-3 prebjegla u Švicarsku, gdje su zatražili azil za sebe i članove porodice, koji su bili u avionu
* [[25. oktobar]] – Parlamentarni izbori u [[UK]]: povratak [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] na premijersku poziciju nakon šest godina [[Clement Attlee|Clementa Attleea]]
* [[27. oktobar]] – [[Egipat]]ski kralj [[Faruk]] se proglasio za kralja [[Sudan]]a
* [[31. oktobar]] – Prosvjedi studenata u Zagrebu protiv profesora [[Rajko Kušević|Rajka Kuševića]]
* [[oktobar]] – Mirovni kongres u [[Zagreb]]u, jugoslavenski predstavnik brani formiranje [[NATO]]-a, kao &quot;opravdanu reakciju zapadnih sila protiv sovjetskog imperijalizma
===Novembar===
* [[11. novembar]] – [[Juan Peron]] ponovo izabran za [[Argentina|argentinskog]] predsjednika
* [[13. novembar]] – Skupštine UN u Parizu glasala da sasluša jugoslovenske optužbe o neprijateljskoj aktivnosti [[SSSR]]-a i njenih šest evropskih satelita protiv Jugoslavije (''ad hoc'' Politički komitet započeo razmatranje nacrta rezolucije [[26.11.]])
* [[14. novembar]] – U Beogradu potpisan Sporazum o vojnoj pomoći između [[SAD]] i Jugoslavije (u Beogradu postavljena američka savjetodavna grupa o vojnoj pomoći)
* [[19. novembar]] – Britanski ministar inostranih poslova [[Anthony Eden]] u parlamentu daje punu podršku Jugoslaviji
* [[20. novembar]] – Izliva se rijeka [[Po]] u Italiji
* [[24. novembar]] – Na [[Broadway]]u premijerno prikazana muzička komedija &quot;Gigi&quot;. Američka filmska i pozorišna glumica [[Audrey Hepburn]] za svoju debitantsku ulogu dobila nagradu &quot;Theatre World Award&quot;
* [[26. novembar]] – Izložena žalba FNRJ političkom komitetu na Generalnoj skupštini OUN na neprijateljsku djelatnost istočnih zemalja (SSSR, Bugarska, Mađarska, Rumunija, Albanija, kao i Čehoslovačka i Poljska)
* novembar – CK KPJ: Uputstvo o putevima socijalističkog preobražaja sela (biće napuštene &quot;administrativne mjere&quot; tj. prinuda u kolektivizaciji)
===Decembar===
* [[1. decembar]] – Uz manje amandmane, Politički komitet UN prihvatio jugoslavensku rezoluciju o neprijateljskoj aktivnosti SSSR protiv nje
* [[5. decembar]] – Nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] u [[Krašić]]u, u kućnom pritvoru, nakon odsluženih pet od 16 godina zatvora
* [[6. decembar]] – Usljed nemira, proglašeno vanredno stanje u Egiptu
* [[7. decembar]] – Raspušten [[UNSCOB]] (Specijalni komitet Ujedinjenih nacija o Balkanu), formiran [[1947]] da bi spriječio pomoć gerili u [[Grčki građanski rat|Grčkom građanskom ratu]]
* [[14. decembar]] – Rezolucija 509 (VI) Generalne skupštine UN u vezi jugoslavenske žalbe - zabrinutost, preporuka mirnog rješavanja problema
* [[22. decembar]] – Jugoslavenska armija preimenovana u [[Jugoslovenska narodna armija]]
* [[31. decembar]] – Okončan tzv. [[Maršalov plan]] obnove Evrope, zamjenjuju ga sredstva po američkom Zakonu o uzajamnoj sigurnosti
* decembar – U NR [[Kina|Kini]] započeta Kampanja tri anti: protiv korupcije, rasipanja i birokratije, na koju se u januaru nadovezuje Kampanja pet anti

== Rođeni ==
* datum nepoznat – [[Ervin Rustemagić]], bosanskohercegovački izdavač stripova

=== Januar===
* [[2. januar]] – [[Petar Luković]], srbijanski novinar i rok-kritičar
* [[12. januar]] – [[Kirstie Alley]], američka glumica
* [[17. januar]] – [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhard Winkler]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac

=== Februar ===
* [[3. februar]] – [[Jadranka Matković]], bosanskohercegovačka i hrvatska glumica
* [[18. februar]] – [[Nusreta Sivac]], bosanskohercegovačka aktivistkinja i bivša sudinica
* [[26. februar]] – [[Vladimir Barnašov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac

=== Mart ===
* [[4. mart]] – [[Glen Jobe]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac

=== April ===
* [[7. april]]
** [[Sulejman Kupusović]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski režiser
** [[Hans Estner]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[8. april]] – [[Sergio Blažić]], hrvatski pjevač i član rok-grupe [[Atomsko sklonište]]
* [[20. april]]
** [[Takashi Shibata]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac
** [[Nada Blam]], srbijanska glumica
* [[23. april]] – [[Mirjana Bajraktarević]], bosanskohercegovačka pjevačica i kantautorica sevdalinki
* [[25. april]] – [[Ervin Rustemagić]], bosanskohercegovački izdavač stripova
* [[29. april]] – [[Yves Blondeau]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]

=== Maj ===
* [[23. maj]]
** [[Manfred Geyer]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[Anatolij Karpov]], [[SSSR|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]]
* [[25. maj]] – [[Anatolij Kokuš]], ukrajinski filmski inženjer, biznismen i izumitelj
* [[30. maj]] – [[Zdravko Čolić]], bosanskohercegovački pjevač zabavne muzike

=== Juni ===
* [[8. juni]] – [[Bonnie Tyler]], britanska (velška) pjevačica i tekstopisac
* [[11. juni]] – [[Marijan Beneš]], jugoslavenski bokser
* [[18. juni]] – [[Gyula Sax]], [[Mađarska|mađarski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]]
* [[28. juli]] – [[Santiago Calatrava]], španski arhitekt

=== Juli ===
* [[4. juli]] – [[Karl-Heinz Wolf (biatlonac)|Karl-Heinz Wolf]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac

=== August ===
* [[20. august]] – [[Nura Bazdulj-Hubijar]], bosanskohercegovačka književnica
* [[21. august]] – [[Arduino Tiraboschi]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac
* [[22. august]] – [[Hansruedi Süssli]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac

=== Septembar ===
* [[6. septembar]] – [[Šaban Šaulić]], jugoslavenski i srbijanski pjevač
* [[15. septembar]] – [[Johan Neeskens]], nizozemski nogometaš i trener
* [[22. septembar]] – [[Ljiljana Dragutinović]], srbijanska glumica
* [[26. septembar]] – [[Haris Džinović]], bosanskohercegovački pjevač narodne muzike
* [[29. septembar]]
** [[Jovan Radulović]], srpski i jugoslavenski pisac
** [[Šemsa Suljaković]], bosanskohercegovačka pjevačica

=== Oktobar ===
* [[13. oktobar]] – [[Ibro Mangafić]], bosanskohercegovački kompozitor i muzički pedagog
* [[18. oktobar]] – [[Donald Nielsen Jr.]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[23. oktobar]] – [[Fatmir Sejdiu]], kosovski političar
* [[27. oktobar]] – [[Mats-Åke Lantz]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[29. oktobar]] – [[Dirk Kempthorne]], američki političar

=== Novembar ===
* [[26. novembar]] – [[Sulejman Tihić]], bošnjački političar
* [[27. novembar]] – [[Dražen Dalipagić]], jugoslavenski košarkaš

=== Decembar ===
* [[12. decembar]] – [[Anatolij Aljabjev]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac
* [[14. decembar]] – [[Jan Timman]], nizozemski šahist
* [[17. decembar]] – [[Luigi Weiss]],  [[italija]]nski [[biatlon]]ac
* [[26. decembar]] – [[Žarko Varajić]], jugoslavenski košarkaš

== Umrli ==
* [[7. januar]] – [[René Guénon]], francuski autor i intelektualac
* [[12. mart]] – [[Alfred Hugenberg]], njemački biznismen i političar
* [[9. april]] – [[Sadeq Hedayat]], iranski književnik
* [[29. april]] – [[Ludwig Wittgenstein]], austrijski filozof
* [[6. maj]] – [[Élie Cartan]], francuski matematičar
* [[3. august]] – [[Adolf Percl]], [[Hrvatska|hrvatski]] i [[SFRJ|jugoslavenski]] nogometaš

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
*[[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
**[[John Cockcroft]], [[Velika Britanija]]
**[[Ernest Walton]], [[Irska]]
*[[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
**[[Edwin McMillan]], [[SAD]]
**[[Glenn Seaborg]], [[SAD]]
*[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
**[[Max Theiler]], [[Južnoafrička Republika|Južna Afrika]]
*[[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
**[[Pär Lagerkvist]], [[Švedska]]
*[[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
**[[Léon Jouhaux]], [[Francuska]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{Commonscat|1951}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>pbh3ulztznbe329qpgdcxezzaa8w2ag</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franz Boas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11245</id>
    <revision>
      <id>3904013</id>
      <parentid>3821860</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:54:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10436" sha1="ckym3m5y84ngykw4zb0ikyy3sxfufe3" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:FranzBoas.jpg|mini|desno|Franz Boas]]
'''Franz Boas''' ([[9. juli]], [[1858]] – [[21. decembar]], [[1942]]), jedan od pionira moderne američke [[antropologija|antropologije]] i često se naziva &quot;ocem američke antropologije.&quot; Poput mnogih drugih pionira, Boas je bio obrazovan u drugim disciplinama; posjedovao je doktorat iz [[fizika|fizike]] i obavio je poslijedoktorski rad iz [[geografija|geografije]].

== Mladost i obrazovanje ==
Franz Boas je rođen u [[Minden]]u, [[Westphalia]]. Mada su njegovi baba i djed bili vjerni [[Jevreji]], njegovi roditelji, poput mnogih njemačkih Jevreja, su prigrlili vrijednosti [[Doba razuma i prosvijećenosti|Doba prosvijećenosti]], uključujući i njihovu asimilaciju u moderno [[Njemačka|njemačko]] društvo. Boas je bio veoma osjetljiv prema svojoj jevrejskoj pozadini, i mada se on glasno protivio anti-semitizmu, ne prihvatajući pokršćavanje na [[kršćanstvo|hrišćanstvo]], on se nije izajšnjavao kao Jevrej. U jednom autobiografskom zapisu Boas je rekao:
:Pozadina mog ranog mišljenja bio je moj njemački dom, u kojem su ideali [[revolucije iz 1848.|revolucija iz 1848.]] bili veoma snažni podstrek. Otac mi je bio liberalac, mada neaktivan u javnom životu; majka je bila idealistkinja, sa živim zanimanjem za javna pitanja; oko 1854. ona je osnovala dječije obdanište [kidergarten] u mom rodnom gradu, i bila je odana nauci. Moji su se roditelji bili oslobođeni od okova dogme. Dok je moj otac zadržao emotivnu sklonost običajima svog roditeljskog doma, on ipak nije dopuštao da to utiče na njegovu intelektualnu slobodu.

Boas je doktorirao fiziku na Unvierzietu u Kielu, 1881. On je bio nezadovoljan svojom disertacijom. Boas se počeo interesovati za [[Immanuel Kant|kantovsku]] misao, tako da je odslušao predavanja iz [[estetika|estetike]] u Heidelbergu, dok je u Bonnu slušao predavanja o Kantovoj filozofiji. Ovo zanimanje ga je odvelo ka &quot;psihofizici,&quot; koja se bavila [[psihologija|psihološkim]] i [[epistemologija|epistemološkim]] problemima u fizici. To ga je ponukalo da se prebaci u Berlin da bi studirao psihofiziku kod [[Hermann von Helmholtz|Hermanna von Helmholtza]].

Pukim slučajem, Boas je počeo studirati geografiju da bi tako dalje istražio svoje sve veće zanimanje za odnos između subjektivnog iskustva i objektivnog svijeta. U to vrijeme, njemački geografi su bili podijeljeni po pitanju uzroka kulturne varijacije. Mnogi od njih su tvrdili da je fizički okoliš glavni odlučujući činilac, dok su drugi tvrdili da je rasprostranjenost (difuzija) ideja putem ljudske migracije značajnija. 1883, Boas se uputio na [[Baffinsko ostrvo]] da bi obavio geografsko istraživanje o uticaju fizičke okoline na domorodačke migracije (Inuita). On se potom vratio u Berlin da bi završio ova proučavanja, da bi 1886. ( uz Helmholtzovu podršku) uspješno odbranio habilitacijsku tezu, ''Baffinsko ostrvo'', dobijajući naslov ''privatnog docenta'' geografije.

Za vrijeme boravka na Baffinskom ostrvu, Boas se počeo zanimati za proučavanje ne-Zapadnih kultura (1888. on je objavio knjigu, ''The Central Eskimo'', &quot;Centralni Eskim&quot;). Čak šta više, Boas je 1885. otišao u Berlin da bi se bavio fizičkom antropologijom i etnologijom na tamošnjem Kraljevskom etnološkom muzeju. Za vrijeme boravka u ovom muzeju, Boas se počeo zanimati za domorodačke Amerikance na pacifičkom sjeverozapadu Amerike. U januaru 1887, ponuđen mu je posao pomoćnika urednika u žurnalu ''Science'' (&quot;Nauka&quot;), u gradu [[New York]]u, što mu je pomoglo da donese odluku da ostane u Sjedinjenim Državama. Nekoliko godina nakon toga, Boas je postavljen za glavnog asistenta za antropologiju na Svjetskoj kolumbijskoj izložbi, koja je održana u [[Čikago|Čikagu]], 1893.

== Debate Fin de Siècle-a ==
=== Nauka nasuprot istoriji ===
Neki naučnici, poput Boasovog studenta [[Alfred Kroeber|Alfreda Kroebera]] su vjerovali da je Boas koristio svoje istraživanje u fizici kao model za rad u antropologiji. No, neki drugi Boasovi studenti kao i kasniji istraživači su isticali da je Boas eksplicitno odbacio fiziku u korist istorije kao modela za svoja antropološka istraživanja.

Podjela između nauke i istorije vuče korijene iz njemačkih akademskih krugova 19. vijeka, koji su pravili razliku između ''Naturwissenschaften'' (&quot;prirodnih nauka&quot;) i ''Geisteswissenschaften'' (
duhovnih nauka, tj. humanističkihh disciplina). Ovu podjelu su utvrdili [[Immanuel Kant|kantovski]] filozofi. No, kao odgovor Kantu, jedan drugi istaknuti njemački filozof iz [[Doba razuma i prosvjećenja]], [[Johann Gottfried Herder|Herder]] je tvrdio da je ljudska aktivnost jednako važna kao i ljudski razum.

1795, čuveni istraživač i prirodnjak, [[Wilhelm von Humboldt]], načinio je poziv za antropologijom kao disciplinom koja bi sintetizovala Kantove i Herderove interese. Humboldt osnova Berlinski univerzitet, 1809, i njegov rad na polju geografije, istorije i psihologije je poslužio kao intelektualna orijentacija za samog Boasa i za njegov [[empiricizam]].

1949, Boasov student, [[Alfred Kroeber]] sumirao je načela empiricizm koja definišu Boasovu antropologiju kao nauku:
# Metod nauke je da prvo postavlja pitanja, a ne odgovore, a najmanje da daje vrednosne sudove.
# Nauka je bezpristrasno istraživanje pa prema tome ne može poprimiti bilo kakve doslovne ideologije koje su &quot;već formulisane u svakodnevnom životu,&quot; pošto su takve ideologije same po sebi neizbježno tradicionalne pa prema tome sasvim normalno zamrljane emocionalnom predrasudom.
# Crno-bijeli sudovi, poput &quot;svega ili ničeg,&quot; karakteristike su totalitarnih stavova i nema im mjesta u nauci, koja je inferencijalne prirode zasnovane na prosuđivanju.

=== Ortogenetika nasuprot darwinskoj evoluciji ===
{{Proširiti sekciju}}

== Rana karijera: muzejska proučavanja ==
{{Proširiti sekciju}}

== Kasnija karijera: akademska antropologija ==

=== Fizička antropologija ===
Boasov rad u oblasti [[fizička antropologija|fizičke antropologije]] združio je njegov interes za darwinovsku evoluciju sa interesom za migraciju kao uzrok promjene. 
=== Lingvistika ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Kulturalna antropologija ===
{{Proširiti sekciju}}

== Naučnik kao aktivista ==
{{Proširiti sekciju}}

== Uticaj i studenti ==
{{Proširiti sekciju}}

== Izvori/Daljnje čitanje (bibliografija) ==
=== Boasovi napisi ===
* Boas n.d. &quot;The relation of Darwin to anthropology,&quot; crtice za predavanje; Boas papers (B/B61.5) American Philosophical Society, Philadelphia. Objavljnp online sa Herbert Lewis 2001b.
* Boas, Franz 1911 ''The Mind of Primitive Man'' {{ISBN|0-313-24004-3}} 
* Boas, Franz 1940 ''Race, Language, and Culture'' {{ISBN|0-226-06241-4}}
* Stocking, George W., Jr., ed. 1974 ''A Franz Boas Reader: The Shaping of American Anthropology, 1883-1911'' {{ISBN|0-226-06243-0}}
* Boas, Franz 1928 &quot;Anthropology and Modern Life&quot; (2004 ed.) {{ISBN|0-7658-0535-9}}

=== Napisi o Boasu i boasovskoj antropologiji ===
* Bashkow, Ira 2004 &quot;A Neo-Boasian Conception of Cultural Boundaries&quot; in ''American Anthropologist'' 106(3): 443-458
* Bunzl, Matti 2004 &quot;Boas, Foucault, and the 'Native Anthropologist,'&quot; in ''American Anthropologist'' 106(3): 435-442
* Cole, Douglas 1999 ''Franz Boas: The Early Years, 1858-1906'' {{ISBN|1-55054-746-1}}
* Kuper, Adam 1988 ''The Invention of Primitive Society: Transformations of an Illusion'' {{ISBN|0-415-00903-0}}
* Kroeber, Alfred 1949 &quot;An Authoritarian Panacea&quot; in ''American Anthropologist'' 51(2) 318-320
* Lesser, Alexander 1981 &quot;Franz Boas&quot; in Sydel Silverman, ed. ''Totems and Teachers: Perspectives on the History of Anthropology'' {{ISBN|0-231-05087-9}}
* Lewis, Herbert 2001a &quot;The Passion of Franz Boas&quot; in ''American Anthropologist'' 103(2): 447-467
* Lewis, Herbert 2001b &quot;Boas, Darwin, Science and Anthropology&quot; in ''Current Anthropology'' 42(3): 381-406 (On line version contains transcription of Boas's 1909 lecture on Darwin.)
* Stocking, George W., Jr. 1968 &quot;Race, Culture, and Evolution: Essays in the History of Anthropology&quot; {{ISBN|0-226-77494-5}}
* Stocking, George W., Jr., ed. 1996 ''Volksgeist as Method and Ethic: Essays on Boasian Ethnography and the German Anthropological Tradition'' {{ISBN|0-299-14554-9}}

=== Boas, antropologija i jevrejski identitet ===
* Glick, Leonard B. 1982 &quot;Types Distinct from Our Own: Franz Boas on Jewish Identity and Assimilation&quot; u ''American Anthropologist'' 84(3) pp.&amp;nbsp;545–565.
* Frank, Gelya 1997 &quot;Jews, Multiculturalism, and Boasian Anthropology&quot; u ''American Anthropologist'' 99(4), pp.&amp;nbsp;731–745.
* Mitchell Hart 2003 &quot;Franz Boas as German, American, Jew.&quot; U German-Jewish Identities in America, eds. C. Mauch and J. Salomon (Madison: Max Kade Institute), pp.&amp;nbsp;88–105.
* Kevin MacDonald 1998 ''The Culture of Critique: An Evolutionary Analysis of Jewish Involvement in Twentieth-Century Intellectual and Political Movements''—2. poglavlje je kritika Boasa, u kojem se pojavljuje pojam tzv. &quot;[[jevrejska nauka|jevrejske nauke]]&quot;.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Franz Boas}}
* [http://www.pnas.org/cgi/content/abstract/222389599v1?ijkey=f3uGSmr3wB0r A reassessment of human cranial plasticity: Boas revisited]—Sažetak kritičnog rada Corey S. Sparksa i Richard L. Jantza.
* [https://web.archive.org/web/20050325220928/http://lance.qualquant.net/gravleeetal03a.pdf Heredity, Environment, and Cranial Form]—članak koji potvrđuje Boasovo istraživanje, autori Clarence C. Gravlee, H. Russell Bernard i William R. Leonard 
* [http://www.duke.edu/~ldbaker/documents/baker20.pdf Franz Boas Out of the Ivory Tower]—esej o odnosu između akademije i politike, crpeći na Boasovom primjeru
* [https://web.archive.org/web/20051215001142/http://theoccidentalquarterly.com/vol3no2/cb-boasa.html The Great Social Anthropology Scam, Chris Brand] — članak iz [http://theoccidentalquarterly.com The Occidental Quarterly], website i žurnal koji zastupaju [[white nationalist|bjelačka nacionalistička]] mišljenja. Ovaj članak ispituje ono što njegov autor opisuje kao &quot;destruktivnu zaostavštinu Franza Boasa,&quot; pokazujući snažnu pristrasnost protiv useljenika i ne-zapadnioh naroda.

{{Filozofija jezika}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Boas, Franz}}
[[Kategorija:Rođeni 1858.]]
[[Kategorija:Umrli 1942.]]
[[Kategorija:Američki antropolozi]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>ckym3m5y84ngykw4zb0ikyy3sxfufe3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ramazanski bajram</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13595</id>
    <revision>
      <id>3904108</id>
      <parentid>3817049</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:24:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Godišnji događaji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904108</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7387" sha1="okqak3yg2opfs7kjvacf7vuyfjcsfrj" xml:space="preserve">{{Infokutija praznik
| naziv praznika = Ramazanski bajram
| vrsta          = islamski
| slika          = Eid al-Fitr prayer, Suleymaniye Mosque, Istanbul - Aug 30, 2011.jpg
| veličina_slike = 
| opis_slike     = Muslimani klanjaju [[Bajram-namaz]] u [[Sulejmanija džamija|Sulejmaniji]], [[Istanbul]], [[Turska]]
| službeni_naziv = {{Jez-ar|عيد الفطر}}
| nadimak        = 
| praznik_u      = 
| značenje       = Komemoracija povodom završetka posta u ramazanu
| početak        = 
| kraj           = 
| datum          = 1. [[ševval]]
| trajanje       = 
| proslave       = [[Bajram-namaz]], dobročinstvo, društvena okupljanja, svečana trpeza, darivanje, oblačenje
| običaji        = 
| povezan_sa     = [[Ramazan]], [[Kurban-bajram]]
}}
{{Islam}}
'''Ramazanski bajram''' ({{ar|عيد الفطر}}; ''Eid al-Fitr'') [[islam]]ski je praznik koji se obilježava nakon zadnjeg dana [[Ramazanski post|ramazanskog posta]], a traje tri dana.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Barr |first1=Sabrina |title=Eid al-Adha 2019: When is it, How is it celebrated and How to Wish Someone Happy Eid |url=https://www.independent.co.uk/life-style/eid-al-adha-2019-when-date-holiday-uae-saudi-arabia-islam-festival-a9027196.html |website=independent |access-date=11. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190811153557/https://www.independent.co.uk/life-style/eid-al-adha-2019-when-date-holiday-uae-saudi-arabia-islam-festival-a9027196.html |archive-date=11. 8. 2019 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Ramazan je jedan od posebnih mjeseci u [[islam]]u. Jedna od pet temeljnih dužnosti svakog muslimana jest i [[post]] koji se provodi u ovom mjesecu. Tokom svih dana ramazana muslimani se moraju uzdržavati od hrane, pića i spolnog odnosa sa svojim suprugama, i to od zore, pa do zalaska [[Sunce|Sunca]]. Po isteku ovog mjeseca, u [[Islamski kalendar|islamskom kalendaru]], Ramazanski bajram pada na prvi dan [[ševval]]a; ovo ne pada uvijek na isti [[Gregorijanski kalendar|gregorijanski dan]], jer početak svakog lunarnog hidžretskog mjeseca varira ovisno o tome kada lokalni vjerski autoriteti ugledaju [[Mladi Mjesec (maglina)|mladi mjesec]] (mlađak).

Ramazanski bajram ima poseban [[namaz]] koji se sastoji od dva [[rekat]]a koji se obično obavljaju na otvorenom polju ili u velikoj dvorani. Može se izvoditi samo u [[džemat]]u i sadrži šest dodatnih [[tekbir]]a (podizanje ruku do ušiju dok se uči tekbir, govoreći &quot;Allahu ekber&quot;, što znači &quot;Bog je najveći&quot;). U [[Hanefijski mezheb|hanefijskoj školi]] sunitskog islama, postoje tri tekbira na početku prvog rekata i tri neposredno prije [[ruku']]a u drugom rekata.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter-islam.org/Actions/eidshawwal.htm |title=Eid al-Fitr and the six supplementary fasts of Shawwal |website=Inter-islam.org |access-date=11. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726145842/http://www.inter-islam.org/Actions/eidshawwal.htm |archive-date=26. 7. 2013 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Druge sunitske škole obično imaju 12 tekbira, slično podijeljenih u grupe od sedam i pet. U [[Šiizam|šiitskom islamu]], namaz ima šest tekbira u prvom rekatu na kraju Tilawe, prije rukuʿa, i pet u drugom.&lt;ref&gt;[https://www.yjc.ir/fa/news/5680037/%D9%86%D9%85%D8%A7%D8%B2-%D8%B9%DB%8C%D8%AF-%D9%81%D8%B7%D8%B1-%DA%86%DA%AF%D9%88%D9%86%D9%87-%D8%A7%D9%82%D8%A7%D9%85%D9%87-%D9%85%DB%8C%E2%80%8C%D8%B4%D9%88%D8%AF Namaz (prayer) Eid Fitr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180213235317/http://www.yjc.ir/fa/news/5680037/%D9%86%D9%85%D8%A7%D8%B2-%D8%B9%DB%8C%D8%AF-%D9%81%D8%B7%D8%B1-%DA%86%DA%AF%D9%88%D9%86%D9%87-%D8%A7%D9%82%D8%A7%D9%85%D9%87-%D9%85%DB%8C%E2%80%8C%D8%B4%D9%88%D8%AF |date=13. 2. 2018 }} yjc.ir Retrieved 4 June 2018&lt;/ref&gt; U zavisnosti od pravnog mišljenja lokaliteta, ovaj namaz je ili [[farz]] (فرض, obavezan) ili [[mustehab]] (vrlo preporučeno). Nakon namaza, muslimani slave Ramazanski bajram na različite načine, pri čemu je hrana centralna tema,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://islamfaith.com/the-beauty-of-eid-explained/|title=How Do Muslims Celebrate Eid? The Beauty of Eid Explained|date=21. 8. 2018|website=Islam Faith|access-date=10. 5. 2021|archive-date=10. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210510144107/https://islamfaith.com/the-beauty-of-eid-explained/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; što prazniku daje i nadimak &quot;Slatki Bajram&quot; ili &quot;Praznik šećera&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url = https://www.independent.co.uk/life-style/food-and-drink/eid-al-fitr-muslim-festival-food-eat-fasting-ramadan-a9529361.html|title = What food is eaten during the Muslim festival of Eid al-Fitr?|website = [[Independent.co.uk]]|date = 23. 5. 2020|access-date = 12. 5. 2021|archive-date = 14. 1. 2021|archive-url = https://web.archive.org/web/20210114004124/https://www.independent.co.uk/life-style/food-and-drink/eid-al-fitr-muslim-festival-food-eat-fasting-ramadan-a9529361.html|url-status = live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/bitesize/articles/z4cmkmn |title=How is Eid al-Fitr celebrated around the world? – BBC Bitesize |publisher=Bbc.co.uk |date= |access-date=17. 12. 2021 |archive-date=10. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210510144720/https://www.bbc.co.uk/bitesize/articles/z4cmkmn |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Prvi dani (oba) Bajrama su dani kad post nije dozvoljen.

== Historija ==
Bajrami su propisani hadisom [[Muhammed]]a,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eid al-Fitr {{!}} Definition, Meaning, Celebration, &amp; Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/topic/Eid-al-Fitr |access-date=1. 5. 2022 |website=www.britannica.com |language=en |archive-date=1. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220501124730/https://www.britannica.com/topic/Eid-al-Fitr |url-status=live }}&lt;/ref&gt; a prenosi ga [[Enes ibn Malik]], hadis glasi ovako: &quot;Kad je Allahov Poslanik, s. a. v. s., stigao u Medinu, njeni stanovnici imali su svoja dva dana u kojima su igrali i zabavljali se. Upitao je: 'Koji su ovo dani', pa su mu rekli: 'Mi smo ih proslavljali u džahilijjetu (predislamskom periodu).' Allahov Poslanik, s. a. v. s., tada im reče: 'Zaista vam je Allah zamijenio te dane boljima: danima Kurban-bajrama i Ramazanskog bajrama.'&quot;&lt;ref&gt;Ahmad ibn Hanbal, Musnad, vol. 4, 141–142, (no. 13210).&lt;/ref&gt;

== Adabi (bonton) ==
Na dan oba bajrama preporučene su izvjesne stvari, a koje doprinose obilježavanju posebnosti ovih dana kao praznika. Lijepo je:
* prije odlaska na Bajram namaz okupati se
* jesti prije ramazanskog bajram-namaza (neparan broj hurmi ili nešto drugo ako hurmi nemamo), a na Kurban-bajram jesti tek poslije namaza (i lijepo je da to bude kurbansko meso)
* učenje tekbira na putu u džamiju i u njoj
* čestitanje
* oblačenje najljepše odjeće, mirisanje i ukrašavanje
* odlazak u džamiju jednim putem, a povratak drugim
* posjetiti rodbinu i prijatelje (zijaret).

Tradicionalna jela u Bošnjaka za Bajram su [[baklava]], [[hurma|hurme]], [[sarma]], [[dolma]] i mnogo drugih tradicionalnih jela.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Kurban-bajram]]
[[Datoteka:Ramazanski Bajram namaz u Skenderiji 28072014.jpg|mini|Ramazanski Bajram namaz u Skenderiji 2014.]]
{{stub-islam}}
{{Commonscat|Eid ul-fitr}}
{{Bajram}}

[[Kategorija:Islam]]
[[Kategorija:Bajram]]
[[Kategorija:Islamski praznici]]
[[Kategorija:Vjerski praznici]]
[[Kategorija:Slatka jela]]
[[Kategorija:Godišnji događaji]]</text>
      <sha1>okqak3yg2opfs7kjvacf7vuyfjcsfrj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>New Horizons</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14778</id>
    <revision>
      <id>3903933</id>
      <parentid>3850202</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T15:05:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3903933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18200" sha1="ssezk2nvsl2495ra9xg8e72q9wk6y04" xml:space="preserve">{{Infokutija svemirska letjelica
 | ime              = New Horizons
 | slika             = 
[[Datoteka:Encounter 01 lg.jpg|200px|alt=Umjetnički prikaz letjelice]]
 | tekst_za_sliku           = Umjetnički prikaz letjelice
 | organizacija      =NASA 
 | glavni_ugovarači = NASA
 | misija_tip      = Prelet pored Plutona
 | preletio_pored          = 
 | satelit_kojeg_tijela      = 
 | datum_postavljanja_u_orbitu = 
 | datum_lansiranja            = 19.1. 2006.
 | lansirna_letjelica    = Atlas V 551 
 | lansirno_mjesto       = Space Launch Complex 41; Cape Canaveral Air Force Station, Florida, SAD
 | raspad             =
 | trajanje_misije  = 
 | NSSDC_ID          = 
 | web_stranica      = http://pluto.jhuapl.edu/
 | masa              = 
 | pogon             = 
 | orbitalni_elementi  =
 | semimajor_Axis    =
 | ekscentricitet      =
 | inklinacija       =
 | orbitalni_period    =
 | apoapsis          =
 | periapsis         =
 | orbite            =
}}

'''''New Horizons''''' je [[NASA]]-ina bespilotna letjelica dizajnirana za misiju prolijetanja pored [[Pluton]]a i njegovih satelita, uključujući [[Haron (satelit)|Haron]], slikanje i istraživanje pomenutih objekata i prosljeđivanje slika i podataka nazad na [[Zemlja (planeta)|Zemlju]]. Planeri misije se nadaju da će [[NASA]], u slučaju uspješnog završetka primarne misije, odobriti planove nastavka misije sa ciljem prolijetanja letjelice pored jednog ili više objekata u [[Kuiperov pojas|Kuiperovom pojasu]]. Letjelicu je izgradio konzorcijum organizacija vođen Southwest Research Institute-om (Jugozapadni institut za istraživanja) i Johns Hopkins University (Univerzitet Johns Hopkins) Laboratorijom za primijenjenu [[Fizika|fiziku]]. Rukovodilac misije je S. Alan Stern sa Southwest Research Instituta (SwRI).

''New Horizons'' je uspješno lansiran [[19. januar]]a, 2006.

Primarna naučna misija je da istraži globalnu [[Geologija|geologiju]] i morfologiju i mapira površinski sastav [[Pluton]]a i Harona, kao i da prostudira neutralnu nejoniziranu atmosferu [[Pluton]]a i njegovu brzinu oslobađanja. Drugi ciljevi, uključujući istraživanje promjenjivosti [[Pluton]]ove atmosfere i površine; slikanje i mapiranje pojedinih [[Pluton]]ovih i Haronovih oblasti, u visokim rezolucijama; Procjena [[Pluton]]ove više [[Atmosfera|atmosfere]], [[Ionosfera|ionosfere]], i okruženja energetskih čestica; potraga za [[Atmosfera|atmosferom]] na [[Haron (satelit)|Haronu]]; prečišćavanje mase parametara o [[Pluton]]u i Haronu; i potraga za novim, dosad neotkrivenim, [[Prirodni satelit|prirodnim satelitima]] i prstenovima.

Radioizotopski termoelektrični generator (RTG) obezbjeđuje električnu energiju potrebnu da pokreće sisteme na letjelici (oko 200 vati). Generator je odobren od strane [[Sjedinjene Američke Države|Američkog]] odsjeka za sigurnost energije.

Početna brzina New Horizonsa je bila oko 16&amp;nbsp;km/s, ali poslije prolaska kroz [[Jupiter]]ovo gravitaciono polje, koje je letjelica iskoristila za ubrzanje, 2007. ubrzala je na 21&amp;nbsp;km/s.

== Profil misije ==
[[Datoteka:Atlas V 551 with New Horizons on Launch Pad 41.jpg|mini|desno|260px|Atlas V 551 lanser sa ''New Horizons'' na lansirnoj rampi.]]
Letjelica je lansirana [[19. januar]]a u 14:00 sati. Atlas V raketa 551 je nosila letjelicu.

''New Horizons'' je dostigao [[Jupiter]]ovo gravitacijsko polje u [[februar]]u 2007.

''New Horizons'' je prvi let usmjeren direktno ka [[Jupiter]]u još od lansiranja misije ''[[Ulysses (letjelica)|Ulysses]]'' 1990. Postojali su i rezervni termini za lansiranje u februaru 2006. i februaru 2007; a samo prva 23 dana 2006. dozvoljavaju korištenje [[Jupiter]]ovog gravitacionog polja za ubrzanje letjelice. Bilo koji period lansiranja izvan navedenih dana ne bi omogućio letjelici korištenje ubrzanja i tako bi produžilo let do [[Pluton]]a za 2-4 godine. Prolijetanje pored [[Jupiter]]a je omogućilo i 4-mjesečno intenzivno posmatranje ove planete. Primarni cilj tog posmatranja je uključivalo istraživanje dinamike [[Jupiter]]ovih oblaka, a koje je već dobrim dijelom urađeno projektom osmatranja Galileo, zetim još i proučavanje [[Magnetosfera|magnetosfere]]. Zbog mnogo kraće udaljenosti od [[Jupiter]]a do [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] komunikacijski link može prenijeti mnogo više podataka. Ovo prolijetanje je dovelo letjelicu na mnogo bržu trajektoriju prema [[Pluton]]u. U junu 2008 godine New Horizons je prošao Saturnovu orbitu.

Osmatranje [[Pluton]]a će početi mjesecima prije nego što mu se letjelica sasvim približi. Ovo bi trebalo detektovati eventualne, dosad neotkrivene, prstenove ili [[Prirodni satelit|Prirodne satelite]], i omogućilo bi bolje i efikasnije manevrisanje u cilju prikupljanja bitnih podataka. 150 dana prije približavanja rezolucija slika će premašiti rezoluciju teleskopa Hubble. Tada će se izvršiti detaljno slikanje [[Pluton]]a i Harona. Ovaj vremenski period prolijetanja (koji iznosi otprilike polovinu vremena [[Rotacija|rotacije]] [[Pluton]]a i Harona, će omogućiti slikanje velikog dijela površine oba ova tijela. Ipak zbog [[Pluton]]ovog nagiba i rotacije dio jednog njegovog pola će biti u sjeni svo vrijeme.

Planirano je da ''New Horizons'' proleti na 9,600&amp;nbsp;km od [[Pluton]]a pri brzini od oko 11&amp;nbsp;km/s, a na udaljenosti od Harona od oko 27.000&amp;nbsp;km, prolazeći između [[Planeta|planete]] i [[Prirodni satelit|mjeseca]]. Ovi parametri mogu lako biti i promijenjeni tokom leta. Za vrijeme prolijetanja instrumenti bi trebali biti u mogućnosti snimati slike rezolucije od 25 m/px (metara/pixel). Planirane su i: globalna mapa u četiri boje, rezolucije 1,6&amp;nbsp;km/px, hiper-spektralna map rezolucije 7&amp;nbsp;km/px globalno kao i za pojedina područja, ispitivanje sastava atmosfere kao i radio valova, sve to na &quot;dnevnoj strani&quot; [[Pluton]]a. &quot;Mjesečeva sjena na Haronu će omogućiti i neka indirektna ispitivanja na &quot;noćnoj strani&quot; [[Pluton]]a.

Nakon prolijetanja pored [[Pluton]]a, ''New Horizons'' će produžiti prema [[Kuiperov pojas|Kuiperovom pojasu]]. Planeri misije sada tragaju za jednim ili više objekata u ovom [[Kuiperov pojas|pojasu]] koji bi bili bar 50–100&amp;nbsp;km u prečniku, da bi usmjerili letjelicu u njihovom pravcu. Kako su manevarske sposobnosti ograničen, ova faza misije je usmjerena na pronalaženje takvih objekata u blizini predviđene trajektorije ''New Horizonsa''.

=== Lansiranje ===
''New Horizons'' i njegov nosač Atlas V lansirani su sa rampe na Cape Canaveralu na [[Florida|Floridi]], u 14:00 sati po istočnoameričkom vremenu (EST), 19. januara 2006. Raketni dio &quot;Centaur&quot;, nakon sagorijevanja svog goriva, se odvojio od ostatka letjelice u 14:30 sati (EST), kada je ''New Horizons'' i izašao iz [[Zemlja (planeta)|Zemljine)]] [[Orbita|orbite]]. Letjelica je prošla Mjesečevu orbitu prije ponoći istog dana (EST), i uputila se ka [[Jupiter]]u čiju orbitu je dostigla u februaru 2007. U junu 2008. godine letjelica je prošla Saturnovu orbitu; te u martu 2011. i [[Uran]]ovu orbitu. Dana 7. decembra u 9:53h po EST, letjelica je poslala signal da je uključila sve uređaje, završivši vrijeme hibernacije, te je započela sa planiranim zadacima. Trenutno se nalazi oko 261 milion kilometara od Plutona.&lt;ref&gt;http://www.nbcnews.com/science/space/its-alive-nasas-new-horizons-pluto-probe-wakes-work-n262996&lt;/ref&gt;

=== Ključni datumi ===
&lt;div style=&quot;float:right;width:315px;&quot;&gt;
[[Datoteka:New Horizons launch.jpg|mini|desno|260px|''New Horizons'' na lansirnoj rampi]]
[[Datoteka:New Horizons Liftoff.jpg|mini|desno|260px|''New Horizons'' odmah poslije polijetanja]] 
&lt;/div&gt;
* 24. septembar 2005. - Letjelica dopremljena u [[Cape Canaveral]] iz Goddard Centra za svemirske letove
* 11. januar 2006. - Počelo pripremanje za lansiranje. Lansiranje odgođeno zbog dodatnih testiranja.
* 16. januar 2006. - Atlas V raketa nosač dopremljena na lansirnu rampu.
* 17. januar 2006. - Prvi termin lansiranja propušten zbog neprihvatljivih vremenskih uslova (vjetar).
* 18. januar 2006. - Prvi termin lansiranja propušten.
* '''19. januar 2006.''' - Uspješno lansiranje u 14:00 EST nakon malog kašnjenja uzrokovanog gustim oblacima.
* April 2006. - Letjelica je prošla [[Mars]]ovu' [[Orbita|orbitu]].
* Februar 2007. - Letjelica je prošla pored [[Jupiter]]a. 28. februara je prišla najbliže na razdaljinu od oko 2.3 miliona km.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pluto.jhuapl.edu/mission/mission_timeline.php |title=Službena stranica Misije |access-date=15. 5. 2009 |archive-date=3. 10. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/6B95A3tdk?url=http://pluto.jhuapl.edu/mission/mission_timeline.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* 8. juni 2008. Letjelica je prošla Saturnovu orbitu.
* 18. mart 2011. Letjelica je prošla Uranovu orbitu.
* 14. juli 2015. - Letjelica je prošla pored [[Pluton]]a i Harona 
* 2015-2020 - moguće prolijetanje pored jednog ili više objekata u [[Kuiperov pojas|Kuiperovom pojasu]].

Što se [[Pluton]]a tiče, početna posmatranja su počela 4 mjeseca prije dolaska na najmanju razdaljinu, a svi podaci su stigli do [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] 9 mjeseci poslije tog približavanja. U susretima sa objektima iz [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]] posmatranje je počelo mjesec dana prije susreta, a svi podaci su stigli do [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] za 2 mjeseca.

== Trenutna pozicija ==
[[Datoteka:New Horizons Full Trajectory.svg|mini|260px|''New Horizons'' putanja na dan 3. mart, 2015 ([http://pluto.jhuapl.edu/Mission/Where-is-New-Horizons/index.php pogledajte današnju poziciju]).|alt=]]

Najnovije slike i novosti sa ove misije se mogu vidjeti na [http://www.nasa.gov/mission_pages/newhorizons/main/ NASA-inoj web stranici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200524032302/https://www.nasa.gov/mission_pages/newhorizons/main/ |date=24. 5. 2020 }}.

U septembru 2015, ''New Horizons'' se nalazi:

* {{Convert|33.32|AU|km|abbr=on}} od Sunca
* {{convert|32.74|AU|km|abbr=on}} od Zemlje.

Na dan 14. juli, 2015, New Horizons je bio
* {{convert|0.000427814|AU|km|abbr=on}} od Plutona

Letjelica trenutno putuje brzinom od 14,58&amp;nbsp;km/s ili oko 3.0 [[Astronomska jedinica|AU]] godišnje (u odnosu na Sunce). Radio signalu treba četiri i po sata da dođu od letjelice do Zemlje.&lt;ref name=&quot;currentposition&quot;&gt;{{cite web|url=http://pluto.jhuapl.edu/Mission/Where-is-New-Horizons/index.php| title=New Horizons Current Position | publisher=JHU/APL |access-date=10. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2019. letjelica je snimila tijelo [[2014 MU69]], popularno nazvano [[Thule|Ultima Thule]] (slika dole).&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Holland |first1=Martin |title=Historischer Vorbeiflug: NASA-Sonde New Horizons erreicht Ultima Thule |url=https://www.heise.de/newsticker/meldung/Historischer-Vorbeiflug-NASA-Sonde-New-Horizons-erreicht-Ultima-Thule-4260012.html |access-date=6. 1. 2019 |work=Heise Online |agency=[[Telepolis (Heise Verlag)|Telepolis]] |date=30. 12. 2018 |language=de |quote=Zum Jahreswechsel wird die NASA-Sonde New Horizons als erste an einem Objekt im Kuipergürtel vorbeifliegen. Derweil ist die NASA weitgehend stillgelegt}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:First color image of Ultima Thule (LORRI crop, sharpened).jpg|mini|Ultima Thule]]

== Letjelica i podsistemi ==

=== Struktura, pogon, i izvor energije ===
Letjelica je veličinom i oblikom uporediva sa velikim pianom. Hidrazinska raketa je korištena za pogon, a minimalna [[brzina]] od 290&amp;nbsp;m/s se može razviti nakon polijetanja. 
[[Datoteka:New Horizons 1.jpg|mini|desno|260px|''New Horizons'' u [[Payload Hazardous Servicing Facility|montažnoj hali]].]]

Letjelica ima dva stabilizatorska moda, troosovinski i spin stabilizator. Postoje i dva dodatna punjača (usmjerivača) goriva. [[Zvijezda|Zvjezdane]] kamere su postavljene sa strane letjelice i one pomažu u navigaciji. [[Masa]] letjelice u [[Orbita|orbiti]], uključujući gorivo, u početku će iznositi 465&amp;nbsp;kg i to do [[Jupiter]]ove orbite, a odatle do [[Pluton]]a će biti oko 445&amp;nbsp;kg. To znači da će ostati malo goriva za kasnije navođenje u [[Kuiperov pojas|Kuiperovom pojasu]], a što je uzrokovano ograničenjima u performansama letjelice namijenjene za direktni let prema [[Pluton]]u.

=== Naučni instrumenti ===
Ukupna potrošnja sedam naučnih instrumenata koje nosi letjelica je ispod 30 W, a njihova težina oko 30&amp;nbsp;kg. To su: 
* &quot;Ralf&quot; - kamera za mapiranje u četiri boje sa infracrvenim spektrometrom, napravljena da mapira površinu, sastav i temperaturu [[Pluton]]a i Harona; 
* &quot;Alisa&quot; - ultraljubičasti spektrometar koji će proučiti strukturu i sastav gornjih slojeva [[Pluton]]ove [[atmosfera|atmosfere]]; 
* &quot;Lori&quot; je kamera visoke rezolucije povezana sa teleskopom koja će posmatrati [[Pluton]] tokom posljednjih mjeseci puta i snimati fotografije visoke rezolucije tokom prolaska pored [[Planeta|planete]]; 
* &quot;Pepsi&quot; i &quot;Svap&quot; su [[Plazma (fizika)|plazma]] senzori, namijenjeni za bilježenje i mjerenje isparavanja (bijega) [[Pluton]]ove [[atmosfera|atmosfere]]; 
* &quot;Reks&quot; je radio instrument koji će primati jak signal sa [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] sa mreže &quot;Deep Space&quot;, dok letjelica bude prolazila iza [[Pluton]]a gledano sa [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]. Prelamanje signala u [[Pluton]]ovoj [[atmosfera|atmosferi]] će omogućiti &quot;Reksu&quot; da odredi gustinu i [[Temperatura|temperaturu]] u donjim slojevima [[atmosfera|atmosfere]] ove [[Planeta|planete]]; 
* &quot;SDC&quot; će mjeriti gustinu međuplanetarne prašine u najudaljenijim dijelovima [[Sunčev sistem|sunčevog sistema]] i u [[Kuiperov pojas|Kuiperovom pojasu]].

Početkom 2007. &quot;New Horizons&quot; je prošao pored [[Jupiter]]a, skrenuo i ubrzao korištenjem [[Jupiter]]ove [[gravitacija|gravitacije]], koja ga je izbacila kao praćka. Kraj [[Pluton]]a će proći 14 jula 2015, a kasnije nastavlja put kroz [[Kuiperov pojas]] [[kometa]].

Sa brzinom od 75.000&amp;nbsp;km/h će biti najbrži objekat napravljen ljudskom rukom.

== Uragan Wilma ==
Nosač raketa Atlas V, koji je &quot;digao&quot; ''New Horizons'' u orbitu zadobio je malo oštećenje za vrijeme [[Uragan &quot;Wilma&quot;|uragana &quot;Wilma&quot;]], 24. oktobra 2005. Jedan od generatora rakete je pogođen odlomljenim komadom vrata. Generator je zamijenjen identičnim dijelom, koji u potpunosti odgovara originalu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cnn.com/2005/TECH/space/10/28/pluto.wilma.reut/index.html|title=CNN.com - Pluto rocket damaged by Wilma - Oct 28, 2005|website=www.cnn.com|language=en|access-date=2025-07-07}}&lt;/ref&gt;

== Protesti zaštitnika okoline ==
Korištenje [[Plutonij|plutonijske]] [[RTG]] baterije uzrokovalo je male demonstracije. Nekoliko dana prije lansiranja oko 30-tak demonstranata je protestvovalo. Količina radioaktivnog plutonijuma u RTG bateriji je 11&amp;nbsp;kg, što predstavlja jednu trećinu količine koja je korištena u letjelici misije Cassini-Huygens, kada je ova lansirana 1997. I to lansiranje je propraćeno demonstracijama oko 300 osoba. Odsjek za [[Energija|energiju]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] procijenio je šanse da se desi nesreća prilikom lansiranja, a u kojoj bi došlo do ispuštanja radijacije u [[Amosfera|atmoferu]], na oko 350 naprema 1, i izvršio je nadzor lansiranja (kao i uvijek kada je u pitanju korištenje RTG baterije). Vjeruje se da bi u najgorem mogućem scenariju nesreće ozračenje iznosilo oko 80% prosječne godišnje doze pozadinske radijacije Sjeverne Amerike. Zagađena bi bila oblast prečnika od oko 220&amp;nbsp;km, a čišćenje bi koštalo od 241 miliona [[Američki dolar|dolara]] do 1,2 milijarde [[Američki dolar|dolara]] po kvadratnoj milji (oko 2,56 kvadratnih km, 1 milja - oko 1,6&amp;nbsp;km).

* [http://www.foxnews.com/story/0,2933,181880,00.html Članak s Fox News]
* [https://web.archive.org/web/20060118062035/http://www.cnn.com/2006/TECH/space/01/16/pluto.plutonium.ap/index.html Članak sa CNN-a]

== Imenovanje geografskih karakteristika na Plutonu ==
U saradnji sa ''International Astronomical Union (IAU)'', tim New Horizons-a planira da dodijeli imena obilježjima na karti Plutona i njegovog najvećeg mjeseca Harona, kada oni budu jasno vidljivi u ljeto 2015.. Na [[Veb-sajt|veb-sajtu]] se moglo glasati i predlagati imena i glasati za svoje favorite.&lt;ref name=&quot;ourpluto.org&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ourpluto.org/home |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150322184000/http://www.ourpluto.org/home |archive-date=22. 3. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Glasanje je završeno 24. aprila 2015.

== Također pogledajte ==
* [[Pioneer 10]]
* [[Pioneer 11]]
* [[Voyager 1]]
* [[Voyager 2]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://pluto.jhuapl.edu/ Službena stranica projekta ''New Horizons'' ]
* [http://www.spaceflightnow.com/atlas/av010/060108spacecraft.html ''New Horizons'' letjelica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126211708/http://www.spaceflightnow.com/atlas/av010/060108spacecraft.html |date=26. 1. 2006 }} – Spaceflight Now, [[8. januar]] [[2006]] godine (iz NASA-inog materijala za štampu vezano za ovu misiju)
* [http://www.spaceref.com/news/viewsr.html?pid=16534 Kako je misija dobila ime]{{Mrtav link}}
* [http://nssdc.gsfc.nasa.gov/database/MasterCatalog?sc=NHORIZONS NSSDC strana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060201230922/http://nssdc.gsfc.nasa.gov/database/MasterCatalog?sc=NHORIZONS |date=1. 2. 2006 }}
* [http://www.jhu.edu/~jhumag/1105web/pluto.html Johns Hopkins Magazin - Misija: Pluton] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120928203000/http://www.jhu.edu/~jhumag/1105web/pluto.html |date=28. 9. 2012 }}
* [http://space.com/spacenews/businessmonday_041004.html članak &quot;New Horizons lansiran sa minimalnom količinom plutonijuma&quot;]
* [http://www.unmannedspaceflight.com/index.php?showforum=20 Unmanned Spaceflight.com: Rasprava o ''New Horizons'' uključujući i problem plutonijuma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060131170948/http://www.unmannedspaceflight.com/index.php?showforum=20 |date=31. 1. 2006 }}

{{NASA}}
{{Orbitalna lansiranja u 2006}}

[[Kategorija:Svemirske letjelice]]
[[Kategorija:Istraživanje Sunčevog sistema]]
[[Kategorija:Svemirski letovi u 2006.]]</text>
      <sha1>ssezk2nvsl2495ra9xg8e72q9wk6y04</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Noam Chomsky</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15168</id>
    <revision>
      <id>3904023</id>
      <parentid>3902226</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:56:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6691" sha1="7soszw1wj58kyv1b7qf9s25rgr762u6" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Noam Chomsky
| slika              = Noam Chomsky portrait 2017 retouched.jpg
| veličina_slike     =
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1928|12|7}}
| mjesto_rođenja     = [[Philadelphia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Avram Noam Chomsky''' (fon. ''Avram Noam Čomski''; rođen 7. decembra 1928) [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[Filozofija|filozof]], lingvista, [[Psihologija|psiholog]], pisac i politički aktivista.

== Kratka biografija ==

Njegov otac dr. William Chomsky je emigrirao iz [[rusija|Rusije]] u SAD. Bavio su podučavanjem i historijom hebrejskog jezika. Noam Chomsky nastavlja bavljenje lingvistikom i 1955. počinje predavati na [[MIT]]–u.

== Univerzalna gramatika ==

U lingvistici je poznat po teoriji urođene univerzalne gramatike. U toj teoriji Chomsky tvrdi da su čovjeku urođeni obrasci [[gramatika|gramatike]] koji nisu obrasci samo za jedan određeni jezik, već su obrasci gramatike za sve ljudske jezike. Drugim riječima, jezična sposobnost je genetički uvjetovana.

Posjedovanje jezika je svojstvo vrste ''homo sapiens'' i ona je zajednička svim pripadnicima naše vrste. Slična sposobnost se ne može pronaći među ostalim životinjskim vrstama. Dakle, jezična sposobnost je ono što čovjeka razlikuje od životinje.

== Filozofija ==

Njegov uticaj na filozofiju (pogotovo analitičku) je sljedeći: utiče na odmak od prevladavajućeg [[empirizam|empirizma]], na udaljavanje od bihejviorizma u [[psihologija|psihologiji]], strukturalizma u lingvistici, te na udaljavanje od [[Pozitivizam|pozitivizma]] u filozofiji. Pruža novi kognitivistički pristup lingvistici, te stvara nov pristup razmišljanja o ljudskom umu i ljudskom jeziku u filozofiji, što rezultira mnogim važnim debatama sa glavnim akterima analitičke [[filozofija|filozofije]], primjerice Hilary Putnam, Willard Van Orman Quine, John Searle, Donald Davidson, Saul Kripke, Thomas Nagel, Michael Dummet, Tyler Burge.

== Aktivizam ==

Sa političkim djelovanjem započinje za vrijeme vijetnamskog rata. Angažiran je na strani američke ljevice, tačnije [[1965]]. organizira akciju odbijanja plaćanja poreza kao oblika protesta zbog vijetnamskog rata.
Prvu političku knjigu pod nazivom ''American Power and the New Mandarins'' (&quot;Američka moć i novi mandarini&quot;) objavljuje [[1969]]. Knjiga je zbirka eseja koji izlažu argumente protiv vijetnamskog rata, općenito protiv američke vanjske politike, te u tim esejima optužuje SAD za novi imperijalizam. Protivi se američkoj intervenciji u Vijetnamu iz razloga što niko nije proglasio SAD sudcima i krvnicima Vijetnama.
Dok su novi mandarini liberalni intelektualci i mainstream (srednjestrujaški) mediji koji rade u svrhu režima i služe kao apologete rata, odnosno daju ideološko pokriće ratu.

Nakon 1969. napisao je preko 40 političkih knjiga. Njegov politički angažman se može podjeliti u tri dijela:

1.Borba protiv velikih korporacija, [[kapitalizam|kapitalizma]] koji koristi ljude kao jeftinu radnu snagu, donosi dobit samo manjem broju ljudi što na kraju rezultira sve većim jazom između bogatih i siromašnih.

2.Borba protiv SAD-ovih tzv. preventivnih ratova, a zapravo ratova vođenih u korist korporacija koje postavljaju američke predsjednike i vode američku vanjsku politiku.

3.Borba protiv mainstream media i intelektualaca koji služe kao ideološko pokriće korporacijama i sve većem jazu između bogatih i siromašnih.

U zadnje vrijeme poznat je po &quot;dizanju bure&quot; svojom izjavom da su SAD vodeći svjetski terorist, a ne oni protiv kojih SAD vodi tzv. ratove protiv [[terorizam|terorizma]].

== Kriticizam Čomskog ==

Čomski često izaziva kritiku zbog svojih bezkompromisnih stavova u vezi politike [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. U svojim polemikama oko sukoba u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], on konstantno osuđuju politiku zapadnih zemalja oko, što on vidi kao agresiju na [[Srbija|Srbiju]] i [[Srbi|srpski]] narod &lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/guardianweekly/story/0,,1807962,00.html A noxious form of argument - kritika knjige Failed States: The Abuse of Power and the Assault on Democracy]&lt;/ref&gt;. U nekoliko navrata to ga je dovelo u direktni sukob sa novinarima i ljevičarskim glasilima, poput optužbe britanske novinarke Eme Broks (Emma Brockes) da je poricao [[genocid u Srebrenici]] &lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/readerseditor/story/0,,1782567,00.html Readers' editor right to publish apology, external review finds]&lt;/ref&gt;, koje je on porekao citirajući da on podržava američku autoricu Dijanu Džonston (Diana Johnstone) koja opet poriče da su [[Genocid u Srebrenici|događaji u Srebrenici]] genocid ili masakr &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.counterpunch.org/johnstone10122005.html |title=Srebrenica Revisited |access-date=7. 12. 2006 |archive-date=5. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805030629/http://counterpunch.org/johnstone10122005.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, čisto zbog [[Slobodoumlje|slobode mišljenja]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Filozofija]]
* [[Savremena filozofija]]
* [[Chomskyjev normalni oblik]]
* [[Chomskyjeva hijerarhija]]
* [[Diana Johnstone]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Noam Chomsky}}
{{Wikicitat|Noam Chomsky}}
* [https://web.archive.org/web/20180913103525/https://chomsky.info/ službena stranica Noama Chomskog]
* [https://web.archive.org/web/20051019002201/http://www.zmag.org/chomsky/index.cfm arhiv Chomskijevih članaka na Z-netu]
* [http://izreka.com/index.php/osobe/179-noam-chomsky-izreke-citati-misli Noam Chomsky - izreke, citati, misli...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131211125245/http://izreka.com/index.php/osobe/179-noam-chomsky-izreke-citati-misli |date=11. 12. 2013}}

{{Analitička filozofija}}
{{Socijalna i politička filozofija}}
{{Filozofija jezika}}
{{Članovi SANU}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Chomsky, Noam}}
[[Kategorija:Rođeni 1928.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Philadelphia]]
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Američki lingvisti]]
[[Kategorija:Američki anarhisti]]
[[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]]
[[Kategorija:Dobitnici APA-ine nagrade za istaknuti naučni doprinos psihologiji]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>7soszw1wj58kyv1b7qf9s25rgr762u6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Balkana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15974</id>
    <revision>
      <id>3904050</id>
      <parentid>3850252</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:23:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3297" sha1="1y6yz13gjkpk2kjv2twwihbg27w992p" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime = Balkana
| drugo_ime = Balkana jezero
| slika = Balkana2.jpg
| alt = Veliko jezero na Balkani
| opis = Veliko jezero
| lokacija = [[Mrkonjić Grad]], [[Bosna i Hercegovina]]
| grupa = Veliko jezero i Malo jezero
| koordinate = {{coord|44|24|55|N|17|02|59|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta = [[jezero]]
| sliv = 
| države_sliva = 
| agencija = 
| oznaka = 
| površina = 0,056
| dubina = 
| maks_dubina = 
| zapremina = 
| vrijeme_zadržavanja = 
| slanost = 
| obala = 
| nadmorska_visina = 750
| zamrznuto = 
| ostrva = 
| sekcije = Veliko jezero; Malo jezero
| rovovi = 
| klupe = 
| gradovi = [[Mrkonjić Grad]]
| pushpin_karta = Bosna i Hercegovina
| pushpin_oznaka = Balkana
| pushpin_oznaka_pozicija = right
| pushpin_karta_alt = Položaj Balkane u Bosni i Hercegovini
| pushpin_karta_opis = Položaj Balkane u Bosni i Hercegovini
| širina_stepeni = 44
| širina_minuta = 24
| širina_sekundi = 55
| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 17
| dužina_minuta = 02
| dužina_sekundi = 59
| dužina_IZ = E
| veb-sajt = 
| reference = 
| mapframe = yes
}}
'''Turističko rekreativni centar Balkana''' dio je gornjosansko-plivske turističke zone, a smješten je pored nekadašnjeg Puta AVNOJ-a (Jajce – Mrkonjić Grad – Bihać). Udaljen je 5 km od [[Mrkonjić Grad]]a i izletište je u tom kraju.

Balkanu čine dva ovalna vještačka jezera: ''Veliko'' i ''Malo'', ukupne površine 56.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Smještena su u dolini planine [[Lisina (planina)|Lisina]]. Izgrađena su 50-ih godina [[20. vijek]]a. Napajaju se iz planinskih potoka ''Cjepalo'' i ''Skakavac'' i iz sublakustrijskih izvora ispod Velikog jezera. Jedina otoka je Crna Rijeka, koja teče u pravcu jug-sjever i nakon 17&amp;nbsp;km se ulijeva u [[Vrbas]]. Omeđena su pašnjacima, te gustim hrastovim i četinarskim šumama. Manji dio jezera uređen je kao kupalište, a veći je bogat pastrmkom.&lt;ref&gt;* http://www.bistrobih.ba/nova/balkana-mrkonjic-grad/&lt;/ref&gt; U julu i augustu temperatura vode u Malom jezeru dostiže 20&amp;nbsp;°C, pa je tada pogodna za kupanje. Veliko jezero je bogato raznim vrstama ribe: [[Amur (riba)|amur]], [[Linjak (riba)|linjak]], [[pastrmka]].&lt;ref&gt;* http://apartmani-galic-balkana.com/balkana {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150222210440/http://apartmani-galic-balkana.com/balkana |date=22. 2. 2015 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20060116025356/http://www.skijanje.co.yu/Ski_Centri/BiH/balkana.htm Skijanje - Balkana]
* [http://www.mrkonjicgrad.com/informacije/smjestajni_kapaciteti/motel_balkana/ Motel Balkana TCAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071029091801/http://www.mrkonjicgrad.com/informacije/smjestajni_kapaciteti/motel_balkana/ |date=29. 10. 2007 }}
* [https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/biznis/57-o-bih/priroda/jezera/658-balkana  Balkana na visitmycountry.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211129122211/https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/biznis/57-o-bih/priroda/jezera/658-balkana%7C |date=29. 11. 2021 }}

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Mrkonjić Grad]]
[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>1y6yz13gjkpk2kjv2twwihbg27w992p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904051</id>
      <parentid>3904050</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:23:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3253" sha1="94y0zoh7rtt3lwt2mtbliw2nu0mkl4w" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime = Balkana
| drugo_ime = Balkana jezero
| slika = Balkana2.jpg
| alt = Veliko jezero na Balkani
| opis = Veliko jezero
| lokacija = [[Mrkonjić Grad]], [[Bosna i Hercegovina]]
| grupa = Veliko jezero i Malo jezero
| koordinate = {{coord|44|24|55|N|17|02|59|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta = [[jezero]]
| sliv = 
| države_sliva = 
| agencija = 
| oznaka = 
| površina = 0,056
| dubina = 
| maks_dubina = 
| zapremina = 
| vrijeme_zadržavanja = 
| slanost = 
| obala = 
| nadmorska_visina = 750
| zamrznuto = 
| ostrva = 
| sekcije = Veliko jezero; Malo jezero
| rovovi = 
| klupe = 
| gradovi = [[Mrkonjić Grad]]
| pushpin_karta = Bosna i Hercegovina
| pushpin_oznaka = Balkana
| pushpin_oznaka_pozicija = right
| pushpin_karta_alt = Položaj Balkane u Bosni i Hercegovini
| pushpin_karta_opis = Položaj Balkane u Bosni i Hercegovini
| širina_stepeni = 44
| širina_minuta = 24
| širina_sekundi = 55
| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 17
| dužina_minuta = 02
| dužina_sekundi = 59
| dužina_IZ = E
| veb-sajt = 
| reference = 
| mapframe = yes
}}
'''Turističko rekreativni centar Balkana''' dio je gornjosansko-plivske turističke zone, a smješten je pored nekadašnjeg Puta AVNOJ-a (Jajce – Mrkonjić Grad – Bihać). Udaljen je 5 km od [[Mrkonjić Grad]]a i izletište je u tom kraju.

Balkanu čine dva ovalna vještačka jezera: ''Veliko'' i ''Malo'', ukupne površine 56.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Smještena su u dolini planine [[Lisina (planina)|Lisina]]. Izgrađena su 50-ih godina [[20. vijek]]a. Napajaju se iz planinskih potoka ''Cjepalo'' i ''Skakavac'' i iz sublakustrijskih izvora ispod Velikog jezera. Jedina otoka je Crna Rijeka, koja teče u pravcu jug-sjever i nakon 17&amp;nbsp;km se ulijeva u [[Vrbas]]. Omeđena su pašnjacima, te gustim hrastovim i četinarskim šumama. Manji dio jezera uređen je kao kupalište, a veći je bogat pastrmkom.&lt;ref&gt;* http://www.bistrobih.ba/nova/balkana-mrkonjic-grad/&lt;/ref&gt; U julu i augustu temperatura vode u Malom jezeru dostiže 20&amp;nbsp;°C, pa je tada pogodna za kupanje. Veliko jezero je bogato raznim vrstama ribe: [[Amur (riba)|amur]], [[Linjak (riba)|linjak]], [[pastrmka]].&lt;ref&gt;* http://apartmani-galic-balkana.com/balkana {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150222210440/http://apartmani-galic-balkana.com/balkana |date=22. 2. 2015 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20060116025356/http://www.skijanje.co.yu/Ski_Centri/BiH/balkana.htm Skijanje - Balkana]
* [http://www.mrkonjicgrad.com/informacije/smjestajni_kapaciteti/motel_balkana/ Motel Balkana TCAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071029091801/http://www.mrkonjicgrad.com/informacije/smjestajni_kapaciteti/motel_balkana/ |date=29. 10. 2007 }}
* [https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/biznis/57-o-bih/priroda/jezera/658-balkana  Balkana na visitmycountry.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211129122211/https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/biznis/57-o-bih/priroda/jezera/658-balkana%7C |date=29. 11. 2021 }}

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Mrkonjić Grad]]
[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>94y0zoh7rtt3lwt2mtbliw2nu0mkl4w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gustav Fechner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16112</id>
    <revision>
      <id>3904032</id>
      <parentid>3896885</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:03:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Eksperimentalni psiholozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904032</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5601" sha1="cbkn538bj4ixvx9ufdq9mrd3kclz349" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Gustav Fechner
| slika              = Gustav Fechner.jpg
| opis               =
| ime_pri_rođenju    = Gustav Theodor Fechner
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1801|4|19}}
| mjesto_rođenja     = [[Żarki Wielkie|Groß Särchen]] (u blizini [[Bad Muskau|Muskau]]), [[Elektorat Saksonija|Saksonija]], [[Sveto Rimsko Carstvo]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1887|11|18|1801|4|19}}
| mjesto_smrti       = [[Leipzig]], [[Kraljevina Saksonija|Saksonija]], [[Njemačko Carstvo]]
| nacionalnost       = Njemac
| obrazovanje        = [[Medicinska akademija &quot;Carl Gustav Carus&quot;]]&lt;br&gt;[[Univerzitet Leipzig]] (PhD, 1835)
| zanimanje          = Fizičar, filozof i eksperimentalni psiholog
| poznat_po          = [[Weber–Fechner zakon]]
}}
'''Gustav Theodor Fechner''' (19. april 1801 – 18. novembar 1887) bio je njemački [[Fizika|fizičar]], [[Filozofija|filozof]] i eksperimentalni [[Psihologija|psiholog]]. Pionir eksperimentalne psihologije i osnivač [[Psihofizika|psihofizike]] (tehnike za mjerenje uma), inspirisao je mnoge naučnike i filozofe 20. stoljeća.

== Život i karijera ==
Fechner je rođen u [[Groß Särchen]]u, blizu [[Muskau]]a, u [[Donja Lusatija|Donjoj Lusatiji]], gdje su mu otac, stric po majci i djed po ocu bili pastori. Njegova majka, Johanna Dorothea Fechner, rođena Fischer, također je bila iz vjerske porodice. Uprkos ovim religioznim uticajima, Fechner je kasnije postao [[Ateizam|ateista]].

Fechner se prvo školovao u [[Sorau]]u (danas [[Żary]] u zapadnoj [[Poljska|Poljskoj]]). Godine 1817. Fechner je šest mjeseci studirao [[Medicina|medicinu]] na Medicinskoj akademiji Carl Gustav Carus u [[Dresden]]u, a od 1818. na [[Univerzitet u Lajpcigu|Univerzitetu u Lajpcigu]], gradu u kojem je proveo ostatak života.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://vlp.mpiwg-berlin.mpg.de/people/data?id=per68|title=Fechner, Gustav Theodor}}&lt;/ref&gt; Doktorirao je u Lajpcigu 1823.

Godine 1834. imenovan je za profesora fizike u [[Leipzig|Lajpcigu]].1839. povrijedio je oči u istraživanju naknadnih slika gledajući u [[Sunce]] kroz stakla u boji,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Boring|first=Edwin|title=A history of experimental psychology (2nd edition)|year=1950|pages=284-295}}&lt;/ref&gt; dok je proučavao fenomene boja i vida, i nakon mnogo patnje dao je ostavku. Nakon toga, oporavljajući se, okrenuo se proučavanju uma i njegovih odnosa sa tijelom, držeći javna predavanja o temama koje su obrađene u njegovim knjigama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Fechner,_Gustav_Theodor|title=1911 Encyclopædia Britannica/Fechner, Gustav Theodor}}&lt;/ref&gt; Dok je ležao u krevetu, Fechner je imao uvid u odnos između mentalnih i materijalnih senzacija. Ovaj se uvid pokazao značajnim u razvoju psihologije jer je sada postojao kvantitativni odnos između mentalnog i fizičkog svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Schultz|first=Duane|title=A History of Modern Psychology|last2=Schultz|first2=Sydney|year=2008|pages=81-82}}&lt;/ref&gt;

== Doprinosi ==
=== Razdvajanje ''[[Žuljevito tijelo|žuljevitog tijela]]'' ===
Jedna od Fechnerovih spekulacija o [[svijest]]i bavila se [[Mozak|mozgom]]. U njegovo vrijeme bilo je poznato da je mozak bilateralno [[Simetrija|simetričan]] i da postoji duboka podjela između dvije polovine koje su povezane spojnom trakom vlakana koja se naziva žuljevito tijelo (''lat. corpus callosum''). Fechner je spekulisao da ako se žuljevito tijelo podijeli, rezultiraju dva odvojena toka svijesti - [[um]] bi postao dva. Ipak, Fechner je vjerovao da njegova teorija nikada neće biti testirana; ali je pogriješio. Sredinom dvadesetog vijeka, [[Roger Sperry]] i [[Michael Gazzaniga]] radili su na pacijentima s [[Epilepsija|epilepsijom]] sa isječenim žuljevitim tijelom i primijetili da je Fechnerova ideja tačna.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gazzaniga|first=Michael|title=The bisected brain|url=https://archive.org/details/bisectedbrain0000gazz|publisher=Appleton-Century-Crofts|year=1970|location=New York}}&lt;/ref&gt;

=== Fechnerov paradoks ===
Godine 1861., Fechner je izvijestio da ako je pogledao svjetlo sa zamračenim komadom stakla preko jednog oka, a zatim zatvorio to oko, svjetlo je izgledalo kao da postaje sjajnije, iako je manje svjetla dolazilo u njegove oči. Ovaj fenomen je postao nazvan '''Fechnerov paradoks'''. Bio je predmet brojnih istraživačkih radova, uključujući i 2000-te. To se događa zato što je percipirana svjetlina svjetlosti s oba otvorena oka slična prosječnoj svjetlini svakog svjetla gledanog jednim okom.

== Djela ==
* ''Das Büchlein vom Leben nach dem Tod'' (1836, 5. izdanje, 1903)
* ''Nanna, oder über das Seelenleben der Pflanzen'' (1848, 3. izdanje, 1903)
* ''Zendavesta, oder über die Dinge des Himmels und des lenseits'' (1851, 2. izdanje od Lasswitza, 1901)
* ''Uber die physikalische und philosophische Atomenlehre'' (1853, 2.izdanje, 1864)
* ''Elemente der Psychophysik'' (1860, 2. izdanje, 1889)
* ''Vorschule der Ästhetik'' (1876, 2. izdanje, 1898)
* ''Die Tagesansicht gegenüber der Nachtansicht'' (1879)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Gustav Fechner}}
{{Commonscat|Gustav Theodor Fechner}}
* [http://gutenberg.spiegel.de/autoren/fechner.htm Projekt Gutenberg, online djela (na njemačkom)]

{{Njemačka književnost}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Fechner, Gustav}}
[[Kategorija:Rođeni 1801.]]
[[Kategorija:Umrli 1887.]]
[[Kategorija:Njemački filozofi]]
[[Kategorija:Njemački pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Żarki Wielkie]]
[[Kategorija:Eksperimentalni psiholozi]]</text>
      <sha1>cbkn538bj4ixvx9ufdq9mrd3kclz349</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Heinrich Böll</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16342</id>
    <revision>
      <id>3904016</id>
      <parentid>3850272</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:54:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5082" sha1="oem7atdsp1iy5cb7w5lok9m839evd7h" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Heinrich Böll
| slika                = Bundesarchiv B 145 Bild-F062164-0004, Bonn, Heinrich Böll.jpg
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  Slika iz Saveznog arhiva u Bonnu
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1917|12|21}}
| mjesto_rođenja     = Köln, Njemačka
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1985|7|16|1917|12|21}}
| mjesto_smrti       = Kreuzau, Njemačka
| nacionalnost       = Nijemac
| druga_imena        = 
| zanimanje          = književnik
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| supružnik            = Annemarie Cech
| djeca                = 4
| roditelji            = Viktor Böll, Maria (Hermann) Böll
}}
'''Heinrich Böll''' ([[Köln]], [[21. decembar]] [[1917]]. - [[Kreuzau]], [[16. juli]] [[1985]].), [[njemački]] [[književnik]]. Napisao je nekoliko [[roman]]a i kratkih priča u novinama. Predavao je poetiku u [[Frankfurt]]u.&lt;ref name=&quot;hdg&quot;&gt;[http://www.hdg.de/lemo/html/biografien/BoellHeinrich/ Biografija na stranici]''Haus der Geschichte'' ''hdg.de'' pristupljeno 16.7.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;

Dobitnik je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1972]]. godine.&lt;ref&gt;[http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1972/ Zvanična stranica komiteta za Nobelovu nagradu]''nobelprize.org'' pristupljeno 16.7.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Djetinjstvo i obrazovanje &lt;ref name=&quot;hdg&quot;/&gt;===

Heinrich Böll (Hajnrih Bel) rođen je kao jedno od šestoro djece u braku Viktora Böll, po zanimanju slikar, i Maria (Hermann) Böll. Pogađao je ''Državnu gimnaziju cara Wilhelma'' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Kaiser-Wilhelm-Gymnasium'') u Kölnu. Maturira 1937. i upisuje zanat za trgovca knjiga u Bonnu. Počinje se baviti pisanjem, 1938. prekida zanat nakon poziva u radnu službu ([[Njemački jezik|njem.]] ''Arbeitsdienst'').

=== Studiji i Drugi svjetski rat &lt;ref name=&quot;hdg&quot;/&gt;===

Upisuje studij [[historija|historije]] i klasične [[Filologija|filologije]], njemački [[Wehrmacht]] ga mobiliše i šalje kao vojnika u [[Poljska|Poljsku]], [[Francuska|Francusku]], [[Mađarska|Mađarsku]] i [[Sovjetski savez|Sovjetski Savez]]. Nekoliko puta je u borbi ranjavan, oboljeva od [[tifus]]a. Nakon kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog rata]] je 1945. kratko vrijeme bio zarobljen, boravi u [[SAD|američkim]] i [[Velika Britanija|britanskim]] logorima.

=== Poslijeratni period &lt;ref name=&quot;hdg&quot;/&gt;===

Upisuje 1946. studij [[germanistika|germanistike]] u Kölnu. Piše kratke priče koje su objavljene u [[Novine|novinama]] &quot;Rheinischer Merkur&quot; i [[časopis]]ima &quot;Der Ruf&quot; und &quot;Karussel&quot;. Objavljuje svoju prvu knjigu &quot;'Der Zug war pünktlich&quot; (1949.), gdje prepričava doživljaje iz ratnog perioda. Roman &quot;Und sagte kein einziges Wort&quot; (1953.) opisuje bijedu povratnika iz zatočeništva. Objavljuje još mnoštvo romana kao i zbirku kratkih priča. Od 1964. predaje kao docent na Univerzitetu [[Frankfurt na Majni]]. Od 1970-1972. je bio predsjednik njemačkog P.E.N ([[Engleski jezik|en.]] ''Poets, Essayists, Novelists'') centra koji zastupa slobodu pisane riječi.

1983. premijer [[Nordrhein-Westfalen|Sjevernorajnske Vestfajile]] mu dodjeljuje titulu [[profesor]]a a postaje počasni građanin Kölna. Učestvuje u blokadi skladišta američke vojske u [[Mutlangen]]u.

Umire 16.jula 1985 nakon duže bolesti.

=== Privatni život &lt;ref name=&quot;hdg&quot;/&gt;===

1942. Böll ženi [[Annemarie Cech]] (Anemari Ceh) s kojom je imao četiri sina.

== Objavljena djela ==

=== Romani &lt;ref name=&quot;hdg&quot;/&gt;===

* ''Der Zug war pünktlich'', 1949.
* ''Wo warst du, Adam'', 1951.
* ''Und sagte kein einziges Wort'', 1953.
* ''Haus ohne Hüter'', roman 1954.
* ''Das Brot der frühen Jahre'', 1954.
* ''Dr. Murkes gesammeltes Schweigen und andere Satire''
* ''Gruppenbild mit Dame''
* ''Billard um halbzehn'', 1959.

=== Putopis &lt;ref name=&quot;hdg&quot;/&gt;===

''Irisches Tagebuch'', 1957.

=== Kratke priče &lt;ref name=&quot;hdg&quot;/&gt;===

* ''Aus der 'Vorzeit'',  1947.
* ''Die Botschaft'',  1947.
* ''Der Angriff'',  1947.
* ''Wanderer, kommst du nach Spa...'', zbirka 25 raznih priča 1950.

== Filmska adaptacija &lt;ref name=&quot;hdg&quot;/&gt;==

Böllov roman ''Das Brot der frühen Jahre'' je 1962. filmski obrađen.

== Nagrade &lt;ref name=&quot;hdg&quot;/&gt;==

* [[Medalja]] ''[[Carl-von-Ossietzky]]''
* [[Georg Büchner]]ova nagrada
* [[Nobelova nagrada za književnost]]

== Također pogledajte ==
* [[Njemačka književnost]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.pen-deutschland.de/de Njemački P.E.N. centar – zvanični sajt]

{{Njemačka književnost}}
{{Nobelova nagrada za književnost laureati 1951-1975}}
{{Nagrada &quot;Georg Büchner&quot;}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Böll, Heinrich}}
[[Kategorija:Rođeni 1917.]]
[[Kategorija:Umrli 1985.]]
[[Kategorija:Biografije, Köln]]
[[Kategorija:Njemački pisci]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Njemačke]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>oem7atdsp1iy5cb7w5lok9m839evd7h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Teška industrija (grupa)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17846</id>
    <revision>
      <id>3903921</id>
      <parentid>3664071</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T13:43:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sk53121</username>
        <id>160134</id>
      </contributor>
      <comment>/* Diskografija */</comment>
      <origin>3903921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14952" sha1="2uichhfvb43d47a57vtrgfub32v4rue" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime               = Teška industrija
| pozadina          = skupina
| slika             = Teska industrija jugoton.jpg
| žanr              = [[Progresivni rok]], [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]]
| karijera          = 1974-1998&lt;br/&gt; 2007-danas
| izdavač           = [[Jugoton]], [[Croatia Records]], [[Sarajevo disk]]
| porijeklo         = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| web-sajt          = 
| album1            = 
| godina1           = 
| album2            = 
| godina2           = 
| najnoviji_album   = 
| godina3           = 
| trenutni_članovi  =
| bivši_članovi     =
}}
'''Teška industrija''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[rok-muzika|rok]] grupa osnovana u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1974. godine i predstavlja jedan od značajnih primjera &quot;[[Sarajevska škola pop roka|sarajevske škole pop roka]]&quot;.

== Biografija ==
Glavni osnivač grupe je bio klavijaturista [[Gabor Lenđel]], a u prvoj postavi bili su gitarista [[Vedad Hadžiabdić]], basista [[Ivica Propadalo]], bubnjar [[Senad Begović]] i pjevač [[Fadil Toskić]]. Pjesnik [[Duško Trifunović]] napisao je većinu pjesama tokom njihove karijere. [[Seid Memić Vajta]] ubrzo zamjenjuje Fadila Toskića na mjestu pjevača, dok je [[Sanin Karić]] zamijenio [[Ivica Propadalo|Ivicu Propadala]] na mjestu bas gitariste. Ova postava će ostvariti svoj najveći uspjeh i snimiti nekoliko uspješnih [[Muzički singl|singl ploča]] i prvi [[Long play|LP]] album pod nazivom ''&quot;[[Ho-ruk (Teška industrija)|Ho-ruk]]&quot;'' tokom 1975-1976. godine. Ovaj muzički sastav razvio je neku vrstu [[Progresivni rok|progresivnog hard roka]] s elementima bosanskohercegovačkih narodnih motiva (koje su u to vrijeme popularisali [[Bijelo dugme]] sa svojim &quot;pastirskim rokom&quot;) i kompleksnijih &quot;simfonijskih&quot; aranžmana. Gabor Lenđel sa svojim sviranjem na [[Sintisajzer|klavijaturi]] i Vajta s promuklim pjevačkim baritonom bili su zaštitni znakovi njihovog zvuka. Osim progresivne rok muzike, u svojim pjesmama pravili su izlete i u druge muzičke žanrove kao naprimjer sa: &quot;[[Život je maskenbal / Našem putu kraja nema|Život je maskenbal]]&quot; (s kojom su imali zapažen nastup na [[Splitski festival|Splitskom festivalu '76]]), &quot;[[Štap / Nepoznata pjesma|Štap]]&quot; i [[Igraj, mala, opa, opa / Otišla je ljubav moja|Igraj, mala, opa, opa]].

Krajem 1976. godine nastaju velike promjene sa novim članovima, kada se Teškoj industriji pridružuju pjevač [[Goran Kovačević]], basista Aleksandar Kostić, bubnjar [[Munib Zoranić]] i drugi klavijaturista [[Darko Arkus]]. Sve to je zabilježeno na njihovom drugom albumu pod nazivom ''&quot;[[Teška industrija (album)|Teška industrija]]&quot;'' s kojeg se posebno ističe pjesma &quot;Nikola Tesla&quot;. Pjevač Kovačević pokazao se kao dobra zamjena za Vajtu. Gabor Lenđel napušta grupu krajem 1977. godine ostavljajući preostalim članovima da završe njihov treći studijski album ''&quot;[[Zasviraj i za pojas zadjeni]]&quot;'', koji je objavljen 1978. godine. Unatoč dobroj kombinaciji pristupačnijih pop, [[rokenrol]] i kompleksnijih progresivnih rok pjesama, njihov novi muzički album nije uspio privuči pažnju javnosti, pa ubrzo zatim Teška industrija prestaje s djelovanjem.

Pjevač Goran Kovačević pridružio se [[Laza Ristovski|Lazi Ristovskom]] i [[Goran Ivandić|Goranu &quot;Ipetu&quot; Ivandiću]] sa kojima je snimio zanimljiv &quot;simfo-progresivni&quot; album &quot;[[Stižemo (album)|Stižemo]]&quot;, a 1980-ih pokušao je neuspješno započeti pjevačku solo karijeru. Vajta, s druge strane, uživa ogromnu popularnost tokom 1980-ih i 1990-ih, kao [[Pop-muzika|pop]] pjevač i povremeno kao [[Televizija|televizijski]] [[glumac]].

Vedad Hadžiabdić, kao jedini originalni član Teške industrije, zajedno s bubnjarem Munibom Zoranićem, pokušao je oživiti grupu 1984. godine s novim članovima: pjevačem [[Narcis Lalić|Narcisom Lalićem]], basistom Seadom Trnkom i klavijaturistom Zoranom Krgom. Međutim, pop-rok album pod nazivom ''&quot;[[Ponovo sa vama (Teška industrija)|Ponovo sa vama]]&quot;'', koji su zajedno snimili bio je neuspješan. Osnivač Gabor Lenđel radio je dugo vremena kao producent i aranžer na [[Radio Novi Sad|Radiju Novi Sad]], ali se tokom 1990-ih preselio u [[Budimpešta|Budimpeštu]]. Nakon sedmogodišnje pauze, snimili su studijski album ''&quot;[[Gospode, ne daj da je sanjam]]&quot;'' sa novim pjevačem [[Alen Mustafić|Alenom Mustafićem]] komponiran u pop-rok stilu sa primjesama bosanskohercegovačke narodne muzike. Zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] napravili su petogodišnju pauzu u svom muzičkom djelovanju. Konačan povratak Teške industrije na koncertnu scenu do danas dogodio se 1996. godine, kada je Vedad Hadžiabdić okupio grupu mlađih muzičara, sa kojima je ubrzo zatim snimio studijske albume &quot;[[Sarajevska noć (Teška industrija)]]&quot; i ''&quot;[[Ruže u asfaltu (Teška industrija)|Ruže u asfaltu]]&quot;''. Tekstovi u nekim od pjesama s oba albuma kao i njihov omot govore o događajima za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], a muzički je nastavljen trend komponiranja pjesama više u [[Pop-muzika|pop]] nego rok muzici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://www.progarchives.com/artist.asp?id=2499|title= Teška industrija: Ruže u asfaltu|work= progarchives.com|access-date= 25. 1. 2022|archive-date= 13. 2. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210213012148/http://www.progarchives.com/artist.asp?id=2499|url-status= live}}&lt;/ref&gt;

=== Povratak Teške industrije ===
Godine 2006. dvojac Vedad Hadžiabdić gitarista i aranžer i [[Ivica Propadalo]] na bas-gitari ponovno pokreću grupu Teška industrija, a uspjeli su pridobiti i Lenđela i Vajtu da im se pridruže. Snimaju promotivni [[Compact disc|CD]] / [[Extended play|EP]] pod nazivom &quot;[[Vajta &amp; Teška industrija. 31 godina poslije|31 godina poslije]]&quot; na kojem je snimljena izvedba u duetu s [[Arsen Dedić|Arsenom Dedićem]] u &quot;Ti si se nekako smanjio&quot;. Naredne godine, u staroj postavi snimaju album pod nazivom &quot;[[Kantina (Teška industrija)|Kantina]]&quot;, kojeg je objavila [[Croatia Records]]. Sadrži 12 pjesama među kojima se, uz njihove popularne pjesme u novim aranžmanskim rješenjima [[Nikša Bratoš|Nikše Bratoša]], našlo i šest novih autorskih pjesama [[Zlatan Fazlić|Zlatana Fazlića &quot;Fazle&quot;]]. Pjesmom &quot;Nas dvoje&quot;, koja je također snimljena za ovaj album, ušli su u finale hrvatskog radijskog festivala.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/6630233-Te%C5%A1ka-Industrija-31-Godina-Poslije|title= ''Teška industrija - 31 godina poslije''|work= discogs.com|access-date= 11. 7. 2023|archive-date= 11. 7. 2023|archive-url= https://web.archive.org/web/20230711060514/https://www.discogs.com/release/6630233-Te%C5%A1ka-Industrija-31-Godina-Poslije|url-status= live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://ezadar.net.hr/zabava/2293591/hitch-bar-najavljuje-koncert-teske-industrije-21-lipnja/|title= ''Hitch bar najavljuje koncert Teške Industrije 21. lipnja''|work= ezadar.net.hr|access-date= 10. 7. 2023|archive-date= 10. 7. 2023|archive-url= https://web.archive.org/web/20230710081042/https://ezadar.net.hr/zabava/2293591/hitch-bar-najavljuje-koncert-teske-industrije-21-lipnja/|url-status= live}}&lt;/ref&gt; Isti kompozitor komponirao je i pjesmu ''&quot;Mare i Marko&quot;'' s kojom su iste godine nastupili na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]]. Godine 2010. snimaju novi album pod nazivom ''&quot;[[Nazovi album pravim imenom]]&quot;'' sa novom pjevačicom Leom Mijatović.
Upravo oni ponovo pokreću priču zvanu &quot;[[sarajevska škola pop roka]]&quot;. Naredne godine snimaju album ''&quot;[[Bili smo raja]]&quot;'' na kojem je bilo 12 pjesama, koje najbolje oslikavaju vrijeme nastanka i razvoja sarajevske škole pop rok muzike. Muzički aranžmani su moderni i tipični za današnje vrijeme, ali sa starim zvukom Teške industrije. Naišao je na veoma dobar odziv publike, te je postao jedan od najprodavanijih pop-rok albuma godine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. 
Okosnicu muzičkog sastava koji je snimio album čine: Hadžiabdić, Mijatović, Propadalo, Ivanović, a na nekim pjesmama radio je i [[Nikša Bratoš]]. Teška Industrija od tada uglavnom održava koncerte po Hrvatskoj.
Prva pjesma s tog albuma koja je uvrštena i na promotivnu [[Muzički singl|singl ploču]] bila je stara pjesma Teške industrije ''&quot;[[Život je maskenbal / Našem putu kraja nema|Život je maskenbal]]&quot;'', dok je druga pjesma ''&quot;[[U meni jesen je]]&quot;'' (koju je svojevremeno pjevao [[Halid Bešlić]]) bila uvrštena na drugi promotivni singl. Teška industrija nastavlja sa svojim uspješnim muzičkim izrazom, pa je tako promovisan njihova singl ploča &quot;Šta ti je život&quot;. Za nju je snimljen i [[video]] spot, a pjesma je ubrzo postala popularna. Često se može čuti na [[radio]] stanicama, a video spot može se pogledati na domaćim televizijskim stanicama. To je prvi od nekoliko singlova čije pjesme će se 2016. naći na njihovom studijskom albumu &quot;[[Selfie (Teška industrija)|Selfie]]&quot;.&lt;ref name= &quot;TI&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.teska-industrija.com/index.php?Action=novosti|title= Teška industrija|work= teska-industrija.com|access-date= 25. 1. 2022|archive-date= 13. 2. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210213012116/http://www.teska-industrija.com/index.php?Action=novosti|url-status= live}}&lt;/ref&gt; Jedan od uspjeha je bio i zajednički nastup ovog sastava sa [[Kemal Monteno|Kemalom Montenom]] iste godine na [[Evropa|evropskom]] festivalu Sunčane skale U [[Herceg Novi|Herceg Novom]], gdje su pobijedili s pjesmom &quot;Majske kiše&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.24sata.hr/show/teska-industrija-koncertom-u-lisinskom-slavi-40-godina-333508|title= ''Teška industrija koncertom u Lisinskom slavi 40 godina''|work= 24sata.hr|access-date= 20. 11. 2023}}&lt;/ref&gt; 
Godine 2013. objavljuju antologijski album &quot;[[XL nakon! (Teška industrija)|XL nakon!]]&quot; objavljen povodom 40. godišnjice njihovog muzičkog djelovanja.&lt;ref name=&quot;prog&quot;&gt;{{cite web|access-date=21. 5. 2022|first=Sead S.|last=Fetahagić|title=Teška industrija|url=http://www.progarchives.com/artist.asp?id=2499|work=Prog Rock Archives|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213012148/http://www.progarchives.com/artist.asp?id=2499|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
Nakon objavljivanja CD-a i video spota, imali su mnogobrojne nastupe na prostorima bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] na kojima su promovisali jedan od njihovih najprodavanijih pop rok album ''&quot;[[Bili smo raja]]&quot;''.&lt;ref name= &quot;TI&quot;/&gt; 
Godine 2020. objavili su najnoviji CD i video spot &quot;[[Novo je jutro]]&quot; 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/16277657-Te%C5%A1ka-Industrija-Novo-Je-Jutro|title= ''Teška industrija - Novo je jutro''|work= discogs.com|access-date= 12. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Članovi grupe ==
{{div col|2}}
*[[Fadil Toskić]] - pjevanje (1974)
*[[Seid Memić Vajta]] - pjevanje (1975-1976, 2007)
*[[Goran Kovačević]] - (1976-1978)
*[[Narcis Lalić]] - pjevanje (1984)
*[[Sanin Karić]] - [[bas-gitara]] (1975-1976)
*[[Aleksandar Kostić]] - bas-gitara (1976-1978)
*[[Sead Trnka]] - bas-gitara (1984)
*[[Ivica Propadalo]] - bas-gitara (1974, 2007...)
*[[Vedad Hadžiabdić]] - [[električna gitara|gitara]] (1974, 2007...)
*[[Senad Begović]] - [[bubnjevi]] (1974-1978)
*[[Munib Zoranić]] - [[bubnjevi]] (1976-1984)
*[[Marko Lazarić]] - bubnjevi (2007)
*[[Gabor Lenđel]] - [[Sintisajzer|klavijature]] (1974-1977, 2007)
*[[Zoran Krga]] - klavijature (1984)
*[[Darko Arkus]] - klavijature (1976-1978)
*[[Igor Razpotnik]] - sintisajzer, samplovi (2007)
*[[Dino Olovčić]] - klavijature 1984-1998
*[[Alen Mustafić]] - pjevanje 1989-1998
*[[Admir Ćeremida]] - bubnjevi 1994-1996
*[[Haris Kapetanović]] - bas-gitara 1995-1998
*[[Damjan Brezovec]] - bubnjevi 1996-1998
*[[Ivana Gregurić]] - klavijature 2007-2009
*[[Fran Šokić]] - klavijature 2011-
*[[Robert Domitrović]] - bubnjevi 2010-
*[[Lea Mijatović]] - pjevanje 2010- &lt;ref name=&quot;Albumi&quot;/&gt;
{{div col end}}

== Diskografija ==

=== Singlovi / [[Extended play|EP]] ===
* &quot;[[Karavan / Ufo]]&quot; ([[Jugoton]] 1975.)
* &quot;[[Kolika je Jahorina planina / Kovači sreće]]&quot; (Jugoton 1975.)
* &quot;[[Kadija / Šta je rekla Ana]]&quot; (Jugoton 1975.)
* &quot;[[Život je maskenbal / Našem putu kraja nema]]&quot; (Jugoton 1976.)
* &quot;[[Štap / Nepoznata pjesma]]&quot; (Jugoton 1976.)
* &quot;[[Alaj mi je večeras po volji / Ja i ti i ljubav naša]]&quot; (Jugoton 1977.)
* &quot;[[Igraj, mala, opa, opa / Otišla je ljubav moja]]&quot; (Jugoton 1977.)
* &quot;[[Pesma o Titu (Teška industrija)]]&quot; (1980)
* &quot;[[Vajta &amp; Teška industrija. 31 godina poslije]]&quot; (EP, [[Croatia Records]] 2006.)
* &quot;[[U meni jesen je]]&quot; (Hit Records, 2011) 
* &quot;[[Pratim te u stopu]]&quot; (Croatia Records, 2016)&quot;
* &quot;[[Reklamacija (Teška industrija)|Reklamacija]]&quot; (Croatia Records, 2017)
* &quot;[[Nikola Tesla (Teška industrija)|Nikola Tesla]]&quot; (sa [[Goran Karan|Goranom Karanom]], Croatia Records, 2017)
* &quot;[[Sve mogu lažima]]&quot; (Croatia Records, 2018)
* &quot;[[Novo je jutro]]&quot; (Croatia Records, 2020)
&lt;ref name=&quot;Albumi&quot;/&gt;

=== Albumi ===
*''[[Ho-ruk (Teška industrija)|Ho-ruk]]'' (Jugoton, 1976.)
*''[[Teška industrija (album)|Teška industrija]]'' (Jugoton, 1976.)
*''[[Zasviraj i za pojas zadjeni]]'' (Jugoton, 1978.)
*''[[Gospode, ne daj da je sanjam]]'' (Sound Galaxy, 1991.) 
*''[[Kantina (Teška industrija)|Kantina]]'' (Croatia Records, 2007.)
*''[[Nazovi album pravim imenom]]'' (Hit Records, 2010)
*''[[Bili smo raja]]'' (Croatia Records, 2011)
*''[[Selfie (Teška industrija)|Selfie]] (Croatia Records, 2016)'' 
* ''Putnički voz uspomena'' (Croatia Records 2024.)
&lt;ref name=&quot;Albumi&quot;/&gt;

=== Albumi (Krnje)===
*&quot;[[Ponovo sa vama (Teška industrija)|Ponovo sa vama]]&quot; ([[Sarajevo disk]], 1984.)
*&quot;[[Sarajevska noć (Teška industrija)|Sarajevska noć]]&quot; (Art of Voice-Megaton, 1996.)
*&quot;[[Ruže u asfaltu (Teška industrija)|Ruže u asfaltu]]&quot; (1999.) &lt;ref name=&quot;Albumi&quot;/&gt;

=== Kompilacije ===
*&quot;[[Seid Memić Vajta &amp; Teška industrija]]&quot; (Jugoton 1981.)
*&quot;[[Teška industrija (kompilacija 1995)|Teška industrija]]&quot; (Krin Music 1995.)
*&quot;[[Karavan - Izvorni snimci 1975. / 1976. (Teška industrija i Vajta)|Karavan - Izvorne snimke 1975. / 1976.]]&quot; (Croatia Records 2002.)
* ''The Ultimate Collection'' (Croatia Records 2008.)
*&quot;[[XL nakon! (Teška industrija)|XL nakon!]]&quot; (Croatia Records, 2013) &lt;ref name=&quot;Albumi&quot;/&gt;

== Reference ==

&lt;references&gt;
&lt;ref name=&quot;Albumi&quot;&gt;{{Cite web |url=http://rateyourmusic.com/artist/teska_industrija |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 6. 2013 |archive-date=31. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150731155314/http://rateyourmusic.com/artist/teska_industrija |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke rok-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1974.]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]]
[[Kategorija:Teška industrija (grupa)]]</text>
      <sha1>2uichhfvb43d47a57vtrgfub32v4rue</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saul Bellow</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18482</id>
    <revision>
      <id>3904026</id>
      <parentid>3850332</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:57:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904026</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3903" sha1="i5lgc5t1wmczogahb10gdv75brdi5a8" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Saul Bellow
| slika              = Saul Bellow.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               =  Saul Bellow (lijevo) s Keithom Botsfordom (1992.)
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1915|6|10}}
| mjesto_rođenja     = Lachine, Kanada
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2005|4|5|1915|6|10}}
| mjesto_smrti       = Brookline, Massachusetts, SAD
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Saul Bellow''' ( [[Lachine]], [[Québec]], [[Kanada]], [[10. juni]] [[1915]]. - [[Brookline]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[5. april]] [[2005]].), američki književnik, dobitnik je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] iz [[1976]].

== Biografija ==
Saul Bellow rođen je 1915. kao '''Solomon Bellows''' u Lachineu, predgrađu [[Montréal]]a. Njegovi roditelji bili su [[jevreji|jevrejski]] doseljenici iz [[Rusija|ruskog]] grada [[Sankt Petersburg]]a. Odrastao je u [[Chicago|Chicagu]], kamo se njegova obitelj preselila kad mu je bilo 9 godina, u zajednici koja je usred dinamike modernog velegrada sačuvala tradicionalne etničke osobine. Odjeci takve mladosti djeluju na junake njegovih romana. On je pripovjedač s jakim smislom za smiješno čiji likovi nastoje svoju nesigurnost i potištenost prevladati smionim naporom da se otvore prema životnim mogućnostima. Bellow je dvije godine studirao na univerzitetu University of Chicago, a nakon toga je prešao na Northwestern University, gdje je diplomirao [[antropologija|antropologiju]]. Predavao je na univerzitetima University of Minnesota, New York University, Princeton University, University of Chicago, Bard College i Boston University. [[1993]]. je iz Chicaga preselio u Brookline u Massachusettsu, gdje je 2005. umro u dobi od 89 godina. Pokopan je na jevrejskom groblju u [[Brattleboro]]u u [[Vermont]]u.

== Djela ==
U romanima o sinovima židovskih doseljenika u Ameriku ''Čovjek u iščekivanju'' (''Dangling Man,'' 1944), ''Žrtva'' (''The Victim,'' 1947), ''Ne propusti dan'' (''Seize the Day,'' 1956) daje sliku potištena otuđenika u velegradu, a ta slika prerasta u bujnu, afirmativnu viziju čovjeka koji svoje odnose prema drugim ljudima gradi izvan konvencija ekonomske i karijerističke discipline u romanu ''Doživljaji Augiea Marcha'' (''The Adventures of Augie March,'' 1953).

Filozofija, traganje i spoznaje iz moderne antropologije tvore bitan sadržaj burlesknog romana ''Henderson, kralj kiše'' (''Henderson the Rain King,'' 1959), a simbolika u romanu ''Herzog'' (1964) seže do razine izvornog mita o suvremenom američkom intelektualcu. Među zadnjim romanima o kompleksnom odnosu između društva i pojedinca ističu se ''Humboldtov dar'' (''Humboldt’s Gift,'' 1975), ''Dekanov prosinac'' (''The Dean’s December,'' 1982) i ''Ravelstein'' (2000).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6778|title=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|year=2021|editor-last=Kragić|editor-first=Bruno|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|publication-place=Zagreb|access-date=1. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
* [[Pulitzerova nagrada za književno djelo]] (''Humboldt's Gift''; 1976)
* [[Nobelova nagrada za književnost]] (1976)

== Reference ==
{{refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Wilhelm Reich]]

{{Wikicitat|Saul Bellow}}
{{Commonscat}}

{{Nobelova nagrada za književnost laureati 1976-2000}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bellow, Saul}}
[[Kategorija:Rođeni 1915.]]
[[Kategorija:Umrli 2005.]]
[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]
[[Kategorija:Biografije, Lachine]]
[[Kategorija:Dobitnici Pulitzerove nagrade za književno djelo]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>i5lgc5t1wmczogahb10gdv75brdi5a8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Panonska jezera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20296</id>
    <revision>
      <id>3904064</id>
      <parentid>3844902</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:25:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8264" sha1="rlnrf11vsvs18wbo4qmuz8mxwuxejjy" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                       = Panonska jezera
| izvorno_ime               =
| izvorno_ime_jezik         =
| drugo_ime                 = Panonika
| slika                     =
| slika_veličina            =
| alt                       =
| opis                      =
| slika_karte               =
| karta_veličina            =
| alt_karta                 =
| opis_karta                =
| lokacija                  = [[Tuzla]], [[Tuzlanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate                = {{coord|44.539511|18.679346|type:waterbody_region:BA|display=inline,title}}
| vrsta                     = [[Vještačko jezero|vještačka]] [[Slano jezero|slana jezera]]
| priliv                    = tehnološki kontroliran dotok slane vode
| odliv                     =
| sliv_km2                  =
| države_sliva              = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| površina_km2              = 0,019291
| dubina_m                  =
| maks_dubina_m             = 1,8
| zapremina_km3             = 0,0000276
| obala_km                  =
| nadmorska_visina_m        = 227,4
| ostrva                    =
| gradovi                   = [[Tuzla]]
| web_stranica              = https://panonika.ba
}}'''Panonska jezera''' su [[so|slana]] umjetna jezera u [[Tuzla|Tuzli]]. Kompleks Panonskih jezera čine tri jezera različite veličine i dubine, te slani slapovi. U sklopu kompleksa Panonskih jezera nalazi se i sojeničko [[neolit]]sko naselje, sportski tereni, te mnogi drugi ugostiteljski, kulturni i zabavni sadržaji. Sva tri jezera se nalaze u centru [[Tuzla|Tuzle]]. Kompleksom slanih jezera upravlja javno komunalno preduzeće &quot;Pannonica&quot; d.o.o. Tuzla. U ovoj firmi radi oko 150 radnika.

Panonska jezera predstavljaju jedinstvene primjere slanih jezera u [[Evropa|Evropi]], te imaju ljekovita svojstva zahvaljujući sadržaju [[Soli (hemijski spojevi)|soli]] i drugih [[mineral]]a. Voda u jezerima neprestano kruži, i prečišćava se pješčanim filterima.

== Historija ==
Ideja o gradnji kompleksa slanih jezera u užem jezgru grada [[Tuzla|Tuzle]] postojala je mnogo prije same realizacije projekta. Prvu puta ideja o Panonskim jezerima se spominje 2000. godine, tokom mandata načelnika Selima Bešlagića u knjizi &quot;Tuzland - knjiga o Tuzli&quot;. Navedeno je da se &quot;projektom sanacije Pinge i poteza Trnovac-Borić postojeća vodena akumulacija uređuje u vještačka jezera sa pratećim ugostititeljsko-sportskim sadržajima&quot;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Tuzland - knjiga o Tuzli|last=Alispahić|first=Fatmir|publisher=Turistička zajednica Općine Tuzla|year=2000|isbn=908 (497.6 Tuzla)|location=Tuzla|pages=191}}&lt;/ref&gt;. Do realizacije prve faze ovog projekta došlo je izgradnjom velikog jezera u julu 2003. godine. Nakon tri godine rada prvog jezera 2006. godine  izgrađen je arheološki park u obliku neolitskog-sojeničkog naselja sa muzejskom postavkom koja govori  o kontinuitetu življenja na prostoru grada [[Tuzla|Tuzle]] još iz doba [[neolit]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://panonika.ba/prvo-jezero/|title=Pannonica {{!}} Prvo jezero|last=Panonika.ba|website=panonika.ba|access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U 2008. godini se pristupilo izgradnji drugog slanog jezera u neposrednoj blizini prvog. Krenuli su i radovi na izgradnji slanih slapova na sjevernoj strani kompleksa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://panonika.ba/drugo-jezero/|title=Pannonica {{!}} Drugo jezero|last=Panonika.ba|website=panonika.ba|access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U septembru 2012. godine otvoreno je i treće panonsko jezero, manjeg kapaciteta od prethodna dva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://panonika.ba/trece-jezero/|title=Pannonica {{!}} Treće jezero|last=Panonika.ba|website=panonika.ba|access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Kombinovano, tri Panonska jezera i slani slapovi,  može da ugosti oko 17.000 gostiju dnevno.

== Tehničke karakteristike ==
Kompleks Panonskih jezera je ukupne površine 75.000 m², dužine obale od 1.000 m, a površina šljunčanog dijela plaže iznosi 22.000 m².&lt;ref name=&quot;Panonika.ba&quot;&gt;{{Cite web|url=http://panonika.ba/o-nama/|title=Pannonica {{!}} O nama|last=Panonika.ba|website=panonika.ba|access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Slana jezera predstavljaju vještačku akumulaciju vode unutar školjki koje su izgrađene od kombinacije geosintetičkih i prirodnih materijala (geotekstil, geomreža i geomembrana u kombinaciji s pijeskom, tucanikom i šljunkom).&lt;ref name=&quot;Panonika.ba&quot;/&gt;

=== Tehnički podaci slanih jezera:&lt;ref name=&quot;Panonika.ba&quot;/&gt; ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Jezera
!Vodna površina
!Dubina
!Dužina x Širina
!Količina vode
|-
|Prvo jezero
|1.014 ha (10.140 m²)
|1,6 m
|180x80 m
|15.000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|-
|Drugo jezero
|0.530 ha (5.300 m²)
|1,6 m
|90x70 m
|7.000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|-
|Treće jezero
|0.385 ha (3851 m²)
|1,8 m
|40x105m
|5.600 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|}

=== Slani slapovi ===
Slani slapovi se nalaze na sjevernoj strani kompleksa i sastoje se od ukupno pet vodenih kaskada te dva bazena za kupanje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://panonika.ba/slani-slapovi/|title=Pannonica {{!}} Slani slapovi|last=Panonika.ba|website=panonika.ba|access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Prečišćavanje vode ===
Slana voda u jezerima nastaje kao spoj tehnološke vode i slanice. Tehnološka voda se doprema cjevovodima iz vještačke akumulacije jezera [[Modrac]], dok se slanica koncentracije 300&amp;nbsp;mg/l doprema iz slanih bunara sa crpilišta [[Tetima (Tuzla)|Tetima]] u neposrednoj blizini grada [[Tuzla]]. Udio slane vode u vodnoj zapremini iznosi oko 30%, a salinitet se kreće 30-35 gr/l. Panonska jezera su bogata mineralima poput: [[kalcij]]a, [[natrij]]a, [[sumpor]]a, [[jod]]a, [[brom]]a i drugih.&lt;ref name=&quot;Panonika.ba&quot;/&gt; Da bi se osigurala tehnička i higijenska ispravnost same vode, redovno se vrši filtriranje i testiranje na hemijskom i bakteriološkom nivou. Sam proces filtracije vode se odvija tokom 24 sata, kada se vodna zapremina filtrira unutar 2,5 ciklusa, te se vrši njeno hemijsko tretiranje. Tim procesom se zadržava adekvatna [[pH]] vrijednost, vrši dezinfekcija, uništavaju površinske [[alge]], flokacija tj. otklanjanje zamućenosti vode, te fizičko čišćenje školjki jezera i plaže.&lt;ref name=&quot;Panonika.ba&quot;/&gt;

Filtracija vode se vrši pomoću pješčanih filtera u dva filter postorjenja sa 2,5 ciklusa unutar 24 sata. Dezinfekcioni proces vode se vrši pomoću gasnog [[hlor]]a, te koncentracija hlora varira između 0,2 do 0,4&amp;nbsp;mg/l. Analiza vode se vrši tri puta sedmično tokom ljetne sezone kupanja u Zavodu za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona.

== Statistika posjećenosti ==
U ljetnoj sezoni 2015. godine je prodano oko 353.000 ulaznica, ali je broj posjeta bio znatno veći, oko 380.000, jer sezonske i mjesečne ulaznice omogućavaju višestruke ulaze na kompleks jezera.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://faktor.ba/nize-cijene-karata-panonska-jezera-mogla-bi-zabiljeziti-rekordnu-posjecenost-foto/|title=Niže cijene karata: Panonska jezera mogla bi zabilježiti rekordnu posjećenost (FOTO) - Faktor.ba|date=1. 9. 2015|language=bs-BA|access-date=2. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Od izgradnje 2003. godine do 2014. godine kompleks je posjetilo preko 3,5 miliona gostiju sa prosječnom dnevnom posjetom od oko 7.000 osoba i sa maksimalnim dnevnim posjetama od oko 15.000 gostiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://panonika.ba/o-nama/|title=Pannonica {{!}} O nama|last=Panonika.ba|website=panonika.ba|access-date=2. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Muzej &quot;Pannonica&quot; ==
Muzej [[Morska geologija|geološka]] postavka &quot;Pannonica&quot; je otvorena u oktobru 2012. godine. Postavka ukazuje na kontinuitet življenja na prostoru današnje [[Tuzla|Tuzle]] od doba [[neolit]]a.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.youtube.com/watch?v=qC4xiH5LYwg&amp;feature=youtu.be|title=Geološka postavka Pannonica|last=RTV7|first=|date=|work=|access-date=2. 8. 2016|via=}}&lt;/ref&gt;

==Galerija==
&lt;gallery&gt;
Pannonian Lakes, Winter.jpg|Panonska jezera zimi
Tuzla - Pannonian Lakes 6 (2019).jpg|Ulaz na Panonska jezera
Tuzlai sós tavak.jpg|Plaža Panonskog jezera
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{commonscat|Panonsko Lake}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Tuzla]]
[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>rlnrf11vsvs18wbo4qmuz8mxwuxejjy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20794</id>
    <revision>
      <id>3904101</id>
      <parentid>3901196</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:55:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Poteškoće u učenju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="92611" sha1="4wx5sjjmxtu0ejxs6wumhcilclojeao" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
[[Datoteka:Autism-stacking-cans.jpg|mini|250px|desno|Opsesivno slaganje predmeta može ukazivati na autizam.]]
'''Autizam''' je biološki [[neurorazvojni poremećaj|razvojni poremećaj mozga]]. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo složen poremećaj. Glavne karakteristike autizma jesu slaba ili nikakva socijalna [[interakcija]] i [[komunikacija]] te ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Po tim karakteristikama autizam se razlikuje od ostalih poremećaja iz grupe [[spektar autizma|poremećaja autističkog spektra]] (engl. ASD) &lt;ref name=&quot;ICD-10-F84.0&quot;&gt;{{cite book |url= http://who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gf80.htm+f840 |year= 2006 |title= Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema |edition= 10. izdanje ([[MKB-10]]) |author= [[Svjetska zdravstvena organizacija]] |chapter= F84. Pervazivni razvojni poremećaji |access-date= 14. 11. 2008 |archive-date= 27. 4. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090427155843/http://www.who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gf80.htm+f840 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

[[Nasljeđivanje|Nasljednost]] autizma je velika; [[Nasljednost autizma|genetika poremećaja]] je složena i zasad se još ne zna koji su geni općenito odgovorni.&lt;ref name=Freitag/&gt; U rijetkim slučajevima autizam se povezuje sa [[teratologija|činiocima]] koji uzrokuju defekte pri rođenju.&lt;ref name=Arndt/&gt; Postoje i drugi predloženi [[uzroci autizma|uzroci]], prema kojima autizam uzrokuju vakcine korištene u dječijoj dobi. Međutim, takve su hipoteze kontroverzne i nemaju podršku u uvjerljivim naučnim dokazima.&lt;ref name=Rutter/&gt;

Nedavna istraživanja pokazuju rasprostranjenost od 1 do 2 slučaja na 1.000 ljudi za autizam i otprilike 6 na 1.000 za spektar autizma (SA), s prosjekom SA od 4.3:1 za populaciju muškaraca. Broj registriranih ljudi s autizmom dramatično se povećao od [[1980te|1980-ih]]. To je dijelom i zbog unaprijeđenog postupka dijagnoze autizma, te se još nagađa da li je postotak autista zaista narastao.&lt;ref name=Newschaffer/&gt;

Autizam utječe na mnoge dijelove [[mozak|mozga]], iako nije sasvim razjašnjeno na koji se način taj utjecaj ostvaruje. Roditelji su obično ti koji uoče prve znakove, i to u 1. ili 2. godini djetetovog života (eventualno do treće). Rano otkrivanje autizma može pomoći djetetu da stekne određene socijalne vještine i samostalnost; iako je nekoliko terapija zasnovano na naučnim istraživanjima, zasad nema lijeka za autizam.&lt;ref name=CCD/&gt; Kod težih oblika autizma samostalan život malo je vjerovatan, dok je kod blažih oblika moguć.&lt;ref name=Howlin/&gt;

Rezolucijom 62/139, prihvaćenom 18. decembra 2007, [[Ujedinjeni narodi]] proglasili su [[2. april]] [[Svjetski dan autizma|Svjetskim danom autizma]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kintera.org/atf/cf/%7B2DB64348-B833-4322-837C-8DD9E6DF15EE%7D/UNResolution_English.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=14. 11. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111109013542/http://www.kintera.org/atf/cf/%7B2DB64348-B833-4322-837C-8DD9E6DF15EE%7D/UNResolution_English.pdf |archive-date=9. 11. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.un.org/News/Press/docs/2007/gashc3899.doc.htm&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
Autizam je [[razvojni poremećaj]] ljudskog mozga kod kojeg se prvi znaci vide još tokom ranog [[djetinjstvo|djetinjstva]]; obično se autizam prepoznaje u prve tri godine djetetovog života. Kod autizma nema [[remisija]] (smanjenja) ili povrata - on je ravnomjeran u svom intenzitetu i toku.&lt;ref name=ICD-10-F84.0/&gt; Autizam je jedan od pet [[pervazivni razvojni poremećaj|pervazivnih razvojnih poremećaja]] (engl. PDD) ili [[Spektar autizma|poremećaja autističkog spektra]] (engl. ASD), koji su okarakterizirani široko rasprostranjenim abnormalnostima u socijalnoj interakciji i komunikaciji, izrazito ograničenim interesima i čestom ponavljajućem ponašanju.&lt;ref name=ICD-10-F84.0/&gt;

Od ostala 4 poremećaja iz spektra autizma, najsličniji samom autizmu po [[simptom]]ima i uzroku jeste [[Aspergerov sindrom]]. Drugi, koji dijele neke od znakova, ali vjerovatno imaju različite uzroke, jesu [[dječiji disintegrativni poremećaj]] i [[Rettov sindrom]]. &lt;br /&gt; [[Pervazivni razvojni poremećaj neodređen|Pervazivni razvojni poremećaj ne drugačije određen]] (engl. PDD-NOS), koji se nekad naziva i ''atipični autizam'', dijagnosticira se kad nema kriterija za uspostavljanje dijagnoze određenog, više specifičnog poremećaja.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Lord C, Cook EH, Leventhal BL, Amaral DG |title=Autism spectrum disorders |journal=Neuron |volume=28 |issue=2 |date=2000 |pages=355–63 |doi= |pmid=11144346 |url=http://download.neuron.org/pdfs/0896-6273/PIIS089662730000115X.pdf |format=PDF }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{Cite doi|10.1016/S0896-6273(00)00115-X}}&lt;/ref&gt; Za razliku od autizma, Aspergerov sindrom nema bitnog zadržavanja u razvoju [[jezik]]a.&lt;ref&gt;{{cite book |title= Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje |edition= 4. izdanje, text revision ([[DSM-IV]]) |author= [[American Psychiatric Association]] |date= 2000 |isbn= 0890420254 |chapter= Dijagnostički kriteriji za 299.80 Aspergerov sindrom (AD) |chapterurl= http://behavenet.com/capsules/disorders/asperger.htm |access-date= 14. 11. 2008 |archive-date= 20. 12. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211220072446/https://www.behavenet.com/aspergers-disorder |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Terminologija autizma može biti prilično zbunjujuća; zajedno s autizmom, Aspergerov sindrom i PDD-NOS znaju se nazivati ''autističnim poremećajima'',&lt;ref name=Freitag&gt;{{cite journal |author=Freitag CM |title= The genetics of autistic disorders and its clinical relevance: a review of the literature |journal= Mol Psychiatry |volume=12 |issue=1 |pages=2–22 |date=2007 |doi=10.1038/sj.mp.4001896 |pmid=17033636}}&lt;/ref&gt; a sam autizam često se naziva ''autističnim poremećajem'' i ''dječijim (''infantilnim'') autizmom''. U ovom članku govori se o klasičnom autističnom poremećaju, dok drugi izvori često koriste ''autizam'' kao poveznicu za spektar autizma (engl. ASD).&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Curr Opin Neurobiol |date=2007 |volume=17 |issue=1 |pages=103–11 |title= Autism spectrum disorders: developmental disconnection syndromes |author= Geschwind DH, Levitt P |doi=10.1016/j.conb.2007.01.009 |pmid=17275283}}&lt;/ref&gt; ili za izjednačavanje ASD-a s PDD-om.&lt;ref name=Strock/&gt; S druge strane, ASD je podgrupa šireg autističnog [[fenotip]]a (engl. BAP) koji opisuje osobe koje vjerovatno nemaju ASD, ali imaju neke autistične karakteristike, poput izbjegavanja kontakta očima.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Piven J, Palmer P, Jacobi D, Childress D, Arndt S |title=Broader autism phenotype: evidence from a family history study of multiple-incidence autism families |journal=Am J Psychiatry |date=1997 |volume=154 |issue=2 |pages=185–90 |pmid=9016266 |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/154/2/185.pdf |format=PDF |archive-url=https://web.archive.org/web/20070808072808/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/154/2/185.pdf |archive-date=8. 8. 2007 |access-date=14. 11. 2008 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Autizam se vrlo široko manifestira. Dok se kod jednih vide teža oštećenja poput [[mentalna retardacija|mentalne retardacije]], izražene šutljivosti, ponavljajuće motorike (npr., lupkanje rukama ili ljuljanje), kod drugih s blažim oštećenjima može postojati aktivan, no prepoznatljivo neobičan socijalni pristup, usko ograničeni interesi i opširno pedantna komunikacija.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Happé F |title=Understanding assets and deficits in autism: why success is more interesting than failure |journal=Psychologist |volume=12 |issue=11 |pages=540–7 |date=1999 |url=http://www.thepsychologist.org.uk/archive/archive_home.cfm/volumeID_12-editionID_46-ArticleID_133-getfile_getPDF/thepsychologist/psy_11_99_p540-547_happe.pdf |format=PDF |access-date=14. 11. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120517162434/http://www.thepsychologist.org.uk/archive/archive_home.cfm/volumeID_12-editionID_46-ArticleID_133-getfile_getPDF/thepsychologist/psy_11_99_p540-547_happe.pdf |archive-date=17. 5. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Autistični sindrom zna se dijeliti na ''lahki-'', ''srednji-'' i [[visokofunkcionalni autizam]] (''engl.'' po redu: LFA, MFA, HFA), i to po [[IQ]] kvocijentu&lt;ref name=hypersystem/&gt; ili po tome koliko trebaju pomoć u svakodnevnom životu; ove podjele su diskutabilne i nisu standardizirane. Autizam se, također, može podijeliti u [[sindrom]]ski i nesindromski, gdje je za sindromski autizam uvjet teža do potpuna mentalna retardacija ili prirođeni sindrom s fizičkim simptomima, kao što je ''Tuberous sclerosis TSC''.&lt;ref name=Cohen&gt;{{cite journal |journal= J Autism Dev Disord |date=2005 |volume=35 |issue=1 |pages=103–16 |title= Specific genetic disorders and autism: clinical contribution towards their identification |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2005-02_35_1/page/103 |author= Cohen D, Pichard N, Tordjman S ''et al.'' |doi=10.1007/s10803-004-1038-2 |pmid=15796126}}&lt;/ref&gt; Opseg preklapanja između Aspergerovog sindroma, visokofunkcionalnog autizma i nesindromskog autizma nije jasan, iako su neki pojedinci s Aspergerovim sindromom u stanju bolje izvoditi kognitivne procese, za razliku od onih s autizmom.&lt;ref&gt;Validity of ASD subtypes:
* {{cite journal |journal= Rev Bras Psiquiatr |year=2006 |volume=28 |issue= suppl 1 |pages=S3–S11 |title= Autism and Asperger syndrome: an overview |author= Klin A |doi=10.1590/S1516-44462006000500002 |pmid=16791390 |url=http://www.scielo.br/scielo.php?script=sci_arttext&amp;pid=S1516-44462006000500002&amp;lng=en&amp;nrm=iso&amp;tlng=en}}
* {{cite journal |journal= J Autism Dev Disord |date=2008 |title= Examining the validity of autism spectrum disorder subtypes |author= Witwer AN, Lecavalier L |doi=10.1007/s10803-008-0541-2 |pmid=18327636}}&lt;/ref&gt;

Neke studije pokazale su dijagnozu autizma kod djece izazvanog ''gubitkom'' jezika ili socijalnih vještina, a ne zbog neuspjeha u razvoju. Korišteno je nekoliko termina za ovaj fenomen, uključujući [[regresivni autizam]], ''zadržavajući autizam'' i ''razvojna stagnacija''. Neospornost ovih razlika ostaje diskutabilna; moguće je da je regresivni autizam specifični podtip.&lt;ref name=Landa3/&gt;&lt;ref name=Landa/&gt;&lt;ref name=Volkmar&gt;{{cite journal|author=Volkmar F, Chawarska K, Klin A|title=Autism in infancy and early childhood|url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-psychology_2005_56/page/315|journal=Annu Rev Psychol|date=2005|volume=56|pages=315–36|doi=10.1146/annurev.psych.56.091103.070159|pmid=15709938}}&lt;/ref&gt;

== Karakteristike ==
Autizam se ne razlikuje po određenom simptomu već po grupi simptoma. Glavne karakteristike jesu vrlo slaba socijalna interakcija i komunikacija, ograničeni interesi i ponavljajuće ponašanje (sklonost rutinama). Drugi činioci, poput atipičnog jedenja, također su česti, ali nisu glavni uvjet za dijagnozu.&lt;ref name=Filipek/&gt; Pojedinačni simptomi autizma dešavaju se kod opće populacije i izgleda da se ne povezuju u velikoj mjeri, bez oštre linije koja razdvaja patološku ozbiljnost od zajedničkih osobina.&lt;ref name=London/&gt;

=== Socijalni razvoj ===
Ljudi s autizmom nemaju razvijene socijalne vještine i često im nedostaje [[intuicija]] ili osjećaj za druge ljude u svom okruženju. Temple Grandin, poznata osoba s autizmom, svoju nesposobnost u razumijevanju socijalne komunikacije opisuje kao osjećaj &quot;antropologa na Marsu&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|title=[[An Anthropologist on Mars]]: Seven Paradoxical Tales|author=[[Oliver Sacks|Sacks O]]|publisher=Knopf|date=1995|isbn=0679437851}}&lt;/ref&gt;

Nedostatak socijalnih vještina počinje se uočavati još u ranom djetinjstvu i vidi se kod odraslih osoba. Autistične [[beba|bebe]] pokazuju manje pažnje na socijalnu stimulaciju, manje je interakcijskih gesta osmijehom i pogledom, slabije odgovaraju na poziv vlastitim imenom. Kod mlađe [[dijete|djece]] s autizmom često je prisutan nedostatak kontakta očima, [[govor tijela]] i manje su skloni korištenju tuđe ruke ili tijela kao alat.&lt;ref name=Volkmar/&gt; Autistična djeca u dobi od 3 do 5 godina najvjerovatnije neće spontano prilaziti drugima, [[imitacija|imitirati]] i odgovarati na [[emocija|emocije]], [[neverbalna komunikacija|neverbalno komunicirati]], no ipak mogu razviti privrženost osobama koje su im primarni njegovatelji i davatelji sigurnosti (što je obično jedan ili oba roditelja).&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Ment Retard Dev Disabil Res Rev|date=2004|volume=10|issue=4|pages=221–33|title=Early detection of core deficits in autism|author=Sigman M, Dijamco A, Gratier M, Rozga A|doi=10.1002/mrdd.20046|pmid=15666338}}&lt;/ref&gt; Pokazuju umjereno manje privrženosti zbog sigurnosti nego uobičajeno, premda takva privrženost nestaje kod djece koja su više mentalno razvijena ili s lakšim ASD-om.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=J Child Psychol Psychiatry|date=2004|volume=45|issue=6|pages=1123–34|title=Autism and attachment: a meta-analytic review|author=Rutgers AH, Bakermans-Kranenburg MJ, van IJzendoorn MH, van Berckelaer-Onnes IA|doi=10.1111/j.1469-7610.2004.t01-1-00305.x|pmid=15257669}}&lt;/ref&gt; Starija djeca i odrasli s ASD-om imaju lošije rezultate na testovima prepoznavanja lica i emocija.&lt;ref name=Sigman&gt;{{cite journal |journal= Annu Rev Clin Psychol |year=2006 |volume=2 |pages=327–55 |title= Autism from developmental and neuropsychological perspectives |author= Sigman M, Spence SJ, Wang AT |doi=10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095210 |pmid=17716073}}&lt;/ref&gt;

Suprotno uobičajenom razmišljanju, autistična djeca ne vole biti sama. Stvaranje i održavanje prijateljstava često se pokazalo kao problem, jer za njih je mjerilo kvaliteta prijateljstva, a kvantiteta prijateljstava mjerilo je njihove usamljenosti.&lt;ref name=Burgess/&gt;

Manji dio ljudi s ASD-om sklon je [[agresija|agresiji]] i [[autoagresija|autoagresiji]]. O tome postoje izvještaji, ali ne i konkretna studija. Mali i ograničeni izvor podataka sugerira da se kod djece s mentalnom retardacijom autizam povezuje s agresijom, nanošenjem materijalne štete i nastupima [[gnjev]]a. K. C. Dominick intervjuirao je roditelje 67-ero djece s ASD-om i otprilike dvije trećine ima periode s nastupima gnjeva, a jedna trećina ima historiju agresije s nastupima gnjeva češćim nego kod djece s oštećenjem jezika (ne u organskom smislu).&lt;ref name=Dominick/&gt;

=== Komunikacija ===
Otprilike trećina do polovine osoba s autizmom ne razvije dovoljno [[govor]] potreban za dnevnu, uobičajenu komunikaciju&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=J Intellect Disabil Res|date=2006|volume=50|issue=9|pages=621–32|title=The ComFor: an instrument for the indication of augmentative communication in people with autism and intellectual disability|author=Noens I, van Berckelaer-Onnes I, Verpoorten R, van Duijn G|doi=10.1111/j.1365-2788.2006.00807.x|pmid=16901289}}&lt;/ref&gt;

Razlika u komunikaciji može biti prisutna od prve godine djetetova života, što može uključivati zadržavajuće napadaje nesmislenog govora, neobične geste, usporeno reagiranje i desinhronizaciju vokalnih obrazaca s njegovateljem. U 2. i 3. godini života učestalost i nejednakost manje su kod nesmislenog govora, [[konsonanti|konsonanata]], [[riječ]]i i kombinacija riječi; njihove su geste rjeđe integrirane s riječima. Djeca s autizmom obično nemaju molbe, odnosno potraživanja i potrebu dijeljenja doživljaja ili iskustva, a češće su sklona jednostavnom ponavljanju tuđih riječi&lt;ref name=Landa/&gt;&lt;ref name=Tager-Flusberg/&gt;, što se zove [[eholalija]], i suprotnom izgovaranju.&lt;ref name=Kanner1943/&gt; Također su prisutne poteškoće u igrama [[imaginacija|imaginacije]], odnosno zamišljanja i razvijanju jezičnih [[simbol]]a.&lt;ref name=Landa&gt;{{cite journal|journal=Ment Retard Dev Disabil Res Rev|date=2007|volume=13|issue=1|pages=16–25|title=Early communication development and intervention for children with autism|author=Landa R|doi=10.1002/mrdd.20134|pmid=17326115}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tager-Flusberg&gt;{{cite journal |journal=Pediatr Clin North Am |year=2007 |volume=54 |issue=3 |pages=469–81 |title=Language disorders: autism and other pervasive developmental disorders |url=https://archive.org/details/sim_pediatric-clinics-of-north-america_2007-06_54_3/page/469 |author= Tager-Flusberg H, Caronna E |doi=10.1016/j.pcl.2007.02.011 |pmid=17543905}}&lt;/ref&gt; Mogući je problem s razumijevanjem u pokazivanju, i to u smislu da će dijete vjerovatno prije gledati u ruku, a ne u predmet kada mu se prstom pokaže na neki predmet.&lt;ref name=Volkmar/&gt;&lt;ref name=Tager-Flusberg/&gt;

Na jezičkim testovima s [[vokabular]]om i izgovorom postoje dobri rezultati kod autista u dobi od 8 do 15 godina, no na složenijim jezičkim testovima (koji uključuju [[figurativni jezik]], razumijevanje i zaključivanje) rezultati su slabiji. Događa se da se prilikom obraćanja osobi s autizmom često precjenjuje ono što slušalac razumijeva.&lt;ref name=Williams/&gt;

=== Ponavljajuće ponašanje ===
Osobe s autizmom pokazuju različite oblike ponavljajućeg (repetitivnog) i ograničavajućeg ponašanja koje se kategorizira prema skali ponavljajućeg ponašanja (engl. RBS-R)&lt;ref name=RBS-R/&gt;:
* [[Stereotipija]] - kretnje bez svrhe, poput lupkanja rukama, vrćenja glavom, ljuljanja tijelom ili okretanja tanjira
* [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|Kompulzivno ponašanje]] - odvija se namjerno i po pravilima; to je, npr., slaganje objekata u određenom redu
* Jednolikost - otpor prema promjeni, npr., odbijanje premještanja pokućstva ili dijete odbija da ga prekinu u određenoj radnji
* [[Ritual|Ritualno ponašanje]] - predstavlja izvođenje dnevnih aktivnosti uvijek istim redom, tj. rutinu, poput nemijenjanja jelovnika ili reda oblačenja. Ovo je usko povezano s jednolikošću i neovisna procjena predložila je spajanje ovih dvaju simptoma.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=J Autism Dev Disord |date=2007 |volume=37 |issue=5 |pages=855–66 |title= The Repetitive Behavior Scale-Revised: independent validation in individuals with autism spectrum disorders |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2007-05_37_5/page/855 |author= Lam KS, Aman MG |doi=10.1007/s10803-006-0213-z |pmid=17048092}}&lt;/ref&gt;
* Ograničeno ponašanje - limitirano fokusom, interesom ili aktivnošću, poput prevelike zaokupljenosti jednom igračkom
* Autoagresija - uključuje pokrete koji mogu ozlijediti osobu. K. C. Dominick izvijestio je kako otprilike 30% osoba s ASD-om u nekim trenucima pribjegne autoagresiji&lt;ref name=Dominick/&gt;
[[Datoteka:Autistic-sweetiepie-boy-with-ducksinarow.jpg|mini|250px|desno|Dječak s autizmom - precizno slaganje igračaka]]
Za autizam nije specifično jedno određeno ponavljajuće ponašanje, no jedino kod autizma postoji povišena učestalost i težina ovih obrazaca ponašanja.&lt;ref name=RBS-R&gt;{{cite journal |journal= J Autism Dev Disord |date=2000 |volume=30 |issue=3 |pages=237–43 |title= Varieties of repetitive behavior in autism: comparisons to mental retardation |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2000-06_30_3/page/237 |author= Bodfish JW, Symons FJ, Parker DE, Lewis MH |doi=10.1023/A:1005596502855 |pmid=11055459}}&lt;/ref&gt;

=== Drugi simptomi ===
Kod osoba s autizmom mogući su i simptomi nezavisni od dijagnoze, ali koji imaju utjecaj na pojedinca ili porodicu.&lt;ref name=Filipek&gt;{{cite journal |author= Filipek PA, Accardo PJ, Baranek GT ''et al.'' |title= The screening and diagnosis of autistic spectrum disorders |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_1999-12_29_6/page/439 |journal= J Autism Dev Disord |date=1999 |volume=29 |issue=6 |pages=439–84 |doi=10.1023/A:1021943802493}} {{cite journal |title=Erratum |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2000-02_30_1/page/81 |quotes=no |date=2000 |journal= J Autism Dev Disord |volume=30 |issue=1 |pages=81 |doi=10.1023/A:1017256313409 |pmid=10638459}} This paper represents a consensus of representatives from nine professional and four parent organizations in the U.S.&lt;/ref&gt; Mali dio osoba s ASD-om pokazuje neobične sposobnosti, poput pamćenja trivijalnosti do iznimno rijetkih, tzv. [[autistični naučnici|autističnih naučnika]]&lt;ref&gt;{{cite web |author= Treffert DA |title= Savant syndrome: an extraordinary condition—a synopsis: past, present, future |publisher= Wisconsin Medical Society |date= 2006 |url= http://www.wisconsinmedicalsociety.org/savant_syndrome/overview_of_savant_syndrome/synopsis |access-date= 24. 3. 2008 |archive-url= https://www.webcitation.org/65JFQlr3u?url=http://www.wisconsinmedicalsociety.org/savant_syndrome/overview_of_savant_syndrome/synopsis |archive-date=8. 2. 2012 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Kod autistične djece više je uobičajena i poznata netipična reakcija na senzornu [[stimulacija|stimulaciju]], iako nema pouzdanih dokaza da ovi simptomi razlikuju autizam od drugih razvojnih poremećaja.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=J Child Psychol Psychiatry|date=2005|volume=46|issue=12|pages=1255–68|title=Annotation: what do we know about sensory dysfunction in autism? A critical review of the empirical evidence|author=Rogers SJ, Ozonoff S|doi=10.1111/j.1469-7610.2005.01431.x|pmid=16313426}}&lt;/ref&gt; Ove reakcije mogle bi biti &quot;normalne&quot; samo za djecu; nekoliko studija je pokazalo da je kod autistične djece prisutno oštećenje taktilne [[percepcija|percepcije]], dok kod odraslih ljudi s autizmom to nije slučaj. Iste studije pokazuju da osobe s autizmom imaju više problema sa složenom [[memorija (biologija)|memorijom]] i zadacima objašnjenja; ove su karakteristike uobičajenije kod odraslih ljudi s autizmom.&lt;ref name=Williams/&gt; U nekoliko studija vidi se da kod autizma postoje i određeni motorički problemi, poput slabijeg [[mišić]]nog tonusa, slabijeg motoričkog planiranja ili ''&quot;hodanja na prstima&quot;''; ASD nije povezan s teškim [[motorički poremećaji|motoričkim smetnjama]].&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Brain Dev |date=2007 |volume=29 |issue=9 |pages=565–70 |title= Prevalence of motor impairment in autism spectrum disorders |author= Ming X, Brimacombe M, Wagner GC |doi=10.1016/j.braindev.2007.03.002 |pmid=17467940}}&lt;/ref&gt;

Kod otprilike tri četvrtine djece s ASD-om javlja se atipično ponašanje kod jedenja, što je prije bio jedan od pokazatelja za dijagnozu. Iako se odbijanje hrane i rituali jedenja&lt;ref name=Dominick/&gt; također javljaju, češći je problem izbirljivost, no to ne rezultira lošom prehranom. Kod neke djece također su prisutni različiti probavni problemi (GI). Međutim, zasad nema dovoljno podataka koji bi to mogli poduprijeti.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=J Autism Dev Disord|date=2005|volume=35|issue=6|pages=713–27|title=Gastrointestinal factors in autistic disorder: a critical review|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2005-12_35_6/page/713|author=Erickson CA, Stigler KA, Corkins MR, Posey DJ, Fitzgerald JF, McDougle CJ|doi=10.1007/s10803-005-0019-4|pmid=16267642}}&lt;/ref&gt;. Rezultati studija su konfliktni - veza između GI problema i ASD ostaje nejasna.&lt;ref name=CCD/&gt;

Postoje određeni dokazi da je problem spavanja, inače uobičajen kod djece s [[razvojni poremećaj|razvojnim poremećajem]], još više prisutan kod djece s ASD-om nego kod druge djece s drugom vrstom razvojnih poremećaja. Kod autistične djece mogući su problemi s uspavljivanjem, čestim buđenjem za vrijeme noći i ranojutarnjim buđenjem. K. C. Dominick otkriva da otprilike dvije trećine djece s ASD-om ima historiju problema sa spavanjem.&lt;ref name=Dominick&gt;{{cite journal|journal=Res Dev Disabil|year=2007|volume=28|issue=2|pages=145–62|title=Atypical behaviors in children with autism and children with a history of language impairment|author=Dominick KC, Davis NO, Lainhart J, Tager-Flusberg H, Folstein S|doi=10.1016/j.ridd.2006.02.003|pmid=16581226}}&lt;/ref&gt;

Roditelji djece s ASD-om imaju veću razinu [[stres]]a&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=Pediatrics |date=2007 |volume=119 |issue=5 |pages=e1040–6 |title=Psychological functioning and coping among mothers of children with autism: a population-based study |author=Montes G, Halterman JS |doi=10.1542/peds.2006-2819 |pmid=17473077 |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/119/5/e1040 |access-date=14. 11. 2008 |archive-date=24. 7. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080724154105/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/119/5/e1040 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci ==
Teorija uzročnika autizma još uvijek nije potpuna. Predloženi su razni uzroci, od [[genetika|genetskih]] do okolišnih. Kod nekih istraživača postoje razmirice zbog toga što autizam nije jednostrani poremećaj, već se gleda kao jedinstvo tri glavna činioca (socijalni, komunikacijski, ponavljajuće ponašanje), koji imaju različite uzroke, ali se često preklapaju.

Najznačajniji uzrok poremećaja iz spektra autizma jeste genetski faktor. U ranijim studijima s [[blizanci]]ma pokazalo se da je taj faktor odgovoran ili važan u mjeri od čak 90%.&lt;ref name=Freitag/&gt; Ipak, i ovo može biti precijenjeno, jer nema novijih modela strukturne genetske varijacije kod blizanaca. Kad je jedan identični blizanac autističan, drugi često ima određene poteškoće u [[učenje|učenju]] i [[socijalizacija|socijalizaciji]]. Kod odrasle braće, rizik za jedan ili više simptoma šireg autističnog [[fenotip]]a iznosi oko 30%. 
[[Datoteka:Chromosomenmutationen.png|mini|250px|desno|[[Hromozom]]ske mutacije, među ostalima, [[delecija]], [[duplikacija]] i [[inverzija (genetika)|inverzija]], za koje se smatra da učestvuju u autizmu.]]
Genetika autizma izrazito je složena. Za svaku osobu s autizmom moguća je [[mutacija]] više [[gen]]a. Mutacije različitih setova gena mogu kod svakog biti drugačije. Moguće su važne interakcije između mutacija u nekoliko gena, ili između okoline i mutiranih gena. Identificiranjem [[genetski markeri|genetskih markera]] naslijeđenih s autizmom u porodičnim studijama, locirano je nekoliko gena kandidata; većina njih je odgovorna za kodiranje [[protein]]a uključenih u [[nervni sistem|živčani]] razvoj i funkcioniranje. Ipak, kod većine takvih gena nije pronađena mutacija koja bi bila odgovorna za autizam.&lt;ref name=Persico&gt;{{cite journal |author= Persico AM, Bourgeron T |title=Searching for ways out of the autism maze: genetic, epigenetic and environmental clues |url= https://archive.org/details/sim_trends-in-neurosciences_2006-07_29_7/page/349 |journal=Trends Neurosci|volume=29 |issue=7 |pages=349–58 |year=2006 |pmid=16808981 |doi=10.1016/j.tins.2006.05.010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Int J Dev Neurosci |year=2007 |volume=25 |issue=2 |pages=69–85 |title= A review of gene linkage, association and expression studies in autism and an assessment of convergent evidence |author= Yang MS, Gill M  |doi=10.1016/j.ijdevneu.2006.12.002 |pmid=17236739}}&lt;/ref&gt; Normalno, autizam nije moguće otkriti [[Gregor Mendel|Mendelovim]] praćenjem jednog gena ili jednom [[hromosom]]skom abnormalnošću kao što je [[fragilni X hromosom]] ili [[sindrom delecije 22q13]].&lt;ref name=Cohen/&gt;&lt;ref name=Mueller/&gt;

Veliki broj osoba s autizmom bez porodične historije autizma mogu biti rezultat ''copy number variations'' (CNV), tj. spontane promjene strukture genetskog materijala za vrijeme [[mejoza|mejoze]], poput [[delecija|delecije]] ili [[duplikacija|duplikacije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Sebat J, Lakshmi B, Malhotra D ''et al.'' |title= Strong association of de novo copy number mutations with autism |url= https://archive.org/details/sim_science_2007-04-20_316_5823/page/444 |journal=Science |volume=316 |issue=5823 |pages=445–9 |year=2007 |pmid=17363630 |doi=10.1126/science.1138659}}&lt;/ref&gt; Dakle, autizam može biti nasljediv u značajnoj mjeri, ali ne i naslijeđen: tj., mutacija koja uzrokuje da autizam nije prisutan u roditeljskom genomu.&lt;ref name=Beaudet&gt;{{cite journal |author= Beaudet AL |title= Autism: highly heritable but not inherited |journal= Nat Med |date=2007 |volume=13 |issue=5 |pages=534–6 |pmid=17479094 |doi=10.1038/nm0507-534}}&lt;/ref&gt; Pojedinačni, nenaslijeđeni slučajevi proučavani su za otkrivanje genetskog [[lokus (genetika)|lokusa]] uključenog u autizam. Korištenjem [[uređena komparativna genomska hibridizacija|uređene komparativne genomske hibridizacije]] (engl. aCGH), tehnike za uočavanje CNV-a, jedna studija ih je pronašla 10% u porodicama s jednim autističnim djetetom. Neki od izmijenjenih lokusa otkriveni su na naslijeđenom autizmu u ranijim studijama; većina je jedinstvena u pojedinačnim slučajevima ispitanim u studiji. Premda dio autizma koji se može genetski pratiti može narasti do 30-40% kao rezolucija unapređenja aCGH, nekoliko istraživanja nepažljivo je opisano, što navodi javnost na mišljenje kako je veliki dio autizma uzrokovan CNV-om i moguće ga je otkriti putem aCGH, te da je otkrivanje CNV-a jednako vrijedno za genetsku dijagnozu. ''Autism Genome Project'' baza sadrži ''genetic linkage'' i CNV podatke koji povezuju autizam s lokusom, što predlaže kako je možda svaki ljudski hromosom uključen u autizam.

[[Teratogen]]i (tvari koje uzrokuju defekte ploda) povezani s rizikom od autizma uključuju izloženost [[embrion]]a [[talidomid]]u, [[valproična kiselina|valproičnoj kiselini]] ili [[mizoprostol]]u, ili infekciji [[rubeola|rubeole]]; ovakvi slučajevi su rijetki. Svi poznati teratogeni djeluju tokom prvih 8 sedmica od začeća. Iako ovo ne isključuje mogućnost pojavljivanja autizma i kasnije, svi čvrsto utemeljeni dokazi govore da se autizam javlja izrazito rano u razvoju.&lt;ref name=Arndt&gt;{{cite journal |journal= Int J Dev Neurosci |date=2005 |volume=23 |issue=2–3 |pages=189–99 |title= The teratology of autism |author= Arndt TL, Stodgell CJ, Rodier PM |doi=10.1016/j.ijdevneu.2004.11.001 |pmid=15749245}}&lt;/ref&gt;

Iako su dokazi za ostale okolišne uzroke anegdotski i nisu još potvrđeni pouzdanim studijama&lt;ref name=Rutter/&gt;, daljnja istraživanja su u toku.&lt;ref name=Szpir&gt;{{cite journal |journal=Environ Health Perspect |date=2006 |volume=114 |issue=7 |pages=A412–8 |title=Tracing the origins of autism: a spectrum of new studies |author=Szpir M |url=http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?pubmedid=16835042 |pmid=16835042 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Postoje vrlo snažni naučni dokazi koji pokazuju da nema uzročno-posljedične veze između autizma i cjepiva za [[ospice]], [[zaušnjaci|zaušnjake]] i rubeolu, te nema uvjerljivih dokaza da cjepivo zaštite s [[tiomersal]]om pomaže u uzrokovanju autizma, premda prve autistične simptome roditelji mogu vidjeti kod svoje djece za vrijeme rutinskog cijepljenja. Tako je roditeljska briga dovela do smanjenja uzimanja [[imunološki sistem|imunizacijskih]] sredstava za djecu i istovremeno vjerovatno povećanje [[epidemija|epidemije]] ospica, poput slučaja ospica u [[Velika Britanija|Britaniji]] u vrijeme ljeta [[2007]].&lt;ref&gt;Vaccines and autism:
* {{cite journal |journal= Can J Neurol Sci |date=2006 |volume=33 |issue=4 |pages=341–6 |title= Immunizations and autism: a review of the literature |url= https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-neurological-sciences_2006-11_33_4/page/341 |author= Doja A, Roberts W |pmid=17168158}}
* {{cite journal |journal= Child Care Health Dev |year=2006 |volume=32 |issue=5 |pages=511–9 |title= Vaccines and the changing epidemiology of autism |author= Taylor B |doi=10.1111/j.1365-2214.2006.00655.x |pmid=16919130}}&lt;/ref&gt;

U toku je velik broj istraživanja u potrazi za drugim okolišnim uzrocima. Dokazi su tek anegdotski utemeljeni i dosad nisu potvrđeni vjerodostojnom studijom. Nekoliko drugih prije- i poslijeporođajnih okolišnih faktora privuklo je pažnju naučnika zbog mogućeg utjecaja na razvoj autizma ili na pogoršanje njegovih simptoma, ili bi mogli biti važni za buduća istraživanja. Oni uključuju: [[infekcija|infekcijske bolesti]], [[teški metal|teške metale]], [[otapalo|otapala]], ispušne plinove [[dizel]]a, [[polihlorirani bifenil]], [[fenol]]e korištene u proizvodnji plastike, pesticide, [[alkohol]], [[pušenje]] i zabranjene [[droga|droge]].&lt;ref name=Newschaffer/&gt;

== Mehanizam ==
Unatoč napornim istraživanjima, još nije najbolje shvaćeno kako se autizam javlja. Taj mehanizam može se podijeliti u dva dijela: [[patofiziologija]] strukture mozga i procesa povezanih s autizmom, i [[Neurologija|neuropsihološke]] &lt;!-- premjestiti na Neuropsihijatrija ili Neuropsihologija po pojavi --&gt; poveznice između struktura mozga i ponašanja.&lt;ref name=Penn&gt;{{cite journal |author= Penn HE |title= Neurobiological correlates of autism: a review of recent research |journal= Child Neuropsychol |date=2006 |volume=12 |issue=1 |pages=57–79 |doi=10.1080/09297040500253546 |pmid=16484102}}&lt;/ref&gt; Čini se da ponašanja imaju višestruke patofiziologije.&lt;ref name=London/&gt;

=== Patofiziologija ===
Autizam je rezultat razvojnih faktora koji utječu na sve ili više funkcionalnih sistema mozak&lt;ref name=Mueller&gt;{{cite journal |journal= Ment Retard Dev Disabil Res Rev |date=2007 |volume=13 |issue=1 |pages=85–95 |title= The study of autism as a distributed disorder |author= Müller RA |doi=10.1002/mrdd.20141 |pmid=17326118}}&lt;/ref&gt; i ometaju tok razvoja mozga više od krajnjeg činioca.&lt;ref name=Amaral&gt;{{cite journal |journal=Trends Neurosci |date=2008 |title= Neuroanatomy of autism |author= [[David Amaral|Amaral DG]], Schumann CM, Nordahl CW |doi=10.1016/j.tins.2007.12.005 |pmid=18258309}}&lt;/ref&gt; [[Neurologija|Neuroanatomske]] studije i povezanost s teratogenima snažno upućuju na to da mehanizam autizma uključuje izmjenu razvoja mozga ubrzo nakon začeća;&lt;ref name=Arndt/&gt; u to su uključene mnoge glavne strukture mozga.

Ova lokalizirana anomalija vjerovatno potiče lančanu reakciju patoloških ishoda u mozgu koji su pod značajnim utjecajem faktora okoline.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Brain Pathol |year=2007 |volume=17 |issue=4 |pages=422–33 |title= The neuropathology of autism |author= Casanova MF |doi=10.1111/j.1750-3639.2007.00100.x |pmid=17919128}}&lt;/ref&gt;

Iako su u autizam uključene mnoge glavne strukture mozga, skoro sva posthumna istraživanja provedena su na osobama koje su ujedno imale i mentalnu retardaciju, zbog čega je otežano izvesti zaključke.&lt;ref name=Amaral/&gt; Težina, obujam i opseg glave kod djece s autizmom naginju nešto većim vrijednostima.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= J Neurosci |date=2006 |volume=26 |issue=26 |pages=6897–906 |title= The developmental neurobiology of autism spectrum disorder |author= DiCicco-Bloom E, Lord C, Zwaigenbaum L ''et al.'' |doi=10.1523/JNEUROSCI.1712-06.2006 |pmid=16807320 |url=http://www.jneurosci.org/cgi/content/full/26/26/6897}}&lt;/ref&gt;

Nije poznata ćelijska i [[molekula]]rna osnova ovakvog ranog patološkog povećanja standardnih vrijednosti, niti da li je ono povezano s karakterističnim simptomima autizma. Trenutne hipoteze pretpostavljaju:
* višak [[neuron]]a koji uzrokuju preveliku lokalnu spojivost u ključnim regijama mozga&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=Neuron |date=2007 |volume=56 |issue=2 |pages=399-413 |title= Mapping early brain development in autism |author= Courchesne E, Pierce K, Schumann CM ''et al.'' |doi=10.1016/j.neuron.2007.10.016 |pmid=17964254}}&lt;/ref&gt;
* poremećenu migraciju neurona tokom rane trudnoće&lt;ref name=Persico/&gt;&lt;ref name=Schmitz/&gt;
* neuravnoteženu podražajno-inhibitornu mrežu&lt;ref name=Persico/&gt;
* abnormalno oblikovanje [[sinapsa]] i dendritskih trnova.&lt;ref name=Persico/&gt;

[[Datoteka:Autismbrain.jpg|mini|200px|desno|Regije mozga zahvaćene autizmom.]]
Međusobno djelovanje između [[imunološki sistem|imunološkog sistema]] i [[nervni sistem|nervnog sistema]] počinje rano tokom [[embriogeneza|embriogeneze]] i uspješan neurološki razvoj zavisi od uravnoteženosti imunološkog sistema, odnosno njegovog djelovanja. Kod djece s autizmom primijećeno je nekoliko simptoma povezanih sa slabo reguliranim djelovanjem imunološkog sistema. Time je moguće da je nedjelovanje imunoloških aktivnosti za vrijeme kritičnog perioda u neurološkom razvoju dio mehanizma nekih oblika ASD-a.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=J Leukoc Biol |date=2006 |volume=80 |issue=1 |pages=1–15 |title=The immune response in autism: a new frontier for autism research |author=Ashwood P, Wills S, Van de Water J |doi=10.1189/jlb.1205707 |pmid=16698940 |url=http://www.jleukbio.org/cgi/content/full/80/1/1 |access-date=14. 11. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061005180253/http://www.jleukbio.org/cgi/content/full/80/1/1 |archive-date=5. 10. 2006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zbog nedostatka podataka još uvijek se ne može tačno zaključiti koja je uloga imunološkog sistema u autizmu. U autizmu je primijećeno nekoliko [[neurotransmiter]]skih abnormalnosti, naročito povećana razina [[serotonin]]a u krvi. Nije poznato da li to rezultira u strukturalnim abnormalnostima ili abnormalnosti ponašanja.&lt;ref name=Penn/&gt; Veza između oštećenja u imunološkog sistemu i autizma još uvijek je nejasna i kontroverzna.&lt;ref name=Schmitz&gt;{{cite journal |journal= Neuropathol Appl Neurobiol |date=2008 |volume=34 |issue=1 |pages=4–11 |title= The neuropathology of autism: where do we stand? |author= Schmitz C, Rezaie P |doi=10.1111/j.1365-2990.2007.00872.x |pmid=17971078}}&lt;/ref&gt;

Teorija [[sistem ogledalnih neurona|sistema ogledalnih neurona]] (engl. MNS) s hipotezom o autizmu jeste da se iskrivljenost u razvoju MNS-a sukobljava s imitacijom, što vodi do glavnih karakteristika autizma, a to su socijalna [[izolacija]] i problemi komunikacije. MNS se uključuje kada životinja izvodi radnju ili dok posmatra drugu životinju iste vrste koja izvodi istu radnju. MNS vjerovatno ima zasluge za shvaćanje ljudi od strane pojedinca, omogućavajući modeliranje (&quot;oponašanje&quot;) njihovog ponašanja preko utjelovljenih simulacija njihovih akcija, namjera i emocija.&lt;ref&gt;MNS and autism:
* {{cite journal |journal= Sci Am |year=2006 |volume=295 |issue=5 |pages=62–9 |title= Broken mirrors: a theory of autism |url= https://archive.org/details/sim_scientific-american_2006-11_295_5/page/62 |author= [[Vilayanur S. Ramachandran|Ramachandran VS]], Oberman LM |pmid=17076085}}
* {{cite journal |journal=Curr Biol |date=2008 |volume=18 |issue=1 |pages=R13–8 |title= A mirror up to nature |author= Dinstein I, Thomas C, Behrmann M, Heeger DJ |pmid=18177704}}&lt;/ref&gt; Nekoliko je studija testiralo ovu hipotezu pokazujući abnormalnosti u MNS-regijama kod pojedinaca s autizmom, usporavanje aktivacije u centru za imitaciju kod osoba s Aspergerovim sindromom i korelaciju između smanjene MNS aktivnosti i težine sindroma kod djece s ASD-om.&lt;ref name=Iacoboni&gt;{{cite journal |journal= Nat Rev Neurosci |date=2006 |volume=7 |issue=12 |pages=942–51 |title= The mirror neuron system and the consequences of its dysfunction |author= Iacoboni M, Dapretto M |doi=10.1038/nrn2024 |pmid=17115076}}&lt;/ref&gt; Međutim, i osobe s autizmom imaju abnormalnu aktivaciju mozga u mnogim centrima izvan MNS-a&lt;ref&gt;{{cite journal |author=[[Uta Frith|Frith U]], Frith CD |date=2003 |title=Development and neurophysiology of mentalizing |journal=Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci |volume=358 |issue=1431 |pages=459–73 |doi=10.1098/rstb.2002.1218 |pmid=12689373 |url=http://journals.royalsociety.org/content/pddyuvlhm88ebluf/fulltext.pdf |format=PDF |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225124810/http://journals.royalsociety.org/content/pddyuvlhm88ebluf/fulltext.pdf |archive-date=25. 2. 2009 |access-date=14. 11. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i teorija o MNS-u ne objašnjava normalne rezultate autista u zadacima imitacije koji uključuju neki cilj ili objekt.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Q J Exp Psychol |date=2008 |volume=61 |issue=1 |pages=101–15 |title= Emulation and mimicry for social interaction: a theoretical approach to imitation in autism |author= Hamilton AFdC |doi=10.1080/17470210701508798 |pmid=18038342}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Powell2004Fig1A.jpeg|mini|desno|250px|Autistične osobe sklone su tome da koriste druga područja mozga (žuta boja) za zadatke kretanja, za razliku od kontrolne grupe (plava boja).]]
Studija iz [[2008]]. kod odraslih osoba s autizmom pronašla je dokaze za izmijenjenu funkcionalnu organizaciju ''ventralne mreže pažnje'' (eng. ''ventral attention network - VAN''), veliki dio mreže mozga odgovoran za obradu socijalnih i emocionalnih uputa, dok je dorzalna mreža pažnje (eng. ''dorsal attention network - DAN'') neizmijenjena (to je dio odgovoran za kontinuiranu pažnju i ciljno-usmjerenu pažnju).&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Neuroimage |date=2008 |volume=38 |issue=4 |pages=1877–85 |title= The intrinsic functional organization of the brain is altered in autism |author= Kennedy DP, Courchesne E |doi=10.1016/j.neuroimage.2007.10.052 |pmid=18083565}}&lt;/ref&gt;
Druga studija iz 2008. pronašla je određenu shemu signala u [[cingularni korteks|cingularnom korteksu]] koja se razlikuje kod osoba s ASD-om.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Neuron |date=2008 |volume=57 |issue=3 |pages=463–73 |title= Self responses along cingulate cortex reveal quantitative neural phenotype for high-functioning autism |author= Chiu PH, Kayali MA, Kishida KT ''et al.'' |doi=10.1016/j.neuron.2007.12.020 |pmid=18255038 |laysummary=http://www.technologyreview.com/Biotech/20167/ |laysource= Technol Rev |laydate=7. 2. 2007}}&lt;/ref&gt;

U jednoj teoriji autizma pretpostavlja se da je autizam obilježen nedovoljnim funkcioniranjem visokorangiranih nervnih veza i smanjenom sinhronizacijom, zajedno s prevelikim brojem niskorangiranih procesa.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Cereb Cortex |year=2007 |volume=17 |issue=4 |pages=951-61 |title= Functional and anatomical cortical underconnectivity in autism: evidence from an FMRI study of an executive function task and corpus callosum morphometry |author= Just MA, Cherkassky VL, Keller TA, Kana RK, Minshew NJ |doi=10.1093/cercor/bhl006 |pmid=16772313 |url=http://cercor.oxfordjournals.org/cgi/content/full/17/4/951}}&lt;/ref&gt; Dokazi za ovu teoriju pronađeni su kod studija s [[magnetna rezonanca|funkcionalnom magnetnom rezonancom]] kod osoba s autizmom&lt;ref name=Williams&gt;{{cite journal |author=Williams DL, Goldstein G, Minshew NJ |title=Neuropsychologic functioning in children with autism: further evidence for disordered complex information-processing |journal=Child Neuropsychol |volume=12 |issue=4–5 |pages=279–98 |year=2006 |pmid=16911973 |doi=10.1080/09297040600681190 |url=http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?pubmedid=16911973 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; i studije moždanih valova koje naslućuju da odrasle osobe s ASD-om imaju veće lokalne povezanosti u kori mozga i slabu funkcijsku vezu između [[predfrontalni korteks|predfrontalnog korteksa]] i ostatka korteksa.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Murias M, Webb SJ, Greenson J, Dawson G|title=Resting state cortical connectivity reflected in EEG coherence in individuals with autism|url=https://archive.org/details/sim_biological-psychiatry_2007-08-01_62_3/page/270|journal=Biol Psychiatry|volume=62|issue=3|pages=270–3 |year=2007|pmid=17336944|doi=10.1016/j.biopsych.2006.11.012}}&lt;/ref&gt; Drugi dokazi predlažu da je problem uglavnom lociran unutar pojedine hemisfere korteksa i da je autizam poremećaj njihovog povezivanja.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Arch Neurol|date=2007|volume=64|issue=7|pages=945–50|title=The new neurobiology of autism: cortex, connectivity, and neuronal organization|author=Minshew NJ, Williams DL|pmid=17620483}}&lt;/ref&gt;

Iz studija baziranih na [[događajno-povezani potencijali|događajno-povezanim potencijalima]], tj. stalnim promjenama električne aktivnosti mozga u reakcijama na podražaje, postoji značajan dokaz za razlike kod autističnih osoba u pogledu pažnje, orijentacije prema auditivnim ili vizualnim podražajima, otkrivanja novih detalja, procesuiranju jezika i ljudskih lica, te pohranjivanja informacija. Nekoliko studija otkrilo je sklonost prema nesocijalnim podražajima. Npr., [[magnetoencefalografija|magnetoencefalografske]] studije otkrile su kašnjenje reakcija u obradi zvučnih signala u mozgovima autistične djece.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2397446/&lt;/ref&gt;

=== Neuropsihologija ===
Dosad su predložene dvije glavne kategorije kognitivnih teorija o vezi između mozga osobe s autizmom i ponašanja.

'''Prva kategorija''' usredotočuje se na deficite u socijalnoj spoznaji ([[kognitivna psihologija|kogniciji]]). ''Hipersistematska'' hipoteza govori da autisti mogu [[sistematizacija|sistematizirati]], odnosno, mogu razviti unutrašnja pravila za &quot;baratanje&quot; događajima unutar mozga, ali su slabije učinkoviti kod [[empatija|empatije]] zbog &quot;baratanja&quot; događajima koji imaju drugi izvor.&lt;ref name=hypersystem&gt;{{cite journal|author=[[Simon Baron-Cohen|Baron-Cohen S]]|title=The hyper-systemizing, assortative mating theory of autism|journal=Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry|date=2006|volume=30|issue=5|pages=865–72|doi=10.1016/j.pnpbp.2006.01.010|pmid=16519981}}&lt;/ref&gt; Dodatak ovoj teoriji, ekstremna teorija ''&quot;muškog mozga&quot;'', pretpostavlja da je autizam ekstremni slučaj muškog mozga, psihometrički definiran kad pojedinac ima bolje sistematiziranje od empatiziranja (''engl.'' EQ SQ teorija).&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Baron-Cohen S|title=The extreme male brain theory of autism|journal=Trends Cogn Sci|date=2002|volume=6|issue=6|pages=248–54|doi=10.1016/S1364-6613(02)01904-6|pmid=12039606}}&lt;/ref&gt; Ovo je povezano s ranijom [[teorija uma|teorijom uma]], prema kojoj je autistično ponašanje uzrokovano nemogućnošću pripisivanja mentalnog stanja sebi samom i drugima. Teorija uma ima podršku u atipičnim reakcijama autistične djece na [[Sally-Anne]] test za razmišljanje o tuđim motivacijama,&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Baron-Cohen S, Leslie AM, Frith U|title=Does the autistic child have a 'theory of mind'? |journal=Cognition |volume=21 |issue=1 |pages=37–46 |year=1985 |doi=10.1016/0010-0277(85)90022-8 |pmid=2934210 |url=http://ruccs.rutgers.edu/~aleslie/Baron-Cohen%20Leslie%20&amp;%20Frith%201985.pdf |format = PDF | access-date=28. 6. 2007}}&lt;/ref&gt; u što se dobro uklapa i MNS-teorija autizma.&lt;ref name=Iacoboni/&gt; Međutim, većina studija nije pronašla dokaze o pogoršanju sposobnosti autističnih osoba da razumiju osnovne namjere i ciljeve drugih ljudi; umjesto toga, podaci pokazuju da su pogoršanja otkrivena u razumijevanju složenijih socijalnih emocija ili u razmatranju tuđih tačaka gledišta.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19508497&lt;/ref&gt;

'''Druga kategorija''' fokusira se oko nesocijalnih i općih procesuiranja. Hipoteza ''izvršne disfunkcije'' jeste da autistično ponašanje djelomično proizlazi iz deficita u radnoj memoriji, planiranju, [[teorija inhibicije|inhibiciji]] i drugim oblicima izvršnih funkcija. Testovi ključnih izvršnih procesa, kao što su pokreti očiju, pokazuju poboljšanje od kasnog djetinjstva prema [[adolescencija|adolescenciji]], ali sposobnost nikad ne dostiže razinu koju imaju odrasle osobe.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18956239&lt;/ref&gt; Prednost teorije jeste predviđanje stereotipnog ponašanja i ograničenih interesa;&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Hill EL |title= Executive dysfunction in autism |journal= Trends Cogn Sci |year=2004 |volume=8 |issue=1 |pages=26–32 |doi=10.1016/j.dr.2004.01.001 |pmid=14697400}}&lt;/ref&gt; nedostaci teorije su što je izvršnu funkciju teško izmjeriti i što deficit izvršne funkcije nije pronađen kod mlađe djece s autizmom.&lt;ref name=Sigman/&gt;

Teorija ''slabe središnje povezanosti'' pretpostavlja da ograničena mogućnost za uviđanje kompletne slike (šire slike) leži u glavnim smetnjama kod autizma. Jedna od prednosti ove teorije jeste mogućnost predviđanja posebnih talenata i izvrsnosti u radu kod osoba s autizmom.&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Happé F, Frith U |title= The weak coherence account: detail-focused cognitive style in autism spectrum disorders |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2006-01_36_1/page/5 |journal= J Autism Dev Disord |date=2006 |volume=36 |issue=1 |pages=5–25 |doi=10.1007/s10803-005-0039-0 |pmid=16450045}}&lt;/ref&gt; Teorija ''povećanog perceptivnog funkcioniranja'' slična je prethodnoj, a fokusira se više na superiornost lokalno orijentiranih i perceptivnih operacija kod autista.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=J Autism Dev Disord |date=2006 |volume=36 |issue=1 |pages=27–43 |title= Enhanced perceptual functioning in autism: an update, and eight principles of autistic perception |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2006-01_36_1/page/27 |author= Mottron L, [[Michelle Dawson|Dawson M]], Soulières I, Hubert B, Burack J |doi=10.1007/s10803-005-0040-7 |pmid=16453071}}&lt;/ref&gt; Obje ove teorije dobro se uklapaju u širu teoriju nedovoljne povezanosti.

Ni jedna od ovih kategorija ne zadovoljava kao samostalna; teorija socijalne kognicije slabo se bavi strogim i ponavljajućim ponašanjem u autizmu, dok nesocijalna teorija ima poteškoće u objašnjavanju socijalne &quot;izolacije&quot; i problema u komunikaciji.&lt;ref name=HappeTime&gt;{{cite journal |author= Happé F, Ronald A, Plomin R |title= Time to give up on a single explanation for autism |journal= Nat Neurosci |date=2006 |volume=9 |issue=10 |pages=1218–20 |doi=10.1038/nn1770 |pmid=17001340}}&lt;/ref&gt; Kombinirana teorija zasnovana na višestrukim deficitima mogla bi se pokazati efikasnijom.&lt;ref name=Rajendran&gt;{{cite journal |journal=Dev Rev |year=2007 |volume=27 |issue=2 |pages=224–60 |title= Cognitive theories of autism |author= Rajendran G, Mitchell P |doi=10.1016/j.dr.2007.02.001}}&lt;/ref&gt;

== Praćenje ==
Otprilike polovina roditelja djece s ASD-om neobično ponašanje svoje djece primijeti do dobi od 18 mjeseci, a otprilike četiri petine do dobi od 24 mjeseca.&lt;ref name=Landa3/&gt; Dojenčad s ASD-om izdvaja deficit u zajedničkoj pažnji, odnosno, ako roditelj uperi prstom i kaže &quot;Gledaj!&quot;, dijete neće reagirati ili će gledati prst.&lt;ref name=Johnson/&gt;. Odgođeno liječenje može utjecati na dugoročni ishod, stoga je autizam potrebno čim prije dijagnosticirati i tretirati. Uobičajeni znakovi kod kojih je potrebno zatražiti stručnu dijagnozu ako su uočeni:
* nema &quot;brbljanja&quot; do 12 mjeseci
* nema gestikulacija (upiranje prstom, mahanje rukom u znak pozdrava i sl.) do 12 mjeseci
* niti jedna riječ do 16 mjeseci
* bez spontanih fraza od 2 riječi (ne uključujući eholaliju) do 24 mjeseca
* gubitak bilo koje jezične ili socijalne vještine u bilo kojoj dobi.&lt;ref name=Filipek/&gt;

''Američka akademija [[pedijatrija|pedijatrije]]'' preporučuje da se sva djeca testiraju za ASD pri dobi od 9, 18 i 30 mjeseci, korištenjem specifičnog formalnog testa za uočavanje autizma.&lt;ref name=Johnson&gt;{{cite journal |journal=Pediatrics |date=2007 |volume=120 |issue=5 |pages=1183–215 |title=Identification and evaluation of children with autism spectrum disorders |author=Johnson CP, Myers SM, Council on Children with Disabilities |doi=10.1542/peds.2007-2361 |pmid=17967920 |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/120/5/1183 |laysummary=http://aap.org/advocacy/releases/oct07autism.htm |laysource=AAP |laydate=29. 10. 2007 |access-date=14. 11. 2008 |archive-date=8. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090208013449/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/120/5/1183 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Suprotno tome, ''Nacionalni odbor [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] za testiranje'' protivi se takvom testiranju opće populacije, jer mehanizmi testiranja nisu u potpunosti provjereni i intervenciji nedostaje dovoljno dokaza za učinkovitost.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=Autism |date=2006 |volume=10 |issue=1 |pages=11–35 |title= Screening for autism spectrum disorders: what is the evidence? |author= Williams J, Brayne C |doi=10.1177/1362361306057876 |pmid=16522708}}&lt;/ref&gt;

Za dijagnozu se koristi izmijenjena ispitna lista za autizam kod tek prohodale djece (M-CHAT), upitnik za rano otkrivanje znakova autizma i &quot;prvogodišnji inventar&quot;. Početni podaci dobiveni M-CHAT-om i CHAT-om na djeci u dobi od 18 do 30 mjeseci govore da je takvo testiranje najbolje obaviti u kliničkom okruženju, te da test ima nisku senzibilnost i dobru specifičnost.&lt;ref name=Landa3/&gt; Alati za praćenje koji su dizajnirani za norme ponašanja u jednoj kulturi mogu biti neprikladni u drugoj kulturi.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Acta Paediatr |date=2008 |volume=97 |issue=5 |pages=539–40 |title= The challenge of screening for autism spectrum disorder in a culturally diverse society |url= https://archive.org/details/sim_acta-paediatrica_2008-05_97_5/page/539 |author= Wallis KE, Pinto-Martin J |doi=10.1111/j.1651-2227.2008.00720.x |pmid=18373717}}&lt;/ref&gt;

Iako je genetsko testiranje na autizam općenito nepraktično, ono može doći u razmatranje u nekim slučajevima, kao što su djeca s neurološkim simptomima i dismorfijskim karakteristikama.&lt;ref&gt;http://jmg.bmj.com/content/46/1/1.long&lt;/ref&gt;

== Dijagnoza ==
Dijagnoza autizma temelji se na ponašanju, ne na uzroku ili mehanizmu poremećaja.&lt;ref name=London&gt;{{cite journal |journal=Brain Pathol |year=2007 |volume=17 |issue=4 |pages=408–11 |title= The role of the neurobiologist in redefining the diagnosis of autism |author= London E |doi=10.1111/j.1750-3639.2007.00103.x |pmid=17919126}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=BMJ |date=2003 |volume=327 |issue=7413 |pages=488–93 |title= Diagnosis of autism |author= Baird G, Cass H, Slonims V |doi=10.1136/bmj.327.7413.488 |pmid=12946972 |url=http://www.bmj.com/cgi/content/full/327/7413/488}}&lt;/ref&gt; Autizam je u [[DSM-IV]]-TR definiran s ukupno najmanje 6 simptoma, uključujući najmanje 2 simptoma kvalitativnog oštećenja u socijalnoj interakciji, najmanje 1 simptom kvalitativnog oštećenja u komunikaciji i najmanje 1 simptom ograničenog ili ponavljajućeg ponašanja. Primjeri simptoma uključuju nedostatak socijalne ili emocionalne uzajamnosti, stereotipna i ponavljajuća upotreba jezika ili individualno osobitog jezika i uporna preokupacija samo jednim dijelom objekta (npr., igračke). &quot;Napadi&quot; moraju biti prije treće godine, s usporenim ili abnormalnim funkcioniranjem u socijalnoj interakciji, jeziku korištenom u socijalnoj komunikaciji, simbolici ili imaginacijskim (zamišljenim) igrama.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders |edition=4th ed., text revision ([[DSM-IV-TR]]) |author=[[American Psychiatric Association]] |date=2000 |isbn=0890420254 |chapter=Diagnostic criteria for 299.00 Autistic Disorder |chapterurl=http://behavenet.com/capsules/disorders/autistic.htm |access-date=25. 6. 2007 |archive-date=3. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803145355/http://www.behavenet.com/capsules/disorders/autistic.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Glavne definicije su iste i u [[MKB-10]] klasifikaciji.&lt;ref name=ICD-10-F84.0/&gt;

Dostupno je nekoliko dijagnostičkih instrumenata za autizam. Dva se uobičajeno koriste u istraživanjima: [[Dijagnostički intervju za autizam - dopunjen]] (engl. ADI-R), koji je polustrukturirani roditeljski intervju, te [[Dijagnostička opservacijska skala za autizam]] (engl. ADOS), koristi se posmatranjem i interakcijom s djetetom. [[Ljestvica za procjenu dječjeg autizma]] (engl. CARS) široko se koristi u kliničkom okruženju za određivanje težine autizma, a to se temelji na posmatranju djeteta.&lt;ref name=Volkmar/&gt; Postoje i drugi testovi koji se znaju koristiti, npr.: Vinerlandska skala adaptiranog ponašanja (engl. VABS), Dijagnostički intervju za asocijalne i komunikacijske poremećaje (engl. DISCO) i Sumarna evaluacija ponašanja (engl. BSE)

Pedijatar obično kod prvog preliminarnog pregleda uzima u obzir historiju razvoja i fizički pregled djeteta. Ako postoji rizik, dijagnoza i procjena se dalje rade uz pomoć stručnjaka za ASD, posmatrajući kognitivne, komunikacijske, porodične i druge faktore, uključujući standardne pretrage i uzimajući u obzir povezana medicinska stanja. Diferencijalna dijagnoza za ASD može uzeti u obzir i mentalnu retardaciju, oštećenje [[sluh]]a i [[specifični poremećaj jezika]]&lt;ref name=Dover/&gt;, kao što je [[Landau-Kleffner sindrom]].&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Dev Med Child Neurol |year=2000 |volume=42 |issue=5 |pages=349–53 |title= Autistic regression and Landau-Kleffner syndrome: progress or confusion? |url= https://archive.org/details/sim_developmental-medicine-and-child-neurology_2000-05_42_5/page/349 |author= Mantovani JF |doi=10.1111/j.1469-8749.2000.tb00104.x |pmid=10855658}}&lt;/ref&gt; ASD neki put može biti dijagnosticiran do dobi od 14 mjeseci, iako dijagnoza postaje stabilnija nakon prve 3 godine života. Dijete od 3 godine koje ispunjava dijagnostičke kriterije za ASD prije će potpadati pod iste kriterije i u narednim godinama nego dijete od godinu dana koje ispunjava iste kriterije.&lt;ref name=Landa3&gt;{{cite journal |journal= Nat Clin Pract Neurol |date=2008 |title= Diagnosis of autism spectrum disorders in the first 3 years of life |author= Landa RJ |pmid=18253102}}&lt;/ref&gt; U Ujedinjenom Kraljevstvu, ''Nacionalni plan autizma za djecu'' preporučuje najviše 30 sedmica od prvih uočenih znakova mogućeg autizma do potpune dijagnoze i procjene. Ipak, malo se slučajeva u praksi tako brzo riješi.&lt;ref name=Dover&gt;{{cite journal |journal= Arch Dis Child |date=2007 |volume=92 |issue=6 |pages=540–5 |title= How to diagnose autism |url= https://archive.org/details/sim_archives-of-disease-in-childhood_2007-06_92_6/page/540 |author= Dover CJ, Le Couteur A |doi=10.1136/adc.2005.086280 |pmid=17515625}}&lt;/ref&gt; Studija iz [[2006]]. govori da se prva procjena od strane kvalificiranog stručnjaka izvede u dobi od 48 mjeseci, a službena dijagnoza ASD u dobi od 61 mjesec, što je u prosjeku 13 mjeseci od prvih znakova do krajnje procjene, više od preporučenih 30 sedmica.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= J Dev Behav Pediatr |date=2006 |volume=27 |issue=2 Suppl |pages=S79–87 |title= Examination of the time between first evaluation and first autism spectrum diagnosis in a population-based sample |author= Wiggins LD, Baio J, Rice C |pmid=16685189}}&lt;/ref&gt;

Klinička genetička procjena često se radi kad je ASD već dijagnosticiran, naročito kada drugi simptomi već govore o mogućem genetskom uzroku.&lt;ref name=Caronna/&gt; Iako genetička tehnologija dozvoljava povezivanje 40% procijenjenih slučajava s genetičkim uzrokom,&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Genet Med |date=2008 |volume=10 |issue=1 |pages=4–12 |title= Genetics evaluation for the etiologic diagnosis of autism spectrum disorders |author= Schaefer GB, Mendelsohn NJ |doi=10.1097/GIM.0b013e31815efdd7 |pmid=18197051 |laysummary=http://www.medicalnewstoday.com/articles/96448.php |laysource= Medical News Today |laydate=7. 2. 2008}}&lt;/ref&gt; dogovorene smjernice u SAD-u i UK ograničene su na testiranja fragilnog X i visokorazlučivih hromosoma.&lt;ref name=Caronna/&gt; Komercijalna dostupnost ovakvih testova mogla bi prethoditi pravovaljanom razumijevanju rezultata testova, zbog genetičke složenosti autizma.&lt;ref name=McMahon&gt;{{cite journal |journal= Am J Med Genet C Semin Med Genet |date=2006 |volume=142C |issue=1 |pages=52–7 |title= Genetic counseling and ethical issues for autism |author= McMahon WM, Baty BJ, Botkin J |doi=10.1002/ajmg.c.30082 |pmid=16419100}}&lt;/ref&gt; Metabolička i neuroslikovna testiranja ponekad su od pomoći, ali nisu rutinska.&lt;ref name=Caronna/&gt;

U graničnim slučajevima čest je problem pretjerana ili nedovoljna dijagnoza; povećanje broja registriranih osoba s autizmom u skorije vrijeme vjerovatno je uzrokovano promjenama u dijagnostičkoj praksi. Sve veća popularnost opcije terapije s lijekovima i širenje povlastica dali su poticaj davateljima usluge u dijagnosticiranju ASD-a, što rezultira u nekim pretjeranim dijagnozama kod djece s nejasnim simptomima. Obratno, cijena pregleda i dijagnoze te izazovi u osiguravanju da to bude plaćeno može spriječiti ili usporiti uspostavljanje dijagnoze.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Shattuck PT, Grosse SD|title=Issues related to the diagnosis and treatment of autism spectrum disorders|journal=Ment Retard Dev Disabil Res Rev|date=2007|volume=13|issue=2|pages=129–35|doi=10.1002/mrdd.20143|pmid=17563895}}&lt;/ref&gt; Posebno je teško dijagnosticirati autizam kod slijepih osoba, dijelom zbog toga što dio dijagnostičkih kriterija ovisi o vidu, a dijelom i zbog autističnih simptoma koji se preklapaju s uobičajenim kod sljepoće.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Visual impairment and autism: current questions and future research|author=Cass H|journal=Autism|date=1998|volume=2|issue=2|pages=117–38|doi=10.1177/1362361398022002}}&lt;/ref&gt;

Simptomi autizma i ASD-a počinju vrlo rano u djetinjstvu, ali ponekad izostanu. Odrasli mogu zatražiti retrospektivnu dijagnozu kako bi mogli pomoći sebi ili svojoj porodici u shvatanju sebe, ili kako bi poslodavcu pomogli da napravi prilagodbe, ili, u nekim slučajevima, kako bi podnijeli zahtjev za novčanu pomoć zbog poteškoća u životu.&lt;ref&gt;{{cite web |publisher= National Autistic Society |title= Diagnosis: how can it benefit me as an adult? |date= 2005 |url= http://www.nas.org.uk/nas/jsp/polopoly.jsp?a=8018 |access-date= 24. 3. 2008 |archive-date= 8. 2. 2012 |archive-url= https://www.webcitation.org/65JFROiMy?url=http://www.autism.org.uk/global/content/error/404.aspx |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Liječenje ==
[[Datoteka:Opening a window to the autistic brain.jpg|mini|desno|250px|Autistični trogodišnjak pokazuje na ribe u akvariju kao dio eksperimenta o efektu vježbanja intenzivne podijeljene pažnje u vezi s razvojem jezičkih sposobnosti.]]
Cilj liječenja jeste upravljati i poboljšati simptome i funkcioniranje. Jednostrano liječenje nije se pokazalo dobrim i terapija se obično prilagođava djetetovim potrebama. Ako se krene rano s intenzivnim, ustrajnim programima edukacije i [[biheviorizam|bihevioralne]] terapije, to može pomoći da dijete dosegne određene razine samostalnosti, socijalnih i poslovnih vještina;&lt;ref name=CCD&gt;{{cite journal |journal=Pediatrics |date=2007 |volume=120 |issue=5 |pages=1162–82 |title=Management of children with autism spectrum disorders |author=Myers SM, Johnson CP, Council on Children with Disabilities |doi=10.1542/peds.2007-2362 |pmid=17967921 |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/120/5/1162 |laysummary=http://aap.org/advocacy/releases/oct07autism.htm |laysource=AAP |laydate=29. 10. 2007 |access-date=14. 11. 2008 |archive-date=12. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090612191201/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/120/5/1162 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; tvrdnje da su intervencije u dobi od 2-3 godine presudno važne&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Harv Mag |date=2008 |volume=110 |issue=3 |pages= 27–31, 89–91 |title= A spectrum of disorders |author= Pettus A |url=http://harvardmagazine.com/2008/01/a-spectrum-of-disorders.html}}&lt;/ref&gt; nisu potvrđene dokazima.&lt;ref name=Howlin06/&gt; Među ostalim pristupima, [[primijenjena bihevioralna analiza]] - PBA (engl. ABA) pokazala je djelotvornost u unapređenju socijalnog i jezičkog razvoja i u smanjenju ponašanja koje ometa učenje i razumijevanje (shvaćanje). PBA se usredotočuje na učenje tipa &quot;jedan na jedan&quot;, koristeći pritom bihevioralne principe stimulacije, odgovora i nagrade. Nekoliko programa se temelji na PAP-u. Uobičajena alternativa u centrima za autizam jesu kognitivne terapije s obimnim programom: liječenje i edukacija djece s autizmom i srodnim poremećajima komunikacije (''engl.'' TEACCH) temelji se na strukturiranju fizičke okoline i korištenju vizuelne podrške za razvoj jezika. Studija iz [[2005]]. iz [[Kalifornija|Kalifornije]] otkriva da su rani intenzivni bihevioralni analitički tretmani, jedan od oblika PBA, važniji i više utjecajniji na predškolsku djecu s autizmom nego mješavina metoda koje se koriste u mnogim programima. [[2007]].&lt;ref name=CCD/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Res Dev Disabil |date=2008 |title= Outcome of comprehensive psycho-educational interventions for young children with autism |author= Eikeseth S |doi=10.1016/j.ridd.2008.02.003 |pmid=18385012}}&lt;/ref&gt; Britanska studija otkrila je da rana intenzivna bihevioralna intervencija, drugi oblik ABA, bazirana na radu kod kuće, nije efikasnija od eklektičnih programa u ustanovama. Ograničena istraživanja vezana za efikasnost rezidencijalnih programa za odrasle pokazuju mješovite rezultate.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= J Autism Dev Disord |date=2003 |volume=33 |issue=2 |pages=131–40 |title= Effects of a model treatment approach on adults with autism |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2003-04_33_2/page/131 |author= Van Bourgondien ME, Reichle NC, [[Eric Schopler|Schopler E]] |doi=10.1023/A:1022931224934 |pmid=12757352}}&lt;/ref&gt;

Lijekovi se često koriste za liječenje problema povezanih s ASD-om. Više od polovini djece u SAD-u s dijagnosticiranim ASD-om propisan je i [[psihoaktivni lijekovi|psihoaktivni lijek]] ili [[antikonvulzant]] (lijek protiv grčenja mišića), zajedno s lijekovima iz klase [[antidepresiv]]a, [[stimulans]]a i [[antipsihotik]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= J Child Adolesc Psychopharmacol |date=2007 |volume=17 |issue=3 |pages=348–55 |title= Medication use among children with autism spectrum disorders |author= Oswald DP, Sonenklar NA |doi=10.1089/cap.2006.17303 |pmid=17630868}}&lt;/ref&gt; U SAD-u je odobren antipsihotik [[risperidon]] za liječenje određenih simptoma kod djece i adolescenata s autizmom. Postoje i drugi lijekovi osim antipsihotika&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= J Clin Invest |date=2008 |volume=118 |issue=1 |pages=6–14 |title= Antipsychotics in the treatment of autism |author= Posey DJ, Stigler KA, Erickson CA, McDougle CJ |doi=10.1172/JCI32483 |pmid=18172517 |url=http://jci.org/cgi/content/full/118/1/6}}&lt;/ref&gt;; određeni [[specifični inhibitori ponovnog neuronskog preuzimanja serotonina]] i [[dopamin]]ski blokatori mogu smanjiti određena neprilagođena ponašanja povezana s ASD-om. Zasada postoje oskudna vjerodostojna istraživanja oko efikasnosti ili sigurnosti korištenja terapija lijekovima kod adolescenata i odraslih s ASD-om.&lt;ref&gt;Lack of research on drug treatments:
* {{cite journal |journal=Aust Fam Physician |year=2007 |volume=36 |issue=9 |pages=741–4 |title=Children and autism—part 1—recognition and pharmacological management |author=Angley M, Young R, Ellis D, Chan W, McKinnon R |pmid=17915375 |url=http://www.racgp.org.au/Content/NavigationMenu/Publications/AustralianFamilyPhys/2007issues/afp200709/200709angley.pdf |format=PDF |archive-url=https://web.archive.org/web/20070911154246/http://www.racgp.org.au/Content/NavigationMenu/Publications/AustralianFamilyPhys/2007issues/afp200709/200709angley.pdf |archive-date=11. 9. 2007 |date= |access-date=14. 11. 2008 |url-status=dead }}
* {{cite journal |journal=Autism |date=2007 |volume=11 |issue=4 |pages=335–48 |title= Systematic review of the effectiveness of pharmacological treatments for adolescents and adults with autism spectrum disorder |author= Broadstock M, Doughty C, Eggleston M |doi=10.1177/1362361307078132 |pmid=17656398}}&lt;/ref&gt; Osoba s ASD-om može netipično reagirati na lijek. On može imati štetne nuspojave i nijedan poznati lijek ne pomaže u glavnim simptomima autizma: oštećenju socijalne interakcije i komunikacije.&lt;ref name=Strock&gt;{{cite paper |author=Strock M |date=2008 |title=Autism spectrum disorders (pervasive developmental disorders) |publisher=National Institute of Mental Health |url=http://nimh.nih.gov/health/publications/autism/complete-publication.shtml |access-date=24. 3. 2008 |archive-date=4. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071004203140/http://www.nimh.nih.gov/health/publications/autism/complete-publication.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Novartis Found Symp |date=2003 |volume=251 |pages= 235-44; discussion 245-9, 281-97 |title= Why have drug treatments been so disappointing? |author= Buitelaar JK |doi=10.1002/0470869380.ch14 |pmid=14521196}}&lt;/ref&gt;

Postoje i druge dostupne vrste terapije i intervencije. Nekoliko ima podršku u naučnim radovima.&lt;ref name=Sigman/&gt;&lt;ref&gt;Lack of support for interventions:
* {{cite journal |journal=Dev Med Child Neurol |date=2005 |volume=47 |issue=7 |pages=493–9 |title=Autism interventions: a critical update |author=Francis K |pmid=15991872 |url=http://journals.cambridge.org/production/action/cjoGetFulltext?fulltextid=313204 |format=PDF |access-date=14. 11. 2008 |archive-date=17. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191017031345/https://www.cambridge.org/core/journals/developmental-medicine-and-child-neurology/article/autism-interventions-a-critical-update/B9585FE9AB76B713AD1497886BD57B25 |url-status=dead }}
* {{cite journal |journal=J Autism Dev Disord |date=2008 |volume=38 |issue=2 |pages=353–61 |title=Social skills interventions for children with Asperger's syndrome or high-functioning autism: a review and recommendations |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2008-02_38_2/page/353 |author=Rao PA, Beidel DC, Murray MJ |doi=10.1007/s10803-007-0402-4 |pmid=17641962 }}
* {{cite journal |journal=Pediatr Ann |year=2007 |volume=36 |issue=8 |pages=497–8, 500–2, 504–5 |title=Scientifically unsupported therapies in the treatment of young children with autism spectrum disorders |author=Schechtman MA |pmid=17849608 |url=http://www.pediatricannalsonline.com/showPdf.asp?rID=23083 |format=PDF }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Aman/&gt;

Terapijskim pristupima jedino nedostaje empirijska podrška u konceptima kvaliteta života.&lt;ref name=Burgess/&gt; Čini se da su davateljima usluge naučni dokazi manje važni od marketinga, zahtjevâ roditelja i sl.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?pubmedid=16467905 |journal=Focus Autism Other Dev Disabl |date=2005 |volume=20 |issue=2 |pages=66–79 |title=Early intervention practices for children with autism: descriptions from community providers |author=Stahmer AC, Collings NM, Palinkas LA |pmid=16467905 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Nesigurne invazivne terapije vrlo su ozbiljan problem; [[2005]]. zbog pogrešne terapije uklanjanja teških metala umro je 5-godišnji autistični dječak.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=Pediatrics |date=2006 |volume=118 |issue=2 |pages=e534-6 |title=Deaths resulting from hypocalcemia after administration of edetate disodium: 2003–2005 |author=Brown MJ, Willis T, Omalu B, Leiker R |doi=10.1542/peds.2006-0858 |pmid=16882789 |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/118/2/e534 |access-date=14. 11. 2008 |archive-date=27. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090727080307/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/118/2/e534 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Liječenje autizma ima velike troškove, najviše indirektne. Studija iz SAD-a procjenjuje prosječni trošak od 3.2 miliona dolara za osobu rođenu u [[2000]]. godini, s otprilike 10% medicinske brige, 30% dodatne edukacije i 60% izgubljene ekonomske proizvodnje.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Arch Pediatr Adolesc Med |date=2007 |volume=161 |issue=4 |pages=343–9 |title= The lifetime distribution of the incremental societal costs of autism |author= Ganz ML |pmid=17404130 |url=http://archpedi.ama-assn.org/cgi/content/full/161/4/343 |laysummary=http://www.hsph.harvard.edu/news/press-releases/2006-releases/press04252006.html |laysource= Harvard School of Public Health |laydate=25. 4. 2006}}&lt;/ref&gt; Javno dostupni programi često su neadekvatni ili neprimjereni za određenu osobu, a problem su i nenadoknađeni medicinski ili terapijski troškovi.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= J Fam Econ Iss |date=2007 |volume=28 |issue=2 |pages=247–64 |doi=10.1007/s10834-007-9059-6 |title= Financial issues associated with having a child with autism |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-family-and-economic-issues_2007-06_28_2/page/247 |author= Sharpe DL, Baker DL}}&lt;/ref&gt; Američka studija iz 2008. procijenila je prosječni gubitak od 14% iz godišnjeg dohotka kod porodica čija djeca imaju ASD.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=Pediatrics |date=2008 |volume=121 |issue=4 |pages=e821–6 |title=Association of childhood autism spectrum disorders and loss of family income |author=Montes G, Halterman JS |doi=10.1542/peds.2007-1594 |pmid=18381511 |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/121/4/e821 |access-date=14. 11. 2008 |archive-date=4. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304071520/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/121/4/e821 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon djetinjstva, za terapiju je ključna rezidencijalna njega, pronalaženje prikladnog zaposlenja, [[seksualnost]] i socijalne vještine te planiranje dobrima (vlasništvom).&lt;ref name=Aman&gt;{{cite journal |journal= J Clin Psychiatry |date=2005 |volume=66 |issue= Suppl 10 |pages=38–45 |title= Treatment planning for patients with autism spectrum disorders |author= Aman MG |pmid=16401149}}&lt;/ref&gt;

== Prognoza ==

Odgovarajućeg lijeka nema.&lt;ref name=CCD/&gt; Djeca se u nekim slučajevima oporave, tako da &quot;izgube&quot; dijagnozu za ASD;&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19009353&lt;/ref&gt; to se nekad dešava nakon intenzivnog liječenja, a nekada ne. Nije poznato koliko se često dešavaju oporavci;&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18444052&lt;/ref&gt; navodne stope oporavka u neodabranim uzorcima djece s ASD-om variraju od 3% do 25%. Malo autistične djece savladalo je govor do 5. ili dalje.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19372766&lt;/ref&gt; Većini djece s autizmom nedostaje socijalna podrška, potrebni društveni odnosi i veze, mogućnost zapošljavanja u budućnosti ili samoopredjeljenje.&lt;ref name=Burgess&gt;{{cite journal |author= Burgess AF, Gutstein SE |date=2007 |title= Quality of life for people with autism: raising the standard for evaluating successful outcomes |journal= Child Adolesc Ment Health |volume=12 |issue=2 |pages=80–6 |doi=10.1111/j.1475-3588.2006.00432.x}}&lt;/ref&gt; Iako glavni problemi ostaju, simptomi često postanu lakši u kasnijem djetinjstvu.&lt;ref name=Howlin06&gt;{{cite journal |author= Howlin P |title= Autism spectrum disorders |journal=Psychiatry |volume=5 |issue=9 |date=2006 |pages=320–4 |doi=10.1053/j.mppsy.2006.06.007}}&lt;/ref&gt; Kod nekih pojedinaca postoje skromna poboljšanja kod nekih simptoma, ali kod nekih ima i pogoršanja; nijedna studija zasad se nije usredotočila na autizam u srednjoj dobi.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Ment Retard Dev Disabil Res Rev |volume=10 |issue=4 |pages=234–47 |date=2004 |title= Trajectory of development in adolescents and adults with autism |author= Seltzer MM, Shattuck P, Abbeduto L, Greenberg JS |doi=10.1002/mrdd.20038 |pmid=15666341}}&lt;/ref&gt; Samostalan život kod težih oblika autizma teško je moguć.&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Tidmarsh L, Volkmar FR |title= Diagnosis and epidemiology of autism spectrum disorders |journal= Can J Psychiatry |volume=48 |issue=8 |pages=517–25 |date=2003 |pmid=14574827 |url=http://ww1.cpa-apc.org:8080/Publications/Archives/CJP/2003/september/tidmarsh.asp}}&lt;/ref&gt; Britanska studija iz [[2004]]. na 68 odraslih osoba s razinom IQ-a iznad 50 kojima je autizam dijagnosticiran prije [[1980]]. pokazuje sljedeće: 12% postiglo je visoku razinu nezavisnosti, 10% ima neke prijatelje i općenito su zaposleni, no donekle im je potrebna podrška, 19% ima određenu nezavisnost, ali općenito žive kod kuće i potrebna im je značajnija podrška i nadzor u svakodnevnom životu, 46% zahtijeva stručnu rezidencijalnu brigu iz ustanova specijaliziranih za ASD s visokom razinom podrške i vrlo ograničenom autonomijom, a 12% ima potrebu za visokom razinom bolničke njege.&lt;ref name=Howlin&gt;{{cite journal |author= Howlin P, Goode S, Hutton J, Rutter M |title= Adult outcome for children with autism |journal= J Child Psychol Psychiatry |date=2004 |volume=45 |issue=2 |pages=212–29 |pmid=14982237 |doi=10.1111/j.1469-7610.2004.00215.x}}&lt;/ref&gt; Švedska studija iz [[2005]], u koju je uključeno 78 odraslih osoba kod kojih nije isključena niska razina IQ-a, ima lošije rezultate: samo 4% uspjelo je postići neovisnost.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= J Autism Dev Disord |year=2005 |volume=35 |issue=3 |pages=351–60 |title= Autism after adolescence: population-based 13- to 22-year follow-up study of 120 individuals with autism diagnosed in childhood |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2005-06_35_3/page/351 |author= Billstedt E, Gillberg C, Gillberg C |doi=10.1007/s10803-005-3302-5 |pmid=16119476}}&lt;/ref&gt; Rezultati kanadske studije iz 2008. na uzorku od 48 mladih odraslih ljudi kojima je ASD dijagnosticiran u predškolskoj dobi bili su sljedeći: 46% postiglo je slabu nezavisnost, 32% dovoljnu, 17% dobru i 4% vrlo dobru; 56% njih bilo je zaposleno nekad u životu, većinom kao volonteri ili honorarno.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17764027&lt;/ref&gt; Promjene u dijagnostičkoj praksi i povećana dostupnost ranije efikasnije intervencije čini rezultate ovih studija ne općenito primjenjivim kod djece s nedavno dijagnosticiranim ASD-om.&lt;ref name=Newschaffer/&gt;

== [[Epidemiologija]] ==

Procjena rasprostranjenosti autizma široko varira, zaviseći od dijagnostičkih kriterija, godini kada je dijete pregledano i geografskoj lokaciji. Najnovija istraživanja procjenjuju otprilike 1-2 slučaja na 1.000 za osobe s autizmom, i 6 na 1.000 za osobe s ASD-om.&lt;ref name=Newschaffer&gt;{{cite journal |author= Newschaffer CJ, Croen LA, Daniels J ''et al.'' |title= The epidemiology of autism spectrum disorders |journal= Annu Rev Public Health |year=2007 |volume=28 |pages=235–58 |pmid=17367287 |doi=10.1146/annurev.publhealth.28.021406.144007}}&lt;/ref&gt; Zbog neadekvatnih podataka, ove brojke mogu potcijeniti raširenost ASD-a.&lt;ref name=Caronna&gt;{{cite journal |journal= Arch Dis Child |date=2008 |title= Autism: clinical and research fontiers |author= Caronna EB, Milunsky JM, Tager-Flusberg H |doi=10.1136/adc.2006.115337 |pmid=18305076}}&lt;/ref&gt; Učestalost [[#Klasifikacija|PDD-NOS-a]] procjenjuje se na 3.7 na 1.000, [[#Klasifikacija|Aspergerov sindrom]] zastupljen je s oko 0.3 na 1.000, dok su atipični oblici [[#Klasifikacija|dječijeg disintegrativnog poremećaja]] i [[#Klasifikacija|Rettov sindrom]] daleko rjeđi.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= J Clin Psychiatry |date=2005 |volume=66 |issue=Suppl 10 |pages=3–8 |title= Epidemiology of autistic disorder and other pervasive developmental disorders |author= [[Eric Fombonne|Fombonne E]] |pmid=16401144}}&lt;/ref&gt; Studija iz [[2006]]. na otprilike 57.000 britanske djece u dobi od 9 i 10 godina pokazala je da 3.89 na 1.000 ima autizam i 11.61 na 1.000 za ASD; ovi veći rezultati mogu biti posljedicom širih dijagnostičkih kriterija.

Broj prijavljenih slučajeva autizma dramatično se povećao [[1990te|90-ih]] i početkom [[2000te|2000-ih]]. Ovo povećanje uveliko se može pripisati promjenama u dijagnostičkoj praksi, dostupnosti usluga, dobi pri dijagnozi, te svijesti javnosti.&lt;ref&gt;Changes in diagnostic practices:
* {{cite journal|author=Fombonne E|title=The prevalence of autism|url=https://archive.org/details/sim_jama_2003-01-01_289_1/page/86|journal=JAMA|date=2003|volume=289|issue=1|pages=87–9|pmid=12503982}}
* {{cite journal|author=Wing L, Potter D|title=The epidemiology of autistic spectrum disorders: is the prevalence rising?|journal=Ment Retard Dev Disabil Res Rev|volume=8|issue=3|year=2002|pages=151–61|pmid=12216059|doi=10.1002/mrdd.10029}}&lt;/ref&gt;, iako se neki okolišni faktori ne mogu još isključiti.&lt;ref name=Rutter&gt;{{cite journal |author= [[Professor Sir Michael Rutter|Rutter M]] |title= Incidence of autism spectrum disorders: changes over time and their meaning |url= https://archive.org/details/sim_acta-paediatrica_2005-01_94_1/page/n3 |journal= Acta Paediatr |volume=94 |issue=1 |date=2005 |pages=2–15 |pmid=15858952}}&lt;/ref&gt; Široko citirana pilot-studija iz [[2002]]. zaključuje da povećanje stope autizma u Kaliforniji ne može biti objašnjeno promjenama u dijagnostičkim kriterijima, ali analiza iz [[2006]]. otkriva da je učestalost slabo mjerena zbog toga što mnogi slučajevi nisu dijagnosticirani i da je povećanje stope u periodu od [[1994]]. do [[2003]]. u [[SAD]]-u povezano s promjenom u drugim kategorijama dijagnoze, što je dovelo do dijagnostičke supstitucije.

Rizik od autizma povezan je s nekoliko prenatalnih i perinatalnih faktora rizika. Revizija iz [[2007]]. nalazi povezanost faktora rizika s roditeljskim karakteristikama koje uključuju poodmaklu dob za majku i oca, zatim mjesto rođenja izvan Evrope i Sjeverne Amerike i određena stanja kod porođaja koja uključuju malu težinu djeteta kod rođenja i trajanje trudnoće te hipoksije za vrijeme porođaja.&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Kolevzon A, Gross R, Reichenberg A |title= Prenatal and perinatal risk factors for autism |journal= Arch Pediatr Adolesc Med |volume=161 |issue=4 |date=2007 |pages=326–33 |pmid=17404128 |url=http://archpedi.ama-assn.org/cgi/content/full/161/4/326}}&lt;/ref&gt;

Veći rizik od autizma imaju dječaci nego djevojčice. Spolni omjer za ASD iznosi 4.3:1 i on je uveliko modificiran kognitivnim oštećenjem; s mentalnom retardacijom omjer je bliži vrijednosti 2:1, a bez nje 5.5:1.&lt;ref name=Newschaffer/&gt; Iako dokazi ne impliciraju da bilo koji faktor rizika koji je povezan s [[trudnoća|trudnoćom]] uzrokuje autizam, rizik od autizma povezuje se s poodmaklom dobi oba roditelja i s [[dijabetes]]om, krvarenjem i upotrebom psihijatrijskih lijekova tokom trudnoće.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19567888&lt;/ref&gt; Rizik je veći kod starijih očeva nego kod starijih majki. Većina profesionalaca smatra da rasa, etnicitet i socijalno-ekonomski status ne utječu na pojavu autizma.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19248913&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:US-autism-6-11-1996-2005.png|mini|250px|desno|Grafički prikaz dramatičnog porasta autizma u SAD-u [[1996]]-[[2005]].]]

Nekoliko drugih stanja povezano je s autizmom:
* [[genetski poremećaj]]i - otprilike 10-15% slučajeva autizma može se identificirati Mendelovim putem (praćenjem jednog gena), hromosomskom abnormalnošću ili drugim genetskim sindromima,&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Folstein SE, Rosen-Sheidley B |title= Genetics of autism: complex aetiology for a heterogeneous disorder |journal= Nat Rev Genet |date=2001 |volume=2 |issue=12 |pages=943–55 |doi=10.1038/35103559 |pmid=11733747}}&lt;/ref&gt; a ASD je povezan s nekoliko genetskih poremećaja;&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Brain Dev |date=2007 |volume=29 |issue=5 |pages=257–72 |title= Childhood autism and associated comorbidities |author= Zafeiriou DI, Ververi A, Vargiami E |doi=10.1016/j.braindev.2006.09.003 |pmid=17084999}}&lt;/ref&gt; 
* mentalna retardacija - britanska studija iz [[2001]]. na 26-ero autistične djece otkriva da je otprilike 30% s [[inteligencija|inteligencijom]] u normalnom rangu (IQ iznad 70), 50% je sa slabom do umjerenom mentalnom retardacijom, 20% s teškom do apsolutnom mentalnom retardacijom (IQ ispod 35). Za druge oblike ASD-a (ne za autizam) ista studija je pokazala da otprilike 94% od 65-ero djece s PDD-NOS-om ili Aspergerovim sindromom ima normalnu inteligenciju;&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Chakrabarti S, Fombonne E |title= Pervasive developmental disorders in preschool children |journal=JAMA |date=2001 |volume=285 |issue=24 |pages=3093–9 |pmid=11427137 |url=http://jama.ama-assn.org/cgi/content/full/285/24/3093}}&lt;/ref&gt; 
* [[poremećaj tjeskobe|poremećaji tjeskobe]] - česti su kod djece s ASD-om; ne postoje sigurni podaci, ali studije su navele stope učestalosti u rasponima od 11% do 84%. Mnogi poremećaji tjeskobe imaju simptome koji se bolje objašnjavaju samim ASD-om ili ih je teško razlikovati od simptoma ASD-a;
* [[epilepsija]], s varijacijom u riziku od epilepsije s obzirom na godine, kognitivnu razinu i vrstu jezičkog poremećaja;&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=Epilepsia |date=2007 |volume=48 |issue= Suppl 9 |pages=33–5 |title= The autism-epilepsy connection |author= Levisohn PM |pmid=18047599}}&lt;/ref&gt; 
* I nekoliko [[metabolički poremećaj|metaboličkih poremećaja]] povezano je s autizmom, kao [[fenilketonurija]];&lt;ref name=Manzi&gt;{{cite journal |journal= J Child Neurol |date=2008 |volume=23 |issue=3 |pages=307–14 |title= Autism and metabolic diseases |author= Manzi B, Loizzo AL, Giana G, Curatolo P |doi=10.1177/0883073807308698 |pmid=18079313}}&lt;/ref&gt; 
* [[manje fizičke anomalije]] znatno su češće kod autistične populacije;&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18626481&lt;/ref&gt;
* '''poremećaji spavanja''' pogađaju oko 2 trećine osoba s ASD-om u nekom periodu u djetinjstvu. Tu se najčešće javljaju simptomi nesanice, kao što su teškoće u uspavljivanju, česta noćna i ranojutarnja buđenja. Problemi sa spavanjem povezani su s teškim ponašanjem i stresom u porodici i često su u fokusu kliničke pažnje nad primarnom ASD-dijagnozom.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19398354&lt;/ref&gt; 
* zajedno s ASD-om često su opisani i neki psihopatološki poremećaji, poput [[klinička depresija|depresije]] i [[fobija]], ali to nije sistematski određeno.

Pojavljivanje autizma, unatoč njegovoj korisnosti za određivanje rizika, manje je korisno u epidemiologiji autizma zato što poremećaj nastane mnogo prije nego što je dijagnosticiran. Praznina između nastanka i dijagnoze pod utjecajem je mnogih faktora nepovezanih s rizikom. Pažnja se posvećuje jedino na to da li se učestalost s vremenom povećava. Ranije procjene učestalosti su niže, otprilike 0.5 na 1.000 za autizam tokom [[1960te|60-ih]] i [[1970te|70-ih]] i otprilike 1 na 1.000 tokom 80-ih godina, suprotno današnjem 1-2 na 1.000.

== Historija ==
[[Datoteka:Leo-Kanner.jpeg|mini|desno|250px|Leo Kanner uveo je pojam ''rani infantilni autizam'' 1943. godine.]]
Nekoliko primjera autističnih simptoma i terapija opisano je daleko prije nego što je autizam imenovan. ''Table Talk'' [[Martin Luther|Martina Luthera]] sadrži priču o 12-godišnjem dječaku koji je, najvjerojatnije, imao teži oblik autizma.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Autism|volume=1|issue=1|pages=13–23|date=1997|doi=10.1177/1362361397011004|title=The history of ideas on autism: legends, myths and reality|author=[[Lorna Wing|Wing L]]}}&lt;/ref&gt; Prema Lutherovom zapisivaču Mathesiusu, Luther je smatrao kako je dječak &quot;bezdušna masa mesa opsjednuta sotonom&quot; i predložio da bude ugušen.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Miles M|date=2005|title=Martin Luther and childhood disability in 16th century Germany: what did he write? what did he say?|publisher=Independent Living Institute|url=http://independentliving.org/docs7/miles2005b.html|access-date=18. 7. 2007}}&lt;/ref&gt; [[1798]]. uhvaćeno je &quot;divlje&quot; dijete (iz prašume) koje je pokazivalo nekoliko znakova autizma; student medicine Jean Itard liječio ga je bihevioralnim programom kako bi mu pomogao steći socijalnu privrženost i proizvesti govor putem imitacije.&lt;ref name=Wolff&gt;{{cite journal|journal=Eur Child Adolesc Psychiatry|date=2004|volume=13|issue=4|pages=201–8|title=The history of autism|author=Wolff S|doi=10.1007/s00787-004-0363-5|pmid=15365889}}&lt;/ref&gt;

[[1910]], [[Švicarska|švicarski]] psihijatar '''Eugen Bleuler''' prvi je složio novo[[latinski jezik|latinsku]] riječ ''autismus'' kad je određivao simptome [[shizofrenija|shizofrenije]]. Izveo ju je iz [[grčki jezik|grčke]] riječi ''autos'' (αὐτός, što znači ''ja'' ili ''sam'') i koristio da označi morbidno samodivljenje: &quot;autistično povlačenje pacijenta u svoje fantazije, protiv kojeg svaki utjecaj izvana postaje nepodnošljiva smetnja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Kuhn R; tr. Cahn CH|title=Eugen Bleuler's concepts of psychopathology|journal=Hist Psychiatry|volume=15|issue=3|date=2004|pages=361–6|doi=10.1177/0957154X04044603|pmid=15386868}} The quote is a translation of Bleuler's 1910 original.&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Autism awareness ribbon-20051114.png|mini|150px|lijevo|Znak svjesnosti o autizmu; motiv slagalice označava želju za povezivanjem djelića i konačnim shvaćanjem autizma.]]
Riječ ''autizam'' poprima moderno značenje [[1943]]. kada je [[Leo Kanner]] iz bolnice ''Johns Hopkins Hospital'' prijavio 11-ero djece s upadljivim sličnostima u ponašanju i potom uveo naziv ''rani infantilni autizam''.&lt;ref name=Kanner1943&gt;{{cite journal |author= [[Leo Kanner|Kanner L]] |title= Autistic disturbances of affective contact |journal= Nerv Child |volume=2 |pages=217–50 |date=1943}} {{cite journal |title=Reprint |quotes=no |date=1968 |journal= Acta Paedopsychiatr |volume=35 |issue=4 |pages=100–36 |pmid=4880460}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Wien Klin Wochenschr |year=1938 |volume=51 |pages=1314–7 |title= Das psychisch abnormale Kind |author= [[Hans Asperger|Asperger H]] |language=German}}&lt;/ref&gt; Predložio je da riječ ''autizam'' opisuje djecu s nedostatkom interesa za druge ljude. Skoro sve karakteristike opisane u Kannerovom prvom izvještaju o temi, naslovljenoj ''autistična samoća'' i ''insistiranje na jednolikosti'', još uvijek se smatraju tipičnim za spektar autističnih poremećaja. Otprilike u isto vrijeme, [[beč]]ki pedijatar [[Hans Asperger]] opisao je sličan oblik ASD-a, danas poznat kao [[Aspergerov sindrom]], koji iz raznih razloga do [[1981]]. nije bio priznavan kao različita dijagnoza.&lt;ref name=Wolff/&gt;

Kannerova ponovna upotreba riječi ''autizam'' dovela je do desetljećima duge zbrke u terminologiji, poput termina ''infantilna shizofrenija''. Sredinom 1990-ih je također nastala zbrka gdje se autizam smatrao reakcijom bebe na majku bez emocija za dijete, što su tada nazvali ''hladnom majkom'' (engl. ''refrigerator mother''). Počevši krajem 1960-ih, autizam je ustanovljen kao odvojeni sindrom, doživotnog trajanja, različit od mentalne retardacije i shizofrenije i ostalih razvojnih poremećaja; prikazane su i koristi učestvovanja roditelja u aktivnom programu terapije. Krajem 1970-ih javile su se neke naznake mogućeg utjecaja genetike u autizmu; danas se smatra jednim od najnasljednijih od svih psihijatrijskih stanja. Iako su pojava organizacija roditelja i destigmatizacija ASD-a u djetinjstvu duboko utjecale na naš pogled na autizam&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15365889&lt;/ref&gt;, roditelji nastavljaju osjećati socijalnu stigmu u situacijama kada drugi ljudi vide ponašanje njihovog autističnog djeteta kao negativno&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18297387&lt;/ref&gt; i mnogi ljekari u ambulantama i medicinski specijalisti još uvijek ispoljavaju neka vjerovanja koja su dosljedna danas prevaziđenim istraživanjima autizma.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16119473&lt;/ref&gt;

[[Internet]] je, također, pomogao osobama s autizmom u zaobilaženju neverbalnog i emocionalnog dijeljenja koja su njima teško ostvariva; on im pruža mogućnost osnivanja ''online'' društava i udaljeni rad. Razvili su se [[sociološki i kulturni aspekti autizma]]; dok jedni u društvu traže lijek za autizam, drugi vjeruju kako je autizam jednostavno drugi način življenja.&lt;ref&gt;http://www.nytimes.com/2004/12/20/health/20autism.html?_r=1&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Spektar autizma]]
* [[Pervazivni razvojni poremećaj]]
* [[Uzroci autizma]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Autism}}
* [http://www.autizam.hr ''Autizam.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180331212726/http://www.autizam.hr/ |date=31. 3. 2018 }}
* [http://www.autizam.net Udruga za autizam Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210226032900/http://autizam.net/ |date=26. 2. 2021}}
* [https://web.archive.org/web/20081216010855/http://www.medicina.hr/clanci/Autizam.htm Autizam] na ''medicina.hr''
* [https://web.archive.org/web/20110929152756/http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=12893 Autizam] na ''zdravlje.hr''

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Autizam| ]]
[[Kategorija:Neurorazvojni poremećaji]]
[[Kategorija:Razvojna psihologija]]
[[Kategorija:Mentalni, bihevioralni ili neurološki razvojni poremećaji]]
[[Kategorija:Poteškoće u učenju]]</text>
      <sha1>4wx5sjjmxtu0ejxs6wumhcilclojeao</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21445</id>
    <revision>
      <id>3903967</id>
      <parentid>3665476</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T19:59:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Incall</username>
        <id>168147</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Lika region map.png]] → [[File:Lika-Krbava County map.png]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · historical administrative division misidentified as modern-day geographical region - match it to the description</comment>
      <origin>3903967</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8544" sha1="1fegiwab6bq0tbw9oqaizvz9pe80oev" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Croatia-Lika.png|mini|desno|300px|Položaj Like na karti Hrvatske]]
[[Datoteka:Lika-Krbava County map.png|desno|mini|200px|Detaljna karta Like]]
'''Lika''' je regija u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

== Geografski položaj ==

Lika je kontinentalna regija, omeđena planinama [[Velebit]]om na zapadu i jugu te [[Plješivica|Plješivicom]] na istoku. Sjeverna granica je prilično neodređena jer [[Ogulin]]sko područje predstavlja prijelaz između Like i [[Gorski Kotar|Gorskog Kotara]]. Čitavo područje može se okarakterizirati kao planinska zaravan podijeljena manjim planinskim lancima u više cjelina ([[Gacko Polje]], [[Krbava]], [[Ličko Pounje]] i dr.). Ima veliko strateško i prometno značenje jer predstavlja spojnicu kontinentalnog i primorskog dijela Hrvatske. Kroz Liku prolaze državne ceste [[Zagreb]] - [[Split]] i Zagreb -[[Zadar]], autoput Zagreb - Split, te željeznička pruga Zagreb - [[Knin]] - Split.

== Ime ==

Po narodnoj [[etimologija|etimologiji]], Lika je dobila ime po ''lîku''. Lîk je u hrvatskoj [[štokavica|štokavskoj]] [[ikavica|ikavici]] riječ za - lijek.

Po drugom tumačenju, naziv dolazi od [[Grčki|grčke]] riječi likos, što znači [[vuk]].

== Uprava ==
Najveći dio Like nalazi se u sastavu [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjske županije]], najrjeđe naseljene i ekonomski najnerazvijenije županije u Hrvatskoj. Administrativno je Lika podijeljena na dva grada ([[Gospić]] i [[Otočac]]) i sedam općina ([[Brinje]], [[Donji Lapac]], [[Lovinac]], [[Perušić]], [[Plitvička Jezera]], [[Udbina]] i [[Vrhovine]]). Manji dijelovi ličkog prostora pripadaju drugim županijama: na sjeveru su općine [[Josipdol]], [[Plaški]] i [[Saborsko]] u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]], a na jugu [[Gračac]] u [[Zadarska županija|Zadarskoj]].

== Stanovništvo ==
Lika je tokom čitavog [[20. vijek]]a bila izložena depopulaciji uzrokovanoj različitim faktorima - agrarnom prenaseljenošću, zatim [[Prvi svjetski rat|Prvim]] i [[Drugi svjetski rat|Drugim svjetskim ratom]], potom iseljavanjem stanovništva u razvijenija područja i konačno [[Rat u Hrvatskoj|ratom]]. Posljedica svega toga je da danas na području Like živi svega oko 50.000 stanovnika, dok je prije samo 80 godina taj broj iznosio približno 200.000 stanovnika.

Nakon ponovnog naseljavanja u 18. vijeku, Lika je postala nacionalno izrazito mješovito područje, s gotovo podjednakim udjelom hrvatskog i srpskog stanovništva. Po etničkoj strukturi mogu se izdvojiti dva osnovna područja: zapadni dio (Brinje, Gospić, Otočac i Perušić) u kojem dominiraju [[Hrvati]], te istočni dio (Donji Lapac, Gračac i Korenica), gdje su većinu stanovništva činili [[Srbi]]. Uprkos stalnom iseljavanju i promjenama tokom rata, ta se podjela i danas može uočiti. Srbi su i prema popisu iz [[2001]]. godine većina u općinama Donji Lapac i Vrhovine, a čine značajan udio u općinama Gračac, Plaški, Plitvička Jezera i Udbina. Nasuprot tome, na području Gospića i Otočca Hrvati čine preko 90 % stanovništva.

== Historija ==
[[Datoteka:Lika-Krbava County Map.jpg|mini|desno|300px|Ličko-krbavska županija (1881. - 1918.)]]
U prethistorijsko i antičko doba područje Like naseljava [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Japodi]]. Njih je u 1. vijeku prije nove ere pokorila rimska vojska, ali su i dalje zadržali svoju plemensku autonomiju, baveći se nomadskim stočarstvom. Romanizacija ovog prostora je bila samo površna, jer je [[Rimska imperija|Rimljanima]] bilo najvažnije osigurati putne komunikacije. Do većih promjena dolazi raspadom Carstva i seobama naroda, kad se na ličko područje doseljavaju [[Hrvati]]. Oni uspostavljaju svoju upravnu organizaciju, osnivajući plemenske župe Gacku, Krbavu i Liku. Postoje teorije da su nakon ustanka [[Ljudevit Posavski|Ljudevita Posavskog]] u slabo naseljenu Liku [[Franci|franački]] vladari preselili znatan broj [[Avari|Avara]], koji su se kasnije stopili s Hrvatima. S razvojem i jačanjem hrvatske države, dolazi do porasta stanovništva i većeg stepena društvene organizacije, a s tim i do podjele starih rodovskih župa u Lici. Tako nastaju nove župe Bužane, Hotuča, Lapac, Plase i druge. O porastu značenja Like unutar Ugarsko-hrvatskog kraljevstva govori i osnivanje [[Krbavska biskupija|Krbavske biskupije]] [[1160]]. godine, sa sjedištem prvo na Mrsinju iznad [[Korenica|Korenice]], a zatim na Udbini. Materijalni ostaci iz tog razdoblja su neznatni, jer su većinu crkvi i utvrda uništili [[Turci]]. Dokaz tadašnjeg stepena razvoja je i postojanje tiskare u Kosinju krajem 15. vijeka.

Turski prodori na ovo područje počinju nakon pada [[Bosna|Bosne]] ([[1463]]), da bi kulminirali [[Krbavska bitka|Krbavskom bitkom]] [[1493]]. godine, u kojoj je uništena hrvatska feudalna vojska. Između [[1522]]. i [[1524]]. turska vojska zauzima čitavo područje Like, s iznimkom Gacke doline i Brinja. Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo tada gotovo u potpunosti nestaje, a na njihovo mjesto dolaze pravoslavni [[Vlasi]] te manji broj Hrvata koji su prihvatili [[Islam|islamsku vjeru]]. Turci su za ovaj prostor [[1580]]. osnovali [[Lički sandžak|Lički ( Krčki ) sandžak]] sa sjedištem u [[Knin]]u i glavnim ličkim uporištem na Udbini. Takvo stanje je potrajalo sve do velikog Austrijsko-turskog rata (1683-1699) u kojem je pod vodstvom svećenika [[Marko Mesić|Marka Mesića]] oslobođena čitava Lika osim Ličkog Pounja.

Nakon protjerivanja Turaka očekivao se povratak Like pod vlast hrvatskog [[Ban|bana]]. Međutim, [[Habsburg|Habsburška monarhija]] ju je stavila pod izravnu vlast svoje dvorske Komore, a zatim [[1714]]. godine pod upravu Karlovačkog generalata. Tako je Lika došla u sastav [[Vojna krajina|Vojne krajine]] u čijem će sastavu ostati sve do njenog ukidanja [[1881]]. godine. Kako su Ličani u početku pružali otpor strogom vojnom režimu, [[1746]]. je osnovan posebni vojno - upravna teritorija [[Lička regimenta|Ličke regimente]] (pukovnije), da bi se učvrstila kontrola nad ovim krajem. Uporedno sa stvaranjem nove upravne organizacije, na ličko područje naseljava se novo stanovništvo, Hrvati [[Bunjevci]] i pravoslavni Vlasi ( kasnije [[Srbi]] ) koji su trebali poslužiti kao stalna vojska za potrebe bečkog dvora. Ta opća militarizacija Like, u kojoj je sve bilo podređeno potrebama stalnog ratovanja, znatno će uticati na mentalitet njenog stanovništva.
[[Datoteka:Preparirani lički medvjed (Croatia).jpg|mini|desno|180px|Preparirani lički medvjed turistička je atrakcija]]

== Ekonomija ==
Lika je tradicionalno ruralno područje s razvijenim [[ratarstvo]]m ( uzgoj [[krompir]]a ) i [[stočarstvo]]m. Industrija je neznatna i oslanja se uglavnom na preradu drva. Ta nezagađenost bi se mogla pokazati kao glavna prednost Like u bližoj budućnosti i [[Turizam|turističkom]] razvoju. Za to postoje veliki potencijali - unutar Like su dva nacionalna parka ( [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvička Jezera]] i [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|Sjeverni Velebit]] ), a važni su faktori i blizina dalmatinskih ljetovališta i dobra prometna povezanost.

== Poznate osobe ==
* Marijan Matijević
* [[Ivana Brkljačić]]
* [[Jovanka Broz]]
* [[Mile Budak]]
* [[Damir Karakaš]]
* [[Ana Karić]]
* [[Miroslav Kraljević]]
* [[Marko Mesić]]
* [[Ante Starčević]]
* [[Rade Šerbedžija]]
* [[Nikola Tesla]]
* [[Nikica Valentić]]
* [[Janko Vuković-Podkapelski]]
* mati najboljeg svjetskog hokejaša [[Joe Šakić|Joea Šakića]] je Ličanka.
* Viktor Klobučar otac, artiljerijski general Austro-Ugarske vojske, Donji Kosinj
* Viktor Klobučar sin, prvi{{Izvor}} Hrvat pilot, rođen u Gracu Austrija
* Josip Klobučar pilot, reprezentativac Hrvatske u letenju avionima, rođen u Velikom Rastovcu, Orahovica-Slavonija, roditelji iz Kosinja

== Zanimljivosti ==

* U selu Kosinj pokraj Perušića nalazila se prva štamparija u Hrvatskoj i južnoslavenskim zemljama uopće{{Izvor}}, koju su osnovali knezovi [[Frankapani]]. U njoj je 1483. izdan [[glagoljski misal]], najstarija hrvatska štampana knjiga.

== Također pogledajte ==
* [[Regije Hrvatske]]

== Vanjski linkovi ==

*[https://web.archive.org/web/20060501021307/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_projekta=0&amp;id_novosti=837 Lovinački kraj]
*[https://web.archive.org/web/20060624124321/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_projekta=0&amp;id_novosti=857 Lički krompir kao robna marka s geografskim porijeklom]
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]
[[Kategorija:Lika]]</text>
      <sha1>1fegiwab6bq0tbw9oqaizvz9pe80oev</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Varijabla (računarstvo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22449</id>
    <revision>
      <id>3904077</id>
      <parentid>3521875</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:43:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Koncepti u programskim jezicima]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1962" sha1="on2omib8mi9vbss4dhngjt6hj7vaesf" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Varijabla''' (ili '''promjenljiva''') ({{jez-en|variable}}) je jedinica date ili informacije u [[računarski program|računarskom programu]] koja može promijeniti vrijednost u toku izvršavanja programa. Suprotan izraz je [[konstanta]] ili [[nepromjenljiva]] što predstavlja jedinicu date, tj. informacija koja se ne mijenja u toku izvršavanja programa.

Promjenljive u računarstvu se koriste da drže vrijednosti unutar programa, obično unutar [[podrutina]] ili [[klasa (računari)|klasa]], te za parametre u potpisu [[podrutina]].

=== Interpolacija varijable ===

'''Interpolacija varijable''' (također poznaka i kao '''substitucija varijable''', '''ekspanzija varijeble''') je proces izračunavanja izraza ili stringa koji sadrži jednu ili više varijabli, gdje dobijamo rezultat u kojem su varijable zamijenjene sa njihovim odgovarajućim vrijednostima u memoriji.

Jezici koji podržavaju interpolaciju varibijale su [[Perl]], [[PHP]], [[Ruby]], i većina [[Unix ljuska|Unix ljuski]].

Na primjer, slijedeći [[Perl]] kod:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;perl&quot;&gt;
$name = &quot;Damir&quot;;            
print &quot;$name je rekao 'Zdravo svima' gomili ljudi.&quot;;
&lt;/syntaxhighlight&gt;
daje izlaz:
&lt;pre&gt;
Damir je rekao 'Zdravo svima' gomili ljudi.
&lt;/pre&gt;

Ruby koristi simbol &quot;#&quot; za interpolaciju, te dopušta da se interpoliše bilo koji izraz, ne samo varijable.

== Također pogledajte ==

* [[Globalna varijabla]]
* [[Lokalna varijabla]]
* [[Statička varijabla]]
* [[Nedefinisana varijabla]]
* [[Nepovezana varijabla]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20171107165509/https://skolakoda.org/c-varijable Šta su varijable?]

[[Kategorija:Varijable| ]]
[[Kategorija:Algebra]]
[[Kategorija:Elementarna matematika]]
[[Kategorija:Vrste podataka]]
[[Kategorija:Teorija vrste]]
[[Kategorija:Statistička terminologija]]
[[Kategorija:Varijabla (programiranje)|*]]
[[Kategorija:Koncepti u programskim jezicima]]</text>
      <sha1>on2omib8mi9vbss4dhngjt6hj7vaesf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>John Adams</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22609</id>
    <revision>
      <id>3904018</id>
      <parentid>3897168</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:55:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5412" sha1="9klsranscp08o5fcjq7arazw9877uni" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = John Adams
| slika              = Gilbert Stuart, John Adams, c. 1800-1815, NGA 42933.jpg
| redoslijed         = 2. [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti  = 4. mart 1797 – 4. mart 1801.
| prethodnik         = [[George Washington]]
| nasljednik         = [[Thomas Jefferson]]
| redoslijed2        = 1. [[potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 21. april 1789 – 4. mart 1797.
| prethodnik2        = 
| nasljednik2        = [[Thomas Jefferson]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1735|10|30}}
| mjesto_rođenja     = [[Braintree]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1862|07|04|1735|10|30}}
| mjesto_smrti       = [[Quincy]], Massachusetts, SAD 
| puno_ime           =
| nacionalnost       = Amerikanac
| etnicitet          =
| politička_stranka  = [[Federalistička stranka]]
| supruga            = [[Abigail Adams]]
| djeca              = 5, među njima [[John Quincy Adams|John Quincy]]
| obrazovanje        = Harvard University
| vjera              = [[Unitarijanizam]]
| potpis             = John Adams Sig 2.svg
| web_stranica       =
}}
'''John Adams''' (30. oktobar 1735 – 4. juli 1826) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[političar]] i drugi [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] od 1797. do 1801.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/John-Adams-president-of-United-States|title=John Adams {{!}} Biography, Presidency, &amp; Facts|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=16. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

Također je prvi [[potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država]], te potpisnik [[Američka deklaracija o nezavisnosti|Deklaracije nezavisnosti]]. Adamsov sin [[John Quincy Adams|John Quincy]] je također obnašao dužnost predsjednika SAD-a.

==Biografija==
Adams je bio pisac, a glavno mu je djelo Rasprava o kanonskom i feudalnom pravu. U [[Boston]]u se istakao kao jedan od najuglednijih pravnika, te je 1774. postao član Kontinentalnog kongresa. Dvije godine kasnije bio je jedan od potpisnika i ključnih autora [[Američka deklaracija o nezavisnosti|Američke deklaracije o nezavisnosti]].

U posljednjim godinama [[Američki rat za nezavisnost|američkog rata za nezavisnost]] služio je kao predstavnik američkih revolucionara u [[Evropa|Evropi]], te je uspješno zagovarao priznanje američke nezavisnosti. Godine 1785. postao je prvi američki ambasador u Velikoj Britaniji.

Kada je [[George Washington]] 1789. izabran za prvog [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkog predsjednika]], Adams je postao njegov [[Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država|potpredsjednik]]. Na istu je dužnost izabran 1792. Bio je česta meta javnih kritika, a 1796. se priključio novostvorenoj Federalističkoj stranci te se kandidovao protiv Thomasa Jeffersona iz Demokratsko-republikanske stranke. Adams je pobijedio, ali je njegov mandat ostao zabilježen po žestokim ideološkim i političkim sukobima između dvije novostvorene stranke, kao i pravca kojim se treba razvijati nova država. Adams je, uprkos učešću u revoluciji, bio konzervativac, uvjeren da se SAD trebaju oslanjati na bivšu maticu, te da su tradicionalna prava Britanaca ujedno i prava svakog čovjeka uopće. Jefferson i njegova stranka su, s druge strane, oduševljeni idejama [[Francuska revolucija|francuske revolucije]], smatrali da se SAD trebaju osloniti na [[Francuska|Francusku]] te joj pomagati u ratu s Velikom Britanijom. Adams nikada nije posjedovao robove i iz principa nije prihvatao robovski rad.&lt;ref&gt;Littlefield, Daniel C. &quot;John Jay, the Revolutionary Generation, and Slavery.&quot; ''New York History'' 2000 81(1): p 91–132. ISSN 0146-437X&lt;/ref&gt;

Adams se također, zajedno s Alexanderom Hamiltonom, zalagao za snažnu centralnu vlast i nacionalnu [[Ekonomija|ekonomiju]] zasnovanu na [[Industrija|industriji]], dok se Jefferson zalagao za prava saveznih država i nacionalnu ekonomiju zasnovanu na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]].

Adamsova konzervativna i probritanska politika je svoj vrhunac dostigla godine 1798. izbijanjem neobjavljenog pomorskog rata s Francuskom, te zakonima usmjerenim protiv francuske revolucionarne propagande. Tek pred kraj mandata Adams je odlučio popraviti odnose s Francuskom, ali je nepopularni zakon prilično doprinio njegovom porazu na izborima 1800, na kojima ga je pobijedio [[Thomas Jefferson]].

Nakon poraza se Adams povukao iz javnog života. Godine 1812. su se on i Jefferson javno pomirili, a zanimljivo je da su umrli na isti dan.

Adams je također poznat i kao praotac jedne od najdugovječnijih američkih političkih dinastija. Njegov sin [[John Quincy Adams]] je 1824. postao predsjednik SAD, što je do izbora [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] bio jedini takav slučaj u američkoj historiji.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Wikicitat|John Adams}}
*{{Commonscat-inline|John Adams}}

{{Predsjednici SAD-a}}
{{Potpredsjednici SAD-a}}

{{stub-biog}}

{{DEFAULTSORT:Adams, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1735.]]
[[Kategorija:Umrli 1826.]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]]
[[Kategorija:Američki političari]]
[[Kategorija:Biografije, Braintree (Massachusetts)]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>9klsranscp08o5fcjq7arazw9877uni</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Patrijarh srpski German (Đorić)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23391</id>
    <revision>
      <id>3903955</id>
      <parentid>3549141</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T19:28:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stebunik</username>
        <id>29258</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4638" sha1="fqlqvkvrgh55fbv2uf8h0hty51vijuy" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba
| ime                    = Patrijarh Patrijarh German
| slika                  = Patrijarh_Srpski_German_by_Stevan_Kragujevic.JPG
| veličina_slike         = 
| opis                   = Patrijarh srpski od 1958. do 1990.
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1899|8|19}}
| mjesto_rođenja         = Jošanička Banja, [[Raška (općina)|Raška]], [[Kraljevina Srbija]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1991|8|27|1899|8|19}}
| mjesto_smrti           = [[Beograd]], [[SFRJ]]
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}

'''Patrijarh German''' (svjetovno ime '''Hranislav Đorić''', rođen 19. augusta 1899) od oca Mihaila, učitelja (koji je kasnije [[rukopoloženje|rukopoložen]] za svećenika) i majke Cvete. Osnovnu školu završava u [[Kruševac|Kruševcu]], a bogosloviju, u [[Beograd]]u i [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] 1921. Izvjesno vrijeme je studirao pravo u [[Pariz]]u, a potom je završio Pravoslavni bogoslovski fakultet [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] (1942. godine).

U čin [[đakon]]a rukopoložio ga je episkop žički Jefrem. Predavao je vjeronauk u čačanskoj gimnaziji. Iz zdravstvenih razloga napustio je crkveno-administrativnu službu i pošto je rukopoložen u čin [[prezviter]]a, 1927, postavljen je za [[paroh]]a u Miokovcima. Na ovoj parohiji je ostao do 1931. godine, a tada je premješten u [[Vrnjačka Banja|Vrnjačku Banju]]. Poslije izbora [[patrijarh srpski Gavrilo (Dožić)|patrijarha Gavrila]], 1938, postavljen je za referenta [[Sveti arhijerejski sinod|Svetog arhijerejskog sinoda]]. Na toj dužnosti ga je zatekao izbor za vikarnog episkopa moravičkog. Kao udovog svećenika, zamonašio ga je u manastiru [[Studenica|Studenici]] episkop šumadijski Valerijan davši mu ime German.

Čin [[arhijerej]]ske [[hirotonija|hirotonije]] izvršio je, 15. jula 1951. godine, [[patrijarh srpski Vikentije (Prodanov)|patrijarh srpski Vikentije]] uz učešće [[episkop]]a šumadijskog Valerijana, srijemskog Nikanora i banjalučkog Vasilija.

Novoizabrani episkop German je, u isto vrijeme, primio i dužnost glavnog sekretara Svetog arhijerejskog sinoda, koju je vršio sve do izbora za episkopa žičkog 1956. U isto vrijeme, uređivao je &quot;Glasnik&quot;, službeni list [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].

Na zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora 1952. godine izabran je za episkopa budimskog. Poslije smrti [[sveti vladika Nikolaj Velimirović|episkopa žičkog Nikolaja]], 1956, episkop German izabran je za episkopa žičkog.

Na patrijaraškom tronu naslijedio je patrijarha Vikentija, 13. septembra 1958.

Bio je 32 godine patrijarh [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] od 1958. do 1990.

Jedna od njegovih najvećih zasluga je ta što je uspio izboriti se za nastavak izgradnje [[Hram Svetog Save|Hrama Svetog Save]] u Beogradu, poslije višedesetljetne borbe gradnja je odobrena 1984. Zabilježeno je da je 88 puta patrijarh German podnosio molbu i vodio razgovore sa raznim nivoima vlasti, dok se nije izborio za nastavak gradnje, poslije 26 godina njegove službe. Izgradnja hrama je ponovo počela kada je 12. maja 1985. odslužena arhijerejska liturgija i postavljena povelja.

Veoma se trudio na otvaranju bogoslovije i u izdavanju crkvenih listova za vjersko prosvjećivanje svog naroda.

Kada je 1989. godine slomio kuk bio je to početak bolesti koja je trajala do kraja njegovog života. Prema mišljenju liječnika sa nije više bio u stanju da obavlja složene crkvene dužnosti i arhijereji su donijeli odluku da biraju novog patrijarha, krajem 1990. godine. Patrijarh German je umro 27. augusta 1991. i sahranjen je unutar [[Svetog Marka Crkva|Crkve Svetog Marka]] u [[Beograd]]u.

Njegov nasljednik na patrijaršijskom tronu je [[Patrijarh srpski Pavle|patrijarh Pavle]].

== Literatura ==

* [[Protojerej]]-[[protojerej-stavrofor|stavrofor]] Milana D. Jankovića, &quot;Patrijarh srpski German u životu i borbi za Spomen-hram&quot;, Beograd 2001.

== Također pogledajte ==
* [[Srpska pravoslavna crkva]]
* [[Spisak poglavara Srpske pravoslavne crkve]]
* [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini]]

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20060202105632/http://spc.yu/ Sajt Srpske pravoslavne crkve]

{{Poglavari SPC}}

{{DEFAULTSORT:German, Patrijarh srpski}}
[[Kategorija:Religija u Srbiji]]
[[Kategorija:Biografije, Raška]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva]]
[[Kategorija:Rođeni 1899.]]
[[Kategorija:Umrli 1991.]]</text>
      <sha1>fqlqvkvrgh55fbv2uf8h0hty51vijuy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Felix Bloch</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24096</id>
    <revision>
      <id>3904012</id>
      <parentid>3896712</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:54:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904012</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2612" sha1="gabtl64a7wjxm98z9izu7ip93w41bc5" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Felix Bloch
| slika            =Felix Bloch, Stanford University.jpg
| veličina_slike   =
| opis             = američki fizičar
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1905|10|23}}
| mjesto_rođenja     = Zürich, Švicarska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1983|9|10|1905|10|23}}
| mjesto_smrti       = Zürich, Švicarska
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Felix Bloch''' (23. oktobar 1905 – 10. septembar 1983) bio je švicarski i [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Fizika|fizičar]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095512322|title=Felix Bloch|website=Oxford Reference|language=en|doi=10.1093/oi/authority.20110803095512322|access-date=31. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

Rodio se u Zürichu, [[Švicarska]] gdje je na ETH prvo studirao inženjerstvo a zatim [[Fizika|fiziku]]. Diplomirao je [[1927]]. a dokotrirao na Univerzitetu u [[Lajpcig]]u, [[1928]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je ostao do [[1933]]. gdje je sarađivao sa Hajzenbergom, Paulijem, Bohrom i [[Enrico Fermi|Fermijem]] da bi se [[1934]]. obreo u Stanfordu. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] radio je u Los Alamosu u Menhetten projektu koji je napustio i prešao da radi na razvoju [[radar]]a na Harvardu. Poslije rata bavio se nuklearnom magnetnom rezonancom na kojoj se zasniva magnetna rezonanca, danas opštepoznata medicinska metoda. Bio je prvi generalni direktor [[CERN]]a (1954 – 1955).

Za otkriće nuklearne magnetne rezonance u kondenzovanoj materiji, godine [[1952]]. podijelio je [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] za [[Fizika|fiziku]] sa Parselom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1952/bloch/biographical/|title=The Nobel Prize in Physics 1952|website=NobelPrize.org|language=en-US|access-date=31. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}{{Refspisak}}
* [http://nobelprize.org/physics/laureates/1952/bloch-bio.html Stranica Nobelprize.org]

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{DEFAULTSORT:Bloch, Felix}}
[[Kategorija:Švicarski fizičari]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Rođeni 1905.]]
[[Kategorija:Umrli 1983.]]
[[Kategorija:Eksperimentalni fizičari]]
[[Kategorija:Jevreji]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Švicarske]]
[[Kategorija:Biografije, Zürich]]
[[Kategorija:Nuklearna magnetna rezonanca]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>gabtl64a7wjxm98z9izu7ip93w41bc5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jimmy Carter</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29420</id>
    <revision>
      <id>3904017</id>
      <parentid>3897156</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:55:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904017</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18007" sha1="1q3xjtby5wzpo55gx1d5oytohus5vje" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Jimmy Carter
| slika                 = JimmyCarterPortrait2.jpg
| redoslijed            = 39. [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti     = 20. januar 1977 – 20. januar 1981.
| prethodnik            = [[Gerald Ford]]
| nasljednik            = [[Ronald Reagan]]
| redoslijed2           = 76. guverner [[Georgia|Georgije]]
| vrijeme_na_vlasti2    = 12. januar 1971 – 14. januar 1975.
| prethodnik2           = Lester Maddox
| nasljednik2           = George Busbee
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1924|10|01}}
| mjesto_rođenja        = [[Plains (Georgia)|Plains]], [[Georgia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti         = {{Datum smrti i godine|2024|12|29|1924|10|01}}
| mjesto_smrti        = Plains, Georgia, SAD
| puno_ime              = James Earl Carter Jr.
| nacionalnost          = Amerikanac
| politička_stranka     = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| supruga               = Rosalynn Smith Carter
| djeca                 = Jack, James, Donnel, Amy
| obrazovanje           = Georgia Southwestern State University&lt;br/&gt;Georgia Institute of Technology, Atlanta&lt;br/&gt;United States Naval Academy
| vjera                 = 
| potpis                = Jimmy Carter Signature-2.svg
| web_stranica          = 
}}
'''James Earl Carter Jr.''' (1. oktobar 1924 – 29. decembar 2024) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] političar i 39. [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] od 1977. do 1981.

==Rani život==
Rođen je u [[Plains (Georgia)|Plainsu]] u [[Georgia|Georgiji]] kao najstariji od četvoro djece Jamesa Earla i Lillian Carter. Otac mu se na porodičnoj farmi bavio uzgojem [[kikiriki]]ja, dok mu je majka radila kao bolničarka. Od nje će kasnije naslijediti [[liberalizam|liberalne]] stavove u mnogim društvenim pitanjima. S druge strane od porodice je naslijedio [[Baptistička crkva|baptističku]] vjeru, čije će učenje kasnije snažno utjecati na njegove [[politika|političke]] stavove.

Mladi Jimmy se istakao u lokalnoj školi gdje je stekao sklonost prema čitanju, iako je imao uspjeha i u igranju [[košarka|košarke]] i američkog [[nogomet]]a. Nakon završene srednje škole se upisao u ''Georgia Southwestern College'' te ''Georgia Institute of Technology''. Školovanje je odlučio nastaviti u [[RM SAD|američkoj ratnoj mornarici]], te je [[1946]]. diplomirao na Mornaričkoj akademiji u [[Annapolis]]u.

Godinu dana ranije ga je sestra Ruth Stapleton Carter nagovorila da počne izlaziti sa svojom najboljom prijateljicom Rosalyn Smith. S njom se godinu dana kasnije vjenčao, a ona mu je rodila tri sina i jednu kći.

U mornarici se Carter specijalizovao za podmorničara, te služio na podmornicama u [[Atlantski okean|Atlantiku]] i [[Tihi okean|Pacifiku]]. Također se počeo zanimati za [[tehnologija|tehnologiju]] [[nuklearni reaktor|nuklearnih reaktora]], te je, kao jedan od najperspektivnijih mladih časnika, odabran u elitnu grupu koja se obučavala za službu na prvim američkim [[nuklearna podmornica|nuklearnim podmornicama]].

Iako je Carter imao namjeru nastaviti karijeru u mornarici, te iako mu je admiral [[Hyman G. Rickover]] predviđao sjajnu budućnost, zbog smrti oca je [[1953]]. bio prisiljen napustiti službu kako bi se posvetio radu na porodičnoj farmi.

==Rana politička karijera==
Mladi Carter se [[politika|politikom]] počeo baviti kao član raznih školskih odbora, ali je prvu važniju funkciju dobio tek [[1962]]. kada je izabran za člana Senata države Georgije. Ti izbori su bili okarakterizovani velikom krađom glasova od strane njegovih protivnika, i Carter ih je dobio tek na sudu.

[[1964]]. je izabran po drugi put, a onda je [[1966]]. odlučio započeti kampanju za guvernera Georgije. Na preliminarnim izborima Demokratske stranke je dobio malo glasova, ali dovoljno da spriječi nominaciju liberalnog anti-segregacijski raspoloženog kandidata [[Ellis Arnall|Ellisa Arnalla]]. U drugom krugu je nominaciju osvojio segregacionist [[Lester Maddox]], koji će poslije biti izabran za guvernera.

[[Datoteka:Jimmy Carter official portrait as Governor.jpg|lijevo|mini|Carterov službeni portret kao guverner Georgije.]]

Taj neuspjeh nije obeshrabrio Cartera, nego samo podstakao da tako stečena iskustva iskoristi za novu kampanju [[1970]]. godine. Tada se postavio kao umjereni kandidat koji nije krio svoje zalaganje za ukidanje segregacije, ali nije kritikovao svoje stranačke kolege koji su se zalagali za njeno održanje. Njegovi napori su urodili plodom te je iste godine izabran za guvernera.

Carter je prilikom same inauguracije izjavio kako je era rasne segregacije na američkom Jugu završena, te time formalno označio kraj svih napora tamošnjih državnih [[vlada]] da se opstrukcijom i na druge načine suproststave reformama koje je potakao pokret za građanska prava crnaca. U svoj kabinet je uveo veliki broj crnaca, te objesio sliku [[Martin Luther King|Martina Luthera Kinga]] u svom kabinetu.

Carter je krenuo u opsežne reforme i na drugim društvenim poljima. Pod njegovom administracijom je Georgia donijela niz zakona i propisa u svrhu očuvanja okoline, kao i dotada zanemarenih [[historija|historijskih]] spomenika. Također su donešene mjere u svrhu poboljšanja životnih uvjeta zatvorenika u državnim [[zatvor]]ima.

Carter je, s druge strane, prekinuo s tradicijom [[New Deal]]a prema kojoj su reforme bile vezane uz proširenje ovlasti i uloge države u [[ekonomija|ekonomiji]] i drugim pitanjima. Umjesto toga je Georgija racionalizirala državnu upravu, a Carter je zaustavio i ambiciozan projekt izgradnje brana, držeći ih opasnošću po prirodnu okolinu.

Carter je sklonost prema skretanju udesno pokazao i za vrijeme predsjedničkih izbora 1972. Nakon što je stranka, pod pritiskom mladih radikala, za svog kandidata izabrala lijevo orijentisanog [[George McGovern|Georgea McGoverna]], Carter je izjavio da su njegovi stavovi previše radikalni za umjerene birače te da nikada neće biti izabran.

Dijelom i zbog toga što su se takvo predviđanje ispostavilo ispravnim, Carter je 1974. od [[Demokratski nacionalni odbor SAD-a|Demokratskog nacionalnog odbora]] postavljen za šefa izborne kampanje te se smatra jednim od zaslužnim za preuzimanje dvije trećine mjesta u [[Kongres SAD|Kongresu]] – jedne od najblistavijih izbornih pobjeda u američkoj historiji.

Carter je krajem 1975. počeo pripreme da se natječe za [[predsjednik]]a [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Na početku je bio relativno nepoznat i beznačajan kandidat, dijelom i zbog toga što je uživao reputaciju [[Konzervativizam|konzervativca]] u stranci kojom su dominirali liberali, dodatno radikalizirani [[Watergate|aferom &quot;Watergate&quot;]]. Međutim, iza sebe je relativno brzo pokupio podršku konzervativnih demokrata s Juga, dok su liberalni demokrati na Sjeveru bili podijeljeni između više kandidata. Podršku su mu dali i mediji, koje je osvojio svojim stilom zdravoseljačkog guvernera neokaljanog korupcijom u [[Washington]]u.

Nakon što je osvojio demokratsku predsjedničku nominaciju 1976, činilo se da ima lahak zadatak protiv republikanskog kandidata i predsjednika [[Gerald Ford|Geralda Forda]], koji je na položaj bio došao zahvaljujući aferi &quot;Watergate&quot;, te čiji je mandat obilježio rast [[inflacija|inflacije]] i dramatični pad životnog standarda. Međutim, prednost u anketama se brzo istopila, dijelom zbog niza gafova, a dijelom zbog toga što je Ford, isto kao i on, uživao reputaciju umjerenika. Carter je na kraju ipak tijesno pobijedio.

==Predsjednik==
Carter je u [[Bijela kuća|Bijelu kuću]] ušao 20. januara 1977. i odmah započeo s [[politika|politikom]] koja se bitno razlikovala od njegovih prethodnika.

To se najviše vidjelo u oblasti vanjske politike, gdje je moralno dvojbena realna politika oličena u [[Richard Nixon|Richardu Nixonu]] i [[Henry Kissinger|Henryju Kissingeru]] zamijenjena insistiranjem na [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] kao najvažnijem standardu međunarodnih odnosa. Cilj tog novog kursa je, između ostalog, bio popraviti položaj SAD u svijetu, bitno uzdrman porazom u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]], kao i kompromitirajućom podrškom krvoločnim diktatorima u Trećem svijetu. Ipak, prije svega je bio usmjeren protiv [[SSSR]]-a i Istočnog bloka, za koji se činilo da u tom trenutku vodi u [[hladni rat|hladnom ratu]], a za što nije bilo volje suprotstaviti se vojnim sredstvima.

[[Datoteka:Begin, Carter and Sadat at Camp David 1978.jpg|desno|mini|Izraelski premijer [[Menahem Begin]], Carter i egipatski predsjednik [[Anwar el-Sadat]] na potpisivanju Sporazuma iz Camp Davida.]]

Dok je Carter s jedne strane, nastavio proces nuklearnog razoružanja započet pod njegovim prethodnicima, cilj mu je bio oslabiti sovjetske diplomatske pozicije, pogotovo na strateški važnom [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. U tu svrhu je inicirao mirovne pregovore između [[Egipat|Egipta]] i [[Izrael]]a, koji će [[1978]]. završiti [[Sporazumi iz Camp Davida|Sporazumima iz Camp Davida]] i povlačenjem [[izrael]]skih trupa s okupiranog [[Sinaj]]a. Carter se nadao da će taj sporazum poslužiti kao model ostalim [[Arapski poluotok|arapskim državama]], odnosno trajno riješiti izraelsko-arapski problem koji je, zbog podrške SAD Izraelu, arapske zemlje u regiji tjerao u naručje Sovjeta.

Carterovo insistiranje na ljudskim pravima kao najvažnijem standardu američke vanjske politike se odrazilo i kroz distanciranje od režima koji su iz hladnoratovskih razloga dotada uživali američku podršku. Kao najvažniji primjer je uzeta [[Nikaragva]], kojom je decenijama upravljala pro-američka diktatorska dinastija [[Somoza]]. Nju su [[1979]]. svrgnuli [[Sandinizam|sandinistički]] gerilci, dijelom zahvaljujući i tome što joj je Carter odbio pružiti vojnu i financijsku pomoć. Novi sandinistički režim se, međutim, vrlo brzo okrenuo [[Moskva|Moskvi]] i uz [[Kuba|Kubu]] predstavljao novog sovjetskog saveznika u zapadnoj hemisferi.

U međuvremenu je Carter odlučio u slučaju [[Iran]]a izdati svoje proklamirano načelo o zaštiti ljudskih prava. Tamošnji šah [[Mohammed Reza Pahlavi]] je bio dugogodišnji američki saveznik, a na vijesti o neredima je Carter reagirao tako što mu je svojim posjetom simbolički pružio podršku. Međutim, opozicija prema Pahlaviju je nastavila rasti i eskalirala u [[Iranska islamska revolucija|iransku islamsku revoluciju]] kojom je početkom [[1979]]. šah srušen.

Novi [[islam]]istički režim pod ajatolahom [[Ruholah Homeini|Ruholahom Homeinijem]] se odmah neprijateljski postavio prema američkoj vladi. To se, između ostalog, odrazilo i na poremećaje u cijeni nafte na svjetskom tržištu. To je, s vremenom, počelo nagrizati ionako bolesnu američku ekonomiju, u kojoj su pod Carterovom administracijom još pogoršali negativni trendovi iz Nixonovog i Fordovog doba.

Carterovi napori da suzbije galopirajuću inflaciju nisu uspjeli, a umjesto toga su kao rezultat imali povećanje nezaposlenosti i stagnnacije ekonomije, što je dovelo do tada nezapamćenog ekonomskog fenomena zvanog [[stagflacija]]. Nastavak pada životnog standarda je pogodio mnoge američke građane, a pogotovo farmere na [[Srednjem zapadu|Srednji zapad]] odakle se upravo u Carterovo doba počeo javljati razni ekstremno desničarski pokreti koji će [[1980te|1980-ih]] i [[1990te|1990-ih]] postati ozbiljni sigurnosni problem za [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].

Problemi s kojima se suočio Carter postali su još gori kada je Carter [[22. oktobar|22. oktobra]] [[1979]]. iz humanitarnih razloga dozvolio prognanom iranskom šahu da dođe na liječenje u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Iranski revolucionari su na to reagirali okupacijom američke ambasade u [[Teheran]]u koja je označila početak iranske talačke krize. Carter na tako bezočnu provokaciju globalne supersile nije znao odlučno odgovoriti.

To je, između ostalog, ohrabrilo Sovjete da krajem [[1979]]. izvrše [[Sovjetsko-afganski rat|invaziju Afganistana]]. Taj događaj je predstavljao prekretnicu u hladnom ratu, s obzirom da se Carter uplašio za američke položaje u strateški važnom [[Indijski okean|Indijskom okeanu]] te odlučio napustiti pomirljivu politiku svojih protivnika. U znak protesta je najavio bojkot [[Olimpijske igre 1980.|Moskovske Olimpijade]], dok je njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Zbigniew Brzezinski organizirao [[CIA]]-inu operaciju naoružavanja i obučavanja afganistanskih mudžahedina. [[CIA]] i druge američke obavještajne agencije su također intenzivirale aktivnosti u svrhu podrške antisovjetskom pokretu Solidarnost u [[Poljska|Poljskoj]]. Također je diskretno započet rad na obnovi oružanih snaga, kako bi se mogle suprotstaviti Sovjetima ukoliko hladni rat eskalira u otvoreni oružani obračun.

[[Datoteka:Carter Brezhnev sign SALT II.jpg|desno|mini|Carter i sovjetski vođa [[Leonid Brežnjev]] potpisuju SALT II pakt u [[Beč]]u, 15. juni 1979.]]

Sve to, međutim, nije imalo nikakvog efekta na smanjenje Carterove nepopularnosti, a američki građani su, uz nestašica goriva izazvane novim naftnim šokom, [[1980]]. svjedočili i neuspjelom pokušaju spašavanja talaca u Iranu - još jednom dokazu da pod Carterovom administracijom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] gubi status svjetske sile.

Carter se iste godine odlučio ponovno natjecati za [[predsjednik]]a. Prvo je morao dobiti nominaciju Demokratske stranke, pri čemu mu se kao prilično opasan protivnik pokazao liberalni senator [[Edward Kennedy]], brat ubijenog predsjednika [[John F. Kennedy|Johna F. Kennedyja]]. Međutim, Carter je uspio izboriti nominaciju, koristeći Kennedyjevu upletenost u automobilsku nesreću [[1969]]. u [[Chappaquiddick]]u.

Carteru je mnogo veća opasnost stigla zdesna, od [[Republikanska stranka SAD|republikanskog]] kandidata [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] koji je osvojio nominaciju svoje stranke i najavio radikalni zaokret udesno, odnosno ukidanje države blagostanja u korist neoliberalne politike temeljene na slobodnom tržištu te mnogo oštriji kurs prema Sovjetima u hladnom ratu. Srednju klasu, izmučenu inflacijom, nezaposlenošću, rastom kriminala, Reagan je pridobio najavom smanjenja poreza te relativno glatko pobijedio na izborima [[4. novembar|4. novembra]] [[1980]].

Posljednje mjesece svog mandata, Carter je proveo nastojeći diplomatskim putem ishoditi puštanje talaca iz [[Iran]]a, ali Iranci to nisu učinili sve dok u Bijelu kuću nije ušao Reagan.

==Nakon predsjedništva==
[[Datoteka:Jimmy Carter (1988).jpg|lijevo|mini|Carter 1988.]]

Carter je nakon izbora [[1980]]. po [[Ustav SAD-a|Ustavu SAD-a]] imao pravo natjecati se za još jedan mandat, ali to nije učinio. Njegov nasljednik Reagan se pokazao kao prilično uspješan i popularan predsjednik, a [[1984]]. je Carterovog potpredsjednika [[Walter Mondale|Waltera Mondalea]] do nogu potukao na predsjedničkim izborima.

Carter se umjesto [[politika|politike]] okrenuo pisanju [[knjiga]], pri čemu je osim memoara, pisao i poeziju te jedan historijski roman.

Carter je ipak daleko poznatiji po humanitarnom radu, za što je dobio veliki broj priznanja. [[1982]]. je osnovao Carter Center, jednu od najuglednijih institucija u svijetu međunarodne diplomatije, koja se, između ostalog, bavi nadgledanjem izbora u mladim demokratijama.

Carterove diplomatske sposobnosti i ugled velikog mirotvorca je [[1994]]. iskoristio predsjednik [[Bill Clinton]] kako bi riješio gorući problem [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]] i planova njenog tadašnjeg vođe [[Kim Il-sung]]a da stvori nuklearno oružje. Carter je uspio nagovoriti Sjevernokorejance da se odreknu nuklearnog oružja, te je dobio niz pohvala za to postignuće, iako se danas zna da je [[Sjeverna Koreja]] sporazum izigrala.

Godine [[2002]]. Carter je ponovno došao u fokus svjetske javnosti zbog posjeta [[Kuba|Kubi]] i susretom s [[Fidel Castro|Fidelom Castrom]], isto kao i zbog žestoke kritike predsjednika [[George W. Bush|Busha]] i britanskog premijera [[Tony Blair|Tonyja Blaira]] u njihovoj politici prema [[Irak]]u. Neki te stavove smatraju razlogom zbog kojih je dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].

Carter je poznat po tome što je često kritizirao i američku unutrašnju politiku. Clintona je kritizirao zbog korupcijskih skandala vezanih uz njegovu administraciju, dok je pohvalio Busha zbog njegove politike prema ilegalnim imigrantima.

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[http://www.cartercenter.org/ Carter Center] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060916211729/http://www.cartercenter.org/ |date=16. 9. 2006 }}
*[http://www.jimmycarterlibrary.gov/ Jimmy Carter Library and Museum]
*[https://web.archive.org/web/20061106064724/http://www.jrcpf.org/ Jimmy and Rosalynn Carter Partnership Foundation]
*[http://www.whitehouse.gov/history/presidents/jc39.html Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080709104402/http://www.whitehouse.gov/history/presidents/jc39.html |date=9. 7. 2008 }}, via whitehouse.gov
*[http://ourgeorgiahistory.com/people/carter.html Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120410071455/http://ourgeorgiahistory.com/people/carter.html |date=10. 4. 2012 }} via ourgeorgiahistory.com

{{Predsjednici SAD-a}}
{{Hladni rat}}
{{Osobe Hladnog rata}}
{{Nobelova nagrada za mir}}
{{Osoba godine magazina &quot;Time&quot;}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Carter, Jimmy}}
[[Kategorija:Rođeni 1924.]]
[[Kategorija:Umrli 2024.]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]]
[[Kategorija:Američki političari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Nila]]
[[Kategorija:Članovi Demokratske stranke (SAD)]]
[[Kategorija:Biografije, Plains (Georgia)]]
[[Kategorija:Stogodišnjaci]]
[[Kategorija:Dobitnici Grammyja]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>1q3xjtby5wzpo55gx1d5oytohus5vje</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>John Quincy Adams</title>
    <ns>0</ns>
    <id>31900</id>
    <revision>
      <id>3904020</id>
      <parentid>3897179</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:55:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904020</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5463" sha1="009igwt4vcai6xxgk1fyfdxdu2slyv5" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = John Quincy Adams
| slika              = JQA Photo Crop.jpg
| redoslijed         = 6. [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti  = 4. mart 1825 – 4. mart 1829.
| prethodnik         = [[James Monroe]]
| nasljednik         = [[Andrew Jackson]]
| redoslijed2        = 8. [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|Državni sekretar SAD]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 22. septembar 1817 – 3. mart 1825.
| prethodnik2        = [[James Monroe]]
| nasljednik2        = Henry Clay
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1767|07|11}}
| mjesto_rođenja     = [[Braintree (Massachusetts)|Braintree]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1848|02|23|1767|07|11}}
| mjesto_smrti       = [[Washington, D.C.]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| puno_ime           = John Quincy Adams
| nacionalnost       = Amerikanac
| etnicitet          =
| politička_stranka  = [[Vigovci (američka stranka)|Vigovci]]
| supruga            = Louisa Johnson
| djeca              = George, John, Charles i Louisa
| obrazovanje        = Harvard University
| vjera              = [[Unitarijanizam]]
| potpis             = John_Quincy_Adams_Signature.svg
| web_stranica       =
}}
'''John Quincy Adams''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] diplomat, [[političar]] i državnik. Najpoznatiji je kao šesti [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]].

Adams je bio i osmi [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|državni sekretar SAD-a]], a njegov otac [[John Adams|John]] također je bio predsjednik SAD-a

==Biografija==
Rođen je kao sin američkog političara i budućeg [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[John Adams|Johna Adamsa]], koga je kao dijete pratio po diplomatskim misijama u Evropi. Tamo je mladi John Quincy stekao obrazovanje i vrijedno iskustvo temeljem koga će i sam započeti diplomatsku karijeru.

Slično kao i njegov otac, Adams je bio članom [[Federalistička stranka SAD|Federalističke stranke]], te je kao takav izabran u [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senat]] 1803. godine. Međutim, s tom strankom se razišao te se priključio [[Demokratsko-republikanska stranka SAD|Demokratsko-republikanskoj stranci]] predsjednika [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]].

Adams je diplomatsku karijeru nastavio nakon isteka senatskog mandata, te učestvovao u pregovorima koji su doveli do [[Sporazum u Ghentu|sporazuma u Ghentu]] i završetka [[Anglo-američki rat|anglo-američkog rata]] 1814. godine. Kao [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|državni sekretar]] i bliski saradnik predsjednika [[James Monroe]]a, Adams se smatra jednim od ko-autora [[Monroeova doktrina|Monroeove doktrine]].

Pred kraj Monroeovog predsjednikovanja se dotada neprikosnovena Demokratsko-republikanska stranka počela raspadati na nekoliko frakcija, pa se na izborima 1824. pojavilo četvorica kandidata. Nijedan od njih u elektorskom kolegiju nije osvojio potrebnu većinu, pa je o predsjedniku odlučio [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres SAD-a]]. John Quincy Adams je, nakon odustanka [[Henry Clay|Henryja Claya]], uspio osigurati nužnu većinu i pobijediti glavnog protukandidata [[Andrewa Jacksona]]. Clay je poslije postao Adamsov državni sekretar, što je Jacksona nagnalo da Adamsa optuži za korupciju. Adams je ostao upamćen kao posljednji predsjednik izabran na taj način.

Adams se kao predsjednik počeo udaljavati od džefersonovskih principa o slaboj centralnoj vlasti, te počeo zalagati za veću ulogu federacije u svakodnevnom životu građana SAD. Zbog toga je postao jednim od vođa novostvorene [[Nacionalna republikanska stranka SAD|Nacionalne republikanske stranke]], ali njegova nastojanja da izgradi ceste, kanale i drugu infrastrukturu nisu zaživjeli.

Godine 1828. je Adamsa na izborima pobijedio Jackson kao kandidat nove [[Demokratska stranka SAD|Demokratske stranke]].

Adams je nakon poraza prekinuo dotadašanju tradiciju bivših predsjednika koji su se nakon odlaska s funkcije bili prestajali baviti politikom. Kao predstavnik Nacionalne republikanske stranke je izabran u [[Zastupnički dom SAD|Zastupnički dom Kongresa]] i tamo ostao do svoje smrti.

Adams se pred kraj života počeo zalagati za ukidanje ropstva u SAD, a godine 1841. je pred [[Vrhovni sud SAD-a|Vrhovnim sudom]] branio pobunjene afričke robove s broda ''[[Amistad]]''.

Adamsov sin [[Charles Francis Adams]] nastavio je porodičnu tradiciju te se i sam bavio politikom.

Adams je poznat kao prvi američki predsjednik čiji je lik zabilježen na [[fotografija|fotografiji]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.potus.com/jqadams.html |title=potus.com |access-date=21. 6. 2013 |archive-date=8. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130708075124/http://www.potus.com/jqadams.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|John Quincy Adams}}

{{Predsjednici SAD-a}}
{{Državni sekretari SAD-a}}

{{DEFAULTSORT:Adams, John Quincy}}
[[Kategorija:Rođeni 1767.]]
[[Kategorija:Umrli 1848.]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]]
[[Kategorija:Američki političari]]
[[Kategorija:Biografije, Braintree (Massachusetts)]]
[[Kategorija:Vigovci (američka stranka)]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>009igwt4vcai6xxgk1fyfdxdu2slyv5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Okrug Örebro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33209</id>
    <revision>
      <id>3903986</id>
      <parentid>3761446</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T22:56:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3903986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5189" sha1="hddfwg23j2teyq2w7b9az6li560ew8m" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                      = Okrug Örebro
| izvorno_ime              =
| drugo_ime                = Örebro län 
| kategorija               = [[Okruzi u Švedskoj|okrug]]
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv           =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                  =
| simbol                   = Örebro län vapen.svg
| simbol_vrsta             = Grb
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                   = Švedska
| zastava_države           = da
| administrativna_podjela1 = [[Närke,]] Västmanland,&lt;br /&gt; [[Västergötland]] i [[Värmland]]
| administrativna_podjela1_vrsta = [[Švedske pokrajine|Historijska pokrajina]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad              = [[Örebro]]
| širina_stepeni_glavnog_grada         = | širina_minuta_glavnog_grada = | širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada =
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = | dužina_minuta_glavnog_grada = | dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada =
| najviši                  =
| najviša_lokacija         = 
| najviša_visina           = 
| najniža                  =
| najniža_lokacija         =
| najniža_visina           = 
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| površina                 = 8 517
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo             = 274 877
| stanovništvo_datum       =
| stanovništvo_gustoća     = 32
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan                  = 1779.
| lider                    = Sören Gunnarsson
| lider_vrsta              = Načelnik
| lider_partija            =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona           = [[Srednjoevropsko vrijeme]] 
| vremenska_zona_DST       = 
| kod                      = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                    = SverigesLän2007Örebro.svg
| opis_karte               =
| razmjer_karte            = 100px
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica             =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                 =
}}
'''Okrug Örebro''' ({{sv|Örebro län}}) je [[okrug]] u centralnoj [[Švedska|Švedskoj]] na jugu [[Svealand]]a. [[Glavni grad]] okruga je [[Örebro]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.orebro.se/|title=Välkommen till Örebro kommun - orebro.se|website=www.orebro.se|language=sv|access-date=31. 8. 2025|archive-date=30. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250830223902/https://www.orebro.se/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Okrug je osnovan 1779.

== Geografija ==
okrug Örebro graniči s okruzima [[okrug Södermanland|Södermanland,]] [[okrug Västmanland|Västmanland]], [[okrug Dalarna|Dalarna,]] [[okrug Värmland|Värmland, [[okrug Västra Götaland|Västra Götaland]] i [[okrug Östergötland|Östergötland]]. U sastav okruga ulaze [[Švedske pokrajine|historijske pokrajine]] [[Närke,]] Västmanland, [[Västergötland]] i [[Värmland]].

Teritorija okruga iznosi 8.517&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što je 2,1% od ukupne površine Švedske. 579.700 [[hektar]]a, tj. 62% od ukupne površine okruga, je prekriveno [[šuma]]ma, dok je samo 5% naseljeno. Na teritoriji okruga se nalazi 5.658 [[Ostrvo|ostrva]] (5.658 ha), od kojih je 150 naseljeno. Najviše ostrva se nalazi u općinama Askersund (1.219) i Hällefors (922). Okrug broji 274.877 stanovnika, a [[gustoća naseljenosti]] je 32 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

okrug ima dva [[Nacionalni park|nacionalna parka]]: [[Garphyttan]] (općina Örebro) i [[Tiveden]] (općina Laxå), koji zauzimaju površinu od 1.074 ha. Pored parkova, u okrugu se nalazi i 126 [[Prirodni rezervat|prirodnih rezervata]] (12.575 ha).

=== Veća mjesta ===
[[Datoteka:Orebro castle May 2004.jpg|mini|174x174px|Dvorac u Örebru.]]
* [[Örebro]] (95.354) &lt;small&gt;(broj stanovnika 2000)&lt;/small&gt;
* [[Karlskoga]] (28.579)
* [[Kumla]] (12.592)
* [[Lindesberg]] (8.668)
* [[Degerfors]] (7.897)
* [[Hallsberg]] (7.262)
* [[Nora (Gemeinde)|Nora]] (6.398)
* [[Hällefors]] (5.128)

== Historija ==
okrug Örebro nastao je 1779. podjelom okruga [[Närkes och Värmlands län]], koji je postojao od 1634. do 1779, na okruge Örebro i Värmland.

== Administrativna podjela ==
okrug je administrativno podijeljen na 12 općina. Najveća općina okruga je Örebro (128.170 stanovnika), a najmanja Ljusnarsberg (5.352).
[[Datoteka:Örebro County.png|mini|265x265px]]

=== Općine ===
* [[Askersund (općina)|Askersund]] (11.428)
* [[Degerfors (općina)|Degerfors]] (10.045)
* [[Hallsberg (općina)|Hallsberg]] (15.278)
* [[Hällefors (općina)|Hällefors]] (7.600)
* [[Karlskoga (općina)|Karlskoga]] (30.302)
* [[Kumla (općina)|Kumla]] (19.437)
* [[Laxå (općina)|Laxå]] (6.117)
* [[Lekeberg (općina)|Lekeberg]] (7.103)
* [[Lindesberg (općina)|Lindesberg]] (23.281)
* [[Ljusnarsberg (općina)|Ljusnarsberg]] (5.352)
* [[Nora (općina)|Nora]] (10.508)
* [[Örebro (općina)|Örebro]] (128.170)

&lt;small&gt;(Broj stanovnika po popisu od 31. marta 2006)&lt;/small&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.t.lst.se Uprava okruga Örebro]
* [http://www.regionfakta.com www.regionfakta.com]

{{Okruzi u Švedskoj}}
{{Commonscat|Örebro}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okruzi u Švedskoj]]
[[Kategorija:Okrug Örebro|*]]</text>
      <sha1>hddfwg23j2teyq2w7b9az6li560ew8m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nova Topola (Gradiška)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34874</id>
    <revision>
      <id>3903966</id>
      <parentid>3844781</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T19:57:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3903966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8418" sha1="lw8rozw14o4ki1pmcpcut24onfjyjpe" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Nova Topola
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Nova Topola.jpeg
| opis_slike                   = Centar Nove Topole
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Gradiška]]
| nadmorska_visina             = 99
| širina_stepeni               = 45.0533
| dužina_stepeni               = 17.3106
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| osnovano                     = 1879.
| stanovništvo grad            = 2372
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 78418
| pozivni broj                 = (+387) 51
| matični broj                 = 206636&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=27. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20125
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Nova Topola u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
[[Datoteka:Saint Joseph's Church, Nova Topola.JPG|mini|desno|Crkva u Novoj Topoli.]]
'''Nova Topola''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Gradiška|Gradišci]], [[Bosna i Hercegovina]]. Nova Topola je najveće naselje u općini [[Gradiška]]. Prema popisu stanovništva iz 1991, u naselju je živjelo 2191 stanovnika. Prema rezultatima popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. u Novoj Topoli je popisano 2372 stanovnika.

== Historija ==
Naselje je osnovalo četrnaest njemačkih porodica iz sjevernozapadne [[Njemačka|Njemačke]] [[1879]]. godine, godinu dana nakon što je [[Bosna]] pala pod [[Habsburg (dinastija)|Habsburgšku]] vlast. Njima se pridružilo još šest porodica sljedeće godine i naselje je nastavilo sa rastom dolaskom još porodica do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].

Ovi kolonisti su naselje nazvali Windthorst. Počeli su sa korištenjem modernih metoda uzgoja u čemu su bili vrlo uspješni i napredni. Sljedstveno je naselje podijeljeno u tri dijela: ''Unterwindthorst'', ''Mittelwindthorst'' i ''Oberwindthorst''. Nakon posjete austrijskog princa Rudolfa, nova kolonija je osnovana blizu [[Bosanski Aleksandrovac|Bosanskog Aleksandrovca]] pod nazivom ''Rudolfstal''.

[[Njemačka]] migracija je prestala kada je Bosna 1918. godine postala dio [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Naselje je promijenilo ime u Nova Topola zbog obližnjeg sela Stara Topola južno.

Nakon pada unutarnje sigurnosti tokom Drugog svjetskog rata, [[nacisti]] su riješili da evakuiraju takozvane ''Volksdeutsche'' ([[Njemački jezik|nje]]. &quot;njemački narod&quot; - odnosno njihov naziv na etničke nijemce) iz Bosne i dogovor povodom ovoga je potpisan sa [[Ustaše|Ustaškim]] režimom 30. septembra 1942. godine. Agencija ''Hauptamt Volksdeutsche Mittelstelle'' ([[Njemački jezik|nje]]. &quot;Glavna služba za etničke nijemce&quot;) je potom organizirala [[Schutzstaffel|SS]] paravojnu organizaciju iz Beograda pod komandom Otta Lackmana i &quot;...išla od sela do sela, praćena sa vojskom.&quot;&lt;ref&gt;Valdis O. Lumans, ''Himmler's Auxiliaries: The Volksdeutsche Mittelstelle and the German Minorities of Europe, 1939-1945'' (1993)&lt;/ref&gt;

Do tog trenutka, Windthorst je bio najveće etničko njemačko naselje u cijeloj [[Bosna|Bosni]]. Pri kraju 1942. godine, skoro 2.000 ''Volksdeutsche''ra je evakuirano iz Nove Topole u [[Njemačka|Njemačku]] i još 500 iz Rudolfstala.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.genealogienetz.de/reg/ESE/vl_bosn_lz.html#rudolfstal|title=Bosnia Village List|work=genealogienetz.de|access-date=28. 6. 2015|archive-date=3. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150503013515/http://www.genealogienetz.de/reg/ESE/vl_bosn_lz.html#rudolfstal|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Naselje su ponovo naselili [[Srbi]] nakon [[1945]]. godine i [[komunist]]ički organi vlasti su uništili ili zaklonili sve dokaze njemačke historije i tekovine iz mjesta.

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Nova Topola
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 206636
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 20/21) |work=fzs.ba |access-date= 27. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 2372
| g2013_bosnjaci           = 9
| g2013_srbi               = 2252
| g2013_hrvati             = 60
| g2013_jugosloveni        = 7
| g2013_ukrajinci          = 14
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_pravoslavci        = 1
| g2013_makedonci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 9
| g2013_nepoznato          = 2
| g2013_muskarci           = 1132
| g2013_zene               = 1240
| g2013_bosnjaci           = 9
| g2013_srbi               = 2252
| g2013_hrvati             = 60
| g2013_jugosloveni        = 7
| g2013_ukrajinci          = 14
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_pravoslavci        = 1
| g2013_makedonci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 9
| g2013_nepoznato          = 2
| g1991_ukupno             = 2191
| g1991_muslimani          = 11
| g1991_srbi               = 1888
| g1991_hrvati             = 92
| g1991_jugosloveni        = 140
| g1981_ukupno             = 2070
| g1981_muslimani          = 14
| g1981_srbi               = 1575
| g1981_hrvati             = 102
| g1981_jugosloveni        = 314
| g1981_slovenci           = 7
| g1981_crnogorci          = 4
| g1981_albanci            = 6
| g1981_madjari            = 2
| g1971_ukupno             = 1849
| g1971_muslimani          = 31
| g1971_srbi               = 1574
| g1971_hrvati             = 142
| g1971_jugosloveni        = 9
| g1971_slovenci           = 6
| g1971_crnogorci          = 17
| g1971_albanci            = 5
| g1971_madjari            = 1
| g1971_makedonci          = 1
}}

== Literatura ==
* Noel Malcolm ''Bosnia: A Short History'' (1994)
* Valdis O. Lumans, ''Himmler's Auxiliaries: The Volksdeutsche Mittelstelle and the German Minorities of Europe, 1939-1945'' (1993)
* Gesemann, G., ''Das Deutschtum in Südslavien'' (1922, München)
* Heimfelsen, ''Die Deutschen Kolonien in Bosnien'' (1911, Sarajevo)
* Hoffmann, Fritz, ''Das Schicksal der Bosniendeutschen in 100 Jahren von 1878 bis 1978'' (1982, Sersheim, Hartmann)
* Ostendorf, Franz and Johannes Ostendorf, ''Fünfzig Jahre Kolonie'' (1930, Vechta in Oldenburg)

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Nova Topola (Gradiška)}}
* [http://www.opstina-gradiska.com/ Zvanični sajt grada Gradiške] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200927072426/http://www.opstina-gradiska.com/ |date=27. 9. 2020 }}

{{Grad Gradiška}}</text>
      <sha1>lw8rozw14o4ki1pmcpcut24onfjyjpe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Woody Allen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36041</id>
    <revision>
      <id>3904029</id>
      <parentid>3836703</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:57:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12160" sha1="5lnzn107r8ynqnanmhh83dmhaodp4b4" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Woody Allen
| slika              = Woody Allen Cannes 2016.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1935|11|30}} 
| mjesto_rođenja     = [[New York]], [[New York (savezna država)|New York]], [[SAD]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = Amerikanac
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Glumac, producent, režiser
| godine_aktivnosti  = 1950–danas
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = {{plainlist|
* ''[[Annie Hall]]'' (1977)
* ''[[Manhattan (film)|Manhattan]]'' (1979)
* ''[[Hannah i njene sestre]]'' (1986)
}}
}}
'''Woody Allen''' (rođen kao '''Allan Stewart Königsberg'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Woody-Allen|title=Woody Allen {{!}} Biography, Movies, &amp; Facts {{!}} Britannica|date=30. 5. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2. 6. 2023}}&lt;/ref&gt; 30. november&lt;ref&gt;https://books.google.com/books?id=81HYDwAAQBAJ&amp;pg=PT11&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://time.com/4100521/woody-allen-biography |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 12. 2023 |archive-date=28. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228002149/https://time.com/4100521/woody-allen-biography/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.yahoo.com/entertainment/celebrity-actor-director-birthdays-week-163947283.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20230903021451/http://www.bfi.org.uk/films-tv-people/4ce2b9ef3006f&lt;/ref&gt; 1935) američki je producent, zabavljač, režiser, dobitnik Oskara i zvijezda čija karijera traje više od 50 godina.

Radio je kao pisac komedija 1950-ih godina, pisao je viceve i skripte za televiziju i objavljivao nekoliko knjiga. U ranim 1960-im, Allen je počeo da nastupa kao stand-up komičar, naglašavajući monolog kao tradicionalnu šalu. 2004. godine [[Comedy Central]] Allena je rangirao na četvrto mjesto na listi 100 najvećih stan-up komičara, dok je Velika Britanija Allena rangirala kao trećeg najvećeg komičara.

Do sredine 1960-ih Allen je pisao i režirao filmove, prve specijalizirane [[komedija|komedije]] prije useljenja dramatičnog materijala pod utjecajem [[European Art kino|European Art kina]] tokom 1970-ih. On se često identifikovao kao dio talasa [[Novi Holivud|Novog Holivuda]] od sredine 1960-ih do kraja 1970-ih. Allen je često glumio u svojim filmovima, obično persone koje je razvio kao stand-up glumac. Neki najpoznatiji njegovi filmovi su [[Annie Hall (film)|Annie Hall]] (1977), [[Manhattan (film)|Manhattan]] (1979), [[Hannah i njene sestre (film)|Hannah i njene sestre]] (1986) i [[Ponoć u Parizu (film)|Ponoć u Parizu]] (2011). Kritičar [[Roger Ebert]] opisao je Allena kao &quot;blago kina&quot;.

Allen je nominiran 24 puta i osvojio je četiri Oskara: tri za najbolji originalni scenarij i jedan za najbolju režiju. On ima najviše nominacija od bilo kojeg drugog pisca. Osvojio je devet nagrada [[britanska akademija za film i televiziju umjetnosti|britanske akademije za film i televiziju umjetnosti]]. Allen redovno nastupa kao jazz klarinista u malim klubovima na Manhattanu.

== Rani život ==
Allen je rođen kao Allan Stewart Königsberg u [[New York]]u kao dijete [[Židovi|židovske]] porodice austrijsko-ruskog porijekla, oca '''Martina Königsberga''' ([[1900]]-[[2001]]) i majke '''Netty Cherrie''' ([[1908]]-[[2002]]). Njegovi roditelji su Aškenazi jevreji; imigrirali su iz Rusije i Austrije i govorili su [[jidiš]], [[Hebrejski jezik|hebrejski]] i [[Njemački jezik|njemački]] jezik. Oba roditelja su rođena i odrasla na Lower East Sideu na Manhattanu. Allen ima sestru Letty, koja je rođena 1943. godine, a odrasla u [[Midwood Brooklyn|Midwoodu, Brooklynu]].

Njegovo djetinjstvo nije bilo posebno sretno. Njegovi roditelji se nisu slagali i imao je trnovit odnos sa svojom temperamentnom majkom. Allen je govorio njemački u svojoj ranoj mladosti. On se kasnije šalio da kad je bio mlad često išao u međuvjerske [[ljetni kamp|ljetne kampove]], gdje je &quot;divljački tukao djecu svih rasa i vjera&quot;. Allen je išao u hebrejsku školu 8 godina, a onda je otišao u srednju školu ''Middwood''. Tokom tog vremena živio je na aveniji K, između Istočne 14. i 15. ulice. Kolege u školi prozvali su ga &quot;crveni&quot; zbog njegove crvene kose, a on ih je znao zadiviti mađioničarskim trikovima.

Kako bi skupio novac, počeo je pisati šale za Davida O. Albera, koji ih je prodavao kolumnistima u novinama. Sa 16 godina počeo je pisati šale za zvijezde, kao što je [[Sid Caesar]], te se počeo zvati Woody Allen. Otišao je studirati komunikaciju i film na univerzitetu u New Yorku, ali nije imao dobre ocjene, pa se ispisao. Kasnije je nakratko pohađao i gradski fakultet u New Yorku.

== Karijera&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.imdb.com/name/nm0000095/|title=Woody Allen|website=IMDb|language=en-US|access-date=2. 6. 2023}}&lt;/ref&gt; ==
Sa 19 godina počeo je pisati za ''The Ed Sullivan Show''. U [[1960te|60-ima]] je počeo nastupati kao ''stand-up'' komičar. [[1965]]. po njegovom scenariju snimljen je njegov prvi film ''Šta ima novo, mačkice?'' (koji nije režirao), u kojem je jednu od glavnih uloga igrao [[Peter Sellers]]. Godinu dana kasnije snimio je svoj prvi film kao režiser, parodiju ''Šta ima, Tiger Lily?'', u kojoj je pogrešno presinhronizirao jeftini [[japan]]ski špijunski triler u komediju. 1967. nastupio je i u parodiji ''Casino Royale'', u kojoj je parodiran [[James Bond]], ali je, navodno, bio jako nezadovoljan snimanjem i gotovim rezultatom. ''Uzmi novac i bježi'', svoj drugi film kao režiser, snimio je [[1969]]. Tokom tog razdoblja snimao je većinom jednostavne komedije apsurda, u kojima je i sam glumio.

[[1977]]. napravio je preokret u svojoj karijeri te se okrenuo ozbiljnim i realističnim temama iz stvarnog života u tragikomediji ''[[Annie Hall]]''. Za taj film je osvojio dva ''[[Oscar]]a'', za najbolji scenarij i režiju, ali nije se pojavio na dodjeli nagrade. Otada je povremeno snimao i drame, kao što su ''Interijeri'', po uzoru na svog idola, [[Švedska|švedskog]] režisera [[Ingmar Bergman|Ingmara Bergmana]]. ''Stardust Memories'' navodno je inspirisan filmom ''[[8 1/2]]'', koji je režirao [[Federico Fellini]].

Tokom [[1980te|80-ih]] eksperimentirao je s najrazličitijim filmovima s originalnim pričama; među njima je i [[pseudodokumentarni film|pseudodokumentarac]] ''Zelig'' te fantastična komedija ''Grimizna ruža Kaira'', u kojoj lik iz filma siđe s platna u stvarni svijet - za taj je film Allen osvojio ''[[Zlatni globus]]'' i [[BAFTA]]-u za scenarij. Za tragikomediju ''Hannah i njene sestre'' osvojio je trećeg ''Oscara'' za [[scenario|scenarij]], a sam film osvojio je ''Zlatni globus'' u kategoriji komedije ili mjuzikla. Uz to, sa zaradom od 40 miliona [[američki dolar|dolara]] u kinima SAD-a to je njegov najkomercijalniji film. Nakon tog filma Allen je upao u kreativnu krizu snimajući nezapažene filmove, sve do hvaljene drame ''Zločini i prestupi'' iz [[1989]].

U [[1990te|90-ima]] je ponovno zapao u krizu jer njegovi filmovi ''Sjene i magle'' te ''Tajnovita ubistva na Manhattanu'' nisu privukli naklonost ni publike ni kritike. Mnogi su počeli prigovarati da prečesto glumi glavnu ulogu u vlastitim filmovima te da stalno izabire mlađe žene za partnerice u pričama. [[1994]]. ponovo se vratio u formu hvaljenim komedijama ''Meci iznad Broadwayja'', ''Moćna Afrodita'' i ''Razarajući Harry''. U [[21. vijek|21. stoljeću]] Allenovi novi filmovi opet su naišli na neusaglašene ocjene kritičara i mlake pohvale, uz par izuzetaka, kao što je triler-drama ''Završni udarac'', u kojoj je nastupila [[Scarlett Johansson]], koju je režiser proglasio svojom novom muzom. Sa sveukupno 14 nominacija za ''Oscara'', bilo za režiju, scenarij ili glumu, Allen drži rekord kao jedna od osoba s najviše nominacija za tu nagradu. Ipak, nijednom nije došao na dodjelu - izuzetak je bila jedino [[2002]]. godina, kada se pojavio kako bi pomogao ugledu grada New Yorka nakon napada [[Napadi 11. septembra 2001.|11. septembra]]. Rijetko kada se pojavio u filmovima koje nije sam režirao - među njima su i animirani film ''[[Mravi (film)|Mravi]]'' i ''Naslovnica'' iz [[1976]].

U jednom intervjuu izjavio je da su njegovi najdraži vlastiti filmovi ''Grimizna ruža Kaira'', ''Muževi i supruge'' i ''Završni udarac''.

== Privatni život ==
[[Datoteka:Woody Allen - statue.jpg|desno|mini|150px|Kip Woodyja Allena u [[Španija|Španiji]]]]

Allen se prvi put oženio sa 20 godina sa Harlene Rosen,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://americanstarbuzz.com/biography/harlene-rosen-forgotten-first-wife-of-woody-allen/|title=Harlene Rosen's Message to Ex-Husband Woody Allen after 50 Years|last=Sarkisian|date=25. 5. 2022|website=americanstarbuzz|language=en-US|access-date=2. 6. 2023|archive-date=2. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230602155541/https://americanstarbuzz.com/biography/harlene-rosen-forgotten-first-wife-of-woody-allen/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; studenticom [[filozofija|filozofije]]. Njihov [[brak]] trajao je 6 godina. [[1966]]. vjenčao se s glumicom Louise Lasser, s kojom je snimio i nekoliko filmova, ali se od nje razveo 3 godine kasnije. [[1970]]. upoznao je [[Diane Keaton]], s kojom je počeo ljubavnu vezu. I s njom je snimio nekoliko filmova, među kojima je i ''Annie Hall''. Ali nikada se nisu vjenčali.

[[1980]]. započeo je ljubavnu vezu s glumicom [[Mia Farrow|Mijom Farrow]]. Ni s njom nije stupio u brak. Usvojili su dvoje djece, Dylana Farrowa i Mosesa Farrowa. S njom je Allen prvi put postao otac, dobivši sina, Satchela Farrowa (koji se danas zove Ronan Seamus Farrow). Razveli su se [[1992]]. kad je Farrow otkrila Allenove fotografije na kojima je slikao njenu golu usvojenu kćerku [[Soon-Yi Previn]]. Čak ga je optužila za spolno zlostavljanje njene djece, no slučaj nikada nije završio na sudu. Allen je [[1997]]. oženio istu Soon-Yi Previn te je usvojio dvije kćerke. Previn je poricala da je on ikada bio njen očuh.

Allen je poznat i po svojim neurozama i nervoznom ponašanju, te posjetama psihijatru. Tu svoju narav često je prikazivao u filmovima.

== Izabrana filmografija ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
*[[1967]] - ''[[Šta ima, Tiger Lily?]]''
*[[1972]] - ''[[Sve što ste oduvijek željeli znati o seksu]]''
*[[1976]] - ''[[Ljubav i smrt]]''
*[[1977]] - ''[[Annie Hall]]''
*[[1978]] - ''[[Interijeri]]''
*[[1979]] - ''[[Manhattan (film)|Manhattan]]''
*[[1983]] - ''[[Zelig]]''
*[[1985]] - ''[[Purpurna ruža Kaira]]''
{{col-break}}
*[[1986]] - ''[[Hannah i njene sestre]]''
*[[1989]] - ''[[Zločini i prestupi]]''
*[[1992]] - ''[[Muževi i supruge]]''
*[[1994]] - ''[[Meci iznad Broadwayja]]''
*[[1995]] - ''[[Moćna Afrodita]]''
*[[1997]] - ''[[Razarajući Harry]]''
*[[1999]] - ''[[Biti najbolji]]''
*[[2005]] - ''[[Završni udarac (film)|Završni udarac]]''
{{col-break}}
{{col-end}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Woody Allen}}
{{Wikicitat}}
* [http://www.imdb.com/name/nm0000095/ IMDb profil]
* [https://web.archive.org/web/20101225065538/http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/allen/ Senses of Cinema - Woody Allen]
* [http://www.woodyallen.com/ Woody Allen.com]
* [http://www.cosmoetica.com/B17-DES5.htm Filmografija]

{{Oscar za režiju}}
{{Oscar - najbolji originalni scenarij}}
{{Zlatni globus scenarij}}
{{Nagrada Cecil B. DeMille}}
{{BAFTA za najbolji scenarij}}
{{BAFTA za najbolji originalni scenarij}}
{{BAFTA za najbolju režiju}}
{{Počasna BAFTA}}
{{Zlatni lav - nagrada za životno djelo}}
{{Nagrada &quot;David di Donatello&quot; - najbolji strani glumac}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Allen, Woody}}
[[Kategorija:Rođeni 1935.]]
[[Kategorija:Biografije, New York]]
[[Kategorija:Američki režiseri]]
[[Kategorija:Američki glumci]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Dobitnici Grammyja]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>5lnzn107r8ynqnanmhh83dmhaodp4b4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carl Gustav Jung</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37589</id>
    <revision>
      <id>3904112</id>
      <parentid>3899766</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:26:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Psihodinamika]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904112</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3364" sha1="0q1rot86uofore224lo8ur2g7k5pabw" xml:space="preserve">{{Kontroverzno}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Carl Gustav Jung
| slika              = Carl-Jung-mod.jpg
| veličina_slike     =
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1875|7|26}}
| mjesto_rođenja     = Kesswil, Švicarska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1961|6|6|1875|7|26}}
| mjesto_smrti       = Küsnacht, Švicarska
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Carl Gustav Jung''' (1875 - 1961), švicarski [[psihoanalitičar]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Carl-Jung|title=Carl Jung {{!}} Biography, Theory, &amp; Facts|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=3. 1. 2018}}&lt;/ref&gt; Rođen u Keswillu, u porodici protestantskog pastora. U [[Bazel]]u završava gimnaziju i studij [[medicina|medicine]], a potom pod uticajem rada [[Kraft Ebbing]]a, odlučuje se za izučavanje [[psihijatrija|psihijatrije]]. Godine 1900. radi kao asistent na psihijatrijskoj klinici [[Zürich|ciriškog]] Univerziteta, te ubrzo doktorira na temu &quot;Psihologija i patologija takozvanih okultnih pojavnosti&quot;. Iste godine dolazi u bolnicu Burghozly u Zürichu, na čijem čelu je bio poznati [[Eugen Bleuler]]. Sedam godina kasnije susreće se sa [[Freud]]om. U nekim knjigama stoji zapisano da je njihov razgovor, pri prvom susretu, trajao 13 sati. Jung ostavlja veliki trag u Freudovom [[Beč]]kom psihoanaltičkom društvu, ali se brzo potpuno odvaja od Freuda i njegovog autoriteta, te osniva svoju vlastitu psihoanalitičku školu i pravac koji je poznat pod imenom &quot;[[kompleksna psihologija]]&quot;.Osnovne teorije kompleksne ili analitičke psihologije tiču se Jungovog pojma 'kolektivnog nesvjesnog' koje predstavlja hipotetički konstrukt koji označava univerzalni, urođeni dio duše, u svakom ljudskom biću. Njegove elemente Jung je nazvao 'arhetipovima', a proces psihološkog sazrijevanja individue, u pogledu ostvarivanja potencijala iz nesvjesnog i postizanja potpunosti - individuacija&lt;ref&gt;[http://www.scribd.com/doc/50797253/Hark-Leksikon-osnovnih-Jungovskh-pojmova Helmut Hark - Leksikon osnovnih Jungovskh pojmova]&lt;/ref&gt;. Godine 1944. Univerzitet u Bazelu otvara katedru za medicinsku psihologiju i postavlja Junga na njeno čelo. Umire 1961. godine u selu Bolingen, na obali Ciriškog jezera.

== Jungova važnija djela ==

* &quot;Psihologija i alhemija&quot;
* &quot;Psihologija demencije prekoks&quot;
* &quot;Preobražaji i simboli libida&quot;

== Također pogledajte ==
* [[Logos]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Carl Gustav Jung}}
{{Wikicitat|Carl Jung}}
* http://www.iging.com/intro/foreword.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061210030730/http://www.iging.com/intro/foreword.htm |date=10. 12. 2006}} {{en simbol}}
* http://www.all-about-psychology.com/association-method.html {{en simbol}}
* http://www.all-about-psychology.com/psychology-of-occult-phenomena.html {{en simbol}}

{{Analitička psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Jung, Carl Gustav}}
[[Kategorija:Rođeni 1875.]]
[[Kategorija:Umrli 1961.]]
[[Kategorija:Biografije, Kesswil]]
[[Kategorija:Švicarski psihijatri]]
[[Kategorija:Švicarski psiholozi]]
[[Kategorija:Švicarski filozofi]]
[[Kategorija:Carl Gustav Jung| ]]
[[Kategorija:Psihodinamika]]</text>
      <sha1>0q1rot86uofore224lo8ur2g7k5pabw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edipov kompleks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37773</id>
    <revision>
      <id>3904113</id>
      <parentid>2551642</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:26:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904113</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1211" sha1="4ngabt3bhdnh9ocrcnrt80jazzm05er" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Edipov kompleks''' je koncept koji je razvio [[Sigmund Freud]], koji je inspirirao [[Carl Gustav Jung|Carla Gustava Junga]] (on je opisao koncept i naveo naziv &quot;[[kompleks]]&quot;), kako bi objasnio razvoj dječaka kroz identifikaciju s ocem i željom prema majci. Često je korišten pojam u [[psihoanaliza|psihoanalizi]].

Dobio je ime po [[grčka mitologija|starogrčkom mitu]] o [[Edip]]u, koji je ubio svog oca [[Laj]]a i vjenčao se sa svojom majkom [[Jokasta|Jokastom]]. 

Edipov konflikt ili kompleks opisuje se kao stanje psihoseksualnog razvoja u tzv. faličkoj fazi u Freudovoj teoriji, u dobi od tri do pet godina života. Razrješenje Edipova kompleksa, kako se vjeruje, nastaje s identifikacijom istospolnog roditelja. [[Sigmund Freud]] smatra ovaj kompleks bazom [[superego|superega]] i nukleusom svih ljudskih odnosa. Brojni [[psihijatrija|psihijatri]] opisuju značaj edipalnih odnosa u osobnom razvoju u zapadnoj kulturi u vidu ljubavi prema jednom roditelju i antagonizmu prema drugom, ne nužno kao seksualni rivalitet već kao reakciju na roditeljsku autoritarnu snagu.

[[Kategorija:Psihijatrija]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]]</text>
      <sha1>4ngabt3bhdnh9ocrcnrt80jazzm05er</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904116</id>
      <parentid>3904113</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:27:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Frojdovska psihologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904116</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1249" sha1="jwlgj4wr7ynuoqsbz1pawejv0bkvfkh" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Edipov kompleks''' je koncept koji je razvio [[Sigmund Freud]], koji je inspirirao [[Carl Gustav Jung|Carla Gustava Junga]] (on je opisao koncept i naveo naziv &quot;[[kompleks]]&quot;), kako bi objasnio razvoj dječaka kroz identifikaciju s ocem i željom prema majci. Često je korišten pojam u [[psihoanaliza|psihoanalizi]].

Dobio je ime po [[grčka mitologija|starogrčkom mitu]] o [[Edip]]u, koji je ubio svog oca [[Laj]]a i vjenčao se sa svojom majkom [[Jokasta|Jokastom]]. 

Edipov konflikt ili kompleks opisuje se kao stanje psihoseksualnog razvoja u tzv. faličkoj fazi u Freudovoj teoriji, u dobi od tri do pet godina života. Razrješenje Edipova kompleksa, kako se vjeruje, nastaje s identifikacijom istospolnog roditelja. [[Sigmund Freud]] smatra ovaj kompleks bazom [[superego|superega]] i nukleusom svih ljudskih odnosa. Brojni [[psihijatrija|psihijatri]] opisuju značaj edipalnih odnosa u osobnom razvoju u zapadnoj kulturi u vidu ljubavi prema jednom roditelju i antagonizmu prema drugom, ne nužno kao seksualni rivalitet već kao reakciju na roditeljsku autoritarnu snagu.

[[Kategorija:Psihijatrija]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]]
[[Kategorija:Frojdovska psihologija]]</text>
      <sha1>jwlgj4wr7ynuoqsbz1pawejv0bkvfkh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neil Armstrong</title>
    <ns>0</ns>
    <id>58805</id>
    <revision>
      <id>3904022</id>
      <parentid>3892527</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:56:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904022</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4735" sha1="59bvyhh9b66t3hhzvact3o9foyw32d8" xml:space="preserve">{{Infokutija astronaut
| ime                 = Neil Alden Armstrong
| slika               = Neil Armstrong pose.jpg
| tip                 = Astronaut
| nacionalnost        = [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanac]]
| datum_rođenja       = {{Datum rođenja|1930|08|05}}
| mjesto_rođenja      = [[Wapakoneta, Ohio|Wapakoneta]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti         = {{Datum smrti i godine|2012|08|25|1930|08|05}}
| mjesto_smrti        = [[Cincinnati]], Ohio, SAD
| prethodno_zanimanje = [[Testni pilot]]
| odabir              = [[Man In Space Soonest|MISS]]; [[Dyna-Soar]]; [[Astronautska grupa 2]]
| vrijeme             = 8 dana, 14 sati, 10 minuta
| misija              = [[Gemini 8]], [[Apollo 11]]
| oznaka_misije       = [[Datoteka:Ge08Patch orig.png|40px]] [[Datoteka:Apollo 11 insignia.png|40px]]
}}
'''Neil Armstrong''' ([[Wapakoneta]], [[Ohio]], 5. august 1930 – 25. august 2012) je bio [[Sjedinjene Američke Države|američki]] astronaut. Prvi je čovjek koji je 20. jula 1969. kročio nogom na [[Mjesec (satelit)|Mjesec]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Neil-Armstrong|title=britannica.com Neil Armstrong}}&lt;/ref&gt;

Najprije je postao mornarički pilot (1949) i u [[Korejski rat|Korejskom ratu]] (1950-1953) je izvršio 78 borbenih letova. Nakon toga je završio vazduhoplovno-tehničku akademiju (1955), i poslije je raspoređen u Centar za istraživanje &quot;Libajs&quot; pri [[NASA]]. Septembra 1962. je postao [[astronaut]]. Prilikom leta sa vasionskim brodom &quot;Gemini 8&quot;, 16. marta 1966, izvršio je prvo uspješno pristajanje na drugu vasionsku letjelicu u letu i spajanje s njom. Kao astronaut svemirskog broda &quot;[[Apollo 11]]&quot; je uspješno [[Apollo 11|letio na Mjesec]] i stupio na njegovo tlo 20. jula 1969, u 10 sati i 56 minuta po istočnoameričkom vremenu.

Prilikom posjete [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] sa članovima ekspedicije ([[Michael Collins (astronaut)|Michael Collinsom]] i [[Buzz Aldrin]]om), oktobra 1969, odlikovan je [[Orden jugoslovenske zvijezde sa lentom|Ordenom jugoslovenske zvijezde sa lentom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kosmodrom.rs/50-godina-od-posete-apolo-11-posade-beogradu/|title=50 godina od posete Apolo 11 posade Beogradu|last=user|date=2019-10-17|website=Kosmodrom|language=en-US|access-date=2026-01-04|archive-date=5. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241105094629/http://kosmodrom.rs/50-godina-od-posete-apolo-11-posade-beogradu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Umro je 25. augusta 2012. nakon komplikacija koje su uslijedile poslije operacije srca.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Neil Armstrong, First Man on the Moon, Dies at 82 (Published 2012)|url=https://www.nytimes.com/2012/08/26/science/space/neil-armstrong-dies-first-man-on-moon.html|date=25. 8. 2012|access-date=9. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Ap11-s69-31740.jpg|alt=Three astronauts in white space suits. They are holding their helmets. All are light-skinned. Armstrong is smiling widely and wears his hair parted to the right. Collins has dark hair and looks the most serious. Aldrin's hair is very short. Behind them is a large photo of the Moon.|mini|Posada [[Apollo 11|Apolla 11]]: Armstrong, [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]] i [[Buzz Aldrin]].]]
[[Datoteka:Neil_Armstrong_in_Gemini_G-2C_training_suit.jpg|alt=Armstrong standing up, wearing an early space suit. It is highly reflective silver in appearance. He is wearing the helmet, which is white, with the visor raised. A thick dark hose is connected to one of the two ports on the front abdomen of the suit.|lijevo|mini|183x183piksel|Armstrong u ranom svemirskom odijelu [[Program &quot;Gemini&quot;|Gemini]]]]
[[Datoteka:Neil_Armstrong_23_May_1952_(cropped).jpg|alt=A black-and-white image of a light-skinned man in his early 20s. He is looking off to his right. He has mid-colored hair parted to the right. He wears a light-colored military uniform with an eagle badge on the left chest. His epaulettes are dark and have a light bar and star. He has a white shirt and a dark necktie.|desno|mini|Zastavnik Neil Armstrong 23. maja 1952.]]
{{slušajte
| datoteka =Phrase de Neil Armstrong.oga
|naslov=&quot;That's one small step for [a] man, one giant leap for mankind&quot;
|opis=|lijevo|format=[[Ogg]]}}

==Također pogledajte==
*[[Program &quot;Mercury&quot;]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==

* https://www.ebsco.com/research-starters/biography/neil-armstrong

*{{Commonscat-inline|Neil Armstrong}}

{{NASA}}
{{stub-biog}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Armstrong, Neil}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2012.]]
[[Kategorija:Biografije, Wapakoneta]]
[[Kategorija:Američki astronauti]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>59bvyhh9b66t3hhzvact3o9foyw32d8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gary Becker</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60409</id>
    <revision>
      <id>3904014</id>
      <parentid>3528761</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:54:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4325" sha1="4eqa4u8kxezit7n0d7a1biusdcjxvme" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
[[Datoteka:GaryBecker-May24-2008.jpg|mini|desno|Gary Becker]]
'''Gary Stanley Becker''' ([[2. decembar]] [[1930]], [[Pottsville (Pennsylvania)|Pottsville]], [[Pennsylvania]] - [[3. maj]] [[2014]], [[Chicago]]) bio je američki ekonomist,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Gary-Becker|title=Gary S. Becker {{!}} American economist {{!}} Britannica|date=29. 4. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=8. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.econlib.org/library/Enc/bios/Becker.html|title=Gary Stanley Becker|website=Econlib|language=en-US|access-date=8. 6. 2023}}&lt;/ref&gt; dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za ekonomiju|za ekonomiju]] 1992.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/1992/becker/facts/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1992|website=NobelPrize.org|language=en-US|access-date=8. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;

Becker je diplomirao ekonomiju na Pensilvanijskom univerzitetu, a doktorirao na čikaškom 1955. Predavao je na Univerzitetu Columbia i Čikaškom univerzitetu. Bio je saradnik Hooverovog instituta.

Najveća zasluga Garyja Beckera jest uvođenje ekonomske metodologije na druge društvene nauke kao što su sociologija, kriminologija, demografija itd. Becker je, primjenom mikroekonomske teorije, pokušao objasniti mnoge društvene fenomene koji ne pripadaju uobičajenim pojavama kojima se bavi ekonomska teorija.

Još je u doktorskoj disertaciji dokazao da su rasna, spolna i druga slična diskriminacija neracionalne sa stanovišta onoga ko vrši diskriminaciju jer on tako propušta najbolje poslovne mogućnosti.

S [[Theodore Schultz|Theodoreom Schultzom]] utemeljio je koncept ljudskog znanja jednog od oblika kapitala. Shodno tome, posmatrao je obrazovanje kao investiciju, gdje pojedinac ulaže u svoje školovanje očekujući za uzvrat korist (dobitak).

Izuzetno je poznat i važan njegov tekst o kriminalu, gdje je odluka da li da neko učini kriminalno djelo funkcija potencijalnih koristi i potencijalnih troškova (visina kazne) za počinioca. Iz toga je izveo zaključak da se kriminal može suzbijati kako povećanjem vjerovatnoće da će prekršilac biti otkriven, tako i povećanjem kazne u slučaju da bude otkriven. Iz ovih uvoda proistekla je cijela nova disciplina koja objašnjava pravo ekonomskim rezonima (Ričard Pozner i drugi).

Epohalan je Beckerov rad na demografskoj teoriji. Na polju fertiliteta, Becker je pošao od činjenice da roditelji prilikom donošenja odluke o rađanju djeteta polaze od koristi koju imaju od djeteta (zadovoljstvo, rad u kući ili na imanju, brigu djeteta u starosti roditelja itd.) i troškove povezane sa djetetom (gubitak dohotka majke, neposredni troškovi itd). Beckerova teorija fertiliteta danas dominira demografijom.

U sljedećoj fazi svog rada, Becker je dao najvažniji doprinos ustanovljavanju ekonomske teorije porodice, proširivši područje primjene ekonomske metodologije, zasnovane na maksimizacionom postupku, sa rađanja na fenomene kao što su pitanja odluke da li uopće stupiti u brak, izbora partnera, karaktera braka (poligamija, monogamija, altruizam ili konflikt interesa, način odlučivanja unutar porodice itd.), proizvodnje i podjele rada unutar porodice, razvoja, uloge države i slično.

Nobelovu nagradu za ekonomiju dobio je 1992. godine “za proširenje domena mikroekonomske analize na široki spektar ljudskih ponašanja i interakcija, uključujući i ponašanja nevezana za tržište”.

== Najvažnija djela ==
* ''Ljudski kapital'' (''Human Capital'', 1964)
* ''Ekonomski pristup ljudskom ponašanju'' (''The Economic Approach to Human Behavior'', 1976)
* ''Rasprava o porodici'' (''A Treatise on the Family'', 1981)
* ''Ekonomika života'' (sa Giti Nashat-Becker, ''The Economics of Life'', 1996)

== Također pogledajte ==
{{Commonscat}}
* [[Spisak ekonomista]]

== Reference ==
{{Refspisak}}{{Nobelova nagrada za ekonomiju}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Becker, Gary}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2014.]]
[[Kategorija:Biografije, Pottsvile (Pennsylvania)]]
[[Kategorija:Američki ekonomisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>4eqa4u8kxezit7n0d7a1biusdcjxvme</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edward Emerson Barnard</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60644</id>
    <revision>
      <id>3904010</id>
      <parentid>3851318</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:54:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1524" sha1="b8h1pqyx59n1pzmlze0vhzba8l26m3l" xml:space="preserve">[[Datoteka:EdwardEmersonBarnard.jpg|mini|desno|Edward Emerson Barnard]]
'''Edward Emerson Barnard''' (16. decembar 1857 – 6. februar 1923) jest [[Sjedinjene Američke Države|američki]] astronom.

Prvo se bavio fotografijom i kao amater otkrio oko 15 kometa. Djelujući na zvjezdarnicama Lick i Yerkes (SAD), usavršio je astronomsku fotografiju. Otkrio je i prvi sistemski proučavao narav tamnih međuzvjezdanih maglica i objavio njihov katalog. Otkrio je Jupiterov mjesec (Amalteja, 1892) i zvijezdu koja mijenja položaj (''Barnardova zvijezda'', 1916). Bio je član Američke akademije umjetnosti i nauke (od 1892) i Nacionalne akademije nauke SAD-a (od 1911). Po njemu su nazvani galaktika NGC 6822 (Barnardova galaktika), tamna maglica u Orionu (Barnardova petlja), krateri na Mjesecu (Barnard) i na Marsu (Barnard), planetoid (819 Barnardiana) i dr.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5986|title=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|year=2021|editor-last=Kragić|editor-first=Bruno|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|publication-place=Zagreb|access-date=2. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Kalifornija (maglina)]]
* [[:Kategorija:Barnardovi objekti]]

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline}}

{{stub-biog}}

[[Kategorija:Američki astronomi|Barnard, Edward Emerson]]
[[Kategorija:Rođeni 1857.]]
[[Kategorija:Umrli 1923.]]
[[Kategorija:Biografije, Nashville]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>b8h1pqyx59n1pzmlze0vhzba8l26m3l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FC Barcelona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62099</id>
    <revision>
      <id>3903918</id>
      <parentid>3901838</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T13:33:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3903918</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31848" sha1="blatatdfziumk071irep2cpoi9cpfz0" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|F.C. Barcelona (višeznačnica)}}
{{Infokutija nogometni klub
| boja1                       = #FFCC00
| boja2                       = #0000BA
| ime                         = '''Barcelona'''
| puno_ime                    = ''Fútbol Club Barcelona''
| grb                         = FC Barcelona.svg
| nadimak                     = ''Barça''&lt;br/&gt;''Azulgranas''&lt;br/&gt;''Culés''
| osnovan                     = [[29. novembar]] [[1899.]]
| lokacija                    = [[Barcelona]], [[Španija]]
| boje                        = {{colorbox|#0000BA}} {{colorbox|#CC0000}} {{colorbox|#FFCC00}}
| federacija                  = [[Nogometni savez Španije|RFEF]]
| konfederacija               = 
| liga                        = [[La Liga]]
| stadion                     = [[Camp Nou]]&lt;ref&gt;* http://www.fcbarcelona.com/club/facilites-and-services/camp_nou&lt;/ref&gt;
| kapacitet                   = 99.354
| vlasnik                     = 
| predsjednik                 = [[Joan Laporta]]
| direktor                    = 
| odbor                       = 
| menadžer                    = [[Hansi Flick]]
| uspjesi                     = 102 trofeja
| nacionalni_kupovi           = [[Kup kralja]] '''×32'''&lt;br&gt;[[La Liga]] '''×29'''&lt;br&gt;[[Španski superkup]] '''×16'''&lt;br&gt;[[Kup Eve Duarte]] '''×3'''&lt;br&gt;[[Španski liga-kup]] '''×2'''
| evropski_kupovi             = [[UEFA Liga prvaka]] '''×5'''&lt;br&gt;[[UEFA Superkup]] '''×5'''&lt;br&gt;[[UEFA Kup pobjednika kupova]] '''×4'''&lt;br&gt;[[Kup velesajamskih gradova]] '''×3'''&lt;br&gt;[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''×3'''
| adresa                      = 
| plasman_u_prethodnoj_sezoni = 1. mjesto
| prethodna_sezona            = [[La Liga 2025/2026.|2025/26.]]
| veb-sajt                    = [http://www.fcbarcelona.com/ fcbarcelona.com]
| trenutna_sezona             = 
&lt;!-- Dresovi --&gt;| uzorak_lr1                  = _fcbarcelona2324h
| uzorak_t1                   = _fcbarcelona2324h
| uzorak_dr1                  = _fcbarcelona2324h
| uzorak_š1                   = 
| uzorak_č1                   = _barcelona2324h
| lijeva ruka1                = 000080
| tijelo1                     = 000080
| desna ruka1                 = 000080
| šorc1                       = 000080
| čarape1                     = 000080
| uzorak_lr2                  = _fcbarcelona2324a
| uzorak_t2                   = _fcbarcelona2324a
| uzorak_dr2                  = _fcbarcelona1920a
| uzorak_š2                   = 
| uzorak_č2                   = _fcbarcelona1920a
| lijeva ruka2                = FFDD00
| tijelo2                     = FFDD00
| desna ruka2                 = FFDD00
| šorc2                       = FFDD00
| čarape2                     = FFDD00
| uzorak_lr3                  = _fcbarcelona1920t
| uzorak_t3                   = _fcbarcelona1920t
| uzorak_dr3                  = _fcbarcelona1920t
| uzorak_š3                   = _fcbarcelona1920t
| uzorak_č3                   = _fcbarcelona1920t
| lijeva ruka3                = 00E8C5
| tijelo3                     = 00E8C5
| desna ruka3                 = 00E8C5
| šorc3                       = 00E8C5
| čarape3                     = 00E8C5
}}
'''Futbol Club Barcelona''', poznat i kao '''Barcelona''' ili jednostavnije '''Barça''', [[Španija|španski]] je nogometni klub iz [[Barcelona|istoimenog grada]].

Klub su 1899. osnovali švicarski, engleski i katalonski nogometaši koje je predvodio [[Joan Gamper]]. Ubrzo postaje simbol katalonske kulture i katalonizma uz moto ''Més que un club'' (&quot;Više od kluba&quot;). Barcelona je veliko sportsko društvo, ali je nogometni klub najpoznatiji. Nadimak kluba je ''Barça'' ili ''Blaugrana'' (&quot;Plavo-crvena&quot;). Službena himna Barcelone je &quot;[[Cant del Barça]]&quot; autora Jaumea Picasa i Josepa Marije Espinàsa. To je četvrti najbogatiji nogometni klub u svijetu s prosječnom zaradom 486 miliona eura. Najveći rival Barcelone je [[Real Madrid CF|Real Madrid]], a njihove međusobne utakmice poznate su pod nazivom [[El Clásico]].

Domaće prvenstvo Barcelona je osvojila 28 puta. Uz to je 32 puta podigla pehar u [[Kup kralja|nacionalnom kupu]], 15 puta bila je pobjednik Superkupa, triput je osvajala Kup Eve Duarte i dvaput trofej ''Copa de la Liga''. U međunarodnim takmičenjima, Barcelona je pet puta bila pobjednik [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], rekordna četiri puta pobjednik [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]], pet puta osvajač [[UEFA Superkup]]a i rekordna tri puta pobjednik [[Kup velesajamskih gradova|Kupa velesajamskih gradova]], te tri puta osvajač naslova [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|svjetskog klupskog nogometnog prvaka]]. Domaće utakmice igra na stadionu [[Camp Nou]].

==Historija==
===Rani period (1899–1929)===
22. oktobra 1899. godine [[Joan Gamper|Hans Gamper]] objavio je oglas u novinama ''Los Deportes'' gdje izražava svoju želju za osnivanjem nogometnog kluba. Gamper je igrao nogomet u [[FC Zurich|Zurichu]] od 1896. do 1898. godine. Nakon pozitivnog odgovora na oglas dogovoren je sastanak u gimnaziji ''Solé 29''. Na sastanku se pojavilo jedanaest igrača - Walter Wild (prvi direktor kluba), Lluís d'Ossó, Bartomeu Terradas, Otto Kunzle, Otto Maier, Enric Ducal, Pere Cabot, Carles Pujol, Josep Llobet, John Parsons i William Parsons. Rezultat sastanka je bilo osnivanje kluba.

Gamper je tokom 25 godina vladanja klubom od Barcelone stvorio najuspješniji klub na [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskom poluostrvu]]. U junu [[1925.]] za vrijeme prijateljske utakmice u Barceloni [[Španija|španska]] himna je izviždana, dok su gledaoci aplaudirali britanskoj himni. Gamper je izbačen iz zemlje zbog podržavanje katalonstva, a stadion je zatvoren na šest mjeseci. Svake godine se u čast Gampera u Barceloni igra turnir pod imenom ''Trofeu Joan Gamper''.

===Rivera, Republika i građanski rat (1929–1941)===
Iako je imao kvalitetne igrače, nogometni klub Barcelona ušao je u period pada u kojem su politički konflikti zasjenili sportska događanja u kompletnom društvu. Iako je klub osvojio prvenstvo Katalonije 1930, 1931, 1932, 1934, 1936. i 1938. godine izostajali su uspjesi na nacionalnoj razini. Mjesec dana nakon što je započeo [[Španski građanski rat]] 1936. godine, nekoliko igrača iz Barcelone odlazi u vojsku. [[Josep Sunyol]], predsjednik kluba iz nezavisne političke stranke ubijen je 6. augusta blizu Guadarrame. Označen kao mučenikom barcelonizma ubistvo je označilo odlučujući trenutak u historiji kluba. U ljeto 1937. godine igrači su otišli na turneju u [[Meksiko]] i [[SAD]] gdje su primljeni kao ambasadori ''Druge španske republike''. Ta turneja osigurala je klub finansijski, ali također i rezultirala time da je polovina igrača tražilo azil u Meksiko i Francusku. 16. marta 1938. godine bombardiran je grad Barcelona što je rezultiralo smrću od preko 3.000 ljudi; jedna od bombi pogodila je i urede kluba. Nekoliko mjeseci kasnije, Katalonija se našla pod okupacijom. Kao simbol &quot;nediscipliniranog&quot; Katalonizma sam klub, koji je tada brojao tek 3.486 članova, bio je suočen s nizom restrikcija. Nakon završetka građanskog rata upotreba Katalonske zastave je zabranjena, a nogometni klubovi nisu u svojim nazivima smjeli imati riječi koje nisu na španskom jeziku. Ovakve metode nagnale su klub da promijeni svoje ime u Club de Fútbol Barcelona te da ukloni Katalonsku zastavu sa svog grba.

===Club de Fútbol Barcelona (1957–1978)===
[[Datoteka:Europa cup 1 Beslissingswedstrijd te Brussel Barcelona tegen Hamburg (1-0) Sp, Bestanddeelnr 912-4395.jpg|mini|lijevo||250px|Barcelona protiv [[Hamburger SV|Hamburga]] 1961. godine.]]

Uz [[Helenio Herrera|Helenia Herreru]] kao trenera, mladog [[Luis Suárez (nogometaš, rođen 1935.)|Luisa Suáreza]], evropskog nogometaša 1960-ih godina i dvojicom utjecajnih mađarskih nogometaša [[Sándor Kocsis|Sándorom Kocsisom]] i [[Zoltán Czibor|Zoltánom Cziborom]] - klub je osvojio još jednu dvostruku krunu 1959. godine, te prvenstvo i [[Kup velesajamskih gradova]] 1960. godine. Godinu dana kasnije Barcelona je postala prvi klub koji je uspio pobijediti [[Real Madrid CF|Real Madrid]] u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]], ali je u finalu tog takmičenja poražena od [[SL Benfica|Benfice]] rezultatom 3–2.

Šezdesete godine prošlog vijeka bile su manje uspješne za klub, a tokom tog perioda prvenstvom je uglavnom dominirao Real Madrid. Izgradnja stadiona [[Camp Nou]] završena je 1957. godine, a značila je da klub ima malo novaca koje može potrošiti na nove igrače. S pozitivne strane u toj deceniji u vrhunske nogometaše razvili su se [[Josep Maria Fusté]] i [[Carles Rexach]], a sam klub osvojio je španski kup 1963. godine, te kup Kup velesajamskih gradova 1966. godine. Nešto ponosa Barcelona je vratila pobjedom nad Real Madridom u finalu španskog kupa koje se igralo na stadionu [[Stadion &quot;Santiago Bernabéu&quot;|Santiago Bernabéu]] i to dok je publici bio [[Francisco Franco|Franco]], a sve pod vodstvom bivšeg republikanskog pilota [[Salvador Artigas|Salvadora Artigasa]]. Završetak Francove diktatorske ere 1974. godine označio je povratak službenog imena kluba u Futbol Club Barcelona, te povratak grba u originalni dizajn uz upotrebu originalnih slova.&lt;ref&gt;* http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/club/historia/simbols/escut.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150717001632/http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/club/historia/simbols/escut.html |date=17. 7. 2015 }}&lt;/ref&gt;

U sezoni 1973–74. u Barcelonu je stigao [[Johan Cruyff]] koji je kupljen za tada rekordni novčani iznos od 920 hiljada [[britanska funta|funti]] od [[AFC Ajax|Ajaxa]]. Već etablirani igrač u [[Holandija|Holandiji]], Cruyff je brzo pobrao simpatije navijača Barcelone nakon što je na jednoj press konferenciji izjavio da je izabrao igrati za Barcelonu umjesto za Real Madrid, jer se ne bi osjećao ugodno igrati za klub koji je povezan s Francom. Navijači su ga još više zavoljeli kada je svom sinu dao katalonsko ime Jordi. Uz kvalitetne igrače poput [[Juan Manuel Asensi|Juana Manuela Asensija]], [[Carles Rexach|Carlesa Rexacha]] i [[Hugo Sotil|Huga Sotila]], Cruyff je te sezone pomogao klubu osvojiti naslov prvaka po prvi puta nakon 1960. godine. Proglašen je najboljim evropskim nogometašem 1973. godine tokom prve sezone u Barceloni (njegova druga Zlatna lopta; prvu je osvojio dok je igrao za Ajax 1971. godine). Cruyff će osvojiti i treću Zlatnu lopta 1974. godine, također igrajući za Barcelonu.

===Núñez i period stabilizacije (1978–2000)===
1978. godine [[Josepa Lluísa Núñez]] je bio prvi izabrani predsjednik kluba. Od tada predsjednika kluba biraju članovi. Ova odluka je usko povezana sa demokratijskim tranzicijskim periodom Španije 1974. godine i krajem Francove diktature. Núñezov glavni cilj bio je razviti Barcelonu u svjetski klub. Prema preporuci Cruyffa, Núñez je osnovao Omladinsku školu Barcelone 20. oktobra 1979. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20100818/masia-como-laboratorio/840127.shtml|title=La Masia, como un laboratorio|last=Perarnau|first=Martí|date=17. 8. 2010|website=Sport|access-date=15. 5. 2016|archive-date=12. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130512173322/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20100818/masia-como-laboratorio/840127.shtml|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

16. maja 1979. godine klub je osvojio svoj prvi [[Kup pobjednika kupova]] pobijedivši u finalu [[Fortuna Düsseldorf|Fortunu Düsseldorf]] rezultatom 4–3 u [[Basel]]u. Završnicu je gledalo više od 30 hiljada navijača Barcelone koji su doputovali iz Španije na utakmicu.

U junu 1982. godine za tada rekordnih 5 miliona eura dolazi [[Diego Maradona]], koji je prethodno igrao za [[Boca Juniors|Bocu Juniors]]. Naredne sezone, pod vodstvom trenera [[César Luis Menotti|Menottija]], Barcelona je osvojila španski kup u kojem je pobijedila Real Madrid. Međutim, Maradonino vrijeme u Barceloni kratko je trajalo, uskoro je otišao u [[SSC Napoli|Napoli]]. Početkom sezone 1984–85. za trenera je imenovan [[Terry Venables]], koji je klub vodio do trofeja La Lige uz pomoć jednog od najboljih veznjaka tog vremena [[Bernd Schuster|Bernda Schustera]]. Sljedeće sezone Venables je odveo klub do njihovog drugog finala Lige prvaka kojeg su ponovno izgubili, ovaj put od [[FC Steaua Bukurešt|Steaue]] iz [[Bukurešt]]a nakon lošijeg izvođenja penala u dramatičnoj nogometnoj večeri odigranoj u [[Sevilla|Sevilli]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/club/historia/etapes_historia/etapa_4.html|title=From the 75th Anniversary to the European Cup (1974-1992) {{!}} FCBarcelona.cat|website=arxiu.fcbarcelona.cat|access-date=15. 5. 2016|archive-date=4. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160204173818/http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/club/historia/etapes_historia/etapa_4.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|Svjetskog prvenstva 1986.]] godine najbolji strijelac Engleske [[Gary Lineker]] došao je u klub zajedno sa golmanom [[Andoni Zubizarreta|Andonijem Zubizarretom]]. Međutim, klub nije postigao značajniji uspjeh, dijelom i zbog odlaska Schustera. Venables je dobio otkaz početkom sezone 1987–88, a zamijenio ga je [[Luis Aragonés]]. Igrači su se pobunili protiv predsjednika Núñeza u događaju koji je ostao upamćen pod nazivom ''pobuna Hesperia'', a pobjeda u finalu španskog kupa protiv [[Real Sociedad]]a od 1–0 označila je kraj sezone.

[[Datoteka:Cruijff met de beker van de derde prijs, Bestanddeelnr 928-0928.jpg|mini|desno|200px|[[Johan Cruyff]] u dresu Barcelone.]]

1988. godine Johan Cruyff se vraća u klub kao trener, te je oformio tzv. ''Dream Team''. Koristio je mješavinu španskih igrača poput [[Pep Guardiola|Josepa Guardiole]], [[José Mari Bakero|Joséa Mari Bakera]] i [[Txiki Begiristain|Txikija Begiristaina]], te je sa strane doveo igrače poput [[Ronald Koeman|Ronalda Koemana]], [[Michael Laudrup|Michaela Laudrupa]], [[Romário|Romária]] i [[Hristo Stoičkov|Hrista Stoičkova]]. Pod njegovim vodstvom Barcelona je osvojila četiri uzastopna naslova španskog prvaka u periodu od 1991. do 1994. godine. U finalu Kupa pobjednika kupova 1989. godine pobjeđuje [[UC Sampdoria|Sampdoriju]], dok je 1992. godine pobijedila isti klub u finalu Lige prvaka održanom na [[Stadion Wembley(1923)|Wembleyju]]. Također su osvojili i naslov pobjednika španskog kupa 1990. godine, evropski Superkup 1992. godine i tri španska Superkupa. Sa 11 osvojenih trofeja Cruyff je postao najuspješniji trener kluba u historiji sve do 2011. godine i menadžerske ere Josepa Guardiole. Cruyff je također postao i trener s najdužim stažem u klubu - punih 8 godina. Cruyffu je sreća okrenula leđa u posljednje dvije sezone kada nije uspio osvojiti niti jedan trofej.

Cruyffa je nakratko zamijenio trener [[Bobby Robson]] koji je preuzeo klub u sezoni 1996–97. On je doveo [[Ronaldo|Ronalda]] iz [[PSV Eindhoven|PSV-a]], te osvojio trostruku krunu iste sezone: španski kup, Kup pobjednika kupova i španski superkup. Međutim, uprkos uspjehu Robsona su svi smatrali tek zamjenskim trenerom - čekali su da [[Louis van Gaal]] postane slobodan. Poput Maradone, Ronaldo je u Barceloni proveo kratko vrijeme prije nego je otišao u [[FC Inter Milano|Inter]] iz [[Milano|Milana]]. Međutim, pojavili su se novi igrači poput [[Luís Figo|Luisa Figa]], [[Patrick Kluivert|Patricka Kluiverta]], [[Luis Enrique (nogometaš)|Luis Enriquea]] i [[Rivaldo|Rivalda]] koji su osvojili [[UEFA Superkup]] protiv [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]] te španski kup i špansko prvenstvo 1998. godine. Rivaldo je postao četvrti igrač Barcelone koji je proglašen evropskim nogometašem godine. Ipak, pored domaćih uspjeha, neuspjesi na međunarodnoj nogometnoj sceni bili su glavni uzrok otkaza van Gaala i odstupanja s mjesta predsjednika kluba Núñeza 2000. godine.

===Odlazi Núñeza, dolazak Laporte (2000–2008)===
Odlazak Núñeza i van Gaala nisu se mogli niti usporediti s odlaskom Luisa Figa iz Barcelone. Kao drugi kapiten ekipe, Figo je postao kultni heroj kojeg su Katalonci smatrali svojim vlastitim. Navijači su Figu izrazito zamjerili što je odlučio preći u redove njihovog najvećeg suparnika [[Real Madrid]]a, pa su ga neprijateljski dočekivali na domaćim utakmicama ova dva kluba. Za vrijeme njegovog prvog posjeta u dresu Real Madrida netko iz publike je na njega bacio svinjsku glavu i punu bocu viskija.

Predsjednika Núñeza zamijenio je [[Joan Gaspart]] 2000. godine i u tri godine njegovog boravka na mjestu predsjednika, klub je bio u padu, a treneri su se smjenjivali; u jednom trenutku van Gaal se ponovno vratio na trenersku klupu. Međutim, van terena Gaspart nije ulijevao povjerenje i 2003. godine skupa sa van Gaalom daje ostavku.

Nakon razočaravajuće Gaspartove ere klub se probudio uz kombinaciju novog mladog predsjednika, [[Joan Laporta|Joana Laporte]] i novog mladog trenera, bivšeg holandskog igrača i reprezentativca [[Frank Rijkaard|Franka Rijkaarda]]. Mješavina novih međunarodnih igrača i domaćih španskih reprezentativaca vratila je klub na staze uspjeha. Barcelona je osvojila La Ligu i španski superkup u sezoni 2004–05, a vezni igrač [[Ronaldinho]] je te godine proglašen najboljim svjetskim nogometašem.

Naredne sezone Barcelona je ponovila prethodni uspjeh osvojivši domaće prvenstvo i superkup. Klub je također te sezone osvojio i Ligu prvaka pobijedivši u finalu [[FC Arsenal|Arsenal]] rezultatom 2–1. Iako su petnaest minuta prije kraja gubili 1–0 od engleskog kluba koji je igrao s igračem manje, uspjeli su se vratiti i osvojiti ovaj evropski trofej prvi puta nakon 14 godina. Igrači su te sezone također nastupili i na FIFA-inom svjetskom klupskom nogometnom prvenstvu na kojem su u finalu izgubili od brazilskog [[Sport Club Internacional|Internacionala]] rezultatom 0–1. Uprkos tome što je u sezoni 2006–07. bila jedan od najvećih favorita i startala odličnim rezultatima, Barcelona nije uspjela osvojiti niti jedan trofej. Glavni uzrok loše sezone bile su otvorene svađe između igrača [[Samuel Eto'o|Samuela Eto'a]] i trenera Rijkaarda. U španskom prvenstvu Barcelona je većinu sezone provela na prvom mjestu, ali njihova nekonzistentna igra u drugom dijelu prvenstva omogućila je Real Madridu da se dočepa prvog mjesta i kasnije osvoji naslov prvaka. U tom periodu za Barcelonu su još igrali: [[Deco]], [[Henrik Larsson]], [[Ludovic Giuly]] i [[Rafael Márquez]].

===Era Pepa Guardiole (2008–2012)===
[[Datoteka:Pep Guardiola 2.1.jpg|mini|lijevo||200px|[[Pep Guardiola]] je najuspješniji trener u historiji Barcelone, osvojivši čak 14 trofeja u 4 sezone.]]

2008. godine za nasljednika Franka Rijkaarda je imenovan [[Pep Guardiola]]. On je prethodno bio trener drugog tima Barcelone. Guardiola je u ekipu uveo sada već legendaran ''tiki-taka'' stil igre kojeg je podučavao u Barceloninoj omladinskoj školi. Također je prodao Ronaldinha i Deca, te novu igru kluba počeo graditi oko [[Xavi]]ja, [[Andrés Iniesta|Inieste]] i [[Lionel Messi|Messija]].

2009. godine u finalu španskog kupa Barcelona je pobijedila Athletic Bilbao rezultatom 4–1 i osvojila ovo takmičenje po dvadeset i peti put. Tri dana kasnije uslijedila je historijska pobjeda protiv Real Madrida (6–2) kojom je Barcelona osigurala naslov prvaka u sezoni 2008–09. Iste sezone osvaja i Ligu prvaka nakon što je u finalu odigranom u [[Rim]]u pobijedila tadašnjeg branioca naslova [[Manchester United FC|Manchester United]] rezultatom 2–0. Time je postao prvi španski klub ikada osvojio trostruku krunu. Potom osvaja španski superkup pobijedivši u finalu Athletic Bilbao, te [[UEFA Superkup]] porazivši [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]. Tako je Barcelona postala prvi evropski klub koji je osvojio domaći i evropski superkup nakon već osvojene trostruke krune. U decembru 2009. godine osvaja i [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]], te postaje prvi nogometni klub u historiji koji je osvojio svih šest naslova u takmičenjima koje je igrao. 2010. godine postavlja dva nova rekorda u španskom nogometu odbranivši naslov španskog prvaka s rekordnih 99 bodova na kraju sezone, te osvojivši španski superkup po deveti put.

Nakon odlaska Laporte iz kluba u junu 2010. godine za novog predsjednika je izabran [[Sandro Rosell]]. Izbori su održani 13. juna, a novi predsjednik dobio je 61,35% glasova (rekordnih 57088 glasova). Rosell je u klub doveo [[David Villa|Davida Villu]] iz [[Valencia CF|Valencije]] za 40 miliona eura,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada09-10/05/19/n100519111099.html|title=FCBarcelona.cat|website=arxiu.fcbarcelona.cat|access-date=15. 5. 2016|archive-date=16. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120616045640/http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada09-10/05/19/n100519111099.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; te [[Javier Mascherano|Javiera Mascherana]] iz [[Liverpool FC|Liverpoola]] za 19 miliona eura.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada10-11/08/27/n100827112582.html|title=Deal with Liverpool to sign Mascherano {{!}} FCBarcelona.cat|website=arxiu.fcbarcelona.cat|access-date=15. 5. 2016|archive-date=23. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120523180520/http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada10-11/08/27/n100827112582.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 2010. godine Barcelona je svog najvećeg rivala - Real Madrid - pobijedila rezultatom 5–0. U sezoni 2010–11. Barcelona je ponovno obranila naslov španskog prvaka (treći put za redom), završivši sezonu sveukupno osvojivši 96 bodova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/0/football/13368064|title=Barcelona secure La Liga Spanish title hat-trick|website=BBC Sport|access-date=15. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

==Grb i dres==
[[Datoteka:Barcelona (grb kroz historiju).JPG|mini|desno||130px|Grb Barcelone kroz historiju.]]

Od osnivanja Barcelona je nosila dres sa grbom. Originalni grb bio je u obliku dijamantnog četverougla na čijem se vrhu nalazika kruna [[Aragon]]a kruna i palica kralja Jamesa obavijeni s dvije grane - jednom sa stabla lovora, a drugom s palminog drveta. 1910. godine klub je organizirao takmičenje među svojim članovima za dizajn novog grba. Pobjednik je bio [[Carles Comamala]] koji je u to vrijeme i igrao za klub. Comamalin prijedlog postao je grb kojeg igrači nose i danas, s nekim manjim izmjenama. Grb se sastoji od križa svetog Georgea u gornjem desnom uglu pored kojeg se nalazi katalonska zastava, te službene boje kluba na dnu.

Dresovi s plavom i crvenom bojom prvi put su nošeni u utakmici protiv [[Hispanija|Hispanije]] 1900. godine. Postoji nekoliko različitih teorija o dizajnu Barceloninih dresova s plavom i crvenom bojom. Sin prvog predsjednika, [[Arthur Witty]], tvrdio je da je ideja o bojama kluba potekla od njegovog oca. Drugo objašnjenje, prema autoru Toniju Strubellu, bilo je da su boje uzete iz prve Robespierreove republike. Učestalo mišljenje u samoj Kataloniji prevladava da je boje izabrao sam Joan Gamper na temelju njegovog ranije osnovanog kluba - [[FC Basel|Basela]].

Od svog osnivanja Barcelona nikad nije nosila korporativne sponzore na svojim dresovima. Dana 14. jula 2006. godine klub je objavio da je potpisao petogodišnji ugovor s [[UNICEF]]-om koji je uključivao stavljanje UNICEF-ovog loga na dresove. Prema ugovoru, klub je obvezan donirati milion i pol Eura svake godine UNICEF-u (0,7% njegovog uobičajenog prihoda) kroz svoju organizaciju ''FC Barcelona Foundation''. To je posebno tijelo osnovano 1994. godine na prijedlog tadašnjeg predsjednika ekonomsko-statutarnog povjerenstva Jaimea Gila-Aluje. Ideja je bila da se osnuje organizacija koja će privlačiti finansijska sponzorstva kako bi se podržavala neprofitna sportska kompanija.

Barcelona je odustala od svog pravila da ne nosi korporativne sponzore na dresovima prije početka sezone 2011–12. kada je potpisala petogodišnji ugovor u vrijednosti od 150 miliona eura sa [[Qatar Foundation]].

==Trenutni sastav==
''Posljednja izmjena: 1. juli 2024.''
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=NJE|ime=[[Marc-André ter Stegen]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ŠPA|ime=[[Alejandro Balde]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=URU|ime=[[Ronald Araújo]]|poz=DF}} 
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ŠPA|ime=[[Iñigo Martínez]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=ŠPA|ime=[[Gavi (nogometaš)|Gavi]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ŠPA|ime=[[Ferran Torres]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=ŠPA|ime=[[Pedri]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=POL|ime=[[Robert Lewandowski]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ŠPA|ime=[[Ansu Fati]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Raphinha]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=FRA|ime=[[Clément Lenglet]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=ŠPA|ime=[[Iñaki Peña]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=DAN|ime=[[Andreas Christensen]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ŠPA|ime=[[Fermín López]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=ŠPA|ime=[[Oriol Romeu]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BRA|ime=[[Vitor Roque]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=HOL|ime=[[Frenkie de Jong]]|poz=MF}} 
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=NJE|ime=[[İlkay Gündoğan]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=FRA|ime=[[Jules Koundé]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ŠPA|ime=[[Eric García (nogometaš, rođen 2001)|Eric García]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=ŠPA|ime=[[Lamine Yamal]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ŠPA|ime=[[Pau Cubarsí]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=MEX|ime=[[Julián Araujo]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=ŠPA|ime=[[Álex Valle]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=ŠPA|ime=[[Pablo Torre (nogometaš)|Pablo Torre]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Menadžeri==
{{div col||20em}}
* {{ZD|ENG}} [[John Barrow]] (1917)
* {{ZD|ENG}} [[Jack Greenwell]] (1917–1923)
* {{ZD|ENG}} [[Alf Spouncer]] (1923–1924)
* {{ZD|MAĐ}} [[Jesza Poszony]] (1924)
* {{ZD|ENG}} [[Ralph Kirby]] (1924–1926)
* {{ZD|AUT}} [[Jack Domby]] (1926)
* {{ZD|ŠPA}} [[Romà Forns]] (1926–1929)
* {{ZD|ENG}} [[James Bellamy]] (1929–1931)
* {{ZD|ENG}} [[Jack Greenwell]] (1931–1933)
* {{ZD|AUT}} [[Jack Domby]] (1933–1934)
* {{ZD|MAĐ}} [[Franz Platko]] (1934–1935)
* {{ZD|IRS}} [[Patrick O'Connell]] (1935–1940)
* {{ZD|ŠPA}} [[Josep Planas]] (1940–1941)
* {{ZD|ŠPA}} [[Ramon Guzmán]] (1941–1942)
* {{ZD|ŠPA}} [[Joan Josep Nogués|J.J. Nogués]] (1942–1944)
* {{ZD|ŠPA}} [[Josep Samitier]] (1944–1947)
* {{ZD|URU}} [[Enrique Fernández|E. Fernández]] (1947–1950)
* {{ZD|ŠPA}} [[Ramon Llorens]] (1950)
* {{ZD|SLK}} [[Ferdinand Daucik|F. Daucik]] (1950–1954)
* {{ZD|ITA}} [[Sandro Puppo]] (1954–1955)
* {{ZD|MAĐ}} [[Franz Platko]] (1955–1956)
* {{ZD|ŠPA}} [[Domènec Balmanya|D. Balmanya]] (1956–1958)
* {{ZD|ARG}} [[Helenio Herrera]] (1958–1960)
* {{ZD|ŠPA}} [[Enric Rabassa]] (1960)
* {{ZD|JUG}} [[Ljubiša Broćić]] (1960–1961)
* {{ZD|ŠPA}} [[Enrique Orizaola]] (1961)
* {{ZD|ŠPA}} [[Lluís Miró]] (1961)
* {{ZD|MAĐ}} [[Ladislau Kubala]] (1961–1963)
* {{ZD|ŠPA}} [[Josep Gonzalvo]] (1963)
* {{ZD|ŠPA}} [[César Rodríguez]] (1963–1964)
* {{ZD|ŠPA}} [[Vicenç Sasot]] (1964–1965)
* {{ZD|ARG}} [[Roque Olsen]] (1965–1967)
* {{ZD|ŠPA}} [[Salvador Artigas]] (1967–1969)
* {{ZD|ŠPA}} [[Josep Seguer]] (1969)
* {{ZD|ENG}} [[Vic Buckingham]] (1969–1971)
* {{ZD|HOL}} [[Rinus Michels]] (1971–1975)
* {{ZD|NJE}} [[Hennes Weisweiler|H. Weisweiler]] (1975–1976)
* {{ZD|ŠPA}} [[Laureano Ruiz]] (1976)
* {{ZD|HOL}} [[Rinus Michels]] (1976–1978)
* {{ZD|FRA}} [[Lucien Müller]] (1978–1979)
* {{ZD|ŠPA}} [[Joaquim Rifé]] (1979–1980)
* {{ZD|ARG}} [[Helenio Herrera]] (1980)
* {{ZD|MAĐ}} [[Ladislau Kubala]] (1980)
* {{ZD|ARG}} [[Helenio Herrera]] (1980–1981) 
* {{ZD|NJE}} [[Udo Lattek]] (1981–1983)
* {{ZD|ŠPA}} [[José Luis Romero Robledo|J. L. Romero]] (1983)
* {{ZD|ARG}} [[César Luis Menotti|Luis Menotti]] (1983–1984)
* {{ZD|ENG}} [[Terry Venables]] (1984–1987)
* {{ZD|ŠPA}} [[Luis Aragonés]] (1987–1988)
* {{ZD|ŠPA}} [[Carles Rexach]] (1988)
* {{ZD|HOL}} [[Johan Cruyff]] (1988–1996)
* {{ZD|ŠPA}} [[Carles Rexach]] (1996)
* {{ZD|ENG}} [[Bobby Robson]] (1996–1997)
* {{ZD|HOL}} [[Louis van Gaal]] (1997–2000)
* {{ZD|ŠPA}} [[Llorenç Serra Ferrer|L. Serra Ferrer]] (2000–2001)
* {{ZD|ŠPA}} [[Carles Rexach]] (2001–2002)
* {{ZD|HOL}} [[Louis van Gaal]] (2002–2003)
* {{ZD|SRB}} [[Radomir Antić]] (2003)
* {{ZD|HOL}} [[Frank Rijkaard]] (2003–2008)
* {{ZD|ŠPA}} [[Pep Guardiola]] (2008–2012)
* {{ZD|ŠPA}} [[Tito Vilanova]] (2012–2013)
* {{ZD|ARG}} [[Gerardo Martino]] (2013–2014)
* {{ZD|ŠPA}} [[Luis Enrique (nogometaš)|Luis Enrique]] (2014–2017)
* {{ZD|ŠPA}} [[Ernesto Valverde]] (2017–2020)
* {{ZD|ŠPA}} [[Quique Setién]] (2020)
* {{ZD|HOL}} [[Ronald Koeman]] (2020–2021)
* {{ZD|ŠPA}} [[Xavi]] (2021–2024)
* {{ZD|NJE}} [[Hansi Flick]] (2024–trenutno)
{{div col end}}

== Uspjesi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
|'''[[La Liga]]'''
|Prvo mjesto
|1928/29, 1944/45, 1947/48, 1948/49, 1951/52, 1952/53, 1958/59, 1959/60, 1973/74, 1984/85, 1990/91, 1991/92, 1992/93, 1993/94, 1997/98, 1998/99, 2004/05, 2005/06, 2008/09, 2009/10, 2010/11, 2012/13, 2014/15, 2015/16, 2017/18, 2018/19, 2022/23, 2024/25, 2025/26.
|-
|'''[[Kup kralja]]'''
|Pobjednik
|1909/10, 1911/12, 1912/13, 1919/20, 1921/22, 1924/25, 1925/26, 1927/28, 1941/42, 1950/51, 1951/52, 1952/53, 1956/57, 1958/59, 1962/63, 1967/68, 1970/71, 1977/78, 1980/81, 1982/83, 1987/88, 1989/90, 1996/97, 1997/98, 2008/09, 2011/12, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2020/21, 2024/25.
|-
|'''[[Španski superkup|Superkup]]'''
|Pobjednik
|1983, 1991, 1992, 1994, 1996, 2005, 2006, 2009, 2010, 2011, 2013, 2016, 2018, 2023, 2025, 2026.
|-
|'''[[Kup Eve Duarte]]'''
|Pobjednik
|1948, 1952, 1953.
|-
|'''[[Copa de la Liga]]'''
|Pobjednik
|1983, 1986.
|-
|'''[[UEFA Liga prvaka]]'''
|Pobjednik
|1991/92, 2005/06, 2008/09, 2010/11, 2014/15.
|-
|'''[[Kup pobjednika kupova]]'''
|Pobjednik
|1978/79, 1981/82, 1988/89, 1996/97.
|-
|'''[[UEFA Superkup]]'''
|Pobjednik
|1992, 1997, 2009, 2011, 2015.
|-
|'''[[Kup velesajamskih gradova]]'''
|Pobjednik
|1955/58, 1958/60, 1965/66.
|-
|'''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]'''
|Pobjednik
|2009, 2011, 2015.
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|FC Barcelona}}
* {{službeni sajt}}
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50080/profile/index.html Barcelona na službenom sajtu UEFA-e]

{{FC Barcelona}}
{{La Liga}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = FC Barcelona u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Španije}}
{{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}}
{{Osvajači Kupa velesajamskih gradova}}
{{Osvajači UEFA Superkupa}}
{{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva}}
{{Laureusova ekipa godine}}
{{EUK}}
}}

{{DEFAULTSORT:Barcelona}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Španiji]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1899.]]
[[Kategorija:Klubovi La Lige]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Barceloni]]
[[Kategorija:FC Barcelona| ]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka|FC Barcelona]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona|FC Barcelona]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva|FC Barcelona]]</text>
      <sha1>blatatdfziumk071irep2cpoi9cpfz0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63327</id>
    <revision>
      <id>3903959</id>
      <parentid>3669031</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T19:38:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EUPBR</username>
        <id>172755</id>
      </contributor>
      <origin>3903959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3520" sha1="31aurga064pn8gl4ncv59khgq9jckip" xml:space="preserve">{{Infokutija pozorište
|ime            = Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu
|logo_slika     = 
|logo_veličina  = 100px
|slika          = Teatro Nacional, Zagreb, Croacia, 2014-04-13, DD 03.JPG
|opis           = Zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta u Zagrebu
|adresa         = Trg Republike Hrvatske 15
|grad           = [[Zagreb]]
|država         = [[Hrvatska]]
|koordinate     = {{Coord|45.4833|N|15.5815|E|type:landmark|display=inline,title}}
|arhitekt       = [[Hermann Helmer]] i [[Ferdinand Fellner]]
|izgrađeno      = 1895.
|otvoreno       = 14. novembar 1895
|web_stranica   =  {{URL|hnk.hr}}
}}
'''Hrvatsko narodno kazalište''' (bos. ''Hrvatsko narodno pozorište'') osnovano je 1836. godine. Te godine [[Zagreb]] dobija prvu profesionalnu [[Pozorište|pozorišnu]] ustanovu i zgradu, koju [[Novac|novcem]] dobijenim na [[Beč|bečkoj]] [[Lutrija|lutriji]], gradi veletrgovac Kristofor Stanković na Markovom trgu, na zemljištu darovanom od gradskog magistrata.

Dana 14. novembra 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hnk.hr/hr/o-nama/o-zgradi/povijest-zgrade/|title=Povijest zgrade|website=HNK|language=|access-date=27. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; za oko 750 gledalaca u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno pozorište. Neobarokna zgrada pozorišta je remek-djelo kasnog historizma austrijskog arhitekta [[Ferdinand Fellner|Ferdinanda Fellnera]] i njemačkog arhitekta [[Hermann Helmer|Hermanna Helmera]].

Uz gostujuća strana pozorišna društva, 1840. na toj sceni je prikazan prvi pozorišni komad na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], '''Kukuljevićeva junačka igra''', '''Juran i Sofija''' ili '''Turci pod Siskom''', u izvedbi ''Domorodnog teatralnog društva'', a 1846. i prva hrvatska opera '''Ljubav i zloba''' Vatroslava Lisinskog. Na pozornici ovog gornjogradskog pozorišta 1860. započinje sa radom današnje '''Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu''', i to u početku samo kao dramsko pozorište, koje je Hrvatski [[sabor]] pozorišnim [[zakon|zakonom]] (donesenim sljedeće godine), proglasio zemaljskim zavodom. 

Širenjem grada, nastaje potreba za novim scenskim prostorom, i nakon desetak godina razmišljanja, odlučeno je da se izgradi novo nacionalno pozorište na prostranom trgu u donjem dijelu grada. Taj dio grada je i urbanističkim planom predviđen kao kulturno središte.

Nacrti za izgradnju [[zgrada|zgrade]] naručeni su od poznatih [[beč]]kih [[Arhitektura|arhitekata]] Ferdinanda Fellnera i Hermana Helmera, autora još četrdesetak evropskih pozorišnih zgrada. Nakon šesnaest i po mjeseci radova, pozorište je dovršeno tačno prema planu, i svečano otvoreno 14. septembra 1895. Otvorenju je prisustvovao kralj Franjo Josip I, i isti je izveo simbolični završni udarac srebrnim čekićem na balkonskoj ogradi iznad glavnog ulaza. 

Neobarokna zgrada [[hrvatska|Hrvatskog]] narodnog pozorišta u [[Zagreb]]u okružena je brojnim zgradama velike historijske vrijednosti, koje reprezentuju hrvatsku arhitekturu s kraja 19. i početka 20. vijeka.

== Također pogledajte ==
* [[Historija Hrvatske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.hnk.hr Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110226231010/http://www.hnk.hr/hr/o_kazalistu/povijest/povijest |date=26. 2. 2011 }}
{{Commonscat|Croatian National Theater in Zagreb}}

[[Kategorija:Građevine u Zagrebu]]
[[Kategorija:Umjetnost u Zagrebu]]
[[Kategorija:Pozorišta u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:1836. u arhitekturi]]</text>
      <sha1>31aurga064pn8gl4ncv59khgq9jckip</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jablaničko jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63425</id>
    <revision>
      <id>3904060</id>
      <parentid>3501236</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:24:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904060</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3312" sha1="rdqtidfoc1b49po2aw91d0p8qgs1qlp" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime = Jablaničko jezero
| slika = Ostrožac, Jablanicko jezero i most 20070603 113.jpg
| opis = Jablaničko jezero
| lokacija = [[Jablanica]], [[Bosna i Hercegovina]]
| vrsta = Vještačko jezero
| priliv = [[Neretva]]
| odliv = [[Neretva]]
| datum_izgradnje = &lt;!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine  --&gt;
| inžinjer = 
| datum_plavljenja = &lt;!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine  --&gt;
| dužina = 30
| dužina_ref = 
| širina = 1,2
| širina_ref = 
| površina = 24
| površina_ref = 
| dubina = 70
| dubina_ref = 
| maks_dubina = 80
| maks_dubina_ref = 
| nadmorska_visina = 270
| gradovi = [[Jablanica]], [[Konjic]], [[Prozor-Rama]]
| širina_stepeni = 43
| širina_minuta = 41
| širina_sekundi = 
| širina_SJ = &lt;!-- N ili S --&gt;
| dužina_stepeni = 17
| dužina_minuta = 51
| dužina_sekundi = 
| dužina_IZ = &lt;!-- E ili W --&gt;
}}
'''Jablaničko jezero''' je [[vještačko jezero|vještačko]] [[jezero]] na [[Neretva|Neretvi]]. Prostire se od [[Konjic]]a do [[Jablanica|Jablanice]], uz [[magistralni put M17]].

Površina jezera iznosi 13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, s najvećom dubinom od 80 m. Poznato je kao vikend-odmaralište i [[Turizam u Bosni i Hercegovini|turistička]] destinacija.

Nastalo je 1953. izgradnjom [[Gravitacijske brane|gravitacijsko]]-[[lučne brane|lučne]] [[Jablanička brana|brane]] na Neretvi, 5&amp;nbsp;km uzvodno od Jablanice. Visina brane je 80 m, a jezero se proteže uzvodno do Konjica. Maksimalna dužina mu je oko 30&amp;nbsp;km. Površina jezera je 1440 ha, a zapremina oko 290 hm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; pri maksimalnoj ispunjenosti vodom. Najveća dubina je 80 m, a oscilacije vodostaja su i do 25 m.

Jezero je bogato raznovrsnom [[riba|ribom]], poput [[pastrmka|pastrmke]], [[glavatica|glavatice]], [[strugač]]a, [[šaran]]a, [[bijeli klijen|bijelog klijena]], [[pijurica|pijurice]], [[babuška|babuške]] itd.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.camo.ch/blago-bih/prirodna-bogastva/jezera/|title=Jezera|publisher=camo.ch.com|access-date=23. 1. 2017|archive-date=26. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170226134939/http://www.camo.ch/blago-bih/prirodna-bogastva/jezera/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Odlukom [[Elektroprivreda BiH|Elektroprivrede BiH]] početkom februara 2017. godine ispuštena je voda na obližnjoj [[hidroelektrana|hidroelektrani]], što je uzrokovalo nestanak cijelog ribljeg i biljnog fonda jezera. Međutim, Elektroprivreda BiH negira odgovornost za ekološku katastrofu.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.com/vijesti/elektroprivreda-bih-nismo-izazvali-ekolosku-katastrofu |title= Elektroprivreda BiH: &quot;Nismo izazvali ekološku katastrofu&quot; |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |date= 6. 2. 2017 |access-date= 6. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Jablanicko jezero 20070603 108.jpg
Datoteka:Jablanicko jezero 20070603 110.jpg
Datoteka:Jablanicko jezero 20070603 111.jpg
Datoteka:Jablanicko jezero 20070603 112.jpg
Datoteka:Jablanica lake.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Jablanica Reservoir}}

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}
{{coord|43|41|N|17|51|E|region:BA_type:waterbody|display=title}}

[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Jablanica]]</text>
      <sha1>rdqtidfoc1b49po2aw91d0p8qgs1qlp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pigment (materijal)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>71447</id>
    <revision>
      <id>3904155</id>
      <parentid>3875179</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T09:14:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3904155</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8255" sha1="gxum0h95c0aa8hyytsiwiq70438nm1a" xml:space="preserve">[[slika:Indian pigments.jpg|thumb| Pigmenti za prodaju na pijaci u [[Goa]], [[Indija]].]]
'''Pigment''' je obojeni materijal koji je potpuno ili skoro [[Rastvorljivost|nerastvorljiv]] u vodi.&lt;ref&gt;{{Ullmann |doi=10.1002/14356007.a20_243.pub2|title=Pigments, Inorganic|last1=Völz|first1=Hans G.|last2=Kischkewitz|first2=Jürgen|last3=Woditsch|first3=Peter|last4=Westerhaus|first4=Axel|last5=Griebler|first5=Wolf-Dieter|last6=De Liedekerke|first6=Marcel|last7=Buxbaum|first7=Gunter|last8=Printzen|first8=Helmut|last9=Mansmann|first9=Manfred|last10=Räde|first10=Dieter|last11=Trenczek|first11=Gerhard|last12=Wilhelm|first12=Volker|last13=Schwarz|first13=Stefanie|last14=Wienand|first14=Henning|last15=Adel|first15=Jörg|last16=Adrian|first16=Gerhard|last17=Brandt|first17=Karl|last18=Cork|first18=William B.|last19=Winkeler|first19=Heinrich|last20=Mayer|first20=Wielfried|last21=Schneider|first21=Klaus|last22=Leitner|first22=Lutz|last23=Kathrein|first23=Hendrik|last24=Schwab|first24=Ekkehard|last25=Jakusch|first25=Helmut|last26=Ohlinger|first26=Manfred|last27=Veitch|first27=Ronald|last28=Etzrodt|first28=Günter|last29=Pfaff|first29=Gerhard|last30=Franz|first30=Klaus-Dieter|isbn=3527306730}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Otterstätter |first=Gisbert |url=https://books.google.com/books?id=M4Awr9iTDHsC&amp;dq=pigment+insoluble+in+water&amp;pg=PA7 |title=Coloring of Food, Drugs, and Cosmetics |date=4. 1. 1999 |publisher=CRC Press |isbn=978-0-8247-0215-1 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nasuprot tome, [[boje]] su obično rastvorljive, barem u nekoj fazi njihove upotrebe. Općenito, boje su često [[organski spoj|organski]], dok su pigmenti često [[neorganski spoj]]evi. Pigmenti prahistorijske i historijske vrijednosti uključuju [[oker]], [[ugljen]] i [[lapis lazuli]].
Za industrijsku primjenu, kao i u umjetnosti, trajnost i stabilnost su poželjna svojstva. Pigmenti koji nisu trajni nazivaju se [[Fugitivni pigmenti|fugitivni]]. Odbjegli pigmenti izblijede tokom vremena ili izlaganjem svjetlu, dok neki na kraju pocrne. Pigmenti se koriste za obojenje [[boja]], [[tinta]], [[plastika]], [[platno|tkanina]], [[kozmetika]], [[hrana]] i druge materijale. Većina pigmenata koji se koriste u [[proizvodnja|proizvodnji]] i [[vizuelna umjetnost|vizuelnoj umetnosti]] su suhih [[bojilo|bojila]], obično mljeveni u fini [[prašak (supstanca)|prašak]]. Za upotrebu u bojama, ovaj prah se dodaje u vezivo (ili vozilo), relativno neutralan ili bezbojan materijal koji [[Suspenzija (hemija)|suspenduje]] pigment i daje boju [[adhezija|adhezijom]]. Obično se pravi razlika između pigmenta, koji je [[rastvor|nerastvorljiv]] u svom nosaču (što rezultira suspenzijom), i [[boja]], koje su same po sebi [[tečnost]]i ili je rastvorljiv u svom nosaču (što rezultira [[rastvor]]om). Boja može djelovati ili kao pigment ili kao boja ovisno o nosaču. U nekim slučajevima, pigment se može proizvesti od boje [[Taloženje (hemija)|taloženjem]] rastvorljive boje sa [[metal]]nom [[soli]]. Dobijeni pigment se naziva [[jezerski pigment]]. Termin [[biološki pigment]] koristi se za sve obojene supstance nezavisno od njihove rastvorljivosti.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://articles.latimes.com/2011/oct/14/science/la-sci-ancient-paint-20111014|title=Artifacts indicate a 100,000-year-old art studio |first=Amina|last=Khan|date= 14. 10. 2011|work=Los Angeles Times|url-status= live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151119233414/http://articles.latimes.com/2011/oct/14/science/la-sci-ancient-paint-20111014 |archive-date=19. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;

==Pregled==
[[Datoteka:Simple reflectance.svg|mini|Pigment apsorbira svjetlost određene talasne dužine, a ostale reflektuje]]
'''Pigment''' je supstanca koja mijenja [[boja|boju]] [[svjetlost]]i koju reflektuje kao rezultat selektivne [[apsorpcija|apsorpcije]] [[svjetlost]]i određenih [[talasna dužina|talasnih dužina]]. Pigment mora imati odgovarajuće osobine i stabilnost da bi se mogao koristiti u industriji. Pigmenti se koriste u proizvodnji boja, tinte, [[tekstil]]a, [[Plastika|plastike]], kozmetike, [[Hrana|hrane]], umjetničkih materijala, itd.
== Pigmenti po hemijskom sastavu ==

Metalični i ugljenikovi

* [[kadmijum]]ovi pigmenti: kadmijum žuta, kadmijum crvena, kadmijum zelena, kadmijum narandžasta
* ugljenikovi pigmenti: ugljenikova crna, bjelokosna crna, 
* pigmenti [[hrom]]a: hrom žuta, hrom zelena
* [[kobalt]]ovi pigmenti: kobalt ljubičasta, kobalt plava, cerulean plava, aureolin (kobalt žuta)
* pigmenti [[Bakar|bakra]]: Han purpurna, egipatska plava, pariska zelena, verdigris, viridian
* pigmenti željeznog oksida: sanguine, caput mortuum, oksidna crvena, crvena ochre, venecijanska crvena, prusko plava
* glineni pigmenti (željezni oksidi): žuta ochre, sirova sienna, sagorena sienna, sirova smeđa, sagorena smeđa.
* olovni pigmenti: olovna bijela, cremnitz bijela, napuljska žuta, olovna crvena
* pigment žive: vermilion
* [[titanij]]evi pigmenti: titanijeva žuta, titanijeeva bež, titanijeva bijela, titanijeva crna
* Ultramarin pigmenti: ultramarin, ultramarin zelena prigušena
* [[cink]]ovi pigmenti: cinkova bijela, cinkov ferit

== Također pogledajte==
* [[Lista umjetnina iz kamenog doba]]
* [[Pećinska umjetnost]]
* [[Subtraktivna boja]]
* [[Plavi pigmenti]]
* [[Crveni pigmenti]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Dopunska literatura==

* {{Cite book |surname=Ball |given=Philip |year=2002 |title=Bright Earth: Art and the Invention of Color |url=https://archive.org/details/brightearthartin0000ball |publisher=Farrar, Straus and Giroux |isbn=0-374-11679-2 }}
* {{Cite book |surname=Doerner |given=Max |year=1984 |title=The Materials of the Artist and Their Use in Painting: With Notes on the Techniques of the Old Masters, Revised Edition. |publisher=Harcourt |isbn=0-15-657716-X}}
* {{Cite book |surname=Finlay |given=Victoria |year=2003 |title=Color: A Natural History of the Palette |url=https://archive.org/details/colornaturalhist0000finl |publisher=Random House |isbn=0-8129-7142-6 }}
* {{Cite book |surname=Gage |given=John |year=1999 |title=Color and Culture: Practice and Meaning from Antiquity to Abstraction |publisher=University of California Press |isbn=0-520-22225-3 }}
* {{Cite book |surname=Meyer |given=Ralph |year=1991 |title=The Artist's Handbook of Materials and Techniques, Fifth Edition |publisher=Viking |isbn=0-670-83701-6 |url=https://archive.org/details/artistshandbooko00maye_0 }}
* {{cite book |editor-first=R. L. |editor-last=Feller |title=Artists' Pigments. A Handbook of Their History and Characteristics, Vol. 1 |publisher=Cambridge University Press |location=London |year=1986}}
* {{cite book |editor-first=A. |editor-last=Roy |title=Artists' Pigments. A Handbook of Their History and Characteristics, Vol. 2 |publisher=Oxford University Press |year=1993}}
* {{cite book |editor-first=E. W. |editor-last=Fitzhugh |title=Artists' Pigments. A Handbook of Their History and Characteristics, Vol. 3 |publisher=Oxford University Press |year=1997}}
* {{cite book |editor-first=B. |editor-last=Berrie |title=Artists' Pigments. A Handbook of Their History and Characteristics, Vol. 4 |publisher=Archetype Books |year=2007}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Pigments}}
* [http://webexhibits.org/pigments/ Pigments through the ages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011071107/http://webexhibits.org/pigments/ |date=11. 10. 2007 }}
* [http://colourlex.com/ ColourLex Pigment Lexicon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151217082024/http://colourlex.com/ |date=17. 12. 2015 }}
* [http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/733747.stm Earliest evidence of art found]
* Sarah Lowengard,[http://www.gutenberg-e.org/lowengard The Creation of Color in Eighteenth-century Europe], Columbia University Press, 2006
* {{YouTube|r3kSeX32nsk|''Alchemy's Rainbow: Pigment Science and the Art of Conservation''}}, Chemical Heritage Foundation
* {{YouTube|lFF743BoQ3Q|''Poisons and Pigments: A Talk with Art Historian Elisabeth Berry-Drago''}}, Chemical Heritage Foundation
* [https://www.bloomberg.com/features/2018-quest-for-billion-dollar-red/ The Quest for the Next Billion-Dollar Color]
{{Prahistrijska tehnologija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Materijali]]
[[Kategorija:Pigmenti| ]]
[[Kategorija:Slikarski materijali]]</text>
      <sha1>gxum0h95c0aa8hyytsiwiq70438nm1a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jugovo jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>74713</id>
    <revision>
      <id>3904061</id>
      <parentid>3473717</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:24:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2088" sha1="7e1e53gtrwu6q1b6z3re1pyqcruanzv" xml:space="preserve">{{Infokutija jezero
| ime             = Jugovo jezero
| slika           = Borilovacko (Jugovo) jezero.jpg
| lokacija        = [[Zelengora]]
| koordinate      = {{coord|43.3749|N|18.5326|E|display=inline,title}}
| površina        = 
| zapremina       = 
| dubina          = 
| nadmorska_visina= 1.550
| širina          = 0,1
| dužina          = 0,25
| vrsta           = 
| pritoke         =
| otječe          =
| države          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
}}
'''Jugovo jezero''' jedino je [[vještačko jezero]] na [[Zelengora|Zelengori]]. Nalazi se u blizi [[Orlovačko jezero|Orlovačkog jezera]]. Ime je dobilo po svom idejnom tvorcu [[Jusuf Jugo|Jusufu Jugi]], koji je bio lovočuvar u [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnom parku Sutjeska]]. Njegova ideja o pregradnji jednog obližnjeg potoka dovela je do nastanka ovog jezera.&lt;ref&gt;* http://www.bistrobih.ba/Jezero-Jugovo.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080507051224/http://www.bistrobih.ba/Jezero-Jugovo.php |date=7 Maj 2008 }}&lt;/ref&gt;

Dugo je 250, a široko oko 100 metara. Nadmorska visina jezera iznosi 1.550 metara. Okruženo je vrhovima ''Kalelija'' i ''Stog''. U njemu ima ubačene [[kalifornijska pastrmka|kalifornijske pastrmke]], čija se mlađ svake godine ponovo ubacuje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.zone-2000.net/service/books_img/mag_vol_zel.pdf |title=Muhamed Gafić, Šemsudin Džeko- MAGLIĆ VOLUJAK ZELENGORA - Edicija Planine Bosne i Hercegovine - Sarajevo, 2008. |access-date=15. 2. 2015 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305085302/http://www.zone-2000.net/service/books_img/mag_vol_zel.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Jezerom gazduje Nacionalni park Tjentište u okviru [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/biznis/57-o-bih/priroda/jezera/678-jugovo  Jugovo jezero na visitmycountry.net]{{Mrtav link}}
{{Commonscat|Jugovo jezero}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>7e1e53gtrwu6q1b6z3re1pyqcruanzv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alagovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76386</id>
    <revision>
      <id>3904049</id>
      <parentid>3852143</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:23:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4686" sha1="jb40f5h0fepd7qruwxfo3esxvdh57a6" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                  = Alagovac
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| drugo_ime            =
| slika                = 
| alt                  = 
| opis                 =
| slika_batimetrija    = 
| alt_batimetrija      = 
| opis_batimetrija     = 
| lokacija             = [[Bojišta (Nevesinje)|Bojišta]], [[Nevesinje]]
| grupa                = 
| koordinate           = &lt;!-- {{coord|DD|MM|SS|N|DD|MM|SS|W|region:ZZ_type:waterbody|display =inline,title}} --&gt;
| vrsta                = [[Vještačko jezero|Vještačko]]
| etimologija          = 
| dio                  = 
| priliv               = 
| rijeke               =
| odliv                =
| okeani               = 
| sliv                 = 
| sliv_ref             =
| države_sliva         = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| agencija             =
| oznaka               = 
| datum_izgradnje      = &lt;!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine  --&gt;
| inžinjer             = 
| datum_plavljenja     = &lt;!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine  --&gt;
| dužina               =
| dužina_ref           = 
| širina               =
| širina_ref           =  
| površina             = 0,40
| površina_ref         =
| dubina               = 
| dubina_ref           =
| maks_dubina          = 
| maks_dubina_ref      =
| zapremina            =
| zapremina_ref        = 
| vrijeme_zadržavanja  = 
| slanost              = 
| obala                = 
| obala_ref            =
| nadmorska_visina     = 860
| nadmorska_visina_ref = &lt;ref&gt;{{cite web|last1=Saračević|first1=Haris|title=Sarajevo-Babin Do-Glavaticevo-Zaborani-Nevesine (jezero Alagovac)|url=http://www.bikemap.net/en/route/2447563-sarajevo-babin-do-glavaticevo-zaborani-nevesine-jezero-alagovac/#/z11/43.2587,18.2167/terrain|website=bikemap.net|access-date=1. 7. 2016|date=1. 7. 2014|archive-date=11. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160311084854/http://www.bikemap.net/en/route/2447563-sarajevo-babin-do-glavaticevo-zaborani-nevesine-jezero-alagovac/#/z11/43.2587,18.2167/terrain|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| zamrznuto            = 
| ostrva               = 
| sekcije              = 
| rovovi               = 
| klupe                = 
| gradovi              = 
| pushpin_karta           = Bosna i Hercegovina
| pushpin_oznaka_pozicija = &lt;!-- left, right, top ili bottom --&gt;
| pushpin_karta_alt         = 
| pushpin_karta_opis        = Lokacija jezera Alagovac
| širina_stepeni  = 43 |širina_minuta  = 17 |širina_sekundi  = 57 |širina_SJ  = N
| dužina_stepeni  = 18 |dužina_minuta  = 6  |dužina_sekundi  = 18 |dužina_IZ  = E
| web_stranica         = 
| reference            = 
}}

'''Alagovac''' (Aligovac, Nevesinjsko jezero) je [[vještačko jezero]] u blizini [[Nevesinje|Nevesinja]], [[Bosna i Hercegovina]]. Smješteno je ispod planine [[Velež (planina)|Velež]]. Nastalo je 1968 godine izgradnjom brane koja reguliše oticanje voda u ponor ''Ždrijelo'', radi opskrbe Nevesinja pitkom vodom.&lt;ref&gt;* http://www.virtualnahercegovina.com/index.php/medija-centar/foto-galerija/3976-foto-galerija-jezero-alagovac {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131014054011/http://www.virtualnahercegovina.com/index.php/medija-centar/foto-galerija/3976-foto-galerija-jezero-alagovac |date=14 Oktobar 2013 }}&lt;/ref&gt; Iako je napravljeno za opskrbu Nevesinja pitkom vodom, danas se koristi i u turističke i ribolovne svrhe. Plaže su  pješčane. Jedna plaža ima uređen kamp s odbojkaškim igralištem, klupama i roštiljima. Na šetalištu oko jezera postavljene su klupe, a postoje i mjesta za roštiljanje.&lt;ref&gt;[https://www.dinarskogorje.com/crvanj.html Jezero Alagovac - Dinarsko gorje]&lt;/ref&gt;

Ovo je najveće jezero u [[Nevesinjsko polje|Nevesinjskoj dolini]]. Površina jezera je oko 40 [[hektar]]a, a dugo je oko 2,5&amp;nbsp;km. U jezeru se mogu naći nekoliko vrsta ribe: [[šaran]], [[amur (riba)|amur]] i [[tolstolobik]].&lt;ref&gt;* http://www.bistrobih.ba/nova/?page_id=7776&lt;/ref&gt; Sezona ribolova traje od [[mart]]a do [[oktobar|oktobra]].&lt;ref&gt;* http://www.bhtourism.ba/loc/whattoseeanddo.wbsp?wbf_mjesto=;18 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305140253/http://bhtourism.ba/loc/whattoseeanddo.wbsp?wbf_mjesto=;18 |date=5. 3. 2016 }};&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20131014054011/http://www.virtualnahercegovina.com/index.php/medija-centar/foto-galerija/3976-foto-galerija-jezero-alagovac Slike jezera]

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nevesinje]]
[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>jb40f5h0fepd7qruwxfo3esxvdh57a6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904052</id>
      <parentid>3904049</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:23:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4642" sha1="dxtxl5ignv0bfiqsygf09kiahtc81ri" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                  = Alagovac
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| drugo_ime            =
| slika                = 
| alt                  = 
| opis                 =
| slika_batimetrija    = 
| alt_batimetrija      = 
| opis_batimetrija     = 
| lokacija             = [[Bojišta (Nevesinje)|Bojišta]], [[Nevesinje]]
| grupa                = 
| koordinate           = &lt;!-- {{coord|DD|MM|SS|N|DD|MM|SS|W|region:ZZ_type:waterbody|display =inline,title}} --&gt;
| vrsta                = [[Vještačko jezero|Vještačko]]
| etimologija          = 
| dio                  = 
| priliv               = 
| rijeke               =
| odliv                =
| okeani               = 
| sliv                 = 
| sliv_ref             =
| države_sliva         = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| agencija             =
| oznaka               = 
| datum_izgradnje      = &lt;!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine  --&gt;
| inžinjer             = 
| datum_plavljenja     = &lt;!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine  --&gt;
| dužina               =
| dužina_ref           = 
| širina               =
| širina_ref           =  
| površina             = 0,40
| površina_ref         =
| dubina               = 
| dubina_ref           =
| maks_dubina          = 
| maks_dubina_ref      =
| zapremina            =
| zapremina_ref        = 
| vrijeme_zadržavanja  = 
| slanost              = 
| obala                = 
| obala_ref            =
| nadmorska_visina     = 860
| nadmorska_visina_ref = &lt;ref&gt;{{cite web|last1=Saračević|first1=Haris|title=Sarajevo-Babin Do-Glavaticevo-Zaborani-Nevesine (jezero Alagovac)|url=http://www.bikemap.net/en/route/2447563-sarajevo-babin-do-glavaticevo-zaborani-nevesine-jezero-alagovac/#/z11/43.2587,18.2167/terrain|website=bikemap.net|access-date=1. 7. 2016|date=1. 7. 2014|archive-date=11. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160311084854/http://www.bikemap.net/en/route/2447563-sarajevo-babin-do-glavaticevo-zaborani-nevesine-jezero-alagovac/#/z11/43.2587,18.2167/terrain|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| zamrznuto            = 
| ostrva               = 
| sekcije              = 
| rovovi               = 
| klupe                = 
| gradovi              = 
| pushpin_karta           = Bosna i Hercegovina
| pushpin_oznaka_pozicija = &lt;!-- left, right, top ili bottom --&gt;
| pushpin_karta_alt         = 
| pushpin_karta_opis        = Lokacija jezera Alagovac
| širina_stepeni  = 43 |širina_minuta  = 17 |širina_sekundi  = 57 |širina_SJ  = N
| dužina_stepeni  = 18 |dužina_minuta  = 6  |dužina_sekundi  = 18 |dužina_IZ  = E
| web_stranica         = 
| reference            = 
}}

'''Alagovac''' (Aligovac, Nevesinjsko jezero) je [[vještačko jezero]] u blizini [[Nevesinje|Nevesinja]], [[Bosna i Hercegovina]]. Smješteno je ispod planine [[Velež (planina)|Velež]]. Nastalo je 1968 godine izgradnjom brane koja reguliše oticanje voda u ponor ''Ždrijelo'', radi opskrbe Nevesinja pitkom vodom.&lt;ref&gt;* http://www.virtualnahercegovina.com/index.php/medija-centar/foto-galerija/3976-foto-galerija-jezero-alagovac {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131014054011/http://www.virtualnahercegovina.com/index.php/medija-centar/foto-galerija/3976-foto-galerija-jezero-alagovac |date=14 Oktobar 2013 }}&lt;/ref&gt; Iako je napravljeno za opskrbu Nevesinja pitkom vodom, danas se koristi i u turističke i ribolovne svrhe. Plaže su  pješčane. Jedna plaža ima uređen kamp s odbojkaškim igralištem, klupama i roštiljima. Na šetalištu oko jezera postavljene su klupe, a postoje i mjesta za roštiljanje.&lt;ref&gt;[https://www.dinarskogorje.com/crvanj.html Jezero Alagovac - Dinarsko gorje]&lt;/ref&gt;

Ovo je najveće jezero u [[Nevesinjsko polje|Nevesinjskoj dolini]]. Površina jezera je oko 40 [[hektar]]a, a dugo je oko 2,5&amp;nbsp;km. U jezeru se mogu naći nekoliko vrsta ribe: [[šaran]], [[amur (riba)|amur]] i [[tolstolobik]].&lt;ref&gt;* http://www.bistrobih.ba/nova/?page_id=7776&lt;/ref&gt; Sezona ribolova traje od [[mart]]a do [[oktobar|oktobra]].&lt;ref&gt;* http://www.bhtourism.ba/loc/whattoseeanddo.wbsp?wbf_mjesto=;18 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305140253/http://bhtourism.ba/loc/whattoseeanddo.wbsp?wbf_mjesto=;18 |date=5. 3. 2016 }};&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20131014054011/http://www.virtualnahercegovina.com/index.php/medija-centar/foto-galerija/3976-foto-galerija-jezero-alagovac Slike jezera]

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Nevesinje]]
[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>dxtxl5ignv0bfiqsygf09kiahtc81ri</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drenova (jezero)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76413</id>
    <revision>
      <id>3904056</id>
      <parentid>3852151</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:24:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904056</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2787" sha1="6sox9lymeuhm4i20o6c9sh5eckrvrab" xml:space="preserve">{{Geokutija|Jezero
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   =Drenova
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            =  Jezero
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =
| opis_slike            =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                =
| zastava_države        =
| politička_podjela1    = | politička_podjela1_vrsta =
| politička_podjela2    = | politička_podjela2_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| općina                = Prnjavor
&lt;!-- *** Glavno jezero, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| matični               =
| grad                  =
| rijeka                =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        =
| pritoke_desno         =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 =
| izvor_položaj         = | izvor_regija = | izvor_država =
| izvor_visina          =
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor_sliv            =
| ušće                  =
| ušće_položaj          = | ušće_regija = | ušće_država =
| ušće_visina           =
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| area                  =
| dužina                = 
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            =
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 =
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = 
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}

'''Drenova''' je [[jezero]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i nalazi se na području [[općina|općine]] [[Prnjavor]]. Udaljeno je 10-ak [[km]] od [[grad]]a i nalazi se u mjesnom području [[Drenova (mjesto)|Drenove]] i [[Donji Vijačani|Donjih Vijačana]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bistrobih.ba/Jezero_Drenova.php |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080507051658/http://www.bistrobih.ba/Jezero_Drenova.php |archive-date=7. 5. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{stub-geog}}
{{Commonscat|Drenova Lake}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini|D]]</text>
      <sha1>6sox9lymeuhm4i20o6c9sh5eckrvrab</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klinje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76446</id>
    <revision>
      <id>3904062</id>
      <parentid>3852154</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:24:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2943" sha1="dwvbvaeoyf0pgmpvv8s43dlni91576k" xml:space="preserve">{{Geokutija|Jezero
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   =Klinje
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            =  Jezero
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Klinje jezero 3.jpg
| opis_slike            = Klinje jezero
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                =
| zastava_države        =
| politička_podjela1    = | politička_podjela1_vrsta =
| politička_podjela2    = | politička_podjela2_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| općina                = Gacko
&lt;!-- *** Glavno jezero, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| matični               =
| grad                  =
| rijeka                =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        =
| pritoke_desno         =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 =
| izvor_položaj         = | izvor_regija = | izvor_država =
| izvor_visina          =
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor_sliv            =
| ušće                  =
| ušće_položaj          = | ušće_regija = | ušće_država =
| ušće_visina           =
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| nadmorska_visina      =
| površina              =
| dužina                = 
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            =
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 =
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = 
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Klinje''' se nalazi u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i prvo je [[vještačko jezero]] u BiH, nazvano po toponimu Klini. Površina jezera je 26 [[hektar|ha]]. Akumulirano je od 1891. do 1896. izgradnjom kamene lučne brane, prve ove vrste na [[Balkan]]u. Brana je pravljena za potrebe navodnjavanja [[Gatačko polje|Gatačkog polja]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bistrobih.ba/Jezera_u_Bosni_i_Hercegovini.php |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090529183810/http://www.bistrobih.ba/Jezera_u_Bosni_i_Hercegovini.php |archive-date=29. 5. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{stub-geog}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Gacko]]</text>
      <sha1>dwvbvaeoyf0pgmpvv8s43dlni91576k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veliko Plivsko jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76458</id>
    <revision>
      <id>3904058</id>
      <parentid>3846177</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:24:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6564" sha1="o3ux9i2063kgsqkyijgwk3w44edqkyd" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                       = Veliko Plivsko jezero
| izvorno_ime               =
| izvorno_ime_jezik         =
| drugo_ime                 = Veliko jezero
| slika                     =
| slika_veličina            =
| alt                       =
| opis                      =
| slika_karte               =
| karta_veličina            =
| alt_karta                 =
| opis_karta                =
| mapframe                  = yes
| mapframe-caption          = Interaktivna karta Velikog Plivskog jezera
| mapframe-shape            = on
| mapframe-point            = on
| mapframe-marker           = water
| lokacija                  = [[Jajce]], [[Srednjobosanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate                = {{coord|44.3480|17.1910|type:waterbody_region:BA|display=inline,title}}
| vrsta                     = prirodno jezero
| priliv                    = [[Pliva]]
| odliv                     = [[Pliva]]
| sliv_km2                  =
| države_sliva              = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| dužina_km                 = 3,3
| širina_km                 = 0,7
| površina_km2              =
| dubina_m                  =
| maks_dubina_m             = 36
| zapremina_km3             =
| obala_km                  =
| nadmorska_visina_m        = 424
| ostrva                    =
| gradovi                   = [[Jezero]], [[Zaskoplje]], [[Jajce]]
| web_stranica              =
}}
'''Plivska jezera''', u koja spadaju '''Veliko''' i [[Malo Plivsko jezero|Malo jezero]], nastala su na [[Pliva|Plivi]], lijevoj [[pritoka|pritoci]] [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]] u [[Jajce|Jajcu]]. Smještena su u [[dolina|dolini]] Plive, između Jajca i naselja [[Jezero (općina)|Jezero]].

Veliko jezero leži na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] 424 m. Dugo je približno 3,3&amp;nbsp;km, s prosječnom širinom 400, a maksimalnom 700 m. Najveća dubina iznosi 36 m. Nastalo je na mjestu gdje Pliva završava tok, nizvodno od Jezera, a završava u Zaskoplju. Konačnu formu dobilo je sredinom 20. stoljeća, prilikom izgradnje HE &quot;Jajce 1&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bistrobih.ba/Jezera_u_Bosni_i_Hercegovini.php |archive-url= https://web.archive.org/web/20091125132929/http://www.bistrobih.ba/Jezera_u_Bosni_i_Hercegovini.php|title=Bistro BiH - Jezera u Bosni i Hercegovini |archive-date=25. 11. 2009|work=bistrobih.ba|access-date=1. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Geološki razvoj ovih jezera prošao je kroz sve procese, tako da ima karakter tektonske, jezerske i fluvijalne faze. Izrazito diferencirani hidrografski procesi uvjetovali su njihovo nastajanje. Jezera nastaju u mlađem [[tercijar]]u, a konačno se formiraju u [[kvartar]]u i [[holocen]]u. Usljed intenzivne vertikalne i bočne erozije neprestano im se mijenjaju granice. Jezera su međusobno odvojena specifičnim sedrenim barijerama, za koje je bilo odlučno razdoblje od posljednjih desetak hiljada godina, u kojima su vladali ekološki odnosi pogodni za taloženje sedre i nastanak jezera.

== Mlinčići – vodenice  ==
Sjeverozapadno od centra Jajca, na udaljenosti 6&amp;nbsp;km, između Velikog i Malog jezera, smješteno je 20 mlinova na Plivi. To su jedine očuvane vodenice, koje se ovdje nazivaju mlinčićima. Izgrađene na sedrenoj pregradi, postavljene u dva reda, vodenice su objekti visoke etnografske vrijednosti.

Način izgradnje mlinova potpuno je podređen njihovoj funkciji i potrebi za njihovim postojanjem; ovi jednostavni, ali neophodni privredni objekti, počevši od cjeline, pa do najmanjeg detalja, potpuno su rasterećeni svih suvišnosti, izvedeni bez dekoracija, nisu imali prozore ni tavane. Kompleks mlinova iskazuje skromnost narodnog graditelja, njegovu podređenost zahtjevima funkcije i prirodnom okruženju.

Svi mlinovi sagrađeni su od drveta, oslonjeni na stubove, koji su nejednakih visina zbog pada terena. Pokriveni su viševodnim krovovima sa šindrom. Ispred svakog mlina izveden je pristupni plato od drvenih dasaka, u dužini mlina i širine 70&amp;nbsp;cm. Svaki mlin opremljen je cjelokupnom potrebnom opremom: žrvnjevi, mlinski točkovi i slično. Sva korita koja dovode vodene tokove na točkove mlinova izvedena su od drvenih dasaka, koje nose drveni stubovi pravougaonog presjeka.

Prilikom rekonstrukcije kompleksa mlinova 1985. napravljene su staze koje povezuju mlinove i omogućuju kontinuiran obilazak.

Tokom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] kompleks mlinova bio je oštećen, ali je potpuno obnovljen. Danas je u relativno dobrom stanju. Osnovni problem koji ozbiljno prijeti kompleksu jest nedostatak redovnog održavanja. Stoga je danas samo jedan od 20 mlinova u funkciji. Sami mlinčići obnovljeni su, kao i staze koje vode do njih. Osvijetljeni su i lijepa su atrakcija u noći. Svaki je označen svojim brojem te je u nekoliko moguće i ući, dok su ostali zaključani radi očuvanja.

Plivska jezera pogodna su za veslačke sportove jer se voda smatra &quot;teškom&quot;. Usljed prirodne pojave, javlja se dodatni atom [[vodik]]a, koji ovoj vodi daje dodatnu stabilnost, pa je voda izuzetno mirna. Na ovom jezeru održavaju se takmičenja svih nivoa. Staze od 200, 500 i 1.000 m stalno su obilježene plutačama. Veliko jezero ne mrzne se, tako da su [[kajakaštvo]] i [[veslanje]] mogući tokom cijele godine. U julu i augustu tu se održavaju državna i međunarodna takmičenja. Na tim vodama 1963. održano je Sedmo evropsko i vanredno svjetsko prvenstvo.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.plivatourism.ba/hr/aktivnosti/kajak-kanu-i-rafting|title=Pliva Tourism &gt; Aktivnosti &gt; Kajak i kanu |website= plivatourism.ba |access-date=1. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160425034747/http://plivatourism.ba/hr/aktivnosti/kajak-kanu-i-rafting |archive-date= 25. 4. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Pliva Lakes}}
* https://web.archive.org/web/20160305051015/http://plivatourism.ba/index.php?id=11&amp;itemid=3&amp;lang=hr&amp;option=com_content&amp;view=article
* http://www.satelliteviews.net/cgi-bin/w.cgi?c=bk&amp;UF=106545&amp;UN=131030&amp;DG=LK{{Mrtav link}}
* http://itouchmap.com/?c=bk&amp;UF=106545&amp;UN=131030&amp;DG=LK
* http://www.indexmundi.com/z/?lat=44.3441667&amp;lon=17.2088889&amp;t=l&amp;r=80&amp;p=veliko_plivsko_jezero&amp;cc=bk&amp;c=bosnia_and_herzegovina
* https://web.archive.org/web/20161023023830/http://www.panoramio.com/photo/51173375
* http://www.gmap3d.com/?c=bk&amp;UF=106545&amp;UN=131030&amp;DG=LK

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini|P]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Jajcu]]
[[Kategorija:Pliva]]</text>
      <sha1>o3ux9i2063kgsqkyijgwk3w44edqkyd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Placebo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76561</id>
    <revision>
      <id>3904088</id>
      <parentid>3830065</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:47:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Intervencije uma i tijela]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904088</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="791" sha1="8mtrsnrqlabotfzi8drknm5uaw1j4vb" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Placebo (višeznačnica)}}

'''Placebo''' je supstanca ili procedura&lt;ref&gt;{{Cite web|url = https://www.britannica.com/topic/placebo-effect|title = placebo effect|access-date = 31. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; sa potpuno neutralnim dejstvom koja se daje prilikom ispitivanja nekog novog [[farmakologija|farmakološkog]] preparata eksperimentalnoj grupi i istovremeno drugoj, kontrolnoj grupi. Efekat poboljšanja [[zdravlje|zdravstvenog]] stanja kod kontrolne grupe (placebo efekat), koji je često bolji od efekta primjene pravog [[lijek]]a, rezultat je autosugestije i umnogome zavisi od ličnosti učesnika u proceduri.

== Također pogledajte ==
* [[Hipnoza]]

== Reference ==
{{Refspisak|}}

[[Kategorija:Farmakologija]]
[[Kategorija:Obmana]]
[[Kategorija:Intervencije uma i tijela]]</text>
      <sha1>8mtrsnrqlabotfzi8drknm5uaw1j4vb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alzheimerova bolest</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76563</id>
    <revision>
      <id>3904103</id>
      <parentid>3896109</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:55:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Poteškoće u učenju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12300" sha1="ib5fiwrwhkqiqwn26p63kimihvutlsf" xml:space="preserve">[[Datoteka:Alzheimer’s_Disease,_Spreads_through_the_Brain_(24524716351).jpg|mini|Faze atrofije kod Alchajmerove bolesti]]
'''Alzheimerova bolest''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Morbus Alzheimer'') je neurodegenerativno oboljenje i najpoznatiji oblik [[demencija|demencije]]. Ovu bolest je prvi opisao [[Alois Alzheimer]], po kojem je i dobila ime. U najčešćem obliku nastupa kod ljudi starijih od 65 godina, koji čine 60 % od ukupno 24 miliona oboljelih.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Ferri CP, Prince M, Brayne C, ''et al'' |title=Global prevalence of dementia: a Delphi consensus study |journal=Lancet |volume=366 |issue=9503 |pages=2112-7 |year=2005 |pmid=16360788 |doi=10.1016/S0140-6736(05)67889-0}} {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;
Svojstvo bolesti je slabljenje kognitivnih sposobnosti, koje je praćeno smanjenom aktivnošću, izmijenjenim ponašanjem i neuro-psihološkim simptomima. Prvi simtomi počinju sa učestalim zaboravljanjem, koji se često pogrešno shvataju i tumače kao &quot;problem godina&quot;. U ranim fazama bolesti, najprepoznativljivi simptom je gubitak pamćenja. Kako se [[bolest]] razvija, daljni simptomi su [[zbunjenost]], agresivnost, gubitak volje.

Godinama prije prvih kliničkih simptoma, u mozgu se stvaraju naslage, koje se talože u neuronima. Liječenje promjena još nije moguće. Lijekovima je moguće usporiti nastupanje bolesti.

Do danas nije u potpunosti pojašnjen razlog nastupanja Alzheimerove bolesti. Utvrđene su mutacije tri različita [[gen]]a, koji važe za izazivače ranih formi bolesti.

'''Alchajmerova bolest''' ('''AD''') je [[neurodegenerativna bolest]] koja obično počinje polahko i progresivno se pogoršava,&lt;ref name=&quot;WHO2023&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.who.int/en/news-room/fact-sheets/detail/dementia|title=Dementia Fact sheet|date=15. 3. 2023|publisher=World Health Organization|access-date=10. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; i uzrok je 60-70% slučajeva [[Demencija|demencije]].&lt;ref name=&quot;WHO2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Simon2018p111&quot;&gt;{{Cite book|title=Clinical neurology|vauthors=Simon RP, Greenberg DA, Aminoff MJ|date=2018|publisher=McGraw Hill|isbn=978-1-259-86173-4|edition=Tenth|location=[New York]|page=111|oclc=1012400314}}&lt;/ref&gt; Najčešći rani simptom je teškoća u [[Kratkoročno pamćenje|pamćenju nedavnih događaja]].&lt;ref name=&quot;Knopman2021&quot;&gt;{{Cite journal|date=maj 2021|title=Alzheimer disease|journal=Nature Reviews Disease Primers|volume=7|issue=1|pages=33|doi=10.1038/s41572-021-00269-y|pmc=8574196|pmid=33986301}}&lt;/ref&gt; Kako bolest napreduje, simptomi mogu uključivati [[Primarna progresivna afazija|probleme s jezikom]], [[Orijentacija (mentalna)|dezorijentaciju]] (uključujući i lahko gubljenje), [[Promjena raspoloženja|promjene raspoloženja]], gubitak [[Motivacija|motivacije]], [[samozanemarivanje]] i [[Izazovno ponašanje|probleme u ponašanju]].&lt;ref name=&quot;WHO2023&quot; /&gt; Kako se stanje pogoršava, osoba se često [[Samoća|povlači iz porodice i društva]].&lt;ref name=&quot;BMJ2009&quot;&gt;{{Cite journal|date=februar 2009|title=Alzheimer's disease|journal=BMJ|volume=338|pages=b158|doi=10.1136/bmj.b158|pmid=19196745}}&lt;/ref&gt; Postepeno, tjelesne funkcije se gube, što na kraju dovodi do smrti. Iako brzina napredovanja može varirati, prosječan životni vijek nakon dijagnoze je tri do dvanaest godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/alzheimers-disease/in-depth/alzheimers-stages/art-20048448|title=Alzheimer's stages: How the disease progresses|website=Mayo Clinic|language=en|access-date=19. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

Uzrok Alchajmerove bolesti je slabo shvaćen.&lt;ref name=&quot;BMJ2009&quot; /&gt; Mnogo je okolišnih i genetskih [[Faktor rizika|faktora rizika]] povezanih s njegovim razvojem. Najjači genetski faktor rizika potiče od [[alel]]a [[Apolipoprotein E|apolipoproteina E.]]&lt;ref name=&quot;Long&quot;&gt;{{Cite journal|date=oktobar 2019|title=Alzheimer Disease: An Update on Pathobiology and Treatment Strategies|journal=Cell|volume=179|issue=2|pages=312–339|doi=10.1016/j.cell.2019.09.001|pmc=6778042|pmid=31564456}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIA2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.nia.nih.gov/news/study-reveals-how-apoe4-gene-may-increase-risk-dementia|title=Study reveals how APOE4 gene may increase risk for dementia|date=16. 3. 2021|publisher=National Institute on Aging|archive-url=https://web.archive.org/web/20210317180050/https://www.nia.nih.gov/news/study-reveals-how-apoe4-gene-may-increase-risk-dementia|archive-date=17. 3. 2021|url-status=live|access-date=17. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Ostali faktori rizika uključuju historiju [[povreda glave]], [[Klinička depresija|kliničku depresiju]] i [[Hipertenzija|visok krvni pritisak]].&lt;ref name=&quot;Knopman2021&quot; /&gt; Napredak [[Bolest pogrešnog savijanja proteina|bolesti pogrešnog savijanja proteina]] je u velikoj mjeri povezan s [[Amiloidni plakovi|amiloidnim plakovima]], [[Neurofibrilarni splet|neurofibrilarnim zapetljanjima]] i gubitkom [[Sinapsa|neuronskih veza]] u [[Ljudski mozak|mozgu]].&lt;ref name=&quot;NIA2023&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.nia.nih.gov/health/alzheimers-disease-fact-sheet|title=Alzheimer's Disease Fact Sheet|publisher=National Institute on Aging|archive-url=https://web.archive.org/web/20220323200727/https://www.nia.nih.gov/health/alzheimers-disease-fact-sheet|archive-date=23. 3. 2022|url-status=dead|access-date=23. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Vjerovatna dijagnoza se temelji na povijesti bolesti i [[Kognitivni test|kognitivnom testiranju]], s [[Medicinsko snimanje|medicinskim slikama]] i [[Test krvi|krvnim testovima]] kako bi se isključili drugi mogući uzroci.&lt;ref name=&quot;NICE2014Diag&quot;&gt;{{Cite web|url=http://pathways.nice.org.uk/pathways/dementia/dementia-diagnosis-and-assessment.pdf|title=Dementia diagnosis and assessment|publisher=National Institute for Health and Care Excellence (NICE)|archive-url=https://web.archive.org/web/20141205184403/http://pathways.nice.org.uk/pathways/dementia/dementia-diagnosis-and-assessment.pdf|archive-date=5. 12. 2014|url-status=dead|access-date=30. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite report|title=Dementia: assessment, management and support for people living with dementia and their carers|publisher=[[National Institute for Health and Care Excellence]] (NICE)|date=20. 6. 2018|url=https://www.nice.org.uk/guidance/ng97|access-date=8. 7. 2023|id=NG97}}&lt;/ref&gt; Početni simptomi se često pogrešno smatraju [[Normalno starenje mozga|normalnim starenjem mozga]].&lt;ref name=&quot;BMJ2009&quot; /&gt; Za tačnu dijagnozu potrebno je [[Histopatologija|ispitivanje moždanog tkiva]], ali to se može obaviti tek [[Postmortem studije|nakon smrti]].&lt;ref name=&quot;Khan2020&quot;&gt;{{Cite journal|date=2020|title=Recent Advancements in Pathogenesis, Diagnostics and Treatment of Alzheimer's Disease|journal=Curr Neuropharmacol|volume=18|issue=11|pages=1106–1125|doi=10.2174/1570159X18666200528142429|pmc=7709159|pmid=32484110}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gauthreaux2020&quot;&gt;{{Cite journal|date=maj 2020|title=Concordance of Clinical Alzheimer Diagnosis and Neuropathological Features at Autopsy|journal=Journal of Neuropathology and Experimental Neurology|volume=79|issue=5|pages=465–473|doi=10.1093/jnen/nlaa014|pmc=7160616|pmid=32186726}}&lt;/ref&gt;

Nijedan tretman ne može zaustaviti ili preokrenuti njegovo napredovanje, iako neki mogu privremeno poboljšati simptome.&lt;ref name=&quot;WHO2023&quot; /&gt; Zdrava prehrana, fizička aktivnost i [[društveni angažman]] općenito su korisni u starenju i mogu pomoći u smanjenju rizika od kognitivnog pada i Alchajmerove bolesti.&lt;ref name=&quot;NIA2023&quot; /&gt; Pogođene osobe se sve više oslanjaju na druge za pomoć, često stavljajući teret na [[Briga o demenciji|njegovatelje]].&lt;ref name=&quot;Thom2007&quot;&gt;{{Cite journal|date=juli 2007|title=Systematic review of information and support interventions for caregivers of people with dementia|journal=BMC Geriatrics|volume=7|pages=18|doi=10.1186/1471-2318-7-18|pmc=1951962|pmid=17662119}}&lt;/ref&gt; Pritisci mogu uključivati socijalne, psihološke, fizičke i ekonomske elemente.&lt;ref name=&quot;Thom2007&quot; /&gt; Programi vježbi mogu biti korisni u odnosu na [[aktivnosti svakodnevnog života]] i mogu potencijalno poboljšati rezultate.&lt;ref name=&quot;Forb2015&quot;&gt;{{Cite journal|date=april 2015|title=Exercise programs for people with dementia|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|type=Submitted manuscript|volume=132|issue=4|pages=CD006489|doi=10.1002/14651858.CD006489.pub4|pmc=9426996|pmid=25874613}}&lt;/ref&gt; Problemi u ponašanju ili [[Psihoza|psihoze]] zbog demencije ponekad se liječe [[Antipsihotik|antipsihoticima]], ali to ima povećan rizik od rane smrti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nice.org.uk/advice/ktt7/resources/non-guidance-lowdose-antipsychotics-in-people-with-dementia-pdf|title=Low-dose antipsychotics in people with dementia|publisher=National Institute for Health and Care Excellence (NICE)|archive-url=https://web.archive.org/web/20141205183329/https://www.nice.org.uk/advice/ktt7/resources/non-guidance-lowdose-antipsychotics-in-people-with-dementia-pdf|archive-date=5. 12. 2014|url-status=dead|access-date=29. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fda.gov/Drugs/DrugSafety/PostmarketDrugSafetyInformationforPatientsandProviders/ucm124830.htm|title=Information for Healthcare Professionals: Conventional Antipsychotics|date=16. 6. 2008|publisher=US Food and Drug Administration|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129015823/https://www.fda.gov/drugs/drugsafety/postmarketdrugsafetyinformationforpatientsandproviders/ucm124830.htm|archive-date=29. 11. 2014|url-status=dead|access-date=29. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;

Od 2020, bilo je oko 50 miliona ljudi širom svijeta s Alchajmerovom bolešću.&lt;ref name=&quot;Breijyeh2020&quot;&gt;{{Cite journal|date=decembar 2020|title=Comprehensive Review on Alzheimer's Disease: Causes and Treatment|journal=Molecules|type=Review|volume=25|issue=24|page=5789|doi=10.3390/molecules25245789|pmc=7764106|pmid=33302541}}&lt;/ref&gt; Najčešće počinje kod osoba starijih od 65 godina&amp;nbsp;godine, iako je do 10% slučajeva [[Rani početak Alchajmerove bolesti|ranije,]] što pogađa one od 30-ih do sredine 60-ih godina.&lt;ref name=&quot;NIA2019&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.nia.nih.gov/health/alzheimers-disease-fact-sheet|title=Alzheimer's Disease Fact Sheet|publisher=National Institute on Aging|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124194838/https://www.nia.nih.gov/health/alzheimers-disease-fact-sheet|archive-date=24. 1. 2021|url-status=live|access-date=25. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mend2012&quot;&gt;{{Cite journal|date=novembar 2012|title=Early-onset Alzheimer's disease: nonamnestic subtypes and type 2 AD|journal=Archives of Medical Research|volume=43|issue=8|pages=677–685|doi=10.1016/j.arcmed.2012.11.009|pmc=3532551|pmid=23178565}}&lt;/ref&gt; Pogađa oko 6% ljudi starijih od 65 godina&lt;ref name=&quot;BMJ2009&quot; /&gt;, a žene češće od muškaraca.&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=juni 2021|title=Alzheimer's pathogenic mechanisms and underlying sex difference|journal=Cell Mol Life Sci|volume=78|issue=11|pages=4907–4920|doi=10.1007/s00018-021-03830-w|pmc=8720296|pmid=33844047}}&lt;/ref&gt; Bolest je dobila ime po njemačkom psihijatru i patologu [[Alois Alchajmer|Aloisu Alchajmeru]], koji ju je prvi opisao 1906. godine&lt;ref name=&quot;pmid9661992&quot;&gt;{{Cite journal|year=1998|title=Evolution in the conceptualization of dementia and Alzheimer's disease: Greco-Roman period to the 1960s|journal=Neurobiology of Aging|volume=19|issue=3|pages=173–189|doi=10.1016/S0197-4580(98)00052-9|pmid=9661992}}&lt;/ref&gt; Alchajmerovo finansijsko opterećenje za društvo je veliko, sa procijenjenim globalnim godišnjim troškovima od 1 trilion US$.&lt;ref name=&quot;Breijyeh2020&quot; /&gt; Ona je rangirana kao [[Spisak uzroka smrti po stopi|sedmi vodeći uzrok smrti]] u svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/the-top-10-causes-of-death|title=The top 10 causes of death|website=www.who.int|language=en|access-date=19. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Memorija (biologija)]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|Alzheimer's disease}}

[[Kategorija:Bolesti povezane sa starenjem]]
[[Kategorija:Alzheimerova bolest]]
[[Kategorija:Bolesti nepoznate etiologije]]
[[Kategorija:Amiloidoza]]
[[Kategorija:Afazije]]
[[Kategorija:Kognitivni poremećaji]]
[[Kategorija:Demencija]]
[[Kategorija:Bolesti povezane sa virusom Herpes simpleksa]]
[[Kategorija:Neriješeni problemi u neuronauci]]
[[Kategorija:Poteškoće u učenju]]</text>
      <sha1>ib5fiwrwhkqiqwn26p63kimihvutlsf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ramsko jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76802</id>
    <revision>
      <id>3904065</id>
      <parentid>3852170</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:25:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1765" sha1="3efmukt6ekao1kt1rgvqyisma3xla30" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ramsko jezero02185.JPG|mini|200px|Ramsko jezero]]
[[Datoteka:Ramsko jezero 0313.jpg|mini|200px|Ramsko jezero]]
'''Ramsko jezero''' je [[vještačko jezero]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nastalo je 1968. godine izgradnjom brane na [[Rijeka|rijeci]] [[Rama (rijeka)|Rami]] za potrebe akumulacije [[Hidroelektrana Rama|Hidroelektrane Rama]]. Maksimalna dužina je 12 [[kilometar]]a, površina oko 1500 [[Hektar|ha]], najveća dubina oko 95 [[metar]]a, dok su oscilacije vode i do 55 metara&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bistrobih.ba/Jezero-Ramsko.php |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 7. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229124509/http://www.bistrobih.ba/Jezero-Ramsko.php |archive-date=29. 12. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Jezero okružuje [[Planinski lanac|planinski vijenac]] [[Raduša (planina)|Raduše]], [[Makljen]]a, [[Ljubuše]] i [[Vran]]a. Ovdje se nalazi početak [[Jadransko more|Jadranskog]] sliva, voda je veoma čista i bistra. Glavni dotok je rijeka [[Rama]], koja izvire iz dva jaka vrela jugozapadno od naselja [[Varvara (Prozor-Rama)|Varvare]].

Lijevo vrelo je [[ljeto|ljetno]] vrelo i stalno prisutno, a desno odnosno [[zima|zimsko]] vrelo nalazi se uzvodno. Zimsko nastaje otapanjem [[snijeg]]a i [[led]]a.&lt;ref&gt;[http://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/bh-biser-snimljen-iz-zraka-ocaravajuci-pogled-na-ramsko-jezero/141016052 Bh biser snimljen iz zraka:Očarajavući pogled na Ramsko jezero]''klix.ba'',objavljeno 16.10.2014;pristupljeno: 18.10.2014 {{bs simbol}}&lt;/ref&gt;
 
== Također pogledajte ==
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==

{{refspisak}}

{{stub-geog}}
{{Commonscat|Rama lake}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>3efmukt6ekao1kt1rgvqyisma3xla30</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tribistovo jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76807</id>
    <revision>
      <id>3904068</id>
      <parentid>3852171</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:25:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1410" sha1="moixn7auvq74getlbamdq6sn9bwkep4" xml:space="preserve">'''Tribistovsko jezero''' se  nalazi u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i nastalo kao akumulacija pitke vode za potrebe [[Posušje|Posušja]]. Napravljeno je 1989. godine. Nalazi se na putu za skijalište [[Blidinje]] i [[Blidinjsko jezero]], a izmedju Posušja i Rakitna. Dužina mu je oko 500 metara, širina oko 300 metara, dok je najveća dubina oko 15 metara na najdubljim dijelovima. Oscilacije vode ovise o ljetnim sušnim periodima&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bistrobih.ba/Jezero_Trebistovsko.php |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 7. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090615045556/http://www.bistrobih.ba/Jezero_Trebistovsko.php |archive-date=15. 6. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.
Sama brana u Tribistovu nalazi se na 915 metara nadmorske visine između dva usjeka iznad Bakulinh kuća. Kako je Tribistovo mjesto s 220 povremenih i 80 stalnih izvora prikladno je i za izgradnju druge brane, tj. još jednog akumulacijskog jezera na istočnoj strani. Druga brana je bila planirana za izgradnju, čak su i napravljeni pripremni radovi, vlasnicima je exsproprirano zemljište, no brana za čudo nikada nije izgrađena.Ona je trebala biti  na nešto nižoj nadmorskoj visini od ove postojeće.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{stub-geog}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>moixn7auvq74getlbamdq6sn9bwkep4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aerodrom &quot;Franjo Tuđman&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77822</id>
    <revision>
      <id>3903960</id>
      <parentid>3608856</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T19:39:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EUPBR</username>
        <id>172755</id>
      </contributor>
      <origin>3903960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7934" sha1="mlvajrj4nf6nawyc98kajuwyelgmxux" xml:space="preserve">{{Infokutija aerodrom
| ime             = Aerodrom &quot;Franjo Tuđman&quot;
| izvorno ime     = Zračna luka &quot;Franjo Tuđman&quot;
| slika           = Novi putnički terminal .jpg
| slika-širina    = 
| opis            = 
| IATA            = ZAG
| ICAO            = LDZA
| vrsta           = Civilni aerodrom
| vlasnik         = [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] 55%, [[Zagreb|Grad Zagreb]] 35%, [[Zagrebačka županija]] 5%, [[Velika Gorica|Grad Velika Gorica]] 5%.
| operater        = Međunarodna zračna luka Zagreb d.o.o.
| grad            = [[Zagreb]], Hrvatska
| lokacija        = [[Pleso]], Velika Gorica
| visina-m        = 108 m
| koordinate      = {{coor dms|45|44|35|N|016|04|06|E|type:airport}}
| website         = [http://www.zagreb-airport.hr/ Službena stranica]
| metar-visina    = 
| metar-r         = 
| r1-broj         = 05/23
| r1-dužina-m     = 3.251
| r1-površina     = asfalt
| h1-broj         = 
| h1-dužina-m     = 
| h1-površina     = 
| stat-god        = 2022
| stat1-naziv     = Broj putnika
| stat1-podatak   = 3124605
| stat2-naziv     = Broj slijetanja
| stat2-podatak   = 42310
| fusnota         = 
}}
'''Aerodrom &quot;Franjo Tuđman&quot;'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.croatianairports.com/hr/ZracnaLukaZagreb.aspx|title=Zračna luka Zagreb|website=www.croatianairports.com|access-date=7. 6. 2017|archive-date=28. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170628203352/http://www.croatianairports.com/hr/ZracnaLukaZagreb.aspx|url-status=dead|archive-date=28. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170628203352/http://www.croatianairports.com/hr/ZracnaLukaZagreb.aspx}}&lt;/ref&gt; jedan je od devet [[aerodrom]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
 
== Historija ==

=== Aerodrom Črnomerec ===

[[1909]]. godine grad [[Zagreb]] dobio je svoj prvi aerodrom na Črnomercu. Poznati izumitelj, inženjer [[Eduard Slavoljub Penkala]] izgradio je pored travnate [[Aerodrom#Uzletno-sletna staza|uzletno-sletne staze]] hangar u kojem je konstruisao prvi [[avion]] u Hrvatskoj. [[23. juni|23. juna]] [[1910]]. godine njegov mehaničar [[Dragutin Novak]] uzlijeće s Penkalinim [[avion]]om i ulazi u historiju kao prvi hrvatski [[pilot]]. Kasnije, avion se, prilikom jednog Novakovog leta [[20. oktobar|20. oktobra]] 1910. godine, oštetio i Penkala je odustao od daljih istraživanja.

=== Aerodrom Borongaj ===
Prvi aerodrom sa svim potrebnim objektima za slijetanje i uzlijetanje izgrađena je na Borongaju, kraj istoimenog ranžirnog kolodvora, tada 6&amp;nbsp;km udaljenom od samog grada. [[15. februar]]a [[1928]]. godine otvara se prva zračna linija između Zagreba i [[Beograd]]a. Te je godine prevezeno 1.322 putnika i 10 tona tereta. Već sljedećih godina otvaraju se domaće linije koje Zagreb povezuje s [[Dubrovnik]]om, [[Ljubljana|Ljubljanom]], [[Split]]om, [[Sarajevo]]m i ostalim gradovima bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], te i ostale međunarodne linije s [[Graz]]om, [[Klagenfurt]]om, [[Beč]]om, [[Prag]]om, [[Budimpešta|Budimpeštom]], [[Trst]]om i [[Milano]]m.

Aerodrom Borongaj korištena je i za civilni [[zračni saobraćaj]] i za vojne potrebe. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prestaje civilni zračni saobraćaj i aerodrom se koristi isključivo u vojne svrhe.

=== Aerodrom Lučko ===
{{glavni|Aerodrom Lučko}}
Poslije Drugog svjetskog rata postupno se obnavlja zračni saobraćaj, a koristi se Aerodrom Lučko koji ima travnatu uzletno-sletnu stazu i betonsku [[Aerodrom#Platforma|platformu]] za parkiranje aviona. Na Lučko tada slijeću avioni mase do 15 tona. Radi travnate uzletno-sletne staze i slabe navigacione opreme aerodrom Lučko nije mogla pratiti nagli razvoj [[Avijacija|avijacije]]. Na zahtjev tadašnje Uprave za civilnu avijaciju nađena je nova lokacija – ''Pleso''.

=== Aerodrom Zagreb ===

[[1959]]. godine na Plesu je izgrađena putnička zgrada i platforma i te se u jesen iste godine otvara civilni zračni saobraćaj. Aerodrom Lučko od tada služi i za sportsku avijaciju. Upis preduzeća u osnivanju za aerodromske usluge, pod nazivom &quot;''Zrakoplovna luka Zagreb''&quot; u sudski registar bio je [[6. novembar|6. novembra]] [[1961]]. godine. Nakon konstituisanja, Aerodrom Zagreb započinje radom [[20. april]]a [[1962]]. godine. Betonska uzletno-sletna staza bila je dugačka 2.500 m, a putnički terminal imao je 1.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Platforma je mogla primiti pet manjih aviona. U godini osnivanja preko Aerodroma Zagreb prošlo je 78.041 putnika, 633 tone tereta u 5.206 rotacija aviona.

[[1966]]. godine izgrađena je nova putnička zgrada s 5.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, obnovljena je i produžena uzletno-sletna staza na 2.860 m, a platforma je proširena na 60.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Izgrađena je i nova upravna zgrada s [[Avijacija#Kontrola leta|kontrolnim tornjem]]. Te godine mijenja se i naziv u &quot;Aerodrom Zagreb&quot;.

Sljedeća veća obnova bila je [[1974]]. godine, kada je Aerodrom Zagreb bio zatvoren radi obnove dva mjeseca. Uzletno-sletna staza je rekonstruisana i produžena na 3.259 m, obnovljeni su radio-navigacioni uređaji i modernizirana oprema.

Radi učestalog povećanja saobraćaja [[1984]]. godine godine ulazi se u još jednu fazu nadogradnje postojećih objekata, ali i izgradnju novih. Te godine puštena je u rad Carinska ispostava i međunarodna [[špedicija]], cargo terminal i nova [[Vatrogasci|vatrogasna]] stanica. Dograđena je i putnička zgrada na ukupnu površinu od 11.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. [[1986]]. godine dograđena je i platforma za dodatnih 30.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i obnovljena rulna staza.

== Vojna zračna baza ==
Na istočnom dijelu Aerodroma Zagreb je i dom 91. zračne baze Pleso, koja u svom sastavu, osim transportnih aviona i helikoptera na raspolaganju ima i jednu eskadrilu lovaca [[MiG-21]]bis D. Tamo se nalazi i Zapovjedništvo [[Hrvatska ratna avijacija i protivzračna odbrana|Hrvatske ratne avijacije i protivzračne odbrane]].

== Izgradnja novog terminala ==

[[2. august]]a [[2007]]. godine postignut je dogovor između hrvatskog premijera i zagrebačkog gradonačelnika da će [[Vlada]] i Grad Zagreb sufinancirati izgradnju novog putničkog terminala na Aerodromu Zagreb. Novi terminal na oko 65.600 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; mogao bi primiti oko 3,3 miliona putnika godišnje. Putnička zgrada imala bi u početku 11 avio-mostova.

== Kompanije i destinacije ==

* [[Aeroflot]] ([[Moskva]])
* [[Air France]] ([[Pariz]])
* [[Austrian Airlines]] ([[Beč]])
* [[B&amp;H Airlines]] ([[Sarajevo]])
* [[Croatia Airlines]] ([[Amsterdam]], [[Beč]], [[Bol]], [[Bruxelles]], [[Kopenhagen]], [[Damask]], [[Dubrovnik]], [[Dusseldorf]], [[Frankfurt]], [[Geteborg]], [[London]]-[[Gatwick]]/[[Heatrow]], [[Manchester]], [[München]], [[Pariz]], [[Podgorica]], [[Priština]], [[Pula]], [[Rim]], [[Sarajevo]], [[Skopje]], [[Split]], [[Tel Aviv]], [[Zadar]], [[Zürich]])
* [[Czech Airlines]] ([[Prag]])
* [[Germanwings]] ([[Berlin]], [[Dortmund]], [[Hamburg]], [[Köln]], [[Stuttgart]])
* [[Lufthansa]] ([[Frankfurt]], [[Munchen]])
* [[Malev]] ([[Budimpešta]])
* [[SAS]] ([[Stockholm]])
* [[Skyservice]] ([[Toronto]])
* [[TAP Portugal]] ([[Bologna]], [[Lisabon]])
* [[Turkish Airlines]] ([[Istanbul]])
* [[Wizz Air]] ([[London]]/[[Luton]])

== Cargo ==

* [[MiniLiner]] ([[Bergamo]])
* [[Trade Air]] ([[Ljubljana]], [[Sarajevo]])

== Charter Letovi ==

* [[Dubrovnik Airline]] ([[Barcelona]], [[Bilbao]], [[Madrid]])
* [[Japan Airlines]] ([[Tokio]])
* [[Nouvelair]] ([[Monastir]])

== Galerija slika ==

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Airport tower.JPG|Kontrolni toranj
Datoteka:Apron.jpg|Platforma (2006)
Datoteka:Air Force One on Zagreb Airport.JPG| [[Air Force One]] (april, 2008)
Datoteka:Radar IATA ZAG ICAO LDZA.JPG| [[Radar]]ska antena zagrebačkog aerodroma
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Zagreb airport}}
* [http://www.zagreb-airport.hr/ Službeni sajt]
{{Refspisak|}}

{{Aerodromi u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Aerodromi u Hrvatskoj|Franjo Tuđman]]
[[Kategorija:Građevine u Zagrebu]]</text>
      <sha1>mlvajrj4nf6nawyc98kajuwyelgmxux</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski rekordi u plivanju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78561</id>
    <revision>
      <id>3903934</id>
      <parentid>3901200</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T16:01:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Артем Загребельный</username>
        <id>115699</id>
      </contributor>
      <comment>/* Žene */</comment>
      <origin>3903934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54972" sha1="0pztgawjwzp3zvamx2uovi640gvkuyx" xml:space="preserve">[[Datoteka:Caeleb Dressel before winning 100 fly (42769914221).jpg|mini|desno|270px|[[Caeleb Dressel]] drži najviše svjetskih rekorda u muškoj konkurenciji (četiri pojedinačna i pet u štafetama)]]
[[Datoteka:Kazan 2015 - Sjöström WR award cropped.JPG|mini|308x308px|[[Sarah Sjöström]] drži najviše svjetskih rekorda u ženskoj konkurenciji – šest (svi pojedinačni)]]
'''Svjetske rekorde u [[plivanje|plivanju]]''' ratificira [[FINA|Svjetska plivačka federacija]]. Rekordi se mogu odnositi na 50-metarske bazene (olimpijske ili duge) i 25-metarske (kratke). FINA priznaje svjetske rekorde u sljedećim disciplinama za muškarce i žene&lt;ref name=&quot;FINA SW12&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=45&amp;Itemid=119 |title=FINA Technical Rules SW12.1 and 12.2 |publisher=FINA |access-date=11. 5. 2009 |archive-date=26. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726002347/http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=45&amp;Itemid=119 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;:
* '''slobodni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m, 400 m, 800 m, 1500 m
* '''leđni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''prsni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''delfinov (leptirov) stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''mješovito (pojedinačno):''' 100 m (samo u kratkim bazenima), 200 m, 400 m
* '''štafete:''' 4 × 50 m slobodno (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno, 4 × 200 m slobodno, 4 × 50 m mješovito (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito, 4 × 50 m slobodno – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno – mješovita štafeta, 4 × 50 m mješovito – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito – mješovita štafeta.
Rekordi u dugim bazenima daleko su stariji od rekorda u kratkim i općenito se smatraju prestižnijima. Oni vuku porijeklo s početka [[20. vijek]]a (nešto kasnije u slučaju delfinovog stila, koji se razvio iz prsnog). Rekorde u kratkim bazenima FINA je počela priznavati u martu 1991. ustanovljavanjem standardnog vremena u svakoj disciplini (općenito poznato kao ''najbolji rezultat u svijetu'') koje je moralo biti poboljšano kako bi FINA priznala ''svjetski rekord''.

Proces ratifikacije opisan je u FINA-inom pravilu SW12&lt;ref name=&quot;FINA SW12&quot;/&gt;, a uključuje predaju dokumenata koji potvrđuju tačnost mjernog sistema i dužinu bazena, zadovoljavanje FINA-inih pravila koja se odnose na plivačke kostime i negativan [[doping]]-test dotičnih plivač(ic)a.

Većinu rekorda navedenih ispod postigli su plivači koji su nosili plivačke (polu)kostime od [[poliuretan]]a ili drugih netekstilnih materijala, čija je upotreba bila dozvoljena od februara 2008. do decembra 2009. Uoči [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 2009.|SP u vodenim sportovima 2009.]] u [[Rim]]u međunarodno upravno tijelo za pet [[Olimpijski sportovi|olimpijskih]] vodenih [[sport]]ova izglasalo je zabranu upotrebe ovih plivačkih kostima i svih kostima od netekstilnog materijala, počevši od 1. januara 2010.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.timeslive.co.za/sport/other/2010/01/18/high-tech-records-to-stand|title=High-tech records to stand|date=18. 1. 2010|access-date=27. 7. 2011|publisher=Times Live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://articles.latimes.com/2009/jul/25/sports/sp-world-swimming25|title=FINA bans bodysuits that have led to spate of world records|last=Dillman|first=Lisa|date=25. 7. 2009|publisher=Los Angeles Times|access-date=27. 7. 2011}}&lt;/ref&gt; Činilo se da ovi kostimi poboljšavaju performanse kod snažnijih plivača, te da to poboljšavanje nije jednako kod svih takmičara, tj. da zavisi od [[morfologija (biologija)|morfologije]] i [[fiziologija|fiziologije]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://abcnews.go.com/Sports/wireStory?id=13900301|title=New Suits Mean No More Records in Swimming|date=22. 6. 2011|last=Dampf|first=Andrew|access-date=27. 7. 2011|publisher=ABC News}}&lt;/ref&gt;

== Olimpijski bazeni (50 m) ==
''Napomena'': Podaci u svim tabelama važe zaključno s 11. 11. 2024.

=== Muškarci ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|20.88  
|{{ZD|AUS}} [[Cameron McEvoy]]
|20. 3. 2026.
|{{ZD|CHN}} [[Shenzhen]]
| [https://www.youtube.com/watch?v=81i-TH1Tyz4&amp;t=3s &amp;#8203;]
|-
|[[100 m slobodno]] 
|46.40 
|{{ZD|CHN}} [[Pan Zhanle]]
|31. 7. 2024.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|[https://vk.com/video/playlist/142497057_-4?z=video142497057_456239296%2Fpl_142497057_-4 &amp;#8203;]
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:42.00
|{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]]
|28. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m freestyle final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180605/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=30. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Blasts Phelps Away in 1:42.00|url=http://www.swimnews.com/news/view/7118|work=swimnews.com|date=28. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210223/http://www.swimnews.com/News/view/7118|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=2. 3. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=MeOw35fsltE |title=Men's 200 Freestyle Final (World Record) - Rome 2009 |publisher=swimbyme |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:40.07
|{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]]
|26. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 400m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180532/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Takes Down Thorpe: 3:40.07|url=http://www.swimnews.com/news/view/7091|work=swimnews.com|date=26. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210201/http://www.swimnews.com/news/view/7091|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=17. 11. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |title=2009 Swimming World Championships Men's 400m Freestyle Final |publisher=MeazzaGiuseppe |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210725081955/https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |archive-date=25. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:32.12
|{{ZD|KIN}} [[Zhang Lin (plivač)|Zhang Lin]]
|29. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 800m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180641/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Zhang Zips Up For 7:32.12 800 Free|url=http://www.swimnews.com/news/view/7134|work=swimnews.com|date=29. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=31. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090731013653/http://www.swimnews.com/News/view/7134|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-1500m slobodno  
|[[1500 m slobodno]]
|14:30.67
|{{ZD|SAD}} [[Bobby Finke]]
|4. 8. 2024.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Results|url=https://olympics.com/OG2024/pdf/OG2024/SWM/OG2024_SWM_C73A1_SWMM1500MFR-----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=4. 8. 2024|access-date=8. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Men's 1500m Freestyle Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=2-3g4Jrncq8|publisher= NBC Sports|date=4. 8. 2024|access-date=8. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[50 m leđno]]
|23.80
|{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]]
|27. 7. 2023.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/ruscup2023_kazan/ResultList_217S.pdf|publisher=microplustiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=27. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/991529502048168/?notif_id=1690488602285388&amp;notif_t=video_processed&amp;ref=notif &amp;#8203;]
|-
|[[100 m leđno]]
|51.60
|{{ZD|ITA}} [[Thomas Ceccon]]
|20. lipnja 2022.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=VIDEO – Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=dG0oJHqX3UM|publisher=SwimCentral|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m leđno]]
|1:51.92
|{{ZD|SAD}} [[Aaron Peirsol]]
|31. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m backstroke final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181621/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Peirsol's Reply – 1:51.92 200 Back|url=http://www.swimnews.com/news/view/7161|work=swimnews.com|date=31. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092044/http://www.swimnews.com/News/view/7161|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=28. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 200m backstroke 1:51.92 Aaron Peirsol |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729181446/https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m prsno]]
|25.95
|{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]]
|25. 7. 2017.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Semifinals|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0103EB02FFFFFFFFFFFF01|publisher=Omega Timing|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=29. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m breaststroke 25.95 sf Adam Peaty |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214716/https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|56.88
|{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]]
|4. 8. 2018.
|{{ZD|VB}} [[Glasgow]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Breaststroke Semifinal Results|url=http://www.omegatiming.com/File/00011301070103EC02FFFFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 7. 2019|access-date=21. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 7. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |title=Adam peaty break one more time his record 56'88 |publisher= Zach Swim |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210523013436/https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |archive-date=23. 5. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|2:05.48
|{{ZD|CHN}} [[Qin Haiyang]]
|28. 7. 2023.
|{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=omegatiming.com|date=28. 7. 2023|access-date=10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=-3mYrnBZFKg&amp;t=13s|work= World Aquatics|date=28. 7. 2023|access-date=10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m delfin]]
|22.27
|{{ZD|UKR}} [[Andrij Govorov]]
|1. 7. 2018.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Men's 50m Butterfly Results |url=http://fin2018.microplustiming.com/export/NU_293001_MagGiu_Roma/NU/pdf/CLS-ASM-50FA-FIN-ALL.pdf?x=19:23:58|publisher=Italijanski plivački savez|access-date=1. 7. 2018|date=1. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=2. 7. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=JHAFNMDYZPo |title=50 meters butterfly world record Andriy Govorov 22.27 |publisher=Best Swimming |via= [[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m delfin]]
|49.45
|{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]]
|31. 7. 2021.
|{{ZD|JAP}} [[Tokio]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=31. 7. 2021|access-date=31. 7. 2021|archive-date=31. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210731034904/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Mu7ZmJduQPI &amp;#8203;]
|-
|[[200 m delfin]]
|1:50.34
|{{ZD|MAĐ}} [[Kristóf Milák]]
|21. 6. 2022.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000104EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 6. 2022|access-date=22. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&amp;isFromTabLayout=false &amp;#8203;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220622010724/https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&amp;isFromTabLayout=false |date=22. 6. 2022 }} 
|-
|[[200 m mješovito]]
|1:52.69
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|30. 7. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m IM Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010105EE0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=30. 7. 2025|access-date=31. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[400 m mješovito]]
|4:02.50
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|23. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=7xz7VkulHYU&amp;t &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:08.24
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Michael Phelps]] (47.51)&lt;br/&gt;[[Garrett Weber-Gale]] (47.02)&lt;br/&gt;[[Cullen Jones]] (47.65)&lt;br/&gt;[[Jason Lezak]] (46.06)
|11. 8. 2008.
|{{ZD|KIN}} [[Peking]]
|&lt;ref&gt;{{cite journal|year=2008|title=Men's 4×100m freestyle relay final results|journal=The Official Report of the Beijing 2008 Olympic Games|volume=4|page=1303|publisher=BOCOG|url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|format=[[PDF]]|access-date=17. 11. 2011|archive-date=21. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120821032514/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Karen Crouse|title=Lezak, Not Phelps, puts on a show|url=https://www.nytimes.com/2008/08/11/sports/olympics/11swim.html|newspaper= The New York Times|date=10. 8. 2008|access-date=14. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=12. 10. 2017 |url=https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |title=Phelps and Team USA break the 4x100m Freestyle World Record at Beijing 2008 {{!}} Throwback Thursday |publisher= Olympics |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729202346/https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|6:58.55
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Michael Phelps]] (1:44.49)&lt;br/&gt;[[Ricky Berens]] (1:44.13)&lt;br/&gt;[[David Walters (plivač)|David Walters]] (1:45.47)&lt;br/&gt;[[Ryan Lochte]] (1:44.46)
|31. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4×200m freestyle relay final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181800/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord |title=WR: USA Takes 4x200m In 6:58.55 |url=http://www.swimnews.com/news/view/7164 |work=swimnews.com |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092140/http://www.swimnews.com/News/view/7164 |archive-date=3. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:26.78
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy (plivač)|Ryan Murphy]] (52.31)&lt;br/&gt;[[Michael Andrew (plivač)|Michael Andrew]] (58.49)&lt;br/&gt;[[Caeleb Dressel]] (49.03)&lt;br/&gt;[[Zach Apple]] (46.95)
|1. 8. 2021.
|{{ZD|JAP}} [[Tokio]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=1. 8. 2021|access-date=1. 8. 2021|archive-date=1. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210801042748/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Žene ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|23.55   
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|28. 6. 2026.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Final Results|url=https://fin2026.microplustiming.com/export/NU_2026_06_26-28_Roma/NU/pdf/CLS-ASF-50SL-FIN-ALL.pdf?x=02:08:36|publisher=microplustiming.com|date=28 June 2026|accessdate=30 June 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 50m Freestyle Final|url=https://www.youtube.com/watch?v=fDWbVDfHRu0|publisher=microplustiming.com|date=28 June 2026|accessdate=30 June 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m slobodno]]
|51.68   
|{{ZD|NED}} [[Marrit Steenbergen]]
|27. 6. 2026.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Marrit Steenbergen obara svjetski rekord na 100m slobodno.|url=https://www.nbcsports.com/olympics/news/marrit-steenbergen-world-record-100-meter-freestyle|publisher= nbcsports.com|date=227. 6. 2026|access-date=28. 6. 2026.}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:52.23
|{{ZD|AUS}} [[Ariarne Titmus]]
|29. 7. 2009.
|{{ZD|AUS}} [[Brisbane]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://liveresults.swimming.org.au/sal/2024Trials/240610F010.htm|publisher=swimming.org.au|date=10. 6. 2024|access-date=13. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-27087137_456244189?ref_domain=yastatic.net ​]
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:54.18
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|7. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=dptNMofhiNs &amp;#8203;]
|- 
|[[800 m slobodno]]
|8:04.12
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|3. 5. 2025.
|{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Rezultati 800m slobodno za žene|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900030201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=3. 5. 2025|access-date=10. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=UHRbHxeEexM&amp;t=515s &amp;#8203;]
|-
|[[1500 m slobodno]]
|15:20.48
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|16. 5. 2018.
|{{ZD|SAD}} [[Indianapolis]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010101001902FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=16. 5. 2018|access-date=17. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=30. 5. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |title=Katie Ledecky - Arena Performance of the Month for May 2018 |publisher=swimoutletdotcom |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214803/https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m leđno]]
|26.86
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|20. 10. 2023.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=uCUDOekEEiM &amp;#8203;]  
|- 
|[[100 m leđno]]
|57.13
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|18. 06. 2024.
|{{ZD|USA}} [[Indianapolis]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=38Lk9nM3B_g &amp;#8203;]
|-
|[[200 m leđno]]
|2:03.14
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|10. 03. 2023.
|{{ZD|AUS}} [[Sidnej]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=KAYLEE MCKEOWN CRUSHES 2:03.14 200 BACKSTROKE WORLD RECORD|url=https://swimswam.com/kaylee-mckeown-crushes-203-14-200backstroke-world-record/|magazine=SwimSwam|author=Retta Race|date=10. 3. 2023|access-date=15. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=LPcVzdZ-_Fg &amp;#8203;]
|- 
|[[50 m prsno]]
|29.16
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|30.07.2023.
|{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010203EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=|date=30. 7. 2023|access-date=16. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Yl0eN1UsW7Q &amp;#8203;] 
|-
|[[100 m prsno]]
|1:04.13
|{{ZD|SAD}} [[Lily King]]
|25. 7. 2017.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=100m Breaststroke Women's Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0203EC04FFFFFFFFFFFF01 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=7. 10. 2019 |url= https://www.youtube.com/watch?v=bWDfTYfgUBc |title=Lilly King Women's 100m Breaststroke Final 2017 Fina Swimming World Championship Budapest |publisher=Mahender Singh |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|2:17.55
|{{ZD|RUS}} [[Jevgenija Čikunova]]
|23. 4. 2023.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/4R_LC_2023/ResultList_137F.pdf|publisher=russwimming.ru|date=21. 4. 2023|access-date=21. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ &quot;Russian swimmer Yevgeniya Chikunova crushes world record in 200m breaststroke&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230428154622/https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ |date=28. 4. 2023 }}. ''[[NBC Sports]]''. 21. 4. 2023. Pristupljeno 22. 4. 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video Women's 200m Breaststroke Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=hw5VVmptlDg|publisher=swimswam|date=21. 4. 2023|access-date=30. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m delfin]]
|24.43
|{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]]
|5. 7. 2014.
|{{ZD|ŠVE}} [[Borås]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Sarah Sjostrom Smashes 25-Second Barrier With World Record in 50 Fly in Sweden |url= http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=5. 7. 2014|access-date=7. 7. 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714235247/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|archive-date=14. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=4. 2. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m butterfly 24.43 Sarah Sjöström |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128074835/https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[100 m delfin]]
|54.33
|{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]]
|3. 5. 2026.
|{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.theguardian.com/sport/2026/may/03/gretchen-walsh-sets-100m-butterfly-world-record-for-third-time-in-12-months|publisher=theguardian.com|date=3 May 2026|accessdate=4 May 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video -Gretchen Walsh BROKE the world record in the 100-meter butterfly! |url=https://www.youtube.com/watch?v=koUeGqq7mro&amp;t=1s|publisher=Social Kick • Swim Culture &amp; Stories|date=3 May 2026|accessdate=4 May 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m delfin]]
|2:01.65
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|5. 7. 2026.
|{{ZD|CAN}} [[Montreal]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://results.swimming.ca/2026_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_5F.pdf|publisher=swimming.ca|date=5 July 2026|accessdate=9 July 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=5uE7Psy6lO0|publisher=World Aquatics |date=5 July 2026|accessdate=9 July 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m mješovito]]
|2:05.70  
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|9. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_17F.pdf|publisher=swimming.ca|date=9. 6. 2025|access-date=18. 6. 2025|archive-date=10. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250610134218/https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_17F.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=zOWS_GBJue0 &amp;#8203;]
|- 
|[[400 m mješovito]]
|4:23.65
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|11. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_25F.pdf|publisher=swimming.ca|date=11. 6. 2025|access-date=12. 6. 2025|archive-date=17. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250617221404/https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_25F.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Summer McIntosh breaks own world record in 400m IM at Canadian swimming trials|url=https://www.youtube.com/watch?v=IMpq_B4d24M|publisher=BBC sport|date=11. 6. 2025|access-date=17. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:29.69
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;(52.04)[[Mollie O'Callaghan]] &lt;br/&gt; (51.69)[[Shayna Jack]]&lt;br/&gt;(52.29)[[Meg Harris]]&lt;br/&gt;(51.90)[[Emma McKeon]]
|23. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 4x100m Freestyle Relay Final |url=https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/1147680679734909 |website=World Aquatic|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|7:37.50
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;(1:53.66) [[Mollie O'Callaghan]]&lt;br /&gt;(1:55.63)[[Shayna Jack]]&lt;br /&gt;(1:55.80)[[Brianna Throssell]]&lt;br /&gt;(1:52.41)[[Ariarne Titmus]]
|27. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 4x200m Freestyle Relay Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=QI8_90Rv5Ac |website=World Aquatic|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:49.34
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]  (57.57)&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (1:04.27)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (54.98)&lt;br/&gt;[[Torri Huske]] (52.52)
|3. 8. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Women's 4x100m Medley Relay |url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010205F70104FFFFFFFFFF01.pdf |website=Omega Timing |access-date=7. 8. 2025 }}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video142497057_456239364 &amp;#8203;] 
|}

=== Mješovite štafete ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-  
|[[4 × 100 m slobodno (mješovita štafeta)]] 
|3:18.48
|{{ZID|SAD}}&lt;br/&gt;[[Jack Alexy]] (46,91)&lt;br /&gt;[[Patrick Sammon]] (46,70)&lt;br /&gt;[[Kate Douglass]] (52,43)&lt;br /&gt;[[Torri Huske]] (52,44)
|2. 8. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010301F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=2. 8. 2025|access-date=6. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239363%2F67478b06282824ff4b &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|3:37.43
|{{ZID|SAD}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy]] (52.08)&lt;br/&gt;
[[Nik Fink]] (58.29)&lt;br/&gt;
[[Gretchen Walsh]] (55.18)&lt;br/&gt;
[[Torri Huske]] (51.88)
|3. 8. 2024.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Swimming – Mixed 4×100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/ru/paris-2024/results/swimming/mixed-4-x-100m-medley-relay/fnl-000100--|website=Olympics.com|date=3. 8. 2024|access-date=4. 8. 2024 }}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/video/@artemzagrebelny?z=video142497057_456239297%2Fpl_142497057_-4 &amp;#8203;]
|}

== Kratki bazeni (25 m) ==
=== Muškarci ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-  
|[[50 m slobodno]]
|19.90
|{{ZD|Kajmanska ostrva}} [[Jordan Crooks]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Freestyle Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=20. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239337%2F835e28de64f6558bb1 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m slobodno]]
|44.84
|{{ZD|AUS}} [[Kyle Chalmers]]
|29. 10. 2021.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500120101EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf|last=FINA|author-link=FINA|publisher=[[Omega Timing]]|date=29. 10. 2021|access-date=21. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;  
|- 
|[[200 m slobodno]]
|1:38.61
|{{ZD|SAD}} [[Luke Hobson]]
|15. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/im/convo/839726003?entrypoint=list_all&amp;tab=all&amp;z=video142497057_456239341%2F42ba318c8c52791d9b &amp;#8203;]
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:32.25
|{{ZD|FRA}} [[Yannick Agnel]]
|15. 11. 2012.
|{{ZD|FRA}} [[Angers]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Flash! Yannick Agnel Downs World Record in 400 Free at French Nationals|url=http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=15. 11. 2012|access-date=15. 11. 2012|url-status=dead|archive-url= https://archive.today/20130216202903/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|archive-date=16. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=16. 11. 2012 |url=https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |title=New World Record Yannick Agnel 400 Freestyle 3:32.25 !! |publisher= Georgian Swimmers Club |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128130315/https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:20.46
|{{ZD|IRS}} [[Daniel Wiffen]]
|10. 12. 2023.
|{{ZD|RUM}} [[Otopeni]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Men's 800m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600090101F10104FFFFFFFFFF01.pdf
|publisher=omegatiming.com|date=10. 12. 2023|access-date=12. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; [https://www.youtube.com/watch?v=582caZZSaHs &amp;#8203;]
|-14:06.88   Njemačka 21. decembar 2021. Svjetsko prvenstvo  ,    .
|[[1500 m slobodno]]
|14:06.88
|{{ZD|GER}} [[Florian Wellbrock]]
|21. 12. 2021.
|{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190101F30104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=21. 12. 2021|access-date=22. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=0hgLT3IulaA &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m leđno]] 
|22.11
|{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]]
|23. 11. 2022.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Results|url=https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|publisher=russwimming.ru|date=6. 11. 2014|access-date=25. 11. 2022|archive-date=23. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221123162409/https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/465037289100724 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m leđno]]
|48.16
|{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date=28. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m leđno]]
|1:45.12
|{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]]
|23. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
| [[50 m prsno]] 
| 24.95 
| {{ZD|TUR}} [[Emre Sakçı]] 
| 27. 12. 2021.
| {{ZD|TUR}} [[Gaziantep]] 
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Final Results|url=http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|publisher=canli.tyf.gov.tr|date=27. 12. 2021|access-date=27. 12. 2021|archive-date=27. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211227150701/http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Men's 50m Breaststroke Final| website=[[YouTube]] |url= https://www.youtube.com/watch?v=eQ535qkvYXg |date=27. 12. 2021|access-date=24. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|55.28
|{{ZD|BJE}} [[Ilja Šimanovič]]
|26. 11. 2021.
|{{ZD|NED}}[[Eindhoven]] 
|&lt;ref&gt;[[International Swimming League|ISL]] (26 November 2021). [https://www.omegatiming.com/File/00011500170103EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf &quot;ISL Match 16 Eindhoven (NED): Men's 100m Breaststroke Results&quot;]. ''[[Omega Timing]]''. Retrieved 24-01-2025.&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|1:59.52
|{{ZD|NED}} [[Caspar Corbeau]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date= 25. 10. 2025 |access-date= 29. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[50 m delfin]]
|21.32
|{{ZD|ŠVI}} [[Noè Ponti]]
|11. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title= Men's 50m Butterfly Final. Results |url=https://www.worldaquatics.com/competitions/3433/world-aquatics-swimming-championships-25m-2024/results?event=3d9d1963-af7e-4e9e-9c96-eb6c15e6f643 |publisher=worldaquatics.com |date=11. 12. 2024|access-date=16. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239335%2Ff4223416b279b8f632%2Fpl_wall_142497057 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m delfin]]
|47.68
|{{ZD|CAN}} [[Joshua Liendo]]
|23. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080104EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025 |access-date= 31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[200 m delfin]] 
|1:46.85
|{{ZD|JPN}} [[Tomoru Honda]]
|22. 10. 2022.
|{{ZD|JPN}} [[Tokio]]
|[https://www.facebook.com/100007561117363/videos/1151467825795134 &amp;#8203;​]
|-
|[[100 m mješovito]]
|49.28
|{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]]
|22. 11. 2020.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m IM Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000114020F0105EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf |website= omegatiming.com |date= 22. 11. 2020|access-date=22. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 11. 2020 |url=https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |title=Caeleb Dressel isl swimmin wr 100 IM 49.28 |publisher=swim4lifeTV |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210630005624/https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |archive-date=30. 6. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m mješovito]]
|1:48.88 
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|1. 11. 2024.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800070105EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=1. 11. 2024|access-date=1. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Fc-i1YbvAHU &amp;#8203;]
|-
|[[400 m mješovito]]
|3:54.51
|{{ZD|JAP}} [[Daiya Seto]]
|20. 12. 2019.
|{{ZD|SAD}} [[Las Vegas]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 400m Individual Medley Results|page=6|url=https://cdn.swimswam.com/wp-content/uploads/2019/12/ISL-Vegas-Day-1-Complete-Result.pdf|date=20. 12. 2019|access-date=20. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=20. 12. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |title=WORLD RECORD {{!}} Daiya Seto Men's 400m Individual Medley {{!}} ISL {{!}} FULL RACE {{!}} Las Vegas |publisher=[[International Swimming League]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200813070649/https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |archive-date=13. 8. 2020 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 50 m slobodno]]
|1:21.80
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Caeleb Dressel]] (20.43)&lt;br/&gt;[[Ryan Held]] (20.25)&lt;br/&gt;[[Jack Conger]] (20.59)&lt;br/&gt;[[Michael Chadwick (plivač)|Michael Chadwick]] (20.53)
|14. 12. 2018.
|{{ZD|KIN}} [[Hangzhou]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x50m Freestyle Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010C0101F604FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=14. 12. 2018|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:01.66
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Jack Alexy]] (45.05)&lt;br/&gt; [[Luke Hobson]] (45.18)&lt;br/&gt; [[Kieran Smith]] (46.01)&lt;br/&gt; [[Chris Guiliano]] (45.42)
|10. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239037 &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|6:40.51
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Luke Hobson]] (1:38.91)&lt;br/&gt;[[Carson Foster]] (1:40.77)&lt;br/&gt;[[Shaine Casas]] (1:40.34)&lt;br/&gt;[[Kieran Smith]] (1:40.49)
|13. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=2. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239345%2F53a5485a3b1e5a4c21%2Fpl_post_142497057_1511 &amp;#8203;]
|-
| [[4 × 50 m mješovito]]
| 1:29.72 
| {{ZID|Italija}}&lt;br/&gt;[[Lorenzo Mora]] (22.65)&lt;br/&gt;[[Nicolò Martinenghi]] (24.95)&lt;br/&gt;[[Matteo Rivolta]] (21.60)&lt;br/&gt;[[Leonardo Deplano]] (20.52) 
| 17. 12. 2022.
| {{ZD|AUS}} [[Melbourne]] 
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030105F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=17. 12. 2022|access-date=24. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:18.68
|{{ZID|Rusija}}&lt;br/&gt;[[Miron Lifincev]] (49.31)&lt;br/&gt;[[Kiril Prigoda]] (55.15)&lt;br/&gt;[[Andrej Minakov]] (48.80)&lt;br/&gt;[[Jegor Kornjev]] (45.42)
|15. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080105F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=19. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239344%2F8f5d17d54d3cf9e655 &amp;#8203;]
|}

=== Žene ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|22.83
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|15. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}}[[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=25. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239033 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m slobodno]]
|50.19
|{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]]
|19. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Westmont
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070201EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=23. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239370%2F8ffc89115b43c31be0%2Fpl_post_142497057_1587 &amp;#8203;] 
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:49.36
|{{ZD|AUS}} [[Mollie O'Callaghan]]
|24. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080201EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=24. 10. 2025|access-date=26. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[400 m slobodno]]
|3:50.25 
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239021 &amp;#8203;]
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:54.00
|{{ZD|AUS}} [[Lani Pallister]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 800m Freestyle Results|url= https://www.omegatiming.com/File/00011900080201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=25. 10. 2025 |access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=5BDTgaQiMv4&amp;t=4s &amp;#8203;]
|-
|[[1500 m slobodno]]
|15:08.24
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|29. 10. 2022.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700080201F30104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=29. 10. 2022|access-date=30. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=p20kZqUAd0k &amp;#8203;]
|-
|[[50 m leđno]]   
|25.23
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|13. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080202EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=18. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239026 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m leđno]]
|54.02 r
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|15. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=26. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239034 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m leđno]]   
|54.02 =
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] 
|18. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Westmont
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=24. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239372%2F95216bcdf9baad493b%2Fpl_post_142497057_1589 &amp;#8203;]
|-
|[[200 m leđno]]
|1:57.33
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]] 
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date= 7. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=irLveoaAuNA&amp;t=3s &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m prsno]]
|28.37 sf
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|17. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title= Women's 50m Breaststroke Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030203EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=17. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/529222178935246/?notif_id=1671320917357622&amp;notif_t=video_processed&amp;ref=notif &amp;#8203;]
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|12. 10. 2013.
|{{ZD|RUS}} [[Moskva]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Result|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010D020701021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=12. 10. 2013|access-date=12. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]]
|6. 12. 2014.
|{{ZD|KAT}} [[Doha]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010E010D01021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=6. 12. 2014|access-date=6. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 6. 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |title=Alia Atkinson {{!}} World Record 100m Breaststroke {{!}} 2014 FINA World Swimming Championships Doha |publisher=[[FINA]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214739/https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]]
|26. 8. 2016.
|{{ZD|FRA}} [[Chartres]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Alia Atkinson Ties World Record in 100 Breaststroke in Chartres|url=https://swimswam.com/alia-atkinson-ties-world-record-100-breaststroke-chartres/|author=Braden Keith|publisher=Swimswam|date=26. 8. 2016|access-date=26. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[200 m prsno]]
|2:12.50
|{{ZD|SAD}} [[Kate Douglass]]
|13. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080203EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=13. 12. 2024}}&lt;/ref&gt; [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239027 &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m delfin]]
|23.72
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|11. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Carmel
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900060204EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=11. 10. 2025|access-date=15. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m delfin]]
|52.71
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=22. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/club228643357?z=video-228643357_456239030%2Fvideos-228643357%2Fpl_-228643357_-2 &amp;#8203;]
|- 
|[[200 m delfin]]
|1:59.32
|{{ZD|KAN}} [[Summer Macintosh]]
|12. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=12. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239025 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m mješovito]]
|55.98 
|{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]]
|18. 10. 2024.
|{{ZD|SAD}} [[Charlottesville (Virginia)|Charlottesville]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m IM TT WR|url= https://storage.googleapis.com/virginiasports-com/2024/10/UVA-vs-Florida-Full-Results.pdf|publisher= virginiasports-com|date=18. 10. 2024|access-date=12. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239326%2F4946df7d75239061b2%2Fpl_wall_142497057 &amp;#8203;]  
|- 
|[[200 m mješovito]]
|2:01.63 
|{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]]
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 200m IM Final |url= https://vkvideo.ru/video-228643357_456239023|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=14. 12. 2024}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[400 m mješovito]]
|4:15.48
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239031 &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 50 m slobodno]]
|1:32.50
|{{ZID|Nizozemska}}&lt;br/&gt;[[Ranomi Kromowidjojo]] (23.05)&lt;br/&gt;[[Maaike de Waard]] (23.16)&lt;br/&gt;[[Kim Busch]] (23.47)&lt;br/&gt;[[Femke Heemskerk]] (22.82)
|12. 12. 2020.
|{{ZD|NIZ}} [[Eindhoven]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Dutch Women Destroy SCM 200 Free Relay World Record In 1:32.50 (Video)|url=https://swimswam.com/dutch-women-destroy-scm-200-free-relay-world-record-in-132-50-video/|website=swimswam.com|author=James Sutherland|date=12. 12. 2020|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:25.01
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (50.95)&lt;br/&gt;[[Katharine Berkoff]] (51.38)&lt;br/&gt;[[Alex Shackell]] (52.01)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (50.67)
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]  
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title= Video – Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239039|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|7:30.13
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Alex Walsh]] (1:53.25)&lt;br/&gt;[[Paige Madden]] (1:53.18)&lt;br/&gt;[[Katie Grimes]] (1:53.39)&lt;br/&gt;[[Claire Weinstein]] (1:50.31)
|12. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]  
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title= Video – Women's 4x200m Freestyle Relay Final|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239038|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 50 m mješovito]]
|1:42.35
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;[[Mollie O'Callaghan]] (25.49)&lt;br/&gt;[[Chelsea Hodges]] (29.11)&lt;br/&gt;[[Emma McKeon]] (24.43)&lt;br/&gt;[[Madison Wilson]] (23.32)
|17. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030205F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:40.41
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] (54.02)&lt;br/&gt;[[Lilly King]] (1:03.02)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (52.84)&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (50.53)
|15. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] 
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=4. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239040 &amp;#8203;]
|}

=== Mješovite štafete ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)]]
|1:27.26
|{{ZID|Italija}}&lt;br /&gt;[[Leonardo Deplano]] (20.97) &lt;br /&gt;[[Lorenzo Zazzeri]] (20.51)&lt;br /&gt;[[Silvia Di Pietro]] (23.07) &lt;br /&gt;[[Sara Curtis ]](22.71) 
|4. 12. 2025.
|{{ZD|POLJ}} [[Lublin]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4×50m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000119000A0301F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=4. 12. 2025|access-date=6. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 50 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|1:35.15
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy]] (22.37) &lt;br/&gt;[[Nic Fink]] (24.96) &lt;br/&gt; [[Kate Douglass]] (24.09) &lt;br/&gt; [[Torri Huske]] (23.73) 
|14. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4x50m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030305F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2022|access-date=14. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Mixed 4x50m Medley  Relay Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=ul7oas7Zcy4|publisher=FINA.tv|date=14. 12. 2022|access-date=20. 12. 2022}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|3:30.47
|{{ZID|Rusija}}&lt;br/&gt;[[Miron Lifincev]] (48.90)&lt;br/&gt;[[Kiril Prigoda]] (54.86)&lt;br/&gt;[[Arina Surkova]] (55.63)&lt;br/&gt;[[Darja Klepikova]] (51.08)
|14. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4 × 100 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080305F70104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2024|access-date=28. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239036 &amp;#8203;]
|}

== Galerija ==
Neki od trenutnih svjetskih rekordera:
&lt;gallery widths=&quot;170&quot; heights=&quot;200&quot;&gt;
Datoteka:YANNICK AGNEL a.jpg|&lt;center&gt;[[Yannick Agnel]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Therese Alshammar 2013-01-08 001.jpg|&lt;center&gt;[[Therese Alshammar]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Mireia Belmonte Garcia.jpg|&lt;center&gt;[[Mireia Belmonte]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Filhopodium50cropped.jpg|&lt;center&gt;[[César Cielo Filho]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Matt Grevers.jpg|&lt;center&gt;[[Matt Grevers]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Olympian Grant Hackett takes the Pledge (34690236782) (cropped).jpg|&lt;center&gt;[[Grant Hackett]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Femke Heemskerk.jpg|&lt;center&gt;[[Femke Heemskerk]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Kazan 2015 - Hosszú Katinka 200m backstroke.JPG|&lt;center&gt;[[Katinka Hosszú]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Ranomi Kromowidjojo (2008-08-25).jpg|&lt;center&gt;[[Ranomi Kromowidjojo]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Katie Ledecky-2012-14-09.jpg|&lt;center&gt;[[Katie Ledecky]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Leveauxpodium50.jpg|&lt;center&gt;[[Amaury Leveaux]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Jason Lezak 2.jpg|&lt;center&gt;[[Jason Lezak]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Ryan Lochte cropped.jpg|&lt;center&gt;[[Ryan Lochte]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Rūta Meilutytė02.jpg|&lt;center&gt;[[Rūta Meilutytė]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Aaron peirsol-2.jpg|&lt;center&gt;[[Aaron Peirsol]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Federica Pellegrini e Luca Marin (cropped).jpg|&lt;center&gt;[[Federica Pellegrini]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Phelpsbeijing.jpg|&lt;center&gt;[[Michael Phelps]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Rebecca soni cropped.jpg|&lt;center&gt;[[Rebecca Soni]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Cameron_van_der_Burgh.jpg|&lt;center&gt;[[Cameron van der Burgh]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Incheon AsianGames Swimming 34.jpg|&lt;center&gt;[[Sun Yang]]&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Olimpijski rekordi u plivanju]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Plivanje]]
[[Kategorija:Svjetski rekordi]]</text>
      <sha1>0pztgawjwzp3zvamx2uovi640gvkuyx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Varijabla (programiranje)</title>
    <ns>14</ns>
    <id>86945</id>
    <revision>
      <id>3904074</id>
      <parentid>2040042</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:43:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Koncepti u programskim jezicima]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="85" sha1="4694500mrf4m7rcbd25l7s4neyeo9hi" xml:space="preserve">[[Kategorija:Varijable|Programiranje]]
[[Kategorija:Koncepti u programskim jezicima]]</text>
      <sha1>4694500mrf4m7rcbd25l7s4neyeo9hi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Ekonomski spiskovi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>92669</id>
    <revision>
      <id>3904033</id>
      <parentid>2042049</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:04:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Spiskovi u društvenim naukama]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="102" sha1="3wghx164ikfcqua71hw336ictonrgbz" xml:space="preserve">[[Kategorija:Ekonomija]]
[[Kategorija:spiskovi država]]
[[Kategorija:Spiskovi u društvenim naukama]]</text>
      <sha1>3wghx164ikfcqua71hw336ictonrgbz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904138</id>
      <parentid>3904033</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:17:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Spiskovi u društvenim naukama]] uklonjena; [[Kategorija:Spiskovi vezani za društvene nauke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904138</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="117" sha1="r2t0z5pztjoh89bysp1v554sbdfnygq" xml:space="preserve">[[Kategorija:Ekonomija]]
[[Kategorija:spiskovi država]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za društvene nauke|Ekonomija]]</text>
      <sha1>r2t0z5pztjoh89bysp1v554sbdfnygq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904142</id>
      <parentid>3904138</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:21:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>±[[Kategorija:Ekonomija]]; ±[[Kategorija:Spiskovi država]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904142</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="136" sha1="5dcwbmqlba450n0j8brjqbw31v4dey9" xml:space="preserve">[[Kategorija:Ekonomija|Spiskovi]]
[[Kategorija:Spiskovi država|Ekonomski]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za društvene nauke|Ekonomija]]</text>
      <sha1>5dcwbmqlba450n0j8brjqbw31v4dey9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mladica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>96087</id>
    <revision>
      <id>3903952</id>
      <parentid>1030421</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T19:15:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GENETIČAR-100</username>
        <id>183448</id>
      </contributor>
      <comment>Uklonjeno preusmjerenje na [[Glavatica]]</comment>
      <origin>3903952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2451" sha1="hx673mphc6oojaql2wnu0pfxuxn8m8l" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja = pink
| naziv = Mladica
| status = EN&lt;ref name=iucn&gt;{{IUCN2008|assessor=Freyhof, J.|assessor2=Kottelat, M.|last-assessor-amp=yes|year=2008|id=10264|title=Hucho hucho|downloaded=2010-06-02}}&lt;/ref&gt;
| slika = Danube Salmon - Huchen (Hucho hucho).jpg
| slika_širina = 280px
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Actinopterygii]]
| ordo = [[Salmoniformes]]
| familia = [[Salmonidae]]
| genus = ''[[Hucho]]''
| species = '''''H. hucho'''''
| dvoimeno = ''Hucho hucho''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758]].
| razdioba_stepen= 
| razdioba = 
}}
'''Mladica''' ([[latinski jezik|lat.]] ''[[Hucho hucho]]'') je slatkovodna riba  iz porodice ''[[Salmonidae]]'' (pastrmolike ribe). Po dimenzijama je najkrupnija pastrmska riba [[dunavski sliv|dunav]]skog sliva]], pa je u literaturi poznata i kao '''dunavski losos'''.&lt;ref&gt;Sofradžija A., Hadžiselimović R. (1981): Hromosomi slatkovodnih kolousta i riba Jugoslavije. God. Biol. inst. Univ. u Sarajevu, 34: 117-152.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sofradžija A. (2009): Slatkovodne ribe Bosne i Hercegovine. Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, {{ISBN|978-9958-47-110-0}}.&lt;/ref&gt;

==Opis==
Mladica ima izduženo-valjkasto i mišićavo tijelo, što joj omogućava veoma brzo plivanje, uključujući i veliku početnu brzinu. Tome pomaže veoma snažno repno peraje sa jakim i fleksibilnim zracima.
Škržni poklopci su veliki i široko ih otvara. Leđa su joj smeđe-sivkasta do zelenkasta sa mogućim crvenkastim prelivima, a prema [[trbuh]]u postaje bijela. Nijanse boje tijela uveliko ovise o boji riječnog korita i okolnog ambijenta. Izuev abdomena, posuta je crnim pjegama. U sezoni mrijesta, dobija bakarnoljubičaste nijanse. Prema sjećanju starosjedilaca i zapisima uglednog pofesora [[UNSA]] [[Avdo Sofradžija|Avde Sofradžije]], najveći primjerak mladice u bivšoj Jugoslaviji ulovio je '''Halil Sofradžija'' iz [[Cvilin]]a, na rijeci [[Drina|Drini]], lokalitet Dragojevića buk,  januara 1938.; težio 58&amp;nbsp;kg.&lt;ref&gt;Kod Foče ulovio drinsku mladicu od 95 cm - 058.ba | 058.ba&lt;/ref&gt;

==Ekologija i ponašanje==
Krupniji primjerci mladice obitavaju u većim dubokim virovima sa skrovitim mestima pod obalom ili stienama, odakle povremeno idu u lov, obično u brzake i prelive – ujutro na ulaze, a uveče na izlaze iz virova.

== Tajođer pogledajte ==
*[[Salmonidae]]''
[[Kategorija:Ribe]]
[[Kategorija:Salmonidae]]</text>
      <sha1>hx673mphc6oojaql2wnu0pfxuxn8m8l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903954</id>
      <parentid>3903952</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T19:18:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GENETIČAR-100</username>
        <id>183448</id>
      </contributor>
      <origin>3903954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2445" sha1="k5m5h9yd11bmicfm26nmpokg0pskaju" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja = pink
| naziv = Mladica
| status = EN&lt;ref name=iucn&gt;{{IUCN2008|assessor=Freyhof, J.|assessor2=Kottelat, M.|last-assessor-amp=yes|year=2008|id=10264|title=Hucho hucho|downloaded=2010-06-02}}&lt;/ref&gt;
| slika = Danube Salmon - Huchen (Hucho hucho).jpg
| slika_širina = 280px
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Actinopterygii]]
| ordo = [[Salmoniformes]]
| familia = [[Salmonidae]]
| genus = ''[[Hucho]]''
| species = '''''H. hucho'''''
| dvoimeno = ''Hucho hucho''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758]].
| razdioba_stepen= 
| razdioba = 
}}
'''Mladica''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Hucho hucho'') je slatkovodna riba  iz porodice ''[[Salmonidae]]'' (pastrmolike ribe). Po dimenzijama je najkrupnija pastrmska riba [[Dunavski sliv|dunavskog sliva]], pa je u literaturi poznata i kao '''dunavski losos'''.&lt;ref&gt;Sofradžija A., Hadžiselimović R. (1981): Hromosomi slatkovodnih kolousta i riba Jugoslavije. God. Biol. inst. Univ. u Sarajevu, 34: 117-152.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sofradžija A. (2009): Slatkovodne ribe Bosne i Hercegovine. Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, {{ISBN|978-9958-47-110-0}}.&lt;/ref&gt;

==Opis==
Mladica ima izduženo-valjkasto i mišićavo tijelo, što joj omogućava veoma brzo plivanje, uključujući i veliku početnu brzinu. Tome pomaže veoma snažno repno peraje sa jakim i fleksibilnim zracima.
Škržni poklopci su veliki i široko ih otvara. Leđa su joj smeđe-sivkasta do zelenkasta sa mogućim crvenkastim prelivima, a prema [[trbuh]]u postaje bijela. Nijanse boje tijela uveliko ovise o boji riječnog korita i okolnog ambijenta. Izuev abdomena, posuta je crnim pjegama. U sezoni mrijesta, dobija bakarnoljubičaste nijanse. Prema sjećanju starosjedilaca i zapisima uglednog pofesora [[UNSA]] [[Avdo Sofradžija|Avde Sofradžije]], najveći primjerak mladice u bivšoj Jugoslaviji ulovio je '''Halil Sofradžija'' iz [[Cvilin]]a, na rijeci [[Drina|Drini]], lokalitet Dragojevića buk,  januara 1938.; težio 58&amp;nbsp;kg.&lt;ref&gt;Kod Foče ulovio drinsku mladicu od 95 cm - 058.ba | 058.ba&lt;/ref&gt;

==Ekologija i ponašanje==
Krupniji primjerci mladice obitavaju u većim dubokim virovima sa skrovitim mestima pod obalom ili stienama, odakle povremeno idu u lov, obično u brzake i prelive – ujutro na ulaze, a uveče na izlaze iz virova.

== Tajođer pogledajte ==
*[[Salmonidae]]''
[[Kategorija:Ribe]]
[[Kategorija:Salmonidae]]</text>
      <sha1>k5m5h9yd11bmicfm26nmpokg0pskaju</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>José Mourinho</title>
    <ns>0</ns>
    <id>102737</id>
    <revision>
      <id>3904167</id>
      <parentid>3902523</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T10:22:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3904167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12838" sha1="lgpt92npaluxdox77k4hkvsky9h9tib" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša             = Jose Mourinho
| slika                     = José Mourinho 20250206 (1).jpg
| opis_slike                = Mourinho sa [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçeom]] 2025.
| punoime                   = José Mário dos Santos&lt;br/&gt;Félix Mourinho
| nadimak                   = ''The Special One'' (''Posebni'') 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i godine|1963|01|26}}
| rodnigrad                 = [[Setubal]]
| rodnadržava               = [[Portugal]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| pozicija                  = 
| visina                    = 
| trenutniklub              = [[Real Madrid CF|Real Madrid]] (trener)
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine                    = 
| klubovi                   = 
| nastupi(golovi)           = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine          = 
| nacionalneekipe           = 
| nacionalninastupi(golovi) = 
| trenergodine              = 2000.&lt;br /&gt;2001–2002.&lt;br /&gt;2002–2004.&lt;br /&gt;2004–2007.&lt;br /&gt;2008–2010.&lt;br /&gt;2010–2013.&lt;br/&gt;2013–2015.&lt;br/&gt;2016–2018.&lt;br/&gt;2019–2021.&lt;br/&gt;2021–2024.&lt;br/&gt;2024–2025.&lt;br/&gt;2025–2026.&lt;br/&gt;2026–
| trenerklubovi             = [[SL Benfica|Benfica]]&lt;br /&gt;[[União Leiria]]&lt;br /&gt;[[FC Porto|Porto]]&lt;br /&gt;[[Chelsea FC|Chelsea]]&lt;br /&gt;[[FC Inter Milano|Inter]]&lt;br /&gt;[[Real Madrid CF|Real Madrid]]&lt;br/&gt;[[Chelsea FC|Chelsea]]&lt;br/&gt;[[Manchester United FC|Manchester United]]&lt;br/&gt;[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]&lt;br/&gt;[[AS Roma|Roma]]&lt;br/&gt;[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]&lt;br/&gt;[[SL Benfica|Benfica]]&lt;br/&gt;[[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| zadnjiuređaj              =
}}
'''José Mário dos Santos Mourinho Félix''' (''portugalski izgovor:'' [ʒuzɛ moɾiɲu]; rođen 26. januara 1963) portugalski je [[nogomet]]ni trener. Trenutno je trener [[Real Madrid CF|Real Madrida]].

Dao je sebi nadimak ''&quot;The Special One&quot;'' (''&quot;Posebni&quot;''), što su kasnije britanski mediji često koristili, te je ovo postao njegov zvanični nadimak.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Login|url = http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article4057364.ece?print=yes&amp;randnum=1151003209000|website = www.timesonline.co.uk|access-date = 1. 2. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

==Karijera==
Sin portugalskog golmana Joséa Félixa Mourinha, počeo je kao igrač, ali je bio nezadovoljan svojom karijerom i prešao na treniranje. Nakon što je kratko vrijeme radio kao asistent menadžera i trener mlade ekipe početkom 1990-ih, postao je prevodilac [[Bobby Robson|Bobbyju Robsonu]]. Mourinho je mnogo naučio od trenera veterana i radio s njim u [[Sporting Lisabon|Sportingu]] i [[FC Porto|Portu]] prije nego što je s njim otišao u [[FC Barcelona|Barcelonu]].

===Benfica, Leiria, Porto===
Počeo je s treniranjem i odmah impresionirao u svojim kratkim ali uspješnim trenerskim mandatom u [[SL Benfica|Benfiki]] i [[União Leiria]]. Vratio se u Porto 2002, ovog puta kao glavni trener, i napravio od Porta sjajan tim, osvojivši Portugalsku ligu, Kup Portugala i [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] 2003. Najveći uspjeh slijedi u 2004. kad je Mourinho vodio ekipu do vrha lige po drugi puta i osvojio najveći trofej u evropskom klupskom nogometu, [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]].

===Chelsea===
Mourinho je preselio u [[Chelsea]] sljedeće godine i osvojio dva uzastopna naslova [[Premijer liga Engleske|Premier lige]] u 2005. i 2006., između ostalih domaćih priznanja. Mourinho često svojim izjavama izaziva kontroverze, ali svojim uspjesima u Chelseau i Portu se razvio u jednog od najboljih svjetskih nogometnih menadžera, te je izuzetno cijenjen od kolega i medija.

Osim toga, imenovan je za najboljeg svjetskog nogometnog menadžera od Međunarodne federacije nogometne historije i statistike ([[IFFHS]]) za sezone 2004-05 i 2005-06.

===Internazionale===
[[Datoteka:Mourinho in Moscow.jpg|mini|upright|Mourinho s [[FC Inter Milano|Interom]] 2008.]]

Nakon što se razišao sa Chelseajem, preselio se u Serie A, potpisavši trogodišnji ugovor sa Internazionaleom sredinom 2008. U roku od tri mjeseca, on je osvojio svoj prvi italijanski trofej, Supercoppa Italiana, i završio svoju prvu sezonu u Italiji, osvojivši naslov prvaka Serie A.

Na ljeto 2009. produžio je ugovor s Interom do 2012., uz povećanje plate na 11.7 miliona €, što ga je učinilo najplaćenijim nogometnim trenerom.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Barcelona Star Lionel Messi &amp; Inter Boss Jose Mourinho Top Football Rich List - Goal.com|url = http://www.goal.com/en/news/9/england/2010/03/24/1847037/barcelona-star-lionel-messi-inter-boss-jose-mourinho-top|website = Goal.com|access-date = 1. 2. 2016|language = en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Mourinho extends Inter Milan contract until 2012|url = http://ibnlive.in.com/news/mourinho-extends-inter-milan-contract-until-2012/93408-5.html|website = IBNLive|access-date = 1. 2. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

===Nepobjedivost===
Mourinho je nepobjediv na domaćem terenu. Trenutno drži rekord od nevjerovatnih 132 meča bez poraza na domaćem terenu sa svojim timovima (38 sa Portom, 60 sa Chelseaom i 34 sa Interom). Zadnji put je kući poražen sa Portom 23. februara 2002.

==Privatni život==
Mourinho je upoznao svoju suprugu Tami kada su bili tinejdžeri u [[Setúbal]]u, u [[Portugal]]u, i oženio je 1989.&lt;ref&gt;{{Cite news|title = Luxury coach|url = http://www.guardian.co.uk/football/2004/may/30/newsstory.sport|newspaper = The Guardian|date = 29. 5. 2004|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB}}&lt;/ref&gt;&gt; Svoje prvo dijete, kćer '''Matilde''', dobio je 1996., a prvog sina, '''Jose Jr.''', četiri godine kasnije. Mourinho, iako je posvećen nogometu, opisuje svoju porodicu kao središte svog života i primijetio je da: ''&quot;najvažnija stvar je moja porodica i biti dobar otac.&quot;''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20051113/ai_n15840668 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 3. 2010 |archive-date=23. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111023163831/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20051113/ai_n15840668/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Mourinho se bavi i dobrotvornim radom, pomažući mladima, ujedinjavanjem izraelske i palestinske djece kroz nogomet i donirajući njegov &quot;sretni&quot; sako, što je donijelo zaradu od 22.000 £ za dobrotvorne svrhe.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Sport: Premier League Football, Rugby Union, Cricket &amp; F1|url = http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=/sport/2005/03/28/sfnmou28.xml|website = Telegraph.co.uk|access-date = 1. 2. 2016|archive-date = 13. 5. 2012|archive-url = https://www.webcitation.org/67dcgVlz4?url=http://www.telegraph.co.uk/sport/?xml=%2Fsport%2F2005%2F03%2F28%2Fsfnmou28.xml|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title = Mourinho's jacket boosts charity|url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/london/4566047.stm|newspaper = BBC|date = 20. 5. 2005|access-date = 1. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Nadaleko poznat po svojoj snažnoj osobnosti, profinjenim odijevanjem, i komentarima na press konferencijama, Mourinho je doživio slavu izvan nogometnih krugova, učesvovavši u reklamama za [[Samsung]], [[American Express]] i [[Adidas]], među ostalima.&lt;ref&gt;{{Cite news|title = The great dictator|url = http://www.guardian.co.uk/theobserver/2006/feb/19/features.review37|newspaper = The Guardian|date = 18. 2. 2006|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB|first = Peter|last = Conrad}}&lt;/ref&gt; Neslužbena biografija Mourinha, pod naslovom ''&quot;O Vencedor - de Setúbal Stamford Bridge&quot;'' (Pobjednik - od Setúbala do Stamford Bridgea), bila je bestseller u Portugalu. Međutim, Mourinho nije htio odobriti biografiju i pokušao je, neuspješno, spriječiti objavljivanje knjige.&lt;ref&gt;http://64.233.183.104/search?q=cache:rVd4NVfv7w0J:www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml%3Fxml%3D/sport/2004/12/12/sfnfro12.xml+jose+mourinho+joel+neto+best+seller&amp;hl=en&amp;ct=clnk&amp;cd=3&amp;gl=uk{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Dana 23. marta 2009. dobio je počasni doktorat na [[Tehnički univerzitet u Lisabonu|Tehničkom univerzitetu]] u Lisabonu za njegova dostignuća u nogometu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&amp;ref=hea&amp;tm= |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721124614/http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&amp;ref=hea&amp;tm= |archive-date=21. 7. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Priznanja==
===Klupska priznanja===
'''Porto'''
*[[Primeira Liga]]: 2002/03, 2003/04.
*Portugalski kup: 2002/03.
*Portugalski superkup: 2003.
*[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]: 2002/03.
*[[UEFA Liga prvaka]]: 2003/04.

'''Chelsea'''
[[Datoteka:Mourinho aug 2014.jpg|mini|upright|Mourinho kao trener [[Chelsea FC|Chelseaja]] u augustu 2014.]]

*[[Premijer liga Engleske|Premijer Liga]]: [[Premier League 2004/2005.|2004/05]], [[Premier League 2005/2006.|2005/06]], [[Premier League 2014/2015.|2014/15.]]
*[[FA kup]]: 2006/07.
*[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2004/05, 2006/07, 2014/15.
*[[FA Community Shield]]: 2005.

'''Inter''' 
*[[Serie A]]: 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009/10.]]
*[[Italijanski kup]]: 2009/10.
*[[Italijanski superkup]]: 2008.
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2009/10.]]

'''Real Madrid'''
*[[La Liga]]: [[La Liga 2011/2012.|2011/12.]]
*[[Kup kralja]]: 2010/11.
*[[Španski superkup]]: [[Španski superkup 2012.|2012.]]

'''Manchester United'''
*[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2016/17.
*[[FA Community Shield]]: 2016.
*[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016/17.]]

'''Roma'''
*[[UEFA Evropska konferencijska liga|Konferencijska liga]]: [[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]]

===Lična priznanja===
*'''Onze d'Or Evropski trener godine:''' 2005
*'''FIFA Svjetski trener godine: 2010
*'''IFFHS Trener godine:''' 2004, 2005, 2010, 2012
*'''FA Premier League trener godine:''' [[Premier League 2004/2005.|2004–05]], [[Premier League 2005/2006.|2005–06]], [[Premier League 2014/2015.|2014–15]] 
*'''FA Premier League trener mjeseca:''' [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|novembar 2004]], [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|januar 2005]], [[Premier League 2006/2007.#Nagrade|mart 2007]]
*'''Serie A trener godine:''' 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009–10]]
*'''Albo Panchina d'Oro:''' [[Serie A 2009/2010.|2009–10]] 
*'''Miguel Muñoz Trofej:''' [[La Liga 2010/2011.|2010–11]], [[La Liga 2011/2012.|2011–12]]
*'''UEFA Trener sezone:''' 2002–03, 2003–04
*'''UEFA Team of the Year Trener godine:''' 2003, 2004, 2005, 2010
*'''World Soccer Magazine Trener godine:''' 2004, 2005, 2010
*'''ESPN FC 9. Najbolji Trener svih vremena:''' 2013
*'''France Football 13. Najbolji Trener svih vremena:''' 2019
*'''BBC Sportska ličnost godine (trener):''' 2005
*'''La Gazzetta dello Sport čovjek godine''' 2010
*'''Globe Soccer Trener godine:''' 2012
*'''Portugalski Trener vijeka:''' 2015 
*'''[[Nogometni savez Portugala|FPF]] Portugalski Trener godine:''' 2017

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat-inline|José Mourinho}}
*[http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 Mourinhova statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100322194747/http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 |date=22. 3. 2010}} na ''[[Soccerbase]]u''
*[http://www.imdb.com/name/nm1542742/ José Mourinho] na [[Internet Movie Database]]u

{{Real Madrid CF - trenutni sastav}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{Treneri osvajači Kupa UEFA/Evropske lige}}
{{FIFA trener godine}}
{{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}}
{{Trener godine - World Soccer}}
{{Trener godine u Seriji A}}
{{Premier League - trener sezone}}
{{Kuća slavnih italijanskog nogometa}}
}}
{{Navkutije
|naslov     = Trenerske pozicije
|podaci1    =
{{Treneri Chelseaja}}
{{Treneri Intera}}
{{Treneri Rome}}
{{Treneri Real Madrida}}
{{Treneri Manchester Uniteda}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mourinho, José}}
[[Kategorija:Rođeni 1963.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Setubal]]
[[Kategorija:Portugalski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Treneri Benfike]]
[[Kategorija:Treneri União Leirije]]
[[Kategorija:Treneri FC Porta]]
[[Kategorija:Treneri Chelseaja]]
[[Kategorija:Treneri Inter Milana]]
[[Kategorija:Treneri Manchester Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Tottenham Hotspura]]
[[Kategorija:Treneri Rome]]
[[Kategorija:Treneri Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]]
[[Kategorija:Treneri osvajači Kupa UEFA / Evropske lige]]
[[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Konferencijske lige]]</text>
      <sha1>lgpt92npaluxdox77k4hkvsky9h9tib</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometne utakmice Hrvatska – Španija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>102884</id>
    <revision>
      <id>3904073</id>
      <parentid>3841021</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:38:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39035-36</username>
        <id>183460</id>
      </contributor>
      <origin>3904073</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4769" sha1="8m2115dbhu5e0kh5xx9sawdxnfkh11r" xml:space="preserve">{{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija
|ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Španjolska|Španjolska]]
|Zastava ekipe 1            = {{ZD|HRV|veličina=x140px}}
|Zastava ekipe 2            = {{ZD|ŠPA|veličina=x140px}}
|Broj utakmica              = 11
|Broj pobjeda ekipe 1       = 3
|Broj neriješenih rezultata = 2
|Broj pobjeda ekipe 2       = 6
|Broj datih golova ekipe 1  = 12
|Broj datih golova ekipe 2  = 23
}}

==Utakmice==
{{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 1.
| Datum         = 23. mart 1994.
| Lokacija      = [[Valencia]], [[Španjolska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ŠPA}}
| Rezultat      = 0–2
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 2.
| Datum         = 5. septembar 1999.
| Lokacija      = [[Sevilla]], [[Španjolska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ŠPA}}
| Rezultat      = 3–1
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 3.
| Datum         = 23. februar 2000.
| Lokacija      = [[Split]], [[Hrvatska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 0–0
| Gost          = {{NOG|ŠPA}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 4.
| Datum         = 7. juni 2006.
| Lokacija      = [[Ženeva]], [[Švicarska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ŠPA}}
| Rezultat      = 2–1
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 5.
| Datum         = 18. juni 2012.
| Lokacija      = [[Gdansk]], [[Poljska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 0–1
| Gost          = {{NOG|ŠPA}}
| Takmičenje    = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Evropsko prvenstvo 2012.]]
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 6.
| Datum         = 21. juni 2016.
| Lokacija      = [[Bordeaux]], [[Francuska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 2–1
| Gost          = {{NOG|ŠPA}}
| Takmičenje    = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016.]]
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 7.
| Datum         = 11. septembar 2018.
| Lokacija      = [[Elche]], [[Španjolska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ŠPA}}
| Rezultat      = 6–0
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = [[UEFA Liga nacija 2018/2019.|Liga nacija 2018/19.]]
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 8.
| Datum         = 15. novembar 2018.
| Lokacija      = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 3–2
| Gost          = {{NOG|ŠPA}}
| Takmičenje    = [[UEFA Liga nacija 2018/2019.|Liga nacija 2018/19.]]
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 9.
| Datum         = 28. juni 2021.
| Lokacija      = [[Kopenhagen]], [[Danska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 3–5
| Gost          = {{NOG|ŠPA}}
| Takmičenje    = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020.]]
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 10.
| Datum         = 18. juni 2023.
| Lokacija      = [[Rotterdam]], [[Nizozemska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 0–0 {{pso|4–5}}
| Gost          = {{NOG|ŠPA}}
| Takmičenje    = [[UEFA Liga nacija 2022/2023.|Liga nacija 2022/23.]]
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 11.
| Datum         = 15. juni 2024.
| Lokacija      = [[Berlin]], [[Njemačka]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ŠPA}}
| Rezultat      = 3–0
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Spain vs Croatia {{!}} UEFA EURO 2024 |url=https://www.uefa.com/euro2024/match/2036163--spain-vs-croatia/ |website=UEFA.com |access-date=13. 6. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
|}

== Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://eu-football.info/_matches.php?id=47&amp;oppo=185 Hrvatska–Španjolska] na EU-Football.info
* [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/47/174/Croatia_vs_Spain.html Hrvatska–Španjolska] na National-Football-Teams.com

{{Utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske}}

[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske|Španjolske]]
[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Španjolske|Hrvatske]]</text>
      <sha1>8m2115dbhu5e0kh5xx9sawdxnfkh11r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904129</id>
      <parentid>3904073</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:06:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-39035-36|~2026-39035-36]] ([[User talk:~2026-39035-36|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]]</comment>
      <origin>3841021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4742" sha1="7lqmj8gt6kntmyfd7v89xkudphb1qdc" xml:space="preserve">{{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija
|ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]
|Zastava ekipe 1            = {{ZD|HRV|veličina=x140px}}
|Zastava ekipe 2            = {{ZD|ŠPA|veličina=x140px}}
|Broj utakmica              = 11
|Broj pobjeda ekipe 1       = 3
|Broj neriješenih rezultata = 2
|Broj pobjeda ekipe 2       = 6
|Broj datih golova ekipe 1  = 12
|Broj datih golova ekipe 2  = 23
}}

==Utakmice==
{{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 1.
| Datum         = 23. mart 1994.
| Lokacija      = [[Valencia]], [[Španija]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ŠPA}}
| Rezultat      = 0–2
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 2.
| Datum         = 5. septembar 1999.
| Lokacija      = [[Sevilla]], [[Španija]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ŠPA}}
| Rezultat      = 3–1
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 3.
| Datum         = 23. februar 2000.
| Lokacija      = [[Split]], [[Hrvatska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 0–0
| Gost          = {{NOG|ŠPA}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 4.
| Datum         = 7. juni 2006.
| Lokacija      = [[Ženeva]], [[Švicarska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ŠPA}}
| Rezultat      = 2–1
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 5.
| Datum         = 18. juni 2012.
| Lokacija      = [[Gdansk]], [[Poljska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 0–1
| Gost          = {{NOG|ŠPA}}
| Takmičenje    = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Evropsko prvenstvo 2012.]]
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 6.
| Datum         = 21. juni 2016.
| Lokacija      = [[Bordeaux]], [[Francuska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 2–1
| Gost          = {{NOG|ŠPA}}
| Takmičenje    = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016.]]
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 7.
| Datum         = 11. septembar 2018.
| Lokacija      = [[Elche]], [[Španija]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ŠPA}}
| Rezultat      = 6–0
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = [[UEFA Liga nacija 2018/2019.|Liga nacija 2018/19.]]
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 8.
| Datum         = 15. novembar 2018.
| Lokacija      = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 3–2
| Gost          = {{NOG|ŠPA}}
| Takmičenje    = [[UEFA Liga nacija 2018/2019.|Liga nacija 2018/19.]]
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 9.
| Datum         = 28. juni 2021.
| Lokacija      = [[Kopenhagen]], [[Danska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 3–5
| Gost          = {{NOG|ŠPA}}
| Takmičenje    = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020.]]
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 10.
| Datum         = 18. juni 2023.
| Lokacija      = [[Rotterdam]], [[Nizozemska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 0–0 {{pso|4–5}}
| Gost          = {{NOG|ŠPA}}
| Takmičenje    = [[UEFA Liga nacija 2022/2023.|Liga nacija 2022/23.]]
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 11.
| Datum         = 15. juni 2024.
| Lokacija      = [[Berlin]], [[Njemačka]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ŠPA}}
| Rezultat      = 3–0
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Spain vs Croatia {{!}} UEFA EURO 2024 |url=https://www.uefa.com/euro2024/match/2036163--spain-vs-croatia/ |website=UEFA.com |access-date=13. 6. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
|}

== Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://eu-football.info/_matches.php?id=47&amp;oppo=185 Hrvatska–Španija] na EU-Football.info
* [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/47/174/Croatia_vs_Spain.html Hrvatska–Španija] na National-Football-Teams.com

{{Utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske}}

[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske|Španija]]
[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Španije|Hrvatska]]</text>
      <sha1>7lqmj8gt6kntmyfd7v89xkudphb1qdc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Meditacija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>124271</id>
    <revision>
      <id>3904089</id>
      <parentid>3819959</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:47:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Intervencije uma i tijela]]; ±[[Kategorija:Hinduizam]]; ±[[Kategorija:Budizam]]; ±[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904089</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="193" sha1="e0yxdl1c7g8cm42wx1ptjhwt1w3q6s4" xml:space="preserve">{{Commonscat|Meditation}}

[[Kategorija:Hinduizam|Meditacija]]
[[Kategorija:Budizam|Meditacija]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti|Meditacija]]
[[Kategorija:Intervencije uma i tijela|Meditacija]]</text>
      <sha1>e0yxdl1c7g8cm42wx1ptjhwt1w3q6s4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>SSC Napoli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>129450</id>
    <revision>
      <id>3904157</id>
      <parentid>3898525</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T09:38:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3904157</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8189" sha1="af5su488p6w78k3al4uthle0ruamo5c" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #1188cd
| Ime kluba         = SSC Napoli
| Puno ime          = Società Sportiva Calcio Napoli
| Grb               = SSC Napoli 2025 (white and azure).svg
| veličina_grba     = 190px
| Nadimak           = ''Gli Azzurri'' (''Plavi'') &lt;br/&gt; ''Partenopei''
| Osnovan           = 25. august 1926.
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Napulj]]&lt;br/&gt;[[Kampanija]]&lt;br/&gt;[[Italija]]
| Boje              = {{colorbox|skyblue}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Italije|FIGC]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Serie A]]
| Stadion           = [[Stadion &quot;Diego Armando Maradona&quot;|&quot;Diego Armando Maradona&quot;]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/sanpaolo/ |title=Stadion San Paolo |work=stadiumguide.com|access-date= 1. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 54.726
| Vlasnik kluba     = [[Aurelio De Laurentiis]]
| Predsjednik kluba = Aurelio De Laurentiis
| Menadžer          = {{ZD|ITA}} [[Massimiliano Allegri]]
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 2. mjesto
| Prethodna sezona  = 2025/26.
| Webstranica       = [http://www.sscnapoli.it/prehome/html/index.html sscnapoli.it]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = _napoli2425h
| uzorak_t1         = _napoli2425h
| uzorak_dr1        = _napoli2425h
| uzorak_š1         = _napoli2425h
| uzorak_č1         = _napoli2425hl
| lijeva ruka1      = 0686CB
| tijelo1           = 0686CB
| desna ruka1       = 0686CB
| šorc1             = FFFFFF
| čarape1           = 0686CB
| uzorak_lr2        = _napoli2425a
| uzorak_t2         = _napoli2425a
| uzorak_dr2        = _napoli2425a
| uzorak_š2         = _napoli2425A
| uzorak_č2         = _napoli2425al
| lijeva ruka2      = FFFFFF
| tijelo2           = FFFFFF
| desna ruka2       = FFFFFF
| šorc2             = FFFFFF
| čarape2           = FFFFFF
| uzorak_lr3        = _napoli2425t
| uzorak_t3         = _napoli2425t
| uzorak_dr3        = _napoli2425t
| uzorak_š3         = _napoli2425t
| uzorak_č3         = _napoli2425tl
| lijeva ruka3      = 000000
| tijelo3           = 000000
| desna ruka3       = 000000
| šorc3             = 000000
| čarape3           = 000000
|
}}
'''Società Sportiva Calcio Napoli''', poznat i kao '''Napoli''', profesionalni je nogometni klub iz [[Napulj]]a. Takmiči se u [[Serie A]], prvom rangu italijanskog nogometa.

==Historija==
Godine 1904. ''Naples Foot-Ball &amp; Cricket Club'' osnovali su engleski mornar William Poths i njegov saradnik M. Bayon. Godine 1926. mijenja ime u ''Associazione Calcio Napoli'' da bi 1964. bio usvojen sadašnji naziv. Većinu postojanja je proveo u vrhu italijanskog nogometa. U sezoni [[Italijanski kup 1961/1962.|1961/62.]] prvi put osvaja nacionalni kup, dok je u sezoni [[Serie A 1986/1987.|1986/87.]] osvojio domaće prvenstvo prvi put. Napoli je najuspješniji klub u južnoj Italiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesi/italalltimeall.html |title=Tabela (1898-2002) |work=rsssf.com|access-date= 1. 6. 2016}}&lt;/ref&gt; Klub je 2004. bankrotirao, ali ga je ponovo osnovao filmski producent [[Aurelio De Laurentiis]] kao ''Napoli Soccer''. Potom je otkupio svu njihovu historiju i vratio staro ime klubu.

Od 1984. do 1991. za klub je nastupao [[Diego Maradona]], jedan od najboljih nogometaša svih vremena. On je u Napoli došao iz [[FC Barcelona|Barcelone]] za 6,9 miliona funti.

Tradicionalne boje kluba su plava i bijela. Najveći rivali kluba su [[Hellas Verona]], [[SS Lazio|Lazio]] i [[AS Roma|Roma]]. Od 1959. domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion &quot;San Paolo&quot;|&quot;San Paolo&quot;]], koji je nakon Maradonine smrti preimenovan u &quot;Diego Armando Maradona&quot;.

==Uspjesi==
*'''[[Serie A]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4)''': [[Serie A 1986/1987.|1986/87]], [[Serie A 1989/1990.|1989/90]], [[Serie A 2022/2023.|2022/23]], [[Serie A 2024/2025.|2024/25.]]
*'''[[Italijanski kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (6)''': [[Italijanski kup 1961/1962.|1961/62]], [[Italijanski kup 1975/1976.|1975/76]], [[Italijanski kup 1986/1987.|1986/87]], [[Italijanski kup 2011/2012.|2011/12]], [[Italijanski kup 2013/2014.|2013/14]], [[Italijanski kup 2019/2020.|2019/20.]]
*'''[[Italijanski superkup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3)''': [[Italijanski superkup 1990.|1990]], [[Italijanski superkup 2014.|2014]], [[Italijanski superkup 2025.|2025.]]
*'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Kup UEFA 1988/1989.|1988/89.]]

== Poznati igrači ==
* {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Bruscolotti]]
* {{ZD|ITA}} [[Antonio Juliano]]
* {{ZD|ITA}} [[Moreno Ferrario]]
* {{ZD|ITA}} [[Ciro Ferrara]]
* {{ZD|ITA}} [[Christian Maggio]]
* {{ZD|ITA}} [[Paolo Cannavaro]]
* {{ZD|ARG}} [[Diego Maradona]]
* {{ZD|ITA}} [[Attila Sallustro]]
* {{ZD|URU}} [[Edinson Cavani]]
* {{ZD|ARG}} [[Ezequiel Lavezzi]]

==Predsjednici==
{|
|-
|width=&quot;10&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!|Predsjednik
!|Godine
|-
|align=left|Giorgio Ascarelli
|align=left|1926–27
|-
|align=left|Gustavo Zinzaro
|align=left|1927–28
|-
|align=left|Giovanni Maresca
|align=left|1928–29
|-
|align=left|Giorgio Ascarelli
|align=left|1929–30
|-
|align=left|Giovanni Maresca&lt;br&gt;Eugenio Coppola
|align=left|1930–32
|-
|align=left|Vincenzo Savarese
|align=left|1932–36
|-
|align=left|Achille Lauro
|align=left|1936–40
|-
|align=left|Gaetano Del Pezzo
|align=left|1941
|-
|align=left|Tommaso Leonetti
|align=left|1942–43
|-
|align=left|Luigi Piscitelli
|align=left|1941–43
|-
|align=left|Annibale Fienga
|align=left|1943–45
|-
|align=left|Vincenzo Savarese
|align=left|1945–46
|}
|width=&quot;30&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!|Predsjednik
!|Godine
|-
|align=left|Pasquale Russo
|align=left|1946–48
|-
|align=left|Egidio Musollino
|align=left|1948–51
|-
|align=left|Alfonso Cuomo
|align=left|1951–52
|-
|align=left|Achille Lauro
|align=left|1952–54
|-
|align=left|Alfonso Cuomo
|align=left|1954–63
|-
|align=left|Luigi Scuotto
|align=left|1963–64
|-
|align=left|Roberto Fiore
|align=left|1964–67
|-
|align=left|Gioacchino Lauro
|align=left|1967–68
|-
|align=left|Antonio Corcione
|align=left|1968–69
|-
|align=left|Corrado Ferlaino
|align=left|1969–71
|-
|align=left|Ettore Sacchi
|align=left|1971–72
|-
|align=left|Corrado Ferlaino
|align=left|1972–83
|-
|align=left|Marino Brancaccio
|align=left|1983
|}
|width=&quot;30&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!|Predsjednik
!|Godine
|-
|align=left|Corrado Ferlaino
|align=left|1983–93
|-
|align=left|Ellenio F. Gallo
|align=left|1993–95
|-
|align=left|Vincenzo Schiano di Colella
|align=left|1995–96
|-
|align=left|Gian Marco Innocenti
|align=left|1997–98
|-
|align=left|Federico Scalingi
|align=left|1999–00
|-
|align=left|Giorgio Corbelli
|align=left|2000–02
|-
|align=left|Salvatore Naldi
|align=left|2002–04
|-
|align=left|Aurelio De Laurentiis
|align=left|2004–
|}
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|S.S.C. Napoli}}
* {{službeni sajt|http://www.sscnapoli.it}}
* [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50136/profile/index.html SSC Napoli] na UEFA.com
* [https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-napoli-2147481899/index.html SSC Napoli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180615043822/https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-napoli-2147481899/index.html |date=15. 6. 2018 }} na FIFA.com
* [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/napoli SSC Napoli] na legaseriea.it

{{Serie A}}
{{Originalni klubovi u Seriji A}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = SSC Napoli u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}}
{{Nogometni prvaci Italije}}
{{Osvajači Italijanskog kupa}}
{{Osvajači Italijanskog superkupa}}
}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:SSC Napoli|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji|Napoli]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1926.|Napoli]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA|Napoli]]</text>
      <sha1>af5su488p6w78k3al4uthle0ruamo5c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Demencija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>129652</id>
    <revision>
      <id>3904100</id>
      <parentid>3751113</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:55:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Poteškoće u učenju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4632" sha1="8br2akie32bgywf3ivayqefna0zc02p" xml:space="preserve">'''Demenciju''' ljudi obično zovu senilnost; to je postupno pogoršanje intelektualnih sposobnosti&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/dementia|title=Dementia|website=www.who.int|language=en|access-date=4. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; sve do oštećenja socijalnog i radnog funkcioniranja. Najistaknutiji simptom su teškoće u pamćenju, posebno nedavnih događaja. Drugi simptomi su loša procjena – osoba ima teškoća u razumijevanju ličnih situacija, planiranju ili odlučivanju, osobe gube vlastite standarde i kontrolu nad porivima, sposobnost apstraktnog mišljenja opada, uobičajene su [[emocije|emocionalne]] smetnje, uključujući i preslabi [[afekt]] i povremene emocionalne ispade.

Tok demencije može biti progresivan, statičan ili se može povremeno povući, ovisno o uzrocima. S vremenom mnogi oboljeli postaju apatični i povučeni, a u terminalnoj fazi osoba gubi integritet i živost ličnosti, te ne primjećuje okolinu.
Najčešći uzrok demencije su [[cerebrovaskularne bolesti]] koje ometaju dotok krvi u [[mozak]].

== Uzroci demencije ==
Demencije se obično dijele u dvije kategorije:
# Primarna demencija je direktno izazvana oštećenjem mozga
# Sekundarna demencija je uzrokovana bolestima koje ne napadaju mozak direktno.

''Primarna demencija'' – [[Alzheimerova bolest]] čini 50% demencija među starijima. U slučaju Alzheimera [[moždano tkivo]] nepovratno propada, a [[smrt]] nastupa 10-12 godina nakon pojave simptoma bolesti. Bolest je češća među ženama nego muškarcima.

Bolest započinje teškoćama u koncentraciji i pamćenju novonaučenog materijala; osoba djeluje rastreseno i razdražljivo, što uskoro počinje ometati svakodnevni život. Osoba optužuje druge zbog vlastitih neuspjeha i umišlja da je neko proganja. Pamćenje i dalje slabi, a osoba postaje sve više dezorijentirana i uzrujana.

Primarna fiziološka promjena u mozgu, očigledna pri autopsiji, je opća [[atrofija]] cerebralnog [[korteks]]a zbog gubitka nervnih ćelija, a naročito nervnih vlakana i [[dendrit]]a.
Kao uzroci takvih promjena spominju se promjene broja [[acetilkolin]]skih [[neuron]]a, [[gen]]i, [[aluminij]], zarazne bolesti kao encefalitis i [[meningitis]], neurološke bolesti kao [[Huntingtonova bolest]], [[Parkinsonova bolest]], te hidrocefalus s normalnim pritiskom.

''Sekundarne demencije'' mogu nastati zbog niza bolesti ili stanja. Značajan uzrok je [[depresija]] i to naročito ona koja uključuje psihomotoričko usporavanje. Kada se povuče depresija, povuče se i demencija. Ostali uzroci uključuju hormonalnu neravnotežu, lijekove i [[ateroskleroza|aterosklerozu]], moždane udare, različite infekcije ([[AIDS]], upala pluća) i slično.
[[Datoteka:Alzheimers brain.jpg|mini|Atrofija mozga kod teške Alchajmerove bolesti]]

== Liječenje demencije ==
Ako je uzrok demencije moguće vratiti u početno stanje, trebalo bi odmah započeti s odgovarajućim liječenjem, npr. ispravljanje hormonale neravnoteže. [[Alzheimerova bolest]] do sada nema lijeka. Potrebne su i psihosocijalne intervencije jer se o dementnim osobama treba i brinuti. Zadatak skrbi o dementnim bolesnicima obično pada na njihove obitelji, koje i same trebaju podršku i informacije o suočavanju s tim zadatkom.
{{Commonscat|Alzheimer's disease}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category}}

* {{curlie|Health/Conditions_and_Diseases/Neurological_Disorders/Dementia/}}
* {{Cite web|url=https://web.s.ebscohost.com/ehost/results?vid=0&amp;sid=27db6ba9-ec43-43de-9285-fb74ccf5fd6d@redis&amp;bquery=PM+32016328&amp;bdata=JkF1dGhUeXBlPWlwLGNvb2tpZSx1cmwsdWlkJmRiPW1uaCZ0eXBlPTEmc2VhcmNoTW9kZT1PciZzaXRlPWVob3N0LWxpdmUmc2NvcGU9c2l0ZQ==|title=Result List: PM 32016328: EBSCOhost|website=web.s.ebscohost.com|language=en|access-date=3. 10. 2022}}
* [https://www.alz.org/ Alzheimer's Association]
* [https://www.nia.nih.gov/health/alzheimers National Institute on Aging – Alzheimer's disease] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230925052934/https://www.nia.nih.gov/health/alzheimers |date=25. 9. 2023 }}
{{Bolesti centralnog nervnog sistema}}{{Normativna kontrola}}{{Medical condition classification and resources|ICD10={{ICD10|F00}}, {{ICD10|F01}}, {{ICD10|F02}}, {{ICD10|F03}}|ICD10CM={{ICD10CM|F01}}, {{ICD10CM|F02}}, {{ICD10CM|F03}}|ICD9={{ICD9|290}}-{{ICD9|294}}|MedlinePlus=000739|DiseasesDB=29283|eMedicineSubj=article|eMedicineTopic=793247|MeshID=D003704}}

[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Psihijatrija]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Bolesti povezane sa starenjem]]
[[Kategorija:Demencija]]
[[Kategorija:Poteškoće u učenju]]</text>
      <sha1>8br2akie32bgywf3ivayqefna0zc02p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alergija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>129736</id>
    <revision>
      <id>3904046</id>
      <parentid>3779668</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:20:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Posljedice vanjskih uzroka]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904046</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18674" sha1="q7ypaxsxm6ad3huir001rmcg872ibhv" xml:space="preserve">Pojam '''alergija''' se odnosi na više različitih reakcija tijela. U preosjetljivosti tipa 1, tijelo je preosjetljivo, a za odbranu stvara antitijela. Kada je osoba preosjetljiva, izložena je [[alergen]]ima. Sama riječ alergija (''αλλεργία'') dolazi od dvije [[grčki jezik|grčke]] riječi: &quot;allos&quot; (''άλλος''), što znači drugo, te &quot;ergon&quot; (''έργον''), što znači rad. Preosjetljivost tipa 1 se očituje u pretjeranoj aktivnosti [[mastocit]]a i bazofila pod utjecajem [[imunoglobulin E|imunoglobulina E]], što uzrokuje različite simptome:
* od onih benignih (dobroćudnih), poput curenja nosa, [[kašalj|kašlja]], kihanja...
* do onih koji ugrožavaju život, poput [[anafilaksija|anafilaksije]] i [[anafilaktički šok]].

== Historija ==
Koncept i izraz '''alergija''' osmislio je [[beč]]ki [[pedijatar]] [[Clemens von Pirquet]] [[1906]]. godine. Taj ljekar je uvidio da su tjelesne reakcije njegovih pacijenata povezane s vanjskim [[alergen]]ima, poput prašine, [[pelud]]i ili određena [[Hrana|hrane]].

Dugo vremena se mislilo da su sve preosjetljivosti uzrokovane nepravilnim djelovanjem imunoglobulina tipa IgE, ali se ispostavilo da je mnogo raznih mehanizama koji u sebi imaju štetne molekule odgovorne za bezbroj nepravilnosti unutar tijela, prije smatranih alergijama. Dva naučnika, P. G. H. Gell i R. R. A. Coombs su stvorila shemu od 4 tipa preosjetljivosti (danas znamo za još jednu). Preosjetljivost tipa 1 se danas naziva alergija.

== Znakovi i simptomi ==
Alergija je karakterizirana burnim reakcijama na alergene. Reakcije mogu biti lokalne (na jednom mjestu) ili se očitovati na kompletnom tijelu (anafilaksija).

=== Lokalni simptomi ===
* [[nos]]: gutanje sline ([[alergijski rinitis]]) 
* [[oko|oči]]: crvenilo, češanje, [[alergijski konjunktivitis]]
* disajni putove: moguća pojava [[astma|astme]], dispneja (otežano disanje, glad za zrakom)
* [[uho|uši]]: osjećaj da su uši pune, moguća pojava boli, oba uha ne rade u paru zbog drenaže [[Eustahijeva cijev|Eustahijeve cijevi]]
* [[koža]]: razni [[osip]]i, poput [[ekcem]]a, [[urtikarija|urtikarije]], [[dermatitis|kontaktnog dermatitisa]] i sl.

=== Anafilaksija ===
Može uzrokovati razne kožne reakcije s obzirom na jačinu reakcije. Klinička slika započinje odmah nakon unošenja alergena parenteralno (preko kože, mišića ili vena) ili peroralno (kroz usta). Većina reakcija događa se unutar jednog sata. Može započeti uvodnim simptomima u vidu svrbeža kože, trnjenja sluznice usne šupljine, angioedema (otoka rahlog potkožnog tkiva). Dolazi do stezanja bronhija, [[edem]]a [[larinks]]a (grkljana), [[epiglotis]]a (poklopca grkljana) i okolnog tkiva. Dalje se može razviti kardiovaskularni kolaps koji je praćen [[hipotenzija|hipotenzijom]] (niskim tlakom), [[tahikardija|tahikardijom]] (ubrzanim radom srca), koja u pravilu dovodi do teške aritmije, a zbog smanjenog protoka krvi u [[mozak|mozgu]] može se javiti vrtoglavica, gubitak svijesti, [[koma (medicina)|koma]], čak i smrt.

Simptomi anafilaksije
* svrbež kože, crvenilo, angioedem
* dispneja, kašalj
* rinoreja (sekrecija iz nosne šupljine, iscjedak)
* otežano gutanje
* mučnina
* tahikardija, hipotenzija
* vrtoglavica, slabost, poremećaj svijesti
* midrijaza (proširenje zjenica)
* anksioznost (napetost, strah, nemir)
* koma (potpuni gubitak svijesti)

Veliki postotak ljudi danas pati od [[peludna groznica|peludne groznice]], kao odgovor na [[pelud]] iz zraka. Astmatičari su vrlo često alergični na grinje. Osim na prirodne tvari, alergije se mogu pojaviti i kao reakcija na [[lijek]]ove (poput [[penicilin]]a [[cefalosporin]]a, [[karbapenem]]a, [[nitrofurantoin]]a, [[sulfonamid]]a, [[antikonvulziv]]a, [[anestetik]]a, [[antituberulotik]]a, [[acetilsalicilna kiselina|acetilsalicilne kiseline]] i njoj srodnih lijekova (tzv. [[nesteroidni antireumatici|nesteroidnih antireumatika]]).

== Dijagnosticiranje ==

Postoji više načina za postavljanje [[dijagnoza|dijagnoze]] o alergijama. U prvom redu ljekar uzima porodičnu anamnezu (prethodna oboljenja, nasljedne bolesti, simptomi, trajanje i tok, prehrambene navike, eventualno prethodno liječenje alergija i ostale podatke koji mogu pomoći u dijagnosticiranju). Nakon razgovora slijede testovi koji mogu dati precizniju dijagnozu:
* Kožni test
* Provokacijski testovi
* Krvne pretrage
Rezultate tih testiranja svakako treba interpretirati iskusan alergolog zbog mnogobrojnih lažno pozitivnih kožnih reakcija.

=== Kožni test ===

Najlakši i najbrži način testiranja je kožni test, koji se može izvesti na nekoliko načina. Kožnim testovima ljekar određuje ima li pacijent u koži protivtijela IgE (imunoglobulin E) koja reagiraju na određeni alergen (tvornički pripremljen ekstrakt različitih alergena).
* '''Test uboda''' (prick) koji se izvodi ubodnom lancetom, naziva se tako, jer se mnoštvo iglica ubadaju u kožu [[pacijent]]a. Na tim iglicama su uzorci sumnjivih alergena (trava, pelud, ekstrakt kikirikija...), koji se malim ubodom ili hirurškim nožem postave pod kožu i pravilno označe tintom ili bojom. Te tinte ili boje moraju biti pažljivo odabrane, jer i one same mogu pobuditi alergijsku reakciju. Pogodna područja za testiranje su [[podlaktica]] ili [[leđa]]. Ako je pacijent alergičan na tvar koja je unesena u organizam, reakcija će biti očita za 15 do 30 minuta. Kod malo do umjereno osjetljivih pacijenata na neku tvar, pojavit će se samo malo crvenilo ili najviše češanje, dok se kod visoko osjetljivih pacijenata javlja [[urtikarija]].
* '''Test grebanjem''' (scratch) primjenjuje se kod testiranja preosjetljivosti na lijekove.
* '''Test kontaktnim načinom''' primjenjuje se kod testiranja na različite kontaktne alergene ([[Metal (hemija)|metale]], [[formalin]], [[epoksi-smole]])

Nakon postupka, ljekar može nanijeti steroidnu kremu na ispitano i nadraženo područje, kako bi ublažio posljedice testiranja poput crvenila, osipa, upale.

==== Problemi s kožnim testom ====

Iako je ovaj test jednostavan i finansijski isplativ, u sebi nosi i skrivene rizike. Postoji mogućnost da se reakcija pojavi tek nakon nekoliko sati i može trajati 24 sata. Moguće je i dugotrajno oštećenje [[tkivo|tkiva]]. Ipak, opisane tegobe su relativno rijetke.

Također postoje i alergeni na koje neki pacijenti nisu testirani. Tako organizam tog pacijenta se dalje može izlagati nekoj tvari koja ga tjera na reakciju. Ili, pacijent može biti pod alergijom prilikom testa, a da na testu ne pokaže reakciju na tvar koja je uzročnik te alergije, tako da kožni testovi često daju lažno negativne rezultate.

=== Provokacijski test ===
U bolesnika se izaziva blaži alergijski odgovor izravnom primjenom na sluznicu nosa, očiju, bronha ili [[Želudac|želuca]]. S obzirom na to da taj test nosi određene rizike neželjenih posljedica, koje mogu biti i vrlo ozbiljne, najčešće se izvode samo u specijaliziranim bolničkim odjelima.

=== Krvni test ===
'''RIST''' ('''R'''adio-'''I'''mmuno-'''S'''orbent-'''T'''est) u kojem se utvrđuje cjelokupni imunoglobulin E i izražava se količinski.

'''RAST''' ('''R'''adio-'''A'''llergo-'''S'''orbent-'''T'''est) u kojem se određuje IgE za pojedine alergene i izražava se najčešće u razredima. Koriste se često kada su u pitanju mala djeca i pacijenti koji pate od ekcema.

== Liječenje ==

Kao i kod dijagnosticiranja, ima više načina i za liječenje problema alergija. Jedan od najefikasnijih je očistiti mjesto boravka od alergena koji izazivaju reakcije pojedinca, te izbjegavati mjesta koja takve alergene sadržavaju.

=== Imunoterapija ===

Smanjivanje preosjetljivosti na pojedine tvari (hiposentisizacija) je oblik [[imunoterapija|imunoterapije]] kod kojih se [[pacijent]] cijepi protiv alergena uzročnika alergije. Takav tretman može ili smanjiti osjetljivost ili je potpuno eliminirati, a oslanja se na progresivno oslabljivanje [[imunoglobulin E|IgE]].

Godine [[1960.]], dr. Len McEwen je razvio tretman za liječenje alergija poznat kao, prevedeno s [[engleski jezik|engleskog jezika]], '''smanjivanje osjetljivosti potenciranjem enzima''', ili EPD (&quot;enzyme potentiated desensitization&quot;). EPD koriste mnogo manje količine antigena (tvari koje potiču imunološku reakciju) nego pri uobičajenoj [[terapija|terapiji]], a još se dodaju i [[enzim]]i. Takvo liječenje je dostupno u [[Kanada|Kanadi]] i [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], dok je takva terapija bila dostupna i u [[SAD]]-u sve do [[2001.]], nakon što se otkrilo da su se provodile nezakonite analize i proučavanja te terapije. Umjesto EPD, danas se u [[SAD]]-u koristi LDA ([[engleski|en.]] 'Low Dose Antigens', bos. &quot;mala doza antigena&quot;), koja ima odobrenje za upotrebu kod vrlo malog broja ljekara u SAD-u. I u današnje vrijeme ove terapije se smatraju eksperimentalnima od strane mnogih uglednih ljekara i osiguravajućih društava. Također se provode istraživanja da li ovaj lijek uopće efikasniji od [[placebo|placeba]].

Treći način imunoterapije uključuje intravenozno davanje [[injekcija|injekcije]] koja sadrži [[monoklonalna antitijela|monoklonalna]] anti-IgE tijela. Tijela se spajaju da oslobode još prostora za IgE signalirajući uzroke preosjetljivosti živčanom sistemu. Oni ne povezuju IgE koji je već povezan s receptorima na [[basofil]]ima i [[mastocit]]ima, jer bi to dovelo do još jedne alergijske reakcije.

=== Antihistaminici ===
Za simptomatsko liječenje i ublažavanje simptoma alergije obično se koriste antihistaminici prve i druge generacije. Oni djeluju blokirajući djelovanje histamina, tvari koja je odgovorna za simptome alergije kao što su svrab, kihanje, curenje nosa, crvenilo kože i oticanje. Ovi lijekovi su obično dostupni u obliku tableta i sirupa i mogu se koristiti za ublažavanje simptoma polenske groznice, alergijskog rinitisa, urtikarije, alergijskog konjunktivitisa i drugih alergijskih stanja. Neki od najrasprostranjenijih antihistaminika su:

* Loratidin (ATC: R06AX13)
* Feksofenadin (ATC: R06AX26)
* Desloratadin (ATC: R06AX27)
* Bilastin (ATC: R06AX29)
* Ketotifen (ATC: R06AX17)
* Cetirizin (ATC: R06AE07)
* Levocetirizin (ATC: R06AE09)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.springshield.ba/najbolje-tablete-za-alergiju|title=Najbolje tablete za alergiju|website=Spring Shield|language=hr|access-date=21. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;

Važno je napomenuti da su antihistaminici usmjereni na ublažavanje simptoma alergijskih reakcija, ali ne liječe uzrok alergije niti sprečavaju njezino ponovno javljanje.

=== Hemoterapija ===

Nekoliko antagonističkih lijekova se služe za prevenciju od alergijskih uzročnika, sprječavajući proces granulacije i aktivaciju štetnih ćelija. Ti lijekovi u sebi sadrže [[antihistamini|antihistamine]], [[epinefrin]] (adrenalin) i [[kortison]]. Njihova svrha je ublažavanje [[simptomi alergije|simptoma alergije]], ali su neefikasni u permanentnom (stalnom) otklanjanju alergije. Ipak mogu spasiti život osobama s rizikom od [[anafilaksija|anafilaksije]] (zato bi sve osobe alergične na [[lješnjak]]e, [[kikiriki]], [[školjke]]..., s mogućnošću daljnjeg razvijanja anafilaksije ako alergična osoba dođe u kontakt s njima, trebale nositi ampulu adrenalina).

=== Alternativne terapije ===

U [[alternativna medicina|alternativnoj medicini]] i među njenim poklonicima, ovakva vrsta liječenja smatra se efektivnom u tretmanima alergija. Posebno se cijene [[homeopatija]], [[biljna medicina]], [[tradicionalna medicina|tradicionalna kineska medicina]] i kineziologija. Međutim, nema nijednog dokaza koji bi potvrdio istinitost i djelotvornost ovakve vrste [[medicina|medicine]]. Svi ozbiljni ljekari i naučnici odbacuju ovakvu granu medicine.

== Fiziološke karakteristike alergija ==

Sve preosjetljive osobe imaju poremećaj negdje u imunološkom procesu. Tačan uzrok tome nije uvijek vidljiv, ali se pretpostavlja da su uzroci na genetičkoj, okolišnoj ili nekoj trećoj osnovi. I da su ovo tačni uzroci, ne bi se očitovali isto na svakoj alergičnoj osobi, tj. varirali bi od jedne do druge osobe.&lt;ref name=&quot;KubyImmunology6th&quot;&gt;{{KubyImmunology6th}}&lt;/ref&gt;

=== Akutni odgovor ===

Razlika između normalne reakcije na strano tijelo i preosjetljive reakcije tipa 1 je ta što je izlučevina ćelije plazme, [[imunoglobulin E|IgE]], različit od ili [[imunoglobulin M|IgM]] ili [[imunoglobulin G|IgG]]. 
IgE se spaja s [[Fc receptor]]ima na površini mastocita i basofila, koji sudjeluju u akutnoj alergijskoj reakciji.

Kada je IgE izlučen, spaja se na Fc receptore na mastocitima ili basofilima, te je takva IgE ćelija reagirala na alergen. Ponovna izlaganja istom alergenu uzrokuju ponovnu aktivaciju IgE, koji signalizira [[degranulacija|degranulaciju]] osjetljivih mastocita i basofila. Postoji čvrst dokaz da mastociti i basofili trebaju sustimulacijske signale za degranulaciju unutar tijela (''in vivo''), koji proizlaze iz [[protein]]skih receptora, poput onog hemokinskog. Granule ispuštaju [[histamin]] i druge nadražujuće hemijske ćelije ([[citokini|citokine]], [[interleukin]]e, [[leukotrien]]e i [[prostaglandin]]e) u okolno [[tkivo]], pritom uzrokujući razne efekte, kao npr.: proširenje [[krvne žile|krvnih žila]], smanjivanje [[krvni tlak|krvnog tlaka]], stimuliranje [[živci|živaca]] i stezanje (kontrakcija) glatkih mišića. Rezultati su već opisani (češanje, crvenilo...) i [[anafilaksija]]. U zavisnosti od osobe, alergenu i drugim faktorima, reakcija može biti očita na cijelom tijelu (kaliskalna anafilaksija), ili lokalizirana (npr. astma kao posljedica u [[Respiratorni sistem|disajnom sistemu]], [[ekcem]]i na koži...).

=== Zakašnjela reakcija ===

Nakon što se hemijske ćelije koje su uzrokovale akutni odgovor smire, alergijske reakcije često ''kasne'', tj. pojavljuju se poslije očekivanog vremena. Ovo se događa zbog migracija ostalih [[leukocit]]a kao [[neutrofil]]a, [[eosinofil]]a, [[makrofag]]a na svoje početno mjesto. Zakašnjela reakcija se pojavljuje obično nakon 6 sati, a može trajati 24-48 sati. Citokini iz mastocita također mogu igrati ulogu u nepopuštanju dugoročnih efekata. Zakašnjele reakcije koje se vide kod osoba oboljelih od astme se malo razlikuju od alergijskih zakašnjelih reakcija.

== Osnove alergijskih reakcija ==
[[Datoteka:Misc pollen.jpg|mini|250px|desno|Snimljeno elektronskim mikroskopom. Pelud je vrlo raširen alergen.]]

=== Genetička osnova ===

Postoji razlog zbog kojeg se vjeruje da su alergije nasljedne. Naime, gotovo uvijek, alergični roditelji imaju alergičnu djecu. Čak i ako se dogodi da alergični roditelji imaju alergičnu djecu, djeca mogu biti osjetljiva na sasvim druge alergene (npr. roditelji su osjetljivi na [[kikiriki]], a djeca na [[raž]]). Isto tako etničko porijeklo ima ulogu u alergijama. Zanimljivo, kod astme u Afrikanaca, Hispanaca, Azijaca..., različiti dijelovi gena su uzročnici te bolesti (astme). Za stanje astme se vjeruje da su uzrok specijalni dijelovi gena i alergijski geni koji su meta specifičnim sluzavim tkivima.

=== Povezivanje s parazitima ===

Najnovija istraživanja pokazuju da neki [[parazit]]i izlučuju hemikalije u crijeva i stvaraju ugrušak koji ih štiti od protivreakcije tijela. To daje naučnicima za pravo da postave novu [[teorija|teoriju]]: oduvijek su bakterije i čovjek sarađivali, tj. čovjekov [[imunološki sistem]] bi postao preosjetljiv bez njih. Crijevne bakterije se nalaze u nečistoj vodi (u nerazvijenim zemljama) ili tokom hloriranja [[voda|vode]] (u razvijenim zemljama, zato je najbolje koristiti filtere). Ovu hipotezu možda potvrđuje jedan ljekar/naučnik. On je, naime, pio vodu s visokim udjelom [[hlor]]a, te je odmah dobio [[peludna groznica|peludnu groznicu]]. Kada je opet počeo piti čistu vodu, bolest se ''povukla''. Još se, doduše, trebaju obaviti puna klinička testiranja.

== Povećanje broja alergija ==

Povećava se broj zajedničkih alergija u posljednjim desetljećima. Ima više hipoteza o tom (globalnom) fenomenu. Sada je lakše otkriti sve uzroke jer čovječanstvo pridaje mnogo pažnje toj bolesti. Prije bi se alergije smatrale nevažnom bolešću od strane svih uglednih ljekara.

=== Higijenska pretpostavka ===
[[Datoteka:House Dust Mite.jpg|mini|250px|desno|Grinje su vrlo raširen alergen, posebno po mjestima stanovanja]]

Pretpostavka koja ''drži vodu'' u današnje vrijeme je pretpostavka da se u [[Higijena|higijenski]] raspoloženim zemljama manje obolijeva od svih bolesti, pa tako i alergija. Danas djeca u zemljama s visokim higijenskim standardom imaju jači i bolji imunološki sistem nego ona u siromašnim zemljama. Ako paraziti u crijevima nemaju šta iskoristiti kao oružje da napakoste ljudskom organizmu, postaju preosjetljivi na inače manje opasne alergene. Tada se isto zna očitovati alergijska reakcija.

Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u zemljama Zapada, naglo se povećao broj astmatičara i [[pluća|plućnih]] bolesnika. Nije tačno poznat razlog toga. Naučnici kažu da odgovor možda leži u nedovoljnom razvijanju imunološkog sistema za vrijeme djetinjstva, tj. u tako čistoj okolini, nema se od čega zaraziti.

Što možda opovrgava ovu teoriju je to što brojni stanovnici [[Kina|Kine]], nakon preseljenja u [[SAD]], počnu bolovati od astme nakon 3 ili više godina. Ipak, postoje kontradiktorne činjenice (činjenice koje opovrgavaju) i brojni ''neoštećeni Kinezi'' koji su došli kući nakon višegodišnjeg boravka u [[SAD]]-u.

=== Povećana potrošnja hemikalija ===

Poslije Drugog svjetskog rata, većina štetnih hemikalija uvodi se bez nekih posebnih testiranja na živim bićima. Ili, možda se kvalitet [[zrak]]a pogoršava iz godine u godinu, umjesto obrnuto? Također su [[Švedska|švedski]] naučnici otkrili kako su brojna djeca alergična na jedan sastojak [[PVC|plastičnih]] igračaka.

Koja god teorija bila tačna, svaka osoba reagira drugačije na vanjske podražaje, često osobe osjetljive na peludi stabala imaju križne reakcije s različitim [[voće]]m i [[povrće]]m. Jedino šta se sa sigurnošću može ustvrditi je spisak [[alergen]]a. Evo nekih od njih:
* [[pelud]]
* [[raž]]
* [[breza (biljka)|breza]]
* [[lijekovi]]
* [[penicilin]]
* [[lokalna anestezija]]
* [[lješnjak]]
* [[sezam]]
* [[morska hrana]]
* [[soja]]
* [[mlijeko]]
* ubod [[pčela|pčele]]
* [[dlaka]]

== Reference ==
{{Commonscat|Allergology}}
{{refspisak}}
{{Imunološki sistem}}

[[Kategorija:Bolesti]]
[[Kategorija:Alergologija]]
[[Kategorija:Imunologija]]
[[Kategorija:Respiratorne bolesti]]
[[Kategorija:Imunološki sistem]]
[[Kategorija:Poremećaji imunološkog sistema]]
[[Kategorija:Posljedice vanjskih uzroka]]</text>
      <sha1>q7ypaxsxm6ad3huir001rmcg872ibhv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sat za planetu Zemlju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>129870</id>
    <revision>
      <id>3904107</id>
      <parentid>3899910</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:24:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Godišnji događaji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904107</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48194" sha1="tvis1h9y9138p2qf5oggkheisjlrvif" xml:space="preserve">{{Prijevod}}
{{dobar članak}}
[[Datoteka:Sydney Earth Hour 2.jpg|270px|mini|desno|Mnoge zgrade u [[Sydney]]u također su ugasile svoja svjetla 2007.]]
'''Sat za planetu Zemlju''' ([[engleski jezik|engl]]. '''Earth Hour''', dosl. ''Zemljin sat''), globalni događaj koji organizira WWF ([[World Wide Fund for Nature]], [[Bosanski jezik|bos]]. ''Svjetski fond za prirodu'' također poznat kao World Wildlife Fund, bos. ''Svjetski fond za divljinu''), a održava se posljednju subotu u martu svake godine, pozivajući domaćinstva i firme na gašenje njihovih nepotrebnih [[svjetlo|svjetala]] i ostalih [[električni uređaj|električnih uređaja]] na jedan sat radi podizanja svijesti o potrebi poduzimanja akcije oko [[klimatske promjene|klimatskih promjena]]. Sat za planet Zemlju pokrenuli su WWF i ''[[The Sydney Morning Herald]]'' 2007. godine kada je 2,2 miliona stanovnika Sydneya sudjelovalo gašenjem svih nepotrebnih svjetala&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sydneymedia.com.au/html/3263-earth-hour---earth-always.asp |title=Earth Hour - Earth Always :: Sydney Media |date=18. svibnja 2007. |publisher=City of [[Sydney]] |access-date=19. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080402233748/http://www.sydneymedia.com.au/html/3263-earth-hour---earth-always.asp |archive-date=2. 4. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Sljedeći primjer Sydneyja, mnogi drugi gradovi širem svijeta prihvatili su događaj 2008. godine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://wwf.org.au/articles/now-is-the-hour-to-tackle-global-warming/ |title=Now is the hour to tackle global warming - WWF-Australia |publisher=Wwf.org.au |date= |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091029205653/http://www.wwf.org.au/articles/now-is-the-hour-to-tackle-global-warming/ |archive-date=29. 10. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Sat za planetu Zemlju 2010. održan je 27. marta 2010. od 20.30 do 21.30 po lokalnom vremenu.

== Sat za planetu Zemlju 2010. ==
[[Datoteka:Botanical Garden of Curitiba, Paraná, Brazil (Earth Hour 2010).gif|260px|mini|[[Curitiba Botanički vrt]] ([[Curitiba]], Južni [[Brazil]]) u [[27. mart]]a [[2010]].]]
Sat za planetu Zemlju 2010. održan je od 20.30 do 21.30 po lokalnom vremenu 27. marta&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.earthhour.org/Homepage.aspx |title=2010 Global Site – It’s Show Time! |publisher=Earth Hour |date= |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100819024853/http://www.earthhour.org/Homepage.aspx |archive-date=19. 8. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Veća kulturna dešavanja poput kanadskih hokejaških utakmica održani su bez obzira na Sat za planetu Zemlju. Prema Vancouver Sunu &quot;TV, posebice kada je namješten na Canuckse, smatra se nužnom upotrebom energije.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vancouversun.com/technology/Earth+Hour+affect+essential+Canucks+game/2726181/story.html |title=Earth Hour won't affect 'essential' Canucks game |publisher=Vancouver Sun |date=26. marta 2010. |access-date=26. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100531063412/http://www.vancouversun.com/technology/Earth+Hour+affect+essential+Canucks+game/2726181/story.html |archive-date=31. 5. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Sat za planetu Zemlju 2010. navodno je na tragu da postane do sada najveći Sat za planetu Zemlju jer će pokušati okupiti jednu milijardu sudionika sa Sata za planet Zemlju iz 2009. godine&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://earthhournews.posterous.com/earth-hour-needs-you|title=Earth Hour Needs You! - Earth Hour News|publisher=Earthhournews.posterous.com|date=8. marta 2010.|access-date=25. marta 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100313141143/http://earthhournews.posterous.com/earth-hour-needs-you|archive-date=13. 3. 2010|url-status=live}}&lt;/ref&gt;. 126 zemalja navelo je sudjelovanje u Satu za planet Zemlju 2010.

Lista 1.387 ikona i spomenika širom svijeta ugasit će svoja svjetla za Sat za planetu Zemlju među kojima su:
* [[Akropola (Atena)|Atenska akropola]], Atena
* [[Bank of America Tower (Miami)|Bank of America Tower]], Miami
* [[Big Banana]], [[Coffs Harbour]]
* [[Big Ben]], London
* [[Bosporski most]], Istanbul
* [[Brandenburška vrata]], Berlin
* [[Burj Al Arab]], Dubai
* [[Burj Khalifa]], Dubai
* [[Cairo Tower]], Kairo
* [[CN Tower]], Toronto
* [[Coca Cola Billboard, Kings Cross]], Sydney
* [[Crvena tvrđava]], Delhi
* [[Curitiba Botanički vrt]], [[Curitiba]]
* [[Eiffelov toranj]], Pariz
* [[El Ángel]], Mexico City
* [[Empire State Building]], New York
* [[Fontana Trevi]], Italija
* [[Four Seasons Hotel Miami|Four Seasons Hotel]], Miami
* [[Gateway Arch]], St. Louis
* [[Hanojska operna kuća]], Hanoi
* [[Abu Simbel|Hramovi u Abu Simbelu]], Asuan
* [[KL Tower]], Kuala Lumpur
* [[Kolosej]], Rome
* [[Kosi toranj u Pisi]], Pisa
* [[Krist Otkupitelj (kip)|Krist Otkupitelj]], Rio de Janeiro
* [[Spomenik miru u Hirošimi|Kupola atomske bombe]], Hirošima
* [[London Eye]], London
* [[Manilska gradska vijećnica]], Manila
* [[Nhà Rồng Harbour]], Ho Chi Minh City
* [[Padrão dos Descobrimentos]], Lisbon
* [[Palača Al-toot]], Riyadh Saudijska Arabija
* [[Palača Malacanang]], Manila
* [[Palača sjedinjenja]], Ho Chi Minh City
* [[Petronas Twin Towers]], Kuala Lumpur
* [[Piccadilly Circus]], London
* [[Piramide u Gizi]], Kairo
* [[Q1 Tower]], The Gold Coast
* [[Rialto Tower]], Melbourne
* [[Municipal Theatre, Ho Chi Minh City|Sajgonska operna kuća]], Ho Chi Minh City
* [[Sky Tower]], Auckland
* [[Slapovi Niagare]], Niagara Falls
* [[SM Mall of Asia]], Manila
* [[Space Needle]], Seattle
* [[Sydney Harbour Bridge]], Sydney
* [[Sydney Opera House]], Sydney
* [[Tokyo Tower]], Tokio
* [[Torre dos Clérigos]], Porto
* [[Velika palača]], Bangkok
* [[Viktorijini slapovi]], Zimbabve
* [[Welcome to Fabulous Las Vegas Sign]], Las Vegas
* [[Willis Tower]], Chicago
* [[Zabranjeni grad]], Beijing

Među poznatim ambasadorima Sata za planetu Zemlju koji podupiru poruku Sata za planetu Zemlju nalaze se:
*nadbiskup [[Desmond Tutu]] ([[Nobel]]ov laureat), [[Helen Clark]] (bivša novozelandska premijerka, ravnateljica [[UNDP]]-a)
*predsjednici/gradonačelnici: [[Valdas Adamkus]] (Litvanija), [[Nguyễn Minh Triết]] (Vijetnam)&lt;ref&gt;[http://vnexpress.net/GL/Xa-hoi/2010/03/3BA1A23D/ Mr President joins Earth Hour in Hanoi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100327233403/http://vnexpress.net/GL/Xa-hoi/2010/03/3BA1A23D/ |date=27. 3. 2010 }}, VnExpress, by: Khánh Chi, datum: 26. marta 2010.&lt;/ref&gt;, [[Boris Johnson]] (London)
*zabavljači: [[The Cranberries]] (Irska), [https://web.archive.org/web/20130325193740/http://earthhourblog.posterous.com/earth-hour-launches-in-hong-kong Andox and Box] (Hong Kong), bivša Spice Girl [[Melanie Chisholm]] i panda zvana [[Mei Lan]]. Trenutačno je 214 ambasadora potpisalo podršku EH-u 2010.

Sat za planet Zemlju prikupio je globalnu podršku preko četrdeset pet međunarodnih korporacija poput [[IKEA]]-e, [[HSBC]]-a, [[PwC]]-a, [[Accenture]]a i [[Nokia Siemens]] Networksa.

=== Poznati gradovi sudionici ===
Među ostalim gradovima i regijama koji podupiru događaj nalaze se:

{{col-begin}}
{{col-4}}
[[Južna Afrika]]
* [[Abuja]]
* [[Antananarivo]]
* [[Cape Town]]

[[Sjeverna Afrika]] &amp; [[Bliski istok]]
* [[Dubai]]
* [[Kuvajt (grad)|Kuwait City]]
* [[Maroko]]

[[Mediteran]] i [[Balkan]]
* [[Atena]]
* [[Beograd]]
* [[Istanbul]]
* [[Sofija]]
* [[Lisabon]]
* [[Rim]]
* [[Tel Aviv]]
{{col-3}}
[[Skandinavija]]
* [[Helsinki]]
* [[Nuuk]]
* [[Oslo]]
* [[Stockholm]]

[[Srednja Evropa]]
* [[Amsterdam]]
* [[Berlin]]
* [[Bern]]
* [[Dublin]]
* [[Heidelberg]]
* [[Madrid]]
* [[Moskva]]
* [[Pariz]]
* [[Vaduz]]

{{col-4}}
[[Južna Azija]]
* [[Delhi]]
* [[Islamabad]]

[[Sjeverna Azija]]
* [[Astana]]

[[Azija-Pacifik]]
* [[Bandar Seri Begawan]]
* [[Bangkok]]
* [[Brisbane]]
* [[Hirošima]]
* [[Ho Chi Minh City]]
* [[Hong Kong]]
* [[Jakarta]]
* [[Kuala Lumpur]]
* [[Melbourne]]
* [[Manila]]
* [[Mumbai]]
* [[Seoul]]
* [[Sydney]]

{{col-3}}
[[Južna Amerika]] &amp; [[Srednja Amerika]]
* [[Bogota]]
* [[Buenos Aires]]
* [[Curitiba]]
* [[Guatemala (grad)|Guatemala City]]
* [[Lima]]
* [[Panama City]]
* [[Rio de Janeiro]]
* [[San Salvador]]

[[Sjeverna Amerika]]
* [[Atlanta]]
* [[Boston]]
* [[Chicago]]
* [[Hamilton]]
* [[Las Vegas Strip]]
* [[Los Angeles]]
* [[Mexico City]]
* [[Miami]]
* [[New York]]
* [[Ottawa]]
* [[San Francisco]]
* [[Toronto]]
* [[Vancouver]]
{{col-end}}

== Sat za planet Zemlju 2009. ==
Sat za planetu Zemlju 2009. desio se od 20.30 do 21.30 po lokalnom vremenu 28. marta 2009. godine. 88 zemalja i 4.088 gradova sudjelovalo je u Satu za planetu Zemlju 2009. što je deset puta više gradova u odnosu na Sat za planet Zemlju 2008. (2008. godine sudjelovalo je 400 gradova)&lt;ref&gt;http://www.thestar.com/News/GTA/article/594450&lt;/ref&gt;. Jednom milijardom glasova bio je proglašen cilj za Sat za planetu Zemlju 2009.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/news/local-national/belfastrsquos-city-lights-go-out-for-earth-hour-2009-14209166.html |title=Belfast’s city lights go out for Earth Hour 2009 - Local &amp; National, News |publisher=Belfasttelegraph.co.uk |date=2. marta 2009.|access-date=25. marta 2010}}&lt;/ref&gt; u kontekstu središnje [[Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 2009.|Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 2009.]]

Među sudionicima iz 2009. bili su po prvi put [[sjedište Ujedinjenih naroda]] u [[New York (grad)|New Yorku]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=573&amp;ArticleID=6105&amp;l=en |title=Press release mart 2009 - UNEP to observe Earth Hour in support of action on climate change - United Nations Environment Programme |publisher=UNEP |date= |access-date=25. marta 2010 |archive-date=7. 9. 2009 |archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20090907221502/http%3A//www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID%3D573%26ArticleID%3D6105%26l%3Den |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. UN suzdržano procijenjuje da će njegovo sudjelovanje uštedjeti 102 $ energije&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,511102,00.html |title=U.N.'s Participation in Earth Hour Is Full of Hot Air, Critics Say - United Nations |publisher=FOXNews.com |date=27. marta 2009.|access-date=25. marta 2010}}&lt;/ref&gt;.

Izvješća pokazuju da su se [[Sjedinjene Američke Države]] nalazile na vrhu u sudjelovanju u Satu za planetu Zemlju s procjenom od 80.000.000 ljudi, 318 gradova i 8 država sudionica. Na [[Filipini]]ma je sudjelovalo 647 gradova ili preko 15 miliona [[Filipinci|Filipinaca]] prema procjenama sudjelovanja u jednosatnom gašenju svjetala od 20.30 do 21.30 po lokalnom vremenu. Nakon njih nalazila se [[Grčka]] sa 484 gradova sudionika i Australija sa 309&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://newsinfo.inquirer.net/breakingnews/nation/view/20090329-196862/RP-topped-Earth-Hour-participation--reports |title=RP topped Earth Hour participation-reports - INQUIRER.net, Philippine News for Filipinos |publisher=Newsinfo.inquirer.net |date=29. marta 2009. |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090401153538/http://newsinfo.inquirer.net/breakingnews/nation/view/20090329-196862/RP-topped-Earth-Hour-participation--reports |archive-date=1. 4. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=YahooPh&gt;{{cite web |url=http://ph.news.yahoo.com/star/20090331/tph-record-power-savings-rp-earth-hour20-541dfb4.html |title='&amp;#39;Record power savings for RP in Earth Hour 2009'&amp;#39; |publisher=Ph.news.yahoo.com |date= |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090403201324/http://ph.news.yahoo.com/star/20090331/tph-record-power-savings-rp-earth-hour20-541dfb4.html |archive-date=3. 4. 2009 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;.

[[Kanadska provincija]] [[Ontario]] bez grada [[Toronto|Toronta]] doživjela je pad od 6% upotrebe elektriciteta dok je [[Toronto]] doživio pad od 15,1% (gotovo udvostručeno sa 8,7% iz prethodne godine) budući da su se mnoge tvrtke zamračile uključujući znakovit [[CN Tower]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://toronto.ctv.ca/servlet/an/local/CTVNews/20090329/earth_hour_090329/20090329?hub=TorontoHome |title=CTV Toronto - Earth Hour prompts 15 per cent T.O. power drop - CTV News |publisher=Toronto.ctv.ca |date= |access-date=25. marta 2010 |archive-date=10. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120310050100/http://toronto.ctv.ca/servlet/an/local/CTVNews/20090329/earth_hour_090329/20090329?hub=TorontoHome |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Švedski elektricitetni operator [[Svenska Kraftnät]] zabilježio je pad od 2,1% u potrošnji energije prema svojim predviđenim brojkama između 20.00 i 21.00. Sljedećeg sata odgovarajuća brojka iznosila je 5%&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dn.se/nyheter/sverige/tio-villors-arliga-elforbrukning-1.832821 |title=Tjugofem villors årliga elförbrukning |language= |publisher=DN.se |date=28. marta 2009.|access-date=25. marta 2010}}&lt;/ref&gt;. To je jednako potrošnji približno pola miliona domaćinstava od ukupno 4,5 miliona domaćinstava u [[Švedska|Švedskoj]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.svk.se/Press--info/Nyheter/Nyheter-pressmeddelanden/Nyheter/Sa-paverkade-Earth-Hour-det-svenska-elsystemet/ |title=Så påverkade Earth Hour det svenska elsystemet - Svenska Kraftnät |publisher=Svk.se |date=28. marta 2009. |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100812001332/http://www.svk.se/Press--info/Nyheter/Nyheter-pressmeddelanden/Nyheter/Sa-paverkade-Earth-Hour-det-svenska-elsystemet/ |archive-date=12. 8. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Prema Vijetnamskoj elektricitetnoj kompaniji, [[vijetnam]]ska potražnja za elektricitetom pala je 140.000 [[kWh]] tokom Sata za planet Zemlju.

[[Filipini]] su uspjeli uštedjeti 611 MWh elektriciteta tokom ovog vremenskog perioda što je prema izjavama bilo jednako gašenju desetak termoelektrana na ugljen tokom jednog sata.

====TV kanali sudionici====
*[[National Geographic Channel (Azija)|National Geographic Channel Asia]] prekinuo je emitiranje 28. marta 2009. od 20.30 do 21.30.
*Kablovski informativni kanal [[ABS-CBN News Channel|ANC]] filipinskog ABS-CBN Broadcasting Corporationa prekinuo je emitiranje tokom Sata za planetu Zemlju&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.abs-cbnnews.com/lifestyle/03/27/09/anc-goes-black-earth-hour-2009 |title=ANC goes black for Earth Hour 2009 &amp;#124; ABS-CBN News Online Beta |publisher=Abs-cbnnews.com |date=28. marta 2009. |access-date=25. marta 2010 |archive-date=15. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120915135257/http://www.abs-cbnnews.com/lifestyle/03/27/09/anc-goes-black-earth-hour-2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.
*Malezijski [[8TV (Malezija)|8TV]] zaustavio je emitiranje tokom jednog sata od 20.30&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.myfew.net/2009/03/06/8tv-to-halt-its-prime-time-programme-transmission-for-earth-hour.html |title=8TV (Malaysia) |publisher=Myfew.net |date=6. marta 2009. |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090313190343/http://www.myfew.net/2009/03/06/8tv-to-halt-its-prime-time-programme-transmission-for-earth-hour.html |archive-date=13. 3. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[XHGC-TV|Canal 5]] u [[Meksiko|Meksiku]] zaustavio je emitiranje tokom jednog sata u Mexico Cityju počevši u 20.30.
* [[Cartoon Network (UK &amp; Irska)|Cartoon Network]] i [[Magic 105.4 FM]] emitirali su Sat za planet Zemlju od 20.30 u spomen na zbivanje.
* [[National Geographic Channel]] suspendirao je redovito programiranje tokom jednog [[sat (jedinica)|sata]] i pokazao kako reducirati energetsku potrošnju tokom Sata za planet Zemlju.
* [[DhiTV]] i [[Villa TV]] zaustavili su transmisiju tokom jednog sata na Maldivima počevši od 20.30.
*Internetski radiji Zone105 i X FM Naga u Naga Cityju na [[Filipini]]ma sudjelovali su u Satu za planet Zemlju 2009. ugasivši svu svoju opremu i prekinuvši emitiranje od 20.30 (GMT +8)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zone105.co.cc |title=Zone105 Naga: Your Oldies Music Station! |publisher=Zone105.co.cc |date=20. marta 2010.|access-date=25. marta 2010}}&lt;/ref&gt;.
* [[RTVE|Radiotelevisión Española (RTVE)]] ugasila je rasvjetu u svojim novinskim studijima i ostalim prostorima 28. marta 2009. od 20.30 do 21.30.

== Sat za planetu Zemlju 2008. ==
Sat za planet Zemlju 2008. održavao se međunarodno 28. marta 2008. od 20.00 do 21.00 po lokalnom vremenu označivši prvu godišnjicu zbivanja. Sa 35 zemalja širom svijeta koje su sudjelovale kao službeni zastavni gradovi i preko dodatnih 400 gradova sudionika, Sat za planet Zemlju 2008. bio je proslavljen na svih sedam kontinenata. Ikonasti arhitektonski spomenici širom svijeta ugasili su svoju nepotrebnu rasvjetu tokom Sata za planet Zemlju, a među njima bili su [[Sydneyska operna kuća]] (Sydney, Australija), [[Empire State Building]] (New York City, SAD), Sears Tower (sada [[Willis Tower]], Chicago, SAD), [[Golden Gate (most)|Golden Gate Bridge]] (San Francisco, SAD), [[Bank of America Plaza (Atlanta)|Bank of America Plaza]] (Atlanta, SAD), [[Space Needle]] (Seattle, SAD), [[Table Mountain]] (Cape Town, Južna Afrika), [[Kolosej]] (Rim, Italija), Kraljevski dvorac (Stockholm, Švedska), Londonska [[Gradska vijećnica (London)|gradska vijećnica]] (Ujedinjeno Kraljevstvo), [[CN Tower]] (Toronto, Kanada), [[SM Mall of Asia]], [[SM Science Discovery Center]] (Manila, Filipini), [[Suva]] (Fidži), [[katedrala Nidaros]] (Trondheim, Norveška), [[Royal Liver Building]] (Liverpool, Ujedinjeno Kraljevstvo), [[Petronas Twin Towers]] (Kuala Lumpur, Malezija), [[KL Tower]] (Kuala Lumpur, Malezija), budistički hram Wat Arun (Bangkok, Tajland) i [[Azrieli Center]] (Tel Aviv, Izrael).

Službeni website za zbivanje, [http://www.earthhour.org earthhour.org], posjetilo je 6,7 milijuna ljudi u tjednu u kojem je padao Sat za planet Zemlju. Ostali websiteovi sudjelovali su u zbivanju, a Googleova početna stranica bila je &quot;zamračena&quot; čitav dan u kojem se nalazio Sat za planet Zemlju.

Prema online anketi Zogby Internationala 36 milijuna ljudi sudjelovalo je u Satu za planet Zemlju 2008. Anketa je također pokazala da je nastalo povećanje od 4 postotna boda u svijesti o ekološkim problemima kao što su klimatske promjene izravno nakon zbivanja.

===Sudionici 2008.===
====Gradovi partneri====
Sat za planet Zemlju 2008. obuhvatio je sljedeće gradove partnere.&lt;ref name = &quot;Earth Hour cities&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.earthhour.org/cities |title=Cities - Earth Hour 2008 |publisher=[[World Wide Fund for Nature|WWF]] |access-date=29. marta 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080331005740/http://www.earthhour.org/cities |archive-date=31. 3. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{| style=&quot;background:transparent;&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|style=&quot;width:30em;&quot;|
[[Azija]]
*[[Bangkok]], [[Tajland]]
*[[Metro Manila|Manila]], [[Filipini]]
*[[New Delhi]], [[Indija]]
*[[Tel Aviv]], [[Izrael]]
|style=&quot;width:1.25em;&quot;|
|style=&quot;width:30em;&quot;|
[[Evropa]]
*[[Aalborg]], [[Danska]]
*[[Århus]], [[Danska]]
*[[Kopenhagen]], [[Danska]]
*[[Dublin]], [[Irska]]
*[[Odense]], [[Danska]]
|style=&quot;width:1.25em;&quot;|
|style=&quot;width:30em;&quot;|
[[Južna Amerika]]
*[[Bogotá]], [[Kolumbija]]
*[[Santa Cruz de la Sierra]], [[Bolivija]]
|style=&quot;width:1.25em;&quot;|
|style=&quot;width:30em;&quot;|
[[Okeanija]]
*[[Adelaide]], [[Australija]]
*[[Brisbane]], [[Australija]]
*[[Canberra]], [[Australija]]
*[[Christchurch]], [[Novi Zeland]]
*[[Darwin, Sjeverni Teritorij|Darwin]], [[Australija]]
*[[Hobart]], [[Australija]]
*[[Melbourne]], [[Australija]]
*[[Perth, Zapadna Australija|Perth]], [[Australija]]
*[[Suva]], [[Fidži]]
*[[Sydney]], [[Australija]]
|style=&quot;width:1.25em;&quot;|
|style=&quot;width:30em;&quot;|
[[Sjeverna Amerika]]
*[[Atlanta]], [[Sjedinjene Države|SAD]]
*[[Baltimore]], [[Sjedinjene Države|SAD]]
*[[Chicago]], [[SAD]]
*[[Montreal]], [[Kanada]]
*[[Ottawa]], [[Kanada]]
*[[Phoenix, Arizona|Phoenix]], [[SAD]]
*[[San Francisco]], [[SAD]]
*[[Greater Toronto Area|Toronto]], [[Kanada]]
*[[Vancouver]], [[Kanada]]
|}

===Vremenski raspored===
[[Datoteka:Sydney Harbour Bridge and Opera House Earth Hour.jpg|mini|[[Sydney Harbour Bridge]] i [[Sydney Opera House]] bili su zamračeni tokom Sata za planet Zemlju 2007.]]
Prije 2008. godine San Francisco je provodio vlastiti program &quot;Lights Out&quot; ([[Bosanski jezik|Bs]]. ''Ugasimo svjetla'') u septembar&lt;ref&gt;{{cite web |last=Tyler |first=Nate |url=http://www.lightsoutsf.org |title= Lights Out San Francisco |access-date =29. marta 2008}}&lt;/ref&gt;. Godine 2008. premješten je na 29. marta radi podudaranja s australskim Satom za planetu Zemlju. Ovo je također bila godina kada je Sat za planetu Zemlju postalo međunarodno zbivanje, a San Francisco je zamoljen da bude partnerski grad u Satu za planetu Zemlju. Umjesto da održi kompetitivno zbivanje, San Francisco je odlučio podržati Sat za planetu Zemlju pa su svi napori oko Ugasimo svjetla pomaknuti radi potpore međunarodnog zbivanja Sata za planetu Zemlju. Budući da je Sat za planetu Zemlju 2008. bio u subotu, mnoge [[srednja škola|srednje škole]] na [[područje Velikog Toronta|području Velikog Toronta]] sudjelovale su gašenjem polovine svjetala u razrednim prostorima tokom posljednjeg časa škole u petak, 28. marta 2008. Iako je geslo Sata za planetu Zemlju 2008. službeno glasilo &quot;See the difference you can make&quot; ([[Bosanski jezik|Bs]]. ''vidi razliku koju možeš učiniti''), službena radijska reklama završavala je geslom &quot;Dark city, bright idea&quot; (bs. ''Mračan grad, svijetla ideja'').

[[Tel Aviv]] je dogovorio svoj Sat za planetu Zemlju u četvrtak, 27. marta 2008. radi izbjegavanja konflikata sa [[šabat|sabat]]om&lt;ref&gt;{{Cite news | last = Ross | first = Oakland | title = Tel Aviv rock concert gets power from pedals | newspaper = [[Toronto Star]] | pages = A1, A10 | date = 28. marta 2008. | url = http://www.thestar.com/SpecialSections/EarthHour/article/404826 |access-date = 29. 3. 2008}}&lt;/ref&gt;. Dublin je pomaknuo svoj Sat za planet Zemlju između 21 i 22 sata zbog svoje sjeverne geografske lokacije&lt;ref&gt;{{Cite news | last = Winsa | first = Patty | title = Someone get the lights | newspaper = [[Toronto Star]] | date = 27. marta 2008 | url = http://www.thestar.com/printArticle/350711 | access-date = 29. 3. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080403023337/http://www.thestar.com/printArticle/350711 | archive-date=3. 4. 2008 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;.

===Ušteđena energija===
[[Datoteka:Colosseum Earth Hour.jpg|mini|Zamračeni [[Kolosej]] tokom Sata za planet Zemlju 2008.]]
[[Datoteka:Santa Cruz de Tenerife Auditorium.jpg|mini|175px|[[Auditorio de Tenerife]] zamračen za Sat za planet Zemlju]]
Prema tajlandskom ogranku WWF-a [[Bangkok]] je smanjio upotrebu elektriciteta za 73,34 [[megavat]]a što je [[megavatsat|tokom jednog sata]] jednako 41,6 tona [[ugljik dioksid]]a&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.cbc.ca/world/story/2008/03/29/earth-hour.html |title= Canadians go dark with world for Earth Hour |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |date= mart 2008 |access-date =30. 3. 2008}}&lt;/ref&gt;. ''[[Bangkok Post]]'' izvjestila je drugačije brojke od 165 [[megavatsat]]i i 102 [[tona]] [[ugljik dioksid]]a. To je zabilježeno kao značajno manje u odnosu na sličnu kampanju koju je inicirala bangkočka gradska vijećnica prethodne godine u maju kada je ušteđeno 530 megavatsati uz istovremeno smanjenje 143 tona [[emisija ugljičnog dioksida|emisije ugljičnog dioksida]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.bangkokpost.com/News/30Mar2008_news03.php|title=Lights out campaign disappointing: Bangkok helps save very little energy |date= mart 2008 |access-date =30. 3. 2008|publisher=[[Bangkok Post]] }}&lt;/ref&gt;.

Na [[Filipini]]ma je filipinski Electricity Market Corp. zabilježio pad potrošnje električne energije za oko 78,63 [[megavat]]a u [[Metro Manila|Metro Manili]] i do 102,2 megavata na otoku [[Luzon]]u&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://globalnation.inquirer.net/news/breakingnews/view/20080331-127542/Earth-Hour-made-dent-in-power-use |title=Earth Hour made dent in power use |publisher=[[Philippine Daily Inquirer]] |date=31. marta 2008 |access-date=29. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080526020555/http://globalnation.inquirer.net/news/breakingnews/view/20080331-127542/Earth-Hour-made-dent-in-power-use |archive-date=26. 5. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Najveći pad potražnje od oko 39 MW dogodio se u 20.14 sata u Metro Manili i oko 116 MW u 20.34 sata u mreži Luzona&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inquirer.net/specialfeatures/theenvironmentreport/view.php?db=1&amp;article=20081211-177480 |title=WWF calls for ‘lights out’ event in 2009 |publisher=[[Philippine Daily Inquirer]] |date=11. decembra 2008 |access-date=29. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081212211646/http://www.inquirer.net/specialfeatures/theenvironmentreport/view.php?db=1&amp;article=20081211-177480 |archive-date=12. 12. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

[[Toronto]] je uštedio 900 megavatsata elektriciteta. 8,7% je ušteđeno ako se mjeri u odnosu na tipičnu martovsku subotnju večer&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.thestar.com/SpecialSections/EarthHour/article/407246 |title= Toronto hits energy target |publisher=[[Toronto Star]] |date= mart 2008 |access-date = 30. 3. 2008}}&lt;/ref&gt;.

[[Irska]] je u cijelosti imala redukciju u upotrebi elektriciteta od oko 1,5% za tu večer&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.rte.ie/news/2008/0330/environment.html |title= Ireland uses less power for 'Earth Hour' |publisher=[[RTÉ News And Current Affairs|RTÉ News]] |date= mart 2008 |access-date = 30. 3. 2008}}&lt;/ref&gt;. U trosatnom razdoblju između 18.30 i 21.30 redukcija je iznosila 50 megavata, uštedivši 150 megavatsati ili približno 60 tona ugljičnog dioksida. To je uštedjelo manje od šest irskih osobnih otpuštanja ugljika za čitavu godinu&lt;ref name = &quot;continuation&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.breakingnews.ie/ireland/mhojojmhcwoj/ |title=Call for continuation of Earth Hour ethos |publisher=[[BreakingNews.ie]] |date=mart 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-date=14. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110614041306/http://www.breakingnews.ie/ireland/mhojojmhcwoj/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

[[Datoteka:Ggb during earth hour.jpg|mini|lijevo|[[Golden Gate (most)|Golden Gate Bridge]] i [[Marin Headlands]] javni otvoreni prostor u pozadini prije i tokom (okvir) Sata za planetu Zemlju 2008.]]
U [[Dubai]]ju gdje je vanjska rasvjeta na nekoliko glavnih gradskih znamenitosti bila ugašena a ulična rasvjeta u odabranim područjima prigušena na 50%, elektricitetna i vodna uprava izvjestila je uštede od 100 megavatsati elektriciteta. To je predstavljalo 2,4% redukcije u potražnji u usporedbi prije nego je sat počeo&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.arabianbusiness.com/515051-dubai-slashes-energy-use-for-earth-hour?ln=en |title=Dubai slashes energy use for Earth Hour |publisher=[[Arabian Business]] |date=mart 2008 |access-date=1. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090305053058/http://www.arabianbusiness.com/515051-dubai-slashes-energy-use-for-earth-hour?ln=en |archive-date=5. 3. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

[[Datoteka:Earth Hour Sky Tower Auckland.jpg|mini|desno|[[Sky Tower]] u [[Auckland, Novi Zeland|Aucklandu, Novi Zeland]] ugasio je svoju uobičajenu podnu rasvjetu tokom Sata za planet Zemlju, a zatim ih ponovo upalio nakon toga.]]
Najbolji rezultat viđen je u [[Christchurch]]u, [[Novi Zeland]]. Grad je izvjestio pad od 13% u potražnji elektriciteta. [[Transpower New Zealand Limited|Transpower]] ipak je izvjestio da je novozelandska potrošnja energije tokom Sata za planetu Zemlju bila 335 megavata što je više od 328 megavata prosjeka prethodnih dviju subota&lt;ref&gt;[http://www.stuff.co.nz/4457620a11.html Lights on, power use up for Earth Hour] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080620172110/http://www.stuff.co.nz/4457620a11.html |date=20. 6. 2008 }}. Kelly Andrew. [[The Dominion Post]]. Ponedjeljak, 31. marta 2008.&lt;/ref&gt;. [[Melbourne]], [[Australija]] uštedio je 10,1% elektriciteta. [[Sydney]], grad koji je sudjelovao u Satu za planetu Zemlju 2007. i 2008., skresao je 8,4% elektricitetne potrošnje. To je manje od 10,2% iz posljednje godine no izvršni direktor Sata za planet Zemlju Andy Ridley izjavio je da nakon faktoriranja [[margina pogreške|margine pogreške]] sudjelovanje u ovom gradu bilo je jednako prethodnoj godini&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.thestar.com/article/407472 |title= Where do we go from here? |publisher=[[Toronto Star]] |pages=A1,A17 |date= 31. marta 2008|access-date = 31. 3. 2008}}&lt;/ref&gt;

Najgori rezultat dogodio se u [[Calgary]]ju, [[Kanada]]. Gradska potrošnja energije povećala se 3,6% tokom satne vršne potražnje elektriciteta&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.canada.com/globaltv/calgary/story.html?id=1b997ecc-3465-499f-ab5c-913213ba229a&amp;k=48356 |title=Calgary's Earth Hour effort uses more power, not less |publisher=[[Global Calgary]] |date=30. marta 2008 |access-date=30. 3. 2008 |archive-date=5. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090305044146/http://www.canada.com/globaltv/calgary/story.html?id=1b997ecc-3465-499f-ab5c-913213ba229a&amp;k=48356 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. U Calgaryju gdje vrijeme igra veliku ulogu u potrošnji energije, grad je iskusio vrijeme 12&amp;nbsp;°C hladnije od prethodne subotnje zabilježene temperature&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.canada.com/edmontonjournal/news/cityplus/story.html?id=5f6ba0de-d209-45e6-b568-d1df7772d4b4&amp;k=44185 |title=Edmontonians cut power consumption by 1.5 per cent during Earth Hour |publisher=[[Edmonton Journal]] |date=1. travnja 2008 |access-date=7. 4. 2008 |archive-date=5. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090305053537/http://www2.canada.com/edmontonjournal/news/cityplus/story.html?id=5f6ba0de-d209-45e6-b568-d1df7772d4b4&amp;k=44185 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

===Proslave širom svijeta===
* [[Danska|Danske]] kraljevske palače [[Palača Amalienborg|Amalienborg]] i [[Palača Gråsten|Gråsten]] zamračene su na [[Margareta II. od Danske|kraljičinu]] zapovijed&lt;ref&gt;{{cite news | first=Mitch | last=Potter | title=Scandinavia darkens | date=mart 2008 | publisher= | url=http://www.thestar.com/SpecialSections/EarthHour/article/407156 | work=Toronto Star | access-date=29. 3. 2008 | archive-date=20. 10. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20121020194103/http://www.thestar.com/SpecialSections/EarthHour/article/407156 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.
* [[Nelly Furtado]] održala je besplatni koncert na [[Nathan Phillips Square]]u u [[Downtown Toronto|Downtownu Toronta]] radi proslave Sata za planetu Zemlju&lt;ref&gt;{{cite news|title=Furtado headlines free Earth Hour concert in Toronto|publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]]|url=http://www.cbc.ca/arts/music/story/2008/03/08/furtado-earthhour-concert.html|date=mart 2008|access-date=29. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080309153818/http://www.cbc.ca/arts/music/story/2008/03/08/furtado-earthhour-concert.html|archive-date=9. 3. 2008|url-status=live}}&lt;/ref&gt;.
* U Torontu, Ontario studentski ''Environmental Outreach Team'' [[Sveučilište York|Sveučilišta York]] vodilo je poslijepodnevnu informativnu sjednicu o Satu za planetu Zemlju, a [[opservatorij Sveučilišta York]] ponudio je dodatnu sjednicu otvorenu za javnost&lt;ref&gt;{{cite news | title=Earth Hour at York's Observatory | publisher= [[York University]] | url =http://www.yorku.ca/web/yorkevents/event.asp?Event=13740 |date= mart 2008 | access-date = 30. 3. 2008}}&lt;/ref&gt;.
* aktivnosti noćnog osmatranja zvijezda održana su na inicijativu torontskog [[Centar za znanost u Ontariju|Centra za znanost u Ontariju]] i [[Opservatorij Davida Dunlapa|Opservatorija Davida Dunlapa]] iz [[Richmond Hill, Ontario|Richmond Hilla]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://wwf.ca/earthhour/canada.html | title=David Dunlap Observatory | publisher=[[World Wide Fund for Nature|WWF]] | access-date=30. marta 2008 | archive-date=31. 3. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080331133747/http://www.wwf.ca/earthhour/canada.html | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.ontariosciencecentre.ca/calendar/default.asp?eventid=750&amp;dmmyyyy=13032008 |title=Celebrate Earth Hour at the Science Centre |publisher= [[Ontario Science Centre]] | access-date = 30. marta 2008}}&lt;/ref&gt;.
* [[Astronomy Ireland]] postavila je visoko pogonjene teleskope u dublinskom [[Phoenix Park]]u da ljudima predstavi prednosti noćnog neba obično utopljenog u svijetlu gradsku rasvjetu&lt;ref name = &quot;continuation&quot; /&gt;.
U [[Tel Aviv]]u, [[Izrael]] besplatni koncert [[Knesiyat Hasekhel|Knesiyata Hasekhela]] održan je na [[Rabin trg|Rabinovu trgu]]. Energiju potrebnu za koncert generirala je grupa biciklista koji su pokretali pedalama generatore. Ostatak energije pribavljali su generatori spaljivanjem korištenog [[falafel]]nog ulja&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.thestar.com/SpecialSections/EarthHour/article/404826 |title= Tel Aviv rocks to Earth Hour |publisher= [[Toronto Star]] | access-date = 31. marta 2008}}&lt;/ref&gt;.
* U Atlanti glavni izvršni direktor američkog ogranka WWF-a Carter Roberts i gradonačelnica Atlante Shirley Franklin pritisnuli su divovsku sklopku uživo na TV-u simbolično pokrenuvši val svjetlosti koji je išao po zgradama oko grada.
* U San Franciscu javno zbivanje pod domaćinstvom američkog ogranka WWF-a pohodio je gradonačelnik Gavin Newsom, osvajač zlatne medalje figurni skejter Brian Boitano, bubnjar Grateful Deada Mickey Hart i ostale slavne osobe. Oni su se okupili da gledaju gašenje svjetala slušajući glazbu Jasona Damata.
* U [[Kuala Lumpur]]u, [[Malezija]] rasvjeta najviših tornjeva blizanaca na svijetu [[Petronas Twin Towers]]a bila je ugašena&lt;ref&gt;{{cite web |last=Tran |first=Hieu |url=http://www3.signonsandiego.com/stories/2009/mar/28/bn28hour131944/?zIndex=74206 |title=San Diego and the world dims for Earth Hour |publisher=SignOnSanDiego.com |date=28. marta 2009. |access-date=25. marta 2010 |archive-date=1. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090401182314/http://www3.signonsandiego.com/stories/2009/mar/28/bn28hour131944/?zIndex=74206 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.
* U Egiptu su ugašena svjetla na [[Sfinga|Sfingi]] i [[Velike piramide u Gizi|Velikim piramidama u Gizi]] od 20.30 do 21.30&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.earthhour.org/news/default:en/article?id=eh6974755038146759259 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090327073456/http://www.earthhour.org/news/default%3Aen/article?id=eh6974755038146759259 |archive-date=27. 3. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

====Google====
Sat za planetu Zemlju također je dobio besplatan publicitet iz [[Google|Googlove]] korporacije. Od 12.00 sati 29. marta 2008. sve do završetka Sata za planetu Zemlju, Googlova početna stranica u SAD-u, Kolumbiji, Kanadi, Danskoj, Irskoj i UK-u promijenjena je u stranicu s crnom pozadinom. Geslo im je bilo &quot;We've turned the lights out. Now it's your turn - Earth Hour&quot; (hrv. ''Mi smo ugasili svjetla. Sada je na vama red - Sat za planetu Zemlju'')&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.ca/intl/en/earthhour/|title=Earth Hour|publisher=Google|access-date=29. marta 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605015055/http://www.google.ca/intl/en/earthhour/|archive-date=5. 6. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Google je ipak izjavio da za 2009. godinu neće promijeniti svoju stranicu opet u crno zbog konfuzije koju je uzrokovalo mnogim korisnicima&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2009/03/hour-for-earth.html|title=An hour for the Earth|publisher=Google|access-date = 28. marta 2008}}&lt;/ref&gt;. Uobičajena miskoncepcija jest ona da crna pozadina na web stranici reducira potrošnju energije kod monitora; LCD monitori koriste konstantnu količinu energije bez obzira koje boje prikazuju. Ovo nije slučaj s [[organska svjetlosna emitirajuća dioda|organskim LED]] monitorima&lt;ref&gt;{{cite web|last=Freudenrich |first=Craig |url=http://electronics.howstuffworks.com/oled2.htm |title=HowStuffWorks &quot;OLED Light&quot; |publisher=Electronics.howstuffworks.com |date= |access-date=25. marta 2010}}&lt;/ref&gt; iako oni nisu trenutno u popularnoj upotrebi.

====TV kanali====
*Sat za planet Zemlju bio je opsežno pokriven u Sjedinjenim Državama u sklopu Oprah, Noćnih vijesti NBC-a, Večernjih vijesti CB-a, The Today Showa, Dobro jutro, Amerika, CNN-a, CNN Internationala, The Weather Channela i drugih. Nekoliko stanica širom Sjedinjenih Država išli su uživo sa svojim pokrivanjem uključujući [[WXIA-TV|NBC u Atlanti]] koji je napravio jedan sat dugu specijalnu emisiju o Satu za planet Zemlju tokom zbivanja.
*[[Kanadski]] [[The Weather Network]] premjestio je svoje studije vani između 20 i 21 sati EDT za Sat za planet Zemlju koristeći samo [[svjetlosna dioda|LED]] svjetlo čitav sat&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.theweathernetwork.com/earthhour/?product=earthhour&amp;pagecontent=index |title=The Weather Network - Earth Hour 2008 |publisher=[[The Weather Network]] |access-date=30. marta 2008 |archive-date=6. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080606012213/http://www.theweathernetwork.com/earthhour/?product=earthhour&amp;pagecontent=index |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.
*The Agenda with Steve Paikin na [[TVOntario|TVOntariju]] emitirala je puni program samo uz svjetlost svijeća&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.tvo.org/cfmx/tvoorg/theagenda/index.cfm?page_id=3&amp;action=blog&amp;subaction=viewpost&amp;blog_id=43&amp;post_id=7206 |title=Earth Hour by Candlelight |publisher=www.tvo.org |access-date=28. marta 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090413205332/http://www.tvo.org/cfmx/tvoorg/theagenda/index.cfm?page_id=3&amp;action=blog&amp;subaction=viewpost&amp;blog_id=43&amp;post_id=7206 |archive-date=13. 4. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

== Sat za planetu Zemlju 2007. ==
[[Datoteka:Sydney Opera House - After.jpg|mini|Pogled na [[Sydney]] tokom Sata za planet Zemlju 2008.]]
Sat za planetu Zemlju održan je 31. marta u Sydneyu, Australija u 19.30 po lokalnom vremenu.

===Mjerenje redukcije u upotrebi elektriciteta===
Sat za planetu Zemlju poznat je po rezultatima u padu potrošnje energije. Međutim niti jedna elektrana nije izvjestila o smanjenoj produkciji energije. Statistički se ovo povezuje s nultim učinkom na promjenu emisije ugljika.

Prema podacima [[EnergyAustralia|EnergyAustralije]], lokalnog opskrbljivača električnom energijom, potrošnja energije tokom zbivanja 2007. u Sydneyu bila je 10,2% niža za vrijeme samog Sata nego što bi bila očekivano za to vrijeme, vremenske uvjete i obrasce potrošnje prethodnih četiriju godina. ''[[Herald Sun]]'' izjednačio je ovo s &quot;uklanjanjem 48.613 auta s ceste tokom 1 sata&quot;&lt;ref name = &quot;rage against dimming&quot;&gt;{{cite news | last = Soloman | first = David | url = http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,20867,21694864-7583,00.html | title = Rage, rage against dimming of the light | publisher = The Australian | date = 9. svibnja 2007 | access-date = 29. 3. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080602041228/http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,20867,21694864-7583,00.html | archive-date=2. 6. 2008 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;. Kritike među kojima su najpoznatije one kolumnista [[Andrew Bolt|Andrewa Bolta]] označile su zbivanje kao &quot;kresanje toliko sićušno da je trivijalno - jednako uklanjanju šest auta s ceste tokom jedne godine&quot;&lt;ref name = &quot;Earth Hour coverage should be grounded&quot;&gt;{{cite news | last = Bolt | first = Andrew | url = http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,23443475-5000117,00.html | title = Earth Hour coverage should be grounded | publisher = Herald Sun | date = 28. marta 2008 | access-date = 31. 3. 2008 | archive-url = https://archive.today/20121230181333/http://www.heraldsun.com.au/opinion/earth-hour-coverage-should-be-grounded/story-e6frfifx-1111115907103 | archive-date=30. 12. 2012 | url-status = live }}&lt;/ref&gt;. Stavljeno u kontekst, šest automobila jednako je uklanjanju šest automobila s ceste u bilo koje vrijeme tokom dana ili noći. Kao odgovor na ove kritike organizatori Sata za planet Zemlju odgovorili su da &quot;ako staklenička redukcija postignuta u sidnejskom CBD-u tokom Sata za planetu Zemlju bude održiva jednu godinu, bit će ekvivalentna uklanjanju 48.616 auta s ceste tokom godine dana&quot;&lt;ref name = &quot;EH.org_about&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.earthhour.org/about |title=Information about Earth Hour 2008, history, 2007 - Earth Hour 2008 |publisher=Earthhour.org |date= |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090331170537/http://www.earthhour.org/about/ |archive-date=31. 3. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i nadalje tvrde da je glavni cilj Sata za planet Zemlju stvoriti svijest oko problema klimatskih promjena te &quot;izraziti da individualna akcija u masovnim razmjerima može pomoći promijeniti naš planet na bolje&quot;&lt;ref name = &quot;EH.org_about&quot;/&gt; a ne samo zahtijevati specifične energetske redukcije učinjene tokom sata.

Brojku od 10,2% osporio je David Solomon, student finansija sa [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]]. Bez citiranja izvora podataka ili analitičkih metoda koje tvrdi da je koristio, Solomon kaže da je koristio osmogodišnje podatke o upotrebi elektriciteta da zaključi da je pad inspiriran Satom za planetu Zemlju bio 6,33% a kad se uzmu ostali potencijalni faktori u izračun rezultat bude 2,10% što je &quot;statistički nerazličito od nule&quot;&lt;ref name = &quot;rage against dimming&quot; /&gt;. U nekim područjima sjeverne hemisfere bit će sumrak u 20 sati što će ukloniti neke prednosti ovog zbivanja&lt;ref&gt;&quot;Earth Hour too early?&quot;, ''The Canadian Magazine of Astronomy &amp; Stargazing'' '''XIII''' (6): 37, mart 2008.&lt;/ref&gt;.

== Recepcija ==
Među kritikama Sata za planetu Zemlju nalaze se:
*[[The Christian Science Monitor]] piše kako je većina svijeća izrađena od [[parafin]]a, teških ugljikovodika dobivenih iz sirovog ulja, fosilnog goriva, pa ovisno o tome koliko mnogo svijeća osoba zapali (ako ih neko koristi tokom Sata za planet Zemlju) bez obzira koriste li normalno [[kompaktna fluorescentna svjetlost|kompaktne fluorescentne svjetlosne]] sijalice i ovisno o izvoru energije korištenog za proizvodnju njihova elektriciteta, u nekim slučajevima zamjena svjetlosnih sijalica sa svijećama uzrokovat će porast umjesto pada emisije ugljičnog dioksida&lt;ref&gt;[http://features.csmonitor.com/environment/2009/03/27/does-lighting-candles-for-earth-hour-defeat-the-purpose/ Does lighting candles for Earth Hour defeat the purpose?], Christian Science Monitor, 27. marta 2009.&lt;/ref&gt;.
* Alternativnu proslavu &quot;Sata ljudskog postignuća&quot; promovirao je libertaristički think tank [[Institut za kompetitivno poduzetništvo|Instituta za kompetitivno poduzetništvo]] radi proslave napretka ljudskog blagostanja&lt;ref&gt;{{cite web |last=Minton |first=Michelle |url=http://cei.org/news-release/2009/03/19/cei-announces-%E2%80%9Chuman-achievement-hour%E2%80%9D-coincide-%E2%80%9Cearth-hour%E2%80%9D |title=Announces “Human Achievement Hour” to Coincide with “Earth Hour” |publisher=CEI |date=19. marta 2009. |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100330130636/http://cei.org/news-release/2009/03/19/cei-announces-%E2%80%9Chuman-achievement-hour%E2%80%9D-coincide-%E2%80%9Cearth-hour%E2%80%9D |archive-date=30. 3. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Sudionici u ovoj proslavi zamoljeni su da &quot;proslave postignuća čovječanstva kao što su večeranje, gledanje filmova, vožnja uokolo, očuvanje topline u vašem domu&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://network.nationalpost.com/np/blogs/fpcomment/archive/2009/03/23/this-earth-hour-leave-the-lights-on.aspx |title=This ‘Earth Hour,’ leave the lights on - FP Comment |publisher=Network.nationalpost.com |date= |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100822141820/http://network.nationalpost.com/np/blogs/fpcomment/archive/2009/03/23/this-earth-hour-leave-the-lights-on.aspx |archive-date=22. 8. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.
* [[Institut Ayn Rand]] pisao je kako su &quot;sudionici proveli ugodnih šezdeset minuta u mraku, sigurni u spoznaju da su spasonosne povlastice industrijske civilizacije daleko samo za jedan svjetlosni prekidač... Zaboravite jedan tričavi sat sa samo ugašenim svjetlima. Što kažete na Mjesec za planetu Zemlju... Pokušajte provesti mjesec dana drhtajući u tami bez grijanja, elektriciteta, hladnjaka; bez elektrana ili generatora; bez ikakve štednje rada, vremena i stoga proizvoda koji štede život a koje industrijska energiji čini mogućima&quot;&lt;ref&gt;[http://www.aynrand.org/site/News2?page=NewsArticle&amp;id=22887&amp;news_iv_ctrl=1021 The Real Meaning of Earth Hour] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100621075918/http://www.aynrand.org/site/News2?page=NewsArticle&amp;id=22887&amp;news_iv_ctrl=1021 |date=21. 6. 2010 }}, Ayn Rand Institute, 23. marta 2009.&lt;/ref&gt;.
* Iako podupiru Sat za planetu Zemlju &quot;Carbon Sense Coalition&quot; zahtijeva da se Sat za planet Zemlju preimenuje u &quot;Zamračenu noć&quot; i da se održi vani na nakraći i najhladniji dan u godini &quot;...radi pripreme naše populacije na mračne dane koji slijede&quot;&lt;ref&gt;[http://features.csmonitor.com/politics/2009/03/28/turn-out-the-lights-not-everyones-on-board-earth-hour/ Turn out the lights? Not everyone's on board Earth Hour], Christian Science Monitor, 28. marta 2009.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://canadafreepress.com/index.php/article/9685 |title=Earth Hour or Blackout Night? |publisher=Canadafreepress.com |date= |access-date=25. marta 2010}}&lt;/ref&gt;.
*[[Bjørn Lomborg]], autor [[The Skeptical Environmentalist|Skeptičnog ekologista]], napisao je &quot;da je neophodno učiniti [[solarna energija|solarnu]] i [[zelena energija|ostalu novu tehnologiju]] jefitinijima od fosilnih goriva što prije tako da može ugasiti naše ugljikove energetske izvore mnogo duže od jednog sata i očuvati planet živim... Fosilna goriva doslovno nam daju prosvjećenje, osvjetljujući nam svijet i dajući nam zaštitu od bjesnila elemenata. Ironično je što bi današnji čisti simbolizam trebao osluhnuti unatrag sve do [[srednji vijek|mračnijeg doba]]&quot; &lt;ref&gt;[http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,25197,25247677-7583,00.html Hour of no power increases emissions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090329232500/http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,25197,25247677-7583,00.html |date=29. 3. 2009 }}, The Australian, 27. marta 2009&lt;/ref&gt;.
* 29. marta, jedan dan nakon Sata za planetu Zemlju 2009. dnevne novine [[Dân Trí]] objavile su članak o drugoj strani Sata za planetu Zemlju. Članak se odnosio na mnogo mladih ljudi koji su odlučili voziti se po zamračenim gradovima iz zabave, trošeći naftu umjesto elektriciteta što je rezultiralo dugotrajnim prometnim čepovima&lt;ref&gt;[http://dantri.com.vn/c20/s20-316112/cai-nhin-khac-trong-gio-trai-dat.htm Cái nhìn khác trong Giờ Trái đất] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100317133812/http://dantri.com.vn/c20/s20-316112/cai-nhin-khac-trong-gio-trai-dat.htm |date=17. 3. 2010 }}, Dân Trí Daily News, by: Cường Cao, datum: 29. marta 2009.&lt;/ref&gt;.

== Također pogledajte ==
* [[Ljetno računanje vremena]]
* [[Dan planete Zemlje]]

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Earth hour|Sat za planet Zemlju}}
* [https://web.archive.org/web/20190927133422/https://www.earthhour.org/ Earth Hour] - službeni globalni website
* [http://earthhourkids.org/] - službeni dječji website Sat za planet Zemlju
* [http://earthhourcanada.org/ Earth Hour Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090720061234/http://earthhourcanada.org/ |date=20. 7. 2009 }} - službeni kanadski website
* [https://web.archive.org/web/20101224213048/http://earthhourus.org/ Earth Hour US] - službeni američki website
* [https://web.archive.org/web/20080509062713/http://www.earthhour2008.com/ Earth Hour 2008] - zbirka novinskih članaka i vijesti o Satu za planet Zemlju 2008.
* [http://knowledge.allianz.com/en/globalissues/climate_change/top_climate_stories/earth_hour_wwf_interview.html Intervju s izvršnim direktorom Sata za planet Zemlju Andyjem Ridleyjem (WWF)]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Međunarodni praznici]]
[[Kategorija:Praznici u martu]]
[[Kategorija:Godišnji događaji]]</text>
      <sha1>tvis1h9y9138p2qf5oggkheisjlrvif</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Piero Taruffi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>133413</id>
    <revision>
      <id>3904154</id>
      <parentid>3761106</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T09:10:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3904154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5930" sha1="qurceb2drwh382qww6dvu4wj9h5fje0" xml:space="preserve">'''Piero Taruffi''' ([[Rim]], [[12. oktobar]] [[1906]] - [[Rim]], [[12. januar]] [[1988]]) bio je [[italija]]nski vozač u Formuli 1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.historicracing.com/driverDetail.cfm?driverID=1900|title=Information about Piero Taruffi from historicracing.com|website=www.historicracing.com|language=en|access-date=6. 9. 2025|archive-date=12. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251112025659/https://www.historicracing.com/driverDetail.cfm?driverID=1900|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Formula 1 karijera ==
{| class=&quot;wikitable prettytable&quot;
!Godina
!Tim
|-
| 1950 || [[Alfa Romeo u Formuli 1|Alfa Romeo]]
|-
| 1951 do 1952, 1954 do 1955 || [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
|-
| 1955 || [[Mercedes GP|Mercedes]]
|-
| 1956 || [[Maserati u Formuli 1|Maserati]]
|-
| 1956 || [[Vanwall|Vandervell]]
|}

{| class=&quot;wikitable prettytable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
!
!1950
!1951
!1952
!1954
!1955
!1956
!Totalno
|-
|align=&quot;left&quot; | Broj utrka				||1 ||5 ||6 ||1 ||4||2 ||19
|-
|align=&quot;left&quot; | Broj pobjeda				||  ||  ||1 ||  || ||  ||1
|-
|align=&quot;left&quot; | Broj prvih startnih pozicija		||  ||  ||  ||  || ||  ||
|-
|align=&quot;left&quot; | Broj najbržih rundi			||  ||  ||1 ||  || ||  ||1
|-
|align=&quot;left&quot; | Broj osvojenih podium pozicija		||  ||1 ||3 ||  ||1||  ||5
|-
|align=&quot;left&quot; | Ukupni broj poena			||  ||10||22||  ||9||  ||41
|-
|align=&quot;left&quot; | Plasman 				||61||6 ||3 ||31||6||57
|}

=== Potpuni spisak rezultata u F1 ===
(Utrke u '''boldu''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke u ''italicu'' označavaju najbrži krug utrke)
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%&quot;
! Godina
! Ekipa
! Šasija
! Motor
! 1.
! 2.
! 3.
! 4.
! 5.
! 6.
! 7.
! 8.
! 9.
! Bodovi
! Poredak
|-
| [[Formula 1 sezona 1950|1950]]
! [[Alfa Romeo u Formuli 1|Alfa Romeo SpA]]
! [[Alfa Romeo 158]]
! Alfa Romeo 158 1.5 L8C 
| [[Velika nagrada Velike Britanije 1950|VB]]&lt;br /&gt;
| [[Velika nagrada Monaka 1950|MON]]&lt;br /&gt;
| [[500 milja Indianapolisa 1950|500]] &lt;br /&gt;
| [[Velika nagrada Švicarska 1950|ŠVI]]&lt;br /&gt;
| [[Velika nagrada Belgije 1950|BEL]]&lt;br /&gt;
| [[Velika nagrada Francuske 1950|FRA]]&lt;br /&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Italije 1950|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret*&lt;/small&gt;
|
|
!  '''0'''
!  '''61.'''
|-
| [[Formula 1 sezona 1951|1951]]
! [[Scuderia Ferrari]]
! [[Ferrari 375]]
! Ferrari 375 4.5 V12
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Švicarska 1951|ŠVI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
| [[500 milja Indianapolisa 1951|500]] &lt;br /&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije 1951|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Francuske 1951|FRA]]&lt;br /&gt;
| [[Velika nagrada Velike Britanije 1951|VB]]&lt;br /&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Njemačke 1951|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije 1951|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Španije 1951|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|
!  '''10'''
!  '''6.'''
|-
|-
| [[Formula 1 sezona 1952|1952]]
! [[Scuderia Ferrari]]
! [[Ferrari 500]]
! Ferrari 2.0 L4
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''[[Velika nagrada Švicarska 1952|ŠVI]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
| [[500 milja Indianapolisa 1952|500]] &lt;br /&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije 1952|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Francuske 1952|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 1952|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Njemačke 1952|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Holandija 1952|HOL]]&lt;br /&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Italije 1952|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|
| bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''22'''
| bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3.'''
|-
| [[Formula 1 sezona 1954|1954]]
! [[Scuderia Ferrari]]
! [[Ferrari 625 F1|Ferrari 625]]
! Ferrari 2.5 L4
| [[Velika nagrada Argentine 1954|ARG]]&lt;br /&gt;
| [[500 milja Indianapolisa 1954|500]] &lt;br /&gt;
| [[Velika nagrada Belgije 1954|BEL]]&lt;br /&gt;
| [[Velika nagrada Francuske 1954|FRA]]&lt;br /&gt;
| [[Velika nagrada Velike Britanije 1954|VB]]&lt;br /&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Njemačke 1954|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Švicarska 1954|ŠVI]]&lt;br /&gt;
| [[Velika nagrada Italije 1954|ITA]]&lt;br /&gt;
| [[Velika nagrada Španije 1954|ŠPA]]&lt;br /&gt;
!  '''0'''
!  '''31.'''
|-
| rowspan=2| [[Formula 1 sezona 1955|1955]]
! [[Scuderia Ferrari]]
! [[Ferrari 555 F1|Ferrari 555]]
! Ferrari 2.5 L4
| [[Velika nagrada Argentine 1955|ARG]]&lt;br /&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Monaka 1955|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8*&lt;/small&gt;
| [[500 milja Indianapolisa 1955|500]] &lt;br /&gt;
| [[Velika nagrada Belgije 1955|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;DNS&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Holandija 1955|HOL]]&lt;br /&gt;
|
|
|
|
!rowspan=2 |  '''9'''
!rowspan=2 |  '''6.'''
|-
! [[Mercedes GP|Daimler Benz AG]]
! [[Mercedes-Benz W196]]
! Mercedes-Benz M196 R 2.5 L8
|
|
|
|
|
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 1955|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije 1955|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|
|
|-
| rowspan=2| [[Formula 1 sezona 1956|1956]]
! [[Maserati u Formuli 1|Officine Alfieri Maserati]]
! [[Maserati 250F]]
! Maserati 2.4 L6
| [[Velika nagrada Argentine 1956|ARG]]&lt;br /&gt;
| [[Velika nagrada Monaka 1956|MON]]&lt;br /&gt;
| [[500 milja Indianapolisa 1956|500]] &lt;br /&gt;
| [[Velika nagrada Belgije 1956|BEL]]&lt;br /&gt;
| [[Velika nagrada Francuske 1956|FRA]]&lt;br /&gt;
| [[Velika nagrada Velike Britanije 1956|VB]]&lt;br /&gt;
| [[Velika nagrada Njemačke 1956|NJE]]&lt;br /&gt;
|
|
!rowspan=2 |  '''0'''
!rowspan=2 |  '''57.'''
|-
! [[Vanwall|Vandervell Products Ltd.]]
! [[Vanwall VW 2]]
! Vanwall 2.5 L4
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Italije 1956|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|
|}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Zajednički pogon.
{{Commonscat}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Scuderia Ferrari}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rođeni 1906.]]
[[Kategorija:Umrli 1988.]]
[[Kategorija:Vozači Formule 1|Taruffi,Piero]]
[[Kategorija:Italijanski vozači Formule 1]]</text>
      <sha1>qurceb2drwh382qww6dvu4wj9h5fje0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Luigi Delneri</title>
    <ns>0</ns>
    <id>138565</id>
    <revision>
      <id>3904164</id>
      <parentid>3772633</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T10:16:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3904164</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5063" sha1="bk3dbs81fmrkf9fw88mojuiol0xnyac" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša             = Luigi Delneri
| slika                     = Luigi Delneri.jpg
| punoime                   = Luigi Delneri
| nadimak                   = Gigi
| datumrođenja              = 23. august 1950.
| rodnigrad                 = [[Aquileia]]
| rodnadržava               = [[Italija]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| pozicija                  = [[Vezni igrač|Veznjak]]
| visina                    = 
| trenutniklub              = 
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine                    = 1968–1972. &lt;br/&gt; 1972–1974. &lt;br/&gt; 1974–1975. &lt;br/&gt; 1975–1978. &lt;br/&gt; 1978–1980. &lt;br/&gt; 1980–1981. &lt;br/&gt; 1981–1982. &lt;br/&gt; 1982–1983. &lt;br/&gt; 1983–1984. &lt;br/&gt; 1984–1985.
| klubovi                   = [[SPAL]] &lt;br/&gt; [[Calcio Foggia 1920 SSD|Foggia]] &lt;br/&gt; [[Novara Calcio|Novara]] &lt;br/&gt; [[Calcio Foggia 1920 SSD|Foggia]] &lt;br/&gt; [[Udinese Calcio|Udinese]] &lt;br/&gt; [[UC Sampdoria|Sampdoria]] &lt;br/&gt; [[LR Vicenza Virtus|Vicenza]] &lt;br/&gt; [[ACN Siena 1904|Siena]] &lt;br/&gt; [[AS Pro Gorizia|Pro Gorizia]] &lt;br/&gt; [[USD Opitergina|Opitergina]]
| nastupi(golovi)           = 66 (0) &lt;br/&gt; 51 (5) &lt;br/&gt; 33 (1) &lt;br/&gt; 92 (6) &lt;br/&gt; 59 (7) &lt;br/&gt; 33 (1) &lt;br/&gt; 31 (4) &lt;br/&gt; 24 (1) &lt;br/&gt; 32 (8) &lt;br/&gt; 32 (4)
| trenergodine              = 1985–1986.&lt;br /&gt;1986–1989.&lt;br /&gt;1989–1990.&lt;br /&gt;1990–1991.&lt;br /&gt;1991–1992.&lt;br /&gt;1992–1994.&lt;br /&gt;1994–1996.&lt;br /&gt;1996–1998.&lt;br /&gt;1998.&lt;br /&gt;1998–1999.&lt;br /&gt;2000–2004.&lt;br /&gt;2004.&lt;br /&gt;2004–2005.&lt;br /&gt;2005–2006.&lt;br /&gt;2006–2007.&lt;br /&gt;2007–2009.&lt;br /&gt;2009–2010.&lt;br /&gt;2010–2011. &lt;br/&gt; 2012–2013. &lt;br/&gt; 2015–2016. &lt;br/&gt; 2016–2017. &lt;br/&gt; 2020.
| trenerklubovi             = [[USD Opitergina|Opitergina]]&lt;br /&gt;[[ASD Pro Gorizia|Pro Gorizia]]&lt;br /&gt;[[AS Partinicaudace|Partinicaudace]]&lt;br /&gt;[[SS Teramo Calcio|Teramo]]&lt;br /&gt;[[Ravenna Calcio|Ravenna]]&lt;br /&gt;[[Novara Calcio|Novara]]&lt;br /&gt;[[ASD Nocerina 1910|Nocerina]]&lt;br /&gt;[[Ternana Calcio|Ternana]]&lt;br /&gt;[[Empoli FC|Empoli]]&lt;br /&gt;[[Ternana Calcio|Ternana]]&lt;br /&gt;[[AC ChievoVerona|Chievo]]&lt;br /&gt;[[FC Porto|Porto]]&lt;br /&gt;[[AS Roma|Roma]]&lt;br /&gt;[[Palermo FC|Palermo]]&lt;br /&gt;[[AC ChievoVerona|Chievo]]&lt;br /&gt;[[Atalanta BC|Atalanta]]&lt;br /&gt;[[UC Sampdoria|Sampdoria]]&lt;br /&gt;[[Juventus FC|Juventus]] &lt;br/&gt; [[Genoa CFC|Genoa]] &lt;br/&gt; [[Hellas Verona FC|Verona]] &lt;br/&gt; [[Udinese Calcio|Udinese]] &lt;br/&gt; [[Brescia Calcio|Brescia]]
| zadnjiuređaj              = 30. 10. 2020
}}
'''Luigi &quot;Gigi&quot; Delneri''' (često pogrešno pisano kao ''Del Neri'') [[italija]]nski je [[nogomet]]ni trener i nekadašnji nogometaš. Rođen je 23. augusta 1950. u poznatom arheološkom nalazištu [[Aquileia|Aquileji]], blizu [[Udine|Udina]]. Nakon igračke karijere, koju je proveo kao vezni igrač, počeo je trenirati klubove u nižim italijanskim ligama te je [[Ternana Calcio|Ternanu]] uveo u [[Serie B|Seriju B]]. Zatim je četiri godine vodio [[AC ChievoVerona|Chievo]], uvevši ga u [[Serie A|Seriju A]] prvi put u historiji kluba i osvojivši peto mjesto u prvoj sezoni u najvišem rangu, što je značilo plasman u [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]].

Godine 2004. otišao je iz Chieva u [[FC Porto|Porto]], koji je tada bio aktualni osvajač [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], ali je otpušten nakon samo nekoliko sedmica bez ijedne takmičarske utakmice. Potom je vodio nekoliko italijanskih klubova, uključujući jednu sezonu u [[Juventus FC|Juventusu]],&lt;ref name=Juventus&gt;{{cite web|url=http://www.usatoday.com/sports/soccer/2010-05-19-3878720069_x.htm|title=Delneri new Juventus coach |access-date=19. 5. 2010}}&lt;/ref&gt; nakon što je prethodno sa [[UC Sampdoria|Sampdorijom]] osvojio četvrto mjesto 2010.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Lugi Delneri}}
* [https://www.transfermarkt.it/luigi-delneri/profil/spieler/148416 Luigi Delneri] na ''transfermarkt.it''

{{Treneri Rome}}
{{Treneri Juventusa}}
{{Trener godine u Seriji A}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Delneri, Luigi}}
[[Kategorija:Rođeni 1950.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Aquileia]]
[[Kategorija:Italijanski nogometaši]]
[[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši SPAL-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Foggie]]
[[Kategorija:Nogometaši Novare]]
[[Kategorija:Nogometaši Udinesea]]
[[Kategorija:Nogometaši Sampdorije]]
[[Kategorija:Nogometaši Vicenze]]
[[Kategorija:Nogometaši AC Siene]]
[[Kategorija:Nogometaši Pro Gorizije]]
[[Kategorija:Nogometaši Opitergine]]
[[Kategorija:Treneri Opitergine]]
[[Kategorija:Treneri Pro Gorizije]]
[[Kategorija:Treneri Terama]]
[[Kategorija:Treneri Nocerine]]
[[Kategorija:Treneri Ternane]]
[[Kategorija:Treneri Empolija]]
[[Kategorija:Treneri Chieva]]
[[Kategorija:Treneri Porta]]
[[Kategorija:Treneri Rome]]
[[Kategorija:Treneri Palerma]]
[[Kategorija:Treneri Atalante]]
[[Kategorija:Treneri Sampdorije]]
[[Kategorija:Treneri Juventusa]]
[[Kategorija:Treneri Genoe]]
[[Kategorija:Treneri Hellas Verone]]
[[Kategorija:Treneri Udinesea]]
[[Kategorija:Treneri Brescie]]</text>
      <sha1>bk3dbs81fmrkf9fw88mojuiol0xnyac</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Torino FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>138994</id>
    <revision>
      <id>3903982</id>
      <parentid>3853080</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T21:37:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3529" sha1="syfhoc3i2hbsh7dju6zv3b0f3vc7umy" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #800000
| Ime kluba         = '''Torino FC'''
| Puno ime          = Torino Football Club
| Grb               = Torino FC Logo.svg
| Nadimak           = ''Bikovi''
| Osnovan           = [[1906.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Torino]]&lt;br/&gt;[[Pijemont]]&lt;br/&gt;[[Italija]]
| Boje              = {{colorbox|maroon}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Italije|FIGC]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Serie A]]
| Stadion           = [[Stadio Olimpico Grande Torino|Grande Torino]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/olimpicoditorino/ |title=Stadio Olimpico Grande Torino |work=stadiumguide.com|access-date= 1. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 27.958
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = 
| Menadžer          = {{ZD|ITA}} [[Ignazio Abate]]
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 12. mjesto
| Prethodna sezona  = 2025/26.
| Webstranica       = [http://torinofc.it/ torinofc.it]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = 
| uzorak_t1         = 
| uzorak_dr1        = 
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = _torino1415h
| lijeva ruka1      = 800000
| tijelo1           = 800000
| desna ruka1       = 800000
| šorc1             = 800000
| čarape1           = 800000
| uzorak_lr2        = 
| uzorak_t2         = _torino1415a
| uzorak_dr2        = 
| uzorak_š2         = 
| uzorak_č2         = _torino1415a
| lijeva ruka2      = FFFFFF
| tijelo2           = FFFFFF
| desna ruka2       = FFFFFF
| šorc2             = FFFFFF
| čarape2           = FFFFFF
}}
'''Torino Football Club''' [[italija]]nski je [[nogomet]]ni klub iz [[Torino|Torina]], regija [[Pijemont]]. Takmiči se u [[Serie A]], prvom rangu italijanskog nogometa.

== Historija ==
Osnovan je 3.decembra 1906. Većinu historije je proveo u najvišem italijanskom rangu profesionalnog nogometa. Klub je sedam puta osvojio prvu ligu, prvi put u sezoni 1927/28, a posljednji put sezone 1975/76, dok su pet puta podigli trofej [[Kup Italije|Kupa Italije]]. Najveći uspjeh na međunarodnoj sceni je nastup u finalu [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] 1992.

Historijski gledano, Torino je peti najuspješniji tim u Italiji po broju osvojenih scudetta. Tim je do 1970. bio poznat kao ''Associazione Calcio Torino'' a od 1970. do 2005. kao ''Torino Calcio''.

== Uspjesi ==
*'''[[Serie A]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7):''' 1927/28, 1942/43, 1945/46, 1946/47, 1947/48, 1948/49, 1975/76.
*'''[[Serie B]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3):''' 1959/60, 1989/90, 2000/01.
*'''[[Kup Italije]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5):''' 1935/36, 1942/43, 1967/68, 1970/71, 1992/93.
*'''[[Superkup Italije]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1):''' 1993.
*'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1):''' 1991/92.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat-inline|Torino FC}}
* {{službeni sajt|http://torinofc.it}}
* [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50029/profile/index.html Torino FC] na ''UEFA.com''
* [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/torino Torino FC] na ''legaseriea.it''

{{Serie A}}
{{Originalni klubovi u Seriji A}}
{{Nogometni prvaci Italije}}
{{Osvajači Italijanskog kupa}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Torino FC|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1906.]]
[[Kategorija:Sport u Torinu]]</text>
      <sha1>syfhoc3i2hbsh7dju6zv3b0f3vc7umy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Parma Calcio 1913</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139176</id>
    <revision>
      <id>3903980</id>
      <parentid>3853084</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T21:31:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Sastav stoji neažuriran osam godina...</comment>
      <origin>3903980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7496" sha1="be3xyk4kqppoj7esyg811j4pbkob68g" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #000000
| Boja2             = #ffdd30
| Ime kluba         = Parma
| Puno ime          = Parma Calcio 1913
| Grb               = FC Parma.svg
| Nadimak           = ''Križari''
| Osnovan           = 1913.
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Parma]]&lt;br/&gt;[[Emilia-Romagna]]&lt;br/&gt;[[Italija]]
| Boje              = {{colorbox|#ffdd30}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Italije|FIGC]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Serie A]]
| Stadion           = [[Stadion &quot;Ennio Tardini&quot;|&quot;Ennio Tardini&quot;]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/enniotardini/ |title=Stadion Ennio Tardini |work=stadiumguide.com|access-date= 26. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 22.359
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = 
| Menadžer          = {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Cuesta (nogometni trener)|Carlos Cuesta]]
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 13. mjesto (Serie A)
| Prethodna sezona  = 2025./26.
| Webstranica       = [http://parmacalcio1913.com/ parmacalcio1913.com]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = _parma1819h
| uzorak_t1         = _parma1819h
| uzorak_dr1        = _parma1819h
| uzorak_š1         = _parma1819h
| uzorak_č1         = _parma1819h
| lijeva ruka1      = 
| tijelo1           = 
| desna ruka1       = 
| šorc1             = FFFFFF
| čarape1           = FFFFFF
| uzorak_lr2        = _parma1819a
| uzorak_t2         = _parma1819a
| uzorak_dr2        = _parma1819a
| uzorak_š2         = 
| uzorak_č2         = 
| lijeva ruka2      = 
| tijelo2           = 
| desna ruka2       = 
| šorc2             = ffdd30
| čarape2           = ffdd30
|
}}
'''Parma Football Club''' (bivši naziv '''Parma Associazione Calcio'''), najčešće samo '''Parma''', je profesionalni [[nogomet]]ni klub koji se takmiči u italijanskom prvom rangu profesionalnog takmičenja, [[Serie A]].

== Historija ==
Klub je smješten u istomenom gradu u pokrajini [[Emilia-Romagna]]. Osnovan kao '''Verdi Football Club''' u julu 1913. godine, u decembru je promijenio ime. Parma domaće utakmice igra na stadionu [[Stadio Ennio Tardini|Ennio Tardiniju]] kapaciteta 27.906 sjedećih mjesta još od 1923. godine.

Ipak Parma nikada u historiji nije osvojila [[Serie A]] i do 90-tih godina [[20. vijek|prošlog stoljeća]] nije posjedovala nijedan značajan trofej. Od tada osvojili su tri trofeja [[Kup Italije|Kupa Italije]], jedan [[Superkup Italije]] kao i dva puta [[Kup UEFA]] te po jednom [[UEFA Superkup]] i [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] i to sve u periodu od 1992. do 2002. godine. U tom periodu, tačnije u sezoni 1996/97 su ostvarili najbolji plasman u domaćem prvenstvu kada su bili drugi i u tom periodu su ozbiljno ugrožavali dominaciju velike trojke; [[Juventus]]a, [[AC Milan|Milana]] i [[Inter]]a koji su i jedini klubovi u [[Italija|Italiji]] koji imaju više evropskih trofeja od Parme.

Problemi za klub su počeli nakon bankrota dotadašnjeg vlasnika ''Parmalata'' nakon kojeg je rad kluba bio kontroliran od državnih organa sve do januara 2007. godine. Uprkos svim tim događanjima, klub jedan od osam italijanskih klubova koji je član [[Evropsko udruženje klubova|Evropskog udruženja klubova]].

==Uspjesi==
*'''[[Italijanski kup|Kup Italije]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3)''': 1991/92, 1998/99, 2001/02.
*'''[[Italijanski superkup|Superkup Italije]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1999.
*'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1994/95, 1998/99.
*'''[[UEFA Kup pobjednika kupova]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1992/93.
*'''[[UEFA Superkup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1993.

== Igrači ==
{{Starost sekcija}}
''Posljednja izmjena: 24. august 2018.''
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ITA|ime=[[Pierluigi Frattali]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=ITA|ime=[[Simone Iacoponi]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ITA|ime=[[Federico Dimarco]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=SLO|ime=[[Leo Štulac]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=HOL|ime=[[Alessio Da Cruz]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=ITA|ime=[[Alessandro Deiola]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=ITA|ime=[[Fabio Ceravolo]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ITA|ime=[[Amato Ciciretti]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=ITA|ime=[[Gianni Munari]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=ČIL|ime=[[Francisco Sierralta]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=ITA|ime=[[Antonino Barillà]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=ITA|ime=[[Massimo Gobbi]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ITA|ime=[[Antonio Di Gaudio]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=ITA|ime=[[Matteo Scozzarella]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=POR|ime=[[Bruno Alves]]|poz=O}}([[Kapiten (nogomet)|C]])
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ITA|ime=[[Marcello Gazzola]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=ITA|ime=[[Luca Siligardi]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=OBS|ime=[[Gervinho]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=ITA|ime=[[Riccardo Gagliolo]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=ITA|ime=[[Luca Rigoni]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ITA|ime=[[Jacopo Dezi]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=ITA|ime=[[Roberto Inglese]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=ITA|ime=[[Luigi Sepe]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=56|nac=ITA|ime=[[Fabrizio Bagheria]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=59|nac=ITA|ime=[[Valerio Di Cesare]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=61|nac=ITA|ime=[[Luigi Scaglia]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=70|nac=ITA|ime=[[Antonio Junior Vacca]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=71|nac=ITA|ime=[[Giuseppe Carriero]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=77|nac=FRA|ime=[[Jonathan Biabiany]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=ITA|ime=[[Alberto Grassi]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=93|nac=ITA|ime=[[Mattia Sprocati]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=95|nac=ITA|ime=[[Alessandro Bastoni]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SEN|ime=[[Yves Baraye]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Bosanskohercegovački nogometaši==
*[[Zlatan Muslimović]] ''(2006-2007)''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|SSD Parma Calcio 1913}}
* {{službeni sajt|http://parmacalcio1913.com}}
* [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=54262/profile/index.html Parma Calcio 1913] na UEFA.com
* [https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-parma-34551/index.html Parma Calcio 1913]{{Mrtav link}} na FIFA.com
* [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/parma Parma Calcio 1913] na legaseriea.it

{{Serie A}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = Parma Calcio 1913 u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}}
{{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}}
{{Osvajači UEFA Superkupa}}
{{Osvajači Italijanskog kupa}}
{{Osvajači Italijanskog superkupa}}
}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Parma Calcio 1913|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji|Parma Calcio 1913]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1913.|Parma Calcio 1913]]
[[Kategorija:Sport u Parmi|Parma Calcio 1913]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA|Parma]]</text>
      <sha1>be3xyk4kqppoj7esyg811j4pbkob68g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ACF Fiorentina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139230</id>
    <revision>
      <id>3903981</id>
      <parentid>3809951</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T21:34:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4576" sha1="2dob5cvlz8o33fin4srec7a70f7fnol" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #5526B9
| Ime kluba         = AFC Fiorentina
| Puno ime          = ACF Fiorentina SpA
| Grb               = 2022 ACF Fiorentina logo.svg
| Nadimak           = ''Viola''
| Osnovan           = 29. august 1926.
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Firenca]]&lt;br/&gt;[[Toskana]]&lt;br/&gt;[[Italija]]
| Boje              = {{colorbox|#5526B9}} {{colorbox|#BB0000}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Italije|FIGC]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Serie A]]
| Stadion           = [[Stadion &quot;Artemio Franchi&quot;|&quot;Artemio Franchi&quot;]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/artemiofranchi/ |title=Stadio Artemio Franchi |work=stadiumguide.com|access-date= 15. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 43.147
| Vlasnik kluba     = [[Rocco B. Commisso]] (98%)
Firenze Viola (2%)
| Predsjednik kluba = Rocco B. Commisso
| Menadžer          = {{ZD|ITA}} [[Fabio Grosso]]
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 15. mjesto
| Prethodna sezona  = 2025/26.
| Webstranica       = [https://www.acffiorentina.com/ acffiorentina.com]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = _acf1920h
| uzorak_t1         = _acf1920h
| uzorak_dr1        = _acf1920h
| uzorak_š1         = _acf1920h
| uzorak_č1         = _acf1920h
| lijeva ruka1      = 5C2180
| tijelo1           = 5C2180
| desna ruka1       = 5C2180
| šorc1             = 000000
| čarape1           = 5C2180
| uzorak_lr2        = _acf1920a
| uzorak_t2         = _acf1920a
| uzorak_dr2        = _acf1920a
| uzorak_š2         = _acf1920a
| uzorak_č2         = _acf1920a
| lijeva ruka2      = FFFFFF
| tijelo2           = FFFFFF
| desna ruka2       = FFFFFF
| šorc2             = FFFFFF
| čarape2           = FFFFFF
|
}}
'''ACF Fiorentina SpA''' je profesionalni [[italija]]nski nogometni klub iz [[Firenca|Firence]]. Takmiči se u [[Serie A]], najvišem rangu italijanskog nogometa.

== Historija ==
Klub je osnovan 1926. godine spajanjem više klubova pod imenom ''Associazione Calcio Fiorentina'' dok je 2002. preimenovan u današnje ACF Fiorentina. Od samog osnivanja igra u najvišem rangu takmičenja i dosad je svega 4 sezone igrao van [[Serie A]], po čemu je peti poslije [[FC Inter Milano|Intera]], [[Juventus FC|Juventusa]], [[AS Roma|Rome]] i [[AC Milan]]a.

Fiorentina je dva puta osvojila ''scudetto'' i to u sezonama 1955/56 i 1968/69, šest puta [[Kup Italije]] i jednom [[Superkup Italije|nacionalni superkup]]. Najveći evropski uspjeh je osvajanje [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] 1961. Naredne sezone su opet igrali finale istog takmičenja ali su poraženi u finalu od [[Atletico Madrid]]a. Još su dva puta gubili finala prestižnih evropskih takmičenja; u sezoni 1956-57 u [[UEFA Kup šampiona|Kupu šampiona]] od [[Real Madrid]]a te u sezoni 1989-90 od [[Juventus]]a u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]].

Od 1931. godine klub igra na [[stadion]]u [[Stadio Artemio Franchi|Artemio Franchi]] čiji je trenutni kapacitet 47.282 sjedeća mjesta. Poznat je po nadimku ''Viola'', što se odnosi na tradicionalnu boju dresova koji su ljubičasti.

== Uspjesi ==
*'''[[Serie A]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2):''' 1955/56, 1968/69.
*'''[[Serie B]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3):''' 1930/31, 1938/39, 1993/94.
*'''[[Serie C2]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 2002/03.
*'''[[Kup Italije]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (6):''' 1939/40, 1960/61, 1965/66, 1974/75, 1995/96, 2000/01.
*'''[[Superkup Italije]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1999.
*'''[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1):''' 1956/57.
*'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1):''' 1989/90.
*'''[[UEFA Kup pobjednika kupova]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1960/61.

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://it.violachannel.tv/index.php Službena stranica]
* [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52817/profile/index.html ACF Fiorentina] na UEFA.com

{{Serie A}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = Fiorentina u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}}
{{Nogometni prvaci Italije}}
{{Osvajači Italijanskog kupa}}
{{Osvajači Italijanskog superkupa}}
}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:ACF Fiorentina|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1926.]]</text>
      <sha1>2dob5cvlz8o33fin4srec7a70f7fnol</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Scena Amadeo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>142086</id>
    <revision>
      <id>3903964</id>
      <parentid>3042981</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T19:50:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EUPBR</username>
        <id>172755</id>
      </contributor>
      <origin>3903964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5660" sha1="moo1ikafzn8imldkd4tvr0kcs712num" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Nije na bosanskom}}
Klupska pozorišno-muzička scena Amadeo započela je s radom u ljeto 2000. godine u prostoru atrija [[Hrvatski prirodoslovni muzej|Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja]] na [[zagreb]]ačkom [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]], u kojem je od 1797. do 1834. godine djelovalo prvo zagrebačko javno pozorište pod nazivom [[Amadeov teatar]] nazvano po njegovom osnivaču mađarskom grofu [[Anton Amade de Varkony|Antonu Amadeu de Varkonyu]], velikom županu zagrebačkom. Od 2006. godine do 2009. Scena je djelovala u [[Muzej za umjetnost i obrt|Muzeju za umjetnost i obrt]]. U ljeto 2010. godine Scena Amadeo se vraća u atrij [[Hrvatski prirodoslovni muzej|Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja]]. 

Scena Amadeo već godinama je jedina zagrebačka ljetna polivalentna Scena čiji program traje tokom jula, augusta i septembra. U prosjeku, tokom ljeta na Sceni Amadeo se izvede pedesetak pozorišnih predstava, koncerata i filmskih događanja uz sudjelovanje više od dvjesto renomiranih hrvatskih i inozemnih umjetnika. 

== Program == 

Program Scene Amadeo sastoji se od muzičkog i pozorišnog dijela. U muzičkom dijelu programa Scena Amadeo izvodi koncerte klasične muzike s posebnim naglaskom na nastupe mladih talentiranih muzičara, jazz koncerte s afirmiranim hrvatskim i inostranim muzičarima te koncerte etno i popularne muzike. U pozorišnom dijelu programa to su premijerne i reprizne komorne pozorišne i baletne predstave, monodrame te stand-up teatar hrvatskih i inozemnih autora. 

Pored osnovnog programa na Sceni Amadeo odvija se i pozorišni program za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta pod nazivom ''Mali Amadeo'' te alternativna pozornica posvećena nekonvencionalnim i amaterskim oblicima izvedbenih umjetnosti pod nazivom ''Amadeoff Festival''. 

=== Mali Amadeo ===

U sezoni 2011. ponovo se aktivira Scena ''Mali Amadeo'' na kojoj se vikendom održava raznolik pozorišni program  za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta. Nakon predstave posjetioci mogu besplatno razgledati muzejske zbirke [[Hrvatski prirodoslovni muzej|Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja]].

=== Ostali programi ===

U sezonama 2002. – 2005. na Sceni Amadeo izvedene su premijere 12 djela suvremenih hrvatskih kompozitora. 

U sezoni 2005. Scena Amadeo prikazuje pozorišni program  za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta pod nazivom ''Mali Amadeo''. 

U sezonama 2001. i 2007. Scena Amadeo prikazala je izbor filmova s [[Motovunski filmski festival|Motovunskog filmskog festivala]]. 

Od sezone 2006. do danas Scena Amadeo svake godine upriličuje izvedbe djela hrvatskih kompozitora u izvedbi komornih sastava i orkestara.

Od sezone 2007. do danas Scena surađuje sa Židovskom općinom Zagreb u okviru programa tjedna [[Izrael|Izraela]].

U sezoni 2010. Scena Amadeo prikazala je izbor filmova s [[Pula film festival|Festivala igranog filma u Puli]].

== Projekti Scene Amadeo ==

Smještena u historijskom prostoru [[Hrvatski prirodoslovni muzej|Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja]], Scena Amadeo dala je nekoliko priloga njegovoj revitalizaciji. 

Na pročelju zgrade Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Demetrovoj ulici 14. lipnja 2001. Scena Amadeo svečano je otkrila ploču s historijskim zagrebačkim dvojezičnim nazivom s početka 19. stoljeća: ''Kazaliscna Vulicza – Theater Gasse''. 

Godine 2003. Scena Amadeo obnavlja zapušteni atrij [[Hrvatski prirodoslovni muzej|Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja]] po zamisli muzejskog savjetnika Jakova Radovčića. U novouređenom atriju dominira ''Kamenospisna karta Hrvatske'' sastavljena od 2500 kamenih pločica hrvatskog kamena prikupljenih ''in situ'' iz cijele Hrvatske, te se atrij popločava karakterističnim hrvatskim kamenom. U dvorištu je izveden i jedinstveni geološki stup, postavljena je podna i bočna rasvjeta po ideji maestra [[Ivo Pogorelić|Ive Pogorelića]], te električni priključci rađeni za potrebe Muzeja i SceneAmadeo. 

== Programski odbor Scene Amadeo ==

Osnivači Scene Amadeo su: Nenad Jandrić, Rada Vnuk,  [[Zvonimir Zoričić]], [[Božidar Orešković|Božidar Orešković]] (1942. – 2010.), Neven Frangeš i August Faulend Heferer.

Danas Programski odbor Scene Amadeo čine: Nenad Jandrić (voditelj), Rada Vnuk, Jakov Jandrić, August Faulend Heferer i Izabela Šimunović (1970. – 2010.).

== Popis praizvedbi djela suvremenih hrvatskih skladatelja == 

*[[Stanko Horvat]] (2002.) ''Dah i dodir'' za obou, klarinet, fagot i glasovir 
*[[Sanda Majurec-Zanata]] (2002.) ''Four for two'' za dvije violine
*[[Berislav Šipuš]] (2002.) ''Dies irae'' za limeni puhački kvintet
*[[Sanja Drakulić]] (2003.) ''Limeni'' stavak za kvintet limenih puhača
*[[Olja Jelaska]] (2003.) ''Kaleidoskop'' za flautu, klarinet, dvije violine, violu i violončelo
*[[Ivana Kiš]] (2003.) ''Parasax'' za kvartet saksofona 
*[[Mladen Tarbuk]] (2004.) ''Četiri jahača i dva proroka'' za orgulje i udaraljke 
*[[Krešimir Seletković]] (2004.) ''Vertigo'' za puhački kvintet
*[[Davor Bobić]] (2004.) ''Drevne zagorske fanfare'' za kvartet trombona
*[[Antun Tomislav Šaban]] (2005.) ''Plavo-Crveno-Žuto'' za slikara (Duško Šibl) i komorni ansambl
*[[Sanja Drakulić]] (2005.) ''Portreti'' za Hrvatski brass kvintet 
*[[Dubravko Palanović]] (2005.) ''Gudački kvartet'' za slikaricu (Izabelu Šimunović) i gudački kvartet

== Vanjski linkovi == 

*[https://web.archive.org/web/20110226231010/http://www.hnk.hr/hr/o_kazalistu/povijest/povijest Povijest Hrvatskoga narodnog kazališta]
*[http://www.scenaamadeo.hr/ Scena Amadeo ]
[[Kategorija:Filmska umjetnost u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Umjetnost u Zagrebu]]</text>
      <sha1>moo1ikafzn8imldkd4tvr0kcs712num</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903965</id>
      <parentid>3903964</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T19:51:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EUPBR</username>
        <id>172755</id>
      </contributor>
      <origin>3903965</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5740" sha1="q2apansi0yh0hcqvj9dpx5sv6ifxhdg" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Nije na bosanskom}}
[[Datoteka:Hrvatski prirodoslovni muzej.jpg|mini|Hrvatski prirodoslovni muzej]]
Klupska pozorišno-muzička scena Amadeo započela je s radom u ljeto 2000. godine u prostoru atrija [[Hrvatski prirodoslovni muzej|Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja]] na [[zagreb]]ačkom [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]], u kojem je od 1797. do 1834. godine djelovalo prvo zagrebačko javno pozorište pod nazivom [[Amadeov teatar]] nazvano po njegovom osnivaču mađarskom grofu [[Anton Amade de Varkony|Antonu Amadeu de Varkonyu]], velikom županu zagrebačkom. Od 2006. godine do 2009. Scena je djelovala u [[Muzej za umjetnost i obrt|Muzeju za umjetnost i obrt]]. U ljeto 2010. godine Scena Amadeo se vraća u atrij [[Hrvatski prirodoslovni muzej|Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja]]. 

Scena Amadeo već godinama je jedina zagrebačka ljetna polivalentna Scena čiji program traje tokom jula, augusta i septembra. U prosjeku, tokom ljeta na Sceni Amadeo se izvede pedesetak pozorišnih predstava, koncerata i filmskih događanja uz sudjelovanje više od dvjesto renomiranih hrvatskih i inozemnih umjetnika. 

== Program == 

Program Scene Amadeo sastoji se od muzičkog i pozorišnog dijela. U muzičkom dijelu programa Scena Amadeo izvodi koncerte klasične muzike s posebnim naglaskom na nastupe mladih talentiranih muzičara, jazz koncerte s afirmiranim hrvatskim i inostranim muzičarima te koncerte etno i popularne muzike. U pozorišnom dijelu programa to su premijerne i reprizne komorne pozorišne i baletne predstave, monodrame te stand-up teatar hrvatskih i inozemnih autora. 

Pored osnovnog programa na Sceni Amadeo odvija se i pozorišni program za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta pod nazivom ''Mali Amadeo'' te alternativna pozornica posvećena nekonvencionalnim i amaterskim oblicima izvedbenih umjetnosti pod nazivom ''Amadeoff Festival''. 

=== Mali Amadeo ===

U sezoni 2011. ponovo se aktivira Scena ''Mali Amadeo'' na kojoj se vikendom održava raznolik pozorišni program  za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta. Nakon predstave posjetioci mogu besplatno razgledati muzejske zbirke [[Hrvatski prirodoslovni muzej|Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja]].

=== Ostali programi ===

U sezonama 2002. – 2005. na Sceni Amadeo izvedene su premijere 12 djela suvremenih hrvatskih kompozitora. 

U sezoni 2005. Scena Amadeo prikazuje pozorišni program  za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta pod nazivom ''Mali Amadeo''. 

U sezonama 2001. i 2007. Scena Amadeo prikazala je izbor filmova s [[Motovunski filmski festival|Motovunskog filmskog festivala]]. 

Od sezone 2006. do danas Scena Amadeo svake godine upriličuje izvedbe djela hrvatskih kompozitora u izvedbi komornih sastava i orkestara.

Od sezone 2007. do danas Scena surađuje sa Židovskom općinom Zagreb u okviru programa tjedna [[Izrael|Izraela]].

U sezoni 2010. Scena Amadeo prikazala je izbor filmova s [[Pula film festival|Festivala igranog filma u Puli]].

== Projekti Scene Amadeo ==

Smještena u historijskom prostoru [[Hrvatski prirodoslovni muzej|Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja]], Scena Amadeo dala je nekoliko priloga njegovoj revitalizaciji. 

Na pročelju zgrade Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Demetrovoj ulici 14. lipnja 2001. Scena Amadeo svečano je otkrila ploču s historijskim zagrebačkim dvojezičnim nazivom s početka 19. stoljeća: ''Kazaliscna Vulicza – Theater Gasse''. 

Godine 2003. Scena Amadeo obnavlja zapušteni atrij [[Hrvatski prirodoslovni muzej|Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja]] po zamisli muzejskog savjetnika Jakova Radovčića. U novouređenom atriju dominira ''Kamenospisna karta Hrvatske'' sastavljena od 2500 kamenih pločica hrvatskog kamena prikupljenih ''in situ'' iz cijele Hrvatske, te se atrij popločava karakterističnim hrvatskim kamenom. U dvorištu je izveden i jedinstveni geološki stup, postavljena je podna i bočna rasvjeta po ideji maestra [[Ivo Pogorelić|Ive Pogorelića]], te električni priključci rađeni za potrebe Muzeja i SceneAmadeo. 

== Programski odbor Scene Amadeo ==

Osnivači Scene Amadeo su: Nenad Jandrić, Rada Vnuk,  [[Zvonimir Zoričić]], [[Božidar Orešković|Božidar Orešković]] (1942. – 2010.), Neven Frangeš i August Faulend Heferer.

Danas Programski odbor Scene Amadeo čine: Nenad Jandrić (voditelj), Rada Vnuk, Jakov Jandrić, August Faulend Heferer i Izabela Šimunović (1970. – 2010.).

== Popis praizvedbi djela suvremenih hrvatskih skladatelja == 

*[[Stanko Horvat]] (2002.) ''Dah i dodir'' za obou, klarinet, fagot i glasovir 
*[[Sanda Majurec-Zanata]] (2002.) ''Four for two'' za dvije violine
*[[Berislav Šipuš]] (2002.) ''Dies irae'' za limeni puhački kvintet
*[[Sanja Drakulić]] (2003.) ''Limeni'' stavak za kvintet limenih puhača
*[[Olja Jelaska]] (2003.) ''Kaleidoskop'' za flautu, klarinet, dvije violine, violu i violončelo
*[[Ivana Kiš]] (2003.) ''Parasax'' za kvartet saksofona 
*[[Mladen Tarbuk]] (2004.) ''Četiri jahača i dva proroka'' za orgulje i udaraljke 
*[[Krešimir Seletković]] (2004.) ''Vertigo'' za puhački kvintet
*[[Davor Bobić]] (2004.) ''Drevne zagorske fanfare'' za kvartet trombona
*[[Antun Tomislav Šaban]] (2005.) ''Plavo-Crveno-Žuto'' za slikara (Duško Šibl) i komorni ansambl
*[[Sanja Drakulić]] (2005.) ''Portreti'' za Hrvatski brass kvintet 
*[[Dubravko Palanović]] (2005.) ''Gudački kvartet'' za slikaricu (Izabelu Šimunović) i gudački kvartet

== Vanjski linkovi == 

*[https://web.archive.org/web/20110226231010/http://www.hnk.hr/hr/o_kazalistu/povijest/povijest Povijest Hrvatskoga narodnog kazališta]
*[http://www.scenaamadeo.hr/ Scena Amadeo ]
[[Kategorija:Filmska umjetnost u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Umjetnost u Zagrebu]]</text>
      <sha1>q2apansi0yh0hcqvj9dpx5sv6ifxhdg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wilhelm Wundt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>153918</id>
    <revision>
      <id>3903998</id>
      <parentid>3837915</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T02:58:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na reviziji članka</comment>
      <origin>3903998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6189" sha1="fhxur5xrbiz2tt0gqmpyfh3xvoies6h" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Wilhelm Wundt
| slika                 = Wilhelm Wundt.jpg
| slika_širina          = 
| naslov                = Wilhelm Wundt u 1902. godini
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1832|8|16}}
| mjesto_rođenja        = [[Neckarau]] blizu [[Mannheim|Mannheima]], Veliko Vojvodstvo Baden, [[Njemački savez]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1920|8|31|1832|8|16}}
| mjesto_smrti          = [[Großbothen]], Saksonija, [[Weimarska Republika|Njemačka]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = 
| narodnost             = Nijemac
| etnicitet             = 
| polje                 = {{Plainlist|
* [[Eksperimentalna psihologija]] 
* Kulturalna psihologija 
* [[Filozofija]] 
* [[Fiziologija]]
}}
| radna_institucija     = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Lajpcigu]]
* [[Univerzitet u Heidelbergu]]
}}
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Heidelbergu]]
* [[Univerzitet u Tübingenu]]
* [[Univerzitet u Berlinu]]
}}
| doktorski_mentor      = [[Karl Ewald Hasse]]
| doktorski_studenti    = {{Plainlist|
* [[James McKeen Cattell]]
* [[G. Stanley Hall]]
* [[Oswald Külpe]]
* [[Hugo Münsterberg]]
* [[Ljubomir Nedić]]
* [[Walter Dill Scott]]
* [[George M. Stratton]]
* [[Edward B. Titchener]]
* [[Lightner Witmer]]
}}
| akademski_savjetnici  = {{Plainlist|
* [[Hermann von Helmholtz]] 
* [[Johannes Peter Müller]] 
* [[Emil du Bois-Reymond]]
}}
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* Osnivanje prve laboratorije za eksperimentalnu psihologiju (1879)
* [[Eksperimentalna psihologija]]
* Kulturalna psihologija
* [[Apercepcija]]
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = 
| religija              = [[Luteranizam]]
| fusnote               = Supruga: Sophie Mau (u braku od 1872. do njene smrti 1912)&lt;br /&gt;Djeca: Eleanor, Louise i Max
}}

'''Wilhelm Maximilian Wundt''' bio je [[Njemačka|njemački]] [[fiziolog]], [[filozof]], [[psiholog]] i univerzitetski profesor, koji se smatra jednim od osnivača moderne [[psihologija|psihologije]] i ocem [[eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]. Među prvima je psihologiju izdvojio kao samostalnu naučnu disciplinu, odvojenu od [[filozofija|filozofije]] i [[biologija|biologije]], te je bio prvi naučnik koji je sebe nazivao psihologom.&lt;ref name=&quot;Carlson_2009_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Carlson |first=Neil R. |title=Psychology: The Science of Behaviour |edition=4. |publisher=Pearson Education Canada |date=2009 |isbn=978-0-205-70233-6 |url=https://archive.org/details/psychologyscienc0000carl_c4p5 |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1879. na [[Univerzitet u Lajpcigu|Univerzitetu u Lajpcigu]] osnovao je prvu laboratoriju za eksperimentalna psihološka istraživanja, čime je postavljen osnov za institucionalni razvoj psihologije kao samostalne naučne discipline.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Stanford University |date=2024 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Butler_Bowdon_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Butler-Bowdon |first=Tom |date=2007 |title=50 Psychology Classics: Who We Are, How We Think, What We Do; Insight and Inspiration from 50 Key Books |publisher=Nicholas Brealey Publishing |location=London |isbn=978-1-85788-386-2 |url=https://drsaurabhranjan.github.io/assets/files/50_Psychology_Classics__Who_We_Are__How_We_Think__What_We_Do__Insight_and_Inspiration_from_50_Key_Books.pdf |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Također je 1881. pokrenuo i prvi [[naučni časopis]] za psihološka istraživanja, ''[[Philosophische Studien]]'' (izlazio od 1881. do 1902), kojeg je kasnije naslijedio časopis ''Psychologische Studien'' (od 1905. do 1917), s ciljem objavljivanja istraživačkih radova svog instituta.&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Fahrenberg |first=Jochen |date=2019 |title=Wilhelm Wundt (1832 – 1920): Introduction, Quotations, Reception, Commentaries, Attempts at Reconstruction |publisher=Jochen Fahrenberg |url=https://jochen-fahrenberg.de/fileadmin/pdf2019/WUNDT__1832-1920_._Complete_Work__Fahrenberg_5.10.2019_.pdf |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema anketi objavljenoj 1991. u časopisu ''[[American Psychologist]]'', u kojoj je učestvovalo 29 američkih historičara psihologije, Wundt je zauzeo prvo mjesto među najznačajnijim psiholozima svih vremena, ispred [[William James|Williama Jamesa]] i [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]].&lt;ref name=&quot;Korn_1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Korn |first1=James H. |last2=Davis |first2=Roger |last3=Davis |first3=Stephen F. |date=1991 |title=Historians' and chairpersons' judgments of eminence among psychologists |journal=American Psychologist |volume=46 |issue=7 |pages=789–792 |doi=10.1037/0003-066X.46.7.789 |url=https://psycnet.apa.org/record/1991-34516-001 |url-access=subscription |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}
{{Filozofija nauke}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Wundt, Wilhelm}}
[[Kategorija:Rođeni 1832.]]
[[Kategorija:Umrli 1920.]]
[[Kategorija:Ljekari iz Mannheima]]
[[Kategorija:Eksperimentalni psiholozi]]
[[Kategorija:Psiholozi 19. vijeka]]
[[Kategorija:Njemački psiholozi 20. vijeka]]
[[Kategorija:Biografije, Veliko vojvodstvo Baden]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta u Tübingenu]]
[[Kategorija:Alumni Humboldtovog univerziteta u Berlinu]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta u Heidelbergu]]
[[Kategorija:Profesor Univerziteta u Heidelbergu]]
[[Kategorija:Profesor Univerziteta u Leipzigu]]
[[Kategorija:Rektori Univerziteta u Leipzigu]]
[[Kategorija:Njemački filozofi nauke]]
[[Kategorija:Inostrani članovi Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Počasni članovi Sanktpeterburške akademije nauka]]
[[Kategorija:Članovi Druge komore Parlamenta Velikog vojvodstva Baden]]
[[Kategorija:Nosioci ordena Pour le Mérite (civilna klasa)]]
[[Kategorija:Inostrani članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>fhxur5xrbiz2tt0gqmpyfh3xvoies6h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904003</id>
      <parentid>3903998</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T03:14:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3904003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6192" sha1="7awp3lulc6d13nzzpl6554rrxkok4iv" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Wilhelm Wundt
| slika                 = Wilhelm Wundt.jpg
| slika_širina          = 
| naslov                = Wilhelm Wundt u 1902. godini
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1832|8|16}}
| mjesto_rođenja        = [[Neckarau]] blizu [[Mannheim|Mannheima]], Veliko Vojvodstvo Baden, [[Njemački savez]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1920|8|31|1832|8|16}}
| mjesto_smrti          = [[Großbothen]], Saksonija, [[Weimarska Republika|Njemačka]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = 
| narodnost             = Nijemac
| etnicitet             = 
| polje                 = {{Plainlist|
* [[Eksperimentalna psihologija]] 
* Kulturalna psihologija 
* [[Filozofija]] 
* [[Fiziologija]]
}}
| radna_institucija     = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Lajpcigu]]
* [[Univerzitet u Heidelbergu]]
}}
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Heidelbergu]]
* [[Univerzitet u Tübingenu]]
* [[Univerzitet u Berlinu]]
}}
| doktorski_mentor      = [[Karl Ewald Hasse]]
| doktorski_studenti    = {{Plainlist|
* [[James McKeen Cattell]]
* [[G. Stanley Hall]]
* [[Oswald Külpe]]
* [[Hugo Münsterberg]]
* [[Ljubomir Nedić]]
* [[Walter Dill Scott]]
* [[George M. Stratton]]
* [[Edward B. Titchener]]
* [[Lightner Witmer]]
}}
| akademski_savjetnici  = {{Plainlist|
* [[Hermann von Helmholtz]] 
* [[Johannes Peter Müller]] 
* [[Emil du Bois-Reymond]]
}}
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* Osnivanje prve laboratorije za eksperimentalnu psihologiju (1879)
* [[Eksperimentalna psihologija]]
* Kulturalna psihologija
* [[Apercepcija]]
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = 
| religija              = [[Luteranizam]]
| fusnote               = Supruga: Sophie Mau (u braku od 1872. do njene smrti 1912)&lt;br /&gt;Djeca: Eleanor, Louise i Max
}}

'''Wilhelm Maximilian Wundt''' bio je [[Njemačka|njemački]] [[fiziolog]], [[filozof]], [[psiholog]] i univerzitetski profesor, koji se smatra jednim od osnivača moderne [[psihologija|psihologije]] i ocem [[eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]. Među prvima je psihologiju izdvojio kao samostalnu naučnu disciplinu, odvojenu od [[filozofija|filozofije]] i [[biologija|biologije]], te je bio prvi naučnik koji je sebe nazivao psihologom.&lt;ref name=&quot;Carlson_2009_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Carlson |first=Neil R. |title=Psychology: The Science of Behaviour |edition=4. |publisher=Pearson Education Canada |date=2009 |isbn=978-0-205-70233-6 |url=https://archive.org/details/psychologyscienc0000carl_c4p5 |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1879. na [[Univerzitet u Lajpcigu|Univerzitetu u Lajpcigu]] osnovao je prvu laboratoriju za eksperimentalna psihološka istraživanja, čime je postavljen osnov za institucionalni razvoj psihologije kao samostalne naučne discipline.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Stanford University |date=2024 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Butler_Bowdon_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Butler-Bowdon |first=Tom |date=2007 |title=50 Psychology Classics: Who We Are, How We Think, What We Do; Insight and Inspiration from 50 Key Books |publisher=Nicholas Brealey Publishing |location=London |isbn=978-1-85788-386-2 |url=https://drsaurabhranjan.github.io/assets/files/50_Psychology_Classics__Who_We_Are__How_We_Think__What_We_Do__Insight_and_Inspiration_from_50_Key_Books.pdf |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Također je 1881. pokrenuo i prvi [[naučni časopis]] za psihološka istraživanja, ''[[Philosophische Studien]]'' (izlazio od 1881. do 1902), kojeg je kasnije naslijedio časopis ''Psychologische Studien'' (od 1905. do 1917), s ciljem objavljivanja istraživačkih radova svog instituta.&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Fahrenberg |first=Jochen |date=2019 |title=Wilhelm Wundt (1832 – 1920): Introduction, Quotations, Reception, Commentaries, Attempts at Reconstruction |publisher=Jochen Fahrenberg |url=https://jochen-fahrenberg.de/fileadmin/pdf2019/WUNDT__1832-1920_._Complete_Work__Fahrenberg_5.10.2019_.pdf |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema anketi objavljenoj 1991. u časopisu ''[[American Psychologist]]'', u kojoj je učestvovalo 29 američkih historičara psihologije, Wundt je zauzeo prvo mjesto među najznačajnijim psiholozima svih vremena, ispred [[William James|Williama Jamesa]] i [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]].&lt;ref name=&quot;Korn_1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Korn |first1=James H. |last2=Davis |first2=Roger |last3=Davis |first3=Stephen F. |date=1991 |title=Historians' and chairpersons' judgments of eminence among psychologists |journal=American Psychologist |volume=46 |issue=7 |pages=789–792 |doi=10.1037/0003-066X.46.7.789 |url=https://psycnet.apa.org/record/1991-34516-001 |url-access=subscription |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}
{{Filozofija nauke}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Wundt, Wilhelm}}
[[Kategorija:Rođeni 1832.]]
[[Kategorija:Umrli 1920.]]
[[Kategorija:Ljekari iz Mannheima]]
[[Kategorija:Eksperimentalni psiholozi]]
[[Kategorija:Psiholozi iz 19. vijeka]]
[[Kategorija:Njemački psiholozi 20. vijeka]]
[[Kategorija:Biografije, Veliko vojvodstvo Baden]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta u Tübingenu]]
[[Kategorija:Alumni Humboldtovog univerziteta u Berlinu]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta u Heidelbergu]]
[[Kategorija:Profesor Univerziteta u Heidelbergu]]
[[Kategorija:Profesor Univerziteta u Leipzigu]]
[[Kategorija:Rektori Univerziteta u Leipzigu]]
[[Kategorija:Njemački filozofi nauke]]
[[Kategorija:Inostrani članovi Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Počasni članovi Sanktpeterburške akademije nauka]]
[[Kategorija:Članovi Druge komore Parlamenta Velikog vojvodstva Baden]]
[[Kategorija:Nosioci ordena Pour le Mérite (civilna klasa)]]
[[Kategorija:Inostrani članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>7awp3lulc6d13nzzpl6554rrxkok4iv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904122</id>
      <parentid>3904003</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:57:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3904122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5613" sha1="gkg52fnpmumagorpi57yu9p1d21xxt3" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Wilhelm Wundt
| slika                 = Wilhelm Wundt.jpg
| slika_širina          = 
| naslov                = Wilhelm Wundt u 1902. godini
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1832|8|16}}
| mjesto_rođenja        = [[Neckarau]] blizu [[Mannheim|Mannheima]], Veliko Vojvodstvo Baden, [[Njemački savez]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1920|8|31|1832|8|16}}
| mjesto_smrti          = [[Großbothen]], Saksonija, [[Weimarska Republika|Njemačka]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = 
| narodnost             = Nijemac
| etnicitet             = 
| polje                 = {{Plainlist|
* [[Eksperimentalna psihologija]] 
* Kulturalna psihologija 
* [[Filozofija]] 
* [[Fiziologija]]
}}
| radna_institucija     = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Lajpcigu]]
* [[Univerzitet u Heidelbergu]]
}}
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Heidelbergu]]
* [[Univerzitet u Tübingenu]]
* [[Univerzitet u Berlinu]]
}}
| doktorski_mentor      = [[Karl Ewald Hasse]]
| doktorski_studenti    = {{Plainlist|
* [[James McKeen Cattell]]
* [[G. Stanley Hall]]
* [[Oswald Külpe]]
* [[Hugo Münsterberg]]
* [[Ljubomir Nedić]]
* [[Walter Dill Scott]]
* [[George M. Stratton]]
* [[Edward B. Titchener]]
* [[Lightner Witmer]]
}}
| akademski_savjetnici  = {{Plainlist|
* [[Hermann von Helmholtz]] 
* [[Johannes Peter Müller]] 
* [[Emil du Bois-Reymond]]
}}
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* Osnivanje prve laboratorije za eksperimentalnu psihologiju (1879)
* [[Eksperimentalna psihologija]]
* Kulturalna psihologija
* [[Apercepcija]]
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = 
| religija              = [[Luteranizam]]
| fusnote               = Supruga: Sophie Mau (u braku od 1872. do njene smrti 1912)&lt;br /&gt;Djeca: Eleanor, Louise i Max
}}

'''Wilhelm Maximilian Wundt''' bio je [[Njemačka|njemački]] [[fiziolog]], [[filozof]], [[psiholog]] i univerzitetski profesor, koji se smatra jednim od osnivača moderne [[psihologija|psihologije]] i ocem [[eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]. Među prvima je psihologiju izdvojio kao samostalnu naučnu disciplinu, odvojenu od [[filozofija|filozofije]] i [[biologija|biologije]], te je bio prvi naučnik koji je sebe nazivao psihologom.&lt;ref name=&quot;Carlson_2009_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Carlson |first=Neil R. |title=Psychology: The Science of Behaviour |edition=4. |publisher=Pearson Education Canada |date=2009 |isbn=978-0-205-70233-6 |url=https://archive.org/details/psychologyscienc0000carl_c4p5 |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1879. na [[Univerzitet u Lajpcigu|Univerzitetu u Lajpcigu]] osnovao je prvu laboratoriju za eksperimentalna psihološka istraživanja, čime je postavljen osnov za institucionalni razvoj psihologije kao samostalne naučne discipline.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Stanford University |date=2024 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Butler_Bowdon_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Butler-Bowdon |first=Tom |date=2007 |title=50 Psychology Classics: Who We Are, How We Think, What We Do; Insight and Inspiration from 50 Key Books |publisher=Nicholas Brealey Publishing |location=London |isbn=978-1-85788-386-2 |url=https://drsaurabhranjan.github.io/assets/files/50_Psychology_Classics__Who_We_Are__How_We_Think__What_We_Do__Insight_and_Inspiration_from_50_Key_Books.pdf |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Također je 1881. pokrenuo i prvi [[naučni časopis]] za psihološka istraživanja, ''[[Philosophische Studien]]'' (izlazio od 1881. do 1902), kojeg je kasnije naslijedio časopis ''Psychologische Studien'' (od 1905. do 1917), s ciljem objavljivanja istraživačkih radova svog instituta.&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Fahrenberg |first=Jochen |date=2019 |title=Wilhelm Wundt (1832 – 1920): Introduction, Quotations, Reception, Commentaries, Attempts at Reconstruction |publisher=Jochen Fahrenberg |url=https://jochen-fahrenberg.de/fileadmin/pdf2019/WUNDT__1832-1920_._Complete_Work__Fahrenberg_5.10.2019_.pdf |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema anketi objavljenoj 1991. u časopisu ''[[American Psychologist]]'', u kojoj je učestvovalo 29 američkih historičara psihologije, Wundt je zauzeo prvo mjesto među najznačajnijim psiholozima svih vremena, ispred [[William James|Williama Jamesa]] i [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]].&lt;ref name=&quot;Korn_1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Korn |first1=James H. |last2=Davis |first2=Roger |last3=Davis |first3=Stephen F. |date=1991 |title=Historians' and chairpersons' judgments of eminence among psychologists |journal=American Psychologist |volume=46 |issue=7 |pages=789–792 |doi=10.1037/0003-066X.46.7.789 |url=https://psycnet.apa.org/record/1991-34516-001 |url-access=subscription |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}
{{Filozofija nauke}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Wundt, Wilhelm}}
[[Kategorija:Rođeni 1832.]]
[[Kategorija:Umrli 1920.]]
[[Kategorija:Biografije, Mannheim]]
[[Kategorija:Njemački psiholozi]]
[[Kategorija:Eksperimentalni psiholozi]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Američkog filozofskog društva]]
[[Kategorija:Počasni članovi Sanktpeterburške akademije nauka]]</text>
      <sha1>gkg52fnpmumagorpi57yu9p1d21xxt3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Louis de Broglie</title>
    <ns>0</ns>
    <id>165105</id>
    <revision>
      <id>3904021</id>
      <parentid>3853777</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:55:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7475" sha1="pubks7cwo64g58pfpn09phr98oljuxe" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Louis de Broglie
| slika                   = Broglie Big.jpg
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[16. august]] [[1892.]]
| mjesto_rođenja          = [[Dieppe]], [[Francuska]]
| datum_smrti             = [[19. mart]] [[1987.]]
| mjesto_smrti            = [[Louveciennes]], [[Francuska]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = [[Francuzi|Francuz]]
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Fizika]], [[kvantna mehanika]]
| radna_institucija       = [[Sorbonne]]&lt;br /&gt;[[Univerzitet u Parizu]]
| alma_mater              = [[Sorbonne]]
| doktorski_mentor        = [[Paul Langevin]]
| doktorski_studenti      = [[Jean-Pierre Vigier]]
| poznat_po               = Talasna priroda [[elektron]]a
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1929)&lt;br /&gt;Nagrada Alberta I. (1932)&lt;br /&gt; Medalja Max Planck (1938)&lt;br /&gt;Nagrada Kalinga (1952)
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Louis-Victor-Pierre-Raymond, 7. vojvoda de Broglie''' ([[Dieppe]], [[16. august]] [[1892]] – [[Louveciennes]], [[19. mart]] [[1987]]) bio je francuski fizičar. Godine 1929. dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1929/broglie/biographical/|title=The Nobel Prize in Physics 1929|website=NobelPrize.org|language=en-US|access-date=2022-10-31}}&lt;/ref&gt; za otkriće dualne prirode [[elektron]]a. Bio je član i povremeni sekretar Francuske akademije nauka.

== Biografija ==
Rođen je u plemićkoj porodici [[16. august]]a [[1892]]. Njegova porodica je nosila titulu vojvode. Godine 1910. diplomira historiju, ali poslije toga se okreće matematici i fizici, koje diplomira 1913. Nakon toga je došao [[Prvi svjetski rat]], kad je služio kao vojnik na razvoju radio komunikacija. Poslije rata je nastavio s izučavanjima opće fizike. Kada mu 1960. umire brat [[Maurice de Broglie|Maurice]], također fizičar, Louis postaje 7. vojvoda de Broglie. Nikad se nije ženio, a nakon što 19. marta 1987. umire u [[Louveciennes]]u u 94. godini, njegov rođak [[Victor-François de Broglie|Victor-François]] nastavlja lozu De Broglieovih postavši 8. vojvoda De Broglie.

== Dualna priroda elektrona ==
U svojoj doktorskoj tezi iz 1924. je uveo hipotezu o elektronskim talasima, odnosno pretpostavio da elektronima u pokretu treba pridružiti i talasne osobine. Prije njega, zahvaljujući [[Albert Einstein|Einsteinovom]] objašnjenju [[fotoelektrični efekt|fotoelektričnog efekta]] i [[Max Planck|Planckovom]] objašnjenju [[Zračenje crnog tijela|zračenja]] [[Crno tijelo|apsolutno crnog tijela]], ukazala se nužnost da se zracima svijetlosti (EM zračenja) pridruže i čestična svojstva. De Broglie je stoga postavio obrnuto pitanje: ''&quot;Ako svjetlost osim talasnih posjeduje i čestična svojstva, da li onda česticama supstance, kao što su, na primjer, elektroni, treba također, osim čestičnih, pridružiti i talasne osobine?&quot;''

Ovu njegovu pretpostavku o talasnim osobinama čestica naučna je javnost u prvi mah primila sa nevjericom, pa čak i sa podsmjehom. Međutim, njegovu teoriju su potvrdili [[Lester Germer]] i [[Clinton Joseph Davisson]] 1927. u eksperimentu kojim je dokazana [[difrakcija]] elektrona na [[kristali]]ma. Difrakcijska slika je bila dokaz talasne prirode elektrona. Za rad na talasnoj mehanici i za otkriće talasne prirode elektrona dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1929. Jedna od primjena njegovog otkrića je elektronski mikroskop, koji je imao mnogo veću rezoluciju od optičkih mikroskopa, jer je talasna dužina elektrona mnogo kraća od talasne dužine svjetlosti. De Broglieova hipoteza je postala tako jedan od osnovnih postulata nove talasne ili kvantne mehanike, ali također uvela u fiziku i problem tzv. talasno-čestičnog dualizma. Kao ilustracija ovog fenomena danas se najčešće navodi eksperiment difrakcije elektrona na dvostrukom prorezu.

Interesantno je primijetiti da u svojim kasnijim istraživanjima de Broglie nije došao ni do jednog rezultata, koji bi bio bar približno jednak ovom njegovom epohalnom otkriću, do kojega je došao radeći na svojoj doktorskoj disertaciji.

== De Broglieova relacija ==
Prva de Broglieova [[jednačina]] povezuje talasnu dužinu s impulsom čestice

:&lt;math&gt;\lambda = \frac{h}{p} = \frac {h}{\gamma mv} = \frac {h}{mv} \sqrt{1 - \frac{v^2}{c^2}}&lt;/math&gt;

Gdje je '''λ''' čestična talasna dužina, '''h''' je [[Planckova konstanta]], '''p''' je impuls čestice, '''m''' je masa mirovanja čestice, '''v''' je brzina čestice, '''γ''' je [[Lorentzov faktor]] i '''c''' je brzina svjetlosti u [[vakuum]]u.

Što je veći impuls čestice, to je kraća njena talasna dužina.

== Kasniji rad ==
De Broglieov rad na dualnoj prirodi materije je bio ključan za otkriće i razvoj [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]]. Međutim kvantna ili valna mehanika se zasnivala na [[Schrödingerova jednačina|talasnim funkcijama]], čiji je kvadrat predstavljao vjerojvatnoću pronalaska elektrona u određenoj tačci prostora. De Broglieu se, kao ni [[Albert Einstein|Einsteinu]] i [[Erwin Schrödinger|Schrödingeru]], nije sviđala indeterministička priroda novostvorene kvantne mehanike. Zbog toga je radio na pokušajima da razvije kauzalno objašnjenje kvantne mehanike. Radio je i na [[Paul Dirac|Diracovoj]] elektronskoj teoriji, novoj teoriji svjetlosti, općoj teoriji čestica sa [[spin]]om i primjeni valne mehanike na [[nuklearna fizika|nuklearnu fiziku]].

== Napomena o izgovoru ==
U francuskom jeziku De Broglie se izgovara [də bʁœj], slično izgovoru prezimena De Broy. Riječ je zapravo o promjeni izgovora italijanskog prezimena Broglia (Brolja) koje su nosili De Broglieovi preci, a koje je galicizirano 1654.&lt;ref&gt;[http://genealogy.euweb.cz/broglie/broglie3.html Izgovor prezimena]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Louis de Broglie}}
* [https://web.archive.org/web/20041212175715/http://www.academie-francaise.fr/immortels/base/academiciens/fiche.asp?param=580 Besmrtnici: Louis de Broglie] {{fr simbol}}
* [http://www.nobel.se/physics/laureates/1929/broglie-bio.html Louis de Broglie – Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040904083428/http://www.nobel.se/physics/laureates/1929/broglie-bio.html |date=4. 9. 2004 }} {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20120218212515/http://www.harrymaugans.com/2006/05/03/in-search-of-schrodingers-cat/ Louis de Broglie i Schrödingerova mačka]
* [https://web.archive.org/web/20081222021111/http://pages.prodigy.net/ptheroff/gotha/broglie.html Paul Theroff (2005.) An Online Gotha: Broglie Genealogy]

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{DEFAULTSORT:Broglie, Louis de}}
[[Kategorija:Rođeni 1892.]]
[[Kategorija:Umrli 1987.]]
[[Kategorija:Biografije, Dieppe]]
[[Kategorija:Francuski fizičari]]
[[Kategorija:Kvantni fizičari]]
[[Kategorija:Teorijski fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Dobitnici medalje &quot;Max Planck&quot;]]
[[Kategorija:Članovi Francuske akademije]]
[[Kategorija:Članovi Francuske akademije nauka]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>pubks7cwo64g58pfpn09phr98oljuxe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lucidni snovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>166608</id>
    <revision>
      <id>3904094</id>
      <parentid>3582418</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:53:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Analitička psihologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5063" sha1="iq4a0jh3kpdm67eioqly6hormkihx43" xml:space="preserve">{{Kontroverzno}}
'''Lucidni snovi''' su oni [[San|snovi]] usljed čijeg trajanja je osoba svjesna da sanja, a najčešće postaje svjesna kada sanja neku nemoguću ili nevjerovatnu pojavu, ili bez ikakvog jasnog razloga jednostavno shvati da sanja.

U takvim snovima moguće je biti lucidan i imati određenu kontrolu nad sadržajem snova i obratno, imati mnogo kontrole bez čiste [[svijest|svjesnosti]] da sanjamo. Ako je osoba lucidna i ima dobru kontrolu, onda može birati neku aktivnost koja je moguća samo u snovima, postići ono što u budnom stanju ne bi nikada mogla ostvariti. Iako se takvi snovi tokom života spontano događaju, moguće ih je potaknuti posebnim metodama i vježbama (pisanje dnevnika snova i sl.), a također i pojačati stanje lucidnosti i time dobiti veću kontrolu nad vlastitim lucidnim snovima.&lt;ref&gt;Frederik van Eeden (1913). &quot;[http://www.lucidity.com/vanEeden.html A study of Dreams] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191008035022/http://lucidity.com/vanEeden.html |date=8. 10. 2019 }}&quot;. Proceedings of the Society for Psychical Research 26.&lt;/ref&gt;

== Naučna potvrda ==
Celia Green prva je prepoznala naučni potencijal lucidnog sanjanja u studiji ''Lucid Dreams'' iz 1968. godine. Green je analizirala glavne osobine takvih snova oslanjajući se na prethodno objavljene radove na temu, uz dopunu sa vlastitim istraživanjima. Zaključuje da su lucidni snovi iskustvena kategorija posve različita od uobičanjeih snova i predviđa povezivanje lucidnosti u snu i REM faza sna. Također, Green je prva povezala fenomen lucidnog sna sa fenomenom ''lažnog buđenja''.

Filozof [[Norman Malcolm]] 1959. godine u tekstu ''Dreaming'' zastupa teze protiv mogućnosti tačne provjere zapisa snova. Ipak, shvatanje da pomicanje očiju u snovima može utjecati na pomicanje očiju osobe koja sanja u fizičkom svijetu je pružilo mogućnost dokazivanja da akcije dogovorene u vrijeme budnosti mogu biti prizvane i izvedene u lucidnom snu. Prvi dokaz navedene pretpostavke pružio je krajem 1970-ih britanski parapsiholog [[Keith Hearne]] uz pomoć volontera Alana Worsleya. Worsley je pomicanjem očiju davao signale iz lucidnog sna koji su zabilježeni polisomnografom.&lt;ref&gt;[http://www.lucidity.com/LucidDreamingFAQ2.html Lucid Dreaming FAQ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190910121945/http://www.lucidity.com/LucidDreamingFAQ2.html |date=10. 9. 2019 }} LaBerge, S. &amp; Levitan, L. (2004). Version 2.3&lt;/ref&gt;

Hearnovi rezultati nisu bili distribuirani u širokoj javnosti i prvu stručnu recenziju objavio je tek nekoliko godina kasnije Stephen LaBerge sa Univerziteta Stanford. LaBerge je nezavisno, za potrebe doktorske disertacije, razvio tehnike induciranja lucidnih snova koje se i danas masovno koriste i osnova su lucidnog sanjanja. Tokom 1980-ih istraživanja u području lucidnih snova postaju sve brojnija i rezultati istraživačkih eksperimenata sve više izlaze u javnost.
== Istraživanja i klinička primjena ==
Neuronaučnik J. Allan Hobson postavio je hipotezu o tome šta bi se moglo događati u mozgu za vrijeme lucidnog sna. Prvi korak za lucidni san je prepoznavanje samog sna. Ono se događa u prefrontalnom korteksu koji je jedno od nekoliko područja neaktivnih za vrijeme REM sna i u kojem se pohranjuje radna memorija. Kada se to područje aktivira i dogodi se prepoznavanje sna, spavač mora biti dovoljno oprezan da svjesno dopusti nastavak sna ali i sposoban pojmiti da se radi o snu.

=== Tretman noćnih mora ===
Kao jedan od predloženih tretmana za pomoć ljudima sa problemom noćnih mora predložene su koristi bivanja svjesnima tokom sanjanja. Inicijalana studija provedena 2006. dokazala je da terapija lucidnim snovima uspješno smanjuje učestalost noćnih mora. Tretman se sastojao od upoznavanja ideje lucidnosti, te ovladavanju tehnikama i vježbama. Nije razjašnjeno koji aspekti tretmana su bili zaslužni za uspješno uklanjanje noćnih mora iako je tretman kao cjelina bio uspješan. Australijski psiholog Milan Čolić istražuje primjene principa narativne terapije i lucidnih snova u svrhu smanjenja učestalosti noćnih mora ali i depresije, anksioznosti i sličnih problema budnog života.

=== Percepcija vremena ===
Stephen LaBerge pokrenuo je 1985. godine studiju koja je pokazala da je precepcija vremena pri brojanju jednaka tokom sna kao i za vrijeme budnosti. Lucidni sanjači brojali bi 10 sekundi u snu, signalizirajući kraj brojanja unaprijed dogovorenim micanjem očiju. Iznenađujuće, subjektivna percepcija proteklog vremena nije se razlikovala tokom lucidnog sna. Studija je doprla i izvan naučnih krugova te potakla brojne entuzijaste širom svijeta na ekspirementiranje sa lucidnim sanjanjem.&lt;ref&gt;[http://lucid-dreaming-guide.com Lucid Dreaming] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121217095016/http://lucid-dreaming-guide.com/ |date=17 Decembar 2012 }} Rose, E. Lucid Dreaming Guide, Santa Monica, California, (2009).&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Analitička psihologija]]</text>
      <sha1>iq4a0jh3kpdm67eioqly6hormkihx43</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904114</id>
      <parentid>3904094</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:27:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904114</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5109" sha1="3fmntf6niko0xwo1mixzxjkahgidvf1" xml:space="preserve">{{Kontroverzno}}
'''Lucidni snovi''' su oni [[San|snovi]] usljed čijeg trajanja je osoba svjesna da sanja, a najčešće postaje svjesna kada sanja neku nemoguću ili nevjerovatnu pojavu, ili bez ikakvog jasnog razloga jednostavno shvati da sanja.

U takvim snovima moguće je biti lucidan i imati određenu kontrolu nad sadržajem snova i obratno, imati mnogo kontrole bez čiste [[svijest|svjesnosti]] da sanjamo. Ako je osoba lucidna i ima dobru kontrolu, onda može birati neku aktivnost koja je moguća samo u snovima, postići ono što u budnom stanju ne bi nikada mogla ostvariti. Iako se takvi snovi tokom života spontano događaju, moguće ih je potaknuti posebnim metodama i vježbama (pisanje dnevnika snova i sl.), a također i pojačati stanje lucidnosti i time dobiti veću kontrolu nad vlastitim lucidnim snovima.&lt;ref&gt;Frederik van Eeden (1913). &quot;[http://www.lucidity.com/vanEeden.html A study of Dreams] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191008035022/http://lucidity.com/vanEeden.html |date=8. 10. 2019 }}&quot;. Proceedings of the Society for Psychical Research 26.&lt;/ref&gt;

== Naučna potvrda ==
Celia Green prva je prepoznala naučni potencijal lucidnog sanjanja u studiji ''Lucid Dreams'' iz 1968. godine. Green je analizirala glavne osobine takvih snova oslanjajući se na prethodno objavljene radove na temu, uz dopunu sa vlastitim istraživanjima. Zaključuje da su lucidni snovi iskustvena kategorija posve različita od uobičanjeih snova i predviđa povezivanje lucidnosti u snu i REM faza sna. Također, Green je prva povezala fenomen lucidnog sna sa fenomenom ''lažnog buđenja''.

Filozof [[Norman Malcolm]] 1959. godine u tekstu ''Dreaming'' zastupa teze protiv mogućnosti tačne provjere zapisa snova. Ipak, shvatanje da pomicanje očiju u snovima može utjecati na pomicanje očiju osobe koja sanja u fizičkom svijetu je pružilo mogućnost dokazivanja da akcije dogovorene u vrijeme budnosti mogu biti prizvane i izvedene u lucidnom snu. Prvi dokaz navedene pretpostavke pružio je krajem 1970-ih britanski parapsiholog [[Keith Hearne]] uz pomoć volontera Alana Worsleya. Worsley je pomicanjem očiju davao signale iz lucidnog sna koji su zabilježeni polisomnografom.&lt;ref&gt;[http://www.lucidity.com/LucidDreamingFAQ2.html Lucid Dreaming FAQ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190910121945/http://www.lucidity.com/LucidDreamingFAQ2.html |date=10. 9. 2019 }} LaBerge, S. &amp; Levitan, L. (2004). Version 2.3&lt;/ref&gt;

Hearnovi rezultati nisu bili distribuirani u širokoj javnosti i prvu stručnu recenziju objavio je tek nekoliko godina kasnije Stephen LaBerge sa Univerziteta Stanford. LaBerge je nezavisno, za potrebe doktorske disertacije, razvio tehnike induciranja lucidnih snova koje se i danas masovno koriste i osnova su lucidnog sanjanja. Tokom 1980-ih istraživanja u području lucidnih snova postaju sve brojnija i rezultati istraživačkih eksperimenata sve više izlaze u javnost.
== Istraživanja i klinička primjena ==
Neuronaučnik J. Allan Hobson postavio je hipotezu o tome šta bi se moglo događati u mozgu za vrijeme lucidnog sna. Prvi korak za lucidni san je prepoznavanje samog sna. Ono se događa u prefrontalnom korteksu koji je jedno od nekoliko područja neaktivnih za vrijeme REM sna i u kojem se pohranjuje radna memorija. Kada se to područje aktivira i dogodi se prepoznavanje sna, spavač mora biti dovoljno oprezan da svjesno dopusti nastavak sna ali i sposoban pojmiti da se radi o snu.

=== Tretman noćnih mora ===
Kao jedan od predloženih tretmana za pomoć ljudima sa problemom noćnih mora predložene su koristi bivanja svjesnima tokom sanjanja. Inicijalana studija provedena 2006. dokazala je da terapija lucidnim snovima uspješno smanjuje učestalost noćnih mora. Tretman se sastojao od upoznavanja ideje lucidnosti, te ovladavanju tehnikama i vježbama. Nije razjašnjeno koji aspekti tretmana su bili zaslužni za uspješno uklanjanje noćnih mora iako je tretman kao cjelina bio uspješan. Australijski psiholog Milan Čolić istražuje primjene principa narativne terapije i lucidnih snova u svrhu smanjenja učestalosti noćnih mora ali i depresije, anksioznosti i sličnih problema budnog života.

=== Percepcija vremena ===
Stephen LaBerge pokrenuo je 1985. godine studiju koja je pokazala da je precepcija vremena pri brojanju jednaka tokom sna kao i za vrijeme budnosti. Lucidni sanjači brojali bi 10 sekundi u snu, signalizirajući kraj brojanja unaprijed dogovorenim micanjem očiju. Iznenađujuće, subjektivna percepcija proteklog vremena nije se razlikovala tokom lucidnog sna. Studija je doprla i izvan naučnih krugova te potakla brojne entuzijaste širom svijeta na ekspirementiranje sa lucidnim sanjanjem.&lt;ref&gt;[http://lucid-dreaming-guide.com Lucid Dreaming] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121217095016/http://lucid-dreaming-guide.com/ |date=17 Decembar 2012 }} Rose, E. Lucid Dreaming Guide, Santa Monica, California, (2009).&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Analitička psihologija]]
[[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]]</text>
      <sha1>3fmntf6niko0xwo1mixzxjkahgidvf1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904119</id>
      <parentid>3904114</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:28:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904119</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5149" sha1="lkezfpspzuy0jneir5vrnzlgxhwlrre" xml:space="preserve">{{Kontroverzno}}
'''Lucidni snovi''' su oni [[San|snovi]] usljed čijeg trajanja je osoba svjesna da sanja, a najčešće postaje svjesna kada sanja neku nemoguću ili nevjerovatnu pojavu, ili bez ikakvog jasnog razloga jednostavno shvati da sanja.

U takvim snovima moguće je biti lucidan i imati određenu kontrolu nad sadržajem snova i obratno, imati mnogo kontrole bez čiste [[svijest|svjesnosti]] da sanjamo. Ako je osoba lucidna i ima dobru kontrolu, onda može birati neku aktivnost koja je moguća samo u snovima, postići ono što u budnom stanju ne bi nikada mogla ostvariti. Iako se takvi snovi tokom života spontano događaju, moguće ih je potaknuti posebnim metodama i vježbama (pisanje dnevnika snova i sl.), a također i pojačati stanje lucidnosti i time dobiti veću kontrolu nad vlastitim lucidnim snovima.&lt;ref&gt;Frederik van Eeden (1913). &quot;[http://www.lucidity.com/vanEeden.html A study of Dreams] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191008035022/http://lucidity.com/vanEeden.html |date=8. 10. 2019 }}&quot;. Proceedings of the Society for Psychical Research 26.&lt;/ref&gt;

== Naučna potvrda ==
Celia Green prva je prepoznala naučni potencijal lucidnog sanjanja u studiji ''Lucid Dreams'' iz 1968. godine. Green je analizirala glavne osobine takvih snova oslanjajući se na prethodno objavljene radove na temu, uz dopunu sa vlastitim istraživanjima. Zaključuje da su lucidni snovi iskustvena kategorija posve različita od uobičanjeih snova i predviđa povezivanje lucidnosti u snu i REM faza sna. Također, Green je prva povezala fenomen lucidnog sna sa fenomenom ''lažnog buđenja''.

Filozof [[Norman Malcolm]] 1959. godine u tekstu ''Dreaming'' zastupa teze protiv mogućnosti tačne provjere zapisa snova. Ipak, shvatanje da pomicanje očiju u snovima može utjecati na pomicanje očiju osobe koja sanja u fizičkom svijetu je pružilo mogućnost dokazivanja da akcije dogovorene u vrijeme budnosti mogu biti prizvane i izvedene u lucidnom snu. Prvi dokaz navedene pretpostavke pružio je krajem 1970-ih britanski parapsiholog [[Keith Hearne]] uz pomoć volontera Alana Worsleya. Worsley je pomicanjem očiju davao signale iz lucidnog sna koji su zabilježeni polisomnografom.&lt;ref&gt;[http://www.lucidity.com/LucidDreamingFAQ2.html Lucid Dreaming FAQ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190910121945/http://www.lucidity.com/LucidDreamingFAQ2.html |date=10. 9. 2019 }} LaBerge, S. &amp; Levitan, L. (2004). Version 2.3&lt;/ref&gt;

Hearnovi rezultati nisu bili distribuirani u širokoj javnosti i prvu stručnu recenziju objavio je tek nekoliko godina kasnije Stephen LaBerge sa Univerziteta Stanford. LaBerge je nezavisno, za potrebe doktorske disertacije, razvio tehnike induciranja lucidnih snova koje se i danas masovno koriste i osnova su lucidnog sanjanja. Tokom 1980-ih istraživanja u području lucidnih snova postaju sve brojnija i rezultati istraživačkih eksperimenata sve više izlaze u javnost.
== Istraživanja i klinička primjena ==
Neuronaučnik J. Allan Hobson postavio je hipotezu o tome šta bi se moglo događati u mozgu za vrijeme lucidnog sna. Prvi korak za lucidni san je prepoznavanje samog sna. Ono se događa u prefrontalnom korteksu koji je jedno od nekoliko područja neaktivnih za vrijeme REM sna i u kojem se pohranjuje radna memorija. Kada se to područje aktivira i dogodi se prepoznavanje sna, spavač mora biti dovoljno oprezan da svjesno dopusti nastavak sna ali i sposoban pojmiti da se radi o snu.

=== Tretman noćnih mora ===
Kao jedan od predloženih tretmana za pomoć ljudima sa problemom noćnih mora predložene su koristi bivanja svjesnima tokom sanjanja. Inicijalana studija provedena 2006. dokazala je da terapija lucidnim snovima uspješno smanjuje učestalost noćnih mora. Tretman se sastojao od upoznavanja ideje lucidnosti, te ovladavanju tehnikama i vježbama. Nije razjašnjeno koji aspekti tretmana su bili zaslužni za uspješno uklanjanje noćnih mora iako je tretman kao cjelina bio uspješan. Australijski psiholog Milan Čolić istražuje primjene principa narativne terapije i lucidnih snova u svrhu smanjenja učestalosti noćnih mora ali i depresije, anksioznosti i sličnih problema budnog života.

=== Percepcija vremena ===
Stephen LaBerge pokrenuo je 1985. godine studiju koja je pokazala da je precepcija vremena pri brojanju jednaka tokom sna kao i za vrijeme budnosti. Lucidni sanjači brojali bi 10 sekundi u snu, signalizirajući kraj brojanja unaprijed dogovorenim micanjem očiju. Iznenađujuće, subjektivna percepcija proteklog vremena nije se razlikovala tokom lucidnog sna. Studija je doprla i izvan naučnih krugova te potakla brojne entuzijaste širom svijeta na ekspirementiranje sa lucidnim sanjanjem.&lt;ref&gt;[http://lucid-dreaming-guide.com Lucid Dreaming] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121217095016/http://lucid-dreaming-guide.com/ |date=17 Decembar 2012 }} Rose, E. Lucid Dreaming Guide, Santa Monica, California, (2009).&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Analitička psihologija]]
[[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]]
[[Kategorija:Psihoanalitička teorija]]</text>
      <sha1>lkezfpspzuy0jneir5vrnzlgxhwlrre</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Biografije, Berlin</title>
    <ns>14</ns>
    <id>176254</id>
    <revision>
      <id>3904123</id>
      <parentid>2804325</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:58:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Biografije po glavnim gradovima]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="175" sha1="cil4k7gap19702kra8zi9v4pkb3r9vk" xml:space="preserve">{{Commonscat|People of Berlin}}
[[Kategorija:Berlin|Biografije]]
[[Kategorija:Biografije po gradovima, Njemačka|Berlin]]
[[Kategorija:Biografije po glavnim gradovima|Berlin]]</text>
      <sha1>cil4k7gap19702kra8zi9v4pkb3r9vk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aston Villa FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>178082</id>
    <revision>
      <id>3903917</id>
      <parentid>3848324</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T13:29:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3903917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11334" sha1="0559bzoc5focrf7pinmdszwtfyfgneu" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = #94BEE5
| Boja2                       = #7A003C
| Ime kluba                   = '''Aston Villa FC'''
| Puno ime                    = Aston Villa Football Club
| Grb                         = Aston Villa FC new crest.svg.webp
| veličina_grba               = 150px
| Nadimak                     = ''The Villans''&lt;br&gt;''The Lions (Lavovi)''
| Osnovan                     = {{start date and age|df=yes|1874|11|21}}
| Raspušten                   = 
| Lokacija                    = [[Birmingham]]&lt;br&gt;[[Zapadni Midlends (grofovija)|Zapadni Midlends]]&lt;br&gt;[[Engleska]]
| Boje                        = 
| Federacija                  = [[Nogometni savez Engleske|FA]]
| Konfederacija               = 
| Liga                        = [[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]
| Stadion                     = [[Villa Park]] &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=England|title=Villa Park|work=stadionwelt.de|access-date=11. 2. 2013|archive-date=6. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141106015715/http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=England|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet                   =  43.205
| Vlasnik kluba               = 
| Predsjednik kluba           = Nassef Sawiris
| Menadžer                    = {{ZD|ŠPA}} [[Unai Emery]]
| Uspjesi                     = 
| Nacionalni kupovi           = 
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = 
| Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premier League 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica                 = {{url|https://avfc.co.uk}}
| Trenutna sezona             = 
| uzorak_lr1                  = _astonvilla2526h
| uzorak_t1                   = _astonvilla2526h
| uzorak_dr1                  = _astonvilla2526h
| uzorak_š1                   = _astonvilla2526h
| uzorak_č1                   = _astonvilla2526hl
| lijeva ruka1                = BBD5F2
| tijelo1                     = 69091C
| desna ruka1                 = BBD5F2
| šorc1                       = FFFFFF
| čarape1                     = BBD5F2
| uzorak_lr2                  = _astonvilla2526a
| uzorak_t2                   = _astonvilla2526a
| uzorak_dr2                  = _astonvilla2526a
| uzorak_š2                   = _astonvilla2526a
| uzorak_č2                   = _astonvilla2526al
| lijeva ruka2                = 000000
| tijelo2                     = 000000
| desna ruka2                 = 000000
| šorc2                       = 000000
| čarape2                     = 000000
| uzorak_lr3                  = _astonvilla2526t
| uzorak_t3                   = _astonvilla2526t
| uzorak_dr3                  = _astonvilla2526t
| uzorak_š3                   = _astonvilla2526t
| uzorak_č3                   = _astonvilla2526tl
| lijeva ruka3                = FFFFFF
| tijelo3                     = FFFFFF
| desna ruka3                 = FFFFFF
| šorc3                       = FFFFFF
| čarape3                     = FFFFFF
}}
'''Aston Villa Football Club ''' je profesionalni nogometni klub iz [[Birmingham]]a, grofovija [[Zapadni Midlends (grofovija)|Zapadni Midlends]], [[Engleska]]. Takmiči se u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]], najvišem rangu rangu [[Nogometni ligaški sistem u Engleskoj|engleskog nogometa]].

Klub je osnovan je 1874. Jedan je od osnivača [[The Football League|Prve lige Engleske]] 1888, kao i jedan od osnivača [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] 1992. Aston Villa je jedan od najstarijih i najuspješnijih engleskih klubova. Najveći uspjeh kluba je osvajanje [[UEFA Liga prvaka|Kupa šampiona]] u sezoni 1981/82. Također je osvajao [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropsku ligu]], [[UEFA Superkup]] i [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]].

Najveći rival kluba je [[Birmingham City FC|Birmingham City]], te klubovi iz predgrađa [[West Bromwich Albion]] i [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton]]. Nadimak kluba je ''The Villans'' i ''The Lions (Lavovi)''. Tradicionalne boje su crvana i plava. Od 1897. domaće utakmice igra na stadionu [[Villa Park]].

==Historija==
Aston Villa je osnovana u martu 1874. godine od strane pripadnika kapele ''Villa Cross Wesleyan'' iz [[Handsworth]]a, sadašnjem dijelu [[Birmingham]]a. Četiri osnivača Ville su bili ''Jack Hughes'', ''Frederick Matthews'', ''Walter Price'' i ''William Scattergoo''d. Prvi meč klub je odigrao protiv lokalne ekipe ''Aston Brook St Mary's''. 1876. godine počinje igrati na ''Wellington Roadu''. Ubrzo postaje jedan od najbolji klubova sa ''Midlendsa''. 1880. dolazi do svog prvog trofeja osvojivši ''Birmingham Senior kup''.

Prvi trofej [[FA kup]]a osvaja 1887. godine na čelu sa kapitenom [[Archie Hunter]]om. Villa je bila jedan od 12 klubova koji su osnovali [[The Football League|Football League]]. Prvu sezonu završava na desetom mjestu. Aston Villa je bio najuspješniji nogometni klub tokom viktorijanke ere, osvojivši pet naslova prvaka, te tri trofeja FA kupa. 1897. godine seli na [[Villa Park]].

Aston Villa 1920. godine osvaja FA kup po šesti put. Nakon toga klub je išao silaznom putanjom. 1936. godine ispada u drugu ligu, prvi put u svojoj historiji. Kao i svi engleski klubovi Villa je izgubila sedam sezona zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], što je dovelo do toga da su neki igrači prerano okončali karijeru. Tim je obnovljen pod vodstvom ''Alexa Massiea''. Nakon 37 godina u sezoni 1956-57. dolazi do novog trofeja osvajanjem FA kupa po sedmi put. U finalu je Villa bila bolja od [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]]. U sezoni 1959-60. osvaja Drugu diviziju, te se vraća u najviši rang engleskog nogometa. 1961. godine osvaja [[Engleski Liga kup|Liga kupa]]. Aston Villa je bila prvi pobjednik ovog takmičenja.

[[Joe Mercer]] napušta ekipu 1964. godine. To je bio period velikih turbulencija za klub. Tri godine kasnije Villa ponovo ispada u niži rang. U nerednoj sezoni zauzima 16. mjesto u Drugoj diviziji. Zbog lošeg plasmana navijači su tražili od uprave da podnese ostavku. Dugovi kluba su sve više rasli, a Villa je bila na dnu tabele. Upravni odbor je otpustio menadžera [[Tommy Cummings]]a. Ubrzo cijeli odbor je podnio ostavku zbog velikog pritiska navijača. Nakon mnogo špekilacija, kontrolu nad klubom je preuzeo biznismen [[Pat Matthew]]s. Međutim, ove promjena nije odmah dala rezultate s obzirom da je klub ispao u treći rang takmičnja. Villa ipak počinje da se oporavlja pod novom upravom. U sezoni 1971-72. osvaja [[Football League Third Division|Treću diviziju]]. Za novog menadžera je imenovan [[Ron Saunders]]. U sezoni 1974-75. osvaja Liga kup i ostvaruje plasman u Prvu divizju.

==Uspjesi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
|'''[[Football League First Division|Prva divizija]]'''
|I mjesto
|1893/94, 1895/96, 1896/97, 1898/99, 1899/1900, 1909/10, 1980/81.
|-
|'''[[Football League Second Division|Druga divizija]]'''
|I mjesto
|1937/38, 1959/60.
|-
|'''[[Football League Third Division|Treća divizija]]'''
|I mjesto
|1971/72.
|-
|'''[[FA kup]]'''
|Pobjednik
|1886/87, 1894/95, 1896/97, 1904/05, 1912/13, 1919/20, 1956/57.
|-
|'''[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]'''
|Pobjednik
|1960/61, 1974/75, 1976/77, 1993/94, 1995/96.
|-
|'''[[FA Community Shield|Charity/Community Shield]]'''
|Pobjednik
|1981.
|-
|'''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]'''
|Pobjednik
|[[Kup evropskih šampiona 1981/1982.|1981/82.]]
|-
|'''[[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]'''
|Pobjednik
|[[UEFA Evropska liga 2025/2026.|2025/26.]]
|-
|'''[[UEFA Superkup]]'''
|Pobjednik
|[[UEFA Superkup 1982.|1982.]]
|-
|'''[[Intertoto kup]]'''
|Pobjednik
|2001, 2008.
|}

== Trenutni sastav ==
''Posljednja promjena: 2. septembar 2025.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.avfc.co.uk/teams|title=Mens|last=Club|first=Aston Villa Football|website=Aston Villa Football Club|access-date=2. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=POL|poz=DF|ime=[[Matty Cash]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ŠVE|poz=DF|ime=[[Victor Lindelöf]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ENG|poz=DF|ime=[[Ezri Konsa]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ENG|poz=DF|ime=[[Tyrone Mings]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=ENG|poz=MF|ime=[[Ross Barkley]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ŠKO|poz=MF|ime=[[John McGinn]]|ostalo=[[Kapiten (nogomet)|kapiten]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BEL|poz=MF|ime=[[Youri Tielemans]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=ENG|poz=MF|ime=[[Harvey Elliott]]|ostalo=na pozajmici iz [[Liverpool FC|Liverpool]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ARG|poz=MF|ime=[[Emiliano Buendía]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=ENG|poz=FW|ime=[[Ollie Watkins]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=FRA|poz=DF|ime=[[Lucas Digne]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ŠPA|poz=DF|ime=[[Pau Torres]]}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ŠPA|poz=DF|ime=[[Andrés García (nogometaš, rođen 2003)|Andrés García]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NIZ|poz=FW|ime=[[Donyell Malen]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=ENG|poz=FW|ime=[[Jadon Sancho]]|ostalo=na pozajmici iz [[Manchester United FC|Manchester United]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=NIZ|poz=DF|ime=[[Ian Maatsen]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ARG|poz=GK|ime=[[Emiliano Martínez]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BEL|poz=MF|ime=[[Amadou Onana]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=NIZ|poz=DF|ime=[[Lamare Bogarde]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=ENG|poz=MF|ime=[[Morgan Rogers]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Obala Slonovače|poz=FW|ime=[[Evann Guessand]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=NIZ|poz=GK|ime=[[Marco Bizot]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=44|nac=FRA|poz=MF|ime=[[Boubacar Kamara]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=83|nac=ENG|poz=MF|ime=[[Bradley Burrowes]]}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Poznati igrači==
{{col-begin-small}}
{{col-3}}
*{{ZD|ŠKO}} [[William McGregor]]
*{{ZD|ŠKO}} [[George Ramsay]]
*{{ZD|WAL}} [[Trevor Ford]]
*{{ZD|ENG}} [[Eric Houghton]]
*{{ZD|SJI}} [[Peter McParland]]
*{{ZD|ŠKO}} [[Charlie Aitken]]
{{col-3}}
*{{ZD|ENG}} [[Brian Little]]
*{{ZD|ENG}} [[Peter Withe]]
*{{ZD|ENG}} [[Dennis Mortimer]]
*{{ZD|ENG}} [[Gordon Cowans]]
*{{ZD|IRS}} [[Paul McGrath (nogometaš)|Paul McGrath]]
*{{ZD|DAN}} [[Peter Schmeichel]]
{{col-end}}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.avfc.co.uk/ Službena stranica]
*[http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=154 Aston Villa na Soccerbase]
*[http://www.transfermarkt.com/aston-villa/startseite/verein/405/saison_id/2014 Aston Villa na Transfermarkt]

{{Premijer liga Engleske}}{{Football League Championship}}{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = Aston Villa FC u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}}
{{Osvajači UEFA Superkupa}}
{{Osvajači Intertoto kupa}}
{{Osvajači FA kupa}}
}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1874.]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Engleskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Zapadnom Midlendsu]]
[[Kategorija:Sport u Birminghamu]]
[[Kategorija:Aston Villa FC]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona]]</text>
      <sha1>0559bzoc5focrf7pinmdszwtfyfgneu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orionova maglina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>182506</id>
    <revision>
      <id>3903995</id>
      <parentid>3776763</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T01:43:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3903995</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21163" sha1="qloz878s1enb8dgbukibwpjkowtcw0h" xml:space="preserve">{{Infokutija Galaksija
  | Naziv                   = [[Novi opći katalog (NGC)|NGC]] 1976
  | Slika                   = 
  | Opis slike              = NGC 1976 ([[Sloan Digital Sky Survey|SDSS]])
  | Epoha                   = J2000.0
  | Sazviježđe              = [[Orion (sazviježđe)|Orion]]&lt;ref name=&quot;seds&quot; /&gt;
  | Rektascenzija           = {{RA|5|35|17,1}} &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Deklinacija             = {{DEC|-5|23|25}} &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Crveni pomak            = 
  | Radijalna brzina        = 
  | Grupa ili klaster       =
  | Udaljenost              = 
  | Tip                     = [[emisijska]] i [[odrazna maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|EN+RN]]) &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Masa                    =
  | Odnos masa svijetlo     =
  | Broj zvijezda           =
  | Prividne dimenzije      = Najveći prečnik: 40,00 [[Uglovna minuta|u.m.]]&lt;br /&gt;Najmanji prečnik: 35,00 [[Uglovna minuta|u.m.]]
  | Prividna magnituda      = 4,0 (vidljivo)&lt;br /&gt;3,7 (B-Band) &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Površinska svjetlost    = 
  | Apsolutna magnituda     = 
  | Uglovna pozicija        = 
  | Značajnosti             =
  | Imena                   = {{nowrap|Orion nebula}}{{•}}{{nowrap|M 42}}{{•}}{{nowrap|LBN 974}}&lt;ref name=&quot;klima&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ned&quot;/&gt;
  | Karta                   = Orion_constellation_map-bs.svg
  | Tačka_x                 = 58.8
  | Tačka_y                 = 64.5
}}

'''NGC 1976''' (također poznata kao Messier 42, M42) je [[emisijska]] i [[odrazna maglina]] i nalazi se u Mliječnom putu smještena južno od Orionovog pojasa u [[sazviježđe|sazviježđu]] [[Orion (sazviježđe)|Orion]]. Prvo otkriće je napravio [[Nicolas-Claude Fabri de Peiresc]] [[24. novembar|24. novembra]] [[1610]]. godine.&lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klima-posmatrači&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klima-ref&quot; /&gt; Nalazi se u ''Orionovom maču'', nizu zvijezda postavljenih okomito na ''Orionov pojas'' (poznata je kao srednja &quot;zvijezda&quot; u &quot;maču&quot;). Maglina je jedan od najfotografiranijih objekata na nebu zbog svoje izuzetne ljepote i sjaja. M42 je i pod budnim okom astronoma jer je to mjesto na kojem se odvijaju procesi formiranja zvijezda i planetarnih sistema iz urušavanja oblaka gasa i prašine. Astronomi su direktno posmatrali protoplanetarne diskove i smeđe patuljke unutar magline, intenzivna i turbulentna kretanja gasa i fotoionizirajuće efekte masivnih obližnjih zvijezda u maglini.

Jedna je od najsjajnijih maglina i vidljiva je golim okom na noćnom nebu s prividnom magnitudom od 4,0. Udaljena je 1.344 ± 20 svjetlosnih godina (412,1 ± 6,1 pc)&lt;ref&gt;Reid, M. J.; et al. (2009). &quot;Trigonometric Parallaxes of Massive Star Forming Regions: VI. Galactic Structure, Fundamental Parameters and Non-Circular Motions&quot;. Astrophysical Journal. 700 (1): 137–148. arXiv:0902.3913. Bibcode:2009ApJ...700..137R. doi:10.1088/0004-637X/700/1/137. S2CID 11347166.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hirota, Tomoya; et al. (2007). &quot;Distance to Orion KL Measured with VERA&quot;. Publications of the Astronomical Society of Japan. 59 (5): 897–903. arXiv:0705.3792. Bibcode:2007PASJ...59..897H. doi:10.1093/pasj/59.5.897.&lt;/ref&gt; i regija je masivnog formiranja zvijezda koja je  najbliža Zemlji. Procjenjuje se da je M42 široka 25 svjetlosnih godina (dakle, njena prividna veličina sa Zemlje je približno 1 stepen). Ima masu od oko 2.000 puta veću od Sunca. Stariji tekstovi često Orionovu maglinu nazivaju Velika maglina u Orionu ili Velika Orionova maglina.&lt;ref&gt;Ripley, George; Dana, Charles A., eds. (1879). &quot;Nebula&quot; . The American Cyclopædia.&lt;/ref&gt;

== Fizičke karakteristike ==
[[Datoteka:Hubble Snaps View of the Orion Nebula.ogv|thumb|300px|desno|Rasprava o lokaciji Orionove magline, onome što se vidi unutar područja formiranja zvijezda i uticaju međuzvjezdanih vjetrova na oblikovanje magline]]
[[Datoteka:Orion composite1.jpg|thumb|175px|Sazviježđe Orion sa Orionovom maglinom (dolje u sredini)]]
Orionova maglina je vidljiva golim [[oko]]m čak i iz područja pogođenih svjetlosnim zagađenjem. Vidi se kao srednja &quot;zvijezda&quot; u &quot;maču&quot; Oriona, što su tri zvijezde koje se nalaze južno od Orionovog pojasa. &quot;Zvijezda&quot; izgleda mutno, posmatranjem kroz dvogled ili mali [[teleskop]] postaje očigledno da je maglina. Najveći (peak) površinski sjaj centralnog područja M42 je oko 17 Mag/arcsec², a vanjski plavkasti sjaj ima vršni površinski sjaj od 21,3 Mag/arcsec².&lt;ref&gt;Clark, Roger (March 28, 2004). [https://clarkvision.com/astro/surface-brightness-profiles/introduction.html &quot;Surface Brightness of Deep Sky Objects&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201026132442/https://clarkvision.com/astro/surface-brightness-profiles/introduction.html |date=26. 10. 2020 }}&lt;/ref&gt;

Orionova maglina sadrži vrlo mlado [[otvoreno zvjezdano jato]], poznato kao Trapezno jato zbog asterizma njegove primarne četiri zvijezde unutar prečnika od 1,5 [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]. Dvije od njih se mogu razdvojiti u svoje komponentne binarne sisteme u noćima s dobrom vidljivošću, dajući ukupno šest zvijezda. Zvijezde Trapeznog jata, zajedno s mnogim drugim zvijezdama, još su u ranoj fazi razvoja. Trapezno jato je komponenta mnogo većeg jata Orionova maglina, udruženja od oko 2.800 zvijezda unutar [[prečnik]]a od 20 svjetlosnih godina.&lt;ref&gt;Hillenbrand, L. A.; Hartmann, L. W. (1998). &quot;Preliminary Study of the Orion Nebula Cluster Structure and Dynamics&quot; (PDF). Astrophysical Journal. 492 (2): 540–553. Bibcode:1998ApJ...492..540H. doi:10.1086/305076. S2CID 43038127.&lt;/ref&gt; Orionova maglina je pak okružena mnogo većim kompleksom molekularnih oblaka Orion, koji je širok stotine svjetlosnih godina i obuhvata cijelo sazviježđe Orion. Prije dva miliona godina, jato Orionova maglina je možda bio dom zvijezda bjegunaca AE Aurigae, 53 Arietis i [[Mu Columbae]], koje se trenutno udaljavaju od magline brzinama većim od 100&amp;nbsp;km/s (62&amp;nbsp;mi/s).&lt;ref&gt;Blaauw, A.; et al. (1954). &quot;The Space Motions of AE Aurigae and μ Columbae with Respect to the Orion Nebula&quot;. Astrophysical Journal. 119: 625. Bibcode:1954ApJ...119..625B. doi:10.1086/145866.&lt;/ref&gt;

=== Obojenost ===
Posmatrači su odavno primijetili karakterističnu zelenkastu nijansu magline, pored crvenih i plavo-ljubičastih područja. Crvena nijansa je rezultat zračenja Hα rekombinacijske linije na [[Talasna dužina|talasnoj dužini]] od 656,3&amp;nbsp;nm. Plavo-ljubičasta obojenost je reflektovano zračenje masivnih zvijezda O-klase u jezgru magline.

Zelena nijansa je bila zagonetka za astronome početkom XX vijeka jer nijedna od poznatih spektralnih linija u to vrijeme nije mogla da je objasni. Postojale su neke spekulacije da su linije uzrokovane novim elementom, te je za ovaj misteriozni materijal skovan naziv nebulijum. Međutim, s boljim razumijevanjem [[Atomska fizika|atomske fizike]], kasnije je utvrđeno da je zeleni spektar uzrokovan malo vjerovatnim [[elektron]]skim prelazom u dvostruko ionizovanom [[kiseonik]]u, takozvanim &quot;zabranjenim prelazom&quot;. Ovo [[zračenje]] je u to vrijeme bilo nemoguće reprodukovati u laboratoriji, jer je zavisilo od mirnog okruženja, gotovo  bez sudara, koje se nalazilo u visokom [[vakuum]]u dubokog svemira.&lt;ref&gt;Bowen, Ira Sprague (1927). &quot;The Origin of the Nebulium Spectrum&quot;. Nature. 120 (3022): 473. Bibcode:1927Natur.120..473B. doi:10.1038/120473a0.&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:M42m.jpg|thumb|lijevo|Messierov crtež Orionove magline u njegovim memoarima iz 1771. godine &quot;Mémoires de l'Académie Royale&quot;]]
Postoje pretpostavke da su Maje Centralne Amerike možda opisale ovu maglinu u svom mitu o stvaranju &quot;Tri ognjišta&quot;; ako je tako, one bi odgovarale dvjema zvijezdama u podnožju Oriona, [[Rigel]]u i [[Saif]]u, te [[Alnitak]]u na južnom (lijevom) vrhu &quot;lovačkog pojasa&quot;, koje zajedno formiraju vrhove gotovo savršenog jednakostraničnog trougla, istog oblika kao tradicionalna majanska ognjišta. Blizu središta trougla nalazi se Orionov mač (uključujući Orionovu maglinu), koji je drevna majanska mitologija smatrala doslovnim ili figurativnim žarom vatrene kreacije koja tinja u središtu ognjišta.&lt;ref&gt;Carrasco, David, ed. (2001). The Oxford Encyclopedia of Mesoamerican cultures : the civilizations of Mexico and Central America. Oxford [u.a.]: Oxford Univ. Press. p. 165. ISBN 978-0-19-514257-0.&lt;/ref&gt; Slično tome, moderne Lacandon Maje smatraju ga dimom od kopalovog tamjana.

Ni [[Ptolomej]]ev Almagest ni [[Abdurahman al-Sufi|al-Sufijeva]] Knjiga fiksnih zvijezda nisu spomenuli ovu maglinu, iako su obje navele dijelove magline na drugim mjestima na noćnom nebu; Nije je spomenuo ni Galileo, iako je i on vršio teleskopska posmatranja oko nje 1610. i 1617. godine. To je dovelo do nekih nagađanja da je bljesak osvjetljavajućih zvijezda mogao povećati sjaj magline.

[[Datoteka:Orion Nebula - Drawing - John Herschel -1847 - rotated by 180°.jpg|thumb|200px|Heršhelov crtež magline viđene s južne hemisfere kao dio njegovog pregleda vidljivog neba, 1835.]]

Prvo otkriće difuzne maglovite prirode Orionove magline se uglavnom pripisuje francuskom astronomu Nicolas-Claudeu Fabri de Peiresc, 26. novembra 1610. godine, kada je zabilježio da ju je posmatrao refraktorskim teleskopom koji je kupio njegov mecena Guillaume du Vair.

{{Blockquote|Vidi se kako su na sličan način neke zvijezde sabijene u vrlo uzak prostor i kako se okolo i između zvijezda izlijeva bijela svjetlost poput bijelog oblaka.&lt;ref&gt;Schreiber, John (1904). &quot;Jesuit Astronomy&quot;. Popular Astronomy. 12: 101.&lt;/ref&gt;&lt;/ref&gt;}}

Izgled centralnih zvijezda koji je opisao kao drugačije od glave komete po tome što su bile &quot;pravougaonik&quot; možda je bio rani opis Trapeznog jata.&lt;ref&gt;Harrison, Thomas G. (1984). &quot;The Orion Nebula: Where in History is it?&quot;. Quarterly Journal of the Royal Astronomical Society. 25: 71. Bibcode:1984QJRAS..25...65H.&lt;/ref&gt;

Maglinu je nezavisno &quot;otkrilo&quot; (iako je i do tada bila vidljiva golim okom) nekoliko drugih istaknutih astronoma u narednim godinama, uključujući Giovannija Battistu Hodiernu (čija je skica prvi put objavljena u De systemate orbis cometici, deque admirandis coeli characteribus).&lt;ref&gt;Frommert, H.; Kronberg, C. (August 25, 2007). &quot;Hodierna's Deep Sky Observations&quot;. SEDS.&lt;/ref&gt; Godine 1659. holandski naučnik Christiaan Huygens objavio je prvi detaljni crtež centralnog područja magline u Systema Saturnium.&lt;ref&gt;Lachieze-Rey, Marc, ed. (2001). Celestial Treasury: From the Music of the Spheres to the Conquest of Space. Cambridge [u.a.]: Cambridge Univ. Press. p. 153. ISBN 9780521800402.&lt;/ref&gt;

[[File:Henry Drape Orion nebula 1880 inverted.jpg|thumb|200px|Fotografija Orionove magline koju je snimio Henry Draper 1880. godine, prva ikada snimljena]]
[[File:Orion-Nebula A A Common.jpg|thumb|200px|Jedna od fotografija Orionove magline koju je snimio Andrew Ainslie Common 1883. godine, prva koja je pokazala da duga ekspozicija može snimiti nove zvijezde i magline nevidljive ljudskom oku.]]

[[Charles Messier]] je posmatrao maglinu 4. marta 1769. godine, a također je primijetio i tri zvijezde u Trapezu. Messier je objavio prvo izdanje svog kataloga objekata dubokog svemira 1774. godine (završen 1771. godine).&lt;ref&gt;Messier, Charles (1774). &quot;Catalogue des Nébuleuses &amp; des amas d'Étoiles, que l'on découvre parmi les Étoiles fixes sur l'horizon de Paris; observées à l'Observatoire de la Marine, avec différens instruments&quot;. Mémoires de l'Académie Royale des Sciences.&lt;/ref&gt; Budući da je Orionova maglina bila 42. objekat na njegovoj listi, identificirana je kao M42.

[[John Frederick William Herschel|John Herschel]] je proveo prvo snimanje magline viđene s južne hemisfere u periodu između 1834. i 1838. godine. Orionova maglina je posmatrana i mapirana kao dio Herschelovog pregleda cijele površine vidljivog neba počevši od 1825. godine, a posmatranja na južnoj hemisferi provedena su s privatnog teleskopa od 6,4 m u današnjem Cape Townu u Južnoj Africi.&lt;ref&gt;Nasim, Omar W. (March 1, 2011). &quot;The 'Landmark' and 'Groundwork' of stars: John Herschel, photography and the drawing of nebulae&quot;. Studies in History and Philosophy of Science Part A. 42 (1): 67–84. doi:10.1016/j.shpsa.2010.11.019. ISSN 0039-3681.&lt;/ref&gt;

Godine 1865, engleski astronom amater William Huggins koristio je svoju metodu vizualne spektroskopije kako bi ispitao maglinu, pokazujući da je ona, kao i druge magline koje je ispitivao, sastavljena od &quot;svjetlećeg plina&quot;. Dana 30. septembra 1880. godine, Henry Draper koristio je novi proces suhe ploče s refraktorskim teleskopom od 11 inča (28&amp;nbsp;cm) kako bi napravio 51-minutnu ekspoziciju Orionove magline, prvi primjer astrofotografije magline u historiji. Još jedan proboj u astronomskoj fotografiji dogodio se 1883. godine, kada je amaterski astronom Andrew Ainslie Common koristio proces suhe ploče kako bi snimio nekoliko slika s ekspozicijama do 60 minuta pomoću reflektirajućeg teleskopa od 36 inča (91&amp;nbsp;cm) koji je konstruisao u dvorištu svoje kuće u Ealingu, u zapadnom Londonu. Ove slike su, po prvi put, prikazale detalje zvijezda i magline previše slabe da bi ih ljudsko oko vidjelo.&lt;ref&gt;Hearnshaw, J.B. (1996). The Measurement of Starlight: Two Centuries Of Astronomical Photometry. New York: Cambridge University Press. p. 122. ISBN 9780521403931.&lt;/ref&gt;

Godine 1902. Vogel i Eberhard otkrili su različite brzine unutar magline, a do 1914. astronomi u Marseilleu koristili su interferometar za detekciju rotacije i nepravilnih kretanja. Campbell i Moore potvrdili su ove rezultate koristeći spektrograf, demonstrirajući turbulenciju unutar magline.

Godine 1931., Robert J. Trumpler je primijetio da slabije zvijezde u blizini Trapeza formiraju jato, te ih je prvi nazvao &quot;Trapez jato&quot;. Na osnovu njihovih magnituda i spektralnih tipova, izveo je procjenu udaljenosti od 1.800 svjetlosnih godina. To je bilo tri puta dalje od općeprihvaćene procjene udaljenosti za taj period, ali mnogo bliže modernoj vrijednosti.

Godine 1993, [[svemirski teleskop Hubble]] (Hubble Space Telescope - HST) izvršio je prvo posmatranje Orionove magline. Od tada je maglina česta meta HST studija. Slike su korištene za izgradnju detaljnog modela magline u tri dimenzije. Protoplanetarni diskovi su uočeni oko većine novonastalih zvijezda u maglini, a proučavani su i destruktivni efekti visokih nivoa ultraljubičaste energije najmasivnijih zvijezda.

2005. godine, instrument Advanced Camera for Surveys (Napredna kamera za istraživanja) svemirskog teleskopa Hubble završio je snimanje najdetaljnije slike magline do sada. Slika je snimljena kroz 104 orbite teleskopa, zabilježivši preko 3.000 zvijezda do 23. magnitude, uključujući mlade smeđe patuljke i moguće binarne zvijezde [[Smeđi patuljak|smeđe patuljke]].&lt;ref&gt;Robberto, M.; et al. (2005). &quot;An overview of the HST Treasury Program on the Orion Nebula&quot;. Bulletin of the American Astronomical Society. 37: 1404. Bibcode:2005AAS...20714601R.&lt;/ref&gt; Godinu dana kasnije, naučnici koji rade sa HST-om objavili su prve ikada izmjerene mase para [[Dvostruka zvijezda|binarnih]] smeđih patuljaka u pomračenju, 2MASS J05352184–0546085. Par se nalazi u Orionovoj maglini i ima približne mase od 0,054 M☉ i 0,034 M☉ respektivno, s orbitalnim periodom od 9,8 dana. Iznenađujuće, masivniji od njih dvoje pokazao se i manje sjajnim.&lt;ref&gt;K. G. Stassun; et al. (2006). &quot;Discovery of two young brown dwarfs in an eclipsing binary system&quot;. Nature. 440 (7082): 311–314. Bibcode:2006Natur.440..311S. doi:10.1038/nature04570. PMID 16541067. S2CID 4310407.&lt;/ref&gt;

== Najbliži NGC/IC objekti ==
Sljedeći spisak sadrži deset najbližih NGC/IC objekata.{{Ref label|A|a}}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellspacing=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: left; font-size: 88%; line-height: 1.5em;&quot;
|-
! Ime
! Udaljenost od NGC 1976&lt;br /&gt;(uglovnih minuta)&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;{{Ref label|A|a}}
! [[Rektascenzija]] ([[J2000]])&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
! [[Deklinacija (astronomija)]] ([[J2000]])&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
! [[Morfološka klasifikacija galaksija|Tip]]&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
|-
| [[NGC 1982]]
| 0,14
| {{RA|5|35|31,3}}
| {{DEC|-5|16|3}}
| [[emisijska maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|EN]])
|-
| [[NGC 1980]]
| 0,53
| {{RA|5|35|25,0}}
| {{DEC|-5|54|54}}
| [[emisijska maglina i otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|EN+OCL]])
|-
| [[NGC 1977]]
| 0,57
| {{RA|5|35|18,0}}
| {{DEC|-4|49|15}}
| [[odrazna maglina i otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|RN+OCL]])
|-
| [[NGC 1973]]
| 0,66
| {{RA|5|35|4,8}}
| {{DEC|-4|43|55}}
| [[emisijska maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|EN]])
|-
| [[NGC 1975]]
| 0,71
| {{RA|5|35|18,0}}
| {{DEC|-4|41|0}}
| [[emisijska maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|EN]])
|-
| [[NGC 1981]]
| 0,96
| {{RA|5|35|12,0}}
| {{DEC|-4|26|0}}
| [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|III2p]])
|-
| [[IC 428]]
| 1,1
| {{RA|5|36|24,2}}
| {{DEC|-6|27|6}}
| [[emisijska i odrazna maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|EN+RN]])
|-
| [[IC 420]]
| 1,16
| {{RA|5|32|14,0}}
| {{DEC|-4|31|12}}
| [[odrazna maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|RN]])
|-
| [[IC 427]]
| 1,25
| {{RA|5|36|18,0}}
| {{DEC|-6|37|0}}
| [[emisijska i odrazna maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|EN+RN]])
|-
| [[NGC 1999]]
| 1,36
| {{RA|5|36|25,4}}
| {{DEC|-6|42|57}}
| [[emisijska i odrazna maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|EN+RN]])
|-
|}

== Također pogledajte ==
* [[Novi opći katalog]]
* [[Spisak NGC objekata]]
* [[Spisak galaksija]]

== Bilješke ==
* {{Note label|A|a}} Bazirano na [[euklidska udaljenost|euklidsku udaljenost]].
== Reference ==
&lt;references&gt;
&lt;ref name=&quot;klima&quot;&gt;{{simboli jezika|en|Engleski}}{{simboli jezika|de|Njemački}} {{cite web
  | author=Entdeckung und Katalogisierung von Nebeln und Sternhaufen
  | title=Wolfgang Steinicke-ov revizirani NGC i IC katalog
  | url=http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/ngcic_e.htm
  | access-date=11. 4. 2013
  | archive-url=https://web.archive.org/web/20130718090152/http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/ngcic_e.htm
  | archive-date=18. 7. 2013
  }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;klima-posmatrači&quot;&gt;[http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/obs_e.htm Spisak posmatrača] na Wolfgang Steinicke-om sajtu.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;klima-ref&quot;&gt;Young, C., Sid. Mess. II, 252 (1883-84).&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ned&quot;&gt;{{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite web
  | title=NASA/IPAC Extragalactic Database
  | author=Rezultati za NGC 1976
  | url=http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+1976&amp;img_stamp=yes&amp;extend=no
}}
&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;seds&quot;&gt;{{simboli jezika|en|Engleski}} [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC1976 seds.org]&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

== Literatura ==
* {{simboli jezika|en|Engleski}} {{citation
  | last = Steinicke
  | first = Wolfgang
  | editor-last = Jakiel
  | editor-first = Richard
  | publisher = Springer
  | year=2007
  | title = Galaxies and How to Observe Them
  | isbn = 978-1852337520
  }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite book 
  | author=R. J. Buta, H. G. Corwin, Jr., S. C. Odewahn
  | year=2007
  | title=The de Vaucouleurs Atlas of Galaxies
  | url=https://archive.org/details/devaucouleursatl0000buta
  | publisher=Cambridge University
  | location=Cambridge
  | isbn=978-0521820486
  }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite book
  | last=Sinnott
  | first=R. W.
  | year=1988
  | title=NGC 2000.0: The Complete New General Catalogue and Index Catalogues of Nebulae and Star Clusters
  | url=https://archive.org/details/ngc20000complete0000drey
  | publisher=[[Sky Publishing]]
  | isbn=978-0-933346-51-2
  }}
  
== Vanjski linkovi ==
=== NGC 1976 ===
{{WikiSky}}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://aladin.u-strasbg.fr/java/alapre.pl?-c=5+35+17.1+-5+23+25&amp;button=RGB NGC 1976 na Aladin pregledniku]{{Mrtav link}}
=== NGC katalog ===
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://spider.seds.org/ngc/ngc.html Interaktivni NGC Online Katalog]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/ Astronomska baza podataka SIMBAD]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://www.messier45.com/index.html#s/cat%20NGC NGC katalog na Messier45.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180923235222/http://www.messier45.com/index.html#s/cat%20NGC |date=23. 9. 2018 }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [https://web.archive.org/web/20180623111454/http://ngcicproject.org/ NGC/IC projekt]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://heasarc.gsfc.nasa.gov/W3Browse/all/ngc2000.html NGC2000 na NASA sajtu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190626095857/https://heasarc.gsfc.nasa.gov/W3Browse/all/ngc2000.html |date=26. 6. 2019 }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [https://web.archive.org/web/20160306033417/http://www.nightskyatlas.com/ngcData.jsp NGC na ''The Night Sky Atlas'' sajtu]

{{Stub-svemir}}
{{Nebo|5|35|17.1|-|5|23|25}}
{{Messierov katalog}}
{{NGC20}}

[[Kategorija:Emisijske magline]]
[[Kategorija:NGC objekti]]
[[Kategorija:Odrazne magline]]
[[Kategorija:Orion (sazviježđe)]]
[[Kategorija:Astronomski objekti poznati od antike]]
[[Kategorija:Astronomski objekti otkriveni 1610.]]
[[Kategorija:H II područje]]</text>
      <sha1>qloz878s1enb8dgbukibwpjkowtcw0h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Walter Mazzarri</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257136</id>
    <revision>
      <id>3904160</id>
      <parentid>3898519</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T09:56:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3904160</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8539" sha1="jk1dg2wfocermwgitk7es86vgv37qjl" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša             = Walter Mazzarri
| slika                     = Walter Mazzarri, Metalist-Inter (1).jpg
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i godine|1961|10|01}}
| rodnigrad                 = [[San Vincenzo (Toskana)|San Vincenzo]]
| rodnadržava               = [[Italija]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| pozicija                  = 
| visina                    = 177 cm
| trenutniklub              = [[Iraklis FC|Iraklis]] (trener)
| omladinskegodine          = 1976–1979. &lt;br /&gt; 1979–1981.
| omladinskipogoni          = [[US Follonica|Follonica]]&lt;br /&gt;[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| godine                    = 1980–1983.&lt;br /&gt;1981–1982.&lt;br /&gt;1982.&lt;br /&gt;1982–1983.&lt;br /&gt;1983–1988.&lt;br /&gt;1988–1989.&lt;br /&gt;1989–1990.&lt;br /&gt;1990–1991.&lt;br /&gt;1991–1992.&lt;br /&gt;1992–1994.&lt;br /&gt;1994–1995.
| klubovi                   = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]&lt;br /&gt;→ [[Delfino Pescara 1936|Pescara]] &lt;br /&gt;→ [[Cagliari Calcio|Cagliari]] &lt;br /&gt;→ [[AC Reggiana]] &lt;br /&gt;[[FC Empoli]]&lt;br /&gt;[[Licata Calcio]]&lt;br /&gt;[[FC Modena]]&lt;br /&gt;[[Nola Calcio]]&lt;br /&gt;[[FC Esperia Viareggio|Viareggio]]&lt;br /&gt;[[SSD Acireale Calcio|Acireale]]&lt;br /&gt;[[ASD Torres Calcio|Torres]]
| nastupi(golovi)           = 0 (0)&lt;br /&gt;26 (4)&lt;br /&gt;4 (0)&lt;br /&gt;12 (1)&lt;br /&gt;91 (4)&lt;br /&gt;8 (0)&lt;br /&gt;21 (0)&lt;br /&gt;30 (3)&lt;br /&gt;11 (0)&lt;br /&gt;32 (1)&lt;br /&gt;9 (0)
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine          = 
| nacionalneekipe           = 
| nacionalninastupi(golovi) = 
| trenergodine              = 1996–1998.&lt;br /&gt;1998–1999.&lt;br /&gt;1999–2001.&lt;br /&gt;2001–2002.&lt;br /&gt;2002–2003.&lt;br /&gt;2003–2004.&lt;br /&gt;2004–2007.&lt;br /&gt;2007–2009.&lt;br /&gt;2009–2013.&lt;br /&gt;2013–2014. &lt;br&gt; 2016–2017. &lt;br/&gt; 2018–2020. &lt;br/&gt; 2021–2022. &lt;br/&gt; 2023–2024 &lt;br/&gt; 2026–
| trenerklubovi             = [[Bologna FC 1909|Bologna]] (pomoćnik)&lt;br&gt;[[SSC Napoli|Napoli]] (pomoćnik)&lt;br&gt;[[Bologna FC 1909|Bologna]] (juniori)&lt;br&gt;[[SSD Acireale Calcio|Acireale]]&lt;br&gt;[[US Pistoiese|Pistoiese]]&lt;br&gt;[[AS Livorno Calcio|Livorno]]&lt;br&gt;[[Reggina Calcio|Reggina]]&lt;br&gt;[[UC Sampdoria|Sampdoria]]&lt;br&gt;[[SSC Napoli|Napoli]]&lt;br&gt;[[FC Inter Milano|Inter]]&lt;br&gt; [[Watford FC|Watford]] &lt;br/&gt; [[Torino FC|Torino]] &lt;br/&gt; [[Cagliari Calcio|Cagliari]] &lt;br/&gt; [[SSC Napoli|Napoli]] &lt;br/&gt; [[Iraklis FC|Iraklis]]
}}
'''Walter Mazzarri''' (''italijanski izgovor:'' [valter madˈdzarri]; rođen 1. oktobra 1961.) italijanski je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutno je trener [[Iraklis FC|Iraklisa]].

==Igračka karijera==
Igrao je na poziciji veznog igrača, a omladinske godine proveo je u sastavu [[Fiorentina|Fiorentine]] za koju nikada nije zaigrao u seniorskim godinama. Svoju prvu seniorsku utakmicu odigrao je 1981. dok je bio na posudbi u [[Delfino Pescara 1936|Pescari]], koja je tada igrala [[Seria B|Seriju B]]. Sezonu poslije te proveo je također kao posuđeni igrač u [[Cagliari Calcio|Cagliariju]], da bi ga kasnije Fiorentina prodala [[Reggiana Calcio|Reggiani]]. Najduže je igrao u [[Empoli FC|Empoliju]], koji je svoje prve utakmice u [[Serie A|Seriji A]] igrao upravo u doba kad je Mazzari bio igrač te ekipe.

Kasnije je uglavnom nastupao za nižerazredne timove, a igračku karijeru završio je 1995.

== Trenerska karijera ==
Mazzarri je trenersku karijeru započeo kao pomoćnik u [[Bologna FC 1909|Bologni]], a kasnije i u [[SSC Napoli|Napoliju]] gdje je radio kao pomoćnik [[Renzo Ulivieri|Renza Ulivijerija]]. Prvu sezonu kao glavni trener imao je u [[Serie C|Seriji C]], gdje je vodio Acireale, u kojem je igrao u periodu 1992-1994. Nakon toga je vodio Pistoese, a najveći trenerski uspjeh do tada ostvario je kao trener [[AS Livorno Calcio|Livorna]], s kojim je ušao u elitni rang italijanskog fudbala, Seriju A.

Nakon toga je vodio ekipu [[Reggina Calcio|Reggine]] od 2004. do 2007, kada je uspio izboriti opstanak te ekipe u Seriji A sve tri sezone.

===Sampdoria===
31. maja 2007. objavljeno je da je Mazzari novi trener [[UC Sampdoria|Sampdorije]]&lt;ref&gt;http://www.channel4.com/sport/football_italia/may31n.html}&lt;/ref&gt;. U Sampdoriji je imao dosta uspjeha, a glavni igrač ekipe u to vrijeme, [[Antonio Cassano]], javno je hvalio svog trenera. Sampdoria je tu sezonu završila na visokom, 6. mjestu, koje im je donijelo kvalifikacije za [[Kup UEFA]].

Iduću sezonu je ekipa završila na 13. mjestu, ali je Mazzarri uspio da ih dovede do finala [[Italijanski kup|Kupa Italije]], izbacivši Inter iz Milana, koji je tada vodio [[Jose Mourinho]] u polufinalu ukupnim rezultatom 3-1. Ipak, u finalu je Sampdoria poražena od [[SS Lazio|Lazija]] na penale.

Mazzarri i Sampdoria raskinuli su saradnju na kraju sezone 2008/09.

===Napoli===
6. oktobra je Mazzarri zamijenio [[Roberto Donadoni|Roberta Donadonija]] na klupi sicilijanskog [[SSC Napoli|Napolija]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sscnapoli.it/client/render.aspx?root=707&amp;fwd=2800&amp;content=0 |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 5. 2013 |archive-date=17. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091017060226/http://www.sscnapoli.it/client/render.aspx?root=707&amp;fwd=2800&amp;content=0 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Tu je sezonu ekipa završila na 6. mjestu što je ovom treneru donijelo novi, trogodišnji, ugovor.

U sezoni 2010/11. Napoli je na krilima Mazzarija, te nove akvizicije tima, Edinsona Cavanija, završio na visokom trećem mjestu '''Serije A''' što im je donijelo direktan plasman u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu Prvaka]].

Pod Mazzarijevim vodstvom Napoli je postao prepoznatljiv kao veoma pokretljiva ekipa koja se oslanjala na brze kontranapade. [[Edinson Cavani]], [[Ezequiel Lavezzi]] i [[Marek Hamsik]] su predvodili napad ekipe koja je igrala u formaciji 3-4-3. U Ligi prvaka su završili na drugom mjestu u svojoj grupi, iza [[Bayern München|Bayerna]] iz [[München]]a, a ispred bogatog [[Manchester City]]ja. U osmini finala su ostvarili odličan rezultat na svom stadionu pobjedivši [[Chelsea]] sa 3-1. Ipak, u revanšu na [[Stamford Bridge]]u su poraženi sa 4-1 nakon produžetaka i završili avanturu u Ligi Prvaka.

Te godine Napoli je osvojio Kup Italije.

Sezonu 2012/13 Napoli je završio na drugom mjestu Serije A, a 19. maja je objavljeno da Mazzari neće više voditi ekipu Napolija. Istakao je da traži nove izazove u životu.

=== Inter ===
Mazzari je zvanično predstavljen kao trener ekipe Intera iz Milana 24. maja 2013. iako su medijske špekulacije o njegovom preuzimanju ekipe trajale još u toku sezone 2012/13, koju je Inter pod vodstvom [[Andrea Stramaccioni|Andree Stramaccionija]] završio na ponižavajućem 9. mjestu&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.inter.it/it/news/62614 |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 5. 2013 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060513/http://www.inter.it/it/news/62614 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Mazzari je potpisao dvogodišnji ugovor vrijedan 3,5 miliona eura, a prije potpisa je dobio obećanje od predsjednika [[Massimo Moratti|Morattija]] da će investirati u ekipu prije sezone 2013/14.

=== Watford ===
{{Proširiti sekciju}}
=== Torino ===
{{Proširiti sekciju}}

==Trofeji i priznanja==
;Sampdoria
*'''[[Italijanski kup]]''' – finalist: [[Italijanski kup 2008/2009.|2008/09.]]

;Napoli
*'''[[Italijanski kup]]''' – osvajač: [[Italijanski kup 2011/2012|2011/12.]]
*'''[[Serie A]]''' – 2. mjesto: [[Serie A 2012/2013.|2012/13.]]

; Pojedinačno
* [[Nagrada &quot;Enzo Bearzot&quot;]] – 2012.

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20120216085119/http://www.footballplus.com/players/18589/Walter-Mazzarri.html Walter Mazzarri] na ''FootballPlus.com''

{{Treneri Napolija}}
{{Treneri Intera}}
{{Treneri Torina FC}}
{{Treneri Cagliarija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mazzarri, Walter}}
[[Kategorija:Rođeni 1961.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, San Vincenzo (Toscana)]]
[[Kategorija:Italijanski nogometaši]]
[[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]]
[[Kategorija:Nogometaši Pescare]]
[[Kategorija:Nogometaši Cagliarija]]
[[Kategorija:Nogometaši Reggiane]]
[[Kategorija:Nogometaši Empolija]]
[[Kategorija:Nogometaši Modene]]
[[Kategorija:Treneri Pistoiesea]]
[[Kategorija:Treneri Livorna]]
[[Kategorija:Treneri Reggine]]
[[Kategorija:Treneri Sampdorije]]
[[Kategorija:Treneri Napolija]]
[[Kategorija:Treneri Inter Milana]]
[[Kategorija:Treneri Watforda]]
[[Kategorija:Treneri Iraklisa]]</text>
      <sha1>jk1dg2wfocermwgitk7es86vgv37qjl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Helenio Herrera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257928</id>
    <revision>
      <id>3904163</id>
      <parentid>3902432</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T10:15:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3904163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13237" sha1="n9xnye3doc5cy0xr4x8p6g5m6lzddj3" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša             = Helenio Herrera
| slika                     = 1973–74 Inter Milan - Helenio Herrera (cropped).jpg
| punoime                   = Helenio Herrera Gavilán
| nadimak                   = ''Il Mago'' (''Čarobnjak'')&lt;br&gt;H. H.
| datumrođenja              = [[10. april]] [[1910.]]
| rodnigrad                 = [[Buenos Aires]]
| rodnadržava               = [[Argentina]]
| datumsmrti                = [[9. novembar]] [[1997.]]
| gradsmrti                 = [[Venecija]]
| državasmrti               = [[Italija]]
| pozicija                  = Trener
| visina                    = 
| trenutniklub              = 
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine                    = 1931–1932.&lt;br /&gt;1932–1933.&lt;br /&gt;1933–1935.&lt;br /&gt;1935–1937.&lt;br /&gt;1937–1939.&lt;br /&gt;1940–1942.&lt;br /&gt;1942–1943.&lt;br /&gt;1943–1944.&lt;br /&gt;1944–1945.
| klubovi                   = [[Raja Casablanca|RC Casablanca]]&lt;br /&gt;[[CASG Paris]]&lt;br /&gt;[[Stade Français|SF Paris]]&lt;br /&gt;[[OFC Charleville]]&lt;br /&gt;[[Excelsior AC Roubaix|Excelsior]]&lt;br /&gt;[[Red Star Paris|Red Star]]&lt;br /&gt;SF Paris&lt;br /&gt;[[ÉF Paris]]&lt;br /&gt;SM Puteaux
| nastupi(golovi)           = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine          = 
| nacionalneekipe           = 
| nacionalninastupi(golovi) = 
| trenergodine              = 1944–1945.&lt;br/ &gt;1945–1947.&lt;br /&gt;1947.&lt;br /&gt;1947–1948.&lt;br/ &gt;1948–1949.&lt;br/ &gt;1949–1952.&lt;br/ &gt;1952.&lt;br/ &gt;1953.&lt;br/ &gt;1953–1956.&lt;br/ &gt;1956–1958.&lt;br/ &gt;1958–1960.&lt;br/ &gt;1960–1968.&lt;br/ &gt;1962.&lt;br/ &gt;1968–1970.&lt;br/ &gt;1973–1974.&lt;br/ &gt;1978–1979.&lt;br/ &gt;1980.&lt;br/ &gt;1981.
| trenerklubovi             = SM Puteaux&lt;br/ &gt;[[Stade Français|SF Paris]]&lt;br/ &gt;SF Paris (skaut)&lt;br /&gt;SF Paris&lt;br /&gt;[[Real Valladolid]]&lt;br/ &gt;[[Atlético Madrid]]&lt;br/ &gt;[[CD Málaga]]&lt;br/ &gt;[[Deportivo La Coruña]]&lt;br/ &gt;[[FC Sevilla]]&lt;br/ &gt;[[Belenenses Lisabon]]&lt;br/ &gt;[[FC Barcelona]]&lt;br/ &gt;[[Inter Milan]]&lt;br/ &gt;[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]&lt;br/ &gt;[[AS Roma|Roma]]&lt;br/ &gt;Inter Milan&lt;br/ &gt;[[Rimini Calcio]]&lt;br/ &gt;FC Barcelona&lt;br/ &gt;FC Barcelona
| zadnjiuređaj              = 22. 6. 2013
}}
'''Helenio Herrera Gavilán''' (španski izgovor: [eˈlenjo eˈreɾa ɣaβiˈlan]) bio je [[Argentina|argentinsko]]-[[Francuska|francuski]] [[nogomet]]aš i trener. Zapamćen je zbog velikih uspjeha s [[FC Inter Milano|Interom]] iz [[Milano|Milana]], u njegovoj eri zvanog ''Grande Inter''.

Iako je rođen u [[Argentina|Argentini]], Herrerini roditelji bili su španskog porijekla, a njegov otac je bio poznati španski anarhist u egzilu. Kad mu je bilo četiri godine, s roditeljima je emigrirao u [[Casablanca|Casablanku]], gdje je dobio francusko državljanstvo.

Tačan datum rođenja ne može se utvrditi, a vjeruje se da je u 50-im godinama promijenio godinu rođenja iz 1910. u 1916.

== Karijera ==
===Igračka ===
Herrera je igračku karijeru proveo na poziciji odbrambenog igrača, 1932. je dogovorio prelazak iz RC Casablance u Francuski CASG Paris. Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je igrao za Stade Francais, FCO Charleville i Excelsior Roubaix. Tokom rata je igrao u Red Star Parisu, Stade Francaisu, EF Paris-Capitaleu i Puteauxu gdje je započeo svoju uspješnu trenersku karijeru 1944. kao igrač-trener. Povukao se 1945, završivši ne baš toliko zapaženu igračku karijeru, dok je trenerska karijera Helenija Herrere imala veliki utjecaj na nogomet uopšte.

=== Trenerska ===
Nakon prve sezone u Puteauxu, Herrera se vratio u Stade Francais po treći put, ali sada kao trener. Nakon tri sezone bez trofeja, predsjednik kluba se odlučio na prodaju. Herrera se preselio u Španiju gdje je proveo šest idućih godina u Valladolidu, Atletico Madridu (s kojim je osvojio prvenstva 1950. i 1951), Malagi, Deportivu i Sevilli.

Sljedeći posao imao je u [[Portugal]]u, u [[Lisabon]]u je vodio Os Belenenses dvije godine. Vratio se u Španiju, gdje je preuzeo diva [[FC Barcelona|Barcelonu]]. Ipak, neslaganje sa zvijezdom tima Ladislaom Kubalom primorala ga je da napusti klub 1960.

Nakon toga Herrera preuzima još jedan veliki klub, Internazionale. U Interu je proveo najsjajnije trenutke karijere osvojivši dvije titule prvaka [[Kup Šampiona|Kupa Šampiona]] sa svojom taktikom 5-3-2 koja je uključivala jaku odbranu i brze kontranapade, vrhunski ''Catenaccio''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.independent.co.uk/news/obituaries/obitaury-helenio-herrera-1293412.html |title=Obituary: Helenio Herrera – Obituaries, News |work=The Independent |location=UK |date= |access-date=22. 4. 2011 |archive-date=3. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100303163359/http://www.independent.co.uk/news/obituaries/obitaury-helenio-herrera-1293412.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U to vrijeme je vodio i reprezentaciju [[Španska nogometna reprezentacija|Španije]] (1959-1962) i [[Italijanska nogometna reprezentacija|Italiju]] (1966-67).

Godine 1968. preuzeo je [[AS Roma|Romu]] i postao najplaćeniji trener na svijetu sa ugovorom od oko 150,000 funti godišnje. Osvojio je [[Italijanski kup]] u prvoj sezoni, ali neslaganje s predsjednikom kluba Alvarom Marchinijem i loši rezultati doveli su do otkaza 1970.

U Inter se vratio 1973., ali nakon srčanog udara koji je pretrpio nije želio riskirati i povukao se u [[Venecija|Veneciju]] u kojoj je proveo ostatak života.

Ipak želja za treniranjem dovela je do kratkih angažmana u Riminiju i Barceloni krajem 1970-ih i početkom 1980-ih godina. Konačan kraj karijere je objavio 1981. nakon polusezone u Barceloni.

==Utjecaj==
Herrera je uveo motivacijske vještine u pripremu utakmice i njegove govore i danas koriste treneri diljem svijeta, npr. &quot;onaj koji ne da sve od sebe, ne daje ništa za ekipu&quot;, &quot;sa 10 igrača igramo bolje nego sa 11&quot; (nakon što je tim ostao bez jednog igrača u prvom poluvremenu) ili &quot;kvalitet + psihološka priprema + inteligencija + fizička priprema = šampionati&quot;. Ovi slogani se često stavljaju na ''billboarde'', a pjevaju ih i navijači tokom treninga.

Također, uveo je strogu disciplinu u klubove, branivši igračima da piju alkohol ili da puše, te je kontrolisao njihve prehrambene navike. Jednom, u Interu, kaznio je igrača koji je novinarima pred gostovanje u [[Rim]]u rekao &quot;došli smo igrati u Rimu&quot; umjesto &quot;došli smo pobjediti u Rimu&quot;. Također, slao je uposlenike kluba da provjere da li su igrači na vrijeme u krevetu. Prvi je koristio karantin pred utakmice, nešto što se koristi i danas, okupljanje igrača u četvrtak pred utakmicu u nedjelju.

Prvi je trener koji je spomenuo &quot;12. igrača&quot; - navijače. Indirektno, podsticao je nastanak ultras pokreta krajem 1960-ih. Iako je gajio defanzivan nogomet, prvi je koristio bekove u napadu (prije svega [[Giacinto Facchetti|Giacinta Facchettija]]), razvivši kontranapade do savršenstva. Ipak, nikada nije poricao da se njegov tim najviše oslanja na odbranu.

Također, Herrera se nikad nije libio preuzeti odgovornost za uspjehe svojih timova. Dotad su treneri bili marginalne osobe u timu. Svi timovi su bili poznati po igračima koji su punili novinske stupce, kao što je bio slučaj sa [[Alfredo Di Stefano|Di Stefano]]vim [[Real Madrid CF|Realom]]. Ipak, za Inter iz 1960-ih koristi se izraz &quot;Herrerin Inter&quot;.

2004. je njegova udovica Fiora Gandolfi objavila knjigu '''Tacalabala''' koja je sadržila izjave, skice i bilješke iz Herrerinih dnevnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fioragandolfi.it/books/tacal.htm |title=Fiora Gandofi – books |publisher=Fioragandolfi.it |date=29. 4. 2010 |access-date=22. 4. 2011}} {{it simbol}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://fourfourtwo.com/blogs/championsleague/archive/2010/01/20/herrera-s-creative-engine-room-god-freud-and-yoga.aspx |title=Herrera's creative engine room: God, Freud and Yoga – Professor Champions League |publisher=FourFourTwo |date=20. 1. 2010 |access-date=22. 4. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110718064126/http://fourfourtwo.com/blogs/championsleague/archive/2010/01/20/herrera-s-creative-engine-room-god-freud-and-yoga.aspx |archive-date=18. 7. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Statistika==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Nac
!rowspan=&quot;2&quot;|Tim
!rowspan=&quot;2&quot;|Od
!rowspan=&quot;2&quot;|Do
!colspan=&quot;8&quot;|Skor
|-
!U!!Pb!!R!!Pr!!Pob %!!GZ!!GP!!+/-
|-
|{{flagicon|FRA}}
|[[Stade Français Football|Stade Français]]
||1946.
||1948.
||72||34||16||22||{{#expr:34/72*100 round 2}}%||140||116||+24
|-
|{{flagicon|ŠPA}}
|[[Real Valladolid]]
||1948.
||1949.
||26||10||2||14||{{#expr:10/26*100 round 2}}%||38||59||-21
|-
|{{flagicon|ŠPA}}
|[[Atlético Madrid]]
||1949.
||1952.
||86||48||14||24||{{#expr:48/86*100 round 2}}%||238||158||+80
|-
|{{flagicon|ŠPA}}
|[[CD Málaga]]
||1952.
||1952.
||11||5||1||5||{{#expr:5/11*100 round 2}}%||20||17||+3
|-
|{{flagicon|ŠPA}}
|[[Sevilla FC]]
||1953.
||1956.
||90||47||8||35||{{#expr:47/90*100 round 2}}%||206||151||+55
|-
|{{flagicon|POR}}
|[[CF Os Belenenses]]
||1956.
||1958.
||52||25||11||16||{{#expr:25/52*100 round 2}}%||128||92||+36
|-
|{{flagicon|ŠPA}}
|[[FC Barcelona]]
||1958.
||1960.
||60||46||5||9||{{#expr:46/60*100 round 2}}%||182||54||+128
|-
|{{flagicon|ITA}}
|[[FC Inter Milano|Inter]]
||1960.
||1968.
||268||153||74||41||{{#expr:153/268*100 round 2}}%||485||224||+261
|-
|{{flagicon|ITA}}
|[[AS Roma|Roma]]
||1968.
||1973.
||150||44||61||45||{{#expr:44/150*100 round 2}}%||154||155||-1
|-
|{{flagicon|ITA}}
|[[FC Inter Milano|Inter]]
||1973.
||1974.
||30||12||11||7||{{#expr:12/30*100 round 2}}%||47||33||+14
|-
|{{flagicon|ITA}}
|[[Rimini Calcio FC|Rimini]]
||1978.
||1979.
||38||3||18||17||{{#expr:3/38*100 round 2}}%||17||39||-22
|-
|{{flagicon|ŠPA}}
|[[FC Barcelona]]
||1979.
||1981.
||25||14||5||6||{{#expr:14/25*100 round 2}}%||57||28||+29
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Sveukupno'''
||'''908'''||'''441'''||'''226'''||'''241'''||'''{{#expr:441/908*100 round 2}}%'''||'''1712'''||'''1126'''||'''+586'''
|}

== Uspjesi ==
===Igrački uspjesi===
====Državna takmičenja====
* '''[[Coupe de France|Kup Francuske]]: ''' 
:[[Red Star FC|Red Star]]: 1942.

===Trenerski uspjesi===
{{MultiCol}}
====Državna takmičenja====
* [[Datoteka:Liga trophy (adjusted).png|20px]] '''[[La Liga]]''': 
:[[Atlético Madrid]]: [[La Liga 1949/1950.|1949/50]], [[La Liga 1950/1951.|1950/51.]]
:[[FC Barcelona|Barcelona]]: [[La Liga 1958/1959.|1958/59]], [[La Liga 1959/1960.|1959/60.]]

* [[Datoteka:RFEF - Copa del Rey.svg|20px]] '''[[Kup kralja]]''': 
:[[FC Barcelona|Barcelona]]: 1958/59, 1980/81.

* {{Scudetto}} '''[[Serie A]]''':
:[[FC Inter Milano|Inter]]: [[Serie A 1962/1963.|1962/63]], [[Serie A 1964/1965.|1964/65]], [[Serie A 1965/1966.|1965/66.]]

* {{Kup Italije}} '''[[Italijanski kup]]''':
:[[AS Roma|Roma]]: [[Italijanski kup 1968/1969.|1968/69.]]
{{ColBreak}}

====Međunarodna takmičenja====
* [[Datoteka:UEFA - Inter-Cities Fairs Cup.svg|20px]] '''[[Kup velesajamskih gradova]]''': 
:[[FC Barcelona|Barcelona XI]]: [[Kup velesajamskih gradova 1958.|1958.]]
:[[FC Barcelona|CF Barcelona]]: [[Kup velesajamskih gradova 1960.|1960.]]

* [[Datoteka:Coppacampioni.png|20px]] '''[[Kup evropskih šampiona]]''': 
:[[FC Inter Milano|Inter]]: [[Kup evropskih šampiona 1963/1964.|1963/64]], [[Kup evropskih šampiona 1964/1965.|1964/65.]]

* {{Interkontinentalni kup}}'''[[Interkontinentalni kup]]''':
:[[FC Inter Milano|Inter]]: [[Interkontinentalni kup 1964.|1964]], [[Interkontinentalni kup 1965.|1965.]]

* '''[[Anglo-italijanski kup]]''':
:[[AS Roma|Roma]]: 1972.
{{EndMultiCol}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Helenio Herrera}}
* [http://www.lfp.es/historico/primera/entrenadores/historial.asp?ent=057 Statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071220054830/http://www.lfp.es/historico/primera/entrenadores/historial.asp?ent=057 |date=20. 12. 2007 }} u [[La Liga|La Ligi]]
* [https://web.archive.org/web/20071219231127/http://www.futbolfactory.futbolweb.net/index.php?ff=personajes&amp;f2=00001&amp;idpersonaje=8 Profil] na ''Futbol Factoryju''

{{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{Treneri Barcelone}}
{{Treneri Rome}}
{{Treneri Intera}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Španije}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Italije}}
{{Kuća slavnih italijanskog nogometa}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Herrera, Helenio}}
[[Kategorija:Rođeni 1910.]]
[[Kategorija:Umrli 1997.]]
[[Kategorija:Biografije, Buenos Aires]]
[[Kategorija:Argentinski nogometaši]]
[[Kategorija:Argentinski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Francuski nogometaši]]
[[Kategorija:Francuski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Red Stara]]
[[Kategorija:Nogometaši Raja Casablance]]
[[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]]
[[Kategorija:Nogometaši Málage]]
[[Kategorija:Treneri Real Valladolida]]
[[Kategorija:Treneri Atlético Madrida]]
[[Kategorija:Treneri FC Barcelone]]
[[Kategorija:Treneri Inter Milana]]
[[Kategorija:Treneri Rome]]
[[Kategorija:Treneri Riminija FC]]
[[Kategorija:Treneri Seville FC]]
[[Kategorija:Treneri Deportivo La Coruñe]]
[[Kategorija:Treneri osvajači Kupa evropskih šampiona]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Italije]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Francuske]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Španije]]</text>
      <sha1>n9xnye3doc5cy0xr4x8p6g5m6lzddj3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Olimpijski rekordi u plivanju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263932</id>
    <revision>
      <id>3903991</id>
      <parentid>3815090</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T23:32:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3903991</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21751" sha1="al44s5ek27xn13mkocwnxtwd1aikyfe" xml:space="preserve">[[Datoteka:Phelpsbeijing.jpg|mini|desno|[[Michael Phelps]] drži jedan pojedinačni i dva štafetna olimpijska rekorda.]]
[[Međunarodni olimpijski komitet]] priznaje [[Olimpijski rekord|olimpijske rekorde]] u [[plivanje|plivačkim]] disciplinama na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]. Muško plivanje u programu je od prvih [[OI 1896.|OI 1896]], a žene se takmiče od [[OI 1912.]] Plivačka takmičenja 1896. održana su u [[zaljev]]u u [[Egejsko more|Egejskom moru]], a od plivača se zahtijevalo da plivaju do [[obala|obale]]; [[Mađarska|mađarski]] plivač [[Alfréd Hajós]] osvojio je 2 zlatne medalje te godine, a poslije je rekao: &quot;Moja želja da preživim potpuno je nadjačala želju za pobjedom.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.olympic.org/uk/athletes/profiles/bio_uk.asp?PAR_I_ID=58180 | title = Profiles -&gt; Alfred Hajos | access-date = 5. 9. 2008 | work = Službena stranica olimpijskog pokreta}}&lt;/ref&gt; U [[Pariz]]u [[OI 1900.|1900.]] plivalo se u [[Rijeka|rijeci]] [[Sena (rijeka)|Seni]], dok se u [[London]]u [[OI 1908.|1908.]] plivalo u 100-metarskom bazenu izgrađenom na [[atletika|atletskoj]] stazi [[stadion]]a [[Stadion White City|White City]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.olympic.org/uk/sports/programme/disciplines_uk.asp?DiscCode=SW |archive-url= https://web.archive.org/web/20080310220348/http://www.olympic.org/uk/sports/programme/disciplines_uk.asp?DiscCode=SW |archive-date= 10. 3. 2008 |title= Aquatics – Swimming |access-date= 10. 8. 2016 |website= Olympic.org}}&lt;/ref&gt;

Utrke se plivaju četirima stilovima ([[slobodni stil|slobodnim]], [[leđni stil|leđnim]], [[prsni stil|prsnim]] i [[delfinov stil|delfinovim]]) na raznim dužinama, bilo pojedinačno, bilo štafetno. Na [[OI 2024.]] i muškarci i žene takmičili su se u 18 disciplina, uz još jednu mješovitu.

== Muškarci ==
[[Datoteka:Léon Marchand, 2023 Pac-12 Championships, 400 yard individual medley preliminaries - 3 March 2023.jpg|mini|desno|150px|[[Léon Marchand]] postavio je olimpijske rekorde u četiri pojedinačne discipline na OI 2024.]]
[[Datoteka:Incheon AsianGames Swimming 34.jpg|mini|desno|150px|Sun Yang]]
Simbol ♦ označava da je dotični rezultat ujedno i [[Svjetski rekordi u plivanju|svjetski rekord]].&lt;br/&gt;
''(Napomena: Stanje nakon [[OI 2024.]] Navedene su samo one discipline koje MOK priznaje kao olimpijske.'')
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!style=&quot;width:13em&quot;|Disciplina
!class=unsortable style=&quot;width:5em&quot;|Rekord
!style=&quot;width:15em&quot;|Plivač
!style=&quot;width:9em&quot;|Igre
!Datum
!class=unsortable|Ref.
|-
|50 m [[slobodni stil (plivanje)|slobodno]]
|align=right|21.07
|{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 50 m slobodno (muškarci)|Tokio 2020.]]
|1. 8. 2021.
|
|-
|100 m [[slobodni stil (plivanje)|slobodno]]
|align=right|♦46.40
|{{ZD|KIN}} [[Pan Zhanle]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 100 m slobodno (muškarci)|Pariz 2024.]]
|31. 7. 2024.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Freestyle Final Results|url=https://olympics.com/OG2024/pdf/OG2024/SWM/OG2024_SWM_C73A1_SWMM100MFR------------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=31. 7. 2024|access-date=1. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|200 m [[slobodni stil (plivanje)|slobodno]]
|align=right|1:42.96
|{{ZD|SAD}} [[Michael Phelps]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2008 – 200 m slobodno (muškarci)|Peking 2008.]]
|12. 8. 2008.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web |author=Jason Stallman|title=Phelps wins third gold|url=http://www.nytimes.com/2008/08/12/sports/olympics/12phelpsweb.html|work=[[The New York Times]]|date=11. 8. 2008|access-date=7. 9. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|400 m [[slobodni stil (plivanje)|slobodno]]
|align=right|3:40.14
|{{ZD|KIN}} [[Sun Yang]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2012 – 400 m slobodno (muškarci)|London 2012.]]
|28. 7. 2012.
|align=center|
|-
|800 m [[slobodni stil (plivanje)|slobodno]]
|align=right|7:38.19
|{{ZD|IRS}} [[Daniel Wiffen]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 800 m slobodno (muškarci)|Pariz 2024.]]
|30. 7. 2024.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 800m Freestyle Final Results|url=https://olympics.com/OG2024/pdf/OG2024/SWM/OG2024_SWM_C73A1_SWMM800MFR------------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=30. 7. 2024|access-date=30. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|1500 m [[slobodni stil (plivanje)|slobodno]]
|align=right|♦14:30.67
|{{ZD|SAD}} [[Bobby Finke]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 1500 m slobodno (muškarci)|Pariz 2024.]]
|4. 8. 2024.
|align=center|
|-
|100 m [[leđni stil|leđno]]
|align=right|51.85
|{{ZD|SAD}} [[Ryan Murphy (plivač)|Ryan Murphy]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 – 100 m leđno (muškarci)|Rio de Janeiro 2016.]]
|13. 8. 2016.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4×100m Medley Relay Results|url=https://smsprio2016-a.akamaihd.net/_odf-documents/S/W/SWM451101_Results_2016_08_13_db520874_afb4_4f12_a087_7246d814afdc.pdf|work=Rio 2016 official website|date=13. 8. 2016|access-date=14. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160920114426/https://smsprio2016-a.akamaihd.net/_odf-documents/S/W/SWM451101_Results_2016_08_13_db520874_afb4_4f12_a087_7246d814afdc.pdf|archive-date=20. 9. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;{{ref label|Murphy|B|}}
|-
|200 m [[leđni stil|leđno]]
|align=right|1:53.27
|{{ZD|RUS}} [[Jevgenij Rilov]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 200 m leđno (muškarci)|Tokio 2020.]]
|30. 7. 2021.
|align=center|&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Men's 200m Backstroke Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM200MBA------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=30. 7. 2021|access-date=30. 7. 2021|archive-date=21. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210821220630/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM200MBA------------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|100 m [[prsni stil|prsno]]
|align=right|57.13
|{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 – 100 m prsno (muškarci)|Rio de Janeiro 2016.]]
|7. 8. 2016.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Adam Peaty makes light work of pressure as his hard work pays off in Rio pool|url=https://www.theguardian.com/sport/2016/aug/08/adam-peaty-breaks-his-own-world-record-again-in-golden-olympic-swim|work=[[The Guardian]]| date=7. 8. 2016 |access-date=8. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|200 m [[prsni stil|prsno]]
|align=right|2:05.85
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 200 m prsno (muškarci)|Pariz 2024.]]
|31. 7. 2024.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://olympics.com/OG2024/pdf/OG2024/SWM/OG2024_SWM_C73A1_SWMM200MBR------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=31. 7. 2024|access-date=1. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|100 m [[delfinov stil|delfin]]
|align=right|♦49.45
|{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (muškarci)|Tokio 2020.]]
|12. 8. 2021.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=31. 7. 2021|access-date=31. 7. 2021|archive-date=31. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210731034904/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|200 m [[delfinov stil|delfin]]
|align=right|1:51.21
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 200 m delfin (muškarci)|Pariz 2024.]]
|31. 7. 2024.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Butterfly Final Results|url=https://olympics.com/OG2024/pdf/OG2024/SWM/OG2024_SWM_C73A1_SWMM200MBF------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=31. 7. 2024|access-date=1. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|200 m [[mješoviti stil|mješovito]]
|align=right|1:54.06
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 200 m mješovito (muškarci)|Pariz 2024.]]
|2. 8. 2024.
|align=center|&lt;ref&gt;{{Cite web |author= Sam Peene |date= 2. 8. 2024 |title= PARIS 2024 SWIMMING: FRANCE’S LEON MARCHAND CONTINUES UNBELIEVABLE CAMPAIGN WITH FOURTH OLYMPIC RECORD AND GOLD MEDAL IN THE 200M INDIVIDUAL MEDLEY |url= https://olympics.com/en/news/paris-2024-swimming-france-leon-marchand-gold-medal-machine |url-status=live |archive-url= |archive-date= |access-date= 2. 8. 2024 |website= olympic.org}}&lt;/ref&gt;
|-
|400 m [[mješoviti stil|mješovito]]
|align=right|4:02.95
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 400 m mješovito (muškarci)|Pariz 2024.]]
|28. 7. 2024.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite news | url=https://www.nbcolympics.com/news/leon-marchand-rises-moment-thrills-paris-400m-im-gold | title=Leon Marchand rises to the moment, thrills Paris with 400m IM gold | work=Olympics on NBC | date=28. 7. 2024 | access-date=28. 7. 2024 |author= Sarah Kezele}}&lt;/ref&gt;
|-
|4 × 100 m [[slobodni stil (plivanje)|slobodno]]
|align=right|♦3:08.24
|{{flagIOCteam|USA|2008}} &lt;br/&gt; [[Michael Phelps]] (47.51) &lt;br/&gt; [[Garrett Weber-Gale]] (47.02) &lt;br/&gt; [[Cullen Jones]] (47.65) &lt;br/&gt; [[Jason Lezak]] (46.06)
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2008 – 4 × 100 m slobodno (muškarci)|Peking 2008.]]
|11. 8. 2008.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Lezak tracks down French in relay|url=http://www.nbcolympics.com/swimming/news/newsid=188791.html|publisher=NBC|access-date=9. 8. 2008|archive-date=16. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080816005136/http://www.nbcolympics.com/swimming/news/newsid=188791.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|4 × 200 m [[slobodni stil (plivanje)|slobodno]]
|align=right|6:58.56
|{{flagIOCteam|USA|2008}} &lt;br/&gt; [[Michael Phelps]] (1:43.31) &lt;br/&gt; [[Ryan Lochte]] (1:44.28) &lt;br/&gt; [[Ricky Berens]] (1:46.29) &lt;br/&gt; [[Peter Vanderkaay]] (1:44.68)
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2008 – 4 × 200 m slobodno (muškarci)|Peking 2008.]]
|13. 8. 2008.
|align=center|&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://deportespe.terra.com.pe/olympics2008/interna/0,,OI3085345-EI12185,00.html |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 9. 2013 |archive-date=22. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222045514/http://deportespe.terra.com.pe/olympics2008/interna/0,,OI3085345-EI12185,00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|4 × 100 m [[mješoviti stil|mješovito]]
|align=right|♦3:26.78
|{{flagIOCteam|USA|2020}} &lt;br/&gt; {{sortname|Ryan|Murphy|dab=plivač}} (52.31) &lt;br/&gt; {{sortname|Michael|Andrew|dab=plivač}} (58.49) &lt;br/&gt; [[Caeleb Dressel]] (49.03) &lt;br/&gt; [[Zach Apple]] (46.95)
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 4 × 100 m mješovito (muškarci)|Tokio 2020.]]
|1. 8. 2021.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=1. 8. 2021|access-date=1. 8. 2021|archive-date=1. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210801030359/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

== Žene ==
[[Datoteka:Emma McKeon.jpg|mini|desno|150px|[[Emma McKeon]] drži olimpijske rekorde u dvije pojedinačne i dvije štafetne discipline]]
[[Datoteka:Katie Ledecky Olympics 2016b.jpg|mini|desno|150px|[[Katie Ledecky]] vlasnica je olimpijskih rekorda na 400, 800 i 1500 m slobodno]]
&lt;!-- Simbol ♦ označava da je dotični rezultat ujedno i svjetski rekord. --&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!style=&quot;width:13em&quot;|Disciplina
!class=unsortable style=&quot;width:5em&quot;|Rekord
!style=&quot;width:15em&quot;|Plivačica
!style=&quot;width:9em&quot;|Igre
!Datum
!class=unsortable|Ref.
|-
|50 m [[slobodni stil (plivanje)|slobodno]]
|align=right|23.66
|{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 50 m slobodno (žene)|Pariz 2024.]]
|3. 8. 2024.
|
|-
|100 m [[slobodni stil (plivanje)|slobodno]]
|align=right|51.96
|{{ZD|AUS}} [[Emma McKeon]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m slobodno (žene)|Tokio 2020.]]
|30. 7. 2021.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Freestyle Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMW100MFR------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=30. 7. 2021|access-date=30. 7. 2021|archive-date=19. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210819080448/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMW100MFR------------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|200 m [[slobodni stil (plivanje)|slobodno]]
|align=right|1:53.27
|{{ZD|AUS}} [[Mollie O'Callaghan]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 200 m slobodno (žene)|Pariz 2024.]]
|29. 7. 2024.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://olympics.com/OG2024/pdf/OG2024/SWM/OG2024_SWM_C73A1_SWMW200MFR------------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=29. 7. 2024|access-date=29. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|400 m [[slobodni stil (plivanje)|slobodno]]
|align=right|3:56.46
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 – 400 m slobodno (žene)|Rio de Janeiro 2016.]]
|7. 8. 2016.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nbcnewyork.com/news/national-international/Phelps-eager-to-get-started-on-5th-Olympics-389405771.html |title=Ledecky Sets New Olympic Record, Phelps Eager to Get Started on 5th Olympics |date=7. 8. 2016 |publisher=[[NBC New York]] |access-date=7. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|800 m [[slobodni stil (plivanje)|slobodno]]
| align=&quot;right&quot; |8:04.79
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 – 800 m slobodno|Rio de Janeiro 2016.]]
|12. 8. 2016.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ledecky defends 800m free title, crushes her own world record|first=Rachel|last=Lutz|url=http://www.nbcolympics.com/news/katie-ledecky-defends-800m-free-title-win-4th-gold-medal-rio-olympics|work=Olympics on NBC|date=13. 8. 2016|access-date=13. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813073912/http://www.nbcolympics.com/news/katie-ledecky-defends-800m-free-title-win-4th-gold-medal-rio-olympics|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1500 m [[slobodni stil (plivanje)|slobodno]]
| align=&quot;right&quot; |15:30.02
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 1500 m slobodno (žene)|Pariz 2024.]]
|31. 7. 2024.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Final Results|url=https://olympics.com/OG2024/pdf/OG2024/SWM/OG2024_SWM_C73A1_SWMW1500MFR-----------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=31. 7. 2024|access-date=1. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|100 m [[leđni stil|leđno]]
|align=right|57.28
|{{ZD|SAD}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 100 m leđno (žene)|Pariz 2024.]]
|4. 8. 2024.
|
|-
|200 m [[leđni stil|leđno]]
|align=right|2:03.73
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 200 m leđno (žene)|Pariz 2024.]]
|2. 8. 2024.
|
|-
|100 m [[prsni stil|prsno]]
|align=right|1:04.82
|{{ZD|JAR}} [[Tatjana Smith|Tatjana Schoenmaker]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m prsno (žene)|Tokio 2020.]]
|25. 7. 2021.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Heats Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBR------------HEAT--------.pdf|website=olympics.com|date=25. 7. 2021|access-date=25. 7. 2021|archive-date=23. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210823071528/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBR------------HEAT--------.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;{{ref label|Schoenmaker|C|}}
|-
|200 m [[prsni stil|prsno]]
| align=&quot;right&quot; |2:18.95
|{{ZD|JAR}} [[Tatjana Smith|Tatjana Schoenmaker]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 200 m prsno (žene)|Tokio 2020.]]
|30. 7. 2021.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMW200MBR------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=30. 7. 2021|access-date=30. 7. 2021|archive-date=23. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210823071631/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMW200MBR------------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|100 m [[delfinov stil|delfin]]
|align=right|55.38
|{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 100 m delfin (žene)|Pariz 2024.]]
|27. 7. 2024.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Semifinal Results Summary|url=https://olympics.com/OG2024/pdf/OG2024/SWM/OG2024_SWM_C74A_SWMW100MBF------------SFNL--------.pdf|publisher=olympics.com|date=27. 7. 2024|access-date=29. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|200 m [[delfinov stil|delfin]]
|align=right|2:03.03
|{{ZD|KAN}} [[Summer McIntosh]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 200 m delfin (žene)|Pariz 2024.]]
|1. 8. 2024.
|align=center|&lt;ref&gt;{{Cite web |date=1. 8. 2024 |title= Women's 200m Butterfly Final Results |url=https://olympics.com/en/paris-2024/results/swimming/women-s-200m-butterfly/fnl-000100-- |access-date=1. 8. 2024 |website= olympics.com}}&lt;/ref&gt;
|-
|200 m [[mješoviti stil|mješovito]]
|align=right|2:06.56
|{{ZD|KAN}} [[Summer McIntosh]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 200 m mješovito (žene)|Pariz 2024.]]
|3. 8. 2024.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Summer McIntosh wins gold in women’s 200-metre individual medley, her fourth medal of the Paris Games |author=Grant Robertson |newspaper=[[The Globe &amp; Mail]] |url=https://www.theglobeandmail.com/sports/olympics/article-summer-mcintosh-wins-gold-in-womens-200-metre-individual-medley-her/ |date=3. 8. 2024 |access-date=3. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|400 m [[mješoviti stil|mješovito]]
|align=right|4:26.36
|{{ZD|MAĐ}} [[Katinka Hosszú]]
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 – 400 m mješovito (žene)|Rio de Janeiro 2016.]]
|6. 8. 2016.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sports.yahoo.com/news/iron-lady-katinka-hosszu-shatters-world-record-in-400-im-american-maya-dirado-takes-second-020404338.html |title='Iron Lady' Katinka Hosszu shatters world record in 400 IM, American Maya DiRado takes second |first1=Pat |last1=Forde |date=6. 8. 2016 |publisher=[[Yahoo!]] |access-date=7. 8. 2016 |archive-date=7. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160807022625/http://sports.yahoo.com/news/iron-lady-katinka-hosszu-shatters-world-record-in-400-im-american-maya-dirado-takes-second-020404338.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|4 × 100 m [[slobodni stil (plivanje)|slobodno]]
|align=right|3:28.92
| {{flagIOCteam|AUS|2024}} &lt;br/&gt; [[Mollie O'Callaghan]] (52.24)&lt;br /&gt;[[Shayna Jack]] (52.35)&lt;br /&gt;[[Emma McKeon]] (52.39)&lt;br /&gt;[[Meg Harris]] (51.94)
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 4 × 100 m slobodno (žene)|Pariz 2024.]]
|27. 7. 2024.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://olympics.com/OG2024/pdf/OG2024/SWM/OG2024_SWM_C73B1_SWMW4X100MFR----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=27. 7. 2024|access-date=29. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|4 × 200 m [[slobodni stil (plivanje)|slobodno]]
|align=right|7:38.08
|{{flagIOCteam|AUS|2024}} &lt;br/&gt; [[Mollie O'Callaghan]] (1:53.52)&lt;br /&gt;[[Lani Pallister]] (1:55.61)&lt;br /&gt;[[Brianna Throssell]] (1:56.00)&lt;br /&gt;[[Ariarne Titmus]] (1:52.95)
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 4 × 200 m slobodno (žene)|Pariz 2024.]]
|1. 8. 2024.
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web |date=1. 8. 2024 |title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results |url=https://olympics.com/en/paris-2024/results/swimming/women-s-4-x-200m-freestyle-relay/fnl-000100-- |url-status=live |archive-url= |archive-date= |access-date= |website=olympics.com}}&lt;/ref&gt;
|-
|4 × 100 m [[mješoviti stil|mješovito]]
|align=right|3:49.63
|{{flagIOCteam|USA|2024}} &lt;br/&gt; [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] (57.28)&lt;br /&gt;[[Lilly King]] (1:04.90)&lt;br /&gt;[[Gretchen Walsh]] (55.03)&lt;br /&gt;[[Torri Huske]] (52.42)
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 4 × 100 m mješovito (žene)|Pariz 2024.]]
|4. 8. 2024.
|align=center|
|}

== Mješoviti rekordi ==
Simbol ♦ označava da je dotični rezultat ujedno i svjetski rekord.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!style=&quot;width:13em&quot;|Disciplina
!class=unsortable style=&quot;width:5em&quot;|Rekord
!style=&quot;width:15em&quot;|Plivači
!style=&quot;width:9em&quot;|Igre
!Datum
!class=unsortable|Ref.
|-
|4 × 100 m [[mješoviti stil|mješovito]]
|align=right|♦3:37.43
|{{flagIOCteam|USA|2024}} &lt;br/&gt; [[Ryan Murphy (plivač)|Ryan Murphy]] (52.08)&lt;br /&gt;[[Nic Fink]] (58.29)&lt;br /&gt;[[Gretchen Walsh]] (55.18)&lt;br /&gt;[[Torri Huske]] (51.88)
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)|Pariz 2024.]]
|3. 8. 2024.
|align=center|
|}

== Napomene ==
{{Ordered list|list-style-type=upper-alpha
|{{note|Murphy}}Murphy je srušio olimpijski i svjetski rekord na 100&amp;nbsp;m leđno plivajući u finalu štafete 4 × 100&amp;nbsp;m mješovito na OI 2016.
|{{note|Schoenmaker}}Schoenmaker je srušila olimpijski rekord na 100&amp;nbsp;m prsno u petoj kvalifikacijskoj grupi na OI 2020.
}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.swimrankings.net/index.php?page=recordDetail&amp;recordListId=2
* http://www.swimrankings.net/index.php?page=recordDetail&amp;recordListId=2&amp;course=LCM&amp;gender=2

{{Spisak olimpijskih rekorda}}
{{Plivanje na OI}}

[[Kategorija:Plivački rekordi]]
[[Kategorija:Olimpijski rekordi]]
[[Kategorija:Plivanje na Olimpijskim igrama]]</text>
      <sha1>al44s5ek27xn13mkocwnxtwd1aikyfe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Patuljasta galaksija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>350964</id>
    <revision>
      <id>3904072</id>
      <parentid>3748775</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:37:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3904072</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5061" sha1="eq8i2rghgax7k8jeu9w45231dk00m39" xml:space="preserve">[[Datoteka:An_explosive_phoenix_-_Phoenix_Dwarf.jpg|mini| [[Phoenix Patuljak|Patuljasta galaksija Feniks]] je patuljasta nepravilna galaksija, koja sadrži mlađe zvijezde u svojim unutrašnjim regijama i starije na svojim periferijama.&lt;ref&gt;
{{Cite web|url=http://spacetelescope.org/images/potw1143a/|title=Hubble Sizes up a Dwarf Galaxy|date=24. 10. 2011|publisher=[[European Space Agency|ESA]]/[[Hubble Space Telescope|Hubble]]|access-date=25. 10. 2011}}&lt;/ref&gt;]]
'''Patuljasta galaksija''' je vrsta [[Galaksija|galaksije]] koju odlikuje mala razmjera (nekoliko hiljada svjetlosnih godina) i slaba [[Prividna magnituda|sjajnost]]. Zbog tih karakeristika teže ih je otkriti. Pretežno se nalaze u [[Galaksijskoa jato|galaksijskim jatima]].&lt;ref name=&quot;COSMOS&quot;&gt;[http://astronomy.swin.edu.au/cosmos/D/Dwarf+Galaxy Patuljasta galaksija iz enciklopedije COSMOS na astronomskom univerzitetu u] [[Swinburn]]u,[[Australija]] učitano 13.02.2014 [[Engleski jezik|eng.]]&lt;/ref&gt; Označavaju se engleskim prefiksom &quot;d&quot; (en. dwarf; bs. &quot;patuljak&quot;). Dijele se na kuglaste odnosno sferoidne (dSph); eliptične (dE); nepravilne (dIrr).&lt;ref&gt;{{cite book|title=Astronomie - Planeten, Sterne, Galaxien|date=2006.|publisher=Der Brockhaus|location=Mannheim|isbn=3-7653-1231-2|page=536}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:True_blue.jpg|mini| [[UGC 11411]] je galaksija poznata kao nepravilna plava kompaktna patuljasta galaksija (BCD).&lt;ref&gt;
{{Cite web|url=http://www.spacetelescope.org/images/potw1524a/|title=True blue|date=15. 6. 2015|publisher=[[European Space Agency|ESA]]/[[Hubble Space Telescope|Hubble]]|access-date=15. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;]]
== Podvrste ==
Razlikuju se sljedeće podvrste:

=== Patuljasta eliptična galaksija ===
Posjeduje sve osobine [[Eliptična galaksija|eliptičnih galaksija]] s tim da je manja. Veličina iznosi 1000-10.000 [[Parsek|pc]] a masa se kreće 1-10 milijardi [[Sunce|Sunčevih masa]].&lt;ref name=&quot;COSMOS&quot; /&gt;

=== Patuljasta sferoidna galaksija ===
Također eliptična ali više sferoidnog oblika. Veličina im iznosi 100-500 pc s masom 100 miliona puta većom od našeg Sunca.&lt;ref name=&quot;COSMOS&quot; /&gt;

=== Patuljasta nepravilna galaksija ===
Ima slične osobine kao [[Nepravilna galaksija|nepravilne galaksije]]. To uključuje prisustvo prašine i zvijezda koje se rađaju. Postoji jedna posebna vrsta koja sadrži dosta [[Plavi patuljak (zvijezda)|plavih patuljaka]].&lt;ref name=&quot;COSMOS&quot; /&gt;

=== Patuljasta kompaktna galakija ===
{{glavni|Kompaktna galaksija}}
Odlikuje ih velika gustina zvijezda. Dijele se još na  ultra kompaktne i plave kompaktne.&lt;ref&gt;[http://idw-online.de/pages/de/news47089 Hladna para oko plavih kompaktnih galaksija iz]{{Mrtav link}} [[Informationsdienst Wissenschaft]] učitano 24.03.2014 {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.wissenschaft.de/archiv/-/journal_content/56/12054/1529404/Ultrakompakte-Galaxien/ Ultrakompaktne galaksije iz] [[Bild der Wissenschaft]] učitano 24.03.2014 {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.eso.org/~mhilker/nature.html Ultra kompaktne galaksije na stranici European Southern Observatory] ([[ESO]]) učitano 24.03.2014 {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Large.mc.arp.750pix.jpg|mini| [[Veliki Magelanov oblak]], satelitska galaksija [[Mliječni put|Mliječnog puta]]]]
[[Datoteka:NGC_5264_HST.jpg|mini| Patuljaste galaksije poput [[NGC 5264]] obično posjeduju oko milijardu zvijezda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.spacetelescope.org/images/potw1634a/|title=An irregular island|website=www.spacetelescope.org|access-date=25. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;]]

[[Datoteka:An_intriguing_young-looking_dwarf_galaxy.jpg|mini| Plavi kompaktni patuljak [[PGC 51017]].&lt;ref&gt;
{{Cite web|url=http://www.spacetelescope.org/images/potw1511a/|title=An intriguing young-looking dwarf galaxy|date=16. 3. 2015|publisher=[[European Space Agency|ESA]]/[[Hubble Space Telescope|Hubble]]|access-date=21. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:A_stubborn_dwarf_galaxy.jpg|mini| [[LEDA 677373]] nalazi se na udaljenosti od oko 14 miliona svjetlosnih godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.spacetelescope.org/images/potw1627a/|title=A stubborn dwarf galaxy|access-date=6. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;|lijevo]]
[[Datoteka:Dwarf_galaxy_DDO_68.jpg|mini| Patuljasta galaksija [[DDO 68]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.spacetelescope.org/news/heic1421/|title=A galaxy of deception|access-date=29. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;|lijevo]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* [http://www.astro.uu.se/~ns/mwsat.html Milky Way Satellite Galaxies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219170336/http://www.astro.uu.se/~ns/mwsat.html|date=19. 2. 2014}}
* [http://sciencenow.sciencemag.org/cgi/content/full/2007/109/1 ''Science'' article on &quot;hobbit galaxies&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090328130213/http://sciencenow.sciencemag.org/cgi/content/full/2007/109/1|date=28. 3. 2009}}
* [http://www.space.com/scienceastronomy/070115_mm_hobbit_galaxies.html SPACE.com article on &quot;hobbit galaxies&quot;]

{{Zvijezda}}{{Galaksija}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Patuljaste galaksije|*]]
[[Kategorija:Galaksije]]</text>
      <sha1>eq8i2rghgax7k8jeu9w45231dk00m39</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Thibaut Courtois</title>
    <ns>0</ns>
    <id>371326</id>
    <revision>
      <id>3903922</id>
      <parentid>3900198</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T13:44:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3903922</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6285" sha1="au12u7xy4ut2ic76yben435oe5bjm89" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Thibaut Courtois
| slika                      = Thibaut Courtois WC2022.jpg
| punoime                    = Thibaut Nicolas&lt;br/&gt;Marc Courtois&lt;ref&gt;[http://actas.rfef.es/actas/RFEF_CmpActa1?cod_primaria=1000144&amp;CodActa=14518 Acta del Partido celebrado el 28 de agosto de 2011, en Madrid - Atlético Madrid vs Osasuna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200312224258/http://actas.rfef.es/actas/RFEF_CmpActa1?cod_primaria=1000144&amp;CodActa=14518 |date=12. 3. 2020 }}; [[Royal Spanish Football Federation|RFEF]], 28 August 2011 {{es simbol}}&lt;/ref&gt;
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1992|05|11}} 
| rodnigrad                  = [[Bree (Belgija)|Bree]]
| rodnadržava                = [[Belgija]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 200 cm&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.realmadrid.com/en-US/football/first-team/players/thibaut-courtois|title=Thibaut Courtois|publisher=Real Madrid CF}}&lt;/ref&gt;
| pozicija                   = [[Golman]]
| trenutniklub               = [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| brojnadresu                = 1
| datumimjestodebija         =
| omladinskegodine           = 1997–1999. &lt;br/&gt; 1999–2009.
| omladinskipogoni           = Bilzen VV &lt;br/&gt; [[KRC Genk|Genk]]
| godine1                    = 2009–2011.
| klubovi1                   = [[KRC Genk|Genk]] 
| nastupi(golovi)1           = 41 (0)
| godine2                    = 2011–2018.
| klubovi2                   = [[Chelsea FC|Chelsea]]
| nastupi(golovi)2           = 126 (0)
| godine3                    = 2011–2014.
| klubovi3                   = → [[Atlético Madrid|Atlético M.]]
| nastupi(golovi)3           = 111 (0)
| godine4                    = 2018–
| klubovi4                   = [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| nastupi(golovi)4           = 232 (0)
| reprezentacija             = [[Nogometna reprezentacija Belgije]]
| nacionalnegodine1          = 2009–2010.
| nacionalneekipe1           = Belgija U-18
| nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0)
| nacionalnegodine2          = 2011–
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 114 (0)
| zadnjeuređivanje           = 7. jula 2026
}}
'''Thibaut Nicolas Marc Courtois''' (rođen 11. maja 1992) belgijski je [[nogomet]]aš koji igra za španski klub [[Real Madrid CF|Real Madrid]] i [[Nogometna reprezentacija Belgije|belgijsku reprezentaciju]] kao [[golman]].

Mnogi ga smatraju jednim od najboljih golmana svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www1.skysports.com/football/news/11668/9029958/chelsea-keeper-thibaut-courtois-labelled-best-in-world-by-belgium-team-mate-toby-alderweireld|title=Courtois rated 'best in world'|publisher=[[Sky Sports]]|date=18. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theguardian.com/news/datablog/2013/dec/24/world-best-footballers-top-100-list-2013-lionel-messi|title=The world's best footballers in 2013: Lionel Messi retains his crown|newspaper=[[The Guardian]]|date=24. 12. 2013}}&lt;/ref&gt; U sezonama [[La Liga 2012/2013.|2012/13.]] i [[La Liga 2013/2014.|2013/14.]] osvojio je [[Trofej &quot;Ricardo Zamora&quot;]] dok je bio na posudbi u [[Atlético Madrid]]u te još jednom [[La Liga 2019/2020.|2019/20.]] u dresu Reala.

U [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finalu]] [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] [[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|2022]], u kojem je Real pobijedio [[Liverpool FC|Liverpool]] s 1:0, proglašen je igračem utakmice.&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite news |url= https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-15415a46222f-56deb06b7df5-1000/ |title= Official Champions League final PlayStation Player of the Match: Thibaut Courtois |website= UEFA.com |publisher= UEFA |date= 28. 5. 2022 |access-date= 28. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
Debitirao je 2011. Igrao je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]] (na kojem je dobio nagradu za najboljeg golmana prvenstva) te [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropskom prvenstvu 2016.]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020.]]

==Reference==
{{Refspisak|30em}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Thibaut Courtois}}
*[http://en.clubatleticodemadrid.com/jugadores/thibaut-courtois-2 Thibaut Courtois] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140718202827/http://en.clubatleticodemadrid.com/jugadores/thibaut-courtois-2 |date=18. 7. 2014 }} na [[Atlético Madrid]].com
* [http://static.belgianfootball.be/project/publiek/jrinteren/speler_PH_5771.htm#itop Thibaut Courtois] na belgianfootball.be
* {{Zerozero|95628}}

{{Real Madrid CF - trenutni sastav}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Belgije
|naslov     = Sastavi Belgije
|naslovstil = background-color:#EF3340; color:#FDDA25; border: solid 1px black;
|podaci1    =
{{Sastav Belgije na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Belgije na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Belgije na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Belgije na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Belgije na SP 2022. u nogometu}}
{{Sastav Belgije na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    = 
{{Najbolji golmani svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji golman u Evropi}}
{{Najbolji golmani Premier Leaguea}}
{{Belgijski sportist godine}}
{{Trofej &quot;Jašin&quot;}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Courtois, Thibaut}}
[[Kategorija:Rođeni 1992.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Bree (Belgija)]]
[[Kategorija:Belgijski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometni golmani]]
[[Kategorija:Nogometaši Genka]]
[[Kategorija:Nogometaši Atlético Madrida]]
[[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]
[[Kategorija:Dobitnici Trofeja &quot;Jašin&quot;]]</text>
      <sha1>au12u7xy4ut2ic76yben435oe5bjm89</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Klinička psihologija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>372607</id>
    <revision>
      <id>3904084</id>
      <parentid>2502147</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:45:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Psihoterapija]]; ±[[Kategorija:Grane psihologije]]; ±[[Kategorija:Duševno zdravlje]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="198" sha1="r12kdbz4u7acqo6t7ntvvwxno7bdcb5" xml:space="preserve">{{Kategorija|Klinička psihologija}}

[[Kategorija:Grane psihologije|Klinička psihologija]]
[[Kategorija:Duševno zdravlje|Klinička psihologija]]
[[Kategorija:Psihoterapija|Klinička psihologija]]</text>
      <sha1>r12kdbz4u7acqo6t7ntvvwxno7bdcb5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904085</id>
      <parentid>3904084</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:46:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3904085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="196" sha1="18oq0ahdl2g5fxwljqx0bd20yk4dtki" xml:space="preserve">{{commonscat|Clinical psychology}}

[[Kategorija:Grane psihologije|Klinička psihologija]]
[[Kategorija:Duševno zdravlje|Klinička psihologija]]
[[Kategorija:Psihoterapija|Klinička psihologija]]</text>
      <sha1>18oq0ahdl2g5fxwljqx0bd20yk4dtki</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pelin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>376744</id>
    <revision>
      <id>3904105</id>
      <parentid>3880849</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:21:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3904105</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5689" sha1="2mgamqih2m7gwazyjcnj7wsdbuekb2y" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|naziv = Pelin
|boja = lightgreen
|slika = Illustration_Artemisia_absinthium0.jpg
|slika_opis=''Artemisia absinthium'' growing wild in the [[Caucasus]]
|regnum = [[Plant]]ae
|divisio=[[Angiosperms]]
|classis=[[Eudicots]]
|ordo=[[Asterales]]
|familia=[[Asteraceae]]
|genus=''[[Artemisia (genus)|Artemisia]]''
|species='''''A. absinthium'''''
|dvoimeno =''Artemisia absinthium''|binomial_authority=[[Carl Linnaeus|L.]]
|sinonimi =
* ''Absinthium bipedale'' Gilib. nom. inval.
* ''Absinthium majus'' Geoffr.
* ''Absinthium majus'' Garsault nom. inval.
* ''Absinthium officinale'' Lam.
* ''Absinthium officinale'' Brot.
* ''Absinthium vulgare'' (L.) Lam.
* ''Artemisia absinthia'' St.-Lag.
* ''Artemisia arborescens'' var. ''cupaniana'' Chiov.
* ''Artemisia arborescens'' f. ''rehan'' (Chiov.) Chiov.
* ''Artemisia baldaccii'' Degen
* ''Artemisia doonense'' Royle
* ''Artemisia inodora'' Mill.
* ''Artemisia kulbadica'' Boiss. &amp; Buhse
* ''Artemisia pendula'' Salisb.
* ''Artemisia rehan'' Chiov.
* ''Artemisia rhaetica'' Brügger
}}

'''Pelin''' ({{jez-la|Artemisia absinthium}}) višegodišnja je ljekovita zeljasta biljka iz porodice glavočika. Druga imena: pelen, pelim, gorčika, absint.

== Karakteristike ==
Pelin može da naraste do 2 metra visine. Cijela biljka je pokrivena kratkim dlačicama srebrenasto-sive boje. Donji listovi su trostruko perasti, dok su gornji sve manji i jednostavniji. I donji i gornji su svilasto-dlakavi, sivkaste boje. Krune su oborene, gotovo loptaste, s gustim širokim cvjetovima. Cvjetovi su trubasti, žuti, krajnji tučkasti. Pelin cvjeta od juna do avgusta, a u nižim i toplijim krajevima u maju i junu. Cvjetovi su hemafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje).Pelin nije osjetljiv na mraz i uspijeva u hladnijim predjelima.

== Hemijski sastojci ==
Iz pelina je izdvojeno 13 osnovnih kristalnih supstanci: flavonoid artemetin, seskviterpenski laktoni: absintin i anabsintin, iz kojih nastaje hamazulen. Pelin sadrži i oko 2% eteričnog ulja (Aetheroleum Absinthii) u čiji sastav ulazi 11 komponenti (alkoholi, ketoni, pinen, kadinen, eteri tujola, artemazulen). U listovima i cvjetovima pronađena su i dva jedinjenja slična proartemazulenu.&lt;ref&gt;Dr. Enes Hasanagić, ''Ljekovito bilje i jetra'', Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.210, 211&lt;/ref&gt;

== Upotreba ==
Pored upotrebe u medicinske svrhe, pelin se koristi kao dodatak alkoholnim likerima. Ekstrakt i [[eterično ulje]] pelina se koriste kao insekticid u preparatima protiv buba i insekata. Ekstrakt se koristi protiv puževa u organičkom vrtlarstvu.&lt;ref&gt;[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Artemisia+absinthium Upotreba pelina ](engleski jezik)&lt;/ref&gt;

== Upotreba u medicini ==
Farmakološka aktivnost pelina može se objasniti sposobnošću abintina da reflektorno stimuliše funkcije žlijezda za varenje hrane u želucu, izdvajanje žuči i soka [[Gušterača|pankreasa]]. Također, djeluje kod oboljenja [[Jetra|jetre]] i žučne kesice. Hamazulen djeluje protiv upalnih procesa. Pelin djeluje kao [[holagog]] i [[holeretik]] primjenjuje se kod svih problema sa jetrom i žučnom kesicom. Digestivna atonija, gastritis, anemije, zadržavanje menstruacije ili insuficijencija menstruacije. Pelin može biti [[Toksin|toksičan]] ako se koristi u večim količinama. Kod nekih osoba i manje količine mogu izazvati nervozu i nesanicu. [[Tujol]] iz pelina djeluje kao stimulator mozga, ali u prekomjernim količinama je toksičan i ne treba se koristiti bez nadzora stručne osobe. Pelin trebaju izbjegavati trudnice, dojilje, i pacijenti sa [[Epilepsija|epilepsijom]]. Absintin iz pelina može izazivati haulcinacije, nesanicu, drhtavicu, nervne i epileptičke napade. Samo pravilna upotreba pelina&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prirodnamedicina.com/pelin/ |title=Pravilna upotreba pelina |access-date=20. 1. 2015 |archive-date=22. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150222042648/http://www.prirodnamedicina.com/pelin/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; u medicinske svrhe može dovesti do željenih rezultata.

== Primjena u narodnoj medicini ==
Korištenje pelina u narodnoj medicini gotovo da je isto primjeni u savremenoj medicini. Narodni ljekari koriste čaj od pelina&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://e-ljekarna.net/pelin/ |title=Čaj od pelina |access-date=20. 1. 2015 |archive-date=8. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150108025334/http://e-ljekarna.net/pelin/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; za jačanje srca i želuca. Preporučuje se i za poboljšanje vida, kod trovanja gljivama ili mesom.
Pelin ne bi trebale koristiti dojilje pošto daje gorak ukus majčinom mlijeku. 
&lt;gallery&gt;
Wormwood_bush.jpg|Pelin ili Pelim
Wormwood_shoots.jpg|Pelin prije cvjetanja
Artemisia_absinthium_0002.JPG|Cvijet Pelina
&lt;/gallery&gt;
==Dodatna literatura==
* Dr. Jovan Tucakov, ''Lečenje biljem'', Vulkan izdavaštvo, 2014.
* Dr. Enes Hasanagić, ''Ljekovito bilje i jetra'', Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.210,211
* Sadik Sadiković, ''Narodno zdravlje'', Svjetlost, Sarajevo, 1980.

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.prirodnamedicina.com/pelin/ Upotreba Pelina /Artemisia absinthium/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150222042648/http://www.prirodnamedicina.com/pelin/ |date=22. 2. 2015 }}
*[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Artemisia+absinthium PFAF database Artemisia absinthium]
*[http://e-ljekarna.net/pelin/ Pelin – Artemisia absinthium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150108025334/http://e-ljekarna.net/pelin/ |date=8. 1. 2015 }}
==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Glavočike]]
[[Kategorija:Jestive biljke]]</text>
      <sha1>2mgamqih2m7gwazyjcnj7wsdbuekb2y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Perunika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>376829</id>
    <revision>
      <id>3904127</id>
      <parentid>3880879</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:02:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3904127</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4580" sha1="ai11vczf6xob25b6jcns0j6gaoa12hr" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja= lightgreen
| naziv = Perunika / iris
| slika = Iris_%C3%97_germanica_-_K%C3%B6hler%E2%80%93s_Medizinal-Pflanzen-211.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = ''Iris germanica'' (perunika)
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]]
| classis = [[Liliopsida]]
| ordo = [[Asparagales]]
| familia = [[Perunike|Iridaceae]]
| dvoimeno = '''''Iris'''''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]]
| razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]]
}}
'''Perunika''' ili '''iris''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Iris germanica'') jeste višegodišnja zeljasta biljka iz porodice sabljarki.
Druga imena: bogiša, modra perunika, Marin kmin, hlipavnik. Postoje i druge vrste irisa (''Iris florentina'', ''Iris pallida'').

[[Datoteka:Iris_germanica_0001.JPG|mini|lijevo|Perunika]]
[[Datoteka:IRIS_GERMANICA_-_AGUDA_-_IB-025_(Lliri_blau).JPG|mini|lijevo|Pupoljak irisa]]
[[Datoteka:Iris_germanica_0002.JPG|mini|lijevo|Cvijet irisa]]
[[Datoteka:Iris_pseudacorus_0002.JPG|mini|lijevo|Barska perunika (''Iris pseudacorus'')]]
 
== Karakteristike ==
Postoje mnoge vrste perunike, a najpoznatija i najraširenija je bogiša. Listovi su sabljasti i uspravni, stabljika je okrugla, a na njenom kraju je cvijet čije boje mogu varirati. Najčešće je modroplav. Na močvarnom tlu uspijeva tzv. barska ili žuta perunika (''Iris pseudacorus''), koja je otrovna i koju treba izbjegavati. Žutu peruniku ponekad miješaju s [[iđirot]]om (''Acorus calamus''). Cvijet barske perunike je žut, ali odmah po odsijecanju uvehne. Perunika bogiša obično cvjeta od maja do jula. Korijen ([[rizom]]) ljekovit je i prikuplja se u augustu i septembru. Ima slab miris na ljubičicu, koji dobija na intenzitetu ako se samelje. Okus je slatkast i pomalo gorak. Najčešće se gaji kao ukrasna biljka, ali može se naći i u prirodi.

== Hemijski sastav ==
Korijen perunike sadrži [[eterično ulje]] i masti. U aromatičnoj masi nalazi se [[keton]], koji korijenu daje prijatan miris na ljubičicu. Korijen sadrži i smole, [[tanin]]e, [[skrob]], [[šećer]], sluz i kristalni glikozid – iridin, koji je najvećim dijelom nosilac ljekovitih svojstava perunike.

== Upotreba ==
Perunika ima ljekovita svojstva, ali glavna upotreba je u kozmetičkoj i parfimerijskoj industriji. Mljevenjem suhog korijena dobija se oris, puder s mirisom [[Ljubičica|ljubičice]] koji se koristi za proizvodnju parfema i osvježivača zraka. Ekstrakt se koristi i u zubnim pastama i osvježivačima daha. Iz korijena se izdvaja i eterično ulje, koje ima istu namjenu kao i sušeni korijen. Svjež sok korijena koristi se u kozmetici za uklanjanje pjega s kože. Iz korijena se dobija prirodna crna boja, a iz cvijeta plava. Obje boje koriste se u prehrambenoj industriji i kozmetici.&lt;ref&gt;[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Iris+germanica Upotreba korijena perunike] {{en simbol}}&lt;/ref&gt;

== Upotreba u medicini ==
Perunika djeluje kao holagogno sredstvo, [[depurativ]], [[diuretik]] i [[ekspektorant]]. Indikacije su sljedeće: insuficijencija jetre i žuči. Pomaže kod [[Migrena|migrene]], problema s [[menstrualni ciklus|menstrualnim ciklusom]], upale organa za disanje, problema s probavnim i urinarnim traktom. Perunika je službeno ljekovita biljka prema britanskoj&lt;ref&gt;Britanska farmakopeja: B. P. C (1949)&lt;/ref&gt; i njemačkoj&lt;ref&gt;The Complete German Comission E Monographs 1988, američko izdanje, str. 359.&lt;/ref&gt; farmakopeji.

== Narodno vjerovanje ==
Predpostavlja se da je biljka dobila ime po staroslavenskom bogu [[Perun]]u i da je bila cijenjena zbog svoje, navodno, magijske moći. Vjerovalo se da korijen perunike čuva od uroka ako se veže za kolijevku ili oko [[dijete|djetetovog]] [[vrat]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prirodnamedicina.com/perunika/ |title=Perunika, bogovska biljka |access-date=21. 1. 2015 |archive-date=19. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190819055705/https://www.prirodnamedicina.com/perunika/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* Jovan Tucakov, ''Lečenje biljem'', &quot;Vulkan&quot; izdavaštvo, 2014.
* Enes Hasanagić, ''Ljekovito bilje i jetra'', &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1984, str. 211.

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.prirodnamedicina.com/perunika/ Ljekovite vrijednosti perunike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190819055705/https://www.prirodnamedicina.com/perunika/ |date=19. 8. 2019 }}
*[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Iris+germanica PFAF database – ''Iris germanica'']

[[Kategorija:U začetku, Biologija]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]</text>
      <sha1>ai11vczf6xob25b6jcns0j6gaoa12hr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pacific Heights (San Francisco)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>382331</id>
    <revision>
      <id>3904007</id>
      <parentid>3899421</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T04:32:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3904007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12060" sha1="a6i1r2izjlzzmoevt8gd6j3ibrpoy4z" xml:space="preserve">{{Geokutija|Naselje
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Pacific Heights
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Susjedstvo
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               = The Devil's Backbone&lt;br&gt;([[Bosanski jezik|bos]]. Đavolja okosica)
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Pacific-Heights.jpg
| opis_slike            = Sjeverni pogled sa parka Alta Plaza. Na slici se također niz cestu može vidjeti Marina distrikt i zaljev San Franciska.
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = {{flagicon image|Flag of California.svg}} [[Kalifornija]] | pokrajina_vrsta = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]]
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = [[San Francisco]]| općina_vrsta = Okrug
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| dio                   =
| znamenitost           =
| rijeka                =
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 
| širina_stepeni        = 37| širina_minuta = 47| širina_sekundi = 30.12| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 122| dužina_minuta = 26| dužina_sekundi = 8.16| dužina_IZ = W
| najviši               =
| najviša_visina        = 
| najniža               =
| najniža_visina        =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              = 2,50
| površina_zemlje       = 2,50
| površina_vode         =
| površina_urban        =
| površina_metro        =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 21925| stanovništvo_datum =
| stanovništvo_urban    =
| stanovništvo_metro    =
| stanovništvo_općina   =
| stanovništvo_gustoća  = 8756
| stanovništvo_urban_gustoća  = 
| stanovništvo_općina_gustoća = 
| stanovništvo_metro_gustoća  =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               =
| datum                 =
| vlada                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| gradonačelnik         = 
| gradonačelnik_partija =
| lider                 =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = [[PST]]| utc_odstupanje =-8
| vremenska_zona_DST    = [[PDT]]| utc_odstupanje_DST =-7
| poštanski_broj        = 94109, 94115, 94123
| pozivni broj          = 415/628
| matični_broj          =
| autooznaka            =
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = 
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      = 
| karta_lokacija_y      = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica          =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              = &lt;ref&gt;[http://www.city-data.com/neighborhood/Pacific-Heights-San-Francisco-CA.html Pacific Heights neighborhood in San Francisco, California (CA), 94109, 94115, 94123 detailed profile]&lt;/ref&gt;
}}
'''Pacific Heights''' je susjedstvo u [[San Francisco|San Francisku]], saveznoj državi [[Kalifornija]]. Poznato je po ljudima koji žive u njemu. Nalazi se na jednoj od najljepših okolina u [[Sjeverna Kalifornija|Sjevernoj Kaliforniji]] te pruža panoramski pogled na [[Golden Gate Most|Golden Gate most]], [[zaljev San Franciska]], [[Palata fine umjetnosti|Palatu fine umjetnosti]], [[Alcatraz]] i [[Presidio (San Francisco)|Presidio]]. Mikroklime koje su prisutne u ovom području omogućavaju da vrijeme bude vedrije, mada ne i toplije od drugih područja San Franciska zbog svog položaja.

Asocijacija stanovnika Pacific Heightsa označava susjedstvo od ulice Bush, Presidio avenije, ulice Union i avenije Van Ness.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.phra-sf.org/MissionStatement.htm Mission Statement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081121025032/http://www.phra-sf.org/MissionStatement.htm |date=21 Novembar 2008 }}.&quot; ''Pacific Heights Residents Association''. Pristupljeno 1. 2. 2009.&lt;/ref&gt;

Pacific Heights se nalazi na grebenu koji se naglo diže iz [[Marina District (San Francisco)|Marina distrikta]] i [[Cow Hollow (San Francisco)|Cow Hollow]] susjedstva sjeverno, pa sve do završne visine od 110 m iznad nivoa mora.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Bakalinsky|first=Adah|title=Stairway Walks in San Francisco|url=http://books.google.com/books?id=-XBKAQAAQBAJ&amp;pg=PA66|date=9. 10. 2013|publisher=Wilderness Press|isbn=978-0-89997-637-2|page=66}}&lt;/ref&gt; U Pacific Heightsu se nalaze dva [[Parkovi|parka]] - Lafayette i Alta Plaz. Ka sjeveru se može vidjeti [[Golden Gate most]], rt Marin i [[otok]] [[Alcatraz]].

Lower Pacific Heights je područje južno od ulice California Street pa sve do Post Street. Iako je ono ranije bilo dio [[Western Addition (San Francisco)|Western Additiona]],&lt;ref&gt;{{cite book|last=O'Brien|first=Tricia|title=San Francisco's Pacific Heights and Presidio Heights|url=http://books.google.com/books?id=J8dEQubtnqYC&amp;pg=PA7|year=2008|publisher=Arcadia Publishing|isbn=978-0-7385-5980-3|page=7}}&lt;/ref&gt; novo susjedstvo je postalo popularno sve od ranih [[1990te|1990ih]] kada su ga agenti za nekretnine doveli do izražaja.

== Historija ==
Susjedstvo je prvi put sagrađeno [[1870te|1870ih]]&lt;ref&gt;{{cite book|last=Richards|first=Rand|title=Historic Walks in San Francisco: 18 Trails Through the City's Past|url=http://books.google.com/books?id=SMuQi_WnKyQC&amp;pg=PA305|year=2002|publisher=Heritage House Publishers|isbn=978-1-879367-03-6|page=305}}&lt;/ref&gt; sa nekoliko manjih viktorijskih kuća. Stil građevina je zamijenjen početkom dvadesetog vijeka i pogotovo nakon [[Zemljotres u San Francisku 1906.|zemljotresa 1906. godine]]. Područje je i dalje stambeno te je poznato po svojoj obojenoj viktorijskog arhitekturi.

== Znamenitosti i karakteristike ==
Najstarija zgrada u Pacific Heights, koja se nalazi na adresi 2475 Pacific Avenue, izgrađena je [[1853]]. godine. Većina susjedstva je izgrađeno nakon [[Zemljotres u San Francisku 1906.|zemljotresa 1906. godine]]. Vrste arhitekture su različite te su viktorijski, Mission Revival, Edwardian i Château česti stilovi.

Nekoliko zemalja ima konzulate u Pacific Heights: [[Njemačka]],&lt;ref&gt;&quot;[http://www.germany.info/Vertretung/usa/en/03__Consulates/San__Francisco/01/__Data.html Address, Contact and Office Hours] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081120184148/http://www.germany.info/Vertretung/usa/en/03__Consulates/San__Francisco/01/__Data.html |date=20 Novembar 2008 }}.&quot; ''Consulate-General of Germany in San Francisco''. Pristupljeno 31. 1. 2009.&lt;/ref&gt; [[Grčka]],&lt;ref&gt;&quot;[http://www.greekembassy.org/Embassy/content/en/Root.aspx?office=10 Consulate General San Francisco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090125164524/http://www.greekembassy.org/Embassy/content/en/Root.aspx?office=10 |date=25 Januar 2009 }}.&quot; ''Embassy of Greece Washington, DC''. Pristupljeno 31. 1. 2009.&lt;/ref&gt; [[Italija]],&lt;ref&gt;&quot;[http://www.conssanfrancisco.esteri.it/Consolato_SanFrancisco Welcome to the web site of the Consulate General of Italy in San Francisco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150325042246/http://www.conssanfrancisco.esteri.it/Consolato_SanFrancisco |date=25. 3. 2015 }}.&quot; ''Consulate-General of Italy in San Francisco''. Pristupljeno 31. 1. 2009.&lt;/ref&gt; [[Portugal]],&lt;ref&gt;&quot;[http://www.un.int/portugal/visainfo.htm Portugal Visa Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081214195748/http://www.un.int/portugal/visainfo.htm |date=14 Decembar 2008 }}.&quot; ''United Nations''. Pristupljeno 1. 2. 2009.&lt;/ref&gt; [[Rusija]],&lt;ref&gt;[http://www.consulrussia.org/ Home page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130306075511/http://www.consulrussia.org/ |date=6 Mart 2013 }}. ''Consulate-General of Russia in San Francisco''. Pristupljeno 31. 1. 2009.&lt;/ref&gt; [[Južna Koreja]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.koreaembassyusa.org/ |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 3. 2015 |archive-date=6. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100106042440/http://www.koreaembassyusa.org/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Vijetnam]].&lt;ref&gt;&quot;[http://www.vietnamconsulate-sf.org/ Welcome to Vietnam consulate-San Francisco,USA].&quot; ''Consulate-General of Vietnam in San Francisco''. Pristupljeno 31. 1. 2009.&lt;/ref&gt;

Veći dio butika i restorana susjedstva se može naći duž ulice Fillmore Street, južno od avenije Pacific. Ovaj dio susjedstva također sadrži prodavnice poput [[Marc by Marc Jacobs]], [[Ralph Lauren]], [[Athleta]] i [[Prana]]. Druge poslovne organizacije se nalaze na ulicama California i Divisadero kao i na aveniji Van Ness.

Pacific Heights sadrži mnoštvo škola poput San Francisco University High School, Drew School (prije se zvala Drew College Preparatory School), The Hamlin School, Convent of the Sacred Heart High School, Stuart Hall High School i Town School for Boys, i još mnoge druge.

Univerziteti koji se nalaze u Pacific Heights su Arthur A. Dugoni School of Dentistry, koji je dio univerziteta University of the Pacific i Academy of Art University.

== Vlada i infrastruktura ==
Sjeverna stanica [[San Francisco Police Department]]a (skraćeno SFPD), odnosno policijsko odjeljenje San Franciska upravlja ovim susjedstvom.&lt;ref&gt;&quot;[http://sf-police.org/index.aspx?page=825 Northern Station] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150321090647/http://sf-police.org/index.aspx?page=825 |date=21. 3. 2015 }}.&quot; () [[San Francisco Police Department]]. Pristupljeno 1. 9. 2013.&lt;/ref&gt;

== Istaknuti stanovnici ==
* [[Jonathan Ive]]: glavi dizajner za kompaniju [[Apple Inc.]]
* [[Peter Thiel]]: suosnivač kompanije [[PayPal]]
* [[Larry Ellison]]: suosnivač i glavni izvršni direktor kompanije [[Oracle Corporation]]&lt;ref name=&quot;Time&quot;&gt;{{cite web|title=Jonathan Ive Designs Tomorrow|url=http://time.com/jonathan-ive-apple-interview/|work=Time|publisher=Time Inc|access-date=22. 3. 2014|author=John Arlidge|date=17. 3. 2014|archive-date=15. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220715160141/https://time.com/jonathan-ive-apple-interview/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Nancy Pelosi]]: prijašnja govornica predstavničkog doma [[SAD]]-a i trenutna voditeljica manjine predstavničkog doma [[SAD]]-a
* [[Robin Williams]]: [[glumac]] i komičar
* [[Danielle Steel]]: autor

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
File:Queen Anne House.jpg|C. A. Belden House na ulici Gough je kuća u Revival stilu sa djelovima Queen Anne i Beaux Arts stilova. Kuća je na spisku državnih historijskih mjesta San Franciska.
File:Russian Consulate-General in SF.JPG|Ruski konzulat u San Francisku.
File:Pacific Heights, house entrance.jpg|Tipičan ulaz u kuću u Pacific Heightsu.
File:Mrs doubtfire house san francisco.jpg|Kuća korištena za vanjske snimke kuće iz filma ''[[Mrs. Doubtfire]]''. Uslikano kratko nakon smrti [[Robin Williams|Robina Williamsa]].
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Pacific Heights, San Francisco|&lt;br/&gt;Pacific Heights, San Francisco}}
*[http://www.phra-sf.org Pacific Heights Residents Association]
*[http://www.sfgate.com/traveler/guide/sf/neighborhoods/pacheights.shtml The San Francisco Chronicle: Pacific Heights (referentni članak)]
*[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/02/05/CMGODFPVSO1.DTL The San Francisco Chronicle: &quot;The Perfect Pacific Heights Commute, the scenes from Pacific Heights to Lucas Film in the Presidio&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120214093714/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/02/05/CMGODFPVSO1.DTL |date=14. 2. 2012 }}
*[http://www.flickr.com/groups/pacificheights/pool/ Flickr grupa—Pacific Heights susjedstvo (lista fotografija)]
*{{wikivoyage-inline|San Francisco/Golden Gate}}

[[Kategorija:San Francisco]]</text>
      <sha1>a6i1r2izjlzzmoevt8gd6j3ibrpoy4z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Harry Kane</title>
    <ns>0</ns>
    <id>382585</id>
    <revision>
      <id>3903919</id>
      <parentid>3903909</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T13:38:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Uspjesi i nagrade */</comment>
      <origin>3903919</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9843" sha1="2hrxqhdj10im4db8q7kgew8rpp4ekgr" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Harry Kane
| slika                      = Harry Kane England v Ghana 23 June 2026-219 (cropped).jpg
| punoime                    = Harry Edward Kane&lt;ref&gt;{{cite web|title=Harry Kane - Profil|url=http://www.fifadata.com/document/FWYC/2013/pdf/FWYC_2013_SquadLists.pdf|website=fifadata.com|access-date=25. 12. 2017|archive-date=29. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130829184330/http://www.fifadata.com/document/FWYC/2013/pdf/FWYC_2013_SquadLists.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1993|7|28}}
| rodnigrad                  = [[Chingford]]
| rodnadržava                = [[Engleska]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 188 cm
| pozicija                   = [[Napadač]]
| trenutniklub               = [[FC Bayern München|Bayern]]
| brojnadresu                = 9
| omladinskegodine           = 2001. &lt;br/&gt; 2001–2002. &lt;br/&gt; 2002–2004. &lt;br/&gt; 2004. &lt;br/&gt; 2004–2010.
| omladinskipogoni           = [[Ridgeway Rovers]] &lt;br/&gt; [[Arsenal FC|Arsenal]] &lt;br/&gt; [[Ridgeway Rovers]] &lt;br/&gt; [[Watford FC|Watford]] &lt;br/&gt; [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
| godine1                    = 2010–2023.
| klubovi1                   = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
| nastupi(golovi)1           = 317 (213)
| godine2                    = 2011.
| klubovi2                   = → [[Leyton Orient FC|Leyton Orient]]
| nastupi(golovi)2           = 18  (5)
| godine3                    = 2012.
| klubovi3                   = → [[Millwall FC|Millwall]]
| nastupi(golovi)3           = 22  (7)
| godine4                    = 2012–2013.
| klubovi4                   = → [[Norwich City FC|Norwich City]]
| nastupi(golovi)4           = 3 (0)
| godine5                    = 2013.
| klubovi5                   = → [[Leicester City FC|Leicester City]]
| nastupi(golovi)5           = 13 (2)
| godine6                    = 2023–
| klubovi6                   = [[FC Bayern München|Bayern München]]
| nastupi(golovi)6           = 94 (98)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2010.
| nacionalneekipe1           = Engleska U-17
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (2)
| nacionalnegodine2          = 2010–2012.
| nacionalneekipe2           = Engleska U-19
| nacionalninastupi(golovi)2 = 14 (6)
| nacionalnegodine3          = 2013.
| nacionalneekipe3           = Engleska U-20
| nacionalninastupi(golovi)3 = 3 (1)
| nacionalnegodine4          = 2013–2015.
| nacionalneekipe4           = Engleska U-21
| nacionalninastupi(golovi)4 = 14 (8)
| nacionalnegodine5          = 2015–
| nacionalneekipe5           = [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
| nacionalninastupi(golovi)5 = 119 (85)
| zadnjeuređivanje           = 6. jula 2026
}}
'''Harry Kane''' (rođen 28. jula 1993) [[Engleska|engleski]] je profesionalni [[nogomet]]aš koji nastupa u [[Bundesliga|Bundesligi]] za [[FC Bayern München|Bayern]] i [[Nogometna reprezentacija Engleske|reprezentaciju Engleske]].

==Karijera==
===Tottenham Hotspur===
Za [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] debitirao je 25. augusta 2011. u utakmici protiv [[Heart of Midlothian FC|Hearta]] u okviru [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Prije nego što je postao standardan u prvom timu Tottenhama, neko vrijeme proveo je na posudbama u [[Football League One|League One]] igrajući za [[Leyton Orient FC|Leyton Orient]], u [[Football League Championship|Championshipu]] nastupajući za [[Millwall FC|Millwall]] i [[Leicester City FC|Leicester City]], kao i u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]] igrajući za [[Norwich City FC|Norwich City]].

===Bayern München===
Dana 10. augusta 2023. Bayern i Tottenham su postigli dogovor oko prelaska, Kean je dogovorio lične uvjete te je odletio za [[München|Munchen]] idući dan. Bayern je 12. augusta i zvanično objavio da su potpisali s Keanom četvorogodišnji ugovor vrijedan €100m + €10m u bonusima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fcbayern.com/en/news/2023/08/move-from-the-premier-league-fc-bayern-sign-harry-kane|title=bayern-sign-harry-kane|access-date=18. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija ==
Kane je nastupao za reprezentaciju Engleske u nekoliko uzrasta U-17, U-19, U-20 i U-21. Za seniorsku reprezentaciju Engleske je debitovao 27. marta 2015. protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Na istoj utakmici postiže svoj prvi pogodak za reprezentaciju.

Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] u [[Rusija|Rusiji]] bio je najbolji strijelac sa šest golova i dobio &quot;Zlatnu kopačku&quot;.

===Nastupi===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!colspan=3|[[Nogometna reprezentacija Engleske]]
|-
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|2015.||8||3
|-
|2016.||9||2
|-
|2017.||6||7
|-
|2018.||12||8
|-
|2019.||10||12
|-
|2020.||6||0
|-
|2021.||16||16
|-
|2022.||13||5
|-
|2023.||9||9
|-
|2024.||14||7
|-
|2025.||9||9
|-
|2025.||7||7
|-
!Ukupno||119||85
|}

==Uspjesi i nagrade==
'''Tottenham Hotspur'''
*[[Engleski Liga-kup]] drugoplasirani: 2014/15,&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Chelsea 2-0 Tottenham Hotspur|url=https://www.bbc.com/sport/football/31572594|newspaper=BBC Sport|access-date=18. 2. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; 2020/21.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Man City beat Spurs to lift Carabao Cup|url=https://www.bbc.com/sport/football/56790307|newspaper=BBC Sport|access-date=18. 2. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
*[[UEFA Liga prvaka]] drugoplasirani: [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|2018/19]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Liverpool beat Spurs to win Champions League|url=https://www.bbc.com/sport/football/48368443|newspaper=BBC Sport|access-date=18. 2. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

'''Bayern München'''
*[[Bundesliga]]: 2024/25, 2025/26.
*[[DFB-Pokal]]: 2025/26.
*[[Franz Beckenbauer Superkup]]: 2025.

'''Engleska'''
*[[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko prvenstvo]] drugoplasirani: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]],&lt;ref&gt;{{Cite news|title=England lose shootout in Euro 2020 final|url=https://www.bbc.com/sport/football/51198762|newspaper=BBC Sport|access-date=18. 2. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|2024.]]
*[[UEFA Liga nacija]] treće mjesto: [[UEFA Liga nacija 2018/2019.|2018/19]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Pickford the hero in England shootout win|url=https://www.bbc.com/sport/football/48191915|newspaper=BBC Sport|access-date=18. 2. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

'''Individualno'''
*Najbolji mladi igrač ([[Millwall FC|Millwall]]): 2011/12.
*Igrač mjeseca ([[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]): januar 2015, februar 2015, mart 2016, februar 2017, septembar 2017, decembar 2017, mart 2022.
*Gol mjeseca (Premijer liga): januar 2015.
*Najbolji mladi igrač (Premijer liga): 2014/15.
*Premijer liga tim sezone: [[Premier League 2014/2015.|2014/15]], [[Premier League 2015/2016.|2015/16,]] [[Premier League 2016/2017.|2016/17]], [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2020/2021.|2020/21]], [[Premier League 2022/2023.|2022/23]].
*Igrač sezone ([[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]]): 2014/15, 2020/21, 2022/23.
*Najbolji strijelac (Premijer liga): [[Premier League 2015/2016.|2015/16]], [[Premier League 2016/2017.|2016/17]], [[Premier League 2020/2021.|2020/21]].
*[[Nogometni savez Engleske|Engleski]] igrač godine: 2017, 2018.
*Najbolji strijelac Svjetskog prvenstva: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]
*Gol mjeseca ([[Bundesliga]]): oktobar 2023, novembar 2023, decembar 2023.
**Najbolji strijelac ([[Bundesliga]]): 2023/24, 2024/25, 2025/26.
*Bundesliga liga tim sezone: 2023/24, 2024/25, 2025/26.
*Evropska Zlatna kopačka: 2023/24, 2025/26.
*Najbolji strijelac Evropskog prvenstva: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|2024.]] (s još petoricom)
*[[Trofej &quot;Gerd Müller&quot;]]: 2024.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.thefa.com/england/all-teams/players/k/harry-kane Harry Kane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160316151115/http://www.thefa.com/england/all-teams/players/k/harry-kane |date=16. 3. 2016 }} na ''thefa.com''
*{{soccerbase|52657}}

{{FC Bayern München ekipa}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Engleske
|naslov     = Sastavi Engleske
|naslovstil = background-color:white; color:#CF081F; border: solid 1px #0B0B3F;
|podaci1    =
{{Sastav Engleske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2022. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na EP 2024. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Najbolji strijelci Premier Leaguea}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji strijelci evropskih prvenstava u nogometu}}
{{Evropska Zlatna kopačka}}
{{Trofej &quot;Gerd Müller&quot;}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kane, Harry}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Chingford]]
[[Kategorija:Engleski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Tottenham Hotspura]]
[[Kategorija:Nogometaši Leyton Orienta]]
[[Kategorija:Nogometaši Millwalla]]
[[Kategorija:Nogometaši Norwich Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Leicester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2024.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>2hrxqhdj10im4db8q7kgew8rpp4ekgr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903925</id>
      <parentid>3903919</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T14:05:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Uspjesi i nagrade */</comment>
      <origin>3903925</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9854" sha1="g39rgxmw74mj5tft01nd1mlj56x72ht" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Harry Kane
| slika                      = Harry Kane England v Ghana 23 June 2026-219 (cropped).jpg
| punoime                    = Harry Edward Kane&lt;ref&gt;{{cite web|title=Harry Kane - Profil|url=http://www.fifadata.com/document/FWYC/2013/pdf/FWYC_2013_SquadLists.pdf|website=fifadata.com|access-date=25. 12. 2017|archive-date=29. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130829184330/http://www.fifadata.com/document/FWYC/2013/pdf/FWYC_2013_SquadLists.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1993|7|28}}
| rodnigrad                  = [[Chingford]]
| rodnadržava                = [[Engleska]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 188 cm
| pozicija                   = [[Napadač]]
| trenutniklub               = [[FC Bayern München|Bayern]]
| brojnadresu                = 9
| omladinskegodine           = 2001. &lt;br/&gt; 2001–2002. &lt;br/&gt; 2002–2004. &lt;br/&gt; 2004. &lt;br/&gt; 2004–2010.
| omladinskipogoni           = [[Ridgeway Rovers]] &lt;br/&gt; [[Arsenal FC|Arsenal]] &lt;br/&gt; [[Ridgeway Rovers]] &lt;br/&gt; [[Watford FC|Watford]] &lt;br/&gt; [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
| godine1                    = 2010–2023.
| klubovi1                   = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
| nastupi(golovi)1           = 317 (213)
| godine2                    = 2011.
| klubovi2                   = → [[Leyton Orient FC|Leyton Orient]]
| nastupi(golovi)2           = 18  (5)
| godine3                    = 2012.
| klubovi3                   = → [[Millwall FC|Millwall]]
| nastupi(golovi)3           = 22  (7)
| godine4                    = 2012–2013.
| klubovi4                   = → [[Norwich City FC|Norwich City]]
| nastupi(golovi)4           = 3 (0)
| godine5                    = 2013.
| klubovi5                   = → [[Leicester City FC|Leicester City]]
| nastupi(golovi)5           = 13 (2)
| godine6                    = 2023–
| klubovi6                   = [[FC Bayern München|Bayern München]]
| nastupi(golovi)6           = 94 (98)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2010.
| nacionalneekipe1           = Engleska U-17
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (2)
| nacionalnegodine2          = 2010–2012.
| nacionalneekipe2           = Engleska U-19
| nacionalninastupi(golovi)2 = 14 (6)
| nacionalnegodine3          = 2013.
| nacionalneekipe3           = Engleska U-20
| nacionalninastupi(golovi)3 = 3 (1)
| nacionalnegodine4          = 2013–2015.
| nacionalneekipe4           = Engleska U-21
| nacionalninastupi(golovi)4 = 14 (8)
| nacionalnegodine5          = 2015–
| nacionalneekipe5           = [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
| nacionalninastupi(golovi)5 = 119 (85)
| zadnjeuređivanje           = 6. jula 2026
}}
'''Harry Kane''' (rođen 28. jula 1993) [[Engleska|engleski]] je profesionalni [[nogomet]]aš koji nastupa u [[Bundesliga|Bundesligi]] za [[FC Bayern München|Bayern]] i [[Nogometna reprezentacija Engleske|reprezentaciju Engleske]].

==Karijera==
===Tottenham Hotspur===
Za [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] debitirao je 25. augusta 2011. u utakmici protiv [[Heart of Midlothian FC|Hearta]] u okviru [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Prije nego što je postao standardan u prvom timu Tottenhama, neko vrijeme proveo je na posudbama u [[Football League One|League One]] igrajući za [[Leyton Orient FC|Leyton Orient]], u [[Football League Championship|Championshipu]] nastupajući za [[Millwall FC|Millwall]] i [[Leicester City FC|Leicester City]], kao i u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]] igrajući za [[Norwich City FC|Norwich City]].

===Bayern München===
Dana 10. augusta 2023. Bayern i Tottenham su postigli dogovor oko prelaska, Kean je dogovorio lične uvjete te je odletio za [[München|Munchen]] idući dan. Bayern je 12. augusta i zvanično objavio da su potpisali s Keanom četvorogodišnji ugovor vrijedan €100m + €10m u bonusima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fcbayern.com/en/news/2023/08/move-from-the-premier-league-fc-bayern-sign-harry-kane|title=bayern-sign-harry-kane|access-date=18. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija ==
Kane je nastupao za reprezentaciju Engleske u nekoliko uzrasta U-17, U-19, U-20 i U-21. Za seniorsku reprezentaciju Engleske je debitovao 27. marta 2015. protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Na istoj utakmici postiže svoj prvi pogodak za reprezentaciju.

Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] u [[Rusija|Rusiji]] bio je najbolji strijelac sa šest golova i dobio &quot;Zlatnu kopačku&quot;.

===Nastupi===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!colspan=3|[[Nogometna reprezentacija Engleske]]
|-
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|2015.||8||3
|-
|2016.||9||2
|-
|2017.||6||7
|-
|2018.||12||8
|-
|2019.||10||12
|-
|2020.||6||0
|-
|2021.||16||16
|-
|2022.||13||5
|-
|2023.||9||9
|-
|2024.||14||7
|-
|2025.||9||9
|-
|2025.||7||7
|-
!Ukupno||119||85
|}

==Uspjesi i nagrade==
'''Tottenham Hotspur'''
*[[Engleski Liga-kup]] drugoplasirani: 2014/15,&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Chelsea 2-0 Tottenham Hotspur|url=https://www.bbc.com/sport/football/31572594|newspaper=BBC Sport|access-date=18. 2. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; 2020/21.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Man City beat Spurs to lift Carabao Cup|url=https://www.bbc.com/sport/football/56790307|newspaper=BBC Sport|access-date=18. 2. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
*[[UEFA Liga prvaka]] drugoplasirani: [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|2018/19.]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Liverpool beat Spurs to win Champions League|url=https://www.bbc.com/sport/football/48368443|newspaper=BBC Sport|access-date=18. 2. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

'''Bayern München'''
*[[Bundesliga]]: 2024/25, 2025/26.
*[[DFB-Pokal]]: 2025/26.
*[[Franz Beckenbauer Superkup]]: 2025.

'''Engleska'''
*[[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko prvenstvo]] drugoplasirani: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]],&lt;ref&gt;{{Cite news|title=England lose shootout in Euro 2020 final|url=https://www.bbc.com/sport/football/51198762|newspaper=BBC Sport|access-date=18. 2. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|2024.]]
*[[UEFA Liga nacija]] treće mjesto: [[UEFA Liga nacija 2018/2019.|2018/19.]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Pickford the hero in England shootout win|url=https://www.bbc.com/sport/football/48191915|newspaper=BBC Sport|access-date=18. 2. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

'''Individualno'''
*Najbolji mladi igrač ([[Millwall FC|Millwall]]): 2011/12.
*Igrač mjeseca ([[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]): januar 2015, februar 2015, mart 2016, februar 2017, septembar 2017, decembar 2017, mart 2022.
*Gol mjeseca (Premijer liga): januar 2015.
*Najbolji mladi igrač (Premijer liga): 2014/15.
*Premijer liga tim sezone: [[Premier League 2014/2015.|2014/15]], [[Premier League 2015/2016.|2015/16,]] [[Premier League 2016/2017.|2016/17]], [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2020/2021.|2020/21]], [[Premier League 2022/2023.|2022/23.]]
*Igrač sezone ([[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]]): 2014/15, 2020/21, 2022/23.
*Najbolji strijelac (Premijer liga): [[Premier League 2015/2016.|2015/16]], [[Premier League 2016/2017.|2016/17]], [[Premier League 2020/2021.|2020/21.]]
*[[Nogometni savez Engleske|Engleski]] igrač godine: 2017, 2018.
*Najbolji strijelac Svjetskog prvenstva: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]
*Gol mjeseca ([[Bundesliga]]): oktobar 2023, novembar 2023, decembar 2023.
*Najbolji strijelac (Bundesliga): 2023/24, 2024/25, 2025/26.
*Bundesliga liga tim sezone: 2023/24, 2024/25, 2025/26.
*Evropska Zlatna kopačka: 2023/24, 2025/26.
*Najbolji strijelac Evropskog prvenstva: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|2024.]] (s još petoricom)
*[[Trofej &quot;Gerd Müller&quot;]]: 2024. (s još jednim)

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.thefa.com/england/all-teams/players/k/harry-kane Harry Kane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160316151115/http://www.thefa.com/england/all-teams/players/k/harry-kane |date=16. 3. 2016 }} na ''thefa.com''
*{{soccerbase|52657}}

{{FC Bayern München ekipa}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Engleske
|naslov     = Sastavi Engleske
|naslovstil = background-color:white; color:#CF081F; border: solid 1px #0B0B3F;
|podaci1    =
{{Sastav Engleske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2022. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na EP 2024. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Najbolji strijelci Premier Leaguea}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji strijelci evropskih prvenstava u nogometu}}
{{Evropska Zlatna kopačka}}
{{Trofej &quot;Gerd Müller&quot;}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kane, Harry}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Chingford]]
[[Kategorija:Engleski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Tottenham Hotspura]]
[[Kategorija:Nogometaši Leyton Orienta]]
[[Kategorija:Nogometaši Millwalla]]
[[Kategorija:Nogometaši Norwich Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Leicester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2024.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>g39rgxmw74mj5tft01nd1mlj56x72ht</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903926</id>
      <parentid>3903925</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T14:06:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Uspjesi i nagrade */</comment>
      <origin>3903926</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9855" sha1="dpjb7gacgqevw83oyadnwoop4owf0yi" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Harry Kane
| slika                      = Harry Kane England v Ghana 23 June 2026-219 (cropped).jpg
| punoime                    = Harry Edward Kane&lt;ref&gt;{{cite web|title=Harry Kane - Profil|url=http://www.fifadata.com/document/FWYC/2013/pdf/FWYC_2013_SquadLists.pdf|website=fifadata.com|access-date=25. 12. 2017|archive-date=29. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130829184330/http://www.fifadata.com/document/FWYC/2013/pdf/FWYC_2013_SquadLists.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1993|7|28}}
| rodnigrad                  = [[Chingford]]
| rodnadržava                = [[Engleska]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 188 cm
| pozicija                   = [[Napadač]]
| trenutniklub               = [[FC Bayern München|Bayern]]
| brojnadresu                = 9
| omladinskegodine           = 2001. &lt;br/&gt; 2001–2002. &lt;br/&gt; 2002–2004. &lt;br/&gt; 2004. &lt;br/&gt; 2004–2010.
| omladinskipogoni           = [[Ridgeway Rovers]] &lt;br/&gt; [[Arsenal FC|Arsenal]] &lt;br/&gt; [[Ridgeway Rovers]] &lt;br/&gt; [[Watford FC|Watford]] &lt;br/&gt; [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
| godine1                    = 2010–2023.
| klubovi1                   = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
| nastupi(golovi)1           = 317 (213)
| godine2                    = 2011.
| klubovi2                   = → [[Leyton Orient FC|Leyton Orient]]
| nastupi(golovi)2           = 18  (5)
| godine3                    = 2012.
| klubovi3                   = → [[Millwall FC|Millwall]]
| nastupi(golovi)3           = 22  (7)
| godine4                    = 2012–2013.
| klubovi4                   = → [[Norwich City FC|Norwich City]]
| nastupi(golovi)4           = 3 (0)
| godine5                    = 2013.
| klubovi5                   = → [[Leicester City FC|Leicester City]]
| nastupi(golovi)5           = 13 (2)
| godine6                    = 2023–
| klubovi6                   = [[FC Bayern München|Bayern München]]
| nastupi(golovi)6           = 94 (98)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2010.
| nacionalneekipe1           = Engleska U-17
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (2)
| nacionalnegodine2          = 2010–2012.
| nacionalneekipe2           = Engleska U-19
| nacionalninastupi(golovi)2 = 14 (6)
| nacionalnegodine3          = 2013.
| nacionalneekipe3           = Engleska U-20
| nacionalninastupi(golovi)3 = 3 (1)
| nacionalnegodine4          = 2013–2015.
| nacionalneekipe4           = Engleska U-21
| nacionalninastupi(golovi)4 = 14 (8)
| nacionalnegodine5          = 2015–
| nacionalneekipe5           = [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
| nacionalninastupi(golovi)5 = 119 (85)
| zadnjeuređivanje           = 6. jula 2026
}}
'''Harry Kane''' (rođen 28. jula 1993) [[Engleska|engleski]] je profesionalni [[nogomet]]aš koji nastupa u [[Bundesliga|Bundesligi]] za [[FC Bayern München|Bayern]] i [[Nogometna reprezentacija Engleske|reprezentaciju Engleske]].

==Karijera==
===Tottenham Hotspur===
Za [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] debitirao je 25. augusta 2011. u utakmici protiv [[Heart of Midlothian FC|Hearta]] u okviru [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Prije nego što je postao standardan u prvom timu Tottenhama, neko vrijeme proveo je na posudbama u [[Football League One|League One]] igrajući za [[Leyton Orient FC|Leyton Orient]], u [[Football League Championship|Championshipu]] nastupajući za [[Millwall FC|Millwall]] i [[Leicester City FC|Leicester City]], kao i u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]] igrajući za [[Norwich City FC|Norwich City]].

===Bayern München===
Dana 10. augusta 2023. Bayern i Tottenham su postigli dogovor oko prelaska, Kean je dogovorio lične uvjete te je odletio za [[München|Munchen]] idući dan. Bayern je 12. augusta i zvanično objavio da su potpisali s Keanom četvorogodišnji ugovor vrijedan €100m + €10m u bonusima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fcbayern.com/en/news/2023/08/move-from-the-premier-league-fc-bayern-sign-harry-kane|title=bayern-sign-harry-kane|access-date=18. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija ==
Kane je nastupao za reprezentaciju Engleske u nekoliko uzrasta U-17, U-19, U-20 i U-21. Za seniorsku reprezentaciju Engleske je debitovao 27. marta 2015. protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Na istoj utakmici postiže svoj prvi pogodak za reprezentaciju.

Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] u [[Rusija|Rusiji]] bio je najbolji strijelac sa šest golova i dobio &quot;Zlatnu kopačku&quot;.

===Nastupi===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!colspan=3|[[Nogometna reprezentacija Engleske]]
|-
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|2015.||8||3
|-
|2016.||9||2
|-
|2017.||6||7
|-
|2018.||12||8
|-
|2019.||10||12
|-
|2020.||6||0
|-
|2021.||16||16
|-
|2022.||13||5
|-
|2023.||9||9
|-
|2024.||14||7
|-
|2025.||9||9
|-
|2025.||7||7
|-
!Ukupno||119||85
|}

==Uspjesi i nagrade==
'''Tottenham Hotspur'''
*[[Engleski Liga-kup]] drugoplasirani: 2014/15,&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Chelsea 2-0 Tottenham Hotspur|url=https://www.bbc.com/sport/football/31572594|newspaper=BBC Sport|access-date=18. 2. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; 2020/21.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Man City beat Spurs to lift Carabao Cup|url=https://www.bbc.com/sport/football/56790307|newspaper=BBC Sport|access-date=18. 2. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
*[[UEFA Liga prvaka]] drugoplasirani: [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|2018/19.]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Liverpool beat Spurs to win Champions League|url=https://www.bbc.com/sport/football/48368443|newspaper=BBC Sport|access-date=18. 2. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

'''Bayern München'''
*[[Bundesliga]]: 2024/25, 2025/26.
*[[DFB-Pokal]]: 2025/26.
*[[Franz Beckenbauer Superkup]]: 2025.

'''Engleska'''
*[[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko prvenstvo]] drugoplasirani: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]],&lt;ref&gt;{{Cite news|title=England lose shootout in Euro 2020 final|url=https://www.bbc.com/sport/football/51198762|newspaper=BBC Sport|access-date=18. 2. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|2024.]]
*[[UEFA Liga nacija]] treće mjesto: [[UEFA Liga nacija 2018/2019.|2018/19.]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Pickford the hero in England shootout win|url=https://www.bbc.com/sport/football/48191915|newspaper=BBC Sport|access-date=18. 2. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

'''Individualno'''
*Najbolji mladi igrač ([[Millwall FC|Millwall]]): 2011/12.
*Igrač mjeseca ([[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]): januar 2015, februar 2015, mart 2016, februar 2017, septembar 2017, decembar 2017, mart 2022.
*Gol mjeseca (Premijer liga): januar 2015.
*Najbolji mladi igrač (Premijer liga): 2014/15.
*Premijer liga tim sezone: [[Premier League 2014/2015.|2014/15]], [[Premier League 2015/2016.|2015/16,]] [[Premier League 2016/2017.|2016/17]], [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2020/2021.|2020/21]], [[Premier League 2022/2023.|2022/23.]]
*Igrač sezone ([[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]]): 2014/15, 2020/21, 2022/23.
*Najbolji strijelac (Premijer liga): [[Premier League 2015/2016.|2015/16]], [[Premier League 2016/2017.|2016/17]], [[Premier League 2020/2021.|2020/21.]]
*[[Nogometni savez Engleske|Engleski]] igrač godine: 2017, 2018.
*Najbolji strijelac Svjetskog prvenstva: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]
*Gol mjeseca ([[Bundesliga]]): oktobar 2023, novembar 2023, decembar 2023.
*Najbolji strijelac (Bundesliga): 2023/24, 2024/25, 2025/26.
*Bundesliga liga tim sezone: 2023/24, 2024/25, 2025/26.
*Evropska Zlatna kopačka: 2023/24, 2025/26.
*Najbolji strijelac Evropskog prvenstva: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|2024.]] (s još petoricom)
*[[Trofej &quot;Gerd Müller&quot;]]: 2024. (s još jednim)

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.thefa.com/england/all-teams/players/k/harry-kane Harry Kane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160316151115/http://www.thefa.com/england/all-teams/players/k/harry-kane |date=16. 3. 2016 }} na ''thefa.com''
*{{soccerbase|52657}}

{{FC Bayern München ekipa}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Engleske
|naslov     = Sastavi Engleske
|naslovstil = background-color:white; color:#CF081F; border: solid 1px #0B0B3F;
|podaci1    =
{{Sastav Engleske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2022. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na EP 2024. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Najbolji strijelci Premier Leaguea}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji strijelci evropskih prvenstava u nogometu}}
{{Evropska Zlatna kopačka}}
{{Trofej &quot;Gerd Müller&quot;}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kane, Harry}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Chingford]]
[[Kategorija:Engleski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Tottenham Hotspura]]
[[Kategorija:Nogometaši Leyton Orienta]]
[[Kategorija:Nogometaši Millwalla]]
[[Kategorija:Nogometaši Norwich Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Leicester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2024.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>dpjb7gacgqevw83oyadnwoop4owf0yi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Pobjednici Wimbledona - mješoviti parovi</title>
    <ns>10</ns>
    <id>387611</id>
    <revision>
      <id>3904156</id>
      <parentid>3734968</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T09:23:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3904156</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5928" sha1="3xj42wdywz48v41kbqgjyv2usuhgvvv" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Pobjednici Wimbledona - mješoviti parovi
| naslov      = [[Spisak pobjednika Wimbledona – mješoviti parovi|Pobjednici]] [[Wimbledon (tenis)|Wimbledona]] – mješoviti parovi ([[Open Era]])
| podaciklasa = hlist
| naslovstil  = background-color:#c0d077;

| podaci1     =
* [[Wimbledon 1968 – mješoviti parovi|1968]]:&amp;nbsp;[[Ken Fletcher]] / [[Margaret Court]]
* [[Wimbledon 1969 – mješoviti parovi|1969]]:&amp;nbsp;[[Fred Stolle]] / [[Ann Haydon-Jones]]
* [[Wimbledon 1970 – mješoviti parovi|1970]]:&amp;nbsp;[[Ilie Năstase]] / [[Rosemary Casals]]
* [[Wimbledon 1971 – mješoviti parovi|1971]]:&amp;nbsp;[[Owen Davidson]] / [[Billie Jean King]]
* [[Wimbledon 1972 – mješoviti parovi|1972]]:&amp;nbsp;[[Ilie Năstase]] / [[Rosemary Casals]]
* [[Wimbledon 1973 – mješoviti parovi|1973]]:&amp;nbsp;[[Owen Davidson]] / [[Billie Jean King]]
* [[Wimbledon 1974 – mješoviti parovi|1974]]:&amp;nbsp;[[Owen Davidson]] / [[Billie Jean King]]
* [[Wimbledon 1975 – mješoviti parovi|1975]]:&amp;nbsp;[[Marty Riessen]] / [[Margaret Court]]
* [[Wimbledon 1976 – mješoviti parovi|1976]]:&amp;nbsp;[[Tony Roche]] / [[Françoise Dürr]]
* [[Wimbledon 1977 – mješoviti parovi|1977]]:&amp;nbsp;[[Bob Hewitt]] / [[Greer Stevens]]
* [[Wimbledon 1978 – mješoviti parovi|1978]]:&amp;nbsp;[[Frew McMillan]] / [[Betty Stöve]]
* [[Wimbledon 1979 – mješoviti parovi|1979]]:&amp;nbsp;[[Bob Hewitt]] / [[Greer Stevens]]
* [[Wimbledon 1980 – mješoviti parovi|1980]]:&amp;nbsp;[[John Austin (teniser)|John Austin]] / [[Tracy Austin]]
* [[Wimbledon 1981 – mješoviti parovi|1981]]:&amp;nbsp;[[Frew McMillan]] / [[Betty Stöve]]
* [[Wimbledon 1982 – mješoviti parovi|1982]]:&amp;nbsp;[[Kevin Curren]] / [[Anne Smith]]
* [[Wimbledon 1983 – mješoviti parovi|1983]]:&amp;nbsp;[[John Lloyd (teniser)|John Lloyd]] / [[Wendy Turnbull]]
* [[Wimbledon 1984 – mješoviti parovi|1984]]:&amp;nbsp;[[John Lloyd (teniser)|John Lloyd]] / [[Wendy Turnbull]]
* [[Wimbledon 1985 – mješoviti parovi|1985]]:&amp;nbsp;[[Paul McNamee]] / [[Martina Navratilova]]
* [[Wimbledon 1986 – mješoviti parovi|1986]]:&amp;nbsp;[[Ken Flach]] / [[Kathy Jordan]]
* [[Wimbledon 1987 – mješoviti parovi|1987]]:&amp;nbsp;[[Jeremy Bates (teniser)|Jeremy Bates]] / [[Jo Durie]]
* [[Wimbledon 1988 – mješoviti parovi|1988]]:&amp;nbsp;[[Sherwood Stewart]] / [[Zina Garrison]]
* [[Wimbledon 1989 – mješoviti parovi|1989]]:&amp;nbsp;[[Jim Pugh]] / [[Jana Novotná]]
* [[Wimbledon 1990 – mješoviti parovi|1990]]:&amp;nbsp;[[Rick Leach]] / [[Zina Garrison]]
* [[Wimbledon 1991 – mješoviti parovi|1991]]:&amp;nbsp;[[John Fitzgerald (teniser)|John Fitzgerald]] / [[Elizabeth Smylie|Elizabeth Sayers Smylie]]
* [[Wimbledon 1992 – mješoviti parovi|1992]]:&amp;nbsp;[[Cyril Suk]] / [[Larisa Neiland|Larisa Savčenko Neiland]]
* [[Wimbledon 1993 – mješoviti parovi|1993]]:&amp;nbsp;[[Mark Woodforde]] / [[Martina Navratilova]]
* [[Wimbledon 1994 – mješoviti parovi|1994]]:&amp;nbsp;[[Todd Woodbridge]] / [[Helena Suková]]
* [[Wimbledon 1995 – mješoviti parovi|1995]]:&amp;nbsp;[[Jonathan Stark (teniser)|Jonathan Stark]] / [[Martina Navratilova]]
* [[Wimbledon 1996 – mješoviti parovi|1996]]:&amp;nbsp;[[Cyril Suk]] / [[Helena Suková]]
* [[Wimbledon 1997 – mješoviti parovi|1997]]:&amp;nbsp;[[Cyril Suk]] / [[Helena Suková]]
* [[Wimbledon 1998 – mješoviti parovi|1998]]:&amp;nbsp;[[Maks Mirni]] / [[Serena Williams]]
* [[Wimbledon 1999 – mješoviti parovi|1999]]:&amp;nbsp;[[Leander Paes]] / [[Lisa Raymond]]
* [[Wimbledon 2000 – mješoviti parovi|2000]]:&amp;nbsp;[[Donald Johnson]] / [[Kimberly Po]]
* [[Wimbledon 2001 – mješoviti parovi|2001]]:&amp;nbsp;[[Leoš Friedl]] / [[Daniela Hantuchová]]
* [[Wimbledon 2002 – mješoviti parovi|2002]]:&amp;nbsp;[[Mahesh Bhupathi]] / [[Jelena Lihovceva]]
* [[Wimbledon 2003 – mješoviti parovi|2003]]:&amp;nbsp;[[Leander Paes]] / [[Martina Navratilova]]
* [[Wimbledon 2004 – mješoviti parovi|2004]]:&amp;nbsp;[[Wayne Black]] / [[Cara Black]]
* [[Wimbledon 2005 – mješoviti parovi|2005]]:&amp;nbsp;[[Mahesh Bhupathi]] / [[Mary Pierce]]
* [[Wimbledon 2006 – mješoviti parovi|2006]]:&amp;nbsp;[[Andy Ram]] / [[Vera Zvonarjova]]
* [[Wimbledon 2007 – mješoviti parovi|2007]]:&amp;nbsp;[[Jamie Murray]] / [[Jelena Janković]]
* [[Wimbledon 2008 – mješoviti parovi|2008]]:&amp;nbsp;[[Bob Bryan]] / [[Samantha Stosur]]
* [[Wimbledon 2009 – mješoviti parovi|2009]]:&amp;nbsp;[[Mark Knowles]] / [[Anna-Lena Grönefeld]]
* [[Wimbledon 2010 – mješoviti parovi|2010]]:&amp;nbsp;[[Leander Paes]] / [[Cara Black]]
* [[Wimbledon 2011 – mješoviti parovi|2011]]:&amp;nbsp;[[Jürgen Melzer]] / [[Iveta Melzer|Iveta Benešová]] 
* [[Wimbledon 2012 – mješoviti parovi|2012]]:&amp;nbsp;[[Mike Bryan]] / [[Lisa Raymond]]
* [[Wimbledon 2013 – mješoviti parovi|2013]]:&amp;nbsp;[[Daniel Nestor]] / [[Kristina Mladenović]]
* [[Wimbledon 2014 – mješoviti parovi|2014]]:&amp;nbsp;[[Nenad Zimonjić]] / [[Samantha Stosur]]
* [[Wimbledon 2015 – mješoviti parovi|2015]]:&amp;nbsp;[[Leander Paes]] / [[Martina Hingis]]
* [[Wimbledon 2016 – mješoviti parovi|2016]]:&amp;nbsp;[[Henri Kontinen]] / [[Heather Watson]]
* [[Wimbledon 2017 – mješoviti parovi|2017]]:&amp;nbsp;[[Jamie Murray]] / [[Martina Hingis]]
* [[Wimbledon 2018 – mješoviti parovi|2018]]:&amp;nbsp;[[Alexander Peya]] / [[Nicole Melichar]]
* [[Wimbledon 2019 – mješoviti parovi|2019]]:&amp;nbsp;[[Ivan Dodig]] / [[Latisha Chan]]
* 2020: ''[[Pandemija COVID-a 19|Otkazan]]''
* [[Wimbledon 2021 – mješoviti parovi|2021]]–[[Wimbledon 2022 – mješoviti parovi|2022]]:&amp;nbsp;[[Neal Skupski]] / [[Desirae Krawczyk]]
* [[Wimbledon 2023 – mješoviti parovi|2023]]:&amp;nbsp;[[Mate Pavić]] / [[Ljudmila Kičenok]]
* [[Wimbledon 2024 – mješoviti parovi|2024]]:&amp;nbsp;[[Jan Zieliński]] / [[Hsieh Su-wei]]
* [[Wimbledon 2025 – mješoviti parovi|2025]]:&amp;nbsp;[[Sem Verbeek]] / [[Kateřina Siniaková]]
* [[Wimbledon 2026 – mješoviti parovi|2026]]: [[Marcelo Arévalo]] / [[Jeļena Ostapenko]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Wimbledona]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>3xj42wdywz48v41kbqgjyv2usuhgvvv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Biološki zasnovane terapije</title>
    <ns>14</ns>
    <id>388337</id>
    <revision>
      <id>3904071</id>
      <parentid>2598559</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:26:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Alternativni medicinski tretmani]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904071</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="84" sha1="ggy57fsr68rji9nye95o5wzdbt8yjac" xml:space="preserve">[[Kategorija:Alternativna medicina]]
[[Kategorija:Alternativni medicinski tretmani]]</text>
      <sha1>ggy57fsr68rji9nye95o5wzdbt8yjac</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paul Berg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>390660</id>
    <revision>
      <id>3904024</id>
      <parentid>3859185</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:57:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5651" sha1="nhr2lek05uemj9isikm14zscrhnhsqt" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = 
| slika                   = Paul_Berg_in_1980.jpg
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1926|6|30}}
| mjesto_rođenja          = [[New York]], [[SAD]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|2023|2|15|1926|6|30}}
| mjesto_smrti            = [[Stanford (Kalifornija)|Stanford]], [[SAD]]
| državljanstvo           = Američko
| narodnost               = 
| etnicitet               =
| polje                   = [[Biohemija]]
| radna_institucija       = [[Univerzitet Stanford]]&lt;br/&gt;[[Univerzitet &quot;Washington&quot; u St. Louisu]]&lt;br/&gt;[[Clare Hall]] ([[Univerzitet u Cambridgeu|Cambridge]])
| alma_mater              = [[Pensilvanijski državni univerzitet]] (dodiplomski) &lt;br/&gt; [[Univerzitet Case Western Reserve]] (doktorski)
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               =
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = [[Rekombinantna DNK]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Nobelova nagrada za hemiju]] (1980)&lt;br/&gt; Nagrada AAAS-a za naučnu slobodu i odgovornost (1982)&lt;br/&gt;[[Nacionalna medalja za nauku (SAD)|Nacionalna medalja za nauku]] (1983)&lt;br/&gt;[[Medalja &quot;Max Delbrück&quot;]] (1999)
| religija                = [[Judaizam]]
| fusnote                 = 
}}
'''Paul Berg''' bio je američki [[Biohemija|biohemičar]]. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelove nagrade za hemiju]] 1980. za doprinos biohemiji nukleinskih kiselina i razvoj metoda rekombiniranja [[DNK]].

== Biografija ==
Paul Berg je rođen u New Yorku 1926. a do 1948. studirao je na Univerzitetu države Pennsylvanije. Diplomirao je 1952. na Univerzitetu Case Western Reserve u državi [[Ohio]]. Postao je profesor biohemije na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]] 1959. godine.

== Rad ==
Dok je zajedno sa Sangerom i Gilbertom podijelio Nobelovu nagradu za svoj rad na sekvenciranju DNK, Berg se uglavnom bavio metodama tehnologije rekombinantne DNK. Od 1965. interesira se za istraživanja Roberta Dulbeccoa o polima-virusu. Nakon provedene godine u Dulbeccosovoj laboratoriji 1967. i 1968, razvio je ideju da je nastanak tumora koje prenose virusi u tijesnoj povezanosti sa integracijom [[genom]]a virusa u genom ćelije domaćina te kasnijim djelovanjem viralnih gena u domaćinskoj ćeliji. U narednim godinama donio je zaključak da se za istraživanje tumora i kasniji razvoj takozvanih tehnika rekombinantne DNK upotrijebi SV40 kao model organizma.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1980/berg-lecture.pdf |title=Dissections and Reconstructions of Genes and Chromosomes. |access-date=30. 6. 2015 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303201525/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1980/berg-lecture.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Godine 1972. objavio je rezultate jednog eksperimenta pri kojem je u svojoj laboratoriji dobio takozvani &quot;hibridni genom&quot; iz [[hromosom]]a virusa i plazmidne DNK. Pri tome su dijelovi plazmida zadržali DNK bakteriofaga lambda i tri gena ''E. coli'', koji su odgovorni za preradu galaktoze u bakterijama.&lt;ref&gt;Berg P, Mertz JE.: &quot;Personal reflections on the origins and emergence of recombinant DNA technology.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;David A. Jackson, Robert H. Symons i Paul Berg.: &quot;Biochemical Method for Inserting New Genetic Information into DNA of Simian Virus 40: Circular SV40 DNA Molecules Containing Lambda Phage Genes and the Galactose Operon of Escherichia coli.&quot; Proc Natl Acad Sci U S A. 1972 Oct;69(10):2904-9. PMID 4342968.&lt;/ref&gt; Godine 1979. objavio je rezultate uspješnih eksperimenata, korištenjem SV40 i β-globin gena iz zeca sa ćelijama bubrega majmuna.&lt;ref&gt;Mulligan RC, Howard BH, Berg P.: &quot;Synthesis of rabbit beta-globin in cultured monkey kidney cells following infection with a SV40 beta-globin recombinant genome.&quot;&lt;/ref&gt;

Pored svojih ličnih uspjeha i napretka u istraživanju DNK, Paul Berg je upozorio na rizike u primjeni ove tehnike i bio je glavni zagovornik za međunarodni moratorij o [[Genetičko inženjerstvo|manipulaciji genima]] na konferenciji Asilomar o rekombinantnoj DNK 1975, a kojom su predložene smijernice o dobrovoljnom sustezanju od određenih istraživanja i eksperimentiranja iz ove oblasti.&lt;ref&gt;[http://profiles.nlm.nih.gov/QQ/B/C/G/D/_/qqbcgd.pdf Summary Statement of the Asimolar Conference]&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
* 1959: Nagrada Eli Lilly iz biološke hemije
* 1980: Nagrada Albert Lasker za osnovna medicinska istraživanja
* 1980: Nagrada Međunarodne fondacije Gairdner
* 1980: [[Nobelova nagrada za hemiju]]
* 1999: Medalja Max Delbrück

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* Informacije [[Nobelova nagrada|Nobelove zadužbine]] pri [http://nobelprize.org/chemistry/laureates/1980 Dodjeli nagrade 1980 Paulu Bergu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080709024238/http://nobelprize.org/chemistry/laureates/1980/ |date=9. 7. 2008 }} (engl.)
* [https://portal.dnb.de/opac.htm?method=simpleSearch&amp;query=131448382 Literatura o Paulu Bergu] u katalogu Njemačke nacionalne biblioteke

{{Nobelova nagrada za hemiju}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Berg, Paul}}
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, New York]]
[[Kategorija:Američki biohemičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za hemiju]]
[[Kategorija:Članovi Francuske akademije nauka]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>nhr2lek05uemj9isikm14zscrhnhsqt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Luis Enrique (nogometaš)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>391050</id>
    <revision>
      <id>3904165</id>
      <parentid>3902436</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T10:18:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3904165</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6140" sha1="t3c8t3ufnb35z6uetz64af10o7cky0u" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Luis Enrique
| slika                      = Luis Enrique 2014.jpg
| punoime                    = Luis Enrique Martínez García
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1970|5|8|df=y}}&lt;ref&gt;*http://www.transfermarkt.com/luis-enrique/profil/spieler/7601&lt;/ref&gt;
| rodnigrad                  = [[Gijón]]
| rodnadržava                = [[Španija]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 180 cm
| pozicija                   = [[Vezni igrač (nogomet)|Vezni igrač]]
| trenutniklub               = [[Paris Saint-Germain FC|PSG]] (Glavni trener)
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 1981–1988. &lt;br/&gt; 1984–1988.
| omladinskipogoni           = [[Sporting Gijón|Gijón]] &lt;br/&gt; La Braña
| godine1                    = 1988–1990. &lt;br/&gt; 1989–1991.&lt;br/&gt;1991–1996. &lt;br/&gt; 1996–2004.
| klubovi1                   = [[Sporting Gijón B|Gijón B]]&lt;br/&gt;[[Sporting Gijón|Gijón]]&lt;br/&gt;[[Real Madrid CF|Real Madrid]]&lt;br/&gt;[[FC Barcelona|Barcelona]]
| nastupi(golovi)1           = &lt;br/&gt;36 (14)&lt;br/&gt;157 (15)&lt;br/&gt;207 (73)
| godine2                    = 
| klubovi2                   = 
| nastupi(golovi)2           = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 1989. &lt;br/&gt; 1991. &lt;br/&gt; 1991–2002. &lt;br/&gt; 1999–2000.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Španije U-21|Španija U-21]] &lt;br/&gt;[[Nogometna reprezentacija Španije U-23|Španija U-23]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Asturije|Asturija]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (0) &lt;br/&gt; 14 (3) &lt;br/&gt; 62 (12) &lt;br/&gt; 1 (0)
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine               = 2008–2011. &lt;br/&gt; 2011–2012. &lt;br/&gt; 2013–2014. &lt;br/&gt; 2014–2017. &lt;br/&gt; 2018–2019. &lt;br/&gt; 2019–2022. &lt;br/&gt; 2023–
| trenerklubovi              = [[FC Barcelona B|Barcelona B]] &lt;br/&gt; [[AS Roma|Roma]] &lt;br/&gt; [[Celta de Vigo|Celta]] &lt;br/&gt; [[FC Barcelona|Barcelona]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]  &lt;br/&gt; [[Paris Saint-Germain FC|PSG]]
}}
'''Luis Enrique Martínez García''' nekadašnji je [[Španija|španski]] nogometaš te današnji glavni trener [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germaina]].

Uglavnom je igrao na poziciji ofanzivnog veznog, ali je igrao i na drugim pozicijama. S [[Real Madrid CF|Real Madridom]] i [[FC Barcelona|Barcelonom]] osvajao je [[La Liga|La Ligu]], [[Kup kralja]] i [[Španski superkup]]. Odigrao je više od 500 zvaničnih utakmica i postigao više od 100 pogodaka. Za [[Nogometna reprezentacija Španije|reprezentaciju Španije]] odigrao je 62 utakmice i postigao 12 golova. S ''Crvenom furijom'' igrao je na tri [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetska]] i jednom [[Evropsko prvenstvo u nogometu|evropskom prvenstvu]].

==Karijera==
Karijeru je počeo u ekipi [[Sporting de Gijón]], za čiju je omladinsku školu igrao od 1971. do 1988. Za prvi tim potpisuje 1989. U Gijónu se zadržao dvije sezone da bi 1991. prešao u Real Madrid, gdje se zadržao pet sezona. Godine 1996. potpisuje za Barcelonu. U prve tri sezone za Barcelonu postiže 46 ligaških golova.

==Nastupi za reprezentaciju==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=3 | [[Nogometna reprezentacija Španije]]
|-
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|1991.||1||0
|-
|1992.||0||0
|-
|1993.||2||0
|-
|1994.||9||3
|-
|1995.||8||0
|-
|1996.||9||2
|-
|1997.||4||2
|-
|1998.||8||1
|-
|1999.||8||4
|-
|2000.||3||0
|-
|2001.||5||0
|-
|2002.||5||0
|-
!Ukupno||62||12
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Luis Enrique Martínez García}}
*{{soccerbase|9436}}
*{{BDFutbol|1799}}
*{{NFT igrač|pid=14107}}
*{{FIFA igrač|77892}}
*[https://www.fcbarcelona.com/football/first-team/staff/players/2016-2017/luis-enrique Luis Enrique] na fcbarcelona.com

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Španije
|naslov     = Sastavi Španije
|naslovstil = background-color:#C60B1E; color:#FFC400; border: solid 1px #000033;
|podaci1    =
{{Sastav Španije na SP 1994. u nogometu}}
{{Sastav Španije na EP 1996. u nogometu}}
{{Sastav Španije na SP 1998. u nogometu}}
{{Sastav Španije na SP 2002. u nogometu}}
{{Sastav Španije na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Španije na SP 2022. u nogometu}}
}}
{{Treneri Barcelone}}
{{Treneri Rome}}
{{Treneri PSG-a}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Španije}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{FIFA 100}}
{{Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}}
{{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{FIFA trener godine}}
{{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}}
{{Trener godine - World Soccer}}
{{Nagrada &quot;Sócrates&quot;}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Enrique, Luis}}
[[Kategorija:Rođeni 1970.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Gijón]]
[[Kategorija:Španski nogometaši]]
[[Kategorija:Španski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Sporting Gijóna]]
[[Kategorija:Nogometaši Barcelone]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1996.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1998.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2002.]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Španije]]
[[Kategorija:Treneri Rome]]
[[Kategorija:Treneri Celte Vigo]]
[[Kategorija:Treneri FC Barcelone]]
[[Kategorija:Treneri PSG-a]]
[[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]]
[[Kategorija:Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva]]
[[Kategorija:Španski olimpijci u nogometu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Španija)]]</text>
      <sha1>t3c8t3ufnb35z6uetz64af10o7cky0u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak bosanskohercegovačkih rekorda u atletici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393787</id>
    <revision>
      <id>3903938</id>
      <parentid>3794215</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T17:47:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Track &amp; Field Serbia</username>
        <id>131334</id>
      </contributor>
      <comment>/* Žene */</comment>
      <origin>3903938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20785" sha1="0vqppyo8dss27316h8feox4vogza37h" xml:space="preserve">Sljedeći spisak predstavlja nacionalne rekorde u atletici [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] koji vodi [[Atletski savez Bosne i Hercegovine]] (ASBIH).

== Na otvorenom ==
=== Muškarci ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; width: 95%;&quot;
|-
!Disciplina
!Rekord
!Atletičar
!Datum
!Takmičenje
!Mjesto
!Ref
|-
|rowspan=3|[[100 metara|100 m]]
|10.42 (+0.2&amp;nbsp;m/s)
|[[Nedim Čović]]
|1. juli 2010.
|EA Classic Meet
|{{ZD|SLO}} [[Velenje]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=2010 EA Classic Meet Complete Results|url=http://www.atletska-zveza.si/files/rezultati/2010/julij/rezultati/VEL.pdf|publisher=[[Atletska Zveza Slovenije]]|date=1. 7. 2010|access-date=15. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100911182938/http://www.atletska-zveza.si/files/rezultati/2010/julij/rezultati/VEL.pdf|archive-date=11. 9. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|10.2 (rv)
|[[Mladen Nikolić]]
|14. maj 1983.
|
|{{ZD|JUG}} [[Beograd]]
|
|-
|10.34 (+0.7&amp;nbsp;m/s) #
|[[Mladen Nikolić]]
|7. septembar 1984.
|
|{{ZD|GRČ}} [[Atina]]
|
|-
|rowspan=3|[[200 metara|200 m]]
|21.05 (+0.9&amp;nbsp;m/s)
|[[Nedim Čović]]
|6. juni 2010.
|Prvenstvo BiH
|{{ZD|BIH}} [[Sarajevo]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Nedim Čović rekorder na 200 m|url=http://www.n24.ba/novost/11523/Nedim-Covic-rekorder-na-200-m|publisher=www.n24.ba|date=6. 6. 2010|access-date=15. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131426/http://www.n24.ba/novost/11523/Nedim-Covic-rekorder-na-200-m|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|20.5 (rv)
|[[Mladen Nikolić]]
|3. juni 1984. (+1.2&amp;nbsp;m/s)
|
|{{ZD|JUG}} [[Beograd]]
|
|-
|20.74 (+1.2&amp;nbsp;m/s) #
|[[Mladen Nikolić]]
|9. septembar 1984.
|
|{{ZD|GRČ}} [[Atina]]
|
|-
|[[400 metara|400 m]]
|46.15
|[[Amel Tuka]]
|28. juni 2019.
|
|{{ZD|ITA}} [[Nembro]]
|
|-
|[[600 metara|600 m]]
|1:15.21
|[[Amel Tuka]]
|8. maj 2016.
|26. Internationales Läufermeeting
|{{ZD|NJE}} [[Pliezhausen]], Njemačka
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=600m Results|url=http://www.team-thomas.org/_erg16/Pliezh/?sub=10055.htm|publisher=team-thomas.org|date=8. 5. 2016|access-date=10. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 metara|800 m]]
|1:42.51
|[[Amel Tuka]]
|17. juli 2015.
|[[Herculis]]
|{{ZD|MNK}} [[Stade Louis II|Fontvieille]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=800m Results|url=http://static.sportresult.com/sports/at/data/2015/monaco/re0110040.pdf|publisher=sportresult.com|date=17. 7. 2015|access-date=18. 7. 2015|archive-date=22. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722052446/http://static.sportresult.com/sports/at/data/2015/monaco/re0110040.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[1500 metara|1500 m]]
|3:39.83
|[[Vinko Pokrajčić]]
|22. juli 1981.
|
|{{ZD|RUM}} [[Bukurešt]]
|
|-
|[[Milja]]
|3:58.41
|[[Vinko Pokrajčić]]
|7. juni 1981.
|
|{{ZD|JUG}} [[Karlovac]]
|
|-
|[[3000 metara|3000 m]]
|8:07.15
|[[Vinko Pokrajčić]]
|2. juni 1981.
|
|{{ZD|JUG}} [[Maribor]]
|
|-
|[[5000 metara|5000 m]]
|14:00.2
|[[Bilko Kačar]]
|13. april 1980.
|
|{{ZD|JUG}} [[Nova Gorica]]
|
|-
|[[10.000 metara|10000 m]]
|29:29.8
|[[Sead Kondo]]
|7. juni 1975.
|
|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]]
|
|-
|[[Polumaraton]]
|1:04:03
|[[Đuro Kodžo]]
|1. april 2001.
|
|{{ZD|MAĐ}} [[Nyíregyháza]]
|
|-
|[[Maraton]]
|2:15:55
|[[Sead Kondo]]
|3. maj 1975.
|
|{{ZD|DRNJ}} [[Karl-Marx-Stadt]]
|
|-
|[[110 metara s preponama|110 m prepone]]
|13.82 (+1.6&amp;nbsp;m/s)
|[[Damir Haračić]]
|19. juni 2005.
|
|{{ZD|TUR}} [[Istanbul]]
|
|-
|[[400 metara s preponama|400 m prepone]]
|50.84
|[[Dušan &quot;Duško&quot; Milutinović]]
|13. august 1989.
|
|{{ZD|GRČ}} [[Serres]]
|
|-
|[[3000 metara s preprekama|3000 m prepreke]]
|8:31.0
|[[Bilko Kačar]]
|29. august 1981.
|
|{{ZD|NOR}} [[Øvre Årdal]]
|
|-
|[[Skok u vis]]
|2,31 m
|[[Elvir Krehmić]]
|7. juli 1998.
|
|{{ZD|HRV}} [[Zagreb]]
|
|-
|[[Skok s motkom]]
|5,25 m
|[[Arian Milicija]]
|11. april 2025.
|Sun City Classic
|{{ZD|USA}} [[Teksas]]
|
|-
|[[Skok u dalj]]
|7,63 m
|[[Milan Babić (atletičar)|Milan Babić]]
|11. juni 1968.
|
|{{ZD|JUG}} [[Celje]]
|
|-
|[[Troskok]]
|16,05 m
|[[Muamer Karajica]]
|8. juli 1979.
|
|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]]
|
|-
|[[Bacanje kugle]]
|21,48 m
|[[Mesud Pezer]]
|15. august 2019.
|
|{{ZD|ŠVE}} [[Växjö]]
|
|-
|[[Bacanje diska]]
|63,50 m
|[[Dragan Mustapić]]
|6. maj 1990.
|
|{{ZD|ITA}} [[Gorizia]]
|
|-
|[[Bacanje kladiva]]
|65,42 m
|[[Dražen Goić]]
|9. juni 1974.
|
|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]]
|
|-
|[[Bacanje koplja]]
|81,63 m
|[[Dejan Mileusnić]]
|18. juni 2016.
|Prvenstvo BiH
|{{ZD|BIH}} [[Zenica]]
|&lt;ref name=prvenstvobih2016&gt;{{cite web|title=Odlični rezultati na Prvenstvu BiH za seniore/ke: Postavljeno novih pet državnih rekorda|url=http://asbih.org/odlicni-rezultati-na-prvenstvu-bih-za-senioreke-postavljeno-novih-pet-drzavnih-rekorda#more-992|publisher=[[Atletski savez Bosne i Hercegovine|ASBiH]]|date=19. 6. 2016|access-date=20. 6. 2016|archive-date=1. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161201144338/http://asbih.org/odlicni-rezultati-na-prvenstvu-bih-za-senioreke-postavljeno-novih-pet-drzavnih-rekorda#more-992|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|rowspan=2|[[Desetoboj]]
|6422
|Luka Ivičić
|23. juli 2023.
|Prvenstvo Balkana
|{{ZD|SRB}} [[Kraljevo]]
|
|-
|colspan=5|11.88 w+0.7 (''100m),'' 6.26m w+1.3''(skok u dalj),'' 10.52m ''(Bacaknje kugle),'' 1.81m ''(skok u vis),'' 52.77 ''&lt;nowiki&gt;(400m) |&lt;/nowiki&gt;''
16.23 w+0.6 ''(110m prepone),'' 32.30m ''(bacanje diska),'' 4.40m ''(skok s motkom),'' 50.78m ''(bacanje koplja),'' 4:35:14  ''(1500m)''
|
|-
|
|-
|[[Brzo hodanje na 10 km|10 km hodanje]]
|44:20.8
|[[Vinko Galušić]]
|15. maj 1976.
|
|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]]
|
|-
|[[Brzo hodanje na 20 km|20 km hodanje]] (cesta)
|1:28:52
|[[Mićo Cvjetković]]
|17. april 1988.
|
|{{ZD|JUG}} [[Ruše]]
|
|-
|[[Brzo hodanje na 50 km|50 km hodanje]] (cesta)
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Štafeta 4 × 100 m|4×100 m]]
|41.19
|{{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;[[Egon Savić]]&lt;br&gt;[[Edhem Vikalo]]&lt;br&gt;[[Rusmir Malkočević]]&lt;br&gt;[[Hajrudin Vejzović]]
|19. juni 2021.
|
|{{ZD|KIP}} [[Limassol]]
|
|-
|[[Štafeta 4 × 400 m|4×400 m]]
|3:09.47
|{{ZID|BIH}}&lt;br&gt;[[Rusmir Malkočević]]&lt;br&gt;[[Semir Avdić]]&lt;br&gt;[[Abedin Mujezinović]]&lt;br&gt;[[Amel Tuka]]
|6. juni 2016.
|Balkansko prvenstvo
|{{ZD|RUM}} [[Pitești]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Završeno Balkansko prvenstvo u Rumuniji: Oboren državni rekord u štafeti 4×400 metara|url=http://asbih.org/zavrseno-balkansko-prvenstvo-u-rumuniji-oboren-drzavni-rekord-u-stafeti-4x400-metara|website=asbih.org|access-date=3. 7. 2016|date=26. 6. 2016|archive-date=19. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220119160605/http://asbih.org/zavrseno-balkansko-prvenstvo-u-rumuniji-oboren-drzavni-rekord-u-stafeti-4x400-metara/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

===Žene===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; width: 95%;&quot;
|-
!Disciplina
!Rekord
!Atletičarka
!Datum
!Takmičenje
!Mjesto
!Ref
|-
|[[100 metara|100 m]]
|11.77
|[[Milica Pelemiš]]
|01. Juli 2026.
|[[International Athletics Meeting]]
|{{ZD|SLO}} [[Novo Mesto]]
|
|-
|[[200 metara|200 m]]
|24.43
|[[Dijana Kojić]]
|25. juli 1999.
|
|{{ZD|GRČ}} [[Komotini]]
|
|-
|[[400 metara|400 m]]
|54.28
|[[Dijana Kojić]]
|24. juli 1999.
|
|{{ZD|GRČ}} [[Komotini]]
|
|-
|[[800 metara|800 m]]
|2:03.02
|[[Biba Kajan-Subašić]]
|22. juni 1985.
|
|{{ZD|JUG}} [[Zagreb]]
|
|-
|[[1500 metara|1500 m]]
|4:12.19
|[[Marica Mršić]]
|14. juni 1983.
|
|{{ZD|JUG}} [[Nova Gorica]]
|
|-
|[[3000 metara|3000 m]]
|9:05.42
|[[Marica Mršić]]
|25. juni 1983.
|
|{{ZD|TUR}} [[Izmir]]
|
|-
|[[5000 metara|5000 m]]
|15:53.45
|[[Mirsada Burić]]
|14. april 1995.
|[[Mt. SAC Relays]]
|{{ZD|SAD}} [[Walnut (California)|Walnut]]
|
|-
|[[10.000 metara|10000 m]]
|34:03.23
|[[Lucia Kimani]]
|12. april 2008.
|
|{{ZD|TUR}} [[Istanbul]]
|
|-
|[[Cestovno trčanje|10 km]] (cesta)
|33:13
|[[Lucia Kimani]]
|28. juni 2008.
|
|{{ZD|BIH}} [[Brčko]]
|
|-
|[[Polumaraton]]
|1:12:55
|[[Lucia Kimani]]
|14. oktobar 2007.
|[[Svjetsko prvenstvo u polumaratonu 2007.|Svjetsko prvenstvo u polumaratonu]]
|{{ZD|ITA}} [[Udine]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Half Marathon Results|url=http://www.iaaf.org/documents/pdf/3654/AT-HMAR-W-f--1--.RS1.pdf|publisher=[[IAAF]]|date=14. 10. 2007|access-date=29. 12. 2010}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Maraton]]
|2:35:47
|[[Lucia Kimani]]
|17. august 2008.
|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2008.|Olimpijske igre]]
|{{ZD|KIN}} [[Peking]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Marathon Results|url=http://www.iaaf.org/oly08/results/eventcode=3659/racedate=08-17-2008/sex=W/discCode=MAR/combCode=hash/roundCode=f/results.html#detW_MAR_hash_f|publisher=[[IAAF]]|date=17. 8. 2008|access-date=29. 12. 2010|archive-date=23. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623044916/http://www.iaaf.org/oly08/results/eventCode%3D3659/racedate%3D08-17-2008/sex%3DW/discCode%3DMAR/combCode%3Dhash/roundCode%3Df/results.html#detW_MAR_hash_f|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 metara s preponama|100 m prepone]]
|13.80
|[[Emina Pilav]]
|26. august 1973.
|
|{{ZD|GRČ}} [[Atina]]
|
|-
|[[400 metara s preponama|400 m prepone]]
|58.99
|[[Gorana Cvijetić]]
|4. juli 2007.
|
|{{ZD|BUG}} [[Sofija]]
|
|-
|[[3000 m s preprekama|3000 m prepreke]]
|10:16.80
|[[Biljana Cvijanović]]
|28. juni 2013.
|[[Atletika na Mediteranskim igrama 2013 - 3000 m s preprekama (žene)|Mediteranske igre]] 
|{{ZD|TUR}} [[Mersin]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=3000 Metres Steeplechase Results|url=http://info.mersin2013.gov.tr/disiplineResults_AT.aspx?match_code=ATW033101|publisher=www.info.mersin2013.gov.tr|date=28. 6. 2013|access-date=30. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701153950/http://info.mersin2013.gov.tr/disiplineResults_AT.aspx?match_code=ATW033101|archive-date=1. 7. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Skok u vis]]
|1,94 m
|[[Amra Temim]]
|15. august 1987.
|
|{{ZD|JUG}} [[Varaždin]]
|
|-
|[[Skok s motkom]]
|2,82 m
|[[Neira Hadžiahmetagić]]
|16. septembar 2023.
|
|{{ZD|BIH}} [[Sarajevo]]
|
|-
|[[Skok u dalj]]
|6,07 m
|[[Tanja Marković]]
|8. august 2015.
|
|{{ZD|BIH}} [[Sokolac]]
|
|-
|[[Troskok]]
|12,92 m
|[[Anđela Kovačević]]
|3. juli 2010.
|
|{{ZD|BIH}} [[Sarajevo]]
|
|-
|[[Bacanje kugle]]
|14,91 m
|[[Katica Tošić-Šporer]]
|17. septembar 1966.
|
|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]]
|
|-
|[[Bacanje diska]]
|52,58 m
|[[Kosa Stojković-Nikolić]]
|17. juli 1977.
|
|{{ZD|RUM|1965}} [[Bukurešt]]
|
|-
|[[Bacanje kladiva]]
|64,95 m
|[[Stefani Vukajlović]]
|2. juni 2010.
|
|{{ZD|USA}} [[Durham (Sjeverna Karolina)|Durham]]
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Vukajlovic Sets School &amp; Bosnia-Herzegovina Record |url=https://goduke.com/news/2017/4/1/211543003 |publisher=Duke University |access-date=31. 12. 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Bacanje koplja]]
|55,69 m
|[[Vanja Spaić]]
|15. april 2022.
|
|{{ZD|USA}} [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beach]]
|
|-
|rowspan=2|[[Sedmoboj]]
|5312 bod.&lt;ref&gt;5427 bod. prema IAAF profilu&lt;/ref&gt;
|[[Mirsada Pekmezović]]
|18–19. septembar 1981.
|
|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]]
|
|-
|colspan=5|15.04 ''(100 m prepone)'', 1,63 m ''(skok u vis)'', 12,12 m ''(kugla)'', 26.13 ''(200 m)'' / 5,76 m ''(skok u dalj)'', 42,20 m ''(koplje)'', 2:24.52 ''(800 m)''
|
|-
|[[Brzo hodanje na 10 km|10 km hodanje]]
|48:09.07
|[[Kada Delić]]
|10. august 1991.
|
|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]]
|
|-
|[[Brzo hodanje na 20 km|20 km hodanje]] (cesta)
|1:55:49
|[[Meliha Mulahalilović]]
|12. april 2008.
|
|{{ZD|RUM}} [[Bukurešt]]
|
|-
|[[Štafeta 4 x 100 m|4 x 100 m]]
|47.12
|{{ZD|BIH}}&lt;br/&gt;[[Emina Đulić]]&lt;br/&gt;[[Emina Omanović]]&lt;br/&gt;[[Sara Mijanović]]&lt;br/&gt;[[Ajla Reizbegović]]
|24. juni 2025.
|[[Evropsko ekipno prvenstvo u atletici 2025 – treća divizija|Evropsko ekipno prvenstvo – treća divizija]]
|{{ZD|SLO}} [[Maribor]]
|&lt;ref&gt;{{cite web |title= Novi državni rekord: Ženska štafeta BiH briljirala na Europskom prvenstvu |url= https://bljesak.info/sport/ostali-sportovi/novi-drzavni-rekord-zenska-stafeta-bih-briljirala-na-europskom-prvenstvu/522349 |website= bljesak.info |date=24. 6. 2025|access-date=27. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Štafeta 4 x 400 m|4 x 400 m]]
|3:47.73
|{{ZD|BIH|1945}}&lt;br/&gt;[[N. Šljivić]]&lt;br/&gt;[[M. Cvjetinović]]&lt;br/&gt;[[Jasmina Fočak]]&lt;br/&gt;[[Marica Mršić]]
|19. juni 1983.
|
|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]]
|
|}

==Dvorana==

===Muškarci===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; width: 95%;&quot;
|-
!Disciplina
!Rekord
!Atletičar
!Datum
!Takmičenje
!Mjesto
!Ref
|-
|[[60 metara|60 m]]
|6.94
|[[Ilija Cvijetić]]
|5. mart 2011
|[[Evropsko prvenstvo u atletici u dvorani 2011 - 60 metara (muškarci)|Evropsko prvenstvo]]
|{{ZD|FRA}} [[Palais Omnisports de Paris-Bercy|Pariz]], Francuska
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=60 Metres Round 1 Results|url=http://www.sportresult.com/sports/la/ajax/user_files/2011/paris/pdf/re2070061.pdf|publisher=[[Evropska atletska asocijacija|EAA]]|date=5. 3. 2011|access-date=5. 3. 2011|archive-date=16. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716122659/http://www.sportresult.com/sports/la/ajax/user_files/2011/paris/pdf/re2070061.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 metara|200 m]]
|23.02
|[[Nedim Čović]]
|27. januar 2006
|
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]], Mađarska
|
|-
|[[400 metara|400 m]]
|47.41
|[[Amel Tuka]]
|28. januar 2018
|
|{{ZD|ITA}} [[Padova]], Italija
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Amel Tuka postavio novi državni rekord u trci na 400 metara (VIDEO)|url=https://www.klix.ba/sport/amel-tuka-postavio-novi-drzavni-rekord-u-trci-na-400-metara/180128074|website=Klix.ba|access-date=4. 2. 2018|date=28. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 metara|800 m]]
|1:48.86
|[[Amel Tuka]]
|21. februar 2015
|Balkansko prvenstvo
|{{ZD|TUR}} [[Ataköy Athletics Arena|Istanbul]], Turska
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Tuka Balkanski prvak na 800 metara, Pezeru bronza|url=http://www.oslobodjenje.ba/sport/ostali/tuka-balkanski-prvak-na-800-metara-pezeru-bronza|publisher=oslobodjenje.ba|date=21. 2. 2015|access-date=22. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[1000 metara|1000 m]]
|2:33.86
|[[Ermin Mujezinović]]
|29. januar 2011
|Liberty Open
|{{ZD|SAD}} [[Lynchburg (Virginia)|Lynchburg]], SAD
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Liberty Open 2011 Results|url=http://www.athletic.net/TrackAndField/MeetResults.aspx?Meet=114565#21513|publisher=www.athletic.net|date=29. 1. 2011|access-date=15. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;
|-
|rowspan=2|[[1500 metara|1500 m]]
|3:48.2
|[[Vinko Pokrajčić]]
|25. februar 1979
|[[Evropsko prvenstvo u atletici u dvorani 1979.|Evropsko prvenstvo]]
|{{ZD|AUT}} [[Beč]], Austrija
|
|-
|3:48.69 
|[[Dušan Babić]]
|6. februar 2015
|[[Gugl Indoor Meeting]]
|{{ZD|AUT}} [[Linz]], Austrija
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=1500m Results|url=http://live.seltec-sports.at/guglindoor2015/r2000012.htm|publisher=live.seltec-sports.at|date=6. 2. 2015|access-date=12. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Milja]]
|4:19.05
|[[Ermin Mujezinović]]
|4. decembar 2010
|Jay Carisellla Invitational
|{{ZD|SAD}} [[Reggie Lewis Track and Athletic Center|Roxbury]], SAD
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Jay Carisellla Invitational 2010 Results|url=http://www.athletic.net/TrackAndField/MeetResults.aspx?Meet=114661#21513|publisher=www.athletic.net|date=4. 12. 2010|access-date=15. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[3000 metara|3000 m]]
|8:03.66
|[[Vinko Pokrajčić]]
|11. februar 1984
|
|{{ZD|ITA}} [[Turin]], Italija
|
|-
|[[60 metara s preponama|60 m prepone]]
|7.96
|[[Adnan Malkić]]
|6. mart 2009
||[[Evropsko prvenstvo u atletici u dvorani 2009 - 60 metara prepone (muškarci)|Evropsko prvenstvo]]
|{{ZD|ITA}} [[Turin]], Italija
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Torino  ITA  6 - 8. mart  Indoor|url=http://www.tilastopaja.org/staticresults/eaa12665184.htm|publisher=EAA |date=6. 3. 2009|access-date=20. 3. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Skok u vis]]
|2.29 m
|[[Elvir Krehmić]]
|13. februar 1999
|
|{{ZD|GRČ}} [[Piraeus]], Grčka
|
|-
|[[Skok s motkom]]
|5.15 m
|[[Arian Milicija]]
|21. februar 2024.
|Memorial Josip Gasparac
|{{ZD|CRO}} [[Osijek]], Hrvatska
|
|-
|[[Skok u dalj]]
|7.51 m
|[[Milan Babić]]
|11. mart 1967
|
|{{ZD|TCH}} [[Prag]], Čehoslovačka
|
|-
|[[Troskok]]
|15.55 m
|[[Sedin Heco]]
|28. Decembar 2019
|
|{{ZD|JUG}} [[Ljubljana]], [[Jugoslavija|SR Jugoslavija]]
|
|-
|[[Bacanje kugle]]
|20.57 m
|[[Zlatan Saračević]]
|1. februar 1980
|
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]], Mađarska
|
|-
|[[Bacanje tereta]]
|9.16 m
|[[Semir Kavaz]]
|27. mart 2014
|[[World Masters Athletics Championships|World Masters Championships]]
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]], Mađarska
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Semir Kavaz Profile|url=http://www.mastersathletics.co/indresults.php?season=Indoor&amp;year=2014&amp;nameno=1420420356143928SEMIRKAVAZ|publisher=mastersathletics.co|date=27. 3. 2014|access-date=27. 2. 2015|archive-date=27. 2. 2015|archive-url=https://archive.today/20150227093948/http://www.mastersathletics.co/indresults.php?season=Indoor&amp;year=2014&amp;nameno=1420420356143928SEMIRKAVAZ|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|rowspan=2|[[Sedmoboj]]
|4383
|Luka Ivičić 
|25.02.2023-26.02.2023
|Prvenstvo Hrvatske 
|Zagreb, Hrvatska
|
|-
|colspan=5| 7.74''(60 m)'', 5.78 ''(skok u dalj)'', 10.58''(bacanje kugle)'',  1.79''(skok u vis)'' /9.07  ''(60 m prepone)'', 3.70''(skok s motkom)'', 2:46:62''(1000 m)''
|
|-
|[[Brzo hodanje|5000 m hodanje]]
|20:55.3
|[[Denis Erkić]]
|31. januar 1998
|
|{{ZD|NJE}} [[Berlin]], Njemačka
|
|-
|[[Štafeta 4x200 m|4x200 m]]
|1:47,77
|[[Denin Lunja]], [[Mirza Kozić]],
[[Alan Lunja]], [[Alen Odobašić]]
|16. februar 2019.
|Srpsko državno prvenstvo
|{{ZD|SRB}}[[Beograd]], Srbija
|
|-
|[[Štafeta 4 × 400 m|4×400 m]]
|3:56,34
|[[Denin Lunja]], [[Mirza Kozić]],

[[Omar Karavdić]], [[Alen Odobašić]]
|17. februar 2019.
|Srpsko državno prvenstvo
|{{ZD|SRB}}[[Beograd]], Srbija
|
|}

===Žene===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; width: 95%;&quot;
|- 
!Disciplina
!Rekord
!Atletičarka
!Datum
!Takmičenje
!Mjesto
!Ref
|-
|[[60 metara|60 m]]
|7.57
|[[Milica Pelemiš]]
|28. decembar 2025
|Novogodišnji Miting AK Crvena Zvezda
|{{ZD|SRB}} [[Beograd]], Srbija
|
|-
|[[200 metara|200 m]]
|26.13
|[[Merisa Hadžić]]
|27. januar 2006
|
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]], Mađarska
|
|-
|[[400 metara|400 m]]
|55.91 
|[[Jelena Gajić]]
|24 februar 2021
|
|{{ZD|SRB}} [[Beograd]], SRB
|
|-
|[[800 metara|800 m]]
|2:06.66
|[[Jelena Gajić]]
|7. februar 2021
|
|{{ZD|SRB}} [[Beograd ]], Srbija 
|
|-
|[[1500 metara|1500 m]]
|4:21.72
|[[Jasmina Fočak]]
|16. februar 1985
|
|{{ZD|ITA}} [[Genova]], Italija
|
|-
|[[3000 metara|3000 m]]
|9:26.08
|[[Mirsada Burić]]
|13. februar 1991
|
|{{ZD|ITA}} [[Turin]], Italija
|
|-
|[[60 metara s preponama|60 m prepone]]
|8.56
|[[Emina Pilav]]
|15. februar 1975
|
|{{ZD|BUG|1971}} [[Sofija]], Bugarska
|
|-
|[[Skok u vis]]
|1.88 m
|[[Samra Tanović-Bjelica]]
|30. januar 1986
|
|{{ZD|AUT}} [[Beč]], Austrija
|
|-
|[[Skok s motkom]]
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Skok u dalj]]
|6.14 m
|[[Emina Omanović]]
|28. decembar 2024
|Miting budućih šampiona
|{{ZD|SRB}} [[Beograd]], Srbija
|-
|[[Troskok]]
|12.11 m
|[[Anđela Kovačević]]
|12. februar 2011
|
|{{ZD|BIH}} [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
|
|-
|[[Bacanje kugle]]
|13.63 m
|[[Gorana Tešanović]]
|25. januar 2015
|
|{{ZD|HRV}} [[Zagreb]], Hrvatska
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Skok Stanivukovićeve treći ikada u BiH|url=http://www.nezavisne.com/sport/atletika/Skok-Stanivukoviceve-treci-ikada-u-BiH-285425.html|publisher=www.nezavisne.com|author=M. Predragović|date=25. 1. 2015|access-date=4. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
|rowspan=2|[[Petoboj]]
|3399 bod.
|[[Mladena Petrušić]]
|28. februar
|Prvenstvo Srbije
|{{ZD|SRB}} [[Novi Sad]], Srbija
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Serbian Indoor Championships 2015 Results|url=http://www.ass.org.rs/wp-content/uploads/2015/03/SLU%C5%BDBENI-REZULTATI-TAKMI%C4%8CENJA.pdf|publisher=[[Atletski savez Srbije|ASS]]|date=1. 3. 2015|access-date=4. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402192802/http://www.ass.org.rs/wp-content/uploads/2015/03/SLU%C5%BDBENI-REZULTATI-TAKMI%C4%8CENJA.pdf|archive-date=2. 4. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|colspan=5|9.33 ''(60 m prepone)'', 1.68 m ''(skok u vis)'', 10.69 m ''(bacanje kugle)'', 5.00 m ''(skok u dalj)'', 2:38.30 ''(800 m)''
|
|-
|[[Brzo hodanje|3000 m hodanje]]
|14:14.25
|[[Kada Delić-Selimović]]
|11. mart 1994
|[[Evropsko prvenstvo u atletici u dvorani 1994.|Evropsko prvenstvo]]
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]], Francuska
|
|-
|[[Štafeta 4x200 m]]
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Štafeta 4x400 m]]
|
|
|
|
|
|
|}

&lt;small&gt;rv = ručno mjereno vrijeme&lt;/small&gt;
&lt;br&gt;
&lt;small&gt;# = nije službeno ratificirano&lt;/small&gt;

==Također pogledajte==
* [[Bosna i Hercegovina na Svjetskom prvenstvu u atletici]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
* [http://www.asbih.org/ ASBIH - web stranica]
* [https://web.archive.org/web/20150923174340/http://www.asbih.org/images/novo/se%20niori.pdf Bosanskohercegovački rekordi - muškarci]
* [https://web.archive.org/web/20150923174341/http://www.asbih.org/images/novo/sseniorke.pdf Bosanskohercegovački rekordi - žene]

{{Međunarodna atletika}}
{{Rekordi u atletici}}
{{Nacionalni rekordi u atletici}}

[[Kategorija:Nacionalni rekordi u atletici]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu]]</text>
      <sha1>0vqppyo8dss27316h8feox4vogza37h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903939</id>
      <parentid>3903938</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T17:50:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Track &amp; Field Serbia</username>
        <id>131334</id>
      </contributor>
      <comment>/* Žene */</comment>
      <origin>3903939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20775" sha1="mv1wi460pdlp51j55zyxysqgll66nzl" xml:space="preserve">Sljedeći spisak predstavlja nacionalne rekorde u atletici [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] koji vodi [[Atletski savez Bosne i Hercegovine]] (ASBIH).

== Na otvorenom ==
=== Muškarci ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; width: 95%;&quot;
|-
!Disciplina
!Rekord
!Atletičar
!Datum
!Takmičenje
!Mjesto
!Ref
|-
|rowspan=3|[[100 metara|100 m]]
|10.42 (+0.2&amp;nbsp;m/s)
|[[Nedim Čović]]
|1. juli 2010.
|EA Classic Meet
|{{ZD|SLO}} [[Velenje]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=2010 EA Classic Meet Complete Results|url=http://www.atletska-zveza.si/files/rezultati/2010/julij/rezultati/VEL.pdf|publisher=[[Atletska Zveza Slovenije]]|date=1. 7. 2010|access-date=15. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100911182938/http://www.atletska-zveza.si/files/rezultati/2010/julij/rezultati/VEL.pdf|archive-date=11. 9. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|10.2 (rv)
|[[Mladen Nikolić]]
|14. maj 1983.
|
|{{ZD|JUG}} [[Beograd]]
|
|-
|10.34 (+0.7&amp;nbsp;m/s) #
|[[Mladen Nikolić]]
|7. septembar 1984.
|
|{{ZD|GRČ}} [[Atina]]
|
|-
|rowspan=3|[[200 metara|200 m]]
|21.05 (+0.9&amp;nbsp;m/s)
|[[Nedim Čović]]
|6. juni 2010.
|Prvenstvo BiH
|{{ZD|BIH}} [[Sarajevo]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Nedim Čović rekorder na 200 m|url=http://www.n24.ba/novost/11523/Nedim-Covic-rekorder-na-200-m|publisher=www.n24.ba|date=6. 6. 2010|access-date=15. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131426/http://www.n24.ba/novost/11523/Nedim-Covic-rekorder-na-200-m|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|20.5 (rv)
|[[Mladen Nikolić]]
|3. juni 1984. (+1.2&amp;nbsp;m/s)
|
|{{ZD|JUG}} [[Beograd]]
|
|-
|20.74 (+1.2&amp;nbsp;m/s) #
|[[Mladen Nikolić]]
|9. septembar 1984.
|
|{{ZD|GRČ}} [[Atina]]
|
|-
|[[400 metara|400 m]]
|46.15
|[[Amel Tuka]]
|28. juni 2019.
|
|{{ZD|ITA}} [[Nembro]]
|
|-
|[[600 metara|600 m]]
|1:15.21
|[[Amel Tuka]]
|8. maj 2016.
|26. Internationales Läufermeeting
|{{ZD|NJE}} [[Pliezhausen]], Njemačka
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=600m Results|url=http://www.team-thomas.org/_erg16/Pliezh/?sub=10055.htm|publisher=team-thomas.org|date=8. 5. 2016|access-date=10. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 metara|800 m]]
|1:42.51
|[[Amel Tuka]]
|17. juli 2015.
|[[Herculis]]
|{{ZD|MNK}} [[Stade Louis II|Fontvieille]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=800m Results|url=http://static.sportresult.com/sports/at/data/2015/monaco/re0110040.pdf|publisher=sportresult.com|date=17. 7. 2015|access-date=18. 7. 2015|archive-date=22. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722052446/http://static.sportresult.com/sports/at/data/2015/monaco/re0110040.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[1500 metara|1500 m]]
|3:39.83
|[[Vinko Pokrajčić]]
|22. juli 1981.
|
|{{ZD|RUM}} [[Bukurešt]]
|
|-
|[[Milja]]
|3:58.41
|[[Vinko Pokrajčić]]
|7. juni 1981.
|
|{{ZD|JUG}} [[Karlovac]]
|
|-
|[[3000 metara|3000 m]]
|8:07.15
|[[Vinko Pokrajčić]]
|2. juni 1981.
|
|{{ZD|JUG}} [[Maribor]]
|
|-
|[[5000 metara|5000 m]]
|14:00.2
|[[Bilko Kačar]]
|13. april 1980.
|
|{{ZD|JUG}} [[Nova Gorica]]
|
|-
|[[10.000 metara|10000 m]]
|29:29.8
|[[Sead Kondo]]
|7. juni 1975.
|
|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]]
|
|-
|[[Polumaraton]]
|1:04:03
|[[Đuro Kodžo]]
|1. april 2001.
|
|{{ZD|MAĐ}} [[Nyíregyháza]]
|
|-
|[[Maraton]]
|2:15:55
|[[Sead Kondo]]
|3. maj 1975.
|
|{{ZD|DRNJ}} [[Karl-Marx-Stadt]]
|
|-
|[[110 metara s preponama|110 m prepone]]
|13.82 (+1.6&amp;nbsp;m/s)
|[[Damir Haračić]]
|19. juni 2005.
|
|{{ZD|TUR}} [[Istanbul]]
|
|-
|[[400 metara s preponama|400 m prepone]]
|50.84
|[[Dušan &quot;Duško&quot; Milutinović]]
|13. august 1989.
|
|{{ZD|GRČ}} [[Serres]]
|
|-
|[[3000 metara s preprekama|3000 m prepreke]]
|8:31.0
|[[Bilko Kačar]]
|29. august 1981.
|
|{{ZD|NOR}} [[Øvre Årdal]]
|
|-
|[[Skok u vis]]
|2,31 m
|[[Elvir Krehmić]]
|7. juli 1998.
|
|{{ZD|HRV}} [[Zagreb]]
|
|-
|[[Skok s motkom]]
|5,25 m
|[[Arian Milicija]]
|11. april 2025.
|Sun City Classic
|{{ZD|USA}} [[Teksas]]
|
|-
|[[Skok u dalj]]
|7,63 m
|[[Milan Babić (atletičar)|Milan Babić]]
|11. juni 1968.
|
|{{ZD|JUG}} [[Celje]]
|
|-
|[[Troskok]]
|16,05 m
|[[Muamer Karajica]]
|8. juli 1979.
|
|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]]
|
|-
|[[Bacanje kugle]]
|21,48 m
|[[Mesud Pezer]]
|15. august 2019.
|
|{{ZD|ŠVE}} [[Växjö]]
|
|-
|[[Bacanje diska]]
|63,50 m
|[[Dragan Mustapić]]
|6. maj 1990.
|
|{{ZD|ITA}} [[Gorizia]]
|
|-
|[[Bacanje kladiva]]
|65,42 m
|[[Dražen Goić]]
|9. juni 1974.
|
|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]]
|
|-
|[[Bacanje koplja]]
|81,63 m
|[[Dejan Mileusnić]]
|18. juni 2016.
|Prvenstvo BiH
|{{ZD|BIH}} [[Zenica]]
|&lt;ref name=prvenstvobih2016&gt;{{cite web|title=Odlični rezultati na Prvenstvu BiH za seniore/ke: Postavljeno novih pet državnih rekorda|url=http://asbih.org/odlicni-rezultati-na-prvenstvu-bih-za-senioreke-postavljeno-novih-pet-drzavnih-rekorda#more-992|publisher=[[Atletski savez Bosne i Hercegovine|ASBiH]]|date=19. 6. 2016|access-date=20. 6. 2016|archive-date=1. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161201144338/http://asbih.org/odlicni-rezultati-na-prvenstvu-bih-za-senioreke-postavljeno-novih-pet-drzavnih-rekorda#more-992|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|rowspan=2|[[Desetoboj]]
|6422
|Luka Ivičić
|23. juli 2023.
|Prvenstvo Balkana
|{{ZD|SRB}} [[Kraljevo]]
|
|-
|colspan=5|11.88 w+0.7 (''100m),'' 6.26m w+1.3''(skok u dalj),'' 10.52m ''(Bacaknje kugle),'' 1.81m ''(skok u vis),'' 52.77 ''&lt;nowiki&gt;(400m) |&lt;/nowiki&gt;''
16.23 w+0.6 ''(110m prepone),'' 32.30m ''(bacanje diska),'' 4.40m ''(skok s motkom),'' 50.78m ''(bacanje koplja),'' 4:35:14  ''(1500m)''
|
|-
|
|-
|[[Brzo hodanje na 10 km|10 km hodanje]]
|44:20.8
|[[Vinko Galušić]]
|15. maj 1976.
|
|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]]
|
|-
|[[Brzo hodanje na 20 km|20 km hodanje]] (cesta)
|1:28:52
|[[Mićo Cvjetković]]
|17. april 1988.
|
|{{ZD|JUG}} [[Ruše]]
|
|-
|[[Brzo hodanje na 50 km|50 km hodanje]] (cesta)
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Štafeta 4 × 100 m|4×100 m]]
|41.19
|{{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;[[Egon Savić]]&lt;br&gt;[[Edhem Vikalo]]&lt;br&gt;[[Rusmir Malkočević]]&lt;br&gt;[[Hajrudin Vejzović]]
|19. juni 2021.
|
|{{ZD|KIP}} [[Limassol]]
|
|-
|[[Štafeta 4 × 400 m|4×400 m]]
|3:09.47
|{{ZID|BIH}}&lt;br&gt;[[Rusmir Malkočević]]&lt;br&gt;[[Semir Avdić]]&lt;br&gt;[[Abedin Mujezinović]]&lt;br&gt;[[Amel Tuka]]
|6. juni 2016.
|Balkansko prvenstvo
|{{ZD|RUM}} [[Pitești]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Završeno Balkansko prvenstvo u Rumuniji: Oboren državni rekord u štafeti 4×400 metara|url=http://asbih.org/zavrseno-balkansko-prvenstvo-u-rumuniji-oboren-drzavni-rekord-u-stafeti-4x400-metara|website=asbih.org|access-date=3. 7. 2016|date=26. 6. 2016|archive-date=19. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220119160605/http://asbih.org/zavrseno-balkansko-prvenstvo-u-rumuniji-oboren-drzavni-rekord-u-stafeti-4x400-metara/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

===Žene===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; width: 95%;&quot;
|-
!Disciplina
!Rekord
!Atletičarka
!Datum
!Takmičenje
!Mjesto
!Ref
|-
|[[100 metara|100 m]]
|11.77
|[[Milica Pelemiš]]
|01. Juli 2026.
|[[International Athletics Meeting]]
|{{ZD|SLO}} [[Novo Mesto]]
|
|-
|[[200 metara|200 m]]
|24.43
|[[Dijana Kojić]]
|25. juli 1999.
|
|{{ZD|GRČ}} [[Komotini]]
|
|-
|[[400 metara|400 m]]
|54.28
|[[Dijana Kojić]]
|24. juli 1999.
|
|{{ZD|GRČ}} [[Komotini]]
|
|-
|[[800 metara|800 m]]
|2:03.02
|[[Biba Kajan-Subašić]]
|22. juni 1985.
|
|{{ZD|JUG}} [[Zagreb]]
|
|-
|[[1500 metara|1500 m]]
|4:12.19
|[[Marica Mršić]]
|14. juni 1983.
|
|{{ZD|JUG}} [[Nova Gorica]]
|
|-
|[[3000 metara|3000 m]]
|9:05.42
|[[Marica Mršić]]
|25. juni 1983.
|
|{{ZD|TUR}} [[Izmir]]
|
|-
|[[5000 metara|5000 m]]
|15:53.45
|[[Mirsada Burić]]
|14. april 1995.
|[[Mt. SAC Relays]]
|{{ZD|SAD}} [[Walnut (California)|Walnut]]
|
|-
|[[10.000 metara|10000 m]]
|34:03.23
|[[Lucia Kimani]]
|12. april 2008.
|
|{{ZD|TUR}} [[Istanbul]]
|
|-
|[[Cestovno trčanje|10 km]] (cesta)
|33:13
|[[Lucia Kimani]]
|28. juni 2008.
|
|{{ZD|BIH}} [[Brčko]]
|
|-
|[[Polumaraton]]
|1:12:55
|[[Lucia Kimani]]
|14. oktobar 2007.
|[[Svjetsko prvenstvo u polumaratonu 2007.|Svjetsko prvenstvo u polumaratonu]]
|{{ZD|ITA}} [[Udine]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Half Marathon Results|url=http://www.iaaf.org/documents/pdf/3654/AT-HMAR-W-f--1--.RS1.pdf|publisher=[[IAAF]]|date=14. 10. 2007|access-date=29. 12. 2010}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Maraton]]
|2:35:47
|[[Lucia Kimani]]
|17. august 2008.
|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2008.|Olimpijske igre]]
|{{ZD|KIN}} [[Peking]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Marathon Results|url=http://www.iaaf.org/oly08/results/eventcode=3659/racedate=08-17-2008/sex=W/discCode=MAR/combCode=hash/roundCode=f/results.html#detW_MAR_hash_f|publisher=[[IAAF]]|date=17. 8. 2008|access-date=29. 12. 2010|archive-date=23. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623044916/http://www.iaaf.org/oly08/results/eventCode%3D3659/racedate%3D08-17-2008/sex%3DW/discCode%3DMAR/combCode%3Dhash/roundCode%3Df/results.html#detW_MAR_hash_f|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 metara s preponama|100 m prepone]]
|13.80
|[[Emina Pilav]]
|26. august 1973.
|
|{{ZD|GRČ}} [[Atina]]
|
|-
|[[400 metara s preponama|400 m prepone]]
|58.99
|[[Gorana Cvijetić]]
|4. juli 2007.
|
|{{ZD|BUG}} [[Sofija]]
|
|-
|[[3000 m s preprekama|3000 m prepreke]]
|10:16.80
|[[Biljana Cvijanović]]
|28. juni 2013.
|[[Atletika na Mediteranskim igrama 2013 - 3000 m s preprekama (žene)|Mediteranske igre]] 
|{{ZD|TUR}} [[Mersin]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=3000 Metres Steeplechase Results|url=http://info.mersin2013.gov.tr/disiplineResults_AT.aspx?match_code=ATW033101|publisher=www.info.mersin2013.gov.tr|date=28. 6. 2013|access-date=30. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701153950/http://info.mersin2013.gov.tr/disiplineResults_AT.aspx?match_code=ATW033101|archive-date=1. 7. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Skok u vis]]
|1,94 m
|[[Amra Temim]]
|15. august 1987.
|
|{{ZD|JUG}} [[Varaždin]]
|
|-
|[[Skok s motkom]]
|2,82 m
|[[Neira Hadžiahmetagić]]
|16. septembar 2023.
|
|{{ZD|BIH}} [[Sarajevo]]
|
|-
|[[Skok u dalj]]
|6,07 m
|[[Tanja Marković]]
|8. august 2015.
|
|{{ZD|BIH}} [[Sokolac]]
|
|-
|[[Troskok]]
|12,92 m
|[[Anđela Kovačević]]
|3. juli 2010.
|
|{{ZD|BIH}} [[Sarajevo]]
|
|-
|[[Bacanje kugle]]
|14,91 m
|[[Katica Tošić-Šporer]]
|17. septembar 1966.
|
|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]]
|
|-
|[[Bacanje diska]]
|52,58 m
|[[Kosa Stojković-Nikolić]]
|17. juli 1977.
|
|{{ZD|RUM|1965}} [[Bukurešt]]
|
|-
|[[Bacanje kladiva]]
|64,95 m
|[[Stefani Vukajlović]]
|2. juni 2010.
|
|{{ZD|USA}} [[Durham (Sjeverna Karolina)|Durham]]
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Vukajlovic Sets School &amp; Bosnia-Herzegovina Record |url=https://goduke.com/news/2017/4/1/211543003 |publisher=Duke University |access-date=31. 12. 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Bacanje koplja]]
|55,69 m
|[[Vanja Spaić]]
|15. april 2022.
|
|{{ZD|USA}} [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beach]]
|
|-
|rowspan=2|[[Sedmoboj]]
|5312 bod.&lt;ref&gt;5427 bod. prema IAAF profilu&lt;/ref&gt;
|[[Mirsada Pekmezović]]
|18–19. septembar 1981.
|
|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]]
|
|-
|colspan=5|15.04 ''(100 m prepone)'', 1,63 m ''(skok u vis)'', 12,12 m ''(kugla)'', 26.13 ''(200 m)'' / 5,76 m ''(skok u dalj)'', 42,20 m ''(koplje)'', 2:24.52 ''(800 m)''
|
|-
|[[Brzo hodanje na 10 km|10 km hodanje]]
|48:09.07
|[[Kada Delić]]
|10. august 1991.
|
|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]]
|
|-
|[[Brzo hodanje na 20 km|20 km hodanje]] (cesta)
|1:55:49
|[[Meliha Mulahalilović]]
|12. april 2008.
|
|{{ZD|RUM}} [[Bukurešt]]
|
|-
|[[Štafeta 4 x 100 m|4 x 100 m]]
|47.12
|{{ZD|BIH}}&lt;br/&gt;[[Emina Đulić]]&lt;br/&gt;[[Emina Omanović]]&lt;br/&gt;[[Sara Mijanović]]&lt;br/&gt;[[Ajla Reizbegović]]
|24. juni 2025.
|[[Evropsko ekipno prvenstvo u atletici 2025 – treća divizija|Evropsko ekipno prvenstvo – treća divizija]]
|{{ZD|SLO}} [[Maribor]]
|&lt;ref&gt;{{cite web |title= Novi državni rekord: Ženska štafeta BiH briljirala na Europskom prvenstvu |url= https://bljesak.info/sport/ostali-sportovi/novi-drzavni-rekord-zenska-stafeta-bih-briljirala-na-europskom-prvenstvu/522349 |website= bljesak.info |date=24. 6. 2025|access-date=27. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Štafeta 4 x 400 m|4 x 400 m]]
|3:47.73
|{{ZD|BIH|1945}}&lt;br/&gt;[[N. Šljivić]]&lt;br/&gt;[[M. Cvjetinović]]&lt;br/&gt;[[Jasmina Fočak]]&lt;br/&gt;[[Marica Mršić]]
|19. juni 1983.
|
|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]]
|
|}

==Dvorana==

===Muškarci===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; width: 95%;&quot;
|-
!Disciplina
!Rekord
!Atletičar
!Datum
!Takmičenje
!Mjesto
!Ref
|-
|[[60 metara|60 m]]
|6.94
|[[Ilija Cvijetić]]
|5. mart 2011
|[[Evropsko prvenstvo u atletici u dvorani 2011 - 60 metara (muškarci)|Evropsko prvenstvo]]
|{{ZD|FRA}} [[Palais Omnisports de Paris-Bercy|Pariz]], Francuska
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=60 Metres Round 1 Results|url=http://www.sportresult.com/sports/la/ajax/user_files/2011/paris/pdf/re2070061.pdf|publisher=[[Evropska atletska asocijacija|EAA]]|date=5. 3. 2011|access-date=5. 3. 2011|archive-date=16. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716122659/http://www.sportresult.com/sports/la/ajax/user_files/2011/paris/pdf/re2070061.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 metara|200 m]]
|23.02
|[[Nedim Čović]]
|27. januar 2006
|
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]], Mađarska
|
|-
|[[400 metara|400 m]]
|47.41
|[[Amel Tuka]]
|28. januar 2018
|
|{{ZD|ITA}} [[Padova]], Italija
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Amel Tuka postavio novi državni rekord u trci na 400 metara (VIDEO)|url=https://www.klix.ba/sport/amel-tuka-postavio-novi-drzavni-rekord-u-trci-na-400-metara/180128074|website=Klix.ba|access-date=4. 2. 2018|date=28. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 metara|800 m]]
|1:48.86
|[[Amel Tuka]]
|21. februar 2015
|Balkansko prvenstvo
|{{ZD|TUR}} [[Ataköy Athletics Arena|Istanbul]], Turska
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Tuka Balkanski prvak na 800 metara, Pezeru bronza|url=http://www.oslobodjenje.ba/sport/ostali/tuka-balkanski-prvak-na-800-metara-pezeru-bronza|publisher=oslobodjenje.ba|date=21. 2. 2015|access-date=22. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[1000 metara|1000 m]]
|2:33.86
|[[Ermin Mujezinović]]
|29. januar 2011
|Liberty Open
|{{ZD|SAD}} [[Lynchburg (Virginia)|Lynchburg]], SAD
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Liberty Open 2011 Results|url=http://www.athletic.net/TrackAndField/MeetResults.aspx?Meet=114565#21513|publisher=www.athletic.net|date=29. 1. 2011|access-date=15. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;
|-
|rowspan=2|[[1500 metara|1500 m]]
|3:48.2
|[[Vinko Pokrajčić]]
|25. februar 1979
|[[Evropsko prvenstvo u atletici u dvorani 1979.|Evropsko prvenstvo]]
|{{ZD|AUT}} [[Beč]], Austrija
|
|-
|3:48.69 
|[[Dušan Babić]]
|6. februar 2015
|[[Gugl Indoor Meeting]]
|{{ZD|AUT}} [[Linz]], Austrija
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=1500m Results|url=http://live.seltec-sports.at/guglindoor2015/r2000012.htm|publisher=live.seltec-sports.at|date=6. 2. 2015|access-date=12. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Milja]]
|4:19.05
|[[Ermin Mujezinović]]
|4. decembar 2010
|Jay Carisellla Invitational
|{{ZD|SAD}} [[Reggie Lewis Track and Athletic Center|Roxbury]], SAD
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Jay Carisellla Invitational 2010 Results|url=http://www.athletic.net/TrackAndField/MeetResults.aspx?Meet=114661#21513|publisher=www.athletic.net|date=4. 12. 2010|access-date=15. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[3000 metara|3000 m]]
|8:03.66
|[[Vinko Pokrajčić]]
|11. februar 1984
|
|{{ZD|ITA}} [[Turin]], Italija
|
|-
|[[60 metara s preponama|60 m prepone]]
|7.96
|[[Adnan Malkić]]
|6. mart 2009
||[[Evropsko prvenstvo u atletici u dvorani 2009 - 60 metara prepone (muškarci)|Evropsko prvenstvo]]
|{{ZD|ITA}} [[Turin]], Italija
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Torino  ITA  6 - 8. mart  Indoor|url=http://www.tilastopaja.org/staticresults/eaa12665184.htm|publisher=EAA |date=6. 3. 2009|access-date=20. 3. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Skok u vis]]
|2.29 m
|[[Elvir Krehmić]]
|13. februar 1999
|
|{{ZD|GRČ}} [[Piraeus]], Grčka
|
|-
|[[Skok s motkom]]
|5.15 m
|[[Arian Milicija]]
|21. februar 2024.
|Memorial Josip Gasparac
|{{ZD|CRO}} [[Osijek]], Hrvatska
|
|-
|[[Skok u dalj]]
|7.51 m
|[[Milan Babić]]
|11. mart 1967
|
|{{ZD|TCH}} [[Prag]], Čehoslovačka
|
|-
|[[Troskok]]
|15.55 m
|[[Sedin Heco]]
|28. Decembar 2019
|
|{{ZD|JUG}} [[Ljubljana]], [[Jugoslavija|SR Jugoslavija]]
|
|-
|[[Bacanje kugle]]
|20.57 m
|[[Zlatan Saračević]]
|1. februar 1980
|
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]], Mađarska
|
|-
|[[Bacanje tereta]]
|9.16 m
|[[Semir Kavaz]]
|27. mart 2014
|[[World Masters Athletics Championships|World Masters Championships]]
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]], Mađarska
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Semir Kavaz Profile|url=http://www.mastersathletics.co/indresults.php?season=Indoor&amp;year=2014&amp;nameno=1420420356143928SEMIRKAVAZ|publisher=mastersathletics.co|date=27. 3. 2014|access-date=27. 2. 2015|archive-date=27. 2. 2015|archive-url=https://archive.today/20150227093948/http://www.mastersathletics.co/indresults.php?season=Indoor&amp;year=2014&amp;nameno=1420420356143928SEMIRKAVAZ|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|rowspan=2|[[Sedmoboj]]
|4383
|Luka Ivičić 
|25.02.2023-26.02.2023
|Prvenstvo Hrvatske 
|Zagreb, Hrvatska
|
|-
|colspan=5| 7.74''(60 m)'', 5.78 ''(skok u dalj)'', 10.58''(bacanje kugle)'',  1.79''(skok u vis)'' /9.07  ''(60 m prepone)'', 3.70''(skok s motkom)'', 2:46:62''(1000 m)''
|
|-
|[[Brzo hodanje|5000 m hodanje]]
|20:55.3
|[[Denis Erkić]]
|31. januar 1998
|
|{{ZD|NJE}} [[Berlin]], Njemačka
|
|-
|[[Štafeta 4x200 m|4x200 m]]
|1:47,77
|[[Denin Lunja]], [[Mirza Kozić]],
[[Alan Lunja]], [[Alen Odobašić]]
|16. februar 2019.
|Srpsko državno prvenstvo
|{{ZD|SRB}}[[Beograd]], Srbija
|
|-
|[[Štafeta 4 × 400 m|4×400 m]]
|3:56,34
|[[Denin Lunja]], [[Mirza Kozić]],

[[Omar Karavdić]], [[Alen Odobašić]]
|17. februar 2019.
|Srpsko državno prvenstvo
|{{ZD|SRB}}[[Beograd]], Srbija
|
|}

===Žene===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; width: 95%;&quot;
|- 
!Disciplina
!Rekord
!Atletičarka
!Datum
!Takmičenje
!Mjesto
!Ref
|-
|[[60 metara|60 m]]
|7.53
|[[Milica Pelemiš]]
|21. februar 2026.
|Dvoransko Prvenstvo Balkana
|{{ZD|SRB}} [[Beograd]], Srbija
|
|-
|[[200 metara|200 m]]
|26.13
|[[Merisa Hadžić]]
|27. januar 2006
|
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]], Mađarska
|
|-
|[[400 metara|400 m]]
|55.91 
|[[Jelena Gajić]]
|24 februar 2021
|
|{{ZD|SRB}} [[Beograd]], SRB
|
|-
|[[800 metara|800 m]]
|2:06.66
|[[Jelena Gajić]]
|7. februar 2021
|
|{{ZD|SRB}} [[Beograd ]], Srbija 
|
|-
|[[1500 metara|1500 m]]
|4:21.72
|[[Jasmina Fočak]]
|16. februar 1985
|
|{{ZD|ITA}} [[Genova]], Italija
|
|-
|[[3000 metara|3000 m]]
|9:26.08
|[[Mirsada Burić]]
|13. februar 1991
|
|{{ZD|ITA}} [[Turin]], Italija
|
|-
|[[60 metara s preponama|60 m prepone]]
|8.56
|[[Emina Pilav]]
|15. februar 1975
|
|{{ZD|BUG|1971}} [[Sofija]], Bugarska
|
|-
|[[Skok u vis]]
|1.88 m
|[[Samra Tanović-Bjelica]]
|30. januar 1986
|
|{{ZD|AUT}} [[Beč]], Austrija
|
|-
|[[Skok s motkom]]
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Skok u dalj]]
|6.14 m
|[[Emina Omanović]]
|28. decembar 2024
|Miting budućih šampiona
|{{ZD|SRB}} [[Beograd]], Srbija
|-
|[[Troskok]]
|12.11 m
|[[Anđela Kovačević]]
|12. februar 2011
|
|{{ZD|BIH}} [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
|
|-
|[[Bacanje kugle]]
|13.63 m
|[[Gorana Tešanović]]
|25. januar 2015
|
|{{ZD|HRV}} [[Zagreb]], Hrvatska
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Skok Stanivukovićeve treći ikada u BiH|url=http://www.nezavisne.com/sport/atletika/Skok-Stanivukoviceve-treci-ikada-u-BiH-285425.html|publisher=www.nezavisne.com|author=M. Predragović|date=25. 1. 2015|access-date=4. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
|rowspan=2|[[Petoboj]]
|3399 bod.
|[[Mladena Petrušić]]
|28. februar
|Prvenstvo Srbije
|{{ZD|SRB}} [[Novi Sad]], Srbija
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Serbian Indoor Championships 2015 Results|url=http://www.ass.org.rs/wp-content/uploads/2015/03/SLU%C5%BDBENI-REZULTATI-TAKMI%C4%8CENJA.pdf|publisher=[[Atletski savez Srbije|ASS]]|date=1. 3. 2015|access-date=4. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402192802/http://www.ass.org.rs/wp-content/uploads/2015/03/SLU%C5%BDBENI-REZULTATI-TAKMI%C4%8CENJA.pdf|archive-date=2. 4. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|colspan=5|9.33 ''(60 m prepone)'', 1.68 m ''(skok u vis)'', 10.69 m ''(bacanje kugle)'', 5.00 m ''(skok u dalj)'', 2:38.30 ''(800 m)''
|
|-
|[[Brzo hodanje|3000 m hodanje]]
|14:14.25
|[[Kada Delić-Selimović]]
|11. mart 1994
|[[Evropsko prvenstvo u atletici u dvorani 1994.|Evropsko prvenstvo]]
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]], Francuska
|
|-
|[[Štafeta 4x200 m]]
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Štafeta 4x400 m]]
|
|
|
|
|
|
|}

&lt;small&gt;rv = ručno mjereno vrijeme&lt;/small&gt;
&lt;br&gt;
&lt;small&gt;# = nije službeno ratificirano&lt;/small&gt;

==Također pogledajte==
* [[Bosna i Hercegovina na Svjetskom prvenstvu u atletici]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
* [http://www.asbih.org/ ASBIH - web stranica]
* [https://web.archive.org/web/20150923174340/http://www.asbih.org/images/novo/se%20niori.pdf Bosanskohercegovački rekordi - muškarci]
* [https://web.archive.org/web/20150923174341/http://www.asbih.org/images/novo/sseniorke.pdf Bosanskohercegovački rekordi - žene]

{{Međunarodna atletika}}
{{Rekordi u atletici}}
{{Nacionalni rekordi u atletici}}

[[Kategorija:Nacionalni rekordi u atletici]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu]]</text>
      <sha1>mv1wi460pdlp51j55zyxysqgll66nzl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oksidaza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399194</id>
    <revision>
      <id>3903987</id>
      <parentid>3861256</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T23:02:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3903987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2756" sha1="sjp5bqx5cmqijdtmundqnurnnblgj6z" xml:space="preserve">'''Oksidaza'''  je svaki [[enzim]] koji [[kataliza|katalizira]] [[redoks|oksidacijsko-redukcijske]] reakcije, osobito one u koje je uključen [[molekula|molekulski]] [[kisik]] (O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), kao [[elektronski akceptor]]. Ove reakcije podrazumijevaju donaciju [[atom]]a [[vodik]]a, a kisik se reducira u [[voda|vodu]] (H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O) ili [[vodik-peroksid]] (H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;). Neke oksidacijske reakcije, kao što je ona sa [[monoamin oksidaza|monoaminsku oksidazom]] ili [[ksantin oksidaza|ksantinskom oksidazom]], obično ne uključuju slobodni molekulski [[kisik]].&lt;ref&gt;Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London,{{ISBN|0-674-30775-5}}, {{ISBN|0-674-30776-3}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger Principles of Biochemistry. W. H. Freeman and Co., {{ISBN|978-1-4641-0962-1}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.&lt;/ref&gt;

Oksidaze su subklasa [[oksidoreduktaza]].

==Primjeri==
Među ovim enzimima, značajan primjer je [[citohrom c oksidaza]], ključni enzim koji omogućuje tijelu da se kisik u uključi u proizvodnju energije i konačne komponente [[lanac prijenosa elektrona|lanca prijenosa elektrona]]. Ostali primjeri su:
* [[Glukoza oksidaza]]
* [[Monoamin oksidaza]]
* [[Citohrom P450 oksidaza]]
* [[NADPH oksidaza]]
* [[Ksantin oksidaza]]
* [[L-gulonolakton oksidaza]]
* [[Lakaza]]
* [[Lizil oksidaza]]&lt;ref&gt;Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R.,  Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.&lt;/ref&gt;

==Oksidaza test==
[[Datoteka:Dimethylphenylenediamine.png|thumb|200px|Dimetilfenilenediamin u oksidaza testu]]
[[Datoteka:Tetramethylphenylendiamine.svg|thumb|160px|Tetrametilfenilenediamin u oksidaza testu]]

U [[mikrobiologija|mikrobiologiji]], [[oksidaza test]] se upotrebljava kao [[fenotip]]sko [[obilježje]] za identifikaciju [[bakterija|bakterijskih]] sojeva. Određuje se kada data bakteja proizvodi citohrom oksidazu (a ponekad upotrebljava [[kisik]] sa lancom elektronskog transfera.&lt;ref&gt;Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, {{ISBN|0-12-361811-8}}.&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Oksidoreduktaza]]
*[[Reduktaza]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* Catalase &amp; Oxidase tests [http://www.tgw1916.net/movies.html video] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071127050213/http://www.tgw1916.net/movies.html |date=27. 11. 2007 }}
* {{MeshName|Oxidase}}

[[Kategorija:Enzimi]]
[[Kategorija:Oksidoreduktaze]]</text>
      <sha1>sjp5bqx5cmqijdtmundqnurnnblgj6z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psihička trauma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>402325</id>
    <revision>
      <id>3904078</id>
      <parentid>3820991</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:43:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Savjetovanje]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5993" sha1="80kanfygerkq1cymvbzv9qwfjtarklp" xml:space="preserve">'''Psihička trauma''' jest oštećenje [[psiha|psihe]] do kojeg dolazi nakon psihički [[stres]]nog događaja. To može biti uzrokovano svime onim što kod osobe izaziva [[strah]]. Najčešći uzroci uključuju poniženje, [[seksualno zlostavljanje]], maltretiranje i [[nasilje]]. Življenje s bilo kojim od ovih faktora tokom dužeg vremena može dovesti do psihičkih trauma.&lt;ref&gt;Emotional or Psychological Trauma, Helpguide|url=http://www.helpguide.org/articles/ptsd-trauma/emotional-and-psychological-trauma.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210128113255/https://www.helpguide.org/articles/ptsd-trauma/coping-with-emotional-and-psychological-trauma.htm |date=28. 1. 2021 }}.&lt;/ref&gt;

[[Čovjek|Ljudi]] koji su pretrpjeli psihičke traume, naročito u [[djetinjstvo|djetinjstvu]] i [[adolescencija|adolescenciji]], češće imaju psihičke probleme. Ti problemi mogu uključivati [[posttraumatski stresni poremećaj]] ([[PTSP]]) i [[granični poremećaj ličnosti]].

== Simptomi ==
Ljudi koji prolaze kroz izuzetno traumatska iskustva često imaju određene naknadne simptome i probleme. Ozbiljnost ovih simptoma zavisi od osobe, tipa doživljene traume, kao i [[emocija|emocionalne]] podrške porodičnog i šireg društvenog okruženja. Reakcije na simptome i traume mogu biti široke i raznolike, a razlikuju se u težini od osobe do osobe. Traumatizirana osoba može iskusiti jedan ili više oblika [[trauma]].&lt;ref&gt;Hunt N. C. (2010). ''Memory, war and trauma''. Cambridge University Press, Cambridge, {{ISBN|978-0-521-71625-3}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Scaer R. C. (2005): ''The trauma spectrum: Hidden wounds and human resiliency''. Norton, New York, {{ISBN|0-393-70466-1}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Briere J., Scott, C. (2006). ''Principles of Trauma Therapy: A Guide to Symptoms, Evaluation, and Treatment''. California: SAGE Publications, Inc., {{ISBN|978-0-7619-2921-5}}.&lt;/ref&gt;

Nakon traumatičnog iskustva osoba može ponovo doživjeti traumu – psihičku i(li) fizičku, zbog čega se moraju izbjegavati podsjetnici na traumu, koji se nazivaju okidači, jer to može biti neugodno, pa čak i bolno. Oni se mogu odati [[psihoaktivna supstanca|psihoaktivnim supstancama]], uključujući [[alkohol]], u pokušaju da potisnu osjećaje. Ponovni simptomi znak su da se tijelo i um aktivno bore, da se nose s [[trauma]]tskim iskustvom.&lt;ref&gt;Briere J.,  Scott C. (2006): ''Principles of trauma therapy: A Guide to symptoms, evaluation, and treatment''. California: SAGE Publications, Inc., {{ISBN|978-0-7619-2921-5}}.&lt;/ref&gt;

Okidači i znakovi djeluju kao podsjetnik na traumu, a mogu izazvati [[anksioznost]] i druge povezane emocije. Često osoba može biti potpuno svjesna ovih okidača. U mnogim slučajevima to može dovesti takvu osobu do toga da uključi ometajuće ili samouništavajuće mehanizme za [[rješavanje problema]], često bez potpune svjesnosti o prirodi ili uzroku vlastitih postupaka. [[Panika|Napadi panike]] primjer su psihosomatskih odgovora na takvo emocionalno aktiviranje, što ponekad može dovesti do teških slučajeva [[psihoza|psihoze]].&lt;ref&gt;http://www.abct.org/Public/?m=mPublic&amp;fa=WhatIsCBTpublic {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131019002917/http://www.abct.org/Public/?m=mPublic&amp;fa=WhatIsCBTpublic |date=19 Oktobar 2013 }}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.ptsd.va.gov/public/pages/gen-treatment.asp.&lt;/ref&gt; 
 
Shodno tome, intenzivna osjećanja ljutnje često mogu izaći na površinu, ponekad u neprikladnim ili neočekivanim situacijama, kao posljedica podsvijesti da opasnost može biti uvijek prisutna, koliko je zapravo prisutno i iskustvo iz prošlih događaja. Uznemirujuće uspomene, kao što su slike, misli ili flešbekovi, mogu progoniti osobe, a [[noćna mora|noćne more]] mogu biti česte. [[Nesanica]] se može javiti kao posljedica vrebanja strahova i nesigurnosti, zadržavajući osobu budnom i na oprezu na opasnost, i danju i noću. Trauma ne samo da uzrokuje promjene u svakodnevnim funkcijama nego može dovesti i do morfoloških ([[fenotip]]skih) promjena. Takve [[epigenetika|epigenetičke]] promjene mogu se prenijeti i na buduće generacije, pa se [[genetika]] javlja kao jedna od komponenti uzroka psihološke traume. Međutim, neki ljudi rođeni su sa zaštitnim faktorima (ili su ih kasnije razvili), kao što su genetička konstitucija i [[spol]], koji smanjuju rizik od psihičkih trauma.&lt;ref&gt;Rothschild B. (2000). ''The body remembers: the psychophysiology of trauma and trauma treatment''. New York: Norton. {{ISBN|0-393-70327-4}}.&lt;/ref&gt;

Osoba može da se ne sjeća šta se zapravo dogodilo, a emocije doživljene tokom trauma mogu biti ponovo ispoljene, a da ta osoba ne razumije zašto (vidi [[potisnuto sjećanje]]). To može dovesti do stalnog doživljavanja traumatskih događaja kao da se događaju u sadašnjosti i proizvesti obrazac produženog perioda akutnog uzbuđenja isprekidanog periodima fizičke i mentalne iscrpljenosti. U vrijeme emocionalne iscrpljenosti mogu se pojaviti sjećanja, što dovodi do ometanja jasnog razmišljanja, koje može biti teško ili nemoguće.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16172081.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Trauma]]

== Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Posttraumatic stress disorder}}
* {{DMOZ|Health/Mental_Health/Disorders/Anxiety/Post-traumatic_Stress}}
* [http://www.ptsd.va.gov/public/index.asp Resources for the public] iz [http://www.ptsd.va.gov/index.asp VA National PTSD Center]
* https://web.archive.org/web/20130708072833/http://2.ptsp.ba/
* https://web.archive.org/web/20131023234421/http://www.judzks.ba/Sidemenu/Savjetiinovostiozdravlju/Mentalnozdravlje/Posttraumatskistresniporeme%C4%87ajPTSP.aspx
* https://web.archive.org/web/20130310045405/http://www.radiosarajevo.ba/novost/105332/svaki-peti-demobilisani-borac-boluje-od-ptsp-a
* http://www.slobodnaevropa.org/content/plp-ptsp-pogadja-sve-vise-mladih-u-bih/25018188.html

[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Anksiozni poremećaji]]
[[Kategorija:Savjetovanje]]</text>
      <sha1>80kanfygerkq1cymvbzv9qwfjtarklp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Treneri Parme FC</title>
    <ns>10</ns>
    <id>407032</id>
    <revision>
      <id>3903979</id>
      <parentid>3650110</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T21:26:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6427" sha1="p94vz52ein61g7k4hoze0jtxlc37x64" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Treneri Parme FC
| naslovstil  = background:#fff; border:1px solid #000;
| grupastil   = background:#fff; border:1px solid #000;
| bordercolor = #000000
| naslov      = Treneri [[Parma Calcio 1913|{{color|black|Parma Calcia 1913}}]]
| tijeloklasa = hlist

|podaci1=
* ''Tehnička komisija'' (Violi, Porcelli i Spaggiari) {{smaller|(1919–1920)}}
* [[Percy Humphrey|Humphrey]] {{smaller|(1920–1921)}}
* [[Adolf Riebe|Riebe]] {{smaller|(1921–1923)}}
* [[Guido Ara|Ara]] {{smaller|(1923–1924)}}
* [[Arturo Gobbi|Gobbi]] {{smaller|(1924)}}
* [[Giuseppe Forlivesi|Forlivesi]] {{smaller|(1924–1925)}}
* [[Carlo Achatzi|Achatzi]] {{smaller|(1925–1926)}}
* [[Medardo Ghini|Ghini]] {{smaller|(1926–1927)}}
* [[Johann Strnad|Strnad]] {{smaller|(1927)}}
* [[Emilio Grossi|Grossi]] {{smaller|(1927–1928)}}
* [[Raoul Violi|Violi]] {{smaller|(1928–1929)}}
* [[Emilio Grossi|Grossi]] {{smaller|(1929–1930)}}
* [[Armand Halmos|Halmos]] {{smaller|(1930–1931)}}
* [[Emilio Grossi|Grossi]] {{smaller|(1931–1932)}}
* [[Carlo Crotti|Crotti]] {{smaller|(1932–1933)}}
* [[Tito Mistrali|Mistrali]] {{smaller|(1933–1936)}}
* [[Alfredo Mattioli|Mattioli]] {{smaller|(1936–1937)}}
* [[Elvio Banchero|Banchero]] {{smaller|(1937–1938)}}
* [[Pál Szalay|Szalay]] {{smaller|(1938–1939)}}
* [[József Wereb|Wereb]] {{smaller|(1939–1940)}}
* [[Alfredo Mattioli|Mattioli]] {{smaller|(1940–1942)}}
* [[Italo Defendi|Defendi]] {{smaller|(1942–1943)}}
* [[Alfredo Mattioli|Mattioli]] {{smaller|(1943–1944)}}
* [[Giuseppe Carlo Ferrari|Ferrari]] {{smaller|(1945–1946)}}
* ''Tehnička komisija'' ([[Renato Cattaneo (nogometaš, 1903)|Cattaneo]], [[Venuto Lombatti|Lombatti]], [[Ricardo Frione|Frione]] i [[Tito Mistrali|Mistrali]]) {{smaller|(1946–1947)}}
* ''Tehnička komisija'' ([[Bruno Dentelli|Dentelli]], [[Giovanni Mazzoni|Mazzoni]], [[Jenő Dietrich|Dietrich]]) {{smaller|(1947–1948)}}
* ''Tehnička komisija'' ([[Renato Cattaneo (nogometaš, 1903)|Cattaneo]], [[Giuseppe Carlo Ferrari|Ferrari]], [[Pietro Giuberti|Giuberti]], [[Venuto Lombatti|Lombatti]], [[Tito Mistrali|Mistrali]] i [[Carlo Rigotti|Rigotti]]) {{smaller|(1948–1949)}}
* [[Carlo Rigotti|Rigotti]] {{smaller|(1949–1950)}}
* [[Giovanni Mazzoni|Mazzoni]] {{smaller|(1950–1951)}}
* [[Dante Boni|Boni]] {{smaller|(1950–1951)}}
* [[Alfredo Mattioli|Mattioli]] {{smaller|(1950–1951)}}
* [[Paolo Tabanelli|Tabanelli]] {{smaller|(1951–1953)}}
* [[Carlo Alberto Quario|Quario]] {{smaller|(1953–1954)}}
* [[Ivo Fiorentini|Fiorentini]] {{smaller|(1954–1956)}}
* [[Gino Giuberti|Giuberti]] {{smaller|(1956–1957)}}
* [[Čestmír Vycpálek|Vycpálek]] {{smaller|(1957–1958)}}
* [[Guido Mazzetti|Mazzetti]] {{smaller|(1958–1960)}}
* [[Mario Genta|Genta]] {{smaller|(1960–1963)}}
* [[Ugo Canforini|Canforini]] {{smaller|(1963)}}
* [[Volturno Diotallevi|Diotallevi]] {{smaller|(1963–1964)}}
* [[Arnaldo Sentimenti|Sentimenti]] {{smaller|(1963–1964)}}
* [[Bruno Dazzi|Dazzi]] {{smaller|(1964)}}
* [[Bruno Arcari (nogometaš)|Arcari]] {{smaller|(1964–1965)}}
* [[Ivano Corghi|Corghi]] {{smaller|(1965–1966)}}
* [[Dante Boni|Boni]] {{smaller|(1965/66–1967)}}
* [[Sergio Brighenti|Brighenti]] {{smaller|(1967)}}
* [[Giancarlo Vitali (nogometaš)|Vitali]] {{smaller|(1967–1968)}}
* [[Dante Boni|Boni]] {{smaller|(1968–1969)}}
* [[Benito Lorenzi|Lorenzi]] {{smaller|(1969)}}
* [[Giancarlo Vitali (nogometaš)|Vitali]] {{smaller|(1969–1970)}}
* [[Stefano Angeleri|Angeleri]] {{smaller|(1970–1972)}}
* [[Antonio Soncini|Soncini]] {{smaller|(1972)}}
* [[Giorgio Sereni|Sereni]] {{smaller|(1972–1975)}}
* [[Renato Gei|Gei]] {{smaller|(1975)}}
* [[Giovanni Meregalli|Meregalli]] {{smaller|(1975–1976)}}
* [[Tito Corsi|Corsi]] {{smaller|(1976–1977)}}
* [[Bruno Mora|Mora]] {{smaller|(1977)}}
* [[Gianni Corelli|Corelli]] {{smaller|(1977–1978)}}
* [[Giorgio Visconti|Visconti]] {{smaller|(1978)}}
* [[Graziano Landoni|Landoni]] {{smaller|(1978–1979)}}
* [[Cesare Maldini|Maldini]] {{smaller|(1979–1981)}}
* [[Domenico Rosati|Rosati]] {{smaller|(1981)}}
* [[Giorgio Sereni|Sereni]] {{smaller|(1981)}}
* [[Giancarlo Danova|Danova]] {{smaller|(1981–1983)}}
* [[Bruno Mora|Mora]] {{smaller|(1983)}}
* [[Marino Perani|Perani]] {{smaller|(1983–1985)}}
* [[Silvano Flaborea|Flaborea]] / [[Pietro Carmignani|Carmigiani]] {{smaller|(1985)}}
* [[Arrigo Sacchi|Sacchi]] {{smaller|(1985–1987)}}
* [[Zdeněk Zeman|Zeman]] {{smaller|(1987)}}
* [[Giampiero Vitali|Vitali]] {{smaller|(1987–1989)}}
* [[Nevio Scala|Scala]] {{smaller|(1989–1996)}}
* [[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] {{smaller|(1996–1998)}}
* [[Alberto Malesani|Malesani]] {{smaller|(1998–2000)}}
* [[Arrigo Sacchi|Sacchi]] {{smaller|(2000)}}
* [[Renzo Ulivieri|Ulivieri]] {{smaller|(2001)}}
* [[Pietro Carmignani|Carmignani]] {{smaller|(2001)}}
* [[Daniel Passarella|Passarella]] {{smaller|(2001)}}
* [[Pietro Carmignani|Carmignani]] {{smaller|(2001–2002)}}
* [[Cesare Prandelli|Prandelli]] {{smaller|(2002–2004)}}
* [[Silvio Baldini|Baldini]] {{smaller|(2004)}}
* [[Pietro Carmignani|Carmignani]] {{smaller|(2004–2005)}}
* [[Mario Beretta|Beretta]] {{smaller|(2005–2006)}}
* [[Stefano Pioli|Pioli]] {{smaller|(2006–2007)}}
* [[Claudio Ranieri|Ranieri]] {{smaller|(2007)}}
* [[Domenico Di Carlo|Di Carlo]] {{smaller|(2007–2008)}}
* [[Héctor Cúper|Cúper]] {{smaller|(2008)}}
* [[Andrea Manzo|Manzo]] {{smaller|(2008)}}
* [[Luigi Cagni|Cagni]] {{smaller|(2008)}}
* [[Francesco Guidolin|Guidolin]] {{smaller|(2008–2010)}}
* [[Pasquale Marino|Marino]] {{smaller|(2010–2011)}}
* [[Franco Colomba|Colomba]] {{smaller|(2011–2012)}}
* [[Roberto Donadoni|Donadoni]] {{smaller|(2012–2015)}}
* [[Luigi Apolloni|Apolloni]] {{smaller|(2015–2016)}}
* [[Stefano Morrone|Morrone]] {{smaller|(2016)}}
* [[Roberto D'Aversa|D'Aversa]] {{smaller|(2016–2020)}}
* [[Fabio Liverani|Liverani]] {{smaller|(2020–2021)}}
* [[Roberto D'Aversa|D'Aversa]] {{smaller|(2021)}}
* [[Enzo Maresca|Maresca]] {{smaller|(2021–2022)}}
* [[Giuseppe Iachini|Iachini]] {{smaller|(2021–2022)}}
* [[Fabio Pecchia|Pecchia]] {{smaller|(2022–2025)}}
* [[Cristian Chivu|Chivu]] {{smaller|(2025)}}
* [[Carlos Cuesta (nogometni trener)|Cuesta]] {{smaller|(2025–)}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Parma Calcio 1913| ]]
[[Kategorija:Treneri Parme FC|* ]]
[[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere italijanskih nogometnih klubova|Parma]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>p94vz52ein61g7k4hoze0jtxlc37x64</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Treneri Triestine</title>
    <ns>10</ns>
    <id>408735</id>
    <revision>
      <id>3903975</id>
      <parentid>3650112</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T21:20:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4541" sha1="q2hxklrx5f0ijbvuwqeqdgjfww5ui1e" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Treneri Triestine
| naslov      = Treneri [[Unione Triestina 2012 SSD|{{color|white|Triestine}}]]
| osnovastil  = background:red; color:#FFFFFF;
| tijeloklasa = hlist

| podaci1=
*[[Rudolf Soutschek|Soutschek]] (1929–1930)
*[[István Tóth (nogometaš)|Tóth]] (1930–1931)
*[[Béla Révész|Révész]] (1931–1932)
*[[Mario Grassi|Grassi]] (1932)
*[[Károly Csapkay|Csapkay]] (1932–1934)
*[[István Tóth (nogometaš)|Tóth]] (1934–1936)
*[[Mario Villini|Villini]] (1936)
*[[Elio Loschi|Loschi]] (1936)
*[[Lajos Kovács (nogometaš)|Kovács]] (1936)
*[[Jenő Konrád|Konrád]] (1937–1938)
*[[István Tóth (nogometaš)|Tóth]] (1938)
*[[Lajos Kovács|Kovács]] (1938)
*[[János Nehadoma|Nehadoma]] (1938–1939)
*[[Elio Loschi|Loschi]] (1939)
*[[Luigi Monti|Monti]] (1939–1940)
*[[Rudolf Soutschek|Soutschek]] (1940–1941)
*[[Mario Villini|Villini]] (1941–1943)
*[[Guido Testolina|Testolina]] (1943–1944)
*[[Mario Villini|Villini]] (1945–1946)
*[[Mario Varglien|Varglien]] (1946–1947)
*[[Nereo Rocco|Rocco]] (1947–1950)
*[[Béla Guttmann|Guttman]] (1950–1952)
*[[Mario Perazzolo|Perazzolo]] (1952–1953)
*[[Nereo Rocco|Rocco]] (1953)
*[[Severino Feruglio|Feruglio]] (1953–1956)
*[[Piero Pasinati|Pasinati]] (1956–1957)
*[[Aldo Olivieri|Olivieri]] (1957–1959)
*[[Guglielmo Trevisan|Trevisan]] (1959–1961)
*[[Vasco Tagliavini|Tagliavini]] (1974–1979)
*[[Fulvio Varglien|Varglien]] (1979–1980)
*[[Ottavio Bianchi|Bianchi]] (1980–1981)
*[[Adriano Buffoni|Buffoni]] (1981–1984)
*[[Massimo Giacomini|Giacomini]] (1984–1985)
*[[Enzo Ferrari (nogometaš)|Ferrari]] (1985–1988)
*[[Marino Lombardo|Lombardo]] (1988–1990)
*[[Massimo Giacomini|Giacomini]] (1990–1991)
*[[Franco Veneranda|Veneranda]] (1991)
*[[Giuliano Zoratti|Zoratti]] (1991–1992)
*[[Attilio Perotti|Perotti]] (1992–1993)
*[[Vittorio Russo|Russo]] (1993)
*[[Adriano Buffoni|Buffoni]] (1993–1994)
*[[Franco Pezzato|Pezzato]] (1994–1995)
*[[Giorgio Roselli|Roselli]] (1995–1997)
*[[Adriano Lombardi|Lombardi]] (1997)
*[[Giuseppe Marchioro|Marchioro]] (1997–1998)
*[[Paolo Beruatto|Beruatto]] i [[Giuseppe Dossena|Dossena]] (1998)
*[[Paolo Ferrario|Ferrario]] (1998–1999)
*[[Andrea Mandorlini|Mandorlini]] (1999)
*[[Maurizio Costantini|Cosantini]] (1999–2000)
*[[Ezio Rossi|Rossi]] (2000–2003)
*[[Attilio Tesser|Tesser]] (2003–2005)
*[[Adriano Buffoni|Buffoni]] i [[Alessandro Calori|Calori]] (2005)
*[[Pietro Vierchowod|Vierchowod]] (2005)
*[[Francesco De Falco|De Falco]] (2005)
*[[Vittorio Russo|Russo]] (2005–2006)
*[[Andrea Agostinelli|Agostinelli]] (2006–2007)
*[[Franco Varrella|Varrella]] (2007)
*[[Rolando Maran|Maran]] (2007–2009)
*[[Luca Gotti|Gotti]] (2009)
*[[Mario Somma|Somma]] (2009–2010)
*[[Daniele Arrigoni|Arrigoni]] (2010)
*[[Ivo Iaconi|Iaconi]] (2010)
*[[Sandro Salvioni|Salvioni]] (2010–2011)
*[[Massimo Pavanel|Pavanel]] (2011)
*[[Gian Cesare Discepoli|Discepoli]] (2011)
*[[Giuseppe Galderisi|Galderisi]] (2011–2012)
*[[Fabio Sambaldi|Sambaldi]] (2012)
*[[Maurizio Costantini|Costantini]] (2012–2013)
*[[Fabio Rossitto|Rossitto]] (2013–2014)
*[[Stefano Lotti|Lotti]] (2014)
*[[Giuseppe Ferazzoli|Ferazzoli]] (2014–2015)
*[[Gianluca Gagliardi|Gagliardi]] (2015)
*[[Cristiano Masitto|Masitto]] (2015)
*[[Stefano Lotti|Lotti]] (2015)
*[[Elio Roncelli|Roncelli]] (2015)
*[[Paolo Doardo|Doardo]] (2015–2016)
*[[Roberto Bordin|Bordin]] (2016)
*[[Antonio Andreucci|Andreucci]] (2016–2017)
*[[Giuseppe Sannino|Sannino]] (2017–2018)
*[[Nicola Princivalli|Princivalli]] (2018)
*[[Massimo Pavanel|Pavanel]] (2018–2019)
*[[Nicola Princivalli|Princivalli]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; (2019)
*[[Carmine Gautieri|Gautieri]] (2019–2020)
*[[Giuseppe Pillon|Pillon]] (2020–2021)
*[[Cristian Bucchi|Bucchi]] (2021–2022)
*[[Andrea Bonatti|Bonatti]] (2022)
*[[Massimo Pavanel|Pavanel]] (2022–2023)
*[[Augusto Gentilini|Gentilini]] (2023)
*[[Attilio Tesser|Tesser]] (2023–2024)
*[[Roberto Bordin|Bordin]] (2024)
*[[Michele Santoni|Santoni]] (2024)
*[[Giuseppe Marino|Marino]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; (2024)
*[[Pep Clotet|Clotet]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; (2024)
*[[Attilio Tesser|Tesser]] (2024–2025)
*[[Giuseppe Marino|Marino]] (2025)
*[[Attilio Tesser|Tesser]] (2025)
*[[Giuseppe Marino|Marino]] (2026)

|ispod = &lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; – privremeni
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Treneri Triestine]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:US Triestina Calcio| ]]
[[Kategorija:Treneri Triestine|*]]
[[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere italijanskih nogometnih klubova|Triestina]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>q2hxklrx5f0ijbvuwqeqdgjfww5ui1e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Treneri Calcio Padove</title>
    <ns>10</ns>
    <id>408746</id>
    <revision>
      <id>3903976</id>
      <parentid>3650109</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T21:22:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903976</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5448" sha1="fssf4c2pvjs0ljdmrrn19noylmb02g9" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Treneri Calcio Padove
| naslovstil  = background:#fff; border:1px solid #FF0000;
| grupastil   = background:#fff; border:1px solid #FF0000;
| naslov      = {{color|red|Treneri}} [[Calcio Padova|{{color|red|Calcio Padove}}]]
| tijeloklasa = hlist

| podaci1 =
*[[Giorgio Treves de'Bonfili|Treves de'Bonfili]] (1910–1911)
*[[Guido Festa|Festa]], [[Mario Pedrina|Pedrina]], [[Silvio Appiani|Appiani]] (1913–1914)
*[[Mario Pedrina|Pedrina]] (1914–1915)
*[[Ernesto Peyer|Peyer]] (1919–1922)
*[[Herbert Burgess|Burgess]] (1922–1926)
*[[Ernesto Peyer|Peyer]] (1926)
*[[Aldo Fagiuoli|Fagiuoli]] (1926–1927)
*[[Charlie Bell (nogometaš, 1894)|Bell]] (1927–1928)
*[[Herbert Burgess|Burgess]] (1928–1930)
*[[Lajos Kovács|L. Kovács]] (1930–1932)
*[[Jones Vanicsek|Vanicsek]] (1932–1935)
*[[Pietro Colombati|Colombati]] (1932)
*[[Elémer Kovács|E. Kovács]] (1935–1936)
*[[Guglielmo Wilheim|Wilheim]] (1936–1938)
*[[Giuseppe Vereb|Vereb]] (1938–1939)
*[[Mariano Tansini|Tansini]] (1939)
*[[Gyorgy Koeszeigy|Koeszeigy]] (1939–1940)
*[[Stanislao Klein|Klein]] (1940–1941)
*[[József Bánás|Bánás]] (1941–1942)
*[[Italo Zamberletti|Zamberletti]] (1942–1943)
*[[Mariano Tansini|Tansini]] (1943–1944)
*[[Bruno Dentelli|Dentelli]] (1945–1946)
*[[Mariano Tansini|Tansini]] (1946)
*[[Mario Varglien|Varglien]] (1946)
*[[Feliciano Monti|Monti]] (1946)
*[[Pietro Serantoni|Serantoni]] (1946–1947)
*[[Guglielmo Wilheim|Wilheim]] (1947–1948)
*[[Pietro Serantoni|Serantoni]] (1948–1949)
*[[Béla Guttmann|Guttmann]] (1949–1950)
*[[Pietro Serantoni|Serantoni]] (1950)
*[[Antonio Blasevich|Blasevich]] (1950–1951)
*[[Giovanni Ferrari|G. Ferrari]] (1951)
*[[Frank Soo|Soo]] (1951–1952)
*[[Gastone Prendato|Prendato]] (1952)
*[[Pietro Pasinati|Pasinati]] (1952)
*[[Pietro Rava|Rava]] (1952–1953)
*[[Lajos Czeizler|Czeizler]] (1953)
*[[Mariano Tansini|Tansini]] (1953)
*[[Pietro Rava|Rava]] (1953–1954)
*[[Nereo Rocco|Rocco]] (1954–1961)
*[[Giacomo Mari|Mari]] (1961–1962)
*[[Pietro Serantoni|Serantoni]] (1962)
*[[Luigi Del Grosso|Del Grosso]] (1962–1963)
*[[Elvio Maté|Maté]] (1963)
*[[Oscar Montez|Montez]] (1963–1964)
*[[Elvio Maté|Maté]] (1964)
*[[Serafino Montanari|Montarini]] (1964–1966)
*[[Humberto Rosa (nogometaš)|Rosa]] (1966–1969)
*[[Elvio Maté|Maté]] (1969–1972)
*[[Giorgio Bolognesi|Bolognesi]] (1972)
*[[Mario Perazzolo|Perazzolo]] (1972)
*[[Giorgio Bolognesi|Bolognesi]] (1972)
*[[Mauro Gatti|Gatti]] (1972–1973)
*[[Giorgio Bolognesi|Bolognesi]] (1973–1974)
*[[Piero Trapanelli|Trapanelli]] (1974–1975)
*[[Sergio Cappello|Cappello]] (1975)
*[[Eros Beraldo|Beraldo]] (1975–1976)
*[[Marino Bergamasco|Bergamasco]] (1976)
*[[Antonio Pin|Pin]] (1976–1977)
*[[Romano Mattè|R. Mattè]] (1977)
*[[Flavio Foscarini|Foscarini]] i [[Tiziano Longhin|Longhin]] (1977)
*[[Gino Pivatelli|Pivatelli]] (1977–1979)
*[[Elvio Mattè|E. Mattè]] (1979)
*[[Guido Mammi|Mammi]] (1979–1980)
*[[Mario Caciagli|Caciagli]] (1980–1982)
*[[Bruno Giorgi (nogometaš)|Giorgi]] (1982–1983)
*[[Giorgio Sereni|Sereni]] (1983)
*[[Aldo Agroppi|Agroppi]] (1983–1984)
*[[Gennaro Rambone|Rambone]] (1984)
*[[Gianni Di Marzio|Di Marzio]] (1984–1985)
*[[Marino Perani|Perani]] (1985–1986)
*[[Guido Mammi|Mammi]] (1986)
*[[Adriano Buffoni|Buffoni]] (1986–1989)
*[[Enzo Ferrari (nogometaš)|E. Ferrari]] (1989)
*[[Mario Colautti|Colautti]] (1989–1991)
*[[Bruno Mazzia|Mazzia]] (1991–1992)
*[[Mauro Sandreani|Sandreani]] (1992–1996)
*[[Giuseppe Materazzi|Materazzi]] (1996–1997)
*[[Adriano Fedele|Fedele]] (1997)
*[[Giuseppe Pillon|Pillon]] (1997–1998)
*[[Adriano Fedele|Fedele]] (1998–1999)
*[[Claudio Ottoni|Ottoni]] (1999)
*[[Paolo Beruatto|Beruatto]] (1999–2000)
*[[Franco Varrella|Varrella]] (2000–2001)
*[[Pierluigi Frosio|Frosio]] (2001–2003)
*[[Ezio Glerean|Glerean]] (2003–2004)
*[[Renzo Ulivieri|Ulivieri]] (2004–2005)
*[[Maurizio Pellegrino|Pellegrino]] (2005–2006)
*[[Andrea Mandorlini|Mandorlini]] (2006–2007)
*[[Ezio Rossi|Rossi]] (2007–2008)
*[[Carlo Sabatini|Sabatini]] (2008–2009)
*[[Attilio Tesser|Tesser]] (2009)
*[[Carlo Sabatini|Sabatini]] (2009–2010)
*[[Nello Di Costanzo|Di Costanzo]] (2010)
*[[Carlo Sabatini|Sabatini]] (2010)
*[[Alessandro Calori|Calori]] (2010–2011)
*[[Alessandro Dal Canto|Dal Canto]] (2011–2012)
*[[Fulvio Pea|Pea]] (2012)
*[[Franco Colomba|Colomba]] (2012–2013)
*[[Fulvio Pea|Pea]] (2013)
*[[Dario Marcolin|Marcolin]] (2013)
*[[Bortolo Mutti|Mutti]] (2013–2014)
*[[Michele Serena|Serena]] (2014)
*[[Carmine Parlato|Parlato]] (2014–2015)
*[[Giuseppe Pillon|Pillon]] (2015–2016)
*[[Oscar Brevi|Brevi]] (2016–2017)
*[[Pierpaolo Bisoli|Bisoli]] (2017–2018)
*[[Claudio Foscarini|Foscarini]] (2018–2019)
*[[Pierpaolo Bisoli|Bisoli]] (2019)
*[[Matteo Centurioni|Centurioni]] (2019)
*[[Salvatore Sullo|Sullo]] (2019–2020)
*[[Andrea Mandorlini|Mandorlini]] (2020–2021)
*[[Massimo Pavanel|Pavanel]] (2021–2022)
*[[Bruno Caneo]] (2022)
*[[Vincenzo Torrente|Torrente]] (2022–2024)
*[[Massimo Oddo|Oddo]] (2024)
*[[Matteo Andreoletti|Andreoletti]] (2024–2026)
*[[Roberto Breda|Breda]] (2026)
*[[Antonio Calabro|Calabro]] (2026–)
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Treneri Calcio Padove]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Calcio Padova| ]]
[[Kategorija:Treneri Calcio Padove|*]]
[[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere italijanskih nogometnih klubova|Padova]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>fssf4c2pvjs0ljdmrrn19noylmb02g9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Treneri Torina FC</title>
    <ns>10</ns>
    <id>408747</id>
    <revision>
      <id>3903973</id>
      <parentid>3898520</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T21:09:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903973</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4376" sha1="n1ddkv1tiknwg3btey62mk2cwaoerg4" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Treneri Torina FC
| naslovstil  = background:#8B0000; border:1px solid #FFD700;
| grupastil   = background:#8B0000; border:1px solid #FFD700;
| bordercolor = #FFD700
| naslov      = {{color|white|Treneri}} [[Torino FC|{{color|white|Torina FC}}]]
| tijeloklasa = hlist

| podaci1 =
*[[Vittorio Pozzo|Pozzo]] (1912–1922)
*[[Karl Stürmer|Stürmer]] (1922–1924)
*[[Peter Farmer (nogometaš)|Farmer]] (1924–1926)
*[[Amerigo Schoeffer|Schoeffer]] (1926–1927)
*[[Tony Cargnelli|Cargnelli]] (1927–1929)
*[[Karl Stürmer|Stürmer]] (1929–1930)
*[[Vittorio Morelli di Popolo|Morelli di Popolo]] (1930–1931)
*[[Adolfo Baloncieri|Baloncieri]] (1931–1932)
*[[Francesco Hansel|Hansel]] (1932–1933)
*[[Eugen Payer|Payer]] (1933–1934)
*[[Augusto Rangone|Rangone]] (1934)
*[[Tony Cargnelli|Cargnelli]] (1934–1937)
*[[Gyula Feldmann|Feldmann]] (1937–1938)
*[[Antonio Janni|Janni]] (1938)
*[[Ernest Erbstein|Erbstein]] (1938–1939)
*[[András Kuttik|Kuttik]] (1939–1940)
*[[Angelo Mattea|Mattea]] (1940)
*[[Tony Cargnelli|Cargnelli]] (1940–1942)
*[[András Kuttik|Kuttik]] (1942–1943)
*[[Vittorio Pozzo|Pozzo]] (1944)
*[[Luigi Ferrero|Ferrero]] (1945–1947)
*[[Mario Sperone|Sperone]] (1947–1948)
*[[Ernest Erbstein|Erbstein]] (1948–1949)
*[[Giuseppe Bigogno|Bigogno]] (1949–1951)
*[[Mario Sperone|Sperone]] (1951–1952)
*[[Oberdan Ussello|Ussello]] (1952–1953)
*[[Jesse Carver|Carver]] (1953–1954)
*[[Annibale Frossi|Frossi]] (1954–1956)
*[[Fioravante Baldi|Baldi]] (1956–1957)
*[[Blagoje Marjanović|Marjanović]] (1957–1958)
*[[Fioravante Baldi|Baldi]] (1958)
*[[Federico Allasio|Allasio]] (1958–1959)
*[[Quinto Bertoloni|Bertoloni]] (1959)
*[[Imre Senkey|Senkey]] (1959–1960)
*[[Giacinto Ellena|Ellena]] (1960)
*[[Beniamino Santos|Santos]] (1960–1963)
*[[Giacinto Ellena|Ellena]] (1963)
*[[Nereo Rocco|Rocco]] (1963–1967)
*[[Edmondo Fabbri|Fabbri]] (1967–1969)
*[[Giancarlo Cadè|Cadè]] (1969–1971)
*[[Gustavo Giagnoni|Giagnoni]] (1971–1974)
*[[Edmondo Fabbri|Fabbri]] (1974–1975)
*[[Luigi Radice|Radice]] (1975–1980)
*[[Ercole Rabitti|Rabitti]] (1980–1981)
*[[Romano Cazzaniga|Cazzaniga]] (1981)
*[[Massimo Giacomini|Giacomini]] (1981–1982)
*[[Eugenio Bersellini|Bersellini]] (1982–1984)
*[[Luigi Radice|Radice]] (1984–1988)
*[[Claudio Sala|Sala]] (1988–1989)
*[[Sergio Vatta|Vatta]] (1989)
*[[Eugenio Fascetti|Fascetti]] (1989–1990)
*[[Emiliano Mondonico|Mondonico]] (1990–1994)
*[[Rosario Rampanti|Rampanti]] (1994)
*[[Nedo Sonetti|Sonetti]] (1994–1996)
*[[Francesco Scoglio|Scoglio]] (1996)
*[[Lido Vieri|Vieri]] (1996)
*[[Mauro Sandreani|Sandreani]] (1996–1997)
*[[Lido Vieri|Vieri]] (1997)
*[[Giancarlo Camolese|Camolese]] (1997)
*[[Graeme Souness|Souness]] (1997)
*[[Edoardo Reja|Reja]] (1997–1998)
*[[Emiliano Mondonico|Mondonico]] (1998–2000)
*[[Luigi Simoni|Simoni]] (2000)
*[[Giancarlo Camolese|Camolese]] (2000–2002)
*[[Renzo Ulivieri|Ulivieri]] (2002–2003)
*[[Renato Zaccarelli|Zaccarelli]] (2003)
*[[Giacomo Ferri|Ferri]] (2003)
*[[Ezio Rossi|Rossi]] (2003–2005)
*[[Renato Zaccarelli|Zaccarelli]] (2005)
*[[Paolo Stringara|Stringara]] (2005)
*[[Gianni De Biasi|De Biasi]] (2005–2006)
*[[Alberto Zaccheroni|Zaccheroni]] (2006–2007)
*[[Gianni De Biasi|De Biasi]] (2007)
*[[Walter Novellino|Novellino]] (2007–2008)
*[[Gianni De Biasi|De Biasi]] (2008)
*[[Walter Novellino|Novellino]] (2008–2009)
*[[Giancarlo Camolese|Camolese]] (2009)
*[[Stefano Colantuono|Colantuono]] (2009)
*[[Mario Beretta|Beretta]] (2009–2010)
*[[Stefano Colantuono|Colantuono]] (2010)
*[[Franco Lerda|Lerda]] (2010–2011)
*[[Giuseppe Papadopulo|Papadopulo]] (2011)
*[[Franco Lerda|Lerda]] (2011)
*[[Giampiero Ventura|Ventura]] (2011–2016)
*[[Siniša Mihajlović|Mihajlović]] (2016–2018)
*[[Walter Mazzarri|Mazzarri]] (2018–2020)
*[[Moreno Longo|Longo]] (2020)
*[[Marco Giampaolo|Giampaolo]] (2020–2021)
*[[Davide Nicola|Nicola]] (2021)
*[[Ivan Jurić|Jurić]] (2021–2024)
*[[Paolo Vanoli|Vanoli]] (2024–2025)
*[[Marco Baroni|Baroni]] (2025–2026)
*[[Roberto D'Aversa|D'Aversa]] (2026)
*[[Ignazio Abate|Abate]] (2026–)
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Treneri Torina FC]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Torino FC| ]]
[[Kategorija:Treneri Torina FC|*]]
[[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere italijanskih nogometnih klubova|Torino FC]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>n1ddkv1tiknwg3btey62mk2cwaoerg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Treneri Fiorentine</title>
    <ns>10</ns>
    <id>408748</id>
    <revision>
      <id>3903974</id>
      <parentid>3650102</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T21:14:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4123" sha1="j82p0mwb2cvrqn129btxgbcorwmbsq9" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Treneri Fiorentine
| naslovstil  = background:purple; color:white; -moz-box-shadow: inset 1px 1px 0 #FF0E1F,inset -1px -1px 0 #FF0E1F;-webkit-box-shadow: inset 1px 1px 0 #FF0E1F,inset -1px -1px 0 #FF0E1F;box-shadow: inset 1px 1px 0 #FF0E1F,inset -1px -1px 0 #FF0E1F; width: 87%;
| naslov      = Treneri [[ACF Fiorentina|{{color|white|Fiorentine}}]]
| tijeloklasa = hlist

| podaci1     = 
*[[Károly Csapkay|Csapkay]] (1926–1930)
*[[Gyula Feldmann|Feldmann]] (1930–1931)
*[[Hermann Felsner|Felsner]] (1931–1933)
*[[William Rady|Rady]] (1933)
*[[József Ging|Ging]] (1933–1934)
*[[Guido Ara|Ara]] (1934–1937)
*[[Ferenc Molnár (nogometaš)|Molnar]] (1938)
*[[Rudolf Soutschek|Soutschek]] (1938–1939)
*[[Giuseppe Galluzzi|Galluzzi]] (1939–1945)
*[[Giuseppe Bigogno|Bigogno]] (1945–1946)
*[[Guido Ara|Ara]] (1946)
*[[Renzo Magli|Magli]] (1946–1947)
*[[Imre Senkey|Senkey]] (1947)
*[[Luigi Ferrero|Ferrero]] (1947–1951)
*[[Renzo Magli|Magli]] (1951–1953)
*[[Fulvio Bernardini|Bernardini]] (1953–1958)
*[[Lajos Czeizler|Czeizler]] (1958–1959)
*[[Luigi Ferrero|Ferrero]] (1959)
*[[Luis Carniglia|Carniglia]] (1959–1960)
*[[Giuseppe Chiappella|Chiappella]] (1960)
*[[Nándor Hidegkuti|Hidegkuti]] (1960–1962)
*[[Ferruccio Valcareggi|Valcareggi]] (1962–1964)
*[[Giuseppe Chiappella|Chiappella]] (1964–1967)
*[[Luigi Ferrero|Ferrero]] (1967–1968)
*[[Andrea Bassi|Bassi]] (1968)
*[[Bruno Pesaola|Pesaola]] (1968–1971)
*[[Oronzo Pugliese|Pugliese]] (1971)
*[[Nils Liedholm|Liedholm]] (1971–1973)
*[[Luigi Radice|Radice]] (1973–1974)
*[[Nereo Rocco|Rocco]] (1974–1975)
*[[Carlo Mazzone|Mazzone]] (1975–1977)
*[[Mario Mazzoni|Mazzoni]] (1977–1978)
*[[Giuseppe Chiappella|Chiappella]] (1978)
*[[Paolo Carosi|Carosi]] (1978–1981)
*[[Giancarlo De Sisti|De Sisti]] (1981–1985)
*[[Ferruccio Valcareggi|Valcareggi]] (1985)
*[[Aldo Agroppi|Agroppi]] (1985–1986)
*[[Eugenio Bersellini|Bersellini]] (1986–1987)
*[[Sven-Göran Eriksson|Eriksson]] (1987–1989)
*[[Bruno Giorgi (nogometaš)|Giorgi]] (1989–1990)
*[[Francesco Graziani|Graziani]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; (1990)
*[[Sebastião Lazaroni|Lazaroni]] (1990–1991)
*[[Luigi Radice|Radice]] (1991–1993)
*[[Aldo Agroppi|Agroppi]] (1993)
*[[Luciano Chiarugi|Chiarugi]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; (1993)
*[[Claudio Ranieri|Ranieri]] (1993–1997)
*[[Alberto Malesani|Malesani]] (1997–1998)
*[[Giovanni Trapattoni|Trapattoni]] (1998–2000)
*[[Fatih Terim|Terim]] (2000–2001)
*[[Luciano Chiarugi|Chiarugi]] (2001)
*[[Roberto Mancini|Mancini]] (2001–2002)
*[[Luciano Chiarugi|Chiarugi]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; (2002)
*[[Ottavio Bianchi|Bianchi]] (2002)
*[[Eugenio Fascetti|Fascetti]] (2002)
*[[Pietro Vierchowod|Vierchowod]] (2002)
*[[Alberto Cavasin|Cavasin]] (2002–2004)
*[[Emiliano Mondonico|Mondonico]] (2004)
*[[Sergio Buso|Buso]] (2004–2005)
*[[Dino Zoff|Zoff]] (2005)
*[[Cesare Prandelli|Prandelli]] (2005–2010)
*[[Siniša Mihajlović|Mihajlović]] (2010–2011)
*[[Delio Rossi|Rossi]] (2011–2012)
*[[Vincenzo Guerini|Guerini]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; (2012)
*[[Vincenzo Montella|Montella]] (2012–2015)
*[[Paulo Sousa|Sousa]] (2015–2017)
*[[Stefano Pioli|Pioli]] (2017–2019)
*[[Vincenzo Montella|Montella]] (2019)
*[[Giuseppe Iachini|Iachini]] (2019–2020)
*[[Cesare Prandelli|Prandelli]] (2020–2021)
*[[Giuseppe Iachini|Iachini]] (2021)
*[[Vincenzo Italiano|Italiano]] (2021–2024)
*[[Raffaele Palladino|Palladino]] (2024–2025)
*[[Stefano Pioli|Pioli]] (2025)
*[[Daniele Galloppa|Galloppa]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; (2025)
*[[Paolo Vanoli|Vanoli]] (2025–2026)
*[[Fabio Grosso|Grosso]] (2026–)

|ispod = &lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; – privremeni
|ispodstil = background:purple; color:white; -moz-box-shadow: inset 1px 1px 0 #FF0E1F,inset -1px -1px 0 #FF0E1F;-webkit-box-shadow: inset 1px 1px 0 #FF0E1F,inset -1px -1px 0 #FF0E1F;box-shadow: inset 1px 1px 0 #FF0E1F,inset -1px -1px 0 #FF0E1F; width: 87%;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Treneri Fiorentine]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:ACF Fiorentina| ]]
[[Kategorija:Treneri Fiorentine|*]]
[[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere italijanskih nogometnih klubova|Fiorentina]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>j82p0mwb2cvrqn129btxgbcorwmbsq9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bočac (jezero)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>409538</id>
    <revision>
      <id>3904054</id>
      <parentid>3833717</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:23:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2760" sha1="66f1m99uoztiogvapz0nggaao91m1te" xml:space="preserve">'''Jezero Bočac''' je vještačko jezero u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], na rijeci [[Vrbas]], na području opština [[Mrkonjić Grad]], [[Kneževo]] i [[Banjaluka]].

Jezero se napaja vodom iz rijeke Vrbas i nalazi se u kanjonu koji sačinjavaju obronci planina Čemernica i [[Manjača]]. Bočačko jezero se nalazi 50 kilometara od Banjaluke i 15 kilometara od Mrkonjić Grada.

Jezero je akumulaciono i nastalo je izgradnjom betonske lučne brane dvostruke zakrivljenosti, čija ukupna dužina iznosi 221,38 metara i visine 66 metara. Ukupna zapremina jezera iznosi 52,1 ×106 m3. Vode jezera služe za potrebe istoimene hidroelektrane, koja je puštena u rad 1981. godine.

U mašinskoj zgradi su smještena dva agregata aktivne snage po 55 MW,  dva blok transformatora 10,5/121 KV - 65 MVA i kućni transformator110/35 KV - 20MVA, dok se na krovu nalazi razvodno postrojenje 110 KV.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.henavrbasu.com/hev/Default2.aspx?lang=cir |title=HE Bočac |access-date=12. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160407021917/http://henavrbasu.com/hev/Default2.aspx?lang=cir |archive-date=7. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Na jezeru djeluje Eko centar Bočac jezero sa zadatkom da stalnim aktivnostima na uređenju životne sredine utiče na svijest ljudi o važnosti zdrave i čiste prirode i da pronalazi nova, bolja i naprednija rješenja za prikupljanje, odlaganje i korištenje otpada. Nakon postavljanja mreža, u periodu od 2003. do 2012. godine prikupljeno je i sortirano cca 100 000 m3 otpada. Rijeka Vrbas je u svom toku prema Banjoj Luci, u dužini od 50&amp;nbsp;km, najčistiji dio rijeke u Bosni i Hercegovini. Tako čista rijeka Vrbas je bila preduslov za održavanje Svjetskog prvenstva u raftingu 2009. godine. Na važnost izgradnje mreže ukazuje i podatak da se nizvodno nalazi vodozahvat Vodovoda Banja Luka koji, vodom za piće, snabdijeva oko 400 000 stanovnika. Čišćenjem akumulacije olakšan je rad hidroelektrane Bočac. Centar se bavi i turizmom, pa su izgradili pristroj za spuštanje čamaca u jezero dužine 30 m  s betonskom podlogom.

U ovom jezeru obitava smuđ, šaran i pastrmka.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.akta.ba/bs/firme/eko-centar-bocac-jezero-doo-banja-luka/154901 Eko centar]
* [http://www.travarfishing.com/index.php/blog/ribolovacki-tekstovi/reportaze/759-10-smudaroski-raj Smuđarski raj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210621043743/http://www.travarfishing.com/index.php/blog/ribolovacki-tekstovi/reportaze/759-10-smudaroski-raj |date=21. 6. 2021 }}

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Banja Luka]]
[[Kategorija:Mrkonjić Grad]]
[[Kategorija:Kneževo]]</text>
      <sha1>66f1m99uoztiogvapz0nggaao91m1te</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hazna (jezero)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>409641</id>
    <revision>
      <id>3904059</id>
      <parentid>3864137</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:24:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904059</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3071" sha1="e5s71z85atld23xzqgb452vqwx6cix2" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                       = Hazna
| izvorno_ime               =
| izvorno_ime_jezik         =
| drugo_ime                 =  
| slika                     =
| slika_veličina            =
| alt                       =
| opis                      =
| slika_karte               =
| karta_veličina            =
| alt_karta                 =
| opis_karta                =
| mapframe                  = yes
| mapframe-caption          = Interaktivna karta jezera Hazna
| mapframe-shape            = on
| mapframe-point            = on
| mapframe-marker           = water
| lokacija                  = [[Gradačac]], [[Tuzlanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate                = {{coord|44.879472|18.415222|type:waterbody_region:BA|display=inline,title}}
| vrsta                     = [[Vještačko jezero]]
| priliv                    = potok Hazna
| odliv                     =
| sliv_km2                  =
| države_sliva              = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| površina_km2              = 0,07
| dubina_m                  =
| maks_dubina_m             =
| zapremina_km3             = 0,0008
| obala_km                  =
| nadmorska_visina_m        =
| ostrva                    =
| gradovi                   = [[Gradačac]]
| web_stranica              =
}}
'''[[Jezero]] Hazna''' je [[vještačko jezero]] koje se nalazi u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Jezero je izgrađeno 1967. godine nakon što su rijeka Hazna i jezero [[Vidara (jezero)|Vidara]] poplavile [[Gradačac]] 1964. i 1967. godine. Prvo poribljavanje jezera je izvršeno 1967. godine. Nekoliko godina kasnije na jezeru je izgrađen [[ponton]]. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] jezero je bilo važna atrakcija u Gradačcu gdje se tokom ljetnih mjeseci kupao veliki broj ljudi. Poslije rata o jezeru se vodilo malo brige pa je postalo onečišćeno, tako da se u njemu danas rijetko ko kupa. Oko jezera se nalazi nekoliko zgrada (restoran, hotel u izgradnji itd.).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://historijagradacac.blogger.ba/arhiva/2013/05/02/3536562 |title=Jezero Hazna |work=historijagradacac.blogger.ba |access-date=14. 3. 2016 |archive-date=19. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160319091202/http://historijagradacac.blogger.ba/arhiva/2013/05/02/3536562 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bistrobih.ba/nova/2010/02/23/u-g-s-r-hazna-gradacac/ |title=U.G.S.R. “Hazna” Gradačac |work=bistrobih.ba |access-date= 14. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.rtvtk.ba/v2/vijesti/item/621-pokrenut-projekt-vratimo-zivot-jezeru-hazna |title=Pokrenut projekt &quot;Vratimo život jezeru Hazna&quot; |work=rtvtk.ba |access-date=14. 3. 2016 |archive-date=28. 3. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160328092525/http://www.rtvtk.ba/v2/vijesti/item/621-pokrenut-projekt-vratimo-zivot-jezeru-hazna |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>e5s71z85atld23xzqgb452vqwx6cix2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nuga (jezero)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>410141</id>
    <revision>
      <id>3904063</id>
      <parentid>3802782</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:24:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2422" sha1="oxzf7hwh7x51mzlx1r329s5r4v1wugd" xml:space="preserve">'''Nuga jezero''' je vještačko jezero u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], na rijeci [[Trebižat]], kod naselja [[Drinovci]], na području općine [[Grude]].

Rijeka [[Trebižat]] je ponornica i poseban fenomen jer 9 puta izvire i teče pod 9 različitih imena, prije nego što se ulije u [[Neretva|Neretvu]] kod [[Čapljina|Čapljine]]. Kroz Imotsko polje teče pod imenom Matica i gubi se u ponoru kod naselja Drinovci u Grudskom polju. Uz taj ponor Elektroprivreda je izgradila tunel. Metalnim zatvaračima moguće je uticati na režim voda u rejonu ponora. Tako je nastalo vještačko jezero (kompenzacijski bazen Nuga) koji je smješten na krajnjem i najnižem jugoistočnom dijelu Imotsko-grudskoga polja. Jezero se napaja vodom iz rijeke Matice (Trebižat), ali i iz područja samog polja.

Sredinom XX vijeka napravljen je projekat za mini HE Peć Mlini, kao preteča višenamjenskog objekta te tako danas čini ozbiljan energetsko-vodoprivredni kompleks. Hidroelektrana je projektirana kao sastavnica ukupnoga korištenja prostora i resursa kraškoga kompleksa cijeloga toka rijeke Trebižat, a puštena je u pogon 2005. godine. Projektom je predviđeno poboljšanje uslova poljoprivredne proizvodnje, odbrana od poplava i proizvodnja električne energije iz HE snage 2×15,88 MW. Pri izgradnji nije bilo iseljavanja u području bazena Nuga i potopljeno je vrlo malo obradive zemlje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ephzhb.ba/wp-content/uploads/Brosura_Pec-Mlini_web.pdf |title=HE Peć-Mlini |access-date=23. 3. 2016 |archive-date=27. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180627173206/http://www.ephzhb.ba/wp-content/uploads/Brosura_Pec-Mlini_web.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Jezero se još uvijek radi. Nedostatak vode najveći je problem, a uz to dolazi i do otvaranja novih ponora koji utječu na nestajanje vode.

Izvršeno je i poribljavanje jezera, čišćenje, pa je čak organizovano i takmičenje u sportskom ribolovu. Nesavjesni ribolovci su veliki problem.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.bistrobih.ba/nova/jezero-nuga/ Jezero Nuga] 
* [https://talasic.wordpress.com/2013/07/24/nuga-jezero-drinovci/ Jezero kod Drinovaca]
* [http://www.vecernji.ba/poribljavaju-ciste-i-bore-se-za-ocuvanje-grudskih-jezera-1002539 Poribljavanje jezera Nuga]

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Grude]]</text>
      <sha1>oxzf7hwh7x51mzlx1r329s5r4v1wugd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvorničko jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>410156</id>
    <revision>
      <id>3904070</id>
      <parentid>3497449</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:25:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904070</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2513" sha1="gviwi3zkhsrf7z6m67o8y05twa6ccfs" xml:space="preserve">'''Zvorničko jezero''' je vještačko jezero u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i [[Srbija|Srbiji]], na rijeci [[Drina|Drini]], na području općina [[Zvornik]] i [[Mali Zvornik]].

Zvorničko jezero je vještacka akumulacija nastala izgradnjom 45 m. visoke brane kod [[Zvornik]]a i Malog Zvornika, na najužem djelu rijeke, na izlasku iz čuvenog drinskog kanjona. Zvorničko jezero je prva akumulacija na Drini. Pripremni radovi na izgradnji brane i pratećih objekata počeli su 1948. godine, a jezerski basen je napunjen vodom 1955. godine. Zvorničko jezero leži na 140 m nadmorske visine. Jezero je dugačko 25&amp;nbsp;km i proteže se uzvodno od Zvornika do ušća rječice Velike rijeke. Zahvata površinu od 8,1&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ili 810 ha. Na najužem djelu široko je 200 m, a na najširem 3&amp;nbsp;km. Prosječna dubina iznosi 11 m, maksimalna izmjerena dubina jezera je 39 metara. Nanosima bujičnih vodotokova i rječica koje se u njega ulivaju ([[Drinjača]], Jošanica, Velika rijeka, Boranjska rijeka), akumulacija je od 1955. godine, kada je nastala, do danas 50% zasuta erozivnim nanosima. Pojava ovih nanosa manifestovala se stvaranjem većih ili manjih ostrva i poluostrva.
&lt;ref&gt;[http://www.bistrobih.ba/nova/zvornicko-jezero/ Zvorničko jezero]&lt;/ref&gt;

Na jednom takvom poluotoku je živopisno naselje [[Divič]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://faktor.ba/voznja-camcem-po-zvornickom-jezeru-sve-ljepote-koje-okruzuju-divic-poluotok-na-drini-fotovideo/ |title=Divič |access-date=23. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908000347/http://faktor.ba/voznja-camcem-po-zvornickom-jezeru-sve-ljepote-koje-okruzuju-divic-poluotok-na-drini-fotovideo/ |archive-date=8. 9. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Zvorničko jezero zajedno sa rijekom Drinom je stanište pastrmke, lipljena, mladice, klena, mrene, škobalja, soma i štuke.  Poslednje nedelje jula, na Zvorničkom jezeru održava se i sportsko-ribolovačka manifestacija „Somovijada“. Jezero je stanište i divljih patki (gluvara).

Već godinama, veliki vranac, odnosno [[kormoran]], na jezeru boravi od oktobra do marta, a neka jata i tokom cijele godine. Na jezeru boravi oko 600 jedinki. Kormoran je zaštićena vrsta, ali proždrljive ptice, iza kojih ostaju gomile uginule ribe, koju nisu uspjeli da progutaju &lt;ref&gt;[http://www.malizvornik.info/?p=2676 Kormoran napada ribe]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Zvornik]]</text>
      <sha1>gviwi3zkhsrf7z6m67o8y05twa6ccfs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prekajsko jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>410242</id>
    <revision>
      <id>3904069</id>
      <parentid>3847327</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:25:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3532" sha1="i4ow0tec9pfshackht4mdp7jht63eb7" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                  = Prekajsko jezero
| drugo_ime            = Jezero Župica; Župica
| slika                = 
| alt                  = 
| opis                 = 
| lokacija             = [[Prekaja]], [[Drvar]], [[Kanton 10]], [[Bosna i Hercegovina]]
| grupa                = 
| koordinate           = {{coord|44|18|01.1|N|16|31|09.8|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta                = [[vještačko jezero]]
| etimologija          = 
| dio                  = 
| priliv               = [[Unac]]
| rijeke               = [[Unac]]
| odliv                = [[Unac]]
| okeani               = 
| sliv                 = 
| države_sliva         = [[Bosna i Hercegovina]]
| države               = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| agencija             = 
| oznaka               = 
| datum_izgradnje      = druga polovina 20. vijeka
| inžinjer             = 
| datum_plavljenja     = 
| dužina               = 
| širina               = 
| površina_km2         = 2
| površina_ref         = &lt;ref name=&quot;vididrvar&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Župica |url=https://vididrvar.com/jezero-zupica/ |website=Vidi Drvar |access-date=18. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
| dubina               = 
| maks_dubina          = 
| zapremina            = 
| vrijeme_zadržavanja  = 
| slanost              = 
| obala                = 
| nadmorska_visina     = 
| zamrznuto            = 
| ostrva               = 
| sekcije              = 
| rovovi               = 
| klupe                = 
| gradovi              = [[Prekaja]]
| mapframe             = yes
| pushpin_karta        = Bosna i Hercegovina
| pushpin_reljef       = yes
| pushpin_oznaka       = Prekajsko jezero
| pushpin_oznaka_pozicija = right
| pushpin_karta_alt    = Položaj Prekajskog jezera u Bosni i Hercegovini
| pushpin_karta_opis   = Položaj Prekajskog jezera u Bosni i Hercegovini
| širina_stepeni       = 44
| širina_minuta        = 18
| širina_sekundi       = 01.1
| širina_SJ            = N
| dužina_stepeni       = 16
| dužina_minuta        = 31
| dužina_sekundi       = 09.8
| dužina_IZ            = E
| veb-sajt             = 
| reference            = &lt;ref name=&quot;dinarsko&quot;&gt;{{cite web |title=Jezera zapadne Bosne |url=https://www.dinarskogorje.com/jezera-zapadne-bosne.html |website=Dinarsko gorje |access-date=18. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
'''Prekajsko jezero''' je vještačko jezero u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], na rijeci [[Unac|Uncu]], na području općine [[Drvar]].

Prekajsko jezero ili jezero Župica nastalo je izgradnjom brane na rijeci [[Unac]] 17 kilometara uzvodno od [[Drvar]]a u mjestu [[Prekaja]] kod sela [[Župica]]. To je napravljeno u drugoj polovici 20. stoljeća u svrhu akumuliranja vode za potrebe industrije u Drvaru - proizvodnje celuloze i papira.&lt;ref&gt;[http://www.dinarskogorje.com/jezera.html Jezera Dinarida]&lt;/ref&gt; Gašenjem dijela tvornice za proizvodnje celuloze, prestala je potreba za njegovom prvobitnom namjenom. Izgradnjom ove brane, visoke 24,74&amp;nbsp;m i širine 692&amp;nbsp;m, također se uspješno doprinjelo regulaciji vodenih tokova u ovome kraju, posebno u slučajevima naglih i visokih voda. Danas se koristi u svrhu rekreativnog turizma, ali nema izgrađene infrastrukture. 

Prekajsko jezero ima površinu od 2 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Jezero je poribljeno. Vrste riba koje se nalaze u jezeru su [[šaran]] i [[klen]]. Do njega se dolazi iz Drvara cestom 

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Drvar]]</text>
      <sha1>i4ow0tec9pfshackht4mdp7jht63eb7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paul Pierce</title>
    <ns>0</ns>
    <id>411672</id>
    <revision>
      <id>3904086</id>
      <parentid>3833972</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:46:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3904086</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34487" sha1="5r6xzbha8t9gclx6jjghxq24p8iahtk" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaš
| ime_košarkaša       = Paul Pierce
| slika               = Paul Pierce Wizards.jpg
| veličina_slike      = 250px
| opis_slike          =
&lt;!-- Lični podaci --&gt;
| puno_ime            = Paul Anthony Pierce
| datum_rođenja       = [[13. oktobar]] [[1977.]]
| mjesto_rođenja      = [[Oakland (Kalifornija)|Oakland]] ([[Kalifornija]])
| datum_smrti         = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti        =
| nacionalnost        = Amerikanac
| državljanstvo       = 
| visina              = 201 cm
| težina              = 107 kg
| nadimak             = ''The Truth'' (''Istina'')
| pozicija            = [[Krilni bek]]
| početak_karijere    = 1995 (koledž)
| NBA_draft           = [[NBA draft 1998.|1998]] (10. pik – [[Boston Celtics]])
| kraj_karijere       = 
&lt;!-- Informacija o klubu --&gt;
| trenutni_klub       = 
| broj_na_dresu       = 34
&lt;!-- Profesionalni klubovi --&gt;
| godine1             = [[NBA 1998/1999.|1998]]–[[NBA 2012/2013.|2013.]]
| klub1               = [[Boston Celtics]]
| godine2             = [[NBA 2013/2014.|2013]]–[[NBA 2013/2014.|2014.]]
| klub2               = [[Brooklyn Nets]]
| godine3             = [[NBA 2014/2015.|2014]]–[[NBA 2014/2015.|2015.]]
| klub3               = [[Washington Wizards]]
| godine4             = [[NBA 2015/2016.|2015]]–[[NBA 2016/17.|2017.]]
| klub4               = [[Los Angeles Clippers]]
&lt;!-- Trenirane ekipe --&gt;
| godine_treniranja   = 
| trenirane_ekipe     = 
&lt;!-- Nagrade --&gt;
| nagrade             = 
* [[Spisak prvaka NBA-lige|Prvak NBA lige]] ([[NBA finale 2008.|2008]])
* [[Najkorisniji igrač NBA finala]] ([[NBA finale 2008.|2008]])
* 10x [[Spisak učesnika NBA All-Star utakmica|NBA All-Star]] ([[NBA All-Star utakmica 2002.|2002]]–[[NBA All-Star utakmica 2006.|2006]], [[NBA All-Star utakmica 2008.|2008]]–[[NBA All-Star utakmica 2012.|2012]])
* Član [[All-NBA ekipa|najbolje druge petorke]] ([[NBA 2008/2009.|2009]])
* 3x član [[All-NBA ekipa|najbolje treće petorke]] ([[NBA 2001/2002.|2002]], [[NBA 2002/2003.|2003]], [[NBA 2007/08.|2008]]) 
* Član [[NBA All-Rookie ekipa|najbolje petorke novajlija]] ([[NBA 1998/1999.|1999]])
* Pobjednik [[NBA takmičenje u tricama|All-Star takmičenja u tricama]] ([[NBA All-Star utakmica 2010.|2010]])
* Primljen u [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkašku Kuću slavnih]] (2021)
* [[Boston Celtics]]i i [[Univerzitet Kanzasa]] povukli njegov broj 34 iz upotrebe
| oznakastat1      = [[Poen (košarka)|Poeni]]
| vrijednoststat1  = 26.397 (19,7 ppu)
| oznakastat2     = [[Skok (košarka)|Skokovi]]
| vrijednoststat2  = 7.527 (5,6 spu)
| oznakastat3     = [[Asistencija (košarka)|Asistencije]]
| vrijednoststat3  = 4.708 (3,5 apu)
}}
'''Paul Anthony Pierce''' bivši je [[SAD|američki]] [[NBA]] [[košarka]]š.

Prvih 15 sezona karijere proveo je u [[Boston Celtics]]ima, koji su ga odabrali kao 10. pik na [[NBA draft|draftu]] [[NBA draft 1998.|1998.]] U julu 2013, zajedno sa saigračima [[Kevin Garnett|Kevinom Garnettom]] i [[Jason Terry|Jasonom Terryjem]], razmijenjen je u [[Brooklyn Nets]]e, koje je napustio nakon samo jedne sezone i potpisao za [[Washington Wizards]]e. Nakon opet samo jedne sezone i u Wizardsima, na ljeto 2015. potpisao je za Clipperse, gdje se ujedinio s bivšim trenerom iz Celticsa, [[Doc Rivers|Docom Riversom]]. Penzionisao se nakon završetka sezone 2016/17. 17. jula 2017. potpisao je ceremonijalni ugovor sa Celticsima koji mu je omogućio da se penzioniše kao član ekipe s kojom je proveo veći dio svoje karijere.

U Celticsima je redovno imao mjesto u startnoj postavi na poziciji [[Krilni bek|krilnog beka]]. Vodio je Celticse do titule [[NBA finale 2008.|2008.]] i poraza u finalu [[NBA finale 2010.|2010.]] Jedan je od trojice igrača, uz [[Larry Bird|Larryja Birda]] i [[John Havlicek|Johna Havliceka]], koji je ubacio preko 20.000 poena u dresu Celticsa. Pierce drži rekord Celticsa po broju ubačenih trica. Također je drugi najbolji strijelac Celticsa, treći po odigranim utakmicama, peti po [[asistencija (košarka)|asistencijama]], sedmi po [[skok (košarka)|skokovima]] i prvi po [[Ukradena lopta (košarka)|ukradenim loptama]]. Nadimak ''&quot;The Truth&quot;'' (''Istina'') dao mu je [[Shaquille O'Neal]].

== Srednja škola ==
Rođen je i odrastao u [[Oakland (Kalifornija)|Oaklandu]]. Njegova porodica kasnije se preselila u [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]], gdje će pohađati srednju školu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sports.espn.go.com/los-angeles/nba/columns/story?id=5288067|title=2010 NBA Finals: Los Angeles' greatest player? It's Paul Pierce|work=ESPN.com|access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Godine 1995. učestvovao je na utakmici ''McDonalds All-American'', zajedno s budućim saigračem Garnettom i drugim NBA zvijezdama kao što su [[Vince Carter]], [[Stephon Marbury]] i [[Antawn Jamison]].

Odrastao je kao navijač [[Los Angeles Lakers]]a i sanjao je o tome da igra za njih.&lt;ref name=&quot;Kamenetzky&quot;&gt;{{cite web|url=http://sports.espn.go.com/los-angeles/nba/news/story?id=5244652|title=Boston Celtics Paul Pierce talks about Los Angeles Lakers fans - ESPN Los Angeles|last=Kamenetzky|first=Brian|date=2. 6. 2010|publisher=ESPN|access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Koledž ==
U tri sezone na [[Univerzitet Kanzasa|Univerzitetu Kanzasa]] prosječno je bilježio 16,4 poena i 6,3 skoka. Nakon 3. godine odlučio je izaći na draft, gdje su ga kao 10. pik izabrali Celticsi, veliki rivali njegovog omiljenog kluba, Lakersa.

== NBA ==
=== Boston Celtics (1998–2013) ===
[[Datoteka:Paul Pierce Lipofsky.jpg|250px|lijevo|mini|Pierce tokom sezone [[NBA 1999/2000.|1999/2000.]]]]
Odmah po dolasku u NBA Pierceova mogućnost postizanja koševa, skakanja i igranja odbrane pretvorila ga je u jednog od najboljih igrača u [[Istočna konferencija (NBA)|Istočnoj konferenciji]]. Zajedno s [[krilo (košarka)|krilom]] [[Antoine Walker|Antoineom Walkerom]] vodio je Celticse do doigravanja [[NBA doigravanje 2002.|2002]], prvog nakon 7 godina odsustva. Celticsi su stigli do finala Istočne konferencije, gdje su poraženi 4–2 od [[Brooklyn Nets|New Jersey Netsa]]. U historijskoj 3. utakmici serije Pierce je sa 19 od 28 poena Celticsa vodio ekipu do najvećeg preokreta u 4. četvrtini u historiji NBA nakon što su u tu četvrtinu ušli sa zaostatkom od 21 poena.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/basketball/nba/2002/playoffs/news/2002/05/25/nets_celtics_ap/ |title=CNNSI.com – 2002 NBA Playoffs – Celtics pull off biggest comeback ever – Saturday May 25, 2002 09:53 PM |publisher=Sportsillustrated.cnn.com |date= |access-date=30. 4. 2016 |archive-date=29. 1. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/653bYlRfA?url=http://sportsillustrated.cnn.com/basketball/nba/2002/playoffs/news/2002/05/25/nets_celtics_ap/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U februaru i martu 2006. postavio je rekord Celticsa nakon što je u 8 uzastopnih utakmica ubacio preko 30 poena. U periodu između 4. februara i 12. marta ubacio je 30+ poena u 13 od 14 utakmica.

Dolaskom [[Danny Ainge|Dannyja Aingea]] na mjesto predsjednika košarkaških operacija Celticsa 2003. počele su kružiti glasine o Pierceovoj razmjeni. Ipak, prije početka sezone [[NBA 2006/2007.|2006/07.]] Pierce je potpisao novi, trogodišnji ugovor vrijedan 59 miliona [[Američki dolar|dolara]].&lt;ref&gt;{{cite web |author= Steve Bulpett |url= http://celtics.bostonherald.com/celtics/view.bg?articleid=148137 |title= Pierce deal wrapped up – Star gets his three-year extension |publisher= Boston Herald |archive-date= 20. 7. 2006 |access-date= 30. 4. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20060720080347/http://celtics.bostonherald.com/celtics/view.bg?articleid=148137 |url-status= bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Zbog povrede stopala Pierce je odigrao samo 47 utakmica u sezoni 2006/07. Celticsi su tokom sezone doživjeli 18 uzastopnih poraza, a sezonu su završili s omjerom 24-58, što je bila jedna od najgorih sezona Celticsa u historiji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/games/20070317/BOSSAS/recap.html|publisher=NBA.com|author=Elizabeth White (Associated Press)|title=Celtics Snap 18-Game Losing Streak to Spurs|access-date=30. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160108192704/http://www.nba.com/games/20070317/BOSSAS/recap.html|archive-date=8. 1. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ballgametravel.com/news_updates/top_ten_worst_to_first.htm|publisher=ballgametravel.com|author=Kurt Schrader|title=Top Ten Worst to First Sports Teams|access-date=30. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20081024121427/http://ballgametravel.com/news_updates/top_ten_worst_to_first.htm|archive-date=24. 10. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prije početka [[NBA 2007/2008.|sezone 2007/08.]] Pierceu su se u Celticsima pridružili [[Kevin Garnett]] i [[Ray Allen]], čime je kreirana druga ''Velika trojka'' Celticsa, nakon originalne iz sredine 1980-ih koja je uključivala Birda, [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevina McHalea]] i [[Robert Parisha|Roberta Parisha]].

[[Datoteka:Paul Pierce Free Throw.jpg|mini|200px|left|Pierce baca slobodno bacanje u 4. utakmici 1. kruga doigravanja 2008. protiv [[Atlanta Hawks]]a.]]
28. aprila 2008. Pierce je kažnjen sa 25.000 dolara zbog, navodno, prijetećeg gesta prema [[Al Horford|Alu Horfordu]] u 3. utakmici 1. kruga [[NBA doigravanje 2008.|doigravanja]].&lt;ref name=&quot;piercesings&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.bostonherald.com/sports/basketball/celtics/view.bg?articleid=1090431&amp;srvc=celt&amp;position=1 |title= Court gesture no joke: League hands fine to Paul Pierce |publisher= [[Boston Herald]] |date= 29. 4. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author= Marc J. Spears |url= http://www.boston.com/sports/basketball/celtics/extras/celtics_blog/2008/04/pierce_fined_25.html |title= Pierce fined $25,000 |publisher= [[The Boston Globe]] |date= 28. 4. 2008}}&lt;/ref&gt; Izvori su tvrdili da je ovaj gest povezan sa gestovima rukom po kojima se prepoznaju pripadnici bandi. Pierce je to negirao navodeći da njegova fondacija pokušava djecu iz urbanih sredina odvući što dalje od bandi.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.bostonherald.com/blogs/sports/celtics/index.php/2008/04/30/pierce-responds/ |title= Pierce responds |publisher= Boston Herald |date= 30. 4. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=menacinggesture&gt;{{cite web |url= http://sports.espn.go.com/nba/playoffs2008/news/story?id=3376003 |title= Celtics' Pierce denies gesture was gang-related |publisher= [[Associated Press]] |date= 30. 4. 2008}}&lt;/ref&gt;

U sedmoj, odlučujućoj utakmici 2. kruga doigravanja protiv [[LeBron James|Jamesovih]] [[Cleveland Cavaliers|Cavaliersa]] Pierce je sa 41 poenom&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.nba.com/news/celticsgame7scoring_080518.html |title= Celtics Top Game 7 Scoring Performances |publisher= NBA.com |date= 18. 5. 2008 |access-date=30. 4. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20181115195821/http://www.nba.com/news/celticsgame7scoring_080518.html |archive-date=15. 11. 2018 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://sports.espn.go.com/nba/recap?gameId=280518002 |title= Pierce, James duke it out as Celtics close out Cavs in Game 7 |publisher= Associated Press |date= 18. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; vodio Celticse do finala konferencije.&lt;ref&gt;{{cite web |author= Peter F. Stringer |url= http://www.nba.com/celtics/playoffs2008/sidebar051808-pierce-james-duel.html |title= Pierce-James Duel Makes Game 7 an Instant Classic |publisher= Celtics.com |date= 18. 5. 2008 |access-date=30. 4. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20131024081415/http://www.nba.com/celtics/playoffs2008/sidebar051808-pierce-james-duel.html |archive-date=24. 10. 2013 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; U prvoj utakmici finala protiv Lakersa 5. juna Pierce se povrijedio u 3. četvrtini i iznesen je s terena u velikim bolovima.&lt;ref&gt;{{cite web |author= Mark Murphy |url= http://www.bostonherald.com/sports/basketball/celtics/view/2008_06_06_Pierce_leads_Celtics_to_98-88_win_in_Game_1_/srvc=celt&amp;position=1 |title= Injured Paul Pierce keys Game 1 win |publisher= Boston Herald |date= 6. 6. 2008}}&lt;/ref&gt; Ipak, vratio se na teren samo nekoliko minuta kasnije i s 15 poena odveo Celticse do pobjede 98–88.&lt;ref&gt;{{cite web |author= Couper Moorhead |url= http://www.nba.com/celtics/playoffs2008/sidebar060508-pierce-injury.html |title= Showing Heart, Pierce Recovers from Wounded Knee to Bury Lakers |publisher= Celtics.com |date= 6. 6. 2008 |access-date=30. 4. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20151105004431/http://www.nba.com/celtics/playoffs2008/sidebar060508-pierce-injury.html |archive-date=5. 11. 2015 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author= Michael Vega |url= http://www.boston.com/sports/basketball/celtics/articles/2008/06/06/pierce_felt_pain_hurt_lakers/ |title= Pierce felt pain, hurt Lakers |publisher= The Boston Globe |date= 6. 6. 2008}}&lt;/ref&gt; Celticsi su seriju završili u 6. utakmici slavivši 131–92 i osvojivši 17. titulu u historiji. Pierce je proglašen [[Najkorisniji igrač NBA finala|najkorisnijim igračem finala]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://sports.espn.go.com/nba/playoffs2008/news/story?id=3449953 |title= Pierce wins MVP and big three take care of business in Finals |publisher= Associated Press |date= 18. 6. 2008}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Paul Pierce Boston Parade.jpg|mini|200px|desno|Pierce na slavljeničkoj paradi Celticsa nakon pobjede u finalu nad Lakersima]]
Nedugo nakon finala Pierceova izjava da smatra da je on najbolji igrač na svijetu, a ne [[Kobe Bryant]] izazvala je kontroverzu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sports.yahoo.com/nba/blog/ball_dont_lie/post/Paul-Pierce-says-he-s-the-best-player-in-the-wor?urn=nba,96670|publisher=sports.yahoo.com|title=Paul Pierce says he's the best player in the world|access-date=30. 4. 2016|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305072915/http://sports.yahoo.com/nba/blog/ball_dont_lie/post/Paul-Pierce-says-he-s-the-best-player-in-the-wor?urn=nba,96670|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Iako je naredne sezone Pierce igrao odlično, Celticsi su, bez pomoći povrijeđenog Garnetta, eliminirani u 2. krugu [[NBA doigravanje 2009.|doigravanja]].

Na [[NBA All-Star utakmica 2010.|All-Star utakmici 2010.]] Pierce je postao prvi igrač Celticsa još od Birda koji je osvojio takmičenje u brzom šutiranju trica.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/allstar/2010/3point/index.html|publisher=nba.com-Scott Howard-Cooper|title=Clutch shooting in finals leads Pierce to Three-Point win|access-date=30. 4. 2016|archive-url=https://www.webcitation.org/653h830IK?url=http://www.nba.com/allstar/2010/3point/index.html|archive-date=29. 1. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Paul Pierce LeBron James.jpg|mini|lijevo|Pierce u duelu s LeBronom Jamesom]]
U 3. utakmici 1. kruga doigravanja [[NBA doigravanje 2010.|2010.]] protiv [[Miami Heat]]a Pierce je pogodio šut sa zvukom sirene za pobjedu 100–98.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sports.yahoo.com/nba/recap?gid=2010042314|publisher=sports.yahoo.com-Tim Reynolds|title=After Game 3 drama, Celtics 1 win from a sweep|access-date=30. 4. 2016|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305010212/http://sports.yahoo.com/nba/recap?gid=2010042314|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Celticsi su u 2. krugu izbacili favorizirane Cavalierse da bi u finalu konferencije u šest utakmica slavili protiv [[NBA finale 2009.|prošlogodišnjeg finalista]], [[Orlando Magic]]a, koji je predvodio [[Dwight Howard]]. Nakon pet utakmica [[NBA finale 2010.|finala]] protiv Lakersa Celticsi su vodili 3–2, ali su zbog povrede centra [[Kendrick Perkins|Kendricka Perkinsa]] &quot;pometeni&quot; u 6. utakmici da bi potom ispustili vodstvo od 13 razlike u 2. poluvremenu, izgubivši 83–79 u odlučujućoj utakmici.

Tokom ljeta 2010. Pierce je sa Celticsima dogovorio četvorogodišnje produženje ugovora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sports.espn.go.com/boston/nba/news/story?id=53481944|publisher=ESPN.com|title=Reports: Pierce agrees to 4-year deal|access-date=30. 4. 2016|archive-date=29. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130729084431/http://sports.espn.go.com/boston/nba/news/story?id=53481944|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

3. novembra 2010. Pierce je postao 3. igrač u historiji koji je u dresu Celticsa postigao 20.000 poena. Celticsi su završili kao 3. ekipa na Istoku. Nakon što su prošli 1. krug protiv [[New York Knicks]]a, u drugom ih je &quot;pomela&quot; 4–1 velika trojka Miamija: James, [[Dwyane Wade|Wade]] i [[Chris Bosh|Bosh]].

7. februara 2012. na utakmici protiv [[Charlotte Hornets|Charlotte Bobcatsa]], s 15 poena Pierce je prestigao Birda i preuzeo 2. mjesto na listi najboljih strijelaca u historiji Celticsa. Svoju 1000. utakmicu za Celticse odigrao je 9. marta 2012. protiv [[Portland Trail Blazers]]a, čime je postao treći igrač u historiji Celticsa, nakon Havliceka i Parisha, s više od 1000 utakmica u dresu Celticsa. Nakon pobjeda nad Hawksima 4–2 i [[Philadelphia 76ers|76ersima]] 4–3 Celticsi su u finalu Istoka poraženi 4–3 od Miamija iako su nakon pet utakmica vodili 3–2.

Celticsi su sezonu [[NBA 2012/2013.|2012/2013.]] završili s omjerom 41–40 i kao 7. ekipa Istoka poraženi su u 1. krugu doigravanja od Knicksa 4–2.

=== Brooklyn Nets (2013–2014 )===
[[Datoteka:Paul pierce nets.jpg|mini|desno|Pierce u dresu Brooklyn Netsa]]
28. juna 2013. Celticsi su razmijenili Piercea, Garnetta, Terryja i [[D. J. White]]a u Netse za [[Keith Bogans|Bogansa]], [[Kris Humphries|Humphriesa]], [[Gerald Wallace|Wallacea]], [[MarShon Brooks|Brooksa]] i [[Kris Joseph|Josepha]], kao i za pikove 1. kruga drafta [[NBA draft 2014.|2014]], [[NBA draft 2016.|2016.]] i [[NBA draft 2018.|2018.]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://espn.go.com/nba/story/_/id/9429958/sources-brooklyn-nets-seek-trade-boston-celtics-kevin-garnett-paul-pierce|title=Nets, Celtics work out blockbuster|work=ESPN.com|date=28. 6. 2013 |access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Pierce je sezonu završio s prosjekom od 13,5 poena, 4,6 skokova i 2,4 asistencije u 75 utakmica. 11. aprila 2014. postao je tek četvrti aktivni igrač u tom trenutku koji je dostigao brojku od 25.000 poena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/games/20140411/ATLBKN/gameinfo.html|title=Hawks at Nets|work=NBA.com|access-date=30. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20171023232850/http://www.nba.com/games/20140411/ATLBKN/gameinfo.html|archive-date=23. 10. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 1. krugu [[NBA doigravanje 2014.|doigravanja]] Netsi su slavili protiv [[Toronto Raptors]]a 4–3, a Pierce je u posljednjim sekundama 7. utakmice blokirao šut [[Kyle Lowry|Kylea Lowryja]] za pobjedu. Ipak, Netse je u 2. krugu &quot;počistio&quot; Miami 4–1.

=== Washington Wizards (2014–2015) ===
17. jula 2014. Pierce je s Wizardsima potpisao dvogodišnji ugovor vrijedan 11 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/wizards/wizards-sign-paul-pierce|title=Wizards Sign Paul Pierce|work=NBA.com|date=17. 7. 2014|access-date=17. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://espn.go.com/nba/story/_/id/11208931/paul-pierce-washington-wizards-agree-two-year-deal|title=Paul Pierce to Wizards on 2-year deal|work=ESPN.com|date=13. 7. 2014|access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

Sezonu je završio s prosjekom od 11,9 poena, tada najnižim u karijeri.

U 3. utakmici 2. kruga [[NBA doigravanje 2015.|2015.]] pogodio je šut za dva sa zvukom sirene preko trojice igrača, čime su Wizardsi poveli 2–1 u seriji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/games/20150509/ATLWAS/gameinfo.html|title=Pierce's buzzer-beater lifts Wiz past Hawks 103-101|work=NBA.com|date=9. 5. 2015|access-date=30. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20150510125302/http://www.nba.com/games/20150509/ATLWAS/gameinfo.html|archive-date=10. 5. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U 6. utakmici, pri rezultatu 94–91 za Atlantu, pogodio je tricu za izjednačenje. Ipak, sudije su na ponovljenim snimcima utvrdile da je šut upućen nakon isteka 4. četvrtine, što je značilo da Wizardsi ispadaju rezultatom 4–2.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/games/20150515/ATLWAS/gameinfo.html|title=Pierce's shot too late, Hawks hold on to beat Wizards 94-91|work=NBA.com|date=15. 5. 2015|access-date=30. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20181225154927/http://www.nba.com/games/20150515/ATLWAS/gameinfo.html|archive-date=25. 12. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

27. juna 2015. Pierce je iskoristio tzv. igračku opciju i, izašavši iz ugovora s Wizardsima, postao slobodan igrač.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Castillo|first=Jorge|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/wizards-insider/wp/2015/06/27/paul-pierce-confirms-hes-opting-out-of-contract-with-wizards/|title=Paul Pierce is opting out of contract to become free agent, Wizards confirm|date=27. 6. 2015|work=WashingtonPost.com|access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Los Angeles Clippers (2015–2017) ===
10. jula 2015. potpisao je trogodišnji ugovor s Clippersima vrijedan 10 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/clippers/clippers-sign-paul-pierce|title=Clippers Sign Paul Pierce|work=NBA.com|date=10. 7. 2015|access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sports.yahoo.com/news/paul-pierce-comes-home-los-angeles-play-clippers-235835827--nba.html|title=Paul Pierce comes home to Los Angeles to play for Clippers|date=10. 7. 2015|work=Yahoo.com|access-date=30. 4. 2016|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305224212/http://sports.yahoo.com/news/paul-pierce-comes-home-los-angeles-play-clippers-235835827--nba.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

26. septembra 2016. Pierce je objavio da će naredna sezona biti njegova zadnja u NBA ligi. Posljednju utakmicu odigrao je 30. aprila 2017. u 7. utakmici prve runde doigravanja, u kojoj su Clippersi poraženi od [[Utah Jazz]]a.

=== Povratak u Celticse (2017) ===
17. jula 2017. Pierce je potpisao ceremonijalni ugovor koji mu je omogućio da se penzioniše kao igrač Celticsa. Celticsi su 18. augusta 2017. objavili da će Pierceov broj 34 biti povučen iz upotrebe 11. februara 2018.

== Reprezentacija ==
Za [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|reprezentaciju]] je nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002]]. Kao starter u svih 9 utakmica, zabilježio je prosjek od 19,8 poena. Zbog operacije propustio je [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006]].

== Privatni život ==
Sa suprugom Julie Landrum ima dvije kćeri, Priannu i Adrian, i sina Princea.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.blackcelebkids.com/2013/04/09/paul-pierce-and-wife-welcome-first-son/|title=PAUL PIERCE AND WIFE WELCOME FIRST SON|author=Sarie|work=Black Celebrity Kids|access-date=30. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20150712075527/http://www.blackcelebkids.com/2013/04/09/paul-pierce-and-wife-welcome-first-son/|archive-date=12. 7. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

25. septembra 2000. Pierce je u noćnom klubu u [[Boston]]u izboden 11 puta u leđa, vrat i lice, a slomljena mu je i boca o glavu. I pored toga, bio je jedini igrač Celticsa koji je počeo sve utakmice u sezoni [[NBA 2000/2001.|2000/2001.]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://static.espn.go.com/nba/news/2000/0925/776349.html |title=ESPN.com – NBA – Two suspects arraigned |publisher=static.espn.go.com |date= |access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Nadimak ===
Nadimak ''The Truth'' (''Istina'') dobio je od Shaquillea O'Neala nakon pobjede Lakersa protiv Celticsa 112–107 13. marta 2001. Pierce je utakmicu završio sa 42 poena i šutem iz igre 13/19. &quot;Paul Pierce je jebena istina! Citirajte me i ne izostavljajte ništa. Znao sam da zna igrati, ali nisam znao da zna ovako igrati. Paul Pierce je Istina&quot;, rekao je O'Neal.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://sports.espn.go.com/nba/dailydime?page=dime-080602 |title= Daily Dime: Pierce elevates his game for the Lakers |publisher= [[ESPN]].com |date= 2. 6. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=DukFu8Xm2CU |title= Paul Pierce – ESPN – Story about his nickname &quot;The Truth&quot; |publisher = [[YouTube]]}}&lt;/ref&gt;

== Statistike ==
{{NBA player statistics legend}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| style=&quot;background:#afe6ba; width:3em;&quot;|†
|Sezona u kojoj je Pierce osvojio NBA titulu
|}

=== Regularna sezona ===
{{NBA player statistics start}}
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 1998/1999.|1998/99.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 48 || 47 || 34.0 || .439 || .412 || .713 || 6.4 || 2.4 || 1.7 || '''1.0''' || 16.5
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 1999/2000.|1999/2000.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 73 || 72 || 35.4 || .442 || .343 || .798 || 5.4 || 3.0 || '''2.1''' || .8 || 19.5
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2000/2001.|2000/01.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| '''82''' || '''82''' || 38.0 || .454 || .383 || .745 || 6.4 || 3.1 || 1.7 || .8 || 25.3
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2001/2002.|2001/02.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| '''82''' || '''82''' || '''40.3''' || .442 || .404 || .809 || 6.9 || 3.2 || 1.9 || '''1.0''' || 26.1
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2002/2003.|2002/03.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 79 || 79 || 39.2 || .416 || .302 || .802 || '''7.3''' || 4.4 || 1.8 || .8 || 25.9
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2003/2004.|2003/04.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 80 || 80 || 38.7 || .402 || .299 || .819 || 6.5 || '''5.1''' || 1.6 || .7 || 23.0
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2004/2005.|2004/05.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| '''82''' || '''82''' || 36.1 || .455 || .370 || .822 || 6.6 || 4.2 || 1.6 || .5 || 21.6
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2005/2006.|2005/06.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 79 || 79 || 39.0 || .471 || .354 || .772 || 6.7 || 4.7 || 1.4 || .4 || '''26.8'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2006/2007.|2006/07.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 47 || 46 || 37.0 || .439 || .389 || .796 || 5.9 || 4.1 || 1.0 || .3 || 25.0
|-
|style=&quot;text-align:left;background:#afe6ba;&quot;| [[NBA 2007/2008.|2007/08]]†
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 80 || 80 || 35.9 || .464 || .392 || .843 || 5.1 || 4.5 || 1.3 || .5 || 19.6
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2008/2009.|2008/09.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 81 || 81 || 37.5 || .457 || .391 || .830 || 5.6 || 3.6 || 1.0 || .3 || 20.5
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2009/2010.|2009/10.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 71 || 71 || 34.0 || .472 || '''.414''' || .852 || 4.4 || 3.1 || 1.2 || .4 || 18.3
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2010/2011.|2010/11.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 80 || 80 || 34.7 || '''.497''' || .374 || '''.860''' || 5.4 || 3.3 || 1.0 || .6 || 18.9
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2011/2012.|2011/12.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 61 || 61 || 34.0 || .443 || .366 || .852 || 5.2 || 4.5 || 1.1 || .4 || 19.4
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2012/2013.|2012/13.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 77 || 77 || 33.4 || .436 || .380 || .787 || 6.3 || 4.8 || 1.1 || .4 || 18.6
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2013/2014.|2013/14.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Brooklyn Nets|Brooklyn]]
| 75 || 68 || 28.0 || .451 || .373 || .826 || 4.6 || 2.4 || 1.1 || .4 || 13.5
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2014/2015.|2014/15.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Washington Wizards|Washington]]
| 73 || 73 || 26.2 || .447 || .389 || .781 || 4.0 || 2.0 || .6 || .3 || 11.9
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA 2015/2016.|2015/16.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Los Angeles Clippers|LA Clippers]]
| 68 || 38 || 18.1 || .363 || .310 || .818 || 2.7 || 1.0 || .5 || .3 || 6.1
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NAB 2016/17.|2016/17.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Los Angeles Clippers|LA Clippers]]
| 25 || 7 || 11.1 || .400 || .349 || .769 || 1.9 || .4 || .2 || .2 || 3.2 
|-
|-class=&quot;sortbottom&quot;
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | Karijera
| 1343 || 1285 || 34.2 || .445 || .368 || .806 || 5.6 || 3.5 || 1.3 || .6 || 19.7
|-class=&quot;sortbottom&quot;
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | All-Star
| 10 || 0 || 13.6 || .456 || .188 || .727 || 2.6 || 1.8 || 1.2 || .1 || 9.6
{{S-end}}

=== Doigravanje ===
{{NBA player statistics start}}
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2002.|2002.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 16 || 16 || 42.0 || .403 || .288 || .764 || 8.6 || 4.1 || 1.7 || 1.3 || 24.6
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2003.|2003.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 10 || 10 || '''44.5''' || .399 || .356 || .863 || '''9.0''' || '''6.7''' || '''2.1''' || .8 || '''27.1'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2004.|2004.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 4 || 4 || 40.5 || .342 || .294 || .839 || 8.8 || 2.5 || 1.3 || 1.0 || 20.8
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2005.|2005.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 7 || 7 || 39.6 || '''.505''' || .259 || .868 || 7.7 || 4.6 || 1.9 || '''1.4''' || 22.9
|-
|style=&quot;text-align:left;background:#afe6ba;&quot;| [[NBA doigravanje 2008.|2008]]†
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| '''26''' || '''26''' || 38.1 || .441 || .361 || .802 || 5.0 || 4.6 || 1.1 || .3 || 19.7
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2009.|2009.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 14 || 14 || 39.7 || .430 || .333 || .842 || 5.8 || 3.1 || 1.1 || .4 || 21.0
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2010.|2010.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 24 || 24 || 38.8 || .438 || .392 || .824 || 6.0 || 3.4 || 1.0 || .6 || 18.8
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2011.|2011.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 9 || 9 || 38.1 || .459 || .447 || .882 || 5.0 || 2.8 || 1.3 || .4 || 20.8
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2012.|2012.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 20 || 20 || 38.9 || .386 || .310 || .894 || 6.1 || 3.1 || 1.5 || .9 || 18.9
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2013.|2013.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 6 || 6 || 42.5 || .368 || .268 || .897 || 5.7 || 5.3 || .8 || .5 || 19.2
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2014.|2014.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Brooklyn Nets|Brooklyn]]
| 12 || 12 || 30.7 || .465 || .358 || .781 || 4.5 || 2.0 || 1.2 || .3 || 13.7
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2015.|2015.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Washington Wizards|Washington]]
| 10 || 10 || 29.8 || .485 || '''.524''' || .850 || 4.2 || .9 || .6 || .7 || 14.6
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2016.|2016.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Los Angeles Clippers|LA Clippers]]
| 5 || 1 || 10.8 || .167 || .200 || .850 || 1.2 || .2 || .4 || .0 || 1.2
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2017.|2017.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Los Angeles Clippers|LA Clippers]]
| 7 || 0 || 14.4 || .444 || .400 || '''1.000''' || 2.0 || .9 ||.3 || .0 ||3.0
|-
|-class=&quot;sortbottom&quot;
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | Karijera
| 170 || 159 || 36.6 || .423 || .355 || .830 || 5.8 || 3.4 || 1.2 || .6 || 18.7
{{S-end}}

==Nagrade i postignuća==
===NBA===
* Prvak NBA: 2008
* Najkorisniji igrač NBA finala: 2008
* Član druge najbolje petorke: 2009
* Član treće najbolje petorke: 2002, 2003, 2008
* Učesnik All-Star utakmice: 2002, 2003, 2004, 2005, 2006, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012
* Član prve petorke novajlija: 1999
* Pobjednik natjecanja u brzom šutiranju trica: 2010
* Najbolji strijelac regularnog dijela sezone: 2002 (2144 poena)
* Najviše pogođenih slobodnih bacanja u regularnom dijelu sezone: 2003 (604 pogođenih slobodnih bacanja)
===Reprezentacija===
* Član [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država]] na [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002]].
* Član reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]]. (Nije igrao zbog povrede)

===Rekordi===
====Boston Celtics====
* Najviše poena u utakmici u [[TD Garden]]u: '''50''' (15. februara 2006. protiv [[Cleveland Cavaliers]]a)
* Najviše poena u jednom poluvremenu: '''46''' (1. decembra 2001, 2. poluvrijeme protiv [[Brooklyn Nets|New Jersey Netsa]])
* Najviše poena u produžetku: '''13''' (1. decembra 2001. protiv New Jersey Netsa)
* Najviše pogođenih [[Trica (košarka)|trica]]: '''1.823'''
* Najviše šuteva za tricu: '''4.928'''
* Najviše pogođenih [[Slobodno bacanje|slobodnih bacanja]]: '''6.434'''
* Najviše šuteva sa linije slobodnih bacanja: '''7.979'''
* Najviše pogođenih slobodnih bacanja u jednoj utakmici: '''20''' (2. novembra 2002. protiv [[New York Knicks]]a)
* Najviše šuteva sa linije slobodnih bacanja u jednoj utakmici: '''24''' (5. novembra 2005. protiv New York Knicksa)
* Najviše pogođenih slobodnih bacanja u jednom poluvremenu: '''14''' (2. marta 2001. protiv [[Utah Jazz]]a) 
* Najviše pogođenih slobodnih bacanja u jednoj sezoni: '''627''' ([[NBA 2005/2006.|2005/06.]])
* Najviše šuteva sa linije slobodnih bacanja u jedonj sezoni: '''812''' (2005/06.)
* Najviše [[Ukradena lopta (košarka)|ukradenih lopti]] u jednoj utakmici: '''9''' (3. decembra 1999. protiv [[Miami Heat]]a; rekord dijeli sa Larryjem Birdom)
* Najviše uzastopnih pogođenih slobodnih bacanja: '''21''' (1. krug [[NBA doigravanje 2003.|doigravanja Istočne konferencije 2003.]])
* Najviše poena u jednom poluvremenu u utakmici doigravanja: '''32''' (4. utakmica 1. kruga doigravanja 2003. protiv [[Indiana Pacers]]a)
* Najveći prosjek poena u jednom mjesecu: '''33,5''' ppu (februar 2006.) 
* Jedini igrač Celticsa koji je bio najbolji strijelac regularnog dijela sezone: '''2.144''' poena ([[NBA 2001/2002.|2001/02.]])
* Najstariji igrač Celticsa koji je uspio postići preko 40 poena u utakmici: '''35 godina, 2 mjeseca i 6 dana''' (19. decembra 2012. protiv Cleveland Cavaliersa)

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Paul Pierce}}
* [http://www.paulpierce.net/ Zvanični sajt]
* [http://www.basketball-reference.com/players/p/piercpa01.html Paul Pierce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130405100800/http://www.basketball-reference.com/players/p/piercpa01.html |date=5. 4. 2013 }} na [[Basketball Reference]]u

{{NBA draft 1998.}}
{{Najkorisniji igrač NBA finala}}
{{Pobjednici NBA takmičenja u tricama}}
{{Košarkaška Kuća slavnih}}
{{NBA 75}}
{{Boston Celtics}}

{{DEFAULTSORT:Pierce, Paul}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Američki košarkaši]]
[[Kategorija:Biografije, Oakland (Kalifornija)]]
[[Kategorija:Najkorisniji igrač NBA finala]]
[[Kategorija:Košarkaši Boston Celticsa]]
[[Kategorija:Košarkaši Brooklyn Netsa]]
[[Kategorija:Košarkaši Washington Wizardsa]]
[[Kategorija:Košarkaši Los Angeles Clippersa]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>5r6xzbha8t9gclx6jjghxq24p8iahtk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Instinkt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>417045</id>
    <revision>
      <id>3904092</id>
      <parentid>3842726</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:53:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nesvjesno]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15213" sha1="hlykdtitahvokua7wrerfkda0t3jmxr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Instinct dog shake.jpg|thumb|right|300px|Instinktivno ponašanje otresanja  vode iz mokrog krzna]] 
[[Datoteka:BabyLoggerheadTlalcoyunque3.jpg|thumb|300px| Beba [[kožasta kornjača|kožaste kornjače]]  instinktivno bira put do otvorenog okeana]]
'''Instinkt''' ili '''urođene ponašanje''' je inerentna sklonost  [[život|živih]] [[organizam]]a  prema određenom kompleksu  [[ponašanje|ponašanja]]. Najjednostavniji primjer instinktivnog ponašanja je obrazac fiksne  akcije, u kojoj  je vrlo kratki do srednje dug  slijed radnji, bez varijacija,  koje se obavljaju  kao odgovor na jasno definirane stimulanse.
Bilo koje  ponašanje je instinktivno ako se obavlja bez osnova prethodnog iskustva (koje je u vezi sa  [[učenje]]m),  odakle potiče izraz urođenih bioloških  faktora.  Mladi [[Morska kornjača|morske kornjače]], tek izležene  na plaži, automatski će se kretati prema okeanu.  [[Torbar|kengur]] penje se u torbicu  svoje majke na kojoj  se rodio. [[Pčele]]  komuniciraju plesom u pravcu izvora hrane bez formalne instrukcije. Ostali primjeri uključuju životinjske borbe,  ponašanje [[udvaranje|udvaranja]], interne funkcije bijega, gradnju  [[gnijezdo|gnijezda]].&lt;ref name= &lt;“Campbell“&gt;{{cite book|author=Campbell  N. A.  et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sofradzija&quot;&gt;{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Međedović&quot;&gt;{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;“Korene“&gt;{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn= 9958-10-396-6}}&lt;/ref&gt;

Instinkti su urođeni  složeni  obrasci  ponašanja mladunaca,  koji postoje u većini pripadnika vrste, a treba ih razlikovati od [[refleks]]a, koji su jednostavni odgovori organizma na određeni podsticaj, kao što su kontrakcije [[zjenica]]  u odgovoru  na jaku  svetlost  ili grčevito kretanje potkoljenice kada se  udari tetiva koljena. Odsustvo voljnog kapaciteta ne smije se miješati sa nemogućnosti mijenjanja  fiksnog  obrasca akcije. Naprimjer, [[Čovjek|ljudi]] mogu biti u mogućnosti da modificiraju obrazac stimulirane  fiksne akcije po svjesnom  prepoznavanju  momenta aktiviranja i jednostavno prestati  da to rade, a životinje bez dovoljno jakog voljnoog  kapacitet možda neće biti u mogućnosti da se odvoje  od  fiksnog  obrasca djelovanja,  koji je jednom aktiviran.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Lorenz |first=Konrad |title=Behind the Mirror: A Search for a Natural History of Human Knowledge |year=1977 |publisher=Harcourt Brace Jovanovich |location=New York |isbn=0-15-111699-7 |url=https://archive.org/details/behindmirror00konr }}&lt;/ref&gt;
Uloga nagona u određivanju ponašanja životinja varira od vrste do vrste. Što je složeniji [[nervni sistem]] životinje, to je veća uloga moždane kore i socijalnog učenja, a instinkti igraju manju ulogu. Poređenje između [[krokodili|krokodila]]  i  [[slon]]a ilustrira kako [[sisar]]I,  naprimjer,  u velikoj meri zavise od socijalnog učenja. Lavice i čimpanze koje su  odrastale u zoološkim vrtovima daleko od  mjesta rođenja majke najčešće odbijaju svoje potomstvo, jer nisu naučile vještine materinstva. To  nije slučaj sa jednostavnijim vrstama kao što su  kod [[gmizavci|gmizavaca]].&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović&quot;&gt;{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1999|title=Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi|publisher= Sarajevo Publishing, Sarajevo|isbn= 9958-21-091-6}}&lt;/ref&gt;

U svakodnevnom govoru, riječ instinkt se često koristi da se odnosi na [[intuicija|intuiciju]] ili čak [[vidovitost]].

==Historija==
[[Datoteka:Greifreflex.JPG|thumb|right|250px|[[Primitivni refleks]]i]]

===Biologija===
[[Jean Henri Fabre]], [[entomologija|entomolog]], smatra da je  instinktivno svako ponašanje za čije obavljanje nije potrebna  [[spoznaja]] ili [[svest]]. Fabreova  inspiracija bila je  njegova intenzivna studija insekata, čije  su ponašanje  neki  pogrešno smatrali  fiksnim i nisu  oblik  uticaja na životnu sredinu.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Insectopedia |first=Hugh |last=Raffles |publisher=Pantheon Books |location=New York |year=2010 |isbn=978-0-375-42386-4 |url=https://archive.org/details/illustratedinsec00raff }}&lt;/ref&gt;
Instinkt kao koncept je pao u nemilost u [[1920]].,  sa rastom [[biheviorizam|biheviorizma]], mislioci kao što je  [[B. F. Skinner]],  smatrali  da  je najznačajniji ponašanje ono koje  je naučeno.  Uvjerenja, kao što je Fabreovo, da je većina ponašanja jednostavno refleksivna, također se pokazao kao previše pojednostavljeno objašnjenje složenih  emocijskih  i socijalnih  ponašanja  ljudskih bića.&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović&quot;/&gt;

Interes za  urođenoo ponašanja ponovo je porastao u 1950-im,  s [[Konrad Lorenz|Konradom Lorenzom]] i [[Nikolaas Tinbergen|Nikolaasom Tinbergenom]], koji su napravili  razliku između instinkta i naučenog  ponašanja. Moderno razumijevanje instinktivnog  ponašanje kod životinja mnogo duguje njihovom radu. Naprimjer, postoji osjetljiv period za [[ptice]] u kojem je uči identitet majke. Konrad Lorenz je  imao  slavni primjer  imprinting [[guska|guske]] na čizme. Nakon toga je guska pratika sve one  koji su imali čizme.

===Psihologija===
Izraz &quot;instinkt&quot; u [[psihologija|psihologiji]] je prvi put upotrebljen u [[1870]].,  prema [[Wilhelm Wundt|Wilhelmu Wundtu]]. Po završetku 19. stoljeća, većina ponavljajućih  ponašanja se smatra instinktivnim. U istraživanju literature u to vrijeme, jedan istraživač je opisivao 4.000 ljudskih &quot;instinkata&quot;, primjenjujći  ovu oznaku na svako ponašanje koje se ponavlja. Kak je istraživanje postalo rigoroznije  i  sa  bolje definiranim uvjetima, instinct,  kao objašnjenje za ljudsko ponašanje postao je  manje uobičajen. Na konferenciji  [[1960]]. godine, kada  je [[Frank Beach]], pionir u [[komparativna psihologija|komparativnoj psihologiji]], a prisustvovali su autoriteti na tom polju, termin ograničio. Tokom 1960-ih i 1970-ih, udžbenici i dalje sadrži neke rasprave nagona u odnosu na ljudsko ponašanje. Do [[2000]]. godine,  pregled 12 najboljih udžbenika uvoda u  psihologiju  otkrio samo jednu referencu za  instinkte, i to je bilo u vezi sa uputama  [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]].  U tom smislu, čini  se da su instinkti  postali suvišni u pokušaju da shvati ljudsko psihološko ponašanje.

Psiholog [[Abraham Maslow]] je tvrdio da ljudi više nemaju instinkte, jer imaju  mogućnost da ih nadjačaju u određenim situacijama. On je smatrao da ono što se zove instinkt često  se neprecizno definira.

Knjiga ''Instinct'' ([[1961]].) uspostavila niz kriterija koji razlikuju instinktivno od drugih obrazaca ponašanja. Da bi se smatrati nagonskim, ponašanje mora biti:
*a) automatsko, 
*b) neodoljivo, 
*c) ispoljeno u nekom trenutku u razvoja, 
*d) izazvano nekimm događajem u okolišu, 
*e)  prisutno  kod  svakog pripadnika vrste, 
*f )  nemodificirajuće
*g)  bez potrebe  uvježbavanja  (iako organizam može profitirati iz iskustva i do tog stupnja ponašanje je moguće modificirati).&lt;ref&gt;{{cite book |last=Mandal |first=F. B. |year=2010 |title=Textbook of Animal Behaviour |publisher=PHI Learning |page=47 |isbn=978-81-203-4035-0 }}&lt;/ref&gt;

U klasičnmoj piblikaciji iz [[1972]].,&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Nature as Nurture: Behaviorism and the Instinct Doctrine |first=R. J. |last=Harrnstein |journal=Behaviorism |year=1972 |volume=1 |issue=1 |pages=23–52 |jstor=27758791 }}&lt;/ref&gt; psiholog  [[Richard Herrnstein]] odbacuje Fabreovo  mišljenja o  instinktu (vidi u odjeljku o biologiji).

===Nauke o ponašanju===
U  knjizi  „Informacijsko ponašanje: Evolucijski instinkt '' ''Information behavior: An Evolutionary Instinct'' ([[2010]].), Amanda Spink primjećuje da se &quot;trenutno u  nauci o ponašanju instinkt općenito shvata kao urođeni dio ponašanja koje se razvija bez ikakvog vježbanja  ili obrazovanja u ljudi&quot;.  Ona tvrdi da je stav da informacijsko  ponašanje koje ima instinktivnu osnova temelji se na najnovijim razmišljanjima o ljudskom ponašanju. Nadalje, navodi da  su  &quot;ponašanja  kao što su kooperacija, seksualno ponašanje, odgoj djece i estetika  'razvila iz psiholoških mehanizamq nq  instinktivnoj osnovi.  Spink dodaje da [[Steven Pinker]] slično tvrdi da je učenje jezika kod ljudi instinktivno,  u svojoj knjizi ''  „Instinkt jezika“ (''The Language Instinct''),  [[1994]].).

==Refleksi==
Primjeri ponašanja koja ne zahtijevaju svijest uključuju  mnoge [[refleks]]e. Podstticaj u refleksu ne zahtijevaa moždanu aktivnost, ali umjesto toga može  se javiti u [[kičmena moždina|kičmenoj moždini]], a  kao poruku da se onda prenosi natrag kroz tijelo, sljedeći put pod nazivom [[refleksni luk]]. Refleksi su slični  fiksnim obrazacima  djelovanja  i u većini refleksi zadovoljavaju kriterije za FAP. Međutim,  obrazac  fiksne aktivnosti može se obraditi u [[Mozak|mozgu]],  kao što je kod mužjaka [[gregorac]]a,  instinktivna agresija prema svemu crvenom za vrijemeparenja. Primjeri nagonske ponašanja kod ljudi su mnogi  od [[primitivni refleks|primitivnih refleksa]], kao što JE  sisanje, ponašanje  koja su prisutne u [[sisar]]a. U pacova je uočeno je da se urođeni odgovori odnose na određene hemikalije, a ove hemikalije otkrivaju  dva organa koji se nalazi u nosu: Jakobsonov organ (VNO) i glavni mirisni epitel.&lt;ref&gt;Sokolowski, Katie (2012). &quot;Wired for behaviors: from development to function of innate limbic system circuitry&quot;. Frontiers in molecular neuroscience (1662-5099), 5, p. 55.&lt;/ref&gt;

==Sazrijevanje==
Pojava nekih  instinktivnih ponašanja  zavisi od  procesa sazrevanja. Naprimjer, obično  se kaže da ptice &quot;uče&quot; da lete. Međutim, mlade  ptice koje su eksperimentalno uzgajane  u uređajima  koji ih sprečavaju u pokretanju  krila sve dok nisu stigle do dobi u kojoj  njihova jata lete. Ove ptice je odmah odletjele i normalno kada su puštene, pokazujući da je njihov napredak rezultat neuromišićnog sazrijevanja  i da nije istina da uče.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Campbell |first=Neil A. |last2=Reece |first2=Jane B. |title=Biology |url=https://archive.org/details/biologyc00camp |location=San Francisco |publisher=Addison Wesley |edition=6th |year=2002 |isbn=0-201-75054-6 }}&lt;/ref&gt;

==Evolucija==
Primer instinkta  je utiskivanje ili '''imprinting''' (uštampavanje). To je kompleksan odgovor koji uključuje vizualne, auditivne i mirisne signale u okruženju okolnih organizma. U nekim slučajevima, imprinting  se veže za  potomke roditelja, što je reprodukcijska korist za opstanak.&lt;ref&gt;Jaynes, Julian. 1957. Imprinting: The interaction of learned and innate behavior: II. The critical period. Journal of comparative &amp; physiological psychology  0021-50 (1), p. 6. Kim, Young-Joon. 2006. A Command Chemical Triggers an Innate Behavior by Sequential Activation of Multiple Peptidergic Ensembles. Current biology 096016 (14), p. 1395.&lt;/ref&gt; Ako potomstvo ima vezanost za roditelja, to je veća vjerovatnoća da ostanu u blizini pod roditeljskom zaštitom. Vezasnom  potomstvu su veće šanse da uče iz roditeljskih figura kada je  interakcija bliska. Reprodukcijske prednosti su pokretačka snaga  na kojoj počiva [[prirodno odabiranje]].

Životno okruženje je važan faktor u tome kako urođeno ponašanje evoluira.  Hipoteza Michaela McCollougha, pozitivnog psihologa, objašnjava da okruženje igra ključnu ulogu u ljudskom ponašanju, kao što su oprost i osveta. Ova hipoteza teoretizira da se raznim društvenim sredinama rasprostranjen isti povod  koji izazva ili oprost ili osvetu. McColloughova teorija se  odnosi i na  njegovo viđenje o teoriji igara.&lt;ref&gt;McCullough, Michael. 2010. Beyond revenge: the evolution of the forgiveness instinct. The Journal of Positive Psychology. p. 97-100.&lt;/ref&gt; U strategiji milo za drago, saradnja i osvete  se mogu porediti sa oprostom i osvetom. Izbor između dva rješenja  može biti koristan ili štetan,  ovisno o tome šta partnerski  organizam bira. Iako ovaj psihološki primjer teorije igara nema snagu kao direktno mjerljivi rezultati, to daje zanimljivu teoriju jedinstvenih misli. Sa više biološkog stanovišta, limbni sistem je glavni kontrolni  prostor za odgovor na određene stimulanse, koji uključuje različite instinktivno ponašanje. Limbni sistem obrađuje vanjske stimulanse koji se odnose na emocije, društvene aktivnosti i motivaciju, koji propagiraju odgovor u  ponašanju. Neka  ponašanja uključuju majčinsku  brigu, agresiju, odbranu  i društvenu hijerarhiju. Ova ponašanja su pod uticajem senzornih informacija: vida, zvuka, dodira i mirisa.

Unutar kola u limbičkom  sistemu, postoje različita mjesta na kojima je moglo uticati na evoluciju ili se može  odvijati u budućnosti.&lt;ref name=&quot;Sokolowski 2012. p. 55&quot;&gt;Sokolowski, Katie 2012. Wired for behaviors: from development to function of innate limbic system circuitry. Frontiers in molecular neuroscience 1662, p. 55.&lt;/ref&gt;  Naprimjer, mnogi glodari  imaju receptore u vomerskonosnom  organu koji su izričito namijenjeni  za stimulanse predatora, a  koji se posebno odnose na pojedine vrste glodara. Prijem predatorskog stimulansa obično se  stvara odgovor odbrane ili straha. Parenje kod pacova  slijedi sličan mehanizam. Vomeronazalni organ i glavni mirisni epitel, koji se zajedno zovu mirisni sistem, otkrivaju  feromone suprotnog spola. Ovi signali se šalju na medijalni dio amigdalea, koji raspršuje signal na različite dijelove  mozga.  Putevi koji  su uključeni u urođeno kolo  su izuzetno specijalizirani  i specifični.  U ovaj složen proces su uključeni razni organi i senzorni receptori. .&lt;ref name=&quot;Sokolowski 2012. p. 55&quot;/&gt;

Instinkt je fenomen koji se može istražiti iz mnoštva uglova, kao što su  genetika, limbni sistem, nervni putevi i okoliš. Postoje nivoi instinkta po molekulskim  grupama jedinki  koji  se mogu dobro  proučavati.  Izuzetno specijalizovani  sistema su evoluirali da stvore jedinke  koji pokazuju ponašanje bez učenja. Urođeno ponašanje je važan i zanimljiv aspekt biološkog  svijeta, sa kojim ljudi dolaze u svakodnervni kontakt.

==Također pogledajte==
*[[Refleks]]
* [[Etologija]]
* [[Sociobiologija]]
* [[Racionalnost]]
* [[Unconscious mind]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{cite book|first1=Jean|last1=Laplanche|first2=Jean-Bertrand|last2=Pontalis|authorlink1=Jean Laplanche|authorlink2=Jean-Bertrand Pontalis|title=The Language of Psycho-analysis|url=https://books.google.com/books?id=DCpokE8C2WgC&amp;printsec=frontcover|publisher=Karnac Books|location=London|year=1973|chapter=Instinct (or Drive) (pp. 214-7)|chapterurl=https://books.google.com/books?id=DCpokE8C2WgC&amp;pg=PA214&amp;dq=%22Instinct+(or+Drive)+=+I.+D.:+Instinkt%22%22D.:+Trieb%22|isbn=978-0-946-43949-2|id={{ISBN|0-94643949-4}}}}

[[Kategorija:Etologija]]
[[Kategorija:Ponašanje]]
[[Kategorija:Nesvjesno]]</text>
      <sha1>hlykdtitahvokua7wrerfkda0t3jmxr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mentalna retardacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>418561</id>
    <revision>
      <id>3904082</id>
      <parentid>3899807</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:44:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Razvojni poremećaji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35827" sha1="d15gveao6k490gyt5qmiimjj6ha5njk" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
| ime =Intelektualne poteškoće&lt;br&gt;(mentalna retardacija)
| slika =A Special Olympics (SO) athlete crosses the finish line after completing the last leg of a 400 meter relay race during the Kadena Air Base SO event in Okinawa, Japan, Nov 111105-F-FL863-002.jpg
| Opis slike = Djeca sa intelektualnim poteškoćama  ili drugim razvojnim promjenama mogu se takmičiti na [[Specijalna olimpijada|Specijalnoj olimpijadi]]: Djeca trče kroz ciljnu liniju
|DiseasesDB     = 4509
 |ICD10          = {{ICD10|F|70||f|70}}–{{ICD10|F|79||f|70}}
 |ICD9           = {{ICD9|317}}–{{ICD9|319}}
 |ICDO           =
 |OMIM           =
 |MedlinePlus    = 001523
 |eMedicineSubj  = med
 |eMedicineTopic = 3095
 |eMedicine_mult = {{eMedicine2|neuro|605}}
 |MeshID         = D008607
}}
'''Mentalna retardacija''' ('''ID''') – poznata i kao '''generalna poteškoća u učenju''', u novije vrijeme i  '''[[zastoj u razvoju|poteškoće u razvoju]]'''&lt;ref name=Tidy&gt;{{cite web|last1=Tidy|first1=Colin|title=General Learning Disability|url=http://www.patient.info/doctor/general-learning-disability|publisher=Patient.info|date=2013.|access-date=8. 10. 2016|archive-date=27. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150627044514/http://patient.info/doctor/general-learning-disability|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HARKIN, Committee on Health, Education, Labor, and Pensions&quot;&gt;{{Cite web  | title = Rosa's Law | url = http://www.gpo.gov/fdsys/pkg/CRPT-111srpt244/pdf/CRPT-111srpt244.pdf |location=Washington, D.C. | publisher = U.S.G.P.O.  | date = 2010 | access-date = 13. 9. 2013 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ansberry&quot;&gt;{{Cite web |last=Ansberry |first=Clare |date=2010  |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704865104575588273153838564.html |title=Erasing a Hurtful Label From the Books |work=The Wall Street Journal |access-date=4. 12. 2010 |ref=harv |quote=Decades-long quest by disabilities advocates finally persuades state, federal governments to end official use of 'retarded'.}}&lt;/ref&gt; – je  generalizirani [[neurorazvojni poremećaj]] koji je obilježen značajno oslabljenim intelektualnim i [[adaptacija|adaptivnim funkcioniranjem]]. Definirana je [[koeficijent inteligencije|koeficijentom inteligencije]]  (IQ) ispod 70, uz  deficit u dva ili više obrazaca  [[adaptivno ponašanje|adaptivnog ponašanja]], koji  utiču na svakodnevno, općenito  življenje. Kada je usmjerena gotovo isključivo na [[spoznaja|spoznaje]], definicija uključuje i komponente koje se odnose na mentalno funkcioniranje i i one  koje se odnose na funkcijske sposobnosti pojedinaca u životnim sredinama. Kao rezultat ovakvog fokusiranja  na sposobnosti u praksi, za osobu s neuobičajeno niskim IQ ne može se smatrati da je u intelektualnim teškoćama. [[Intelektualna invalidnost]]  može se podijeliti u kategorije kojke su označene kao: 
*'''sindromska  mentalna retardacija''', u kojoj  su intelektualni deficiti u vezi s  drugim prisutnim medicinskim  [[znakovi i simptomi|znacima i simptomima]] ponašanja, i 
*'''nesindromska mentalna retardacija''', u kojoj se  intelektualni deficiti javljaju bez drugih abnormalnosti. [[Downov sindrom]] i [[sindrom fragilnog X]] primjeri  koji uključuju sindromske intelektualne poteškoće.

==Epidemiologija==
Intelektualna  invalidnost pogađa oko 2-3% oće populacije. Sedamdeset pet do devedeset posto pogođenih ljudi imaju blage intelektualne smetnje teškoćama. Nesindromski ili  [[idiopatija|idiopatski]] slučajevi uključuju oko 30–50%  pogođenih osoba. |Oko 25%  tih slučajeva  uzrokovano je  [[genetički poremećaj|genetičkim poremećajuma]],&lt;ref name=AFP&gt;{{cite journal |authors=Daily DK, Ardinger HH, Holmes GE |title=Identification and evaluation of mental retardation |journal=Am Fam Physician |volume=61 |issue=4 |pages=1059–67, 1070 |date=2000 |pmid=10706158 |doi= |url=http://www.aafp.org/afp/20000215/1059.html |access-date=8. 10. 2016 |archive-date=4. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101204003921/http://www.aafp.org/afp/20000215/1059.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a oko  5% je [[nasljednost|naslijeđeno od roditelja]].&lt;ref name=gale/&gt; Slučajevi nepoznatog uzroka, 2013. godine, pogodili su oko 95 miliona ljudi.&lt;ref name=GBD2015&gt;{{cite journal|last1=Global Burden of Disease Study 2013|first1=Collaborators|title=Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 301 acute and chronic diseases and injuries in 188 countries, 1990–2013: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2013 |journal=The Lancet |year= 2015|pmid=26063472|doi=10.1016/S0140-6736(15)60692-4}}&lt;/ref&gt;

Termini koji se koriste za ovo stanje su predmet procesa  zvanog [[pokretna traka eufemizma]]. To znači da,  bez obzira na  odabrani naziv za ovo stanje,  na kraju  se doživljava kao uvreda. Termini  ''mentalna retardacija'' i ''mentalno retardiran'' Izmišljeni su  sredinom 20. stoljeća da zamijene prethodni skup termina,  za koje  se smatra da su postali napadački. Do kraja 20. stoljeća, novi termini su i sami došli do toga da ih mnogi smatraju omalovažavajućim, [[politička korektnost|politički nekorektnim]]  i kojima je potrebna zamjena.&lt;ref name=&quot;isbn0-415-95086-4&quot;&gt;{{cite book
|author1=Cummings, Nicholas A. |author2=Rogers H. Wright |title=Destructive trends in mental health: the well-intentioned path to harm
|url=https://archive.org/details/destructivetrend0000unse |publisher=Routledge
|location=New York
|year=2005
|chapter=Chapter 1, Psychology's surrender to political correctness
|isbn=0-415-95086-4 }}&lt;/ref&gt;  Termin  ''intellektualna invalidnost'' sada preferira većina zagovornika i istraživača u većini zemalja engleskog govornog područja.&lt;ref name=&quot;HARKIN, Committee on Health, Education, Labor, and Pensions&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ansberry&quot; /&gt; Od 2015, naziv  &quot;mentalna retardacija&quot;  i dalje koristi [[Svjetska zdravstvena organizacija]] u  kodovima [[ICD-10]] , koji imaju odjeljak pod naslovom &quot;mentalna retardacija&quot; (šifre: F70 – F79).  Od  naredne  revizije, ICD-11 se očekuje da će zamijeniti pojam ''mentalna retardacija'',  bilo ''intelektualni invaliditet'' ili ''intelektualni razvojni poremećaj'', koji  već koristi  [[DSM-5]]&lt;ref name=&quot;DSM-5&quot;&gt;{{Cite book |author=American Psychiatric Association | year=2013 |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders |edition=Fifth  |publisher=American Psychiatric Publishing |location=Arlington, VA |isbn=978-0-89042-555-8 |laysummary=http://www.appi.org/SearchCenter/Pages/SearchDetail.aspx?ItemId=2554 |laydate=15. 7. 2013 |ref=harv }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal
 |title=Intellectual developmental disorders: towards a new name, definition and framework for &quot;mental retardation/intellectual disability&quot; in ICD-11
 |date= oktobar 2011
 |journal=World Psychiatry
 |volume=3
 |pages=175–180
 |issue=10
 |pmc=3188762
 |pmid=21991267
  |authors=Salvador-Carulla L, Reed GM, Vaez-Azizi LM, etal }}&lt;/ref&gt; Zbog svoje specifičnosti i nedostatka zamjene s drugim promjenama, termin &quot;mentalna retardacija&quot; se još uvijek ponekad koristi u profesionalnim medicinskim postavkama širom svijeta, kao što je formalna evidentiranje u [[naučna istraživanja|naučnim istraživanjima]] i [[zdravstveno osiguranje|zdravstvenom osigutanju]].&lt;ref&gt;{{cite news
|url=http://www.slate.com/id/111355/
|title=The &quot;R&quot; Word
|author=John Cook
|year= 2001
|work=Slate}}&lt;/ref&gt;

==Znaci i simptomi==
[[Datoteka:A.F. Tredgold, Mental Deficiency (Amentia) Wellcome L0030471.jpg|thumb|Historijska slika osobe sa intelektualnom invalidnošću]]
[[Medicinski znak|Znaci]] i [[simptom]]i intelektualne invalidnosti  su u ponašanju. Većina ljudi s tim teškoćama ne izgledaju kao da su  pogođeni takviom promjenom, posebno ako je invalidnost prouzrokovana faktorima sredine, kao što su [[pothranjenost]] ili [[trovanja olovom]]. Takozvani tipski  izgled koji se pripisuje osobama s intelektualnim poteškoćama prisutan je samo u manjem broju slučajeva, od kojih su svi sindromski.
Djeca s intelektualnim poteškoćama mogu naučiti da ustaju,  pužu ili da  prohodaju kasnije od druge djece, ili oni mogu kasnije naučiti  da govore. I odrasli i djeca s intelektualnim invaliditetom mogu također ispoljavazti  neke ili sva slijedeća obilježja:

* Kašnjenje u [[Govorna komunikacija|razvoju oralnog jezika]];
* Deficiti u [[memorija|memorijskim]] vještinama;
* Teškoće sa  vještinama [[rješavanje problema|rješavanja problrma]] ;
* Kašnjenja u razvoju adaptivnog ponašanja, kao što su vještine samopomoći  ili [[higijena|samostalne njege]];
* Nedostatak [[Socialna inhibicija|socijalnih inhibitora]];
*Poteškoće [[učenje|učenja]] [[društvena konstrukcija|društvenih pravila]];

Djeca s intelektualnim invaliditetom uče sporije nego prosječno dijete. Može im učenje jezika  trajati duže, razvijaju socijalne vještine, i brinu o svojim ličnim potrebama, kao što su oblačenje ili jelo. Učenje im traje duže, zahtijeva više ponavljanja,  a  za vještine može biti potrebno prilagoditi njihove razine učenja. Ipak, gotovo svako dijete je u mogućnosti da uči, razvija se  i postane aktivan član zajednice.

U ranom djetinjstvu, blaga  mentalna retardacija (IQ 50-69) ne može biti očigledna i ne može  biti identificirana dok djeca  ne pođu u školu. Čak i kada se priznaje loš akademski učinak, potrebna je  stručna procjena za  razlikovanje blagih intelektualnih poteškoća u  poremećajima učenja  ili promjena u  emocijama i ponašanju. Osobe s blagim mentalnim poremećajem  su sposobna za učenje čitanja i matematike,  otprilike  na nivou koji  je normalan za prosječno  dijete u dobi od 9-12 godina. Oni mogu naučiti  samostalnu njegu  i praktične vještine, kao što su kuhanje ili pomoću sistema lokalnog masovnog prometa. Ako osoba sa intelektualnim poteškoćama doživi  odraslu dob, mnogi nauče da žive samostalno i održavaju unosan posao.

Umjerena intelektualna poteškoća  (IQ 35-49) je gotovo uvijek očigledna unutar prve godine života. [[Odgođen govor]]  posebno je uobičajen znake umjerenog  ispoljavanja poremećaja. Ljudima  sa umjerenim intelektualnim poteškoćama  potrebna je  značajna potpora u školi, kod kuće i u zajednici, kako bi  u potpunosti sudjelovali u svakodnevnom životu. Iako je njihov akademski potencijal  ograničen, mogu naučiti jednostavne vještine čuvanja zdravlja i sigurnosti i da učestvuju u jednostavnim aktivnostima.  Kao odrasli, oni mogu da žive sa svojim roditeljima, u zaštićenim [[grupna kuća|grupnim kućama]] ili čak i polusamostalno sa značajnom podrškom,  da im se pomogne, naprimjer, upravljanje njihovim finansijama. Kao odrasle osobe, oni mogu raditi  i u [[zaštićena radionica|zaštićenoj radionici]]

Ljudima sa teškom ili težom mentalnom invalidnosti potrebna je  intenzivnija podrška i nadzor čitav  život. Oni mogu naučiti neke [[aktivnosti svakodnevnog života]]. Neki  tuđu zahtijevaju brigu sa punim radnim vremenom.

==Pregled==
Individulana varijacija stupnja inteligencije u ljudskim populacijama privlači posebnu pažnju antropologa mnogih usmjerenja u oblasti bioloških, društvenih, medicinskih i drugih nauka. Ovo kvantitativno svojstvo se obično promatra kao kompleks sposobnosti adaptacije, odnosno snalaženja u novonastalim okolnostima - kao sposobnost uočavanja bitnih odnosa u datoj situaciji, pri čemu su posebno značajni: razumijevanje, invencija, prilagođavanje i cenzura. Bez obzira na ograničene mogućnosti sveobuhvatnog definisanja inteligencije, ona nedvojbeno predstavlja veoma složeni skup osobina i sposobnosti među kojima su svakako i brzina rasuđivanja, [[učenje]] i [[pamćenje]], [[jezik|”sluh” za jezik]] i [[aritmetika|aritmetiku]], uočavanje oblika, osjećanje prostora i vremena, intuicija itd.  Različiti elementi inteligencije nisu u direktnoj međusobnoj korelaciji, javljaju se pojcdinačno ili u mogućim kombinacijama.  Maksimumi općih mentalnih sposobnosti kod mnogih osoba se nikada u potpunosti ne realizuju, pa se (u proučavanju unutargrupne varijacije) inteligencija često (pogrešno) miješa sa obrazovanjem. Ostvareni stepen individualne inteligencije ustvari predstavlja rezultantu genetičkih i okolinskih uticaja.&lt;ref name=&quot;Hadži-selimović&quot;&gt;{{cite book |author=Hadžiselimović R.|year=2005 |title=Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-2-6}}&lt;/ref&gt; 
 
Primjenom [[blizanački metod|gemelološkog]] i [[analiza rodoslova|genealoškog metoda]], davno jo dokazano da su mnoge kategorije abnormalno niske inteligencije najčešće nasljedne. Na toj osnovi je razvijena hipoteza da i “normalna” varijacija stepena inteligencije nesumnjivo ima i svoju genetičku osnovu, da je (relativno uzak) raspon u ljudskoj vrsti takođe nasljedan te da je ekspresija odgovarajućeg [[poligensko nasljeđivanje|poligenskog seta]] u suštini iste prirode kao i u kontroli morfološke i biohemijsko–fiziološke kvantitativne varijacije. U većini dosadašnjih istraživanja je konstatovano da se [[heritabilnost]] (''h'') ovog svojstva.kreće od oko ''h''=50 preko ''h''=0,65 do ''h''=0,85, što znači da oko 50%, odnosno 65% do 85% uočene promjenljivosti determiniraju nasljedni faktori. To “nasljeđivanje inteligencije”, međutim, ne znači da su umne mogućnosti svake ljudske individue upravo toliko određene već pri njenom začeću, nego samo opisuje pojavu da će pod istovjetnim uvjetima života i obrazovanja posmatranih osoba u posmatranoj grupi i dalje varirati u tom obimu.
     
Budući da je inteligencija komponovana od niza određenih sposobnosti, logično se pretpostavlja da pojedini geni (različitog reda i ranga) odgovarajuće poligenske serije kontrolišu pojedine funkcije moždanih ćelija i njihove veze sa senzornim organima i drugim dijelovima nervnog sustava.  Takođe je nesumnjivo da u tom kompleksu djeluju i dodatni geni, uključujući i one koji mogu biti u vezi sa određenim specijalnim sposobnostima (koje so manifestuju nezavisno od stepena inteligencije).     
Imajući u vidu izložene činjenice, postaju jesnije i metodološke poteškoće u procjeni stepena [[inteligencija|inteligencije]], posebno kada je riječ o odraslim osobama.  Ni jedna od prihvetljivih mjera u ovoj oblasti, naime, ne može se odnositi ne inteligenciju u cjelini, nogo samo na njene parcijalno testirane komponente. Otuda i potiču i dodatni problemi u proučavanju odgovarajućih relacija, između roditelja i potomaka.  Bez obzira na evidentne nedostatke, različiti i široko primjenjivani testovi inteligencije su, ipak, do sada.najprimjereniji metod procjene relativnog inteligencijskog kapaciteta individua. Standardni testovi (kao šsto su Bine – Simonov, Stenford – Bineov, Pijažeov, Otisov i dr.) ustvari počivaju na procjeni konvencionalno odabranih sposobnosti djece školskog uzrasta (obično do punih 16 godina).  
    
Posebni testovi su namijenjeni za procjenu specifičnih sposobnosti koje su  neophodne za uspješno apsolviranje određenih zadataka, poslova i profesija, a najnepouzdaniji su dosadašnji testovi socijalne inteligencije, vozačkih predispozicija, goropadnosti, intuicije, kreativnosti, originalnosti itd., koji se primjenjuju u nekim drugim oblastima procjene sposobnosti.  Testovi inteligencije moraju biti primjereni odgovarajućem uzrastu, a djele se u dvije osnovne kategorije – za djecu i odresle. Svi testovi inteligencije djece daleko su pouzdaniji, budući da okolinski uticaji kod odraslih osoba na različite načine uveliko zamagljuju efekte genetički determinirane inteligencije. [[Koeficijent inteligencije]] (IQ) djece do 16 godina izražava relativni iznos dobijene procjene u odnosu na prosjek generacije (godišta) ispitanika.&lt;ref name=&quot;Hadži-selimović&quot;/&gt;

==Uzroci==
[[Datoteka:Boy with Down Syndrome.JPG|mini|thumb|250px|[[Downov sindrom]] je najčešći genetički uzrok intelektualnih poteškoća.]]
Među djecom, uzrok intelektualnih poteškoća  je nepoznat za jednu trećinu do jedne polovine slučajeva.&lt;ref name=AFP /&gt; Oko  5%  slučajeva poremećaj nasljeđuje od roditelja.&lt;ref name=gale&gt;[http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/mentally+retarded Gale Encyclopedia of Medicine]&lt;/ref&gt; Genetički defekati uzrokuju intelektualne poteškoće, ali nenaslijeđeni  oblici  mogu biti uzrokovani nezgodom ili  svježim [[mutacija]]ma u genetičkom razvoju. [Primjeri takvih nesreća su razvoj dodatnog [[hromosom 18 (čovjek)|hromosoma 18]]  ([[trisomija 18]]) i [[Downov sindrom]], koji  su  najčešći genetički uzroci.
[[Velokardiofacialni sindrom]] i [[fetalni poremećaj alkoholnog spektra]] su dva sljedeća najčešća genetička  uzroka.  Međutim, ljekari  su pronašli i mnoge druge uzroke. Najčešći su:
 
* '''[[Genetika|Genetčke]] promjene''': Ponekad je intelaktualna  invalidnost uzrokovana abnormalnim [[gen]]ima, naslijeđenim od roditelja, greške prilikom kombiniranja  gena ili drugih razloga. Najčešći  genetički poremećaji uključuju [[Downov sindrom]], [[Klinefelterov sindrom]], [[sindrom fragilnog X]] (uobičajen kod dječaka), [[neurofibromatoza]], [[kongenitalna hipotireoza ]], [[Williamsov sindrom]], [[fenilketonurija]] (PKU), i [[Prader-Willijev sindrom]]. Ostali genetičke poremećaje uključuju [[sindrom delecije 22q13|Phelan-McDermidov sindrom (22q13del)]], [[Mowat-Wilsonov sindroma]], [[ciliopatija|genetička ciliopatija]],&lt;ref&gt;{{Cite journal
  | last = Badano
  | first = Jose L.
  |author2=Norimasa Mitsuma |author3=Phil L. Beales |author4=Nicholas Katsanis
  | title = The Ciliopathies : An Emerging Class of Human Genetic Disorders
  | journal = Annual Review of Genomics and Human Genetics
  | volume = 7
  | pages = 125–148
  | date = septembar 2006
  | url = http://arjournals.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.genom.7.080505.115610
  | doi = 10.1146/annurev.genom.7.080505.115610
  | access-date = 15. 6. 2008
  | pmid = 16722803}}&lt;/ref&gt; i Sideriusov tip [[X-vezana intelektualna invalidnost|X-vezane intelektualne invalidnosti]] ([[OMIM|OMIM6: 300263]]) uzrokovana je mutacijom  gena ''[[PHF8]]'' ([[OMIM|OMIM6: 300560]]).&lt;ref&gt;{{Cite journal |authors=Siderius LE, Hamel BC, van Bokhoven H, etal |title= X-linked mental retardation associated with cleft lip/palate maps to Xp11.3-q21.3 |journal= Am. J. Med. Genet. |volume= 85 |issue= 3 |pages= 216–220 |year= 2000 |pmid= 10398231 |doi=10.1002/(SICI)1096-8628(19990730)85:3&lt;216::AID-AJMG6&gt;3.0.CO;2-X }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |authors=Laumonnier F, Holbert S, Ronce N, etal |title=Mutations in PHF8 are associated with X linked mental retardation and cleft lip/cleft palate |journal=J. Med. Genet. |volume=42 |issue= 10 |pages= 780–786 |year= 2005 |pmid= 16199551 |doi= 10.1136/jmg.2004.029439 | pmc=1735927 }}&lt;/ref&gt; U rijetkim slučajevima, abnormalnosti se javljaju na   [[X hromosom|X]] ili [[Y hromosom]]u, koje mogu uzrokovati  intelektualne poteškoće. [[48, XXXX]] i [[49, XXXXX]] sindrom pogađa mali  broj djevojčica širom svijeta, dok dječaci mogu biti pogođenji [[hromosom]]skim aberacijama  47, [[XYY]], 49, [[XXXXY]], ili 49, XYYYY.
*'''Problemi u [[trudnoća|trudnoći]]''':  Intelektualne poteškoće se mogu pojaviti kao posljedica nepravilnog razvoja [[fetus]]a. Naprimjer, može da  postoji problem s načinom  dijeljenja ćelija [[fetus]]a, kada se ne dijele brzo kao  što rastu. Trudna žena koja pije [[etanol]] ili dobija infekcije poput [[sindrom kongenitalne rubeole|rubeolu tokom trudnoće]] može imati dijete s intelektualnim poteškoćama.
* '''Problemi pri rođenju''': Ako beba ima problema prilikom obrade  poroda, kao kada  ne dobija dovoljno [[kisika]],  može imati razvojni poremećaj zbog oštećenja [[mozak|mozga]].
* '''Izloženost određenim vrstama [[bolest]]i ili [[toksin]]a''':. Bolesti poput [[veliki kašalj|velikog kašlja]], [[boginje (bolest)|boginja]] ili [[meningitis]]a,  mogu uzrokovati intelektualni invaliditet ako zdravstvena zaštita kasni ili  je neadekvatna. Izlaganje [[otrov]]ima,  kao što su [[olovo]] ili [[živa (element)|živa]] mogu također uticati na mentalne sposobnosti.
*'''[[Nedostatak joda]]''', koji utiče na oko 2 &amp;nbsp;milijarde ljudi širom svijeta,  vodeći  je uzrok intelektualnih teškoća u područjima [[Treći svijet|u zemljama u razvoju]],  gdje je nedostatak joda endemske prirode. Nedostatak joda izaziva [[gušavost]],  usljed povećanja  [[štitna žlijezda|štitne žlijezde]]. Češće nego potpuni [[kretenizam]], kao intelektualna invalidnost uzrokovana teškim nedostatkom joda zove se  blago oštećenje inteligencije. Određena područja svijeta,  zbog prirodnih nedostatka i vladinih neaktivnosti, ozbiljno su  ugrožena. [[Indija]] je najistaknutija, sa 500 &amp;nbsp;milijuna ljudi koje  pate od nedostatka, a  54 &amp;nbsp;miliona  sa strumom i 2 &amp;nbsp;miliona kretenizma. Među ostalim narodima pogođenim nedostatkom joda, [[Narodna Republika Kina|Kina]] i [[Kazahstan]] su pokrenuli  široke programe  jodiranje, dok ih od 2006. godine [[Rusija]]  nema.&lt;ref&gt;{{Cite news| url = http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E05E3D81231F935A25751C1A9609C8B63&amp;sec=&amp;spon=&amp;&amp;scp=1&amp;sq=iodized%20salt%20russia&amp;st=cse
  | work = The [[New York Times]]
  | title = In Raising the World's I.Q., the Secret's in the Salt
  | last = McNeil
  | first = Donald G., Jr.
  | date = 16. 12. 2006
  | access-date = 21. 7. 2009
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news
  | url = http://www.nytimes.com/2006/12/28/world/africa/28malnutrition.html
  | work = The New York Times
  | title = Malnutrition Is Cheating Its Survivors, and Africa's Future
  | last = Wines
  | first = Michael
  | date = 28. 12. 2006
  | access-date = 21. 7. 2009
}}&lt;/ref&gt;
* '''Nedostatak  [[lučni fascikul|lučnih fascikula]]'''.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Sundaram | first1 = SK | last2 = Sivaswamy | first2 = L | last3 = Makki | first3 = MI | last4 = Behen | first4 = ME | last5 = Chugani | first5 = HT. |name-list-format=vanc | year = 2008 | title = Absence of arcuate fasciculus in children with global developmental delay of unknown etiology: a diffusion tensor imaging study | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-pediatrics_2008-02_152_2/page/250| journal = J Pediatr | volume = 152 | issue = 2| pages = 250–5 | pmid = 18206698 | doi=10.1016/j.jpeds.2007.06.037}}&lt;/ref&gt;

== Dijagnoza ==
Prema preporukama petog izdanja knjige  &quot;Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje(DSM-IV)&quot;, za dijagnozu intelektualne invalidnosti,  moraju biti ispunjeni tri kriterija: 
*'''deficit opće mentalne sposobnosti''', 
*'''značajna ograničenja, uključujući  jedno ili više područja [[adaptivno ponašanje|adaptivnog ponašanja]]'''  na više okruženja (mjereno skalom adaptivnog ponašanja,  odnosno komunikacije, vještina samopomoći, [[interpersonalna vještina]], i još neke), i 
*'''dokaz da je ograničenje  postalo očigledno u djetinjstva ili [[adolescencija|adolescenciji]]'''. 
U principu, osobe s intelektualnim teškoćama imaju IQ ispod 70, ali klinička diskreciju može biti potrebno za pojedince koji imaju nešto viši IQ, ali sa  teškim oštećenjem u adaptivnom funkcioniranju.&lt;ref name =&quot;DSM-5&quot;/&gt;

Formalno  se dijagnostificira  procjenu+om IQ i adaptivnog ponašanja. Treće  stanje zahtijeva početak u djetinjstvu za razlikovanje intelektualnog invaliditeta od [[demencija|demencije]], kao što su [[Alzheimerova bolest]] ili zbog traumatske ozljede mozga.

===Terminologija===
{{anchor|Arhaični termini|Alternativni termini}} Termini koji označavaju mentalne  nedostatke su izloženi [[pokretna traka eufemizma|pokretnoj traci eufemizama]].  Nekoliko tradicijskih termina koji su dugo prisutni u [[psihijatrija|psihijatriji]] su jednostavni oblici zlostavljanja, kada su danas u uobičajenoj upotrebi; oni su često susreću i u  starim dokumenatima, kao  što su knjige, stručni radovi, [[popis]]ni  formulari. Naprimjer, britanski popis 1901 ima kolone, uključujući i izraze ''[[imbecil]]'' i '' [[maloumnost|malouman]] ''.
Negativne konotacije u vezi sa ovim brojnim stanjima sa intelektualnim invaliditetom odražavaju stav društva o stanju. Neke od struktura  društva traže neutralne medicinske  termina, dok drugi žele da takve koriste termine kao oružje zlostavljanja.

Danas, novi izrazi poput ''onemogućen u razvoju''ili ''ometen u razvoju'' &lt;ref&gt;[http://encyclopedia2.thefreedictionary.com/mentally+retarded Columbia Electronic Encyclopedia], 2013&lt;/ref&gt;''poseban'' ili ''osporen'' zamjenjuju se terminom  ''mentalno retardiran''. Izraz ''zaostao u razvoju''  ili ''osobe sa posebnim potrebama'' je popularan među starateljima i roditeljima osoba s mentalnom retardacijom, jer ''kašnjenje'' ili ''zaostatak''' ukazuju na to da je osoba polahko dostiže svoj puni potencijal umjesto da je osobe s invalidnošću.
 
Upotreba  termin se tokom godina promijenila  i razlikuje se od zemlje do zemlje. Naprimjer, ''mentalna retardacija'' u nekim kontekstima pokriva cijelo područje, ali prethodno je  primijenjivana na ono što je sada  „grupa blaga mentalna retardacija“. U Velikoj Britaniji oznaka  '' maloumni '' koristi se za označavanje blage mentalne retardacije (MR) , a nekad je primjenjuje   i na cijeloj teritoriji SAD-a. ''Granica intelektualne (ne)sposobnosti&quot; ni danas  nije definirana, ali se termin može koristiti  u odnosu na ljude sa IQ  70-ih godina. Ljudi sa IQ od 70 do 85,   u SAD imaju  pravo na posebnu pažnju u javnom obrazovnom sistemu,  na osnovu mentalne retardacije.

*'''Kreten''' je najranije opisana kategorija, čiji naziv dolazi od i francuske dijalekatske riječi za kršćana.&lt;ref&gt;{{Cite web
  | title = cretin
  | work = The American Heritage Dictionary of the English Language, Fourth Edition
  | publisher = Houghton Mifflin Company
  | year = 2006
  | url = http://dictionary.reference.com/browse/cretin
  | access-date = 4. 8. 2008}}&lt;/ref&gt; To je impliciralo  da su ljudi sa značajnim intelektualnim ili razvojnim smetnjama &quot;i dalje ljudski&quot; (ili &quot;još uvijek kršćani&quot;) i zaslužuju da budu tretirani sa osnovnim [[ljudsko dostojanstvo|ljudskim dostojanstvom]]. Osobe sa takvim  stanjem su smatrane nesposobnim za grijehove, na način kao što je činio  &quot;Hristos&quot; po  svojoj  naravi. Od sredine 20. stoljeća,  ovaj termin se ne koristi u naučnim poduhvatima i generalno se smatra oblikom zlostavljanja. Iako je  oznaka ''kreten'' više nije u upotrebi, pojam '' [[kretenizam]] '' još uvijek se  koristi kada se odnosi na mentalne i fizičke nesposobnosti koje su rezultat  neodgovarajućeg tretmana  [[kongenitalna hipotireoza|kongenitalne hipotireoze]].
* '''Amencija''' je termin koji ima dugu historiju, uglavnom povezanu s demencijom. Razlika između maloumnosti i demencije izvorno je  definirana  od samog  početka. ''Maloumnost'' je izraz koji se koristi za označavanje osoba koje imaju  deficite u mentalnom funkcioniranju u ranom životu, dok  '' demencija '' uključuje pojedince  koji razvijaju mentalne nedostatke kao odrasli. Tokom 1890-ih, '' maloumnost ''  je označavala  nekoga ko je rođen s mentalnim nedostacima. Do 1912. godine, amencija je bila klasificirana kao  ogroman &quot;idiot, imbecil i nemoćni maloumnik&quot; u kategoriji odvojenoj od demencijske klasifikacije, koja pogađa osobe  kasnijim životnim dobima.
* '''[[Idiot]]''' je pojam koji ukazuje na najveći stepen intelektualnih teškoća, gdje je [[mentalna dob]]  dvije godine ili manje, a osoba ne može biti samostalna ili se zaštitili od uobičajenih fizičkih opasnosti. Pojam je postupno zamjenjuje pojmom '''duboka mentalna retardacija''' (koja je od tada je zamijenjen drugim terminima).
* {{anchor|imbecile}}'''[[Imbecil]]''' je naziv koji naznačava  intelektualne poteškoće koje su  manje ekstremn nego  kod idiotizma, a ne nužno naslijedne. Sada je obično podijeljen u dvije kategorije, poznate kao '''teške intelektualne poteškoće''' i '''umjerene intelektualne poteškoće.'''
* '''[[Moron]]'''  je definiralo  Američko udruženja za proučavanje [[maloumnost]]i 1910. godine, nakon rada [[Henry H. Goddard|Henryja H. Goddarda]], kao termin za odrasle  sa [[mentalna dob|mwntalnom dobi]] između osam i dvanaest godina. Za ovo stanje, sada je termin '''blaga mentalna retardacija''' . Alternativne definicije ovih pojmova  su, kao osnov, koristile  IQ . Ova grupa je u zakonima Velike Britanije od 1911. do 1959.-1960. poznata kao ''maloumni''.
* '''Mongolizam''' i '''mongoloidna idiotija''' bili  su medicinski termini koji  su se koristili za identifikaciju nekoga sa [[Downov sindrom|Downovim sindromom]], kako je ljekar koji je prvi opisao sindrom, [[John Langdon Down]], vjerovao da su djeca s Down sindromom imaju sličnosti lica sa [[Johann Friedrich Blumenbach|Blumenbachovim]] opisom  &quot;[[Mongoloidi|mongolske rase]]&quot;.  [[Mongolija|Narodna Republika Mongolija]] je zatražila da medicinska zajednica prekine upotreba termina kao reference  za intelektualne invalidnosti. Njihov zahtjev je odobren u 1960-ih godina, kada se [[Svjetska zdravstvena organizacija]] složila da  termin treba prestati  koristi u medicinskoj zajednici.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Howard-Jones |first=Norman| year=1979|title=On the diagnostic term &quot;Down's disease&quot; |journal=Medical History |volume=23 |issue=1|pages=102–04 |pmid=153994|pmc=1082401 |doi=10.1017/s0025727300051048}}&lt;/ref&gt;

U oblasti [[specijalno obrazovanje|specijalnog obrazovanja]], '''nesposobnom za obrazovanje''' (ili „nesposobnost za obrazovanje zbog  intelektualne invalidnosti“) odnosi se na učenike sa intelektualnim poteškoćama sa IQ od oko 50-75,  koji mogu akademski napredovati do kasno, na  elementarnoi razini. '''Obučivost''' (ili &quot;obučiva intelektualna invalidnost&quot;) odnosi se na učenike čiji je IQ pada ispod 50, ali koji su još uvijek u stanju učenja [[Higijena|lične higijene]] i drugih životnih vještine u zaštićenim prostorima, kao što je dom. U mnogim područjima, ovi termini su zamijenjeni upotrebom &quot;umjerena&quot; i &quot;teška&quot; intelektualna invalidnost. Dok se imena mijenjaju, u praksi značenje ostaje približno isto.
* '''[[Retardiranost]]''' i '''retard'''  su termini koji potiči od [[latinski jezik|latinske riječi]] ''retardare'' =  činiti  sporo, kašnjenje, držanje leđa ili ometen, tako da ''mentalna retardacija'' znači isto što i ''mentalno kašnjenje''. Termin je zabilježen u [[1426]].  kao ''činjenica ili akcija sporijeg činjenja  u pokretu ili vremenu''. Prvi zapis retardacije u odnosu na  mentalnu sporost je u 1895. je  izraz ''mentalno retardiran''  koji je upotrebljen u  zamijeni termine kao što su ''idiot'', ''moron'' i ''[[imbecil]]'', jer  naziv ''retardiran'' tada nije bio pogrdan, sve do 1960-ih. Međutim, termin je uzeo djelomično pogrdno značenje kao u imenica ''retard'', koji  se posebno shvata pogrdnim. Anketa [[BBC]]-a iz 2003. godine je  rangirala  kao najuvredljivije riječi vezane za invalidnost, ispred termina kao što je '' [[spastičnost]] '' (ili skraćenica spaz - ''kreten'').&lt;ref&gt;{{Cite web
  | title = Worst Word Vote
  | work = Ouch
  | publisher = BBC
  | year = 2003
  | url = http://www.bbc.co.uk/ouch/yourspace/worstwords/
  | access-date = 17. 8. 2007 |archive-url = https://web.archive.org/web/20070320214418/http://www.bbc.co.uk/ouch/yourspace/worstwords/&lt;!-- Bot retrieved archive --&gt; |archive-date = 20. 3. 2007}}&lt;/ref&gt; Izrazi '' mentalno retardiran '' i '' mentalna retardacija'' su i dalje prilično uobičajeni, ali trenutno [[Paraolimpijske igre]], [[Najbolji prijatelji]] i preko 100 drugih organizacija nastoje da eliminiraju njihovo korištenje pozivajući da riječ ''retard'' i njene varijante, u nastojanju da se izjednači  sa  riječi  ''crnčuga'' i povezanim eufemizamima ''crnjo'', u svakodnevnom razgovoru. Ovi napori su rezultirali u federalnom zakonu ponekad poznatom kao &quot;Rozin zakon&quot; (''Rosa's Law''), zamijenile pojam ''mentalno retardiran''  pojmom ''osoba sa intelektualnim poteškoćama'',  u nekim saveznim  zakonima.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.specialolympics.org/coalition.aspx |title=SpecialOlympics.org |publisher=SpecialOlympics.org |access-date=29. 6. 2010 |archive-date=30. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100730053646/http://www.specialolympics.org/coalition.aspx |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://r-word.org/ |title=R-Word.org |publisher=R-Word.org |date=18. 6. 2010 |access-date=29. 6. 2010 |archive-date=29. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100629101917/http://www.r-word.org/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Kategorizacija==
Intelektualna  podnormalnost utvrđuje se s pomoću standardiziranih testova za određivanje koeficijenta inteligencije, uz posmatranje  i procjenu socijalne prilagođenosti ponašanja. Sve intelektualno subnormalne osobe imaju ograničenja i poteškoće u učenju  vještina komunikacije, brige za sebe, u organizaciji i održavanju samostalnog života, sticanju socijalnih vještina, brige za vlastito zdravlje i sigurnost u obrazovanji, zapošljavanju i organizaciji slobodnog vremena

Intelektualno potprosječne  osobe najčešće se klasificiraju na četiri kategorije: 
*blaga intelektualna subnormalnost (IQ 50 – 69), 
*umjerena (IQ 35 do 49), 
*teška (IQ 20 do 34) i 
*vrlo teška (IQ ispod 20). 
Odstupanja koeficijenta inteligencije 
*od jedne [[standardna devijacija|standardne devijacije (oko 15) od prosjeka, koji iznosi 100 jedinica, smatraju se normalnim (IQ 100 do 86) 
*od jedne do dvije standardne devijacije (od 70 do 85) klasificiraju se kao granična razina.

;Šifre intelektualnih poteškoća

{| class=&quot;wikitable&quot; class=&quot;sortable wikitable&quot; 
|style=&quot;text-align:center;&quot;|'''Redni broj koda'''
|style=&quot;text-align:center;&quot;|'''Kod'''
|style=&quot;text-align:center;&quot;|'''Naziv'''
|-
|Kod-1
|F70
|Lahka mentalna retardacija
|-
|Kod-2 
|F71
|Umjerena mentalna retardacija
|-
|Kod-3 
|F72
|Teža mentalna retardacija
|-
|Kod-4 
|F73
|Teška mentalna retardacija
|-
|Kod-5 
|F78
|Ostale razine  mentalne retardacije
|-
| Kod-6
| F79
|Nespecifična mentalna retardacija
|-
|}

;Standardna klasifikacija mentalne retardacija
{| class=&quot;wikitable&quot; class=&quot;sortable wikitable&quot; 
|style=&quot;text-align:center;&quot;|'''Stepen/Stanje'''
|style=&quot;text-align:center;&quot;|'''[[Inteligencija|IQ]]'''
|-
|Potpuna retardacija  ||align=&quot;center&quot;| do 20
|-
|Teška  retardacija ||align=&quot;center&quot;| 20–34
|-
|Srednja retardacija ||align=&quot;center&quot;| 35–49
|-
|Umjerena retardacija  ||align=&quot;center&quot;| 50–69
|-
|Granična retardacija  ||align=&quot;center&quot;| 70–79
|-
|}

;Stanford – Bineova skala

diferencira nekoliko kategorija stepena inteligencije (mjerenog rezultatima primijenjenog testa):

{| class=&quot;wikitable&quot; class=&quot;sortable wikitable&quot; 
|style=&quot;text-align:center;&quot;|'''Opis stanja'''
|style=&quot;text-align:center;&quot;|'''[[Inteligencija|IQ]]'''
|- 
| Subnormalnost
|→ 70 : 
*[[Idiot]]i - 0–30;
*[[Imbecil]]i - 30–50;  
*[[Debil]]i - 50–70. 
|-
| Granična grupa
|71 – 80    
|-
| Tupost
|81 – 90   
|-
| Normalnost
|91 – 110   
|-
| Superiornost
|111–120  
|-
| Nadsuperiornost
|121–140   
|-
| Genijalnost
|141 →   
|-
|}

Napomena : po ''IQ'', a ne u smislu specijalnih sposobniosti.

==Također pogledajte==
* [[Planiranje budućnosti]]
* [[Inteligencija]]

==Reference==
{{Refspisak|colwidth=30em}}

==Vanjski linkovi==
{{commons category|Intellectual disability}}
* [http://www.cdc.gov/ncbddd/dd/ddmr.htm FAQ on intellectual disabilities] from the US [[Centers for Disease Control]]'s National Center on Birth Defects and Developmental Disabilities

{{DEFAULTSORT:Intellectual disability}}
[[Kategorija:Intelektualna invalidnost]]
[[Kategorija:Psihijatrijske dijagnoze]]
[[Kategorija:Psihijatrija]]
[[Kategorija:Inteligencija]]
[[Kategorija:Poteškoće u učenju]]
[[Kategorija:Razvojni poremećaji]]</text>
      <sha1>d15gveao6k490gyt5qmiimjj6ha5njk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Goričko jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>422156</id>
    <revision>
      <id>3904067</id>
      <parentid>3515201</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:25:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904067</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4954" sha1="ee1eqbkw0u3ya80x5rni7hfwahgqy4a" xml:space="preserve">{{Geokutija|Jezero
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Goričko jezero
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Jezero
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Goričko jezero.jpg
| opis_slike            = Goričko jezero
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| zastava_države        =
| politička_podjela1    = | politička_podjela1_vrsta =
| politička_podjela2    = | politička_podjela2_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| općina                = [[Trebinje]]
&lt;!-- *** Glavno jezero, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| matični               =
| grad                 = [[Arslanagića Most (naselje)|Arslanagića Most]]
| rijeka                =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        =
| pritoke_desno         =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 =
| izvor_položaj         = | izvor_regija = | izvor_država =
| izvor_visina          =
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor_sliv            =
| ušće                  =
| ušće_položaj          = | ušće_regija = | ušće_država =
| ušće_visina           =
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| nadmorska_visina      =
| površina              =
| dužina                = 
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            =
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 =
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = 
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Goričko jezero''' je vještačko jezero na području općine [[Trebinje]], na krajnjem jugoistoku [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Jezero je udaljeno 4&amp;nbsp;km od [[Trebinje|Trebinja]]. Ovo akumulaciono jezero je nastalo izgradnjom brane Gorica  dužine u kruni 171,00 m, visine od kote fundiranja 30,50 m. Vode akumulacije služe za potrebe hidroelektrane &quot;Trebinje II&quot;, izgrađene 1965. godine na rijeci [[Trebišnjica|Trebišnjici]], na području naselja [[Arslanagića Most (naselje)|Arslanagića Most]] čiji su dijelovi potopljeni, a istoimeni [[Arslanagića most]] prenešen u [[Trebinje]]&lt;ref name=&quot;глас&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.glassrpske.com/drustvo/panorama/Tek-izronulo-naselje-ocekuje-novi-potop/lat/59082.html |title=Glas Srpske: Tek izronulo naselje očekuje novi potop, Ratomir Mijanović, 09. 6. 2011. |access-date=11. 12. 2016 |archive-date=4. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104031841/http://www.glassrpske.com/drustvo/panorama/Tek-izronulo-naselje-ocekuje-novi-potop/lat/59082.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Zapremine je 9,0 hm³ i 171 hektara vode.

Brana u Gorici je glavno čvorište raspodjele voda u sistemu [[hidroelektrana]] [[Donji i Gornji horizonti|Donji horizonti]]. Jezero sistemom odvodnih tunela kroz Trebinjsko polje daje vodu HE Dubrovnik-Plat. Jedan tunel prečnika je 6 metara, dužine 15,4 kilometara, debljine obloge 0,50 m, drugi je  betonski cjevovod (Mokro Polje) prečnika 5,40 m, dužine 1,20&amp;nbsp;km i debljine oblogeo 0,40 m i treći je vertikalni [[Čelik|čelični]] cjevovod, ubetoniran u stijeni, prečnika od 3,90 m do 3,30 m.

Drugi dio vode nastavlja teći starim koritom kroz Trebinje i dalje kroz [[Popovo polje]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.geocities.com/lastvani/trebisnjica.htm |title=Trebišnjica |access-date=7. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080907012646/http://www.geocities.com/lastvani/trebisnjica.htm |archive-date=7. 9. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na dnu Popova polja napravljena je druga brana s akumulacijskim jezerom čije vode se tunelom kroz Mlinsko brdo – 8,5&amp;nbsp;km koriste u [[Hidroelektrana Čapljina|HE Čapljina]].&lt;ref&gt;Dr. Mijo Vranješ, Dr. Maja Prskalo, Mr. Tatjana Džeba, 2013 -HIDROLOGIJA I HIDROGEOLOGIJA SLIVA NERETVE I TREBIŠNJICE, OSVRT NA IZGRADNJU DIJELA HE SUSTAVA - GORNJI HORIZONTI&lt;/ref&gt;

Akumulacija Goričko jezero obiluje izuzetnim lokalitetima za ronjenje, potopljenim dolapima i [[vodenica]]ma, mostovima, cijelim selima, crkvama, grobljima i [[Kras|kraškim]] podvodnim reljefom.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija BiH}}
{{Neretva}}

[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>ee1eqbkw0u3ya80x5rni7hfwahgqy4a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Igrač sezone - Liverpool FC</title>
    <ns>10</ns>
    <id>426462</id>
    <revision>
      <id>3903929</id>
      <parentid>3429327</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T14:11:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3903929</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1205" sha1="kms3n9ftkoxvvu9s14fyro8hrdm4vef" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Igrač sezone - Liverpool FC
| naslov      = Igrač sezone – [[Liverpool FC|{{color|#ffffff|Liverpool FC}}]]
| naslovstil  = background-color:#e20e0e; color:#ffffff; border: solid 1px #ffd700;
| tijeloklasa = hlist

| podaci1     = 
* 2002: [[Sami Hyypiä|Hyypiä]]
* 2003: [[Danny Murphy (nogometaš, 1977)|Murphy]]
* 2004: [[Steven Gerrard|Gerrard]]
* 2005: [[Jamie Carragher|Carragher]]
* 2006: [[Steven Gerrard|Gerrard]]
* 2007: [[Steven Gerrard|Gerrard]]
* 2008: [[Fernando Torres|Torres]]
* 2009: [[Steven Gerrard|Gerrard]]
* 2010: [[Pepe Reina|Reina]]
* 2011: [[Lucas Leiva|Lucas]]
* 2012: [[Martin Škrtel|Škrtel]]
* 2013: [[Luis Suárez|Suárez]]
* 2014: [[Luis Suárez|Suárez]]
* 2015: [[Philippe Coutinho|Coutinho]]
* 2016: [[Philippe Coutinho|Coutinho]]
* 2017: [[Sadio Mané|Mané]]
* 2018: [[Mohamed Salah|Salah]]
* 2019: [[Virgil van Dijk|Van Dijk]]
* 2020: [[Jordan Henderson|Henderson]]
* 2021: [[Mohamed Salah|Salah]]
* 2022: [[Mohamed Salah|Salah]]
* 2023: [[Alisson Becker|Alisson]]
* 2024: [[Mohamed Salah|Salah]]
* 2025: [[Mohamed Salah|Salah]]
* 2026: [[Dominik Szoboszlai|Szoboszlai]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Liverpoola FC]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>kms3n9ftkoxvvu9s14fyro8hrdm4vef</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mohamed Salah</title>
    <ns>0</ns>
    <id>438258</id>
    <revision>
      <id>3903931</id>
      <parentid>3805745</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T14:15:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3903931</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9234" sha1="1c9kr3qtfniq6yjba9evgjl800q6won" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Mohamed Salah
| slika                     = Mohamed Salah 2018.jpg
| opis                      = 
| punoime                   = Mohamed Salah Hamed Mahrous Ghaly&lt;ref name=&quot;FIFA&quot;&gt;{{cite web|title=FIFA Club World Cup 2019: List Of Players: Liverpool|url=https://tournament.fifadata.com/documents/FCWC/2019/pdf/FCWC_2019_SQUADLISTS.PDF|website=fifadata.com|page=7|access-date=25. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200117182124/https://tournament.fifadata.com/documents/FCWC/2019/pdf/FCWC_2019_SQUADLISTS.PDF|archive-date=17. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i godine|1992|06|15}}&lt;ref name=&quot;FIFA&quot;/&gt;
| rodnigrad                 = [[Gharbia]]
| rodnadržava               = [[Egipat]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| visina                    = 175 cm&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.asroma.com/en/teams/players-and-staff/mohamed-salah |title=Mohamed Salah |publisher=[[AS Roma]] |access-date=8. juni 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170620003731/https://www.asroma.com/en/teams/players-and-staff/mohamed-salah |archive-date=20. juni 2017}}&lt;/ref&gt;
| pozicija                  = [[Napadač]]
| trenutniklub              = 
| brojnadresu               = 
| omladinskegodine          = 2006–2010.
| omladinskipogoni          = [[El Mokawloon SC|El Mokawloon]]

| godine1  = 2010–2012. | klubovi1  = [[El Mokawloon SC|El Mokawloon]]   | nastupi(golovi)1  = 40 (11)
| godine2  = 2012–2014. | klubovi2  = [[FC Basel|Basel]]                 | nastupi(golovi)2  = 47 (9)
| godine3  = 2014–2016. | klubovi3  = [[Chelsea FC|Chelsea]]             | nastupi(golovi)3  = 13 (2)
| godine4  = 2015.      | klubovi4  = → [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]    | nastupi(golovi)4  = 16 (6)
| godine5  = 2015–2016. | klubovi5  = → [[AS Roma|Roma]]                 | nastupi(golovi)5  = 34 (14)
| godine6  = 2016–2017. | klubovi6  = [[AS Roma|Roma]]                   | nastupi(golovi)6  = 31 (15)
| godine7  = 2017–2026. | klubovi7  = [[Liverpool FC|Liverpool]]         | nastupi(golovi)7  = 315 (191)

| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2010–2011.
| nacionalneekipe1           = Egipat U20
| nacionalninastupi(golovi)1 = 11 (3)

| nacionalnegodine2          = 2011–2012.
| nacionalneekipe2           = Egipat U23
| nacionalninastupi(golovi)2 = 11 (4)

| nacionalnegodine3          = 2011–
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipat]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 121 (68)

| zadnjeuređivanje           = 7. jula 2026
}}
'''Mohamed Salah Hamed Mahrous Ghaly''' (rođen 15. juna 1992) [[egipat]]ski je profesionalni nogometaš koji nastupa za [[Nogometna reprezentacija Egipta|reprezentaciju Egipta]]. Igra na poziciji [[napadač]]a.

==Karijera==
Prve nogometne korake je napravio u omladinskom timu [[El Mokawloon SC|El Mokawloon]]. Godine 2010. potpisuje za prvi tim. U tom klubu ostaje do 2014. godine. Potom prelazi u [[FC Basel|Basel]] za 2,5 miliona eura. S klubom iz Švicarske dva puta osvaja prvenstvo. U 47 ligaških nastupa postigao je devet golova. Njegovi nastupi nisu prošli neopaženo, a najkonkretniji je bio [[Chelsea FC|Chelsea]], za koji potpisuje 24. januara 2014. Za londonski klub debitovao je 8. februara protiv [[Newcastle United FC|Newcastlea]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mohamed Salah debitovao za Chelsea|url=http://www.skysports.com/football/chelsea-vs-newcastle/287527|website=skysport.com|access-date=12. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Debitantski pogodak postiže 22. marta u utakmici protiv [[Arsenal FC|Arsenala]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Na meču protiv Arsenala Salah postigao prvi pogodak|url=http://www.bbc.com/sport/football/26590673|website=bbc.com|access-date=12. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; U sezoni [[Premier League 2014/2015.|2014/15.]] sa Chelseajem osvaja [[Premijer liga Engleske|Premijer ligu]] i [[FA kup 2014/2015.|FA kup]]. U prvoj polovini 2015. igrao je na posudbi za [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Salah na pozajmici u Fiorentini|url=http://www.vijesti.me/sport/dogovoreno-salah-na-pozajmici-u-fiorentini-817259|website=vijesti.me|access-date=12. 12. 2017}}{{Mrtav link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; da bi potom bio posuđen [[AS Roma|Romi]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mohamed Salah na posudbi u Romi|url=http://www.goal.com/hr/news/6941/italija/2015/08/06/14219782/napokon-okon%C4%8Dana-drama-salah-novi-igra%C4%8D-rome-do%C4%8Dekao-ga|website=goal.com|access-date=12. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je u sezoni [[Serie A 2015/2016.|2015/16.]] opravdao očekivanja, čelnici Rome otkupili su njegov ugovor od Chelseaja za 15 miliona eura. I sljedeću sezonu odigrao je na visokom nivou. Za Romu je odigrao 65 ligaških utakmica i postigao 29 golova. Krajem sezone za njegove usluge zainteresirao se [[Liverpool FC|Liverpool]], a do konačnog dogovora dolazi 22. juna 2017. Visina transfera iznosila je 45 miliona eura.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Salah postao najskuplje pojačanje Liverpoola|url=https://sportsport.ba/fudbal/zvanicno-salah-postao-najskuplje-pojacanje-liverpoola/241984|website=sportsport.ba|access-date=13. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Za klub s [[Anfield]]a debitovao je u prijateljskoj utakmici protiv [[Wigan Athletic FC|Wigana]] 14. jula i odmah postigao prvi pogodak u novom dresu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Gol Salaha na debiju za Liverpool|url=https://sportsport.ba/fudbal/gol-salaha-na-debiju-za-liverpool/244694|website=sportsport.ba|access-date=13. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
Salah je nastupao za reprezentaciju Egipta u nekoliko uzrasta: U-20 i U-23. U [[Nogometna reprezentacija Egipta|seniorskoj reprezentaciji]] debitovao je 3. septembra 2011. protiv [[Nogometna reprezentacija Sijera Leonea|Sijera Leonea]]. Prvi pogodak postigao je protiv [[Nogometna reprezentacija Nigera|Nigera]] mjesec kasnije. U utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Republike Kongo|Konga]] 8. oktobra 2017. postigao je pogodak u 95. minuti za pobjedu koja je Egiptu osigurala nastup na Svjetskom prvenstvu u Rusiji.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Salah u 95. minuti odveo Egipat na SP|url=https://sportsport.ba/fudbal/salah-u-95-minuti-odveo-egipat-na-sp-ludilo-na-stadionu/254560|website=sportsport.ba|access-date=13. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Prema izboru britanskog [[BBC]]-ja, izabran je za afričkog nogometaša godine u 2017.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mohamed Salah najbolji igrač Afrike za 2017. godinu|url=https://sportsport.ba/fudbal/mohamed-salah-najbolji-igrac-afrike-za-2017-godinu/261478|website=sportsport.ba|access-date=13. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

===Nastupi za reprezentaciju===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!colspan=3|[[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipat]]
|-
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|2011.||2||1
|-
|2012.||15||7
|-
|2013.||10||9
|-
|2014.||9||5
|-
|2015.||4||2
|-
|2016.||6||5
|-
|2017.||11||5
|-
|2018.||6||7
|-
|2019.||5||2
|-
|2020.||0||0
|-
|2021.||7||2
|-
|2022.||12||4
|-
|2023.||8||6
|-
|2024.||8||4
|-
|2025.||8||6
|-
|2026.||10||3
|-
!Ukupno||121||68
|}

==Uspjesi==
'''Basel'''
*[[Superliga Švicarske]]: 2012/13, 2013/14.

'''Liverpool'''
*[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2019/2020.|2019/20]], [[Premier League 2024/2025.|2024/25.]]
*[[FA kup]]: [[FA kup 2021/2022.|2021/22.]]
*[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: [[Engleski Liga-kup 2021/2022.|2021/22]], [[Engleski Liga-kup 2023/2024.|2023/24.]]
*[[FA Community Shield]]: [[FA Community Shield 2022.|2022.]]
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|2018/19.]]
*[[UEFA Superkup]]: 2019.
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2019.

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*{{soccerbase|63655}}
*[https://www.premierleague.com/players/5178/Mohamed-Salah/overview Mohamed Salah] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220415132849/https://www.premierleague.com/players/5178/Mohamed-Salah/overview |date=15. 4. 2022 }} na premierleague.com
*{{FIFA igrač|344654}}
*{{NFT igrač|pid=44923}}

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Egipta
|naslov     = Sastavi Egipta
|naslovstil = background-color:#DD0000; color:white; border: solid 1px black;
|podaci1    =
{{Sastav Egipta na Afričkom kupu nacija 2017.}}
{{Sastav Egipta na SP 2018. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    = 
{{Najbolji strijelci Premier Leaguea}}
{{Afrički nogometaš godine}}
{{PFA nogometaš godine}}
{{Igrač sezone - Liverpool FC}}
{{Najbolji igrači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}}
{{Zlatno stopalo}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Salah, Mohamed}}
[[Kategorija:Rođeni 1992.]]
[[Kategorija:Biografije, Guvernorat Gharbia]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Egipatski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Basela]]
[[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]]
[[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Nogometaši Liverpoola]]
[[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2017.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Nogometaši na Olimpijskim igrama 2012.]]
[[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2019.]]</text>
      <sha1>1c9kr3qtfniq6yjba9evgjl800q6won</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Liverpool FC - trenutni sastav</title>
    <ns>10</ns>
    <id>438618</id>
    <revision>
      <id>3903930</id>
      <parentid>3762785</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T14:13:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3903930</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2142" sha1="em3hy6xmd7vanr6mwo48n30e3rvwjzv" xml:space="preserve">{{Sastav nogometne ekipe
| ime         = Liverpool FC - trenutni sastav
| imeekipe    = Liverpool FC
| bgcolor     = #D10A11
| textcolor   = white
| bordercolor = #D10A11
| podaci      =&lt;div&gt;
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=1 |ime=[[Alisson Becker|Alisson]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=2 |ime=[[Joe Gomez (nogometaš)|Gomez]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=3 |ime=[[Wataru Endo|Endo]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=4 |ime=[[Virgil Van Dijk|Van Dijk]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=5 |ime=[[Ibrahima Konate|Konate]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=6 |ime=[[Miloš Kerkez|Kerkez]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=7 |ime=[[Florian Wirtz|Wirtz]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=8 |ime=[[Dominik Szoboszlai|Szoboszlai]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=9 |ime=[[Alexander Isak|Isak]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=10 |ime=[[Alexis Mac Allister|Mac Allister]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=12 |ime=[[Connor Bradley|Bradley]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=14 |ime=[[Federico Chiesa|Chiesa]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=15 |ime=[[Giovanni Leoni|Leoni]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=17 |ime=[[Curtis Jones (nogometaš)|Jones]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=18 |ime=[[Cody Gakpo|Gakpo]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=22 |ime=[[Hugo Ekitike|Ekitike]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=25 |ime=[[Giorgi Mamardashvili|Mamardashvili]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=26 |ime=[[Andrew Robertson (nogometaš)|Robertson]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=28 |ime=[[Freddie Woodman|Woodman]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=30 |ime=[[Jeremie Frimpong|Frimpong]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=38 |ime=[[Ryan Gravenberch|Gravenberch]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=41 |ime=[[Armin Pecsi|Pecsi]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=42 |ime=[[Trey Nyoni|Nyoni]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=43 |ime=[[Stefan Bajčetić|Bajčetić]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=46 |ime=[[Rhys Williams|Williams]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=47 |ime=[[Calvin Ramsay|Ramsay]]}}
{{Nogometna ekipa2 igrač|br=73 |ime=[[Rio Ngumoha|Ngumoha]]}}
{{Nogometna ekipa trener     |ime=[[Andoni Iraola|Iraola]]}}
&lt;/div&gt;}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Liverpoola FC|Sastav]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>em3hy6xmd7vanr6mwo48n30e3rvwjzv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Warren Buffett</title>
    <ns>0</ns>
    <id>446994</id>
    <revision>
      <id>3904028</id>
      <parentid>3848713</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:57:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9726" sha1="0n2w3if1snu5t0hbj56b7n4ur3fpknw" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Warren Buffett
| slika              = Warren Buffett at the 2015 SelectUSA Investment Summit (cropped).jpg
| opis               = Buffett 2015.
| ime_pri_rođenju    = Warren Edward Buffett
| datum_rođenja      = {{datum rođenja i godine|1930|8|30}}
| mjesto_rođenja     = [[Omaha]], [[Nebraska]], SAD
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| prebivalište       = [[Omaha]], [[Nebraska]], SAD
| alma_mater         = [[Univerzitet Pennsylvania]]&lt;br/&gt;[[Univerzitet Nebraske u Lincolnu]]&lt;br/&gt;[[Columbia univerzitet]]
| zanimanje          = Investitor, poslovni magnat i filantrop
| godine_aktivnosti  = 1951–sada
| poznat_po          = Rukovodstvo [[Berkshire Hathaway]] sa [[Charlie Munger]]om 
| supružnik          = {{Brak|[[Susan Buffett|Susan Thompson]]&lt;br/&gt;|1952|2004|kraj=smrt}}&lt;br/&gt;{{Brak|Astrid Menks&lt;br/&gt;|2006}}
| djeca              = [[Susan Alice Buffett]]&lt;br/&gt;[[Howard Graham Buffett]]&lt;br/&gt;[[Peter Buffett]]
| roditelji          = [[Howard Buffett]]&lt;br/&gt;Leila Stahl Buffett
| rodbina            = [[Howard Warren Buffett]] {{small|(unuk)}}
| potpis             = Warren Buffett Signature.svg
}}
'''Warren Edward Buffett''' ({{IPAc-en|ˈ|b|ʌ|f|ᵻ|t}}; rođen 30. augusta 1930)&lt;ref name=biography.com&gt;{{cite web|url=http://www.biography.com/people/warren-buffett-9230729|title=Warren Buffett Biography|publisher=Biography.com ([[FYI (TV network)|FYI]]/[[A&amp;E Networks]])|access-date=28. 6. 2018|archive-date=28. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160128091059/http://www.biography.com/people/warren-buffett-9230729|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je poslovni magnat, investitor i filantrop koji radi kao predjednik i izvršni direktor [[Berkshire Hathaway]]a. On se smatra jednim od najuspješnijih investitora na svijetu&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ten great investors|url=http://www.incademy.com/courses/ten-great-investors/-warren-buffett/1/1040/10002|website=Incademy Investor Education|publisher=Harriman House Ltd.|access-date=28. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20151120201106/http://www.incademy.com/courses/ten-great-investors/-warren-buffett/1/1040/10002|archive-date=20. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Farrington|first1=Robert|title=The top 10 investors of all time|url=http://thecollegeinvestor.com/972/the-top-10-investors-of-all-time|website=The College Investor|publisher=The College Investor, LLC|access-date=20. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; i njegovo bogatstvo, u maju 2025. godine, je procijenjeno na [[Američki dolar|US$]]160 milijardi, što ga čini petom [[The World's Billionaires|najbogatijom osobom na svijetu]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Warren Buffett|url=https://www.forbes.com/profile/warren-buffett|work=Forbes|access-date=14. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;

Buffett je rođen u [[Omaha|Omahi]], [[Nebraska]]. Svoj interes za poslovanje i ulaganje razvio je u svojoj mladosti, pa je u 1947. godini krenuo u [[Škola Wharton Univerziteta Pennsylvania|Školu Wharton Univerziteta Pennsylvania]] prije nego što se sa 19 godina prebacio i završio [[Univerzitet Nebraske u Lincolnu|Univerzitet Nebraske]]. Diplomirao je također i sa [[Columbia Business School]], gdje je oblikovao svoju filozofiju investiranja oko koncepta [[vrijednosno ulaganje|vrijednosnog ulaganja]], čiji je pionir bio [[Benjamin Graham]]. Pohađao je [[New York Institute of Finance]] kako bi fokusirao svoju ekonomsku pozadinu i ubrzo započeo razna poslovna partnerstva, uključujući i ono sa Grahamom. Stvorio je firmu Buffett Partnership nakon sastanka sa [[Charlie Munger]]om, nakon čega je njegova firma kupila proizvodnju tekstila pod nazivom [[Berkshire Hathaway]] čije su ime preuzeli kako bi stvorili raznoliku holding kompaniju.

Buffett je predsjednik i najveći dioničar Berkshire Hathawaya od 1970. godine,&lt;ref name=&quot;investopedia&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.investopedia.com/university/greatest/warrenbuffett.asp |title=The Greatest Investors: Warren Buffett |publisher=[[Investopedia.com]] |access-date=28. 6. 2018}}&lt;/ref&gt; i nazvan je &quot;Čarobnjak&quot;, &quot;Oracle&quot; ili &quot;Sage&quot; od Omahe od strane globalnih medija.&lt;ref&gt;{{cite journal|first=Alex |last=Markels |title=How to Make Money the Buffett Way |journal=[[U.S. News &amp; World Report]] |date=29. 7. 2007 |url=https://www.usnews.com/usnews/biztech/articles/070729/6intro.htm |ref=harv  |archive-url=https://web.archive.org/web/20131022065118/http://www.usnews.com/usnews/biztech/articles/070729/6intro.htm |archive-date=22. 10. 2013 |df= }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal| first=Aline|last=Sullivan| title=Buffett, the Sage of Omaha, Makes Value Strategy Seem Simple: Secrets of a High Plains Investor| journal=[[International Herald Tribune]]| date=20. 12. 1997| url=https://www.nytimes.com/1997/12/20/your-money/20iht-mbuff.t.html| ref=harv}}&lt;/ref&gt; Poznat je po svojoj privrženosti vrijednosnom ulaganju i ličnoj skromosti uprkos svom ogromnom bogatstvu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.msnbc.com/id/18555690/ |publisher=[[MSNBC]] |title=What Warren Buffett might buy |author=Gogoi, Pallavi |date=8. 5. 2007 |access-date=28. 6. 2018 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Istraživanje objavljeno na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] svrstava Buffettovu metodologiju investiranja u &quot;osnivački centrizam&quot; – definisan razlikom u razmišljanju menadžera i osnivača, kao etička dispozicija prema dioničarskom kolektivu i intenzivnom stvaranju eksponencijalne vrijednosti. U suštini, Buffetova koncentrisana ulaganja osiguravaju menadžere od kratkotrajnih pritisaka na tržištu.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite web|last1=Rojas|first1=Claudio|title=Eclipse of the Public Corporation Revisited: Concentrated Equity Ownership Theory|url=https://www.law.ox.ac.uk/business-law-blog/blog/2017/06/eclipse-public-corporation-revisited-concentrated-equity-ownership|publisher=The University of Oxford|access-date=28. 6. 2018|archive-date=5. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190805115243/https://www.law.ox.ac.uk/business-law-blog/blog/2017/06/eclipse-public-corporation-revisited-concentrated-equity-ownership|url-status=dead}} (&quot;From the perspective of founder centrism, 3G Capital’s private equity control position in publicly traded companies is conceptually akin to Berkshire Hathaway’s management-friendly disposition. Both acquire concentrated positions with a focus on long-term business fundamentals, a disinclination towards discriminatory costs, and an ethical disposition towards fellow shareholders&quot;.)&lt;/ref&gt;

Buffett je značajan filantrop, obavezujući se da će dati 99%&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://money.cnn.com/2010/06/15/news/newsmakers/Warren_Buffett_Pledge_Letter.fortune/index.htm | publisher=CNN | title=My philanthropic pledge | first=Warren | last=Buffett | date=16. 6. 2010 | access-date=28. 6. 2018 | archive-date=26. 6. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190626220032/https://money.cnn.com/2010/06/15/news/newsmakers/Warren_Buffett_Pledge_Letter.fortune/index.htm | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; svog bogatstva u dobrotvorne svrhe, prije svega kroz [[Fondacija Bill &amp; Melinda Gates|Fondaciju Bill &amp; Melinda Gates]]. On je 2009. godine osnovao [[The Giving Pledge]] s Bill Gatesom i Markom Zuckerbergom, pri čemu se milijarderi obavezuju da će izdvojiti bar polovinu svog bogatstva. On također aktivno doprinosi političkim dešavanjima, podržavši demokratsku kandidatkinju [[Hillary Clinton]] na [[Predsjednički izbori u SAD-u 2016.|američkim predsjedničkim izborima 2016]];&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;[https://www.nytimes.com/politics/first-draft/2015/12/16/warren-buffett-endorses-hillary-clinton-and-calls-for-higher-taxes-on-wealthy/?_r=0 Warren Buffett Endorses Hillary Clinton and Calls for Higher Taxes on Wealthy] 16. 12. 2015&lt;/ref&gt; također javno se suprotstavio politici, akcijama i izjavama američkog predsjednika [[Donald Trump|Donalda Trumpa]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=S6irBmOnQEc|title=America should stand for more than just wealth, says Warren Buffett|last=PBS NewsHour|date=26. 6. 2017|via=YouTube}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category}}

* [http://www.berkshirehathaway.com/ Službeni vebsajt Berkshire Hathawaya]
* [https://web.archive.org/web/20130409020602/http://thebuffett.com/ The Buffett]
* [http://www.dividendgrowthinvestor.com/2009/07/buffett-partnership-letters.html Buffett Partnership Letters]

{{s-start}}
{{s-hon}}
{{s-bef|prije=[[Ingvar Kamprad]]}}
{{s-ttl|naslov=[[The World's Billionaires|Najbogatija osoba na svijetu]]|years=?–1995}}
{{s-aft|rows=2|poslije=[[Bill Gates]]}}
|-
{{s-bef|prije=[[Bill Gates]]}}
{{s-ttl|naslov=[[The World's Billionaires|Najbogatija osoba na svijetu]]|years=2008–2009}}
{{s-end}}

{{DEFAULTSORT:Buffett, Warren}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Američki poslovni ljudi 20-og vijeka]]
[[Kategorija:Američki poslovni ljudi 21-og vijeka]]
[[Kategorija:Američki milijarderi]]
[[Kategorija:Američki agnostici]]
[[Kategorija:Američki finansijski analitičari]]
[[Kategorija:Američki osnivači finansijskih kompanija]]
[[Kategorija:Američki investitori]]
[[Kategorija:Američki filantropi]]
[[Kategorija:Zaposleni u Berkshire Hathawayu]]
[[Kategorija:Fondacija Bill &amp; Melinda Gates]]
[[Kategorija:Porodica Buffett|Warren]]
[[Kategorija:Poslovni ljudi iz Omahe]]
[[Kategorija:Poslovni ljudi iz Nebraske]]
[[Kategorija:Direktori Berkshire Hathawaya]]
[[Kategorija:Direktori The Coca-Cola Company]]
[[Kategorija:Bivši studenti Columbia Business School]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta Nebraska–Lincoln]]
[[Kategorija:Bivši studenti Woodrow Wilson High School (Washington, D.C.)]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>0n2w3if1snu5t0hbj56b7n4ur3fpknw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marcus Rashford</title>
    <ns>0</ns>
    <id>447062</id>
    <revision>
      <id>3903920</id>
      <parentid>3894095</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T13:41:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3903920</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4783" sha1="jm7pg71ngpo4hk6p8gr9umqd3f7r5pi" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Marcus Rashford
| slika                      = 
| punoime                    = Marcus Rashford&lt;ref&gt;{{cite web|title=Marcus Rashford - Profil|url=https://www.transfermarkt.com/marcus-rashford/profil/spieler/258923|website=transfermarkt.com|access-date=2. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1997|10|31}}
| rodnigrad                  = [[Manchester]]
| rodnadržava                = [[Engleska]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 188 cm
| pozicija                   = [[Napadač]]
| trenutniklub               = [[Manchester United FC|Manchester United]]
| brojnadresu                = 
| omladinskegodine           = 2003–2005. &lt;br&gt; 2005–2015.
| omladinskipogoni           = [[Fletcher Moss Rangers FC|Fletcher Moss Rangers]] &lt;br&gt; [[Manchester United FC|Manchester United]]
| godine1                    = 2015–
| klubovi1                   = {{nowrap|[[Manchester United FC|Manchester United]]}}
| nastupi(golovi)1           = 287 (87)
| godine2                    = 2025.
| klubovi2                   = → [[Aston Villa FC|Aston Villa]]
| nastupi(golovi)2           = 10 (2)
| godine3                    = 2025–2026.
| klubovi3                   = → [[FC Barcelona|Barcelona]]
| nastupi(golovi)3           = 32 (8)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2016.
| nacionalneekipe1           = Engleska U21
| nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (3)
| nacionalnegodine2          = 2016–
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 76 (19)
| zadnjeuređivanje          = 1. jula 2026
}}
'''Marcus Rashford''' (rođen 31. oktobra 1997) je [[Engleska|engleski]] profesionalni nogometaš koji nastupa za [[Manchester United FC|Manchester United]] i [[Nogometna reprezentacija Engleske|nogometnu reprezentaciju Engleske]].

==Karijera==
Prve nogometne korake je napravio u omladinskom timu [[Fletcher Moss Rangers FC|Fletcher Moss Rangersa]]. 2005. godine postaje član mlađih kategorija [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]]. Za prvi tim Uniteda potpisuje 2015. godine. Debitovao je u okviru Evropske lige 25. februara 2016. godine protiv [[FC Midtjylland|Midtjyllanda]]. Na istoj utakmici je postigao dva pogotka. U Premijer ligi prvi nastup upisuje tri dana kasnije protiv [[Arsenal FC|Arsenala]].

==Reprezentacija==
Za seniorsku reprezentaciju je debitovao 27. maja 2016. godine na meču protiv [[Nogometna reprezentacija Australije|Australije]]. Na istom meču postiže svoj prvi pogodak za reprezantaciju. Bio je član reprezentacije na Evropskom prvenstvu 2016, te na Svjetskom prvenstvu 2018. godine.

===Nastupi za reprezentaciju===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!colspan=3|[[Nogometna reprezentacija Engleske]]
|-
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|2016.||6||1
|-
|2017.||9||1
|-
|2018.||16||4
|-
|2019.||7||4
|-
|2020.||2||1
|-
|2021.||6||1
|-
|2022.||5||3
|-
|2023.||8||2
|-
|2024.||1||0
|-
|2025.||8||1
|-
|2026.||8||1
|-
!Ukupno||76||19
|}

==Uspjesi==
'''Manchester United'''
*[[FA kup]]: 2015/16, 2023/24.
*[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2016/17, 2022/23.
*[[FA Community Shield]]: 2016.
*[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016/17.]]

'''Barcelona'''
*[[La Liga]]: 2025/26.
*[[Španski superkup]]: 2026.

'''Engleska'''
*[[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko prvenstvo]] drugoplasirani: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020.]]
*[[UEFA Liga nacija]] treće mjesto: [[UEFA Liga nacija 2018/2019.|2018/19]].

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{UEFA igrač|250088246}}

{{Najbolji strijelci UEFA Evropske lige}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Engleske
|naslov     = Sastavi Engleske
|naslovstil = background-color:white; color:#CF081F; border: solid 1px #0B0B3F;
|podaci1    =
{{Sastav Engleske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2022. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Rashford, Marcus}}
[[Kategorija:Rođeni 1997.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Manchester]]
[[Kategorija:Engleski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Uniteda]]
[[Kategorija:Nogometaši Aston Ville]]
[[Kategorija:Nogometaši Barcelone]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>jm7pg71ngpo4hk6p8gr9umqd3f7r5pi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jordan Henderson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>447121</id>
    <revision>
      <id>3903927</id>
      <parentid>3894096</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T14:08:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3903927</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5637" sha1="oph851m24lvr55z8bmgn93l258z7i3a" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Jordan Henderson
| slika                      = Jordan Henderson England v Ghana 23 June 2026-029 (cropped).jpg
| punoime                    = Jordan Brian Henderson&lt;ref&gt;{{cite web|title=Jordan Henderson - Profil|url=https://www.transfermarkt.com/jordan-henderson/profil/spieler/61651|access-date=9. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1990|06|17}}
| rodnigrad                  = [[Sunderland]]
| rodnadržava                = [[Engleska]]
| visina                     = 182 cm
| pozicija                   = Vezni igrač
| trenutniklub               = [[Brentford FC|Brentford]]
| brojnadresu                = 6
| omladinskegodine           = 1998-2008.
| omladinskipogoni           = [[Sunderland AFC|Sunderland]]
| godine1                    = 2008–2011. 
| klubovi1                   = [[Sunderland AFC|Sunderland]]      
| nastupi(golovi)1           = 71 (4) 
| godine2                    = 2009.      
| klubovi2                   = → [[Coventry City FC|Coventry]]      
| nastupi(golovi)2           = 10 (1)
| godine3                    = 2011–2023.
| klubovi3                   = [[Liverpool FC|Liverpool]]         
| nastupi(golovi)3           = 360 (29)
| godine4                    = 2023–2024.
| klubovi4                   = [[Al-Ettifaq Club|Al-Ettifaq]]         
| nastupi(golovi)4           = 17 (0)
| godine5                    = 2024–2025.
| klubovi5                   = [[AFC Ajax|Ajax]]         
| nastupi(golovi)5           = 37 (1)
| godine6                    = 2025–
| klubovi6                   = [[Brentford FC|Brentford]]
| nastupi(golovi)6           = 32 (1)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2010-2013.
| nacionalneekipe1           = Engleska U21
| nacionalninastupi(golovi)1 = 27 (4)
| nacionalnegodine2          = 2010-
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 91 (3)
| zadnjeuređivanje           = 27. juna 2026
}}
'''Jordan Brian Henderson''' (rođen 17. juna 1990) [[Engleska|engleski]] je nogometaš koji nastupa za [[Brentford FC|Brentford]] i [[Nogometna reprezentacija Engleske|reprezentaciju Engleske]].

==Karijera==
Prve nogometne korake je napravio u omladinskom timu [[Sunderland AFC|Sunderlanda]]. Za prvi tim Sunderlanda potpisuje 2008. Zabilježio je 71 ligaški nastup i postigao četiri pogotka. Godine 2009. igrao je na posudbi za [[Coventry City FC|Coventry City]] da bi 9. juna 2011. prešao u [[Liverpool FC|Liverpool]]. Za klub s [[Anfield]]a debitovao je protiv Sunderlanda. Prvi gol u Premijer ligi postigao je 27. augusta 2011. protiv [[Bolton Wanderers FC|Boltona]]. S Liverpoolom je igrao finala Lige prvaka i Evropske lige.

==Reprezentacija==
Za seniorsku reprezentaciju debitovao je 17. novembra 2010. protiv [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]]. Bio je član reprezentacije na tri evropska i četiri svjetska prvenstva.

===Nastupi za reprezentaciju===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!colspan=3|[[Nogometna reprezentacija Engleske]]
|-
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|2010.||1||0
|-
|2011.||0||0
|-
|2012.||4||0
|-
|2013.||2||0
|-
|2014.||11||0
|-
|2015.||4||0
|-
|2016.||10||0
|-
|2017.||4||0
|-
|2018.||12||0
|-
|2019.||7||0
|-
|2020.||3||0
|-
|2021.||10||2
|-
|2022.||6||1
|-
|2023.||7||0
|-
|2024.||0||0
|-
|2025.||7||0
|-
|2026.||3||0
|-
!Ukupno||91||3
|}

==Uspjesi==
'''Liverpool'''
*[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2019/2020.|2019/20.]]
*[[FA kup]]: 2021/22; finalist: 2011/12.
*[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2011/12, 2021/22; finalist: 2015/16.
*[[FA Community Shield]]: 2022.
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|2018/19]]; finalist: [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|2017/18]], 2021/22.
*[[UEFA Superkup]]: 2019.
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2019.
*[[UEFA Evropska liga]] finalist: [[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015/16.]]

'''Engleska'''
*[[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko prvenstvo]] drugoplasirani: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020.]]
*[[UEFA Liga nacija]] treće mjesto: [[UEFA Liga nacija 2018/2019.|2018/19.]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{UEFA igrač|250010260}}

{{Igrač sezone - Liverpool FC}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Engleske
|naslov     = Sastavi Engleske
|naslovstil = background-color:white; color:#CF081F; border: solid 1px #0B0B3F;
|podaci1    =
{{Sastav Engleske na EP 2012. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2022. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Henderson, Jordan}}
[[Kategorija:Rođeni 1990.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sunderland]]
[[Kategorija:Engleski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Sunderlanda AFC]]
[[Kategorija:Nogometaši Coventry Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Liverpoola]]
[[Kategorija:Nogometaši Al-Ettifaqa]]
[[Kategorija:Nogometaši Ajaxa]]
[[Kategorija:Nogometaši Brentforda]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>oph851m24lvr55z8bmgn93l258z7i3a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>John Stones</title>
    <ns>0</ns>
    <id>447233</id>
    <revision>
      <id>3903913</id>
      <parentid>3894091</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T12:13:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3903913</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4686" sha1="8vrhhe8hqjiooe32jf0xgys0opwo1ol" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = John Stones
| slika                      = 
| punoime                    = John Stones&lt;ref&gt;{{cite web|title=John Stones - Profil|url=https://www.transfermarkt.com/john-stones/profil/spieler/186590|website=transfermarkt.com|access-date=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
| datumrođenja               = [[28. mart]] [[1994.]]
| rodnigrad                  = [[Barnsley]]
| rodnadržava                = [[Engleska]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = [[188]] [[cm]]
| pozicija                   = Odbrambeni igrač
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = 
| godine1                    = 2011–2013.
| klubovi1                   = [[Barnsley FC|Barnsley]]
| nastupi(golovi)1           = 24 (0)
| godine2                    = 2013–2016.
| klubovi2                   = [[Everton FC|Everton]]
| nastupi(golovi)2           = 77 (1)
| godine3                    = 2016–2026
| klubovi3                   = [[Manchester City FC|Man. City]]
| nastupi(golovi)3           = 180 (10)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2013–2015.
| nacionalneekipe1           = Engleska U21
| nacionalninastupi(golovi)1 = 13 (0)
| nacionalnegodine2          = 2014–
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 92 (3)
| zadnjeuređivanje           = 6. jula 2026
}}
'''John Stones''' (rođen 28. maja 1994.) je [[Engleska|engleski]] profesionalni nogometaš koji nastupa za [[Nogometna reprezentacija Engleske|nogometnu reprezentaciju Engleske]].

== Karijera ==
Karijeru je počeo u [[Barnsley FC|Barnsleyju]] 2011. godine. Za klub iz Južnog Jorkšira je igrao dvije godine, potom prelazi Everton. Za Everton je odigrao 77 ligaških utakmica, te postigao jedan pogodak. 9. augusta 2016. godine za 47.5 miliona prelazi u [[Manchester City FC|Manchester City]]. Debitovao je protiv [[Sunderland AFC|Sunderlanda]].

==Reprezentacija==
Za seniorsku reprezentaciju Egleske je debitovao 2014. godine protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarske]]. Na Svjetskom prvenstvu 2018. godine postiže dva pogotka.

===Nastupi za reprezentaciju===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!colspan=3|[[Nogometna reprezentacija Engleske]]
|-
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|2014.||4||0
|-
|2015.||3||0
|-
|2016.||8||0
|-
|2017.||7||0
|-
|2018.||15||2
|-
|2019.||2||0
|-
|2021.||16||1
|-
|2022.||9||0
|-
|2023.||5||0
|-
|2024.||14||0
|-
|2025.||4||0
|-
|2026.||5||0
|-
!Ukupno||92||3
|}

==Uspjesi==
'''Manchester City'''
*[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2018/2019.|2018/19]], [[Premier League 2020/2021.|2020/21]], [[Premier League 2021/2022.|2021/22]], [[Premier League 2022/2023.|2022/23]], [[Premier League 2023/2024.|2023/24.]]
*[[FA kup]]: 2018/19, 2022/23, 2025/26.
*[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2017/18, 2019/20, 2025/26.
*[[FA Community Shield]]: 2018, 2019.
*[[UEFA Liga prvaka]]: 2022/23.
*[[UEFA Superkup]]: 2023.
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2023.

'''Engleska'''
*[[Evropsko prvenstvo u nogometu|UEFA Evropsko prvenstvo]] (drugoplasirani): [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|2024.]]
*[[UEFA Liga nacija]] (trećeplasirani): [[UEFA Liga nacija 2018/2019.|2018/19.]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{UEFA igrač|250064233}}

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Engleske
|naslov     = Sastavi Engleske
|naslovstil = background-color:white; color:#CF081F; border: solid 1px #0B0B3F;
|podaci1    =
{{Sastav Engleske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2022. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na EP 2024. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Stones, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1994.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Barnsley]]
[[Kategorija:Engleski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Barnsleyja]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2024.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>8vrhhe8hqjiooe32jf0xgys0opwo1ol</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Massimiliano Allegri</title>
    <ns>0</ns>
    <id>448342</id>
    <revision>
      <id>3903971</id>
      <parentid>3772485</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T21:08:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6752" sha1="q822dicqvfctv2efadgl3232bfwgoe4" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša = Massimiliano Allegri
| nadimak = Max
| slika = Incontro con le squadre finaliste della Coppa Italia di calcio Frecciarossa Atalanta - Juventus 01 - Massimiliano Allegri (cropped).jpg
| opis = Allegri 2024.
| datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|08|11}}
| rodnigrad = [[Livorno]]
| rodnadržava = [[Italija]]
| datumsmrti = 
| državasmrti = 
| gradsmrt = 
| pozicija = 
| visina = 183 cm
| trenutniklub = [[AC Milan|Milan]]
| godine1 = 
| klubovi1 = 
| nastupi(golovi)1 = 
| trenergodine = 2003–2004. &lt;br/&gt; 2004–2005. &lt;br/&gt; 2005–2006. &lt;br/&gt; 2006–2008. &lt;br/&gt; 2008–2010. &lt;br/&gt; 2010–2014. &lt;br/&gt; 2014–2019. &lt;br/&gt; 2021–2024. &lt;br/&gt; 2025–2026. &lt;br/&gt; 2026–
| trenerklubovi = [[Aglianese Calcio 1923|Aglianese]] &lt;br/&gt; [[SPAL]] &lt;br/&gt; [[US Grosseto 1912|Grosseto]] &lt;br/&gt; [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] &lt;br/&gt; [[Cagliari Calcio|Cagliari]] &lt;br/&gt; [[AC Milan|Milan]] &lt;br/&gt; [[Juventus FC|Juventus]] &lt;br/&gt; [[Juventus FC|Juventus]] &lt;br/&gt; [[AC Milan|Milan]] &lt;br/&gt; [[SSC Napoli|Napoli]]
}}
'''Massimiliano &quot;Max&quot; Allegri''' (rođen 11. augusta 1967) [[italija]]nski je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutno je trener [[SSC Napoli|Napolija]].

Bio je [[vezni igrač|veznjak]], koji je proveo karijeru u raznim italijanskim klubovima. Nakon početka trenerske karijere od 2003. vodio je nekoliko manjih italijanskih klubova. Odigrao je ključne uloge u usponu [[US Sassuolo Calcio|Sassuola]] kroz niže italijanske divizije, a potom je doveo [[Cagliari Calcio|Cagliari]] do najboljeg mjesta u [[Serie A]] nakon 15 godina; tada je osvojio nagradu [[Panchina d'Oro]] za najboljeg trenera [[Serie A]] 2009. Zbog njegovih uspjeha na mjestu glavnog trenera Cagliarija, 2010. dobio je poziv da preuzme [[AC Milan|Milan]]. Tu je ostao do januara 2014; u sezoni [[Serie A 2010/2011.|2010/11.]] pomogao je Milanu da osvoji prvu titulu prvaka još od sezone [[Serie A 2003/2004.|2003/04.]]

Nakon prelaska u Juventus 2014. osvojio je pet uzastopnih domaćih titula između 2015. i 2019. te je jedini trener koji je postigao ovaj uspjeh u pet najjačih evropskih liga.

== Nogometna karijera ==
Nakon što je proveo svoje prve nogometne dane u nižoj ligi (uključujući i klub iz njegovog rodnog grada, Livorno), pridružio se Pescari 1991. Kao talentiran i kreativan igrač, bio je na mjestu veznog igrača. Uprkos tome što je njegov tim završio na posljednjem mjestu, nije bilo nedostatka golova, a Allegri je postigao impresivnih 12 golova sa sredine terena. Prešao je u Cagliari, a zatim u Perugiu i [[SSC Napoli|Napoli]] prije nego što se vratio u Pescaru. Također je igrao za Pistoiese i Aglianese prije penzionisanja 2003.

Dobio je suspenziju 2001. s još šest italijanskih nogometaša zbog namještanja neriješenog rezultata u [[Italijanski kup|Italijanskom kupu]] 2000.

== Trenerska statistika ==
''Do 24. 5. 2026.''
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!rowspan=2|Ekipa
!rowspan=2|Od
!rowspan=2|Do
!colspan=8|Omjer
|-
!{{Tooltip|U|Broj utakmica na klupi}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješene}}
!{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
!{{Tooltip|GD|Gol-razlika}}
!{{Tooltip|Pob %|Postotak pobjeda}}
|-
|[[Aglianese Calcio 1923|Aglianese]]
|1. 7. 2003.
|30. 6. 2004.
{{WDL|38|10|13|15|for=30|against=35|diff=yes}}
|-
|[[SPAL]]
|1. 7. 2004.
|30. 5. 2005.
{{WDL|40|13|15|12|for=47|against=41|diff=yes}}
|-
|[[US Grosseto FC|Grosseto]]
|19. 7. 2005.
|26. 10. 2005.
{{WDL|13|3|6|4|for=11|against=10|diff=yes}}
|-
|[[US Grosseto FC|Grosseto]]
|17. 4. 2006.
|29. 10. 2006.
{{WDL|17|4|9|4|for=21|against=21|diff=yes}}
|-
|[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]
|17. 7. 2007.
|28. 5. 2008.
{{WDL|42|23|6|13|for=56|against=43|diff=yes}}
|-
|[[Cagliari Calcio|Cagliari]]
|29. 5. 2008.
|13. 4. 2010.
{{WDL|74|27|15|32|for=100|against=106|diff=yes}}
|-
|[[AC Milan|Milan]]
|25. 6. 2010.
|13. 1. 2014.
{{WDL|178|91|49|38|for=303|against=178|diff=yes}}
|-
|[[Juventus FC|Juventus]]
|16. 7. 2014.
|26. 5. 2019.
{{WDL|271|191|43|37|for=511|against=195|diff=yes}}
|-
|[[Juventus FC|Juventus]]
|1. 7. 2021.
|17. 5. 2024.
{{WDL|149|80|34|35|for=221|against=138|diff=yes}}
|-
|[[AC Milan|Milan]]
|30. 5. 2025.
|25. 5. 2026.
{{WDL|42|22|10|10|for=58|against=38|diff=yes}}
|-
|[[SSC Napoli|Napoli]]
|3. 7. 2026.
|trenutno
{{WDL|0|0|0|0|for=0|against=0|diff=yes}}
|-
!colspan=3|Sveukupno
{{WDLtot|864|464|200|200|for=1359|against=807|diff=yes}}
|}

== Nagrade i priznanja ==
=== Trenerske ===
'''Sassuolo'''
* Serie C1 (1): [[Serie C1 2007/2008.|2007/08.]]

'''Milan'''&lt;ref name=soccerway.com&gt;{{cite web|url=https://int.soccerway.com/coaches/massimiliano-allegri/110817/|title=M. Allegri |publisher= Soccerway |access-date= 1. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
* [[Serie A]] (1): [[Serie A 2010/2011.|2010/11.]]
* [[Italijanski superkup]] (1): [[Italijanski kup 2011.|2011.]]

'''Juventus'''
* Serie A (5): [[Serie A 2014/2015.|2014/15]], [[Serie A 2015/2016.|2015/16]], [[Serie A 2016/2017.|2016/17]], [[Serie A 2017/2018.|2017/18]], [[Serie A 2018/2019.|2018/19.]]
* [[Italijanski kup]] (4): [[Italijanski kup 2014/2015.|2014/15]], [[Italijanski kup 2015/2016.|2015/16]], [[Italijanski kup 2016/2017.|2016/17]], [[Italijanski kup 2017/2018.|2017/18.]]
* Italijanski superkup (2): [[Italijanski superkup 2015.|2015]], [[Italijanski superkup 2018.|2018.]]

=== Individualne ===
* Panchina d'Oro – Prima Divisione (1): 2007/08.
* Panchina d'Oro (3): 2008/09, 2014/15, 2016/17.
* Trener godine u Seriji A (4): 2011, 2015, 2016, 2018.
* Nagrada &quot;Enzo Bearzot&quot; (1): 2015.
* IFFHS Najbolji trener godine: 2015 (3. mjesto), 2017 (2. mjesto)
* FIFA-in najbolji muški trener godine: 2017 (3. mjesto)
* [[Kuća slavnih italijanskog nogometa]]: 2018.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.transfermarkt.it/it/-/profil/trainer/7671 Massimiliano Allegri] na ''transfermarkt.it''

{{Treneri AC Milana}}
{{Treneri Juventusa}}
{{Treneri Napolija}}
{{Trener godine u Seriji A}}
{{Kuća slavnih italijanskog nogometa}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Allegri, Massimiliano}}
[[Kategorija:Rođeni 1967.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Livorno]]
[[Kategorija:Italijanski nogometaši]]
[[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Cagliarija]]
[[Kategorija:Nogometaši Napolija]]
[[Kategorija:Nogometaši Pescare]]
[[Kategorija:Nogometaši Padove]]
[[Kategorija:Nogometaši AC Perugie]]
[[Kategorija:Nogometaši Livorna]]
[[Kategorija:Nogometaši AC Pise]]
[[Kategorija:Nogometaši AC Milana]]
[[Kategorija:Treneri Grosseta]]
[[Kategorija:Treneri Sassuola]]
[[Kategorija:Treneri AC Milana]]
[[Kategorija:Treneri Juventusa]]
[[Kategorija:Treneri Cagliarija]]
[[Kategorija:Treneri Napolija]]</text>
      <sha1>q822dicqvfctv2efadgl3232bfwgoe4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903972</id>
      <parentid>3903971</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T21:08:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903972</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6755" sha1="b2v7qlse9j169dgkl1k7bw31kblprj1" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša = Massimiliano Allegri
| nadimak = Max
| slika = Incontro con le squadre finaliste della Coppa Italia di calcio Frecciarossa Atalanta - Juventus 01 - Massimiliano Allegri (cropped).jpg
| opis = Allegri 2024.
| datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|08|11}}
| rodnigrad = [[Livorno]]
| rodnadržava = [[Italija]]
| datumsmrti = 
| državasmrti = 
| gradsmrt = 
| pozicija = 
| visina = 183 cm
| trenutniklub = [[SSC Napoli|Napoli]]
| godine1 = 
| klubovi1 = 
| nastupi(golovi)1 = 
| trenergodine = 2003–2004. &lt;br/&gt; 2004–2005. &lt;br/&gt; 2005–2006. &lt;br/&gt; 2006–2008. &lt;br/&gt; 2008–2010. &lt;br/&gt; 2010–2014. &lt;br/&gt; 2014–2019. &lt;br/&gt; 2021–2024. &lt;br/&gt; 2025–2026. &lt;br/&gt; 2026–
| trenerklubovi = [[Aglianese Calcio 1923|Aglianese]] &lt;br/&gt; [[SPAL]] &lt;br/&gt; [[US Grosseto 1912|Grosseto]] &lt;br/&gt; [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] &lt;br/&gt; [[Cagliari Calcio|Cagliari]] &lt;br/&gt; [[AC Milan|Milan]] &lt;br/&gt; [[Juventus FC|Juventus]] &lt;br/&gt; [[Juventus FC|Juventus]] &lt;br/&gt; [[AC Milan|Milan]] &lt;br/&gt; [[SSC Napoli|Napoli]]
}}
'''Massimiliano &quot;Max&quot; Allegri''' (rođen 11. augusta 1967) [[italija]]nski je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutno je trener [[SSC Napoli|Napolija]].

Bio je [[vezni igrač|veznjak]], koji je proveo karijeru u raznim italijanskim klubovima. Nakon početka trenerske karijere od 2003. vodio je nekoliko manjih italijanskih klubova. Odigrao je ključne uloge u usponu [[US Sassuolo Calcio|Sassuola]] kroz niže italijanske divizije, a potom je doveo [[Cagliari Calcio|Cagliari]] do najboljeg mjesta u [[Serie A]] nakon 15 godina; tada je osvojio nagradu [[Panchina d'Oro]] za najboljeg trenera [[Serie A]] 2009. Zbog njegovih uspjeha na mjestu glavnog trenera Cagliarija, 2010. dobio je poziv da preuzme [[AC Milan|Milan]]. Tu je ostao do januara 2014; u sezoni [[Serie A 2010/2011.|2010/11.]] pomogao je Milanu da osvoji prvu titulu prvaka još od sezone [[Serie A 2003/2004.|2003/04.]]

Nakon prelaska u Juventus 2014. osvojio je pet uzastopnih domaćih titula između 2015. i 2019. te je jedini trener koji je postigao ovaj uspjeh u pet najjačih evropskih liga.

== Nogometna karijera ==
Nakon što je proveo svoje prve nogometne dane u nižoj ligi (uključujući i klub iz njegovog rodnog grada, Livorno), pridružio se Pescari 1991. Kao talentiran i kreativan igrač, bio je na mjestu veznog igrača. Uprkos tome što je njegov tim završio na posljednjem mjestu, nije bilo nedostatka golova, a Allegri je postigao impresivnih 12 golova sa sredine terena. Prešao je u Cagliari, a zatim u Perugiu i [[SSC Napoli|Napoli]] prije nego što se vratio u Pescaru. Također je igrao za Pistoiese i Aglianese prije penzionisanja 2003.

Dobio je suspenziju 2001. s još šest italijanskih nogometaša zbog namještanja neriješenog rezultata u [[Italijanski kup|Italijanskom kupu]] 2000.

== Trenerska statistika ==
''Do 24. 5. 2026.''
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!rowspan=2|Ekipa
!rowspan=2|Od
!rowspan=2|Do
!colspan=8|Omjer
|-
!{{Tooltip|U|Broj utakmica na klupi}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješene}}
!{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
!{{Tooltip|GD|Gol-razlika}}
!{{Tooltip|Pob %|Postotak pobjeda}}
|-
|[[Aglianese Calcio 1923|Aglianese]]
|1. 7. 2003.
|30. 6. 2004.
{{WDL|38|10|13|15|for=30|against=35|diff=yes}}
|-
|[[SPAL]]
|1. 7. 2004.
|30. 5. 2005.
{{WDL|40|13|15|12|for=47|against=41|diff=yes}}
|-
|[[US Grosseto FC|Grosseto]]
|19. 7. 2005.
|26. 10. 2005.
{{WDL|13|3|6|4|for=11|against=10|diff=yes}}
|-
|[[US Grosseto FC|Grosseto]]
|17. 4. 2006.
|29. 10. 2006.
{{WDL|17|4|9|4|for=21|against=21|diff=yes}}
|-
|[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]
|17. 7. 2007.
|28. 5. 2008.
{{WDL|42|23|6|13|for=56|against=43|diff=yes}}
|-
|[[Cagliari Calcio|Cagliari]]
|29. 5. 2008.
|13. 4. 2010.
{{WDL|74|27|15|32|for=100|against=106|diff=yes}}
|-
|[[AC Milan|Milan]]
|25. 6. 2010.
|13. 1. 2014.
{{WDL|178|91|49|38|for=303|against=178|diff=yes}}
|-
|[[Juventus FC|Juventus]]
|16. 7. 2014.
|26. 5. 2019.
{{WDL|271|191|43|37|for=511|against=195|diff=yes}}
|-
|[[Juventus FC|Juventus]]
|1. 7. 2021.
|17. 5. 2024.
{{WDL|149|80|34|35|for=221|against=138|diff=yes}}
|-
|[[AC Milan|Milan]]
|30. 5. 2025.
|25. 5. 2026.
{{WDL|42|22|10|10|for=58|against=38|diff=yes}}
|-
|[[SSC Napoli|Napoli]]
|3. 7. 2026.
|trenutno
{{WDL|0|0|0|0|for=0|against=0|diff=yes}}
|-
!colspan=3|Sveukupno
{{WDLtot|864|464|200|200|for=1359|against=807|diff=yes}}
|}

== Nagrade i priznanja ==
=== Trenerske ===
'''Sassuolo'''
* Serie C1 (1): [[Serie C1 2007/2008.|2007/08.]]

'''Milan'''&lt;ref name=soccerway.com&gt;{{cite web|url=https://int.soccerway.com/coaches/massimiliano-allegri/110817/|title=M. Allegri |publisher= Soccerway |access-date= 1. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
* [[Serie A]] (1): [[Serie A 2010/2011.|2010/11.]]
* [[Italijanski superkup]] (1): [[Italijanski kup 2011.|2011.]]

'''Juventus'''
* Serie A (5): [[Serie A 2014/2015.|2014/15]], [[Serie A 2015/2016.|2015/16]], [[Serie A 2016/2017.|2016/17]], [[Serie A 2017/2018.|2017/18]], [[Serie A 2018/2019.|2018/19.]]
* [[Italijanski kup]] (4): [[Italijanski kup 2014/2015.|2014/15]], [[Italijanski kup 2015/2016.|2015/16]], [[Italijanski kup 2016/2017.|2016/17]], [[Italijanski kup 2017/2018.|2017/18.]]
* Italijanski superkup (2): [[Italijanski superkup 2015.|2015]], [[Italijanski superkup 2018.|2018.]]

=== Individualne ===
* Panchina d'Oro – Prima Divisione (1): 2007/08.
* Panchina d'Oro (3): 2008/09, 2014/15, 2016/17.
* Trener godine u Seriji A (4): 2011, 2015, 2016, 2018.
* Nagrada &quot;Enzo Bearzot&quot; (1): 2015.
* IFFHS Najbolji trener godine: 2015 (3. mjesto), 2017 (2. mjesto)
* FIFA-in najbolji muški trener godine: 2017 (3. mjesto)
* [[Kuća slavnih italijanskog nogometa]]: 2018.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.transfermarkt.it/it/-/profil/trainer/7671 Massimiliano Allegri] na ''transfermarkt.it''

{{Treneri AC Milana}}
{{Treneri Juventusa}}
{{Treneri Napolija}}
{{Trener godine u Seriji A}}
{{Kuća slavnih italijanskog nogometa}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Allegri, Massimiliano}}
[[Kategorija:Rođeni 1967.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Livorno]]
[[Kategorija:Italijanski nogometaši]]
[[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Cagliarija]]
[[Kategorija:Nogometaši Napolija]]
[[Kategorija:Nogometaši Pescare]]
[[Kategorija:Nogometaši Padove]]
[[Kategorija:Nogometaši AC Perugie]]
[[Kategorija:Nogometaši Livorna]]
[[Kategorija:Nogometaši AC Pise]]
[[Kategorija:Nogometaši AC Milana]]
[[Kategorija:Treneri Grosseta]]
[[Kategorija:Treneri Sassuola]]
[[Kategorija:Treneri AC Milana]]
[[Kategorija:Treneri Juventusa]]
[[Kategorija:Treneri Cagliarija]]
[[Kategorija:Treneri Napolija]]</text>
      <sha1>b2v7qlse9j169dgkl1k7bw31kblprj1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904159</id>
      <parentid>3903972</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T09:54:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3904159</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6778" sha1="pqfwyiuxbsr39ul7ogq8a0qqpm4az03" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša = Massimiliano Allegri
| nadimak = Max
| slika = Incontro con le squadre finaliste della Coppa Italia di calcio Frecciarossa Atalanta - Juventus 01 - Massimiliano Allegri (cropped).jpg
| opis = Allegri 2024.
| datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|08|11}}
| rodnigrad = [[Livorno]]
| rodnadržava = [[Italija]]
| datumsmrti = 
| državasmrti = 
| gradsmrt = 
| pozicija = 
| visina = 183 cm
| trenutniklub = [[SSC Napoli|Napoli]]
| godine1 = 
| klubovi1 = 
| nastupi(golovi)1 = 
| trenergodine = 2003–2004. &lt;br/&gt; 2004–2005. &lt;br/&gt; 2005–2006. &lt;br/&gt; 2006–2008. &lt;br/&gt; 2008–2010. &lt;br/&gt; 2010–2014. &lt;br/&gt; 2014–2019. &lt;br/&gt; 2021–2024. &lt;br/&gt; 2025–2026. &lt;br/&gt; 2026–
| trenerklubovi = [[Aglianese Calcio 1923|Aglianese]] &lt;br/&gt; [[SPAL]] &lt;br/&gt; [[US Grosseto 1912|Grosseto]] &lt;br/&gt; [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] &lt;br/&gt; [[Cagliari Calcio|Cagliari]] &lt;br/&gt; [[AC Milan|Milan]] &lt;br/&gt; [[Juventus FC|Juventus]] &lt;br/&gt; [[Juventus FC|Juventus]] &lt;br/&gt; [[AC Milan|Milan]] &lt;br/&gt; [[SSC Napoli|Napoli]]
}}
'''Massimiliano &quot;Max&quot; Allegri''' (rođen 11. augusta 1967) [[italija]]nski je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutno je trener [[SSC Napoli|Napolija]].

Bio je [[vezni igrač|veznjak]], koji je proveo karijeru u raznim italijanskim klubovima. Nakon početka trenerske karijere od 2003. vodio je nekoliko manjih italijanskih klubova. Odigrao je ključne uloge u usponu [[US Sassuolo Calcio|Sassuola]] kroz niže italijanske divizije, a potom je doveo [[Cagliari Calcio|Cagliari]] do najboljeg mjesta u [[Serie A]] nakon 15 godina; tada je osvojio nagradu [[Panchina d'Oro]] za najboljeg trenera [[Serie A]] 2009. Zbog njegovih uspjeha na mjestu glavnog trenera Cagliarija, 2010. dobio je poziv da preuzme [[AC Milan|Milan]]. Tu je ostao do januara 2014; u sezoni [[Serie A 2010/2011.|2010/11.]] pomogao je Milanu da osvoji prvu titulu prvaka još od sezone [[Serie A 2003/2004.|2003/04.]]

Nakon prelaska u Juventus 2014. osvojio je pet uzastopnih domaćih titula između 2015. i 2019. te je jedini trener koji je postigao ovaj uspjeh u pet najjačih evropskih liga.

== Nogometna karijera ==
Nakon što je proveo svoje prve nogometne dane u nižoj ligi (uključujući i klub iz njegovog rodnog grada, Livorno), pridružio se Pescari 1991. Kao talentiran i kreativan igrač, bio je na mjestu veznog igrača. Uprkos tome što je njegov tim završio na posljednjem mjestu, nije bilo nedostatka golova, a Allegri je postigao impresivnih 12 golova sa sredine terena. Prešao je u Cagliari, a zatim u Perugiu i [[SSC Napoli|Napoli]] prije nego što se vratio u Pescaru. Također je igrao za Pistoiese i Aglianese prije penzionisanja 2003.

Dobio je suspenziju 2001. s još šest italijanskih nogometaša zbog namještanja neriješenog rezultata u [[Italijanski kup|Italijanskom kupu]] 2000.

== Trenerska statistika ==
''Do 24. 5. 2026.''
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!rowspan=2|Ekipa
!rowspan=2|Od
!rowspan=2|Do
!colspan=8|Omjer
|-
!{{Tooltip|U|Broj utakmica na klupi}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješene}}
!{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
!{{Tooltip|GD|Gol-razlika}}
!{{Tooltip|Pob %|Postotak pobjeda}}
|-
|[[Aglianese Calcio 1923|Aglianese]]
|1. 7. 2003.
|30. 6. 2004.
{{WDL|38|10|13|15|for=30|against=35|diff=yes}}
|-
|[[SPAL]]
|1. 7. 2004.
|30. 5. 2005.
{{WDL|40|13|15|12|for=47|against=41|diff=yes}}
|-
|[[US Grosseto FC|Grosseto]]
|19. 7. 2005.
|26. 10. 2005.
{{WDL|13|3|6|4|for=11|against=10|diff=yes}}
|-
|[[US Grosseto FC|Grosseto]]
|17. 4. 2006.
|29. 10. 2006.
{{WDL|17|4|9|4|for=21|against=21|diff=yes}}
|-
|[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]
|17. 7. 2007.
|28. 5. 2008.
{{WDL|42|23|6|13|for=56|against=43|diff=yes}}
|-
|[[Cagliari Calcio|Cagliari]]
|29. 5. 2008.
|13. 4. 2010.
{{WDL|74|27|15|32|for=100|against=106|diff=yes}}
|-
|[[AC Milan|Milan]]
|25. 6. 2010.
|13. 1. 2014.
{{WDL|178|91|49|38|for=303|against=178|diff=yes}}
|-
|[[Juventus FC|Juventus]]
|16. 7. 2014.
|26. 5. 2019.
{{WDL|271|191|43|37|for=511|against=195|diff=yes}}
|-
|[[Juventus FC|Juventus]]
|1. 7. 2021.
|17. 5. 2024.
{{WDL|149|80|34|35|for=221|against=138|diff=yes}}
|-
|[[AC Milan|Milan]]
|30. 5. 2025.
|25. 5. 2026.
{{WDL|42|22|10|10|for=58|against=38|diff=yes}}
|-
|[[SSC Napoli|Napoli]]
|3. 7. 2026.
|trenutno
{{WDL|0|0|0|0|for=0|against=0|diff=yes}}
|-
!colspan=3|Sveukupno
{{WDLtot|864|464|200|200|for=1359|against=807|diff=yes}}
|}

== Nagrade i priznanja ==
=== Trenerske ===
'''Sassuolo'''
* Serie C1 (1): [[Serie C1 2007/2008.|2007/08.]]

'''Milan'''&lt;ref name=soccerway.com&gt;{{cite web|url=https://int.soccerway.com/coaches/massimiliano-allegri/110817/|title=M. Allegri |publisher= Soccerway |access-date= 1. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
* [[Serie A]] (1): [[Serie A 2010/2011.|2010/11.]]
* [[Italijanski superkup]] (1): [[Italijanski kup 2011.|2011.]]

'''Juventus'''
* Serie A (5): [[Serie A 2014/2015.|2014/15]], [[Serie A 2015/2016.|2015/16]], [[Serie A 2016/2017.|2016/17]], [[Serie A 2017/2018.|2017/18]], [[Serie A 2018/2019.|2018/19.]]
* [[Italijanski kup]] (4): [[Italijanski kup 2014/2015.|2014/15]], [[Italijanski kup 2015/2016.|2015/16]], [[Italijanski kup 2016/2017.|2016/17]], [[Italijanski kup 2017/2018.|2017/18.]]
* Italijanski superkup (2): [[Italijanski superkup 2015.|2015]], [[Italijanski superkup 2018.|2018.]]

=== Individualne ===
* Panchina d'Oro – Prima Divisione (1): 2007/08.
* Panchina d'Oro (3): 2008/09, 2014/15, 2016/17.
* Trener godine u Seriji A (4): 2011, 2015, 2016, 2018.
* Nagrada &quot;Enzo Bearzot&quot; (1): 2015.
* IFFHS Najbolji trener godine: 2015 (3. mjesto), 2017 (2. mjesto)
* FIFA-in najbolji muški trener godine: 2017 (3. mjesto)
* [[Kuća slavnih italijanskog nogometa]]: 2018.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.transfermarkt.it/it/-/profil/trainer/7671 Massimiliano Allegri] na ''transfermarkt.it''

{{Treneri Cagliarija}}
{{Treneri AC Milana}}
{{Treneri Juventusa}}
{{Treneri Napolija}}
{{Trener godine u Seriji A}}
{{Kuća slavnih italijanskog nogometa}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Allegri, Massimiliano}}
[[Kategorija:Rođeni 1967.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Livorno]]
[[Kategorija:Italijanski nogometaši]]
[[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Cagliarija]]
[[Kategorija:Nogometaši Napolija]]
[[Kategorija:Nogometaši Pescare]]
[[Kategorija:Nogometaši Padove]]
[[Kategorija:Nogometaši AC Perugie]]
[[Kategorija:Nogometaši Livorna]]
[[Kategorija:Nogometaši AC Pise]]
[[Kategorija:Nogometaši AC Milana]]
[[Kategorija:Treneri Grosseta]]
[[Kategorija:Treneri Sassuola]]
[[Kategorija:Treneri AC Milana]]
[[Kategorija:Treneri Juventusa]]
[[Kategorija:Treneri Cagliarija]]
[[Kategorija:Treneri Napolija]]</text>
      <sha1>pqfwyiuxbsr39ul7ogq8a0qqpm4az03</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropska federacija asocijacija studenata psihologije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450084</id>
    <revision>
      <id>3904039</id>
      <parentid>3638825</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:13:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Strukovna psihološka udruženja]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20309" sha1="8w7yyhc6pvmryr7f4cfjercx28yxwfp" xml:space="preserve">EFPSA je osnovana u aprilu 1987. godine na [[Univerzitet u Lisabonu|Lisabonskom Univerzitetu]], u [[Portugal]]u gdje su evropski studenti psihologije bili pozvani na sastanak. Studenti [[Psihologija|psihologije]] iz osam država formirali su Evropsku federaciju asocijacija studenata psihologije (EFPSA).

Osnove ove Federacije pretvorene su u formalni status tokom drugog sastanka u [[Liege]]u, u [[Belgija|Belgiji]] u aprilu 1988. godine. U isto je vrijeme EFPSA započela svoj prvi projekat, EVROPSYCHO - Baza podataka za obrazovanje i razmjene. U januaru 1989. godine EFPSA je registrovana kao međunarodno udruženje po belgijskom pravu.

Tokom treće Generalne skupštine u aprilu 1989. u [[Lund]]u u [[Švedska|Švedskoj]], Federacija je razvila početnu strukturu sa sastankom izvršnog odbora (EB) koji se održao po prvi put te iste godine.

U julu 1991. EFPSA je započela saradnju sa Evropskom federacijom psihologijskih udruženja (EFPA) u [[Amsterdam]]u u [[Holandija|Holandiji]], nakon čega je EFPSA postala službena članica EFPA-e 2001. godine.

Nakon EFPSA-inog sudjelovanja u prvoj Evropskoj studentskoj konferenciji (koja je privukla oko 500 studenata različitih zanimanja) u Liegeu u Belgiji u novembru 1990, puno je novih kontakata ostvareno, posebno u istočnoevropskim državama. Tokom pete Generalne skupštine u aprilu 1991 godine u [[Geneva|Genevi]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] EFPSA je narasla na 11 država članica te joj se pridružila prva članica iz [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]]. Te godine nastala je ideja stalnih radnih grupa (takozvane &quot;radne snage&quot;) koje su omogućile efikasan rad na projektima poput EVROPSYCHO, ERASMUS, itd. Tokom godina koje su vodile do novog milenija, sve je više događaja poput ljetnih škola, seminara i kongresa, bilo organizirano uz vođenje EFPSA-e.

EFPSA je 2006. godine razvila svoj korporativni vizualni identitet i postala prepoznatljiva sa svojim reprezentativnim logom i narandžastom bojom.

{{reklama}}
== Misija, vizija i vrijednosti ==
=== Misija ===
Misija EFPSA je zbližiti studente psihologije zajedno na evropskoj razini kako bi se obogatio njihov koncept i primjena psihologije, te podržavanje razvijanja sposobnosti da bi se pridonijelo razvoju u polju psihologije; imati pozitivan utjecaj na društvo i njegovu percepciju psihologije; podržavati naučnu i socijalnu interakciju i kulturalnu razmjenu između studenata psihologije, akademika i profesionalaca. Ovo se sprovodi uz stalno razvijanje usluga, događaja i kvaliteta kontakata između evropskih studenata psihologije i njihovih nacionalnih, regionalnih i lokalnih organizacija, i stvaranjem podržavajuće okoline za psihologiju kao profesionalnog i naučnog polja u Evropi.

=== Vizija ===
Vizija EFPSA-e jest da se postigne psihološki osviješteno društvo gdje &quot;mitovi i zablude&quot; koje je okružuju smanje kako bi se unaprijedilo opće stanje dobrobiti; pružiti usluge i događaje u kojima se širi potreba studenata psihologije kako bi se razvili profesionalno i postigli međupovezanost preko čitave Evrope.

=== Vrijednosti ===

* Udruženje: kao organizacija, biti iznutra i izvana povezan sa EFPSA-inom radnom zajednicom i organizacijama koje dijele sličnu misiju i vrijednosti.
* Jasnoća: imati cjelovit, jasan i stalan pristup svim aspektima naših operacija.
* Različitost: prihvaćati različitosti; cijeniti i prihvatiti ih kao vrijedne elemente.
* Hrabrost: imati snagu i odvažnost u različitim i nepredviđenim okolnostima.

== EFPSA struktura ==
Struktura EFPSA-e je razvijena tokom trećeg Generalnog sastanka u aprilu 1989. u Lundu (Švedska). Tada su članovi Izvršnog odbora vršili i funkcije predstavnika nacionalnih organizacija, kao što ih sada vrše MR (Member Representative). U tom trenutku nije postojala pozicija unutar Upravnog odbora nego jedino funkcija predsjednika. Od tada, EFPSA je narasla te promjene su bile potrebne unutar strukture EFPSA-e, tako stvarajući novi oblik Izvršnog odbora. U 2003. godini, koncept nacionalnih predstavnika (danas poznati kao predstavnici članskih organizacija (Member Representative) je prvi puta usvojen u strukturu EFPSA-e. Oni su stvorili novo tijelo koje donosi odluke iz svake organizacije koja je bila član EFPSA-e. Nadalje, Upravni odbor kao zasebno tijelo unutar Izvršnog odbora je formirano radi potrebe za vodstvom u strateškim odlukama te potrebe za nadgledanjem efikasnosti čitave organizacije.

== Događaji ==
EFPSA trenutno organizira 11 godišnjih i 1 dvogodišnji događaj. Kongres, Evropska ljetna škola (ESS), EFPSA akademija, Trening trenera (TiT), Trening naprednih trenera (TAT), Sastanak Trenera (TRAM), Konferencija trenera, EFPSA dan, Skupni sastanak Izvršnog odbora i predstavnika članica EFPSA-e te sastanak Upravnog odbora. Konferencija spada u dvogodišnji događaj.

=== Godišnji EFPSA Kongres ===
Godišnji EFPSA kongres je cjelosedmični događaj koji okuplja više od 350 studenata psihologije, akademika i istraživača iz čitave [[Evropa|Evrope]]. Kongres se uobičajeno održava u aprilu i maju. Sastoji se od različitih naučnih programa koji se bave određenim temama svake godine s doprinosima studenata, istraživanja i iskusnih akademika, te društveni program koji pruža sudionicima mogućnost i priliku za kulturalnu i društvenu razmjenu. Stoga EFPSA-in kongres je posebna prilika za studente psihologije da prošire svoje znanstvene i osobne vidike i horizonte.

Dodatno, Kongres je vrlo značajan događaj za Federaciju jer ovaj događaj označava početak novih mandata predstavnika članica EFPSA-e i Izvršnog odbora. Izvršni i Upravni odbor izabrani su na EFPSA kongresu, poslije kojeg preuzimaju svoje obaveze i počinju razvijati njihove projekte tokom sedmice na kongresu.

Svake godine zemlja domaćin EFPSA kongresa se mijenja. Do sada bilo je 32 kongresa, koji su se organizirali u 25 različitih zemalja. 33. EFPSA-in kongres održat će se 2019. u [[Danska|Danskoj]].

=== Evropska ljetna škola ===
Prva Evropska ljetna škola (ESS) održana je 2007. godine u gradu Leie, [[Estonija]], s temom &quot;Kros-kulturalna psihologija&quot;, popraćena s evropskim ljetnim školama svake sljedeće godine. Tokom ovog 7-dnevnog događaja, studenti se upuštaju u program interkulturanog istraživanja, gdje imaju priliku pridružiti se jednom od šest istraživačkih projekata koje vodi doktor i supervizor u planiranju i sprovođenju 12-mjesečne studije. Osim ovoga, program je bogat različitim predavanjima danim od strane profesionalaca iz relevantnih područja psihologije. Svake godine, sva predavanja i istraživanja su postavljena u temi, određenoj da prikazuje polje savremene psihologije. Od početka 2011. godine, svi ESS sudionici koji su završili program treninga i posvetili su se istraživačkom projektu, pozvani su da se pridruže omladinskom istraživačkom programu, tako produžujući jednosedmičnu evropsku ljetnu školu u strukturirani program 12-mjesečnog naučnog istraživačkog programa.

=== EFPSA Dan ===
EFPSA Dan je događaj kojim se promovira EFPSA, te se održava diljem Evrope početkom decembra. Prvi EFPSA Dan održan je 2010. godine. Cilj ovog jednodnevnog događaja je širenje informacija o EFPSA-i diljem cijele Evrope. Prezentacije, radionice i druge aktivnosti povezani s EFPSA-om održavaju se na mnogim univerzitetima na isti dan, kako bi se što više moguće studenata upoznalo s EFPSA-om.

=== Trening trenera ===
Prva ljetna škola treninga trenera održana je 2010. godine u Austriji. Ova ljetna škola je godišnji sedmodnevni događaj gdje se odvija eksperimentalno i neformalno obrazovanje s ciljem da se pruži uvid i izobrazba široke lepeze sposobnosti i znanja u radu treninga i davanje informacija. Nakon ispunjenja i zadovoljavanja određenih kriterija, polaznici mogu biti pozvani da se pridruže EFPSA trenerima, u svrhu daljnjeg razvijanje trenerskih sposobnosti i iskustava.

=== Napredni trening za trenere ===
EFPSA-in napredni trening za trenere (TAT) je osmodnevni događaj koji se održava u martu mjesecu. Ovo je jedini EFPSA događaj koji je otvoren studentima ostalih struka i vanjskim suradnicima.  TAT je osmišljen kao događaj kapaciteta do 25 iskusnih trenera iz raznih nevladinih organizacija i nudi mogućnosti za dalje razvijanje trenerskih sposobnosti u određenoj temi.

=== EFPSA Akademija ===
EFPSA Akademija ima za cilj zbližiti volontere iz Evropskih nevladinih organizacija mladih, u svrhu profesionalnog razvoja, uspostavljanja mreža, povećanja motivacija i dijeljenja iskustava, istovremeno davajući im paletu sposobnosti i znanja u specifičnoj grani. Traje tri dana u gradu koji je jednostavno posjetiti iz mnogih gradova iz kojih sudionici dolaze. Tokom akademije, sudionici dobivaju iznimno kvalitetne trenerske sesije, dobivajući šansu da posjećuju radionice od strane stručnjaka iz date teme. Kroz to, oni će biti u mogućnosti prakticirati njihove vještine i znanja u stvarnim slučajeva i životnim izazovima.

=== Sastanak trenera ===
EFPSA-in sastanak trenera (TRAM) je događaj koji traje 3 do 4 dana namijenjen je trenerskom obrazovanju, organiziran od strane EFPSA trenera. Cilj TRAM-a je sastajanje trenera iz nevladinih ili omladinskih organizacija, dijeljenje znanja i iskustava te razvijanje njihovih sposobnosti. Događaj je usmjeren oko središnje teme treninga, koju postavlja stručnjak trener. Sudionici su treneri iz različitih organizacija te podučavaju jedni druge o raznim aspektima povezane krovnom temom događaja.

=== Trenerska konferencija ===
EFPSA trenerska konferencija (TraC) je događaj koji je usmjeren ka okupljanju EFPSA trenera kako bi se raspravljalo o određenim temama vezane uz &quot;trenerski svijet&quot; unutar EFPSA-e i općenito. Broj sudionika, trajanje i vrijeme događaja je fleksibilno i može biti promijenjeno svaki mandat. Općenito, postoji otvoreni dan treninga gdje TraC sudionici imaju priliku pružiti trening na obližnjim univerzitetima.

=== Godišnji sastanak izvršnog odbora i predstavnika nacionalnih udruženja ===
Godišnji skupni sastanak Izvršnog odbora i predstavnika nacionalnih udruženja (MR) je održan svake jeseni i posjećuju ga aktivni članovi unutar EFPSA radne zajednice. Ovaj sastanak je posebna prilika kada EFPSA stavlja sa strane mrežnu komunikaciju jer održava unutarnje sastanke i intenzivan rad tokom te sedmice. Zauzimajući mjesto na sredini mandata, skupni sastanak je važno vrijeme za EFPSA-u, davajući priliku svim aktivnim studentima EFPSA-e da se okupe kako bi raspravili o njihovom mandatu i da se uključe u diskusiju s drugim timovima o budućem smjeru Federacije.

=== EFPSA Konferencija ===
EFPSA konferencija prvi put se organizirala 2013. godine u [[Amsterdam]]u, [[Holandija]]. Ona predstavlja dvogodišnji događaj i stavlja poseban naglasak na istraživački program. Konferencija spaja preko 150 studenata iz čitave Evrope na 4 dana ispunjena predavanjima, radionicama i studentskim prezentacijama. Tokom konferencija, postoji otvoreni dan koji se sastoji od otprilike 30 studenata iz zemlje domaćina konferencije koji se pridružuju na jedan dan, kako bi dobili priliku za učenje i sudjelovanje na predavanjima i stvaranju kontakata i povezivanja s ostalim sudionicima.

=== Upravni odbor ===
Sastanak upravnog odbora je ključna sastavnica EFPSA administracije i radne prakse kako bi se izvršila procjena rada federacija, razvila ideja o poboljšanju rada i dao doprinos održivosti i unaprijeđenju EFPSA-e. Mjesto događaja je određeno svake godine od strane upravnog odbora. Radni program uključuje analizu federacije, plenarne aktivnosti EFPSA-e, njene misije, vizije, vrijednosti, događaja i usluga, rad na projektima i sastanak na kojem se raspravlja o ovim temama.

== Službe ==
EFPSA također daje studentima različitost usluga za razvijanje istraživačkih i trenerskih sposobnosti te pospješuje proces putovanja i studiranja u inostranstvu. Neke od EFPSA-inih usluga su:

* Časopis evropskih studenata psihologije
* Istraživački program za mlade
* Studiraj i putuj inostranstvo
* Trenerski kabinet
* Inicijativa društvenih promjena

=== Časopis evropskih studenata psihologije (JEPS) ===
Časopis evropskih studenata psihologije je [[Recenzija (nauka)|recenzirani]] akademski časopis otvorenog pristupa kojeg vode isključivo studenti, pokrivajući sve aspekte psihologije objavljeno od strane EFPSA-e i Ubiquity izdavačke kuće od 2009. godine. JEPS daje izvrsnu priliku studentima psihologije da svoj završni ili diplomski rad izrade na međunarodnog djelovanju. Prijave moraju biti zasnovane na istraživanjima kojeg su izradili studenti preddiplomskih ili diplomskih programa koji mogu dolaziti i izvan Evrope. Autori odabranih prijavnica dobit će profesionalne povratne informacije i pomoć u razvijanju njihove naučne publikacije.

Članci su odabrani na osnovu kvaliteta samog istraživanja, zanemarujući pretpostavljenu važnost i originalnost odrađene studije. Članci su indeksirani u EBSCOHost. Od 2016. godine, JEPS poziva studente da prijave registrirani izvještaj. JEPS tim također vodi blog, JEPS Bulletin, koji objavljuje studentske psihološke radove iz relevantnih područja, svih razina studiranja i različitih područja zanimanja.

=== Studiraj i putuj u inostranstvu ===
&quot;Studiraj u inostranstvu&quot; program postoji još od ranih 1990-ih, gdje počinje rad na projektu pod nazivom &quot;Kako studirati u inostranstvu&quot;, koji je kasnije nazvan &quot;Studiraj i radi u inostranstvu.&quot; Još od 2005. godine, Sslužba se usredsređuje na &quot;Studiraj u inostranstvu, što se može naći na glavnoj internet stranici.&quot; Od početka 2015. godine, &quot;mreža putovanja&quot; i &quot;studiraj u inostranstvu služba&quot; su se spojile u jedno, s istim vizijama, misijama i vrijednostima kao i prethodnici. Od 2016. godine, voditelj nadgleda studentske razmjene pridružene timu. Tako se otvaraju mogućnosti za članice organizacije da dobiju potporu od EFPSA-e u organizaciji njihovih međunarodnih razmjena s ostalim udruženjima studenata psihologije i studenata iz drugih zdravstvenih disciplina.  Tim zadužen za stažiranje je pokrenut u 2015./16., a njen mandat je produžen na 2016./17. kako bi se sagradila strategija i rad prema razvijanju platforme za stažiranja za EFPSA. Tim postavlja određen broj zadataka koji su bili prikupljani prilikom stažiranja, postavljanja baze podataka s kontaktima mogućih partnera koji bi pružili šanse za stažiranje i izgradnje čvrste fundacije s idućim mandatom. Rad je dalje predat studentima u okviru njihove proizvodne prakse koji je za njih prilika za stažiranje, unutar službe &quot;studiraj i putuj u inostranstvo.&quot; Slijedi njihovo odobravanje tokom sastanka glavnog upravnog tijela ove studentske organizacije na 31. EFPSA kongresu 2017. godine u gradu [[Gakh]]u, [[Azerbejdžan]].  Prva prilika za stažiranje ponuđena studentima psihologije bila je u augustu 2017. godine.

Pripreme za studiranje u inostranstvu znaju biti izazovno iskustvo, ali EFPSA služba za &quot;studiraj i putuj u inostranstvo&quot; program nudi korisne smjernice i informacije o svim gradovima i univerzitetima EFPSA zemlje članice. Među ostalim, postoje informacije o obrazovnom sistemu svih zemalja, školarine, troškova i životnih standarda. Dodatno, postoji i istraživačka mreža koja pruža savjete na putovanjima po zemljama/regijama domaćinima EFPSA događaja. Ponuđivanjem studentima mjesto za spavanje u svojem domu, oni pozivaju da dođete s njima i otkrijete njihove gradove po čitavoj Evropi. Ovo je prilika da se iskuse različite kulture, jezici i hrana na poseban i povoljan način.

=== Ured za treninge ===
Ured za treninge je uveden u federaciju 2010. godine na prvom treningu trenera u ljetnoj školi koja je bila održana u [[Austrija|Austriji]] u augustu 2010. godine. Na kongresu 2011. godine, ova prva generacija trenera je već održala aktivnosti predstavnicima članica organizacija i izvršnog odbora. Ured za treninge određuje program trenerskih aktivnosti unutar EFPSA-e. Tačnije, oni nadgledaju programe na trenerskim događajima koji EFPSA domaćini, a posebno trening trenera, ljetne škole i trening za napredne trenere; podržava i potiče razvoj trenerskih grupa u trenerskom udruženju, predstavljanje EFPSA-e na vanjskim trenerskim događajima te priprema i izrada trenerskih aktivnosti za sastanke unutar EFPSA-e, među kojima su aktivnosti izgradnje tima i treninge uspješnog vođenja ove studentske organizacije.

=== Inicijativa za društvene promjene ===
Inicijativa za društvene promjene radi na četiri glavna projekta unutar ovog udruženja: &quot;Pazite na um – Borba protiv stigme mentalnih poremećaja&quot;, &quot;Bolje zajedno&quot; kampanja, i Organizirana djela dobročinstva. Unutar &quot;Pazite na um&quot; kampanje, članovi tima izvode seriju radionica na evropskoj razini, ciljano na učenike od 11 do 18 godina te odrasle, s ciljem dizanja svijesti o temama stigmatizacije mentalnih poremećaja i duševnog zdravlja. Kampanja ulazi u petu godinu u jesen 2018. godine. Prve četiri godine označene su sa značajnim porastom broja dobrovoljaca i zemalja, s preko 1150 dobrovoljaca iz 20 evropskih država koji su sudjelovali u 4. godišnjoj kampanji. &quot;Bolje zajedno&quot; kampanja je namijenjena osnaživanju mladih da izgrađuju prihvatljivije društvo kroz seriju od 5 radionica, s ciljem povećanja njihovog znanja o diskriminaciji i njenim manama. Članovi tima odrađuju sprovođenje radionica i aktivnosti. Kampanja je dobila novčana sredstva od Evropske federacije za mlade i ulazi u drugu godinu djelovanja u jesen 2018. godine. Kampanja &quot;Organizirana djela dobročinstva&quot; potiče ljude na &quot;nasumična djela dobročinstva&quot; (npr. kupovina [[Kahva|kahve]] za neznanca), koja bi pripomogla razvijanju pozitivnog ponašanja. Aplikacija za pametan telefon preko koje bi se kampanja odvijala se očekuje s početkom rada ove organizacije početkom 2019. godine.

== Članice organizacije ==
Organizacije iz svih zemalja prepoznate od strane Vijeća Evrope mogu postati članovi EFPSA-e. Organizacije iz zemalja/regija koje nisu prepoznate od strane Vijeća Evrope mogu biti uzeti u obzir kao regionalni članovi. Od Aprila 2018. godine, EFPSA ima 33 Članica organizacija i 2 organizacije sa statusom posmatrača.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Zemlja/Regija
!Organizacija
|-
|Austrija
|PLAST
|-
|Azerbejdžan
|Young Psychologists Public Union
|-
|Belgija
|Belgium Psychologische Kring
|-
|Bosna i Hercegovina
|SINAPSA - Association of Psychology Students
|-
|Bugarska
|AYPB - Association of Young Psychologists in Bulgaria
|-
|Češka
|ČASP - Czech Association of Students of Psychology
|-
|Danska
|DPS - Danish Psychology Students' Association
|-
|Estonija
|EPSÜ - Estonian Association of Psychology 
|-
|Finska
|SPOL - Finnish Psychology Students' Association
|-
|Grčka
|GPSA - Greek Psychology Students' Association
|-
|Holandija
|SPS NIP- Dutch National Psychology Students’ Association
|-
|Hrvatska
|Psihomnia
|-
|Irska
|PSI SAG - PSI Student Affairs Group
|-
|Kipar
|CYPSA - Cyprus Psychologists' Association
|-
|Kosovo
|KOAPS - Kosovar Association of Psychology Students
|-
|Litvanija
|LiPSA – Lithuanian Psychology Students Association
|-
|Luksemburg
|ALEP
|-
|Mađarska
|MPT - Hungarian Psychological Association
|-
|Malta
|Betapsi - Psychology Students’ Association
|-
|Norveška
|NPF - Norwegian Psychological Association
|-
|Njemačka
|BDP - Association of German Professional Psychologists
|-
|Poljska
|PSSIAP - Polish Association of Psychology Students and Graduates
|-
|Portugal
|ANEP
|-
|Rumunija
|Cognosis - Federation of Psychology and Educational Sciences Student's Association
|-
|Slovačka
|SAŠAP - Slovak Association of Psychology Students and Absolvents
|-
|Slovenija
|Slovenia DŠPS - Psychology Student's Association of Slovenia
|-
|Srbija
|STIMULUS
|-
|Španija
|CEP - PIE
|-
|Švedska
|SP
|-
|Švicarska
|psyCH - Swiss Psychology Students’ Association
|-
|Turska
|TPÖÇG - Turkish Psychology Students Working Group
|-
|Velika Britanija
|BPS - British Psychological Society
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Evropske studentske organizacije]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1987.]]
[[Kategorija:Strukovna psihološka udruženja]]</text>
      <sha1>8w7yyhc6pvmryr7f4cfjercx28yxwfp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oblast Veliko Trnovo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>451467</id>
    <revision>
      <id>3903983</id>
      <parentid>3870997</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T21:40:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3903983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6469" sha1="5yw38ps4pwrjwwrv3ru6k96cmkl51c4" xml:space="preserve">{{Geokutija|Pokrajina
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Veliko Trnovo
| izvorno_ime           = ''Област Велико Търново''
| drugo_ime             =
| kategorija            = [[Oblasti u Bugarskoj|oblast]]
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Bugarska
| zastava_države        = da
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa            = 
| dio                   = 
| grad                  = 
| znamenitost           =
| rijeka                = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Veliko Trnovo]]
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| površina              = 4,662
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 258,494&lt;ref name=&quot;divisions&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;population&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pop-stat-divisions&quot;/&gt;
| stanovništvo_datum = 2011.
| stanovništvo_gustoća  = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               =
| datum                 =
| vlada                 = 
| lider                 = 
| lider_vrsta  =Guverner 
| partija_lidera        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = [[UTC+02:00|UTC+2]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = [[UTC+03:00|UTC+3]]  ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          = 
| kod                   =  | kod_vrsta = 
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Veliko_Tarnovo_in_Bulgaria.svg
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          = [http://www.vt.government.bg/ www.vt.government.bg/]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Veliko Trnovo''' ({{bg|Област Велико Търново}}) jedna je od [[Oblasti u Bugarskoj|28 oblasti]] u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Nalazi se u sjevernom dijelu države. Dijelom teritorije izlazi na Dunav i graniči sa [[Rumunija|Rumunijom]].
Prostire se na površini od 4.662&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; a sastoji se od 10 općina.

Prema podacima iz 2011. godine, u oblasti je živjelo 258.494 stanovnika.&lt;ref name=&quot;divisions&quot;&gt;[http://www.nsi.bg/en/content/6712/average-annual-population-districts-municipalities-and-place-residence Bulgarian National Statistical Institute - provinces and municipalities in 2016] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119133047/http://www.nsi.bg/en/content/6712/average-annual-population-districts-municipalities-and-place-residence |date=19. 1. 2019 }} {{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;population&quot;&gt;[http://www.citypopulation.de/Bulgaria-Cities.html „WorldCityPopulation“]{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pop-stat-divisions&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pop-stat.mashke.org/bulgaria-division.htm |title=„pop-stat.mashke.org“ |access-date=29. 1. 2019 |archive-date=13. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171113015521/http://pop-stat.mashke.org/bulgaria-division.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Nazvana je prema [[Glavni grad|glavnom]] i najvećem gradu u oblasti [[Veliko Tarnovo]], historijski značajnom gradu koji je bio i glavni grad srednjovjekovne Bugarske, odnosno [[Drugo bugarsko carstvo|Drugog bugarskog carstva]]. Ostali veći gradovi: [[Gorna Orjahovica]], [[Pavlikeni]] i [[Svištov]].

== Općine ==

[[Datoteka:Blank_Map_VelikoTarnovo_Province.png|right|250px|thumb|Mapa općina na području Oblasti Veliko Trnovo]]
[[Datoteka:Mir-svistov.jpg|250px|right|thumb|Kuća u [[Svištov (općina)|Svištovu]] u kojoj je 1791. potpisan [[Svištovski mir]]]]
Oblast se sastoji od 10 općina (община, obshtina; plural общини, obshtini). U sljedećoj tabeli su dati nazivi i neki od osnovnih podataka o općinama, između ostalog i centri općina (gradska naselja su podebljana) s brojem stanovnika prema podacima iz 2009.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Općina
! Ćirilični naziv
! Stanovništvo općine&lt;ref name=&quot;population&quot;/&gt;
! Grad/selo
! Stanovništvo naselja&lt;ref name=&quot;population&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pop-stat-divisions&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;statistika&quot;&gt;[http://www.nsi.bg/otrasalen.php?otr=53&amp;a1=1583&amp;a2=1584&amp;a3=1588#cont Bulgarian National Statistical Institute - Bulgarian towns in 2009] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20101113165731/http://www.nsi.bg/otrasalen.php?otr=53&amp;a1=1583&amp;a2=1584&amp;a3=1588#cont |date=13. 11. 2010 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Settlements 1000-5000&quot;&gt;[http://www.nsi.bg/nrnm/index.php?ezik=en&amp;f=8&amp;s=1&amp;date=29.12.2010&amp;e=1&amp;s1=4&amp;c1=3&amp;a1=1000&amp;c=1&amp;s2=4&amp;c2=2&amp;a2=5000 Bulgarian National Statistical Institute – Bulgarian Settlements 1000–5000 inhabitants – December 2009]&lt;/ref&gt;
|-
| [[Elena (općina)|Elena]]
| Елена
| align=&quot;right&quot; | 10.407
| '''[[Elena (grad)|Elena]]'''
| align=&quot;right&quot; | 5.665
|-
| [[Gorna Orjahovica (općina)|Gorna Orjahovica]]
| Горна Оряховица
| align=&quot;right&quot; | 48.695
| '''[[Gorna Orjahovica]]'''
| align=&quot;right&quot; | 32.436
|-
| [[Ljaskovec (općina)|Ljaskovec]]
| Лясковец
| align=&quot;right&quot; | 13.677
| '''[[Lyaskovets]]'''
| align=&quot;right&quot; | 8.277
|-
| [[Pavlikeni (općina)|Pavlikeni]]
| Павликени
| align=&quot;right&quot; | 26.342
| '''[[Pavlikeni]]'''
| align=&quot;right&quot; | 11.151
|-
| [[Polski Trambeš (općina)|Polski Trambeš]]
| Полски Тръмбеш
| align=&quot;right&quot; | 15.309
| '''[[Polski Trambeš]]'''
| align=&quot;right&quot; | 4.546
|-
| [[Stražica (općina)|Stražica]]
| Стражица
| align=&quot;right&quot; | 14.742
| '''[[Stražica (grad)|Stražica]]'''
| align=&quot;right&quot; | 5.170
|-
| [[Suhindol (općina)|Suhindol]]
| Сухиндол
| align=&quot;right&quot; | 3.046
| '''[[Suhindol]]'''
| align=&quot;right&quot; | 2.146
|-
| [[Svištov (općina)|Svištov]]
| Свищов
| align=&quot;right&quot; | 49.817
| '''[[Svištov]]'''
| align=&quot;right&quot; | 35.923
|-
| [[Veliko Trnovo (općina)|Veliko Trnovo]]
| Велико Търново
| align=&quot;right&quot; | 88.724
| '''[[Veliko Tarnovo]]'''
| align=&quot;right&quot; | 67.099
|-
| [[Zlatarica (općina)|Zlatarica]]
| Златарица
| align=&quot;right&quot; | 4.636
| '''[[Zlatarica]]'''
| align=&quot;right&quot; | 2.558
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Veliko Tarnovo Province}}
* [http://www.vt.government.bg/ Službeni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100127104453/http://www.vt.government.bg/ |date=27. 1. 2010 }}

{{Oblasti u Bugarskoj}}

[[Kategorija:Oblasti u Bugarskoj|Veliko Trnovo]]
[[Kategorija:Oblast Veliko Trnovo]]</text>
      <sha1>5yw38ps4pwrjwwrv3ru6k96cmkl51c4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Offline TV</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454921</id>
    <revision>
      <id>3903984</id>
      <parentid>3847685</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T22:20:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3903984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24808" sha1="reoyfadr8qwu85l6ahoa4dl86a0oo2a" xml:space="preserve">{{Infokutija
| naziv           = Offline TV
| naslov            = Offline TV
| slika             = [[Datoteka:Offline TV Logo.png|200px]]
| zaglavljestil     = background-color:#B60000; color:white;
| zaglavlje1  = Informacije o kanalu na Youtubeu
|    oznaka2  = Kanal
|    podaci2  = {{URL|https://www.youtube.com/channel/UCDK9qD5DAQML-pzrtA7A4oA|Offline TV}}
|    oznaka3  = Lokacija
|    podaci3  = [[Beverly Hills]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
|    oznaka4  = Osnivači
|    podaci4  = {{plainlist|William 'Scarra' Li&lt;ref Name=&quot;OfflineTV&quot;&gt;{{cite news |title=[A Deep Discussion With Scarra] Scarra Reveals His Thoughts on DL vs qt, Harry Potter, and OfflineTV. |url=https://www.invenglobal.com/articles/6205/a-deep-discussion-with-scarra-scarra-reveals-his-thoughts-on-dl-vs-qt-harry-potter-and-offlinetv |access-date=26. 1. 2019 |work=Invenglobal.com |date=25. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;  &lt;br&gt; Chris Chan&lt;ref name=OTVshow&gt;{{cite web |last1=Tolkin |first1=Alex |title=I'm Watching the Future of Reality TV |url=https://medium.com/@alextolkin/im-watching-the-future-of-reality-tv-e5c4f8f62ad3|date=15. 3. 2018 }}&lt;/ref&gt;
}}
|    oznaka5  = Godine aktivnosti
|    podaci5  = 2017–danas
|    oznaka6  = Žanr
|    podaci6  = {{plainlist|
* [[Zabava]]
* [[Videoigra|Gaming]]
* [[Komedija]]
}}
|    oznaka7  = Pretplatnika
|    podaci7  = 748 hiljada (19. 9. 2019)
|    oznaka8  = Ukupno pregleda
|    podaci8  = 85 miliona (19. 9. 2019)
}}
'''Offline TV'''&lt;ref&gt;https://www.youtube.com/channel/UCDK9qD5DAQML-pzrtA7A4oA&lt;/ref&gt; je društvena online grupa zabavnih sadržaja sastavljena od kreatora sadržaja sa sjedištem u [[Los Angeles]]u, [[Kalifornija|Kaliforniji]].&lt;ref name=&quot;Poki&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.riftherald.com/interviews/2017/7/14/15966098/pokimane-offline-tv-interview-lol|title=Pokimane on Offline TV, trying new things and why Scarra is most like Zilean|last=Lee|first=Julia|date=14. 7. 2017|website=[[Polygon (website)|The Rift Herald]]|access-date=2. 8. 2018|archive-date=13. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170913091821/https://www.riftherald.com/interviews/2017/7/14/15966098/pokimane-offline-tv-interview-lol|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Proizvode širok spektar sadržaja, od šaljivih videozapisa do vlogova do kućnih članova koji zajedno igraju mnoge igre.&lt;ref name=&quot;TwitchCon 2018&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.digitaltrends.com/gaming/scarra-streamer-profile-twitchcon-2018/|title=Twitch personality Scarra talks about his streaming career at TwitchCon 2018|date=30. 10. 2018|work=[[Digital Trends]]|access-date=26. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://shortyawards.com/10th/pokimanelol|title=FROM THE 10TH ANNUAL SHORTY AWARDS POKIMANE Winner in TWITCH STREAMER|website=[[Shorty Awards]]|access-date=26. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.twitchcon.com/schedule/poki-podcast/|title=Poki Podcast – TwitchCon 2018|website=[[TwitchCon]]|access-date=26. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190212070618/https://www.twitchcon.com/schedule/poki-podcast/|archive-date=12. 2. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Grupa održava veliki broj pratitelja na svim svojim platformama.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.dailyesports.gg/twitch-rivals-league-tournament-teams/|title=Twitch Rivals’ League tournament, teams announced|date=9. 1. 2019|work=dailyesports.gg|access-date=26. 1. 2019|archive-date=12. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190212011945/https://www.dailyesports.gg/twitch-rivals-league-tournament-teams/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.reddit.com/r/offlineTV/|title=r/offlineTV|website=[[Reddit]]|access-date=26. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://comicbook.com/gaming/2019/01/16/league-of-legends-beyond-the-rift-finished/|title=Popular 'League of Legends' Talk Show 'Beyond the Rift' Is Finished|work=Comicbook.com|issue=January 16, 2019|access-date=27. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Članovi ==
{{Legenda|#d0f0c0|Kućni član}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Nadimak 
! Uloga 
! Bilješka 
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#b6fcb6;&quot; | [[Pokimane]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thegamer.com/twitch-streamers-top-worth/|title=20 Top Twitch Streamers (And How Much They Are Worth)|website=thegamer.com|access-date=26. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Offline TV Members&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.dexerto.com/news/popular-streamer-pokimanes-emotional-response-to-hitting-a-huge-milestone-on-twitch/47046|title=Popular Streamer Pokimane's Emotional Response to Hitting a Huge Milestone on Twitch|date=28. 3. 2018|work=Dexerto.com|access-date=26. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190428070658/https://www.dexerto.com/news/popular-streamer-pokimanes-emotional-response-to-hitting-a-huge-milestone-on-twitch/47046|archive-date=28. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
| Ličnost&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot;/&gt; 
|
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#b6fcb6;&quot; | Scarra&lt;ref name=&quot;TwitchCon 2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Offline TV Members&quot; /&gt; 
| Ličnost&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot; /&gt; 
| bivši igrač ''League of Legends-a'' 
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#b6fcb6;&quot; | LilyPichu&lt;ref name=&quot;Lily&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.riftherald.com/culture/2018/1/4/16215566/league-players-lol-pets-ranked|title=League players ranked ... by how good their pets are|date=4. 1. 2018|work=[[Polygon (website)|The Rift Herald]]|access-date=26. 1. 2019|archive-date=12. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190212130807/https://www.riftherald.com/culture/2018/1/4/16215566/league-players-lol-pets-ranked|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sina&quot;&gt;{{Cite news|url=http://games.sina.com.cn/g/p/2018-06-07/hcscwwz8244137.shtml|title=LOL北美第一瑞文晒女仆装 梦想很不简单|date=7. 6. 2018|publisher=[[Sina Corp]]|language=zh|quote=Grateful to the guests LilyPichu, THEalbertchang, Fedmyster and many more.|access-date=27. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; 
| Ličnost&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot; /&gt; 
|
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#b6fcb6;&quot; | Disguised Toast&lt;ref name=&quot;Offline TV Members&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.dexerto.com/entertainment/twitch-streamers-discover-fans-stalking-them-through-discord-159379|title=Twitch Streamers Discover fans Stalking them through Discord|work=Dexerto.com|access-date=26. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; 
| Ličnost&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot; /&gt; 
|
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#b6fcb6;&quot; | Fedmyster&lt;ref name=&quot;Offline TV Members&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sina&quot; /&gt; 
| Ličnost&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot; /&gt; 
| Bivši urednik 
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#b6fcb6;&quot; | Sleightlymusical&lt;ref name=&quot;Sina&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Albert&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.digitaltrends.com/gaming/sleightlymusical-streamer-profile-twitchcon-2018/|title=YouTuber Sleightlymusical weaves melodies with magic|work=[[Digital Trends]]|access-date=26. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; 
| Proizvodnja / ličnost&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot; /&gt; 
| aka Albert Chang 
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#b6fcb6;&quot; | Yvonnie 
| Menadžment / ličnost&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot; /&gt; 
|
|-
| Xell (Josh) 
| Proizvodnja / menadžment&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot; /&gt; 
|
|-
| MarkZ 
| Proizvodnja / menadžment&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot; /&gt;  
| Analitičar za LCS 
|-
| Sean 
| Proizvodnja &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://clips.twitch.tv/FunnyLittleDragonfruitWutFace|title=Sean added as personnel}}&lt;/ref&gt; 
|
|-
|}

== Pozadina ==

=== Pokimane ===
'''Imane Anys'''&lt;ref&gt;https://twitter.com/pokimanelol&lt;/ref&gt; ({{jez-ar|إيمان أنيس}}; rođena [[14. maj]]a [[1996]]) bolje poznata po svojim pseudonimima '''[[Pokimane]]''' ili skraćeno '''Poki''', je [[Marokanski Kanađani|marokansko-kanadska]] [[Twitch.tv|Twitch-streamerka]], [[YouTube|Youtuberka]] i [[Videoigra|gejmerka]]. Poki je najbolje poznata po svojim [[Streaming|live streamovima]] na gaming platformi [[Twitch.tv|Twitch]], gdje ona pokazuje svoje iskustvo u [[videoigra]]ma, ponajviše sa igrama ''League of Legends'', ''Teamfight Tactics, Minecraft i'' ''[[Fortnite]]''. Njeno ime ''Pokimane'' je sastavljeno od dvije riječi: Poki što simbolizira igru [[Pokémon]] i Imane ({{jez-ar|إيمان}}; vjera, vjerovanje) što simbolizira njeno prvo ime.&lt;ref&gt;{{Citation|url=https://www.youtube.com/watch?v=G5e4h8C-IO0|title=Q&amp;A #1 - #AskPoki {{!}} Pokimane|language=bs|access-date=15. 9. 2019}}&lt;/ref&gt; Uz svoje streamovanje na platformi Twitch, Imane ima i dva [[YouTube]] kanala: ''Pokimane''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/channel/UChXKjLEzAB1K7EZQey7Fm1Q|title=Pokimane|website=YouTube|language=bs|access-date=15. 9. 2019}}&lt;/ref&gt; i ''Poki ASMR''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/channel/UCy2if-N3KVswQF2KjiqWx9Q|title=Poki ASMR|website=YouTube|language=bs|access-date=15. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;. Njen glavni kanal ''Pokimane'' temelji se na gamingu i vlogovima, dok drugi sporedni kanal se temelji na ''Autonomnom senzornom meridijanskom odgovoru ili ASMR-u''.

=== Scarra ===
'''William Li'''&lt;ref&gt;https://twitter.com/scarra&lt;/ref&gt; (rođen [[25. novembar|25. novembra]] [[1989]]) poznatiji po svom pseudonimu '''Scarra''', američki je bivši profesionalni igrač igre ''League of Legends''&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.espn.in/video/clip?id=21177992|title=Scarra previews League of Legends Worlds 2017 semi-finals|publisher=[[ESPN]]|access-date=26. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dbltab&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dbltap.com/posts/6068848-looking-back-on-team-dignitas-in-the-lcs|title=Looking Back on Team Dignitas in the LCS|last=Tonner|first=Kathleen|date=23. 5. 2018|publisher=DBLTAP|archive-url=https://web.archive.org/web/20180907221454/https://www.dbltap.com/posts/6068848-looking-back-on-team-dignitas-in-the-lcs|archive-date=7. 9. 2018|url-status=live|access-date=3. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; [[Twitch.tv|Twitch streamer]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.riftherald.com/2017/6/2/15730480/dyrus-qtpie-scarra-echo-fox-challenger|title=Imaqtpie, Dyrus and Scarra join Echo Fox's streamer-filled Challenger roster|last=Goslin|first=Austen|date=2. 6. 2017|website=[[The Rift Herald]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170615124745/http://www.riftherald.com/2017/6/2/15730480/dyrus-qtpie-scarra-echo-fox-challenger|archive-date=15. 6. 2017|url-status=live|access-date=4. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; i &quot;jungler&quot; za Meme Stream Dream Team.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dotesports.com/league-of-legends/news/delta-fox-meme-stream-dream-team-streaming-every-week-17062|title=The Delta Fox Meme Stream Dream Team isn't done yet–they’ll be streaming together every week|last=Mickunas|first=Aaron|website=DOT ESPORTS}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji je po tome što je igrao sredinu ekipe Team Dignitas.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://team-dignitas.net/articles/news/League-of-Legends/5963/Scarra-to-step-down-as-Coach|title=Scarra to step down as Coach|website=team-dignitas.net|access-date=26. 1. 2019|archive-date=7. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190207174843/http://team-dignitas.net/articles/news/League-of-Legends/5963/Scarra-to-step-down-as-Coach|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Scarra je suosnivač Offline TV-a, zajedno s Chris Chanom.

{{Citat2| Mislio sam samo da želim živjeti sa prijateljima. Tako je sve počelo. Želio sam živjeti s ljudima i praviti cool stvari sa drugima. Ja i moj menadžer Chris pokrenuli smo ovu ideju. | Scarra o početcima Offline TV-a. }}

=== Disguised Toast ===
'''Jeremy Wang'''&lt;ref&gt;https://twitter.com/DisguisedToast&lt;/ref&gt; (rođen [[25. novembar|25. novembra]] [[1991]]) poznatiji po svom pseudonimu '''Disguised Toast''', je [[tajvan]]sko-[[Kanada|kanadski]] [[Twitch.tv|Twitch streamer]] koji se uspio proslaviti igrajući igru ''Hearthstone.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.kotaku.com.au/2017/06/zero-to-legend-hearthstone-player-banned-for-using-free-win-priest-exploit/|title='Zero To Legend' Hearthstone Player Banned For Using Free Win Priest Exploit|last=Booker|first=Logan|date=10. 6. 2017|website=kotaku.com.au|dead-url=|access-date=28. 11. 2018|archive-date=31. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221231065833/https://www.kotaku.com.au/2017/06/zero-to-legend-hearthstone-player-banned-for-using-free-win-priest-exploit/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forbes.com/sites/insertcoin/2017/06/09/hearthstone-streamer-suspended-after-discovering-and-showcasing-auto-win-exploit/|title='Hearthstone' Streamer Suspended After Discovering And Showcasing Auto-Win Exploit|last=Tassi|first=Paul|date=9. 6. 2017|website=Forbes|dead-url=|access-date=28. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pcgamer.com/disguised-toast-on-hearthstones-new-expansion-pubg-marathons-with-reynad-and-being-banned-by-blizzard/2/|title=Disguised Toast on Hearthstone's new expansion, PUBG marathons with Reynad, and being banned by Blizzard|last=Clark|first=Tim|date=8. 7. 2017|website=pcgamer.com|dead-url=|access-date=28. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sports.yahoo.com/freshly-baked-how-disguisedtoast-brought-fun-to-the-onog-pax-east-hearthstone-major-204635689.html|title=Freshly Baked: How DisguisedToast brought fun to the ONOG PAX East Hearthstone Major|last=Mejia|first=Ozzie|date=13. 3. 2017|publisher=Yahoo!|dead-url=|access-date=28. 11. 2018|archive-date=28. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181128211456/https://sports.yahoo.com/freshly-baked-how-disguisedtoast-brought-fun-to-the-onog-pax-east-hearthstone-major-204635689.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Jeremy je započeo svoju aktivnost u zajednici Hearthstone-a izrađujući infografike i YouTube videozapise neobičnih interakcija s kartama koje je dijelio na Redditu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gosugamers.net/hearthstone/features/42155-disguised-toast-the-developers-asked-me-could-you-please-be-nicer-to-us-we-re-trying-our-best|title=Talking to the man behind the mask – An interview with Disguised Toast|last=Matthiesen|first=Tom|date=14. 11. 2016|website=gosugamers.net|dead-url=|access-date=28. 11. 2018|archive-date=17. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161117203923/http://www.gosugamers.net/hearthstone/features/42155-disguised-toast-the-developers-asked-me-could-you-please-be-nicer-to-us-we-re-trying-our-best|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Jeremy je prekrio lice kartonskom maskom u obliku tosta sa sunčanim naočalama kada je počeo da streamuje sve dok nije greškom otkrio svoje lice u oktobru 2016.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.player.one/hearthstone-disguised-toast-interview-player-streamer-memelord-591150|title='Hearthstone' Disguised Toast Interview: Player, Streamer, Memelord|last=Asarch|first=Steven|date=26. 3. 2017|website=player.one|dead-url=|access-date=28. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2017. godine, Jeremy se pridružio Offline TV-u.&lt;ref name=&quot;Joining offline tv&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=gvVvObqF0LI&amp;t=292s|title=Joining Offline TV|dead-url=|access-date=28. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== LilyPichu ===
'''Lily Ki'''&lt;ref&gt;https://twitter.com/Lilypichu&lt;/ref&gt; (rođena [[20. novembar|20. novembra]] [[1991.]]) bolje poznata po svom pseudonimu '''LilyPichu''' je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Twitch.tv|Twitch streamerka]],&lt;ref name=&quot;Lily2&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.riftherald.com/culture/2018/1/4/16215566/league-players-lol-pets-ranked|title=League players ranked ... by how good their pets are|date=4. 1. 2018|work=[[Polygon (website)|The Rift Herald]]|access-date=26. 1. 2019|archive-date=12. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190212130807/https://www.riftherald.com/culture/2018/1/4/16215566/league-players-lol-pets-ranked|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Muzičar]]ka&lt;ref name=&quot;HPmusic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.wqxr.org/story/harry-potter-medley-perfect-way-wrap-oscar-weekend/|title=This 'Harry Potter' Medley is the Perfect Way to End Awards Season|website=[[WQXR-FM]]|access-date=26. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Albert2&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.digitaltrends.com/gaming/sleightlymusical-streamer-profile-twitchcon-2018/|title=YouTuber Sleightlymusical weaves melodies with magic|work=[[Digital Trends]]|access-date=26. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; i [[YouTube|Youtuberka]] [[Južna Koreja|korejskog]] porijekla. Lily je stekla popularnost u 2011. kada je izdala svoju pjesmu &quot;Ill Quit LoL,&quot; koja je prikupila preko 6.3&amp;nbsp;miliona pregleda na YouTube-u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=FQphkQBYNBs|title=Lilpichu's song &quot;Ill quit LoL&quot;|access-date=9. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; Njen YouTube kanal se sastoji od mnogih animacija, vlogova, pjesmi i klavijaturne muzike dok njen Twitch kanal se sastoji od gameplay-a igre League of Legends,&lt;ref name=&quot;Lily2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Gnsq2lseMk0|title=What is League of Legends? Told by LilyPichu|publisher=[[Riot Games]]|via=YouTube}}&lt;/ref&gt; IRL ''(In Real Life - u stvarnom životu)'' kontenta.&lt;ref name=&quot;Lily2&quot; /&gt; umjetnosti i muzike. Ona također ima i drugi kanal, LilyRaichu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/user/LilyRaichu/about|title=Youtube}}&lt;/ref&gt;

U septembru 2018., Riot Games je pokrenuo novu seriju oglasa na YouTube-u za ''League of Legends,'' uključujući jednu u kojoj se nalaze Lily i član Offline TV-a sleightlymusical,&lt;ref name=&quot;LilyAlbertads&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.riftherald.com/culture/2018/9/6/17828468/its-on-league-ads-cinematic|title=New League ads celebrate your average player|work=[[The Rift Herald]]|access-date=26. 1. 2019|archive-date=12. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190212011636/https://www.riftherald.com/culture/2018/9/6/17828468/its-on-league-ads-cinematic|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pod nazivom &quot;LilyPichu &amp; sleightlymusical: Duo&quot;.&lt;ref name=&quot;LilyAlbertYTads&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=CSnUmaXQS30|title=LilyPichu &amp; sleightlymusical: Duo – League of Legends|publisher=[[Riot Games]]|access-date=26. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Fedmyster ===
'''Federico M. Gaytan'''&lt;ref&gt;https://twitter.com/Fedmyster&lt;/ref&gt; (rođen [[7. august]]a [[1995.]]), poznatiji po svom pseudonimu '''FEDMYSTER''', [[Meksikanci|meksičko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[Twitch.tv|Twitch streamer]] i [[YouTube]]r, koji je poznat po svojim IRL streamovima.&lt;ref name=&quot;Fed&quot;&gt;{{Cite news|url=https://kotaku.com/you-likely-never-saw-twitchs-most-popular-emote-1825898916|title=You Likely Never Saw Twitch's 'Most Popular' Emote|work=[[Kotaku]]|access-date=26. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; Fed je započeo svoju streaming karijeru početkom januara 2018. godine, a prije toga bio je stalni uređivač video sadržaja za kreatora sadržaja Christiana &quot;IWDominate&quot; Rivera, bivšeg poluprofesionalnog (Semi-pro) igrača Team Liquid-a. Fed je pozvan da se pridruži grupi kao urednik u junu 2017. godine. 8. jula 2017., Fed je objavio svoj prvi video na YouTube-u s Offline TV-jem, gdje je formalno predstavljen kao urednik grupe.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=_-c2DPfQfSE|title=MEET THE OFFLINE TV HOUSE}}&lt;/ref&gt; Nakon ovoga, Fed je nastavio da pravi mnogo video zapisa sa Offline TV-om, prikupivši milione pregleda za kanal. Fed je postao popularan među Offline TV fanbase-om i zvanično je proglašen dijelom talenta u januaru 2018. godine.

U 2018. godini Fedov [[Twitch.tv#Emote-si|Twitch emote]] pod nazivom &quot;Fed7&quot; korišten je prijavljenih 431 milion puta u tri mjeseca, što ga čini najpopularnijim emotom na veb sajtu u to vrijeme.&lt;ref name=&quot;Fed&quot;/&gt;

=== Albert Chang ===
'''Albert Chang'''&lt;ref&gt;https://www.instagram.com/sleightlymusical/&lt;/ref&gt; (rođen [[15. novembar|15. novembra]] [[1991.]]), također poznat kao '''sleightlymusical''', je [[Twitch.tv|twitch streamer]], [[YouTube]]r, [[Violina|violinista]], [[Muzika|glazbenik]]&lt;ref name=&quot;HPmusic&quot;/&gt; i mađioničar, koji je poznat po svojoj instrumentalnoj muzici i magičnim trikovima.&lt;ref name=&quot;Albert&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HPmusic&quot;/&gt; Albert također streamuje igre kao što je igra ''League of Legends''&lt;ref name=&quot;LilyAlbertads&quot;/&gt; i obavlja IRL streamove uz live muziku i magične trikove. U Offline TV-u radi i u produkciji i kao aktivna ličnost.&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot;/&gt;

3. novembra 2017., Albert je uživo nastupio na 2017 League of Legends World Championship, na svečanom otvaranju finala.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://comicbook.com/gaming/2017/10/17/league-of-legends-music-live-world-championship/|title=Hear Your Favorite League of Legends Music Performed Live During the Worlds Championship|website=Comicbook.com|access-date=26. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== MarkZ ===
'''Mark Zimmerman'''&lt;ref&gt;https://twitter.com/TheeMarkZ&lt;/ref&gt; (rođen 29. juna 1991.), poznatiji po pseudonimu '''MarkZ''',&lt;ref name=&quot;MarkZ&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.espn.in/esports/story/_/id/24855025/league-legends-world-championship-tyler1-road-league-legends-redemption|title=Tyler1's road to League of Legends redemption|publisher=[[ESPN]]|access-date=26. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; je američki sportski komentator igre ''League of Legends''&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.dailymail.co.uk/sport/esports/article-5592039/NA-LCS-Spring-finals-LIVE-Team-Liquid-100-Thieves-Miami-crown-brand-new-champs.html|title=NA LCS Spring finals result: Relive the action as Team Liquid make short work of 100 Thieves to lift their first trophy|work=[[Daily Mail]]|access-date=26. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dotesports.com/league-of-legends/news/tf-blade-hands-locodoco-scarra-and-boxbox-the-first-loss-of-twitch-rivals|title=TF Blade hands Locodoco, Scarra, and Boxbox the first loss of Twitch Rivals|website=dotesports.com|access-date=26. 1. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; najpoznatiji kao analitičar za North American League of Legends Championship Series&lt;ref name=&quot;MarkZ2&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.espn.in/esports/story/_/id/24855025/league-legends-world-championship-tyler1-road-league-legends-redemption|title=Tyler1's road to League of Legends redemption|publisher=[[ESPN]]|access-date=26. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://cybersport.com/post/2018-world-championship-on-air-team-revealed|title=2018 World Championship On-Air Team Revealed|work=cybersport.com|access-date=26. 1. 2019|archive-date=12. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190212070603/https://cybersport.com/post/2018-world-championship-on-air-team-revealed|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i bivši glavni analitičar i pomoćni trener za Team Liquid. On je objavljen kao član Offline TV-a u julu 2017. godine, gdje je radio u produkciji. Početkom 2018. Zimmerman je privremeno napustio grupu navodeći razlike u upravi. Kasnije se vratio u julu 2018. godine, gdje od tada radi i u proizvodnji i u menadžmentu.&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=133EtE5FSv0|title=OfflineTV Changes &amp; Updates|date=6. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Bivši članovi ==
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible&quot;
! Nadimak 
! Uloga 
|-
| Pecca&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot;/&gt; 
| Menadžment / Ličnost 
|-
| Chris Chan&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot; /&gt; 
| Menadžer 
|-
| PokeLawls&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot; /&gt; 
| Ličnost 
|-
| BasedYoona&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot; /&gt; 
| Ličnost 
|-
| AriaSaki&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot; /&gt; 
| Kućni kuhar / Ličnost 
|-
| Edison Park&lt;ref name=&quot;OTVMembersInfo&quot; /&gt; 
| Menadžer / Ličnost 
|-
|}

=== Edison Park ===
'''Edison Park'''&lt;ref&gt;https://twitter.com/edisonparklive&lt;/ref&gt; (rođen [[22. novembar|22. novembra]] [[1988.]]), poznat i kao '''edisonparklive''', [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[Twitch.tv|Twitch streamer]] i bivši menadžer Offline TV-a. Menadžersku poziciju preuzeo je u julu 2018. godine nakon odlaska Chrisa Chana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=LeuDZbr_vmo&amp;feature=youtu.be&amp;t=811}}&lt;/ref&gt; Prije nego što se pridružio Offline TV-u, Park je prethodno radio u [[Microsoft|Microsoft-u]]. Edison trenutno drži svjetski rekord u najviše sati streamovanih na Twitch-u u periodu od 30 dana. Pokušaj je trajao od 8. marta 2019. do 7. aprila 2019. godine. U ovom vremenskom periodu Edison je streamao prosječno 17 sati dnevno, što bi akumuliralo ukupno 541 sat. Prethodni rekord postavio je kolega Twitch streamer Zizaran, koji je tokom 30 dana strujao 506,5 sati.&lt;ref name=&quot;Goodling&quot;&gt;{{Cite web|url=https://dotesports.com/streaming/news/streamer-sets-the-record-for-most-hours-streamed-in-a-single-month-on-twitch|title=Streamer sets the record for most hours streamed in a single month on Twitch|last=Goodling|first=Luke|website=DOT ESPORTS|access-date=8. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

Edison je trenutno u vezi sa Twitch streamerkom '''Leslie Fu''', poznatiju po svom pseudonimu, '''fuslie'''. Edison je zaprosio Leslie na streamu nakon završetka njegovog pokušaja za svjetski rekord.&lt;ref name=&quot;Goodling&quot;/&gt;

23. aprila 2019. godine Edison je putem [[Twitter|Twitter-a]] objavio da će odstupiti s rukovodećeg položaja kako bi se usredotočio na svoju streaming karijeru.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://twitter.com/edisonparklive/status/1120791073528279040|last=Park|first=Edison|website=Twitter}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* ''[[Pokimane]]''

== Reference ==

[[Kategorija:YouTube ličnost]]</text>
      <sha1>reoyfadr8qwu85l6ahoa4dl86a0oo2a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hipersenzitivnost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458436</id>
    <revision>
      <id>3904048</id>
      <parentid>3903180</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:20:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Posljedice vanjskih uzroka]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6537" sha1="p67j306i7devrox2ul4hbt2i9vxipdh" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
| ime            = Hipersenzitivnost 
&lt;br/&gt;Oblast: [[Imunologija]] 
|   DiseasesDB     = 28827 
|   ICD10          = {{ICD10|T|78|4|t|66}} 
|   ICD9           = {{ICD9|995.3}} 
|   ICDO           = 
|   OMIM           = 
|   MedlinePlus    = 
|   eMedicineSubj  = 
|   eMedicineTopic = 
|   MeshID         = D006967 
}}
'''Hipersenzitivnost''' ili  '''hipersenzitivna reakcija''' ili  '''netolerancija''' (intolerancija) odnosi se na neželjene reakcije normalnog imunskog sistema, uključujući [[alergije]] i [[autoimunost]]. Obično  se nazivaju prekomjernim reakcijama imunskog sistema, koje mogu biti štetne, neudobne ili povremeno fatalne. Reakcije preosjetljivosti zahtijevaju preosjetljivost (imuno) stanja domaćina. Razvrstane su u četiri grupe nakon prijedloga [[Philip George Houthem Gell | P. G. H. Gella]] i [[Robin Coombs|Robina Coombsa]] 1963. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Gell PGH, Coombs RRA, eds. Clinical Aspects of Immunology. 1st ed. Oxford, England: Blackwell; 1963. Section IV, Chapter 1.&lt;/ref&gt;
==Coombova i Gellova  klasifikacija==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Imunološki aspekti reakcija hipersenzitivnosti
! Tip!! Alternativni  nazivi  !! Antitijela ili ćelijski medijatori !! Imunska reakcija !! Često spominjani poremećaji
|-
! [[Hiperseniitivnost tipa I|I]]
|
* [[Alergija]] 
* Odmah
* Anafilaksni
|| 
*[[Imunoglobulin E|Antitijelo IgE]]
| Brzi odgovor IgE koji se javlja u nekoliko minuta, a ne u više sati ili dana. Slobodni antigeni umrežavaju IgE na mastocitima i bazofilima, što uzrokuje oslobađanje vazoaktivne biomolekule. Testiranje se može obaviti testom kože na specifične  IgE.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;||
*[[Atopija]]
*[[Anafilaksa]]
*[[Astma]]
*[[Churg-Straussov sindrom]]
|-
! [[Hipersenzitivvnosti tipa II|II]]
|
* [[Citotoksičnost]]
* [[antitijelo|Antitijelo-zavisno]]
|| 
*[[Imunoglobulin E|Antitijelo]] [[Imunoglobulin M|IgM]]  
*[[Immunoglobulin E|Antitijelo]] [[Imunoglobulin G|IgG]]
*[[Komplementni sistem|Komplement]]
*[[Membranski napadni kompleks|MAC]]
| Antitijeli (IgM ili IgG) veže se antigenom na ciljanu ćeliju, koja je zapravo ćelija domaćina koju imunski sistem doživljava kao stranu, što dovodi do uništavanja ćelija putem [[Membranski napadni kompleks | MAC]]. Testiranje uključuje i direktno i indirektno [[Coombsov test]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;|| 
*[[Autoimuna hemolitska anemija]]
* [[Reumatska bolest srca]]
* [[Trombocitopenija]]
* [[Erythroblastosis fetalis]]
* [[Goodpastureov sindrom]]
* [[Gravesova bolest]] 
* [[Mijastenija gravis]] 
|-
! [[Hipersenzitivnost tipa II|III]]
|
* [[Imunski kompleks]] 
||
*[[Imunoglobulin E|Antitijelo]] [[Imunoglobulin G|IgG]]
*[[Komplementni sistem|Komplement]]
* Neutrofili
| Antitijelo (IgG) veže se za rastvorljivi antigen, tvoreći cirkulirajući [[imunski kompleks]]. To se često taloži u zidovima žila zglobova i bubrega, što pokreće lokalnu upalnu reakciju.&lt;ref name=&quot;Robbins&quot;&gt;{{cite book |chapter=Hypersensitivity: Immunologicaly Mediated Tissue Injury |chapterurl=https://books.google.com/books?id=5NbsAwAAQBAJ&amp;pg=PA200 |pages=200–11 |editor1-first=Vinay |editor1-last=Kumar |editor2-first=Abul K. |editor2-last=Abbas |editor3-first=Jon C. |editor3-last=Aster |year=2014 |title=Robbins &amp; Cotran Pathologic Basis of Disease |edition=9th |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0-323-29635-9}}&lt;/ref&gt;|| 
*[[Serumska bolest]]
*[[Reumatoidni artritis]]
*[[Arthusova reakcija]]
* [[Poststreptokokni glomerulonefritis]]
* [[Membranska nefropatija]]
* [[Reaktivni artritis]]
* [[Lupus nefritis]]
* [[Sistemski eritematozni lupus]]
* [[Hipersenzibilni pneumonitis| Vanjski alergijski alveolitis]] ([[pneumozbiljni pneumonitis]])
|-
! [[Preosjetljivost tipa IV | IV]]
|
*Odloženo&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal |pmid=10673450 |url=http://escholarship.org/uc/item/2fw0g1xx |year=1999 |author1=Black |first1=C. A. |title=Delayed type hypersensitivity: Current theories with an historic perspective |journal=Dermatology Online Journal |volume=5 |issue=1 |pages=7 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;|article|136118|Delayed Hypersensitivity Reactions&lt;/ref&gt; ,
* [[Ćelijski posredovana imunost | ćelijski posredovani imunski memorijski odgovor]],
* Nezavisno od antitijela
||Ćelije
*[[T-ćelije]]
| [[T-pomoćne ćelije]] (konkretno,  T&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;1  ćelije) aktiviraju se ćelije koje predstavljaju antigen. Kad se antigen ponovno u budućnosti predstavi, memorijske Th1-ćelije aktivirat će makrofage i izazvati upalni odgovor. To na kraju može dovesti do oštećenja tkiva.&lt;ref name=&quot;LeTau&quot;&gt;Le, Tau. First Aid for the USMLE Step 1 2013, p. 203-204&lt;/ref&gt;|| 
* [[Kontaktni dermatitis]], uključujući [[kontaktni dermatitis izazvan urushiolom]] (osip iz otrovnog bršljana).
* [[Mantouxov test]]
* [[Hronično odbacivanje transplantata]]
* [[Multipla skleroza]]&lt;ref name=&quot;Kumar5-1&quot;&gt;{{cite book |chapter=Table 5-1 |author1=Mitchell, Richard Sheppard |author2=Kumar, Vinay |author3=Abbas, Abul K. |author4=Fausto, Nelson |title=Robbins Basic Pathology|url=https://archive.org/details/robbinsbasicpath0000unse_q0t1 |publisher=Saunders |location=Philadelphia |year= 2007 |pages= |isbn=1-4160-2973-7 |edition=8th}}&lt;/ref&gt;
* [[Celijakija]]
* [[Hashimotov tiroiditis]]
* [[Granuloma annulare]]
|-
! V
|
* [[Autoimunost]] 
||
*[[Imunoglobulin M|IgM]] o [[Imunoglobulin G|IgG]]
*[[Komplementni sistem|Komplement]]
|  ||
*[[Gravesova bolest]]
*[[Myasthenia gravis]]
|}

===Tip V ===
Ovo je dodatni tip koji se ponekad (posebno u Velikoj Britaniji) koristi kao razlikovanje od tipa 2.&lt;ref name=&quot;pmid12860528&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1016/S1471-4906(03)00142-X |pmid=12860528 |title=The Gell–Coombs classification of hypersensitivity reactions: A re-interpretation |journal=Trends in Immunology |volume=24 |issue=7 |pages=376–9 |year=2003 |last1=Rajan |first1=T.V. }}&lt;/ref&gt;
Umjesto da se vežu za ćelijske površine, antitela prepoznaju i vežu se na ćelijsku površinu [[receptor (biohemija) | receptora]], što ili sprečava namjeravano vezanje [[ligand]]a  s receptorom ili oponaša efekte liganda, tako ometajući [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]].
Neki klinički primeri su:
* [[Gravesova bolest]]
* [[Mijastenija gravis]]
Upotreba termina tip 5 je rijetka. Ovi se poremećaji češće klasificiraju kao tip 2, iako su ponekad posebno odvojeni u svoju potkategoriju tipa 2.

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Immunological hypersensitivity}}
{{imunološki sistem}}

[[Kategorija:Alergologija]]
[[Kategorija:Imunologija]]
[[Kategorija:Posljedice vanjskih uzroka]]</text>
      <sha1>p67j306i7devrox2ul4hbt2i9vxipdh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hipoksija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458994</id>
    <revision>
      <id>3904106</id>
      <parentid>3883955</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:23:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Avijacijska medicina]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8585" sha1="cwabxoc7w0o4kg8yc8jky50gn9k4lul" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
| ime            = Hipoksija
| slika          = Cynosis.JPG
| opis  slike    = [[Cijanoza]] ruke kod starijih osoba sa niskim zasićenjem kisikom
| polje          = [[Pulmonologija]], [[toksikologija]]
| sinonimi        = Hipoksikacija
| DiseasesDB     = 6623 
|  ICD10          = {{ICD10|J|96}} 
|  ICD9           = {{ICD9|799.02}} 
|  ICDO           =  
|  OMIM           =  
|  MedlinePlus    =  
|  eMedicineSubj  =  
|  eMedicineTopic =  
|  eMedicine_mult =  
|  MeshID         = D000860
}}

'''Hipoksija''' ([[latinski|lat.]] ''hypoxia'') je nenormalno stanje smanjene količine kisika u tjelesnim ćelijama i [[tkivo|tkivima]], što uzrokuje poremećaj u funkcioniranju organa i organskih sistema.&lt;ref&gt;William P., PhD. Fife; Jolie, PhD. Bookspan (2004). Textbook of hyperbaric medicine. Seattle: Hogrefe &amp; Huber Publishers. {{ISBN|0-88937-277-2}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kacimi R., Richalet J.-P., and B. Crozatier (1993):  Hypoxia-induced differential modulation of adenosinergic and muscarinic receptors in rat heart. J Apple. Physiol. 75 (3): 1123-1128, 1993.&lt;/ref&gt;

== Nastanak == 
Uzroci pojave hipoksije uključuju: 
* Nedovoljnu količina kisika u udahnutom [[zrak]]u:
** Nedovoljna količina kisika u atmosferi izaziva pad parcijalnog pritiska kisika u udahnutom zraku, što uzrokuje smanjenje oksigenacije [[hemoglobin]]a u plućnim kapilarima. Nastaje zbog zagađenja [[Zemljina atmosfera|atmosfere]] ispušnim plinovima, parama, dimom i drugim isparavanjima, tokom boravaka na visokim planinama I nezgoda u rudnicima i podzemnim jamama, [[keson]]ima u [[Zrakoplovstco|zrakoplovstvu]] i [[svemir]]skim letovima, [[ronjenje|podvodnim aktivnostima]] i sl.) 
** Hipoventilacija izaziva smanjenu ventilaciju i pad parcijalnog pritiska kisika u [[alveola]]ma, što rezultira smanjenom zasićenosti  [[hemoglobin]]a kisikom, što obično  prati i [[hiperkapnija]], (izazvana je oštećenjem rada dišnog centra, oštećenjem motornih puteva u kičmenoj moždini, slabošću muskulature grudnog koša zbog [[mijastenia|mijastenije]] ili trovanja [[kurara|kurarom]] itd.) 
**Vještačka hipoksija, koju prati eksperimentalno izazvan  pad parcijalnog pritiska atmosferskog zraka, kojim se u strogo kontroliranim uvjetima pod nadzorom liječnika postiže. Razrjeđenje zraka u [[barna komora|barnim komorama]] ili udisanjem [[rastvor]]a plinova sa smanjenom količinom kisika kod čovjeka ili životinja (npr. 90% [[dušik]]a i 10% [[kisik]]a).&lt;ref&gt;Richalet J.-P. , R. Kacimi and A.-M. Antezana (1992): The control of chronotropic function in hypobaric hypoxia. Int. J. Sports Med. 13: S22-S24.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pilardeau P., J.-P. Richalet, P. Bouissou, J. Vaysse, P. Larmignat, A. Boom (1992):  Saliva flow and composition in humans exposed to acute altitude hypoxia. Eur. J. Apple. Physiol. 59:450-453.&lt;/ref&gt;

==Hipoksija i bolesti pluća==
Zbog hipoksije nastaje niz promjena i boleti disajnih organa. Tako nastaju:
*Suženje promjera dišnih puteva (izazvano spazmom, otokom sluzokože, sekretom, stranim tijelima ili tumoroznim izraslinama),
*Smanjena razmjena kisika kroz alveolarnu membranu (zbog njenog zadebljanja, prisustva sekreta i krvi u alveolama i smanjenja površine alveolarne membrane izvana: odstranjenjem dijela pluća iz funkcije nakon operativnih zahvata na plućima terkuloze, tumora i emfizema. 
*Poremećaji usaglašenosti funkcije desne i lijeve strane srca:  Oko 1% krvi iz sistemske cirkulacije zaobilazi obogaćivanje kisikom u plućima i prelazi direktno u plućne vene, što smanjuje potrebno zasićenje. U slučaju urođenih poremećaja na srcu i velikim krvnim žilama učestalost je znatno veća, a zasićenje krvi kisikom vrlo slabo. U ovu grupu spada i poremećaj plućne cirkulacije, sa miješanjem neoksigenirane (venske) krvi sa (arterijskom) oksigeniranom krvi.

==Poremećaj transporta kisika==
*[[Anemije]] i poremećaja u strukturi hemoglobina
* Opća insuficijencija cirkulacije, praćena smanjenjem minutnog volumena srca (srčani zastoj, poremećaj ritma srca), 
* Poremećaji periferne cirkulacije (izazvani spazmom, [[tromboza|trombozom]], [[aterioskleroza|ateriosklerozom]], [[embolija|embolijom]], upalnim procesima perifernih krvnih žila). Kod ove hipoksije dolazi do tkivne [[asfiksije]] zbog niskog parcijalnog pritiska kisika i visoke vrijednosti [[ugljik-dioksid]]a.&lt;ref&gt;Richalet J.-P. (1990): The heart and adrenergic system in hypoxia. Editors Sutton J. R., Coates G., Remmers J. E. Hypoxia. The adaptations 231-240.&lt;/ref&gt;
* Oticanje tkiva

==Nesposobnost usvajanja kisika==
*[[Trovanje]]m izazvanih oštećenjem [[Metabolizam|metaboličkih]] procesa u ćeliji,
* Nedostatak ćelijskih [[enzim]]a izazvan smanjenom količinom [[vitamini|vitamina B]]. 
*Nesklad između količine i potreba za kisikom izazvan njegovom prevelikom potrošnjom.

== Klasifikacija u kliničkoj praksi ==

* &quot;Hipoksična hipoksija&quot; - označava sve vrste hipoksije kod kojih do alveola ne stiže dovoljna količina kisika 
* &quot;Anemijska hipoksija&quot; - obuhvata  sva stanja koja su izazvana oštećenjem transporta kisika hemoglobinom (zbog nedovoljnih količina ili hemijskih oštećenja strukture [[hemoglobin]]a) 
* &quot;Zastojna (cirkulacijska) hipoksija&quot; - označava hipoksična stanja izazvana oštećenjem cirkulacije koje ometa dopremanje kisika u ćelije i tkiva. 
* &quot;Histotoksična (tkivna) hipoksija&quot; - je hipoksično stanja u kojem, i pored dovoljne količine kisika u organizmu,  tkiva ga ne mogu koristiti zbog oštećenja oksidacijskih enzima izazvanih trovanjem ([[cijanid]]ima, nekim [[anestetici]]ma itd.) ili nedostatkom vitamina B. Kod ove hipoksije u venskoj krvi je povišen sadržaj kisika jer ga tkiva ne iskorištavaju. 
* &quot;Hipoksija zbog prekomjerne potrošnje kisika (fiziološka hipoksija)&quot; - nastaje zbog velike potrošnje kisika pri ekstremnom mišićnom radu i može se javiti kod sportista i teških fizičkih radnika.

== Ostale podjele ==

'''Prema brzini nastajanja, hipoksija može biti''': 
* ''Perakutna,'' a kao poseban oblik perakutne hipoksije ''eksplozivna (dekompresijska)'' ''hipoksija'' koja nastaje kada se u vremenu manjem od 1 sekunde parcijalni tlak atmosferskog zraka smanji na 100&amp;nbsp;mm [[atmosferske pritisak|živinog stuba]] ili manje, a javlja se i u zrakoplovstvu i kosmonautici zbog narušavanja hermetičnosti kabinskog prostora (eksplozivna dekompresija) i u eksperimentalnim uvjetima na ljudima i životinjama u dvokomornim [[barokomora|hipobarnim barokomorama]]. 
* ''Akutna'' 
* ''Postepena''
''''' Prema dužini trajanja, hipoksija može biti :''''' 
* ''Stalna (kontinuirana)'' 
* ''Povremena (intermitentna),'' koju karakterizira naizmjenično smjenjivanje hipoksije sa razdobljem normalne opskrbe krvi kisikom (normoksija)

== Djelovanje hipoksije na organizam == 
Djelovanje hipoksije na organizam zavisi od brzine nastanka, težine i dužine trajanja, a karakteriziraju je: 
* ''Smanjenje mentalne moždane aktivnosti'', što se ispoljava kao slabo pamćenje, zaboravnost, usporen misaoni tok, pospanost, euforiju, glavobolju, mučninu,) sve do pojave trzaja, konvulzije i nastanka kome;
* ''Smanjenje radne sposobnosti muskulature''; (što se manifestira usporenim hodom, osjećajem nemoći, oslabljenom i usporenom refleksijom, lošom koordinacijom motoričkih pokreta akomodacije oka,
* ''Depresija respiratornog centra'', koju prati gubitak svijesti, koma i smrt.

== Vazokonstrikcija i vazodilatacija == 
  
U većini tkiva u organizmu, kao reakcija na hipoksiju javlja se '''vazodilatacija''' (proširenje promjera) krvnih žila. Širenje krvnih žila omogućava priliv u veće količine krvi u tkiva, što donekle kompenzira hipoksiju.

Nasuprot tome, plućna cirkulacija pri hipoksiji ulazi u '''vazokonstrikciju''' (suženje promjera krvnih žila) krvnih žila. Ova pojava je poznata kao [[hipoksična plućna vazokonstrikcija]].&lt;ref&gt;Daniel Mathieu (2006): Handbook on Hyperbaric Medicine. Springer Verlag, {{ISBN|1402043767}}, 9781402043765.&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Disanje]]
*[[Oksidacija]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi == 
* [https://web.archive.org/web/20070208102227/http://www.safetycenter.navy.mil/MEDIA/approach/issues/mayjun05/hypoxiaexpert.htm ]
* [http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?tool=pubmed&amp;pubmedid=4572785. ]{{Mrtav link}}
* [http://www.arpealtitude.org/objectifs/recherche/problematique/problematique.html ]
* [http://users.telenet.be/lode.stevens/cma/Hypoxie2.htm Hipoksija (Hypoxya)]

[[Kategorija:Fiziologija životinja]]
[[Kategorija:Patologija]]
[[Kategorija:Kisik]]
[[Kategorija:Avijacijska medicina]]</text>
      <sha1>cwabxoc7w0o4kg8yc8jky50gn9k4lul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Libido</title>
    <ns>0</ns>
    <id>467375</id>
    <revision>
      <id>3904111</id>
      <parentid>3897419</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:26:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Psihodinamika]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904111</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14735" sha1="cvr0xhfrzf6qr7f850ib0c5d9kjcseo" xml:space="preserve">{{Psihoanaliza}}
'''Libido''' ([[latinski|lat.]] ''libīdo'' – ''libido'' = požuda,  u užem smislu blud, lascivnost ) je seksualna požuda, želja, poriv htjenje, priželjkivanje ili zadovoljstvo. Termin se prvi put pojavljuje u petom pjevanju [[Dante Alighieri|Danteovog]] Pakla, gdje susreće kraljicu [[Semiramida|Semiramidu]], koju opisuje kao '''Libido'''.

To je ukupni seksualni nagon osobe ili [[želja]] za [[seksualno uzbuđenje|seksualnom aktivnosti]] i u krajnjoj liniji [[snošaj]]em. Na libido utiču biološki, psihološki i socijalni faktori. Od bioloških, libido kod ljudi reguliraju spolni [[hormon]]i i pridruženi [[neurotransmiter]]i koji djeluju na [[nukleus acumbens]] (prvenstveno [[testosteron]] i [[dopamin]]). Društveni faktori, poput posla i porodice, i unutrašnji psihološki faktori, poput ličnosti i stresa, mogu utjecati na libido. Na libido mogu uticati i zdravstvena stanja, lijekovi, životni stil i problemi u vezi i  starosnom dobi (npr. [[pubertet]]). Osoba koja ima izuzetno čest ili iznenada povećan seksualni nagon može da doživi [[hiperseksualnost]], dok je suprotno stanje [[hipoeksualnost]].

Osoba može imati želju za seksom, ali nema priliku uticati na tu želju, ili može iz osobnih, moralnih ili vjerskih razloga [[Seksualna apstinencija|suzdržati se od djelovanja na poriv]]. Psihološki nagon osobe može biti [[Psihološka represija|potisnut]] ili [[Sublimacija (psihologija)|sublimiran]]. Suprotno tome, osoba se može baviti seksualnom aktivnošću bez stvarne želje za tim. Višestruki faktori utiču na ljudski spolni nagon, uključujući stres, bolest, trudnoću i druge. Pregledom iz 2001. utvrđeno je da muškarci u prosjeku imaju veću želju za seksom od žena. 
{{citat|&quot;Svi dokazi koje smo pregledali upućuju na zaključak da muškarci više žele seks od žena. Iako su neki nalazi metodološki strožiji od drugih, jednoglasna konvergencija svih mjera i nalaza povećava povjerenje. Nismo pronašli niti jedno istraživanje ni na jednoj od desetak različitih mjera koje bi otkrile da žene imaju jači seksualni nagon od muškaraca. Smatramo da kombinirana količina, kvaliteta, raznolikost i konvergencija dokaza čine zaključak nespornim.&quot;&lt;ref&gt;Roy F. Baumeister, Kathleen R. Catanese, and Kathleen D. Vohs: Is There a Gender Difference in Strength of Sex Drive? Theoretical Views, Conceptual Distinctions, and a Review of Relevant Evidence. Department of Psychology Case Western Reserve University, Lawrence Erlbaum Associates, Inc.&lt;/ref&gt;}}

Libido predstavlja ključni pojam unutar psihoanalitičkih teorija. Pojavljuje se poredominantno u djelima  [[Sigmund Freud]]a 1894. 
[[Datoteka:Fuzzy_Cuffs_on_Wrists.jpg|thumb|250px|Prema [[Sigmund Freud|Freud]]u, fiksacija na jednoj od faza razvoja libida može rezultirati i [[sadomazohizam|sadomazohizmom]].]]
Prema poznatoj Freudovoj teoriji, libido predstavlja seksualni nagon i po njemu to je glavni, ako ne i jedini pogon [[čovjek]]a, po Freudovom uzročno-posljedičnom shvatanju, uvijek se radi o jednoj te istoj nepromjenjenoj supstanci seksualne komponente, na čije djelovanje ukazuje tumačenjem sa uravnoteženom ravnomjernošću.
Po [[Carl Gustav Jung|Carlu Gustavu Jungu]], nemoguće je libido, kao pojam i objašnjenje, koristiti samo kao seksualnu energiju. Spolna dinamika je u totalnom području psihe samo specijalan slučaj, kao naprimjer i nagon gladi, čime se ne osporava njeno postojanje, već je samo pomjera na pravo mjesto. Dakle nasuprot seksualnoj teoriji, Jung libido općenito smatra (psihičkom) energijom.

==Psihička energija libida==
Izraz ''psihička energija'' je energetsko gledište a koristi se već od davnina. Nalazi se npr. kod [[Friedrich Schiller|Schillera]], koji upotrebljava termine kao „premještanje intenziteta“. Fon Grot i Lipps koriste energetsko gledište, pri čemu Lipps, u svom djelu ''Leifaden der Psychologie'', razlikuje psihičku energiju od fizičke,  a također razdvaja pojam psihičke  energije od psihičke snage. Prema Lippsu, psihička snaga  je mogućnost da u duševnom životu nastanu određena zbivanja i da se ostvare do određenog stepena djelatnosti. Nasuprot tome, psihička energija je ''u samim zbivanjima sadržana mogućnost da se u njima aktualizira ta snaga''.
Jung je  1913. god. izričito objasnio da pojam libido kojeg upotrebljava, ne samo da nije konkretan ili poznat pojam, već da je zapravo jedan X, čista hipoteza, slika ili kovanica, isto tako malo konkretno shvatljiv koliko i [[energija]] fizičkog svijeta. Energija, kao i njen korelativni pojam [[vrijeme|vremena]], su s jedne strane neposredni, unaprijeda dati oblici promatranja, ali i  ''konkretizirani, primjenjeni ili empirijski'' pojmovi. Primijenjeni pojam energije odnosi se uvijek na ponašanje snaga pokrenute supstance, pošto energija drugačije i nije pristupačna iskustvu do zapravo preko posmatranja pokrenutih supstanci. Na isti način psihološki pojam energije nije čist, već također konkretan i primijenjen pojam koji se javlja kao spolna, vitalna, moralna, intelektualna i bilo koja druga energija. Libido po Jungu nije ništa drugo do skraćen istoznačni termin za „energetski način promatranja“ psihičkih pojava.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Nelson Randy J.|year=2012|title=An Introduction to Behavioral Endocrinology|url=https://archive.org/details/introductiontobe03ednels_k6g0|publisher=Sinauer Associates |place=Sunderland |isbn=0-87893-617-3}}&lt;/ref&gt;

==Teorija libida==
===Progresija i regresija===
Jung, među najvažnije fenomene duševnog života,  uključuje progresiju i regresiju libida. Pod progresijom primarno shvata svakodnevno napredovanje psihičkog procesa prilagođavanja. Prilagođavanje nije postignuto jednom zauvijek. Zahtjevima prilagođavanja može se udovoljiti samo pomoću odgovarajućeg usmjerenog stava. Ispunjenje prilagođavanja odvija se u dvije etape: 
#Definiranje ili ostizanje stava
#Ispunjenje prilagođavanja pomoću zauzetog stava. 
Progresija libida na taj način bi se sastojala od trajnog zadovoljavanja zahtjeva, kojeg postavljaju uvjeti sredine. Bodući da se ovaj učinak može postići samo pomoću fortmuliranog stava, odnosno uključivanjem usmjerenosti, tako to može značiti i izvjesnu jednostranost.Ona, uslijed moguće  promjene uvjeta, ne može više udovoljiti zahtjevima adaptacije, čime i prestaje progresija libida. Regresija libida podiže vrijednost onih sadržaja koji su prethodno bili isključeni iz svjesnog procesa prilagođavanja, regresija, kretanje libida unazad, znači gubitak dosadašnjih vrijednosti, a povećanje vrijednosti onih „zatamnjeno svjesnih“ ili nesvjesnih sadržaja koji su u odnosu na prilagođavanje po općem priznanju nekorisni, zbog čega su obično odvojeni od usmjerene psihičke funkcije.

Progresija, kao neprestani proces sticanja prilagodbi na uvjete sredine, utemeljena je u vitalnoj neophodnosti prilagođavanja. To je nužda koja osobu primorava na apsolutnu orijentaciju prema uvjetima sredine i potiskivanje svih onih tendencija koje služe [[individualizacija|individualizaciji]]. Nasuprot tome regresija je prilagođavanje na uvjete vlastitog unutrašnjeg svijeta i zasnovana je na vitalnoj neophodnosti udovoljavanja zahtjevima individuacije.&lt;ref&gt;Santamaría Hernández, María Teresa (2018).  «Libido», en ''Diccionario Latino de Andrología, Ginecología y Embriología desde la Antigüedad hasta el siglo XVI (DILAGE)''. Roma - Turnhout: Brepols. pp. 512-513.&lt;/ref&gt;

===Ekstraverzija i introverzija===
Progresija i regresija u ostvarivanju prilagođavanja vanjskom i unutrašnjem svijetu mogu se staviti u vezu sa  [[ekstraverzija|ekstraverzijom]] i [[introverzija|introverzijom]]. Međutim, ekstraverzija i introverzija su [[pojam|pojmovi]] koji se kao dinamizmi od njih razlikuju. Progresija i regresija su dinamizmi, odnosno zakonomjerni oblici preoblikovanja energije, dok su ekstraverzije i introverzija, kao što im već ime naglašava, dinamizmi ili oblici progresije ili regresije,  a koji oavise o zauzetom [[stav]]u.  Regresija tako može uslijediti na dva načina, kao uzmicanje pred uvjetima sredine (introverzija) ili kao bjekstvo u ekstravagantan vanjski doživljaj (ekstraverzija). Neuspjeh neku osobu  premješta u stanje turobnog razmišljanja, dok drugu tjera u skitanje po lokalima. Libido se ne kreće samo naprijed i nazad, već također prema vani i unutra.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Sex and Society|last=Crowe|first=Felicity|last2=Hill|first2=Emily|last3=Hollingum|first3=Ben|publisher=Marshall Cavendish|year=2010|isbn=9780761479055|location=New York|pages=462}}&lt;/ref&gt;

===Premještanje libida===      
U knjizi „Preobražaji i simboli libida“, Jung je upotrijebio izraz „premještanje libida“,  da bi time označio energetski preobražaj ili preobraćenje, pri čemu je imao na umu pomjeranje psihičkog intenziteta ili vrijednosti sa jednog sadržaja na drugi. Po Jungu, [[kultura]] predstavlja mehanizam pomoću kojeg se prirodni energetski potencijal koristi za radni učinak. To što je čovjčanstvo otkrilo kulturu, mora da je duboko utemeljeno već u samoj osnovi živih bića. Sam [[život]], koji fizičke, hemijske i ostale okolinske uvjete koristi kao sredstvo za svoju egzistenciju. Drugim riječima,  živa materija je jedan energetski transformator, pri čemu sudjeluje u procesu pretvaranja.  Fizička energija ne pretvara se direktno u život, već samo njeno pretvaranje je izraz života.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The New Wounded: From Neurosis to Brain Damage|last=Malabou|first=Catherine|date=2012|publisher=Fordham University Press|isbn=9780823239672|location=New York|pages=103}}&lt;/ref&gt; insisting that it is a fundamental instinct that is innate in all humans.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Literary Theory: The Complete Guide|last=Klages|first=Mary|publisher=Bloomsbury Publishing|year=2017|isbn=9781472592767|location=London|pages=245}}&lt;/ref&gt;

Pretvaranje nagonske energije odvija se pomoću prevođenja na analoge nagonskog objekta, pri čemu Jung daje primjere iz ceremonija, igara i magijskih radnji primitivnog čovjeka.

===Kreiranje simbola===
Jung je [[simbol]] definirao kao psihološku mašinu koja pretvara energiju. Simbol koji preobražava energiju je također obilježio i kao analogiju libida pri čemu je mislio na stvarni simbol, a ne [[semiotika|semiotsko]] tumačenje, odnosno znak. [[Magija]] je prvi radni učinak kojeg primitivni čovjek, pomoću stvaranja analogije, preuzima od nagonske energije. Ceremonija je magična kada se ne obavla zbog efektivnog radnog učinka, već kad ostane na razini očekivanja. U ovom slučaju, energija se prevodi na nov oblik, pri čemu se stvara nov dinamizam koji, međutim, ostaje magičan sve dotle dok ne izvrši efektivan rad. Prednost koja proističe iz magijske ceremonije sastoji se u tome što novoposjednuti objekt uključuje djelotvorne mogućnosti u odnosu na psihu.

Determinacija duha putem objekata koji imaju magično djelovanje daje mogućnost da čovjek, preko neprekidnog bavljenja tim objektom, tokom igre dolazi do svakakvih otkrića, koja bi mu inače promakla. Zato nije pretjerano uprošćene sintagma da je  magija majka [[nauka|nauke]]. Još u poodmaklom  Srednjem vijeku,  ono što se nanas smatra naukom nije bilo ništa drugo do prakticirana magija. Ilustrativan primjer je [[alhemija]] čija simbolika, ubjedljivom  razumljivošću, pokazuje u principu prethodno opisani proces pretvaranja energije.

==Primitivni pojam libida==
Koliko su počeci [[religija|religijskih]] stvaranja simbola upravo vezani za energetski pojam pokazuju najprimitivnije predstave o magičnoj potenciji, koja se isto tako može gledati kao objektivna snaga koliko i kao subjektivno stanje intenziteta.

Prema izvještaju  McGeeija (''The Siuan Indians – A Prelieminary Sketch ,  kod Lovejoy, The fundamental Concept of the primitive Psilosophy.'') autohtoni Amerikanci plemena Dakota  imaju sljedeću predstavu o toj „snazi“: sunce je ''vakanda'', i to ne određena vakanda ili neka vakanda, već jednostavno vakanda sama po sebi. Mjesec je vakanda, isto tako [[grom]], [[munja]], [[zvijezda|zvijezde]], [[vjetar]] itd. Isto tako su i ljudi, posebno šamani, vakanda, kao i demoni elemenata, fetiši i ostali predmeti rituala, veliki broj životinja, a također i predjeli s upadljivim odlikama. McGee navodi da bi izrazu vakanda najbolje odgovarala riječ `''tajna''`, ali i da je taj pojam isuviše uzak, pošto vakanda isto tako može značiti snaga, veličina, sveti, oživljen, besmrtan. Slično vakandi, Irokezi koriste  riječ ''oki'', a Algonkini  ''manitu''  s apstraktnim značenjem «snage» ili «produktivne energije». Pleme Jaos uzvikuje ''mulungu'' kad spaze nešto čudnovato ili neshvatljivo. Pri tome mulungu znači:
# duša čovjeka koja se za života zove lisoka a u smrti postaje mulungu
# cjelokupni svijet duhova;
# imanentno, magijski djelotvorno svojstvo ili snaga, kao naprimjer život i zdravlje tijela;
# aktivni princip u svemu magijskom, misterioznom, neshvatljivom i neočekivanom;
# velika, duhovna snaga, iz koje potiče svijet i sve živo.
Slični pojmovi koji zajednički ukazuju da se radi o energetskoj predstavi su: ''vong'' sa Zlatne obale, ''hirunga'' kod Australijanaca, melanežanska ''mana'', ''tondi'' kod Bataka, ''atua'' kod Maora, ''ani'' ili ''han'' kod Panapa, ''kazinge'' kod Paleva, ''anut'' kod Kusaja, ''jaris'' kod Tobija, ''ngač'' kod Masai-lenda itd.

==Poremećaji libida==
Nedostatak libida poznat je i kao [[frigidnost]]. Kod muške erekcijskee disfunkcije često ne nedostaje libido, već sposobnost za erekciju uprkos postojećem libidu („želite, ali ne možete“).
Mnoge bolesti, uključujući mentalne i psihosomatske bolesti , vode do manjka ili gubitka libida, na primjer:
*[[Depresija]]
*[[Anoreksija]]  
*[[Ciroza jetre]]
*[[Hemohromatoza]]
*[[Hipogonadizam]] , evnuhizam
*Manjak [[testosteron]]a, efeminacija (feminizacija)

Različiti lijekovi mogu biti odgovorni i za gubitak libida, na primjer trenbolon, finasterid ili različiti steroidni hormoni poput levonorgestrela.
Neke bolesti dovode do pretjeranog povećanja libida, naprimjer:
*[[Manija]]
*Blaga [[hipertireoza]]
*Četvrti stadij [[sifilis]]a , rijedak, ali često opisan 
*Neki  [[lijek]]ovi koji mijenjaju libido u jednom ili drugom smjeru.

Patološki povišen libido naziva se i 
*seksualna [[ovisnost]] ili zastarjelim nazivima 
**[[nimfomanija]] (žene), odnosno 
**[[satirijaza]] (muškarci).

==Također pogledajte==
*[[Seksualno uzbuđenje]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Libido}}

[[Kategorija:Seksualnost]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Sociologija]]
[[Kategorija:Testosteron]]
[[Kategorija:Psihodinamika]]</text>
      <sha1>cvr0xhfrzf6qr7f850ib0c5d9kjcseo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904115</id>
      <parentid>3904111</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:27:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904115</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14781" sha1="93wpv3is4ci12a488owyabesvmavdqt" xml:space="preserve">{{Psihoanaliza}}
'''Libido''' ([[latinski|lat.]] ''libīdo'' – ''libido'' = požuda,  u užem smislu blud, lascivnost ) je seksualna požuda, želja, poriv htjenje, priželjkivanje ili zadovoljstvo. Termin se prvi put pojavljuje u petom pjevanju [[Dante Alighieri|Danteovog]] Pakla, gdje susreće kraljicu [[Semiramida|Semiramidu]], koju opisuje kao '''Libido'''.

To je ukupni seksualni nagon osobe ili [[želja]] za [[seksualno uzbuđenje|seksualnom aktivnosti]] i u krajnjoj liniji [[snošaj]]em. Na libido utiču biološki, psihološki i socijalni faktori. Od bioloških, libido kod ljudi reguliraju spolni [[hormon]]i i pridruženi [[neurotransmiter]]i koji djeluju na [[nukleus acumbens]] (prvenstveno [[testosteron]] i [[dopamin]]). Društveni faktori, poput posla i porodice, i unutrašnji psihološki faktori, poput ličnosti i stresa, mogu utjecati na libido. Na libido mogu uticati i zdravstvena stanja, lijekovi, životni stil i problemi u vezi i  starosnom dobi (npr. [[pubertet]]). Osoba koja ima izuzetno čest ili iznenada povećan seksualni nagon može da doživi [[hiperseksualnost]], dok je suprotno stanje [[hipoeksualnost]].

Osoba može imati želju za seksom, ali nema priliku uticati na tu želju, ili može iz osobnih, moralnih ili vjerskih razloga [[Seksualna apstinencija|suzdržati se od djelovanja na poriv]]. Psihološki nagon osobe može biti [[Psihološka represija|potisnut]] ili [[Sublimacija (psihologija)|sublimiran]]. Suprotno tome, osoba se može baviti seksualnom aktivnošću bez stvarne želje za tim. Višestruki faktori utiču na ljudski spolni nagon, uključujući stres, bolest, trudnoću i druge. Pregledom iz 2001. utvrđeno je da muškarci u prosjeku imaju veću želju za seksom od žena. 
{{citat|&quot;Svi dokazi koje smo pregledali upućuju na zaključak da muškarci više žele seks od žena. Iako su neki nalazi metodološki strožiji od drugih, jednoglasna konvergencija svih mjera i nalaza povećava povjerenje. Nismo pronašli niti jedno istraživanje ni na jednoj od desetak različitih mjera koje bi otkrile da žene imaju jači seksualni nagon od muškaraca. Smatramo da kombinirana količina, kvaliteta, raznolikost i konvergencija dokaza čine zaključak nespornim.&quot;&lt;ref&gt;Roy F. Baumeister, Kathleen R. Catanese, and Kathleen D. Vohs: Is There a Gender Difference in Strength of Sex Drive? Theoretical Views, Conceptual Distinctions, and a Review of Relevant Evidence. Department of Psychology Case Western Reserve University, Lawrence Erlbaum Associates, Inc.&lt;/ref&gt;}}

Libido predstavlja ključni pojam unutar psihoanalitičkih teorija. Pojavljuje se poredominantno u djelima  [[Sigmund Freud]]a 1894. 
[[Datoteka:Fuzzy_Cuffs_on_Wrists.jpg|thumb|250px|Prema [[Sigmund Freud|Freud]]u, fiksacija na jednoj od faza razvoja libida može rezultirati i [[sadomazohizam|sadomazohizmom]].]]
Prema poznatoj Freudovoj teoriji, libido predstavlja seksualni nagon i po njemu to je glavni, ako ne i jedini pogon [[čovjek]]a, po Freudovom uzročno-posljedičnom shvatanju, uvijek se radi o jednoj te istoj nepromjenjenoj supstanci seksualne komponente, na čije djelovanje ukazuje tumačenjem sa uravnoteženom ravnomjernošću.
Po [[Carl Gustav Jung|Carlu Gustavu Jungu]], nemoguće je libido, kao pojam i objašnjenje, koristiti samo kao seksualnu energiju. Spolna dinamika je u totalnom području psihe samo specijalan slučaj, kao naprimjer i nagon gladi, čime se ne osporava njeno postojanje, već je samo pomjera na pravo mjesto. Dakle nasuprot seksualnoj teoriji, Jung libido općenito smatra (psihičkom) energijom.

==Psihička energija libida==
Izraz ''psihička energija'' je energetsko gledište a koristi se već od davnina. Nalazi se npr. kod [[Friedrich Schiller|Schillera]], koji upotrebljava termine kao „premještanje intenziteta“. Fon Grot i Lipps koriste energetsko gledište, pri čemu Lipps, u svom djelu ''Leifaden der Psychologie'', razlikuje psihičku energiju od fizičke,  a također razdvaja pojam psihičke  energije od psihičke snage. Prema Lippsu, psihička snaga  je mogućnost da u duševnom životu nastanu određena zbivanja i da se ostvare do određenog stepena djelatnosti. Nasuprot tome, psihička energija je ''u samim zbivanjima sadržana mogućnost da se u njima aktualizira ta snaga''.
Jung je  1913. god. izričito objasnio da pojam libido kojeg upotrebljava, ne samo da nije konkretan ili poznat pojam, već da je zapravo jedan X, čista hipoteza, slika ili kovanica, isto tako malo konkretno shvatljiv koliko i [[energija]] fizičkog svijeta. Energija, kao i njen korelativni pojam [[vrijeme|vremena]], su s jedne strane neposredni, unaprijeda dati oblici promatranja, ali i  ''konkretizirani, primjenjeni ili empirijski'' pojmovi. Primijenjeni pojam energije odnosi se uvijek na ponašanje snaga pokrenute supstance, pošto energija drugačije i nije pristupačna iskustvu do zapravo preko posmatranja pokrenutih supstanci. Na isti način psihološki pojam energije nije čist, već također konkretan i primijenjen pojam koji se javlja kao spolna, vitalna, moralna, intelektualna i bilo koja druga energija. Libido po Jungu nije ništa drugo do skraćen istoznačni termin za „energetski način promatranja“ psihičkih pojava.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Nelson Randy J.|year=2012|title=An Introduction to Behavioral Endocrinology|url=https://archive.org/details/introductiontobe03ednels_k6g0|publisher=Sinauer Associates |place=Sunderland |isbn=0-87893-617-3}}&lt;/ref&gt;

==Teorija libida==
===Progresija i regresija===
Jung, među najvažnije fenomene duševnog života,  uključuje progresiju i regresiju libida. Pod progresijom primarno shvata svakodnevno napredovanje psihičkog procesa prilagođavanja. Prilagođavanje nije postignuto jednom zauvijek. Zahtjevima prilagođavanja može se udovoljiti samo pomoću odgovarajućeg usmjerenog stava. Ispunjenje prilagođavanja odvija se u dvije etape: 
#Definiranje ili ostizanje stava
#Ispunjenje prilagođavanja pomoću zauzetog stava. 
Progresija libida na taj način bi se sastojala od trajnog zadovoljavanja zahtjeva, kojeg postavljaju uvjeti sredine. Bodući da se ovaj učinak može postići samo pomoću fortmuliranog stava, odnosno uključivanjem usmjerenosti, tako to može značiti i izvjesnu jednostranost.Ona, uslijed moguće  promjene uvjeta, ne može više udovoljiti zahtjevima adaptacije, čime i prestaje progresija libida. Regresija libida podiže vrijednost onih sadržaja koji su prethodno bili isključeni iz svjesnog procesa prilagođavanja, regresija, kretanje libida unazad, znači gubitak dosadašnjih vrijednosti, a povećanje vrijednosti onih „zatamnjeno svjesnih“ ili nesvjesnih sadržaja koji su u odnosu na prilagođavanje po općem priznanju nekorisni, zbog čega su obično odvojeni od usmjerene psihičke funkcije.

Progresija, kao neprestani proces sticanja prilagodbi na uvjete sredine, utemeljena je u vitalnoj neophodnosti prilagođavanja. To je nužda koja osobu primorava na apsolutnu orijentaciju prema uvjetima sredine i potiskivanje svih onih tendencija koje služe [[individualizacija|individualizaciji]]. Nasuprot tome regresija je prilagođavanje na uvjete vlastitog unutrašnjeg svijeta i zasnovana je na vitalnoj neophodnosti udovoljavanja zahtjevima individuacije.&lt;ref&gt;Santamaría Hernández, María Teresa (2018).  «Libido», en ''Diccionario Latino de Andrología, Ginecología y Embriología desde la Antigüedad hasta el siglo XVI (DILAGE)''. Roma - Turnhout: Brepols. pp. 512-513.&lt;/ref&gt;

===Ekstraverzija i introverzija===
Progresija i regresija u ostvarivanju prilagođavanja vanjskom i unutrašnjem svijetu mogu se staviti u vezu sa  [[ekstraverzija|ekstraverzijom]] i [[introverzija|introverzijom]]. Međutim, ekstraverzija i introverzija su [[pojam|pojmovi]] koji se kao dinamizmi od njih razlikuju. Progresija i regresija su dinamizmi, odnosno zakonomjerni oblici preoblikovanja energije, dok su ekstraverzije i introverzija, kao što im već ime naglašava, dinamizmi ili oblici progresije ili regresije,  a koji oavise o zauzetom [[stav]]u.  Regresija tako može uslijediti na dva načina, kao uzmicanje pred uvjetima sredine (introverzija) ili kao bjekstvo u ekstravagantan vanjski doživljaj (ekstraverzija). Neuspjeh neku osobu  premješta u stanje turobnog razmišljanja, dok drugu tjera u skitanje po lokalima. Libido se ne kreće samo naprijed i nazad, već također prema vani i unutra.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Sex and Society|last=Crowe|first=Felicity|last2=Hill|first2=Emily|last3=Hollingum|first3=Ben|publisher=Marshall Cavendish|year=2010|isbn=9780761479055|location=New York|pages=462}}&lt;/ref&gt;

===Premještanje libida===      
U knjizi „Preobražaji i simboli libida“, Jung je upotrijebio izraz „premještanje libida“,  da bi time označio energetski preobražaj ili preobraćenje, pri čemu je imao na umu pomjeranje psihičkog intenziteta ili vrijednosti sa jednog sadržaja na drugi. Po Jungu, [[kultura]] predstavlja mehanizam pomoću kojeg se prirodni energetski potencijal koristi za radni učinak. To što je čovjčanstvo otkrilo kulturu, mora da je duboko utemeljeno već u samoj osnovi živih bića. Sam [[život]], koji fizičke, hemijske i ostale okolinske uvjete koristi kao sredstvo za svoju egzistenciju. Drugim riječima,  živa materija je jedan energetski transformator, pri čemu sudjeluje u procesu pretvaranja.  Fizička energija ne pretvara se direktno u život, već samo njeno pretvaranje je izraz života.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The New Wounded: From Neurosis to Brain Damage|last=Malabou|first=Catherine|date=2012|publisher=Fordham University Press|isbn=9780823239672|location=New York|pages=103}}&lt;/ref&gt; insisting that it is a fundamental instinct that is innate in all humans.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Literary Theory: The Complete Guide|last=Klages|first=Mary|publisher=Bloomsbury Publishing|year=2017|isbn=9781472592767|location=London|pages=245}}&lt;/ref&gt;

Pretvaranje nagonske energije odvija se pomoću prevođenja na analoge nagonskog objekta, pri čemu Jung daje primjere iz ceremonija, igara i magijskih radnji primitivnog čovjeka.

===Kreiranje simbola===
Jung je [[simbol]] definirao kao psihološku mašinu koja pretvara energiju. Simbol koji preobražava energiju je također obilježio i kao analogiju libida pri čemu je mislio na stvarni simbol, a ne [[semiotika|semiotsko]] tumačenje, odnosno znak. [[Magija]] je prvi radni učinak kojeg primitivni čovjek, pomoću stvaranja analogije, preuzima od nagonske energije. Ceremonija je magična kada se ne obavla zbog efektivnog radnog učinka, već kad ostane na razini očekivanja. U ovom slučaju, energija se prevodi na nov oblik, pri čemu se stvara nov dinamizam koji, međutim, ostaje magičan sve dotle dok ne izvrši efektivan rad. Prednost koja proističe iz magijske ceremonije sastoji se u tome što novoposjednuti objekt uključuje djelotvorne mogućnosti u odnosu na psihu.

Determinacija duha putem objekata koji imaju magično djelovanje daje mogućnost da čovjek, preko neprekidnog bavljenja tim objektom, tokom igre dolazi do svakakvih otkrića, koja bi mu inače promakla. Zato nije pretjerano uprošćene sintagma da je  magija majka [[nauka|nauke]]. Još u poodmaklom  Srednjem vijeku,  ono što se nanas smatra naukom nije bilo ništa drugo do prakticirana magija. Ilustrativan primjer je [[alhemija]] čija simbolika, ubjedljivom  razumljivošću, pokazuje u principu prethodno opisani proces pretvaranja energije.

==Primitivni pojam libida==
Koliko su počeci [[religija|religijskih]] stvaranja simbola upravo vezani za energetski pojam pokazuju najprimitivnije predstave o magičnoj potenciji, koja se isto tako može gledati kao objektivna snaga koliko i kao subjektivno stanje intenziteta.

Prema izvještaju  McGeeija (''The Siuan Indians – A Prelieminary Sketch ,  kod Lovejoy, The fundamental Concept of the primitive Psilosophy.'') autohtoni Amerikanci plemena Dakota  imaju sljedeću predstavu o toj „snazi“: sunce je ''vakanda'', i to ne određena vakanda ili neka vakanda, već jednostavno vakanda sama po sebi. Mjesec je vakanda, isto tako [[grom]], [[munja]], [[zvijezda|zvijezde]], [[vjetar]] itd. Isto tako su i ljudi, posebno šamani, vakanda, kao i demoni elemenata, fetiši i ostali predmeti rituala, veliki broj životinja, a također i predjeli s upadljivim odlikama. McGee navodi da bi izrazu vakanda najbolje odgovarala riječ `''tajna''`, ali i da je taj pojam isuviše uzak, pošto vakanda isto tako može značiti snaga, veličina, sveti, oživljen, besmrtan. Slično vakandi, Irokezi koriste  riječ ''oki'', a Algonkini  ''manitu''  s apstraktnim značenjem «snage» ili «produktivne energije». Pleme Jaos uzvikuje ''mulungu'' kad spaze nešto čudnovato ili neshvatljivo. Pri tome mulungu znači:
# duša čovjeka koja se za života zove lisoka a u smrti postaje mulungu
# cjelokupni svijet duhova;
# imanentno, magijski djelotvorno svojstvo ili snaga, kao naprimjer život i zdravlje tijela;
# aktivni princip u svemu magijskom, misterioznom, neshvatljivom i neočekivanom;
# velika, duhovna snaga, iz koje potiče svijet i sve živo.
Slični pojmovi koji zajednički ukazuju da se radi o energetskoj predstavi su: ''vong'' sa Zlatne obale, ''hirunga'' kod Australijanaca, melanežanska ''mana'', ''tondi'' kod Bataka, ''atua'' kod Maora, ''ani'' ili ''han'' kod Panapa, ''kazinge'' kod Paleva, ''anut'' kod Kusaja, ''jaris'' kod Tobija, ''ngač'' kod Masai-lenda itd.

==Poremećaji libida==
Nedostatak libida poznat je i kao [[frigidnost]]. Kod muške erekcijskee disfunkcije često ne nedostaje libido, već sposobnost za erekciju uprkos postojećem libidu („želite, ali ne možete“).
Mnoge bolesti, uključujući mentalne i psihosomatske bolesti , vode do manjka ili gubitka libida, na primjer:
*[[Depresija]]
*[[Anoreksija]]  
*[[Ciroza jetre]]
*[[Hemohromatoza]]
*[[Hipogonadizam]] , evnuhizam
*Manjak [[testosteron]]a, efeminacija (feminizacija)

Različiti lijekovi mogu biti odgovorni i za gubitak libida, na primjer trenbolon, finasterid ili različiti steroidni hormoni poput levonorgestrela.
Neke bolesti dovode do pretjeranog povećanja libida, naprimjer:
*[[Manija]]
*Blaga [[hipertireoza]]
*Četvrti stadij [[sifilis]]a , rijedak, ali često opisan 
*Neki  [[lijek]]ovi koji mijenjaju libido u jednom ili drugom smjeru.

Patološki povišen libido naziva se i 
*seksualna [[ovisnost]] ili zastarjelim nazivima 
**[[nimfomanija]] (žene), odnosno 
**[[satirijaza]] (muškarci).

==Također pogledajte==
*[[Seksualno uzbuđenje]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Libido}}

[[Kategorija:Seksualnost]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Sociologija]]
[[Kategorija:Testosteron]]
[[Kategorija:Psihodinamika]]
[[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]]</text>
      <sha1>93wpv3is4ci12a488owyabesvmavdqt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904117</id>
      <parentid>3904115</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:27:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Frojdovska psihologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14819" sha1="9cdqorvwgmy8k3sbvczigqkaz3ye0fh" xml:space="preserve">{{Psihoanaliza}}
'''Libido''' ([[latinski|lat.]] ''libīdo'' – ''libido'' = požuda,  u užem smislu blud, lascivnost ) je seksualna požuda, želja, poriv htjenje, priželjkivanje ili zadovoljstvo. Termin se prvi put pojavljuje u petom pjevanju [[Dante Alighieri|Danteovog]] Pakla, gdje susreće kraljicu [[Semiramida|Semiramidu]], koju opisuje kao '''Libido'''.

To je ukupni seksualni nagon osobe ili [[želja]] za [[seksualno uzbuđenje|seksualnom aktivnosti]] i u krajnjoj liniji [[snošaj]]em. Na libido utiču biološki, psihološki i socijalni faktori. Od bioloških, libido kod ljudi reguliraju spolni [[hormon]]i i pridruženi [[neurotransmiter]]i koji djeluju na [[nukleus acumbens]] (prvenstveno [[testosteron]] i [[dopamin]]). Društveni faktori, poput posla i porodice, i unutrašnji psihološki faktori, poput ličnosti i stresa, mogu utjecati na libido. Na libido mogu uticati i zdravstvena stanja, lijekovi, životni stil i problemi u vezi i  starosnom dobi (npr. [[pubertet]]). Osoba koja ima izuzetno čest ili iznenada povećan seksualni nagon može da doživi [[hiperseksualnost]], dok je suprotno stanje [[hipoeksualnost]].

Osoba može imati želju za seksom, ali nema priliku uticati na tu želju, ili može iz osobnih, moralnih ili vjerskih razloga [[Seksualna apstinencija|suzdržati se od djelovanja na poriv]]. Psihološki nagon osobe može biti [[Psihološka represija|potisnut]] ili [[Sublimacija (psihologija)|sublimiran]]. Suprotno tome, osoba se može baviti seksualnom aktivnošću bez stvarne želje za tim. Višestruki faktori utiču na ljudski spolni nagon, uključujući stres, bolest, trudnoću i druge. Pregledom iz 2001. utvrđeno je da muškarci u prosjeku imaju veću želju za seksom od žena. 
{{citat|&quot;Svi dokazi koje smo pregledali upućuju na zaključak da muškarci više žele seks od žena. Iako su neki nalazi metodološki strožiji od drugih, jednoglasna konvergencija svih mjera i nalaza povećava povjerenje. Nismo pronašli niti jedno istraživanje ni na jednoj od desetak različitih mjera koje bi otkrile da žene imaju jači seksualni nagon od muškaraca. Smatramo da kombinirana količina, kvaliteta, raznolikost i konvergencija dokaza čine zaključak nespornim.&quot;&lt;ref&gt;Roy F. Baumeister, Kathleen R. Catanese, and Kathleen D. Vohs: Is There a Gender Difference in Strength of Sex Drive? Theoretical Views, Conceptual Distinctions, and a Review of Relevant Evidence. Department of Psychology Case Western Reserve University, Lawrence Erlbaum Associates, Inc.&lt;/ref&gt;}}

Libido predstavlja ključni pojam unutar psihoanalitičkih teorija. Pojavljuje se poredominantno u djelima  [[Sigmund Freud]]a 1894. 
[[Datoteka:Fuzzy_Cuffs_on_Wrists.jpg|thumb|250px|Prema [[Sigmund Freud|Freud]]u, fiksacija na jednoj od faza razvoja libida može rezultirati i [[sadomazohizam|sadomazohizmom]].]]
Prema poznatoj Freudovoj teoriji, libido predstavlja seksualni nagon i po njemu to je glavni, ako ne i jedini pogon [[čovjek]]a, po Freudovom uzročno-posljedičnom shvatanju, uvijek se radi o jednoj te istoj nepromjenjenoj supstanci seksualne komponente, na čije djelovanje ukazuje tumačenjem sa uravnoteženom ravnomjernošću.
Po [[Carl Gustav Jung|Carlu Gustavu Jungu]], nemoguće je libido, kao pojam i objašnjenje, koristiti samo kao seksualnu energiju. Spolna dinamika je u totalnom području psihe samo specijalan slučaj, kao naprimjer i nagon gladi, čime se ne osporava njeno postojanje, već je samo pomjera na pravo mjesto. Dakle nasuprot seksualnoj teoriji, Jung libido općenito smatra (psihičkom) energijom.

==Psihička energija libida==
Izraz ''psihička energija'' je energetsko gledište a koristi se već od davnina. Nalazi se npr. kod [[Friedrich Schiller|Schillera]], koji upotrebljava termine kao „premještanje intenziteta“. Fon Grot i Lipps koriste energetsko gledište, pri čemu Lipps, u svom djelu ''Leifaden der Psychologie'', razlikuje psihičku energiju od fizičke,  a također razdvaja pojam psihičke  energije od psihičke snage. Prema Lippsu, psihička snaga  je mogućnost da u duševnom životu nastanu određena zbivanja i da se ostvare do određenog stepena djelatnosti. Nasuprot tome, psihička energija je ''u samim zbivanjima sadržana mogućnost da se u njima aktualizira ta snaga''.
Jung je  1913. god. izričito objasnio da pojam libido kojeg upotrebljava, ne samo da nije konkretan ili poznat pojam, već da je zapravo jedan X, čista hipoteza, slika ili kovanica, isto tako malo konkretno shvatljiv koliko i [[energija]] fizičkog svijeta. Energija, kao i njen korelativni pojam [[vrijeme|vremena]], su s jedne strane neposredni, unaprijeda dati oblici promatranja, ali i  ''konkretizirani, primjenjeni ili empirijski'' pojmovi. Primijenjeni pojam energije odnosi se uvijek na ponašanje snaga pokrenute supstance, pošto energija drugačije i nije pristupačna iskustvu do zapravo preko posmatranja pokrenutih supstanci. Na isti način psihološki pojam energije nije čist, već također konkretan i primijenjen pojam koji se javlja kao spolna, vitalna, moralna, intelektualna i bilo koja druga energija. Libido po Jungu nije ništa drugo do skraćen istoznačni termin za „energetski način promatranja“ psihičkih pojava.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Nelson Randy J.|year=2012|title=An Introduction to Behavioral Endocrinology|url=https://archive.org/details/introductiontobe03ednels_k6g0|publisher=Sinauer Associates |place=Sunderland |isbn=0-87893-617-3}}&lt;/ref&gt;

==Teorija libida==
===Progresija i regresija===
Jung, među najvažnije fenomene duševnog života,  uključuje progresiju i regresiju libida. Pod progresijom primarno shvata svakodnevno napredovanje psihičkog procesa prilagođavanja. Prilagođavanje nije postignuto jednom zauvijek. Zahtjevima prilagođavanja može se udovoljiti samo pomoću odgovarajućeg usmjerenog stava. Ispunjenje prilagođavanja odvija se u dvije etape: 
#Definiranje ili ostizanje stava
#Ispunjenje prilagođavanja pomoću zauzetog stava. 
Progresija libida na taj način bi se sastojala od trajnog zadovoljavanja zahtjeva, kojeg postavljaju uvjeti sredine. Bodući da se ovaj učinak može postići samo pomoću fortmuliranog stava, odnosno uključivanjem usmjerenosti, tako to može značiti i izvjesnu jednostranost.Ona, uslijed moguće  promjene uvjeta, ne može više udovoljiti zahtjevima adaptacije, čime i prestaje progresija libida. Regresija libida podiže vrijednost onih sadržaja koji su prethodno bili isključeni iz svjesnog procesa prilagođavanja, regresija, kretanje libida unazad, znači gubitak dosadašnjih vrijednosti, a povećanje vrijednosti onih „zatamnjeno svjesnih“ ili nesvjesnih sadržaja koji su u odnosu na prilagođavanje po općem priznanju nekorisni, zbog čega su obično odvojeni od usmjerene psihičke funkcije.

Progresija, kao neprestani proces sticanja prilagodbi na uvjete sredine, utemeljena je u vitalnoj neophodnosti prilagođavanja. To je nužda koja osobu primorava na apsolutnu orijentaciju prema uvjetima sredine i potiskivanje svih onih tendencija koje služe [[individualizacija|individualizaciji]]. Nasuprot tome regresija je prilagođavanje na uvjete vlastitog unutrašnjeg svijeta i zasnovana je na vitalnoj neophodnosti udovoljavanja zahtjevima individuacije.&lt;ref&gt;Santamaría Hernández, María Teresa (2018).  «Libido», en ''Diccionario Latino de Andrología, Ginecología y Embriología desde la Antigüedad hasta el siglo XVI (DILAGE)''. Roma - Turnhout: Brepols. pp. 512-513.&lt;/ref&gt;

===Ekstraverzija i introverzija===
Progresija i regresija u ostvarivanju prilagođavanja vanjskom i unutrašnjem svijetu mogu se staviti u vezu sa  [[ekstraverzija|ekstraverzijom]] i [[introverzija|introverzijom]]. Međutim, ekstraverzija i introverzija su [[pojam|pojmovi]] koji se kao dinamizmi od njih razlikuju. Progresija i regresija su dinamizmi, odnosno zakonomjerni oblici preoblikovanja energije, dok su ekstraverzije i introverzija, kao što im već ime naglašava, dinamizmi ili oblici progresije ili regresije,  a koji oavise o zauzetom [[stav]]u.  Regresija tako može uslijediti na dva načina, kao uzmicanje pred uvjetima sredine (introverzija) ili kao bjekstvo u ekstravagantan vanjski doživljaj (ekstraverzija). Neuspjeh neku osobu  premješta u stanje turobnog razmišljanja, dok drugu tjera u skitanje po lokalima. Libido se ne kreće samo naprijed i nazad, već također prema vani i unutra.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Sex and Society|last=Crowe|first=Felicity|last2=Hill|first2=Emily|last3=Hollingum|first3=Ben|publisher=Marshall Cavendish|year=2010|isbn=9780761479055|location=New York|pages=462}}&lt;/ref&gt;

===Premještanje libida===      
U knjizi „Preobražaji i simboli libida“, Jung je upotrijebio izraz „premještanje libida“,  da bi time označio energetski preobražaj ili preobraćenje, pri čemu je imao na umu pomjeranje psihičkog intenziteta ili vrijednosti sa jednog sadržaja na drugi. Po Jungu, [[kultura]] predstavlja mehanizam pomoću kojeg se prirodni energetski potencijal koristi za radni učinak. To što je čovjčanstvo otkrilo kulturu, mora da je duboko utemeljeno već u samoj osnovi živih bića. Sam [[život]], koji fizičke, hemijske i ostale okolinske uvjete koristi kao sredstvo za svoju egzistenciju. Drugim riječima,  živa materija je jedan energetski transformator, pri čemu sudjeluje u procesu pretvaranja.  Fizička energija ne pretvara se direktno u život, već samo njeno pretvaranje je izraz života.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The New Wounded: From Neurosis to Brain Damage|last=Malabou|first=Catherine|date=2012|publisher=Fordham University Press|isbn=9780823239672|location=New York|pages=103}}&lt;/ref&gt; insisting that it is a fundamental instinct that is innate in all humans.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Literary Theory: The Complete Guide|last=Klages|first=Mary|publisher=Bloomsbury Publishing|year=2017|isbn=9781472592767|location=London|pages=245}}&lt;/ref&gt;

Pretvaranje nagonske energije odvija se pomoću prevođenja na analoge nagonskog objekta, pri čemu Jung daje primjere iz ceremonija, igara i magijskih radnji primitivnog čovjeka.

===Kreiranje simbola===
Jung je [[simbol]] definirao kao psihološku mašinu koja pretvara energiju. Simbol koji preobražava energiju je također obilježio i kao analogiju libida pri čemu je mislio na stvarni simbol, a ne [[semiotika|semiotsko]] tumačenje, odnosno znak. [[Magija]] je prvi radni učinak kojeg primitivni čovjek, pomoću stvaranja analogije, preuzima od nagonske energije. Ceremonija je magična kada se ne obavla zbog efektivnog radnog učinka, već kad ostane na razini očekivanja. U ovom slučaju, energija se prevodi na nov oblik, pri čemu se stvara nov dinamizam koji, međutim, ostaje magičan sve dotle dok ne izvrši efektivan rad. Prednost koja proističe iz magijske ceremonije sastoji se u tome što novoposjednuti objekt uključuje djelotvorne mogućnosti u odnosu na psihu.

Determinacija duha putem objekata koji imaju magično djelovanje daje mogućnost da čovjek, preko neprekidnog bavljenja tim objektom, tokom igre dolazi do svakakvih otkrića, koja bi mu inače promakla. Zato nije pretjerano uprošćene sintagma da je  magija majka [[nauka|nauke]]. Još u poodmaklom  Srednjem vijeku,  ono što se nanas smatra naukom nije bilo ništa drugo do prakticirana magija. Ilustrativan primjer je [[alhemija]] čija simbolika, ubjedljivom  razumljivošću, pokazuje u principu prethodno opisani proces pretvaranja energije.

==Primitivni pojam libida==
Koliko su počeci [[religija|religijskih]] stvaranja simbola upravo vezani za energetski pojam pokazuju najprimitivnije predstave o magičnoj potenciji, koja se isto tako može gledati kao objektivna snaga koliko i kao subjektivno stanje intenziteta.

Prema izvještaju  McGeeija (''The Siuan Indians – A Prelieminary Sketch ,  kod Lovejoy, The fundamental Concept of the primitive Psilosophy.'') autohtoni Amerikanci plemena Dakota  imaju sljedeću predstavu o toj „snazi“: sunce je ''vakanda'', i to ne određena vakanda ili neka vakanda, već jednostavno vakanda sama po sebi. Mjesec je vakanda, isto tako [[grom]], [[munja]], [[zvijezda|zvijezde]], [[vjetar]] itd. Isto tako su i ljudi, posebno šamani, vakanda, kao i demoni elemenata, fetiši i ostali predmeti rituala, veliki broj životinja, a također i predjeli s upadljivim odlikama. McGee navodi da bi izrazu vakanda najbolje odgovarala riječ `''tajna''`, ali i da je taj pojam isuviše uzak, pošto vakanda isto tako može značiti snaga, veličina, sveti, oživljen, besmrtan. Slično vakandi, Irokezi koriste  riječ ''oki'', a Algonkini  ''manitu''  s apstraktnim značenjem «snage» ili «produktivne energije». Pleme Jaos uzvikuje ''mulungu'' kad spaze nešto čudnovato ili neshvatljivo. Pri tome mulungu znači:
# duša čovjeka koja se za života zove lisoka a u smrti postaje mulungu
# cjelokupni svijet duhova;
# imanentno, magijski djelotvorno svojstvo ili snaga, kao naprimjer život i zdravlje tijela;
# aktivni princip u svemu magijskom, misterioznom, neshvatljivom i neočekivanom;
# velika, duhovna snaga, iz koje potiče svijet i sve živo.
Slični pojmovi koji zajednički ukazuju da se radi o energetskoj predstavi su: ''vong'' sa Zlatne obale, ''hirunga'' kod Australijanaca, melanežanska ''mana'', ''tondi'' kod Bataka, ''atua'' kod Maora, ''ani'' ili ''han'' kod Panapa, ''kazinge'' kod Paleva, ''anut'' kod Kusaja, ''jaris'' kod Tobija, ''ngač'' kod Masai-lenda itd.

==Poremećaji libida==
Nedostatak libida poznat je i kao [[frigidnost]]. Kod muške erekcijskee disfunkcije često ne nedostaje libido, već sposobnost za erekciju uprkos postojećem libidu („želite, ali ne možete“).
Mnoge bolesti, uključujući mentalne i psihosomatske bolesti , vode do manjka ili gubitka libida, na primjer:
*[[Depresija]]
*[[Anoreksija]]  
*[[Ciroza jetre]]
*[[Hemohromatoza]]
*[[Hipogonadizam]] , evnuhizam
*Manjak [[testosteron]]a, efeminacija (feminizacija)

Različiti lijekovi mogu biti odgovorni i za gubitak libida, na primjer trenbolon, finasterid ili različiti steroidni hormoni poput levonorgestrela.
Neke bolesti dovode do pretjeranog povećanja libida, naprimjer:
*[[Manija]]
*Blaga [[hipertireoza]]
*Četvrti stadij [[sifilis]]a , rijedak, ali često opisan 
*Neki  [[lijek]]ovi koji mijenjaju libido u jednom ili drugom smjeru.

Patološki povišen libido naziva se i 
*seksualna [[ovisnost]] ili zastarjelim nazivima 
**[[nimfomanija]] (žene), odnosno 
**[[satirijaza]] (muškarci).

==Također pogledajte==
*[[Seksualno uzbuđenje]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Libido}}

[[Kategorija:Seksualnost]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Sociologija]]
[[Kategorija:Testosteron]]
[[Kategorija:Psihodinamika]]
[[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]]
[[Kategorija:Frojdovska psihologija]]</text>
      <sha1>9cdqorvwgmy8k3sbvczigqkaz3ye0fh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Treneri Juventusa</title>
    <ns>10</ns>
    <id>469366</id>
    <revision>
      <id>3903978</id>
      <parentid>3689925</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T21:24:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903978</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3656" sha1="fgaw3mc53ctmbiodrnx2akjd3zgi4lu" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Treneri Juventusa
| naslov      = [[Spisak trenera Juventusa|{{color|white|Treneri}}]] [[Juventus FC|{{color|white|Juventusa}}]]
| osnovastil  = background:#000000;color:#fff;border:1px solid gold
| tijeloklasa = hlist

|podaci1 =
* [[Jenő Károly|Károly]] {{smaller|(1923–1926)}}
* [[József Viola|Viola]] {{smaller|(1926–1928)}}
* [[William Aitken (nogometaš)|Aitken]] {{smaller|(1928–1930)}}
* [[Carlo Carcano|Carcano]] {{smaller|(1930–1935)}}
* [[Carlo Bigatto|Bigatto]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; {{smaller|(1935)}}
* [[Virginio Rosetta|Rosetta]] {{smaller|(1935–1939)}}
* [[Umberto Caligaris|Caligaris]] {{smaller|(1939–1941)}}
* [[Federico Munerati|Munerati]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; {{smaller|(1941)}}
* [[Giovanni Ferrari|Ferrari]] {{smaller|(1941–1942)}}
* [[Luis Monti|Monti]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; {{smaller|(1942)}}
* [[Felice Borel|Borel]] {{smaller|(1942–1946)}}
* [[Renato Cesarini|Cesarini]] {{smaller|(1946–1948)}}
* [[William Chalmers (trener)|Chalmers]] {{smaller|(1948–1949)}}
* [[Jesse Carver|Carver]] {{smaller|(1949–1951)}}
* [[Luigi Bertolini|Bertolini]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; {{smaller|(1951)}}
* [[György Sárosi|Sárosi]] {{smaller|(1951–1953)}}
* [[Aldo Olivieri|Olivieri]] {{smaller|(1953–1955)}}
* [[Sandro Puppo|Puppo]] {{smaller|(1955–1957)}}
* [[Teobaldo Depetrini|Depetrini]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; {{smaller|(1959)}}
* [[Ljubiša Broćić|Broćić]] {{smaller|(1957–1959)}}
* [[Carlo Parola|Parola]] {{smaller|(1959–1961)}}
* [[Július Korostelev|Korostelev]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; {{smaller|(1961)}}
* [[Carlo Parola|Parola]] {{smaller|(1961–1962)}}
* [[Paulo Amaral|Amaral]] {{smaller|(1962–1964)}}
* [[Eraldo Monzeglio|Monzeglio]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; {{smaller|(1964)}}
* [[Heriberto Herrera|Herrera]] {{smaller|(1964–1969)}}
* [[Luis Carniglia|Carniglia]] {{smaller|(1969–1970)}}
* [[Ercole Rabitti|Rabitti]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; {{smaller|(1970)}}
* [[Armando Picchi|Picchi]] {{smaller|(1970–1971)}}
* [[Čestmír Vycpálek|Vycpálek]] {{smaller|(1971–1974)}}
* [[Carlo Parola|Parola]] {{smaller|(1974–1976)}}
* [[Giovanni Trapattoni|Trapattoni]] {{smaller|(1976–1986)}}
* [[Rino Marchesi|Marchesi]] {{smaller|(1986–1988)}}
* [[Dino Zoff|Zoff]] {{smaller|(1988–1990)}}
* [[Luigi Maifredi|Maifredi]] {{smaller|(1990–1991)}}
* [[Giovanni Trapattoni|Trapattoni]] {{smaller|(1991–1994)}}
* [[Marcello Lippi|Lippi]] {{smaller|(1994–1999)}}
* [[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] {{smaller|(1999–2001)}}
* [[Marcello Lippi|Lippi]] {{smaller|(2001–2004)}}
* [[Fabio Capello|Capello]] {{smaller|(2004–2006)}}
* [[Didier Deschamps|Deschamps]] {{smaller|(2006–2007)}}
* [[Giancarlo Corradini|Corradini]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; {{smaller|(2007)}}
* [[Claudio Ranieri|Ranieri]] {{smaller|(2007–2009)}}
* [[Ciro Ferrara|Ferrara]] {{smaller|(2009–2010)}}
* [[Alberto Zaccheroni|Zaccheroni]] {{smaller|(2010)}}
* [[Luigi Delneri|Delneri]] {{smaller|(2010–2011)}}
* [[Antonio Conte|Conte]] {{smaller|(2011–2014)}}
* [[Massimiliano Allegri|Allegri]] {{smaller|(2014–2019)}}
* [[Maurizio Sarri|Sarri]] {{smaller|(2019–2020)}}
* [[Andrea Pirlo|Pirlo]] {{smaller|(2020–2021)}}
* [[Massimiliano Allegri|Allegri]] {{smaller|(2021–2024)}}
* [[Paolo Montero|Montero]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; {{smaller|(2024)}}
* [[Thiago Motta|Motta]] {{smaller|(2024–2025)}}
* [[Igor Tudor|Tudor]] {{smaller|(2025)}}
* [[Massimo Brambilla|Brambilla]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; {{smaller|(2025)}}
* [[Luciano Spalletti|Spalletti]] {{smaller|(2025–)}}

| ispod = &lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; – privremeni
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Juventus FC]]
[[Kategorija:Treneri Juventusa|* ]]
[[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere italijanskih nogometnih klubova|Juventus]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>fgaw3mc53ctmbiodrnx2akjd3zgi4lu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elizabeth Blackburn</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472422</id>
    <revision>
      <id>3904011</id>
      <parentid>3670898</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:54:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3531" sha1="mf173vhl7iwldb8k27t0786jevek0e3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Elizabeth_Blackburn_(Nobel_Medicine_or_Physiology_2009)_in_Stockholm,_June_2016.jpg|mini|Elizabeth Blackburn (Nobelova nagrada za medicinu ili fiziologiju 2009) u [[Stockholm|Stockholmu]], juni 2016.]]'''Elizabeth Helen Blackburn''', (rođena 26. novembra 1948) jeste [[Australija|australijsko]] - [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Nobelova nagrada|nobelovka]], bivša predsjednica Instituta Salk za biološke studije.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.salk.edu/news-release/nobel-laureate-elizabeth-blackburn-named-salk-institute-president/|title=Nobel laureate Elizabeth Blackburn named Salk Institute President|access-date=24. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Ranije je bila biološki istraživač na Kalifornijskom univerzitetu u [[San Francisco|San Franciscu]], koji je proučavao [[Telomera|telomere]], strukturu na kraju hromozoma koja štiti [[Hromosom|hromozom]]. 1984. Blackburn je zajedno s [[Carol W. Greider]] otkrila [[Telomeraza|telomerazu]], [[enzim]] koji nadopunjava telomeru. Za ovo djelo nagrađena je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu]] 2009, podijelivši je s Greiderom i Jackom W. Szostakom, postavši prva australska žena nobelovac. Također je radila na medicinskoj etici, a kontraverzno je otpuštena iz Vijeća za bioetiku [[George W. Bush|Bushove]] administracije.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Brady|first=Catherine|url=https://archive.org/details/elizabethblackbu00brad_0|title=Elizabeth Blackburn and the Story of Telomeres.|publisher=The MIT Press|year=2007|isbn=978-0-262-02622-2|location=Cambridge, Massachusetts|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Blackburn_USE.png|mini|Međunarodni dan '''žena''' i djevojaka u '''nauci''']]
[[Telomeraza]] djeluje dodavanjem parova baza na [[Telomeraza|previd]] DNK na 3' kraju, produžujući lanac dok DNK polimeraza i RNA prajmer ne mogu dovršiti komplementarnu nit i uspješno sintetizirati dvolančanu DNA. Budući da DNK polimeraza sintetizira DNK samo u vodećem pravcu lanca, rezultira skraćivanjem telomera.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://embryo.asu.edu/pages/elizabeth-blackburn-carol-greider-and-jack-szostaks-telomere-and-telomerase-experiments-1982|title=Elizabeth Blackburn, Carol Greider and Jack Szostak's Telomere and Telomerase Experiments (1982-1989) {{!}} The Embryo Project Encyclopedia|website=embryo.asu.edu|access-date=13. 12. 2018}}&lt;/ref&gt; Kroz svoja istraživanja, Blackburn i saradnici uspjeli su pokazati da se telomera učinkovito nadopunjava enzimom telomerazom, koji čuva ćelijsku diobu sprječavajući brži gubitak genetskih informacija unutar telomera, što dovodi do ćelijskog starenja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last=Valera|first=E|date=2010|title=2009 Nobel Prize in Physiology or Medicine: telomeres and telomerase|journal=Oncogene|volume=29|issue=11|pages=1561–1565|doi=10.1038/onc.2010.15|pmid=20237481}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|35em}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.ibiology.org/genetics-and-gene-regulation/telomerase/ Video predavanje o telomerima i telomerazi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212012445/https://www.ibiology.org/genetics-and-gene-regulation/telomerase/ |date=12. 2. 2021 }}

{{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}}
{{Normativna kontrola|}}

[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Biografije, Hobart]]
[[Kategorija:Žene dobitnice Nobelove nagrade]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>mf173vhl7iwldb8k27t0786jevek0e3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Polimorfizam (programiranje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>473003</id>
    <revision>
      <id>3904076</id>
      <parentid>3885320</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:43:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Koncepti u programskim jezicima]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2624" sha1="mhxnk8oy6fjezhunv1791vob3pddnol" xml:space="preserve">U [[Programski jezik|programskim jezicima]] i [[Teorija tipova|teoriji tipova]], '''polimorfizam''' je snabdijevanje jednog interfejsa entitetima različitih tipova&lt;ref&gt;
{{cite web|url=http://www.stroustrup.com/glossary.html#Gpolymorphism|title=Bjarne Stroustrup's C++ Glossary|date=19. 2. 2007|quote=polymorphism – providing a single interface to entities of different types.|author=Bjarne Stroustrup}}&lt;/ref&gt; ili korištenje jednog simbola za predstavljanje više različitih tipova.&lt;ref name=&quot;Luca&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Cardelli|first1=Luca|last2=Wegner|first2=Peter|author-link2=Peter Wegner|date=decembar 1985|title=On understanding types, data abstraction, and polymorphism|url=http://lucacardelli.name/Papers/OnUnderstanding.A4.pdf|journal=[[ACM Computing Surveys]]|volume=17|issue=4|pages=471–523|doi=10.1145/6041.6042|issn=0360-0300|author-link1=Luca Cardelli|citeseerx=10.1.1.117.695}}: &quot;Polymorphic types are types whose operations are applicable to values of more than one type.&quot;&lt;/ref&gt;

Najčešće prepoznate veće klase polimorfizma su:

* ''[[Ad hoc polimorfizam]]'': definira zajednički interfejs za proizvoljan skup individualno određenih tipova.
* ''[[Parametarski polimorfizam]]'': kada jedan ili više tipova nisu određeni imenom ili po apstraktnim simbolima mogu predstavljati bilo koji tip.
* ''[[Subtyping]]'' (također se naziva ''podtipni polimorfizam'' ili ''inkluzijski polimorfizam''): kada ime određuje instance više različitih klasa vezanih zajedničkom superklasom.&lt;ref name=&quot;gbooch&quot;&gt;Booch, et al 2007 ''Object-Oriented Analysis and Design with Applications.'' Addison-Wesley.&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Interes za polimorfnim tipskim sistemima značajno se razvio 1960-ih, sa praktičnim primjenama koje su se počele javljati krajem decenije. ''Ad hoc polimorfizam'' i ''parametarski polimorfizam'' originalno su opisani u djelu [[Christopher Strachey|Christophera Stracheya]] pod nazivom ''[[Fundamental Concepts in Programming Languages]]'',&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Strachey|first1=Christopher|date=2000|title=Fundamental Concepts in Programming Languages|journal=[[Higher-Order and Symbolic Computation]]|volume=13|issue=1/2|pages=11–49|doi=10.1023/A:1010000313106|issn=1573-0557|citeseerx=10.1.1.332.3161}}&lt;/ref&gt; gdje su prikazani kao &quot;dvije glavne klase&quot; polimorfizma. Ad hoc polimorfizam bio je karakteristika [[Algol 68|Algola 68]], dok je parametarski polimorfizam bio sržna karakteristika [[ML (programming language)|ML-ovog]] tipskog sistema.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Objektno orijentirano programiranje]]
[[Kategorija:Koncepti u programskim jezicima]]</text>
      <sha1>mhxnk8oy6fjezhunv1791vob3pddnol</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Otežano učenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475355</id>
    <revision>
      <id>3904098</id>
      <parentid>3714698</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:54:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Teškoće u učenju]] uklonjena; [[Kategorija:Poteškoće u učenju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13209" sha1="798li5xql5gw6faxq87eliawxbv6nkk" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
| ime          = Teškoće u učenju
| slika          = Take a picture with a proud dyslexic.jpg 
| opis_slike       = Ljudi na događaju &quot;Mjesec poteškoća u učenju&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|author1=Kate Adams|title=October Is Learning Disabilities Awareness Month in Canada!|url=http://www.baytoday.ca/content/news/details.asp?c=49019|website=baytoday.ca|publisher=LDAO – North Bay and Area News Release|access-date=28. 4. 2015|date=30. 9. 2012}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt; Djevojka koja drži znak na kojem piše &quot;LD = jednako inteligentan / precrtaj stigmu&quot; pozira na Times Squareu s muškarcem koji drži znak s natpisom &quot;Slikajte se s ponosnim disleksičarem“ 
|   DiseasesDB     = 4509 
|   ICD10          = {{ICD10|F|81|9|f|80}} 
|   ICD9           = {{ICD9|315.0}}-{{ICD9|315.3}} 
|   ICDO           = 
|   OMIM           = 
|   MedlinePlus    = 
|   eMedicineSubj  = article 
|   eMedicineTopic = 1835801 
|   eMedicine_mult = {{eMedicine2|article|1835883}} {{eMedicine2|article|915176}}
|   MeshID         = D007859 
*Oblast: [[Psihijatrija]], [[Neurologija]]
*Sinonimi:  Poteškoće u učenju,&lt;ref name=&quot;NCBI 2019&quot;&gt;{{cite web | title=Developmental academic disorder (Concept Id: C1330966) - MedGen | website=NCBI | date=20. 12. 2019 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/medgen/272249 | access-date=20. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Touch-type Read and Spell (TTRS) 2019&quot;&gt;{{cite web | title=What are learning difficulties? | website=Touch-type Read and Spell (TTRS) | date=31. 5. 2019 | url=https://www.readandspell.com/what-are-learning-difficulties | access-date=20. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; Developmental academic disorder,&lt;ref name=&quot;phinvads.cdc.gov 2018&quot;&gt;{{cite web | title=Code System Concept | website=phinvads.cdc.gov | date=5. 12. 2018 | url=https://phinvads.cdc.gov/vads/ViewCodeSystemConcept.action?oid=2.16.840.1.113883.6.96&amp;code=1855002 | access-date=20. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;The Webs Free 2019/2020 ICD-10-CM/PCS Medical Coding Reference 2019&quot;&gt;{{cite web | title=2020 ICD-10-CM Diagnosis Code F81.9: Developmental disorder of scholastic skills, unspecified | website=The Web's Free 2019/2020 ICD-10-CM/PCS Medical Coding Reference | date=1. 10. 2019 | url=https://www.icd10data.com/ICD10CM/Codes/F01-F99/F80-F89/F81-/F81.9 | access-date=20. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; [[Poremećaj neverbalnog učenja]],&lt;ref name=&quot;The Webs Free 2019/2020 ICD-10-CM/PCS Medical Coding Reference 2019&quot;/&gt; Nespecificirani poremećaj razvoja školskih vještina,&lt;ref name=&quot;The Webs Free 2019/2020 ICD-10-CM/PCS Medical Coding Reference 2019&quot;/&gt; Invalidnost sticanja znanja NOS,&lt;ref name=&quot;The Webs Free 2019/2020 ICD-10-CM/PCS Medical Coding Reference 2019&quot;/&gt; Learning disability NOS,&lt;ref name=&quot;The Webs Free 2019/2020 ICD-10-CM/PCS Medical Coding Reference 2019&quot;/&gt; Poremećaj učenja NOS &lt;ref name=&quot;The Webs Free 2019/2020 ICD-10-CM/PCS Medical Coding Reference 2019&quot;/&gt;
}}
'''Teškoće u učenju''', '''poremećaj učenja''' ili '''poteškoće u učenju''' je stanje u mozgu koje uzrokuje poteškoće u razumijevanju ili obradi informacija, a može ga uzrokovati nekoliko različiti faktori. S obzirom na „poteškoće u učenju na tipski način“, to ne isključuje mogućnost učenja na drugačiji način. Stoga se neki ljudi mogu preciznije opisati kao da imaju „razliku u učenju“, čime se izbjegava bilo kakva zabluda da su osobe s invaliditetom zbog nedostatka sposobnosti učenja i moguće negativne stereotipije. U Ujedinjenom Kraljevstvu, pojam &quot;smetnje u učenju&quot; obično se odnosi na [[mentalna retardacija|intelektualnu invalidnost]], dok se poteškoće kao što su [[disleksija]] i [[dispraksija]] obično nazivaju &quot;poteškoćama u učenju&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Gates |first1=Bob |last2=Mafuba |first2=Kay |title=Use of the term 'learning disabilities' in the United Kingdom: issues for international researchers and practitioners |journal=Learning Disabilities: A Contemporary Journal |date=1. 3. 2016 |volume=14 |issue=1 |pages=9–23 |url=https://repository.uwl.ac.uk/id/eprint/2663/ |language=en |issn=1937-6928 |access-date=12. 4. 2021 |archive-date=12. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210412231227/https://repository.uwl.ac.uk/id/eprint/2663/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Iako se ''smetnje u učenju'', ''poremećaj učenja'' i ''poteškoće u učenju'' često koriste naizmjenično, oni se u mnogočemu razlikuju. Poremećaj se odnosi na značajne probleme učenja u akademskom području. Ovi problemi, međutim, nisu dovoljni da opravdaju zvaničnu dijagnozu. S druge strane, smetnje u učenju službena je klinička dijagnoza, pri čemu pojedinac zadovoljava određene kriterije, kako ih određuje stručnjak (poput psihologa, psihijatra, patologa govornog jezika ili pedijatra). Razlika je u stupnju, učestalosti i intenzitetu prijavljenih simptoma i problema, pa ih ne treba miješati. Kada se koristi izraz &quot;poremećaj učenja&quot;, on opisuje grupu poremećaja koje karakterizira neadekvatan razvoj specifičnih akademskih, jezičkih i govornih vještina.&lt;ref name=ChildhoodVoyagesinDevelopmentThirdEdition&gt;''Childhood Voyages in Development'', Third Edition, Thomson Wadsworth. (2008), p. 387. Retrieved 2012-12-19.&lt;/ref&gt; Tipovi poremećaja učenja uključuju čitanje ([[disleksija]]), aritmetiku ([[diskalkulija]]) i pisanje ([[disgrafija]]).&lt;ref name=ChildhoodVoyagesinDevelopmentThirdEdition/&gt;

Nepoznati faktor je poremećaj koji utječe na sposobnost [[mozak|mozga]] da prima i obrađuje informacije. Ovaj poremećaj može učiniti problematičnim da osoba uči jednako brzo ili na isti način kao i neko ko nije pogođen smetnjama u učenju. Osobe s poteškoćama u učenju imaju problema s obavljanjem određenih oblika vještina ili izvršavanjem zadataka ako su prepušteni da sami shvate stvari ili ako ih podučavaju na uobičajeni način.

Osobe sa poteškoćama u učenju mogu se suočiti s jedinstvenim izazovima koji su često rašireni tokom čitavog životnog vijeka. Ovisno o tipu i težini invalidnosti, intervencije i dostupne tehnologije mogu se koristiti kako bi se pomoglo pojedincu da nauči strategije koje će pospješiti budući uspjeh. Neke intervencije mogu biti prilično pojednostavljene, dok su druge složene i složenije. Sadašnje tehnologije mogu zahtijevati da obuka učenika bude efikasna podrška u učionici. Učitelji, roditelji i škole mogu zajedno stvoriti planove koji kroje intervencije i prilagodbe kako bi pomogli pojedincima da uspješno postanu samostalni učenici. Multidisciplinarni tim često pomaže u osmišljavanju intervencije i koordinaciji izvršenja intervencije sa nastavnicima i roditeljima.&lt;ref name=&quot;Reeder 44–57&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Reeder|first1=Deborah L.|last2=Arnold|first2=Sandra H.|last3=Jeffries|first3=Lynn M.|last4=McEwen|first4=Irene R.|date=19. 1. 2011|title=The Role of Occupational Therapists and Physical Therapists in Elementary School System Early Intervening Services and Response to Intervention: A Case Report|journal=Physical &amp; Occupational Therapy in Pediatrics|volume=31|issue=1|pages=44–57|doi=10.3109/01942638.2010.497180|pmid=20735199|issn=0194-2638}}&lt;/ref&gt; Ovaj tim često uključuje školske psihologe, defektologe, logopede (patologe), radne terapeute, psihologe, nastavnike ESL-a, trenere pismenosti i / ili stručnjake za čitanje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dougherty Stahl|first=Katherine A.|date=maj 2016|title=Response to Intervention: Is the Sky Falling?|journal=The Reading Teacher|volume=69|issue=6|pages=659–663|doi=10.1002/trtr.1457}}&lt;/ref&gt; 
{{TOC limit|3}}

== Definicija ==
Predstavnici organizacija posvećenih obrazovanju i dobrobiti osoba sa poteškoćama u učenju poznati su kao Nacionalni zajednički odbor za teškoće u učenju (NJCLD).&lt;ref&gt;{{cite web|title=National Joint Committee on Learning Disabilities|url=http://www.ldonline.org/about/partners/njcld|website=LD Online|date=2010|publisher=WETA|access-date=12. 4. 2021|archive-date=11. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200811170152/http://www.ldonline.org/about/partners/njcld/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; NJCLD je koristio izraz „smetnja u učenju“ da ukaže na nesklad između očigledne sposobnosti djeteta za učenje i njegovog ili njenog nivoa postignuća. Međutim, postojalo je nekoliko poteškoća sa NJCLD standardom definiranja smetnji u učenju. Jedna od takvih poteškoća bilo je njegovo vjerovanje u disfunkciju [[CNS|centralnog živčanog sistema]] kao osnovu razumijevanja i dijagnosticiranja smetnji u učenju. To se kosilo s činjenicom da mnoge osobe koje su imale disfunkciju centralnog živčanog sistema, poput onih s cerebralnom paralizom, nisu imali poteškoće u učenju. S druge strane, oni koji su iskusili višestruke hendikepe zajedno sa smetnjama u učenju često su dobijali neprimjerenu procjenu, planiranje i podučavanje. NJCLD napominje da je moguće da se smetnje u učenju javljaju istovremeno sa drugim uslovima hendikepa, međutim, njih dvoje ne bi trebalo biti direktno povezani ili zbunjujući.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=LD Definition |journal=Learning Disability Quarterly |volume=10 |issue=2 |date=maj 1987 |pages=136–138 |doi=10.2307/1510220  |jstor=1510220 |last1=Disabilities |first1=National Joint Committee on Learning }}&lt;/ref&gt;

Stoga je NJCLD 1980-ih pojam invalidnosti u učenju definirao kao: &lt;blockquote&gt; heterogenu grupu poremećaja koja se manifestuje značajnim poteškoćama u sticanju i upotrebi slušanja, govora, čitanja, pisanja, zaključivanja ili matematičkih sposobnosti. Ovi poremećaji su svojstveni nekoj osobi i pretpostavlja se da su posljedica disfunkcije centalnog živčanog sistema. Iako se smetnje u učenju mogu pojaviti istovremeno sa drugim hendikepiranim uslovima (npr. [[Poremećaj senzorne obrade|senzorno oštećenje]], [[mentalna retardacija|intelektualna invalidnost]], socijalni i emocionalni poremećaji) ili uticaji okoline (npr. [[wikt: psihogeni|psihogeni]] faktori) nije izravni rezultat tih stanja ili utjecaja

Okrugli sto za LD 2002. dao je sljedeću definiciju: &lt;blockquote&gt; Koncept LD: Snažni konvergentni dokazi podržavaju valjanost koncepta specifičnih smetnji u učenju (SLD). Ovi dokazi su posebno impresivni jer se približavaju različitim pokazateljima i metodima. Centralni koncept SLD uključuje poremećaje učenja i spoznaje koji su svojstveni pojedincu. SLD su specifični u smislu da svaki od ovih poremećaja značajno utiče na relativno uski raspon akademskih ishoda i rezultata rada. SLD se može javiti u kombinaciji s drugim onesposobljujućim stanjima, ali oni nisu prvenstveno posljedica drugih stanja, poput intelektualnog invaliditeta, poremećaja u ponašanju, nedostatka prilika za učenje ili primarnih senzornih deficita.&lt;ref name=&quot;BradleyDanielson2002&quot;&gt;{{cite book|first1=Renée |last1=Bradley|first2=Louis C. |last2=Danielson|first3=Daniel P. |last3=Hallahan|title=Identification of learning disabilities: research to practice|url=https://books.google.com/books?id=QSv7yyicod0C|access-date=2. 5. 2010|year=2002|publisher=Routledge|isbn=978-0-8058-4448-1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;urlNational Research Center on Learning Disabilities (NRCLD)&quot;&gt;{{cite report|first1=Daniel J. |last1=Reschly |first2=John L. |last2=Hosp |first3=Catherine M. |last3=Schmied |date=20. 8. 2003 |title=And Miles to Go…: State SLD Requirements and Authoritative Recommendations |at=Recommendations for Change in SLD Definition and Classification Criteria |institution=National Research Center on Learning Disabilities (NRCLD) |access-date=1. 5. 2010 |url=http://nrcld.org/about/research/states/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20100925202022/http://nrcld.org/about/research/states/index.html |archive-date=25. 9. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Pitanje definisanja smetnji u učenju stvorilo je značajne i trajne kontroverze.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Reiff|first1=Henry B.|last2=Gerber|first2=Paul J.|last3=Ginsberg|first3=Rick|title=Definitions of Learning Disabilities from Adults with Learning Disabilities: The Insiders' Perspectives|journal=Learning Disability Quarterly|volume=16|issue=2|date=Spring 1993|pages=114–125|doi=10.2307/1511133|jstor=1511133}}&lt;/ref&gt; Termin &quot;smetnje u učenju&quot; ne postoji u [[DSM-IV]], ali je dodan u [[DSM-5]]. [[DSM-5]] ne ograničava poremećaje učenja na određenu dijagnozu poput čitanja, matematike ili pismenog izražavanja. Umjesto toga, to je jedan dijagnostički kriterij koji opisuje nedostatke općih akademskih vještina i uključuje detaljne specifikatore za područja čitanja, matematike i pismenog izražavanja.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Specific Learning Disorder |url=http://www.dsm5.org/Documents/Specific%20Learning%20Disorder%20Fact%20Sheet.pdf |website=American Psychiatric Association DSM-5 Development |date=15. 5. 2013 |publisher=American Psychiatric Association }}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi==
{{Commons category|Learning disabilities}}
{{Disleksija i specifični razvojni poremećaji}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Learning Disability}}
[[Kategorija:Dječiji psihijatrijski poremećaji]]
[[Kategorija:Poteškoće u učenju| ]]
[[Kategorija:Obrazovna psihologija]]
[[Kategorija:Specijalno obrazovanje]]
[[Kategorija:Disleksija]]
[[Kategorija:Djetinjstvo]]
[[Kategorija:Roditeljstvo]]</text>
      <sha1>798li5xql5gw6faxq87eliawxbv6nkk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razvojni poremećaj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>478500</id>
    <revision>
      <id>3904080</id>
      <parentid>3885847</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:44:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Razvojne poteškoće]] uklonjena; [[Kategorija:Razvojni poremećaji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23889" sha1="n3tdfejxhbp8jzn667pd2eeyudinlnh" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
| ime            = Razvojni poremećaj 
|  DiseasesDB     = 
|  ICD10          = F80-F84 
|  ICD9           = {{ICD9|299}}, {{ICD9|315}} 
|  ICDO           = 
|  OMIM           = 
|  MedlinePlus    = 
|  eMedicineSubj  = 
|  eMedicineTopic = 
|  MeshID         =
*Oblast: [[Psihijatrija]]
| caption         = 
| pronounce       = 
| symptoms        = 
| complications   = 
| onset           = 
| duration        = 
| types           = 
| causes          = 
| risks           = 
| diagnosis       = 
| differential    = 
| prevention      = 
| treatment       = 
| medication      = 
| prognosis       = 
| frequency       = 
| deaths          = 
}}
'''Poremećaji u razvoju''' čine grupu [[psihijatrija|psihijatrijskih]] stanja koja potiču iz djetinjstva i koja uključuju ozbiljna oštećenja u različitim oblastima. Postoji nekoliko načina upotrebe ovog izraza.&lt;ref name = Rutter3233&gt;{{cite book |url=http://eu.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-1405145498.html |title=Rutter's Child and Adolescent Psychiatry |edition=5th |publisher=Blackwell Publishing |editor=Michael Rutter |editor2=Dorothy V. M. Bishop |editor3=Daniel S. Pine |editor4=Stephen Scott |editor5=Jim Stevenson |editor6=Eric Taylor |editor7=Anita Thapar |display-editors=3 |others=Dorothy Bishop and Michael Rutter |year=2008 |pages=32–33 |isbn=978-1-4051-4549-7 |access-date=5. 6. 2021 |archive-date=28. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090428003610/http://eu.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-1405145498.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Najuži koncept koristi se u kategoriji &quot;Specifični poremećaji psihološkog razvoja&quot; u [[ICD-10]].&lt;ref name = Rutter3233/&gt; Ovi poremećaji uključuju [[poremećaj jezičnog razvoja]], [[poremećaj učenja]], [[poremećaj razvojne koordinacije|motorni poremećaji]] i [[spektar autizma]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://priory.com/psych/ICD.htm|title=ICD 10|website=priory.com}}&lt;/ref&gt; U šire definicije uključen je [[poremećaj hiperaktivnosti deficita pažnje|ADHD]], a termin koji se koristi je [[neurorazvojni poremećaji]].&lt;ref name = Rutter3233/&gt; Ipak, drugi uključuju [[asocijalno ponašanje]] i [[shizofrenija|shizofreniju]], koji započinje u djetinjstvu i nastavlja se kroz io život.&lt;ref name = Rutter3233/&gt; Međutim, ova dva posljednja stanja nisu toliko stabilna kao drugi razvojni poremećaji i ne postoje isti dokazi o zajedničkoj genetičkoj odgovornosti.&lt;ref name = Rutter3233/&gt;

Poremećaji u razvoju prisutni su od rane životne dobi. Većina se poboljšava s odrastanjem djeteta, ali neka uključuju i oštećenja koja se nastavljaju do kraja života.  Imaju snažnu genetičku komponentu, a više je pogođenih muškaraca nego žena.&lt;ref name = Rutter3233/&gt;

== Pojava ==
Teškoće u učenju dijagnosticiraju se kada su djeca manja i tek polaze u školu. Većina smetnji u učenju nalazi se ispod devet godina.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = National, Disabilities Learning | year = 1982 | title = Learning disabilities: Issues on definition | url = https://archive.org/details/sim_american-speech-language-hearing-association-asha_1982-11_24_11/page/945 | journal = Asha | volume = 24 | issue = 11| pages = 945–947 }}&lt;/ref&gt;

Mala djeca s poremećajima komunikacije možda uopće ne govore ili mogu imati ograničen rječnik za svoje godine. Neka djeca s poremećajima komunikacije imaju poteškoća u razumijevanju jednostavnih pravaca ili nisu u mogućnosti imenovati predmete.&lt;ref name = &quot;comm&quot;&gt;Communication Disorders. (n.d.). Children's Hospital of Wisconsin in Milwaukee, WI, Retrieved December 6, 2011, from http://www.chw.org/display/PPF/DocID/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426031601/http://www.chw.org/display/PPF/DocID/ |date=26. 4. 2012 }}&lt;/ref&gt; Većina djece s komunikacijskim poremećajima mogu govoriti kad pođu u školu, ali  i dalje imaju problema s komunikacijom.&lt;ref name = &quot;comm&quot;/&gt; U  školskoj dobi djeca često imaju problema s razumijevanjem i formuliranjem riječi.&lt;ref name = &quot;comm&quot;/&gt; Tinejdžeri mogu imati više poteškoća s razumijevanjem ili izražavanjem apstraktnih ideja.&lt;ref name = &quot;comm&quot;/&gt;

=== Uzroci ===
Naučno ustraživanje uzroka razvojnih poremećaja uključuje mnogo različitih teorija. Neke od glavnih razlika između ovih teorija uključuju da li okoliš narušava normalan razvoj, ako su abnormalnosti unaprijed utvrđene ili su oni proizvodi ljudske evolucijske historije koji postaju poremećaji u modernom okruženju.&lt;ref name=&quot;Karmiloff Annette&quot;&gt;{{cite journal | author = Karmiloff Annette | title = Development itself is key to understanding developmental disorders | journal = Trends in Cognitive Sciences| volume =  2| issue = 10| pages =  389–398| doi=10.1016/S1364-6613(98)01230-3 | pmid=21227254 | date=oktobar 1998| s2cid = 38117177 }}&lt;/ref&gt;
Do normalnog razvoja dolazi interakciomcijom okolinskih i [[genetika|genetičkih]] uticaja. Teorije se razlikuju u dijelu koji svaki faktor mora učestvovti u normalnom razvoju, utičući na taj način na koji su abnormalnosti uzrokovane.&lt;ref name = &quot;Karmiloff Annette&quot; /&gt;

Jedna od teorija koja podržava uzroke razvojnih poremećaja u okruženju uključuje stres u ranom djetinjstvu. Istraživač i dječji psihijatar [[Bruce D. Perry]], teoretizira da razvojni poremećaji mogu biti uzrokovani [[Traumatsko sjećanje|traumatizacijom]] u ranom djetinjstvu.&lt;ref name=&quot;Perry, Bruce D 2006, p.2&quot;&gt;Perry, Bruce D. and Szalavitz, Maia. &quot;The Boy Who Was Raised As A Dog&quot;, Basic Books, 2006, p.2. {{ISBN|978-0-465-05653-8}}&lt;/ref&gt; U svojim radovima poredi razvojne poremećaje kod traumatizirane djece s odraslima s posttraumatskim stresnim poremećajem, povezujući ekstremni okolišni stres sa uzrokom razvojnih poteškoća.&lt;ref name =&quot;Perry, Bruce D 2006, p.2&quot; /&gt; Ostale teorije stresa sugeriraju da se čak i mali stresovi mogu akumulirati da rezultiraju [[Emocija|emocijskim]], [[ponašanje|ponašajućim]] ili [[Pobuna|socijalnim poremećajima]] kod djece.&lt;ref&gt;Payne, Kim John. “Simplicity Parenting: Using the Extraordinary Power of Less to Raise Calmer, Happier, and More Secure Kids”, Ballantine Books, 2010, p. 9. {{ISBN|9780345507983}}&lt;/ref&gt;

U studiji iz 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ddduk.org/|title=Deciphering Developmental Disorders (DDD) project|website=www.ddduk.org|publisher=Wellcome Trust Sanger Institute|access-date=27. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=McRae|first1=Jeremy F.|last2=Clayton|first2=Stephen|last3=Fitzgerald|first3=Tomas W.|last4=Kaplanis|first4=Joanna|last5=Prigmore|first5=Elena|last6=Rajan|first6=Diana|last7=Sifrim|first7=Alejandro|last8=Aitken|first8=Stuart|last9=Akawi|first9=Nadia|year=2017|title=Prevalence and architecture of de novo mutations in developmental disorders|journal=Nature|volume=542|issue=7642|pages=433–438|doi=10.1038/nature21062|pmid=28135719|pmc=6016744|url=http://eprints.whiterose.ac.uk/114459/3/emss-78087.pdf|bibcode=2017Natur.542..433M}}&lt;/ref&gt; testirano je svih 20.000 gena u oko 4.300 porodica sa djecom s rijetkim razvojnim poteškoćama u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i [[Irska|Irskoj]],  kako bi utvrdio da li te poteškoće imaju genetičku osnovu. Otkrili su 14 novih razvojnih poremećaja uzrokovanih spontanim genetičkim mutacijama koje nisu pronađene ni kod jednog roditelja (kao što je greška u [[CDK13|genu CDK13]]). Procijenili su da se oko 1/300 djece rodi sa spontanim genetičkim mutacijama, povezanim s rijetkim razvojnim poremećajima.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/health-38691622|title=Child gene study identifies new developmental disorders|last=Walsh|first=Fergus|date=25. 1. 2017|newspaper=BBC News|access-date=27. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Tipovi==
=== Poremećaj iz autističnog spektra (ASD) ===
==== Dijagnoza ====
Prvi dijagnosticirani slučaj ASD objavio je 1943. američki psihijatar [[Leo Kanner]]. Širok je raspon slučajeva i težine ASD-a pa je vrlo teško otkriti prve znakove ASD-a. Dijagnoza ASD može se precizno postaviti prije nego dijete napuni tri godine, ali dijagnoza obično se ne potvrđuje sve dok dijete nešto starije. Dob dijagnoze može se kretati od devet mjeseci do 14 godina, a prosječna starost u [[SAD]]-u je četiri godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.autismspeaks.org/science/science-news/hunting-autisms-earliest-clues|title=Hunting for Autism&amp;#039;s Earliest Clues|date=18. 9. 2013|website=Autism Speaks}}&lt;/ref&gt; U prosjeku se svaki slučaj ASD testira u tri različita dijagnostička centra prije nego što se potvrdi. Rano dijagnosticiranje poremećaja može umanjiti porodični stres, ubrzati upućivanje na posebne obrazovne programe i uticati na planiranje porodice.&lt;ref name=&quot;Dereu, Mieke 2010&quot;&gt;Dereu, Mieke. (2010). ''Screening for Autism Spectrum Disorders in Flemish Day-Care Centers with the Checklist for Early Signs of Developmental Disorders.'' Springer Science+Business Media. 1247-1258.&lt;/ref&gt; Pojava ASD-a kod jednog djeteta može povećati rizik da sljedeće dijete dobije ASD za 50 do 100 puta.

==== Abnormalnosti u mozgu ====
Uzrok ASD-a još uvijek je neizvjestan. Ono što je poznato je da dijete s ASD ima sveprisutan problem sa načinom na koji je mozak povezan. Utvrđeno je da su geni povezani sa receptorima za [[neurotransmiter]]e ([[serotonin]] i [[GABA|gama-aminobuterna kiselina]] (GABA) i strukturnu kontrolu [[CNS]]-a (''HOX'' geni) potencijalni ciljni geni koji utiču na ASD.&lt;ref name=&quot;msdmanuals.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.msdmanuals.com/en-in/professional/pediatrics/learning-and-developmental-disorders/autism-spectrum-disorders|title=Autism Spectrum Disorders - Pediatrics|website=MSD Manual Professional Edition|access-date=30. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; Poremećaj iz autističkog spektra je poremećaj mnogih dijelova mozga. Strukturne promjene se primjećuju u [[moždana kora|kori]] koja kontrolira više funkcije, senzaciju, pokrete mišića i [[pamćenje]]. I u [[mali mozak|malom mozgu]] vide se strukturni nedostaci koji utiču na motorne i komunikacijske vještine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://factdr.com/health-conditions/autism/|title=Autism: Facts, causes, risk-factors, symptoms, &amp; management|date=25. 6. 2018|website=FactDr|access-date=30. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; Ponekad je zahvaćen lijevi režanj mozga, što uzrokuje neuropsihološke simptome. Raspodjela [[bijela masa|bijele materije]], nervnih vlakana koja povezuju različite dijelove mozga, je abnormalna. ''Corpus calosum'', pojas nervnih vlakana koji povezuje lijevu i desnu hemisferu mozga, također je pogođen ASD-om. Studija je također otkrila da je 33% ljudi koji su patili od AgCC (ageneza žuljevitog tijela), stanja u kojem je djelotvorno ili potpuno odsutno to tijelo, imalo više ocjene od granične vrijednosti skrininga za autizam.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Lau|first1=Yolanda C.|last2=Hinkley|first2=Leighton B. N.|last3=Bukshpun|first3=Polina|last4=Strominger|first4=Zoe A.|last5=Wakahiro|first5=Mari L. J.|last6=Baron-Cohen|first6=Simon|last7=Allison|first7=Carrie|last8=Auyeung|first8=Bonnie|last9=Jeremy|first9=Rita J.|last10=Nagarajan|first10=Srikantan S.|last11=Sherr|first11=Elliott H.|date=maj 2013|title=Autism traits in individuals with agenesis of the corpus callosum|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2013-05_43_5/page/1106|journal=Journal of Autism and Developmental Disorders|volume=43|issue=5|pages=1106–1118|doi=10.1007/s10803-012-1653-2|issn=0162-3257|pmc=3625480|pmid=23054201}}&lt;/ref&gt;

Mozak djeteta s ASD-om raste vrlo povećanom brzinom i gotovo je u potpunosti izrastao do 10. Godine, što može biti povezano sa socijalnim oštećenjima s kojima se susreće ASD.&lt;ref name=&quot;Gotts et al&quot;&gt;{{cite journal |journal=Brain |year=2012 |volume=135 |issue=9 |pages=2711–2725 |title= Fractionation of social brain circuits in autism spectrum disorders |author= Gotts S. J. |author2=Simmons W. K. |author3=Milbury L. A. |author4=Wallace G. L. |author5=Cox R. W. |author6=Martin A. |pmid= 22791801|doi=10.1093/brain/aws160 |pmc=3437021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Subbaraju et al&quot;&gt;{{cite journal |journal=European Journal of Neuroscience|year=2017 |title= Identification of lateralized compensatory neural activities within the social brain due to autism spectrum disorder in adolescent males |vauthors= Subbaraju V, Sundaram S, Narasimhan S |volume=47 |issue=6 |pages=631–642 |doi=10.1111/ejn.13634 |pmid=28661076 |s2cid=4306986 }}&lt;/ref&gt;

==== Simptomi ====
Simptomi ASD-a imaju širok raspon težine. Mogu se široko kategorizirati &lt;ref name = &quot;msdmanuals.com&quot;/&gt; kao sljedeće:

===== Trajni problemi u socijalnim interakcijama i komunikacijama =====
To se uglavnom vidi zbog neodgovornosti u razgovorima, manjem sudjelovanjem u emocijama, nemogućnosti započinjanja razgovora, nemogućnosti tumačenja govora tijela, izbjegavanja kontakta očima i poteškoća u održavanju odnosa.

===== Ponavljajući obrasci ponašanja =====
Ovi se obrasci mogu biti u obliku ponavljanih pokreta ruku ili fraza korištenih tokom razgovora. Rigidno pridržavanje rasporeda i nefleksibilnost prilagođavanja, čak i ako se u njihovu rutinu unesu manje promjene, također je jedan od simptoma ponašanja ASD-a. Isto tako, mogli bi pokazivati senzorne obrasce, kao što su ekstremna averzija prema određenim mirisima ili ravnodušnost prema bolu ili temperaturi.

Postoje i različiti simptomi u različitoj dobi, na osnovu razvojnih prekretnica. Djeca između 0 i 36 mjeseci s ASD-om imaju nedostatak kontakta očima, izgleda da su gluha, nemaju socijalni osmijeh, ne vole da ih se dodiruje ili drži, imaju neobično senzorno ponašanje i pokazuju nedostatak imitacije. Djeca s ASD-om, između 12 i 24 mjeseci pokazuju nedostatak gestikulacije, radije su sama, ne pokazuju na predmete koji izazivaju interes, lajko su frustrirana izazovima i nedostatak funkcionalne igre. I na kraju, djeca u dobi od 24 do 36 mjeseci s ASD pokazuju nedostatak simboličke igre i neobično zanimanje za određene predmete ili predmete koji se kreću.&lt;ref name =&quot;Dereu, Mieke 2010&quot;/&gt;

==== Liječenje ====
Ne postoji specifičan tretman za [[poremećaj iz autističkog spektra|poremećaje autističkog spektra]], ali postoji nekoliko tipova terapije, efikasnih za ublažavanje simptoma autizma, kao što je [[Analiza primijenjenog ponašanja|Primijenjena analiza ponašanja (ABA)]], [[govorna jezička terapija]], [[radna terapija]] ili [[terapija senzorne integracije]].

[[Primijenjena analiza ponašanja|Primijenjenu analizu ponašanja]] (ABA) Američka akademija za pedijatriju smatra najefikasnijom terapijom za [[spektar autizma|poremećaje autističkog spektra]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Myers|first1=Scott M.|last2=Johnson|first2=Chris Plauché|date=1. 11. 2007|title=Management of Children With Autism Spectrum Disorders|url=http://pediatrics.aappublications.org/content/120/5/1162|journal=Pediatrics|volume=120|issue=5|pages=1162–1182|doi=10.1542/peds.2007-2362|issn=0031-4005|pmid=17967921|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; ABA se fokusira na podučavanje prilagodljivom ponašanju poput socijalnih vještina, vještina igre ili komunikacijskih vještina&lt;ref&gt;{{cite web|title=Applied Behavioral Analysis (ABA): What is ABA?|url=http://www.autismpartnership.com/applied-behavior-analysis|website=Autism partnership|access-date=5. 6. 2021|archive-date=3. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103173916/https://www.autismpartnership.com/applied-behavior-analysis|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Treating adaptive living skills of persons with autism using applied behavior analysis: A review&quot;&gt;{{cite journal |last1=Matson |first1=Johnny |last2=Hattier |first2=Megan |last3=Belva |first3=Brian |title=Treating adaptive living skills of persons with autism using applied behavior analysis: A review |journal=Research in Autism Spectrum Disorders |date=January–March 2012 |volume=6 |issue=1 |pages=271–276 |doi=10.1016/j.rasd.2011.05.008 }}&lt;/ref&gt; i umanjenje problematičnog ponašanja poput samoozljeđivanja.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Summers |first1=Jane |last2=Sharami |first2=Ali |last3=Cali |first3=Stefanie |last4=D'Mello |first4=Chantelle |last5=Kako |first5=Milena |last6=Palikucin-Reljin |first6=Andjelka |last7=Savage |first7=Melissa |last8=Shaw |first8=Olivia |last9=Lunsky |first9=Yona |title=Self-Injury in Autism Spectrum Disorder and Intellectual Disability: Exploring the Role of Reactivity to Pain and Sensory Input |journal=Brain Sci |date=novembar 2017 |volume=7 |issue=11 |page=140 |doi=10.3390/brainsci7110140 |pmid=29072583 |pmc=5704147 }}&lt;/ref&gt; To se postiže izradom specijaliziranog plana koji koristi tehnike bihevioralne terapije, poput pozitivnog ili negativnog potkrepljenja, kako bi se vremenom podstaknulo ili obeshrabrilo određeno ponašanje.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Applied Behavioral Strategies - Getting to Know ABA|url=http://www.appliedbehavioralstrategies.com/what-is-aba.html|access-date=16. 12. 2015|archive-url=https://www.webcitation.org/6c5NqmsrJ?url=http://www.appliedbehavioralstrategies.com/what-is-aba.html|archive-date=6. 10. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[Radna terapija]] pomaže autističnoj djeci i odraslima da nauče svakodnevne vještine koje im pomažu u svakodnevnim zadacima, poput lične higijene i kretanja. Te se vještine zatim integriraju u njihov dom, školu i radno okruženje. Terapeuti će često pomagati pacijentima da nauče prilagoditi svoje okruženje svom nivou vještina.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Occupational Therapy's Role with Autism|url=https://www.aota.org/-/media/Corporate/Files/AboutOT/Professionals/WhatIsOT/CY/Fact-Sheets/Autism fact sheet.ashx|website=American Occupational Therapy Association}}&lt;/ref&gt; Ova vrsta terapije može pomoći autističnim osobama da se više angažiraju u svom okruženju.&lt;ref name=&quot;autismspeaks.org&quot;&gt;{{cite web|title=What Treatments are Available for Speech, Language and Motor Issues?|url=https://www.autismspeaks.org/what-autism/treatment/what-treatments-are-available-speech-language-and-motor-impairments|website=Autism Speaks|access-date=16. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151222074105/https://www.autismspeaks.org/what-autism/treatment/what-treatments-are-available-speech-language-and-motor-impairments|archive-date=22. 12. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Radni terapeut će stvoriti plan zasnovan na pacijentovim potrebama i željama i surađivati s njima kako bi postigao postavljene ciljeve.

[[Govorna jezična terapija]] može pomoći osobama s autizmom koje trebaju razviti ili poboljšati komunikacijske vještine. Prema organizaciji ''Autism Speaks'', „govorno-jezična terapija osmišljena je tako da koordinira mehaniku govora sa značenjem i društvenom upotrebom govora“.&lt;ref name = &quot;autismspeaks.org&quot;/&gt; Osobe s autizmom  lošim funkcioniranjem možda neće biti sposobne komunicirati izgovorenim riječima. Govorni jezični patolozi (SLP) mogu nekoga naučiti kako učinkovitije komunicirati s drugima ili raditi na početku razvijanja govornih obrazaca.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Speech and Language Therapy|url=http://www.autismeducationtrust.org.uk/good-practice/written for you/parents-and-cares/pc speech and language therapy.aspx|website=Autism Education Trust}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; SLP će stvoriti plan koji će se fokusirati na ono što djetetu treba.

[[Terapija senzorne integracije]] pomaže osobama s autizmom da se prilagode različitim tipovima senzornih podražaja. Mnoga djeca s autizmom mogu biti preosjetljiva na određene podražaje, poput svjetla ili zvukova, zbog čega mogu pretjerano reagirati. Druga možda neće reagirati na određene podražaje, poput nekoga tko im se obrati.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Smith|first1=M|last2=Segal|first2=J|last3=Hutman|first3=T|title=Autism Spectrum Disorders|year=2007|url=https://archive.org/details/autismspectrumdi0002unse}}&lt;/ref&gt; Mnoge varijante terapijskih aktivnosti uključuju oblik igre, kao što je korištenje ljuljački, igračaka i trampolina kako bi se pacijentima pomoglo senzornim podražajima.&lt;ref name = &quot;autismspeaks.org&quot;/&gt; Terapeut kreira plan koji se fokusira na vrstu stimulacija sa kojom je osobi potrebna integracija.

=== Poremećaj hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje (ADHD) ===
[[Poremećaj hiperaktivnosti deficita pažnje]] je [[poremećaj neurorazvoja]] koji se javlja u ranom djetinjstvu. ADHD pogađa 8 do 11% djece u školskoj dobi, ali budući da su kriteriji za dijagnosticiranje ADHD-a nejasni, mnogi istraživači vjeruju da je ovaj broj precijenjen. ADHD karakteriziraju značajni nivoi hiperaktivnosti, nepažljivosti i impulzivnosti. Postoje tri podtipa ADHD-a: pretežno nepažljivi, pretežno hiperaktivni i kombinirani (koji se predstavljaju i kao hiperaktivni i kao nepažljivi podtipovi).&lt;ref name=&quot;Tresco Katy E. 2004&quot;&gt;Tresco, Katy E. (2004). ''Attention Deficit Disorders: School-Based Interventions.'' Pennsylvania: Bethlehem.&lt;/ref&gt; ADHD je dvostruko češći kod dječaka nego kod djevojčica, ali vidi se da je hiperaktivni/impulzivni tip češći kod dječaka, dok nepažljivi tip jednako pogađa oba spola.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.msdmanuals.com/en-in/professional/pediatrics/learning-and-developmental-disorders/attention-deficit-hyperactivity-disorder-add,-adhd?query=Definition%20of%20Developmental%20Disorders|title=Attention-Deficit/Hyperactivity Disorder (ADD, ADHD) - Pediatrics|website=MSD Manual Professional Edition|access-date=30. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

==== Simptomi ====
Simptomi ADHD-a uključuju nepažnju, impulzivnost i hiperaktivnost. Mnoga ponašanja koja su povezana s ADHD-om uključuju lošu kontrolu nad postupcima, što rezultira ometajućim ponašanjem i akademskim problemima. Drugo područje na koje utiču ovi poremećaji je socijalno okruženje za osobu s tim poremećajem. Mnoga djeca koja imaju ovaj poremećaj pokazuju loše međuljudske odnose i bore se da se socijalno uklope sa svojim vršnjacima.&lt;ref name = &quot;Tresco Katy E. 2004&quot;/&gt; Studija ponašanja ove djece može pokazati povijest drugih simptoma kao što su nerviranje, promjene raspoloženja, poremećaji spavanja i [[agresija|agresivnost]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

==== Opcije liječenja ====
Liječenje ADHD-a često uključuje kombinaciju psiholoških, bihevioralnih, farmaceutskih i obrazovnih savjeta i intervencija.

===== Bihevioralna terapija =====
Sjednice savjetovanja, kognitivno-bihevioralne terapije (CBT), uvođenja promjena u okruženju u buci i vizuelne stimulacije neke su tehnike upravljanja ponašanjem. Ali uočeno je da je sama bihevioralna terapija manje efikasna od terapije samo stimulativnim lijekovima.

===== Terapija lijekovima =====
Lijekovi koji se obično koriste u liječenju ADHD-a su prvenstveno [[stimulanti]] kao što su [[metilfenidat]] i [[lisdeksamfetamin]] i nestimulansi poput [[atomoksetin]]a. Mogli bi izazvati nuspojave poput glavobolje, bolova u želucu, depresije i poremećaja spavanja.

[[SSRI]] antidepresivi mogu biti od pomoći i mogli bi pogoršati simptome ADHD-a.  Međutim, ADHD se često pogrešno dijagnosticira kao depresija, posebno kada nema hiperaktivnosti.

=== Ostali poremećaji ===
* [[Poteškoće u učenju]]
* [[Komunikacijski poremećaji]]
* [[Poremećaj koordinacije u razvoju]]
* [[Genetiki poremećaj]], kao pto su [[Downov sindrom|Downov]] ili [[Williamsov sindrom]]
* [[Tik poremećaj]], kao što je [[Touretteov sindrom]]

==Također pogledajte==
* [[Poremećaj slušne obrade]]
* [[Disgrafija]]
* [[mentalna retardacija|Intelektualna invalidnost]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==

{{Mentalni i poremećaji ponašanja}}
{{Disleksija i specifični razvojni poremećaji}}
{{Pervazivni razvojni poremećaji}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Developmental Disorder}}
[[Kategorija:Razvojna psihologija]]
[[Kategorija:Razvojna neuronauka]]
[[Kategorija:Razvojni poremećaji]]
[[Kategorija:Psihijatrijska dijagnoza]]
[[Kategorija:Specijalno obrazovanje]]
[[Kategorija:Ponašanje]]
[[Kategorija:Etologija]]</text>
      <sha1>n3tdfejxhbp8jzn667pd2eeyudinlnh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Specifični razvojni poremećaj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>478504</id>
    <revision>
      <id>3904097</id>
      <parentid>3899961</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:54:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Teškoće u učenju]] uklonjena; [[Kategorija:Poteškoće u učenju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8077" sha1="lp3yuvuq9xu7ash1a5hdnlkq400yrkc" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
 |ime          = {{PAGENAME}}
 | ICD10           = {{ICD10|F80}}, {{ICD10|F81}}, {{ICD10|F82}}, {{ICD10|F83}}
| ICD10CM         = &lt;!--{{ICD10CM|Xxx.xxxx}}--&gt;
| ICD9            = {{ICD9|307}}, {{ICD9|315}}
| ICDO            = 
| OMIM            = 
| DiseasesDB      = 
| MedlinePlus     = 
| eMedicineSubj   = 
| eMedicineTopic  = 
| MeshID          = 
| GeneReviewsNBK  = 
| GeneReviewsName = 
| NORD            = 
| GARDNum         = 
| GARDName        = 
| Orphanet        = 
| AO              = 
| RP              = 
| WO              = 
| OrthoInfo       = 
| NCI             = 
| Scholia         = 
| SNOMED CT       =

 *Oblast: [[Psihijatrija]]
 |image         = 
 |image_size    = 
 |alt           = 
 |caption       = 
 |pronounce     = 
 |specialty     = &lt;!--from Wikidata; can be overwritten--&gt;
 |symptoms      = 
 |complications = 
 |onset         = 
 |duration      = 
 |types         = 
 |causes        = 
 |risks         = 
 |diagnosis     = 
 |differential  = 
 |prevention    = 
 |treatment     = 
 |medication    = 
 |prognosis     = 
 |frequency     = 
 |deaths        = 
}}
'''Specifični razvojni poremećaji''' ('''SDD''') bila je klasa poremećaja koju karakterizira usporeni razvoj u određenom području ili oblastima.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition|publisher=American Psychiatric Association|year=2013|location=Arlington, VA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|title=The Icd-10 Classification of Mental and Behavioural Disorders: Clinical Descriptions and Diagnostic Guidelines.|url=https://archive.org/details/icd10classificat0000unse|publisher=World Health Organization|year=1992|location=Geneva}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Vyas&quot;&gt;Ahuja Vyas: ''Textbook of Postgraduate Psychiatry'' (2 Vols.), 2nd ed. 1999&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;MedicineNet&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=11249 |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 6. 2021 |archive-date=7. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120807055240/http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=11249 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Specifični razvojni poremećaji suprotstavljeni su sveprisutnim [[razvojni poremećaj|razvojnim poremećajima]],&lt;ref name = &quot;MedicineNet&quot; /&gt; koje su karakterizirala kašnjenja u razvoju više osnovnih funkcija, uključujući [[socijalizacija|socijalizaciju]] i [[komunikacija|komunikaciju]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/pdd/pdd.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 6. 2021 |archive-date=15. 12. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161215182928/http://www.ninds.nih.gov/disorders/pdd/pdd.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Taksonomija ICD-10==
Deseta revizija [[ICD|Međunarodne statističke klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema]] (ICD-10) ima četiri kategorije razvojnih poremećaja: 
*specifični razvojni pore|mećaji govora i jezika, 
*specifični razvojni poremećaji školskih vještina, 
*specifični razvojni poremećaj motorne funkcije i 
*mješoviti specifični razvojni poremećaj.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://apps.who.int/classifications/icd10/browse/2010/en#/F80|title=ICD-10 Version:2010|website=apps.who.int|access-date=10. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

==Taksonomija DSM-III ==
U trećem izdanju [[DSM-IIIDijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM-III), SDD se suprotstavljao sveprisutnim razvojnim poremećajima (PDD). Dva su faktora koja su uzeta u obzir:

* Specifičnost oštećenja: u SDD postoji jednan pojedinačni domen, dok je u PDD zahvaćeno više područja funkcioniranja.
* Priroda oštećenja: razvoj SDD-a je odgođen, ali inače nije abnormalan, dok u PDD-u postoje odstupanja u ponašanju koja nisu tipska za bilo koji razvojni stadij.

U DSM-IV specifični razvojni poremećaji više nisu bili grupirani.  Umjesto toga, prekvalificirani su u poremećaji komunikacije, poremećaji učenja i poremećaji motorinih sposobnosti.&lt;ref name = &quot;Vyas&quot; /&gt;

==Poređenja i stanja==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! ICD-10&lt;ref&gt;http://apps.who.int/classifications/icd10/browse/2010/en#/F80 Reference for all ICD-10 disorders mentioned in the table.&lt;/ref&gt;
! DSM-IV-TR&lt;ref&gt;http://behavenet.com/apa-diagnostic-classification-dsm-iv-tr#301 Reference for all DSM-IV-TR disorders mentioned in the table.&lt;/ref&gt;
! ICD-11&lt;ref&gt;https://icd.who.int/browse11/l-m/en#/http%3a%2f%2fid.who.int%2ficd%2fentity%2f334423054 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231015122454/https://icd.who.int/browse11/l-m/en#/http%3a%2f%2fid.who.int%2ficd%2fentity%2f334423054 |date=15. 10. 2023 }} Reference for all ICD-11 disorders mentioned in the table&lt;/ref&gt;
|-
| 
Specifični razvojni poremećaji govora i jezika (F80):

* [[Specifični poremećaj artikulacije govora]] (F80.0)
* [[Izražajni jezični poremećaj]] (F80.1)
* [[Receptivna afazija|Receptivni jezični poremećaj]] (F80.2)
* [[Landau-Kleffnerov sindrom|Stečena afazija s epilepsijom]], ''Landau-Kleffnerov sindrom'' (F80.3)
* Ostali razvojni poremećaji govora i jezika (F80.8)
* Nespecificirani poremećaj govora i jezika u razvoju (F80.9)
| 
[[Poremećaju komunikacije]]:
* [[Izražajni jezični poremećaj]] (315.31)
* [[Mješoviti receptivno-izražajni jezični poremećaj]](315.32)
* [[Fonološki poremećaj]] (315.39)
* [[Mucanje]] (307.0)
* Poremećaj komunikacije koji nije drugačije naveden (307.9)
|
Razvojni poremećaji govora i jezika (6A01):
* [[Govorni poremećaj|Razvojni govorni poremećaj zvuka]] (6A01.0)
*[[Mucanje|Razvojni poremećaj tečnog govora]] (6A01.1)
* [[Jezični poremećaj|Razvojni jezični poremećaj]](6A01.2) 
** [[Mješoviti poremećaj receptivno-izražajnog jezika|Razvojni poremećaj jezika sa oštećenjem receptivnog i izražajnog jezika]] (6A01.20)
** [[Izražajni jezični poremećaj|Razvojni jezični poremećaj sa oštećenjem uglavnom izražajnog jezika]] (6A01.21)
** [[Poremećaj socijalne komunikacije|Razvojni jezični poremećaj sa oštećenjem uglavnom pragmatičnog jezika]] (6A01.22)
** Razvojni jezični poremećaj, sa ostalim navedenim oštećenjima jezika (6A01.23)
* Ostali navedeni razvojni govorni ili jezični poremećaji (6A01.Y)
* Nespecifirani govorni ili jezični razvojni poremećaji (6A01.Z)
|-
| 
Specifični razvojni poremećaji školskih vještina (F81):

* [[Disleksija|Specifični poremećaj čitanja]] (F81.0)
* [[Specifični pravopisni poremećaj]] (F81.1)
* [[Diskalkulija|Specifični poremećaj aritmetičkih vještina]] (F81.2)
* Mješoviti poremećaj školskih vještina (F81.3)
* Ostali poremećaji školskih vještina (F81.8)
* Nespecificirani poremećaj razvoja školskih vještina (F81.9)
| 
[[Poremećaji učenja]]:

* [[Disleksija|Poremećaj čitanja]] (315.0)
* [[Diskalkulija|Poremećaj matematičkih vještina]](315.1)
* [[Disgrafija|Poremećaj pismenog izražavanja]] (315.2)
* Poremećaj učenja koji nije drugačije specificiran (315.9)
|
Razvojni poremećaj učenja (6A03):
* [[Disleksija|Razvojni poremećaj učenja s oštećenjem čitanja]](6A03.0)
* [[Dysgrafija|Razvojni poremećaj učenja s oštećenjem pismenog izražavanja]] (6A03.1)
*[[Diskalkulija|Razvojni poremećaj učenja sa oštećenjem matematičkih vještina]] (6A03.2)
* Razvojni poremećaj učenja sa drugim navedenim oštećenjima učenja (6A03.3)
* Nespecificirani razvojni poremećaj učenja (6A03.Z)
|-
| 
* [[Razvojni poremećaj koordinacije|Specifični razvojni poremećaj motorine funkcije]] (F82)
|
[[Poremećaj motornih vještina]]:
* [[Razvojni poremećaj koordinacije]](315.4)
|
[[Dispraksija|Razvojni poremećaj motorine koordinacije]] (6A04)
|-
| 
* Mješoviti specifični razvojni poremećaji (F83)
| 
|}

==Također pogledajte==
* [[Razvojni poremećaj]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==

{{Disleksija i specifični razvojni poremećaji}}

{{DEFAULTSORT:Specific Developmental Disorder}}
[[Kategorija:Specifični razvojni poremećaji]]
[[Kategorija:Specijalno obrazovanje]]
[[Kategorija:Psihijatrijska dijagnoza]]
[[Kategorija:Poteškoće u učenju]]
[[Kategorija:Društvo]]
[[Kategorija:Ponašanje]]</text>
      <sha1>lp3yuvuq9xu7ash1a5hdnlkq400yrkc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>479393</id>
    <revision>
      <id>3904102</id>
      <parentid>3891853</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:55:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Teškoće u učenju]] uklonjena; [[Kategorija:Poteškoće u učenju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22003" sha1="r1ye5l0vjfnpgqznqhc9j1akoekplys" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
| ime     = Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću
| slika     = 
| opis_slike   = 
| ICD11      = {{ICD11|6A05|821852937}}
| ICD10      = {{ICD10|F|90||f|90}}
| ICD10CM     = &lt;!--{{ICD10CM|Xxx.xxxx}}--&gt;
| ICD9      = {{ICD9|314.00}}, {{ICD9|314.01}}
| ICDO      = 
| OMIM      = 143465
| DiseasesDB   = 6158
| Curlie     =https://dmoz-odp.org/Health/Mental_Health/Disorders/Neurodevelopmental/ADD_and_ADHD/ 
| MedlinePlus   = 001551
| eMedicineSubj  = med
| eMedicineTopic = 3103
| eMedicine_mult = {{eMedicine2|ped|177}}
| PatientUK    =https://patient.info/childrens-health/attention-deficit-hyperactivity-disorder-adhd
| MeshID     = D001289
| GeneReviewsNBK = 
| GeneReviewsName = 
| NORD      = 
| GARDNum     = 
| GARDName    = 
| Orphanet    = 
| AO       = 
| RP       = 
| WO       = 
| OrthoInfo    = 
| NCI       = 
| Scholia     =Q181923 
| SNOMED CT    =406506008
|QID=Q181923&lt;br&gt;
*Oblast: [[Psihijatrija]], [[pedijatrija]]
*Simptomi: Poteškoće u [[pažnja|pažljivom]], praćanju prekomjerna aktivnost, [[impulsivnost|poteškoće u kontroli ponašanja]]
*Pojava: Prije uzrasta od 6–12 godina
*Uzroci: I [[Genetički poremećaj|genetički]] i [[okolišni faktori]]
*Dijagnoza: Na osnovu simptoma, nakon isključenja drugih mogućih uzroka
*Diferencijalna dijagnoza: Normalno aktivno malo dijete, [[poremećaj ponašanja]], [[opozicioni prkosni poremećaj]], [[poremećaj učenja]], [[bipolarni poremećaj]], [[poremećaj fetusnog alkoholnog spektra]]
*Liječenje: [[psihoterapja|Savjetovanje]], promjena životnog stila, lijekovi
*Lijekovi [[stimulansi CNS|Stimulansi]], [[atomoksetin]], [[guanfacin]], [[klonidin]]
*Frekvwencija: 84.7 miliona osoba (2019.)
}}

'''Poremećaj nedostatka pažnje i hiperaktivnost''' ili '''poremećaj pažnje s hiperaktivnošću''' ('''ADHD''') jest stanje za koje je karakterističan vrlo visok stupanj [[vještina|motorne aktivnosti]], kao manifestacija vrlo visoke aktivnosti uma. Osnovne karakteristike ovog poremećaja su problemi s pažnjom, impulsivnost i hiperaktivnost. ADHD je neurorazvojni poremećaj, kao što su npr. autizam, [[OCD|opsesivno-kompulzivni poremećaj]], [[bipolarni poremećaj]], [[Touretteov sindrom]], [[disleksija]], [[diskalkulija]], [[dispraksija]].&lt;ref name=&quot;pmid23299717&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sroubek A, Kelly M, Li X |date=februar 2013 |title=Inattentiveness in attention-deficit/hyperactivity disorder |journal=Neuroscience Bulletin |volume=29 |issue=1 |pages=103–10 |doi=10.1007/s12264-012-1295-6 |pmc=4440572 |pmid=23299717}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Caroline2010&quot;&gt;{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=PaO3jsaGkeYC&amp;pg=PA133 |title=Encyclopedia of Cross-Cultural School Psychology |publisher=Springer Science &amp; Business Media |year=2010 |isbn=9780387717982 |veditors=Caroline SC |pages=133}}&lt;/ref&gt; Neke osobe s ADHD-om također pokazuju poteškoće u regulisanju [[emocija]] ili probleme sa [[izvršne funkcije|izvršnim funkcijama]].&lt;ref name=DSM5/&gt;&lt;!-- quote = Page 61 ADHD may exhibit cognitive problems on tests of attention, executive function, or memory --&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Faraone SV, Rostain AL, Blader J, Busch B, Childress AC, Connor DF, Newcorn JH |s2cid=4656261 |date=februar 2019 |title=Practitioner Review: Emotional dysregulation in attention-deficit/hyperactivity disorder - implications for clinical recognition and intervention |journal=Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines |volume=60 |issue=2 |pages=133–150 |doi=10.1111/jcpp.12899 |pmid=29624671}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Tenenbaum RB, Musser ED, Morris S, Ward AR, Raiker JS, Coles EK, Pelham WE |date=april 2019 |title=Response Inhibition, Response Execution, and Emotion Regulation among Children with Attention-Deficit/Hyperactivity Disorder |journal=Journal of Abnormal Child Psychology |volume=47 |issue=4 |pages=589–603 |doi=10.1007/s10802-018-0466-y |pmc=6377355 |pmid=30112596}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Lenzi F, Cortese S, Harris J, Masi G |date=januar 2018 |title=Pharmacotherapy of emotional dysregulation in adults with ADHD: A systematic review and meta-analysis |url= https://eprints.soton.ac.uk/414373/1/MAIN_TEXT_R1_CLEANED_FINAL.doc |journal=Neuroscience and Biobehavioral Reviews |volume=84 |pages=359–367 |doi= 10.1016/j.neubiorev.2017.08.010 |pmid=28837827|s2cid=22790462}}&lt;/ref&gt; Za dijagnozu, simptomi moraju biti prisutni duže od šest mjeseci i stvarati probleme u najmanje dva okruženja (kao što su škola, dom, posao ili rekreativne aktivnosti). Kod djece, problemi s obraćanjem pažnje mogu rezultirati lošim [[Akademska postignuća|školskim uspjehom]], iako to nije uvijek slučaj. Pored toga, povezan je s drugim [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]] i [[poremećaj upotrebe supstanci|poremećajima upotrebe supstanci]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Erskine HE, Norman RE, Ferrari AJ, Chan GC, Copeland WE, Whiteford HA, Scott JG | title = Long-Term Outcomes of Attention-Deficit/Hyperactivity Disorder and Conduct Disorder: A&amp;nbsp;Systematic Review and Meta-Analysis | journal = Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry | volume = 55 | issue = 10 | pages = 841–50 | date = oktobar 2016 | pmid = 27663939 | doi = 10.1016/j.jaac.2016.06.016 }}&lt;/ref&gt; Iako uzrokuje oštećenje, posebno u modernom društvu, mnogi ljudi s ADHD-om mogu imati neprestanu pažnju za zadatke koji im se čine zanimljivi ili korisni (poznati kao [[hiperfokus]]).&lt;ref name=Koo2019&gt;{{cite journal | vauthors = Kooij JJ, Bijlenga D, Salerno L, Jaeschke R, Bitter I, Balázs J, etal | title = Updated European Consensus Statement on diagnosis and treatment of adult ADHD | journal = European Psychiatry | volume = 56 | pages = 14–34 | date = februar 2019 | pmid = 30453134 | doi = 10.1016/j.eurpsy.2018.11.001 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Wal2012&gt;{{cite journal | vauthors = Walitza S, Drechsler R, Ball J | title = [The school child with ADHD] | language = DE | journal = Therapeutische Umschau | volume = 69 | issue = 8 | pages = 467–73 | date = august 2012 | pmid = 22851461 | doi = 10.1024/0040-5930/a000316 | trans-title = The school child with ADHD | url = https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/74507/1/Schulkind_mit_ADHS_Final_Manuskript.pdf | access-date = 29. 6. 2021 | archive-date = 26. 7. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200726110423/https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/74507/1/Schulkind_mit_ADHS_Final_Manuskript.pdf | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
Postoje lijekovi koji mogu djelimično umanjiti simptome ADHD-a. Djeluju na [[mozak]] ostalih ljudi kao stimulansi. Jedan primjer lijeka za ADHD je [[Ritalin]]. Primjena Ritalina u SAD-u je vrlo raširena, a danas postoje i druge opcije kao što [[koncerta]], [[adderall]] i dr.

ADHD ponekad nestaje nakon [[pubertet]]a, ali kod većine ostaje cjeloživotno.

Vrlo veliki broj poznatih naučnika, umjetnika i glumaca imao je ili ima ADHD: [[Albert Einstein]], [[Thomas Edison]], [[Bill Gates]], [[Wolfgang Amadeus Mozart]], [[Leonardo da Vinci]], [[Vincent van Gogh]], [[Salvador Dali]], [[Alfred Hitchcock]], [[Steven Spielberg]], [[Tom Cruise]], [[Jim Carrey]], [[Henry Rollins]], [[Brendon Urie]] i [[Will Smith]] samo su neki od njih.

Prema tome, mnogi hiperaktivni ljudi su korisni članovi zajednice, ali njihovo stanje ipak zahtjeva psihijatrijsku dijagnostiku, a često i lijekove i terapiju.

Veliki broj ljudi širom svijeta koji imaju ADHD nisu niti svjesni toga stanja, odnosno zašto drugačije funkcioniraju od većine.&lt;ref name=&quot;NIMH1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nimh.nih.gov/health/publications/attention-deficit-hyperactivity-disorder/complete-index.shtml |title=Attention Deficit Hyperactivity Disorder (ADHD) |author=National Institute of Mental Health |year=2008 |publisher=National Institutes of Health |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130119030917/http://www.nimh.nih.gov/health/publications/attention-deficit-hyperactivity-disorder/complete-index.shtml |archive-date=19. 1. 2013 }}&lt;/ref&gt; Tom Cruise, ovako je objasnio svoje osjećaje: &quot;Pitao sam se jesam li normalna osoba ili idiot, pokušavao bih se koncentrirati (na stvari koje me ne zanimaju) ali nisam uspijevao. Osjećao sam nelagodu, frustraciju i dosadu&quot;. [[Thomas Edison]] ovako se pak izrazio o svojoj inovativnosti: &quot;Da bi nešto izumio moraš imati dobru imaginaciju&quot;.

== Obilježja ==
* Dok su mali, imaju snažne interese za određene stvari (okolini ponekad nerazumljive);
* Rade prebrzo i čine nepotrebne greške, a ne greške vezane uz neznanje, npr. u matematici razumiju zahtjevan (kompleksan) zadatak i znaju kako doći do njegovog rješenja ali naprave malu grešku tokom rješavanja (npr. krivo sabderu dva [[broj]]a), što rezultira krivim rezultatom;
* Teško im je razumjeti kolektivne upute, npr. kada profesor hemije objašnjava neki zadatak na tabli cijelom razredu, a učenik ga ne može razumjeti ne zato što intelektom ne može shvatiti što ona govori, nego jednostavno ne može pratiti takav način predavanja;
* Snažno su usredotočeni kad rade ono što vole i to rade jako dobro;
* Govore, pjevaju i šapuću samima sebi;
* Nisu konzistentni: jedan dan nešto mogu, drugi ne mogu;
* Često mijenjaju planove;
* Jako dobra percepcija, velika moć zapažanja;
* Izrazito znatiželjni, ne zanimaju ih površna objašnjenja;
* Preuzimaju rizik;
* U odrasloj dobi ne motiviraju ih nagrade i [[novac]], nego njihovi interesi.

== Emotivnost ==
* Ono čime se bave, doživljavaju cijelim svojim bićem
* Postaju strastveni u svojim interesima i pokazuju izrazitu znatiželju za određene stvari
* Loše funkcioniraju u s nevezanim aktivnostima sa njihovim posebnim interesovanjima
* Kada su pod emotivnim žarom i snažnim interesima, postaju hiperfokusirani – stanje snažne koncentracije

== Pojmovno razmišljanje i sanjarenje ==
* Ne razmišljaju linearno već pojmovno (u širinu), prvo se shvata pojam, a zatim povezuju detalji
* Često svoje misli izražavaju slikovitim primjerima
* Često budno sanjaju – udubljeni u svojim mislima/podsvjesti
* Podsvjesni svijet je beskonačan/nema granica
* Lutajući um omogućuje im da na problem gledaju iz drugačije perspektive od uobičajene i time nalaze kreativna rješenja

== Nepažnja ==
* Ne slušaju kad im se izravno obraća&lt;ref name=ICSI2012&gt;{{cite journal | vauthors=Dobie C | title=Diagnosis and management of attention deficit hyperactivity disorder in primary care for school-age children and adolescents | year=2012 | pages=79 | url=http://guidelines.gov/content.aspx?f=rss&amp;id=36812 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20130301124247/http://guidelines.gov/content.aspx?f=rss&amp;id=36812 | archive-date=1. 3. 2013 | df=dmy-all | access-date=10. 10. 2012 }}&lt;/ref&gt;
* &quot;Odlete&quot; usred razgovora koji im nije zanimljiv
* Kratka koncentracija
* Problemi u organizaciji
* Brzo se dosađuju&lt;ref name =Ramsay25&gt;{{cite book | vauthors = Ramsay JR | title=Cognitive behavioral therapy for adult ADHD | url = https://archive.org/details/cognitivebehavio0000rams | publisher=Routledge | year=2007 | isbn=978-0-415-95501-0 | pages=[https://archive.org/details/cognitivebehavio0000rams/page/n8 4], 25–26}}&lt;/ref&gt;

== Hiperaktivnost ==
* Potreba za kretanjem (teško im je mirno sjedati), npr. bolje se osjećaju dok razgovaraju tokom šetnje nego npr. sjede u ugostiteljskom objektu i sl.
* Teško im je mirno i tiho obavljanje slobodne aktivnosti
* Često su u &quot;pogonu&quot; kao da ih pokreće motor

== Impulzivnost ==
* Daju odgovor na pitanje prije nego je ono do kraja postavljeno
* Imaju poteškoća sa čekanjem u redu
* Često prekidaju ili ometaju druge (upadaju u razgovor ili igru)

== Mane koje mogu biti prednosti ==
* Um koji je pun ideja i mašte teško je usmjeriti na monotone i jednolične aktivnostii. Kada su pak na to prisiljeni, um im odluta na vlastite misli (sanjare) i zato se doimaju kao nepažljivi
* Mogu uložiti izniman trud i volju u rješavanju problema čija tema ih zanima, odnosno u rješavanje većini &quot;nerješivih&quot; problema
* Impulzivnost, odnosno činjenica da prvo nešto naprave/kažu, a tek onda razmišljaju postavlja ih u poziciju da mogu napraviti ono što većina ne može, zbog prevelikih analiza i razmišljanja o njihovoj izvedivosti - &quot;Nisam znao da se to ne može napraviti&quot;

== Problemi u okviru obrazovnog sistema ==
Uobičajeni obrazovni sistem u pravilu ne pravi razliku između hiperaktivne i „normalne“ djece. Budući da su hiperaktivna u pravilu nemirnija, teže se koncentriraju na nastavni proces, sklonija su skretanju sa teme (ometanju nastave) i upadanju u riječ (impulzivno reagiraju), etiketiraju se kao zločesta, loša i problematična.

Budući da sistem, ne iskazuje emocije/ljubav prema djetetu već na njega gleda kao dio kolektiva, a ne osobu kojoj treba individualni pristup, dijete je nerijetko frustrirano, roditelji ljuti, a profesori nezadovoljni. Tada djeca mogu skrenuti u [[maloljetnička delikvencija|delikventno ponašanje]] koje nije posljedica [[kriminal]]nog mentaliteta, odnosno općenite sklonosti kriminalu, nego ogorčenja sistemom, te unutrašnjem tugovanju koje iz unutrašnje patnje prelazi vanjsku u agresivnost. Zbog toga mogu imati nisko samopouzdanje i osjećaj manje vrijednosti iz čega proizlazi [[vandalizam]], zlouporaba [[narkotik|opojnih sredstava]] i [[promiskuitet]].

== Dijagnoza ==
Najveći problem sa [[dijagnoza|dijagnosticuranjem]] ADHD-a proizlazi iz činjenice što se ADHD u pravilu dijagnosticira djeci sa posebnim potrebama (smetnjama u razvoju) koja su istovremeno impulzivna i imaju manjak koncentracije. Iako njihovo stanje ne mora nužno biti posljedica ADHD-a, odnosno [[simptom]]i ADHD-a su posljedica nekog drugog neprepoznatog stanja, oštećenja ili [[autizam|autizmu]] sličnog poremećaja. Drugim riječima, ADHD ili nije prava dijagnoza, samo je dio neke druge (šire) dijagnoze, ili se pak radi o ekstremnom obliku ADHD-a.&lt;ref name=DSM5&gt;{{cite book | author=American Psychiatric Association | title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders | year=2013 | publisher=American Psychiatric Publishing | location=Arlington | isbn=978-0-89042-555-8 | pages=59–65 | edition=5th}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CDC2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cdc.gov/ncbddd/adhd/diagnosis.html|title=ADHD: Symptoms and Diagnosis |date=31. 8. 2017|website=|publisher=Centers for Disease Control and Prevention (2017)|access-date=}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno, u pravilu, ADHD se ne dijagnosticira osobama koje su lakše hiperaktivne&lt;ref name=CDC&gt;{{cite web |work=Attention-Deficit / Hyperactivity Disorder (ADHD) |title=Symptoms and Diagnosis |url=https://www.cdc.gov/ncbddd/adhd/diagnosis.html |publisher=Division of Human Development, National Center on Birth Defects and Developmental Disabilities, Centers for Disease Control and Prevention |date=29. 9. 2014 |access-date=3. 11. 2014 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141107202516/http://www.cdc.gov/ncbddd/adhd/diagnosis.html |archive-date=7. 11. 2014 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21991721&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Berger I | title = Diagnosis of attention deficit hyperactivity disorder: much ado about something | journal = The Israel Medical Association Journal | volume = 13 | issue = 9 | pages = 571–4 | date = septembar 2011 | pmid = 21991721 | doi = | url = http://www.ima.org.il/FilesUpload/IMAJ/0/40/20032.pdf }}&lt;/ref&gt;, impulzivne i imaju manjak pažnje, ali čije ponašanje istovremeno ne predstavlja problem u svakodnevnom životu, odnosno mogu najnormalnije funkcionirati unutar zajednice. Te osobe najviše problema imaju unutar kolektivnog obrazovnog sistema, ali ne i u porodičnm životu i na radnom mjestu. Ključna razlika između ove dvije skupine je u individualnosti; ovi prvi ne mogu samostalno funkcionirati tj. živjeti, dok drugi teže ka samostalnosti i odvajanju od mase/kolektiva. Dok prvi izbjegavaju socijalizaciju općenito (neselektivno), drugi samo selektivno odnosno traže ljude (prijatelje) sličnih interesa.

== Hiperfokusiranje ==
Osobe s ADHD-om, osim manjka pažnje, također imaju i tzv. hiperfokus. Slikovito objašnjeno, većina „normalnih“ osoba nekih pet različitih tema može slušati sa podjednakom dozom koncentracije i pokazivati podjednaku (ne)zainteresiranost za njih. Osoba s ADHD-om pak 3/5 tema jedva može pratiti i pokazuju nezainteresiranost za njih, dok su im one druge dvije izrazito zanimljive i mogu o njima dugo raspravljati i ostati koncentrirane čak i nakon što grupi „normalnih“ već odavno dosade i požele se odmaknuti sa njih.

Drugim riječima, osobe s ADHD-om istovremeno funkcioniraju ispod i iznad prosječnih, ovisno o tome da li im je tema o kojoj se raspravlja zanimljiva ili ne.

== Maskiranje==

„Maska“ je nešto što svaka osoba koja ima ADHD mora imati, ako želi izbjeći društvenu osudu. Naime, toom života, osoba pokušava svoju osobnost prilagoditi većini, odnosno biti što manje upadljiva. Drugim riječima glumi zainteresiranost (maskira nezainteresiranost) i ponaša se kao većina iako ona takva nije.

Naprimjer, grupa ljudi sjedi na nekoj konferenciji (za okruglim stolom), gdje se raspravlja o nekoj temi, ali rasprava se oduži, postane premalo konkretna i ide se previše u širinu. Osoba s ADHD-om posljedično gubi koncentracija, nije više u stanju pratiti izlaganje i osjeća izraziti pritisak i nelagodu, odnosno poželi izjuriti iz dvorane jer to više ne može slušati/izdržati. Međutim istovremeno zna da ako se digne i odšeta iz te prostorije (a svi drugi i dalje sjede i mirno prate izlaganje) da će ispasti čudnom, nezainteresiranom i nekulturnom.

U tom trenutku osoba navlači &quot;masku&quot;, i ne odaje svoj manjak koncentracije, nezainteresiranost i nelagodu slično igraču [[poker]]a koji izrazom lica ne odaje karte koje ima. Drugim riječima, ostaje do kraja na toj konferenciji iako ju je jedva &quot;izdržala&quot;, odnosno odglumi da joj je predavanje bilo zanimljivo.

Osobe s ADHD-om ne mogu promjeniti svoju osobnost, ali mogu svoje ponašanje prilagoditi očekivanju okoline/kolektiva. Međutim navlačenje maske 'uspijeva' samo u slučaju da se osoba nalazi u nekoj sredini ili društvu relativno kratko vrijeme. Budući da školovanje traje godinama (samo osnovno osam godina), osobu koja se skriva iza maske nastavnici kad-tad &quot;razotkriju&quot; jer je nemoguće toliko dugo glumiti. Da nezgoda bude veća, mala djeca ne znaju da imaju ADHD, pa u početku niti ne znaju da moraju &quot;navući&quot; masku i odglumiti svoju društvenu ulogu učenika.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Storebø OJ, Ramstad E, Krogh HB, Nilausen TD, Skoog M, Holmskov M, Rosendal S, Groth C, Magnusson FL, Moreira-Maia CR, Gillies D, Buch Rasmussen K, Gauci D, Zwi M, Kirubakaran R, Forsbøl B, Simonsen E, Gluud C|date=novembar 2015|title=Methylphenidate for children and adolescents with attention deficit hyperactivity disorder (ADHD)|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=11|issue=11|pages=CD009885|doi=10.1002/14651858.CD009885.pub2|pmid=26599576|url=https://portal.findresearcher.sdu.dk/da/publications/1ac2f376-0a64-4473-ad74-02fe3a29be8a}}&lt;/ref&gt;

Upravo suprotno, pod pritiskom profesora i roditelja, pokušavaju promijeniti svoju osobnost, a takvo što je za njih naprosto nemoguće, te u pravilu rezultira manjkom samopouzdanja, osjećajem manje vrijednosti, brojnim frustracijama i maloljetničkom delikvencijom. Umjesto da se problem smanjuje, postaje sve veći, profesori sve više prigovaraju roditeljima, a dijete tuguje u sebi i ne zna što bi sa sobom jer ga „niko“ ne može razumjeti.

Zato je jako bitno što ranije prepoznati ADHD i tretirati ga, ali ne pokušajima nasilne promjene osobnosti ili ljekovima, nego jednostavno objasniti djetetu njegov problem, odnosno da razlog zašto ono takvo jest ne leži u njegovoj svjesnoj težnji ka takvom ponašanju (da upada u riječ, ima manjak koncentracije), nego sindromu (skupu simptoma) koji su posljedica njegovog mentalnog stanja odnosno ADHD-a.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi==

*{{commons category|Attention deficit hyperactivity disorder}}
*{{wikicitat|Attention deficit hyperactivity disorder}}
*[https://knowablemagazine.org/article/mind/2020/women-and-girls-adhd &quot;Women and girls with ADHD&quot;], 04.17.2020, with Stephen P. Hinshaw and others, ''Knowable Magazine'' 
*[http://www.nimh.nih.gov/topics/topic-page-adhd.shtml National Institute of Mental Health on ADHD]
*[https://web.archive.org/web/20141027092517/http://www.health.govt.nz/publication/new-zealand-guidelines-assessment-and-treatment-attention-deficit-hyperactivity-disorder New Zealand MOH Guidelines for the Assessment and Treatment of Attention-Deficit/Hyperactivity Disorder]
*[http://www.jaacap.com/article/S0890-8567(09)62182-1/pdf AACAP Practice Parameters for the Assessment and Treatment of attention deficit hyperactivity disorder] 
*{{cite journal | vauthors = Faraone SV, Asherson P, Banaschewski T, Biederman J, Buitelaar JK, Ramos-Quiroga JA, Rohde LA, Sonuga-Barke EJ, Tannock R, Franke B | title = Attention-deficit/hyperactivity disorder | journal = Nature Reviews. Disease Primers | volume = 1 | pages = 15020 | date = august 2015 | pmid = 27189265 | doi = 10.1038/nrdp.2015.20 | citeseerx = 10.1.1.497.1346 | s2cid = 7171541 }}

&lt;!--{{ADHD|state=uncollapsed}}
{{farmakoterapije ADHD}}
{{Amfetamin}}
{{Emocijski poremećaji i poremećaji ponašanja}}
{{Mentalni i poremećaji ponašanja}}--&gt;
{{Portal| Medicina}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Poremećaji hiperaktivnosti sa deficitom pažnje| ]]
[[Kategorija:Poremećaji pažnje]]
[[Kategorija:Dječiji psihijatrijski poremećaji]]
[[Kategorija:Obrazovna psihologija]]
[[Kategorija:Poteškoće u učenju]]
[[Kategorija:Psihijatrijska dijagnoza]]
[[Kategorija:RTTNEURO]]
[[Kategorija:Amfetamin]]
[[Kategorija:Metilfenidat]]
[[Kategorija:Bolesti nepoznatog uzroka]]
[[Kategorija:Neologizmi]]
[[Kategorija:Psihijatrija]]
[[Kategorija:Ponašanje]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 16]]</text>
      <sha1>r1ye5l0vjfnpgqznqhc9j1akoekplys</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Northern blot</title>
    <ns>0</ns>
    <id>479840</id>
    <revision>
      <id>3903962</id>
      <parentid>3886152</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T19:40:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3903962</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6514" sha1="ql88sadrf39mezhhzxkripg1boxfx8q" xml:space="preserve">[[slika:Northern blot diagram.png|thumb|250x250px| Dijagram toka koji općeg postupaka za otkrivanje RNK Northern blotom.]]
'''Northern blot''' ili  '''[[RNK]] blotiranje'''&lt;ref name=Gilbert2000&gt;Gilbert, S. F. (2000) Developmental Biology, 6th Ed. Sunderland MA, Sinauer Associates.&lt;/ref&gt; jest metodska tehnika koja se koristi u [[molekularna biologija|molekulskobiološkom]] istraživanju za proučavanje [[ekspresije gena]], otkrivanjem [[RNK]] (ili izolirane [[iRNK]]) u uzorku.&lt;ref name=&quot;Alberts2008&quot; /&gt;&lt;ref name=Kevil1997&gt;Kevil, C. G., Walsh, L., Laroux, F. S., Kalogeris, T., Grisham, M. B., Alexander, J. S. (1997) An Improved, Rapid Northern Protocol.  Biochem. and Biophys. Research Comm. 238:277–279.&lt;/ref&gt;

Northern  blotiranjem moguće je promatrati ćelijsku kontrolu nad strukturom i funkcijom, određivanjem određenih stopa ekspresije gena tokom [[ćelijska diferencijacija|diferencijacije]] i [[morfogeneza|morfogeneze]], kao i u abnormalnim ili bolesnim stanjima.&lt;ref name=Schlamp2008&gt;{{cite journal | last1 = Schlamp | first1 = K. | last2 = Weinmann | first2 = A. | last3 = Krupp | first3 = M. | last4 = Maass | first4 = T. | last5 = Galle | first5 = P. R. | last6 = Teufel | first6 = A. | year = 2008 | title = BlotBase: A northern blot database | journal = Gene | volume = 427 | issue = 1–2| pages = 47–50 | doi = 10.1016/j.gene.2008.08.026 | pmid = 18838116 }}&lt;/ref&gt;  Northern blot uključuje upotrebu [[elektroforeza|elektroforeze]] za odvajanje uzoraka [[RNK]] po veličini i detekciju pomoću [[hibridizacijska sonda|sonde za hibridizaciju]] komplementarne dijelu ili čitavoj ciljnoj sekvenci. 
Termin &quot;Northern blot&quot; zapravo se posebno odnosi na kapilarni prijenos RNK iz gela za elektroforezu u membranu za blotiranje. Međutim, čitav se postupak obično naziva Northern blotiranjem.&lt;ref name=Trayhurn1996&gt;Trayhurn, P. (1996) Northern Blotting. Pro. Nutrition Soc. 55:583–589.&lt;/ref&gt; Tehniku northern blot razvio je James Alwine, 1977,  [[David Kemp]] i George Stark na ''Stanford University'',&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Alwine JC, Kemp DJ, Stark GR |title=Method for detection of specific RNAs in agarose gels by transfer to diazobenzyloxymethyl-paper and hybridization with DNA probes |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=74 |issue=12 |pages=5350–4 |year=1977 |pmid=414220| doi = 10.1073/pnas.74.12.5350 |pmc=431715}}&lt;/ref&gt; . Northern bloting imenovan je po sličnosti s prvom tehnikom blogtiranja, [[Southern blot]], nazvanom po biologu [[Edwin Southern|Edwinu Sauthernu]].&lt;ref name=Alberts2008&gt;Alberts, B., Johnson, A., Lewis, J. Raff, M., Roberts, K., Walter, P. 2008. Molecular Biology of the Cell, 5th ed. Garland Science, Taylor &amp; Francis Group, NY, pp 538–539.&lt;/ref&gt;  Glavna razlika je u tome što se u northern blotu analizira [[RNK]], umjesto [[DNK]].&lt;ref name=Bor2006&gt;{{Cite journal | last = Bor | year = 2006 | first1 = Y.C. | last2 = Swartz | first2 = J. | last3 = Li | first3 = Y. | last4 = Coyle | first4 = J. | last5 = Rekosh | first5 = D. | last6 = Hammarskjold | first6 = Marie-Louise | title = Northern Blot analysis of mRNA from mammalian polyribosomes | journal = Nature Protocols | doi = 10.1038/nprot.2006.216 }}&lt;/ref&gt;

== Primjena ==
Northern bloting omogućava uočavanje određenog uzorka ekspresije gena između tkiva, organa, razvojnih stadija, nivoa stresa u okruženju, infekcije patogenima i tokom liječenja.&lt;ref name=Baldwin1999&gt;Baldwin, D., Crane, V., Rice, D. (1999) A comparison of gel-based, nylon filter and microarray techniques to detect differential RNA expression in plants.  Current Opinion in Plant Biol. 2: 96–103.&lt;/ref&gt;  Tehnika se koristi za prikazivanje prekomjerne ekspresije onkogena i smanjenja regulacije gena za supresiju tumora u ćelijama [[karcinom]]a, u odnosu na 'normalno' tkivo, kao i [[ekspresija gena]] u odbacivanju presađenih organa.&lt;ref name=Utans1994&gt;{{cite journal | last1 = Utans | first1 = U. | last2 = Liang | first2 = P. | last3 = Wyner | first3 = L. R. | last4 = Karnovsky | first4 = M. J. | last5 = Russel | first5 = M. E. | year = 1994 | title = Chronic cardiac rejection: Identification of five upregulated genes in transplanted hearts by differential mRNA display | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. USA | volume = 91 | issue = 14| pages = 6463–6467 | doi = 10.1073/pnas.91.14.6463 | pmid = 8022806 | pmc = 44222 }}&lt;/ref&gt;

Ako se nadregulirani gen opaža obiljem [[iRNK]] na northern blotingu, uzorak se zatim može sekvencirati kako bi se utvrdilo je li gen poznat  ili je novo otkriće.&lt;ref name = &quot;Utans1994&quot;/&gt; Obrasci ekspresije dobijeni pod datim uslovima mogu pružiti uvid u funkciju tog gena. Budući da se RNK prvo razdvaja po veličini, ako se koristi samo jedan tip sonde, odstupanje u nivou svake trake na membrani može pružiti uvid u veličinu proizvoda, što sugerira [[alternativna prerada|alternativne prerađene]] proizvode istog gena ili motive koji se ponavljaju.  Varijacija u veličini genskog proizvoda takođe može ukazivati na [[delecija (genetika)|deleciju]] ili greške u obradi transkripata. Promjenom cilja sonde korištenog duž poznate sekvence moguće je utvrditi koja regija [[RNK]] nedostaje.&lt;ref name = &quot;Alberts2008&quot;/&gt;

== Obrnuti northern blot ==
Istraživači povremeno koriste varijantu postupka poznatu kao obrnuti northern blot. U ovom postupku, supstratna [[nukleinska kiselina]] (koja je pričvršćena na membranu) je skup izoliranih fragmenata [[DNK]], a sonda je [[RNK]] ekstrahirana iz tkiva i radioaktivno označena.

Upotreba [[DNK-mikrozraka]] koje su postale široko rasprostranjeni krajem 1990-ih i početkom 2000-ih srodnija je obrnutom postupku, jer uključuju upotrebu izoliranih fragmenata DNK, pričvršćenih na podlogu i hibridizaciju sa sondom napravljenom od ćelijske RNK. Stoga je obrnuti postupak, iako prvotno neuobičajen, omogućio norfthern analizi da preraste u [[profiliranje ekspresije | profiliranje ekspresije gena]], u kojem se može nadzirati njihova ekspresija mnogim (možda svim) genima u organizmu.

== Također pogledajte==
* [[Western blot]]
*[[Southern blot]]
* [[Eastern blot]]
* [[Diferencijalni prikaz]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Northern blot}}
*[http://openwetware.org/wiki/Northern_blot OpenWetWare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151030173859/http://openwetware.org/wiki/Northern_blot |date=30. 10. 2015 }}

[[Kategorija:Tehnike molekularne biologije]]
[[Kategorija:Laboratorijske tehnike]]
[[Kategorija:Molekularna biologija]]</text>
      <sha1>ql88sadrf39mezhhzxkripg1boxfx8q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>John Bardeen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>480833</id>
    <revision>
      <id>3904019</id>
      <parentid>3897169</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:55:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904019</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5253" sha1="h5gyed0m33fnu9r0xaycz9n5hr57awd" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| slika                   = Bardeen.jpg
}}
'''John Bardeen''' ( {{IPAc-en|b|ɑr|ˈ|d|iː|n}} ; maj 23, 1908 - 30. januar, 1991) &lt;ref name=&quot;formemrs&quot;&gt;{{Cite journal|last=Pippard|first=B.|author-link=Brian Pippard|year=1994|title=John Bardeen. 23 May 1908–30 January 1991|journal=[[Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society]]|volume=39|pages=20–34|doi=10.1098/rsbm.1994.0002}}&lt;/ref&gt; bio je američki [[inženjer]] i [[fizičar]]. On je jedina osoba koja je [[Nobelova nagrada za fiziku|dva puta nagrađena Nobelovom nagradom za fiziku]]: prvo 1956. s Williamom Shockleyjem i Walterom Brattainom za pronalazak [[tranzistor]]a; i ponovno 1972. s Leonom N Cooperom i Johnom Robertom Schriefferom za temeljnu teoriju konvencionalne supravodljivosti poznatu kao BCS teorija.&lt;ref&gt;[[Lillian Hoddeson|Hoddeson, Lillian]] and Vicki Daitch.&lt;/ref&gt;

Tranzistor je napravio revoluciju u elektroničkoj industriji, omogućivši razvoj gotovo svih modernih elektroničkih uređaja, od [[telefon]]a do [[računar]]a, i započeo [[Informacijsko doba|doba informacija]]. Bardeen-ov razvoj superprovodljivosti - za koji je dobio drugu Nobelovu nagradu - koristi se u [[Nuklearna magnetna rezonanca|spektroskopiji nuklearne magnetske rezonancije]] (NMR) i medicinskoj [[Magnetna rezonanca|magnetnoj rezonanciji]] (MRI).

Rođen i odrastao u [[Wisconsin]]u, Bardeen je doktorirao fiziku [[Univerzitet Princeton|na Univerzitetu Princeton]]. Nakon služenja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], bio je istraživač u [[Bell Laboratories|Bell Labs -u]] i profesor na Univerzitetu Illinois. Godine 1990. Bardeen se pojavilona ''listi časopisa Life'' za &quot;100 najutjecajnijih Amerikanaca vijeka&quot;.&lt;ref name=&quot;washpost&quot;&gt;{{Cite news|title=John Bardeen, Nobelist, Inventor of Transistor, Dies|url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-1047095.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20121102062647/http://www.highbeam.com/doc/1P2-1047095.html|archive-date=2. 11. 2012|work=Washington Post|date=31. 1. 1991|access-date=3. 8. 2007}}&lt;/ref&gt;

Bardeen je rođen u [[Madison (Wisconsin)|Madisonu, Wisconsin]], 23. maja 1908.&lt;ref name=&quot;Biography of John Bardeen&quot;&gt;{{Cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1956/bardeen-bio.html|title=Biography of John Bardeen|publisher=The Nobel Foundation|access-date=1. 11. 2007}}&lt;/ref&gt; Bio je sin Charlesa Bardeena, prvog dekana Medicinskog fakulteta Univerziteta Wisconsin.

Bardeen je pohađao Univerzitetsku srednju školu u Madisonu. Školu je završio 1923. sa 15 godina.&lt;ref name=&quot;Biography of John Bardeen&quot; /&gt; Mogao je diplomirati nekoliko godina ranije, ali to je odgođeno jer je pohađao kurseve u drugoj srednjoj školi i zbog majčine smrti. Upisao je Univerzitet u Wisconsinu 1923. Dok je bio na fakultetu, pridružio se bratstvu Zeta Psi. Prikupio je potrebnu članarinu djelimično igrajući bilijar. Iniciran je kao član društva časti inženjera Tau Beta Pi. Odabrao je inženjerstvo jer nije želio biti akademik poput svog oca. Također je smatrao da inženjering ima dobre izglede za posao.&lt;ref name=&quot;John Bardeen 1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.pbs.org/transistor/album1/bardeen/index.html|title=Biography of John Bardeen 1|publisher=PBS|access-date=24. 12. 2007}}&lt;/ref&gt;

Bardeen je diplomirao [[Elektrotehnika|elektrotehniku]] 1928. na Univerzitetu Wisconsin -Madison.&lt;ref name=&quot;CV of Bardeen&quot;&gt;{{Cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1972/bardeen-cv.html|title=Curriculum Vitae of John Bardeen|publisher=The Nobel Foundation|access-date=1. 11. 2007}}&lt;/ref&gt; Diplomirao je 1928. uprkos tome što je uzeo godinu dana odmora da radi u Chicagu.&lt;ref name=&quot;genius in action&quot;&gt;{{Cite web|url=http://physicsworld.com/cws/article/print/17406|title=John Bardeen: genius in action|last=David Pines|date=1. 5. 2003|publisher=physicsworld.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020192456/http://physicsworld.com/cws/article/print/17406 &lt;!-- Bot retrieved archive --&gt;|archive-date=20. 10. 2007|access-date=7. 1. 2008}}&lt;/ref&gt; Pohađao je sve diplomske predmete iz fizike i matematike koji su ga zanimali, a diplomirao je za pet godina umjesto uobičajenih četiri. To mu je dalo vremena da završi magistarski rad, koji je nadgledao Leo J. Peters. Magistrirao je elektrotehniku 1929. u Wisconsinu.&lt;ref name=&quot;CV of Bardeen&quot; /&gt;
{{Raščistiti}}[[Datoteka:Bardeen_Shockley_Brattain_1948.JPG|mini|John Bardeen, William Shockley i Walter Brattain u Bell Labs, 1948]]
[[Datoteka:Replica-of-first-transistor.jpg|mini|340x340piksel| Stilizirana replika prvog tranzistora izumljenog u Bell Labs -u 23. decembra 1947. godine|lijevo]]
[[Datoteka:Bardeen_plaque_uiuc.jpg|desno|mini|350x350piksel| Komemorativna ploča koja podjseća na Johna Bardeena i teorije superprovodljivosti na Univerzitetu Illinois u Urbana -Champaign]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{DEFAULTSORT:Bardeen, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1908.]]
[[Kategorija:Umrli 1991.]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Kvantni fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Biografije, Madison (Wisconsin)]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>h5gyed0m33fnu9r0xaycz9n5hr57awd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carl David Anderson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482577</id>
    <revision>
      <id>3904009</id>
      <parentid>3896373</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:54:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5910" sha1="75763nm6nexnk9t1eq32cdec6ul6oys" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| slika                   = Carl David Anderson.jpg
}}

'''Carl David Anderson''' (3. septembra 1905. - 11. januara 1991.) bio je američki [[fizičar]]. Najpoznatiji je po otkriću [[pozitron]]a 1932, postignuća za koje je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1936, te [[mion]]a 1936. godine.

Anderson je rođen u [[New York]]u, sin švedskih imigranata. Studirao je fiziku i [[inženjerstvo]] na [[Kalifornijski tehnološki institut|Caltech -u]] ( BS, 1927; Ph.D., 1930). Pod nadzorom [[Robert Millikan|Roberta A. Millikana]], započeo je istraživanje [[Kosmičko zračenje|kosmičkih zraka]] tokom kojih je naišao na neočekivane [[Subatomske čestice|tragove čestica]] u svojim (modernim verzijama koje se danas obično nazivaju Andersonovim) fotografijama iz oblaka koje je ispravno protumačio kao da ih je stvorila čestica iste mase kao i [[elektron]], ali suprotnog [[Električni naboj|električnog naboja]]. Ovo otkriće, najavljeno 1932, a kasnije potvrđeno i od drugih, potvrdilo je teorijsko predviđanje [[Paul Dirac|Paula Diraca]] [[Pozitron|o postojanju pozitrona]]. Anderson je prvi put otkrio čestice u [[Kosmičko zračenje|kosmičkim zrakama]]. Zatim je izradio još uvjerljiviji dokaz ispaljivanjem [[Gama zračenje|gama zraka]] proizvedenih prirodnim radioaktivnim nuklidom ThC &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt; (&lt;nowiki&gt;&lt;sup id=&quot;mwIg&quot;&gt;208&lt;/sup&gt;&lt;/nowiki&gt; Tl ) &lt;ref&gt;ThC&quot; is a historical designation of &lt;sup&gt;208&lt;/sup&gt;Tl, see [[Decay chains]]&lt;/ref&gt; u druge materijale, što je rezultiralo stvaranjem parova pozitron-elektron. Za ovo djelo, Anderson je podijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1936. sa [[Victor Francis Hess|Victorom Hessom]].&lt;ref&gt;[http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1936/ The Nobel Prize in Physics 1936]. nobelprize.org&lt;/ref&gt; Pedeset godina kasnije, Anderson je priznao da je njegovo otkriće inspirisano radom njegovog kolege sa Caltecha Chung-Yao Chao, čije je istraživanje formiralo temelje iz kojih se razvio veliki dio Andersonovog rada, ali u to vrijeme nije bio zaslužan za to.&lt;ref name=&quot;Chinese&quot;&gt;{{Cite journal|last=Cao|first=Cong|date=2004|title=Chinese Science and the 'Nobel Prize Complex'|url=http://china-us.uoregon.edu/pdf/Minerva-2004.pdf|journal=Minerva|language=en|volume=42|issue=2|page=154|doi=10.1023/b:mine.0000030020.28625.7e|issn=0026-4695}}&lt;/ref&gt;

Također 1936, Anderson i njegov prvi student, Seth Neddermeyer, otkrili su [[Mion|muon]] (ili &quot;mu-mezon&quot;, kako je bio poznat dugi niz godina), [[Subatomske čestice|subatomsku česticu]] 207 puta masivniju od [[elektron]]a, ali s istim negativom električnim nabojem i spinom 1/2 kao kod elektrona, opet u [[Kosmičko zračenje|kosmičkim zrakama]]. Anderson i Neddermeyer su isprva vjerovali da su vidjeli pion, česticu koju je Hideki Yukawa postavio u svojoj teoriji [[Jaka interakcija|snažne interakcije]]. Kada je postalo jasno da ono što je Anderson vidio ''nije'' pion, fizičar I. I. Rabi, zbunjen pitanjem kako bi se neočekivano otkriće moglo uklopiti u bilo koju logičku shemu [[Fizika elementarnih čestica|fizike čestica]], upitno je kao u kvizu &quot;Ko je ''to'' naredio?&quot; (ponekad se priča da je u to vrijeme večerao sa kolegama u kineskom restoranu). [[Mion]] je bio prvi na dugoj listi [[Subatomske čestice|subatomskih čestica]] čije je otkriće u početku zbunilo teoretičare koji nisu mogli natjerati zbunjujući &quot;zoološki vrt&quot; da se uklopi u neku urednu konceptualnu shemu. Willis Lamb se u svom predavanju o Nobelovoj nagradi 1955. našalio da je čuo da je rečeno da je &quot;pronalazač nove elementarne čestice nekad bio nagrađen Nobelovom nagradom, ali takvo otkriće sada bi trebalo biti kažnjeno novčanom kaznom od 10.000 dolara.&quot; &lt;ref&gt;Willis E. Lamb, Jr. (December 12, 1955) [https://www.nobelprize.org/uploads/2018/06/lamb-lecture.pdf Fine structure of the hydrogen atom]. ''Nobel Lecture''&lt;/ref&gt;

Anderson je cijelu svoju akademsku i istraživačku karijeru proveo na [[Kalifornijski tehnološki institut|Caltechu]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata tamo]] je proveo istraživanje [[Raketa|rakete]]. Izabran je za člana Američke akademije nauka i umjetnosti 1950.&lt;ref name=&quot;AAAS&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.amacad.org/publications/BookofMembers/ChapterA.pdf|title=Book of Members, 1780–2010: Chapter A|publisher=American Academy of Arts and Sciences|access-date=17. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; Dobio je nagradu Zlatna ploča Američke akademije postignuća 1975.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://achievement.org/our-history/golden-plate-awards/#science-exploration|title=Golden Plate Awardees of the American Academy of Achievement|website=www.achievement.org|publisher=[[American Academy of Achievement]]}}&lt;/ref&gt; Umro je 11. januara 1991, a njegovi posmrtni ostaci sahranjeni su u šumskom travnjaku na groblju Hollywood Hills u [[Los Angeles|Los Angelesu u Kaliforniji]]. Njegova supruga Lorraine umrla je 1984.

== Odabrane publikacije ==

* {{Cite journal|last=Anderson|first=C. D.|year=1933|title=The Positive Electron|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1933-03-15_43_6/page/n105|journal=[[Physical Review]]|volume=43|issue=6|pages=491–494|bibcode=1933PhRv...43..491A|doi=10.1103/PhysRev.43.491}}
* {{Cite journal|last=Anderson|first=C. D.|year=1932|title=The Apparent Existence of Easily Deflectable Positives|url=https://archive.org/details/sim_science_1932-09-09_76_1967/page/n16|journal=[[Science (journal)|Science]]|volume=76|issue=1967|pages=238–9|bibcode=1932Sci....76..238A|doi=10.1126/science.76.1967.238|pmid=17731542}}
*

== Reference ==
 {{Refspisak}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}

[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Švedske]]
[[Kategorija:Umrli 1991.]]
[[Kategorija:Rođeni 1905.]]
[[Kategorija:Biografije, New York]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>75763nm6nexnk9t1eq32cdec6ul6oys</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Percy Williams Bridgman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>483034</id>
    <revision>
      <id>3904025</id>
      <parentid>3761358</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:57:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5703" sha1="7ipq9hsldoolhnhem38yqkaf3s8cmk8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bridgman.jpg|mini|Percy Williams Bridgman]]
'''Percy Williams Bridgman''' (21. april 1882 - 20. august 1961) bio je američki fizičar koji je 1946. [[Nobelova nagrada za fiziku|godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku]] za svoj rad na fizici visokih pritisaka. Takođe je mnogo pisao o [[Naučna metoda|naučnoj metodi]] i o drugim aspektima filozofije nauke.&lt;ref&gt;{{Cite journal|year=1961|title=Percy W. Bridgman|journal=Physics Today|volume=14|issue=10|pages=78|doi=10.1063/1.3057180}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bridgman|first=P.|year=1914|title=A Complete Collection of Thermodynamic Formulas|url=https://zenodo.org/record/2462046|journal=Physical Review|volume=3|issue=4|pages=273–281|bibcode=1914PhRv....3..273B|doi=10.1103/PhysRev.3.273}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bridgman|first=P. W.|year=1956|title=Probability, Logic, and ESP|url=https://archive.org/details/sim_science_1956-01-06_123_3184/page/n13|journal=Science|volume=123|issue=3184|pages=15–17|bibcode=1956Sci...123...15B|doi=10.1126/science.123.3184.15|pmid=13281470}}&lt;/ref&gt; Bridgmanov efekt, Bridgman – Stockbargerova tehnika i mineral visokog pritiska bridgmanit  nazvani su po njemu.

Porodici i prijateljima poznat kao Peter, Bridgman je rođen u [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridgeu u Massachusettsu]], a odrastao je u obližnjem Auburndaleu.&lt;ref name=&quot;Kemble&quot;&gt;{{Cite book|last=Kemble|first=Edwin C.|url=http://www.nasonline.org/publications/biographical-memoirs/memoir-pdfs/bridgman-percy-w.pdf|title=Percy Williams Bridgman – 1882—1961|last2=Birch|first2=Francis|publisher=National Academy of Sciences|year=1970|pages=25, 26, 27}}&lt;/ref&gt;

Bridgmanovi roditelji su rođeni u Novoj Engleskoj. Njegov otac, Raymond Landon Bridgman, bio je &quot;duboko religiozan i idealista&quot; i radio je kao novinski izvještač zadužen za državnu politiku. Njegova majka, Mary Ann Maria Williams, opisana je kao &quot;konvencionalnija, živahnija i konkurentnija&quot;.&lt;ref name=&quot;Kemble&quot; /&gt;

Bridgman je pohađao osnovnu i srednju školu u Auburndaleu, gdje se isticao na takmičenjima u učionici, na igralištu i dok je igrao šah. Opisan kao stidljiv i ponosan, njegov kućni život sastojao se od porodične muzike, igara sa kartama i kućnih i vrtnih poslova. Porodica je bila duboko religiozna; svako jutro čitajući Bibliju i posjećujući Skupštinsku crkvu.&lt;ref name=&quot;Kemble&quot; /&gt; Međutim, Bridgman je kasnije postao ateist.&lt;ref&gt;Ray Monk (2013). ''Robert Oppenheimer: A Life Inside the Center''. Random House LLC. {{ISBN|9780385504133}}. In many ways they were opposites; Kemble, the theorist, was a devout Christian, while Bridgman, the experimentalist, was a strident atheist.&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje i profesionalni život ===
Bridgman je upisao [[Univerzitet Harvard|Harvardski univerzitet]] 1900. godine i studirao [[Fizika|fiziku]] do doktorata. Od 1910. do umirovljenja predavao je na Harvardu, postavši redovni profesor 1919. 1905. počeo je istraživati svojstva materije pod visokim pritiskom. Kvar na mašini doveo ga je do promjene aparata za pritisak; rezultat je bio novi uređaj koji mu je omogućio stvaranje pritisaka koji su na kraju prešli 100.000 [[Kilopond|kgf]] /cm &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (10 [[Paskal (jedinica)|GPa]] ; 100.000 [[Standardna atmosfera|atmosfera]]). To je bilo veliko poboljšanje u odnosu na prethodne mašine, koje su mogle postići pritiske od samo 3.000 kgf/cm &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (0,3 GPa).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1946/ceremony-speech/|title=The Nobel Prize in Physics 1946}}&lt;/ref&gt; Ovaj novi aparat doveo je do obilja novih otkrića, uključujući studiju stišljivosti, električne i [[Toplotna provodljivost|toplotnke vodljivosti]], vlačne čvrstoće i [[viskoznost]]i više od 100 različitih spojeva.  Bridgman je također poznat po svojim studijama električne provodljivosti u metalima i svojstvima kristala. On je razvio Bridgmanov pečat i eponim je za Bridgmanove termodinamičke jednačine.

Bridgman je godinama napravio mnogo poboljšanja u svom aparatu za visoki pritisak i više puta neuspješno pokušavao sintezu dijamanta.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Hazen|first=Robert|title=The Diamond Makers|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|year=1999|isbn=0-521-65474-2}}&lt;/ref&gt;

Njegova knjiga o filozofiji nauke ''Logika moderne fizike'' (1927) zalagala se za operacionalizam i skovala termin operativna definicija. 1938. učestvovao je u Međunarodnom komitetu sastavljenom za organizaciju Međunarodnih kongresa za jedinstvo nauke.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Neurath|first=Otto|date=1938|title=Unified Science as Encyclopedic Integration|journal=[[International Encyclopedia of Unified Science]]|volume=1|issue=1|pages=1–27}}&lt;/ref&gt; Bio je i jedan od 11 potpisnika Russell -Einstein Manifesta.
[[Datoteka:Percy_Bridgman_with_wife_and_Gustaf_VI_Adolf_of_Sweden_1946.jpg|mini| Bridgman sa suprugom i [[Gustav VI Adolf, kralj Švedske|Gustafom VI Adolfom kraljem Švedske]] u Stockholmu, 1946]]

== Reference ==

{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.nasonline.org/publications/biographical-memoirs/memoir-pdfs/bridgman-percy-w.pdf National Academy of Sciences Biographical Memoir]
* {{MathGenealogy}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{DEFAULTSORT:Bridgman, Percy Williams}}
[[Kategorija:Rođeni 1882.]]
[[Kategorija:Umrli 1961.]]
[[Kategorija:Eksperimentalni fizičari]]
[[Kategorija:Reolozi]]
[[Kategorija:Termodinamičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Biografije, Cambridge (Massachusetts)]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>7ipq9hsldoolhnhem38yqkaf3s8cmk8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Walter Bradford Cannon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>483224</id>
    <revision>
      <id>3904027</id>
      <parentid>3842337</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:57:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4972" sha1="38eot8ls086assom7wgz5zqjdhh4hse" xml:space="preserve">'''Walter Bradford Cannon''' (19. oktobra 1871. - 1. oktobra 1945.) bio je američki [[Fiziologija|fiziolog]], profesor i predsjednik Odsjeka za fiziologiju Medicinskog fakulteta Harvard. On je skovao izraz &quot;Odgovor borbom ili bijegom&quot; i razvio je teoriju [[Homeostaza|homeostaze]]. On je popularizirao svoje teorije u svojoj knjizi ''Mudrost tijela'',&lt;ref name=&quot;wisdom&quot;&gt;{{Cite book|title=The Wisdom of the Body|url=https://archive.org/details/wisdomofbody0000walt_l9m6|date=1932|publisher=W. W. Norton and Company|location=New York|pages=[https://archive.org/details/wisdomofbody0000walt_l9m6/page/176 177]–201}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The Wisdom of the Body|date=1963|publisher=W. W. Norton and Company|edition=2nd enlarged|location=New York}}&lt;/ref&gt; prvi put objavljenoj 1932.

Cannon je rođen 19. oktobra 1871. u Prairie du Chien, Wisconsin, kao sin Colberta Hanchetta Cannona i njegove supruge Wilme Denio.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.royalsoced.org.uk/cms/files/fellows/biographical_index/fells_indexp1.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 10. 2021 |archive-date=24. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130124115814/http://www.royalsoced.org.uk/cms/files/fellows/biographical_index/fells_indexp1.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njegova sestra Ida Maud Cannon (1877-1960) postala je poznati bolnički socijalni radnik u Općoj bolnici Massachusetts .

Po završetku osnovnih studija 1896. upisao je Medicinsku školu Harvard. Počeo je koristiti rendgenske zrake za proučavanje fiziologije probave dok je radio s Henryjem P. Bowditchom. Doktorirao je 1900. godine.
[[Datoteka:Walter_Bradford_Cannon2.jpg|mini|270x270piksel| Walter Bradford Cannon]]
Walter Cannon započeo je svoju naučnu karijeru kao student na Harvardu 1892. [[Henry Pickering Bowditch]], koji je radio s [[Claude Bernard|Claudeom Bernardom]], vodio je laboratoriju za fiziologiju na Harvardu. Ovdje je Cannon započeo svoje istraživanje: upotrijebio je novootkrivene [[Rendgensko zračenje|rendgenske zrake]] kako bi proučio mehanizam gutanja i [[pokretljivost]] [[Želudac|želuca]]. Unutar svojih prvih eksperimenata mogao je pratiti tok dugmeta niz pseći jednjak.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://meded.hms.harvard.edu/walter-bradford-cannon|title=Walter Bradford Cannon}}&lt;/ref&gt; U svojoj autobiografiji, Put istražitelja, kaže: „Svrha mog napora je bila vidjeti peristaltičke valove kako bih saznao njihove učinke. Tek nakon nekog vremena primijetio sam da je odsustvo aktivnosti popraćeno znakovima uznemirenosti, a kad se spokoj vratio, valovi su se odmah ponovo pojavili.” &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.harvardsquarelibrary.org/biographies/walter-bradford-cannon-2/|title=Cannon, Walter Bradford (1871-1945)|date=28. 7. 2012}}&lt;/ref&gt;

On je pokazao [[gutanje]] guske na sastanku APS -a u decembru 1896. godine i objavio svoj prvi rad o ovom istraživanju u prvom broju ''Američkog časopisa za fiziologiju'' u januaru 1898.&lt;ref name=&quot;APS&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.the-aps.org/fm/presidents/introwbc.html|title=Walter Bradford Cannon|website=Presidents|publisher=[[American Physiological Society]]|access-date=22. 3. 2015|quote=6th APS President (1914-1916)|archive-date=26. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150326052539/http://www.the-aps.org/fm/presidents/introwbc.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

; Borba ili let
: Godine 1915. skovao je termin ''borba ili bijeg'' kako bi opisao odgovor životinje na prijetnje u ''Bodily Change on Pain, Hunger, Fear and Rage: An Account of Recent Research in the Function of Emotional uzbuđenja'' .&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Cannon|first=Walter|url=https://www.amazon.com/Bodily-Changes-Pain-Hunger-Fear/dp/B004QO9W00|title=Bodily Changes in Pain, Hunger, Fear and Rage: An Account of Recent Researches Into the Function of Emotional Excitement|date=2010|publisher=FQ Legacy Books|pages=326}}&lt;/ref&gt; Ustvrdio je da [http://www.brainimmune.com/walter-cannon-homeostasis-the-fight-or-flight-response-the-sympathoadrenal-system-and-the-wisdom-of-the-body/ ne samo fizički hitni slučajevi, poput gubitka krvi od traume, već i psihološki hitni slučajevi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211026172308/https://www.brainimmune.com/walter-cannon-homeostasis-the-fight-or-flight-response-the-sympathoadrenal-system-and-the-wisdom-of-the-body/ |date=26. 10. 2021 }}, poput antagonističkih susreta pripadnika iste vrste, izazivaju oslobađanje adrenalina u krvotok.

; Homeostaza
: [[Homeostaza|Koncept homeostaze]] razvio je iz ranije ideje [[Claude Bernard|Claudea Bernarda]] iz miljea interieur i popularizirao ga u svojoj knjizi ''Mudrost tijela''.&lt;ref name=&quot;wisdom&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Cannon, Walter Bradford}}
[[Kategorija:Umrli 1945.]]
[[Kategorija:Rođeni 1871.]]
[[Kategorija:Američki fiziolozi]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>38eot8ls086assom7wgz5zqjdhh4hse</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastoj u rastu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>486204</id>
    <revision>
      <id>3904081</id>
      <parentid>3889012</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:44:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Razvojne smetnje]] uklonjena; [[Kategorija:Razvojni poremećaji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11517" sha1="396f5eludtqz9d71efva3imyefayjx9" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
| ime            = Zastoj u rastu &lt;br&gt;(Neuspjeh u napredovanju)
| slika           = CDC growth chart boys birth to 36 mths cj41c017.pdf
| opis_slike         = Standardni grafikon rasta za dječake uzrasta 0–36 mjeseci
| synonyms        = Kolebljiva gtežina, kolebanje težine &lt;ref name=Review2012&gt;{{cite journal | vauthors = Shields B, Wacogne I, Wright CM | s2cid = 1339246 | title = Weight faltering and failure to thrive in infancy and early childhood | journal = BMJ | volume = 345 | issue = sep25 1 | pages = e5931 | date = septembar 2012 | pmid = 23014901 | doi = 10.1136/bmj.e5931 | url = http://eprints.gla.ac.uk/73690/1/73960.pdf }}&lt;/ref&gt;
|  ICD10 = {{ICD10|R|62|8|r|50}}
|  ICD9 = {{ICD9|783.41}}, {{ICD9|783.7}}
|  OMIM = 
|  DiseasesDB=18756
|  MedlinePlus=000991
|  eMedicineSubj = ped
|  eMedicineTopic = 738
|  MeshID = D005183
*Oblast:  [[Pedijatrija]]
| symptoms        = 
}}
'''Neuspješno napredovanje''' ('''FTT'''), također poznato kao usporavanje tjelesne težine ili usporavanje rasta ili zastoj u rastu ukazuje na nedovoljno povećanje tjelesne težine ili odsustvo odgovarajućeg fizičkog rasta kod djece.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Goh|first=Lay Hoon|last2=How|first2=Choon How|last3=Ng|first3=Kar Hui|date=juni 2016|title=Failure to thrive in babies and toddlers|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4971446/|journal=Singapore Medical Journal|volume=57|issue=6|pages=287–291|doi=10.11622/smedj.2016102|issn=0037-5675|pmc=4971446|pmid=27353148}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last=Homan|first=Gretchen J.|date=15. 8. 2016|title=Failure to Thrive: A Practical Guide|url=https://www.aafp.org/afp/2016/0815/p295.html|journal=American Family Physician|volume=94|issue=4|pages=295–299|issn=0002-838X}}&lt;/ref&gt; FTT se obično definira u smislu težine, a može se procijeniti ili prema maloj težini za dječiju dob ili prema niskoj stopi povećanja težine.&lt;ref name=&quot;Merck&quot;&gt;{{cite web |url=http://155.91.16.2/mmpe/sec19/ch286/ch286b.html |title=Failure to Thrive: Miscellaneous Disorders in Infants and Children: Merck Manual Professional |access-date=23. 3. 2010 |archive-date=29. 11. 2012 |archive-url=https://archive.today/20121129003957/http://155.91.16.2/mmpe/sec19/ch286/ch286b.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Termin &quot;neuspješno napredovanje&quot; korišten je na različite načine,&lt;ref name=&quot;pmid17264278&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hughes I | title = Confusing terminology attempts to define the undefinable | journal = Archives of Disease in Childhood | volume = 92 | issue = 2 | pages = 97–98 | date = februar 2007 | pmid = 17264278 | pmc = 2083328 | doi = 10.1136/adc.2006.108423 }}&lt;/ref&gt; budući da ne postoji objektivni standard ili univerzalno prihvaćena definicija kada treba dijagnosticirati FTT.&lt;ref name=&quot;pmid10799424&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Raynor P, Rudolf MC | title = Anthropometric indices of failure to thrive | journal = Archives of Disease in Childhood | volume = 82 | issue = 5 | pages = 364–365 | date = maj 2000 | pmid = 10799424 | pmc = 1718329 | doi = 10.1136/adc.82.5.364 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16531456&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Olsen EM, Petersen J, Skovgaard AM, Weile B, Jørgensen T, Wright CM | title = Failure to thrive: the prevalence and concurrence of anthropometric criteria in a general infant population | journal = Archives of Disease in Childhood | volume = 92 | issue = 2 | pages = 109–114 | date = februar 2007 | pmid = 16531456 | pmc = 2083342 | doi = 10.1136/adc.2005.080333 }}&lt;/ref&gt; Jedna definicija opisuje FTT kao pad u jednom ili više centilnih prostora prema [[SZO|Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji]] (SZO) [[tabela rasta]], u zavisnosti od porođajne težine ili kada je težina ispod dva percentila težine za dob, bez obzira na težinu pri rođenju.&lt;ref name=&quot;NG-_2017&quot;&gt;{{Cite book|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK458459/|title=Faltering Growth – recognition and management|last=National Guideline Alliance (UK)|date=2017|publisher=National Institute for Health and Care Excellence (UK)|isbn=978-1-4731-2693-0|series=National Institute for Health and Care Excellence: Clinical Guidelines|location=London|pmid=28991420}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.who.int/childgrowth/standards/en/|title=Weight-for-age Child growth standards|website=World Health Organization|access-date=15. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Još jedna definicija FTT-a je težina za dob koja je konstantno ispod pet percentila ili težina za dob koja pada za najmanje dvije glavne linije percentila na grafikonu rasta.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Cite journal|last=Cole|first=Sarah Z.|last2=Lanham|first2=Jason S.|date=1. 4. 2011|title=Failure to Thrive: An Update|url=https://www.aafp.org/afp/2011/0401/p829.html|journal=American Family Physician|volume=83|issue=7|pages=829–834|issn=0002-838X}}&lt;/ref&gt; Dok je gubitak težine nakon rođenja normalan i većina beba se vraća na svoju porođajnu težinu do tri sedmice starosti, klinička procjena za FTT preporučuje se za bebe koje izgube više od 10% svoje porođajne težine ili se ne vrate na svoju porođajnu težinu nakon tri sedmice .&lt;ref name=&quot;NG-_2017&quot; /&gt; Neuspeh u razvoju nije specifična bolest, već znak neadekvatne ishrane.

U [[veterina]]rstvu, FTT se također naziva '''zlobna štedljivost'''.

== Znakovi i simptomi ==
Neuspjeh u razvoju najčešće se dijagnosticira prije dvije godine života, kada su stope rasta najveće, iako se FTT može pojaviti kod djece i [[adolescencija|adolescenata]] bilo kojeg uzrasta.&lt;ref name=&quot;Kliegman_2018&quot;&gt;{{cite book|last1=Kliegman|first1= Robert|title=Nelson pediatric symptom-based diagnosis|last2=Lye|first2=Patricia S|last3=Bordini|first3=Brett J|last4=Toth|first4=Heather|last5=Basel|first5=Donald|date=2018|isbn=978-0-323-39956-2|location=Philadelphia, Pennsylvania|oclc=986243536|name-list-style=vanc}}&lt;/ref&gt; Staratelji mogu izraziti zabrinutost zbog slabog povećanja težine ili manje veličine u poređenju sa vršnjacima slične dobi.&lt;ref name=&quot;Zitelli_2012&quot;&gt;{{cite book|last1=Zitelli|first1=Basil J|title=Zitelli and Davis' atlas of pediatric physical diagnosis|url=https://archive.org/details/isbn_9780323079327|last2=McIntire|first2=Sara C|last3=Nowalk|first3=Andrew J|date=2012|publisher=Saunders/Elsevier|isbn=978-0-323-07932-7|edition=Sixth|location=Philadelphia, Pennsylvania|oclc=793494374|name-list-style=vanc}}&lt;/ref&gt; [[Ljekar]]i često identifikuju neuspeh u napredovanju tokom rutinskih posjeta ordinaciji, kada se parametri rasta djeteta kao što su visina i težina ne povećavaju na odgovarajući način na krivuljama rasta.&lt;ref name=&quot;Zitelli_2012&quot; /&gt; Ostali znaci i simptomi mogu se uveliko razlikovati, u zavisnosti od etiologije FTT. Također je važno razlikovati zaostajanje u razvoju od iscrpljenosti, jer mogu ukazivati na različite uzroke FTT-a. &quot;[[Mršavljenje]]&quot; odnosi se na usporavanje rasta više od dvije standardne devijacije od [[srednja vrijednost|srednje]] težine u odnosu na visinu, dok je &quot;[[Zaostajanje u rastu|zaostajanje u razvoju]]&quot; pad za više od dvije [[standardna devijacija|standardne devijacije]] od srednje visine – za date godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=UNICEF - Definitions|url=https://www.unicef.org/infobycountry/stats_popup2.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20200420025046/https://www.unicef.org/infobycountry/stats_popup2.html|archive-date=20. 4. 2020|website=www.unicef.org}}&lt;/ref&gt;

== Uzroci==
Tradicijski, uzroci FTT-a su podijeljeni na [[endogen]]e i [[endogen|egzogene]]. Ovi uzroci se također mogu u velikoj mjeri grupirati u tri kategorije: neadekvatan unos [[kalorija]], malapsorpcija/defekt zadržavanja kalorija i povećane [[metabolizam|metaboličke]] potrebe.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

; [[Endogen]]i (ili &quot;organski&quot;): Endogeni uzroci nastaju zbog fizičkih ili mentalnih problema koji utiču na dijete. Ovi uzroci uključuju različite [[urođene greške metabolizma]]. Problemi sa [[probavni sistem|gastrointestinalnim sistemom]], kao što su prekomerni plinovi i refluks kiseline su bolna stanja koja mogu učiniti da dijete ne želi da unosi dovoljnu ishranu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; [[Cistasta fibroza]],&lt;ref name=&quot;NG-_2017&quot;/&gt; [[proljev]], [[bolest jetre]], [[anemija]] ili [[anemija uzrokovana nedostatkom gvožđa|nedostatak gvožđa]], [[Crohnova bolest]] i [[celijakija]] otežavaju tijelu da apsorbira svarenu hranu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NG-_2017&quot;/&gt; Ostali uzroci uključuju fizičke deformitete kao što su [[rascjep nepca]] i [[Ankiloglosija|vezan jezik]] koje ometaju unos hrane. Osim toga, [[alergije]] kao što su [[alergije na mlijeko]] mogu uzrokovati endogeni FTT.&lt;ref name=&quot;Scholler_2012&quot;&gt;{{cite journal|last1=Scholler|first1=Ingo|last2=Nittur|first2=S.|name-list-style=vanc|date=1. 10. 2012|title=Understanding failure to thrive|journal=Paediatrics and Child Health|volume=22|issue=10|pages=438–442|doi=10.1016/j.paed.2012.02.007}}&lt;/ref&gt; FAS je takođe povezan sa neuspehom u napredovanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://embryo.asu.edu/pages/pre-and-post-natal-growth-deficiencies-and-fetal-alcohol-syndrome|title=Pre- and Post-natal Growth Deficiencies and Fetal Alcohol Syndrome {{!}} The Embryo Project Encyclopedia|website=embryo.asu.edu|access-date=12. 12. 2018}}&lt;/ref&gt; Dodatna, medicinska stanja uključujući [[parazit]]ske [[infekcije]], infekcije [[mokraćni sistem|urinarnog trakta]], druge infekcije koje izazivaju groznicu, [[astma]], [[hipertireoza]] i [[kongenitalna bolest srca|kongenitalna srčana bolest]] mogu povećati energetske potrebe tijela i uzrokovati veće poteškoće u unosu dovoljnih kalorija da bi se zadovoljile veće potrebe, što dovodi do FTT-a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
; [[endogen|Egzogen]]i (ili &quot;neorganski&quot;): Egzogeni uzroci nastaju zbog radnji negovatelja, bilo nenamjernih ili namjernih. Primjeri uključuju [[mala količina mlijeka|fizička nesposobnost da se proizvede dovoljno majčinog mlijeka]], neodgovarajući raspored hranjenja ili tehnika hranjenja, i greške napravljene u pripremi formule.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; U [[zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]], uz konfliktna okruženja i dugotrajne hitne slučajeve, egzogeni FTT može češće biti uzrokovan hroničnom nesigurnošću hrane, nedostatkom svijesti o ishrani i drugim faktorima koji su izvan kontrole negovatelja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Prendergast AJ, Humphrey JH | title = The stunting syndrome in developing countries | journal = Paediatrics and International Child Health | volume = 34 | issue = 4 | pages = 250–65 | date = novembar 2014 | pmid = 25310000 | pmc = 4232245 | doi = 10.1179/2046905514Y.0000000158 }}&lt;/ref&gt; Više od  90% uzroka su neorganskog porijekla.
;Mješoviti: I endogeni i egzogeni faktori mogu  koegzistirati.&lt;ref name=&quot;Kliegman_2018&quot;/&gt; Na primjer, dijete koje ne dobiva dovoljnu ishranu iz endogenih razloga može djelovati sadržajno tako da staratelji ne nude dovoljnu učestalost ili količinu hranjenja . Ipak, dijete s teškim refluksom kiseline koje izgleda da ga boli dok jede može također natjerati njegovatelja da oklijeva da ponudi dovoljno hrane.&lt;ref name=&quot;Kliegman_2018&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Hospitalizam]]
*[[Usporen rast]]
*[[Rast i razvoj ljudskog organizma]]
*[[Pothranjenost]]
*[[Sindrom ponovnog hranjenja]]
*[[Razvojni poremećaji]]
*[[Nizak rast]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi ==
{{Patologija ishrane}}
{{Dojenčad i njighova njega|state=expanded}}

[[Kategorija:Pedijatrija]]
[[Kategorija:Ishrana dojenčadi]]
[[Kategorija:Znaci i simptomi]]
[[Kategorija:Dojenčad]]
[[Kategorija:Njega beba]]
[[Kategorija:Razvojni poremećaji]]</text>
      <sha1>396f5eludtqz9d71efva3imyefayjx9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Specifično oštećenje jezika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487411</id>
    <revision>
      <id>3904083</id>
      <parentid>3889203</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:45:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Razvojne smetnje]] uklonjena; [[Kategorija:Razvojni poremećaji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29527" sha1="ff4lj0iiwv166ocow99rcofpsyumk90" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
|ime          =Specifično jezično oštećenje&lt;br&gt;(Specifično oštećenje jezika)
|slika=CNTNAP2-oštećenje jezika.png
|veličina_slike   =350px
|opis_slike=Pozicija gena ''CNTNAP2'' na [[hromosom 7|hromosomu 7]] i njegova [[kodirajuća regija]] (ispod)
|OMIM  =612514
*Oblast: [[Neurologija]]
*Tretman:  [[Patologija govora]]
*[[Frekvencija]]: oko 7% (SAD i Kanada)
}}
'''Specifično jezično oštećenje''' ('''SLI''') (neki preferiraju izraz razvojni jezički  poremećaj)&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bishop DV, Snowling MJ, Thompson PA, Greenhalgh T | title = Phase 2 of CATALISE: a multinational and multidisciplinary Delphi consensus study of problems with language development: Terminology | journal = Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines | volume = 58 | issue = 10 | pages = 1068–1080 | date = oktobar 2017 | pmid = 28369935 | pmc = 5638113 | doi = 10.1111/jcpp.12721 }}&lt;/ref&gt; dijagnosticira se kada se djetetov jezik ne razvija normalno i poteškoće se ne mogu objasniti općenito [[zastoj u razvoju|sporim razvojem]], fizičkom abnormalnošću govornog aparata, [[poremećaj  iz autističkog spektra|poremećajem autističkog spektra]], [[apraksija|apraksijom]], stečenim oštećenjem mozga ili [[gubitak sluha|gubitkom sluha]]. [[gemelološki mwetod|Studije blizanaca]] pokazale su da je pod [[Nasljeđivanje|genetičkim]] uticajem. Iako oštećenje jezika može biti rezultat [[mutacije]] jednog gena,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lai CS, Fisher SE, Hurst JA, Vargha-Khadem F, Monaco AP | title = A forkhead-domain gene is mutated in a severe speech and language disorder | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2001-10-04_413_6855/page/518 | journal = Nature | volume = 413 | issue = 6855 | pages = 519–23 | date = oktobar 2001 | pmid = 11586359 | doi = 10.1038/35097076 | bibcode = 2001Natur.413..519L | s2cid = 4421562 }}&lt;/ref&gt; to je neobično. Češće je SLI rezultat kombinovanog uticaja više genetičkih varijanti, od kojih se svaka nalazi u općoj populaciji, kao i uticaja okoline.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bishop DV | title = The role of genes in the etiology of specific language impairment | journal = Journal of Communication Disorders | volume = 35 | issue = 4 | pages = 311–28 | date = 1. 7. 2002 | pmid = 12160351 | doi = 10.1016/S0021-9924(02)00087-4 }}&lt;/ref&gt;

==Klasifikacija==
Specifično jezično oštećenje (SLI) dijagnosticira se kada dijete ima odložen ili poremećen razvoj jezika bez očiglednog razloga.&lt;ref name = &quot;Bishop_2008&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Bishop D, Norbury CF | chapter = Speech and language impairments | veditors = Thapar A, Rutter M, Bishop D, Pine D, Scott SM, Stevenson J, Taylor E |title=Rutter's Child and Adolescent Psychiatry | url = https://archive.org/details/rutterschildadol0005unse |publisher=Wiley-Blackwell |location=Oxford |year=2008 |pages=[https://archive.org/details/rutterschildadol0005unse/page/782 782]–801 |isbn=978-1-4051-4549-7 |oclc=473789535}}&lt;/ref&gt; Obično je prva indikacija SLI da dijete počinje govoriti kasnije nego inače, a poslije toga kasni i u sastavljanju riječi u rečenice. [[Govorni jezik]] može biti nezreo. Kod mnoge djece sa SLI-om, razumijevanje [[jezik]]a ili ''receptivnog'' jezika, također je narušeno, iako to možda neće biti očito osim ako djetetu nije data formalna procjena.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Bishop D |title=Uncommon understanding: development and disorders of language comprehension in children |publisher=Psychology Press |location=East Sussex |year=1997 |isbn=978-0-86377-260-3 |oclc=776282908 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/uncommonundersta0000bish }}&lt;/ref&gt;

Iako su poteškoće s upotrebom i razumijevanjem složenih rečenica uobičajena karakteristika SLI, dijagnostički kriteriji obuhvataju širok spektar problema, a za neku djecu su problematični i drugi aspekti jezika. Općenito, termin SLI je rezerviran za djecu čije jezične poteškoće traju u školskom uzrastu, pa se ne bi primjenjivao na malu djecu koja kasne da progovore, od kojih većina sustiže svoju grupu vršnjaka nakon kasnog početka.&lt;ref&gt;{{cite book | first1 = Donna J. | last1 = Thal | first2 = Jeanette | last2 = Katich |chapter=Predicaments in early identification of specific language impairment : does the early bird always catch the worm? |title=Assessment of Communication and Language (Communication and Language Intervention Series) | veditors = Thal DJ, Cole KN, Dale PS |publisher=Brookes Publishing Company |year=1996 |pages=[https://archive.org/details/assessmentofcomm0000unse/page/1 1–28] |isbn=978-1-55766-193-7 |oclc=34772171 |chapter-url=https://archive.org/details/assessmentofcomm0000unse/page/1 }}&lt;/ref&gt;

===Terminologija===
Terminologija za jezičke poremećaje kod djece je izuzetno široka i zbunjujuća, s mnoge oznake  se preklapaju, ali ne nužno identična znače. Djelimično ova konfuzija odražava nesigurnost u vezi sa granicama SLI-a i postojanjem različitih podtipova. Historijski gledano, termini &quot;razvojna disfazija&quot; ili &quot;razvojna afazija&quot; korišteni su za opisivanje djece s kliničkom slikom SLI-a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ingram TT, Reid JF | title = Developmental aphasia observed in a department of child psychiatry | journal = Archives of Disease in Childhood | volume = 31 | issue = 157 | pages = 161–72 | date = juni 1956 | pmid = 13328151 | pmc = 2011959 | doi = 10.1136/adc.31.157.161 }}&lt;/ref&gt;

Neki sinonimi koji se koriste za specifično jezično oštećenje su jezično oštećenje, razvojno jezično kašnjenje (DLD), jezični poremećaj i [[invalidnost]] učenja jezika. Istraživač [[Bonnie Brinton]] tvrdi da je termin &quot;specifično jezično oštećenje&quot; pogrešan jer poremećaj ne utiče samo na jezik, već  i na čitanje, pisanje i društvenost/pragmatičnost.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fujiki M, Spackman MP, Brinton B, Hall A | title = The relationship of language and emotion regulation skills to reticence in children with specific language impairment | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-speech-language-and-hearing-research_2004-06_47_3/page/637 | journal = Journal of Speech, Language, and Hearing Research | volume = 47 | issue = 3 | pages = 637–46 | date = juni 2004 | pmid = 15212574 | doi = 10.1044/1092-4388(2004/049) }}&lt;/ref&gt;

U medicinskim krugovima često se koriste termini kao što su „specifični razvojni jezični poremećaj“, ali nedostatak ovog naziva je što je mnogo riječi, a odbacuju ga i neki [[Čovjek|ljudi]] koji smatraju da se SLI ne bi trebao smatrati „poremećajem“. U [[Obrazovanje u Ujedinjenom Kraljevstvu|Obrazovnom sistemu Ujedinjenog Kraljevstva]], &quot;potrebe za govorom, jezikom i komunikacijom&quot; (SLCN) je sadašnji termin izbora, ali je to daleko šire od SLI i uključuje djecu s govorom i jezične poteškoće koje proizlaze iz širokog spektra uzroka.

==Prezentacija==
===Povezani faktori===
Muškarci su više pogođeni SLI-jem nego žene. U kliničkim uzorcima, omjer spolova oboljelih muškaraca: žena je oko 3:1 ili 4:1.&lt;ref name=&quot;Robinson_1991&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Robinson RJ | title = Causes and associations of severe and persistent specific speech and language disorders in children | url = https://archive.org/details/sim_developmental-medicine-and-child-neurology_1991-11_33_11/page/943 | journal = Developmental Medicine and Child Neurology | volume = 33 | issue = 11 | pages = 943–62 | date = novembar 1991 | pmid = 1720749 | doi = 10.1111/j.1469-8749.1991.tb14811.x | s2cid = 7412606 }}&lt;/ref&gt; Razlog za ovu povezanost nije poznat: nije pronađena veza sa [[gen]]ima na [[spolni hromosom|spolnim hromosomima]].
Kod djece sa SLI  obično postoje loše [[motorne vještine]]. [[CT-snimanje|Skeniranje mozga]] obično ne otkriva nikakve očigledne abnormalnosti kod djece sa SLI, iako su kvantitativna poređenja otkrili su razlike u veličini mozga ili relativnim proporcijama [[bijela masa|bijele]] ili [[siva masa|sive tvari]] u određenim regijama.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jernigan TL, Hesselink JR, Sowell E, Tallal PA | title = Cerebral structure on magnetic resonance imaging in language- and learning-impaired children | journal = Archives of Neurology | volume = 48 | issue = 5 | pages = 539–45 | date = maj 1991 | pmid = 2021369 | doi = 10.1001/archneur.1991.00530170103028 | url = http://www.escholarship.org/uc/item/1kr662bf }}&lt;/ref&gt; U nekim slučajevima se nađe neobičan moždana brazda ili vijuga.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jackson T, Plante E | title = Gyral morphology in the posterior Sylvian region in families affected by developmental language disorder | url = https://archive.org/details/sim_neuropsychology-review_1996-06_6_2/page/81 | journal = Neuropsychology Review | volume = 6 | issue = 2 | pages = 81–94 | date = juni 1996 | pmid = 8976499 | doi = 10.1007/bf01875369 | s2cid = 30948122 }}&lt;/ref&gt; Do danas nije pronađen dosljedan &quot;nervni potpis&quot; za SLI. Razlike u mozgu djece sa SLI u odnosu na djecu u tipskim razvojem su suptilne i mogu se preklapati s atipskim obrascima uočenim kod drugih [[neurorazvojni poremećaj|neurorazvojnih poremećaja]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Herbert MR, Kenet T | title = Brain abnormalities in language disorders and in autism | url = https://archive.org/details/sim_pediatric-clinics-of-north-america_2007-06_54_3/page/563 | journal = Pediatric Clinics of North America | volume = 54 | issue = 3 | pages = 563–83, vii | date = juni 2007 | pmid = 17543910 | doi = 10.1016/j.pcl.2007.02.007 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bishop DV | title = Overlaps between autism and language impairment: phenomimicry or shared etiology? | journal = Behavior Genetics | volume = 40 | issue = 5 | pages = 618–29 | date = septembar 2010 | pmid = 20640915 | pmc = 2921070 | doi = 10.1007/s10519-010-9381-x }}&lt;/ref&gt;

===Genetički faktori=== 
Sada je opšte prihvaćeno da je SLI jako argumentiran [[genetički poremećaj]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bishop DV | title = What Causes Specific Language Impairment in Children? | journal = Current Directions in Psychological Science | volume = 15 | issue = 5 | pages = 217–221 | date = oktobar 2006 | pmid = 19009045 | pmc = 2582396 | doi = 10.1111/j.1467-8721.2006.00439.x }}&lt;/ref&gt; The best evidence comes from studies of twins. Dva [[blizanci|blizanca]] koja odrastaju zajedno izložena su istom kućnom okruženju, ali se mogu radikalno razlikovati u svojim jezičkim vještinama. Takvi različiti ishodi se, međutim, viđaju gotovo isključivo kod bratskih (neidentičnih) blizanaca, koji su genetički različiti. Jednojajni blizanci dijele iste gene i imaju tendenciju da budu mnogo sličniji u jezičnoj sposobnosti.

Mogu postojati određene varijacije u težini i postojanosti SLI kod jednojanih blizanaca, što ukazuje da faktori okoline utiču na tok poremećaja, ali je neobično pronaći dijete sa SLI koje ima identičnog blizanca s normalnim jezikom.

SLI obično nije uzrokovan [[mutacija]]ma u jednom genu. Raspoloživi dokazi sugeriraju da postoji mnogo različitih gena koji mogu utjecati na učenje jezika, a SLI nastaje kada dijete naslijedi posebno štetnu kombinaciju faktora rizika, od kojih svaki može imati samo mali učinak.&lt;ref name=&quot;Bishop_2009&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bishop DV | title = Genes, cognition, and communication: insights from neurodevelopmental disorders | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1156 | pages = 1–18 | date = mart 2009 | pmid = 19338500 | pmc = 2805335 | doi = 10.1111/j.1749-6632.2009.04419.x | bibcode = 2009NYASA1156....1B }}&lt;/ref&gt;

Pokazano je da su različiti (pod)tipovi ovog poremećaja vezani za gene na [[hromosom]]ima:  [[hromosom 2|2]], [[hromosom 7|7]], [[hromosom 13|13]], [[hromosom 16|16]] i [[hromosom 19]].&lt;ref&gt;Sonja C. Vernes, Dianne F. Newbury, Brett S. Abrahams, Laura Winchester, Jérôme Nicod, Matthias Groszer, Maricela Alarcón, Peter L. Oliver, Kay E. Davies, Daniel H. Geschwind, Anthony P. Monaco, Simon E. Fisher (2008): A Functional Genetic Link between Distinct Developmental Language Disorders. N Engl J Med. 2008 Nov 27; 359(22): 2337–2345. Published online 2008 Nov 5. doi: 10.1056/NEJMoa0802828&lt;/ref&gt;

Na hromosomu 7, naprimjer utvrđena je [[Citogenetika|citogenetička]] lokacija: 7q35-q36, a [[genom]]ske koordinate (GRCh38) sa startom na 7:143,400.000. i krajem na159,345.973. [[bazni par|baznom paru]].

Vernes et al. (2008) identificirali su polimorfizme i [[haplotip]] unutar [[gen]]a CNTNAP2 (604569) na [[hromosom 7|hromosomu 7, sekvenca q35-q36]], koji je uključen u endo[[fenotip]] ponavljanja besmislenih riječi kao marker specifičnog jezičnog oštećenja.

Budući da mutacije u genu FOXP2 (605317) uzrokuju [[monogensko nasljeđivanje|monogenski poremećaj]] [[govor]]a i jezika (602081), O'Brien et al. (2003) koristili su uzorke djece sa specifičnim jezičnim oštećenjem i članova njihovih porodica za proučavanje veze i povezanosti SLI sa markerima unutar i oko FOXP2 gena, a uzorci od 96 probanda sa SLI direktno su sekvencirani za mutaciju u [[egzon]]u 14 gena FOXP2. (R553H). Nisu pronađene mutacije u egzonu 14 FOXP2, ali je pronađena snažna povezanost sa markerom unutar gena za [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]], CFTR (602421), i drugim markerom na 7q31, D7S3052, oba u blizini FOXP2, što sugerira da se genetički faktori za regulaciju uobičajenih oštećenje jezika nalazi u blizini FOXP2.&lt;ref&gt;O'Brien, E. K., Zhang, X., Nishimura, C., Tomblin, J. B., Murray, J. C. Association of specific language impairment (SLI) to the region of 7q31. Am. J. Hum. Genet. 72: 1536-1543, 2003. [[PubMed]]: 12721956&lt;/ref&gt;

Koristeći [[hromatin]]sku imunoprecipitaciju, Vernes et al. (2008) izvršili su [[genom]]ski skrining za regije vezane za FOXP2 i otkrili FOXP2-vezani fragment koji se nalazi unutar [[intron]]a 1 CNTNAP2. Zatim su testirali povezanost između [[SNP|jednonukleotidnih polimorfizama]] (SNP) u CNTNAP2 u 184 porodice upisanih u Konzorcij za specifično jezično oštećenje (SLI Consortium, 2002. i 2004.&lt;ref&gt;SLI Consortium. A genomewide scan identifies two novel loci involved in specific language impairment. Am. J. Hum. Genet. 70: 384-398, 2002. [[PubMed]]: 11791209.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;SLI Consortium. Highly significant linkage to the SLI1 locus in an expanded sample of individuals affected by specific language impairment. Am. J. Hum. Genet. 74: 1225-1238, 2004. [[PubMed]]: 15133743&lt;/ref&gt;
regrutovane sa četiri lokacije u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Koristeći dječiji test ponavljanja bez riječi, koji je ustanovljen kao robustan endofenotip ([[GWAS]]-studijom xcijelog [[genom]]a) specifičnog jezičnog oštećenja, Vernes et al. (2008) su otkrili da je [[SNP]] rs17236239 generirao ''p'' vrijednost od 5,0 x 10(–5) za povezanost s ovim [[fenotip]]om. Nakon 'previše konzervativne' Bonferronijeve korekcije, vrijednost ''p'' je ostala značajna sa ''p'' = 0,002. Ovaj SNP nalazi se u regiji između egzona 13 i 15 CNTNAP2, polimorfizama u kojima su pokazali povezanost sa godinama na prvu izgovorenu reč u studiji dece sa [[autizam|autizmom]].

Vernes et al. (2008) su konstruisali multimarkerske haplotipove sa devet SNP-ova uključenih u sposobnost ponavljanja besmislenih reči i uočili 11 različitih kombinacija. Četiri haplotipa su predstavljala 94% ispitanika. Najčešći haplotip, ht1, negativno je utjecao na sposobnost ponavljanja besmislenih riječi; češće je bio prisutan kod članova porodice sa lošim rezultatima (učestalost od 40% među onima sa skorom većim od dvije [[standardna devijacija|standardne devijacije]] ispod [[prosjek]]a populacije) nego kod onih sa dobrim rezultatima (učestalost od 29% među onima sa rezultatima većim od 0,5 standardne devijacije iznad proseka populacije). Porodične kvantitativne analize asocijacija haplotipova devet markera i rezultata ponavljanja besmislenih riječi dale su ''p'' vrijednost od 6,0 x 10(–4) za ht1, što opet ukazuje da je ovaj [[haplotip]] značajno povezan sa oštećenim jezičnim performansama. Vernes et al. (2008) je takođe pokazao da je CNTNAP2 direktna meta FOXP2.&lt;ref&gt;Vernes, S. C., Newbury, D. F., Abrahams, B. S., Winchester, L., Nicod, J., Groszer, M., Alarcon, M., Oliver, P. L., Davies, K. E., Geschwind, D. H., Monaco, A. P., Fisher, S. E. A functional genetic link between distinct developmental language disorders. New Eng. J. Med. 359: 2337-2345, 2008. [[PubMed]]: 18987363.&lt;/ref&gt;

Pretpostavlja se, međutim, da pored toga i mutacija gena FOXP2 može imati utjecaja na razvoj SLI do određenog stupnja, jer regulira gene koji su relevantni za nervne puteve povezane s jezikom.&lt;ref name=&quot;Bishop_2009&quot;/&gt;

Utvrđeno je da samo nekoliko negenetičkih faktora selektivno utječu na [[razvoj jezika]] kod djece. Kasnije rođena djeca u velikim porodicama su pod većim rizikom nego ranije rođena.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Garside RF, Fundudis T, Kolvin I |title=Speech retarded and deaf children : their psychological development | url = https://archive.org/details/speechretardedde0000unse |publisher=Academic Press |location=Boston |year=1979 |isbn=978-0-12-270150-4 |oclc=6308388 }}&lt;/ref&gt;

Sve u svemu, genetičke mutacije, ostali nasljedni utjecaji i faktori okoline mogu imati ulogu u razvoju i manifestaciji SLI. Stoga je važno ne povezivati razvoj s jednim faktorom, već prepoznati da je on često rezultat složenih interakcija između bilo kojeg ili svih ovih faktora.&lt;ref name=&quot;Bishop_2009&quot; /&gt;

==Dijagnoza==

SLI se definiše isključivo u smislu ponašanja: ne postoji biološki test za SLI. Za dijagnozu SLI potrebno je ispuniti tri tačke:
* Dijete ima jezičkih poteškoća koje ometaju svakodnevni život ili akademski napredak
* Ostali uzroci su isključeni: problemi se ne mogu objasniti u smislu [[gubitak sluha|gubitka sluha]], općeg [[zastoj u razvoju|zastoja u razvoju]], [[autizam|autizma]] ili fizičkih poteškoća u govoru
* Učinak na standardizovanom jezičkom testu je znatno ispod starosnog nivoa

Postoje značajne varijacije u načinu na koji se ovaj posljednji kriterij implementira. Tombin et al. (1996) predložili su EpiSLI kriterij, zasnovan na pet kompozitnih rezultata koji predstavljaju performanse u tri domena jezika (rječnik, gramatika i naracija) i dva modaliteta (razumijevanje i produkcija). Djeca koja postignu najnižih 10% na dva ili više kompozitnih rezultata identificiraju se da imaju jezični poremećaj.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tomblin JB, Records NL, Zhang X | title = A system for the diagnosis of specific language impairment in kindergarten children | journal = Journal of Speech and Hearing Research | volume = 39 | issue = 6 | pages = 1284–94 | date = decembar 1996 | pmid = 8959613 | doi = 10.1044/jshr.3906.1284 }}&lt;/ref&gt;

===Procjena===
Procjena će obično uključivati intervju sa djetetovom njegovateljicom, posmatranjem djeteta u nestrukturiranom okruženju, test sluha i standardizirane testove jezika i neverbalnih sposobnosti. Postoji širok spektar ocjenjivanja jezika na engleskom. Neki su ograničeni za upotrebu od strane ''Speech-Language Pathology'' Nacionalnog  pristupa jeziku i jezičkoj patologijilogo-jezične patologiji. 
Često korištena testna baterija za dijagnozu SLI je Klinička evaluacija osnova jezika (CELF). Ocjenjivanje koje može obaviti roditelj ili nastavnik može biti korisno za identifikaciju djece koja mogu zahtijevati detaljniju evaluaciju.

Gramatički i fonološki skrining (GAPS) test je brz (deset minuta) jednostavan i precizan skrining test razvijen i standardiziran u Velikoj Britaniji. Pogodan je za djecu od 3,4 do 6,8 godina i mogu ga primjenjivati i profesionalci i neprofesionalci (uključujući roditelje),&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gardner H, Froud K, McClelland A, van der Lely HK | title = Development of the Grammar and Phonology Screening (GAPS) test to assess key markers of specific language and literacy difficulties in young children | journal = International Journal of Language &amp; Communication Disorders | volume = 41 | issue = 5 | pages = 513–40 | year = 2006 | pmid = 17050469 | doi = 10.1080/13682820500442644 | citeseerx = 10.1.1.110.4964 }}&lt;/ref&gt; a pokazalo se da je vrlo precizan (98% tačnosti) u identifikaciji djece s oštećenjima kojima je potrebna specijalistička pomoć u odnosu na djecu bez oštećenja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = van der Lely HK, Payne E, McClelland A | title = An investigation to validate the grammar and phonology screening (GAPS) test to identify children with specific language impairment | journal = PLOS ONE | volume = 6 | issue = 7 | pages = e22432 | year = 2011 | pmid = 21829461 | pmc = 3145645 | doi = 10.1371/journal.pone.0022432 | bibcode = 2011PLoSO...622432V | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; To ga čini potencijalno izvodljivim testom za široki skrining.

Kontrolna lista za komunikaciju djece (CCC-2) je upitnik za roditelje pogodan za testiranje jezičnih vještina kod djece školskog uzrasta.
Neformalne procjene, kao što su jezični uzorci, također se mogu koristiti. Ova procedura je korisna kada je normativni uzorak datog testa neprikladan za dato dijete, naprimjer, ako je dijete dvojezično, a uzorak je za jednojezičnu djecu. To je također ekološki valjana mjera svih aspekata jezika (npr. semantika, sintaksa, pragmatika, itd.).

Za kompletiranje jezičkog uzorka, SLP će provesti oko 15 minuta razgovarajući s djetetom. Uzorak može biti razgovor (Hadley, 1998) ili narativno prepričavanje. U uzorku narativnog jezika, SLP će djetetu ispričati priču koristeći slikovnicu bez riječi (npr. ''Žabo gdje si?'', Mayer, 1969.), zatim će zamoliti dijete da koristi slike i ispriča priču.

Jezički uzorci se obično transkribuju pomoću kompjuterskog softvera, kao što je sistematska analiza jezičkog softvera (SALT, Miller et al. 2012), a zatim se analiziraju. Naprimjer, SLP može tražiti da li dijete uvodi likove u njihovu priču ili odmah uskače, da li događaji slijede logičan redoslijed i da li narativ uključuje glavnu ideju ili temu i prateće detalje.

==Ishod==
Longitudinalne studije pokazuju da se problemi uglavnom rješavaju do pet godina kod oko 40% četverogodišnjaka sa SLI.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bishop DV, Edmundson A | title = Language-impaired 4-year-olds: distinguishing transient from persistent impairment | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-speech-and-hearing-disorders_1987-05_52_2/page/156 | journal = The Journal of Speech and Hearing Disorders | volume = 52 | issue = 2 | pages = 156–73 | date = maj 1987 | pmid = 3573746 | doi = 10.1044/jshd.5202.156 }}&lt;/ref&gt; Međutim, za djecu koja još uvijek imaju značajne jezičke teškoće pri upisu u školu nizak nivo pismenosti je uobičajen, čak i za djecu koja primaju specijaliziranu pomoć,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Catts HW, Fey ME, Tomblin JB, Zhang X | s2cid = 27888843 | title = A longitudinal investigation of reading outcomes in children with language impairments | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-speech-language-and-hearing-research_2002-12_45_6/page/1142 | journal = Journal of Speech, Language, and Hearing Research | volume = 45 | issue = 6 | pages = 1142–57 | date = decembar 2002 | pmid = 12546484 | doi = 10.1044/1092-4388(2002/093) }}&lt;/ref&gt; a obrazovna postignuća su obično loša.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Snowling MJ, Adams JW, Bishop DV, Stothard SE | title = Educational attainments of school leavers with a preschool history of speech-language impairments | journal = International Journal of Language &amp; Communication Disorders | volume = 36 | issue = 2 | pages = 173–83 | year = 2001 | pmid = 11344593 | doi = 10.1080/13682820120976 }}&lt;/ref&gt; Loši ishodi su najčešći u slučajevima kada je narušeno razumijevanje, kao i izražajni jezik.&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Simkin E, Conti-Ramsden G |title=Evidence of reading difficulty in subgroups of children with specific language impairment|journal=Child Language Teaching and Therapy|volume=22|issue=3|year=2006|pages=315–331|issn=0265-6590|doi=10.1191/0265659006ct310xx|s2cid=145300877}}&lt;/ref&gt; Postoje i dokazi da se neverbalni [[IQ]] djece sa SLI smanjuje tokom razvoja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Botting N | title = Non-verbal cognitive development and language impairment | journal = Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines | volume = 46 | issue = 3 | pages = 317–26 | date = mart 2005 | pmid = 15755307 | doi = 10.1111/j.1469-7610.2004.00355.x }}&lt;/ref&gt;

SLI je povezan sa visokom stopom [[psihički poremećaj|psičkih poremećaja]].&lt;ref&gt;{{cite book | last = Cohen | first = Nancy | name-list-style = vanc |title=Language impairment and psychopathology in infants, children, and adolescents | url = https://archive.org/details/languageimpairme0000cohe |publisher=Sage Publications |location=Thousand Oaks |year=2001 |isbn=978-0-7619-2025-0 |oclc=45749780 }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, Conti-Ramsden i Botting (2004) su otkrili da je 64% uzorka 11-godišnjaka sa SLI-om postiglo rezultate iznad kliničkog praga na upitniku za psihijatrijske poteškoće, a 36% je redovno zlostavljano, u poređenju sa 12% ispitanika. poređenje djece.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Conti-Ramsden G, Botting N | title = Social difficulties and victimization in children with SLI at 11 years of age | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-speech-language-and-hearing-research_2004-02_47_1/page/145 | journal = Journal of Speech, Language, and Hearing Research | volume = 47 | issue = 1 | pages = 145–61 | date = februar 2004 | pmid = 15072535 | doi = 10.1044/1092-4388(2004/013) }}&lt;/ref&gt; Dugoročno gledano, studije ishoda odraslih djece sa SLI otkrivaju povišene stope nezaposlenosti, socijalne izolacije i psihijatrijskih poremećaja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Clegg J, Hollis C, Mawhood L, Rutter M | title = Developmental language disorders--a follow-up in later adult life. Cognitive, language and psychosocial outcomes | journal = Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines | volume = 46 | issue = 2 | pages = 128–49 | date = februar 2005 | pmid = 15679523 | doi = 10.1111/j.1469-7610.2004.00342.x }}&lt;/ref&gt; Međutim, većina studija se fokusirala na djecu sa teškim problemima, gdje je utjecalo na razumijevanje, kao i na izražajni jezik. Bolji ishodi su za djecu koja imaju blaže teškoće i ne zahtijevaju posebnu obrazovnu pomoć.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Snowling MJ, Bishop DV, Stothard SE, Chipchase B, Kaplan C | title = Psychosocial outcomes at 15 years of children with a preschool history of speech-language impairment | journal = Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines | volume = 47 | issue = 8 | pages = 759–65 | date = august 2006 | pmid = 16898989 | doi = 10.1111/j.1469-7610.2006.01631.x }}&lt;/ref&gt;

==Prevalencija==
Epidemiološka istraživanja, u [[SAD]] &lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tomblin JB, Records NL, Buckwalter P, Zhang X, Smith E, O'Brien M | title = Prevalence of specific language impairment in kindergarten children | journal = Journal of Speech, Language, and Hearing Research | volume = 40 | issue = 6 | pages = 1245–60 | date = decembar 1997 | pmid = 9430746 | pmc = 5075245 | doi = 10.1044/jslhr.4006.1245 }}&lt;/ref&gt; i [[Kanada|Kanadi]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Johnson CJ, Beitchman JH, Young A, Escobar M, Atkinson L, Wilson B, Brownlie EB, Douglas L, Taback N, Lam I, Wang M | display-authors = 6 | title = Fourteen-year follow-up of children with and without speech/language impairments: speech/language stability and outcomes | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-speech-language-and-hearing-research_1999-06_42_3/page/744 | journal = Journal of Speech, Language, and Hearing Research | volume = 42 | issue = 3 | pages = 744–60 | date = juni 1999 | pmid = 10391637 | doi = 10.1044/jslhr.4203.744 }}&lt;/ref&gt; procijenila su prevalenciju SLI kod petogodišnjaka na oko 7%. Međutim, nijedna studija nije usvojila stroge kriterije &quot;odstupanja&quot; [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje]] ili [[MKB-10]]; SLI je dijagnosticiran ako je dijete postiglo rezultate ispod granične vrijednosti na standardiziranim jezičnim testovima, ali je imalo neverbalni IQ od 90 ili više i bez drugih kriterija za isključivanje.

== Također pogledajte==
{{div col|colwidth=22em}}
* [[Poremećaj slušne obrade]]
* [[Hipoteza dvostrukog puta do čitanja naglas]]
* [[Disleksija]]
* [[Kašnjenje jezika]]
* [[Obrada jezika]]
* [[Lingvistika]]
* [[Porijeklo govora]]
* [[Pragmatično oštećenje jezika]]
* [[Speech-Languageova patologija]]
* [[Poremećaj govornog zvuka]]
* [[Vrh jezika]]
{{div col end}}

== References ==
{{refspisak|2}}

== Dopunska literatura ==
* {{cite book | last = Paul | first = Rhea | name-list-style = vanc |title=Language disorders from infancy through adolescence: assessment &amp; intervention | url = https://archive.org/details/languagedisorder0000paul_v3b3 |publisher=Mosby Elsevier |year=2007 |isbn=978-0-323-03685-6 |oclc=487807750 }}

==Vanjski linkovi==
{{Disleksija}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 2]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 7]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 13]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 16]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 19]]
[[Kategorija:Poremećaji u komunikaciji]]
[[Kategorija:Jezički poremećaji]]
[[Kategorija:Razvojni poremećaji]]
[[Kategorija:Patologija govora i jezika]]
[[Kategorija:Afazije]]</text>
      <sha1>ff4lj0iiwv166ocow99rcofpsyumk90</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak fobija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487777</id>
    <revision>
      <id>3904034</id>
      <parentid>3571045</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:05:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Psihološki spiskovi]] uklonjena; [[Kategorija:Spiskovi u psihologiji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904034</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26468" sha1="ios6q7t74u8sgwgekt0d8c9z8oyp6j2" xml:space="preserve">Ovo je spisak [[fobija]].

{{compact ToC|side=yes|top=yes|num=yes}}
==A==
*Ablutofobija – strah od pranja ili kupanja
*Akarofobija – strah od svraba ili insekata koji ga svrbe
*Acerofobija – strah od kiselosti
*Ahluofobija – strah od tame
*Akustikofobija – strah od buke
*Akrofobija – strah od visine
*Aerofobija – strah od propuha, gutanja zraka ili štetnih tvari u zraku
*Aeroakrofobija – strah od otvorenih visokih mjesta
*Aeronauzifobija – strah od povraćanja uslijed zračne bolesti
*Agateofobija – strah od ludila
*Agliofobija – strah od bola
*Agorafobija – strah od otvorenih prostora ili od gužve na javnim mjestima poput pijaca Strah od napuštanja sigurnog mjesta
*Agrafobija – strah od seksualnog zlostavljanja
*Agrizoofobija – strah od divljih životinja
*Agirofobija – strah od ulice ili prelaska ulice
*Aihmofobija – strah od igala ili šiljastih predmeta
*Ailurofobija – strah od mačaka
*Albuminurofobija – strah od bolesti bubrega
*Alektorofobija – strah od pilića
*Algofobija – strah od bola
*Aliumfobija – strah od češnjaka
*Alodokafobija – strah od mišljenja
*Altofobija – strah od visine
*Amatofobija – strah od prašine
*Amaksofobija – strah od vožnje u automobilu
*Ambulofobija – strah od hodanja
*Amnesifobija – strah od amnezije
*Amihofobija – strah od ogrebotina ili ogrebotina
*Anablefobija – strah od pogleda gore
*Ankraofobija – strah od vjetra (Anemofobija)
*Androfobija – strah od muškaraca
*Anemofobija – strah od propuha ili vjetra (Ankraofobija)
*Anginofobija – strah od angine, gušenja ili uskosti
*Anglofobija – strah od Engleske ili engleske kulture itd
*Angrofobija – strah od bijesa ili ljutnje
*Ankilofobija – strah od nepokretnosti zgloba
*Antrofobija ili antofobija – strah od cvijeća
*Antropofobija – strah od ljudi ili društva
*Antlofobija – strah od poplava
*Anuptafobija – strah  da ne ostanu slobodni
*Apeirophobia – strah od beskonačnosti
*Afenfozmfobija – strah od dodira (Haphephobia)
*Apifobija – strah od pčela
*Apotemnofobija – strah od osoba s amputacijama
*Arachibutyrophobia – strah od putera od kikirikija koji se lijepi za krov usta
*Arahnefobija ili Arahnofobija – strah od pauka
*Aritmofobija – strah od brojeva
*Arenfobija – strah od muškaraca
*Arzonfobija – strah od vatre
*Astenofobija – strah od nesvjestice ili slabosti
*Astrafobija ili Astrapofobija – strah od groma i groma (ceraunofobija, keraunofobija)
*Astrofobija – strah od zvijezda ili nebeskog svemira
*Asimetrifobija – strah od asimetričnih stvari
*Ataksiofobija – strah od ataksije (mišićna nekoordinacija)
*Ataksofobija – strah od nereda ili neurednosti
*Atelofobija – strah od nesavršenosti
*Atefobija – strah od propasti ili ruševinaBacilofobija – strah od mikroba
*Atazagorafobija – strah od zaborava ili ignoriranja ili zaboravljanja
*Atomosofobija – strah od atomskih eksplozija
*Atihifobija – strah od neuspjeha
*Aulofobija – strah od flaute
*Aurofobija – strah od zlata
*Aurorafobija – strah od sjevernog svjetla
*Autodisomofobija – strah od onoga koji ima loš miris
*Automatonofobija – strah od lutki ventrilokvista, animatroničnih stvorenja, voštanih statua – svega što lažno predstavlja živa bića
*Automizofobija – strah od prljavštine
*Autofobija – Strah da budete sami ili od sebe
*Aviofobija ili aviatofobija – strah od letenja

==B==
*Bakteriofobija – strah od bakterija
*Balistofobija – strah od projektila ili metaka
*Barofobija – strah od gravitacije
*Batmofobija – strah od stepenica ili strmih padina
*Batofobija – strah od dubine
*Batofobija – strah od visine ili blizine visokih zgrada
*Batrahofobija – strah od vodozemaca, kao što su žabe, tritoni, daždevnjaci itd
*Bazofobija ili bazifobija – nesposobnost za stajanje Strah od hodanja ili pada
*Belonefobija – strah od igle i iglama (Aihmofobija)
*Bibliofobija – strah od knjiga
*Blenofobija – strah od sluzi
*Bogifobija – strah od bauka ili bauk
*Boljšefobija – strah od boljševika
*Botanofobija – strah od biljaka
*Bromidrozifobija ili Bromidrofobija – strah od tjelesnih mirisa
*Brontofobija – strah od groma i groma
*Bufonofobija – strah od krastača

==C==
*Cainolofobija ili Cainofobija – strah od bilo čega novog, novost
*Cenofobija ili Centofobija – strah od novih stvari ili ideja
*Ceraunofobija ili Ceraunofobija – strah od groma i groma (Astrafobija, Astrapofobija)
*Cibofobija – strah od hrane (Sitofobija, Sitiofobija)
*Ciklofobija – strah od bicikla
*Cimofobija ili kimofobija – strah od talasa ili pokreta poput talasa
*Cinofobija – strah od pasa ili bjesnoće
*Cipridofobija ili Ciprifobija ili Ciprianofobija ili Ciprinofobija – strah od prostitutki ili venerične bolesti

==D== 
*Dačofobija – strah od Holanđana
*Decidofobija – strah od donošenja odluka
*Defekaloeziofobija – strah od bolnih pokreta crijeva
*Deipnofobija – strah od razgovora za ručkom ili večerom
*Dekstrofobija – strah od predmeta na desnoj strani tijela
*Dementofobija – strah od ludila
*Demofobija – strah od gužve (Agorafobija)
*Demonofobija ili demonofobija – strah od demona
*Dendrofobija – strah od drveća
*Dentofobija – strah od zubara
*Dermatofobija – strah od kožnih lezija
*Dermatosiofobija ili Dermatofobija ili Dermatopatofobija – strah od kožnih bolesti
*Didaskaleinofobija – strah od polaska u školu
*Dijabetofobija – strah od dijabetesa
*Dikefobija – strah od pravde
*Dinofobija – strah od vrtoglavice ili vrtloga
*Diplofobija – strah od dvostrukog vida
*Dipsofobija – strah od pijenja
*Dishabiliofobija – strah od svlačenja pred nekim
*Dismorfofobija – strah od deformacije
*Dispozofobija – strah od bacanja stvari Nagomilavanje
*Distihifobija – strah od nesreća
*Doksofobija – strah od izražavanja mišljenja ili primanja pohvala
*Domatofobija – strah od kuće ili boravka u kući (eikofobija, oikofobija)
*Dorafobija – strah od krzna ili kože životinja
*Dromofobija – strah od prelaska ulice

==E==
*Eikofobija – strah od kućnog okruženja (domatofobija, oikofobija)
*Eizoptrofobija – strah od ogledala ili od gledanja sebe u ogledalu
*Ekclesiofobija– Strah od crkve
*Ekofobija – strah od kuće
*Ekvinofobija – strah od konja
*Elektrofobija – strah od struje
*Eleuterofobija – strah od slobode
*Elurofobija – strah od mačaka (Ailurofobija)
*Emetofobija – strah od povraćanja
*Enetofobija – strah od igle
*Enohlofobija – strah od gužve
*Enosiofobija ili enisofobija – strah od činjenja neoprostivog grijeha ili kritike
*Entomofobija – strah od insekata
*Eozofobija – strah od zore ili dnevnog svjetla
*Efebifobija – strah od tinejdžera
*Enofobija – strah od vina
*Epistaksiofobija – strah od krvarenja iz nosa
*Epistemofobija – strah od znanja
*Eremofobija – strah od toga da li je sam ili od usamljenosti
*Ereuthrophobia – strah od crvenila
*Ergasiofobija – 1) Strah od rada ili funkcionisanja 2) Strah hirurga od operacije
*Ergofobija – strah od posla
*Eritrofobija ili eritofobija ili ereutofobija – 1) Strah od crvenih svjetlosti 2) Crvenilo 3) Crvena
*Erotofobija – strah od seksualne ljubavi ili seksualnih pitanja
*Eufobija – strah od čuvanja dobrih vijesti
*Eurotofobija – strah od ženskih genitalija

==F==
*Fagofobija – strah od gutanja ili jedenja ili jedenja
*Falakrofobija – strah od ćelavosti
*Falofobija – strah od penisa, posebno uspravan
*Farmakofobija – strah od uzimanja lijekova
*Fazmofobija – strah od duhova
*Fengofobija – strah od dnevnog svjetla ili sunca
*Filemafobija ili Filematofobija – strah od ljubljenja
*Filofobija – strah od zaljubljivanja ili zaljubljenosti
*Filozofobija – strah od filozofije
*Fobofobija – strah od fobija
*Fotoaugliaphobia – strah od blještavih svjetala
*Fotofobija – strah od svjetlosti
*Fonofobija – strah od zvukova ili glasova ili vlastitog glasa; telefona
*Fronemofobija – strah od razmišljanja
*Febrifobija ili fibrifobija ili fibriofobija – strah od vrućice
*Felinofobija – strah od mačaka (Ailurophobia, Elurophobia, Galeophobia, Gatophobia)
*Frankofobija – strah od Francuske ili francuske kulture (Galofobija, Galiofobija)
*Frigofobija – Strah od hladnoće ili hladnih stvari (Himafobija, Himatofobija, Psihrofobija)
*Febrifobija ili fibrifobija ili fibriofobija – strah od vrućice
*Felinofobija – strah od mačaka (Ailurophobia, Elurophobia, Galeophobia, Gatophobia)
*Frankofobija – strah od Francuske ili francuske kulture (Galofobija, Galiofobija)
*Ftiriofobija – strah od uši (Pedikulofobija)
*Ftiziofobija – strah od tuberkulozeFrigofobija – strah od hladnoće ili hladnih stvari (heimafobija, heimatofobija, psihrofobija)

==G==
*Galeofobija ili gatofobija – strah od mačaka
*Galofobija ili Galiofobija – strah od Francuske ili francuske kulture (Frankofobija)
*Gamofobija – strah od braka
Geliofobija – strah od smijeha
*Gelotofobija – strah od toga da će mi se smijati
*Geniofobija – strah od brade
*Genofobija – strah od seksa
*Genuphobia – strah od koljena
*Gefirofobija ili Gefidrofobija ili Gefizrofobija – strah od prelaska mostova
*Germanofobija – strah od Njemačke ili njemačke kulture
*Geraskofobija – strah od starenja
*Gerontofobija – strah od starih ljudi ili od starenja
*Geumafobija ili geumofobija – strah od ukusa
*Gimnofobija – strah od golotinje
*Ginefobija ili ginofobija – strah od žena 
*Glosofobija – strah od javnog govora ili od pokušaja govora
*Gnosiofobija – strah od znanja
*Grafofobija – strah od pisanja ili rukopisa

==H==
*Hadefobija – strah od pakla
*Hagiofobija – strah od svetaca ili svetih stvari
*Hamartofobija – strah od grijeha
*Hafefobija ili Haptefobija – strah od dodira
*Harpaksofobija – strah od pljačke
*Hedonofobija – strah od osjećaja zadovoljstva
*Heliofobija – strah od sunca
*Helenologofobija – strah od grčkih izraza ili složene naučne terminologije
*Helmintofobija – strah od zaraze crvima
*Hemofobija ili hemafobija ili hematofobija – strah od krvi
*Herezifobija ili hereiofobija – strah od izazova službenoj doktrini ili radikalne devijacije
*Herpetofobija – strah od gmazova ili jezivih, puzavih stvari
*Heterofobija – strah od suprotnog spola (Seksofobija)
*Hetofobija – strah od kose
*Heksakosioiheksekontaheksafobija– Strah od broja 666
*Hierofobija – strah od svećenika ili svetih stvari
*Hipofobija – strah od konja
*Hipopotomonstroseskvipedaliofobija – strah od dugih riječi
*Hobofobija – strah od propalica ili prosjaka
*Hodofobija – strah od putovanja cestom
*Hormefobija – strah od šoka
*Homihlofobija – strah od magle
*Homilofobija – strah od propovijedi
*Hominofobija – strah od muškaraca
*Homofobija – Strah od istosti, monotonije ili homoseksualnosti ili postajanja homoseksualcem
*Hoplofobija – strah od vatrenog oružja
*Hidrargiofobija – strah od živih lijekova
*Hidrofobija – strah od vode ili bjesnoće
*Hidrofobofobija – strah od bjesnoće
*Hijelofobija ili hijalofobija – strah od stakla
*Higrofobija – strah od tečnosti, vlage ili vlage
*Hilefobija – strah od materijalizma ili strah od epilepsije
*Hilofobija – strah od šuma 
*Heimafobija ili Heimatofobija – strah od hladnoće (frigofobija, psihofobija)
*Hemofobija – strah od hemikalija ili rada sa hemikalijama
*Herofobija – strah od radosti
*Hipengiofobija ili hipegiafobija – strah od odgovornosti
*Hipnofobija – strah od sna ili hipnotizacije
*Hipsifobija – strah od visine Hiraptofobija – strah od dodira
*Hiroptofobija– Strah od šišmiša
*Horofobija – strah od plesa

==I==
*Ihtiofobija – strah od ribe
*Ideofobija – strah od ideja
*Iligofobija – strah od vrtoglavice ili vrtoglavice kada se spusti pogled
*Iofobija – strah od otrova
*Insektofobija – strah od insekata
*Izolofobija – strah od samoće, biti sam
*Izopterofobija – strah od termita, insekata koji jedu drvo
*Itifalofobija – strah od viđenja, razmišljanja ili uspravnog penisa

==J==
*Japanofobija – strah od Japanaca
*Jatrofobija – strah od odlaska liječniku ili ljekarima 
*Judeofobija – strah od Jevreja

==K==
*Kakofobija – strah od ružnoće
*Kaliginefobija – strah od lijepih žena
*Kancerofobija ili karcinofobija – strah od raka
*Kardiofobija – strah od srca
*Karnofobija – strah od mesa
*Katagelofobija – strah od ismijavanja
*Katapedafobija – strah od skakanja sa visokih i niskih mjesta
*Katizofobija – strah od sjedenja
*Katoptrofobija – strah od ogledala
*Kiberfobija – strah od računara ili rada na računaru
*Kionofobija – strah od snijega
*Kirofobija – strah od ruku
*Klaustrofobija – strah od zatvorenih prostora
*Kleitrofobija ili Kleisiofobija – strah od zatvaranja u zatvoreno mjesto
*Kleptofobija – strah od krađe
*Klimakofobija – strah od stepenica, penjanja ili pada od dolje
*Klinofobija – strah od odlaska u krevet
*Klitrofobija ili kleitrofobija – strah od zatvaranja
*Knidofobija – strah od uboda
*Koimetrofobija – strah od groblja
*Koitofobija – strah od koitusa
*Kolerofobija – strah od bijesa ili strah od kolere
*Kometofobija – strah od kometa
*Konsekotaleofobija – strah od štapića
*Kontrafobija – Prednost fobije za strašne situacije
*Kontreltofobija – strah od seksualnog zlostavljanja
*Koprastazofobija – strah od zatvora
*Koprofobija – strah od izmeta
*Koulrofobija – strah od klauna
*Kremofobija – strah od provalija
*Kriofobija – strah od velike hladnoće, leda ili mraza
*Kristalofobija – strah od kristala ili stakla
*Krometofobija ili hrematofobija – strah od novca
*Kromofobija ili hromatofobija – strah od boja
*Kronofobija – strah od vremena
*Kronomentrofobija – strah od satova
*Kakorafiofobija – strah od neuspjeha ili poraza
*Katagelofobija – strah od ismijavanja
*Katizofobija– strah od sjedenja
*Kacaridafobija – strah od žohara
*Kenofobija – strah od praznina ili praznih prostora
*Keraunofobija ili keraunofobija – strah od groma i groma (Astrafobija, Astrapofobija)
*Kinetofobija ili kinezofobija – strah od kretanja ili kretanja
*Klaustrofobija – strah od malih unutrašnjih prostora/lifta i sl.
*Kletofobija – strah od krađe
*Koinonifobija – strah od soba
*Kolpofobija – strah od genitalija, posebno ženskih
*Kopofobija – strah od umora
*Koniofobija – strah od prašine (Amatofobija)
*Kosmikofobija – strah od svemirskog fenomena
*Kimofobija – strah od talasa (Cimofobija)
*Kinofobija – strah od bjesnoće
*Kifofobija – strah od saginjanja
*Ksantofobija – strah od žute boje ili riječi žuta
*Ksenoglosofobija – strah od stranih jezika
*Ksenofobija – strah od stranaca ili stranaca
*Kserofobija – strah od suhoće
*Ksilofobija – 1) Strah od drvenih predmeta 2) Šume
*Ksirofobija – strah od žileta
*Kvadrafobija – strah od broja četiri
*Kvadriplegifobija – strah od kvadriplegičara ili strah da postanemo kvadriplegičari
*Kvintafobija – strah od broja pet

==L==
*Lahanofobija – strah od povrća
*Laliofobija ili lalofobija – strah od govora
*Leprofobija ili leprafobija – strah od gube
*Leukofobija – strah od bijele boje
*Levofobija – strah od stvari na lijevoj strani tijela
*Ligofobija – strah od tame
*Lisofobija – strah od bjesnoće ili ludila 
*Ligirofobija – strah od glasnih zvukova
*Lilapsofobija – strah od tornada i uragana
*Limnofobija – strah od jezera
*Linonofobija – strah od žica
*Litikafobija – strah od tužbe
*Lokiofobija – strah od poroda
*Logizomehanofobija – strah od računara
*Logofobija – strah od riječi
*Luifobija – strah od luesa, sifilis
*Lutrafobija – strah od vidre

==M==
*Makrofobija – strah od dugog čekanja
*Mageirokofobija – strah od kuhanja
*Maieusiophobia– Strah od porođaja
*Malaksofobija – igra se strah od ljubavi (Sarmasofobija)
*Manijafobija – strah od ludila
*Mastigofobija – strah od kazne
*Mehanofobija – strah od mašina
*Medomalakufobija – strah od gubitka erekcije
*Medortofobija – strah od uspravnog penisa
*Megalofobija – strah od velikih stvari
*Melisofobija – strah od pčela
*Melanofobija – strah od crne boje
*Melofobija – strah ili mržnja prema muzici
*Meningitofobija – strah od bolesti mozga
*Menofobija – strah od menstruacije
*Merinthofobija – strah od vezivanja ili vezivanja
*Metalofobija – strah od metala
*Metateziofobija – strah od promjena
*Meteorofobija – strah od meteora
*Metifobija – strah od alkohola
*Metrofobija – strah ili mržnja prema poeziji
*Mikrobiofobija – strah od mikroba (Bacilofobija) Mikrofobija –
strah od malih stvari
*Mizofobija ili mizofobija – strah od kontaminacije prljavštinom ili klicama
*Mnemofobija – strah od sjećanja
*Molizmofobija ili Molizomofobija – strah od prljavštine ili kontaminacije
*Monofobija – strah od samoće ili samoće
*Monopatofobija – strah od određene bolesti
*Motorfobija – strah od automobila
*Motefobija – strah od moljaca
*Musofobija ili murifobija – strah od miševa
*Mikofobija – strah ili odbojnost prema gljivama
*Mikrofobija – strah od malih stvari
*Miksofobija – strah od sluzi (Blennofobija) Miktofobija – strah od tame
*Mirmekofobija – strah od mrava
*Mitofobija – strah od mitova ili priča ili lažnih izjava

==N==
*Nebulafobija – strah od magle (Homihlofobija)
*Nekrofobija – strah od smrti ili mrtvih stvari
*Nelofobija – strah od stakla
*Neopharmaphobia – strah od novih lijekova
*Neofobija – strah od bilo čega novog
*Nefofobija – strah od oblaka
*Niktohilofobija – strah od tamnih šumovitih područja ili šuma noću
*Niktofobija – strah od mraka ili noći
*Noktifobija – strah od noći
*Nomatofobija – strah od imena
*Nozokomefobija – strah od bolnica
*Nozofobija ili nozemafobija – strah od bolesti
*Nostofobija – strah od povratka kući
*Noverkafobija – strah od maćehe
*Nukleomitufobija – strah od nuklearnog oružja
*Nudofobija – strah od golotinje
*Numerofobija – strah od brojeva

==O==
*Obesofobija – strah od debljanja (pokreskofobija)
*Ohlofobija – strah od gužve ili rulje
*Ohofobija – strah od vozila
*Oktofobija – strah od figure 8
*Odontofobija – strah od zuba ili zubne kirurgije
*Odinofobija ili Odinefobija – strah od bola (Algofobija)
*Oikofobija – strah od kućnog okruženja, kuća (Domatofobija, eikofobija)
*Olfaktofobija – strah od mirisa
*Ombrofobija – strah od kiše ili kiše
*Ometafobija ili Omatofobija – strah od očiju
*Omfalofobija – strah od pupova
*Oneirofobija – strah od snova
*Oneirogmofobija – strah od vlažnih snova
*Onomatofobija – strah od čuvanja određene riječi ili imena
*Ofidiofobija – strah od zmija (Snejkofobija) Oftalmofobija –
strah od zrenja 
*Opiofobija – strah se doktora da propišu potrebne lijekove protiv bolova za pacijente
*Optofobija – strah od otvaranja očiju
*Ornitofobija – strah od ptica
*Ortofobija – strah od imovine
*Osmofobija ili osfresiofobija – strah od mirisa ili mirisa
*Ostrakonofobija – strah od školjki

==P==
*Pagofobija – strah od leda ili mraza
*Pantofobija – strah od patnje i bolesti
*Panofobija ili Pantofobija – strah od svega
*Papafobija – strah od pape
*Papirofobija – strah od papira
*Paralipofobija – strah od zanemarivanja dužnosti ili odgovornosti
*Parafobija – strah od seksualne perverzije
*Parazitofobija – strah od parazita
*Paraskavedekatriafobija – Strah od petka 13.
*Partenofobija – strah od djevica ili mladih djevojaka
*Patofobija – strah od bolesti
*Patroiofobija – strah od nasljedstva
*Parturifobija – strah od poroda
*Pekatofobija – strah od grijeha ili izmišljenih zločina
*Pedikulofobija – strah od uši
*Pediofobija – strah od lutki
*Pedofobija – strah od djece
*Peladofobija – strah od ćelavih ljudi
*Pelagrofobija – strah od pelagre
*Peniafobija – strah od siromaštva
*Pentarafobija – strah od svekrve (Noverkafobija)
*Pireksiofobija – strah od vrućice
*Pirofobija – strah od vatre 
*Plakofobija – strah od nadgrobnih spomenika
*Plutofobija – strah od bogatstva
*Pluviofobija – strah od kiše ili kiše
*Pneumatifobija – strah od duhova
*Pnigofobija ili Pnigerofobija – strah od gušenja, da bi me neko ugušio
*Pokreskofobija – strah od debljanja (Obesofobija) Pogonofobija –
strah od brade
*Poliosofobija – strah od zaraze poliomijelitisom
*Politikofobija – strah ili nenormalna nesklonost političarima
*Polifobija – strah od mnogih stvari
*Poinefobija – strah od kazne
*Ponofobija – strah od prekomjernog rada ili bola
*Porfirofobija – strah od ljubičaste boje
*Potamofobija – strah od rijeka ili tekuće vode
*Potofobija – strah od alkohola
*Proktofobija – strah od rektuma
*Prosofobija – strah od napretka
*Pselizmofobija – strah od mucanja
*Psihofobija – strah od uma
*Psihrofobija – strah od hladnoće
*Pteromerhanofobija – strah od letenja
*Pteronofobija – strah da vas perje ne škaklja
*Pupafobija – strah od lutaka

==R==
*Radiofobija – strah od zračenja, rendgenskih zraka
*Ranidafobija – strah od žaba
*Rektofobija – strah od rektuma ili pravca
*Rabdofobija – strah od najoštrijeg kažnjavanja ili premlaćivanja šipkom ili od stroge kritike Također strah od magije (štapića) 
*Ripofobija– Strah od defekacije
*Ritifobija – strah od nastanka bora
*Rupofobija – strah od prljavštine
*Rusofobija – strah od Rusa

==S==
*Samhainofobija – strah od Noći vještica
*Sarmasofobija – igra straha od ljubavi (Malaksofobija)
*Satanofobija – strah od sotone
*Selahofobija – strah od morskih pasa
*Selafobija – strah od bljeska svjetlosti
*Selenofobija – strah od mjeseca
*Seplofobija – strah od raspadajuće materije
*Seskvipedalofobija – strah od dugih riječi
*Seksofobija – strah od suprotnog spola (Heterofobija) Siderodromofobija – strah od vozova, *Sfeksofobija – strah od osa Skabiofobija – strah od šuge
*Skatofobija – strah od fekalnih materija
*Skelerofibija – strah od loših ljudi, provalnika
*Skiofobija, Skiafobija – strah od sjene
*Skolecifobija – strah od crva
*Skolionofobija – strah od škole
*Skopofobija ili Skoptofobija – strah da će vas vidjeti ili zuriti u njih
*Skotomafobija – strah od sljepila u vidnom polju
*Skotofobija – strah od tame (Ahluofobija)
*Skriptofobija – strah od pisanja u javnosti
željezničkih pruga ili putovanja vlakovima
*Siderofobija – strah od zvijezda
*Sinistrofobija – strah od lijevice ili ljevoruke
*Sinofobija – strah od kineskog, kineske kulture
*Sitofobija ili sitiofobija – strah od hrane ili jedenja (Cibofobija)
*Socerafobija – strah od svekra
*Socijalna fobija – strah od negativne procjene u socijalnim situacijama
*Sociofobija – strah od društva ili ljudi uopće
*Somnifobija – strah od sna
*Sofofobija – strah od učenja
*Soteriofobija – strah od zavisnosti od drugih
*Spacefobija – strah od svemira
*Spektrofobija – strah od sablasti ili duhova
*Spermatofobija ili spermofobija – strah od klica
*Stasibasifobija ili stasifobija – strah od stajanja ili hodanja (Ambulofobija)
*Staurofobija – strah od križa/krsta ili raspeća
*Stenofobija – strah od uskih stvari ili mjesta
*Stigiofobija ili stigiofobija – strah od pakla
*Surifobija – strah od miševa
*Simbolofobija – strah od simbolike
*Simetrofobija – strah od simetrije
*Singenezofobija – strah od rođaka
*Sifilofobija – strah od sifilisa

==T==
*Tahofobija – strah od brzine
*Taeniofobija ili Teniofobija – strah od pantljičara
*Tafefobija, Tafofobija – strah od toga da li će biti sahranjen živ ili od groblja
*Tapinofobija – strah od zaraze
*Taurofobija – strah od bikova
*Tehnofobija – strah od tehnologije
*Teleofobija – 1) Strah od određenih planova 2) Vjerska ceremonija
*Telefonofobija – strah od telefona
*Teratofobija – strah od rađanja deformiranog djeteta ili strah od čudovišta ili deformiranih ljudi
*Testofobija – strah od polaganja testova
*Tetanofobija – strah od čeljusti, tetanus
*Teutofobija – strah od Njemačke ili njemačkih stvari
*Tekstofobija – strah od određenih tkanina
*Tazofobija – strah od sjedenja
*Talasofobija – strah od mora
*Tanatofobija ili tantofobija – strah od smrti ili umiranja
*Teatrofobija – strah od pozorišta
*Teologikofobija – strah od teologije
*Teofobija – strah od bogova ili religije
*Termofobija – strah od vrućine
*Tiranofobija – strah od tirana 
*Tokofobija – strah od trudnoće ili porođaja
*Tomofobija – strah od hirurških operacija
*Tonitrofobija – strah od groma
*Topofobija – strah od određenih mjesta ili situacija, poput treme
*Toksifobija ili toksofobija ili toksikofobija – strah od otrova ili od slučajnog trovanja
*Traumatofobija – strah od ozljeda
*Tremofobija – strah od drhtanja
*Trihinofobija – strah od trihineloze
*Trihopatofobija ili Trihofobija – strah od kose (Hetopfobija, Hipertrihofobija)
*Triskaidekaphobia – strah od broja 13
*Tropofobija – strah od pomicanja ili promjene
*Tripanofobija – strah od injekcija
*Tuberkulofobija – strah od tuberkuloze

==U==
*Uranofobija ili uranifobija – strah od neba
*Urofobija – strah od mokraće ili mokrenja

==V==
*Vakcinofobija – strah od vakcinacije
*Valonfobija – Strah od Valonaca 
*Venustrafobija – strah od lijepih žena
*Verbofobija – strah od riječi
*Verminofobija – strah od klica
*Vestifobija – strah od odjeće
*Vikcafobija: Strah od vještica i čaranja 
*Virginitiphobia – strah od silovanja
*Vitrikofobija – strah od očuha

==Z==
*Zelofobija – strah od ljubomore
*Zeusofobija – Strah od Boga ili bogova
*Zemifobija – Strah od velikog pacova/miša
*Zmijofobija – strah od *Zmija (Ofidiofobija)
*Zoofobija – strah od životinja
&lt;ref&gt;[http://phobialist.com/ Spisak fobija]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Phobias}}
* [http://phobialist.com/ The Phobia List]
* [http://www.nursingdegreeguide.org/2010/100-weird-phobias-that-really-exist/ Nursing Degree Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191002012944/http://www.nursingdegreeguide.org/2010/100-weird-phobias-that-really-exist/ |date=2. 10. 2019 }}

{{DEFAULTSORT:Fobije, spisak}}
[[Kategorija:Fobije|Spisak fobija]]
[[Kategorija:Medicinski spiskovi]]
[[Kategorija:Spiskovi u psihologiji]]</text>
      <sha1>ios6q7t74u8sgwgekt0d8c9z8oyp6j2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904134</id>
      <parentid>3904034</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:14:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Spiskovi u psihologiji]] uklonjena; [[Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904134</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26476" sha1="1f3sslxeu75lily9v3oopskp1e7yj22" xml:space="preserve">Ovo je spisak [[fobija]].

{{compact ToC|side=yes|top=yes|num=yes}}
==A==
*Ablutofobija – strah od pranja ili kupanja
*Akarofobija – strah od svraba ili insekata koji ga svrbe
*Acerofobija – strah od kiselosti
*Ahluofobija – strah od tame
*Akustikofobija – strah od buke
*Akrofobija – strah od visine
*Aerofobija – strah od propuha, gutanja zraka ili štetnih tvari u zraku
*Aeroakrofobija – strah od otvorenih visokih mjesta
*Aeronauzifobija – strah od povraćanja uslijed zračne bolesti
*Agateofobija – strah od ludila
*Agliofobija – strah od bola
*Agorafobija – strah od otvorenih prostora ili od gužve na javnim mjestima poput pijaca Strah od napuštanja sigurnog mjesta
*Agrafobija – strah od seksualnog zlostavljanja
*Agrizoofobija – strah od divljih životinja
*Agirofobija – strah od ulice ili prelaska ulice
*Aihmofobija – strah od igala ili šiljastih predmeta
*Ailurofobija – strah od mačaka
*Albuminurofobija – strah od bolesti bubrega
*Alektorofobija – strah od pilića
*Algofobija – strah od bola
*Aliumfobija – strah od češnjaka
*Alodokafobija – strah od mišljenja
*Altofobija – strah od visine
*Amatofobija – strah od prašine
*Amaksofobija – strah od vožnje u automobilu
*Ambulofobija – strah od hodanja
*Amnesifobija – strah od amnezije
*Amihofobija – strah od ogrebotina ili ogrebotina
*Anablefobija – strah od pogleda gore
*Ankraofobija – strah od vjetra (Anemofobija)
*Androfobija – strah od muškaraca
*Anemofobija – strah od propuha ili vjetra (Ankraofobija)
*Anginofobija – strah od angine, gušenja ili uskosti
*Anglofobija – strah od Engleske ili engleske kulture itd
*Angrofobija – strah od bijesa ili ljutnje
*Ankilofobija – strah od nepokretnosti zgloba
*Antrofobija ili antofobija – strah od cvijeća
*Antropofobija – strah od ljudi ili društva
*Antlofobija – strah od poplava
*Anuptafobija – strah  da ne ostanu slobodni
*Apeirophobia – strah od beskonačnosti
*Afenfozmfobija – strah od dodira (Haphephobia)
*Apifobija – strah od pčela
*Apotemnofobija – strah od osoba s amputacijama
*Arachibutyrophobia – strah od putera od kikirikija koji se lijepi za krov usta
*Arahnefobija ili Arahnofobija – strah od pauka
*Aritmofobija – strah od brojeva
*Arenfobija – strah od muškaraca
*Arzonfobija – strah od vatre
*Astenofobija – strah od nesvjestice ili slabosti
*Astrafobija ili Astrapofobija – strah od groma i groma (ceraunofobija, keraunofobija)
*Astrofobija – strah od zvijezda ili nebeskog svemira
*Asimetrifobija – strah od asimetričnih stvari
*Ataksiofobija – strah od ataksije (mišićna nekoordinacija)
*Ataksofobija – strah od nereda ili neurednosti
*Atelofobija – strah od nesavršenosti
*Atefobija – strah od propasti ili ruševinaBacilofobija – strah od mikroba
*Atazagorafobija – strah od zaborava ili ignoriranja ili zaboravljanja
*Atomosofobija – strah od atomskih eksplozija
*Atihifobija – strah od neuspjeha
*Aulofobija – strah od flaute
*Aurofobija – strah od zlata
*Aurorafobija – strah od sjevernog svjetla
*Autodisomofobija – strah od onoga koji ima loš miris
*Automatonofobija – strah od lutki ventrilokvista, animatroničnih stvorenja, voštanih statua – svega što lažno predstavlja živa bića
*Automizofobija – strah od prljavštine
*Autofobija – Strah da budete sami ili od sebe
*Aviofobija ili aviatofobija – strah od letenja

==B==
*Bakteriofobija – strah od bakterija
*Balistofobija – strah od projektila ili metaka
*Barofobija – strah od gravitacije
*Batmofobija – strah od stepenica ili strmih padina
*Batofobija – strah od dubine
*Batofobija – strah od visine ili blizine visokih zgrada
*Batrahofobija – strah od vodozemaca, kao što su žabe, tritoni, daždevnjaci itd
*Bazofobija ili bazifobija – nesposobnost za stajanje Strah od hodanja ili pada
*Belonefobija – strah od igle i iglama (Aihmofobija)
*Bibliofobija – strah od knjiga
*Blenofobija – strah od sluzi
*Bogifobija – strah od bauka ili bauk
*Boljšefobija – strah od boljševika
*Botanofobija – strah od biljaka
*Bromidrozifobija ili Bromidrofobija – strah od tjelesnih mirisa
*Brontofobija – strah od groma i groma
*Bufonofobija – strah od krastača

==C==
*Cainolofobija ili Cainofobija – strah od bilo čega novog, novost
*Cenofobija ili Centofobija – strah od novih stvari ili ideja
*Ceraunofobija ili Ceraunofobija – strah od groma i groma (Astrafobija, Astrapofobija)
*Cibofobija – strah od hrane (Sitofobija, Sitiofobija)
*Ciklofobija – strah od bicikla
*Cimofobija ili kimofobija – strah od talasa ili pokreta poput talasa
*Cinofobija – strah od pasa ili bjesnoće
*Cipridofobija ili Ciprifobija ili Ciprianofobija ili Ciprinofobija – strah od prostitutki ili venerične bolesti

==D== 
*Dačofobija – strah od Holanđana
*Decidofobija – strah od donošenja odluka
*Defekaloeziofobija – strah od bolnih pokreta crijeva
*Deipnofobija – strah od razgovora za ručkom ili večerom
*Dekstrofobija – strah od predmeta na desnoj strani tijela
*Dementofobija – strah od ludila
*Demofobija – strah od gužve (Agorafobija)
*Demonofobija ili demonofobija – strah od demona
*Dendrofobija – strah od drveća
*Dentofobija – strah od zubara
*Dermatofobija – strah od kožnih lezija
*Dermatosiofobija ili Dermatofobija ili Dermatopatofobija – strah od kožnih bolesti
*Didaskaleinofobija – strah od polaska u školu
*Dijabetofobija – strah od dijabetesa
*Dikefobija – strah od pravde
*Dinofobija – strah od vrtoglavice ili vrtloga
*Diplofobija – strah od dvostrukog vida
*Dipsofobija – strah od pijenja
*Dishabiliofobija – strah od svlačenja pred nekim
*Dismorfofobija – strah od deformacije
*Dispozofobija – strah od bacanja stvari Nagomilavanje
*Distihifobija – strah od nesreća
*Doksofobija – strah od izražavanja mišljenja ili primanja pohvala
*Domatofobija – strah od kuće ili boravka u kući (eikofobija, oikofobija)
*Dorafobija – strah od krzna ili kože životinja
*Dromofobija – strah od prelaska ulice

==E==
*Eikofobija – strah od kućnog okruženja (domatofobija, oikofobija)
*Eizoptrofobija – strah od ogledala ili od gledanja sebe u ogledalu
*Ekclesiofobija– Strah od crkve
*Ekofobija – strah od kuće
*Ekvinofobija – strah od konja
*Elektrofobija – strah od struje
*Eleuterofobija – strah od slobode
*Elurofobija – strah od mačaka (Ailurofobija)
*Emetofobija – strah od povraćanja
*Enetofobija – strah od igle
*Enohlofobija – strah od gužve
*Enosiofobija ili enisofobija – strah od činjenja neoprostivog grijeha ili kritike
*Entomofobija – strah od insekata
*Eozofobija – strah od zore ili dnevnog svjetla
*Efebifobija – strah od tinejdžera
*Enofobija – strah od vina
*Epistaksiofobija – strah od krvarenja iz nosa
*Epistemofobija – strah od znanja
*Eremofobija – strah od toga da li je sam ili od usamljenosti
*Ereuthrophobia – strah od crvenila
*Ergasiofobija – 1) Strah od rada ili funkcionisanja 2) Strah hirurga od operacije
*Ergofobija – strah od posla
*Eritrofobija ili eritofobija ili ereutofobija – 1) Strah od crvenih svjetlosti 2) Crvenilo 3) Crvena
*Erotofobija – strah od seksualne ljubavi ili seksualnih pitanja
*Eufobija – strah od čuvanja dobrih vijesti
*Eurotofobija – strah od ženskih genitalija

==F==
*Fagofobija – strah od gutanja ili jedenja ili jedenja
*Falakrofobija – strah od ćelavosti
*Falofobija – strah od penisa, posebno uspravan
*Farmakofobija – strah od uzimanja lijekova
*Fazmofobija – strah od duhova
*Fengofobija – strah od dnevnog svjetla ili sunca
*Filemafobija ili Filematofobija – strah od ljubljenja
*Filofobija – strah od zaljubljivanja ili zaljubljenosti
*Filozofobija – strah od filozofije
*Fobofobija – strah od fobija
*Fotoaugliaphobia – strah od blještavih svjetala
*Fotofobija – strah od svjetlosti
*Fonofobija – strah od zvukova ili glasova ili vlastitog glasa; telefona
*Fronemofobija – strah od razmišljanja
*Febrifobija ili fibrifobija ili fibriofobija – strah od vrućice
*Felinofobija – strah od mačaka (Ailurophobia, Elurophobia, Galeophobia, Gatophobia)
*Frankofobija – strah od Francuske ili francuske kulture (Galofobija, Galiofobija)
*Frigofobija – Strah od hladnoće ili hladnih stvari (Himafobija, Himatofobija, Psihrofobija)
*Febrifobija ili fibrifobija ili fibriofobija – strah od vrućice
*Felinofobija – strah od mačaka (Ailurophobia, Elurophobia, Galeophobia, Gatophobia)
*Frankofobija – strah od Francuske ili francuske kulture (Galofobija, Galiofobija)
*Ftiriofobija – strah od uši (Pedikulofobija)
*Ftiziofobija – strah od tuberkulozeFrigofobija – strah od hladnoće ili hladnih stvari (heimafobija, heimatofobija, psihrofobija)

==G==
*Galeofobija ili gatofobija – strah od mačaka
*Galofobija ili Galiofobija – strah od Francuske ili francuske kulture (Frankofobija)
*Gamofobija – strah od braka
Geliofobija – strah od smijeha
*Gelotofobija – strah od toga da će mi se smijati
*Geniofobija – strah od brade
*Genofobija – strah od seksa
*Genuphobia – strah od koljena
*Gefirofobija ili Gefidrofobija ili Gefizrofobija – strah od prelaska mostova
*Germanofobija – strah od Njemačke ili njemačke kulture
*Geraskofobija – strah od starenja
*Gerontofobija – strah od starih ljudi ili od starenja
*Geumafobija ili geumofobija – strah od ukusa
*Gimnofobija – strah od golotinje
*Ginefobija ili ginofobija – strah od žena 
*Glosofobija – strah od javnog govora ili od pokušaja govora
*Gnosiofobija – strah od znanja
*Grafofobija – strah od pisanja ili rukopisa

==H==
*Hadefobija – strah od pakla
*Hagiofobija – strah od svetaca ili svetih stvari
*Hamartofobija – strah od grijeha
*Hafefobija ili Haptefobija – strah od dodira
*Harpaksofobija – strah od pljačke
*Hedonofobija – strah od osjećaja zadovoljstva
*Heliofobija – strah od sunca
*Helenologofobija – strah od grčkih izraza ili složene naučne terminologije
*Helmintofobija – strah od zaraze crvima
*Hemofobija ili hemafobija ili hematofobija – strah od krvi
*Herezifobija ili hereiofobija – strah od izazova službenoj doktrini ili radikalne devijacije
*Herpetofobija – strah od gmazova ili jezivih, puzavih stvari
*Heterofobija – strah od suprotnog spola (Seksofobija)
*Hetofobija – strah od kose
*Heksakosioiheksekontaheksafobija– Strah od broja 666
*Hierofobija – strah od svećenika ili svetih stvari
*Hipofobija – strah od konja
*Hipopotomonstroseskvipedaliofobija – strah od dugih riječi
*Hobofobija – strah od propalica ili prosjaka
*Hodofobija – strah od putovanja cestom
*Hormefobija – strah od šoka
*Homihlofobija – strah od magle
*Homilofobija – strah od propovijedi
*Hominofobija – strah od muškaraca
*Homofobija – Strah od istosti, monotonije ili homoseksualnosti ili postajanja homoseksualcem
*Hoplofobija – strah od vatrenog oružja
*Hidrargiofobija – strah od živih lijekova
*Hidrofobija – strah od vode ili bjesnoće
*Hidrofobofobija – strah od bjesnoće
*Hijelofobija ili hijalofobija – strah od stakla
*Higrofobija – strah od tečnosti, vlage ili vlage
*Hilefobija – strah od materijalizma ili strah od epilepsije
*Hilofobija – strah od šuma 
*Heimafobija ili Heimatofobija – strah od hladnoće (frigofobija, psihofobija)
*Hemofobija – strah od hemikalija ili rada sa hemikalijama
*Herofobija – strah od radosti
*Hipengiofobija ili hipegiafobija – strah od odgovornosti
*Hipnofobija – strah od sna ili hipnotizacije
*Hipsifobija – strah od visine Hiraptofobija – strah od dodira
*Hiroptofobija– Strah od šišmiša
*Horofobija – strah od plesa

==I==
*Ihtiofobija – strah od ribe
*Ideofobija – strah od ideja
*Iligofobija – strah od vrtoglavice ili vrtoglavice kada se spusti pogled
*Iofobija – strah od otrova
*Insektofobija – strah od insekata
*Izolofobija – strah od samoće, biti sam
*Izopterofobija – strah od termita, insekata koji jedu drvo
*Itifalofobija – strah od viđenja, razmišljanja ili uspravnog penisa

==J==
*Japanofobija – strah od Japanaca
*Jatrofobija – strah od odlaska liječniku ili ljekarima 
*Judeofobija – strah od Jevreja

==K==
*Kakofobija – strah od ružnoće
*Kaliginefobija – strah od lijepih žena
*Kancerofobija ili karcinofobija – strah od raka
*Kardiofobija – strah od srca
*Karnofobija – strah od mesa
*Katagelofobija – strah od ismijavanja
*Katapedafobija – strah od skakanja sa visokih i niskih mjesta
*Katizofobija – strah od sjedenja
*Katoptrofobija – strah od ogledala
*Kiberfobija – strah od računara ili rada na računaru
*Kionofobija – strah od snijega
*Kirofobija – strah od ruku
*Klaustrofobija – strah od zatvorenih prostora
*Kleitrofobija ili Kleisiofobija – strah od zatvaranja u zatvoreno mjesto
*Kleptofobija – strah od krađe
*Klimakofobija – strah od stepenica, penjanja ili pada od dolje
*Klinofobija – strah od odlaska u krevet
*Klitrofobija ili kleitrofobija – strah od zatvaranja
*Knidofobija – strah od uboda
*Koimetrofobija – strah od groblja
*Koitofobija – strah od koitusa
*Kolerofobija – strah od bijesa ili strah od kolere
*Kometofobija – strah od kometa
*Konsekotaleofobija – strah od štapića
*Kontrafobija – Prednost fobije za strašne situacije
*Kontreltofobija – strah od seksualnog zlostavljanja
*Koprastazofobija – strah od zatvora
*Koprofobija – strah od izmeta
*Koulrofobija – strah od klauna
*Kremofobija – strah od provalija
*Kriofobija – strah od velike hladnoće, leda ili mraza
*Kristalofobija – strah od kristala ili stakla
*Krometofobija ili hrematofobija – strah od novca
*Kromofobija ili hromatofobija – strah od boja
*Kronofobija – strah od vremena
*Kronomentrofobija – strah od satova
*Kakorafiofobija – strah od neuspjeha ili poraza
*Katagelofobija – strah od ismijavanja
*Katizofobija– strah od sjedenja
*Kacaridafobija – strah od žohara
*Kenofobija – strah od praznina ili praznih prostora
*Keraunofobija ili keraunofobija – strah od groma i groma (Astrafobija, Astrapofobija)
*Kinetofobija ili kinezofobija – strah od kretanja ili kretanja
*Klaustrofobija – strah od malih unutrašnjih prostora/lifta i sl.
*Kletofobija – strah od krađe
*Koinonifobija – strah od soba
*Kolpofobija – strah od genitalija, posebno ženskih
*Kopofobija – strah od umora
*Koniofobija – strah od prašine (Amatofobija)
*Kosmikofobija – strah od svemirskog fenomena
*Kimofobija – strah od talasa (Cimofobija)
*Kinofobija – strah od bjesnoće
*Kifofobija – strah od saginjanja
*Ksantofobija – strah od žute boje ili riječi žuta
*Ksenoglosofobija – strah od stranih jezika
*Ksenofobija – strah od stranaca ili stranaca
*Kserofobija – strah od suhoće
*Ksilofobija – 1) Strah od drvenih predmeta 2) Šume
*Ksirofobija – strah od žileta
*Kvadrafobija – strah od broja četiri
*Kvadriplegifobija – strah od kvadriplegičara ili strah da postanemo kvadriplegičari
*Kvintafobija – strah od broja pet

==L==
*Lahanofobija – strah od povrća
*Laliofobija ili lalofobija – strah od govora
*Leprofobija ili leprafobija – strah od gube
*Leukofobija – strah od bijele boje
*Levofobija – strah od stvari na lijevoj strani tijela
*Ligofobija – strah od tame
*Lisofobija – strah od bjesnoće ili ludila 
*Ligirofobija – strah od glasnih zvukova
*Lilapsofobija – strah od tornada i uragana
*Limnofobija – strah od jezera
*Linonofobija – strah od žica
*Litikafobija – strah od tužbe
*Lokiofobija – strah od poroda
*Logizomehanofobija – strah od računara
*Logofobija – strah od riječi
*Luifobija – strah od luesa, sifilis
*Lutrafobija – strah od vidre

==M==
*Makrofobija – strah od dugog čekanja
*Mageirokofobija – strah od kuhanja
*Maieusiophobia– Strah od porođaja
*Malaksofobija – igra se strah od ljubavi (Sarmasofobija)
*Manijafobija – strah od ludila
*Mastigofobija – strah od kazne
*Mehanofobija – strah od mašina
*Medomalakufobija – strah od gubitka erekcije
*Medortofobija – strah od uspravnog penisa
*Megalofobija – strah od velikih stvari
*Melisofobija – strah od pčela
*Melanofobija – strah od crne boje
*Melofobija – strah ili mržnja prema muzici
*Meningitofobija – strah od bolesti mozga
*Menofobija – strah od menstruacije
*Merinthofobija – strah od vezivanja ili vezivanja
*Metalofobija – strah od metala
*Metateziofobija – strah od promjena
*Meteorofobija – strah od meteora
*Metifobija – strah od alkohola
*Metrofobija – strah ili mržnja prema poeziji
*Mikrobiofobija – strah od mikroba (Bacilofobija) Mikrofobija –
strah od malih stvari
*Mizofobija ili mizofobija – strah od kontaminacije prljavštinom ili klicama
*Mnemofobija – strah od sjećanja
*Molizmofobija ili Molizomofobija – strah od prljavštine ili kontaminacije
*Monofobija – strah od samoće ili samoće
*Monopatofobija – strah od određene bolesti
*Motorfobija – strah od automobila
*Motefobija – strah od moljaca
*Musofobija ili murifobija – strah od miševa
*Mikofobija – strah ili odbojnost prema gljivama
*Mikrofobija – strah od malih stvari
*Miksofobija – strah od sluzi (Blennofobija) Miktofobija – strah od tame
*Mirmekofobija – strah od mrava
*Mitofobija – strah od mitova ili priča ili lažnih izjava

==N==
*Nebulafobija – strah od magle (Homihlofobija)
*Nekrofobija – strah od smrti ili mrtvih stvari
*Nelofobija – strah od stakla
*Neopharmaphobia – strah od novih lijekova
*Neofobija – strah od bilo čega novog
*Nefofobija – strah od oblaka
*Niktohilofobija – strah od tamnih šumovitih područja ili šuma noću
*Niktofobija – strah od mraka ili noći
*Noktifobija – strah od noći
*Nomatofobija – strah od imena
*Nozokomefobija – strah od bolnica
*Nozofobija ili nozemafobija – strah od bolesti
*Nostofobija – strah od povratka kući
*Noverkafobija – strah od maćehe
*Nukleomitufobija – strah od nuklearnog oružja
*Nudofobija – strah od golotinje
*Numerofobija – strah od brojeva

==O==
*Obesofobija – strah od debljanja (pokreskofobija)
*Ohlofobija – strah od gužve ili rulje
*Ohofobija – strah od vozila
*Oktofobija – strah od figure 8
*Odontofobija – strah od zuba ili zubne kirurgije
*Odinofobija ili Odinefobija – strah od bola (Algofobija)
*Oikofobija – strah od kućnog okruženja, kuća (Domatofobija, eikofobija)
*Olfaktofobija – strah od mirisa
*Ombrofobija – strah od kiše ili kiše
*Ometafobija ili Omatofobija – strah od očiju
*Omfalofobija – strah od pupova
*Oneirofobija – strah od snova
*Oneirogmofobija – strah od vlažnih snova
*Onomatofobija – strah od čuvanja određene riječi ili imena
*Ofidiofobija – strah od zmija (Snejkofobija) Oftalmofobija –
strah od zrenja 
*Opiofobija – strah se doktora da propišu potrebne lijekove protiv bolova za pacijente
*Optofobija – strah od otvaranja očiju
*Ornitofobija – strah od ptica
*Ortofobija – strah od imovine
*Osmofobija ili osfresiofobija – strah od mirisa ili mirisa
*Ostrakonofobija – strah od školjki

==P==
*Pagofobija – strah od leda ili mraza
*Pantofobija – strah od patnje i bolesti
*Panofobija ili Pantofobija – strah od svega
*Papafobija – strah od pape
*Papirofobija – strah od papira
*Paralipofobija – strah od zanemarivanja dužnosti ili odgovornosti
*Parafobija – strah od seksualne perverzije
*Parazitofobija – strah od parazita
*Paraskavedekatriafobija – Strah od petka 13.
*Partenofobija – strah od djevica ili mladih djevojaka
*Patofobija – strah od bolesti
*Patroiofobija – strah od nasljedstva
*Parturifobija – strah od poroda
*Pekatofobija – strah od grijeha ili izmišljenih zločina
*Pedikulofobija – strah od uši
*Pediofobija – strah od lutki
*Pedofobija – strah od djece
*Peladofobija – strah od ćelavih ljudi
*Pelagrofobija – strah od pelagre
*Peniafobija – strah od siromaštva
*Pentarafobija – strah od svekrve (Noverkafobija)
*Pireksiofobija – strah od vrućice
*Pirofobija – strah od vatre 
*Plakofobija – strah od nadgrobnih spomenika
*Plutofobija – strah od bogatstva
*Pluviofobija – strah od kiše ili kiše
*Pneumatifobija – strah od duhova
*Pnigofobija ili Pnigerofobija – strah od gušenja, da bi me neko ugušio
*Pokreskofobija – strah od debljanja (Obesofobija) Pogonofobija –
strah od brade
*Poliosofobija – strah od zaraze poliomijelitisom
*Politikofobija – strah ili nenormalna nesklonost političarima
*Polifobija – strah od mnogih stvari
*Poinefobija – strah od kazne
*Ponofobija – strah od prekomjernog rada ili bola
*Porfirofobija – strah od ljubičaste boje
*Potamofobija – strah od rijeka ili tekuće vode
*Potofobija – strah od alkohola
*Proktofobija – strah od rektuma
*Prosofobija – strah od napretka
*Pselizmofobija – strah od mucanja
*Psihofobija – strah od uma
*Psihrofobija – strah od hladnoće
*Pteromerhanofobija – strah od letenja
*Pteronofobija – strah da vas perje ne škaklja
*Pupafobija – strah od lutaka

==R==
*Radiofobija – strah od zračenja, rendgenskih zraka
*Ranidafobija – strah od žaba
*Rektofobija – strah od rektuma ili pravca
*Rabdofobija – strah od najoštrijeg kažnjavanja ili premlaćivanja šipkom ili od stroge kritike Također strah od magije (štapića) 
*Ripofobija– Strah od defekacije
*Ritifobija – strah od nastanka bora
*Rupofobija – strah od prljavštine
*Rusofobija – strah od Rusa

==S==
*Samhainofobija – strah od Noći vještica
*Sarmasofobija – igra straha od ljubavi (Malaksofobija)
*Satanofobija – strah od sotone
*Selahofobija – strah od morskih pasa
*Selafobija – strah od bljeska svjetlosti
*Selenofobija – strah od mjeseca
*Seplofobija – strah od raspadajuće materije
*Seskvipedalofobija – strah od dugih riječi
*Seksofobija – strah od suprotnog spola (Heterofobija) Siderodromofobija – strah od vozova, *Sfeksofobija – strah od osa Skabiofobija – strah od šuge
*Skatofobija – strah od fekalnih materija
*Skelerofibija – strah od loših ljudi, provalnika
*Skiofobija, Skiafobija – strah od sjene
*Skolecifobija – strah od crva
*Skolionofobija – strah od škole
*Skopofobija ili Skoptofobija – strah da će vas vidjeti ili zuriti u njih
*Skotomafobija – strah od sljepila u vidnom polju
*Skotofobija – strah od tame (Ahluofobija)
*Skriptofobija – strah od pisanja u javnosti
željezničkih pruga ili putovanja vlakovima
*Siderofobija – strah od zvijezda
*Sinistrofobija – strah od lijevice ili ljevoruke
*Sinofobija – strah od kineskog, kineske kulture
*Sitofobija ili sitiofobija – strah od hrane ili jedenja (Cibofobija)
*Socerafobija – strah od svekra
*Socijalna fobija – strah od negativne procjene u socijalnim situacijama
*Sociofobija – strah od društva ili ljudi uopće
*Somnifobija – strah od sna
*Sofofobija – strah od učenja
*Soteriofobija – strah od zavisnosti od drugih
*Spacefobija – strah od svemira
*Spektrofobija – strah od sablasti ili duhova
*Spermatofobija ili spermofobija – strah od klica
*Stasibasifobija ili stasifobija – strah od stajanja ili hodanja (Ambulofobija)
*Staurofobija – strah od križa/krsta ili raspeća
*Stenofobija – strah od uskih stvari ili mjesta
*Stigiofobija ili stigiofobija – strah od pakla
*Surifobija – strah od miševa
*Simbolofobija – strah od simbolike
*Simetrofobija – strah od simetrije
*Singenezofobija – strah od rođaka
*Sifilofobija – strah od sifilisa

==T==
*Tahofobija – strah od brzine
*Taeniofobija ili Teniofobija – strah od pantljičara
*Tafefobija, Tafofobija – strah od toga da li će biti sahranjen živ ili od groblja
*Tapinofobija – strah od zaraze
*Taurofobija – strah od bikova
*Tehnofobija – strah od tehnologije
*Teleofobija – 1) Strah od određenih planova 2) Vjerska ceremonija
*Telefonofobija – strah od telefona
*Teratofobija – strah od rađanja deformiranog djeteta ili strah od čudovišta ili deformiranih ljudi
*Testofobija – strah od polaganja testova
*Tetanofobija – strah od čeljusti, tetanus
*Teutofobija – strah od Njemačke ili njemačkih stvari
*Tekstofobija – strah od određenih tkanina
*Tazofobija – strah od sjedenja
*Talasofobija – strah od mora
*Tanatofobija ili tantofobija – strah od smrti ili umiranja
*Teatrofobija – strah od pozorišta
*Teologikofobija – strah od teologije
*Teofobija – strah od bogova ili religije
*Termofobija – strah od vrućine
*Tiranofobija – strah od tirana 
*Tokofobija – strah od trudnoće ili porođaja
*Tomofobija – strah od hirurških operacija
*Tonitrofobija – strah od groma
*Topofobija – strah od određenih mjesta ili situacija, poput treme
*Toksifobija ili toksofobija ili toksikofobija – strah od otrova ili od slučajnog trovanja
*Traumatofobija – strah od ozljeda
*Tremofobija – strah od drhtanja
*Trihinofobija – strah od trihineloze
*Trihopatofobija ili Trihofobija – strah od kose (Hetopfobija, Hipertrihofobija)
*Triskaidekaphobia – strah od broja 13
*Tropofobija – strah od pomicanja ili promjene
*Tripanofobija – strah od injekcija
*Tuberkulofobija – strah od tuberkuloze

==U==
*Uranofobija ili uranifobija – strah od neba
*Urofobija – strah od mokraće ili mokrenja

==V==
*Vakcinofobija – strah od vakcinacije
*Valonfobija – Strah od Valonaca 
*Venustrafobija – strah od lijepih žena
*Verbofobija – strah od riječi
*Verminofobija – strah od klica
*Vestifobija – strah od odjeće
*Vikcafobija: Strah od vještica i čaranja 
*Virginitiphobia – strah od silovanja
*Vitrikofobija – strah od očuha

==Z==
*Zelofobija – strah od ljubomore
*Zeusofobija – Strah od Boga ili bogova
*Zemifobija – Strah od velikog pacova/miša
*Zmijofobija – strah od *Zmija (Ofidiofobija)
*Zoofobija – strah od životinja
&lt;ref&gt;[http://phobialist.com/ Spisak fobija]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Phobias}}
* [http://phobialist.com/ The Phobia List]
* [http://www.nursingdegreeguide.org/2010/100-weird-phobias-that-really-exist/ Nursing Degree Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191002012944/http://www.nursingdegreeguide.org/2010/100-weird-phobias-that-really-exist/ |date=2. 10. 2019 }}

{{DEFAULTSORT:Fobije, spisak}}
[[Kategorija:Fobije|Spisak fobija]]
[[Kategorija:Medicinski spiskovi]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju]]</text>
      <sha1>1f3sslxeu75lily9v3oopskp1e7yj22</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904144</id>
      <parentid>3904134</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:23:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju]] uklonjena; [[Kategorija:Psihološki spiskovi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904144</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26466" sha1="dp117ivou2ksky06df2t0r0tbghbu4z" xml:space="preserve">Ovo je spisak [[fobija]].

{{compact ToC|side=yes|top=yes|num=yes}}
==A==
*Ablutofobija – strah od pranja ili kupanja
*Akarofobija – strah od svraba ili insekata koji ga svrbe
*Acerofobija – strah od kiselosti
*Ahluofobija – strah od tame
*Akustikofobija – strah od buke
*Akrofobija – strah od visine
*Aerofobija – strah od propuha, gutanja zraka ili štetnih tvari u zraku
*Aeroakrofobija – strah od otvorenih visokih mjesta
*Aeronauzifobija – strah od povraćanja uslijed zračne bolesti
*Agateofobija – strah od ludila
*Agliofobija – strah od bola
*Agorafobija – strah od otvorenih prostora ili od gužve na javnim mjestima poput pijaca Strah od napuštanja sigurnog mjesta
*Agrafobija – strah od seksualnog zlostavljanja
*Agrizoofobija – strah od divljih životinja
*Agirofobija – strah od ulice ili prelaska ulice
*Aihmofobija – strah od igala ili šiljastih predmeta
*Ailurofobija – strah od mačaka
*Albuminurofobija – strah od bolesti bubrega
*Alektorofobija – strah od pilića
*Algofobija – strah od bola
*Aliumfobija – strah od češnjaka
*Alodokafobija – strah od mišljenja
*Altofobija – strah od visine
*Amatofobija – strah od prašine
*Amaksofobija – strah od vožnje u automobilu
*Ambulofobija – strah od hodanja
*Amnesifobija – strah od amnezije
*Amihofobija – strah od ogrebotina ili ogrebotina
*Anablefobija – strah od pogleda gore
*Ankraofobija – strah od vjetra (Anemofobija)
*Androfobija – strah od muškaraca
*Anemofobija – strah od propuha ili vjetra (Ankraofobija)
*Anginofobija – strah od angine, gušenja ili uskosti
*Anglofobija – strah od Engleske ili engleske kulture itd
*Angrofobija – strah od bijesa ili ljutnje
*Ankilofobija – strah od nepokretnosti zgloba
*Antrofobija ili antofobija – strah od cvijeća
*Antropofobija – strah od ljudi ili društva
*Antlofobija – strah od poplava
*Anuptafobija – strah  da ne ostanu slobodni
*Apeirophobia – strah od beskonačnosti
*Afenfozmfobija – strah od dodira (Haphephobia)
*Apifobija – strah od pčela
*Apotemnofobija – strah od osoba s amputacijama
*Arachibutyrophobia – strah od putera od kikirikija koji se lijepi za krov usta
*Arahnefobija ili Arahnofobija – strah od pauka
*Aritmofobija – strah od brojeva
*Arenfobija – strah od muškaraca
*Arzonfobija – strah od vatre
*Astenofobija – strah od nesvjestice ili slabosti
*Astrafobija ili Astrapofobija – strah od groma i groma (ceraunofobija, keraunofobija)
*Astrofobija – strah od zvijezda ili nebeskog svemira
*Asimetrifobija – strah od asimetričnih stvari
*Ataksiofobija – strah od ataksije (mišićna nekoordinacija)
*Ataksofobija – strah od nereda ili neurednosti
*Atelofobija – strah od nesavršenosti
*Atefobija – strah od propasti ili ruševinaBacilofobija – strah od mikroba
*Atazagorafobija – strah od zaborava ili ignoriranja ili zaboravljanja
*Atomosofobija – strah od atomskih eksplozija
*Atihifobija – strah od neuspjeha
*Aulofobija – strah od flaute
*Aurofobija – strah od zlata
*Aurorafobija – strah od sjevernog svjetla
*Autodisomofobija – strah od onoga koji ima loš miris
*Automatonofobija – strah od lutki ventrilokvista, animatroničnih stvorenja, voštanih statua – svega što lažno predstavlja živa bića
*Automizofobija – strah od prljavštine
*Autofobija – Strah da budete sami ili od sebe
*Aviofobija ili aviatofobija – strah od letenja

==B==
*Bakteriofobija – strah od bakterija
*Balistofobija – strah od projektila ili metaka
*Barofobija – strah od gravitacije
*Batmofobija – strah od stepenica ili strmih padina
*Batofobija – strah od dubine
*Batofobija – strah od visine ili blizine visokih zgrada
*Batrahofobija – strah od vodozemaca, kao što su žabe, tritoni, daždevnjaci itd
*Bazofobija ili bazifobija – nesposobnost za stajanje Strah od hodanja ili pada
*Belonefobija – strah od igle i iglama (Aihmofobija)
*Bibliofobija – strah od knjiga
*Blenofobija – strah od sluzi
*Bogifobija – strah od bauka ili bauk
*Boljšefobija – strah od boljševika
*Botanofobija – strah od biljaka
*Bromidrozifobija ili Bromidrofobija – strah od tjelesnih mirisa
*Brontofobija – strah od groma i groma
*Bufonofobija – strah od krastača

==C==
*Cainolofobija ili Cainofobija – strah od bilo čega novog, novost
*Cenofobija ili Centofobija – strah od novih stvari ili ideja
*Ceraunofobija ili Ceraunofobija – strah od groma i groma (Astrafobija, Astrapofobija)
*Cibofobija – strah od hrane (Sitofobija, Sitiofobija)
*Ciklofobija – strah od bicikla
*Cimofobija ili kimofobija – strah od talasa ili pokreta poput talasa
*Cinofobija – strah od pasa ili bjesnoće
*Cipridofobija ili Ciprifobija ili Ciprianofobija ili Ciprinofobija – strah od prostitutki ili venerične bolesti

==D== 
*Dačofobija – strah od Holanđana
*Decidofobija – strah od donošenja odluka
*Defekaloeziofobija – strah od bolnih pokreta crijeva
*Deipnofobija – strah od razgovora za ručkom ili večerom
*Dekstrofobija – strah od predmeta na desnoj strani tijela
*Dementofobija – strah od ludila
*Demofobija – strah od gužve (Agorafobija)
*Demonofobija ili demonofobija – strah od demona
*Dendrofobija – strah od drveća
*Dentofobija – strah od zubara
*Dermatofobija – strah od kožnih lezija
*Dermatosiofobija ili Dermatofobija ili Dermatopatofobija – strah od kožnih bolesti
*Didaskaleinofobija – strah od polaska u školu
*Dijabetofobija – strah od dijabetesa
*Dikefobija – strah od pravde
*Dinofobija – strah od vrtoglavice ili vrtloga
*Diplofobija – strah od dvostrukog vida
*Dipsofobija – strah od pijenja
*Dishabiliofobija – strah od svlačenja pred nekim
*Dismorfofobija – strah od deformacije
*Dispozofobija – strah od bacanja stvari Nagomilavanje
*Distihifobija – strah od nesreća
*Doksofobija – strah od izražavanja mišljenja ili primanja pohvala
*Domatofobija – strah od kuće ili boravka u kući (eikofobija, oikofobija)
*Dorafobija – strah od krzna ili kože životinja
*Dromofobija – strah od prelaska ulice

==E==
*Eikofobija – strah od kućnog okruženja (domatofobija, oikofobija)
*Eizoptrofobija – strah od ogledala ili od gledanja sebe u ogledalu
*Ekclesiofobija– Strah od crkve
*Ekofobija – strah od kuće
*Ekvinofobija – strah od konja
*Elektrofobija – strah od struje
*Eleuterofobija – strah od slobode
*Elurofobija – strah od mačaka (Ailurofobija)
*Emetofobija – strah od povraćanja
*Enetofobija – strah od igle
*Enohlofobija – strah od gužve
*Enosiofobija ili enisofobija – strah od činjenja neoprostivog grijeha ili kritike
*Entomofobija – strah od insekata
*Eozofobija – strah od zore ili dnevnog svjetla
*Efebifobija – strah od tinejdžera
*Enofobija – strah od vina
*Epistaksiofobija – strah od krvarenja iz nosa
*Epistemofobija – strah od znanja
*Eremofobija – strah od toga da li je sam ili od usamljenosti
*Ereuthrophobia – strah od crvenila
*Ergasiofobija – 1) Strah od rada ili funkcionisanja 2) Strah hirurga od operacije
*Ergofobija – strah od posla
*Eritrofobija ili eritofobija ili ereutofobija – 1) Strah od crvenih svjetlosti 2) Crvenilo 3) Crvena
*Erotofobija – strah od seksualne ljubavi ili seksualnih pitanja
*Eufobija – strah od čuvanja dobrih vijesti
*Eurotofobija – strah od ženskih genitalija

==F==
*Fagofobija – strah od gutanja ili jedenja ili jedenja
*Falakrofobija – strah od ćelavosti
*Falofobija – strah od penisa, posebno uspravan
*Farmakofobija – strah od uzimanja lijekova
*Fazmofobija – strah od duhova
*Fengofobija – strah od dnevnog svjetla ili sunca
*Filemafobija ili Filematofobija – strah od ljubljenja
*Filofobija – strah od zaljubljivanja ili zaljubljenosti
*Filozofobija – strah od filozofije
*Fobofobija – strah od fobija
*Fotoaugliaphobia – strah od blještavih svjetala
*Fotofobija – strah od svjetlosti
*Fonofobija – strah od zvukova ili glasova ili vlastitog glasa; telefona
*Fronemofobija – strah od razmišljanja
*Febrifobija ili fibrifobija ili fibriofobija – strah od vrućice
*Felinofobija – strah od mačaka (Ailurophobia, Elurophobia, Galeophobia, Gatophobia)
*Frankofobija – strah od Francuske ili francuske kulture (Galofobija, Galiofobija)
*Frigofobija – Strah od hladnoće ili hladnih stvari (Himafobija, Himatofobija, Psihrofobija)
*Febrifobija ili fibrifobija ili fibriofobija – strah od vrućice
*Felinofobija – strah od mačaka (Ailurophobia, Elurophobia, Galeophobia, Gatophobia)
*Frankofobija – strah od Francuske ili francuske kulture (Galofobija, Galiofobija)
*Ftiriofobija – strah od uši (Pedikulofobija)
*Ftiziofobija – strah od tuberkulozeFrigofobija – strah od hladnoće ili hladnih stvari (heimafobija, heimatofobija, psihrofobija)

==G==
*Galeofobija ili gatofobija – strah od mačaka
*Galofobija ili Galiofobija – strah od Francuske ili francuske kulture (Frankofobija)
*Gamofobija – strah od braka
Geliofobija – strah od smijeha
*Gelotofobija – strah od toga da će mi se smijati
*Geniofobija – strah od brade
*Genofobija – strah od seksa
*Genuphobia – strah od koljena
*Gefirofobija ili Gefidrofobija ili Gefizrofobija – strah od prelaska mostova
*Germanofobija – strah od Njemačke ili njemačke kulture
*Geraskofobija – strah od starenja
*Gerontofobija – strah od starih ljudi ili od starenja
*Geumafobija ili geumofobija – strah od ukusa
*Gimnofobija – strah od golotinje
*Ginefobija ili ginofobija – strah od žena 
*Glosofobija – strah od javnog govora ili od pokušaja govora
*Gnosiofobija – strah od znanja
*Grafofobija – strah od pisanja ili rukopisa

==H==
*Hadefobija – strah od pakla
*Hagiofobija – strah od svetaca ili svetih stvari
*Hamartofobija – strah od grijeha
*Hafefobija ili Haptefobija – strah od dodira
*Harpaksofobija – strah od pljačke
*Hedonofobija – strah od osjećaja zadovoljstva
*Heliofobija – strah od sunca
*Helenologofobija – strah od grčkih izraza ili složene naučne terminologije
*Helmintofobija – strah od zaraze crvima
*Hemofobija ili hemafobija ili hematofobija – strah od krvi
*Herezifobija ili hereiofobija – strah od izazova službenoj doktrini ili radikalne devijacije
*Herpetofobija – strah od gmazova ili jezivih, puzavih stvari
*Heterofobija – strah od suprotnog spola (Seksofobija)
*Hetofobija – strah od kose
*Heksakosioiheksekontaheksafobija– Strah od broja 666
*Hierofobija – strah od svećenika ili svetih stvari
*Hipofobija – strah od konja
*Hipopotomonstroseskvipedaliofobija – strah od dugih riječi
*Hobofobija – strah od propalica ili prosjaka
*Hodofobija – strah od putovanja cestom
*Hormefobija – strah od šoka
*Homihlofobija – strah od magle
*Homilofobija – strah od propovijedi
*Hominofobija – strah od muškaraca
*Homofobija – Strah od istosti, monotonije ili homoseksualnosti ili postajanja homoseksualcem
*Hoplofobija – strah od vatrenog oružja
*Hidrargiofobija – strah od živih lijekova
*Hidrofobija – strah od vode ili bjesnoće
*Hidrofobofobija – strah od bjesnoće
*Hijelofobija ili hijalofobija – strah od stakla
*Higrofobija – strah od tečnosti, vlage ili vlage
*Hilefobija – strah od materijalizma ili strah od epilepsije
*Hilofobija – strah od šuma 
*Heimafobija ili Heimatofobija – strah od hladnoće (frigofobija, psihofobija)
*Hemofobija – strah od hemikalija ili rada sa hemikalijama
*Herofobija – strah od radosti
*Hipengiofobija ili hipegiafobija – strah od odgovornosti
*Hipnofobija – strah od sna ili hipnotizacije
*Hipsifobija – strah od visine Hiraptofobija – strah od dodira
*Hiroptofobija– Strah od šišmiša
*Horofobija – strah od plesa

==I==
*Ihtiofobija – strah od ribe
*Ideofobija – strah od ideja
*Iligofobija – strah od vrtoglavice ili vrtoglavice kada se spusti pogled
*Iofobija – strah od otrova
*Insektofobija – strah od insekata
*Izolofobija – strah od samoće, biti sam
*Izopterofobija – strah od termita, insekata koji jedu drvo
*Itifalofobija – strah od viđenja, razmišljanja ili uspravnog penisa

==J==
*Japanofobija – strah od Japanaca
*Jatrofobija – strah od odlaska liječniku ili ljekarima 
*Judeofobija – strah od Jevreja

==K==
*Kakofobija – strah od ružnoće
*Kaliginefobija – strah od lijepih žena
*Kancerofobija ili karcinofobija – strah od raka
*Kardiofobija – strah od srca
*Karnofobija – strah od mesa
*Katagelofobija – strah od ismijavanja
*Katapedafobija – strah od skakanja sa visokih i niskih mjesta
*Katizofobija – strah od sjedenja
*Katoptrofobija – strah od ogledala
*Kiberfobija – strah od računara ili rada na računaru
*Kionofobija – strah od snijega
*Kirofobija – strah od ruku
*Klaustrofobija – strah od zatvorenih prostora
*Kleitrofobija ili Kleisiofobija – strah od zatvaranja u zatvoreno mjesto
*Kleptofobija – strah od krađe
*Klimakofobija – strah od stepenica, penjanja ili pada od dolje
*Klinofobija – strah od odlaska u krevet
*Klitrofobija ili kleitrofobija – strah od zatvaranja
*Knidofobija – strah od uboda
*Koimetrofobija – strah od groblja
*Koitofobija – strah od koitusa
*Kolerofobija – strah od bijesa ili strah od kolere
*Kometofobija – strah od kometa
*Konsekotaleofobija – strah od štapića
*Kontrafobija – Prednost fobije za strašne situacije
*Kontreltofobija – strah od seksualnog zlostavljanja
*Koprastazofobija – strah od zatvora
*Koprofobija – strah od izmeta
*Koulrofobija – strah od klauna
*Kremofobija – strah od provalija
*Kriofobija – strah od velike hladnoće, leda ili mraza
*Kristalofobija – strah od kristala ili stakla
*Krometofobija ili hrematofobija – strah od novca
*Kromofobija ili hromatofobija – strah od boja
*Kronofobija – strah od vremena
*Kronomentrofobija – strah od satova
*Kakorafiofobija – strah od neuspjeha ili poraza
*Katagelofobija – strah od ismijavanja
*Katizofobija– strah od sjedenja
*Kacaridafobija – strah od žohara
*Kenofobija – strah od praznina ili praznih prostora
*Keraunofobija ili keraunofobija – strah od groma i groma (Astrafobija, Astrapofobija)
*Kinetofobija ili kinezofobija – strah od kretanja ili kretanja
*Klaustrofobija – strah od malih unutrašnjih prostora/lifta i sl.
*Kletofobija – strah od krađe
*Koinonifobija – strah od soba
*Kolpofobija – strah od genitalija, posebno ženskih
*Kopofobija – strah od umora
*Koniofobija – strah od prašine (Amatofobija)
*Kosmikofobija – strah od svemirskog fenomena
*Kimofobija – strah od talasa (Cimofobija)
*Kinofobija – strah od bjesnoće
*Kifofobija – strah od saginjanja
*Ksantofobija – strah od žute boje ili riječi žuta
*Ksenoglosofobija – strah od stranih jezika
*Ksenofobija – strah od stranaca ili stranaca
*Kserofobija – strah od suhoće
*Ksilofobija – 1) Strah od drvenih predmeta 2) Šume
*Ksirofobija – strah od žileta
*Kvadrafobija – strah od broja četiri
*Kvadriplegifobija – strah od kvadriplegičara ili strah da postanemo kvadriplegičari
*Kvintafobija – strah od broja pet

==L==
*Lahanofobija – strah od povrća
*Laliofobija ili lalofobija – strah od govora
*Leprofobija ili leprafobija – strah od gube
*Leukofobija – strah od bijele boje
*Levofobija – strah od stvari na lijevoj strani tijela
*Ligofobija – strah od tame
*Lisofobija – strah od bjesnoće ili ludila 
*Ligirofobija – strah od glasnih zvukova
*Lilapsofobija – strah od tornada i uragana
*Limnofobija – strah od jezera
*Linonofobija – strah od žica
*Litikafobija – strah od tužbe
*Lokiofobija – strah od poroda
*Logizomehanofobija – strah od računara
*Logofobija – strah od riječi
*Luifobija – strah od luesa, sifilis
*Lutrafobija – strah od vidre

==M==
*Makrofobija – strah od dugog čekanja
*Mageirokofobija – strah od kuhanja
*Maieusiophobia– Strah od porođaja
*Malaksofobija – igra se strah od ljubavi (Sarmasofobija)
*Manijafobija – strah od ludila
*Mastigofobija – strah od kazne
*Mehanofobija – strah od mašina
*Medomalakufobija – strah od gubitka erekcije
*Medortofobija – strah od uspravnog penisa
*Megalofobija – strah od velikih stvari
*Melisofobija – strah od pčela
*Melanofobija – strah od crne boje
*Melofobija – strah ili mržnja prema muzici
*Meningitofobija – strah od bolesti mozga
*Menofobija – strah od menstruacije
*Merinthofobija – strah od vezivanja ili vezivanja
*Metalofobija – strah od metala
*Metateziofobija – strah od promjena
*Meteorofobija – strah od meteora
*Metifobija – strah od alkohola
*Metrofobija – strah ili mržnja prema poeziji
*Mikrobiofobija – strah od mikroba (Bacilofobija) Mikrofobija –
strah od malih stvari
*Mizofobija ili mizofobija – strah od kontaminacije prljavštinom ili klicama
*Mnemofobija – strah od sjećanja
*Molizmofobija ili Molizomofobija – strah od prljavštine ili kontaminacije
*Monofobija – strah od samoće ili samoće
*Monopatofobija – strah od određene bolesti
*Motorfobija – strah od automobila
*Motefobija – strah od moljaca
*Musofobija ili murifobija – strah od miševa
*Mikofobija – strah ili odbojnost prema gljivama
*Mikrofobija – strah od malih stvari
*Miksofobija – strah od sluzi (Blennofobija) Miktofobija – strah od tame
*Mirmekofobija – strah od mrava
*Mitofobija – strah od mitova ili priča ili lažnih izjava

==N==
*Nebulafobija – strah od magle (Homihlofobija)
*Nekrofobija – strah od smrti ili mrtvih stvari
*Nelofobija – strah od stakla
*Neopharmaphobia – strah od novih lijekova
*Neofobija – strah od bilo čega novog
*Nefofobija – strah od oblaka
*Niktohilofobija – strah od tamnih šumovitih područja ili šuma noću
*Niktofobija – strah od mraka ili noći
*Noktifobija – strah od noći
*Nomatofobija – strah od imena
*Nozokomefobija – strah od bolnica
*Nozofobija ili nozemafobija – strah od bolesti
*Nostofobija – strah od povratka kući
*Noverkafobija – strah od maćehe
*Nukleomitufobija – strah od nuklearnog oružja
*Nudofobija – strah od golotinje
*Numerofobija – strah od brojeva

==O==
*Obesofobija – strah od debljanja (pokreskofobija)
*Ohlofobija – strah od gužve ili rulje
*Ohofobija – strah od vozila
*Oktofobija – strah od figure 8
*Odontofobija – strah od zuba ili zubne kirurgije
*Odinofobija ili Odinefobija – strah od bola (Algofobija)
*Oikofobija – strah od kućnog okruženja, kuća (Domatofobija, eikofobija)
*Olfaktofobija – strah od mirisa
*Ombrofobija – strah od kiše ili kiše
*Ometafobija ili Omatofobija – strah od očiju
*Omfalofobija – strah od pupova
*Oneirofobija – strah od snova
*Oneirogmofobija – strah od vlažnih snova
*Onomatofobija – strah od čuvanja određene riječi ili imena
*Ofidiofobija – strah od zmija (Snejkofobija) Oftalmofobija –
strah od zrenja 
*Opiofobija – strah se doktora da propišu potrebne lijekove protiv bolova za pacijente
*Optofobija – strah od otvaranja očiju
*Ornitofobija – strah od ptica
*Ortofobija – strah od imovine
*Osmofobija ili osfresiofobija – strah od mirisa ili mirisa
*Ostrakonofobija – strah od školjki

==P==
*Pagofobija – strah od leda ili mraza
*Pantofobija – strah od patnje i bolesti
*Panofobija ili Pantofobija – strah od svega
*Papafobija – strah od pape
*Papirofobija – strah od papira
*Paralipofobija – strah od zanemarivanja dužnosti ili odgovornosti
*Parafobija – strah od seksualne perverzije
*Parazitofobija – strah od parazita
*Paraskavedekatriafobija – Strah od petka 13.
*Partenofobija – strah od djevica ili mladih djevojaka
*Patofobija – strah od bolesti
*Patroiofobija – strah od nasljedstva
*Parturifobija – strah od poroda
*Pekatofobija – strah od grijeha ili izmišljenih zločina
*Pedikulofobija – strah od uši
*Pediofobija – strah od lutki
*Pedofobija – strah od djece
*Peladofobija – strah od ćelavih ljudi
*Pelagrofobija – strah od pelagre
*Peniafobija – strah od siromaštva
*Pentarafobija – strah od svekrve (Noverkafobija)
*Pireksiofobija – strah od vrućice
*Pirofobija – strah od vatre 
*Plakofobija – strah od nadgrobnih spomenika
*Plutofobija – strah od bogatstva
*Pluviofobija – strah od kiše ili kiše
*Pneumatifobija – strah od duhova
*Pnigofobija ili Pnigerofobija – strah od gušenja, da bi me neko ugušio
*Pokreskofobija – strah od debljanja (Obesofobija) Pogonofobija –
strah od brade
*Poliosofobija – strah od zaraze poliomijelitisom
*Politikofobija – strah ili nenormalna nesklonost političarima
*Polifobija – strah od mnogih stvari
*Poinefobija – strah od kazne
*Ponofobija – strah od prekomjernog rada ili bola
*Porfirofobija – strah od ljubičaste boje
*Potamofobija – strah od rijeka ili tekuće vode
*Potofobija – strah od alkohola
*Proktofobija – strah od rektuma
*Prosofobija – strah od napretka
*Pselizmofobija – strah od mucanja
*Psihofobija – strah od uma
*Psihrofobija – strah od hladnoće
*Pteromerhanofobija – strah od letenja
*Pteronofobija – strah da vas perje ne škaklja
*Pupafobija – strah od lutaka

==R==
*Radiofobija – strah od zračenja, rendgenskih zraka
*Ranidafobija – strah od žaba
*Rektofobija – strah od rektuma ili pravca
*Rabdofobija – strah od najoštrijeg kažnjavanja ili premlaćivanja šipkom ili od stroge kritike Također strah od magije (štapića) 
*Ripofobija– Strah od defekacije
*Ritifobija – strah od nastanka bora
*Rupofobija – strah od prljavštine
*Rusofobija – strah od Rusa

==S==
*Samhainofobija – strah od Noći vještica
*Sarmasofobija – igra straha od ljubavi (Malaksofobija)
*Satanofobija – strah od sotone
*Selahofobija – strah od morskih pasa
*Selafobija – strah od bljeska svjetlosti
*Selenofobija – strah od mjeseca
*Seplofobija – strah od raspadajuće materije
*Seskvipedalofobija – strah od dugih riječi
*Seksofobija – strah od suprotnog spola (Heterofobija) Siderodromofobija – strah od vozova, *Sfeksofobija – strah od osa Skabiofobija – strah od šuge
*Skatofobija – strah od fekalnih materija
*Skelerofibija – strah od loših ljudi, provalnika
*Skiofobija, Skiafobija – strah od sjene
*Skolecifobija – strah od crva
*Skolionofobija – strah od škole
*Skopofobija ili Skoptofobija – strah da će vas vidjeti ili zuriti u njih
*Skotomafobija – strah od sljepila u vidnom polju
*Skotofobija – strah od tame (Ahluofobija)
*Skriptofobija – strah od pisanja u javnosti
željezničkih pruga ili putovanja vlakovima
*Siderofobija – strah od zvijezda
*Sinistrofobija – strah od lijevice ili ljevoruke
*Sinofobija – strah od kineskog, kineske kulture
*Sitofobija ili sitiofobija – strah od hrane ili jedenja (Cibofobija)
*Socerafobija – strah od svekra
*Socijalna fobija – strah od negativne procjene u socijalnim situacijama
*Sociofobija – strah od društva ili ljudi uopće
*Somnifobija – strah od sna
*Sofofobija – strah od učenja
*Soteriofobija – strah od zavisnosti od drugih
*Spacefobija – strah od svemira
*Spektrofobija – strah od sablasti ili duhova
*Spermatofobija ili spermofobija – strah od klica
*Stasibasifobija ili stasifobija – strah od stajanja ili hodanja (Ambulofobija)
*Staurofobija – strah od križa/krsta ili raspeća
*Stenofobija – strah od uskih stvari ili mjesta
*Stigiofobija ili stigiofobija – strah od pakla
*Surifobija – strah od miševa
*Simbolofobija – strah od simbolike
*Simetrofobija – strah od simetrije
*Singenezofobija – strah od rođaka
*Sifilofobija – strah od sifilisa

==T==
*Tahofobija – strah od brzine
*Taeniofobija ili Teniofobija – strah od pantljičara
*Tafefobija, Tafofobija – strah od toga da li će biti sahranjen živ ili od groblja
*Tapinofobija – strah od zaraze
*Taurofobija – strah od bikova
*Tehnofobija – strah od tehnologije
*Teleofobija – 1) Strah od određenih planova 2) Vjerska ceremonija
*Telefonofobija – strah od telefona
*Teratofobija – strah od rađanja deformiranog djeteta ili strah od čudovišta ili deformiranih ljudi
*Testofobija – strah od polaganja testova
*Tetanofobija – strah od čeljusti, tetanus
*Teutofobija – strah od Njemačke ili njemačkih stvari
*Tekstofobija – strah od određenih tkanina
*Tazofobija – strah od sjedenja
*Talasofobija – strah od mora
*Tanatofobija ili tantofobija – strah od smrti ili umiranja
*Teatrofobija – strah od pozorišta
*Teologikofobija – strah od teologije
*Teofobija – strah od bogova ili religije
*Termofobija – strah od vrućine
*Tiranofobija – strah od tirana 
*Tokofobija – strah od trudnoće ili porođaja
*Tomofobija – strah od hirurških operacija
*Tonitrofobija – strah od groma
*Topofobija – strah od određenih mjesta ili situacija, poput treme
*Toksifobija ili toksofobija ili toksikofobija – strah od otrova ili od slučajnog trovanja
*Traumatofobija – strah od ozljeda
*Tremofobija – strah od drhtanja
*Trihinofobija – strah od trihineloze
*Trihopatofobija ili Trihofobija – strah od kose (Hetopfobija, Hipertrihofobija)
*Triskaidekaphobia – strah od broja 13
*Tropofobija – strah od pomicanja ili promjene
*Tripanofobija – strah od injekcija
*Tuberkulofobija – strah od tuberkuloze

==U==
*Uranofobija ili uranifobija – strah od neba
*Urofobija – strah od mokraće ili mokrenja

==V==
*Vakcinofobija – strah od vakcinacije
*Valonfobija – Strah od Valonaca 
*Venustrafobija – strah od lijepih žena
*Verbofobija – strah od riječi
*Verminofobija – strah od klica
*Vestifobija – strah od odjeće
*Vikcafobija: Strah od vještica i čaranja 
*Virginitiphobia – strah od silovanja
*Vitrikofobija – strah od očuha

==Z==
*Zelofobija – strah od ljubomore
*Zeusofobija – Strah od Boga ili bogova
*Zemifobija – Strah od velikog pacova/miša
*Zmijofobija – strah od *Zmija (Ofidiofobija)
*Zoofobija – strah od životinja
&lt;ref&gt;[http://phobialist.com/ Spisak fobija]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Phobias}}
* [http://phobialist.com/ The Phobia List]
* [http://www.nursingdegreeguide.org/2010/100-weird-phobias-that-really-exist/ Nursing Degree Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191002012944/http://www.nursingdegreeguide.org/2010/100-weird-phobias-that-really-exist/ |date=2. 10. 2019 }}

{{DEFAULTSORT:Fobije, spisak}}
[[Kategorija:Fobije|Spisak fobija]]
[[Kategorija:Medicinski spiskovi]]
[[Kategorija:Psihološki spiskovi]]</text>
      <sha1>dp117ivou2ksky06df2t0r0tbghbu4z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ataraksija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491038</id>
    <revision>
      <id>3904090</id>
      <parentid>3414431</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:52:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sreća]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3073" sha1="i2vzrutnowko42pxcqak6ijvwg9bpyw" xml:space="preserve">'''Ataraksija''' ( grčki : ''ataraxia'', od prefiksa &quot;a-&quot; i ''tarasein'', uznemiravati) je [[Antička Grčka|starogrčka]] riječ koja znači: duševni mir, osjećaj smirenosti, neuznemirenosti.

Ona dobija poseban značaj među grčkim [[Filozofija|filozofima]] u [[Helenizam|helenističkom]] periodu, koji slijede [[Demokrit|Demokritovo]] učenje da je ataraksija najveće dobro koje čovjek može postići u životu; također je i cilj [[Filozofija|filozofije]], to jest, žudnja za mudrošću: mudrac je onaj koji je postigao duševni mir, a ne onaj koji je postigao spoznaju o svijetu.

== Značenje u helenističkoj filozofiji ==
Kod helenističkih filozofa različitih pravaca, ataraksija je trajno stanje potpunog duševnog mira, ravnodušnosti i neranjivosti na uzbuđenja. [[Stoicizam|Stoici]] takođe koriste reč [[apatija]] ; ovo, međutim, nije apatija u modernom smislu te riječi. Mudrac, koji je dostigao stanje ataraksije, nije nezainteresovan, tup, bezvoljan. Iako uvijek čuva svoj unutrašnji mir, ipak može biti aktivan i uživati u životu. (Ovo je slično konceptu [[wu-wei]], &quot;aktivne neaktivnosti&quot;, u kineskom taoizmu . )

=== Skepticizam ===
[[Skepticizam|Skeptici]] uče da se do ataraksije dolazi suzdržavanjem od izražavanja stavova o bilo kojem kontroverznom pitanju. ''(Vidi: [[Piron iz Elide|Piron iz Elide: Doba i Ataraksija]] .)'' Čovjek ne može znati pravu prirodu stvari, već samo iluzije; ovo se mora pomiriti kako bi se postigao trajni duševni mir. Treba se ponašati konformistički, u skladu sa običajima sredine u kojoj pojedinac živi, kako bi se izbjegli sukobi, iako neki običaji nisu bolji od drugih.

=== Stoicizam ===
[[Stoicizam]] također naglašava ideal ataraksije (apatije), koji se postiže u stanju autarkije, samodovoljnosti (mudrac je sam sebi dovoljan). Stoici, za razliku od skeptika, vjeruju u mogućnost spoznaje svijeta, odnosno sudbine, svjetskog uma, proviđenja, [[Logos|logosa]] koji vlada svijetom. Međutim, iako može znati, čovjek ne može utjecati na svjetovni um, na sudbinu svijeta i na svoju vlastitu; sloboda se sastoji u prepoznavanju nužnosti (misao koju je prihvatio [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]] u [[Novovjekovna filozofija|modernoj filozofiji]], a koja vodi smirenosti). Stoički mudrac trpi nevolje, kao što i uživa u blagodati s jednakim nemirom.

=== Epikur ===
Kod [[Epikur|Epikura]] i njegovih sljedbenika, stanje ataraksije podrazumijeva više spokoja i težnje ka užicima nego što je to slučaj kod stoika. Epikur uči [[Hedonizam|hedonizmu]] : zadovoljstvo je dobro, a bol je zlo; ali udobnost za njega znači prvenstveno odsustvo bola. Epikurejski mudrac, za razliku od stoika, neće ravnodušno trpjeti fizičke bolesti i bolove, ali neće tražiti ni čulna zadovoljstva. Oslobođenje od bola omogućava duševni mir, koji ne znači pasivnost, već uživanje u višim i trajnijim zadovoljstvima, radostima duha, koje doživljavamo u ljepoti, prijateljstvu, solidarnosti, razboritosti, poštenju, pravdi.
[[Kategorija:Etički pojmovi]]
[[Kategorija:Sreća]]</text>
      <sha1>i2vzrutnowko42pxcqak6ijvwg9bpyw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hans Bethe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492712</id>
    <revision>
      <id>3904015</id>
      <parentid>3903669</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:54:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8791" sha1="ly5nhdl6p7lawoc4li2w425cc3ho8b4" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Hans Bethe
| slika                   = Hans Bethe.jpg
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1906|7|2}}
| mjesto_rođenja          = [[Strasbourg]], [[Njemačko Carstvo]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|2005|3|6|1906|7|2}}
| mjesto_smrti            = [[Ithaca (New York)]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| državljanstvo           =
| narodnost               = 
| etnicitet               =
| polje                   = 
| radna_institucija       = 
| alma_mater              = Univerzitet u Frankfurtu&lt;br/&gt;
Univerzitet u Minhenu (PhD)
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[Michel Baranger]] 
* [[David Breed Beard|David B. Beard]] 
* [[Peter A. Carruthers]] 
* [[Ajoy Ghatak]] 
* [[Asoke Nath Mitra]] 
* [[Jeffrey Goldstone]] 
* [[Roman Jackiw]] 
* [[Francis E. Low]] 
* [[Robert Eugene Marshak]] 
* [[Walter McAfee]] 
* [[Boyce McDaniel]] 
* [[Michael Nauenberg]] 
* [[John W. Negele]] 
* [[Mark Nelkin]] 
* [[Ramamurti Rajaraman]] 
* [[J. J. Sakurai]] 
* [[Gordon Shaw]]
* [[David J. Thouless]]
}}
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               =
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = 
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Hans Albrecht Bethe''' bio je [[njemačko-američki]] [[Teorijska fizika|teorijski]] [[fizičar]] koji je dao veliki doprinos [[Nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]], [[Astrofizika|astrofizici]], [[Kvantna elektrodinamika|kvantnoj elektrodinamici]] i [[Fizika čvrstog stanja|fizici čvrstog stanja]], i koji je 1967. [[Nobelova nagrada za fiziku|godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku]] za svoj rad na teoriji [[Zvezdana nukleosinteza|zvjezdane nukleosinteze]].&lt;ref name=&quot;frs&quot;&gt;{{Cite journal|last=Lee|first=S.|last2=Brown|first2=G. E.|date=2007|title=Hans Albrecht Bethe. 2 July 1906 -- 6 March 2005: Elected ForMemRS 1957|journal=[[Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society]]|volume=53|pages=1|doi=10.1098/rsbm.2007.0018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Horgan|first=John|date=1992|title=Illuminator of the Stars|url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_1992-10_267_4/page/32|journal=Scientific American|volume=267|issue=4|pages=32–40|bibcode=1992SciAm.267d..32H|doi=10.1038/scientificamerican1092-32}}&lt;/ref&gt; Veći dio svoje karijere, Bethe je bio profesor na [[Cornell University|Univerzitetu Cornell]].&lt;ref name=&quot;Keck1947&quot;&gt;Available at www.JamesKeckCollectedWorks.org https://web.archive.org/web/20190509175534/http://www.jameskeckcollectedworks.org/ are the class notes taken by one of his students at Cornell from the graduate courses on Nuclear Physics and on Applications of Quantum Mechanics he taught in the spring of 1947.&lt;/ref&gt;

Tokom Drugog svjetskog rata, bio je šef teoretskog odjeljenja u tajnoj [[Los Alamos National Laboratory|laboratoriji u Los Alamosu]] koja je razvila prve [[Nuklearno oružje|atomske bombe]]. Tamo je odigrao ključnu ulogu u izračunavanju [[kritična masa (nuklearna)|kritične mase]] oružja i razvoju teorije koja stoji iza [[Nuklearno oružje implozijskog tipa|metode implozije]] korištene i u [[Trinity test]]u i u oružju &quot;[[Fat Man]]&quot; bačenom [[Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki|na Nagasaki u augustu 1945. godine]].

Nakon rata, Bethe je također igrao važnu ulogu u razvoju [[Vodikova bomba|hidrogenske bombe]], iako se prvobitno pridružio projektu s nadom da će dokazati da je nije moguće napraviti. Bethe je kasnije s [[Albert Einstein|Albertom Ajnštajnom]] i [[Komitet za hitne slučajeve atomskih naučnika|Komitetom za hitne slučajeve atomskih naučnika]] vodio kampanju protiv [[Nuklearna ispitivanja|nuklearnog testiranja]] i trke u [[Trka u nuklearnom naoružanju|nuklearnom naoružanju]]. Pomogao je u uvjeravanju administracije [[Kennedyjeva administracija|Kennedyja]] i [[Nixonova administracija|Nixona]] da potpišu, respektivno, [[Ugovor o djelomičnoj zabrani nuklearnih proba|Ugovor o djelimičnoj zabrani nuklearnih proba]] iz 1963. i Ugovor [[Ugovor o antibalističkim raketama|o antibalističkim raketama iz]] 1972. ([[SO I|SALT I]]).

Njegova naučna istraživanja nikada nisu prestajala i on je objavljivao radove sve do svojih devedesetih, što ga čini jednim od rijetkih naučnika koji je objavio barem jedan veliki rad u svojoj oblasti tokom svake decenije svoje karijere, koja je u Betheinom slučaju trajala skoro sedamdeset godina. [[Freeman Dyson]], nekada njegov student doktorskih studija, nazvao ga je &quot;vrhovnim rješavačem problema 20. vijeka&quot;.&lt;ref name=&quot;Wark2007&quot;&gt;{{Cite journal|last=Wark|first=David|date=11. 1. 2007|title=The Supreme Problem Solver|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2007-01-11_445_7124/page/149|journal=Nature|volume=445|issue=7124|pages=149–150|bibcode=2007Natur.445..149W|doi=10.1038/445149a}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena-ua}}

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

== Dodatna literatura ==
* {{Cite book|last=Bernstein|first=Jeremy|title=Hans Bethe, Prophet of Energy|url=https://archive.org/details/hansbetheprophet0000bern|date=1980|publisher=Basic Books|isbn=978-0-465-02903-7|location=New York|author-link=Jeremy Bernstein}}
* {{Cite book|last=Bethe|first=Hans A.|url=https://archive.org/details/roadfromlosalamo00beth|title=The Road from Los Alamos|date=1991|publisher=American Institute of Physics|isbn=978-0-88318-707-4|location=New York|url-access=registration}}
* {{Cite book|last=Brian|first=Denis|title=The Voice Of Genius: Conversations With Nobel Scientists And Other Luminaries|url=https://archive.org/details/voiceofgeniuscon0000bria|date=2001|publisher=Perseus Pub|isbn=978-0-7382-0447-5|location=Cambridge, Massachusetts|author-link=Denis Brian}}
* {{Cite book|last=Brown|first=Gerald E.|url=http://www.nasonline.org/publications/biographical-memoirs/memoir-pdfs/bethe-hans.pdf|title=Hans Albrecht Bethe|last2=Lee|first2=Sabine|date=2009|publisher=National Academy of Sciences|series=Biographical Memoirs|location=Washington, D.C.|author-link=Gerald E. Brown}}
* {{Cite book|title=Hans Bethe and his Physics|url=https://archive.org/details/hansbethehisphys0000unse|date=2006|publisher=World Scientific Publishing|isbn=981-256-609-0|editor-last=Brown|editor-first=Gerald E.|editor-link=Gerald E. Brown|location=New Jersey|editor-last2=Lee|editor-first2=Chang-Hwan}}
* {{Cite book|last=Herken|first=Gregg|title=Brotherhood of the Bomb: The Tangled Lives and Loyalties of Robert Oppenheimer, Ernest Lawrence, and Edward Teller|url=https://archive.org/details/brotherhoodofbom0000herk_e3u2|url-access=registration|date=2002|publisher=Henry Holt and Company|isbn=0-8050-6588-1|location=New York}}
* {{Cite book|last=Hoddeson|first=Lillian|title=Critical Assembly: A Technical History of Los Alamos During the Oppenheimer Years, 1943–1945|url=https://archive.org/details/criticalassembly0000unse_u2h0|url-access=registration|last2=Henriksen|first2=Paul W.|last3=Meade|first3=Roger A.|last4=Westfall|first4=Catherine L.|date=1993|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-44132-3|location=New York|oclc=26764320|author-link=Lillian Hoddeson|author-link4=Catherine Westfall}}
* {{Cite book|last=Schweber|first=Silvan S.|url=https://archive.org/details/inshadowofbombbe00schw|title=In the Shadow of the Bomb: Bethe, Oppenheimer, and the Moral Responsibility of the Scientist|date=2000|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-04989-2|location=Princeton|author-link=Silvan S. Schweber|url-access=registration}}
* {{Cite book|last=Schweber|first=Silvan S.|title=Nuclear Forces: The Making of the Physicist Hans Bethe|url=https://archive.org/details/nuclearforcesmak0000schw|date=2012|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-06587-1|location=Cambridge, Massachusetts}}
* {{Cite book|last=Szasz|first=Ferenc Morton|title=British Scientists and the Manhattan Project: the Los Alamos Years|date=1992|publisher=St. Martin's Press|isbn=978-0-312-06167-8|location=New York|oclc=23901666}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bethe, Hans}}
[[Kategorija:Rođeni 1906.]]
[[Kategorija:Umrli 2005.]]
[[Kategorija:Njemački fizičari]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Nuklearni fizičari]]
[[Kategorija:Kvantni fizičari]]
[[Kategorija:Teorijski fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Dobitnici medalje &quot;Max Planck&quot;]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Biografije, Strasbourg]]
[[Kategorija:Američki teorijski fizičari]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>ly5nhdl6p7lawoc4li2w425cc3ho8b4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>No Nut November</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494221</id>
    <revision>
      <id>3903935</id>
      <parentid>3764243</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T16:28:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3903935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2392" sha1="ciitn81t1mriedg9wddg01djtogrqes" xml:space="preserve">[[Datoteka:Leeds 20 September 2019 climate strike No earth forever.jpg|thumb|Znak klimatskih protestanata koji aludira na No Nut November]]
'''No Nut November''' je internetski izazov koji se vrti oko [[apstinencija|apstiencije]], u kojem se učesnici uzdržavaju od [[masturbacija|samozadovoljavanja]] ili doživljavanja [[orgazam|orgazma]] tokom mjeseca novembra.&lt;ref name=&quot;Manavis&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.newstatesman.com/science-tech/social-media/2018/11/no-nut-november-insidious-internet-challenge-encouraging-men-not|title= No Nut November: the insidious internet challenge encouraging men not to masturbate|author= Sarah Manavis |work=New Statesman |date=13. novembar 2018|access-date=11. novembar 2019}}&lt;/ref&gt; Izazov je nastao krajem 2010. godine i postao je popularan na društvenim mrežama tokom 2017.

==Historija==
Iako je No Nut November prvobitno trebao biti satiričan, neki učesnici tvrde da suzdržavanje od ejakulacije i gledanja [[pornografija|pornografije]] ima zdravstvene koristi.&lt;ref name=&quot;Manavis&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Dickson&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.rollingstone.com/culture/culture-features/coomer-meme-no-nut-november-nofap-908676/ |title= How a New Meme Exposes the Far-Right Roots of #NoNutNovember |author= EJ Dickson |work= Rolling Stone |date=8. novembar 2019 |access-date=11. novembar 2019}}&lt;/ref&gt; Upis u [[Urban Dictionary]]u za No Nut November objavljen je 2011. godine. Izazov je povezan sa zajednicom [[NoFap]] na [[Reddit]]u, koja ohrabruje svoje članove da ne masturbiraju.&lt;ref name=&quot;Manavis&quot; /&gt; Reddit zajednica /r/NoNutNovember porasla je sa 16.500 članova u novembru 2018.&lt;ref name=&quot;Loomes&quot;&gt;{{Cite news |title=Thousands of men quit sex for 'No Nut November' |author=Phoebe Loomes |work=The New Zealand Herald |date=24. novembar 2018 |access-date=11. novembar 2019 |url=https://www.nzherald.co.nz/lifestyle/news/article.cfm?c_id=6&amp;objectid=12165497 |archive-date=11. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200611210300/https://www.nzherald.co.nz/lifestyle/news/article.cfm?c_id=6&amp;objectid=12165497 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; na 52.000 članova u novembru 2019. godine.&lt;ref name=&quot;Dickson&quot;/&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* [https://www.reddit.com/r/nonutnovember/ NoNutNovember na] [[Reddit]]u

[[Kategorija:Internetska kultura]]
[[Kategorija:Seksualnost]]
[[Kategorija:Društveni pokreti]]
[[Kategorija:Orgazam]]</text>
      <sha1>ciitn81t1mriedg9wddg01djtogrqes</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494328</id>
    <revision>
      <id>3903937</id>
      <parentid>3847581</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T17:20:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3903937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50423" sha1="o2ypy3pglyz7twxry2oojdvtsxscvkw" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometna reprezentacija
| Naziv                    = Nogometna reprezentacija&lt;br&gt;Ujedinjenih Arapskih Emirata
| Logo                     = Flag of the United Arab Emirates.svg
| Nadimak                  = ''Al Abyad'' (Bijeli)&lt;br /&gt;''Eyal Zayed'' (Sinovi Zayeda)
| Federacija               = [[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|Nogometni savez UAE]]
| Konfederacija            = [[AFC]]
| Selektor                 = {{ZD|ARG}} [[Rodolfo Arruabarrena]]
| Najviše nastupa          = [[Adnan Al Talyani]] (161)
| Najbolji strijelac       = [[Ali Mabkhout]] (80)
| Trenutni kapiten         = [[Walid Abbas]]
| FIFA trigram             = UAE
| FIFA rang                = {{FIFA ljestvica nacionalnih reprezentacija|70.|pad||| |datum=oktobar 2022}}&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html |title=FIFA ljestvica |language=engleski |work=FIFA.com |access-date=25. 8. 2022 |archive-date=25. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180715171048/https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| Najveći FIFA rang        = 42 (decembar 1998)&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za UAE&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/UAE |title=FIFA rang lista za UAE |work=FIFA.com |access-date=23. 2. 2017 |archive-date=4. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=uae/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| Najniži FIFA rang        = 138 (decembar 2012)&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za UAE&quot;/&gt;
| uzorak_lr1               = _uae19h
| uzorak_t1                = _uae19h
| uzorak_dr1               = _uae19h
| uzorak_š1                = _adidasonwhite
| uzorak_č1                = _uae19h
| lijeva ruka1             = FFFFFF
| tijelo1                  = FFFFFF
| desna ruka1              = FFFFFF
| šorc1                    = FF0000
| čarape1                  = FFFFFF
| uzorak_lr2               = _uae19a
| uzorak_t2                = _uae19a
| uzorak_dr2               = _uae19a
| uzorak_š2                = _adidaswhite
| uzorak_č2                = _uae19a
| lijeva ruka2             = FF0000
| tijelo2                  = FF0000
| desna ruka2              = FF0000
| šorc2                    = 000000
| čarape2                  = 000000
| Prva utakmica            = '''{{NOG|UAE}}''' 1&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|KAT}}'''&lt;br&gt; &lt;small&gt;([[Rijad]], [[Saudijska Arabija]]; 17. mart 1972)&lt;/small&gt;
| Najveća pobjeda          = '''{{NOG|BRU}}''' 0&amp;ndash;12 '''{{NOG-D|UAE}}'''&lt;small&gt;([[Bandar Seri Begawan]], [[Brunej]]; 14. april 2001)&lt;/small&gt;
| Najveći poraz            = '''{{NOG|UAE}}''' 0&amp;ndash;8 '''{{NOG-D|BRA}}'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Abu Dhabi]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]]; 12. novembar 2005)&lt;/small&gt;
| Broj učestvovanja na SP  = 1
| Prvo učestvovanje na SP  = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]]
| Najbolji rezultat na SP  = Grupna faza (4.)&lt;br&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]]
| Broj učestvovanja na AK  = 10
| Prvo učestvovanje na AK  = [[AFC Azijski kup 1980.|1980.]]
| Najbolji rezultat na AK  = 2. ([[AFC Azijski kup 1996.|1996.]])
| Stadion                  = [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata#Stadioni|Razno]]
}}
'''Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata''' ({{Jez-ar|منتخب الإمارات العربية المتحدة لكرة القدم}}) predstavlja [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjene Arapske Emirate]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|nogometnog saveza Ujedinjenih Arapskih Emirata]].

Nastupili su samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu]] i to [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]] u [[Italija|Italiji]] i izgubili sve tri utakmice. Ujedinjeni Arapski Emirati zauzeli su bili četvrto mjesto na [[AFC Azijski kup|Azijskom kupu]] [[AFC Azijski kup 1992.|1992.]] i bili su drugoplasirani [[AFC Azijski kup 1996.|1996.]], nastupajući kao domaćin prvenstva. Osvojili su [[Kup Arabijskog zaliva]] [[18. Kup Arabijskog zaliva|2007.]] i [[21. Kup Arabijskog zaliva|2013. godine]], te bili treći na [[AFC Azijski kup 2015.|AFC Azijskom kupu 2015.]] i domaćin [[AFC Azijski kup 2019.|2019.]] gdje su ispali u polufinalu.

== Historija ==
Prvu utakmicu tim UAE odigrao je 17. marta 1972. protiv [[Nogometna reprezentacija Katara|Katara]] na stadionu [[Princ Faisal bin Fahd stadion|Prince Faisal bin Fahd]] i pobijedio je jedinim golom koji je postigao Ahmed Chowbi. Zatim se tim suočio s još tri arapske zemlje, izgubivši 4-0 i 7-0 od [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijske Arabije]] i [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|Kuvajta]] i pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Bahreina|Bahrein]] 3-0. Nakon učešća na četiri [[Kup Arabijskog zaliva|Kupa Arabijskog zaliva]] od 1972. godine, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) su bili domaćini [[6. Kup Arabijskog zaliva|1982]]. Ponovo su završili treći kao i na prethodna dva turnira.

U [[AFC Azijski kup 1980.|1980.]] godini Ujedinjeni Arapski Emirati su se prvi put kvalifikovali za [[AFC Azijski kup|AFC azijski kup]] koji je održan u [[Kuvajt]]u i izvučeni su sa konačnim pobjednicima, Kuvajtom, vicešampionom [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južnom Korejom]], [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezijom]] i [[Nogometna reprezentacija Katara|Katarom]] u Grupi B. Remizirali su 1-1 sa Kuvajtom i izgubili ostale tri utakmice i završili na petom mjestu u grupi i devetom (od deset ekipa) ukupno. Također su se kvalificirali za naredna dva takmičenja: [[1984 AFC Azijski kup|1984.]] u [[Singapur]]u i [[1988 AFC Azijski kup|1988.]] u [[Katar]]u i ponovo su eliminisani u grupnoj fazi na oba takmičenja. Prva pobjeda na turniru dogodila se protiv [[Nogometna reprezentacija Indije|Indije]] 7. decembra 1984. godine, sa selektorom [[Heshmat Mohajerani|Heshmata Mohajerana]].

Godine 1984. Mohajerani je dao ostavku i zamijenio ga je [[Carlos Alberto Parreira]]. Parreira je vodio tim na [[AFC Azijski kup 1988.|AFC Azijskom kupu 1988.]], te dao ostavku nakon turnira. Naslijedio ga je [[Mário Zagallo]]. Zagallo je predvodio tim do kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] u [[Italija|Italiji]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990. godine]]. Međutim, Zagallo je dao ostavku prije turnira i Parreira se vratio. Tim je završio četvrti u grupnoj fazi bez bodova, postigavši dva i primivši 11 golova. Putovanje je predstavljeno u dokumentarcu iz 2016. pod nazivom ''Svjetla Rima''.&lt;ref name=&quot;Doc90&quot;&gt;{{Cite web|url=https://gulfnews.com/sport/uae-sport/uaes-1990-world-cup-journey-now-a-documentary-1.1937574|title=UAE's 1990 World Cup journey now a documentary|date=30. 11. 2016|publisher=Gulf News|access-date=11. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon turnira, Parreira je dobio otkaz.

Na [[AFC Azijski kup|Azijskim kupovima]] [[AFC Azijski kup 1992.|1992.]] i [[AFC Azijski kup 1996.|1996.]] Ujedinjeni Arapski Emirati su prvi put završili četvrti, odnosno drugi. Ujedinjeni Arapski Emirati su učestvovali na [[FIFA Kup konfederacija 1997.|FIFA Kupu konfederacija 1997.]] nakon što su dobili mjesto, jer je Saudijska Arabija bila domaćin.

Ujedinjeni Arapski Emirati su propustili [[Kvalifikacije za AFC Azijski kup 2000.|kvalifikacije]] za [[AFC Azijski kup 2000.]] u [[Liban]]u i završili na posljednjem mjestu na [[15. Kup Arabijskog zaliva|Zalivskom kupu 2002.]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Eliminirani su na slijedeća tri turnira Azijskog kupa u grupnoj fazi. U izdanjima [[AFC Azijski kup 2004.|2004.]] i [[AFC Azijski kup 2007.|2007.]] UAE su eliminisani rukom debitantima [[Nogometna reprezentacija Jordana|Jordanu]] i [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnamu]]. [[AFC Azijski kup 2011.|Godine 2011]]. turnir su završili bez golova. U to vrijeme, treneri koji su vodili reprezentaciju bili su [[Carlos Queiroz]], [[Roy Hodgson]] i [[Dick Advocaat]]. UAE su 2006. imenovali [[Bruno Metsu|Bruna Metsua]] za novog menadžera. Vodio je Emirate do titule u [[18. Kup Arabijskog zaliva|Zalivskom kupu 2007]].

Nakon angažovanja stranih trenera, Ujedinjeni Arapski Emirati su 2012. godine imenovali trenera olimpijskog tima [[Mahdi Ali|Mahdija Alija]] za menadžera seniorskog tima. Ali je počeo da stvara tim pozivajući igrače sa kojima je radio na omladinskom nivou. Predvodio je UAE do njihove druge titule u Zaljevskom kupu [[21. Kup Arabijskog zaliva|2013. godine]]. Na [[AFC Azijski kup 2015.|AFC Azijskom kupu 2015.]] Ujedinjeni Arapski Emirati su pobijedili Katar 4-1 i Bahrein 2-1 i izgubili od Irana jednim golom. Kao viceprvak grupe, suočio se s braniocem titule [[Nogometna reprezentacija Japana|Japanom]] u četvrtfinalu i pobjedili su na penale, te plasirali se u polufinale. U polufinalu su izgubili 2-0 od domaćina [[Nogometna reprezentacija Australije|Australije]]. U doigravanju za treće mjesto, pobijedili su [[Nogometna reprezentacija Iraka|Irak]] sa 3-2. Ujedinjeni Arapski Emirati su se kvalifikovali kroz kvalifikacije za AFC gdje su završili na četvrtom mjestu u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 (AFC) - 3. krug|Grupi B]] i tako se nisu kvalificirali za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018]]. [[Ahmed Khalil]] je bio najbolji strijelac kvalifikacija. Otprilike u to vrijeme Mahdi Ali je dao ostavku na svoju poziciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thenational.ae/sport/uae/2018-world-cup-qualifying-mahdi-ali-resigns-as-uae-s-world-cup-dream-ends-with-defeat-to-australia-1.154535?videoId=5587173110001|title=Mahdi Ali resigns as UAE's World Cup ends with a defeat|date=28. 3. 2018|publisher=The National}}&lt;/ref&gt;

UAE su bili domaćini [[AFC Azijski kup 2019.|AFC Azijskog kupa 2019. godine]], što je bio drugi put da su bili domaćini [[AFC Azijski kup|AFC Azijskog kupa]]. Tim je imao [[Alberto Zaccheroni|Alberta Zaccheronija]] kao trenera. Na turniru Azijskog kupa, UAE su se plasirali u četvrtfinale gdje su postigli svoj prvi gol protiv Australije i ostvarili prvu pobjedu protiv njih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2019/jan/25/asian-cup-report-australia-uae-south-korea-qatar-son-heung-min-spurs|title=Australia out of Asian Cup as UAE pounce on Milos Degenek error|date=25. 1. 2019|website=[[TheGuardian.com]]}}&lt;/ref&gt; Polufinale je bilo između domaćina i Katara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.khaleejtimes.com/sport/football/AFC-Asian-Cup:-UAE-Qatar-match-tickets-sell-like-hot-cakes|title=AFC Asian Cup: UAE-Qatar match tickets sell like hot cakes|access-date=13. 11. 2022|archive-date=12. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190212011754/https://www.khaleejtimes.com/sport/football/AFC-Asian-Cup:-UAE-Qatar-match-tickets-sell-like-hot-cakes|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Publika je bacala obuću na teren nakon što je Katar postigao svoj drugi gol. UAE su izgubili 0-4, što je označilo svoj prvi poraz od Katara od 2001. godine.

Ujedinjeni Arapski Emirati pridružili su se drugom kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2022. i plasirali se sa svim protivnicima iz [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Tim je već postavio [[Nizozemska|holandskog]] trenera [[Bert van Marwijk|Berta van Marwijka]]. Bert je otpušten nakon što je doživio dva gostujuća poraza od [[Nogometna reprezentacija Tajlanda|Tajlanda]] i [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnama]] u kvalifikacijama u grupnoj fazi [[24. Kup Arabijskog zaliva|24. Kupa Arabijskog zaliva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.euronews.com/2019/12/05/uae-fires-coach-van-marwijk-after-qatar-defeat|title=UAE fires coach Van Marwijk after Qatar defeat|date=5. 12. 2019|publisher=euronews}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, Emirati su odlučili da naturaliziraju [[Argentina|Argentinca]] [[Sebastián Tagliabúe|Sebastiána Tagliabúea]], [[Brazil]]ca [[Caio Canedo Corrêa]] i [[Fábio Virginio de Lima|Fábija Virginio de Lima]], trojicu južnoameričkih igrača, koji to nikada nisu učinili od osnivanja reprezentacije.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://gulfnews.com/sport/football/why-foreign-footballers-are-getting-uae-passports-and-what-it-means-for-you-1.69295828|title=Why foreign footballers are getting UAE passports|publisher=gulfnews|access-date=27. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; Tim je tada doživio period trenerske nestabilnosti, sa tri različita trenera, prije nego što je van Marwijk nastavio svoju dužnost zbog krize izbora. Međutim, s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom COVID-19]], AFC je odlučio da se preostale utakmice drugog kola igraju u jednoj zemlji, a Ujedinjeni Arapski Emirati su uspjeli iskoristiti prednost kao domaćin, što je na kraju preokrenulo raniji jad u četiri uzastopne pobjede kako bi se probili u treći krug, gdje su se suočili sa  [[Nogometna reprezentacija Irana|Iranom]] i [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južnom Korejom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thenationalnews.com/sport/football/uae-advance-to-2022-world-cup-qualification-third-round-after-crucial-win-over-vietnam-1.1242125|title=UAE advance to 2022 World Cup qualification third round after crucial win over Vietnam|date=15. 6. 2021}}&lt;/ref&gt; U trećem kolu, UAE nisu ostvarili obećavajući učinak nakon što su pobijedili u samo jednoj od šest prvih utakmica, pobjedom od 1:0 u gostima nad Libanom, remizirali tri i izgubili dva, dodajući ispodprosječan učinak UAE na [[FIFA Arapski kup 2021.|FIFA Arab 2021]]. uprkos plasmanu u četvrtfinale, to je bilo dovoljno da još jednom otpusti holandskog menadžera van Marwijka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.the-afc.com/en/national/asian_qualifiers/news/report_group_a_lebanon_v_united_arab_emirates.html|title=Group A: UAE beat Lebanon for first win}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thenationalnews.com/sport/football/2021/12/11/uae-crash-out-of-fifa-arab-cup-with-5-0-quarter-final-defeat-in-qatar/|title=UAE crash out of Fifa Arab Cup with 5-0 quarter-final defeat in Qatar|date=11. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/dutchman-van-marwijk-fired-uae-coach-second-time-2022-02-12/|title=Dutchman van Marwijk fired as UAE coach for second time|work=Reuters|date=12. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; Nakon nedosljednosti u učinku, UAE su imenovali argentinskog menadžera [[Rodolfo Arruabarrena|Rodolfa Arruabarrena]] za selektora, a rezultat se poboljšao, pobijedivši u dvije od četiri utakmice, posebno impresivnu domaću pobjedu od 1-0 nad već kvalificiranom Južnom Korejom, za plasman u četvrto kolo nadajući se da će se zemlja kvalifikovati za prvo Svjetsko prvenstvo od 1990. godine, gdje će se suočiti sa starim neprijateljem Australijom, kojeg su UAE pobijedili u posljednjem susretu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.straitstimes.com/sport/football/football-uae-stun-south-korea-to-earn-world-cup-playoff-with-australia|title=Football: UAE stun South Korea to earn World Cup playoff with Australia &amp;#124; the Straits Times|date=30. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Međutim, UAE nisu bili u mogućnosti da iskoriste svoju geografsku prednost u doigravanju u susjednom Kataru, izgubivši od Australije rezultatom 1-2 golom u 84. minuti [[Ajdin Hrustić|Ajdina Hrustića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/live/2022/jun/08/socceroos-united-arab-emirates-vs-australia-world-cup-2022-qualifying-uae-v-aus-live-updates-football-scores-teams-news-qualifier-team-score-tv-coverage-game-start-kick-off-time|title=United Arab Emirates 1-2 Australia: World Cup 2022 qualifying playoff – as it happened|date=7. 6. 2022|website=[[TheGuardian.com]]}}&lt;/ref&gt;

== Rivalstvo ==
Zajednički rivali UAE su [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]], [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]], [[Nogometna reprezentacija Omana|Oman]] i [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.hurriyetdailynews.com/gulf-rivalry-between-iran-uae-transfered-to-the-football-pitch-51560|title=Gulf rivalry between Iran, UAE transferred to the football pitch|work=Hurriyet Daily|first=James M.|last=Dorsey|date=29. 7. 2013|access-date=10. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Katar ===
Rivalstvo sa Katarom je u više navrata konkurentno na utakmicama [[Kup Arabijskog zaliva|Arapskog zalivskog kupa]], zbog [[Katarska diplomatska kriza|diplomatske krize u Kataru]], svjedočenjem porastu tenzija, kada se kapiten reprezentacije UAE U-19 odbio rukovati se sa katarskim kapitenom na AFC Azijskom kupu U-19 2018. održan u [[Indonezija|Indoneziji]], gdje su UAE pobijedili Katar sa 2-1, ali su ipak ispali iz grupne faze, dok će se Katar vratiti i kvalifikovali na [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo 2019.|FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo 2019]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.foxsportsasia.com/football/asian-football/afc-u19-championship/955915/political-tension-uae-vs-qatar-afc-u-19/|title=Political tension spills on the pitch between UAE and Qatar in AFC U19|date=18. 10. 2018|website=foxnews|access-date=13. 11. 2022|archive-date=9. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190409020423/https://www.foxsportsasia.com/football/asian-football/afc-u19-championship/955915/political-tension-uae-vs-qatar-afc-u-19/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Od 2020. godine, [[Katar]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]] su odigrali 31 zvaničnu utakmicu, od kojih je većina održana natjecateljski u Kupu Arabijskog zaliva, a počelo je tako što su Ujedinjeni Arapski Emirati pobijedili Katar sa 1-0. Odigrali su samo 2 prijateljske utakmice, a posljednja prijateljska utakmica je održana 2011. godine koja je završila pobjedom Emirata. Na [[AFC Azijski kup 2019.|AFC Azijskom kupu 2019.]], čiji su domaćini UAE, Katar je pobijedio UAE po prvi put od 2001. rezultatom 4-0, uz teške tenzije i nasilje između timova i navijača Emirata koji su navijali protiv Katara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.goal.com/en-ae/news/watch-uae-fans-throw-shoes-and-bottles-at-qatar-players/1hb2ugcnngjfe15kvayfrmccij|title=UAE fans throw shoes and bottles at &quot;Qatari&quot; players|date=27. 1. 2019|publisher=}}&lt;/ref&gt;

=== Saudijska Arabija ===
Još jedan veliki rival sa kojim se UAE mnogo puta susreću u Kupu Arabijskog zaliva, dva tima su se dva puta sastajala u AFC Azijskom kupu, prvo u polufinalu izdanja 1992. koje je završilo saudijskom pobjedom i drugo u finalu izdanja 1996. godine u kojem su UAE bili domaćini. Utakmica je završila neriješenim rezultatom bez golova, što je značilo da je utakmica morala biti odlučena jedanaestercima. Utakmica je završila tako što je Saudijska Arabija odnijela svoju 3. titulu kući sa rezultatom 4-2, te to je bio zadnji put kada su se UAE kvalificirali do finala. U međuvremenu, ovo bi bio i posljednji put da Saudijci osvojili Azijski kup, jer su kasnije izgubili dva finala za koja su se kvalifikovali 2000. i 2007. godine. Čestim sastajanjem u kvalifikacionim utakmicama, meč je dobio nadimak &quot;sudar titana&quot; jer su obje zemlje bile jedne od najuspješnijih timova na [[Arapsko poluostrvo|Arapskom poluostrvu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gulfnews.com/sport/football/uae-take-on-saudi-arabia-in-clash-of-titans-1.2146303|title=UAE take on Saudi Arabia in clash of titans|last=Prashant|first=N. D.|website=gulfnews.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Nadimci ==
Ujedinjeni Arapski Emirati su poznati među navijačima i medijima kao ''Al-Abyad'', što znači Bijeli što se odnosi na njihov bijeli dres i ''Eyal [[Zayed]]'' što znači Zayedovi sinovi.

U oktobru 2012. godine, službena web stranica [[Azijska nogometna konfederacija|Azijske nogometne konfederacije]] objavila je članak o kampanji reprezentacije UAE za kvalifikacije za [[AFC Azijski kup 2015.]], u kojem je tim spominjan koristeći rasnu uvredu &quot;pješčani majmun&quot;. Ovo je bila indirektna posljedica vandalizma na [[Wikipedia|Wikipedijin]] članak o timu, a AFC je bio primoran da se izvini.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://sports.yahoo.com/blogs/soccer-dirty-tackle/asian-football-confederation-apologize-calling-uae-national-team-182949385--sow.html |title=Yahoo! |access-date=13. 11. 2022 |archive-date=25. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140325192044/http://sports.yahoo.com/blogs/soccer-dirty-tackle/asian-football-confederation-apologize-calling-uae-national-team-182949385--sow.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sports.yahoo.com/blogs/soccer-dirty-tackle/asian-football-confederation-apologize-calling-uae-national-team-182949385--sow.html|title=Asian Football Confederation apologize for calling UAE national team 'Sand Monkeys'|last=Bailey|first=Ryan|date=15 Oct 2012|website=Yahoo Sports|language=en|access-date=21. 6. 2020|archive-date=25. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140325192044/http://sports.yahoo.com/blogs/soccer-dirty-tackle/asian-football-confederation-apologize-calling-uae-national-team-182949385--sow.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Stadioni ==
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;text-align:center;font-size:100%;&quot;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background: #FFFFFF; color: #FF0000;&quot; |Spisak domaćih stadiona
|-
! style=&quot;background: #000000; color: #00732B;&quot; | Slika
! style=&quot;background: #000000; color: #00732B;&quot; | Stadion
! style=&quot;background: #000000; color: #00732B;&quot; | Kapacitet
! style=&quot;background: #000000; color: #00732B;&quot; | Lokacija
! style=&quot;background: #000000; color: #00732B;&quot; | Posljednji meč
|-
|[[Datoteka:Abu_Dhabi_Zayed_Sports_City_Stadium_3.jpg|150x150piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Zayed Sports gradski stadion]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 43,206
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:left&quot; | [[Abu Dhabi]], [[Abu Dhabi (emirat)|Abu Dhabi]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|KIR}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(21. januar 2019.; [[AFC azijski kup 2019.|AFC Azijski kup 2019.]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:IRN-YMN_20190107_Asian_Cup_4.jpg|150x150piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Stadion Mohammed bin Zayed]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 42,056
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|SYR}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(26. mart 2019.; [[Prijateljska utakmica|prijateljska]])&lt;/small&gt;
|-
| 
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Al Nahyan stadion]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 12,201
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|SAU}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(21. mart 2019.; [[Prijateljska utakmica|prijateljska]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:بانوراما-ملعب-هزاع-بن-زايد-بالداخل.jpg|150x150piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Hazza bin Zayed stadion]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 25,053
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:left&quot; | [[Al Ain]], [[Abu Dhabi (emirat)|Abu Dhabi]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|AUS}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(25. januar 2019.; [[AFC azijski kup 2019.|AFC Azijski kup 2019.]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:No_image_available.svg|100x100piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Stadion Tahnoun bin Mohammed]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 15.000
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|KUV}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(2. septembar 2011.; [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:Sheikh_Khalifa_International_Stadium.jpg|150x150piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Međunarodni stadion Sheikh Khalifa]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 12.000
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|AUS}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(5. januar 2011; [[Prijateljska utakmica|prijateljska]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:Campo de juego del estadio Zabeel.jpg|150x150piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Zabeel stadion|Stadion Zabeel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 8,439
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:left&quot; | [[Dubai]], [[Dubai (emirat)|Dubai]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|GAM}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(29. maj 2022.; [[Prijateljska utakmica|prijateljska]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:Dubai_Maktoum_Bin_Rashid_Al_Maktoum_Stadium_2.jpg|150x150piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Stadion Maktoum bin Rashid Al Maktoum]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 12.000
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|BOL}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(16. novembar 2018; [[Prijateljska utakmica|prijateljska]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:THA-BHR_20190110_Asian_Cup_4.jpg|150x150piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | Stadion Al Maktoum
| style=&quot;text-align:left&quot; | 15,058
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|KOR}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(29. mart 2022.; [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2022.]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:TUR-UZB_20190113_Asian_Cup_12.jpg|150x150piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Rashid stadion]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 12.000
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|JOR}}&lt;small&gt;(24. maj 2021.; [[Prijateljska utakmica|prijateljska]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:No_image_available.svg|100x100piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Sharjah stadion]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 18.000
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Sharjah]], [[Sharjah (emirat)|Sharjah]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|UZB}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(28. januar 2009.; [[Kvalifikacije za AFC Azijski kup 2011.|kvalifikacije za AFC azijski kup 2011.]])&lt;/small&gt;
|}

== Dres ==
Tradicionalni domaći dres UAE je bijela boja sa malo crvenih ukrasa, dok je njihova gostujuća kompletna sva crvena sa nekim bijelim ukrasima. Godine 2019. boje u gostima su po prvi put bile crne, sa malo zelenih ukrasa.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!Proizvođač
! Period
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|UK}} [[Umbro]]
| 1979–1985&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oldfootballshirts.com/en/teams/u/united-arab-emirates/old-united-arab-emirates-football-shirts-t1966.html|title=old united arab emirates football shirts|publisher=oldfootballshirts|access-date=27. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|UK}} [[Admiral Sportswear|Admirale]]
| 1986–1989
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|NJE}} [[Adidas]]
| 1990–1994
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|NJE}} [[Puma AG|Puma]]
| 1995–1996
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ŠPA}} [[Kelme (kompanija)|Kelme]]
| 1997–1999
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|NJE}} [[Adidas]]
| 2000–2001
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|UK}} [[Umbro]]
| 2002–2005
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|NJE}} [[Adidas]]
| 2006–2008
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ITA}} [[Erreà]]
| 2009–2013
|-
| align=&quot;Left&quot; |{{ZD|NJE}} [[Adidas]]
| 2014–
|}
== Stručni štab ==
''Posljednje ažuriranje: februar 2022.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.uaefa.ae/#/en/nationalteam/1|title=UAE National Team staff|website=uaefa.com|language=en|access-date=13. 11. 2022|archive-date=27. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190427022244/http://www.uaefa.ae/#/en/nationalteam/1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Pozicija
! Ime
|-
| Glavni trener
|{{ZD|ARG}} [[Rodolfo Arruabarrena]]
|-
| rowspan=&quot;4&quot; | Pomoćni trener
|{{ZD|UAE}} [[Saleem Abdulrahman]]
|-
|{{ZD|ARG}} [[Diego Markić]]
|-
|{{ZD|ARG}} [[Juan Agustín Gobet]]
|-
|{{ZD|EGI}} [[Amr Mokhtar]]
|-
| Trener golmana
|{{ZD|BRA}} [[Welerson Dias]]
|-
| Fitnes trener
|{{ZD|ARG}} [[Gustavo Roberi]]
|-
| Tumač
|{{ZD|MAR}} [[Anass Elmakhtoum]]
|-
| Doktor
|{{ZD|CRO}} [[Zoran Stanković]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Fizioterapeut
|{{ZD|BRA}} [[Leandro Suzuki]]
|-
|{{ZD|BRA}} [[Bruno Gilberto Melo]]
|-
| rowspan=&quot;1&quot; | Analitičar utakmica
|{{ZD|CAN}} [[Karim Tayara]]
|}

== Statistika igrača ==
:''Od 7. juna 2022.''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/century.html|title=Players with 100+ Caps and 30+ International Goals|publisher=RSSSF|archive-url=https://web.archive.org/web/20120322173720/http://www.rsssf.com/miscellaneous/century.html|archive-date=22. 3. 2012|url-status=dead|access-date=5. 4. 2012|author=Roberto Mamrud; Karel Stokkermans}}&lt;/ref&gt;

Igrači sa '''podebljanim imenom''' su idalje aktivni u reprezentaciji.

=== Najviše nastupa ===
[[Datoteka:عدنان_الطلياني2011.jpg|mini|263x263piksel| [[Adnan Al Talyani]] je igrač Ujedinjenih Arapskih Emirata sa najvećim brojem utakmica sa 161 nastupom.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Igrač
! colspan=&quot;2&quot; |Broj
! rowspan=&quot;2&quot; |Karijera
|-
! width=&quot;50px&quot; |Nastupa
! width=&quot;50px&quot; |Golova
|-
| 1.
| align=&quot;left&quot; | [[Adnan Al Talyani]]
| 161
| 52
| {{Nowrap|1983–1997}}
|-
| 2.
| align=&quot;left&quot; | '''[[Ismail Matar]]'''
| 136
| 36
| 2003 – danas
|-
| 3.
| align=&quot;left&quot; | [[Subait Khater]]
| 120
| 12
| 1999–2011
|-
| 4.
| align=&quot;left&quot; | [[Abdulrahim Jumaa]]
| 116
| 13
| 1998–2009
|-
| 5.
| align=&quot;left&quot; | '''[[Ismail Al Hammadi]]'''
| 115
| 13
| 2007 – danas
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 6.
| align=&quot;left&quot; | [[Zuhair Bakheet]]
| 112
| 27
| 1988–2002
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Abdulsalam Jumaa]]
| 112
| 7
| 1997–2010
|-
| 8.
| align=&quot;left&quot; | '''[[Walid Abbas]]'''
| 108
| 6
| 2008 – danas
|-
| 9.
| align=&quot;left&quot; | [[Muhsin Musabah]]
| 107
| 0
| 1988–1999
|-
| 10.
| align=&quot;left&quot; | '''[[Ahmed Khalil]]'''
| 105
| 48
| 2008 – danas
|}

=== Najbolji strijelci ===
[[Datoteka:Ali_Mabkhout,_UAE&amp;AUS_20190125_Asian_Cup.jpg|mini|274x274piksel| [[Ali Mabkhout]] je najbolji strijelac Ujedinjenih Arapskih Emirata sa 80 golova.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Player
! colspan=&quot;2&quot; |Broj
! rowspan=&quot;2&quot; |%
! rowspan=&quot;2&quot; |Karijera
|-
! width=&quot;50px&quot; |Nastupa
! width=&quot;50px&quot; |Golova
|-
|1.
| align=&quot;left&quot; |[[Ali Mabkhout]]
|105
|80
|{{#expr:80/105 round 2}}
|2009–danas
|-
|2.
| align=&quot;left&quot; |[[Adnan Al Talyani]]
|161
|52
|{{#expr:52/161 round 2}}
|{{nowrap|1983–1997}}
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |[[Ahmed Khalil]]
|105
|48
|{{#expr:48/105 round 2}}
|2008–danas
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |[[Ismail Matar]]
|136
|36
|{{#expr:36/136 round 2}}
|2003–danas
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |[[Mohammad Omar]]
|102
|28
|{{#expr:28/102 round 2}}
|1996–2009
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |[[Zuhair Bakheet]]
|112
|27
|{{#expr:27/112 round 2}}
|1988–2002
|-
|7.
| align=&quot;left&quot; |[[Saeed Al Kass]]
|60
|15
|{{#expr:15/60 round 2}}
|1998–2013
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |8.
| align=&quot;left&quot; |[[Faisal Khalil]]
|61
|13
|{{#expr:13/61 round 2}}
|2001–2010
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Ismail Al Hammadi]]
|115
|13
|{{#expr:13/115 round 2}}
|2007–danas
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Abdulrahim Jumaa]]
|116
|13
|{{#expr:13/116 round 2}}
|1998–2009
|}

== Takmičarski rekord ==
{{Color box|gold|border=darkgray}} '''Prvaci'''

{{Color box|silver|border=darkgray}} '''Viceprvaci'''

{{Color box|#cc9966|border=darkgray}} '''Treće mjesto'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:30%;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background: #FF0000;border: 2px solid #00732F;color:#FFFFFF;&quot; |Pregled
|-
! Događaj
! style=&quot;width:14%;background:gold&quot; |1.
! style=&quot;width:14%;background:silver&quot; | 2.
! style=&quot;width:14%;background:#c96&quot; | 3. 
|-
| align=&quot;left&quot; | [[AFC Azijski kup]]
! 0
! 1
! 1
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Kup Arabijskog zaliva]]
! 2
! 4
! 4
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Azijske igre]]
! 0
! 1
! 1
|- style=&quot;background:silver&quot;
| '''Ukupno'''
! 2
! 6
! 6
|}

=== [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetsko prvenstvo]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
! colspan=&quot;9&quot; style=&quot;background:#ffffff;&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]
! rowspan=&quot;16&quot; style=&quot;width:1%;&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background: #ffffff;&quot; |[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu|Kvalifikacije]]
|-
!Godina
!Runda
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|P|Pobjede}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|N|Neriješeno}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|{{ZD|URU}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930]] do {{ZD|Meksiko}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Učestvovali u sastavu {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]''
| colspan=&quot;6&quot; |''Učestvovali u sastavu {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]''
|-
|{{ZD|Zapadna Njemačka}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]] i {{ZD|Španija}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Nisu učestvovali''
| colspan=&quot;6&quot; |''Nisu učestvovali''
|-
|{{ZD|Meksiko}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Nisu se kvalificirali''
|4
|2
|1
|1
|5
|4
|-
|{{ZD|ITA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]
|Grupna faza
|24.
|3
|0
|0
|3
|2
|11
|9
|4
|4
|1
|16
|7
|-
|{{ZD|USA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]]
| colspan=&quot;8&quot; rowspan=&quot;8&quot; |''Nisu se kvalificirali''
|8
|6
|1
|1
|19
|4
|-
|{{ZD|Francuska|1974}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]
|12
|5
|4
|3
|16
|13
|-
|{{ZD|Južna Koreja|1997}}{{ZD|Japan}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]]
|14
|7
|2
|5
|31
|20
|-
|{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]
|6
|3
|1
|2
|6
|6
|-
|{{ZD|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]
|16
|4
|3
|9
|19
|24
|-
|{{ZD|Brazil}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]
|8
|2
|1
|5
|14
|16
|-
|{{ZD|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]
|18
|9
|3
|6
|37
|17
|-
|{{ZD|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]
|19
|9
|3
|7
|31
|16
|-
|{{ZD|KAN}}{{ZD|USA}}{{ZD|Meksiko}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|2026]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Učestvovat će u kvalifikacijama''
| colspan=&quot;6&quot; |''Učestvovat će u kvalifikacijama''
|- style=&quot;color:red;&quot;
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''Ukupno'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |1/22
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |24.
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''3'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''0'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''0'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''3'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''2'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''11'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''115'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''51'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''23'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''42'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''194'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''127'''
|}

=== [[AFC Azijski kup]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
! colspan=&quot;9&quot; style=&quot;background:#ffffff;&quot; |[[AFC Azijski kup]]
! rowspan=&quot;17&quot; style=&quot;width:1%;&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background: #ffffff;&quot; |[[Kvalifikacije za AFC Azijski kup|Kvalifikacije]]
|-
!Year
!Runda
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|P|Pobjede}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|N|Neriješeno}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|{{ZD|Hong Kong|1955}} [[AFC Azijski kup 1956.|1956]] do {{ZD|Tajland}} [[AFC Azijski kup 1972.|1972]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Učestvovali u sastavu {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]''
| colspan=&quot;6&quot; |''Učestvovali u sastavu {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]''
|-
|{{ZD|IRN|1964}} [[AFC Azijski kup 1976.|1976]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Nisu učestvovali''
| colspan=&quot;6&quot; |''Nisu učestvovali''
|-
|{{ZD|KUV}} [[AFC Azijski kup 1980.|1980]]
| rowspan=&quot;3&quot; |Grupna faza
|9.
|4
|0
|1
|3
|3
|9
|3
|1
|2
|0
|2
|0
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Singapur}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984]]
|6.
|4
|2
|0
|2
|3
|8
|4
|3
|0
|1
|24
|2
|-
|{{ZD|KAT}} [[AFC Azijski kup 1988.|1988]]
|8.
|4
|1
|0
|3
|2
|4
|5
|4
|1
|0
|12
|1
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Japan}} [[AFC Azijski kup 1992.|1992]]
|'''4. Mjesto'''
|'''4.'''
|'''5'''
|'''1'''
|'''3'''
|'''1'''
|'''3'''
|'''4'''
|2
|2
|0
|0
|6
|3
|- bgcolor=&quot;Silver&quot; 
| style=&quot;border: 3px solid red&quot; |{{ZD|UAE}} [[AFC Azijski kup 1996.|1996]]
|'''Viceprvaci'''
|'''2.'''
|'''6'''
|'''4'''
|'''2'''
|'''0'''
|'''8'''
|'''3'''
| colspan=&quot;6&quot; |''Kvalificirani kao domaćini''
|-
|{{ZD|Liban}} [[AFC Azijski kup 2000.|2000]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Nisu se kvalificirali''
|4
|3
|0
|1
|12
|2
|-
|{{ZD|Kina}} [[AFC Azijski kup 2004.|2004]]
| rowspan=&quot;3&quot; |Grupna faza
|15.
|3
|0
|1
|2
|1
|5
|6
|4
|1
|1
|13
|5
|-
|{{ZD|Indonezija}} {{ZD|Malezija}} {{ZD|Tajland}} {{ZD|Vijetnam}} [[AFC Azijski kup 2007.|2007]]
|12.
|3
|1
|0
|2
|3
|6
|6
|4
|1
|1
|11
|6
|-
|{{ZD|Katar}} [[AFC Azijski kup 2011.|2011]]
|13-
|3
|0
|1
|2
|0
|4
|4
|3
|0
|1
|7
|1
|- bgcolor=&quot;#cc9966&quot;
|{{ZD|Australija}} [[AFC Azijski kup 2015.|2015]]
|'''3.'''
|'''3.'''
|'''6'''
|'''3'''
|'''1'''
|'''2'''
|'''10'''
|'''8'''
|6
|5
|1
|0
|18
|3
|- bgcolor=&quot;#81c846&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot; |{{ZD|UAE}} [[AFC Azijski kup 2019.|2019]]
|'''Polufinale'''
|'''4.'''
|'''6'''
|'''3'''
|'''2'''
|'''1'''
|'''8'''
|'''8'''
| colspan=&quot;6&quot; |''Kvalificirani kao domaćini''
|-
|{{ZD|Katar}} [[AFC Azijski kup 2023.|2023]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Kvalificirani''
|8
|6
|0
|2
|23
|7
|- style=&quot;color:red;&quot;
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''Ukupno'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |11/18
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''2.'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''44'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''15'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''11'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''18'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''41'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''59'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''48'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''35'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''6'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''7'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''128'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''30'''
|}

=== [[FIFA Kup konfederacija]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; style=&quot;background:#ffffff;&quot; |[[Kup kralja Fahda]]
|-
! Godina
! Runda
! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
! {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! {{Tooltip|P|Pobjede}}
! {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|{{ZD|SAU}} [[Kup kralja Fahda 1992.|1992]] i {{ZD|SAU}} [[Kup kralja Fahda 1995.|1995]]
| colspan=&quot;8&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|-
|{{ZD|SAU}} [[FIFA Kup konfederacija 1997.|1997]]
| Grupna faza
| 6.
| 3
| 1
| 0
| 2
| 2
| 8
|-
|{{ZD|Meksiko}} [[FIFA Kup konfederacija 1999.|1999]] do {{ZD|Rusija}} [[FIFA Kup konfederacija 2017.|2017]]
| colspan=&quot;8&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|- style=&quot;color:red;&quot;
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''Ukupno'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''1/3'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | 6.
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''3'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''1'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''0'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''2'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''2'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''8'''
|}

=== [[Azijske igre]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#ffffff;&quot; |[[Azijske igre]]
|-
! Godina
! Runda
! {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! {{Tooltip|P|Pobjede}}
! {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|{{ZD|Iran|1964}} [[Nogomet na Azijskim igrama 1974.|1974]] do {{ZD|Indija}} [[Nogomet na Azijskim igrama 1982.|1982]]
| colspan=&quot;7&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|-
|{{ZD|KOR|1984}} [[Nogomet na Azijskim igrama 1986.|1986]]
| Četvrtfinale
| 5
| 3
| 2
| 0
| 7
| 4
|-
|{{ZD|CHN}} [[Nogomet na Azijskim igrama 1990.|1990]]
| colspan=&quot;7&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|-
|{{ZD|JPN|1947}} [[Nogomet na Azijskim igrama 1994.|1994]]
| Četvrtfinale
| 4
| 1
| 2
| 1
| 6
| 5
|-
|{{ZD|Tajland}} [[Nogomet na Azijskim igrama 1998.|1998]]
| Grupna faza
| 4
| 1
| 1
| 2
| 5
| 10
|- style=&quot;color:red;&quot;
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''Ukupno'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | 3/5
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''13'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''5'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''5'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''3'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''18'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''19'''
|}

=== [[Kup Arabijskog zaliva]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#ffffff;&quot; |[[Kup Arabijskog zaliva|Zalivski kup]]
|-
!Godina
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|- bgcolor=&quot;#cc9966&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|SAU|1938}} [[Zaljevski kup 1972.|1972]]
| align=&quot;center&quot; |3. Mjesto
|3
|1
|0
|2
|1
|11
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|KUV}}[[1974 Gulf Cup of Nations|1974]]
| align=&quot;center&quot; |4. Mjesto
|4
|1
|1
|2
|5
|9
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Katar}} [[1976 Gulf Cup of Nations|1976]]
| align=&quot;center&quot; |5. Mjesto
|6
|0
|2
|4
|4
|13
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Irak|1963}} [[1979 Gulf Cup of Nations|1979]]
| align=&quot;center&quot; |6. Mjesto
|6
|1
|0
|5
|5
|18
|- bgcolor=&quot;#cc9966&quot;
| align=&quot;center&quot; style=&quot;border: 3px solid red&quot; |{{ZD|UAE}} [[1982 Gulf Cup of Nations|1982]]
| align=&quot;center&quot; |3. Mjesto
|5
|3
|0
|2
|7
|6
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Oman}} [[1984 Gulf Cup of Nations|1984]]
| align=&quot;center&quot; |4. Mjesto
|6
|2
|3
|1
|5
|4
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Bahrein|1972}} [[1986 Gulf Cup of Nations|1986]]
| align=&quot;center&quot; |Viceprvaci
|6
|3
|2
|1
|10
|7
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|SAU}} [[Zaljevski kup 1988.|1988]]
| align=&quot;center&quot; |Viceprvaci
|6
|3
|2
|1
|7
|4
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|KUV}} [[1990 Gulf Cup of Nations|1990]]
| align=&quot;center&quot; |5. Mjesto
|4
|0
|2
|2
|2
|8
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|KAT}} [[1992 Gulf Cup of Nations|1992]]
| align=&quot;center&quot; |4. Mjesto
|5
|3
|0
|2
|4
|3
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| align=&quot;center&quot; style=&quot;border: 3px solid red&quot; |{{ZD|UAE}} [[1994 Gulf Cup of Nations|1994]]
| align=&quot;center&quot; |Viceprvaci
|5
|3
|2
|0
|7
|1
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Oman}} [[1996 Gulf Cup of Nations|1996]]
| align=&quot;center&quot; |4. Mjesto
|5
|1
|3
|1
|5
|5
|- bgcolor=&quot;#cc9966&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Bahrein|1972}} [[1998 Gulf Cup of Nations|1998]]
| align=&quot;center&quot; |3. Mjesto
|5
|2
|1
|2
|5
|7
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|SAU}} [[2002 Gulf Cup of Nations|2002]]
| align=&quot;center&quot; |6. Mjesto
|5
|1
|0
|4
|3
|7
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|KUV}} [[2003 Gulf Cup of Nations|2003]]
| align=&quot;center&quot; |5. Mjesto
|6
|2
|1
|3
|6
|7
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Katar}} [[2004 Gulf Cup of Nations|2004]]
| align=&quot;center&quot; |Grupna faza
|3
|0
|2
|1
|4
|5
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| align=&quot;center&quot; style=&quot;border: 3px solid red&quot; |{{ZD|UAE}} [[2007 Gulf Cup of Nations|2007]]
| align=&quot;center&quot; |Prvaci
|5
|4
|0
|1
|8
|1
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Oman}} [[2009 Gulf Cup of Nations|2009]]
| align=&quot;center&quot; |Grupna faza
|3
|1
|1
|1
|3
|4
|- 
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Jemen}} [[2010 Gulf Cup of Nations|2010]]
| align=&quot;center&quot; |Polufinale
|4
|1
|2
|1
|3
|2
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Bahrein}} [[2013 Gulf Cup of Nations|2013]]
| align=&quot;center&quot; |Prvaci
|5
|5
|0
|0
|10
|3
|- bgcolor=&quot;#cc9966&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|SAU}} [[2014 Gulf Cup of Nations|2014]]
| align=&quot;center&quot; |3. Mjesto
|5
|2
|2
|1
|7
|5
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|KUV}} [[2017 Gulf Cup of Nations|2017]]
| align=&quot;center&quot; |Viceprvaci
|5
|1
|4
|0
|1
|0
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Katar}} [[24th Arabian Gulf Cup|2019]]
| align=&quot;center&quot; |Prvaci
|5
|5
|0
|0
|30
|0
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Irak}} [[25th Arabian Gulf Cup|2023]]
| colspan=&quot;7&quot; align=&quot;center&quot; |''Treba se održati''
|- style=&quot;color:red;&quot;
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''Ukupno'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |3/24
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |111
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |41
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |28
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |39
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |117
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |135
|}

=== [[FIFA Arapski kup]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#ffffff;&quot; |[[FIFA Arapski kup]]
|-
! Godina
! Runda
! {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! {{Tooltip|P|Pobjede}}
! {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|{{ZD|Liban}} [[FIFA Arapski kup 1963.|1963]]
| colspan=&quot;7&quot; rowspan=&quot;6&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|-
|{{ZD|KUV}} [[FIFA Arapski kup 1964.|1964]]
|-
|{{ZD|Irak|1963}} [[FIFA Arapski kup 1966.|1966]]
|-
|{{ZD|SAU}} [[FIFA Arapski kup 1985.|1985]]
|-
|{{ZD|Jordan}} [[FIFA Arapski kup 1988.|1988]]
|-
|{{ZD|Sirija}} [[FIFA Arapski kup 1992.|1992]]
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{ZD|Katar}} [[FIFA Arapski kup 1998.|1998]]
| '''4. Mjesto'''
| '''4'''
| '''1'''
| '''0'''
| '''3'''
| '''6'''
| '''8'''
|-
|{{ZD|KUV}} [[FIFA Arapski kup 2002.|2002]]
| colspan=&quot;7&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|-
| [[FIFA Arapski kup 2009.|2009]]
| colspan=&quot;7&quot; | ''Otkazano''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://e-s-tunis.com/fr/news/2011/10/18/7990-uafa-44-millions-dollars-pour-la-relance-des-compétitions|title=UAFA : 44 millions dollars pour la relance des compétitions|last=|date=18. 10. 2011|website=E-S-Tunis.com|language=fr|access-date=13. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|{{ZD|SAU}} [[FIFA Arapski kup 2012.|2012]]
| colspan=&quot;7&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{ZD|QAT}} [[FIFA Arapski kup 2021.|2021]]
| Četvrtfinale
| 4
| 2
| 0
| 2
| 3
| 7
|- style=&quot;color:red;&quot;
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''Ukupno'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | 2/10
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''8'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''3'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''0'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''5'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''9'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''15'''
|}

=== [[Pan arapske igre]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%&quot;
! colspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#ffffff;&quot; |[[Pan arapske igre]]
|-
! Godina
! Runda
! {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! {{Tooltip|P|Pobjede}}
! {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{ZD|SYR|1972}} [[Fudbal na Pan arapskim igrama 1976|1976]]
| colspan=&quot;7&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{ZD|MAR}} [[Fudbal na Pan arapskim igrama 1985|1985]]
| Grupna faza
| 3
| 1
| 0
| 2
| 2
| 3
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{ZD|LIB}} [[Fudbal na Pan arapskim igrama 1997|1997]]
| Grupna faza
| 3
| 1
| 0
| 2
| 3
| 5
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{ZD|JOR}} [[Fudbal na Pan arapskim igrama 1999|1999]]
| Druga runda
| 5
| 1
| 2
| 2
| 5
| 5
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{ZD|Egipat}} [[Fudbal na Pan arapskim igrama 2007|2007]]
| Četvrto mjesto
| 4
| 1
| 1
| 2
| 3
| 6
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{ZD|QAT}} [[Fudbal na Pan arapskim igrama 2011|2011]]
| colspan=&quot;7&quot; align=&quot;center&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|-
!'''Ukupno'''
!4/6
!15
!4
!3
!8
!13
!19
|}

=== Ostali turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; style=&quot;background:#ffffff;&quot; |{{Crvena|Ostali turniri}}
|-
!Godina
!Runda
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|- 
|{{ZD|LIB|1972}} [[Palestinski kup nacija 1973.]]
|Grupna faza
|8.
|4
|0
|2
|2
|3
|7
|- 
|{{ZD|TUN|1959}} [[Palestinski kup nacija 1975.]]
|Grupna faza
|10.
|2
|0
|0
|2
|0
|8
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{ZD|Malezija}} [[Turnir Merdeka 1981.]]
|4. Mjesto
|4.
|5
|2
|0
|3
|6
|10
|- 
|{{ZD|Malezija}} [[Turnir Merdeka 1982.]]
|Grupna faza
|5.
|4
|1
|0
|3
|5
|8
|- style=&quot;border:3px solid red; background:#cc9966;&quot;
|{{ZD|UAE}} [[Turnir prijateljstva 1994.]]
|3. Mjesto
|3.
|3
|0
|1
|2
|1
|3
|- style=&quot;border:3px solid red; background:Gold;&quot;
|{{ZD|UAE}} [[Turnir prijateljstva 1996.]]
|Prvaci
|1.
|3
|2
|1
|0
|4
|2
|- style=&quot;border:3px solid red; background:Gold;&quot;
|{{ZD|UAE}} [[Turnir prijateljstva 1998.]]
|Prvaci
|1.
|3
|3
|0
|0
|4
|1
|- style=&quot;border:3px solid red; background:Silver;&quot;
|{{ZD|UAE}} [[Turnir prijateljstva 1999.]]
|Viceprvaci
|2.
|3
|1
|2
|0
|7
|5
|- style=&quot;background:Gold;&quot;
|{{ZD|OMA}} [[Oman kup]] 2000.
|Prvaci
|1.
|3
|2
|1
|0
|2
|1
|- style=&quot;border:3px solid red; background:Gold;&quot;
|{{ZD|UAE}} [[LG kup]] 2000.
|Prvaci
|1.
|2
|1
|1
|0
|2
|1
|- style=&quot;background:Gold;&quot;
|{{ZD|JPN}} [[Kirin kup]] 2005.
|Prvaci
|1.
|2
|1
|1
|0
|1
|0
|- style=&quot; background:Silver;&quot;
|{{ZD|ŠVI}} Međunarodni arapski prijateljski turnir 2005.
|Viceprvaci
|2.
|2
|0
|2
|0
|1
|1
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{ZD|GAN}} Turnir četiri nacija 2007
|4. Mjesto
|4.
|2
|0
|0
|2
|0
|6
|- style=&quot;border:3px solid red; background:#9acdff;&quot;
|{{ZD|UAE}} Dubai Challenge kup 2008.
|4. Mjesto
|4.
|2
|0
|1
|1
|0
|1
|- style=&quot;border:3px solid red; background:Silver;&quot;
|{{ZD|UAE}} [[Međunarodni kup Ujedinjenih Arapskih Emirata|Međunarodni kup UAE]] 2009.
|Viceprvaci
|2.
|2
|0
|1
|1
|0
|1
|- style=&quot;background:Gold;&quot;
|{{ZD|SAU}} [[OSN kup]] 2013.
|Prvaci
|1.
|2
|1
|1
|0
|5
|3
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{ZD|TAJ}} [[Kup kralja 2016.]]
|4. Mjesto
|4.
|2
|0
|0
|2
|1
|4
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{ZD|TAJ}} [[Kup kralja 2018.]]
|4. Mjesto
|4.
|2
|0
|0
|2
|1
|3
|-
!Ukupno
!6/18
!1.
!48
!14
!14
!20
!43
!67
|}

== Nagrade i postignuća ==
{{Col-begin}}

'''Kontinentalna takmičenja'''

* '''[[AFC Azijski kup]]'''
:''2. Mjesto (1):'' [[AFC Azijski kup 1996.|1996.]]
:''3. Mjesto (1):'' [[AFC Azijski kup 2015.|2015.]]
:''4. Mjesto (1):'' [[AFC Azijski kup 1992.|1992.]]
:''Polufinale (1):'' [[AFC Azijski kup 2019.|2019.]]

'''Regionalna takmičenja'''
* '''[[FIFA Arapski kup]]'''
:''4. Mjesto (1):'' [[FIFA Arapski kup 1998.|1998.]]
* '''[[Kup Arabijskog zaliva]]'''
:''1. Mjesto (2):'' [[Kup Arabijskog zaliva 2007.|2007.]], [[Kup Arabijskog zaliva 2013.|2013.]]
:''2. Mjesto (4):'' [[Kup Arabijskog zaliva 1986.|1986.]], [[Kup Arabijskog zaliva 1988.|1988.]], [[Kup Arabijskog zaliva 1994.|1994.]], [[Kup Arabijskog zaliva 2017.|2017.]]

'''Manja takmičenja'''

* '''[[Turnir prijateljstva]]'''
:''1. Mjesto (2)'' [[Turnir prijateljstva 1996.|1996.]], [[Turnir prijateljstva 1998.|1998.]]

* '''[[Kirin kup]]'''
:''1. Mjesto (1):'' [[Kirin kup|2005.]]

* '''[[OSN kup]]'''
:''1. Mjesto (1):'' [[OSN kup|2013.]]

* '''[[LG kup]]'''
:''1. Mjesto (1):'' 2000.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablesu/uae-friend00.html|title = Friendship Tournament 2000 (UAE)}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Oman kup]]'''
:''1. Mjesto (1):'' 2000.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tableso/omantour00.html|title = Oman International Tournament 2000}}&lt;/ref&gt;
{{Col-end}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Nogometne reprezentacije WAFF-a}}
{{Azijske nogometne reprezentacije}}

{{DEFAULTSORT:Ujedinjeni Arapski Emirati}}
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|*]]
[[Kategorija:Nogomet u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]
[[Kategorija:Azijske nogometne reprezentacije|Ujedinjeni Arapski Emirati]]
[[Kategorija:Zapadnoazijske nogometne reprezentacije|Ujedinjeni Arapski Emirati]]</text>
      <sha1>o2ypy3pglyz7twxry2oojdvtsxscvkw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sam Harris</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496354</id>
    <revision>
      <id>3904038</id>
      <parentid>3893365</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:09:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Američki neuronaučnici]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904038</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12627" sha1="39tz0x3idf5i51ktxpow6t1v4n0n64h" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Sam Harris
| slika                  = Sam Harris 2016 (cropped).jpg
| opis                   = Sam Harris, 2016. godine
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1967|04|09}}
| mjesto_rođenja         = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| zanimanje              = Autor
| supružnik              = Annaka Gorton (&lt;abbr title=&quot;vjenčani&quot;&gt;v.&lt;/abbr&gt; 2004)
| djeca                  = 2
| roditelji              = Berkeley Harris &lt;br /&gt; Susan Spivak
| veb-sajt               = https://samharris.org
| potpis                 = Sam Harris signature.svg
}}
'''Samuel Benjamin Harris''' (rođen 9. aprila 1967) jest američki [[filozof]], neuronaučnik, autor i voditelj podcasta. Njegov rad dotiče se niza tema, uključujući racionalnost, [[Religija|religiju]], [[Etika|etiku]], [[Slobodna volja|slobodnu volju]], [[Neuronauka|neuronauku]], meditaciju, psihodeliku, filozofiju uma, [[Politika|politiku]], [[terorizam]] i [[Umjetna inteligencija|vještačku inteligenciju]]. Harris je postao poznat po svojoj kritici religije, posebno [[islam]]a,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2018/12/24/technology/patreon-hate-speech-bans.html|title=Patreon Bars Anti-Feminist for Racist Speech, Inciting Revolt - The New York Times|date=4. 1. 2023|website=web.archive.org|access-date=27. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104181650/https://www.nytimes.com/2018/12/24/technology/patreon-hate-speech-bans.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; a poznat je kao jedan od &quot;četiri konjanika&quot; novog ateizma,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Finley|first=Wayne|date=2. 10. 2019|title=The Four Horsemen of New Atheism: A Select Bibliography|url=https://doi.org/10.1080/10477845.2019.1660464|journal=Journal of Religious &amp; Theological Information|volume=18|issue=4|pages=115–125|doi=10.1080/10477845.2019.1660464|issn=1047-7845}}&lt;/ref&gt; zajedno s [[Richard Dawkins|Richardom Dawkinsom]], Christopherom Hitchensom i Danielom Dennettom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://philosophynow.org/issues/78/Meet_the_New_Atheism_Same_as_the_Old_Atheism|title=Meet the New Atheism / Same as the Old Atheism? {{!}} Issue 78 {{!}} Philosophy Now|website=philosophynow.org|access-date=27. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bullivant|first=Stephen|url=https://books.google.rs/books?id=jbIVAgAAQBAJ&amp;pg=PA246&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false|title=The Oxford Handbook of Atheism|last2=Ruse|first2=Michael|date=2013|publisher=OUP Oxford|isbn=978-0-19-964465-0|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theatlantic.com/magazine/archive/2013/05/the-atheist-who-strangled-me/309292/|title=The Atheist Who Strangled Me|last=Wood|first=Graeme|date=25. 4. 2013|website=The Atlantic|language=en|access-date=27. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

Harrisova prva knjiga, ''Kraj vjere'' (2004), osvojila je nagradu PEN/Martha Albrand za prvu nefikciju i ostala 33 sedmice na listi najprodavanijih izdanja ''[[The New York Times]]a''. Harris je od tada napisao još šest knjiga: ''Pismo hrišćanskoj naciji'' (2006), ''Moralni pejzaž: Kako nauka može da odredi ljudske vrednosti'' (2010), esej u dugoj formi ''Laganje'' (2011), kratku knjigu ''Slobodna volja'' (2012), ''Buđenje: Vodič za duhovnost bez religije'' (2014) i (sa britanskim piscem Maajidom Nawazom) ''Islam i budućnost tolerancije: dijalog'' (2015). Harrisova djela su prevedena na više od 20 jezika.

Harris je raspravljao s mnogim istaknutim ličnostima o temama Boga ili religije, uključujući Williama Lanea Craiga, Jordana Petersona, Ricka Warrena, Andrewa Sullivana, Rezu Aslana, Davida Wolpea, Deepaka Chopra, Bena Shapira i Jean Houston. Od septembra 2013. Harris je bio domaćin podcasta ''Making Sense'' (prvobitnog naziva ''Waking Up''), koji ima veliku slušanost. U septembru 2018, Harris je objavio [[Aplikativni softver|aplikaciju]] za meditaciju, ''Waking Up with Sam Harris''. Bio je jedan od prvobitnih ključnih članova &quot;intelektualne mračne mreže&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vox.com/the-big-idea/2018/5/10/17338290/intellectual-dark-web-rogan-peterson-harris-times-weiss|title=The &quot;Intellectual Dark Web,&quot; explained: what Jordan Peterson has in common with the alt-right|last=Farrell|first=Henry|date=10. 5. 2018|website=Vox|language=en|access-date=27. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;, iako je Harris izjavio da se ne identifikuje kao dio te grupe.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politico.com/states/states/new-york/city-hall/story/2021/03/15/how-yang-charmed-the-right-on-his-road-to-political-stardom-1368366|title=How Yang charmed the right on his road to political stardom|website=POLITICO|language=en|access-date=27. 1. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ghostarchive.org/varchive/lmcdu6B_YUU|title=Republic Of Lies (Episode #225) {{!}} Ghostarchive|website=ghostarchive.org|access-date=27. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

Kritičari su tvrdili da su Harrisovi spisi [[Islamofobija|islamofobični]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/commentisfree/2013/apr/03/sam-harris-muslim-animus|title=Sam Harris, the New Atheists, and anti-Muslim animus {{!}} Glenn Greenwald|date=3. 4. 2013|website=the Guardian|language=en|access-date=27. 1. 2023}}&lt;/ref&gt; Harris i njegove pristalice, međutim, odbacuju ovu karakterizaciju,&lt;ref&gt;{{Citation|title=Religion, Politics, Free Speech {{!}} Sam Harris {{!}} ACADEMIA {{!}} Rubin Report|url=https://www.youtube.com/watch?v=zQqxlzHJrU0|access-date=27. 1. 2023|language=bs-Latn-BA}}&lt;/ref&gt; dodajući da je takvo etiketiranje pokušaj da se ušutka kritika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/atheists-richard-dawkins-christopher-hitchens-and-sam-harris-face-islamophobia-backlash-8570580.html|title=Atheists Richard Dawkins, Christopher Hitchens and Sam Harris face Islamophobia backlash {{!}} The Independent {{!}} The Independent|date=16. 10. 2022|website=web.archive.org|access-date=27. 1. 2023|archive-date=16. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221016092810/https://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/atheists-richard-dawkins-christopher-hitchens-and-sam-harris-face-islamophobia-backlash-8570580.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

== Rani život i obrazovanje ==
Rođen je u [[Los Angeles]]u ([[Kalifornija]]) 9. aprila 1967.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://archive.org/details/Playboy_USA_Winter_2019|title=Playboy USA   Winter 2019}}&lt;/ref&gt; Sin je glumca Berkeleyja Harrisa, koji se uglavnom pojavljivao u zapadnim filmovima, i TV spisateljice i producentice Susan Harris (rođene Spivak), koja je između ostalih serijala kreirala ''Sapun'' i ''Zlatne djevojke''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/books/2019/feb/16/sam-harris-interview-new-atheism-four-horsemen-faith-science-religion-rationalism|title=Sam Harris, the new atheist with a spiritual side|date=16. 2. 2019|website=the Guardian|language=en|access-date=27. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chicagotribune.com/news/ct-xpm-1985-10-20-8503130034-story.html|title=`GIRLS` SERIES IS SOLID GOLD FOR HARRIS|website=Chicago Tribune|access-date=27. 1. 2023}}&lt;/ref&gt; Njegov otac, rođen u Sjevernoj Karolini, dolazi iz kvekerskog porijekla, a majka mu je [[Jevreji|Jevrejka]], ali nije religiozna.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tabletmag.com/sections/belief/articles/qa-sam-harris|title=How Atheist Author Sam Harris Unites the Christian Right, Radical Islamists and Secular Leftists|date=29. 5. 2012|website=Tablet Magazine|access-date=27. 1. 2023}}&lt;/ref&gt; Odgajala ga je majka nakon razvoda roditelja kada je imao dvije godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.samharris.org/blog/item/im-not-the-sexist-pig-youre-looking-for|title=“I’m Not the Sexist Pig You’re Looking For”: Sam Harris|date=18. 4. 2016|website=web.archive.org|access-date=27. 1. 2023|archive-date=18. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160418202514/https://www.samharris.org/blog/item/im-not-the-sexist-pig-youre-looking-for|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Harris je izjavio da je njegovo odrastanje bilo potpuno sekularno i da su njegovi roditelji rijetko razgovarali o vjeri, iako je također izjavio da nije odgajan kao ateista.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pbs.org/wnet/religionandethics/2007/01/05/january-5-2007-sam-harris-extended-interview/3736/|title=January 5, 2007 ~ Sam Harris Extended Interview {{!}} January 5, 2007 {{!}} Religion &amp; Ethics NewsWeekly {{!}} PBS|last=comerj|date=5. 1. 2007|website=Religion &amp; Ethics NewsWeekly|language=en-US|access-date=27. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

Dok je njegov prvobitni smjer bio engleski, Harris se zainteresirao za filozofska pitanja dok je bio na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] nakon iskustva sa MDMA.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Sam Harris: Science Studio 4/6|url=https://www.youtube.com/watch?v=AWEbGsXTWR0|access-date=27. 1. 2023|language=bs-Latn-BA}}&lt;/ref&gt; Iskustvo ga je zainteresovalo za ideju da bi mogao postići duhovne uvide bez upotrebe droga.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.newsweek.com/rationalist-sam-harris-believes-god-73859|title=Rationalist Sam Harris Believes in God|last=Miller|first=Lisa|date=18. 10. 2010|website=Newsweek|language=en|access-date=27. 1. 2023}}&lt;/ref&gt; Napuštajući Stanford na drugoj godini, četvrtinu nakon svog psihoaktivnog iskustva, posjetio je Indiju i Nepal, gdje je učio meditaciju sa učiteljima [[Budizam|budističkih]] i [[Hinduizam|hinduističkih]] religija,&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; uključujući Dilgo Khyentse.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.samharris.org/blog/item/science-on-the-brink-of-death|title=Science on the Brink of Death: Sam Harris|date=9. 9. 2017|website=web.archive.org|access-date=27. 1. 2023|archive-date=9. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170909005157/http://www.samharris.org/blog/item/science-on-the-brink-of-death|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Jedanaest godina kasnije, 1997, vratio se na Stanford i diplomirao filozofiju 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/10/25/AR2006102501998_pf.html|title=Atheist Evangelist|date=13. 10. 2022|website=web.archive.org|access-date=27. 1. 2023|archive-date=24. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120624185450/http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/10/25/AR2006102501998_pf.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2005/julaug/show/books.html|title=STANFORD Magazine: July/August 2005 &gt; Books|date=16. 10. 2009|website=web.archive.org|access-date=27. 1. 2023|archive-date=16. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091016012306/http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2005/julaug/show/books.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.informationphilosopher.com/solutions/scientists/harris/|title=Sam Harris|website=www.informationphilosopher.com|access-date=27. 1. 2023}}&lt;/ref&gt; Harris je počeo pisati svoju prvu knjigu, ''Kraj vjere'', odmah nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Doktorirao je u kognitivnoj neuronauci 2009. s Univerziteta u Kaliforniji, Los Angeles,&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.magazine.ucla.edu/depts/quicktakes/making-belief/|title=Making Belief - Departments - UCLA Magazine Online|date=20. 10. 2021|website=web.archive.org|access-date=27. 1. 2023|archive-date=20. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211020004747/http://www.magazine.ucla.edu/depts/quicktakes/making-belief/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/blogs/booster-shots/story/2009-09-30/religion-the-heart-believes-what-it-will-but-the-brain-behaves-the-same-either-way|title=Religion: The heart believes what it will, but the brain behaves the same either way|last=Twitter|last2=Instagram|date=1. 10. 2009|website=Los Angeles Times|language=en-US|access-date=27. 1. 2023|last3=Email|last4=Facebook}}&lt;/ref&gt; koristeći funkcionalnu magnetnu rezonancu za sprovođenje istraživanja neuronske osnove vjerovanja, nevjerovanja i neizvjesnosti.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Njegova teza nosila je naslov ''Moralni pejzaž: Kako nauka može odrediti ljudske vrijednosti''. Njegov savjetnik je bio Mark S. Cohen.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.proquest.com/docview/366925574/|title=The moral landscape: How science could determine human values - ProQuest|website=www.proquest.com|language=en|access-date=27. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Harris, Sam}}
[[Kategorija:Rođeni 1967.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Los Angeles]]
[[Kategorija:Američki neuronaučnici]]</text>
      <sha1>39tz0x3idf5i51ktxpow6t1v4n0n64h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oleksandra Matvijčuk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497955</id>
    <revision>
      <id>3903989</id>
      <parentid>3820625</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T23:10:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3903989</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11125" sha1="15ny601xtp9xh1c12qhw34icls10hj0" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Oleksandra Matvijčuk
| slika                  = Oleksandra Matviichuk - 2022 (cropped).jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = 
| ime_pri_rođenju        = Олександра В’ячеславівна Матвійчук
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja |1983|10|8}}
| mjesto_rođenja         = [[Bojarka]], [[Kijev]], [[Sovjetski Savez|SSSR]]
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = Ukrajinka
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Advokatica, aktivistica
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Oleksandra Matvijčuk''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: Олександра В’ячеславівна Матвійчук) [[Ukrajina|ukrajinski]] je borac za [[ljudska prava]] i liderka civilnog društva sa sjedištem u [[Kijev]]u. Na čelu je neprofitne organizacije Centar za građanske slobode i zalaže se za demokratske reforme u svojoj zemlji i regiji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.coalitionfortheicc.org/oleksandra-matviychuk-ukraine|title=Oleksandra Matviychuk – Ukraine |publisher= Coalition for the International Criminal Court|access-date=17. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Pohađala je Nacionalni univerzitet &quot;Taras Ševčenko&quot; u Kijevu, a diplomirala je 2007. stekavši zvanje magistrice [[pravo|prava]]. Godine 2017. je postala prva žena koja je učestvovala u ukrajinskom programu za nove lidere [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fsi.stanford.edu/content/ukrainian-emerging-leaders-cohort-2017-18|title=Ukrainian Emerging Leaders Cohort 2017-18|website=fsi.stanford.edu|language=en|access-date=17. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://civilmplus.org/fr/experts/oleksandra-matviichuk/|title=Oleksandra Matviichuk {{!}} CivilMPlus|date=27. 4. 2018|language=fr|access-date=17. 8. 2021|archive-date=4. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604182333/https://civilmplus.org/fr/experts/oleksandra-matviichuk/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Počela je raditi za neprofitnu organizaciju Centar za građanske slobode 2007, kada je i osnovana.&lt;ref name=&quot;freiheitMatviichuk&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.freiheit.org/east-and-southeast-europe/meet-oleksandra-matviichuk-ukraine|title= Meet Oleksandra Matviichuk from Ukraine|last= Todorov|first= Svetoslav|date= 14. 2. 2022|publisher= [[Fondacija &quot;Friedrich Naumann&quot;]]|language= en-UK|access-date= 7. 10. 2022|archive-date= 10. 12. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20221210095244/https://www.freiheit.org/east-and-southeast-europe/meet-oleksandra-matviichuk-ukraine|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Godine 2012. postaje članica Savjetodavnog vijeća pri komesarijatu za ljudska prava ukrajinskog parlamenta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zakon.rada.gov.ua/go/v06_8715-12|title=Про створення консультативної ради|website=Офіційний вебпортал парламенту України|language=uk|access-date=17. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ned.org/women-pursue-a-democratic-future-for-ukraine-message-from-oleksandra-matviychuk/|title=Women Pursue a Democratic Future for Ukraine|date=7. 3. 2022|website=National Endowment for Democracy|language=en-US|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

Nakon nasilnog gušenja mirnih demonstracija na [[Trg nezavisnosti u Kijevu|Trgu nezavisnosti u Kijevu]] 30. novembra 2013, koordinirala je građansku inicijativu Euromajdan SOS, čija je svrha bila pružanje pravne pomoći žrtvama Euromajdana u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima, kao i prikupljanje i analiza informacija radi zaštite demonstranata i pružanje privremenih procjena situacije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://maidanmuseum.org/storinka/yevromaydan-sos|title=Євромайдан SOS|website=maidanmuseum.org|language=uk|access-date=17. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; Otad je vodila više međunarodnih mobilizacijskih kampanja za oslobađanje političkih zatvorenika, kao što su kampanja &quot;#letmypeoplego&quot; i globalna akcija &quot;#SaveOlegSentsov&quot; za oslobađanje ilegalno zatvorenih ljudi u [[Rusija|Rusiji]] i na okupiranom [[Krim]]u i u [[Donbas]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://religiousfreedom.in.ua/public/en/secretariat/co-coordinator|title=Oleksandra Matviichuk|website=religiousfreedom.in.ua|access-date=17. 8. 2021|archive-date=7. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221007101916/https://religiousfreedom.in.ua/public/en/secretariat/co-coordinator|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Autorica je niza izvještaja raznim tijelima [[Ujedinjene nacije|UN-a]], [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Evropska unija|Evropske unije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE-a]] i nekoliko podnesaka [[Međunarodni krivični sud|Međunarodnom krivičnom sudu]] u [[Den Haag]]u.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://summit.yihr.org/speaker/oleksandra-matviichuk/|title=Oleksandra Matviichuk|publisher=Skopje Youth Summit|language=en-US|access-date=17. 8. 2021|archive-date=9. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221009012416/https://summit.yihr.org/speaker/oleksandra-matviichuk/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. juna 2021. nominirana je u [[Komitet Ujedinjenih nacija protiv mučenja]]&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CAT/Pages/Elections2021.aspx|title=18th Meeting of States parties - Elections 2021|website=www.ohchr.org|access-date=17. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; i ušla u historiju kao prva žena kandidat Ukrajine za UN.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://minjust.gov.ua/news/ministry/ogoloshennya-pro-rezultati-doboru-kandidata-dlya-visunennya-na-obrannya-chlenom-komitetu-oon-proti-katuvan|title=Оголошення про результати добору кандидата для висунення на обрання членом комітету ООН проти катувань|date=4. 6. 2021|website=minjust.gov.ua|language=ru|access-date=1. 4. 2022|archive-date=9. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210609092808/https://minjust.gov.ua/news/ministry/ogoloshennya-pro-rezultati-doboru-kandidata-dlya-visunennya-na-obrannya-chlenom-komitetu-oon-proti-katuvan|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kandidovala se na platformi za ograničavanje [[nasilje nad ženama|nasilja nad ženama]] u sukobima.

Između [[Revolucija dostojanstva|Revolucije dostojanstva]] i 2022. fokusirala se na dokumentovanje [[Ratni zločin|ratnih zločina]] tokom rata u [[Donbas]]u. Susrevši se s tadašnjim [[Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država|potpredsjednikom]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] [[Joe Biden|Joeom Bidenom]] 2014, založila se za veću podršku u oružju kako bi se okončao rat.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/ukraine-biden-russian-war-crimes-putin-b2046018.html|title=Activist who met Biden in 2014 says 'Putin war crimes could have been stopped'|date=29. 3. 2022|work=[[The Independent]]|language=en|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu 2022.]] pojavila se u brojnim međunarodnim medijima kako bi predstavljala ukrajinsko civilno društvo, posebno u vezi s pitanjima koja se odnose na interno raseljena lica i ratne zločine, kao i druga pitanja ljudskih prava. Prema [[Foreign Policy]]ju, zalagala se za stvaranje posebnog &quot;hibridnog suda&quot; koji bi istraživao pitanja ratnih zločina i kršenja ljudskih prava zbog velikog broja pitanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://foreignpolicy.com/2022/06/10/ukraines-nuremberg-moment-amid-flood-of-alleged-russian-war-crimes/|title=Ukraine's 'Nuremberg Moment' Amid Flood of Alleged Russian War Crimes|last=Mackinnon|first=Robbie Gramer, Amy|publisher=[[Foreign Policy]]|language=en-US|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Pozvala je da se [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]] i ruskim vojnicima sudi na specijalnom sudu za rusku invaziju na Ukrajinu, navodeći da bi to moglo imati efekt zastrašivanja za &quot;brutalnost kršenja ljudskih prava koja ruske trupe čine&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Rankin |first= Jennifer |date=27. 2. 2023|title=Ukrainian Nobel peace laureate calls for special tribunal to try Putin|language=en-GB|work=[[The Guardian]] |url= https://www.theguardian.com/world/2023/feb/27/ukrainian-nobel-peace-laureate-oleksandra-matviichuk-calls-for-special-tribunal-to-try-vladimir-putin|access-date=27. 2. 2023|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==
* 2007: Nagrada &quot;Vasil Stus&quot;, ukrajinski centar PEN Internationala&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Zayec|first1=Serhij|url=https://books.google.com/books?id=FRTqCAAAQBAJ&amp;pg=PA75|title=The Fear Peninsula: Chronicle of Occupation and Violation of Human Rights in Crimea |last2=Matvijčuk |first2=Oleksandra |last3=Pečončik|first3=Tetjana|last4=Sviridova|first4=Darija|last5=Skripnik|first5=Olga|date=20. 4. 2015|publisher=Crimea is Ukraine|language=en}}&lt;/ref&gt;
* 2015: Nagrada za demokratiju i ljudska prava &quot;Sjur Lindebrække&quot;, koju dodjeljuje norveška politička stranka desnog centra Høyre&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://humanrightshouse.org/articles/awarded-for-human-rights-efforts-in-ukraine/|title=Awarded for human rights efforts in Ukraine|date=24. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;
* 2016: Nagrada &quot;Branilac demokratije&quot;, Parlamentarna skupština OSCE-a&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://osce.usmission.gov/ukrainian-activist-oleksandra-matviychuk-receives-democracy-defender-award/|title=Ukrainian Activist Oleksandra Matviychuk Receives Democracy Defender Award|date=24. 2. 2016|website=U.S. Mission to the OSCE|language=en-US|access-date=17. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://editorials.voa.gov/a/ukrainian-wins-democracy-defender-award/3224330.html|title=Ukrainian Wins Democracy Defender Award|website=VOA|language=en|access-date=17. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;
* 2017: Nagrada &quot;Hrabre žene Ukrajine&quot; od Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.euam-ukraine.eu/news/opinion/citizens-need-to-hold-power-to-account-because-even-an-angel-can-turn-into-the-devil/|title=Citizens need to hold power to account because 'even an angel can turn into the devil' — EUAM Ukraine|date=2. 7. 2020|language=en-GB|access-date=17. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://ua.usembassy.gov/remarks-ambassador-yovanovitch-honoring-ukrainian-women-courage-event/|title=Remarks by Ambassador Yovanovitch at the &quot;Honoring Ukrainian Women of Courage&quot; Event|date=31. 3. 2017|website=U.S. Embassy in Ukraine|language=en-US|access-date=17. 8. 2021|archive-date=2. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210602230627/https://ua.usembassy.gov/remarks-ambassador-yovanovitch-honoring-ukrainian-women-courage-event/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* 2021: Kandidat Ukrajine za Komitet UN-a protiv mučenja&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
* 2022: Nagrada za ispravan život

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Matvijčuk, Oleksandra}}
[[Kategorija:Rođeni 1983.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Bojarka]]
[[Kategorija:Ukrajinski advokati]]
[[Kategorija:Ukrajinski aktivisti]]</text>
      <sha1>15ny601xtp9xh1c12qhw34icls10hj0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bukayo Saka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>501542</id>
    <revision>
      <id>3903914</id>
      <parentid>3894092</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T12:20:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3903914</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8620" sha1="0vydmbi5k0wfw3ss5o5lcei6366gevo" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Bukayo Saka
| slika                      = Bukayo Saka England v Ghana 23 June 2026-057 (cropped).jpg
| punoime                    = Bukayo Ayoyinka Temidayo Moses Saka
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|2001|9|5}}
| rodnigrad                  = [[Ealing]]
| rodnadržava                = [[Engleska]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 178 cm
| pozicija                   = [[Napadač|Krilni napadač]]
| trenutniklub               = [[Arsenal FC|Arsenal]]
| brojnadresu                = 7
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = &lt;br/&gt; 2008–2018
| omladinskipogoni           = [[Watford FC Akademija|Watford]] &lt;br/&gt; [[Arsenal FC Akademija|Arsenal]]
| godine1                    = 2018–
| klubovi1                   = [[Arsenal FC|Arsenal]]
| nastupi(golovi)1           = 226 (60)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 2016–2017
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Engleske U16|Engleska U16]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 6 (1)
| nacionalnegodine2          = 2017–2018
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Engleske U17|Engleska U17]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 9 (1)
| nacionalnegodine3          = 2018
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Engleske U18|Engleska U18]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 5 (1)
| nacionalnegodine4          = 2018–2019 &lt;br/&gt; 2020
| nacionalneekipe4           = [[Nogometna reprezentacija Engleske U19|Engleska U19]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Engleske U21|Engleska U21]]
| nacionalninastupi(golovi)4 = 10 (4) &lt;br/&gt; 1 (0)
| nacionalnegodine5          = 2020–
| nacionalneekipe5           = [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
| nacionalninastupi(golovi)5 = 54 (14)
| nacionalnegodine6          = 
| nacionalneekipe6           = 
| nacionalninastupi(golovi)6 = 
| trenergodine               = 
| trenerklubovi              = 
| zadnjeuređivanje           = 6. jula 2026
}}
'''Bukayo Ayoyinka Temidayo Moses Saka''' (rođen 5. septembra 2001) jest engleski profesionalni nogometaš koji igra za [[Arsenal FC|Arsenal]] i [[Nogometna reprezentacija Engleske|reprezentaciju Engleske]]. Smatra se jednim od najboljih mladih krilnih napadača na svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mirror.co.uk/sport/football/news/arsenal-bukayo-saka-best-wonderkids-26636784|title=Arsenal star Saka tops list of 100 best wonderkids including Martinelli|last=Ridley|first=Nathan|date=5. 4. 2023|website=The Mirror|language=en|access-date=31. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://consent.yahoo.com/v2/collectConsent?sessionId=3_cc-session_396abf48-7f12-4387-9c15-b5d001fe9e56|title=Yahoo is part of the Yahoo family of brands|website=consent.yahoo.com|access-date=31. 10. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fourfourtwo.com/features/ranked-the-best-right-wingers-in-the-world-right-now|title=Ranked! The 10 best right-wingers in the world right now|last=published|first=Ed McCambridge|date=14. 4. 2023|website=fourfourtwo.com|language=en|access-date=31. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.goal.com/en-in/lists/forget-mo-salah-rodrygo-bukayo-saka-best-right-winger-world/blt6f4c7bf4a3c58797|title=Forget Mo Salah and Rodrygo - Bukayo Saka is the best right winger in the world! {{!}} Goal.com India|date=28. 3. 2023|website=www.goal.com|language=en-IN|access-date=31. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.standard.co.uk/sport/football/bukayo-saka-london-football-awards-young-player-2021-arsenal-b932036.html|title=Bukayo Saka named Young Player of the Year at London Football Awards|last=Collings|first=Simon|date=27. 4. 2021|website=Evening Standard|language=en|access-date=31. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;

Saka je svoju karijeru započeo u Arsenalu, gdje je osvojio [[Premijer liga Engleske|Premijer ligu]], [[FA kup|FA Kup]] i dva [[FA Community Shield]]a.

==Uspjesi==
'''Arsenal'''
*[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2025/2026.|2025/26.]]
*[[FA kup]]: [[FA Kup 2019/2020.|2019/20.]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Aubameyang double wins FA Cup for Arsenal|url=https://www.bbc.com/sport/football/53546100|newspaper=BBC Sport|access-date=31. 10. 2023|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
*[[FA Community Shield]]: [[FA Community Shield 2020.|2020]],&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Arsenal win Community Shield on penalties|url=https://www.bbc.com/sport/football/53871874|newspaper=BBC Sport|access-date=31. 10. 2023|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; [[FA Community Shield 2023.|2023.]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Arsenal beat Man City in Community Shield shootout|url=https://www.bbc.com/sport/football/66352143|newspaper=BBC Sport|access-date=31. 10. 2023|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

'''Engleska'''
*[[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko prvenstvo]] drugoplasirani: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|2024.]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=England lose shootout in Euro 2020 final|url=https://www.bbc.com/sport/football/51198762|newspaper=BBC Sport|access-date=31. 10. 2023|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

'''Individualno'''
*Engleski nogometaš godine: 2021/22,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.englandfootball.com/articles/2022/Sep/23/bukayo-saka-named-england-mens-senior-poty-for-2022-20222309|title=Bukayo Saka wins England men's POTY award for 2022|last=Association|first=The Football|website=https://www.englandfootball.com|language=en|access-date=31. 10. 2023}}&lt;/ref&gt; 2022/23.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.englandfootball.com/articles/2023/Sep/05/bukayo-saka-wins-england-mens-player-of-the-year-award-for-2023-20230509|title=Saka named as England Player of the Year for 2023|last=Association|first=The Football|website=https://www.englandfootball.com|language=en|access-date=31. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
*Nogometaš mjeseca u Premijer ligi: [[Premier League 2022/2023.|Mart 2023.]]
*PFA tim godine: [[Premier League 2022/2023.|Premier League 2022/23.]]&lt;ref name=&quot;bbc.com&quot;&gt;{{Cite news|title=Man City's Haaland wins PFA men's player of the year|url=https://www.bbc.com/sport/football/66650723|newspaper=BBC Sport|access-date=31. 10. 2023|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
*PFA mladi nogometaš godine: 2022/23.&lt;ref name=&quot;bbc.com&quot;/&gt;
*Arsenalov nogometaš sezone: [[Arsenal FC – sezona 2020/2021.|2020/21]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arsenal-player-season-first-place|title=Arsenal Player of the Season: In first place...|date=4. 6. 2021|website=Arsenal Player of the Season: In first place...|language=en|access-date=31. 10. 2023}}&lt;/ref&gt; [[Arsenal FC – sezona 2021/2022.|2021/22.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arsenal-player-season-first-place-0|title=Arsenal Player of the Season: In first place...|date=8. 6. 2022|website=Arsenal Player of the Season: In first place...|language=en|access-date=31. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
*IFFHS mladi igrač (U20): 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iffhs.com/posts/1514|title=IFFHS|website=www.iffhs.com|access-date=31. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
*London Football Awards mladi nogometaš godine: 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/quartet-honoured-london-football-awards|title=Quartet honoured at London Football Awards|date=13. 3. 2023|website=Quartet honoured at London Football Awards|language=en|access-date=31. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[https://www.arsenal.com/men/players/bukayo-saka Profil] na ''Arsenal.com''

{{Arsenal FC - ekipa}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #0000ff;
|podaci1    = 
{{Igrač godine - Arsenal FC}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Engleske
|naslov     = Sastavi Engleske
|naslovstil = background-color:white; color:#CF081F; border: solid 1px #0B0B3F;
|podaci1    =
{{Sastav Engleske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2022. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na EP 2024. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Saka, Bukayo}}
[[Kategorija:Rođeni 2001.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, London]]
[[Kategorija:Nogometaši Arsenala]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2024.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>0vydmbi5k0wfw3ss5o5lcei6366gevo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Treneri Napolija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>502672</id>
    <revision>
      <id>3903968</id>
      <parentid>3650106</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T21:00:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903968</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4329" sha1="kra2er1waowk4hwwdytwy8pkn6l8hkc" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Treneri Napolija
| naslov      = [[Spisak trenera SSC Napolija|{{color|white|Treneri}}]] [[SSC Napoli|{{color|white|Napolija}}]]
| tijeloklasa = hlist
| osnovastil  = background:#007FFF; color:#000000;
| nowrapitems = da

|podaci1 =
* [[Anton Kreutzer|Kreutzer]] (1926–1927)
* [[Bino Skasa|Skasa]] (1927)
* ''Tehnička komisija'' (1927–1928)
** [[Rolf Steiger|Steiger]]
** [[Giovanni Terrile|Terrile]]
** [[Ferenc Molnár (nogometaš, 1891)|Molnár]]
* [[Otto Fischer (nogometaš)|Fischer]] (1928)
* [[Giovanni Terrile|Terrile]] (1928–1929)
* [[William Garbutt|Garbutt]] (1929–1935)
* [[Károly Csapkay|Csapkay]] (1935–1936)
* [[Angelo Mattea|Mattea]] (1936–1938)
* [[Eugen Payer|Payer]] (1938–1939)
* ''Tehnička komisija'' (1939)
** [[Amedeo D'Albora|D’Albora]]
** [[Paolo Iodice|Iodice]]
** [[Luigi Castello|Castello]]
** [[Achille Piccini|Piccini]]
** [[Nereo Rocco|Rocco]]
* [[Adolfo Baloncieri|Baloncieri]] (1939–1940)
* [[Antonio Vojak|Vojak]] (1940–1943)
* [[Paulo Innocenti|Innocenti]] (1943)
* [[Raffaele Sansone|Sansone]] (1945–1946)
* [[Giovanni Vecchina|Vecchina]] (1947–1948)
* [[Arnaldo Sentimenti|Sentimenti]] (1948)
* [[Felice Borel|Borel]] (1948–1949)
* [[Luigi De Manes|De Manes]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; (1949)
* [[Vittorio Mosele|Mosele]] (1949)
* [[Eraldo Monzeglio|Monzeglio]] (1949–1956)
* [[Amedeo Amadei|Amadei]] (1956–1959)
* [[Annibale Frossi|Frossi]] (1959)
* [[Amedeo Amadei|Amadei]] (1959–1961)
* [[Attila Sallustro|Sallustro]] (1961)
* [[Fioravante Baldi|Baldi]] (1961–1962)
* [[Bruno Pesaola|Pesaola]] (1962)
* [[Bruno Pesaola|Pesaola]] i [[Eraldo Monzeglio|Monzeglio]] (1962–1963)
* [[Roberto Lerici|Lerici]] (1963–1964)
* [[Giovanni Molino|Molino]] (1964)
* [[Bruno Pesaola|Pesaola]] (1964–1968)
* [[Giuseppe Chiappella|Chiappella]] i [[Carlo Parola|Parola]] (1968–1969)
* [[Egidio Di Costanzo|Di Costanzo]] (1969)
* [[Giuseppe Chiappella|Chiappella]] (1969–1973)
* [[Luís Vinício|Vinicio]] (1973–1976)
* [[Alberto Delfrati|Delfrati]] i [[Rosario Rivellino|Rivellino]] (1976)
* [[Bruno Pesaola|Pesaola]] (1976–1977)
* [[Gianni Di Marzio|Di Marzio]] (1977)
* [[Luís Vinício|Vinício]] (1978)
* [[Angelo Sormani|Sormani]] (1980)
* [[Rino Marchesi|Marchesi]] (1980–1982)
* [[Massimo Giacomini|Giacomini]] (1982)
* [[Gennaro Rambone|Rambone]] i [[Bruno Pesaola|Pesaola]] (1982–1983)
* [[Pietro Santin|Santin]] (1983–1984)
* [[Rino Marchesi|Marchesi]] (1984–1985)
* [[Ottavio Bianchi|Bianchi]] (1985–1989)
* [[Alberto Bigon|Bigon]] (1989–1991)
* [[Claudio Ranieri|Ranieri]] (1991–1993)
* [[Ottavio Bianchi|Bianchi]] (1993)
* [[Marcello Lippi|Lippi]] (1993–1994)
* [[Vincenzo Guerini (nogometaš)|Guerini]] (1994)
* [[Vujadin Boškov|Boškov]] (1994–1996)
* [[Luigi Simoni|Simoni]] (1996–1997)
* [[Vincenzo Montefusco|Montefusco]] (1997)
* [[Bortolo Mutti|Mutti]] (1997)
* [[Carlo Mazzone|Mazzone]] (1997)
* [[Giovanni Galeone|Galeone]] (1997–1998)
* [[Vincenzo Montefusco|Montefusco]] (1998)
* [[Renzo Ulivieri|Ulivieri]] (1998–1999)
* [[Vincenzo Montefusco|Montefusco]] (1999)
* [[Walter Novellino|Novellino]] (1999–2000)
* [[Zdeněk Zeman|Zeman]] (2000)
* [[Emiliano Mondonico|Mondonico]] (2000–2001)
* [[Luigi De Canio|De Canio]] (2001–2002)
* [[Franco Colomba|Colomba]] (2002)
* [[Sergio Buso|Buso]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; (2002)
* [[Francesco Scoglio|Scoglio]] (2002–2003)
* [[Franco Colomba|Colomba]] (2003)
* [[Andrea Agostinelli|Agostinelli]] (2003)
* [[Luigi Simoni|Simoni]] (2003–2004)
* [[Giampiero Ventura|Ventura]] (2004)
* [[Edoardo Reja|Reja]] (2005–2009)
* [[Roberto Donadoni|Donadoni]] (2009)
* [[Walter Mazzarri|Mazzarri]] (2009–2013)
* [[Rafael Benítez|Benítez]] (2013–2015)
* [[Maurizio Sarri|Sarri]] (2015–2018)
* [[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] (2018–2019)
* [[Gennaro Gattuso|Gattuso]] (2019–2021)
* [[Luciano Spalletti|Spalletti]] (2021–2023)
* [[Rudi Garcia|Garcia]] (2023)
* [[Walter Mazzarri|Mazzarri]] (2023–2024)
* [[Francesco Calzona|Calzona]] (2024)
* [[Antonio Conte|Conte]] (2024–2026)
* [[Massimiliano Allegri|Allegri]] (2026–)

|ispod = {{color|white|&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; – privremeno}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:SSC Napoli]]
[[Kategorija:Treneri Napolija|* ]]
[[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere italijanskih nogometnih klubova|Napoli]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>kra2er1waowk4hwwdytwy8pkn6l8hkc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Novogodišnja noć</title>
    <ns>0</ns>
    <id>502686</id>
    <revision>
      <id>3904109</id>
      <parentid>3846704</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:25:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Godišnji događaji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904109</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1769" sha1="1eddc8sbxhqcuirwn1221kfcebjz9zz" xml:space="preserve">[[Datoteka:Prague New Year 2016 fireworks. Happy New Year! (23741249829).jpg|mini|[[Vatromet]] u [[Prag]]u]]
'''Novogodišnja noć''' je posljednji dan u godini, [[31. decembar|31. decembra]], i noć uoči [[Nova godina|Nove godine]]. Novogodišnja noć obilježava se proslavama dočeka Nove godine.

==Doček Nove godine u Bosni i Hercegovini==
Doček Nove godine u Bosni i Hercegovini održava se u svim gradovima, obično uz [[vatromet]]. Obično se slavi zajedno s porodicom ili prijateljima kod kuće ili vani. Brojni [[restoran]]i, [[kafić]]i i [[hotel]]i organizuju proslave s [[Hrana|hranom]] i [[Muzika|muzikom]].

Na glavnim [[trg]]ovima brojnih gradova postoje organizovani dočeci Nove godine uz nastupe muzičkih bendova.

Najveće slavlje u [[Sarajevo|Sarajevu]] odvija se ispred [[Vječna vatra|Vječne vatre]]. Okupe se ljudi iz svih dijelova grada ali i ostatka Bosne i Hercegovine i inostranstva, posebno iz zemalja regiona i uz veliku pozornicu. Obično nastup imaju poznati muzičari, a sve u sklopu proslave dočeka Nove godine.

Doček Nove godine na otvorenome organizuje se i u drugim gradovima u Bosni i Hercegovini; [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Mostar]]u i [[Zenica|Zenici]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ba.bloombergadria.com/ostalo/vijesti/48545/velika-ocekivanja-u-bh-gradovima-za-novogodisnju-noc/news/|title=Velika očekivanja u bh. gradovima za novogodišnju noć|date=28. 12. 2023|access-date=31. 12. 2023|author=Nejra Džaferagić|website=bloombergadria.com}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Nova godina]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|New Year's Eve}}

[[Kategorija:Praznici u decembru]]
[[Kategorija:Praznici]]
[[Kategorija:Nova godina]]
[[Kategorija:Godišnji događaji]]</text>
      <sha1>1eddc8sbxhqcuirwn1221kfcebjz9zz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508540</id>
    <revision>
      <id>3903945</id>
      <parentid>3902247</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T18:56:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11102" sha1="lf550ml4a1yykljzvt972mp99vmibg9" xml:space="preserve">{{Godina}}  
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2026.''' (MMXXVI) uobičajena je godina koja je počela u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 2026. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 26. godina 3. milenija i 21. stoljeća i sedma godina 2020-ih.

== Događaji ==

=== Januar ===

* [[1. januar]]
** [[Bugarska]] [[Bugarska i euro|usvaja]] [[euro]], postajući 21. država članica [[Eurozona|eurozone]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/07/08/bulgaria-ready-to-use-the-euro-from-1-january-2026-council-takes-final-steps/|title=Bulgaria ready to use the euro from 1 January 2026: Council takes final steps|website=Consilium|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
** [[Kipar]] preuzima ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Evropske unije|Vijeća Evropske unije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.leuropeista.it/en/cyprus-eu-council-presidency-security-competitiveness/|title=Cyprus EU Council Presidency kicks off: between security and competitiveness|last=Rigonat|first=Filippo|date=30. 12. 2025|website=L'Europeista|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
** U [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.|požaru u baru]] u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] poginulo je 40 osoba, a 116 ih je povrijeđeno.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=About 40 killed and 115 injured in fire at bar in Swiss ski resort of Crans-Montana|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/01/several-dead-and-injured-in-explosion-swiss-ski-resort-town-crans-montana-police-say|newspaper=The Guardian|date=1. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Chris|last=Michael|first2=Angela|last2=Giuffrida|first3=Luke|last3=Harding}}&lt;/ref&gt;
* [[3. januar]]
** [[Sjedinjene Američke Države]] pokreću nekoliko [[Napadi Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli 2026.|zračnih napada]] na više lokacija širom sjeverne [[Venecuela|Venecuele]], hapseći [[Predsjednik Venecuele|venezuelanskog predsjednika]] [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i [[Prvu dama Venecuele|prvu damu]] [[Cilia Flores|Ciliu Flores]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Maduro Arrives in N.Y.; Trump Says U.S. Will ‘Run’ Venezuela|url=https://www.nytimes.com/live/2026/01/03/world/trump-maduro-venezuela-us-strikes|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Trump says U.S. will run Venezuela after U.S. captures Maduro|url=https://www.reuters.com/world/americas/loud-noises-heard-venezuela-capital-southern-area-without-electricity-2026-01-03/|newspaper=Reuters|access-date=16. 1. 2026|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
** [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]] izvode zajednički zračni napad na sumnjivu podzemnu skladištnu lokaciju oružja u [[Sirija|Siriji]] koju je prethodno koristila [[Islamska Država|Islamska država]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=British and French aircraft attack underground Islamic State weapons store in Syria|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/03/british-and-french-aircraft-attack-underground-isis-weapons-store-in-syria|newspaper=The Guardian|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=P. A.|last=Media}}&lt;/ref&gt;
** [[Ekvatorska Gvineja]] premješta svoju prijestolnicu iz [[Malabo|Malaba]] u [[Ciudad de la Paz]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Equatorial Guinea relocates capital to Ciudad de la Paz|url=https://www.lemonde.fr/en/international/article/2026/01/04/equatorial-guinea-relocates-capital-to-ciudad-de-la-paz_6749064_4.html|date=4. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[5. januar]] 
** [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila zakletvu kao vršiteljica dužnosti [[Predsjednik Venecuele|predsjednice Venecuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].&lt;ref&gt;{{Cite news |date=5. 1. 2026 |title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim presiden |url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/ |work=Reuters}}&lt;/ref&gt;
* [[6. januar]]
** Završava [[Jubilejska godina 2025.|Jubilejska godina]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bostoncatholic.org/jubilee-2025|title=Jubilee 2025|website=Archdiocese of Boston|language=en|access-date=16. 1. 2026|archive-date=5. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260105103103/https://bostoncatholic.org/jubilee-2025|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iubilaeum2025.va/en/pellegrinaggio/calendario-giubileo.html|title=Calendar of Major Events|website=www.iubilaeum2025.va|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[7. januar]]
** Sjedinjene Američke Države zaplijenjuju dva tankera [[Flota u sjeni|flote u sjeni]], uključujući jedan pod [[Ruska flota u sjeni|ruskom zastavom]], u [[Naftna blokada Sjedinjenih Američkih Država tokom operacije Južno koplje|naftnoj blokadi SAD-a tokom operacije Južno koplje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/cwynjdqgellt|title=US seizes Russian-flagged tanker in Atlantic as UK confirms it gave support to operation|website=BBC News|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[9. januar]] 
** [[Kampanja u južnom Jemenu 2025–2026]]: [[Južno prijelazno vijeće]] objavljuje svoje raspuštanje nakon teritorijalnih gubitaka, uključujući i svoj glavni grad [[Aden]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2026/1/9/yemens-separatist-southern-transitional-council-announces-its-dissolution|title=Yemeni southern separatists in Riyadh announce disputed disbanding of STC|last=Staff|first=Al Jazeera|website=Al Jazeera|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[11. januar]]
** Održani su [[Parlamentarni izbori u Beninu 2026.|parlamentarni izbori u Beninu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bridge-project.org/event/election-observation/|title=Election Observation – BRIDGE|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[13. januar]]
** [[Protesti u Iranu 2025–2026]]: Protesti širom zemlje protiv iranskog režima se nastavljaju, sa hiljadama poginulih i hiljadama pritvorenih usred žestoke represije vlade.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. 1. 2026 |title=About 2,000 killed in Iran protests, official says |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/about-2000-killed-iran-protests-official-says-2026-01-13/ |access-date=13. 1. 2026 |work=Reuters |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* [[15. januar]]
** Održani su [[Opći izbori u Ugandi 2026.|opći izbori u Ugandi]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.africanews.com/2025/10/21/ugandas-electoral-commission-sets-final-date-for-general-election/|title=Uganda's electoral commission sets final date for general election|last=AfricaNews|date=21. 10. 2025|website=Africanews|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Predviđeni i zakazani događaji ==
* [[5. februar]] &amp;ndash; [[Novi START]] ugovor ističe.
* [[6. februar|6.]] &amp;ndash; [[22. februar|22.]] februar &amp;ndash; [[Zimske olimpijske igre 2026.]] održane u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]], u [[Italija|Italiji]].
* [[6. mart|6.]] &amp;ndash; [[15. mart|15.]] mart &amp;ndash; [[Zimske paraolimpijske igre 2026]]. treba da se održe u Milanu i Cortina d'Ampezzo, Italija.
* [[11. juni|11. jun]] – [[19. juli]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] treba se održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].
* [[12. august|12. avgust]] &amp;ndash; Predviđa se da će se potpuno [[Pomračenje Sunca 12. augusta 2026|pomračenje Sunca]] dogoditi na Mjesečevom silaznom čvoru orbite u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Evropa|Evropi]] . Potpuno pomračenje proći će preko [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a, [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i sjeverne [[Španija|Španije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thrillist.com/news/nation/total-solar-eclipse-2026-travel-tours-spain-iceland|title=Forget 2024, It's Time to Start Planning for the 2026 Solar Eclipse|last=Tara|first=Serena|date=17. 11. 2023|website=Thrillist|language=en|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[Septembar]] – [[Artemis 3|Artemis III]], prvo slijetanje posade na površinu Meseca od [[Apolo 17|1972. godine]] i treća misija [[Artemis program|programa Artemis]], planirano je za lansiranje najkasnije u septembru 2026.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/mission/artemis-iii/|title=Artemis III - NASA|language=en-US|access-date=17. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[4. septembar|4.]] &amp;ndash; [[13. septembar|13.]] septembar – [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci za žene 2026]]. treba da se održi u [[Berlin]]u, [[Njemačka]] .
* [[19. septembar]] – [[4. oktobar]] – [[Azijske igre 2026]]. bit će održane u [[Prefektura Aichi|prefekturi Aichi]] ([[Japan]]).

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[19. januar]]
** [[Senka Veletanlić]]. bosanskohercegovačka i jugoslavenska pjevačica
** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometni trener i nogometaš

=== Februar ===
* [[2. februar]] – [[Józef Gąsienica-Sobczak]], poljski biatlonac
* [[15. februar]] – [[Robert Duvall]], američki glumac
* [[17. februar]] – [[Jesse Jackson]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] aktivist za građanska prava, [[političar]] i baptistički svećenik
* [[18. februar]]
** [[Jan Timman]], nizozemski šahist
** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački i srpski političar, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine
* [[20. februar]] – [[Mirjana Kapetanović]], bosanskohercegovačka književnica i novinarka
* [[28. februar]] – [[Ali Khamenei]], iranski klerik, političar i vrhovni vođa Irana

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[C. A. R. Hoare]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Informatika|informatičar]]
* [[7. mart]] 
** [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]], poličar s [[Američka Samoa|Američke Samoe]]
** [[Samir Karabašić]], bosanskohercegovački kajakaš
* [[14. mart]] – [[Jürgen Habermas]], njemački filozof i sociolog

=== April ===
* [[5. april]] – [[Rusmir Mahmutćehajić]], bosanskohercegovački političar i pisac
* [[6. april]] – [[Adolf Scherwitzl]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[7. april]] – [[Mircea Lucescu]], rumunski nogometaš i trener
* [[8. april]] – [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener
* [[16. april]] – [[Alex Manninger]], austrijski nogometaš
* [[17. april]] – [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš
* [[24. april]] – [[Dirk Kempthorne]], američki političar

=== Maj ===
* [[1. maj]] – [[Alex Zanardi]], italijanski automobilist i parabiciklist
* [[6. maj]] – [[Ted Turner]], američki medijski mogul i osnivač TV-kanala [[CNN]]

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[Rick Adelman]], američki košarkaš i trener
* [[3. juni]] – [[Edin Avdić]], bosanskohercegovački sportski komentator
* [[20. juni]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i publicistica
* [[22. juni]] – [[Edin Numankadić]], bosanskohercegovački likovni umjetnik
* [[28. juni]] – [[Sevgül Uludağ]], [[Kipar|kiparska]] novinarka

=== Juli ===
* [[3. juli]] – [[Zrinko Ogresta]], hrvatski filmski režiser
* [[8. juli]] – [[Bonnie Tyler]], britanska (velška) pjevačica i tekstopisac

== Reference ==
{{Refspisak}}</text>
      <sha1>lf550ml4a1yykljzvt972mp99vmibg9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tip podatka (računarstvo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>516657</id>
    <revision>
      <id>3904075</id>
      <parentid>3874418</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:43:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Koncepti u programskim jezicima]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904075</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28905" sha1="4zc10dr55fn06k39ajioqq8z2m0rbcn" xml:space="preserve">[[Datoteka:Python_3._The_standard_type_hierarchy-en.svg|mini| Standardna hijerarhija tipova za [[Python (programski jezik)|Python]] 3]]
U [[Računarska nauka|računarstvu]] i [[Računarsko programiranje|programiranju]], '''tip podataka''' (ili jednostavno tip) predstavlja skup ili grupu vrijednosti podataka, obično definisan skupom mogućih vrijednosti, skupom dozvoljenih operacija nad tim vrijednostima i/ili njihovom reprezentacijom kao mašinskih tipova.{{sfn|Parnas|Shore|Weiss|1976}} Specifikacija tipa podataka u programu ograničava moguće vrijednosti koje neka izražajna jedinica, poput varijable ili poziva funkcije, može imati. Kada je riječ o literalnim podacima, ona govori [[kompajler]]u ili [[interpreter]]u kako programer namjerava koristiti te podatke. Većina programskih jezika podržava osnovne tipove podataka kao što su cijeli brojevi (različitih veličina), brojevi s pokretnim zarezom (koji aproksimiraju [[Realan broj|realne brojeve]]), karakteri i Booleove vrijednosti.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Shaffer|first=C. A.|title=Data Structures &amp; Algorithm Analysis in C++|publisher=Dover|year=2011|isbn=978-0-486-48582-9|edition=3rd|location=Mineola, NY|at=1.2}}&lt;/ref&gt;

== Koncept ==
Tip podataka može biti definisan iz više razloga: radi sličnosti, praktičnosti ili usmjeravanja pažnje. Često je to pitanje dobre organizacije koja olakšava razumijevanje složenih definicija. Gotovo svi programski jezici eksplicitno uključuju pojam tipa podataka, iako su dostupni tipovi često ograničeni razmatranjima jednostavnosti, izračunljivosti ili pravilnosti. Eksplicitna deklaracija tipa podataka obično omogućava kompajleru da odabere efikasnu mašinsku reprezentaciju, ali konceptualna organizacija koju nude tipovi podataka ne bi trebala biti zanemarena.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Scott|first1=Dana|date=septembar 1976|title=Data Types as Lattices|journal=SIAM Journal on Computing|volume=5|issue=3|pages=540–541|doi=10.1137/0205037}}&lt;/ref&gt;

Različiti programski jezici mogu koristiti različite tipove podataka ili slične tipove s različitom semantikom. Na primjer, u programskom jeziku [[Python (programski jezik)|Python]], tip '''int''' predstavlja [[cijeli broj]] s proizvoljnom preciznošću i podržava tradicionalne numeričke operacije poput sabiranja, oduzimanja i množenja. Međutim, u programskom jeziku [[Java (programski jezik)|Java]], tip '''int''' predstavlja skup 32-bitnih cijelih brojeva u rasponu od −2.147.483.648 do 2.147.483.647, pri čemu se aritmetičke operacije pri prekoračenju opsega „obavijaju“ (wrap around). U jeziku Rust, ovaj 32-bitni cijeli broj označava se kao '''i32''' i izaziva paniku pri prekoračenju opsega u režimu za debagovanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://github.com/rust-lang/rfcs/blob/master/text/0560-integer-overflow.md|title=Rust RFCs - Integer Overflow|date=12. 8. 2022|publisher=The Rust Programming Language}}&lt;/ref&gt;

Većina programskih jezika također omogućava programerima da definišu dodatne tipove podataka, obično kombinovanjem više elemenata drugih tipova i definisanjem validnih operacija za novi tip podataka. Na primjer, programer može kreirati novi tip podataka nazvan '''&quot;[[Kompleksan broj|kompleksni broj]]&quot;''', koji bi sadržavao realni i imaginarni dio, ili tip podataka za boju, predstavljen s tri [[bajt]]a koji označavaju količine crvene, zelene i plave boje, zajedno s nizom znakova koji predstavlja naziv boje.

Tipovi podataka koriste se unutar '''sistemâ tipova''', koji nude različite načine njihovog definisanja, implementacije i upotrebe. U sistemu tipova, tip podataka predstavlja ograničenje u tumačenju podataka, opisujući njihovu reprezentaciju, interpretaciju i strukturu vrijednosti ili [[Objekt (računarstvo)|objekata]] pohranjenih u memoriji računara. Sistem tipova koristi informacije o tipu podataka za provjeru ispravnosti računalnih programa koji pristupaju ili manipulišu podacima.

[[Kompajler]] može koristiti statički tip neke vrijednosti kako bi optimizovao potrebnu memoriju za njeno skladištenje i odabrao odgovarajuće algoritme za operacije nad tom vrijednošću. Na primjer, u mnogim C kompajlerima tip '''float''' je predstavljen s 32 bita, u skladu s IEEE specifikacijom za brojeve s pokretnim zarezom jednostruke preciznosti. Zbog toga će kompajleri koristiti specifične [[Arhitektura seta instrukcija|operacije mikroprocesora]] za rad s brojevima s pokretnim zarezom, poput sabiranja i množenja.

U sljedećoj tabeli je prikazano da većina [[Tipovi podataka u statistici|tipova podataka u statistici]] ima uporediv tip podataka u računarskom programiranju, također i obrnuto:
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Statistika
! Programiranje
|-
| realna vrijednost ( intervalna skala )
| rowspan=&quot;2&quot; | floating-point
|-
| realna vrijednost ( [[Pozitivan broj|skala omjera]] )
|-
| broj podataka (obično nenegativni)
| cijeli broj
|-
| binarni podaci
| Boolean
|-
| kategoričke podatke
| nabrojani tip
|-
| slučajni vektor
| [[Lista (struktura podataka)|lista]] ili niz
|-
| slučajna matrica
| dvodimenzionalni niz
|-
| nasumično drvo
| drvo
|}

== Definicija ==
{{harvtxt|Parnas|Shore|Weiss|1976}} identificirali su pet definicija &quot;tipa&quot; koje su korištene—ponekad implicitno—u literaturi.

=== Sintaksa ===
Tip je isključivo sintakska oznaka pridružena [[Varijabla (računarstvo)|varijabli]] prilikom deklaracije. Iako korisna za napredne sisteme tipova, poput '''substrukturalnih sistema tipova''', ovakva definicija ne pruža intuitivno značenje tipova.

=== Reprezentacija ===
Tip je definisan kao sastav jednostavnijih tipova—često mašinskih tipova.

=== Reprezentacija i ponašanje ===
Tip je definisan svojom reprezentacijom i skupom operatora koji manipulišu tom reprezentacijom.

=== Prostor vrijednosti ===
Tip je skup mogućih vrijednosti koje neka varijabla može imati. Ovakve definicije omogućavaju rad s '''(disjunktnim) unijama''' ili '''Kartezijevim proizvodima tipova'''.

=== Prostor vrijednosti i ponašanje ===
Tip je skup vrijednosti koje varijabla može imati i skup [[Podrutina|funkcija]] koje se mogu primijeniti na te vrijednosti.

Definisanje tipova podataka u smislu njihove reprezentacije često se koristilo u imperativnim jezicima kao što su '''ALGOL''' i '''Pascal''', dok se definisanje u smislu prostora vrijednosti i ponašanja koristilo u jezicima višeg nivoa, poput '''Simule''' i '''CLU'''. Tipovi koji uključuju ponašanje bliže su objektno orijentisanim modelima, dok bi se u modelu strukturiranog programiranja tipovi obično definisali bez pridruženog koda. Takve strukture nazivaju se '''obične stare podatkovne strukture''' (''plain old data structures'').

== Klasifikacija ==
Tipovi podataka mogu se klasificirati prema nekoliko faktora:

* '''Primitivni tipovi podataka''' ili '''ugrađeni tipovi''' su tipovi koji su sastavni dio implementacije programskog jezika. '''Korisnički definirani tipovi podataka''' su '''neprimitivni tipovi'''. Na primjer, u [[Java (programski jezik)|Javi]] su numerički tipovi primitivni, dok su klase korisnički definirani tipovi.
* Vrijednost '''atomskog tipa''' je pojedinačna podatkovna stavka koja se ne može razložiti na manje komponente. Vrijednost '''složenog (kompozitnog) tipa''' ili '''agregatnog tipa''' predstavlja kolekciju podataka kojima se može pristupiti pojedinačno.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Dale|first1=Nell B.|url=https://books.google.com/books?id=yy2qKCf2_UYC&amp;pg=PA349|title=Programming in C++|last2=Weems|first2=Chip|last3=Headington|first3=Mark R.|date=1998|publisher=Jones &amp; Bartlett Learning|isbn=978-0-7637-0537-4|page=349|language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, cijeli broj se obično smatra atomskim, iako se sastoji od niza bitova, dok je niz cijelih brojeva svakako složeni tip.
* '''Osnovni tipovi podataka''' ili '''fundamentalni tipovi''' definirani su aksiomatski, na temelju osnovnih pojmova, ili nabrajanjem njihovih elemenata. '''Generirani tipovi podataka''' ili '''izvedeni tipovi''' su određeni i djelimično definirani na osnovu drugih tipova podataka. Svi osnovni tipovi su atomski.&lt;ref&gt;[[ISO/IEC 11404]], 6.4&lt;/ref&gt; Na primjer, cijeli brojevi su osnovni tip definisan u matematici, dok je niz cijelih brojeva rezultat primjene generatora tipa niza na tip cijelih brojeva.

Terminologija varira—u literaturi se izrazi '''primitivni''', '''ugrađeni''', '''osnovni''', '''atomski''' i '''fundamentalni''' često koriste naizmjenično.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=BHATNAGAR|first1=SEEMA|url=https://books.google.com/books?id=bjE5EHw35DkC&amp;pg=PA182|title=TEXTBOOK OF COMPUTER SCIENCE FOR CLASS XI|date=19. 8. 2008|publisher=PHI Learning Pvt. Ltd.|isbn=978-81-203-2993-5|page=182|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Primjeri ==

=== Tipovi mašinskih podataka ===
Svi podaci u računarima baziranim na digitalnoj elektronici predstavljeni su kao [[bit]]ovi (alternativa 0 i 1) na najnižem nivou. Najmanja adresabilna jedinica podataka obično je grupa bitova koja se zove [[bajt]] (obično oktet, što je 8 bitova). Jedinica koju procesiraju instrukcije [[Mašinski jezik|mašinskog koda]] zove se riječ (od 2011. godine, obično 32 ili 64 bita).

Tipovi podataka na mašinskom nivou omogućavaju detaljnu kontrolu nad hardverom, ali ovo također može otkriti detalje implementacije koji čine kod manje prenosivim. Stoga se tipovi na mašinskom nivou uglavnom koriste u sistemskom programiranju ili programskim jezicima niskog nivoa. U programskim jezicima višeg nivoa većina tipova podataka je apstrahirana tako da nemaju jezično definiranu mašinsku reprezentaciju. Na primjer, [[C (programski jezik)|programski jezik C]] nudi tipove kao što su Boolean tipovi, cijeli brojevi, brojevi s pokretnim zarezom, itd., ali precizne bitne reprezentacije ovih tipova su definirane implementacijom. Jedini C tip s preciznom mašinskom reprezentacijom je char tip koji predstavlja bajt.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.open-std.org/jtc1/sc22/wg14/www/abq/c17_updated_proposed_fdis.pdf|title=SC22/WG14 N2176|publisher=Wayback Machine|at=Section 6.2.6.2|archive-url=https://web.archive.org/web/20181230041359/http://www.open-std.org/jtc1/sc22/wg14/www/abq/c17_updated_proposed_fdis.pdf|archive-date=30. 12. 2018|quote=Which of [sign and magnitude, two's complement, one's complement] applies is implementation-defined}}&lt;/ref&gt;

=== Boolean tip ===
Boolean tip predstavlja vrijednosti tačno (true) i netačno (false). Iako su moguće samo dvije vrijednosti, češće se predstavljaju kao bajt ili riječ, a ne kao jedan bit, jer je potrebno više mašinskih instrukcija za pohranjivanje i dohvaćanje pojedinačnog bita. Mnogi programski jezici nemaju eksplicitni Boolean tip, umjesto toga koriste tip cijeli broj i tumače (na primjer) 0 kao netačno, a druge vrijednosti kao tačno. Boolean podaci se odnose na logičku strukturu kako se jezik tumači prema mašinskom jeziku. U ovom slučaju, Boolean 0 se odnosi na logičku netačnost (False). Tačno (True) je uvijek različito od nule, posebno jedan koji je poznat kao Boolean 1.

=== Numerički tipovi ===
Gotovo svi programski jezici nude jedan ili više tipova podataka za [[Integer (računarstvo)|cijele brojeve]]. Oni mogu ili ponuditi mali broj unaprijed definisanih podtipova koji su ograničeni određenim opsezima (kao što su '''short''' i '''long''' te njihovi odgovarajući '''unsigned''' varijante u C/C++), ili omogućiti korisnicima da slobodno definiraju podopsege, poput '''1..12''' (npr. u [[Pascal (programski jezik)|Pascalu]]/[[Ada (programski jezik)|Adi]]). Ako odgovarajući nativni tip ne postoji na ciljnoj platformi, kompajler će ga razložiti u kod koristeći tipove koji postoje. Na primjer, ako se na 16-bitnoj platformi zatraži 32-bitni cijeli broj, kompajler će ga tiho tretirati kao niz od dva 16-bitna cijela broja.

Tipovi podataka s '''pokretnim zarezom''' predstavljaju određene '''frakcijske vrijednosti''' ([[Racionalni broj|racionalne brojeve]], [[Matematika|matematički]]). Iako imaju unaprijed definirane granice za maksimalne vrijednosti i preciznost, ponekad se pogrešno nazivaju realnim brojevima (što podsjeća na matematičke realne brojeve). Tipično su pohranjeni interno u formi &lt;math&gt;a*2^b&lt;/math&gt; (gdje su '''a''' i '''b''' cijeli brojevi), ali se prikazuju u poznatom [[Dekadni sistem brojeva|decimalnom]] obliku.

'''Tipovi podataka s fiksnim zarezom''' su pogodni za predstavljanje novčanih vrijednosti. Često se interno implementiraju kao cijeli brojevi, što dovodi do unaprijed definiranih granica.

Za neovisnost o arhitektonskim detaljima, može biti ponuđen '''Bignum''' ili '''tip podataka s proizvoljnom preciznošću'''. Ovaj tip predstavlja cijeli broj ili racionalni broj s preciznošću koja je ograničena samo dostupnom memorijom i računalnim resursima sistema. Implementacije Bignum operacija nad vrijednostima odgovarajuće veličine mašinskog tipa znatno su sporije od odgovarajućih mašinskih operacija.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://bluescarni.github.io/mppp/integer_benchmarks.html|title=Integer benchmarks — mp++ 0.27 documentation|website=bluescarni.github.io}}&lt;/ref&gt;

=== Enumerisani tip ===
'''Enumerisani tip''' ima različite vrijednosti koje se mogu uspoređivati i dodeljivati, ali koje ne moraju nužno imati specifičnu konkretno reprezentaciju u računarskoj memoriji; kompajleri i interpretatori ih mogu predstavljati proizvoljno. Na primjer, četiri boje u špilu karata mogu biti četiri enumerisane vrijednosti nazvane ''CLUB, DIAMOND, HEART, SPADE'', koje pripadaju enumerisanom tipu pod imenom ''suit''. Ako je varijabla '''V''' deklarisana sa '''suit''' kao tipom podataka, može joj se dodijeliti bilo koja od tih četiri vrijednosti. Neke implementacije omogućavaju programerima da dodeljuju cijele brojeve enumeriranim vrijednostima, ili čak tretiraju te vrijednosti kao tipovima ekvivalentne cijelim brojevima.

=== String i tekstualni tipovi ===
'''Nizovi karaktera''' su sekvence karaktera koje se koriste za pohranu riječi ili običnog teksta, najčešće u tekstualnim označivačkim jezicima koji predstavljaju formatirani tekst. Karakteri mogu biti slovo nekog [[Abeceda|alfabeta]], cifra, razmak, interpunkcijski znak itd. Karakteri se uzimaju iz skupa karaktera poput [[ASCII]] ili [[Unicode]]. Tipovi karaktera i nizova karaktera mogu imati različite podtipove u zavisnosti od kodiranja karaktera. Originalni '''7-bitni ASCII''' je bio ograničen, pa je zamijenjen '''8, 16 i 32-bitnim skupovima''', koji mogu kodirati širok spektar nelatinskih alfabetâ (kao što su [[Hebrejski jezik|hebrejski]] i kineski) i drugih simbola. Nizovi karaktera mogu biti '''promjenjive dužine''' ili '''fiksne dužine''', a neki programski jezici podržavaju oba tipa. Takođe, mogu biti podtipizirani prema svojoj maksimalnoj veličini.

Pošto većina skupova karaktera uključuje cifre, moguće je imati '''numerički niz''' karaktera, poput '''&quot;1234&quot;'''. Ovi numerički nizovi obično se smatraju različitim od numeričkih vrijednosti poput '''1234''', iako neki programski jezici automatski vrše konverziju između njih.

=== Tipovi unije ===

Definicija '''unije''' tipa specificira koji od dozvoljenih podtipova može biti pohranjen u njenim instancama, npr. '''&quot;float ili cijeli broj&quot;'''. U suprotnosti s '''zapisom''' (record), koji bi mogao biti definisan da sadrži i '''float''' i '''cijeli broj''', unija može sadržavati samo jedan podtip u isto vrijeme.

'''Označena unija''' (takođe nazvana '''varijanta''', '''varijantni zapis''', '''diskriminisana unija''' ili '''disjunktna unija''') sadrži dodatno polje koje označava njen trenutni tip, čime se poboljšava '''sigurnost tipa'''. Ovo omogućava da se tačno odredi koji tip podataka je trenutno pohranjen u uniji, čime se smanjuje mogućnost grešaka pri radu sa podacima.

=== Algebarski tipovi podataka ===

'''Algebrski tip podataka''' ('''ADT''') je moguće rekurzivni '''suma tip''' sastavljen od '''tipova proizvoda'''. Vrijednost '''ADT''' tipa se sastoji od '''tag-a konstruktora''' zajedno sa '''nula ili više polja''', pri čemu su broj i tip tih polja fiksirani konstruktorom. Skup svih mogućih vrijednosti '''ADT''' tipa predstavlja '''skupno-teorijsku disjunktnu uniju''' (suma) skupova svih mogućih vrijednosti njegovih varijanti (proizvod polja). Vrijednosti algebrskih tipova analiziraju se pomoću '''pobudnog upodavanja''' (pattern matching), koji identifikuje konstruktor vrijednosti i izdvaja polja koja ona sadrži.

Ako postoji samo jedan konstruktor, tada '''ADT''' odgovara '''tipu proizvoda''' sličnom '''nizu''' ili '''zapisu'''. Konstruktor bez polja odgovara praznom proizvodu (tipu jedinice). Ako svi konstruktori nemaju polja, tada '''ADT''' odgovara '''enumerisanom tipu'''.

Jedan od čestih '''ADT''' tipova je '''option tip''', definisan u '''Haskell-u''' kao ''data Maybe a = Nothing | Just a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.haskell.org/onlinereport/haskell2010/haskellch6.html#x13-1250006.1.8|title=6 Predefined Types and Classes|website=www.haskell.org|access-date=15. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;''

=== Struktura podataka ===
Neki tipovi su vrlo korisni za pohranu i dohvat podataka i nazivaju se '''strukture podataka'''. Uobičajene strukture podataka uključuju:

* Niz (koji se naziva i vektor, [[Lista (struktura podataka)|lista]] ili sekvenca) pohranjuje niz elemenata i pruža nasumični pristup pojedinačnim elementima. Elementi niza obično (ali ne u svim kontekstima) moraju biti istog tipa. Nizovi mogu biti fiksne dužine ili proširivi. Obično se traži da indeksi u nizu budu cijeli brojevi (ako ne, ovo opuštanje se može naglasiti govoreći o asocijativnom nizu ) iz određenog raspona (ako svi indeksi u tom rasponu ne odgovaraju elementima, to može biti rijetki niz ).
* Zapis (koji se naziva i tuple ili struktura) Zapisi su među najjednostavnijim [[Struktura podataka|strukturama podataka]] . Zapis je vrijednost koja sadrži druge vrijednosti, obično u fiksnom broju i nizu i obično indeksirane imenima. Elementi zapisa se obično nazivaju ''poljima'' ili ''članovima'' .
* [[Objekt (računarstvo)|Objekt]] sadrži brojna polja podataka, kao što je zapis, a također nudi niz potprograma za pristup ili modificiranje, koji se nazivaju [[Metoda (programiranje)|metode]] .
* jednostruko povezana lista, koja se može koristiti za implementaciju [[Red (struktura podataka)|reda]] i definirana je u Haskell-u kao ADT ''data List a = Nil | Cons a ( List a )'', i
* [[binarno stablo]], koje omogućava brzo pretraživanje, a može se definirati u Haskell-u kao ADT ''data BTree a = Nil | Node ( BTree a ) a ( BTree a )'' &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cmi.ac.in/~spsuresh/teaching/prgh19/lectures/lecture22.pdf|title=Programming in Haskell: Lecture 22|last=Suresh|first=S P|publisher=Chennai Mathematical Institute|access-date=10. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== Apstraktni tipovi podataka ===

'''Apstraktni tip podataka''' je tip podataka koji ne specificira konkretan način reprezentacije podataka. Umjesto toga, koristi se formalna specifikacija zasnovana na operacijama tipa podataka za njegovo opisivanje. Svaka implementacija specifikacije mora ispuniti zadana pravila. Na primjer, '''[[Stek|stog]]''' (stack) ima operacije '''push/pop''' koje slijede pravilo '''Last-In-First-Out''' (LIFO), a može biti konkretno implementiran pomoću '''liste''' ili '''niza'''. Apstraktni tipovi podataka koriste se u '''formalnoj semantici''' i '''verifikaciji programa''', a manje strogo u '''[[dizajn]]u'''.

=== Pokazatelji i reference ===

Glavni '''nekombinovani, izvedeni tip''' je '''pokazivač''' (pointer), tip podataka čija vrijednost direktno upućuje na (ili &quot;pokazuje&quot;) drugu vrijednost pohranjenu na drugom mjestu u računalnoj memoriji koristeći njen '''[[Memorijska adresa|adresu]]'''. To je primitivni oblik referenciranja. (U svakodnevnom jeziku, broj stranice u knjizi može se smatrati podatkom koji upućuje na drugi podatak). Pokazivači se često pohranjuju u formatu sličnom '''cijelom broju'''; međutim, pokušaj '''dereferenciranja''' ili &quot;pronalaska&quot; pokazivača čija vrijednost nikada nije bila validna memorijska adresa izazvao bi pad programa. Da bi se ublažio ovaj potencijalni problem, tip pokazivača obično se smatra različitim od odgovarajućeg cijelog broja, čak i ako je osnovna reprezentacija ista.

=== Tipovi funkcija ===

Jezici funkcionalnog programiranja tretiraju funkcije kao '''različit tip podataka''' i omogućavaju da vrijednosti ovog tipa budu pohranjene u '''varijablama''' i proslijeđene u funkcije. Neki '''multi-paradigmatski jezici''', poput '''JavaScript-a''', također imaju mehanizme za tretiranje funkcija kao podataka.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Flanagan|first1=David|title=JavaScript: the definitive guide|url=https://archive.org/details/javascriptdefin000flan|date=1997|publisher=O'Reilly &amp; Associates|isbn=9781565922341|edition=2nd|location=Cambridge|chapter=6.2 Functions as Data Types}}&lt;/ref&gt; Većina savremenih '''[[Sistem tipova|sistema tipova]]''' ide dalje od jednostavnog tipa &quot;objekt funkcije&quot; u '''JavaScript-u''' i ima skup tipova funkcija koji se razlikuju prema tipovima argumenata i povratnih vrijednosti, kao što je tip ''Int -&gt; Bool'', koji označava funkcije koje uzimaju '''cijeli broj''' i vraćaju '''Booleov tip'''. U '''C''' jeziku, funkcija nije tip podataka prvog reda, ali '''pokazivači funkcija''' mogu biti manipulisani od strane programa. '''Java''' i '''C++''' prvobitno nisu imale funkcijske vrijednosti, ali su ih dodali u '''C++11''' i '''Java 8'''.

=== Konstruktori tipa ===

'''Konstruktor tipa''' gradi nove tipove od postojećih i može se smatrati operatorom koji uzima nula ili više tipova kao argumente i proizvodi novi tip. '''Tipovi proizvoda''', '''tipovi funkcija''', '''tipovi stepena''' i '''tipovi lista''' mogu se koristiti kao konstruktori tipova.

=== Kvantificirani tipovi ===
'''Univerzalna kvantifikacija''' i '''egzistencijalna kvantifikacija tipova''' zasnivaju se na '''predikatnoj logici'''.

* Univerzalna kvantifikacija piše se kao: &lt;math&gt;\forall x.f(x)&lt;/math&gt; ili &lt;code&gt;forall x. fx&lt;/code&gt; i predstavlja presjek svih tipova x tijela &lt;code&gt;fx&lt;/code&gt;, tj. vrijednost je tipa &lt;code&gt;fx&lt;/code&gt; za svaki &lt;code&gt;x&lt;/code&gt; . 
* Egzistencijalna kvantifikacija piše se kao &lt;math&gt;\exists x.f(x)&lt;/math&gt; ili &lt;code&gt;exists x. fx&lt;/code&gt; i predstavlja uniju svih tipova x tijela &lt;code&gt;fx&lt;/code&gt;, tj. vrijednost je tipa &lt;code&gt;fx&lt;/code&gt; za neki &lt;code&gt;x&lt;/code&gt; .

U '''Haskell-u''', univerzalna kvantifikacija se često koristi, ali '''egzistencijalni tipovi''' moraju biti '''kodirani''' transformacijom '''&lt;code&gt;exists a. f a&lt;/code&gt;''' u '''&lt;code&gt;forall r. (forall a. f a -&gt; r) -&gt; r&lt;/code&gt;''' ili sličan tip.

Ova transformacija omogućava simulaciju egzistencijalnih tipova u Haskell-u, jer je univerzalna kvantifikacija podržana nativno, dok egzistencijalni tipovi zahtijevaju dodatnu apstrakciju pomoću viših funkcija i univerzalnih kvantifikacija.

=== Refinirani tip ===

'''Refinirani tip''' je tip koji je obogaćen '''predikatom''' za koji se pretpostavlja da vrijedi za bilo koji element refiniranog tipa. Na primjer, tip '''prirodnih brojeva većih od 5''' može se napisati kao:

'''{ n ∈ ℕ | n &gt; 5 }'''

Ovaj zapis znači da je tip svih '''prirodnih brojeva''' koji zadovoljavaju uvjet '''n &gt; 5'''. Refinirani tipovi omogućavaju dodatne specifikacije i restrikcije na tipove, čime poboljšavaju preciznost i sigurnost u programiranju.

=== Zavisni tipovi ===

'''Zavisni tip''' je tip čija definicija zavisi od vrijednosti. Dva česta primjera zavisnih tipova su '''zavisne funkcije''' i '''zavisne parove'''.

* '''Zavisna funkcija''': Tip povratne vrijednosti zavisi od vrijednosti (ne samo tipa) jednog od njenih argumenata. Na primjer, tip povratne vrijednosti može zavisiti od specifične vrijednosti koju funkcija prima kao argument.
* '''Zavisni par''': Zavisni par može imati drugi element čiji tip zavisi od prvog elementa. Na primjer, prvi element može biti broj, a tip drugog elementa može zavisiti od tog broja.

Zavisni tipovi omogućavaju veću fleksibilnost u definiranju tipova koji su precizno vezani za konkretne vrijednosti, čime se povećava snaga tipa sistema i sigurnost programa.

=== Presjek tipova ===

'''Presek tipova''' je tip koji sadrži one vrijednosti koje su članovi dva specifična tipa. Na primjer, u '''[[Java (programski jezik)|Javi]]''', klasa '''Boolean''' implementira i '''Serializable''' i '''Comparable''' interfejse. Dakle, objekat tipa '''Boolean''' je član tipa '''Serializable &amp; Comparable'''.

Razmatrajući tipove kao skupove vrijednosti, '''presek tipova''' '''𝜎 ∩ 𝜏''' je skup-teoretski presek tipova '''𝜎''' i '''𝜏'''.

Takođe, moguće je definisati '''zavisni presek tipova''', označen kao '''(x: 𝜎) ∩ 𝜏''', gdje tip '''𝜏''' može zavisiti od varijable '''x'''.&lt;ref name=&quot;K03&quot;&gt;{{cite conference|title=Dependent intersection: A new way of defining records in type theory|last1=Kopylov|first1=Alexei|year=2003|publisher=IEEE Computer Society|book-title=18th IEEE Symposium on Logic in Computer Science|pages=86–95|conference=LICS 2003|doi=10.1109/LICS.2003.1210048|citeseerx=10.1.1.89.4223}}&lt;/ref&gt; Ovo omogućava veću fleksibilnost u definisanju tipova koji zavise od specifičnih vrijednosti, kao i u preciznijem modeliranju složenih veza između tipova.

=== Meta tipovi ===

Neki programski jezici predstavljaju informacije o tipovima kao podatke, omogućavajući '''introspekciju tipova''' i '''reflektivno programiranje''' (refleksija). To znači da je moguće analizirati i manipulirati tipovima tokom izvođenja programa, često za potrebe dinamičke provjere tipova ili generičkog kodiranja.

=== Tipovi praktičnosti ===
Za praktičnost, '''visoko-nivojski jezici''' i '''baze podataka''' mogu ponuditi unaprijed definisane &quot;realne&quot; tipove podataka, kao što su '''vremenski''' i '''datum''' tipovi, kao i '''novčane vrijednosti''' (valute).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://bornsql.ca/blog/how-sql-server-stores-data-types-money/|title=How SQL Server stores data types: money|last1=West|first1=Randolph|date=27. 5. 2020|website=Born SQL|access-date=28. 1. 2022|quote=Some time ago I described MONEY as a “convenience” data type which is effectively the same as DECIMAL(19,4), [...]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://support.microsoft.com/en-us/office/introduction-to-data-types-and-field-properties-30ad644f-946c-442e-8bd2-be067361987c|title=Introduction to data types and field properties|website=support.microsoft.com|access-date=28. 1. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovi tipovi mogu biti ugrađeni u jezik ili implementirani kao '''kompozitni tipovi''' u biblioteci.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Wickham|first1=Hadley|title=R for data science: import, tidy, transform, visualize, and model data|year=2017|isbn=978-1491910399|location=Sebastopol, CA|chapter=16 Dates and times|access-date=28. 1. 2022|chapter-url=https://r4ds.had.co.nz/dates-and-times.html}}&lt;/ref&gt;

Na primjer, mnogi jezici imaju podršku za rad s vremenom i datumima, olakšavajući rad s vremenskim zonama, formatima datuma i vremenskim operacijama. Takođe, specifični tipovi za valute omogućavaju precizno upravljanje novčanim vrijednostima, uključujući operacije kao što su zbrajanje, oduzimanje i formatiranje s tačnošću za decimale.

== Također pogledati ==

* '''[[C tipovi podataka]]'''
* '''[[Rječnik podataka]]'''
* '''[[Vrsta (teorija tipova)]]'''
* '''[[Tip (teorija modela)]]'''
* '''[[Teorija tipova]]''' za matematičke modele tipova
* '''[[Konverzija tipova]]'''
* '''[[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO]]/IEC 11404''', Tipovi podataka opće namjene

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dalje čitanje ==

* {{Cite book|last=Parnas|first=David L.|title=Proceedings of the 1976 conference on Data : Abstraction, definition and structure -|last2=Shore|first2=John E.|last3=Weiss|first3=David|year=1976|pages=149–154|chapter=Abstract types defined as classes of variables|doi=10.1145/800237.807133|author-link=David Parnas|doi-access=free}}
* {{Cite journal|last=Cardelli|first=Luca|last2=Wegner|first2=Peter|author-link2=Peter Wegner (computer scientist)|date=decembar 1985|title=On Understanding Types, Data Abstraction, and Polymorphism|url=http://lucacardelli.name/Papers/OnUnderstanding.A4.pdf|journal=[[ACM Computing Surveys]]|volume=17|issue=4|pages=471–523|doi=10.1145/6041.6042|issn=0360-0300|archive-url=https://web.archive.org/web/20081203071429/http://lucacardelli.name/Papers/OnUnderstanding.A4.pdf|archive-date=3. 12. 2008}}
* {{Cite book|last=Cleaveland|first=J. Craig|title=An Introduction to Data Types|url=https://archive.org/details/introductiontoda0000clea|publisher=Addison-Wesley|year=1986|isbn=978-0201119404}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Commonscat-inline|Data types}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Vrste podataka]]
[[Kategorija:Programski jezici]]
[[Kategorija:Koncepti u programskim jezicima]]</text>
      <sha1>4zc10dr55fn06k39ajioqq8z2m0rbcn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Promijenjeni nivo svijesti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>523504</id>
    <revision>
      <id>3904095</id>
      <parentid>3891805</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:54:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Hipnoza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18106" sha1="6ew586uzp9iedygloo7pnjz8bb3llds" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime            = Izmijenjeni nivo svijesti
| sjnonimi        =
| slika           = Intracerebral hemorrage (CT scan).jpg
| opis_slike        = Intrakranijskoo [[krvarenje]], jedan od uzroka promijenjenog nivoa svijesti
| specijalnost         = [[Psihijatrija]], [[Neurologija]]
| simptomi =
| komplikacije =
| početak =
| trajanje =
| vrste =
| uzroci =
| rizici =
| dijagnoza =Procjena LOC-a uključuje određivanje reakcije pojedinca na vanjske podražaje Brzina i tačnost odgovora na pitanja i reakcije na podražaje poput dodira i bola se evidentiraju. Refleksi, poput refleksa kašljanja i gag refleksa, također su sredstva za procjenu lokalnog stanja svijesti 
| diferencijalna_dijagnoza = [[Metabolički poremećaj]]i poput [[dijabetes melitus]] i [[uremija]] mogu promijeniti svijest.
| prevencija =
| liječenje =Liječenje ovisi o stupnju smanjenja svijesti i njegovom osnovnom uzroku. Početni tretman često uključuje primjenu [[dekstroza|dekstroze]] ako je [[šećer]] u krvi nizak, kao i primjenu [[kisik]]a, [[nalokson]]a i [[tiamin]]a.
| lijekovi =
| prognoza =
| učestalost =
| smrtni slučajevi =
}}
'''Izmijenjeni nivo svijesti''' je bilo koja mjera [[uzbuđenje|uzbuđenja]] osim normalne. '''Nivo svijesti''' ('''LOC''') je mjera nečije sposobnosti uzbuđenja i reakcije na [[stimulus (fiziologija)|stimuluse]] iz okoline.&lt;ref name=&quot;Kandel00&quot;&gt;{{cite book |author =Kandel E.R. |author2=Jessell, Thomas M. |author3 = Schwartz, James H. |title=Principles of neural science |publisher=McGraw-Hill |location=New York |year=2000 |pages=[https://archive.org/details/isbn_9780838577011/page/901 901] |isbn=0-8385-7701-6 |access-date=3. 7. 2008 |url = https://archive.org/details/isbn_9780838577011|url-access =registration |quote =level of consciousness. }}&lt;/ref&gt; Blago smanjen nivo svijesti ili budnosti može se klasificirati kao letargija; osoba u ovom stanju se može probuditi bez većih poteškoća.&lt;ref name=&quot;Kandel00&quot;/&gt; Ljudi koji su otupeni imaju niži nivo svijesti i ne mogu se potpuno probuditi.&lt;ref name=&quot;Kandel00&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Porth07&quot;/&gt; Za one koji se ne mogu probuditi iz stanja sličnog snu kaže se da su stuporni.&lt;ref name=&quot;Kandel00&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Porth07&quot;/&gt; Koma je nemogućnost bilo kakvog svrsishodnog odgovora.&lt;ref name=&quot;Kandel00&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Porth07&quot;/&gt; Skale poput Glasgowske skale kome]] su dizajnirane za mjerenje nivoa svijesti.
 
Promijenjeni nivo svijesti može biti rezultat različitih faktora, uključujući promjene u hemijskom okruženju mozga (npr. izloženost [[otrovima]] ili [[intoksikantima]]), nedovoljan [[kisik]] ili [[krvotok|protok krvi]] u mozgu i prekomjerni [[unutarkranijski pritisak|pritisak unutar lobanje]].  Produžena [[nesvijest]] se smatra znakom [[hitna pomoć|asmedicinske hitnosti]].&lt;ref name=&quot;Pollak02&quot;/&gt; Deficit u nivou [[svijest]]i ukazuje da su obje [[moždane hemisfere]] ili [[retikularni aktivacijski sistem]] povrijeđene.&lt;ref name=&quot;Porth071&quot;&gt;Porth, str. 838&lt;/ref&gt; Smanjen nivo svijesti [[korelacija|korelira]] sa povećanim [[Bolest|morbiditetom]] (oboljevanjem) i [[stopa smrtnosti|mortalitetom]] (smrti).&lt;ref name=&quot;Scheld041&quot;&gt;Scheld ''et al.''. str. 530&lt;/ref&gt; Stoga je to vrijedna mjera medicinskog i neurološkog statusa pacijenta. Ustvari, neki izvori smatraju da je nivo svijesti jedan od [[vitalni znak|vitalnih znakova]].&lt;ref name=&quot;Pollak02&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Forgey99&quot;&gt;{{cite book |author =Forgey WW |title=Wilderness Medicine, Beyond First Aid |edition=5th |publisher=Globe Pequot |location=Guilford, Conn |year=1999 |pages  =13 |isbn=0-7627-0490-X |access-date= 4. 7. 2008 |url = https://books.google.com/books?id=UNwzDUy9AlsC&amp;q=%22level+of+consciousness%22&amp;pg=PA13}}&lt;/ref&gt;
==Definicija==
Skale i termini za klasifikaciju nivoa svijesti se razlikuju, ali općenito, smanjenje odgovora na stimuluse ukazuje na izmijenjeni nivo svijesti:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ '''Nivoi svijesti'''
! Nivo !! Sažetak (Kruse)&lt;ref name=&quot;Porth07&quot;/&gt; !! Opis
|-
! [[Metakognicija|Metasvjesno]]
| Natprirodno
| Ljudi koji posjeduju sposobnost praćenja i kontrole vlastitih kognitivnih procesa, uz ispunjavanje svih kriterija koji ukazuju na normalan nivo svijesti. U području [[kognitivna neuronauka|kognitivne neuroznanosti]], metakognitivno praćenje i kontrola su smatrani funkcijama [[prefrontalni korteks|prefrontalnog korteksa]], koji prima senzorne ulazne signale iz divergentnih kortikalnih regija i provodi kontrolu putem povratnih petlji koje se uspostavljaju korištenjem osnovnih mehanizama [[neuroplastičnosti]] (vidi poglavlja Schwartza i Bacona te Shimamure, u Dunlosky i Bjork, 2008).&lt;ref name=&quot;Dunlosky&quot;&gt;Dunlosky, J. &amp; Bjork, R. A. (Eds), Handbook of Metamemory and Memory. Psychology Press: New York.&lt;/ref&gt;
|-
! [[svijest|Svjesno]]
| Normalno
| Procjena LOC-a uključuje provjeru [[Orijentacija|orijentacije]]: za osobe koje su sposobne brzo i spontano navesti svoje ime, lokaciju i datum ili vrijeme kaže se da su orijentirane prema sebi, mjestu i vremenu ili &quot;orijentirane X3&quot;.&lt;ref name=&quot;Kruse86&quot;&gt;{{cite book |author =Kruse MJ |title=Nursing the Neurological and Neurotrauma Patient |publisher=Rowman &amp; Allanheld |location=Totowa, N.J |year=1986 |pages= 57–58 |isbn=0-8476-7451-7
|url= https://books.google.com/books?id=3BN3d2Ps8HAC&amp;q=%22level+of+consciousness%22&amp;pg=PA57}}&lt;/ref&gt;  Normalna faza [[san|sna]] iz koje se osoba lahko budi također se smatra normalnim nivoom svijesti.&lt;ref name=&quot;Tindall90&quot;/&gt; &quot;Zamagljivanje svijesti&quot; je termin za blagu promjenu svijesti s promjenama u pažnji i budnosti.&lt;ref name=&quot;Tindall90&quot;/&gt;
|-
! [[Zbunjenost]]
|Dezorijentiran; otežano razmišljanje i reakcije
| Ljudi koji ne reaguju brzo s informacijama o svom imenu, lokaciji i vremenu smatraju se &quot;tupim&quot; ili &quot;[[zbunjenost|zbunjeni]]&quot;.&lt;ref name=&quot;Kruse86&quot;/&gt; Zbunjena osoba može biti zbunjena, dezorijentirana i imati poteškoća s praćenjem uputa.&lt;ref name=&quot;Tindall90&quot;/&gt; Osoba može imati usporeno razmišljanje i mogući gubitak pamćenja. To može biti uzrokovano nedostatkom sna, pothranjenošću, alergijama, zagađenjem okoliša, lijekovima (na recept i bez recepta) i infekcijom.
|-
![[Delirij|Deliriozno]]
|Dezorijentiran; nemir, halucinacije, ponekad deluzije
|Neke skale imaju &quot;deliriozno&quot; ispod ovog nivoa, u kojem osoba može biti nemirna ili uznemirena i pokazivati izražen deficit u [[pažnji]].&lt;ref name=&quot;Porth07&quot;/&gt;
|-
![[somnolencija|Somnolentno]]
| Pospanost
| ''[[somnolencija|somnolentna]]'' osoba pokazuje pretjeranu [[pospanost]] i reaguje na podražaje samo nepovezanim mrmljanjem ili neorganizovanim pokretima.&lt;ref name=&quot;Kruse86&quot;/&gt;
|-
![[Obtundacija|Obtundirano]]
|Smanjena budnost; usporeni psihomotorni odgovori
| Kod ''[[Obtundacija|obtundacije]]'', osoba ima smanjen interes za svoju okolinu, usporene reakcije i pospanost.&lt;ref name=&quot;Tindall90&quot;/&gt; halucinacije, ponekad deluzije | Neke skale imaju &quot;delirično&quot; ispod ovog nivoa, u kojem osoba može biti nemirna ili uznemirena i pokazivati izražen deficit u [[pažnji]].&lt;ref name=&quot;Porth07&quot;/&gt;
|-
![[somnolencija|Somnolentna]]
| Pospanost
| ''[[somnolencija|somnolentna]]''&lt;!--obtunded--&gt; osoba pokazuje pretjeranu [[pospanost]] i reagira na podražaje samo nepovezanim mrmljanjem ili neorganiziranim pokretima.&lt;ref name=&quot;Kruse86&quot;/&gt;
|-
![[Obtundacija|Obtundirano]]
|Smanjena budnost; usporeni psihomotorni odgovori
| Kod ''[[Obtundacija|obtundacije]]'', osoba ima smanjen interes za svoju okolinu, usporene reakcije i pospanost.&lt;ref name=&quot;Tindall90&quot;/&gt;
|-
!Stuporozno
| Stanje slično snu (nije nesvjesno); malo/bez spontane aktivnosti
|Ljudi sa još nižim nivoom svijesti, stuporom, reaguju samo [[izraz lica|grimasom]] ili povlačenjem od bolnih podražaja.&lt;ref name=&quot;Kruse86&quot;/&gt;
|-
![[Koma]]toza
| Ne mogu se probuditi; nema reakcije na podražaje
| Osobe u komi čak ni ne reaguju na podražaje na ovaj način, nemaju [[kornealni refleks|kornealni]] ili [[refleks povraćanja]], i možda nemaju [[reakcija zjenice|reakciju zjenice]] na svjetlost.&lt;ref name=&quot;Kruse86&quot;/&gt;
|}
Promijenjeni nivo svijesti se ponekad opisuje kao izmijenjeni [[senzorijum]].
 
===Glasgowska skala kome===
{{glavni|Glasgowska skala kome}}
Najčešće korišteni alat za objektivno mjerenje LOC-a je Glasgowska skala kome (GCS). Ušla je u gotovo univerzalnu upotrebu za procjenu osoba sa stečenom povredom mozga,&lt;ref name=&quot;Porth07&quot;&gt;{{cite book |author =Porth C |title=Essentials of Pathophysiology: Concepts of Altered Health States |publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins |location=Hagerstown, MD |year=2007 |pages=835 |isbn=978-0-7817-7087-3 |access-date=3. 7. 2008 |url= https://books.google.com/books?id=57RQC-3OPtUC&amp;q=%22level+of+consciousness%22&amp;pg=PT858}}&lt;/ref&gt; ili promijenjeni nivo svijesti. Verbalne, motorne i reakcije otvaranja očiju na podražaje se mjere, boduju i sabiraju u konačni rezultat na skali od 3 do 15, pri čemu niži rezultat predstavlja niži nivo svijesti.
===Ostalo===
Skala [[AVPU]] je još jedan način mjerenja LOC-a: ljudi se procjenjuju kako bi se utvrdilo da li su '''a'''budni, reaguju li na '''verbalne podražaje''', reaguju li na '''p''' bolne podražaje ili '''u''' ne reaguju.&lt;ref name=&quot;Pollak02&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Forgey99&quot;/&gt; Da bi se utvrdila reakcija na glas, njegovatelj razgovara s osobom ili, ako to ne uspije, viče na nju.&lt;ref name=&quot;Pollak02&quot;/&gt; Reakcija na [[bol]] određuje se blagim bolnim podražajem poput štipanja; stenjanje ili povlačenje od podražaja smatra se odgovorom na bol.&lt;ref name=&quot;Pollak02&quot;/&gt; ACDU skala, kao i AVPU, lakša je za korištenje od GCS-a i daje slično tačne rezultate.&lt;ref name=&quot;Posner07&quot;&gt;{{cite book |vauthors = Posner JB, Saper CB, Schiff ND, Plum F |title=Plum and Posner's Diagnosis of Stupor and Coma |url = https://archive.org/details/plumposnersdiagn0004unse |url-access = limited |publisher=Oxford University Press, US |year=2007 |pages=[https://archive.org/details/plumposnersdiagn0004unse/page/41 41] |isbn=978-0-19-532131-9 }}&lt;/ref&gt;  Korištenjem ACDU-a, pacijent se procjenjuje na '''a'''budnost, '''c'''ofuziju, '''d'''pospanost i '''u'''neodgovornost.&lt;ref name=&quot;Posner07&quot;/&gt;
 
[[Gradyjeva skala kome]] klasificira ljude na skali od I do V prema skali konfuzije, stupora, dubokog stupora, [[abnormalnog držanja]] i kome.&lt;ref name=&quot;Tindall90&quot;/&gt;
==[[Patofiziologija]]==
Iako neurološka nauka koja stoji iza budnosti, uzbuđenja i budnosti nije u potpunosti poznata, poznato je da [[retikulska formacija]] ima ulogu u njima.&lt;ref name=&quot;Tindall90&quot;/&gt; [[uzlazni retikularni aktivacijski sistem]] je postulirana grupa neuralnih veza koje primaju senzorne podatke i projektuju ih u [[moždani korteks]] kroz [[srednji mozak]] i [[talamus]] iz retikulske formacije.&lt;ref name=&quot;Tindall90&quot;/&gt; Budući da se smatra da ovaj sistem modulira [[budnost]] i san, interferencija s njim, poput povrede, bolesti ili [[metabolički poremećaj|metaboličkih poremećaja]], mogla bi promijeniti nivo svijesti.&lt;ref name=&quot;Tindall90&quot;/&gt;

Normalno, stupor i koma nastaju zbog interferencije s [[moždano stablo|moždanim stablom]], kao što može biti uzrokovano [[lezija|lezijom]] ili indirektnim efektima, kao što je [[hernijacija mozga]].&lt;ref name=&quot;Tindall90&quot;/&gt; Masovne lezije u moždanom stablu obično uzrokuju komu zbog svojih efekata na retikulsku formaciju.&lt;ref name=&quot;Tindall901&quot;&gt;{{cite book |quote=Mass lesions within monkey coma by virtue of direct effects on the reticular formation of monkey |author =Tindall SC |veditors=Walker HK, Hall WD, Hurst JW |chapter= Level of consciousness |title= Clinical Methods: The History, Physical, and Laboratory Examinations|publisher=Butterworth Publishers |year=1990 |pmid =21250221 |isbn =9780409900774 |access-date=4. 7. 2008 |chapter-url= https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=cm&amp;partid=380}}&lt;/ref&gt; Masovne [[lezija|lezije]] koje se javljaju iznad ''[[tentorium cerebelli]]'' normalno ne mijenjaju značajno nivo svijesti osim ako nisu vrlo velike ili ne utiču na obje [[moždana hemisfera|moždane hemisfere]].&lt;ref name=&quot;Tindall90&quot;/&gt;
==Dijagnoza==
Procjena LOC-a uključuje određivanje reakcije pojedinca na vanjske podražaje&lt;ref name=&quot;Dohert05&quot;&gt;{{cite book |vauthors =von Koch CS, Hoff JT|chapter= Diagnosis and management of depressed states of consciousness |editor=Doherty GM |title=Current Surgical Diagnosis and Treatment |publisher=McGraw-Hill Medical |year=2005 |pages= 863 |isbn=0-07-142315-X |access-date=4. 7. 2008 |chapter-url= https://books.google.com/books?id=c3I-PFkMN2YC&amp;q=%22level+of+consciousness%22&amp;pg=PA863}}&lt;/ref&gt;  Brzina i tačnost odgovora na pitanja i reakcije na podražaje poput dodira i bola se evidentiraju.&lt;ref name=&quot;Dohert05&quot;/&gt; Refleksi, poput refleksa kašljanja i gag refleksa, također su sredstva za procjenu lokalnog stanja svijesti (LOC).&lt;ref name=&quot;Dohert05&quot;/&gt; Nakon što se utvrdi nivo svijesti, kliničari traže tragove za uzrok bilo kakve promjene.&lt;ref name=&quot;Tindall90&quot;/&gt; Obično su prvi testovi u hitnoj pomoći pulsna oksimetrija kako bi se utvrdilo postoji li hipoksija, nivoi glukoze u serumu kako bi se isključila [[hipoglikemija]]. Može se poslati analiza urina na lijekove. I CT glave je vrlo važno napraviti kako bi se isključilo [[krvarenje]]. U slučajevima sumnje na [[meningitis]], mora se izvršiti lumbalna punkcija. Serumski TSH je važan test koji treba naručiti. U odabranim grupama razmatraju se nivoi [[vitamin B12|vitamina B12]]. Provjera serumskog [[amonijak]]a se posebno preporučuje kod neonatusne kome kako bi se uočile [[urođena greška metabolizma|urođene greške metabolizma]].

===Diferencijalna dijagnoza===
Snižen nivo svijesti ukazuje na deficit u moždanoj funkciji.&lt;ref name=&quot;Porth071&quot; /&gt; Nivo svijesti može biti snižen kada [[mozak]] prima nedovoljno kisika (kao što se događa kod [[hipoksija|hipoksije]]); nedovoljno krvi (kao što se događa kod [[šoka]], kod djece naprimjer zbog [[intaginacija|intaginacije]]); ili postoji promjena u [[hemija mozga|hemiji mozga]].&lt;ref name=&quot;Pollak02&quot;&gt;{{cite book |vauthors = Pollak AN, Gupton CL |title=Emergency Care and Transportation of the Sick and Injured |publisher=Jones and Bartlett |location=Boston |year=2002 |pages=[https://archive.org/details/emergencycaretra08edunse/page/140 140] |isbn=0-7637-1666-9 |access-date=4. 7. 2008 |url=https://archive.org/details/emergencycaretra08edunse|url-access = registration |quote = level of consciousness.}}&lt;/ref&gt; [[Bolesti srca|Stanja srca]] i [[Bolesti pluća|stanja pluća]] mogu promijeniti svijest. [[Metabolički poremećaj]]i poput [[dijabetes melitus]] i [[uremija]] mogu promijeniti svijest.&lt;ref name=&quot;Dohert05&quot;/&gt; [[hiponatremija|Hipo-]] ili [[hipernatremija]] (smanjeni i povišeni nivoi [[natrij]]a, kao i [[dehidracija]] također mogu proizvesti promijenjenu svijest.&lt;ref name=&quot;Johnson98&quot;&gt;{{cite book |vauthors =Johnson AF, Jacobson BH |title=Medical Speech-language Pathology: A Practitioner's Guide |publisher=Thieme |location=Stuttgart |year=1998 |pages=142 |isbn=0-86577-688-1 |access-date=4. 7. 2008 |url=https://books.google.com/books?id=Vo5cPaOEG_4C&amp;q=%22level+of+consciousness%22&amp;pg=PA142}}&lt;/ref&gt;[[pH]] vrijednost izvan raspona koji mozak može tolerirati također će promijeniti LOC.&lt;ref name=&quot;Tindall90&quot;&gt;{{cite book |author =Tindall SC |veditors=Walker HK, Hall WD, Hurst JW |chapter= Level of consciousness |title= Clinical Methods: The History, Physical, and Laboratory Examinations|publisher=Butterworth Publishers |year=1990 |pmid=21250221 |isbn=9780409900774 |access-date=4. 7. 2008 |chapter-url= https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=cm&amp;partid=380}}&lt;/ref&gt; Izloženost [[lijekovima]] (npr. [[alkohol (lijek)|alkohol]]) ili [[toksinima]] također može sniziti LOC,&lt;ref name=&quot;Pollak02&quot;/&gt; kao i [[temperatura jezgre]] koja je previsoka ili preniska ([[hipertermija]] ili [[hipotermija]]). Povećanje [[intrakranijalnog pritiska]] (pritiska unutar lubanje) također može uzrokovati promijenjenu LOC. To može biti rezultat [[traumatske ozljede mozga]] kao što je [[potres mozga]].&lt;ref name=&quot;Dohert05&quot;/&gt; [[Moždani udar#Ishemiski moždani udar|Ishemiski moždani udar]] i [[intrakranijsko krvarenje|krvarenje u mozgu]] su drugi uzroci promijenjene svijesti.&lt;ref name=&quot;Dohert05&quot;/&gt; [[Infekcija]] [[centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]] također može biti povezana sa smanjenom LOC; naprimjer, promijenjena LOC je najčešći simptom [[encefalitis]]a.&lt;ref name=&quot;Scheld04&quot;&gt;{{cite book |vauthors = Scheld WM, Whitley RJ, Marra CM |title=Infections of the Central Nervous System |publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins |location=Hagerstown, MD |year=2004 |pages= 219|isbn=0-7817-4327-3 |access-date=4. 7. 2008 |url = https://books.google.com/books?id=jjvFj6aQeMgC&amp;q=%22level+of+consciousness%22&amp;pg=PA530}}&lt;/ref&gt; [[Neoplazme]] unutar [[intrakranijalne šupljine]] također mogu utjecati na svijest,&lt;ref name=&quot;Dohert05&quot;/&gt; kao i [[epilepsija]] i [[Postiktalno stanje|stanje nakon napada]]&lt;ref name=&quot;Tindall90&quot;/&gt; Smanjenje LOC-a također može biti rezultat kombinacije faktora.&lt;ref name=&quot;Dohert05&quot;/&gt;
[[Potres mozga]], što je blaga traumatska ozljeda mozga (MTBI), može rezultirati smanjenim LOC-om.{{cn|date=maj 2024}}
 
==Liječenje==
Liječenje ovisi o stupnju smanjenja svijesti i njegovom osnovnom uzroku. Početni tretman često uključuje primjenu [[dekstroza|dekstroze]] ako je [[šećer]] u krvi nizak, kao i primjenu [[kisik]]a, [[nalokson]]a i [[tiamin]]a.

==Također pogledajte==
* [[Izmijenjeno stanje svijesti]]
* [[Poremećaji svijesti]]
* [[Nivo svijesti (ezoterizam)]]
* [[Kognitivni deficit]]
 
==Reference==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
|   DiseasesDB     =
|   ICD10          = {{ICD10|R|40||r|40}}
|   ICD9           = {{ICD9|780.0}}
|   ICDO           =
|   OMIM           =
|   MedlinePlus    =
|   eMedicineSubj  =
|   eMedicineTopic =
|   eMedicine_mult =
|   MeshID         =
}}
{{Poremećaji svijesti}}

{{DEFAULTSORT:Altered Level Of Consciousness}}
[[Kategorija:Neuronauka]]
[[Kategorija:Intenzivna medicina]]
[[Kategorija:Poremećaji centralnog nervnog sistema]]
[[Kategorija:Simptomi i znakovi mentalnih poremećaja]]
[[Kategorija:Svijest]]
[[Kategorija:Halucinacije]]
[[Kategorija:Mentalna stanja]]
[[Kategorija:Hipnoza]]</text>
      <sha1>6ew586uzp9iedygloo7pnjz8bb3llds</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prilozi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>524744</id>
    <revision>
      <id>3903928</id>
      <parentid>3748113</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T14:10:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-38979-35</username>
        <id>183438</id>
      </contributor>
      <comment>Dodao izvore</comment>
      <origin>3903928</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5684" sha1="pg4a528ugpl2gl71pojmauwosaaggr7" xml:space="preserve">[[Datoteka:Frequency of relativizers.jpg|mini|295px|Iz dijagrama se vidi da su prilozi ''kad'', ''gdje'' i ''kako'' među [[riječ]]ima koje najčešće uvode relativnu rečenicu&lt;ref name=RRknjiga/&gt;]]'''Prilozi''' su, u [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]], nesamostalne i donekle [[Vrste riječi|promjenjive riječi]] koje se prilažu drugim riječima (najčešće [[glagoli]]ma, [[pridjevi]]ma, [[Imenice|imenicama]] i drugim prilozima) kako bi ih bliže opisali.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Jahić|first=Dževad|title=Gramatika bosanskog jezika|last2=Palić|first2=Ismail|last3=Halilović|first3=Senahid|year=2000|isbn=|location=Zenica|pages=295-297}}&lt;/ref&gt; Koriste se i za izražavanje pitanja.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |editor1-last=Okuka |editor1-first=Miloš |editor-link1=Miloš Okuka |editor2-last=Schweier |editor2-first=Ulrich |title=Germano-Slavistische Beiträge: Festschrift für Peter Rehder zum 65. Geburtstag |series=Die Welt der Slaven, Sammelbände - Sborniki, Band 21 |publisher=Otto Sagner |pages=113 |chapter=Prilozi ''gd(j)e, kamo, kuda'' |chapter-url=http://bib.irb.hr/datoteka/426607.PRILOZI_GDJE_KAMO_KUD.PDF |location=München |year=2004 |isbn=3-87690-874-4 |ssrn=3437881 |accessdate=2022-03-30 |archive-date=2016-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303225516/http://bib.irb.hr/datoteka/426607.PRILOZI_GDJE_KAMO_KUD.PDF }}&lt;/ref&gt; A mogu uvoditi i odnosne ili relativne rečenice.&lt;ref name=RRknjiga&gt;{{Cite book |last=Kordić |first=Snježana |title=Relativna rečenica |chapter=Priložni relativizatori |url=http://bib.irb.hr/datoteka/426507.Kordic_Relativna_recenica.pdf |format=PDF |series=Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25 |location=Zagreb |publisher=[[Matica hrvatska]] i Hrvatsko filološko društvo |year=1995 |pages=225–259 |isbn=953-6050-04-8 |ssrn=3460911 |accessdate=2024-10-13 |archive-date=2021-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210214005854/http://bib.irb.hr/datoteka/426507.Kordic_Relativna_recenica.pdf}}&lt;/ref&gt; U prvom i drugom dijelu ''[[Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole (knjiga)|Gramatike bosanskoga jezika za srednje škole]]'' iz 1890., u kojima se opisuje nauka o glasovima i oblicima, prilozi su opisani kao &quot;čestice, koje pobliže označuju pridjeve i glagole&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole|year=1890|location=Sarajevo|pages=125}}&lt;/ref&gt; Ako se prilog nalazi u rečenici, može se nazvati i &quot;priloškom ili adverbijalnom odredbom&quot; koja označava vrijeme (''uskoro, nedavno, uvijek''), način (''brzo, temeljito, s lakoćom''), mjesto (''ovdje, tamo, u blizini''), količinu (''manje, više, sve, nekoliko'') i uzrok (''zbog, uslijed, radi, zahvaljujući'').&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.academia.edu/15209645/Osnovi_gramatike_bosanskog_jezika|title=Osnovi gramatike bosanskog jezika|last=Džanko|first=Muhidin|website=Academia|access-date=3. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Prilozi, ako su promjenjivi, imaju oblike komparacije. Po značenju se dijele na:

* atributivne, koji označavaju svojstva, osobine i način vršenja radnje; i
* adverbijalne, koji označavaju mjesto, vrijeme, uzrok i namjeru

Prilozi potpuno definišu glagole ukazujući na razliku u ''načinu, mjestu i vremenu''; npr. ''Mi smo vani'' (mjesto); ''Obrisao sam pod temeljito'' (način); ''Sutra ćemo obići mojeg brata'' (vrijeme). Grupa mjesnih zamjeničkih priloga koji primarno označavaju statičnost koriste se mnogo češće od grupa koje primarno označavaju dinamičnost, a daleko je najučestaliji prilog ''tu''.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Kordić |first=Snježana |title=Prilozi ''ovd(j)e/tu/ond(j)e, ovamo/tamo/onamo, ovuda/tuda/onuda'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430250.PRILOZI_OVDJE-TU-ONDJE.PDF |journal=Južnoslovenski filolog |volume=59 |pages=81 |year=2003 |issn=0350-185X |ssrn=3441325 |accessdate=2006-05-14 |archive-date=2013-09-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921190345/http://bib.irb.hr/datoteka/430250.PRILOZI_OVDJE-TU-ONDJE.PDF |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prilozi koji stoje uz glagole također mogu određivati još ''uzrok'' (''Sporo je hodao'') i ''količinu'' (''Ovaj put su radili više'').

Ako se nalaze uz pridjev ili drugi prilog, prilozi mogu imati ''stepen'' osobine koja se označava pridjevom ili prilogom (''Bila sam potpuno spremna. - Ostao je sasvim iznenađen. - Pisat će vrlo rado.'').

Uz imenice i imeničke [[zamjenice]] prilozi opisuju količinu onoga što imenica ili zamjenica označava (''Ostalo je malo hrane. - Mnogo nas je došlo.'').

[[Komparacija|Komparaciju]] mogu imati priloške odredbe za način, količinu, mjesto i vrijeme. To su često prilozi koji imaju isti oblik kao pridjevi srednjeg roda, često se razlikujući od pridjeva po akcentu. Takvi prilozi imaju tri oblika: pozitiv, komparativ i superlativ.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Prilozi nastaju od riječi punog značenja i njihovih [[Sintagma|sintagmi]], od drugih priloga i stapanjem veza prijedloga s nepromjenjivim riječima. Stoga možemo razlikovati prave (čije značenje ne možemo povezati sa značenjem  i osnovom neke druge riječi) i neprave (koji nastaju od drugih vrsta riječi).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nepravi su prilozi nastali:

* od imenica - npr. ''sutra'', ''večeras'', ''stazom''
* od pridjeva - npr. ''ljepše'', ''daleko'', ''uzbudljivo'', ''brzo'', ''prijateljski''
* od zamjenica - npr. ''tamo'', ''nešto'', ''onako''
* od brojeva - npr. ''tri puta'', ''četiri'', ''petnaest'', ''drugi''
* od glagola - npr. ''tiho'', ''svesrdno''; i
* od priloga - npr. ''djelomično'', ''napamet'', ''unazad''

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Vrste riječi]]
[[Kategorija:Prilozi]]</text>
      <sha1>pg4a528ugpl2gl71pojmauwosaaggr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nemiri u Palestini 1929.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>527980</id>
    <revision>
      <id>3903924</id>
      <parentid>3903575</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T14:00:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3903924</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10540" sha1="rem5xdf0fjdpxis96rgh96u5ranbgd1" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Nemiri u Palestini 1929.
| slika           = Jews flee the Old City of Jerusalem, August 1929.jpg
| opis_slike      = Tokom nemira u Palestini 1929, jevrejske porodice su bježale iz Starog grada Jerusalema kod Jaffa kapije.
| lokacija        = [[Mandatna Palestina]]
| meta            =
| koordinate      = {{Coord|31|46|36|N|35|14|03|E|source:plwiki_region:PS_type:event_scale:1:10,000,000|display=title,inline}}
| datum           = 23-29. augusta 1929.
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = 
| tip             = [[Nemiri]]
| mrtvih          = 133 Jevreja, 116 Arapa
| ranjenih        = 339 Jevreja, 232+ Arapa
| žrtve           =
| počinitelji     = 
| počinitelj      = 
| osumnjičenici   = 
| osumnjičenik    = 
| oružja          = 
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Nemiri u Palestini 1929''' ili '''Burakov ustanak''' (arapski: ثورة البراق, Thawrat al-Burāq) ili '''Događaji iz 1929.''' (hebrejski: מאורעות תרפ&quot;ט, Meora'ot Tarpat, doslovno Događaji iz 5689, [[Anno Mundi]]), bili su niz demonstracija i nemira krajem augusta 1929. u kojima je dugogodišnji spor između [[Palestinci|Palestinaca]] i [[Jevreji|Jevreja]] oko pristupa [[Zid plača|Zidu plača]] u [[Jerusalem]]u eskalirao u nasilje, u koje su bile uključene i britanske vlasti. Prema nekim historičarima, ustanak je također izazvan odbijanjem cionističkih vođa da prihvate britanske ponude o zajedničkom predstavljanju u Palestini, što je prihvatilo arapsko rukovodstvo.&lt;ref name= Ten&gt;{{cite book |last=Pape |first=Ilan |title=Ten Myths about Israel |year=2017 |url=https://archive.org/details/isbn_2901786630192 |publisher=Verso |page=[https://archive.org/details/isbn_2901786630192/page/46 46]}}&lt;/ref&gt; Prema drugim historičarima, nemire je izazvao muftija koji je pokušavao ojačati svoju poziciju izazivajući strah od jevrejskog preuzimanja [[Brdo hrama|Brda hrama]].{{snf|Shapira|2012|p=78}} Naučnici su također ukazali na prenos zemljišta Jevrejskom nacionalnom fondu, koji je, uz rastuću zabrinutost zbog zemljišta... prodaja i imigracija doprinijeli su socioekonomskim stresovima koji su pomogli da se pojača izbijanje nemira.&lt;ref name= Ten/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Winder |first=Alex |title=The &quot;Western Wall&quot; Riots of 1929: Religious Boundaries and Communal Violence |journal=Journal of Palestine Studies |volume=42 |issue=1 |date=2012 |pages=6–23 |doi=10.1525/jps.2012.xlii.1.6 |url=https://www.proquest.com/docview/1291076222 |access-date=12. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Cohen|2015|pp=286-293}}

Nemiri su se uglavnom odvijali u obliku napada Arapa na Jevreje, praćenih uništavanjem jevrejske imovine. Tokom sedmice nemira, od 23. do 29. augusta, Arapi su ubili 133 Jevreja, a 339 Jevreja je ranjeno, od kojih je većina bila nenaoružana.{{sfn|Morris|1999|p=116}}{{sfn|Cohen|2015|p=xxi}} Ubijeno je 116 Arapa, a najmanje 232 ranjeno, uglavnom od strane policije Mandatne Palestine koja je suzbijala nemire. Oko 20 Arapa ubijeno je od strane jevrejskih napadača i neselektivne britanske vatre.{{sfn|Shaw Commission|1930|p=65}}&lt;ref&gt;{{cite book |title=Causes and Consequences of the Arab-Israeli Conflict |url=https://archive.org/details/causesconsequenc0000ross_w6z0 |publisher=Evans Brothers |author=Ross, Stewart |year=2004 |pages=[https://archive.org/details/causesconsequenc0000ross_w6z0/page/22 22] |isbn=0237525852}}&lt;/ref&gt; Nakon nemira, 174 Arapa i 109 Jevreja optuženo je za ubistvo ili pokušaj ubistva; oko 40% Arapa i 3% Jevreja naknadno je osuđeno. Tokom nemira, evakuisano je 17 jevrejskih zajednica.&lt;ref name= mishmar&gt;{{cite web|title=אירועים ביטחוניים בתולדות משמר העמק [Security events in the history of Mishmar HaEmek]|url=http://mh.kibbutz.org.il/cgi-webaxy/item?306|website=Mishmar HaEmek website|access-date=9. 7. 2016|language=he}}&lt;/ref&gt;

[[Shawova komisija]], koju su imenovali Britanci, utvrdila je da je osnovni uzrok nasilja, &quot;bez kojeg po našem mišljenju nemiri ni ne bi...&quot; dogodili ili bi bili tek nešto više od lokalnih nemira, jeste arapski osjećaj neprijateljstva i animoziteta prema Jevrejima koji je posljedica razočaranja u njihove političke i nacionalne težnje i straha za njihovu ekonomsku budućnost&quot;,{{sfn|Shaw Commission|1930|pp=150–157}}  kao i arapski strahovi od jevrejskih imigranata &quot;ne samo kao prijetnje njihovoj egzistenciji, već i mogućeg gospodara budućnosti&quot;.[11] Što se tiče izazivanja nemira, Komisija je utvrdila da je incident koji je najviše doprinio izbijanju nemira bio &quot;jevrejske demonstracije [...] kod Zida plača&quot; 15. augusta 1929.{{sfn|Shaw Commission|1930|pp=150–157}}

[[Avraham Sela]] je opisao nemire kao &quot;neviđene u historiji arapsko-jevrejskog sukoba u Palestini, po trajanju, geografskom obimu i direktnoj šteti na životima i imovini&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1111/j.1478-1913.1994.tb03589.x |volume=84 |issue=1–2 |title=The &quot;Wailing Wall&quot; Riots (1929) as a Watershed in the Palestine Conflict |year=1994 |journal=The Muslim World |pages=60–94 |last1=Sela |first1=Avraham}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Boyle|first=Susan Silsby|title=Betrayal of Palestine: The Story of George Antonius|url=https://books.google.com/books?id=2ZZtAAAAMAAJ|year=2001|publisher=Westview Press|isbn=978-0813337593}}
* {{cite book|last=Cohen|first=Michael J|title=Britain's Moment in Palestine: Retrospect and Perspectives, 1917–1948|url=https://books.google.com/books?id=DLPpAgAAQBAJ&amp;pg=PA216|date=2014|publisher=Routledge|isbn=978-1-317-91364-1}}
* {{cite book|first=Hillel|last=Cohen|author-link= Hillel Cohen|title=Year Zero of the Arab-Israeli Conflict 1929|url=https://books.google.com/books?id=dW25CgAAQBAJ|date=2015|publisher=Brandeis University Press|isbn=978-1-61168-812-2}}
* Elyada, Ouzi, &quot;A Nexus of Sensationalism and Politics: Doar Ha-Yom and the 1929 Western Wall Crisis&quot;, ''Israel Studies Review'', 34/2, Autumn 2019, pp.&amp;nbsp;114–133. {{JSTOR|48563838}}.
* Levi-Faur, David, Sheffer, Gabriel and Vogel, David (1999). ''Israel: The Dynamics of Change and Continuity''. London: Routledge. {{ISBN|0-7146-5012-9}}.
* {{cite book|last=Kiwe|first=Thomas M.|title=Palestine Under the British Mandate, 1918–1948|url=https://books.google.com/books?id=B2lIAQAAMAAJ|year=1953|publisher=University of California, Berkeley}}
* {{cite book|last=Klieman|first=Aaron S.|title=The Turn Toward Violence, 1920–1929|url=https://books.google.com/books?id=tYdtAAAAMAAJ|year=1987|publisher=Garland Pub.|isbn=978-0-8240-4938-6}}
* {{cite book|author-link= Gudrun Krämer|first=Gudrun|last=Krämer|title=A History of Palestine: From the Ottoman Conquest to the Founding of the State of Israel|url=https://books.google.com/books?id=tWrW_CKODdQC|date= 2011|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-15007-9}}
* [[Philip Mattar|Mattar, Philip]] (1988). ''The Mufti of Jerusalem''. New York: Columbia University Press. {{ISBN|0-231-06462-4}}..
* {{cite journal |last1=Mattar |first1=Philip |author-link1=Philip Mattar |title=The role of the Mufti of Jerusalem in the political struggle over the Western Wall, 1928–29 |journal=Middle Eastern Studies |date=2006 |volume=19 |issue=1 |pages=104–118 |doi=10.1080/00263208308700536}}
* {{cite book |author-link=Benny Morris |title=Righteous Victims: A History of the Zionist-Arab Conflict |url=https://books.google.com/books?id=jGtVsBne7PgC |publisher=Random House |isbn=978-0679744757 |year=1999 |access-date=17. 4. 2012 |first=Benny|last=Morris}}
* {{cite book |last=Schwartz |first=Yardena |title=Ghosts of a Holy War: The 1929 Massacre in Palestine that Ignited the Arab-Israeli Conflict |year=2024 |publisher=Union Square &amp; Co. |isbn=978-1454949213 |url=https://books.google.com/books?id=biTn0AEACAAJ}}
* {{cite book |last=Segev |first=Tom |author-link=Tom Segev |title=One Palestine, Complete |year=1999 |publisher=Metropolitan Books |isbn=0-8050-4848-0 |url=https://archive.org/details/onepalestinecomp00sege}}
* [[Anita Shapira|Shapira, Anita]] (1992) ''Land and Power: The Zionist Resort to Force, 1881–1948''. New York: Oxford University Press.
* {{Cite book |last=Shapira |first=Anita |author-link=Anita Shapira |date=2012 |url=https://books.google.com/books?id=Nh9okmg63ssC |title=Israel: A History |publisher=UPNE |isbn=978-1-61168-353-0 |language=en}}
* {{cite book |author=Shaw Commission |title=Cmd. 3530, Report of the Commission on the disturbances of August 1929 |publisher=UK National Archives |date=1930 |url=https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Report_of_the_Commission_on_the_Palestine_Disturbances_of_August_1929_cmd_3530.djvu}}
* {{cite book|last=Shindler|first=Colin|title=Triumph of Military Zionism: Nationalism and the Origins of the Israeli Right|url=https://books.google.com/books?id=hlIBAwAAQBAJ&amp;pg=PA102|year=2009|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-0-85771-754-2}}
* Sicker, Martin (2000). ''Pangs of the Messiah: The Troubled Birth of the Jewish State''. Praeger/Greenwood. {{ISBN|0-275-96638-0}}.
* {{cite book|first=Yehuda|last=Slutsky|editor-first=Ben Zion|editor-last=Dinur|title=The History of the Haganah: From Defense to Struggle|volume=2|date=1959|language=Hebrew|location=Tel Aviv|publisher=Ma'arachot}}
* {{Cite book| first=Tamir| last=Sorek| title=Palestinian Commemoration in Israel: Calendars, Monuments, and Martyrs| publisher=Stanford University Press| year=2015| isbn=978-0804795180| location=Stanford, CA| url=http://www.sup.org/books/title/?id=23855| access-date=17. 11. 2025| archive-date=28. 11. 2020| archive-url=https://web.archive.org/web/20201128060537/https://www.sup.org/books/title/?id=23855| url-status=dead}}
* [[Bernard Wasserstein|Wasserstein, Bernard]]. ''The British in Palestine''.
* Zertal, Idith (2005). ''Israel's Holocaust and the Politics of Nationhood''. Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|0-521-85096-7}}.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1929 Palestine riots}}
* [http://www.zionism-israel.com/Palestine_Massacre_riots_of_1929.htm Nemiri u Palestini 1929.]{{snd}}Detaljan prikaz s dodatnom pozadinom i historijom
* [http://www.zionism-israel.com/Hebron_Massacre1929.htm Masakr u Hebronu 1929.]{{snd}}Detaljan prikaz.

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Izraelsko-arapski sukob]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Sukobi u 1929.]]
[[Kategorija:1929. u Mandatnoj Palestini]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]
[[Kategorija:Masakri nad Jevrejima]]</text>
      <sha1>rem5xdf0fjdpxis96rgh96u5ranbgd1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Visokofunkcionalni autizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528256</id>
    <revision>
      <id>3904099</id>
      <parentid>3900381</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:55:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Teškoće u učenju]] uklonjena; [[Kategorija:Poteškoće u učenju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22854" sha1="mnw3oi1ve29dysx2xmzn2ahbw6ftnrm" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime = Visokofunkcionalni autizam
| sinonimi = [[Grunje Suhareveov sindrom|Suhareveov]] sindrom &lt;ref name=&quot;urn.kb.se&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Manouilenko I, Bejerot S | title = Sukhareva – Prior to Asperger and Kanner | journal = Nordic Journal of Psychiatry | volume = 69 | issue = 6 | pages = 479–82 | date = august 2015 | pmid = 25826582 | doi = 10.3109/08039488.2015.1005022 | s2cid = 207473133 | publication-date = 31. 3. 2015 | type = Report | url = http://urn.kb.se/resolve?urn=urn:nbn:se:oru:diva-47358}}&lt;/ref&gt;
| slika = Autistic-sweetiepie-boy-with-ducksinarow.jpg
| opis_slike = Mladi dječak sa [[autizam|autizmom]]
| specijalnost = [[Psihijatrija]]
| simptomi = Problemi sa [[Međuljudski odnosi|socijalnom interakcijom]], oštećena [[komunikacija]], ograničeni interesi, repetitivno [[ponašanje]]
| komplikacije = Socijalna izolacija, problemi sa zaposlenjem, porodični stres, [[maltretiranje]], [[samopovređivanje]]&lt;ref name=&quot;mayoclinic.org&quot;&gt;{{cite web |title=Autism spectrum disorder - Symptoms and causes |url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/autism-spectrum-disorder/symptoms-causes/syc-20352928 |website=Mayo Clinic |access-date=13. 7. 2019 |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20190714024941/https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/autism-spectrum-disorder/symptoms-causes/syc-20352928 |archive-date=14. 7. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| pojava = Druge ili treće godine života&lt;ref name=&quot;NIMH Autism Spectrum Disorder&quot;&gt;{{cite web |title= NIMH &quot; Autism Spectrum Disorder |url= https://www.nimh.nih.gov/health/topics/autism-spectrum-disorders-asd |website= nimh.nih.gov |access-date= 20. 4. 2017 |date= oktobar 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170421093226/https://www.nimh.nih.gov/health/topics/autism-spectrum-disorders-asd/index.shtml |archive-date= 21. 4. 2017 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;American Psychiatric Association 2013 50–59&quot;&gt;{{cite book |author=American Psychiatric Association |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition (DSM-5) |chapter=Autism Spectrum Disorder. 299.00 (F84.0) |year=2013 |pages=50–59 |location=Arlington, VA |publisher=American Psychiatric Publishing |isbn=978-0-89042-559-6 |doi=10.1176/appi.books.9780890425596 |hdl=2027.42/138395}}&lt;/ref&gt;
| trajanje = Doživotno
| uzroci = [[Nasljeđivanje|Genetički]] i faktori okoline
| rizici = 
| dijagnoza = Na osnovu ponašanja i razvojne historije
| diferencijalna_dijagnoza = [[Aspergerov sindrom]], [[poremećaj pažnje s hiperaktivnošću]], [[Touretteov sindrom]], [[anksiozni poremećaj]], [[bipolarni poremećaj]], [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]], [[veliki depresivni poremećaj]]&lt;ref name=&quot;pmc.ncbi.nlm.nih.gov&quot;&gt;{{cite web |last1=K Deserno |first1=Marie |title=“ Autism and depression are connected: A report of two complimentary network studies” |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7168804/ |website=pmc.ncbi.nlm.nih.gov |access-date=10 Nov 2019}}&lt;/ref&gt;
| prevencija = Nema
| prognoza = Doživotni [[simptom]]i
| frekvencija = 
| smrtnost = 
| liječenje  = [[Bihejvioralna terapija]], [[logopedska terapija]], [[psihotropni lijekovi]]&lt;ref name=&quot;Management of children with autism&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Myers SM, Johnson CP | title = Management of children with autism spectrum disorders | journal = Pediatrics | volume = 120 | issue = 5 | pages = 1162–82 | date = novembar 2007 | pmid = 17967921 | doi = 10.1542/peds.2007-2362 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Autism Spectrum Disorder: Primary C&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sanchack |first1=KE |last2=Thomas |first2=CA |title=Autism Spectrum Disorder: Primary Care Principles. |journal=American Family Physician |date=15. 12. 2016 |volume=94 |issue=12 |pages=972–79 |pmid=28075089}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cognitive-behavioral therapy for an&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sukhodolsky |first1=DG |last2=Bloch |first2=MH |last3=Panza |first3=KE |last4=Reichow |first4=B |title=Cognitive-behavioral therapy for anxiety in children with high-functioning autism: a meta-analysis. |journal=Pediatrics |date=novembar 2013 |volume=132 |issue=5 |pages=e1341–50 |doi=10.1542/peds.2013-1193 |pmid=24167175|pmc=3813396}}&lt;/ref&gt;
}}

'''Visokofunkcionalni autizam''' ('''VFA''') je historijski bio klasificiran kao  [[autizam]], za opisivanje osobe koja nije pokazivala [[Mentalna retardacija|intelektualna invalidnost]], ali je inače pokazivala autistične osobine, kao što su poteškoće u [[Društvena interakcija|socijalnoj interakciji]] i [[komunikacija]]ma. Termin se često primjenjivao na verbalne autizamske osobe barem prosječne [[Inteligencija|inteligencije]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Sanders|first1=James Ladell|year=2009|title=Qualitative or Quantitative Differences Between Asperger's Disorder and Autism? Historical Considerations|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2009-11_39_11/page/1560|journal=Journal of Autism and Developmental Disorders|volume=39|issue=11|pages=1560–1567|doi=10.1007/s10803-009-0798-0|issn=0162-3257|pmid=19548078|s2cid=26351778}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;arn&quot;&gt;{{cite journal|last1=Carpenter|first1=Laura Arnstein|last2=Soorya|first2=Latha|last3=Halpern|first3=Danielle|year=2009|title=Asperger's Syndrome and High-Functioning Autism|url=https://archive.org/details/sim_pediatric-annals_2009-01_38_1/page/30|journal=Pediatric Annals|volume=38|issue=1|pages=30–5|doi=10.3928/00904481-20090101-01|pmid=19213291}}&lt;/ref&gt; Međutim, mnogi u medicinskim i autističnim zajednicama pozvali su na prestanak korištenja tog termina, smatrajući ga pojednostavljenim i neukazujućim na teškoće s kojima se suočavaju neke autistične osobe.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.england.nhs.uk/learning-disabilities/about/get-involved/involving-people/making-information-and-the-words-we-use-accessible/#:~:text=Many%20autistic%20people%20see%20autism,from%20autism%2C%20symptoms%20and%20treat.|title=Making information and the words we use accessible|date=25. 8. 2024|website=NHS England|access-date=25. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Price|first=Devon|title=Unmasking Autism: Discovering the New Faces of Neurodiversity|date=5. 4. 2002|publisher=National Geographic Books|isbn=9780593235232|pages=47|language=English}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.today.com/parents/autism-terms-words-can-be-considered-insensitive-why-t227779|title=Autism glossary: What to say, and what not to say, when talking about autism|last=Coffey|first=Laura T.|date=13. 8. 2021|website=Today (TV show)|access-date=25. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

HFA nikada nije bio uključen ni u ''[[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje]]'' (DSM) [[Američko udruženje psihijatara|Američkog udruženja psihijatara]] niti u ''[[Međunarodna klasifikacija bolesti|Međunarodnu klasifikaciju bolesti]]'' (ICD) [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]], dvije glavne smjernice za klasifikaciju i dijagnostiku psihijatrijskih stanja. DSM-5-TR podtipizira autizam u tri nivoa, na osnovu potreba za podrškom. Autizam nivoa 1 ima najmanje potrebe za podrškom i najviše odgovara identifikatoru &quot;visokofunkcionalnog&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders|date=18. 3. 2022|publisher=American Psychiatric Association (APA)|edition=5th edition, text revision (DSM-5-TR)}}&lt;/ref&gt;

== Karakterizacija ==
Termin &quot;visokofunkcionalni autizam&quot; korišten je na način sličan [[Aspergerov sindrom|Aspergerovom sindromu]], još jednoj zastarjeloj klasifikaciji. Definirajuća karakteristika koju su prepoznali psiholozi bila je značajno kašnjenje u razvoju ranih govornih i jezičkih vještina, prije treće godine života.&lt;ref name=&quot;arn&quot;/&gt; {{Infokutija zdravstveno stanje 
| ime = Visokofunkcionalni autizam
| slika =Autistic-sweetiepie-boy-with-ducksinarow.jpg
|opis_slike =Mladi dječak sa [[autizam|autizmom]]
| sinonimi = [[Grunje Suhareveov sindrom|Suhareveov]] sindrom &lt;ref name=&quot;urn.kb.se&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Manouilenko I, Bejerot S | title = Sukhareva – Prior to Asperger and Kanner | journal = Nordic Journal of Psychiatry | volume = 69 | issue = 6 | pages = 479–82 | date = august 2015 | pmid = 25826582 | doi = 10.3109/08039488.2015.1005022 | s2cid = 207473133 | publication-date = 31. 3. 2015 | type = Report | url = http://urn.kb.se/resolve?urn=urn:nbn:se:oru:diva-47358}}&lt;/ref&gt;
| specijalnost = [[Psihijatrija]]
| simptomi = Problemi sa [[Međuljudski odnosi|socijalnom interakcijom]], oštećena [[komunikacija]], ograničeni interesi, repetitivno [[ponašanje]]
| komplikacije = Socijalna izolacija, problemi sa zaposlenjem, porodični stres, [[maltretiranje]], [[samopovređivanje]]&lt;ref name=&quot;mayoclinic.org&quot;&gt;{{cite web |title=Autism spectrum disorder - Symptoms and causes |url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/autism-spectrum-disorder/symptoms-causes/syc-20352928 |website=Mayo Clinic |access-date=13. 7. 2019 |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20190714024941/https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/autism-spectrum-disorder/symptoms-causes/syc-20352928 |archive-date=14. 7. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| pojava = Druge ili treće godine života&lt;ref name=&quot;NIMH Autism Spectrum Disorder&quot;&gt;{{cite web |title= NIMH &quot; Autism Spectrum Disorder |url= https://www.nimh.nih.gov/health/topics/autism-spectrum-disorders-asd |website= nimh.nih.gov |access-date= 20. 4. 2017 |date= oktobar 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170421093226/https://www.nimh.nih.gov/health/topics/autism-spectrum-disorders-asd/index.shtml |archive-date= 21. 4. 2017 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;American Psychiatric Association 2013 50–59&quot;&gt;{{cite book |author=American Psychiatric Association |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition (DSM-5) |chapter=Autism Spectrum Disorder. 299.00 (F84.0) |year=2013 |pages=50–59 |location=Arlington, VA |publisher=American Psychiatric Publishing |isbn=978-0-89042-559-6 |doi=10.1176/appi.books.9780890425596 |hdl=2027.42/138395}}&lt;/ref&gt;
| trajanje = Doživotno
| uzroci = [[Nasljeđivanje|Genetsički]] i faktori okoline
| rizici =
| dijagnoza = Na osnovu ponašanja i razvojne historije
| diferencijalna_dijagnoza = [[Aspergerov sindrom]], [[poremećaj pažnje s hiperaktivnošću]], [[Touretteov sindrom]], [[anksiozni poremećaj]], [[bipolarni poremećaj]], [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]], [[veliki depresivni poremećaj]]&lt;ref name=&quot;pmc.ncbi.nlm.nih.gov&quot;&gt;{{cite web |last1=K Deserno |first1=Marie |title=“ Autism and depression are connected: A report of two complimentary network studies” |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7168804/ |website=pmc.ncbi.nlm.nih.gov |access-date=10 Nov 2019}}&lt;/ref&gt;
| prevencija =Nema
|lijek  = [[Bihejvioralna terapija]], [[logopedska terapija]], [[psihotropni lijekovi]]&lt;ref name=&quot;Management of children with autism&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Myers SM, Johnson CP | title = Management of children with autism spectrum disorders | journal = Pediatrics | volume = 120 | issue = 5 | pages = 1162–82 | date = novembar 2007 | pmid = 17967921 | doi = 10.1542/peds.2007-2362 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Autism Spectrum Disorder: Primary C&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sanchack |first1=KE |last2=Thomas |first2=CA |title=Autism Spectrum Disorder: Primary Care Principles. |journal=American Family Physician |date=15. 12. 2016 |volume=94 |issue=12 |pages=972–79 |pmid=28075089}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cognitive-behavioral therapy for an&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sukhodolsky |first1=DG |last2=Bloch |first2=MH |last3=Panza |first3=KE |last4=Reichow |first4=B |title=Cognitive-behavioral therapy for anxiety in children with high-functioning autism: a meta-analysis. |journal=Pediatrics |date=novembar 2013 |volume=132 |issue=5 |pages=e1341–50 |doi=10.1542/peds.2013-1193 |pmid=24167175|pmc=3813396}}&lt;/ref&gt;
| prognoza =Dožibotni simptomi
| frekvencija =
| smrtnost=
}}
'''Visokofunkcionalni autizam''' ('''VFA''') je historijski bio klasificiran kao  [[autizam]], za opisivanje osobe koja nije pokazivala [[mentalna retardacija|intelektualna invalidnost]], ali je inače pokazivala autistične osobine, kao što su poteškoće u [[društvena interakcija|socijalnoj interakciji]] i [[komunikacija]]ma. Termin se često primjenjivao na verbalne autizamske osobe barem prosječne [[inteligencija|inteligencije]].&lt;ref name=&quot;arn&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Sanders|first1=James Ladell|title=Qualitative or Quantitative Differences Between Asperger's Disorder and Autism? Historical Considerations|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2009-11_39_11/page/1560|journal=Journal of Autism and Developmental Disorders|volume=39|issue=11|year=2009|pages=1560–1567|issn=0162-3257|doi=10.1007/s10803-009-0798-0|pmid=19548078|s2cid=26351778}}&lt;/ref&gt; Međutim, mnogi u medicinskim i autističnim zajednicama pozvali su na prestanak korištenja tog termina, smatrajući ga pojednostavljenim i neukazujućim na teškoće s kojima se suočavaju neke autistične osobe.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. 8. 2024 |title=Making information and the words we use accessible |url=https://www.england.nhs.uk/learning-disabilities/about/get-involved/involving-people/making-information-and-the-words-we-use-accessible/#:~:text=Many%20autistic%20people%20see%20autism,from%20autism%2C%20symptoms%20and%20treat. |access-date=25. 8. 2024 |website=NHS England}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Price |first=Devon |title=Unmasking Autism: Discovering the New Faces of Neurodiversity |date=5. 4. 2002 |isbn=9780593235232 |pages=47 |publisher=National Geographic Books |language=English}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Coffey |first=Laura T. |date=13. 8. 2021 |title=Autism glossary: What to say, and what not to say, when talking about autism |url=https://www.today.com/parents/autism-terms-words-can-be-considered-insensitive-why-t227779 |access-date=25. 8. 2024 |website=Today (TV show)}}&lt;/ref&gt;

HFA nikada nije bio uključen ni u ''[[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje]]'' (DSM) [[Američko udruženje psihijatara|Američkog udruženja psihijatara]] niti u ''[[Međunarodna klasifikacija bolesti|Međunarodnu klasifikaciju bolesti]]'' (ICD) [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]], dvije glavne smjernice za klasifikaciju i dijagnostiku psihijatrijskih stanja. DSM-5-TR podtipizira autizam u tri nivoa, na osnovu potreba za podrškom. Autizam nivoa 1 ima najmanje potrebe za podrškom i najviše odgovara identifikatoru &quot;visokofunkcionalnog&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=The Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders |date=18. 3. 2022 |publisher=American Psychiatric Association (APA) |edition=5th edition, text revision (DSM-5-TR)}}&lt;/ref&gt;

==Karakterizacija==
Termin &quot;visokofunkcionalni autizam&quot; korišten je na način sličan [[Aspergerov sindrom|Aspergerovom sindromu]], još jednoj zastarjeloj klasifikaciji. Definirajuća karakteristika koju su prepoznali psiholozi bila je značajno kašnjenje u razvoju ranih govornih i jezičkih vještina, prije treće godine života.&lt;ref name=&quot;arn&quot; /&gt; The term Asperger syndrome typically excluded a general language delay.&lt;ref&gt;[http://behavenet.com/aspergers-disorder Asperger's Disorder] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130520161254/http://www.behavenet.com/aspergers-disorder |date=20. 5. 2013 }} – ''[[Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders]]'' Fourth edition Text Revision (DSM-IV-TR) [[American Psychiatric Association]] (2000)&lt;/ref&gt; Ostale razlike su uočene u karakteristikama visokofunkcionalnog autizma i Aspergerovog sindroma u studiji na 112 djece u [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref name=&quot;arn&quot;/&gt;

HFA-u nije priznata dijagnoza od strane [[Američko udruženje psihijatara|Američkog udruženja psihijatara]] ili [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]]; međutim, HFA se ranije koristio u kliničkim okruženjima za opisivanje slučajeva poremećaja iz autističnog spektra gdje su indikatori sugerirali [[koeficijent inteligencije]] (IQ) od 70 ili više.
===Komorbiditeti===
{{Glavni|Stanja komorbidna autizmu}}
S izuzetkom [[mentalna retardacija|intelektualnih invalidnosti]], koji nisu bili dio HFA, komorbiditeti pronađeni u populacijama HFA odražavali su one pronađene kod autizma. (Između 40 i 55% osoba s autizmom također ima intelektualniu invalidnot.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Newschaffer |first1=Craig J. |last2=Croen |first2=Lisa A. |last3=Daniels |first3=Julie |last4=Giarelli |first4=Ellen |last5=Grether |first5=Judith K. |last6=Levy |first6=Susan E. |last7=Mandell |first7=David S. |last8=Miller |first8=Lisa A. |last9=Pinto-Martin |first9=Jennifer |last10=Reaven |first10=Judy |last11=Reynolds |first11=Ann M. |last12=Rice |first12=Catherine E. |last13=Schendel |first13=Diana |last14=Windham |first14=Gayle C. |year=2007 |title=The Epidemiology of Autism Spectrum Disorders* |journal=Annual Review of Public Health |volume=28 |issue=1 |pages=235–258 |doi=10.1146/annurev.publhealth.28.021406.144007 |issn=0163-7525 |pmid=17367287 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;) Studije koje su se posebno bavile HFA ispitivale su [[anksioznost]],&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Reaven |first1=Judy |year=2011 |title=The treatment of anxiety symptoms in youth with high-functioning autism spectrum disorders: Developmental considerations for parents |journal=Brain Research |volume=1380 |pages=255–63 |doi=10.1016/j.brainres.2010.09.075 |pmid=20875799 |s2cid=5226904}}&lt;/ref&gt; [[bipolarni poremećaj]], [[Tourettov sindrom]], [[poremećaj hiperaktivnosti s deficitom pažnje]] (ADHD) i [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]] (OKP). I HFA i OKP imaju abnormalnosti povezane sa [[serotonin]]om.&lt;ref name=&quot;Mazzone&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1186/1744-859X-11-16 |title=Psychiatric comorbidities in asperger syndrome and high functioning autism: Diagnostic challenges |year=2012 |last1=Mazzone |first1=Luigi |last2=Ruta |first2=Liliana |last3=Reale |first3=Laura |journal=Annals of General Psychiatry |volume=11 |pages=16 |pmid=22731684 |issue=1 |pmc=3416662 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Terapije za autizam]]
* [[Uzroci autizma]]
* [[Dijagnoza autizma]]
* [[Autizam]]
* [[Kvorumski konsenzus]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dopunska literatura ==
* {{cite book
|title=Look Me in the Eye: My Life with Asperger's
|first=John Elder
|last=Robison
|publisher=Three Rivers Press
|year=2007
|isbn=978-0-307-39598-6
|url-access=registration
|url=https://archive.org/details/lookmeineyemyl00robi
}}
* {{cite book
|last1                   = McCreary
|first1                  = Michael
|year                    = 2019
|editor-last             = Ayer
|editor-first            = Paula
|title                   = Funny, You Don't Look Autistic: A Comedian's Guide to Life on the Spectrum
|url                   = https://archive.org/details/funnyyoudontlook0000mccr
|language                = en
|publication-place       = Toronto
|publisher               = Annick Press Ltd.
|publication-date        = 2019
|pages                   = [https://archive.org/details/funnyyoudontlook0000mccr/page/168 169]
|isbn                    = 978-1-77321-257-9
|lccn                    = 2018303582
}}
{{Pervazivni razvojni poremećaji}}
{{Resursi o autizmu}}

ef&gt;[http://behavenet.com/aspergers-disorder Asperger's Disorder]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130520161254/http://www.behavenet.com/aspergers-disorder |date=20. 5. 2013 }} – ''Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders'' Fourth edition Text Revision (DSM-IV-TR) American Psychiatric Association (2000)&lt;/ref&gt; Ostale razlike su uočene u karakteristikama visokofunkcionalnog autizma i Aspergerovog sindroma u studiji na 112 djece u [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref name=&quot;arn&quot;/&gt;

HFA-u nije priznata dijagnoza od strane [[Američko udruženje psihijatara|Američkog udruženja psihijatara]] ili [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]]; međutim, HFA se ranije koristio u kliničkim okruženjima za opisivanje slučajeva poremećaja iz autističnog spektra gdje su indikatori sugerirali [[koeficijent inteligencije]] (IQ) od 70 ili više.

=== Komorbiditeti ===
{{Glavni|Stanja komorbidna autizmu}}S izuzetkom [[Mentalna retardacija|intelektualnih invalidnosti]], koji nisu bili dio HFA, komorbiditeti pronađeni u populacijama HFA odražavali su one pronađene kod autizma. (Između 40 i 55% osoba s autizmom također ima intelektualniu invalidnot.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Newschaffer|first1=Craig J.|last2=Croen|first2=Lisa A.|last3=Daniels|first3=Julie|last4=Giarelli|first4=Ellen|last5=Grether|first5=Judith K.|last6=Levy|first6=Susan E.|last7=Mandell|first7=David S.|last8=Miller|first8=Lisa A.|last9=Pinto-Martin|first9=Jennifer|year=2007|title=The Epidemiology of Autism Spectrum Disorders*|journal=Annual Review of Public Health|volume=28|issue=1|pages=235–258|doi=10.1146/annurev.publhealth.28.021406.144007|issn=0163-7525|pmid=17367287|last10=Reaven|first10=Judy|last11=Reynolds|first11=Ann M.|last12=Rice|first12=Catherine E.|last13=Schendel|first13=Diana|last14=Windham|first14=Gayle C.|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;) Studije koje su se posebno bavile HFA ispitivale su [[anksioznost]],&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Reaven|first1=Judy|year=2011|title=The treatment of anxiety symptoms in youth with high-functioning autism spectrum disorders: Developmental considerations for parents|journal=Brain Research|volume=1380|pages=255–63|doi=10.1016/j.brainres.2010.09.075|pmid=20875799|s2cid=5226904}}&lt;/ref&gt; [[bipolarni poremećaj]], [[Tourettov sindrom]], [[poremećaj hiperaktivnosti s deficitom pažnje]] (ADHD) i [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]] (OKP). I HFA i OKP imaju abnormalnosti povezane sa [[serotonin]]om.&lt;ref name=&quot;Mazzone&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==

* * [[Terapije za autizam]]
* [[Uzroci autizma]]
* [[Dijagnoza autizma]]
* [[Autizam]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dopunska literatura ==

* {{cite book|last=Robison|first=John Elder|url=https://archive.org/details/lookmeineyemyl00robi|title=Look Me in the Eye: My Life with Asperger's|publisher=Three Rivers Press|year=2007|isbn=978-0-307-39598-6|url-access=registration}}
* {{cite book|last1                  =McCreary|first1                =Michael|year                  =2019|editor-last            =Ayer|editor-first           =Paula|title                  =Funny, You Don't Look Autistic: A Comedian's Guide to Life on the Spectrum|language              =en|publication-place      =Toronto|publisher              =Annick Press Ltd.|publication-date      =2019|pages                  =169|isbn                  =978-1-77321-257-9|lccn                  =2018303582}}

{{Pervazivni razvojni poremećaji}}

{{Resursi o autizmu}}

[[Kategorija:Autizam]]
[[Kategorija:Poteškoće u učenju]]</text>
      <sha1>mnw3oi1ve29dysx2xmzn2ahbw6ftnrm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Perifiton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528361</id>
    <revision>
      <id>3904120</id>
      <parentid>3890706</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:46:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3904120</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6606" sha1="nek33o4xr8vpaijk6hjq56ozs3m9sdd" xml:space="preserve">[[Slika:Periphyton.jpg|thumb|right|300px| Perifiton u [[Everglades]]u]]
[[Slika:Living Lobatus gigas.jpg|thumb|300px| Ljuska vrste ''[[Eustrombus gigas]]'' u njenom prirodnom staništu je prekrivena perifitonom.]]
'''Perifiton''' je složena mješavina [[alge|algi]], [[cijanobakterija]], [[heterotrof]]nih [[mikrob]]a i [[detritus]]a, koja je pričvršćena za potopljene površine u većini vodenih [[ekosistem]]a. Srodni termin '''Aufwuchs''' ([[njemački jezik|njemački]] &quot;površinski rast&quot; ili &quot;prerast&quot;,  odnosi se na skup malih životinja i biljaka koje se prianjaju za otvorene površine u vodenim okruženjima, kao što su dijelovi biljaka s [[korijen]]jem.

Perifiton služi kao važan izvor hrane za [[beskičmenjaci|beskičmenjake]], [[punoglavac|punoglavce]] i neke [[ribe]]. Također može apsorbirati [[zagađivač]]e, uklanjajući ih iz vodenog stupca i ograničavajući njihovo [[kretanje]] kroz okolinu. Perifiton je također važan pokazatelj [[kvalitet vode|kvaliteta vode]]; odgovori ove zajednice na [[zagađivač]]e mogu se mjeriti na različitim skalama koje predstavljaju [[fiziologija|fiziološke]] promjene na nivou zajednice. Perifiton se često koristio kao eksperimentalni sistem u, npr. studijama [[tolerancija zajednice izazvana zagađenjem|tolerancije zajednice izazvane zagađenjem]].

==Sastav==
I u morskom i u slatkovodnom okruženju, [[alge]] – posebno [[zelene alge]] i [[diatomeje]] – čine dominantnu komponentu zajednica koje rastu na površini. Mali [[rakovi]], [[rotifere]] i [[protozoe]] se također često nalaze u slatkoj vodi i moru, ali [[insekti|larve insekata]], [[oligohete]] i [[tardigrada]] su specifični za uzgoj  faune.

== Rast ==
Perifiton može sadržavati vrste [[cijanobakterija]] koje su toksične za ljude i druge [[životinje]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=O’Neil |first=J. M. |last2=Davis |first2=T. W. |last3=Burford |first3=M. A. |last4=Gobler |first4=C. J. |date=1. 2. 2012 |title=The rise of harmful cyanobacteria blooms: The potential roles of eutrophication and climate change |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1568988311001557 |journal=Harmful Algae |series=Harmful Algae--The requirement for species-specific information |volume=14 |pages=313–334 |doi=10.1016/j.hal.2011.10.027 |issn=1568-9883|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; [[slatka voda|U slatkoj vodi]], prekomjerni rast i naknadna smrt i raspadanje perifitona mogu imati neželjene efekte: smanjenje kisika u vodi, promjenu njenog [[pH]] i začepljenje prostora između šljunka i pijeska (hipoteična zona). Ovi efekti, poznati kao [[eutrofikacija]], mogu oštetiti ili ubiti [[ribe]] i druge životinje, smanjiti kvalitet vode za piće i učiniti vodene puteve neprivlačnim za rekreaciju. Sanacija štete nanesene [[biodiverzitet]]u i [[ekosistem]]ima uzrokovane prekomjernim rastom perifitona godišnje košta milijarde dolara.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=McDowell |first=R. W. |last2=Noble |first2=A. |last3=Pletnyakov |first3=P. |last4=Haggard |first4=B. E. |last5=Mosley |first5=L. M. |date=27. 2. 2020 |title=Global mapping of freshwater nutrient enrichment and periphyton growth potential |url=https://www.nature.com/articles/s41598-020-60279-w |journal=Scientific Reports |language=en |volume=10 |issue=1 |pages=3568 |doi=10.1038/s41598-020-60279-w |issn=2045-2322|pmc=7046692 }}&lt;/ref&gt;

Suprotno tome, perifiton može biti oštećen urbanizacijom: povećani nivoi mutnoće povezani sa širenjem urbanih područja mogu ugušiti perifiton, uzrokujući njegovo odvajanje od stijena na kojima živi.

==Upotreba==
Perifitonske zajednice se koriste u [[lanac ishrane|sistemima proizvodnje hrane]] u akvakulturi za uklanjanje čvrstih i rastvorenih zagađivača. Njihova učinkovitost u filtraciji je utvrđena i istražuje se njihova primjena kao hrane za [[akvakultura|akvakulturu]]. Može biti važan za uklanjanje štetnih hemikalija i smanjenje mutnoće.

== Kvalitet vode ==
Perifiton služi kao indikator kvaliteta vode&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;[https://nepis.epa.gov/Exe/ZyPDF.cgi/20004OQK.PDF?Dockey=20004OQK.PDF], EPA - Periphyton Protocols&lt;/ref&gt; jer:
:*Prirodno ima veliki broj [[vrsta]];
:*Brzo reaguje na promjene;
:*Lahko ga je uzorkovati;
:*Poznat je po toleranciji/osjetljivosti na promjene.

==Izvor hrane==
Mnoge vodene životinje se intenzivno hrane perifitonom. Ciklidi [[mbun]] iz [[jezero Malavi|jezera Malavi]] su posebno poznati primjeri riba prilagođenih za hranjenje perifitonom. Primjeri uključuju ''[[Labeotropheus trewavasae]]'' i ''[[Pseudotropheus zebra]]''. Imaju zube slične strugaču koji im omogućavaju da stružu perifiton sa stijena.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://malawicichlids.com/mw01100.htm#aufw |title=''Aufwuchs'' |access-date=27. 11. 2025 |archive-date=18. 2. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260218233755/https://www.malawicichlids.com/mw01100.htm#aufw |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U morskim zajednicama, perifitonski izvori hrane su važni za životinje poput priljepaka i [[Echinodermata|morskih ježeva]]. Još jedan vodozemac koji se hrani perifitonom su proljetne [[žabe]], male horske žabe koje naseljavaju mnoge bare širom [[Kanada|Kanade]] i istočnog dijela [[SAD|Sjedinjenih Država]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |last=Skelly |first=David K. |date=1995 |title=Competition and the distribution of spring peeper larvae |url=http://link.springer.com/10.1007/BF00329081 |journal=Oecologia |language=en |volume=103 |issue=2 |pages=203–207 |doi=10.1007/BF00329081 |pmid=28306774 |bibcode=1995Oecol.103..203S |s2cid=22425047 |issn=0029-8549|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=17. 9. 2009 |title=Northern Spring Peeper / Rainette Crucifère |url=https://opinicon.wordpress.com/species-accounts/spring-peeper/ |access-date=29. 11. 2022 |website=Opinicon Natural History |language=en}}&lt;/ref&gt; Proljetne [[ptice]] filtriraju perifiton sa površina svog [[staništa]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

==Također pogldajte==
*[[Biofilm]]
==References==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* [https://web.archive.org/web/20071007120906/http://www.mbl.edu/mrc/outreach/sustainable_aquaculture/overview.html Marine Biological Laboratory Sustainable Aquaculture Initiative] Developing plant-based fish diets and pond management protocols for the Comprehensive Development Project (CODEP) in L’Acul, Haiti{{Dead link|date=august 2014}}
* [https://web.archive.org/web/20110810221436/http://www2.fiu.edu/~algae/ Macrophyte and Periphyton lab]
*[http://www.fishbase.org/Glossary/Glossary.cfm?TermEnglish=aufwuchs Fishbase definition of aufwuchs]

[[Kategorija:Ekologija vode]]
[[Kategorija:Bioindikatori]]</text>
      <sha1>nek33o4xr8vpaijk6hjq56ozs3m9sdd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radomir Vukosavović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529998</id>
    <revision>
      <id>3903915</id>
      <parentid>3793825</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T13:12:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3903915</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3295" sha1="5wtmnp2a2xtn6eygbtogwecpavx6ytp" xml:space="preserve">{{Kategorizacija}}{{Čišćenje}}

'''Radomir Raško Vukosavović''' ([[Podgorica]], [[Crna Gora]], 1917 – 2010) bio je crnogorski [[general]].

Djetinjstvo je proveo u rodnom selu Sotonići, u crnogorskom regionu Crmnica, kraj [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]]. Raškov djed Filip, savjetnik na dvoru [[Nikola Petrović|Kralja Nikole Petrovića]], je bio prvi geodeta Crne Gore. Raškova baka Maša je bila prva generacija crnogorskih djevojaka koje su pohađale školu i govorila je četiri jezika.  Raško je rano izgubio majku, koja je preminula početkom 1919. od [[Španska groznica|Španske groznice]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://barinfo.me/183771-2/|title=Barski kalendar, 27. januar - BARinfo|last=Milović|first=Željko|date=2025-01-27|language=en|access-date=2025-12-30}}&lt;/ref&gt;

Raško je završio sredju školu na Cetinju 1935. Iste godine je bio i uhapšen tokom demonstracija na Cetinju protiv totalitarnog režima u Jugoslaviji. Poslije srednje škole upisao je [[Pravni Fakultet u Beogradu]] i završio je Školu Jugoslovenskih Rezervnih Oficira u Mariboru. Bio je u poslednjoj godini fakulteta kada je mobilisan 1941. pred samu invaziju [[Sile Osovine|Sila osovine]] na Jugoslaviju.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://barinfo.me/dvije-knjige-marka-vukosavovica-o-crmnickim-partizanima-za-americko-trziste/|title=Dvije knjige Marka Vukosavovića o crmničkim partizanima za američko tržište - BARinfo|last=Milović|first=Željko|date=2025-08-17|language=en|access-date=2025-12-30}}&lt;/ref&gt;

Posle kraha Jugoslovenske Vojske tokom [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], odbio je da se preda i vratio se u Sotoniće. Tu je sa grupom Crmniča organizovao i učestvovao u Trinaestojulskom ustanku 1941, nakon čega je imenovan za komandanta oslobodjenog grada Vira. Od početka 1942. je komandant bataljona “Jovan Tomašević”. Kada je juna 1942. formirana sada slavna [[Četvrta Proleterska Crnogorska Brigada]] postao je komandir njene treće čete, prvog bataljona. Komandovao je svojom jedinicom u operacijama u [[Hadžići|Hadžićima]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjem Vakufu]], [[Bugojno|Bugojnu]], Kupresu, [[Manjača|Manjači]], Dalmaciji, [[Livno|Livnu]], [[Tomislavgrad|Duvnu]], [[Neretva|Neretvi]], [[Konjic|Konjicu]], Javorku, [[Sutjeska (župa)|Sutjesci]], [[Zelengora|Zelengori]] i drugim. Tokom 1944. je boravio u [[Italija|Italiji]] i obučavao Italijanske partizane.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Poslije rata je kao prvi oficir [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] poslat na obuku u visoku armijsku školu u [[Fort Leavenworth]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Bio je vojni ataše u [[Grčka|Grčkoj]] 1954-1957, profesor na [[Vojna akademija u Beogradu|Vojnoj akademiji u Beogradu]] i profesor na [[Fakultet u Podgorici|Fakultetu u Podgorici]]. Jedini je u Jugoslaviji odbio pripremljen i odštampan prijedlog da ga proglase za narodnog heroja, tražeći da se prethodno taj orden dodijeli svim hrabro poginulim borcima iz njegove jedinice.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Raško je umro u Sutomoru 2010. U tri braka dobio je šestero djece. Prva (nevjenčana) supruga [[Desanka Sekulić]] poginula je 11. marta 1943. kod Konjica, na dan kada je neprijateljski obruč probijen u [[Bitka na Neretvi|Bitci na Neretvi]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==</text>
      <sha1>5wtmnp2a2xtn6eygbtogwecpavx6ytp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903916</id>
      <parentid>3903915</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T13:14:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3903916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3448" sha1="c133mnfubup27194mu3uuia6yf5zh9z" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}

'''Radomir Raško Vukosavović''' ([[Podgorica]], [[Crna Gora]], 1917 – 2010) bio je crnogorski [[general]].

Djetinjstvo je proveo u rodnom selu Sotonići, u crnogorskom regionu Crmnica, kraj [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]]. Raškov djed Filip, savjetnik na dvoru [[Nikola Petrović|Kralja Nikole Petrovića]], je bio prvi geodeta Crne Gore. Raškova baka Maša je bila prva generacija crnogorskih djevojaka koje su pohađale školu i govorila je četiri jezika.  Raško je rano izgubio majku, koja je preminula početkom 1919. od [[Španska groznica|Španske groznice]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://barinfo.me/183771-2/|title=Barski kalendar, 27. januar - BARinfo|last=Milović|first=Željko|date=2025-01-27|language=en|access-date=2025-12-30}}&lt;/ref&gt;

Raško je završio sredju školu na Cetinju 1935. Iste godine je bio i uhapšen tokom demonstracija na Cetinju protiv totalitarnog režima u Jugoslaviji. Poslije srednje škole upisao je [[Pravni Fakultet u Beogradu]] i završio je Školu Jugoslovenskih Rezervnih Oficira u Mariboru. Bio je u poslednjoj godini fakulteta kada je mobilisan 1941. pred samu invaziju [[Sile Osovine|Sila osovine]] na Jugoslaviju.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://barinfo.me/dvije-knjige-marka-vukosavovica-o-crmnickim-partizanima-za-americko-trziste/|title=Dvije knjige Marka Vukosavovića o crmničkim partizanima za američko tržište - BARinfo|last=Milović|first=Željko|date=2025-08-17|language=en|access-date=2025-12-30}}&lt;/ref&gt;

Posle kraha Jugoslovenske Vojske tokom [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], odbio je da se preda i vratio se u Sotoniće. Tu je sa grupom Crmniča organizovao i učestvovao u Trinaestojulskom ustanku 1941, nakon čega je imenovan za komandanta oslobodjenog grada Vira. Od početka 1942. je komandant bataljona “Jovan Tomašević”. Kada je juna 1942. formirana sada slavna [[Četvrta Proleterska Crnogorska Brigada]] postao je komandir njene treće čete, prvog bataljona. Komandovao je svojom jedinicom u operacijama u [[Hadžići|Hadžićima]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjem Vakufu]], [[Bugojno|Bugojnu]], Kupresu, [[Manjača|Manjači]], Dalmaciji, [[Livno|Livnu]], [[Tomislavgrad|Duvnu]], [[Neretva|Neretvi]], [[Konjic|Konjicu]], Javorku, [[Sutjeska (župa)|Sutjesci]], [[Zelengora|Zelengori]] i drugim. Tokom 1944. je boravio u [[Italija|Italiji]] i obučavao Italijanske partizane.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Poslije rata je kao prvi oficir [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] poslat na obuku u visoku armijsku školu u [[Fort Leavenworth]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Bio je vojni ataše u [[Grčka|Grčkoj]] 1954-1957, profesor na [[Vojna akademija u Beogradu|Vojnoj akademiji u Beogradu]] i profesor na [[Fakultet u Podgorici|Fakultetu u Podgorici]]. Jedini je u Jugoslaviji odbio pripremljen i odštampan prijedlog da ga proglase za narodnog heroja, tražeći da se prethodno taj orden dodijeli svim hrabro poginulim borcima iz njegove jedinice.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Raško je umro u Sutomoru 2010. U tri braka dobio je šestero djece. Prva (nevjenčana) supruga [[Desanka Sekulić]] poginula je 11. marta 1943. kod Konjica, na dan kada je neprijateljski obruč probijen u [[Bitka na Neretvi|Bitci na Neretvi]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vukosavović, Radomir}}
[[Kategorija:Rođeni 1917.]]
[[Kategorija:Umrli 2010.]]
[[Kategorija:Biografije, Podgorica]]</text>
      <sha1>c133mnfubup27194mu3uuia6yf5zh9z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nemanja Vidić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530305</id>
    <revision>
      <id>3903923</id>
      <parentid>3800426</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T13:48:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-38932-56</username>
        <id>183435</id>
      </contributor>
      <origin>3903923</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4172" sha1="6qqd9hsxgfh37fix0c3e24n8bgvi3vg" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Nemanja Vidić
| slika                      = [[Datoteka:Vidić_(cropped).jpg|250px]]
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1981|10|21}}&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifadata.com/document/fwc/2006/PDF/FWC_2006_SquadLists.pdf |title=2006 FIFA World Cup Germany: List of Players |publisher=FIFA |page=24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190610174527/https://www.fifadata.com/document/fwc/2006/PDF/FWC_2006_SquadLists.pdf |archive-date=10. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;
| rodnigrad                  = [[Užice|Titovo Užice]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 1,90 m
| pozicija                   = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrambeni]]
| godine1                    = 2000–2004.
| klubovi1                   = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
| nastupi(golovi)1           = 67 (12)
| godine2                    = 2000–2001.
| klubovi2                   = → [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]]
| nastupi(golovi)2           = 27 (6)
| godine3                    = 2004–2006.
| klubovi3                   = [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]]
| nastupi(golovi)3           = 39 (4)
| godine4                    = 2006–2014.
| klubovi4                   = [[Manchester United FC|Manchester United]]
| nastupi(golovi)4           = 211 (15)
| godine5                    = 2014–2016.
| klubovi5                   = [[FC Inter Milano|Inter]]
| nastupi(golovi)5           = 23 (1)
| nacionalnegodine1          = 2002–2011.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Srbije|Srbija]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 56 (2)
}}
'''Nemanja Vidić''' (21. oktobar 1981) bivši je [[srbija]]nski [[nogomet]]aš koji je igrao na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|centralnog beka]].

Karijeru je počeo u rodnom Užicu gdje je nastupao za Jedinstvo i Slobodu. Kao profesionalac prvo je igrao za [[FK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]], odakle je u julu 2004. godine prešao u [[FK Spartak Moskva|Spartak iz Moskve]]. Najviše se istakao kao nogometaš M[[anchester United FC|Manchester Uniteda]] sa kojim je pet puta bio prvak Engleske, a osvojio je i [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]] [[UEFA Liga prvaka 2007/08.|2007/08]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/7406252.stm |title=Man Utd earn dramatic Euro glory |last=McNulty |first=Phil |website=BBC Sport |date=22. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; Dva puta je bio najbolji nogometaš [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Ferguson and Vidic scoop Premier League awards|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/premier-league/ferguson-and-vidic-scoop-premier-league-awards-1691451.html|date=27. 5. 2009|newspaper=The Independent|agency=Press Association}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Manchester United duo Sir Alex Ferguson and Nemanja Vidic win Premier League awards|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/manchester-united/8526582/Manchester-United-duo-Sir-Alex-Ferguson-and-Nemanja-Vidic-win-Premier-League-awards.html|date=20. 5. 2011|newspaper=The Daily Telegraph}}&lt;/ref&gt; Karijeru je završio 2016. u Interu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&amp;mm=01&amp;dd=29&amp;nav_id=1090739|title=Vidić završio karijeru!|publisher=www.b92.net|date= 29. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Poznat je pod nadimkom Cicko.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Nemanja Vidić}}
*{{Soccerbase|26738}}
*{{NFT igrač|5865}}

{{Sastav Srbije i Crne Gore na SP 2006. u nogometu}}
{{Sastav Srbije na SP 2010. u nogometu}}

{{DEFAULTSORT:Vidić, Nemanja}}
[[Kategorija:Rođeni 1981.]]
[[Kategorija:Biografije, Užice]]
[[Kategorija:Srbijanski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Crvene zvezde]]
[[Kategorija:Nogometaši Spartak Moskve]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Uniteda]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2010.]]</text>
      <sha1>6qqd9hsxgfh37fix0c3e24n8bgvi3vg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903940</id>
      <parentid>3903923</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T18:37:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-38932-56|~2026-38932-56]] ([[User talk:~2026-38932-56|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:SimplyFreddie|SimplyFreddie]]</comment>
      <origin>3800426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4142" sha1="ag3mqno0m0ns8m5qoa1b10cunurai1o" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Nemanja Vidić
| slika                      = [[Datoteka:Vidić_(cropped).jpg|250px]]
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1981|10|21}}&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifadata.com/document/fwc/2006/PDF/FWC_2006_SquadLists.pdf |title=2006 FIFA World Cup Germany: List of Players |publisher=FIFA |page=24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190610174527/https://www.fifadata.com/document/fwc/2006/PDF/FWC_2006_SquadLists.pdf |archive-date=10. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;
| rodnigrad                  = [[Užice|Titovo Užice]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 1,90 m
| pozicija                   = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrambeni]]
| godine1                    = 2000–2004.
| klubovi1                   = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
| nastupi(golovi)1           = 67 (12)
| godine2                    = 2000–2001.
| klubovi2                   = → [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]]
| nastupi(golovi)2           = 27 (6)
| godine3                    = 2004–2006.
| klubovi3                   = [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]]
| nastupi(golovi)3           = 39 (4)
| godine4                    = 2006–2014.
| klubovi4                   = [[Manchester United FC|Manchester United]]
| nastupi(golovi)4           = 211 (15)
| godine5                    = 2014–2016.
| klubovi5                   = [[FC Inter Milano|Inter]]
| nastupi(golovi)5           = 23 (1)
| nacionalnegodine1          = 2002–2011.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Srbije|Srbija]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 56 (2)
}}
'''Nemanja Vidić''' (21. oktobar 1981) bivši je [[srbija]]nski [[nogomet]]aš koji je igrao na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|centralnog beka]].

Karijeru je počeo u rodnom Užicu gdje je nastupao za Jedinstvo i Slobodu. Kao profesionalac prvo je igrao za [[FK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]], odakle je u julu 2004. godine prešao u [[FK Spartak Moskva|Spartak iz Moskve]]. Najviše se istakao kao nogometaš M[[anchester United FC|Manchester Uniteda]] sa kojim je pet puta bio prvak Engleske, a osvojio je i [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]] [[UEFA Liga prvaka 2007/08.|2007/08]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/7406252.stm |title=Man Utd earn dramatic Euro glory |last=McNulty |first=Phil |website=BBC Sport |date=22. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; Dva puta je bio najbolji nogometaš [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Ferguson and Vidic scoop Premier League awards|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/premier-league/ferguson-and-vidic-scoop-premier-league-awards-1691451.html|date=27. 5. 2009|newspaper=The Independent|agency=Press Association}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Manchester United duo Sir Alex Ferguson and Nemanja Vidic win Premier League awards|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/manchester-united/8526582/Manchester-United-duo-Sir-Alex-Ferguson-and-Nemanja-Vidic-win-Premier-League-awards.html|date=20. 5. 2011|newspaper=The Daily Telegraph}}&lt;/ref&gt; Karijeru je završio 2016. u Interu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&amp;mm=01&amp;dd=29&amp;nav_id=1090739|title=Vidić završio karijeru!|publisher=www.b92.net|date= 29. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Nemanja Vidić}}
*{{Soccerbase|26738}}
*{{NFT igrač|5865}}

{{Sastav Srbije i Crne Gore na SP 2006. u nogometu}}
{{Sastav Srbije na SP 2010. u nogometu}}

{{DEFAULTSORT:Vidić, Nemanja}}
[[Kategorija:Rođeni 1981.]]
[[Kategorija:Biografije, Užice]]
[[Kategorija:Srbijanski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Crvene zvezde]]
[[Kategorija:Nogometaši Spartak Moskve]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Uniteda]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2010.]]</text>
      <sha1>ag3mqno0m0ns8m5qoa1b10cunurai1o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cerebralna paraliza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531918</id>
    <revision>
      <id>3904079</id>
      <parentid>3874353</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:44:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Razvojni poremećaji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904079</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9043" sha1="5ko8ythx05onh0i3l9ub7q1rlqepcrn" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
|naziv            =Cerebralna paraliza
|sinonimi         =
|slika            =US Navy 081028-N-3173B-027 Cmdr. John King assesses the reflexes of a Cerebral Palsy patient at the Arima District Health Facility as part of the humanitarian-civic assistance mission Continuing Promise (CP) 2008.jpg
|veličina_slike   =
|image_thumbtime  =
|alt              =
|opis_slike       =Dijete s cerebralnom paralizom tokom evaluacije od strane ljekara.
|izgovor          =
|fetchwikidata    =[[Pediatrics]], [[neurology]], [[physiatry]]
|simptomi         =Slaba kordinacija, [[spastičnost|ukočenost mišića]], slabi mišići, [[drhtanj]]a&lt;ref name=NINDS2013/&gt;
|komplikacije     =[[Epileptični napadi|Napadi]], [[intelektualne poteškoće ]]&lt;ref name=NINDS2013/&gt;
|pojava_uvijek    =U ranom djetinjstvu &lt;ref name=NINDS2013/&gt;
|trajanje         =Doživotno&lt;ref name=NINDS2013/&gt;
|vrste            =
|uzroci           =Često neutvrđeni &lt;ref name=NINDS2013/&gt;&lt;!-- Quote = U mnogo slučajeva razlog cerebralne paralize nije poznat. --&gt;
|rizici           =[[Prijevremeni porođaj]],  [[blizanci]], određene infekcije tokom trudnoće, težak porod &lt;ref name=NINDS2013/&gt;
|dijagnoza        =Na osnovu djetetovog razvoja&lt;ref name=NINDS2013/&gt;
|diferencijalna_dijagnoza=
|prevencija       =
|tretman          =[[Fizikalna terapija]], [[Okupaciona terapija]], [[govorna terapija]], [[Ortoze|vanjski podupirači]], [[ortopedska operacija]]&lt;ref name=NINDS2013/&gt;
|lijek            =[[Diazepam]], [[baklofen]], [[botulinski toksin]]&lt;ref name=NINDS2013/&gt;
|prognoza         =
|frekvencija      =2.1 na 1,000&lt;ref name=Osk2013/&gt;
|smrtnost         =
}}

'''Cerebralna paraliza''' ( '''CP''' ) je grupa trajnih poremećaja kretanja koji se javljaju u ranom djetinjstvu.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Znakovi i simptomi variraju među ljudima i tokom vremena.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Haak|first=Peterson|last2=Lenski|first2=Madeleine|last3=Hidecker|first3=Mary Jo Cooley|last4=Li|first4=Min|last5=Paneth|first5=Nigel|date=oktobar 2009|title=Cerebral palsy and aging|url=|journal=Developmental Medicine &amp; Child Neurology|language=en|volume=51|pages=16–23|doi=10.1111/j.1469-8749.2009.03428.x|pmc=4183123|pmid=19740206}}&lt;/ref&gt; Često simptomi uključuju lošu koordinaciju, [[Mladalačka primarna lateralna skleroza|ukočene mišiće]], slabe mišiće i [[tremor]].&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Mogu postojati problemi sa [[Čulo|osjetom]], [[Čulo vida|vidom]], [[sluh]]om, [[gutanje]]m i [[govor]]om.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Često se bebe s cerebralnom paralizom ne prevrću, ne sjede, ne pužu ili ne hodaju tako rano kao druga djeca njihovog uzrasta.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Drugi simptomi uključuju [[Epileptički napad|napadaje]] i probleme s [[Spoznaja|razmišljanjem ili rasuđivanjem]], koji se javljaju kod otprilike jedne trećine osoba s CP.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Iako simptomi mogu postati uočljiviji tokom prvih nekoliko godina života, osnovni problemi se ne pogoršavaju tokom vremena.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot;&gt;{{Cite web|title=Cerebral Palsy: Hope Through Research|url=https://www.ninds.nih.gov/Disorders/Patient-Caregiver-Education/Hope-Through-Research/Cerebral-Palsy-Hope-Through-Research|website=[[National Institute of Neurological Disorders and Stroke]]|access-date=21. 2. 2017|date=juli 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170221033227/https://www.ninds.nih.gov/Disorders/Patient-Caregiver-Education/Hope-Through-Research/Cerebral-Palsy-Hope-Through-Research|archive-date=21. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

Cerebralna paraliza je uzrokovana abnormalnim razvojem ili oštećenjem dijelova mozga koji kontroliraju kretanje, ravnotežu i držanje.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2014O&quot;&gt;{{Cite web|title=Cerebral Palsy: Overview|url=https://www.nichd.nih.gov/health/topics/cerebral-palsy/Pages/default.aspx|website=[[National Institutes of Health]]|access-date=21. 2. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170215072205/https://www.nichd.nih.gov/health/topics/cerebral-palsy/Pages/default.aspx|archive-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Najčešće se problemi javljaju tokom trudnoće; međutim, mogu se javiti i tokom porođaja ili ubrzo nakon porođaja.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Često je uzrok nepoznat.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Faktori rizika uključuju [[prijevremeni porođaj]], [[Blizanac|blizance]], određene infekcije tokom trudnoće poput toksoplazmoze ili rubeole, izloženost metil-živi tokom trudnoće, težak porođaj i traumu glave tokom prvih nekoliko godina života, između ostalog.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Vjeruje se da je oko 2% slučajeva uzrokovano [[Nasljeđivanje|naslijeđenim genetskim uzrokom]].&lt;ref name=&quot;omim&quot;&gt;{{Cite web|title=CEREBRAL PALSY, SPASTIC QUADRIPLEGIC, 1; CPSQ1|url=https://omim.org/entry/603513|website=[[Online Mendelian Inheritance in Man]]|access-date=26. 1. 2018|date=28. 6. 2016|archive-date=1. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191001135429/https://www.omim.org/entry/603513|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Brojni podtipovi su klasifikovani na osnovu specifičnih prisutnih problema.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Na primjer, oni sa ukočenim mišićima imaju spastičnu cerebralnu paralizu, oni sa lošom koordinacijom imaju ataksičnu cerebralnu paralizu, a oni sa trzavim pokretima imaju atetoidnu cerebralnu paralizu.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Dijagnoza se zasniva na razvoju djeteta tokom vremena.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Analize krvi i medicinsko snimanje mogu se koristiti za isključivanje drugih mogućih uzroka.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt;

CP se djelimično može spriječiti imunizacijom majke i naporima da se spriječe povrede glave kod djece, na primjer kroz poboljšanu sigurnost.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Ne postoji poznati lijek za CP; međutim, potporni tretmani, lijekovi i operacija mogu pomoći mnogim osobama.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; To može uključivati [[Fizioterapija|fizikalnu terapiju]], radnu terapiju i logopedsku terapiju.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Lijekovi poput diazepama, baklofena i botulinum toksina mogu pomoći u opuštanju ukočenih mišića.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Operacija može uključivati produženje mišića i rezanje previše aktivnih živaca.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Često su od pomoći vanjske proteze i druga pomoćna tehnologija.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Neka pogođena djeca mogu postići gotovo normalan život odrasle osobe uz odgovarajući tretman.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Iako se alternativni lijekovi često koriste, ne postoje dokazi koji podržavaju njihovu upotrebu.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt;

Cerebralna paraliza je najčešći poremećaj kretanja kod djece.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=How many people are affected?|url=http://www.nichd.nih.gov/health/topics/cerebral-palsy/conditioninfo/Pages/how-common.aspx|publisher=[[National Institutes of Health]]|access-date=4. 3. 2015|date=5. 9. 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402134614/http://www.nichd.nih.gov/health/topics/cerebral-palsy/conditioninfo/Pages/how-common.aspx|archive-date=2. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Javlja se kod otprilike 2,1 na 1.000 živorođenih.&lt;ref name=&quot;Osk2013&quot;&gt;{{Cite journal|last=Oskoui|first=M|last2=Coutinho, F|last3=Dykeman, J|last4=Jetté, N|last5=Pringsheim, T|title=An update on the prevalence of cerebral palsy: a systematic review and meta-analysis.|url=https://archive.org/details/sim_developmental-medicine-and-child-neurology_2013-06_55_6/page/n25|journal=Developmental Medicine &amp; Child Neurology|date=Jun 2013|volume=55|issue=6|pages=509–19|pmid=23346889|doi=10.1111/dmcn.12080}}&lt;/ref&gt; Cerebralna paraliza je dokumentovana kroz historiju, a prvi poznati opisi se javljaju u djelima [[Hipokrat]]a u 5. vijeku prije nove ere.&lt;ref name=&quot;History2013&quot; /&gt; Opsežno proučavanje ovog stanja započelo je u 19. stoljeću od strane Williama Johna Littlea, po kojem je spastična diplegija nazvana &quot;Littleova bolest&quot;.&lt;ref name=&quot;History2013&quot;&gt;{{Cite journal|last=Panteliadis|first=C|last2=Panteliadis, P|last3=Vassilyadi, F|title=Hallmarks in the history of cerebral palsy: from antiquity to mid-20th century.|journal=Brain &amp; Development|date=Apr 2013|volume=35|issue=4|pages=285–92|pmid=22658818|doi=10.1016/j.braindev.2012.05.003}}&lt;/ref&gt; William Osler ga je prvi nazvao &quot;cerebralna paraliza&quot; od njemačkog ''naziva zerebrale Kinderlähmung'' (cerebralna dječja paraliza).&lt;ref&gt;{{Cite web|title=What is cerebral palsy?|url=http://cpapinfo.com/What_is_Cerebral_Palsy.php?menu=About%20Us|publisher=The Cerebral Palsied Association of the Philippines Inc.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220051952/http://cpapinfo.com/What_is_Cerebral_Palsy.php?menu=About%20Us|archive-date=20. 12. 2016|access-date=4. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; Ispituje se niz potencijalnih tretmana, uključujući terapiju matičnim ćelijama.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt; Međutim, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo da li je efikasan i siguran.&lt;ref name=&quot;NINDS2013&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Translated from MDWiki]]
[[Kategorija:Razvojni poremećaji]]</text>
      <sha1>5ko8ythx05onh0i3l9ub7q1rlqepcrn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mahmoud Kamal Muftić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532403</id>
    <revision>
      <id>3904096</id>
      <parentid>3842683</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:54:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Hipnoza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21689" sha1="gmv4jrlo7f9d1ocv0l7r8i5jt8gw2ui" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime               = Mahmoud Kamal Muftić
| slika             = Mahmoud K. Muftić performing a galvanic skin response (GSR) measurement of the degree of hypnosis using a W-bridge oscillograph according to his own modified method.jpg
| naslov            = Muftić izvodi mjerenje [[galvanski odgovor kože|galvanskog odgovora kože]] radi određivanja stepena [[hipnoza|hipnoze]], Irak, kasne 1950-e
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1919|1|14}}
| mjesto_rođenja    = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]
| datum_smrti       = septembar 1971.
| mjesto_smrti      = 
| prebivalište      = [[Egipat]], [[Irak]], [[Saudijska Arabija]], [[Zapadna Njemačka]], [[Švicarska]], [[Irska]]
| državljanstvo     = [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]]&lt;br&gt;[[Hrvatska]]&lt;br&gt;[[Egipat]] (azil)&lt;br&gt;[[Zapadna Njemačka]] (azil)
| narodnost         = bosanskohercegovački / jugoslavenski
| etnicitet         = [[Bošnjaci|Bošnjak]]&lt;ref name=&quot;Bougarel&quot;&gt;{{cite book |last=Bougarel |first=Xavier |title=Islam and Nationhood in Bosnia-Herzegovina: Surviving Empires |translator-last=Mobley |translator-first=Christopher |publisher=Bloomsbury Academic |location=London |year=2018}}&lt;/ref&gt;
| polje             = [[medicinska mikrobiologija]], [[enzimologija]], [[hipnoza]], [[parapsihologija]]
| radna_institucija = [[Research Center Borstel|Institut za istraživanje tuberkuloze u Borstelu]]&lt;br&gt;[[Schering AG]]&lt;br&gt;[[Univerzitet u Lausannei]]&lt;br&gt;[[Trinity College Dublin]]
| alma_mater        = [[Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]] (navodno)&lt;ref name=&quot;Who&quot;&gt;{{cite book |title=World who's who in science: a biographical dictionary of notable scientists from antiquity to the present |url=https://archive.org/details/worldwhoswhoinsc0000unse |publisher=Marquis-Who's Who |location=Chicago |year=1968 |chapter=Muftic, Mahmud Kamal |page=[https://archive.org/details/worldwhoswhoinsc0000unse/page/1222 1222] |isbn=978-0-8379-1001-7}}&lt;/ref&gt;
| poznat_po         = istraživanja o [[tuberkuloza|tuberkulozi]], [[hipnoza|hipnozi]] i parapsihologiji; političko povezivanje [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] i hrvatske emigracije
| autor_kratica_bot = Muftic
| fusnote           = Koristio je i oblik '''Mahmut Kemal Muftić'''; kao pseudonim spominje se '''Firus mlađi'''.&lt;ref name=&quot;Who&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jelic&quot;&gt;{{cite book |last=Jelić |first=Branimir |title=Političke uspomene i rad Dra Branimira Jelića |publisher=M. Šamija |year=1982 |pages=410–412}}&lt;/ref&gt;
}}

'''Mahmoud Kamal Muftić''' (također '''Mahmud''' ili '''Mahmut K. Muftić'''; [[Sarajevo]], 14. januar 1919 – septembar 1971) bio je bosanskohercegovački i jugoslavenski medicinski istraživač, mikrobiolog i politički aktivist u doba [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Bavio se biomedicinskim istraživanjima, naročito u oblastima enzima, [[imunopatologija|imunopatologije]], [[tuberkuloza|tuberkuloze]] i lijekova, a istovremeno je istraživao [[hipnoza|hipnozu]], parapsihologiju i metafizičke teme.&lt;ref name=&quot;Who&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bryan&quot;&gt;{{cite journal |last=Bryan |first=William Joseph |year=1971 |title=In memoriam: Mahmud K. Muftic |journal=Journal of the American Institute of Hypnosis |volume=12–13 |page=196}}&lt;/ref&gt;

Najpoznatiji je po neobičnom spoju naučnog rada, islamske misli i emigrantske politike. Tokom 1950-ih i 1960-ih djelovao je u mrežama povezanim s [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskim bratstvom]], a potom i u hrvatskoj radikalno-nacionalističkoj emigraciji, gdje je kao generalni sekretar organizacije [[Hrvatski narodni otpor]] pokušao povezati panislamističke i antikomunističke ciljeve.&lt;ref name=&quot;Johnson&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=Ian |title=A Mosque in Munich: Nazis, the CIA, and the Rise of the Muslim Brotherhood in the West |url=https://archive.org/details/mosqueinmunichna0000john |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |year=2010 |page=[https://archive.org/details/mosqueinmunichna0000john/page/162 163] |isbn=978-0547488684}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Misur&quot;&gt;{{cite journal |last=Mišur |first=Ivo |title=Veze muslimanskih političkih emigranata s organizacijom Hrvatski narodni otpor |journal=Historijski zbornik |year=2022 |volume=75 |issue=1 |pages=111–139}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Rani život u Bosni, 1919–1945 ===

Prema biografskom zapisu u djelu ''World Who's Who in Science'', Muftić je rođen 14. januara 1919. u Sarajevu, kao sin Saliha (ili Saleha) Firuza Muftića i Umihane Muftić, rođene Vranić.&lt;ref name=&quot;Who&quot; /&gt; Poticao je iz ugledne muslimanske porodice vezane za islamsku učenost i [[nakšibendije|nakšibendijski]] sufijski krug. Njegov otac dovodi se u vezu sa Salihom Muftićem, stvarnim učiteljem u Šerijatskoj gimnaziji u Sarajevu početkom 1920-ih, dok je njegova majka kasnije bila poznata kao [[muallim]]a u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;Who&quot; /&gt;

Porodica Muftić iz [[Foča|Foče]] dala je više generacija islamskih učenjaka, uključujući šejhove, muftije, imame i hafize. Održavali su i značajnu privatnu zbirku rukopisa na arapskom, osmanskoturskom i perzijskom jeziku, čiji je dio 1960. preuzela Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Diwan-i džami: Književna tradicija muslimana |url=https://preporod.info/bs/article/844/diwan-i-dzami-knjizevna-tradicija-muslimana |access-date=25. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema vlastitom biografskom prikazu, Muftić je diplomirao medicinu u Zagrebu 1944.&lt;ref name=&quot;Who&quot; /&gt; Tu tvrdnju kasnije su osporavali neki njegovi politički protivnici iz emigracije, ali bez čvrstih dokaza, pa se u literaturi taj dio njegove biografije tretira oprezno.&lt;ref name=&quot;Jelic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Misur&quot; /&gt; Novinar i historičar Ian Johnson navodi da je tokom Drugog svjetskog rata služio, vjerovatno kao ljekar, u [[13. SS oružana brdska divizija &quot;Handžar&quot; (hrvatska br. 1)|Handžar diviziji]].&lt;ref name=&quot;Johnson&quot; /&gt;

U širem društveno-političkom kontekstu dio muslimanske omladine iz Bosne i Hercegovine koja se školovala u Zagrebu u međuratnom i ratnom periodu približavao se hrvatskom nacionalnom miljeu, što može pomoći objašnjenju Muftićeve kasnije dugotrajne vezanosti za hrvatsku emigrantsku politiku.&lt;ref name=&quot;Bougarel&quot; /&gt;

=== Poslijeratne godine, 1945–1947 ===

Između 1945. i 1947. radio je u Higijenskom institutu u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;Who&quot; /&gt; Drugi izvori sugeriraju da se neposredno nakon rata našao među izbjeglicama u Italiji, ali nije sasvim jasno je li Jugoslaviju napustio 1945. ili 1947.&lt;ref name=&quot;Misur&quot; /&gt;

U to vrijeme više arapskih zemalja pokazivalo je interes za muslimanske izbjeglice iz Jugoslavije, posmatrajući ih istovremeno kao muslimane kojima treba pomoći i kao ratne veterane. U italijanskim izbjegličkim logorima 1948. vršeno je i regrutiranje za službu u arapskim snagama, pri čemu je važnu ulogu imao [[Mohammed Amin al-Husseini|Amin al-Husseini]].&lt;ref name=&quot;Misur&quot; /&gt;

=== Rat u Palestini, Egipat, Irak i Saudijska Arabija, 1947/1948–1960 ===

Iako okolnosti njegova odlaska iz Jugoslavije nisu potpuno razjašnjene, izvjesno je da je najkasnije 1948. bio u [[Egipat|Egiptu]]. Tamo se brzo uključio u islamističke krugove povezane s [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskim bratstvom]]. Dobrovoljno je stupio u [[Arapska oslobodilačka vojska|Arapsku oslobodilačku vojsku]] tokom [[Arapsko–izraelski rat 1948.|rata u Palestini]], gdje je služio kao vojni ljekar.&lt;ref name=&quot;Johnson&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Misur&quot; /&gt;

Vjerovatno je upravo tada uspostavio bliže veze sa [[Said Ramadan|Saidom Ramadanom]], jednim od vodećih ljudi Muslimanskog bratstva. Johnson navodi i da je Muftić bio povezan s Aminom al-Husseinijem.&lt;ref name=&quot;Johnson&quot; /&gt;

Dana 22. juna 1952. oženio se Isaad Mohammed Atia, egipatskom ljekarkom i anesteziologinjom iz ugledne porodice. Zajedno su objavili dva rada o hipnozi, iz 1957. i 1969, a imali su i sina Nejada Muftića.&lt;ref name=&quot;Who&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Atia |first1=IM |last2=Muftic |first2=MK |year=1957 |title=Hypnosis in the psychosomatic investigation of female homosexuality |journal=British Journal of Medical Hypnotism |pages=41–46}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;A new induction method: electrohypn&quot;&gt;{{cite journal |last1=Muftic |first1=MK |last2=Atia |first2=IM |year=1969 |title=A new induction method: electrohypnosis |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-american-society-of-psychosomatic-dentistry-and-medicine_1969-04_16_2/page/40 |journal=Journal of the American Society of Psychosomatic Dentistry &amp; Medicine |volume=16 |issue=2 |pages=40–46 |pmid=5265052}}&lt;/ref&gt;

Od 1948. do 1954. radio je u Kairu, zatim od 1955. do 1959. u Bagdadu, a 1960. nalazio se u Gazi, tada dijelu [[Ujedinjena Arapska Republika|Ujedinjene Arapske Republike]].&lt;ref name=&quot;Who&quot; /&gt; U [[Irak]]u je nastavio medicinska i mikrobiološka istraživanja uz podršku tamošnjeg ministarstva zdravstva. Nakon revolucije od 14. jula 1958. nakratko se vratio u Egipat.&lt;ref name=&quot;Who&quot; /&gt;

Tokom boravka na Bliskom istoku povremeno je bio predmet optužbi da radi za razne obavještajne službe; takve optužbe iznosili su i politički saveznici i protivnici, ali historijski izvori uglavnom ih bilježe kao dio složenih emigrantskih i hladnoratovskih sukoba, ne kao dokazanu činjenicu.&lt;ref name=&quot;Jelic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Misur&quot; /&gt;

=== Zapadni Berlin, Lausanne/Ženeva, London i Dublin, 1960–1971 ===

Početkom 1960-ih Muftić prelazi u [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačku]] i [[Švicarska|Švicarsku]]. Prema biografiji iz 1968, radio je u Borstelu (1960–1962), potom u Higijenskom institutu u Lausannei i kao docent na Univerzitetu u Lausannei (1962–1964), a od 1964. bio je šef medicinskog odjela kompanije [[Schering AG]] u Berlinu.&lt;ref name=&quot;Who&quot; /&gt;

Istovremeno je održavao kontakte s emigrantskim krugovima u Londonu. Branimir Jelić piše da je tokom 1960-ih živio na relaciji Berlin–London, dok drugi izvori navode i njegove veze s bošnjačkim emigrantima okupljenim oko [[Juraj Krnjević|Jurja Krnjevića]].&lt;ref name=&quot;Jelic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Misur&quot; /&gt; Trag mu se na kraju gubi u [[Dublin]]u, gdje je u vrijeme smrti bio povezan s Odsjekom za biohemiju [[Trinity College Dublin|Trinity Collegea]].&lt;ref name=&quot;Bryan&quot; /&gt;

== Istraživanje ==

Muftićev naučni rad obuhvatao je i konvencionalna biomedicinska istraživanja i spekulativnije oblasti. Od ranih 1950-ih do početka 1970-ih objavio je više od 50 stručnih radova, uglavnom u zapadnim medicinskim časopisima, te nekoliko patenata.&lt;ref name=&quot;Who&quot; /&gt;

=== Mikrobiologija i razvoj lijekova ===

Njegov glavni naučni rad odnosio se na enzime, imunološke reakcije i mehanizme bolesti, naročito u vezi s [[Mycobacterium tuberculosis|uzročnikom tuberkuloze]], gljivičnim infekcijama i antimikrobnim supstancama.&lt;ref name=&quot;Who&quot; /&gt; Posebno je istraživao enzim koji je nazivao ''cerase'', a koji je povezivao s razgradnjom voskova i virulentnošću tuberkuloznih bacila.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Muftic |first=MK |year=1956 |title=Cerase: A wax-decomposing enzyme in experimental tuberculosis |journal=British Journal of Tuberculosis and Diseases of the Chest |volume=50 |issue=4 |pages=356–358 |doi=10.1016/S0366-0869(56)80010-5 |pmid=13364254}}&lt;/ref&gt;

Objavljivao je i radove o peptidazama u mikobakterijama, inhibitorima gljivičnog rasta, novim antibilharzijskim lijekovima, te o derivatima s antimikrobnim i sedativnim djelovanjem, što je u više navrata povezivano s njegovim radom u Scheringu.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Muftic |first=M |year=1967 |title=Application of chromogenic substrates to the determination of peptidases in mycobacteria |journal=Folia Microbiologica |volume=12 |issue=6 |pages=500–507 |doi=10.1007/BF02875711 |pmid=4865924}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite patent |author=Kutzsche A; Muftic MK; Peissker H |title=3-methyl-5-isopropylphenyl esters of n-pyrrolidino and n-morpholino carboxylic acids |number=US3457262A |date=1969}}&lt;/ref&gt;

=== Hipnoza, metafizika i parapsihologija ===

Uporedo s mikrobiologijom, Muftić je razvijao i interes za biohemijsku osnovu [[hipnoza|hipnoze]]. William Joseph Bryan opisao ga je kao &quot;pravog naučnika u svakom pogledu&quot;, naglašavajući njegovu sklonost fizičkim i hemijskim objašnjenjima psiholoških pojava.&lt;ref name=&quot;Bryan&quot; /&gt;

U radu ''The chemistry of hypnosis'' iz 1961. pokušao je hipnozu povezati s biohemijskim procesima i mjerenjima galvanskog odgovora kože.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Muftic |first=MK |year=1961 |title=The chemistry of hypnosis |journal=Journal of the American Institute of Hypnosis |volume=2 |issue=2 |pages=6–16 |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-american-institute-of-hypnosis_1961-04_2_2/page/6/mode/2up}}&lt;/ref&gt; Godine 1969. on i Isaad Atia predstavili su koncept &quot;elektrohipnoze&quot;, tj. kombiniranja električne stimulacije i hipnotičke indukcije.&lt;ref name=&quot;A new induction method: electrohypn&quot;/&gt;

Istraživao je i parapsihološke teme poput [[psihokineza|psihokineze]] i &quot;aure&quot;. U knjizi ''Researches on the Aura Phenomena'' (1960/1961; drugo izdanje 1970) tvrdio je da se ljudska aura može tehnološki registrirati pomoću uređaja koji je nazivao ''optron''.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Muftic |first=Mahmoud K. |title=Researches on the Aura Phenomena |publisher=Metaphysical Research Group |year=1970 |isbn=0-900684-14-3}}&lt;/ref&gt; Ti radovi smještaju ga na granicu između tadašnje alternativne nauke, psiholoških eksperimenata i popularnih hladnoratovskih interesovanja za neuobičajena stanja svijesti.

== Hladnoratovska politika iz sjene ==

Bio je aktivan i u međunarodnim mrežama Muslimanskog bratstva i u hrvatskim emigrantskim krugovima, nastojeći povezati islamske i hrvatske antijugoslavenske ciljeve.&lt;ref name=&quot;Johnson&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Misur&quot; /&gt;

=== Muslimansko bratstvo i hladnoratovski islamizam ===

Zahvaljujući vezama sa Saidom Ramadanom, Muftić je u 1950-im i 1960-im bio dio transnacionalnih islamističkih mreža koje su djelovale između Egipta, Saudijske Arabije i zapadne Evrope. Johnson ga ubraja među ljude povezane s projektima kojima su zapadne službe i saveznici nastojali koristiti islamističke aktere u antikomunističke svrhe.&lt;ref name=&quot;Johnson&quot; /&gt;

=== Operacija Orient i Hrvatski narodni otpor ===

Početkom 1960-ih Muftić je postao generalni sekretar organizacije [[Hrvatski narodni otpor]] (HNO), koju je vodio [[Vjekoslav Luburić]]. U toj ulozi postao je glavna veza između HNO-a i krugova Muslimanskog bratstva na Bliskom istoku.&lt;ref name=&quot;Misur&quot; /&gt;

Njegov najambiciozniji projekat bila je tzv. [[Operacija Orient]], plan da arapske države priznaju buduću hrvatsku vladu u egzilu i da se ona eventualno primi u [[Arapska liga|Arapsku ligu]] kao islamska država. U tom zamišljenom aranžmanu Muftić je trebao biti predstavnik te vlade u arapskom svijetu, faktički ministar vanjskih poslova.&lt;ref name=&quot;Misur&quot; /&gt;

Plan je propao 1964. zbog unutrašnjih sukoba u HNO-u. Luburić je, odbijajući da odstupi, Muftića optužio da je britanski agent, dok su i drugi akteri širili sumnje o njegovim vezama sa zapadnim ili drugim službama.&lt;ref name=&quot;Jelic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Misur&quot; /&gt; Nakon tog sloma Muftić je postajao sve politički izoliraniji.

=== Razočaranje i kasnije godine u dijaspori ===

Nakon razlaza s HNO-om povremeno je nastavio pisati u emigrantskoj štampi, ali se postepeno udaljavao od otvoreno proustaških stavova. Prema Ivi Mišuru, njegov kasniji odmak od hrvatskih političkih ideja bio je povezan i sa sukobom s Luburićem i s kontaktima s bošnjačkim emigrantima u Londonu.&lt;ref name=&quot;Misur&quot; /&gt;

== Kontroverze ==

Muftić je bio izrazito polarizirajuća ličnost. U bošnjačkoj i hrvatskoj emigraciji optuživali su ga za prevaru, samoproglašeno doktorstvo, djelovanje za strane službe i političku neiskrenost. Velik dio tih tvrdnji poticao je iz sukoba među emigrantskim grupama, pa ih historiografija uglavnom navodi kao dio polemičkog konteksta, a ne kao dokazano stanje stvari.&lt;ref name=&quot;Jelic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Misur&quot; /&gt;

=== Navodna trgovina oružjem poslije arapsko-izraelskog rata ===

Njegovi protivnici tvrdili su da je nakon rata 1948. bio umiješan u krijumčarenje oružja i lijekova na Levantu, što je kasnije korišteno i kao osnova za optužbe da je sarađivao s izraelskim ili drugim obavještajnim strukturama.&lt;ref name=&quot;Misur&quot; /&gt; Takve optužbe ostale su nedokazane, a suvremena literatura ih smješta u širi kontekst poslijeratnih crnih tržišta, tajnih operacija i frakcijskih borbi.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Morris |first=Benny |title=1948: A History of the First Arab-Israeli War |publisher=Yale University Press |year=2009 |isbn=9780300151121}}&lt;/ref&gt;

=== Pitanje doktorata ===

Iako biografski izvori iz 1960-ih navode da je diplomirao medicinu u Zagrebu 1944. i kasnije radio kao ljekar u više zemalja, pojedini emigrantski publicisti tvrdili su da nikada nije završio studij i da se lažno predstavljao kao doktor.&lt;ref name=&quot;Who&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jelic&quot; /&gt; S druge strane, njegova duga stručna karijera, veliki broj medicinskih radova i položaji koje je obavljao u Egiptu, Iraku, Švicarskoj i Njemačkoj upućuju na to da je, formalno ili neformalno, imao stvarnu stručnu funkciju u medicinskom i istraživačkom polju.&lt;ref name=&quot;Who&quot; /&gt;

== Politički i teološki spisi ==

Pored medicinskih radova, Muftić je pisao i o [[islamska teologija|islamskoj teologiji]], [[medicinska etika|medicinskoj etici]] i odnosu islama prema čovjekovom porijeklu i moralu. U ''Encyclopaedia of the Qurʾān'' spomenut je po tumačenju da bi se [[Lukman|Luqman]] iz [[Kur'an]]a mogao identificirati s grčkim liječnikom i filozofom [[Alkmeon]]. Prema Muftiću, etička načela u 31. suri predstavljaju svojevrsnu ljekarsku zakletvu višu od [[Hipokratova zakletva|Hipokratove]].&lt;ref name=&quot;McAuliffe&quot;&gt;{{cite encyclopedia |editor-last=McAuliffe |editor-first=Jane Dammen |title=Encyclopaedia of the Qurʾān |publisher=Brill |page=242}}&lt;/ref&gt;

Objavio je i tekstove poput ''Modern evolutionary theories of the origin of life and of man and the Holy Quran'' i ''The Qur'an on the cause of the fall of man'', prvobitno u islamskoj periodici, a kasnije i u časopisu ''Journal of the American Institute of Hypnosis''.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Muftic |first=M |year=1974 |title=Modern evolutionary theories of the origin of life and of man and the Holy Quran |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-american-institute-of-hypnosis_1974-11_15_6/page/258 |journal=Journal of the American Institute of Hypnosis |volume=15 |issue=6 |pages=259–264}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Muftic |first=M |year=1975 |title=The Qur'an on the cause of the fall of man |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-american-institute-of-hypnosis_1975-01_16_1/page/8 |journal=Journal of the American Institute of Hypnosis |volume=16 |issue=1 |pages=8–15}}&lt;/ref&gt;

== Smrt i naslijeđe ==

Okolnosti Muftićeve smrti ostale su nejasne. Prema osmrtnici Williama Josepha Bryana, umro je u septembru 1971.&lt;ref name=&quot;Bryan&quot; /&gt; Drugi kasniji izvori navode da je tvrdio kako pati od radijacijskog trovanja, a pojavile su se i špekulacije o trovanju ili atentatu u kontekstu njegovih političkih i obavještajnih veza.&lt;ref name=&quot;Johnson&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Misur&quot; /&gt; Te tvrdnje nisu konačno potvrđene.

Muftić je ostao neobična figura 20. stoljeća: istraživač na granici mikrobiologije, hipnoze i parapsihologije, bošnjački muslimanski intelektualac iz Sarajeva, te emigrantski aktivist koji je pokušavao spojiti islamske i hrvatske radikalne mreže u sjeni Hladnog rata.&lt;ref name=&quot;Bryan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Johnson&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Misur&quot; /&gt;

== Bibliografija ==

=== Izabrani članci ===
* {{cite journal |last=Muftic |first=MK |year=1956 |title=Cerase: A wax-decomposing enzyme in experimental tuberculosis |journal=British Journal of Tuberculosis and Diseases of the Chest |volume=50 |issue=4 |pages=356–358 |doi=10.1016/S0366-0869(56)80010-5 |pmid=13364254}}
* {{cite journal |last=Muftic |first=MK |year=1961 |title=The chemistry of hypnosis |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-american-institute-of-hypnosis_1961-04_2_2/page/n5 |journal=Journal of the American Institute of Hypnosis |volume=2 |issue=2 |pages=6–16}}
* {{cite journal |last1=Muftic |first1=MK |last2=Atia |first2=IM |year=1969 |title=A new induction method: electrohypnosis |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-american-society-of-psychosomatic-dentistry-and-medicine_1969-04_16_2/page/40 |journal=Journal of the American Society of Psychosomatic Dentistry &amp; Medicine |volume=16 |issue=2 |pages=40–46 |pmid=5265052}}
* {{cite journal |last=Muftic |first=MK |year=1971 |title=Influence of subcutaneous application of trans-3-methyl-2-hexanoic acid on induction of hypnosis |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-american-institute-of-hypnosis_1971-07_12_3/page/118 |journal=Journal of the American Institute of Hypnosis |volume=12 |issue=3 |pages=118–119, 140}}

=== Knjige ===
* {{cite book |last=Muftic |first=Mahmoud K. |title=Researches on the Aura Phenomena |publisher=Metaphysical Research Group |year=1960}}
* {{cite book |last=Muftic |first=Mahmoud K. |title=Researches on the Aura Phenomena, Part 2 |publisher=Metaphysical Research Group |year=1961}}
* {{cite book |last=Muftic |first=Mahmoud K. |title=Researches on the Aura Phenomena |edition=2 |publisher=Society of Metaphysicians |year=1970 |isbn=0-900684-14-3}}

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Muftic, Mahmoud Kamal}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački mikrobiolozi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački psihijatri]]
[[Kategorija:Rođeni 1919.]]
[[Kategorija:Umrli 1971.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Hipnoza]]</text>
      <sha1>gmv4jrlo7f9d1ocv0l7r8i5jt8gw2ui</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pardis Sabeti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532462</id>
    <revision>
      <id>3904030</id>
      <parentid>3891092</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T05:58:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3904030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7087" sha1="296snydnka9se78f76ls0j7kbeq46f2" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Pardis Sabeti
| puno_ime                = Pardis Christine Sabeti
| slika                   = Pardis Sabeti - PopTech 2011 - Camden Maine USA (6270734938).jpg
| opis                    = 
| datum_rođenja           = 1975.
| mjesto_rođenja          = [[Teheran]], [[Iran]]
| prebivalište            = 
| nacionalnost            = iransko-američka
| polje                   = [[Računarska biologija]], [[genetika]], [[genetička epidemiologija]]
| institucije             = [[Harvardski univerzitet]]&lt;br&gt;[[Broad Institute]]&lt;br&gt;[[Howard Hughes Medical Institute]]
| alma_mater              = [[Massachusetts Institute of Technology]]&lt;br&gt;[[Univerzitet Oxford]]&lt;br&gt;Harvard Medical School
| poznat_po               = istraživanjima prirodne selekcije u ljudskom genomu i genomskoj analizi zaraznih bolesti
}}

'''Pardis Sabeti''' jest iransko-američka naučnica iz oblasti [[računarska biologija|računarske biologije]], [[genetika|genetike]] i zaraznih bolesti. Profesorica je na [[Harvardski univerzitet|Harvardskom univerzitetu]], članica je [[Broad Institute]]a te istraživačica [[Howard Hughes Medical Institute]]a.&lt;ref name=&quot;HarvardChan&quot;&gt;{{cite web |title=Pardis Christine Sabeti |url=https://hsph.harvard.edu/profile/pardis-christine-sabeti/ |website=Harvard T.H. Chan School of Public Health |access-date=25. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BroadBio&quot;&gt;{{cite web |title=Pardis Sabeti |url=https://www.broadinstitute.org/bios/pardis-sabeti |website=Broad Institute |access-date=25. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HHMI&quot;&gt;{{cite web |title=Pardis C. Sabeti, MD, DPhil |url=https://www.hhmi.org/scientists/pardis-c-sabeti |website=Howard Hughes Medical Institute |access-date=25. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Najpoznatija je po razvoju metoda za otkrivanje novije pozitivne prirodne selekcije u ljudskom [[genom]]u te po primjeni genomskog sekvenciranja u praćenju širenja [[patogen]]a, uključujući [[Ebola (bolest)|ebolu]], [[zika virus]], [[Lassa virus]] i [[SARS-CoV-2]].&lt;ref name=&quot;HarvardChan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BroadBio&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Nature2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sabeti |first1=P. C. |last2=Reich |first2=D. E. |last3=Higgins |first3=J. M. |last4=Levine |first4=H. Z. P. |last5=Richter |first5=D. J. |last6=Schaffner |first6=S. F. |last7=Gabriel |first7=S. B. |last8=Platko |first8=J. V. |last9=Patterson |first9=N. J. |last10=McDonald |first10=G. J. |last11=Ackerman |first11=H. C. |last12=Campbell |first12=S. J. |last13=Altshuler |first13=D. |last14=Cooper |first14=R. |last15=Kwiatkowski |first15=D. |last16=Ward |first16=R. |last17=Lander |first17=E. S. |title=Detecting recent positive selection in the human genome from haplotype structure |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2002-10-24_419_6909/page/832 |journal=Nature |volume=419 |issue=6909 |pages=832–837 |year=2002 |doi=10.1038/nature01140 |pmid=12397357}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Science2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gire |first1=S. K. |last2=Goba |first2=A. |last3=Andersen |first3=K. G. |last4=Sealfon |first4=R. S. G. |last5=Park |first5=D. J. |last6=Kanneh |first6=L. |last7=Jalloh |first7=S. |last8=Momoh |first8=M. |last9=Fullah |first9=M. |last10=Dudas |first10=G. |last11=Wohl |first11=S. |last12=Moses |first12=L. M. |last13=Yozwiak |first13=N. L. |last14=Winnicki |first14=S. M. |last15=Mathematics? |first15= |title=Genomic surveillance elucidates Ebola virus origin and transmission during the 2014 outbreak |url=https://archive.org/details/sim_science_2014-09-12_345_6202/page/1369 |journal=Science |volume=345 |issue=6202 |pages=1369–1372 |year=2014 |doi=10.1126/science.1259657 |pmid=25214632 |display-authors=6}}&lt;/ref&gt;

== Rani život i obrazovanje ==
Rođena je 1975. u [[Teheran]]u. Njena porodica napustila je Iran u vrijeme neposredno prije [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] i nastanila se u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;Smithsonian&quot;&gt;{{cite web |last=Weeks |first=Jennifer |title=Pardis Sabeti, the Rollerblading Rock Star Scientist of Harvard |url=https://www.smithsonianmag.com/science-nature/pardis-sabeti-the-rollerblading-rock-star-scientist-of-harvard-135532753/ |website=Smithsonian Magazine |date=1. 11. 2012 |access-date=25. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Diplomirala je na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]], magistrirala i doktorirala na [[Univerzitet Oxford|Univerzitetu Oxford]], a potom stekla i zvanje doktorice medicine na Harvard Medical Schoolu.&lt;ref name=&quot;HarvardChan&quot; /&gt;

== Naučna karijera ==
Sabeti se u ranijoj fazi karijere istakla radom na statističkim i genomskim metodama za prepoznavanje tragova pozitivne selekcije u ljudskom genomu. Njen rad iz 2002. o otkrivanju nedavne pozitivne selekcije pomoću haplotipske strukture smatra se jednim od važnih doprinosa populacijskoj genetici i evolucijskoj genomici.&lt;ref name=&quot;Nature2002&quot; /&gt;

Na Harvardu i Broad Instituteu vodila je ili suvodila istraživanja koja povezuju računske metode, evolucijsku biologiju i javno zdravstvo. Prema njenim institucionalnim profilima, laboratorij koji vodi razvija analitičke i eksperimentalne pristupe za proučavanje adaptacije u ljudima i patogenima te za otkrivanje, praćenje i obuzdavanje opasnih zaraznih bolesti.&lt;ref name=&quot;HarvardChan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BroadBio&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HHMI&quot; /&gt;

Posebnu međunarodnu pažnju privukao je njen doprinos genomskom praćenju epidemije [[Ebola (bolest)|ebole]] u zapadnoj Africi 2014, kada su ona i saradnici sekvencirali virusne genome u realnom vremenu radi boljeg razumijevanja porijekla i širenja epidemije.&lt;ref name=&quot;Science2014&quot; /&gt; Njen istraživački rad obuhvata i patogene kao što su [[Zika virus]], Lassa virus i [[SARS-CoV-2]], kao i izgradnju kapaciteta za genomski nadzor zaraznih bolesti u [[Zapadna Afrika|zapadnoj Africi]].&lt;ref name=&quot;HarvardChan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BroadBio&quot; /&gt;

== Priznanja ==
Sabeti je 2015. uvrštena na listu ''[[Time (časopis)|Time]] 100'' najuticajnijih ljudi na svijetu.&lt;ref name=&quot;Time100&quot;&gt;{{cite web |title=The 100 Most Influential People |url=https://time.com/collections/2015-time-100/ |website=Time |date=15. 4. 2015 |access-date=25. 3. 2026 |archive-date=4. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260504083920/https://time.com/collections/2015-time-100/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Članica je [[National Academy of Medicine|Nacionalne medicinske akademije Sjedinjenih Američkih Država]], a njeni institucionalni profili navode i druga priznanja povezana s istraživanjima zaraznih bolesti i genomike.&lt;ref name=&quot;BroadBio&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NAM2020&quot;&gt;{{cite web |title=Marc Lipsitch, Pardis Sabeti elected to National Academy of Medicine |url=https://hsph.harvard.edu/news/marc-lipsitch-pardis-sabeti-elected-to-national-academy-of-medicine/ |website=Harvard T.H. Chan School of Public Health |date=20. 10. 2020 |access-date=25. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Sabeti, Pardis}}
[[Kategorija:Rođeni 1975.]]
[[Kategorija:Američki genetičari]]
[[Kategorija:Američki biolozi]]
[[Kategorija:Iranski naučnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>296snydnka9se78f76ls0j7kbeq46f2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Duygu Kuzum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532834</id>
    <revision>
      <id>3904037</id>
      <parentid>3822319</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:08:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Američki naučnici]] uklonjena; [[Kategorija:Američki neuronaučnici]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904037</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6712" sha1="pfdoltybadp5bozpkqfye1903bcibjp" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Duygu Kuzum
| slika                   = 
| opis_slike              = Duygu Kuzum
| puno_ime                = Duygu Kuzum
| datum_rođenja           = 1983.
| mjesto_rođenja          = [[Ankara]], [[Turska]]
| nacionalnost            = [[Turci|Turkinja]]
| polje                   = [[elektrotehnika]], [[bioinženjerstvo]], [[neuroinženjerstvo]]
| radne_institucije       = [[University of California, San Diego|Univerzitet Kalifornije u San Diegu]]
| alma_mater              = [[Bilkent University|Univerzitet Bilkent]]&lt;br&gt;[[Univerzitet Stanford]]
| poznata_po              = razvoju prozirnih neuralnih elektroda, neuromorfnih uređaja i elektronskih moždanih organoida
}}

'''Duygu Kuzum''' ([[Ankara]], 1983) jest tursko-američka [[elektroinženjerstvo|elektroinženjerka]] i naučnica koja djeluje kao profesorica na [[University of California, San Diego|Univerzitetu Kalifornije u San Diegu]] (UC San Diego). Njena istraživanja nalaze se na spoju [[elektronika|elektronike]], [[bioinženjerstvo|bioinženjerstva]] i [[neuroznanost]]i, s posebnim naglaskom na razvoj neuralnih interfejsa, neuromorfnih uređaja i tehnologija za praćenje moždane aktivnosti.&lt;ref name=&quot;UCSD&quot;&gt;{{cite web |title=Duygu Kuzum |url=https://jacobsschool.ucsd.edu/people/profile/duygu-kuzum |website=UC San Diego Jacobs School of Engineering |access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EN&quot;&gt;{{cite web |title=Duygu Kuzum |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Duygu_Kuzum |website=Wikipedia |access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Rođena je 1983. godine u Ankari.&lt;ref name=&quot;EN&quot;/&gt; Diplomirala je [[elektrotehnika|elektrotehniku]] na [[Bilkent University|Univerzitetu Bilkent]] 2004. godine, a doktorirala je elektrotehniku na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] 2010. godine.&lt;ref name=&quot;UCSD&quot;/&gt; Nakon toga obavila je postdoktorsko usavršavanje iz [[bioinženjerstvo|bioinženjerstva]] na [[University of Pennsylvania|Univerzitetu Pensilvanije]] od 2011. do 2015.&lt;ref name=&quot;UCSD&quot;/&gt;

Na [[University of California, San Diego|Univerzitetu Kalifornije u San Diegu]] zaposlena je 2015. godine, gdje je razvila istraživački program posvećen neuroelektronici i novim biointerfejsnim tehnologijama.&lt;ref name=&quot;UCSD&quot;/&gt; U njenom radu važnu ulogu imaju fleksibilne i prozirne elektrode, naročito grafenski nizovi koji omogućavaju istovremeno električno i optičko praćenje aktivnosti mozga.&lt;ref name=&quot;Flexible Neural Electrode Array Bas&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lu |first1=Yue |last2=Lyu |first2=Hao |last3=Richardson |first3=Andrew G. |last4=Lucas |first4=Thomas H. |last5=Kuzum |first5=Duygu |title=Flexible Neural Electrode Array Based-on Porous Graphene for Cortical Microstimulation and Sensing |trans-title=Fleksibilni niz neuralnih elektroda zasnovan na poroznom grafenu za kortikalnu mikrostimulaciju i bilježenje signala |journal=Scientific Reports |volume=6 |pages=33526 |date=2016 |doi=10.1038/srep33526}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lu |first1=Yue |last2=Lyu |first2=Hao |last3=Kuzum |first3=Duygu |title=Ultra-low Impedance Graphene Microelectrodes with High Optical Transparency for Simultaneous Deep Two-Photon Imaging in Transgenic Mice |trans-title=Grafenske mikroelektrode s ultraniskom impedansom i visokom optičkom prozirnošću za istovremeno dubinsko dvofotonsko snimanje kod transgenih miševa |journal=Advanced Functional Materials |volume=31 |issue=22 |date=2021 |doi=10.1002/adfm.202100024}}&lt;/ref&gt;

Njena grupa razvija i neuromorfne elektronske uređaje inspirirane radom neuronskih mreža i sinapsi, kao i tzv. elektronske moždane organaoide, odnosno organaoide ugrađene sa senzorima za kontinuirano praćenje razvoja i aktivnosti tkiva.&lt;ref name=&quot;NIHaward&quot;&gt;{{cite web |title=Two UC San Diego Researchers Receive NIH High-Risk, High-Reward Awards |url=https://jacobsschool.ucsd.edu/news/release/3133 |website=UC San Diego Jacobs School of Engineering |date=6. 10. 2020 |access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; U njenim istraživanjima koriste se i multimodalni sistemi za bilježenje signala iz više područja mozga istovremeno.&lt;ref name=&quot;Multimodal neural recordings with N&quot;&gt;{{cite journal |last1=Liu |first1=Xin |last2=Ren |first2=Chi |last3=Lu |first3=Yichen |last4=Liu |first4=Yixiu |last5=Kim |first5=Jeong-Hoon |last6=Leutgeb |first6=Stefan |last7=Komiyama |first7=Takaki |last8=Kuzum |first8=Duygu |title=Multimodal neural recordings with Neuro-FITM uncover diverse patterns of cortical–hippocampal interactions |trans-title=Multimodalna neuralna snimanja pomoću Neuro-FITM-a otkrivaju raznolike obrasce kortikalno-hipokampalnih interakcija |journal=Nature Neuroscience |volume=24 |issue=6 |pages=886–896 |date=2021 |doi=10.1038/s41593-021-00818-w}}&lt;/ref&gt;

Dobitnica je više priznanja, među kojima su ''Innovators Under 35'' časopisa ''MIT Technology Review'' 2014. godine, ''ONR Young Investigator Award'' 2016, ''NSF CAREER Award'' 2018. i ''NIH Director's New Innovator Award'' 2020. godine.&lt;ref name=&quot;UCSD&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIHaward&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Duygu Kuzum |url=https://www.innovatorsunder35.com/the-list/duygu-kuzum/ |website=MIT Technology Review |access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Odabrani radovi ==
* ''Flexible Neural Electrode Array Based-on Porous Graphene for Cortical Microstimulation and Sensing'' (''Fleksibilni niz neuralnih elektroda zasnovan na poroznom grafenu za kortikalnu mikrostimulaciju i bilježenje signala'') (2016)&lt;ref name=&quot;Flexible Neural Electrode Array Bas&quot;/&gt;
* ''Multimodal neural recordings with Neuro-FITM uncover diverse patterns of cortical–hippocampal interactions'' (''Multimodalna neuralna snimanja pomoću Neuro-FITM-a otkrivaju raznolike obrasce kortikalno-hipokampalnih interakcija'') (2021)&lt;ref name=&quot;Multimodal neural recordings with N&quot;/&gt;
* ''Multimodal monitoring of human cortical organoids implanted in mice reveal functional connection with visual cortex'' (''Multimodalno praćenje ljudskih kortikalnih organoida implantiranih u miševe otkriva funkcionalnu vezu s vidnim korteksom'') (2022)&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Wilson |first1=Matthew N. |last2=Kuzum |first2=Duygu |title=Multimodal monitoring of human cortical organoids implanted in mice reveal functional connection with visual cortex |trans-title=Multimodalno praćenje ljudskih kortikalnih organoida implantiranih u miševe otkriva funkcionalnu vezu s vidnim korteksom |journal=Nature Communications |volume=13 |pages=7947 |date=2022 |doi=10.1038/s41467-022-35586-z}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kuzum, Duygu}}
[[Kategorija:Rođeni 1983.]]
[[Kategorija:Biografije, Ankara]]
[[Kategorija:Turski naučnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Američki neuronaučnici]]</text>
      <sha1>pfdoltybadp5bozpkqfye1903bcibjp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Psihologija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>532906</id>
    <revision>
      <id>3904149</id>
      <parentid>3846490</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:27:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3904149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7562" sha1="f1al4a7uh9wxuolkeu717lkvzwvcga9" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime = Psihologija
|tijeloklasa = hlist
|naslov = [[Psihologija]]
|naslovstil = background:#BFD7FF;
|grupastil = background:#CFE1FF;
|iznadstil = background:#DFEBFF;
|ispodstil = background:#DFEBFF;

|iznad =
* [[Historija psihologije|Historija]]
* [[Filozofija psihologije|Filozofija]]
* [[Psiholog]]

|grupa1 = [[Osnovna nauka (psihologija)|Osnovna]]
|podaci1 = &lt;!--Abecedno:--&gt;
* [[Abnormalna psihologija|Abnormalna]]
* [[Afektivna neuronauka]]
* [[Afektivna nauka]]
* [[Bihevioralna genetika]]
* [[Bihevioralna neuronauka]]
* [[Biheviorizam]]
* [[Diferencijalna psihologija|Diferencijalna]]
* [[Ekološka psihologija|Ekološka]]
* [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimentalna]]
* [[Evolucijska psihologija|Evolucijska]]
* [[Geštalt psihologija|Geštalt]]
* [[Ljudska inteligencija|Inteligencija]]
* [[Kognitivna psihologija|Kognitivna]] / [[Kognitivizam (psihologija)|Kognitivizam]]
* [[Kognitivna neuronauka]]
** [[Socijalna kognitivna neuronauka|socijalna]]
* [[Komparativna psihologija|Komparativna]]
* [[Kulturna psihologija|Kulturna]]
* [[Kvantitativna psihologija|Kvantitativna]]
* [[Matematička psihologija|Matematička]]
* [[Međukulturna psihologija|Međukulturna]]
* [[Moralna psihologija|Moralna]]
* [[Neuropsihologija]]
* [[Percepcija]]
* [[Psihofiziologija]]
* [[Psiholingvistika]]
* [[Psihologija ličnosti]]
* [[Razvojna psihologija|Razvojna]]
* [[Socijalna psihologija|Socijalna]]
* [[Teorijska psihologija|Teorijska]]

|grupa2 = [[Primijenjena psihologija|Primijenjena]]
|podaci2 = &lt;!--Abecedno:--&gt;
* [[Anomalistička psihologija|Anomalistička]]
* [[Avijacijska psihologija|Avijacijska]]
* [[Psihobiografija|Biografija poznatih osoba]]
* [[Psihologija boja|Boja]]
* [[Ergonomija]]
* [[Feministička psihologija|Feministička]]
* [[Forenzička psihologija|Forenzička]]
* [[Fotopsihologija|Fotografija]]
* [[Psihohistorija|Historija]]
* [[Psihologija hrane|Hrana]]
* [[Humanistička psihologija|Humanistička]]
* [[Industrijska i organizacijska psihologija|Industrijska i organizacijska]]
* [[Klinička psihologija|Klinička]]
* [[Psihologija koučinga|Koučing]]
* [[Kritička psihologija|Kritička]]
* [[Psihologija mase|Masa]]
* [[Medicinska psihologija|Medicinska]]
* [[Psihologija medija|Mediji]]
* [[Psihologija mira|Mir i rat]]
* [[Psihologija mode|Moda]]
* [[Muzička psihologija|Muzička]]
* [[Pedagoška psihologija|Pedagoška]]
* [[Policijska psihologija|Policijska]]
* [[Politička psihologija|Politička]]
* [[Potrošačko ponašanje|Potrošač]]
* [[Pozitivna psihologija|Pozitivna]]
* [[Pravna psihologija|Pravna]]
* [[Primijenjena bihevioralna analiza]]
* [[Psihometrija]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Psihologija religije|Religija]]
* [[Saobraćajna psihologija|Saobraćajna]]
* [[Psihološko savjetovanje|Savjetovanje]]
* [[Psihologija sistema|Sistemi]]
* [[Spolne razlike u psihologiji|Spolne razlike]]
* [[Sportska psihologija|Sport i vježbanje]]
* [[Suicidologija]]
* [[Svemirska psihologija|Svemirska]]
* [[Školska psihologija|Školska]]
* [[Psihološko testiranje|Testiranje]]
* [[Psihologija umjetnosti|Umjetnost]]
* [[Vojna psihologija|Vojna]]
* [[Psihologija zajednice|Zajednica]]
* [[Psihologija zdravlja na radu|Zdravlje na radu]]
* [[Zdravstvena psihologija|Zdravstvena]]

|grupa3 = [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Metodologije]]
|podaci3 = &lt;!--Abecedno:--&gt;
* [[Analiza sadržaja]]
* [[Arhivsko istraživanje]]
* [[Bihevioralna epigenetika]]
* [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimenti]]
** [[Eksperimenti na ljudima|na ljudima]]
* [[Intervju (istraživanje)|Intervjui]]
* [[Kvalitativno psihološko istraživanje|Kvalitativno istraživanje]]
* [[Kvantitativno psihološko istraživanje|Kvantitativno istraživanje]]
* [[Neurosnimanje]]
* [[Opservacija]]
* [[Psihofizika]]
&lt;!-- * [[Self-report inventory]] --&gt;
* [[Metodologija ankete|Statističke ankete]]
* [[Studija slučaja]]
* [[Testiranje na životinjama]]

|grupa4 = Pojmovi
|podaci4 = 
* [[Emocija|Emocije]]
* [[Inteligencija]]
* [[Kompetencija (psihologija)|Kompetencija]]
* [[Maslowljeva hijerarhija potreba]]
* [[Mentalno stanje]]
* [[Osjećanje|Osjećanja]]
* [[Ponašanje]]
* [[Spoznaja]]
* [[Svjesnost]]
* [[Teorija upravljanja strahom]]
* [[Um]]

|grupa5 = [[Spisak psihologa|Psiholozi]]
|podaci5 =
&lt;!-- Prema godini rođenja --&gt;
*[[Wilhelm Wundt|Wundt]]&lt;!-- 1832. --&gt;
*[[William James|James]]&lt;!-- 1842. --&gt;
*[[Ivan Pavlov|Pavlov]]&lt;!-- 1849. --&gt;
*[[Sigmund Freud|Freud]]&lt;!-- 1856. --&gt;
*[[Edward Thorndike|Thorndike]]&lt;!-- 1874. --&gt;
*[[Carl Gustav Jung|Jung]]&lt;!-- 1875. --&gt;
*[[John B. Watson|Watson]]&lt;!-- 1878. --&gt;
*[[Max Wertheimer|Wertheimer]]&lt;!-- 1880. --&gt;
*[[Clark L. Hull|Hull]]&lt;!-- 1884. --&gt;
*[[Kurt Koffka|Koffka]]&lt;!-- 1886. --&gt;
*[[Kurt Lewin|Lewin]]&lt;!-- 1890. --&gt;
*[[Jean Piaget|Piaget]]&lt;!-- 1896. --&gt;
*[[Gordon Allport|Allport]]&lt;!-- 1897. --&gt;
*[[J. P. Guilford|Guilford]]&lt;!-- 1897. --&gt;
*[[Carl Rogers|Rogers]]&lt;!-- 1902. --&gt;
*[[Erik Erikson|Erikson]]&lt;!-- 1902. --&gt;
*[[B. F. Skinner|Skinner]]&lt;!-- 1904. --&gt;
*[[Donald O. Hebb|Hebb]]&lt;!-- 1904. --&gt;
*[[Ernest Hilgard|Hilgard]]&lt;!-- 1904. --&gt;
*[[Harry Harlow|Harlow]]&lt;!-- 1905. --&gt;
*[[Raymond Cattell|Cattell]]&lt;!-- 1905. --&gt;
*[[Abraham Maslow|Maslow]]&lt;!-- 1908. --&gt;
*[[Neal E. Miller|N. Miller]]&lt;!-- 1909. --&gt;
*[[Jerome Bruner|Bruner]]&lt;!-- 1915. --&gt;
*[[Donald T. Campbell|Campbell]]&lt;!-- 1916. --&gt;
*[[Hans Eysenck|Eysenck]]&lt;!-- 1916. --&gt;
*[[Herbert A. Simon|Simon]]&lt;!-- 1916. --&gt;
*[[David McClelland|McClelland]]&lt;!-- 1917. --&gt;
*[[Urie Bronfenbrenner|Bronfenbrenner]]&lt;!-- 1917. --&gt;
*[[Leon Festinger|Festinger]]&lt;!-- 1919. --&gt;
*[[George Armitage Miller|G. Miller]]&lt;!-- 1920. --&gt;
*[[Richard Lazarus|Lazarus]]&lt;!-- 1922. --&gt;
*[[Stanley Schachter|Schachter]]&lt;!-- 1922. --&gt;
*[[Robert Zajonc|Zajonc]]&lt;!-- 1923. --&gt;
*[[Albert Bandura|Bandura]]&lt;!-- 1925. --&gt;
*[[Roger Brown (psiholog)|Brown]]&lt;!-- 1925. --&gt;
*[[Endel Tulving|Tulving]]&lt;!-- 1927. --&gt;
*[[Lawrence Kohlberg|Kohlberg]]&lt;!-- 1927. --&gt;
*[[Noam Chomsky|Chomsky]]&lt;!-- 1928. --&gt;
*[[Ulric Neisser|Neisser]]&lt;!-- 1928. --&gt;
*[[Jerome Kagan|Kagan]]&lt;!-- 1929. --&gt;
*[[Walter Mischel|Mischel]]&lt;!-- 1930. --&gt;
*[[Elliot Aronson|Aronson]]&lt;!-- 1932. --&gt;
*[[Daniel Kahneman|Kahneman]]&lt;!-- 1934. --&gt;
*[[Paul Ekman|Ekman]]&lt;!-- 1934. --&gt;
*[[Michael Posner (psiholog)|Posner]]&lt;!-- 1936. --&gt;
*[[Amos Tversky|Tversky]]&lt;!-- 1937. --&gt;
*[[Bruce McEwen|McEwen]]&lt;!-- 1938. --&gt;
*[[Larry Squire|Squire]]&lt;!-- 1941. --&gt;
*[[Richard E. Nisbett|Nisbett]]&lt;!-- 1941. --&gt;
*[[Martin Seligman|Seligman]]&lt;!-- 1942. --&gt;
*[[Ed Diener|Diener]]&lt;!-- 1946. --&gt;
*[[Shelley E. Taylor|Taylor]]&lt;!-- 1946. --&gt;
*[[John Robert Anderson (psiholog)|Anderson]]&lt;!-- 1947. --&gt;
*[[Ronald C. Kessler|Kessler]]&lt;!-- 1947. --&gt;
*[[Joseph E. LeDoux|LeDoux]]&lt;!-- 1949. --&gt;
*[[Robert Sternberg|Sternberg]]&lt;!-- 1949. --&gt;
*[[Richard Davidson|Davidson]]&lt;!-- 1951. --&gt;
*[[Susan Fiske|Fiske]]&lt;!-- 1952. --&gt;
*[[Roy Baumeister|Baumeister]]&lt;!-- 1953. --&gt;

|grupa6 = [[:Kategorija:Psihološki spiskovi|Spiskovi]]
|podaci6 =
* [[Spisak grana psihologije|Discipline]]
* [[Hronologija psihologije|Hronologija]]
* [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Istraživačke metode]]
* [[Opći prikaz psihologije|Opći prikaz]]
* [[Spisak psiholoških organizacija|Organizacije]]
* [[Spisak psihologa|Psiholozi]]
* [[Spisak psihoterapija|Psihoterapije]]
* [[Spisak psiholoških škola|Škole misli]]
* [[Indeks članaka o psihologiji|Teme]]
* [[Opći prikaz psihološkog savjetovanja|Teme u psihološkom savjetovanju]]

|ispod =
* {{ikona|kategorija}} [[:Kategorija:Psihologija|Kategorija]]
* {{ikona|portal}} [[Portal:Psihologija|Portal]]
&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Šabloni za psihologiju]]&lt;/noinclude&gt;
}}</text>
      <sha1>f1al4a7uh9wxuolkeu717lkvzwvcga9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904150</id>
      <parentid>3904149</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:28:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3904150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7554" sha1="761he1jn4lp5pa9hz1x3sv887yxj8ds" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime = Psihologija
|tijeloklasa = hlist
|naslov = [[Psihologija]]
|naslovstil = background:#BFD7FF;
|grupastil = background:#CFE1FF;
|iznadstil = background:#DFEBFF;
|ispodstil = background:#DFEBFF;

|iznad =
* [[Historija psihologije|Historija]]
* [[Filozofija psihologije|Filozofija]]
* [[Psiholog]]

|grupa1 = [[Osnovna nauka (psihologija)|Osnovna]]
|podaci1 = &lt;!--Abecedno:--&gt;
* [[Abnormalna psihologija|Abnormalna]]
* [[Afektivna neuronauka]]
* [[Afektivna nauka]]
* [[Bihevioralna genetika]]
* [[Bihevioralna neuronauka]]
* [[Biheviorizam]]
* [[Diferencijalna psihologija|Diferencijalna]]
* [[Ekološka psihologija|Ekološka]]
* [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimentalna]]
* [[Evolucijska psihologija|Evolucijska]]
* [[Geštalt psihologija|Geštalt]]
* [[Ljudska inteligencija|Inteligencija]]
* [[Kognitivna psihologija|Kognitivna]] / [[Kognitivizam (psihologija)|Kognitivizam]]
* [[Kognitivna neuronauka]]
** [[Socijalna kognitivna neuronauka|socijalna]]
* [[Komparativna psihologija|Komparativna]]
* [[Kulturna psihologija|Kulturna]]
* [[Kvantitativna psihologija|Kvantitativna]]
* [[Matematička psihologija|Matematička]]
* [[Međukulturna psihologija|Međukulturna]]
* [[Moralna psihologija|Moralna]]
* [[Neuropsihologija]]
* [[Percepcija]]
* [[Psihofiziologija]]
* [[Psiholingvistika]]
* [[Psihologija ličnosti]]
* [[Razvojna psihologija|Razvojna]]
* [[Socijalna psihologija|Socijalna]]
* [[Teorijska psihologija|Teorijska]]

|grupa2 = [[Primijenjena psihologija|Primijenjena]]
|podaci2 = &lt;!--Abecedno:--&gt;
* [[Anomalistička psihologija|Anomalistička]]
* [[Avijacijska psihologija|Avijacijska]]
* [[Psihobiografija|Biografija poznatih osoba]]
* [[Psihologija boja|Boja]]
* [[Ergonomija]]
* [[Feministička psihologija|Feministička]]
* [[Forenzička psihologija|Forenzička]]
* [[Fotopsihologija|Fotografija]]
* [[Psihohistorija|Historija]]
* [[Psihologija hrane|Hrana]]
* [[Humanistička psihologija|Humanistička]]
* [[Industrijska i organizacijska psihologija|Industrijska i organizacijska]]
* [[Klinička psihologija|Klinička]]
* [[Psihologija koučinga|Koučing]]
* [[Kritička psihologija|Kritička]]
* [[Psihologija mase|Masa]]
* [[Medicinska psihologija|Medicinska]]
* [[Psihologija medija|Mediji]]
* [[Psihologija mira|Mir i rat]]
* [[Psihologija mode|Moda]]
* [[Muzička psihologija|Muzička]]
* [[Pedagoška psihologija|Pedagoška]]
* [[Policijska psihologija|Policijska]]
* [[Politička psihologija|Politička]]
* [[Potrošačko ponašanje|Potrošač]]
* [[Pozitivna psihologija|Pozitivna]]
* [[Pravna psihologija|Pravna]]
* [[Primijenjena bihevioralna analiza]]
* [[Psihometrija]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Psihologija religije|Religija]]
* [[Saobraćajna psihologija|Saobraćajna]]
* [[Psihološko savjetovanje|Savjetovanje]]
* [[Psihologija sistema|Sistemi]]
* [[Spolne razlike u psihologiji|Spolne razlike]]
* [[Sportska psihologija|Sport i vježbanje]]
* [[Suicidologija]]
* [[Svemirska psihologija|Svemirska]]
* [[Školska psihologija|Školska]]
* [[Psihološko testiranje|Testiranje]]
* [[Psihologija umjetnosti|Umjetnost]]
* [[Vojna psihologija|Vojna]]
* [[Psihologija zajednice|Zajednica]]
* [[Psihologija zdravlja na radu|Zdravlje na radu]]
* [[Zdravstvena psihologija|Zdravstvena]]

|grupa3 = [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Metodologije]]
|podaci3 = &lt;!--Abecedno:--&gt;
* [[Analiza sadržaja]]
* [[Arhivsko istraživanje]]
* [[Bihevioralna epigenetika]]
* [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimenti]]
** [[Eksperimenti na ljudima|na ljudima]]
* [[Intervju (istraživanje)|Intervjui]]
* [[Kvalitativno psihološko istraživanje|Kvalitativno istraživanje]]
* [[Kvantitativno psihološko istraživanje|Kvantitativno istraživanje]]
* [[Neurosnimanje]]
* [[Opservacija]]
* [[Psihofizika]]
&lt;!-- * [[Self-report inventory]] --&gt;
* [[Metodologija ankete|Statističke ankete]]
* [[Studija slučaja]]
* [[Testiranje na životinjama]]

|grupa4 = Pojmovi
|podaci4 = 
* [[Emocije]]
* [[Inteligencija]]
* [[Kompetencija (psihologija)|Kompetencija]]
* [[Maslowljeva hijerarhija potreba]]
* [[Mentalno stanje]]
* [[Osjećanje|Osjećanja]]
* [[Ponašanje]]
* [[Spoznaja]]
* [[Svjesnost]]
* [[Teorija upravljanja strahom]]
* [[Um]]

|grupa5 = [[Spisak psihologa|Psiholozi]]
|podaci5 =
&lt;!-- Prema godini rođenja --&gt;
*[[Wilhelm Wundt|Wundt]]&lt;!-- 1832. --&gt;
*[[William James|James]]&lt;!-- 1842. --&gt;
*[[Ivan Pavlov|Pavlov]]&lt;!-- 1849. --&gt;
*[[Sigmund Freud|Freud]]&lt;!-- 1856. --&gt;
*[[Edward Thorndike|Thorndike]]&lt;!-- 1874. --&gt;
*[[Carl Gustav Jung|Jung]]&lt;!-- 1875. --&gt;
*[[John B. Watson|Watson]]&lt;!-- 1878. --&gt;
*[[Max Wertheimer|Wertheimer]]&lt;!-- 1880. --&gt;
*[[Clark L. Hull|Hull]]&lt;!-- 1884. --&gt;
*[[Kurt Koffka|Koffka]]&lt;!-- 1886. --&gt;
*[[Kurt Lewin|Lewin]]&lt;!-- 1890. --&gt;
*[[Jean Piaget|Piaget]]&lt;!-- 1896. --&gt;
*[[Gordon Allport|Allport]]&lt;!-- 1897. --&gt;
*[[J. P. Guilford|Guilford]]&lt;!-- 1897. --&gt;
*[[Carl Rogers|Rogers]]&lt;!-- 1902. --&gt;
*[[Erik Erikson|Erikson]]&lt;!-- 1902. --&gt;
*[[B. F. Skinner|Skinner]]&lt;!-- 1904. --&gt;
*[[Donald O. Hebb|Hebb]]&lt;!-- 1904. --&gt;
*[[Ernest Hilgard|Hilgard]]&lt;!-- 1904. --&gt;
*[[Harry Harlow|Harlow]]&lt;!-- 1905. --&gt;
*[[Raymond Cattell|Cattell]]&lt;!-- 1905. --&gt;
*[[Abraham Maslow|Maslow]]&lt;!-- 1908. --&gt;
*[[Neal E. Miller|N. Miller]]&lt;!-- 1909. --&gt;
*[[Jerome Bruner|Bruner]]&lt;!-- 1915. --&gt;
*[[Donald T. Campbell|Campbell]]&lt;!-- 1916. --&gt;
*[[Hans Eysenck|Eysenck]]&lt;!-- 1916. --&gt;
*[[Herbert A. Simon|Simon]]&lt;!-- 1916. --&gt;
*[[David McClelland|McClelland]]&lt;!-- 1917. --&gt;
*[[Urie Bronfenbrenner|Bronfenbrenner]]&lt;!-- 1917. --&gt;
*[[Leon Festinger|Festinger]]&lt;!-- 1919. --&gt;
*[[George Armitage Miller|G. Miller]]&lt;!-- 1920. --&gt;
*[[Richard Lazarus|Lazarus]]&lt;!-- 1922. --&gt;
*[[Stanley Schachter|Schachter]]&lt;!-- 1922. --&gt;
*[[Robert Zajonc|Zajonc]]&lt;!-- 1923. --&gt;
*[[Albert Bandura|Bandura]]&lt;!-- 1925. --&gt;
*[[Roger Brown (psiholog)|Brown]]&lt;!-- 1925. --&gt;
*[[Endel Tulving|Tulving]]&lt;!-- 1927. --&gt;
*[[Lawrence Kohlberg|Kohlberg]]&lt;!-- 1927. --&gt;
*[[Noam Chomsky|Chomsky]]&lt;!-- 1928. --&gt;
*[[Ulric Neisser|Neisser]]&lt;!-- 1928. --&gt;
*[[Jerome Kagan|Kagan]]&lt;!-- 1929. --&gt;
*[[Walter Mischel|Mischel]]&lt;!-- 1930. --&gt;
*[[Elliot Aronson|Aronson]]&lt;!-- 1932. --&gt;
*[[Daniel Kahneman|Kahneman]]&lt;!-- 1934. --&gt;
*[[Paul Ekman|Ekman]]&lt;!-- 1934. --&gt;
*[[Michael Posner (psiholog)|Posner]]&lt;!-- 1936. --&gt;
*[[Amos Tversky|Tversky]]&lt;!-- 1937. --&gt;
*[[Bruce McEwen|McEwen]]&lt;!-- 1938. --&gt;
*[[Larry Squire|Squire]]&lt;!-- 1941. --&gt;
*[[Richard E. Nisbett|Nisbett]]&lt;!-- 1941. --&gt;
*[[Martin Seligman|Seligman]]&lt;!-- 1942. --&gt;
*[[Ed Diener|Diener]]&lt;!-- 1946. --&gt;
*[[Shelley E. Taylor|Taylor]]&lt;!-- 1946. --&gt;
*[[John Robert Anderson (psiholog)|Anderson]]&lt;!-- 1947. --&gt;
*[[Ronald C. Kessler|Kessler]]&lt;!-- 1947. --&gt;
*[[Joseph E. LeDoux|LeDoux]]&lt;!-- 1949. --&gt;
*[[Robert Sternberg|Sternberg]]&lt;!-- 1949. --&gt;
*[[Richard Davidson|Davidson]]&lt;!-- 1951. --&gt;
*[[Susan Fiske|Fiske]]&lt;!-- 1952. --&gt;
*[[Roy Baumeister|Baumeister]]&lt;!-- 1953. --&gt;

|grupa6 = [[:Kategorija:Psihološki spiskovi|Spiskovi]]
|podaci6 =
* [[Spisak grana psihologije|Discipline]]
* [[Hronologija psihologije|Hronologija]]
* [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Istraživačke metode]]
* [[Opći prikaz psihologije|Opći prikaz]]
* [[Spisak psiholoških organizacija|Organizacije]]
* [[Spisak psihologa|Psiholozi]]
* [[Spisak psihoterapija|Psihoterapije]]
* [[Spisak psiholoških škola|Škole misli]]
* [[Indeks članaka o psihologiji|Teme]]
* [[Opći prikaz psihološkog savjetovanja|Teme u psihološkom savjetovanju]]

|ispod =
* {{ikona|kategorija}} [[:Kategorija:Psihologija|Kategorija]]
* {{ikona|portal}} [[Portal:Psihologija|Portal]]
&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Šabloni za psihologiju]]&lt;/noinclude&gt;
}}</text>
      <sha1>761he1jn4lp5pa9hz1x3sv887yxj8ds</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Američko psihološko udruženje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533659</id>
    <revision>
      <id>3904045</id>
      <parentid>3837530</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:19:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Američko psihološko udruženje]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23211" sha1="exc8q5f7czine240os35niza97okz1b" xml:space="preserve">{{Infokutija svjetska organizacija
| zvanično_ime                  = Američko psihološko udruženje (APA)
| izvorno_ime                    = American Psychological Association
| ime_genitiv                    = 
| zastava                        = 
| zastava_širina                 = 
| grb                            = APA.png
| grb_širina = 280px
| vrsta_simbola                  = Logo
| uzrečica                       = 
| himna                          = 
| karta                          = 
| glavno_sjedište                = [[Washington, D.C.]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| službeni_jezik                 = [[Engleski jezik|engleski]]
| broj zemalja članica           = Više od 190.000 (članova)
| vrsta_prve_vlasti              = Predsjednik
| vladar_prva_vlast              = Wendi Williams
| vrsta_druge_vlasti             = Izvršni direktor 
| vladar_druga_vlast             = Arthur C. Evans, Jr.
| vrsta_treće_vlasti             = Glavno tijelo
| vladar_treća_vlast             = Vijeće predstavnika
| vrsta_četvrti_vlasti           = 
| vladar_četvrti_vlast           = 
| datum_osnivanja                = {{Početni datum i godine|1892|07}}
| web_stranica                   = [https://www.apa.org www.apa.org]
| komentar                       = Najveće naučno i profesionalno udruženje psihologa u SAD-u i svijetu.
}}

[[Datoteka:The American Psychological Association headquarters in Washington, D.C.jpg|mini|desno|300px|Sjedište Američkog psihološkog udruženja u [[Washington, D.C.]]]]
'''Američko psihološko udruženje''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''American Psychological Association'', APA) najveće je profesionalno udruženje [[psiholog]]a u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i jedno od najvećih psiholoških udruženja u svijetu.&lt;ref name=&quot;Britannica_APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/American-Psychological-Association |title=American Psychological Association |publisher=Encyclopedia Britannica |author=Willis, D. |date=2023 |access-date=26. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Udruženje ima više od 190.000 članova, uključujući istraživače, nastavnike, kliničare, savjetnike i studente.&lt;ref name=&quot;About&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/ |title=About APA |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Američko psihološko udruženje je organizovana kroz 54 stručne sekcije, koje predstavljaju različite specijalizirane oblasti i tematska područja unutar [[psihologija|psihologije]].&lt;ref name=&quot;APA_Divisions&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/division/ |title=Divisions of the APA |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Sjedište udruženja nalazi se u [[Washington, D.C.|Washingtonu, D.C.]]. Djelovanje APA-e obuhvata razvoj naučnih standarda, profesionalne etike, [[Obrazovanje|obrazovanja]] i stručne prakse u psihologiji. 

Američko psihološko udruženje ne treba miješati s [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkim psihijatrijskim udruženjem]] (engl. ''American Psychiatric Association''), koje također koristi skraćenicu APA.

== Historija ==

[[Datoteka:G. Stanley Hall.jpg|mini|desno|300px|Granville Stanley Hall, prvi predsjednik Američkog psihološkog udruženja (1892)]]
Američko psihološko udruženje (APA) osnovano je u julu 1892. kao profesionalna organizacija posvećena razvoju psihološke nauke i stručne prakse u oblasti psihologije. Osnovala ga je manja grupa stručnjaka zainteresovanih za ono što se u to vrijeme nazivalo ″novom psihologijom″, a među prvim 31 članom izabran je i prvi predsjednik udruženja, [[Granville Stanley Hall]].&lt;ref name=&quot;About&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fernberger_1932&quot;&gt;{{cite journal |last=Fernberger |first=Samuel W. |date=1932 |title=The American Psychological Association: A Historical Summary, 1892–1930 |journal=Psychological Bulletin |volume=29 |pages=1–89 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Fernberger/1932/history.htm |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi sastanak udruženja održan je u decembru 1892. na [[University of Pennsylvania|Univerzitetu u Pennsylvaniji]]. U početnom periodu organizacijska struktura Američkog psihološkog udruženja zasnivala se na vijeću i izvršnom odboru, što je predstavljalo osnovu kasnijeg sistema upravljanja koji se održao i u savremenom obliku kroz Vijeće predstavnika i Upravni odbor.&lt;ref name=&quot;Fernberger_1932&quot; /&gt;

Tokom prvih decenija članstvo je raslo postepeno. Krajem 19. vijeka Američko psihološko udruženje je imalo 125 članova, dok je do 1940. broj redovnih članova porastao na 664. Dodatno proširenje članstva omogućeno je uvođenjem kategorije pridruženih članova 1926., što je doprinijelo većem uključivanju stručnjaka iz primijenjenih područja psihologije.&lt;ref name=&quot;Fernberger_1932&quot; /&gt;

Značajna reorganizacija udruženja provedena je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je Američko psihološko udruženje proširilo svoje djelovanje spajanjem s drugim psihološkim organizacijama i uključivanjem profesionalne prakse i unapređenja ljudske dobrobiti u svoje institucionalne ciljeve. Ova reorganizacija doprinijela je transformaciji Američkog psihološkog udruženja iz pretežno akademskog udruženja u širu naučnu i profesionalnu organizaciju.&lt;ref name=&quot;Evans_1992&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Evans |editor-first1=Richard B. |editor-last2=Sexton |editor-first2=Virginia S. |editor-last3=Cadwallader |editor-first3=Thomas C. |title=The American Psychological Association: A Historical Perspective |publisher=American Psychological Association |location=Washington, D.C. |year=1992 |url=https://archive.org/details/americanpsycholo0000unse |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon završetka Drugog svjetskog rata psihologija bilježi snažan institucionalni i profesionalni razvoj, posebno u oblastima [[Klinička psihologija|kliničke]] i [[Primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]]. Ovaj rast bio je povezan s povećanom potrebom za psihološkim uslugama, razvojem programa stručnog osposobljavanja i širenjem istraživačke infrastrukture, uključujući osnivanje [[Nacionalni institut za mentalno zdravlje|Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje]].&lt;ref name=&quot;Pickren_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Pickren |editor-first1=Wade E. |editor-last2=Schneider |editor-first2=Stanley F. |date=2005 |title=Psychology and the National Institute of Mental Health: A Historical Analysis of Science, Practice, and Policy |publisher=APA Books |location=Washington, D.C. |url=https://psycnet.apa.org/fulltext/2004-21193-000-FRM.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Organizacijska struktura Američkog psihološkog udruženja dodatno je razvijena kroz sistem stručnih sekcija ([[Engleski jezik|eng.]] ''divisions''), uveden u okviru reorganizacije tokom 1940-ih. Prvobitno je formirano 19 sekcija, dok ih danas postoji 54, koje obuhvataju različite specijalizirane oblasti psihologije, uključujući [[Klinička psihologija|kliničku psihologiju]], [[Edukacijska psihologija|edukacijsku psihologiju]], psihologiju ovisnosti, psihologiju žena i historiju psihologije.&lt;ref name=&quot;Dewsbury_1997&quot;&gt;{{cite journal |last=Dewsbury |first=Donald A. |date=1997 |title=On the Evolution of Divisions |journal=American Psychologist |volume=52 |pages=733–741 |url=https://www.researchgate.net/publication/232459801_On_the_evolution_of_divisions |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Predsjednici ===

Tokom historije Američkog psihološkog udruženja funkciju predsjednika obavljali su brojni istaknuti psiholozi i naučnici koji su dali značajan doprinos razvoju savremene psihologije.

Među ranijim predsjednicima bili su [[Granville Stanley Hall]] (1892), [[William James]] (1894, 1904), [[James McKeen Cattell]] (1895), [[John Dewey]] (1899), [[Mary Whiton Calkins]] (1905) i [[Edward Thorndike]] (1912).

U drugoj polovini 20. stoljeća predsjedničku funkciju obavljali su, između ostalih, [[Carl Rogers]] (1947), [[Abraham Maslow]] (1968), [[Albert Bandura]] (1974) i [[Martin Seligman]] (1998).

U savremenom periodu među predsjednicima udruženja bili su [[Philip Zimbardo]] (2002), [[Robert Sternberg]] (2003), [[Thema Bryant]] (2023) i [[Cynthia de las Fuentes]] (2024).&lt;ref name=&quot;APA_Presidents&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/president/former-presidents |title=Former APA Presidents |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Djelovanje ==

Američko psihološko udruženje formira stručne radne grupe i odbore koji izrađuju smjernice i zauzimaju stavove o društveno značajnim pitanjima, uključujući [[abortus]], [[ljudska prava]], dobrobit pritvorenih ili osuđenih osoba, [[trgovina ljudima|trgovinu ljudima]], prava osoba s [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]], [[kvocijent inteligencije|testiranje inteligencije]], postupke promjene [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]] i [[rodna ravnopravnost|rodnu ravnopravnost]].&lt;ref name=&quot;APA_Policy_Manual&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/policy/ |title=Council Policy Manual |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Organizacijska struktura i upravljanje ===

Američko psihološko udruženje je korporacija registrovana u [[Washington|Washington, D.C.]]. Njena organizacijska struktura zasniva se na sistemu upravljanja koji uključuje podjelu nadležnosti između više tijela.&lt;ref name=&quot;APA_Gov&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance |title=APA Governance |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Osnovna upravljačka tijela Američkog psihološkog udruženja čine predsjednik, Upravni odbor, Vijeće predstavnika i mreža odbora i komisija. 

Predsjednik se bira iz reda članova organizacije i predsjedava Vijećem predstavnika i Upravnim odborom, uz nadležnosti definisane statutom organizacije.&lt;ref name=&quot;APA_Gov&quot; /&gt;

Upravni odbor odgovoran je za administrativno i finansijsko upravljanje, uključujući usvajanje budžeta i nadzor nad radom organizacije. Čine ga predsjednik, izabrani predsjednik, bivši predsjednik, blagajnik, zapisničar, predstavnici Vijeća i izvršni direktor.&lt;ref name=&quot;APA_Gov&quot; /&gt;

Vijeće predstavnika je najviše tijelo za donošenje politika i strateških odluka, a sastavljeno je od predstavnika regionalnih udruženja, stručnih sekcija i drugih organizacijskih jedinica APA-e.&lt;ref name=&quot;APA_Gov&quot; /&gt;

Većina operativnih aktivnosti odvija se kroz odbore i komisije koji rade na dobrovoljnoj osnovi i nadziru oblasti kao što su istraživanje, obrazovanje, izdavaštvo i međunarodna saradnja.&lt;ref name=&quot;APA_Gov&quot; /&gt;

=== Inicijative u oblasti jednakosti, raznolikosti i inkluzije ===

Američko psihološko udruženje provodi politike usmjerene na unapređenje jednakosti, raznolikosti i inkluzije ([[Engleski jezik|engl.]] ''Equity, diversity and inclusion'' – EDI), koje su integrisane u strateške i organizacijske aktivnosti udruženja. Ove politike uključuju programe usmjerene na smanjenje nejednakosti i unapređenje profesionalne inkluzije u psihologiji i društvu u cjelini.&lt;ref name=&quot;APA_EDI&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/apa/equity-diversity-inclusion/ |title=Equity, Diversity and Inclusion Framework |publisher=American Psychological Association |date=2021 |access-date=26. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Udruženje također, naglašava posvećenost zaštiti ljudskih prava, što je sastavni dio njegovih etičkih i profesionalnih standarda.

=== Projekt dobrog upravljanja ===

Projekt dobrog upravljanja ([[Engleski jezik|engl.]] ''Good Governance Project'', GGP) pokrenut je 2011. s ciljem unapređenja upravljačkih struktura i procesa Američkog psihološkog udruženja.&lt;ref name=&quot;APA_GGP&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/good-governance/ |title=Good Governance Project |publisher=American Psychological Association |date=2013 |access-date=26. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je uključivao analizu postojećeg sistema upravljanja, prikupljanje povratnih informacija i izradu prijedloga za organizacijske promjene. U završnoj fazi predložena je reorganizacija upravljačkog modela, uz jačanje korporativne strukture. Prijedlozi su razmatrani i stavljeni na glasanje tokom 2013.&lt;ref name=&quot;GGP_July_2013&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/good-governance/final-report.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.apa.org/about/governance/good-governance/final-report.pdf |archive-date=2022 |url-status=live |title=Good Governance Project Recommended Changes to Maximize Organizational Effectiveness of APA Governance |publisher=American Psychological Association |date=2013 |access-date=26. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Organizacijska struktura ===

Američko psihološko udruženje (APA) sastoji se od izvršnog ureda, izdavačke djelatnosti i ureda koji pokrivaju administrativne, poslovne, informatičke i operativne funkcije, kao i pet osnovnih direktorata.

* ''Direktorat za obrazovanje'' bavi se akreditacijom doktorskih studijskih programa iz psihologije i pitanjima psihološkog obrazovanja na svim nivoima, od srednjeg do postdiplomskog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;APA_Education&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/ed/ |title=Education Directorate of the American Psychological Association |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Direktorat za rad u praksi'' zastupa interese psihologa iz prakse i korisnika psiholoških usluga u zdravstvenom sistemu i široj zajednici.&lt;ref name=&quot;APA_Practice&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/practice/ |title=APA Practice Directorate |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Direktorat za javni interes'' promoviše primjenu psihologije u rješavanju društvenih problema i unapređenju dobrobiti ljudi, kao i ravnopravnog i pravednog tretmana svih društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;APA_Public_Interest&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/pi/ |title=Public Interest Directorate |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Direktorat za komunikacije s javnošću i članovima'' odgovoran je za komunikaciju Američko psihološkog udruženja sa članovima, pridruženim organizacijama i širom javnošću.&lt;ref name=&quot;APA_Communications&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/offices/directorates/communications |title=Public and Member Communications |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Direktorat za nauku'' djeluje na unapređenju, promociji i primjeni psihološke nauke u istraživačkom, obrazovnom i profesionalnom kontekstu.&lt;ref name=&quot;APA_Science&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/science/ |title=Science Directorate |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Članstvo i profesionalni naziv ″psiholog″ ===

Politika Američkog psihološkog udruženja (APA) u vezi s korištenjem profesionalnog naziva [[psiholog]] zasniva se na Modelskom zakonu za državnu licencu psihologa ([[Engleski jezik|eng.]] ''Model Act for State Licensure of Psychologists''), kojim se definišu osnovni profesionalni standardi za obavljanje psihološke djelatnosti u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;APA_Model_Act&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/policy/model-act-licensure.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930090937/http://www.apapracticecentral.org/ce/state/model-act.aspx |archive-date=2018 |url-status=dead |title=Model Act for State Licensure of Psychologists |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema ovim standardima, profesionalni naziv ″psiholog″ u pravilu mogu koristiti osobe koje su završile doktorski studij iz psihologije i koje posjeduju odgovarajuću državnu licencu za pružanje psiholoških usluga javnosti, osim u slučajevima kada su zakonski izuzete od obaveze licenciranja. Zakoni o licenciranju razlikuju se među saveznim državama i propisuju posebne obrazovne, stručne i profesionalne uslove za stjecanje licence.

Od obaveze licenciranja mogu biti izuzeti istraživači, univerzitetski nastavnici i drugi stručnjaci iz primijenjene psihologije koji djeluju izvan oblasti zdravstvene zaštite.

Puno članstvo u Američkom psihološkom udruženju u Sjedinjenim Američkim Državama i [[Kanada|Kanadi]] u pravilu zahtijeva završeno doktorsko obrazovanje iz psihologije, dok pridruženo članstvo zahtijeva najmanje dvije godine postdiplomskog studija iz psihologije ili srodne discipline odobrene od strane Udruženja. U posebnim slučajevima, zahtjev za doktorskom disertacijom kao uslov za puno članstvo može biti izuzet, ukoliko kandidat posjeduje značajne stručne, naučne ili profesionalne doprinose u oblasti psihologije.&lt;ref name=&quot;APA_Division_Handbook&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/division/officers/handbook/ |title=Division Officers Handbook |publisher=American Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Publikacije ===

Američko psihološko udruženje jedan je od najvećih izdavača stručne i naučne literature iz oblasti psihologije. Njegova izdavačka djelatnost obuhvata naučne časopise, stručne knjige, rječnike, enciklopedije, priručnike i digitalne baze podataka.&lt;ref name=&quot;APA_Publications&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/pubs |title=APA Publishing |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Službeni i vodeći naučni časopis udruženja je ''American Psychologist'', recenzirani časopis koji objavljuje radove iz različitih oblasti psihologije i prati razvoj discipline na naučnom i profesionalnom nivou.&lt;ref name=&quot;APA_Publications&quot; /&gt;

Američko psihološko udruženje izdaje više od 70 stručnih i naučnih časopisa koji pokrivaju različite oblasti psihologije, uključujući [[Klinička psihologija|kliničku]], [[Razvojna psihologija|razvojnu]], [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu]], [[Socijalna psihologija|socijalnu]], [[Zdravstvena psihologija|zdravstvenu]] i [[Edukacijska psihologija|edukacijsku psihologiju]]. Među značajnijim publikacijama nalaze se ''Psychological Bulletin'', ''Psychological Review'', ''Journal of Applied Psychology'', ''Developmental Psychology'', ''Health Psychology'' i ''Journal of Personality and Social Psychology''.&lt;ref name=&quot;APA_Journals&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/pubs/journals/ |title=APA Publishing Journals |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Udruženje objavljuje i stručne knjige, među kojima se posebno izdvajaju Priručnik APA stila ([[Engleski jezik|eng.]] ''Publication Manual of the American Psychological Association''), koji predstavlja standard za naučno pisanje i citiranje u društvenim i bihevioralnim naukama i Rječnik psihologije APA ([[Engleski jezik|engl.]] ''APA Dictionary of Psychology'').

Pored naučnih publikacija, Američko psihološko udruženje objavljuje stručne izvještaje, obrazovne materijale, priručnike za praksu i publikacije namijenjene široj javnosti, uključujući izdanja za djecu kroz izdavački ogranak ''Magination Press''.&lt;ref name=&quot;APA_Publications&quot; /&gt;

=== APA stil citiranja ===

Američko psihološko udruženje razvilo je standard za naučno pisanje i citiranje, poznat kao APA stil ([[Engleski jezik|engl.]] ''APA style''), koji je definisan u publikaciji ''Publication Manual of the American Psychological Association''.&lt;ref name=&quot;APA_Manual_7th&quot;&gt;{{cite book |last=American Psychological Association |title=Publication Manual of the American Psychological Association |url=https://catocom.cba.ucb.edu.bo/wp-content/uploads/2020/09/APA-2020-7th-Ed.pdf|edition=7. |publisher=American Psychological Association |year=2020 |language=en}}&lt;/ref&gt;

APA stil predstavlja jedan od najrasprostranjenijih standarda za pisanje naučnih i stručnih radova u oblastima [[psihologija|psihologije]], [[obrazovanje|obrazovanja]], [[sociologija|sociologije]], [[komunikologija|komunikologije]] i drugih društvenih i bihevioralnih nauka. Standard obuhvata pravila za strukturiranje naučnih radova, etičke smjernice u istraživanju, način prezentacije rezultata, stil pisanja, kao i pravila za citiranje i navođenje literature.&lt;ref name=&quot;Eckstein_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Eckstein |first=Jessica J. |title=The SAGE Encyclopedia of Communication Research Methods |publisher=SAGE Publications |year=2017 |editor=Allen, Mike |pages=27–28 |doi=10.4135/9781483381411.n11 |url=https://www.researchgate.net/publication/289980267_American_Psychological_Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Primjena APA stila posebno je zastupljena u kvantitativnim i kvalitativnim istraživanjima u društvenim naukama, gdje služi kao standardizirani okvir za akademsko i istraživačko izvještavanje. Tokom vremena APA stil proširen je i izvan oblasti psihologije, te je postao jedan od vodećih međunarodnih standarda za akademsko citiranje i naučnu komunikaciju.

=== Baze podataka ===

Američko psihološko udruženje razvija i održava više specijaliziranih bibliografskih i digitalnih baza podataka namijenjenih istraživanju, obrazovanju i profesionalnoj praksi u oblasti psihologije.&lt;ref name=&quot;APA_Databases&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/pubs/databases |title=APA Databases and Electronic Resources |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među najpoznatijim bazama podataka koje održava Američko psihološko udruženje nalaze se ''PsycINFO'', ''PsycARTICLES'', ''PsycBOOKS'', ''PsycEXTRA'', ''PsycTESTS'' i ''PsycTHERAPY'', dok platforma ''PsycNET'' omogućava objedinjeno pretraživanje više APA-inih digitalnih izvora.&lt;ref name=&quot;APA_Databases&quot; /&gt;

''PsycINFO'' predstavlja jednu od najopsežnijih bibliografskih baza podataka iz oblasti psihologije i srodnih disciplina. Sadrži bibliografske zapise i sažetke naučnih članaka, knjiga, poglavlja u knjigama, tehničkih izvještaja i disertacija, s obuhvatom literature koja datira još od 19. vijeka. Ova baza podataka koristi se kao jedan od osnovnih istraživačkih izvora u psihološkim i društvenim naukama.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/pubs/databases/psycinfo |title=APA PsycInfo |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{official website|https://www.apa.org/}}
* [https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/06/APA-Dictionary-of-Psychology-by-American-Psychological-Association-z-lib.org_-2.pdf APA Rječnik psihologije (PDF)]

[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1892.]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Američko psihološko udruženje]]</text>
      <sha1>exc8q5f7czine240os35niza97okz1b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Urie Bronfenbrenner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533662</id>
    <revision>
      <id>3904041</id>
      <parentid>3901822</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:14:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Američki psiholozi]] uklonjena; [[Kategorija:Američki razvojni psiholozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904041</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19140" sha1="4bv78uai4hvl0ny47lu6r2we0q3y89j" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Urie Bronfenbrenner
| slika                   = 
| slika_širina            = 250px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1917|4|29}}
| mjesto_rođenja          = [[Moskva]], [[Ruska Imperija]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti|2005|9|25|1917|4|29}}
| mjesto_smrti            = [[Ithaca (New York)|Ithaca]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| državljanstvo           = Američko
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Razvojna psihologija]]
| radna_institucija       = [[Univerzitet Cornell]]
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Cornell]]
* [[Univerzitet Harvard]]
* [[Univerzitet u Michiganu]]
}}
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = {{Plainlist|
* [[Lev Vygotsky]]
* [[Kurt Lewin]]
}}
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Teorija ekoloških sistema]]
* Suosnivač programa [[Head Start (program)|Head Start]]
}}
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = {{Plainlist|
* Anisfield-Wolfova književna nagrada za publicistiku
* Nagrada James McKeen Cattell
}}
| religija                = 
| fusnote                 = Supruga: Liese Price; Djeca: 6 (uključujući [[Kate Bronfenbrenner]])
}}

'''Urie Bronfenbrenner''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Psihologija|psiholog]] [[Rusija|ruskog]] porijekla, najpoznatiji po razvoju kontekstualnog pristupa razumijevanju ljudskog razvoja.&lt;ref name=&quot;Ceci_Bronfenbrenner_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Ceci |first=Stephen J. |date=2006 |title=Urie Bronfenbrenner (1917–2005) |url=http://doi.apa.org/getdoi.cfm?doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |journal=American Psychologist |volume=61 |issue=2 |pages=173–174 |doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegov teorijski okvir, poznat kao [[teorija ekoloških sistema]], prvi put je sistematski predstavljen u članku objavljenom 1977. u časopisu ''American Psychologist'',&lt;ref name=&quot;Bronfenbrenner_1977&quot;&gt;{{cite journal |last=Bronfenbrenner |first=Urie |date=1977 |title=Toward an experimental ecology of human development |journal=American Psychologist |volume=32 |issue=7 |pages=513–531 |doi=10.1037/0003-066X.32.7.513 |url=https://files.commons.gc.cuny.edu/wp-content/blogs.dir/17937/files/2021/08/Bronfenbrenner-1977.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a potom detaljno razrađen u njegovom najpoznatijem djelu ''The Ecology of Human Development'' (1979).&lt;ref name=&quot;ecology1979&quot;&gt;{{cite book |last=Bronfenbrenner |first=Urie |year=1979 |title=The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |url=https://archive.org/details/ecologyofhumande00urie |access-date=27. april 2026 |isbn=978-0674224513 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kasnije je ovaj pristup dodatno proširen kroz [[bioekološki model ljudskog razvoja]], razvijen u saradnji sa Pamelom A. Morris i objavljen u okviru djela ''Handbook of Child Psychology''.&lt;ref name=&quot;Bronfenbrenner_Morris_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Bronfenbrenner |first1=Urie |last2=Morris |first2=Pamela A. |year=2006 |title=The Bioecological Model of Human Development |work=Handbook of Child Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons |doi=10.1002/9780470147658.chpsy0114 |url=http://childhelp.org/wp-content/uploads/2015/07/Bronfenbrenner-U.-and-P.-Morris-2006-The-Bioecological-Model-of-Human-Development.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Bronfenbrenner je zastupao stav da prirodni eksperimenti i primijenjene razvojne intervencije predstavljaju važan izvor naučnih saznanja o ljudskom razvoju.&lt;ref name=&quot;Bronfenbrenner_1977&quot; /&gt; Ovaj pristup bio je vidljiv i u njegovom učešću u razvoju američkog programa [[Head Start (program)|Head Start]] 1965, jednog od najznačajnijih programa ranog obrazovanja i podrške djeci i porodicama u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;LATimes_Bronfenbrenner_2005&quot;&gt;{{cite web |last=Los Angeles Times |date=2005 |title=Urie Bronfenbrenner, 88; Co-founder of Head Start Urged Closer Family Ties |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2005-sep-27-me-bronfen27-story.html |website=Los Angeles Times |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegovi radovi, posebno oni koji ukazuju na ograničenja laboratorijskih istraživanja u proučavanju dječijeg razvoja i važnost društvenog i kulturnog konteksta za razvojne procese, značajno su utjecali na promjenu teorijskog usmjerenja razvojne psihologije u drugoj polovini 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;ecology1979&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bronfenbrenner_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Bronfenbrenner |editor-first=Urie |title=Making Human Beings Human: Bioecological Perspectives on Human Development |date=2005 |publisher=Sage Publications |location=Thousand Oaks |isbn=978-0-7619-2711-2 |url=https://archive.org/details/makinghumanbeing0000unse |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rani život i obrazovanje ==

Urie Bronfenbrenner rođen je 29. aprila 1917. u [[Moskva|Moskvi]], u porodici ruskih [[Jevreji|Jevreja]].&lt;ref name=&quot;NYT_Bronfenbrenner_2005&quot;&gt;{{cite news |last=Fox |first=Margalit |date=2005 |title=Urie Bronfenbrenner, 88, an Authority on Child Development |url=https://faculty.weber.edu/eamsel/Classes/Applying%20Psychology/Adolescence%203140/Readings/Bronfenbrenner%20obit.doc |newspaper=The New York Times |access-date=27. april 2026 |language=en }}&lt;/ref&gt; Njegovi roditelji bili su [[Patologija|patolog]] Alexander Bronfenbrenner i Eugenie Kamenetski.&lt;ref name=&quot;Panken_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Panken |first=Jaffa |year=2005 |title=Behind the Mirror Image: Urie Bronfenbrenner in the Soviet Union |url=https://www.academia.edu/860712/Behind_the_Mirror_Image_Urie_Bronfenbrenner_in_the_Soviet_Union |journal=Academia.edu |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kada je imao šest godina, njegova porodica emigrirala je u [[Sjedinjene Američke Države]], najprije u [[Pittsburgh]], a godinu kasnije u ruralni dio savezne države [[New York (savezna država)|New York]].&lt;ref name=&quot;NWE_Bronfenbrenner&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Urie_Bronfenbrenner |title=Urie Bronfenbrenner |publisher=New World Encyclopedia |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegov otac radio je kao neuropatolog u ustanovi Letchworth Village u okrugu Rockland, [[New York (savezna država)|New York (savezna država)]], specijaliziranoj za brigu o osobama s intelektualnim i razvojnim teškoćama.

Bronfenbrenner je 1938. diplomirao [[Psihologija|psihologiju]] i [[Muzika|muziku]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]].&lt;ref name=&quot;NYT_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt; Magistrirao je obrazovanje na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1940, a doktorat iz razvojne psihologije stekao je 1942. na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]].&lt;ref name=&quot;LATimes_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt;

== Karijera ==

Neposredno nakon stjecanja doktorata, Bronfenbrenner je pristupio vojsci Sjedinjenih Američkih Država, gdje je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] djelovao kao psiholog u različitim vojnim strukturama.&lt;ref name=&quot;APS_Observer_2005&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.psychologicalscience.org/index.php/uncategorized/in-appreciation-urie-bronfenbrenner.html |title=In Appreciation: Urie Bronfenbrenner |journal=APS Observer |date=2005 |volume=18 |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon završetka rata kratko je radio kao pomoćnik glavnog [[Klinička psihologija|kliničkog psihologa]] u Programu obuke kliničkih psihologa pri novoosnovanom Ministarstvu za pitanja veterana Sjedinjenih Američkih Država u [[Washington|Washington, D.C.]]&lt;ref name=&quot;APS_Observer_2005&quot; /&gt;

Poslije dvogodišnjeg rada kao docent na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]], 1948. prelazi na [[Univerzitet Cornell|Univerzitet Cornell]], gdje je imenovan za docenta na Odsjeku za razvoj djeteta i porodične odnose (danas Odsjek za humani razvoj).&lt;ref name=&quot;APS_Observer_2005&quot; /&gt; Ovaj odsjek bio je dio Koledž za porodične studije i imao je izraženu primijenjenu i interdisciplinarnu orijentaciju, okupljajući stručnjake iz oblasti [[Psihologija|psihologije]], [[Sociologija|sociologije]] i [[Historija|historije]].&lt;ref name=&quot;Cornell_HomeEc_2000&quot;&gt;{{cite web |last=Lang |first=Susan S. |date=2000 |title=Home economics was historical gateway for women into higher education, science and professional careers |url=https://news.cornell.edu/stories/2000/10/home-economics-was-historical-gateway-women |website=Cornell Chronicle |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom rada na Cornellu njegovo istraživanje bilo je usmjereno na dječiji razvoj i utjecaj društvenih i okolinskih faktora na razvojne procese, što je ostalo središte njegovog naučnog rada tokom cijele karijere.&lt;ref name=&quot;Cornell_BCTR&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bctr.cornell.edu/about-us/urie-bronfenbrenner/ |title=Urie Bronfenbrenner |publisher=Bronfenbrenner Center for Translational Research, Cornell University |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1964. i 1965. bio je član Federalne komisije za istraživanje razvoja djece iz siromašnih porodica, čiji je rad doprinio osnivanju programa [[Head Start (program)|Head Start]] 1965.&lt;ref name=&quot;NYT_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt; 

Bronfenbrenner je objavio više od 300 naučnih radova i 14 knjiga,&lt;ref name=&quot;LATimes_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt; a na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] stekao je zvanje profesora [[Emeritus|emeritusa]] humanog razvoja (Jacob Gould Schurman Professor Emeritus).&lt;ref name=&quot;APS_Observer_2005&quot; /&gt;

== Privatni život ==

Bronfenbrenner je bio u braku s Liese Price, s kojom je imao šestero djece.&lt;ref name=&quot;NYT_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt;

Prema publikaciji Univerziteta Cornell povodom 150. godišnjice osnivanja Studija humane ekologije, Bronfenbrenner je još od djetinjstva s ocem Alexanderom provodio vrijeme u prirodi, pješačeći i istražujući okolinu, najprije u okolini [[Moskva|Moskve]], a nakon preseljenja porodice u Sjedinjene Američke Države u Pittsburghu i sjevernom dijelu savezne države New York. Ova rana iskustva u interakciji s prirodnim i društvenim okruženjem kasnije su utjecala na oblikovanje njegovih teorijskih pogleda na ljudski razvoj.

== Smrt ==

Bronfenbrenner je preminuo u svom domu u Ithaca, [[New York (savezna država)|New York (savezna država)]], 25. septembra 2005. u 88. godini života, od komplikacija izazvanih dijabetesom.&lt;ref name=&quot;NYT_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt; 

== Pogledi na ljudski razvoj i teorija ekoloških sistema ==

Bronfenbrenner je ljudski razvoj posmatrao kao proces koji nastaje kroz stalnu interakciju između pojedinca i njegovog okruženja.&lt;ref name=&quot;ecology1979&quot; /&gt; Smatrao je da na razvojni put pojedinca utječu različiti aspekti okoline, uključujući porodicu, vršnjake, školu, radno okruženje, kulturu i šire društvene uslove.&lt;ref name=&quot;ecology1979&quot; /&gt; Kritikovao je tadašnju razvojnu psihologiju zbog toga što je, prema njegovom mišljenju, proučavala razvoj u umjetnim i ograničenim uslovima, često zanemarujući stvarni kontekst u kojem dijete živi. U tom smislu je naveo da je razvojna psihologija &quot;nauka o čudnom ponašanju djece u čudnim situacijama s čudnim odraslima u najkraćim mogućim vremenskim intervalima&quot;.&lt;ref name=&quot;ecology1979&quot; /&gt;

Na osnovu takvog pristupa razvio je svoju teoriju ljudskog razvoja, poznatu kao [[teorija ekoloških sistema]]. Ova teorija polazi od pretpostavke da na razvoj djeteta djeluje više nivoa okruženja — od neposrednih odnosa s porodicom i institucijama, do šireg kulturnog i društvenog konteksta.&lt;ref name=&quot;ecology1979&quot; /&gt; Kasnije je u teoriju uključio i vremensku dimenziju, odnosno utjecaj životnih događaja i društvenih promjena kroz vrijeme, što je označeno pojmom hronosistem.&lt;ref name=&quot;Berger_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |year=2015 |title=The Developing Person Through Childhood and Adolescence |url=https://archive.org/details/developingperson0000berg_y8y1 |edition=10. |publisher=Worth Publishers |location=New York |isbn=978-1-4641-7595-4 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U završnoj fazi razvoja svog teorijskog modela Bronfenbrenner je pristup proširio u pravcu [[bioekološki model ljudkog razvoja|bioekološkog modela ljudskog razvoja]], kako bi naglasio važnost bioloških procesa u razvoju.&lt;ref name=&quot;Ceci_Bronfenbrenner_2006&quot; /&gt; Međutim, biološke faktore je posmatrao kao potencijal koji se ostvaruje ili ne ostvaruje u zavisnosti od uticaja okoline i društvenih faktora.&lt;ref name=&quot;Ceci_Bronfenbrenner_2006&quot; /&gt;

== Head Start program ==

Godine 1964. Bronfenbrenner je svjedočio pred kongresnim odborom tokom rasprave o zakonu za borbu protiv siromaštva, ističući da se mjere trebaju usmjeriti na djecu kako bi se smanjili negativni efekti siromaštva na njihov razvoj.&lt;ref name=&quot;NYT_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt; Ovakav stav bio je suprotan tada dominantnom shvatanju da je dječiji razvoj isključivo biološki uslovljen, bez značajnog utjecaja iskustva i okoline.&lt;ref name=&quot;APA_HeadStart&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/research/action/early |title=The man who gave Head Start a start |publisher=American Psychological Association |date=2008 |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zbog njegovog svjedočenja, pozvan je u [[Bijela kuća|Bijelu kuću]] na razgovor s [[Claudijom Altom ″Lady Bird″ Johnson]], s kojom je razmatrao programe brige o djeci u drugim državama.&lt;ref name=&quot;LATimes_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt; Također je bio član Federalne komisije zadužene za razvoj mjera za ublažavanje posljedica dječijeg siromaštva i izjednačavanje obrazovnih mogućnosti djece iz siromašnijih i bogatijih porodica.&lt;ref name=&quot;APA_HeadStart&quot; /&gt; U radu Komisije učestvovalo je 13 stručnjaka iz različitih oblasti, uključujući [[Mentalno zdravlje|mentalno]] i fizičko zdravlje, [[obrazovanje]], socijalni rad i [[Razvojna psihologija|razvojnu psihologiju]]. Bronfenbrenner je zagovarao pristup koji uključuje porodicu i zajednicu u intervencije, kao i šire poboljšanje uslova u kojima se dijete razvija.&lt;ref name=&quot;APA_HeadStart&quot; /&gt; Preporuke ove komisije dovele su do osnivanja programa Head Start 1965.&lt;ref name=&quot;LATimes_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt; Njegov doprinos vjerovatno je utjecao na razvoj programskih komponenti usmjerenih na okruženje djeteta, uključujući podršku porodici, kućne posjete i edukaciju roditelja.&lt;ref name=&quot;APA_HeadStart&quot; /&gt;

== Naslijeđe ==

Prema sociologu Melvinu L. Kohnu sa Univerziteta Johns Hopkins, Bronfenbrenner je imao značajnu ulogu u tome da društveni naučnici prepoznaju kako &quot;međuljudski odnosi, čak i na najnižem nivou odnosa roditelj–dijete, ne postoje u društvenom vakuumu, već su ugrađeni u šire društvene strukture zajednice, društva, ekonomije i politike&quot;.&lt;ref name=&quot;LATimes_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt; Njegova teorija doprinijela je usmjeravanju razvojnih istraživanja ka sistematskom posmatranju i eksperimentalnom proučavanju utjecaja različitih okolinskih faktora na ljudski razvoj.&lt;ref name=&quot;Cornell_HomeEc_2000&quot; /&gt; Također je imao značajan utjecaj na oblikovanje i razvoj programa Head Start (vidjeti odjeljak iznad).&lt;ref name=&quot;LATimes_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt; Tokom akademskog rada na Univerzitetu Cornell, Bronfenbrenner je obrazovao veliki broj istraživača iz oblasti razvojne psihologije, od kojih su mnogi, prema navodima Univerziteta, postali vodeći stručnjaci u toj oblasti.&lt;ref name=&quot;Cornell_HomeEc_2000&quot; /&gt;

== Nagrade i priznanja ==
* Djelo Ekologija ljudskog razvoja ({{en|The Ecology of Human Development}}) dobilo je 1980. Anisfield-Wolfovu književnu nagradu za publicistiku.&lt;ref name=&quot;Anisfield_Wolf_1980&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.anisfield-wolf.org/winners/the-ecology-of-human-development/ |title=The Ecology of Human Development: Urie Bronfenbrenner |publisher=Anisfield-Wolf Book Awards |year=1980 |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 
* Dobitnik je nagrade James McKeen Cattell od Američkog psihološkog društva.&lt;ref name=&quot;APS_Cattell_Award&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.psychologicalscience.org/members/awards-and-honors/cattell-award/past-award-winners/bronfenbrenner |title=James McKeen Cattell Fellow Award: Urie Bronfenbrenner |publisher=Association for Psychological Science |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Američko psihološko udruženje]] je svoju nagradu &quot;Nagrada za životno djelo u razvoju psihologije u službi nauke i društva&quot; preimenovala u &quot;Bronfenbrenner Award&quot; u njegovu čast.&lt;ref name=&quot;APS_Observer_2005&quot; /&gt;
* Bio je predsjedavajući Konferencije Bijele kuće o djeci 1970.&lt;ref name=&quot;TIME_Family_1970&quot;&gt;{{cite magazine |url=https://time.com/archive/6877363/behavior-the-american-family-future-uncertain/ |title=Behavior: The American Family: Future Uncertain |magazine=TIME |date=1970 |access-date=27. april 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Publikacije ==
* Dva svijeta djetinjstva: SAD i SSSR ({{en|Two Worlds of Childhood: US and USSR}}). New York: Simon &amp; Schuster, 1970. 
* Utjecanje na ljudski razvoj ({{en|Influencing Human Development}}). New York: Holt, Rinehart &amp; Winston, 1973.
* Utjecaji na ljudski razvoj ({{en|Influences on Human Development}}). New York: Holt, Rinehart &amp; Winston, 1975. 
* Ekologija ljudskog razvoja: eksperimenti prirode i dizajna ({{en|The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design}}). Cambridge, MA: Harvard University Press, 1979. 
* Stanje Amerikanaca: ova generacija i sljedeća ({{en|The State of Americans: This Generation and the Next}}). New York: Free Press, 1996. 
* Činiti ljude ljudima: bioekološke perspektive ljudskog razvoja ({{en|Making Human Beings Human: Bioecological Perspectives on Human Development}}). Thousand Oaks, CA: Sage Publications, 2005. 

== Također pogledajte ==
* [[Teorija ekoloških sistema]] 
* [[Razvojna psihologija]]
* [[Jean Piaget]]
* [[Lev Vigotski]]
* [[Pedagoška psihologija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Library resources box|by=yes|onlinebooks=no|about=yes|wikititle=Urie Bronfenbrenner}}
* [https://rmc.library.cornell.edu/EAD/htmldocs/RMA00954.html Vodič za Bronfenbrennerove radove] {{en simbol}}
* [http://www.boston.com/news/globe/obituaries/articles/2005/09/29/urie_bronfenbrenner_theories_altered_approach_to_child_development_at_88/ Obituary: &quot;Urie Bronfenbrenner; theories altered approach to child development; at 88&quot;, Elaine Woo, Los Angeles Times, 29. 9. 2005.] {{en simbol}}
* [https://www.news.cornell.edu/stories/Sept05/Bronfenbrenner.ssl.html Cornellovo saopćenje povodom Bronfenbrennerove smrti] {{en simbol}}

{{Ljudski psihološki razvoj}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bronfenbrenner, Urie}}
[[Kategorija:Rođeni 1917.]]
[[Kategorija:Umrli 2005.]]
[[Kategorija:Američki razvojni psiholozi]]</text>
      <sha1>4bv78uai4hvl0ny47lu6r2we0q3y89j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Margaret Kuenne Harlow</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533857</id>
    <revision>
      <id>3904040</id>
      <parentid>3841487</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:14:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Američki razvojni psiholozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904040</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13700" sha1="aa33dvnfz6m270gxkj3xk1b4u36gft1" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Margaret Kuenne Harlow
| slika                   = 
| slika_širina            = 250px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1918|8|8}}
| mjesto_rođenja          = [[St. Louis]], [[Missouri]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1971|8|11|1918|8|8}}
| mjesto_smrti            = [[Madison  (Wisconsin)|Madison]], [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| državljanstvo           = Američko
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Psihologija]] (Razvojna psihologija)
| radna_institucija       = [[Univerzitet u Minnesoti]]&lt;br /&gt;[[Univerzitet Wisconsina (Madison)]]
| alma_mater              = [[Univerzitet Washington u St. Louisu]]&lt;br /&gt;[[Univerzitet u Iowi]]
| doktorski_mentor        = [[Kenneth Spence]]
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = [[Clark L. Hull]]
| poznat_po               = Istraživanja učenja i kondicioniranja kod djece; Istraživanja nuklearnih porodica rhesus majmuna; Razvojna psihologija
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = Nagrada za istaknuti doprinos razvojnoj psihologiji ([[Američko psihološko udruženje|APA]] Sekcija 7, 1972)
| religija                = 
| fusnote                 = Suprug: [[Harry Harlow]] (vj. 1946–1971); Rođeno ime: Margaret Ruth Kuenne
}}

'''Margaret Kuenne Harlow''' (rođena kao '''Margaret Ruth Kuenne'''; 8. august 1918 – 11. august 1971) bila je američka [[razvojna psihologija|razvojna psihologinja]] poznata po istraživanjima u oblasti ranog socioemocionalnog razvoja, učenja i privrženosti kod djece i [[primati|primata]].&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot;&gt;{{cite journal |last1=Graham |first1=Frances K. |last2=Jensen |first2=Kai |last3=Yarrow |first3=Leon J. |title=In Memoriam: Margaret Kuenne Harlow |journal=Child Development |volume=42 |issue=5 |year=1971 |doi=10.1111/j.1467-8624.1971.tb03719.x |pmid=4945318 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/4945318/}}&lt;/ref&gt;

Najpoznatija je po saradnji sa svojim suprugom, [[Harry Harlow|Harryjem Harlowom]], s kojim je provela niz istraživanja o emocionalnom razvoju i ulozi roditeljske privrženosti kod primata, što je imalo značajan utjecaj na razvoj savremene [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]] i teorije [[privrženost|privrženosti]].&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot;&gt;{{cite book |last=Blum |first=Deborah |year=2003 |title=Love at Goon Park: Harry Harlow and the Science of Affection |publisher=Wiley |location=Chichester |url=https://archive.org/details/loveatgoonparkha0000blum_n2r8 |isbn=978-0-470-85072-5}}&lt;/ref&gt;

Pored istraživačkog rada, Margaret Kuenne Harlow imala je važnu ulogu u razvoju izdavačke djelatnosti [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], gdje je 1950. osnovala ured za publikacije i bila njegova prva direktorica.&lt;ref name=&quot;Kimble2003&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Kimble |editor-first=Gregory A. |title=Portraits of Pioneers in Psychology |volume=5 |publisher=American Psychological Association |year=2003 |isbn=978-1557989499}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot;&gt;{{cite web |last=Washburn |first=David A. |date=2018 |title=History is our story: Margaret Ruth Kuenne Harlow |url=https://www.apadivisions.org/division-6/publications/newsletters/neuroscientist/2018/11/harlow |website=The Behavioral Neuroscientist and Comparative Psychologist |publisher=APA Division 6 |access-date=3. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Rani život i obrazovanje ==

Margaret Ruth Kuenne rođena je 8. augusta 1918. u [[St. Louis]]u, u saveznoj državi [[Missouri]], kao najstarije od troje djece Edwarda S. Kuennea i Margaret E. Kuenne. Njena porodica bila je akademski usmjerena, a njen brat i sestra također su ostvarili zapažene akademske karijere. Brat [[Robert E. Kuenne]] (1924–2005) postao je ugledni ekonomista na [[Univerzitet Princeton|Univerzitetu Princeton]], dok je sestra Dorothy J. Stearns (1927–1972) doktorirala hemiju i radila u oblasti [[Atomska fizika|atomske fizike]] na [[Univerzitet Washington u St. Louisu|Univerzitetu Washington u St. Louisu]].&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt;

Kuenne je bila prva u porodici koja je stekla doktorat.&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; Diplomu i magisterij iz [[Psihologija|psihologije]] stekla je na [[Univerzitet Washington u St. Louisu|Univerzitetu Washington u St. Louisu]] 1938. i 1940.&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; Tokom studija bila je članica nacionalnih akademskih društava izvrsnosti ''Phi Beta Kappa'' na Univerzitetu Washington u St. Louisu i ''Pi Lambda Theta'' na [[Univerzitet u Iowi|Univerzitetu u Iowi]].&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt;

Doktorski studij iz psihologije završila je 1944. na [[Univerzitet u Iowi|Univerzitetu u Iowi]], kojeg je radila pod mentorstvom [[Kenneth Spence|Kennetha W. Spencea]].&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kimble2003&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt; Kao istraživačka asistentica u ''Iowa Child Welfare Research Station'', provela je eksperiment koji je postao osnova njene doktorske disertacije.&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt;

Njena disertacija, pod naslovom ″Eksperimentalno ispitivanje odnosa jezika i transpozicionog ponašanja kod male djece″, kasnije je objavljena u časopisu ''Journal of Experimental Psychology''. Istraživala je fenomen transpozicije kod 56 djece predškolskog i vrtićkog uzrasta (od tri do šest godina).&lt;ref name=&quot;Kuenne1946&quot;&gt;{{cite journal |last=Kuenne |first=Margaret R. |year=1946 |title=Experimental investigation of the relation of language to transposition behavior in young children |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=36 |issue=6 |pages=471–490 |doi=10.1037/h0054770 |url=https://lchcautobio.ucsd.edu/wp-content/uploads/2015/10/Kuenne-1946-Experimental-investigation-of-the-relation-of-language-to-transposition.pdf}}&lt;/ref&gt; Istraživanje je predstavljalo teorijsku poveznicu između eksperimentalnih istraživanja na životinjama u tradiciji Spenceove škole i verbalnog ponašanja koje posreduje transpoziciju kod odraslih osoba.&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt;

Kuenne je pokazala da se sa porastom mentalne dobi i usvajanjem verbalnih kategorija poput ″veće″ i ″manje″ povećava vjerovatnoća da djeca uspješno riješe i najsloženije zadatke transpozicije. Njena disertacija kasnije je opisana kao ″klasik u području dječijeg učenja″.&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt; [[Edukacijska psihologija|Edukacijski psiholog]] Harold W. Stevenson sa [[University of Michigan]] opisao je njen doktorski rad kao &quot;jasan primjer kako se teorijski zasnovano istraživanje može provoditi s djecom&quot;, ističući njegov značaj u povezivanju [[Razvojna psihologija|razvojne]] i [[Komparativna psihologija|komparativne psihologije]].&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;

== Karijera ==
Nakon završetka doktorskog studija 1944. godine na [[Univerzitet u Iowi|Univerzitetu u Iowi]], Margaret Kuenne Harlow započela je profesionalnu karijeru u oblasti [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne]] i [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], gdje se usmjerila na istraživanja učenja, kognitivnog razvoja i socijalnog ponašanja kod djece i [[Primat|primata]].&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; U ranoj fazi karijere imala je kraći angažman na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]], nakon čega prelazi na [[Univerzitet u Wisconsinu (Madison)]], gdje započinje dugoročnu saradnju sa [[Psiholog|psihologom]] [[Harry Harlow|Harryjem Harlowom]]. Ovaj period označava početak njenog najznačajnijeg naučnog doprinosa u okviru Laboratorije za istraživanje primata, koja je u to vrijeme bila jedan od vodećih centara za proučavanje privrženosti i socijalne deprivacije.&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt;

U okviru istraživačkog programa na [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu u Wisconsinu (Madison)]], Kuenne Harlow je učestvovala u eksperimentalnim studijama razvoja emocionalnih i socijalnih obrazaca ponašanja kod [[Rezus makak|rezus majmuna]] (''Macaca mulatta''), s posebnim fokusom na posljedice ranog odvajanja od majke i dugotrajne socijalne izolacije.&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt; Ova istraživanja poslužila su kao empirijska osnova za razumijevanje rane deprivacije na kasniji razvoj.&lt;ref name=&quot;Harlow1971&quot;&gt;{{cite journal |last1=Harlow |first1=Harry F. |last2=Harlow |first2=Margaret K. |last3=Suomi |first3=Stephen J. |year=1971 |title=From Thought to Therapy: Lessons from a Primate Laboratory |journal=American Scientist |volume=59 |issue=5 |pages=538–549 |pmid=5004085 |url=https://www.fhs.unizg.hr/_download/repository/From_thought_to_therapy_-_lessons_from_a_primate_laboratory.pdf}}&lt;/ref&gt; Nalazi su potom integrisani u šire teorijske okvire dječije privrženosti i socio-emocionalnog razvoja.&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt;

Nakon udaje za [[Harry Harlow|Harryja Harlowa]] 1948, uslijed tadašnjih univerzitetskih politika o zapošljavanju supružnika, napustila je formalnu fakultetsku poziciju,&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; ali je nastavila raditi kao istraživačka saradnica u [[Laboratorij|laboratoriji]], gdje je vodila eksperimentalne procedure, uređivala publikacije i koordinisala rad istraživačkog tima.&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt;

Tokom 1960-ih godina, njen akademski angažman se ponovo formalizuje, te se 1965. vraća univerzitetskoj nastavi kao predavačica na Odsjeku za edukacijsku psihologiju, a 1970. biva izabrana u zvanje redovne profesorice.&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;

Paralelno s nastavnim i istraživačkim radom, Margaret Harlow imala je značajnu ulogu u razvoju naučnih i izdavačkih institucija [[Psihologija|psihologije]]. Godine 1950. osnovala je Ured za publikacije [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], i obavljala funkciju njegove prve direktorice.&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; Također je od 1951. do 1962. godine, zajedno s [[Harry Harlow|Harryjem Harlowom]], bila i suurednica časopisa ''Journal of Comparative and Physiological Psychology''.&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; Od 1966. pa sve do svoje smrti, obavljala je funkciju izvršne direktorice udruženja ''Society for Research in Child Development'' (SRCD), čime je značajno doprinijela promociji i institucionalizaciji interdisciplinarnih studija dječijeg razvoja.&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; 

U kasnijoj fazi karijere, njen naučni interes bio je usmjeren na paralele između učenja kod djece i primata.&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt; Njeni doprinosi uključuju i studije o rješavanju problema bez klasičnih bihevioralnih nagrada, što je doprinijelo razumijevanju intrinzične motivacije.&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; Pred kraj života, Harlow je uvela metodološke inovacije u proučavanju porodičnih struktura kod primata kroz eksperimentalni aparat &quot;nuklearne porodice&quot; (nuclear family apparatus), koji je simulirao kompleksnije socijalne interakcije u laboratorijskim uslovima. &lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; Margaret Kuenne Harlow ostala je aktivna u nauci sve do smrti 1971.&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;

== Privatni život ==

[[Datoteka:Graves of Harry Frederick Harlow (1905–1981) and Margaret Ruth Kuenne Harlow (1918–1971) at Forest Hill Cemetery, Madison, WI.jpg|mini|desno|300px|Grobovi Margaret Kuenne Harlow i Harryja Harlowa na groblju Forest Hill]]

Tokom rada sa [[Harry Harlow|Harryjem Harlowom]] na [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu u Wisconsinu (Madison)]], Margaret Kuenne i Harry Harlow razvili su blizak lični odnos, koji je prerastao u brak sklopljen 3. februara 1948. u [[Anamosa]]i, u saveznoj državi [[Iowa]].&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt; U početku su brak držali u tajnosti kako bi izbjegli univerzitetske propise o [[nepotizam|nepotizmu]], koji su zabranjivali istovremeno zaposlenje bračnih partnera na istoj instituciji. Nakon što je univerzitetska administracija saznala za brak, Margaret je bila prisiljena napustiti svoju profesorsku poziciju, ali je nastavila raditi u Harlowovoj laboratoriji za primate kao projektna saradnica.&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt;

Iako ju je porodica tokom života oslovljavala imenom ''Margaret'', Harry Harlow ju je privatno zvao ''Peggy''.&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt; U braku su dobili dvoje djece: kćerku Pamelu, rođenu 1950, i sina Jonathana, rođenog 1953.&lt;ref name=&quot;Kimble2003&quot; /&gt; Porodica je živjela u [[Madison (Wisconsin)|Madisonu]], u neposrednoj blizini univerziteta i zoološkog vrta.&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt;

Godine 1967. dijagnostikovan joj je [[rak dojke]]. Uprkos bolesti, nastavila je aktivno raditi još nekoliko godina, motivisana željom da ostvari puno profesorsko zvanje i nastavi nastavnu djelatnost.&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt; U tom periodu izražavala je žaljenje zbog mogućnosti da neće dočekati završne rezultate svojih istraživanja o modelima porodične strukture kod primata.&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt;

Margaret Kuenne Harlow umrla je 11. augusta 1971. u [[Madison (Wisconsin)|Madisonu]], tri dana nakon svog 53. rođendana.&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt; Sahranjena je na groblju Forest Hill u [[Madison (Wisconsin)|Madisonu]]. Nakon smrti Harryja Harlowa 1981, i on je sahranjen pored nje.&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kuenne Harlow, Margaret}}
[[Kategorija:Rođeni 1918.]]
[[Kategorija:Umrli 1971.]]
[[Kategorija:Biografije, St. Louis (Missouri)]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Razvojna psihologija]]
[[Kategorija:Američki razvojni psiholozi]]</text>
      <sha1>aa33dvnfz6m270gxkj3xk1b4u36gft1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak psihologa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534221</id>
    <revision>
      <id>3904035</id>
      <parentid>3900411</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:05:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Spiskovi u psihologiji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904035</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26037" sha1="h931rdk36bq74m3a91w040viges7qwu" xml:space="preserve">Ovaj spisak obuhvata značajne [[psiholog]]e i druge osobe koje su dale važan doprinos razvoju [[psihologija|psihologije]]. Neki od njih se nisu primarno identifikovali kao psiholozi, ali su uvršteni zbog svog utjecaja na razvoj psihologije kao nauke.

Posebni spiskovi psihologa dostupni su u člancima o [[komparativna psihologija|komparativnoj psihologiji]], [[spisak kliničkih psihologa|kliničkoj psihologiji]], [[spisak razvojnih psihologa|razvojnoj psihologiji]], [[spisak edukacijskih psihologa|edukacijskoj psihologiji]], [[spisak evolucijskih psihologa|evolucijskoj psihologiji]], [[spisak socijalnih psihologa|socijalnoj psihologiji]] i [[spisak kognitivnih naučnika|kognitivnim naukama]]. Mnogi psiholozi navedeni u tim člancima uključeni su i u ovaj pregledni spisak.
__NOTOC__
{| class=&quot;toc&quot; style=&quot;margin: 0 auto;&quot;
! style=&quot;text-align: center; display: block; border-bottom: 1px solid #aaa; margin-bottom: 5px;&quot; | Sadržaj
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | [[#A|A]] [[#B|B]] [[#C|C]] [[#Č|Č]] [[#Ć|Ć]] [[#D|D]] [[#Dž|Dž]] [[#Đ|Đ]] [[#E|E]] [[#F|F]] [[#G|G]] [[#H|H]] [[#I|I]] [[#J|J]] [[#K|K]] [[#L|L]] [[#Lj|Lj]] [[#M|M]] [[#N|N]] [[#Nj|Nj]] [[#O|O]] [[#P|P]] [[#Q|Q]] [[#R|R]] [[#S|S]] [[#Š|Š]] [[#T|T]] [[#U|U]] [[#V|V]] [[#W|W]] [[#X|X]] [[#Y|Y]] [[#Z|Z]] [[#Ž|Ž]]
|}

== A ==
{{div col}}
* [[Alfred Adler]] – osnivač [[individualna psihologija|individualne psihologije]]
* [[Mary Ainsworth]]
* [[Estefania Aldaba-Lim]]
* [[George Albee]]
* [[Joseph P. Allen (psiholog)|Joseph P. Allen]]
* [[Jüri Allik]]
* [[Lauren Alloy]]
* [[Gordon Allport]] – [[psihologija ličnosti]]
* [[Adelbert Ames, Jr.]]
* [[Marie Anaut]]
* [[Harlene Anderson]]
* [[John Robert Anderson (psiholog)|John R. Anderson]]
* [[Ernst Angel]]
* [[Heinz Ansbacher]]
* [[Edgar Anstey (psiholog)|Edgar Anstey]]
* [[Michael Apter]] – teorija obrata
* [[Michael Argyle (psiholog)|Michael Argyle]] – [[socijalna psihologija]], analiza diskursa
* [[Robert Arkin]] – [[socijalna psihologija]]
* [[Magda B. Arnold]]
* [[Solomon Asch]] – [[socijalna psihologija]], [[Aschovi eksperimenti konformizma]], [[socijalni utjecaj]], [[pritisak vršnjaka]]
* [[Roberto Assagioli]]
* [[John William Atkinson]] – motivacija, postignuće i ponašanje
* [[Aušra Augustinavičiūtė]]
* [[Averroes]] (Ibn Rušd)
* [[Virginia Axline]] – [[terapija igrom]]
{{div col end}}

== B ==
{{div col}}
* [[Arthur J. Bachrach]] – psihologija ekstremnih i podvodnih okruženja
* [[Alan Baddeley]] – trokomponentni model radne memorije
* [[Renee Baillargeon]]
* [[Ahmed ibn Sahl al-Balkhi]]
* [[Albert Bandura]] – [[teorija socijalnog učenja]]
* [[Aron K. Barbey]]
* [[Russell Barkley]]
* [[Jerome H. Barkow|Jerome Barkow]]
* [[Dermot Barnes-Holmes]]
* [[Simon Baron-Cohen]]
* [[Deirdre Barrett]] – snovi i hipnoza
* [[Lisa Feldman Barrett]]
* [[Lawrence W. Barsalou]]
* [[Frederic Bartlett]] – [[pamćenje]], [[Shema (psihologija)|shema]] 
* [[Daniel Batson]]
* [[Diana Baumrind]]
* [[Nancy Bayley]]
* [[Geoffrey Beattie]] – [[govor tijela]], psihologija održive potrošnje
* [[Sandra Bem]]
* [[:de:Erich Benjamin|Erich Benjamin]]
* [[Gershon Ben-Shakhar]]
* [[Hubert Benoit (psihoterapeut)|Hubert Benoit]]
* [[Richard Bentall]]
* [[Larry E. Beutler]] – sistemska selekcija tretmana
* [[Alfred Binet]] – testiranje inteligencije, prvi praktični IQ test
* [[Robert A. Bjork]]
* [[Randolph Blake]] – binokularno rivalstvo
* [[Ray Blanchard]] – seksologija
* [[Theodore H. Blau]] – prvi praktičar [[klinička psihologija|kliničke psihologije]] izabran za predsjednika [[Američko psihološko udruženje|APA]]
* [[Stephen F. Blinkhorn]]
* [[Pavel Blonsky]]
* [[Paul Bloom (psiholog)|Paul Bloom]]
* [[Barbara Bonner]]
* [[Edmund Bourne]]
* [[Gordon H. Bower]]
* [[John Bowlby]] – [[teorija privrženosti]]
* [[Nathaniel Branden]] – samopoštovanje, objektivizam
* [[Franz Brentano]]
* [[Shlomo Breznitz]]
* [[Carl Brigham]]
* [[Donald Broadbent]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Urie Bronfenbrenner]] – ekološka teorija sistema
* [[Kelly Brownell]]
* [[Jerome Bruner]] – razvoj djeteta
* [[Emily Bushnell]]
* [[David Buss]]
* [[Brian Butterworth]]
* [[Ruth M. J. Byrne]]
{{div col end}}

== C ==
{{div col}}
* [[Mary Whiton Calkins]]
* [[Donald T. Campbell]]
* [[Susan Carey]]
* [[James McKeen Cattell|James Cattell]] 
* [[Raymond Cattell]] – [[faktorska analiza]], [[16PF upitnik]], [[Velikih pet osobina ličnosti|model Velikih pet]], fluidna i kristalizovana inteligencija
* [[Stephen J. Ceci]] – inteligencija i pamćenje
* [[Jean-Martin Charcot]]
* [[Nancy Chodorow]]
* [[Noam Chomsky]] – [[lingvistika]], [[kognitivna nauka]]
* [[Lee Chambers (psiholog)|Lee Chambers]]
* [[Robert Cialdini]]
* [[Édouard Claparède]]
* [[Kenneth B. Clark]]
* [[Mamie Phipps Clark]]
* [[Lee Anna Clark]]
* [[Asher Cohen]]
* [[Martin A. Conway]]
* [[Clyde Coombs]]
* [[Cary Cooper]]
* [[Suzanne Corkin]]
* [[Leda Cosmides]]
* [[Catharine Cox]] – inteligencija i genijalnost
* [[Lee Cronbach]] – psihološko testiranje i mjerenje
* [[Mihaly Csikszentmihalyi]] – [[pozitivna psihologija]], sreća i [[kreativnost]]
{{div col end}}

== D ==
{{div col}}
* [[Martin Daly (profesor)|Martin Daly]]
* [[William Damon]] – svrha i smisao života
* [[Lisa Damour]]
* [[Martin Dannecker]]
* [[John M. Darley|John Darley]]
* [[Daniel O David]]
* [[Laura Dean (psihologinja)|Laura Dean]]
* [[Raymond Dean]] – [[neuropsihologija]]
* [[Randy Dellosa]]
* [[Florence Denmark]]
* [[Helene Deutsch]]
* [[John Dewey]] – [[funkcionalna psihologija]]
* [[Ed Diener]] – istraživanja sreće i subjektivnog blagostanja
* [[Ismet Dizdarević]]
* [[Dietrich Dörner]]
* [[Robin Dunbar]]
* [[David F. Duncan]]
{{div col end}}

== E ==
{{div col}}
* [[Hermann Ebbinghaus]] – eksperimentalno istraživanje [[pamćenje|pamćenja]]
* [[Jennifer Eberhardt]] – rasne predrasude u krivičnopravnom sistemu
* [[Paul Ekman]] – istraživanja emocija i izraza lica
* [[Albert Ellis (psychologist)|Albert Ellis]] – osnivač [[racionalno-emotivno bihevioralna terapija|racionalno-emotivno bihevioralne terapije]] i jedan od osnivača [[kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralne terapije]]
* [[Hadyn Ellis]]
* [[Virgilio Enriquez]] – osnivač [[filipinska psihologija|filipinske psihologije]]
* [[Erik H. Erikson]] – [[Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja]]
* [[Milton H. Erickson]]
* [[John E. Exner]] – razvio sveobuhvatni sistem za primjenu i interpretaciju [[Rorschachov test|Rorschachovog testa]]
* [[Hans Eysenck]]
{{div col end}}

== F ==
{{div col}}
* [[Norman Farberow]]
* [[Gustav Fechner]] – osnivač [[psihofizika|psihofizike]]
* [[Leon Festinger]] – [[kognitivna disonanca]]
* [[Cordelia Fine]]
* [[Susan Fiske]]
* [[Edna B. Foa]]
* [[Donata Francescato]]
* [[Viktor Frankl]] – osnivač [[logoterapija|logoterapije]]
* [[Marie-Louise von Franz]]
* [[Barbara Fredrickson]]
* [[Armindo Freitas-Magalhães]]
* [[Anna Freud]]
* [[Sigmund Freud]] – osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]
* [[Erich Fromm]] – [[psihoanalitičar]]
* [[Adrian Furnham]]
{{div col end}}

== G ==
{{div col}}
* [[John Gabrieli]]
* [[Nedjeljka Gajanović]]
* [[Gordon G. Gallup Jr.]] – test samoprepoznavanja u ogledalu
* [[Francis Galton]] – pionir istraživanja naslijeđa inteligencije i ljudskih sposobnosti
* [[Laszlo Garai]]
* [[Riley Gardner]]
* [[Elmer R. Gates]]
* [[Susan Gathercole]]
* [[Isabel Gauthier]] – istraživanja perceptivne ekspertize i prepoznavanja lica
* [[Bertram Gawronski]]
* [[Kenneth Gergen]] – socijalni konstrukcionizam
* [[Eleanor J. Gibson]]
* [[J. J. Gibson]]
* [[Gerd Gigerenzer]] – teorija ograničene racionalnosti
* [[Daniel Gilbert (psiholog)|Daniel Gilbert]] – [[socijalna psihologija]] i afektivno predviđanje
* [[Gustave Gilbert]]
* [[Carol Gilligan]]
* [[Fernand Gobet]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Stan Gooch]]
* [[Christian Gostečnik]] – [[klinička psihologija]] i porodična terapija
* [[Irving I. Gottesman]] – bihevioralna genetika
* [[Clare W. Graves]] – teorija emergentnih cikličnih nivoa egzistencije
* [[Richard Green (seksolog)|Richard Green]] – seksologija
* [[Florence Goodenough]]
* [[John Gottman]] – istraživanja bračnih odnosa i stabilnosti partnerskih veza
* [[Elizabeth Gould (psiholog)|Elizabeth Gould]]
* [[James Greeno]] – [[eksperimentalna psihologija]] i nauka o učenju
* [[James Gross]]
* [[Robert Grosseteste]]
* [[Félix Guattari]] – suosnivač shizoanalize
* [[Germaine Guex]]
* [[J. P. Guilford]] – istraživanja [[Inteligencija|inteligencije]] i [[kreativnost]]i
* [[Edwin Ray Guthrie]]
{{div col end}}

== H ==
{{div col}}
* [[Jonathan Haidt]] – moralna psihologija
* [[Jay Haley]]
* [[G. Stanley Hall]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Tsuruko Haraguchi]]
* [[Robert D. Hare]] – psihopatija
* [[Harry Harlow]] – istraživanja privrženosti i socijalnog razvoja
* [[Chris Hatcher (psiholog)|Chris Hatcher]]
* [[Steven C. Hayes]] – terapija prihvatanja i posvećenosti
* [[Donald Olding Hebb|Donald O. Hebb]] – neuropsihologija i Hebbovo pravilo
* [[Fritz Heider]] – teorija atribucije
* [[Asgeir Helgason]]
* [[Hermann von Helmholtz]] – percepcija i [[fiziološka psihologija]]
* [[Hubert Hermans]]
* [[Richard Herrnstein]]
* [[Gerard Heymans]]
* [[Felicitas Heyne]]
* [[W. E. Hick|William Edmund Hick]] – Hickov zakon
* [[James Hillman]] – arhetipska psihologija
* [[Leta Stetter Hollingworth]] – psihologija darovitosti
* [[James Hollis]]
* [[Margie Holmes]]
* [[Edwin Holt]]
* [[Keith Holyoak]] – analogijsko mišljenje
* [[Bruce Hood (psiholog)|Bruce Hood]] – razvojna kognitivna neuronauka
* [[Karen Horney]] – teorija neurotičnih potreba
* [[Ruth Winifred Howard]]
* [[Ethel Dench Puffer Howes]]
* [[Clark L. Hull]] – teorija učenja i motivacije
* [[Nicholas Humphrey]]
* [[Dženana Husremović]]
* [[Edwin Hutchins]]
{{div col end}}

== I ==
{{div col}}
* [[Bärbel Inhelder]] – [[razvojna psihologija]] i kognitivni razvoj
{{div col end}}

== J ==
{{div col}}
* [[William James]] – psihologija emocija i [[psihologija religije]]
* [[Marie Jahoda]]
* [[Kay Redfield Jamison]] – [[klinička psihologija]] i bipolarni poremećaj
* [[Joseph Jastrow]]
* [[Julian Jaynes]]
* [[Arthur Jensen]] – istraživanja [[Inteligencija|inteligencije]] i faktora ''g''
* [[Jaqueline Jesus]]
* [[Marcia K. Johnson]]
* [[Mark H. Johnson]]
* [[Philip Johnson-Laird]] – kognicija i psihologija rezonovanja
* [[Ernest Jones]]
* [[Mary Cover Jones]] – bihevioralna terapija
* [[Carl Jung]] – analitička psihologija
* [[Jagannath Prasad Das (psiholog)|J. P. Das]] – PASS teorija inteligencije
{{div col end}}

== K ==
{{div col}}
* [[Jerome Kagan]] – [[razvojna psihologija]] i temperament
* [[Daniel Kahneman]] – bihevioralne finansije i hedonistička psihologija
* [[Mieko Kamiya]]
* [[Jacob Robert Kantor]] – teorijski sistemi u psihologiji
* [[Nancy Kanwisher]] – kognitivna neuronauka
* [[Rachel and Stephen Kaplan]] – [[ekološka psihologija]]
* [[Leonard Katz]]
* [[Alan S. Kaufman]] – psihološko testiranje i [[inteligencija]]
* [[Nadeen L. Kaufman]] – procjena inteligencije i učenja
* [[Alan Kazdin]] – [[klinička psihologija]] i [[psihoterapija]]
* [[David Keirsey]] – teorija temperamenta i tipovi ličnosti
* [[George Kelly (psiholog)|George Kelly]] – teorija ličnih konstrukata
* [[Harold Kelley]] – teorija atribucije i [[socijalna psihologija]]
* [[Isabelle Kendig]]
* [[Otto F. Kernberg]] – psihoanaliza i poremećaji ličnosti
* [[Antoni Kępiński]] – [[psihopatologija]]
* [[Doreen Kimura]] – spolne razlike i kognicija
* [[Akiyoshi Kitaoka]] – vizuelna percepcija i optičke iluzije
* [[Gary A. Klein|Gary Klein]] – prirodno donošenje odluka
* [[Melanie Klein]] – psihoanaliza i objektni odnosi
* [[Michael D. Knox]] – antiratni aktivizam
* [[Brian Knutson]] – afektivna neuronauka i donošenje odluka
* [[Kurt Koffka]] – suosnivač [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]
* [[Wolfgang Köhler]] – suosnivač [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]
* [[Lawrence Kohlberg]] – moralni razvoj
* [[Heinz Kohut]] – [[self-psihologija]]
* [[Arthur Kornhauser]] – industrijska psihologija
* [[Konstantin Kornilov]]
* [[Stephen Kosslyn]] – mentalne slike i kognitivna psihologija
* [[Stanislav Kozlovsky]]
* [[Elizabeth Kübler-Ross]] – faze suočavanja sa smrću
* [[Fritz Künkel]] – mi-psihologija
{{div col end}}

== L ==
{{div col}}
* [[Jacques Lacan]] – psihoanaliza
* [[George Trumbull Ladd]]
* [[Christine Ladd-Franklin]] – psihologija percepcije i vida
* [[Ellen Langer]] – mindfulness i [[socijalna psihologija]]
* [[Jan van der Lans]]
* [[Karl Lashley]] – [[neuropsihologija]] i pamćenje
* [[Bibb Latane]] – socijalni utjecaj i efekat posmatrača
* [[Richard Lazarus]] – stres i emocije
* [[John Francis Leader]]
* [[Timothy Leary]] – [[psihologija ličnosti]] i svijesti
* [[Averil Leimon]]
* [[Patrick Leman]]
* [[Mark Lepper]] – motivacija i [[socijalna psihologija]]
* [[Jerre Levy]] – lateralizacija moždanih funkcija
* [[Kurt Lewin]] – [[socijalna psihologija]] i teorija polja
* [[David Lewis (psiholog)|David Lewis]]
* [[Marc Lewis]] – razvojna neuronauka
* [[Rensis Likert]] – Likertova skala
* [[Marsha M. Linehan]] – dijalektičko-bihevioralna terapija
* [[Elizabeth Loftus]] – istraživanja pamćenja i lažnih sjećanja
* [[Konrad Lorenz]] – etologija i razvoj ponašanja
* [[Alexander Luria]] – [[neuropsihologija]]
{{div col end}}

== M ==
{{div col}}
* [[Eleanor Maccoby]] – [[Razvojna psihologija|razvojna]] i [[socijalna psihologija]]
* [[Margaret Mahler]] – psihoanaliza i razvoj djeteta
* [[Ernest Mahone|Ernest &quot;Mark&quot; Mahone]]
* [[George Mandler]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Jean Matter Mandler]] – razvoj kognicije
* [[James G. March]] – organizacijska psihologija i odlučivanje
* [[Abraham Maslow]] – hijerarhija potreba
* [[William Masters and Virginia Johnson]] – istraživanja ljudske seksualnosti
* [[Rollo May]] – egzistencijalna psihologija
* [[Rufus May]]
* [[Dan P. McAdams]] – [[psihologija ličnosti]] i narativni identitet
* [[Francis T. McAndrew]]
* [[David McClelland]] – motivacija i potreba za postignućem
* [[James McClelland (psiholog)|James McClelland]] – konekcionizam
* [[Sally-Anne McCormack]]
* [[William McDougall (psiholog)|William McDougall]] – instinktivna teorija ponašanja
* [[Patrick McGrath (psiholog)|Patrick J. McGrath]]
* [[Phil McGraw]]
* [[Peter McGuffin]]
* [[David McNeill (Chicago psiholog)|David McNeill]] – psihologija jezika i gesti
* [[George Herbert Mead]] – [[socijalna psihologija]] i simbolički interakcionizam
* [[Paul Meehl]] – [[psihometrija]] i [[klinička psihologija]]
* [[Jacques Mehler]] – [[psiholingvistika]]
* [[Rivka Bertisch Meir]]
* [[Andrew Meltzoff]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Ronald Melzack]] – teorija kontrole bola
* [[Wolfgang Metzger]] – [[geštalt psihologija]]
* [[David E. Meyer]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Stanley Milgram]] – eksperimenti poslušnosti
* [[Alice Miller (psychologist)|Alice Miller]] – razvojna trauma
* [[George Armitage Miller|George A. Miller]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Jacques-Alain Miller]] – [[psihoanaliza]]
* [[Neal E. Miller]] – biofeedback i učenje
* [[William Richard Miller|William R. Miller]] – motivacijski intervju
* [[Theodore Millon]] – poremećaji ličnosti
* [[Brenda Milner]] – [[neuropsihologija]] i pamćenje
* [[Arnold Mindell]] – procesno orijentisana psihologija
* [[Walter Mischel]] – eksperiment s marshmallowom
* [[Munesuke Mita]]
* [[John Money]] – rodni identitet i seksualnost
* [[Maria Montessori]] – razvoj djeteta i obrazovanje
* [[Jacob L. Moreno]] – psihodrama
* [[C. Lloyd Morgan]] – Morganov kanon
* [[John Morton (scientist)|John Morton]]
* [[Yūjirō Motora]] – pionir japanske psihologije
* [[Orval Hobart Mowrer]] – teorija učenja
* [[Georg Elias Müller]] – [[eksperimentalna psihologija]] i pamćenje
* [[Henry Murray]] – personologija i teorija potreba
* [[Hugo Münsterberg]] – [[primijenjena psihologija]]
* [[Charles Samuel Myers]] – [[vojna psihologija]]
{{div col end}}

== N ==
{{div col}}
* [[Albert Nalchajyan]]
* [[Ulric Neisser]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Erich Neumann (psiholog)|Erich Neumann]] – analitička psihologija
* [[Richard Nisbett]] – [[Socijalna psihologija|socijalna]] i [[kognitivna psihologija]]
* [[Donald Norman]] – [[kognitivna nauka]] i dizajn
* [[Kent Norman]]
{{div col end}}

== O ==
{{div col}}
* [[Charles E. Osgood]] – semantički diferencijal
* [[Joy Osofsky]] – [[razvojna psihologija]]
* [[J. Buzz Von Ornsteiner]]
* [[Lise Østergaard]]
{{div col end}}

== P ==
{{div col}}
* [[Allan Paivio]] – teorija dualnog kodiranja
* [[Linda Papadopoulos]]
* [[Ivan Pavlov]] – [[klasično uslovljavanje]]
* [[Carolyn R. Payton]]
* [[Fritz Perls]] – [[geštalt terapija]]
* [[Cheves Perky]] – Perkyjev efekat
* [[Christopher Peterson (psiholog)|Christopher Peterson]] – [[pozitivna psihologija]]
* [[Anne C. Petersen]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Eva Bendix Petersen]]
* [[Jordan Peterson]] – [[klinička psihologija]] i [[psihologija ličnosti]]
* [[Jean Piaget]] – [[razvojna psihologija]], kognitivni razvoj i genetička epistemologija
* [[Robert O. Pihl]]
* [[Steven Pinker]] – eksperimentalna psihologija i kognitivna nauka
* [[Robert Plomin]] – bihevioralna genetika
* [[Michael Posner (psychologist)|Michael Posner]] – pažnja i kognitivna neuronauka
* [[Jonathan Potter]] – diskurzivna psihologija
* [[James W. Prescott]]
* [[LeShawndra Price]]
* [[Inez Beverly Prosser]] – [[edukacijska psihologija]]
* [[Lorine Livingston Pruette]]
* [[Zenon Pylyshyn]] – [[kognitivna psihologija]]
{{div col end}}

== R ==
{{div col}}
* [[Otto Rank]] – psihoanaliza
* [[Rosalie Rayner]] – biheviorizam
* [[Reimut Reiche]]
* [[Dennis Reina]]
* [[Ulf-Dietrich Reips]] – internetska istraživanja u psihologiji
* [[Daniel Reisberg]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Robert Remez]] – percepcija govora
* [[Samuel Renshaw]]
* [[Cecil R. Reynolds]] – psihološka procjena
* [[Judith Rich Harris]] – [[razvojna psihologija]] i socijalizacija
* [[Sylvia Rimm]] – psihologija darovitosti
* [[Carl Rogers]] – terapija usmjerena na osobu
* [[Eleanor Rosch]] – [[kognitivna psihologija]] i teorija kategorija
* [[Paul Rosenfels]]
* [[Robert Rosenthal (psiholog)|Robert Rosenthal]] – efekat očekivanja
* [[Barbara Rothbaum]] – terapija virtualnom stvarnošću
* [[John Rowan (psiholog)|John Rowan]] – [[humanistička psihologija]]
* [[Philip Rubin]]
* [[Sergei Rubinstein]] – sovjetska psihologija
* [[Susanna Rubinstein]]
* [[David Rumelhart]] – konekcionizam i kognitivna nauka
* [[Michelle K. Ryan]] – [[socijalna psihologija]] i rodne studije
{{div col end}}

== S ==
{{div col}}
* [[Jeanne Safer]] – [[psihoterapija]]
* [[Eleanor Saffran]] – [[neuropsihologija]]
* [[Tamaki Saitō]]
* [[Tora Sandström]]
* [[Virginia Satir]] – porodična terapija
* [[Shlomo Sawilowsky]] – psihometrija i validnost konstrukta
* [[Daniel Schacter]] – pamćenje i [[kognitivna psihologija]]
* [[Stanley Schachter]] – emocije i [[socijalna psihologija]]
* [[Roy Schafer]] – psihoanaliza
* [[K. Warner Schaie]] – [[razvojna psihologija |razvojna psihologija starenja]]
* [[Edgar Schein]] – [[organizacijska psihologija]]
* [[Gunter Schmidt]] – seksualna terapija
* [[Kirk J. Schneider]] – egzistencijalno-integrativna terapija
* [[Erich Schröger]] – kognitivna neuronauka
* [[Walter Dill Scott]] – industrijska i organizacijska psihologija
* [[Ivan Sechenov]] – fiziološka psihologija
* [[Martin Seligman]] – [[pozitivna psihologija]] i naučena bespomoćnost
* [[Deborah Serani]]
* [[Francine Shapiro]] – osnivačica EMDR terapije
* [[Tamara Sher]]
* [[Sara Shettleworth]] – [[komparativna psihologija]]
* [[Hunter B. Shirley]]
* [[Morita Shoma]] – Morita terapija
* [[Volkmar Sigusch]] – seksologija
* [[Herbert A. Simon]] – teorija odlučivanja
* [[Théodore Simon]] – koautor Binet–Simonove skale inteligencije
* [[Amy Singer]]
* [[B. F. Skinner]] – radikalni biheviorizam
* [[Victor Skumin]]
* [[Paul Slovic]] – donošenje odluka i percepcija rizika
* [[Stanley Smith Stevens]] – psihofizika
* [[Eugene Sokolov]] – orijentacijski refleks
* [[Charles Spearman]] – faktor ''g'' i [[psihometrija]]
* [[Elizabeth Spelke]] – [[Razvojna psihologija|razvojna]] i [[kognitivna psihologija]]
* [[Janet Taylor Spence]] – [[psihologija ličnosti]] i roda
* [[Herbert Spencer]] – [[evolucijska psihologija]]
* [[Sabina Spielrein]] – [[psihoanaliza]]
* [[Clara Stern]] – razvoj jezika
* [[Robert Sternberg]] – [[kognitivna psihologija]] i trijarhijska teorija inteligencije
* [[Saul Sternberg]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Paul Stevenson (psiholog)|Paul Stevenson]]
* [[Fritz Strack]] – [[socijalna psihologija]]
* [[George M. Stratton]] – [[eksperimentalna psihologija]]
* [[Harry Stack Sullivan]] – interpersonalna psihoanaliza
* [[Carl Stumpf]] – fenomenologija i [[psihologija muzike]]
* [[William Swann]] – teorija samopotvrđivanja
* [[Norbert Schwarz]] – socijalna kognicija
* [[José Szapocznik]] – porodična terapija
* [[Derald Wing Sue]] – [[multikulturalna psihologija]]
{{div col end}}

== T ==
{{div col}}
* [[Ali ibn Sahl Rabban al-Tabari]]
* [[Henri Tajfel]] – predrasude i teorija socijalnog identiteta
* [[Jeffrey S. Tanaka]] – percepcija lica
* [[Shelley E. Taylor]] – socijalna kognicija i zdravlje
* [[Lewis Terman]] – [[inteligencija]], genijalnost i darovitost
* [[Philip E. Tetlock]] – predviđanje i donošenje odluka
* [[Sharon Thompson-Schill]] – [[kognitivna neuronauka]]
* [[Edward Thorndike]] – konekcionizam i učenje
* [[L. L. Thurstone]] – [[psihometrija]] i psihofizika
* [[Edward Titchener]] – strukturalizam
* [[Edward C. Tolman]] – kognitivni biheviorizam
* [[John Tooby]] – [[evolucijska psihologija]]
* [[Ellis Paul Torrance]] – kreativnost i darovitost
* [[Anne Treisman]] – teorija integracije osobina i percepcija pažnje
* [[Reiko True]]
* [[Jeanne Tsai]] – kulturna psihologija i emocije
* [[Kate Tsui]]
* [[Endel Tulving]] – epizodičko pamćenje
* [[Elliot Turiel]] – teorija domena moralnog razvoja
* [[John Turner (psiholog)|John Turner]] – teorija socijalnog identiteta i teorija samokategorizacije
* [[Amos Tversky]] – kognitivne pristrasnosti i odlučivanje
* [[David Tzuriel]]
{{div col end}}

== U ==
{{div col}}
* [[Dimitri Uznadze]] – teorija stava u psihologiji
{{div col end}}

== V ==
{{div col}}
* [[Douglas Vakoch]] – psihologija komunikacije i astrobiologija
* [[Alfons Vansteenwegen]] – bračna i porodična terapija
* [[Magdalen Dorothea Vernon]] – [[inteligencija]] i individualne razlike
* [[Vaira Vīķe-Freiberga]] – [[eksperimentalna psihologija]] i pamćenje
* [[Hedwig von Restorff]] – Von Restorffov efekat
* [[Lev Vygotsky]] – kulturno-historijska psihologija
* [[Stuart Vyse]] – kritičko mišljenje i praznovjerje
{{div col end}}

== W ==
{{div col}}
* [[Joan Scott Wallace]] – psihologija i obrazovanje
* [[Henri Wallon (psychologist)|Henri Wallon]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Hans-Jürgen Walter]] – geštalt teorijska psihoterapija
* [[Margaret Floy Washburn]] – prva žena s doktoratom iz psihologije
* [[John B. Watson]] – biheviorizam
* [[Paul Watzlawick]] – komunikacijska teorija i psihoterapija
* [[Ernst Heinrich Weber]] – psihofizika
* [[David Wechsler]] – inteligencija i psihološko testiranje
* [[Nicole Weekes]] – psihologija i neuronauka
* [[Karl E. Weick]] – [[organizacijska psihologija]]
* [[Robert Weimar]]
* [[Max Wertheimer]] – suosnivač [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]
* [[Drew Westen]] – [[Klinička psihologija|klinička]] i [[politička psihologija]]
* [[Michael White (psychotherapist)|Michael White]] – narativna terapija
* [[Ken Wilber]] – transpersonalna i integralna psihologija
* [[Glenn Wilson (psychologist)|Glenn D. Wilson]] – ličnost i seksualno ponašanje
* [[Richard Wiseman]] – psihologija percepcije i slučajnosti
* [[Władysław Witwicki]] – pionir poljske psihologije
* [[Gustav Adolf Wohlgemuth]]
* [[Donald Woods Winnicott]] – psihoanaliza i razvoj djeteta
* [[Robert S. Woodworth]] – motivacija i [[eksperimentalna psihologija]]
* [[Helen Thompson Woolley]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Wilhelm Wundt]] – jedan od osnivača moderne psihologije i [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]
* [[Karen Wynn]] – [[Razvojna psihologija|razvojna]] i [[kognitivna psihologija]]
{{div col end}}

== X ==
{{div col}}
* [[Fei Xu]] – [[razvojna psihologija]] i kognitivna nauka
{{div col end}}

== Y ==
{{div col}}
* [[Rivka Yahav]] – [[psihoterapija]]
* [[Irvin D. Yalom]] – egzistencijalna psihijatrija i [[psihoterapija]]
* [[Robert Yerkes]] – komparativna psihologija i [[psihometrija]]
{{div col end}}

== Z ==
{{div col}}
* [[Robert Zajonc|Robert J. Zajonc]] – socijalna facilitacija i emocije
* [[Oliver Zangwill]] – [[neuropsihologija]]
* [[René Zazzo]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Bluma Zeigarnik]] – Zeigarnikov efekat
* [[Philip Zimbardo]] – [[socijalna psihologija]]
* [[Sibela Zvizdić]] 
{{div col end}}

== Vidi također ==
* [[Spisak kliničkih psihologa]]
* [[Spisak kognitivnih psihologa]]
* [[Spisak kognitivnih naučnika]]
* [[Spisak razvojnih psihologa]]
* [[Spisak edukacijskih psihologa]]
* [[Spisak psihijatara]]
* [[Spisak socijalnih psihologa]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent 100 najistaknutijih psihologa 20. vijeka] – Američko psihološko udruženje (APA)

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:List Of Psychologists}}
[[Kategorija:Spiskovi psihologa]]
[[Kategorija:Spiskovi društvenih naučnika]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Spiskovi u psihologiji]]</text>
      <sha1>h931rdk36bq74m3a91w040viges7qwu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904135</id>
      <parentid>3904035</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:15:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Spiskovi u psihologiji]] uklonjena; [[Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904135</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26045" sha1="4rckbsc4jn9wp2sfgj955a8m5hp46m3" xml:space="preserve">Ovaj spisak obuhvata značajne [[psiholog]]e i druge osobe koje su dale važan doprinos razvoju [[psihologija|psihologije]]. Neki od njih se nisu primarno identifikovali kao psiholozi, ali su uvršteni zbog svog utjecaja na razvoj psihologije kao nauke.

Posebni spiskovi psihologa dostupni su u člancima o [[komparativna psihologija|komparativnoj psihologiji]], [[spisak kliničkih psihologa|kliničkoj psihologiji]], [[spisak razvojnih psihologa|razvojnoj psihologiji]], [[spisak edukacijskih psihologa|edukacijskoj psihologiji]], [[spisak evolucijskih psihologa|evolucijskoj psihologiji]], [[spisak socijalnih psihologa|socijalnoj psihologiji]] i [[spisak kognitivnih naučnika|kognitivnim naukama]]. Mnogi psiholozi navedeni u tim člancima uključeni su i u ovaj pregledni spisak.
__NOTOC__
{| class=&quot;toc&quot; style=&quot;margin: 0 auto;&quot;
! style=&quot;text-align: center; display: block; border-bottom: 1px solid #aaa; margin-bottom: 5px;&quot; | Sadržaj
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | [[#A|A]] [[#B|B]] [[#C|C]] [[#Č|Č]] [[#Ć|Ć]] [[#D|D]] [[#Dž|Dž]] [[#Đ|Đ]] [[#E|E]] [[#F|F]] [[#G|G]] [[#H|H]] [[#I|I]] [[#J|J]] [[#K|K]] [[#L|L]] [[#Lj|Lj]] [[#M|M]] [[#N|N]] [[#Nj|Nj]] [[#O|O]] [[#P|P]] [[#Q|Q]] [[#R|R]] [[#S|S]] [[#Š|Š]] [[#T|T]] [[#U|U]] [[#V|V]] [[#W|W]] [[#X|X]] [[#Y|Y]] [[#Z|Z]] [[#Ž|Ž]]
|}

== A ==
{{div col}}
* [[Alfred Adler]] – osnivač [[individualna psihologija|individualne psihologije]]
* [[Mary Ainsworth]]
* [[Estefania Aldaba-Lim]]
* [[George Albee]]
* [[Joseph P. Allen (psiholog)|Joseph P. Allen]]
* [[Jüri Allik]]
* [[Lauren Alloy]]
* [[Gordon Allport]] – [[psihologija ličnosti]]
* [[Adelbert Ames, Jr.]]
* [[Marie Anaut]]
* [[Harlene Anderson]]
* [[John Robert Anderson (psiholog)|John R. Anderson]]
* [[Ernst Angel]]
* [[Heinz Ansbacher]]
* [[Edgar Anstey (psiholog)|Edgar Anstey]]
* [[Michael Apter]] – teorija obrata
* [[Michael Argyle (psiholog)|Michael Argyle]] – [[socijalna psihologija]], analiza diskursa
* [[Robert Arkin]] – [[socijalna psihologija]]
* [[Magda B. Arnold]]
* [[Solomon Asch]] – [[socijalna psihologija]], [[Aschovi eksperimenti konformizma]], [[socijalni utjecaj]], [[pritisak vršnjaka]]
* [[Roberto Assagioli]]
* [[John William Atkinson]] – motivacija, postignuće i ponašanje
* [[Aušra Augustinavičiūtė]]
* [[Averroes]] (Ibn Rušd)
* [[Virginia Axline]] – [[terapija igrom]]
{{div col end}}

== B ==
{{div col}}
* [[Arthur J. Bachrach]] – psihologija ekstremnih i podvodnih okruženja
* [[Alan Baddeley]] – trokomponentni model radne memorije
* [[Renee Baillargeon]]
* [[Ahmed ibn Sahl al-Balkhi]]
* [[Albert Bandura]] – [[teorija socijalnog učenja]]
* [[Aron K. Barbey]]
* [[Russell Barkley]]
* [[Jerome H. Barkow|Jerome Barkow]]
* [[Dermot Barnes-Holmes]]
* [[Simon Baron-Cohen]]
* [[Deirdre Barrett]] – snovi i hipnoza
* [[Lisa Feldman Barrett]]
* [[Lawrence W. Barsalou]]
* [[Frederic Bartlett]] – [[pamćenje]], [[Shema (psihologija)|shema]] 
* [[Daniel Batson]]
* [[Diana Baumrind]]
* [[Nancy Bayley]]
* [[Geoffrey Beattie]] – [[govor tijela]], psihologija održive potrošnje
* [[Sandra Bem]]
* [[:de:Erich Benjamin|Erich Benjamin]]
* [[Gershon Ben-Shakhar]]
* [[Hubert Benoit (psihoterapeut)|Hubert Benoit]]
* [[Richard Bentall]]
* [[Larry E. Beutler]] – sistemska selekcija tretmana
* [[Alfred Binet]] – testiranje inteligencije, prvi praktični IQ test
* [[Robert A. Bjork]]
* [[Randolph Blake]] – binokularno rivalstvo
* [[Ray Blanchard]] – seksologija
* [[Theodore H. Blau]] – prvi praktičar [[klinička psihologija|kliničke psihologije]] izabran za predsjednika [[Američko psihološko udruženje|APA]]
* [[Stephen F. Blinkhorn]]
* [[Pavel Blonsky]]
* [[Paul Bloom (psiholog)|Paul Bloom]]
* [[Barbara Bonner]]
* [[Edmund Bourne]]
* [[Gordon H. Bower]]
* [[John Bowlby]] – [[teorija privrženosti]]
* [[Nathaniel Branden]] – samopoštovanje, objektivizam
* [[Franz Brentano]]
* [[Shlomo Breznitz]]
* [[Carl Brigham]]
* [[Donald Broadbent]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Urie Bronfenbrenner]] – ekološka teorija sistema
* [[Kelly Brownell]]
* [[Jerome Bruner]] – razvoj djeteta
* [[Emily Bushnell]]
* [[David Buss]]
* [[Brian Butterworth]]
* [[Ruth M. J. Byrne]]
{{div col end}}

== C ==
{{div col}}
* [[Mary Whiton Calkins]]
* [[Donald T. Campbell]]
* [[Susan Carey]]
* [[James McKeen Cattell|James Cattell]] 
* [[Raymond Cattell]] – [[faktorska analiza]], [[16PF upitnik]], [[Velikih pet osobina ličnosti|model Velikih pet]], fluidna i kristalizovana inteligencija
* [[Stephen J. Ceci]] – inteligencija i pamćenje
* [[Jean-Martin Charcot]]
* [[Nancy Chodorow]]
* [[Noam Chomsky]] – [[lingvistika]], [[kognitivna nauka]]
* [[Lee Chambers (psiholog)|Lee Chambers]]
* [[Robert Cialdini]]
* [[Édouard Claparède]]
* [[Kenneth B. Clark]]
* [[Mamie Phipps Clark]]
* [[Lee Anna Clark]]
* [[Asher Cohen]]
* [[Martin A. Conway]]
* [[Clyde Coombs]]
* [[Cary Cooper]]
* [[Suzanne Corkin]]
* [[Leda Cosmides]]
* [[Catharine Cox]] – inteligencija i genijalnost
* [[Lee Cronbach]] – psihološko testiranje i mjerenje
* [[Mihaly Csikszentmihalyi]] – [[pozitivna psihologija]], sreća i [[kreativnost]]
{{div col end}}

== D ==
{{div col}}
* [[Martin Daly (profesor)|Martin Daly]]
* [[William Damon]] – svrha i smisao života
* [[Lisa Damour]]
* [[Martin Dannecker]]
* [[John M. Darley|John Darley]]
* [[Daniel O David]]
* [[Laura Dean (psihologinja)|Laura Dean]]
* [[Raymond Dean]] – [[neuropsihologija]]
* [[Randy Dellosa]]
* [[Florence Denmark]]
* [[Helene Deutsch]]
* [[John Dewey]] – [[funkcionalna psihologija]]
* [[Ed Diener]] – istraživanja sreće i subjektivnog blagostanja
* [[Ismet Dizdarević]]
* [[Dietrich Dörner]]
* [[Robin Dunbar]]
* [[David F. Duncan]]
{{div col end}}

== E ==
{{div col}}
* [[Hermann Ebbinghaus]] – eksperimentalno istraživanje [[pamćenje|pamćenja]]
* [[Jennifer Eberhardt]] – rasne predrasude u krivičnopravnom sistemu
* [[Paul Ekman]] – istraživanja emocija i izraza lica
* [[Albert Ellis (psychologist)|Albert Ellis]] – osnivač [[racionalno-emotivno bihevioralna terapija|racionalno-emotivno bihevioralne terapije]] i jedan od osnivača [[kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralne terapije]]
* [[Hadyn Ellis]]
* [[Virgilio Enriquez]] – osnivač [[filipinska psihologija|filipinske psihologije]]
* [[Erik H. Erikson]] – [[Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja]]
* [[Milton H. Erickson]]
* [[John E. Exner]] – razvio sveobuhvatni sistem za primjenu i interpretaciju [[Rorschachov test|Rorschachovog testa]]
* [[Hans Eysenck]]
{{div col end}}

== F ==
{{div col}}
* [[Norman Farberow]]
* [[Gustav Fechner]] – osnivač [[psihofizika|psihofizike]]
* [[Leon Festinger]] – [[kognitivna disonanca]]
* [[Cordelia Fine]]
* [[Susan Fiske]]
* [[Edna B. Foa]]
* [[Donata Francescato]]
* [[Viktor Frankl]] – osnivač [[logoterapija|logoterapije]]
* [[Marie-Louise von Franz]]
* [[Barbara Fredrickson]]
* [[Armindo Freitas-Magalhães]]
* [[Anna Freud]]
* [[Sigmund Freud]] – osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]
* [[Erich Fromm]] – [[psihoanalitičar]]
* [[Adrian Furnham]]
{{div col end}}

== G ==
{{div col}}
* [[John Gabrieli]]
* [[Nedjeljka Gajanović]]
* [[Gordon G. Gallup Jr.]] – test samoprepoznavanja u ogledalu
* [[Francis Galton]] – pionir istraživanja naslijeđa inteligencije i ljudskih sposobnosti
* [[Laszlo Garai]]
* [[Riley Gardner]]
* [[Elmer R. Gates]]
* [[Susan Gathercole]]
* [[Isabel Gauthier]] – istraživanja perceptivne ekspertize i prepoznavanja lica
* [[Bertram Gawronski]]
* [[Kenneth Gergen]] – socijalni konstrukcionizam
* [[Eleanor J. Gibson]]
* [[J. J. Gibson]]
* [[Gerd Gigerenzer]] – teorija ograničene racionalnosti
* [[Daniel Gilbert (psiholog)|Daniel Gilbert]] – [[socijalna psihologija]] i afektivno predviđanje
* [[Gustave Gilbert]]
* [[Carol Gilligan]]
* [[Fernand Gobet]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Stan Gooch]]
* [[Christian Gostečnik]] – [[klinička psihologija]] i porodična terapija
* [[Irving I. Gottesman]] – bihevioralna genetika
* [[Clare W. Graves]] – teorija emergentnih cikličnih nivoa egzistencije
* [[Richard Green (seksolog)|Richard Green]] – seksologija
* [[Florence Goodenough]]
* [[John Gottman]] – istraživanja bračnih odnosa i stabilnosti partnerskih veza
* [[Elizabeth Gould (psiholog)|Elizabeth Gould]]
* [[James Greeno]] – [[eksperimentalna psihologija]] i nauka o učenju
* [[James Gross]]
* [[Robert Grosseteste]]
* [[Félix Guattari]] – suosnivač shizoanalize
* [[Germaine Guex]]
* [[J. P. Guilford]] – istraživanja [[Inteligencija|inteligencije]] i [[kreativnost]]i
* [[Edwin Ray Guthrie]]
{{div col end}}

== H ==
{{div col}}
* [[Jonathan Haidt]] – moralna psihologija
* [[Jay Haley]]
* [[G. Stanley Hall]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Tsuruko Haraguchi]]
* [[Robert D. Hare]] – psihopatija
* [[Harry Harlow]] – istraživanja privrženosti i socijalnog razvoja
* [[Chris Hatcher (psiholog)|Chris Hatcher]]
* [[Steven C. Hayes]] – terapija prihvatanja i posvećenosti
* [[Donald Olding Hebb|Donald O. Hebb]] – neuropsihologija i Hebbovo pravilo
* [[Fritz Heider]] – teorija atribucije
* [[Asgeir Helgason]]
* [[Hermann von Helmholtz]] – percepcija i [[fiziološka psihologija]]
* [[Hubert Hermans]]
* [[Richard Herrnstein]]
* [[Gerard Heymans]]
* [[Felicitas Heyne]]
* [[W. E. Hick|William Edmund Hick]] – Hickov zakon
* [[James Hillman]] – arhetipska psihologija
* [[Leta Stetter Hollingworth]] – psihologija darovitosti
* [[James Hollis]]
* [[Margie Holmes]]
* [[Edwin Holt]]
* [[Keith Holyoak]] – analogijsko mišljenje
* [[Bruce Hood (psiholog)|Bruce Hood]] – razvojna kognitivna neuronauka
* [[Karen Horney]] – teorija neurotičnih potreba
* [[Ruth Winifred Howard]]
* [[Ethel Dench Puffer Howes]]
* [[Clark L. Hull]] – teorija učenja i motivacije
* [[Nicholas Humphrey]]
* [[Dženana Husremović]]
* [[Edwin Hutchins]]
{{div col end}}

== I ==
{{div col}}
* [[Bärbel Inhelder]] – [[razvojna psihologija]] i kognitivni razvoj
{{div col end}}

== J ==
{{div col}}
* [[William James]] – psihologija emocija i [[psihologija religije]]
* [[Marie Jahoda]]
* [[Kay Redfield Jamison]] – [[klinička psihologija]] i bipolarni poremećaj
* [[Joseph Jastrow]]
* [[Julian Jaynes]]
* [[Arthur Jensen]] – istraživanja [[Inteligencija|inteligencije]] i faktora ''g''
* [[Jaqueline Jesus]]
* [[Marcia K. Johnson]]
* [[Mark H. Johnson]]
* [[Philip Johnson-Laird]] – kognicija i psihologija rezonovanja
* [[Ernest Jones]]
* [[Mary Cover Jones]] – bihevioralna terapija
* [[Carl Jung]] – analitička psihologija
* [[Jagannath Prasad Das (psiholog)|J. P. Das]] – PASS teorija inteligencije
{{div col end}}

== K ==
{{div col}}
* [[Jerome Kagan]] – [[razvojna psihologija]] i temperament
* [[Daniel Kahneman]] – bihevioralne finansije i hedonistička psihologija
* [[Mieko Kamiya]]
* [[Jacob Robert Kantor]] – teorijski sistemi u psihologiji
* [[Nancy Kanwisher]] – kognitivna neuronauka
* [[Rachel and Stephen Kaplan]] – [[ekološka psihologija]]
* [[Leonard Katz]]
* [[Alan S. Kaufman]] – psihološko testiranje i [[inteligencija]]
* [[Nadeen L. Kaufman]] – procjena inteligencije i učenja
* [[Alan Kazdin]] – [[klinička psihologija]] i [[psihoterapija]]
* [[David Keirsey]] – teorija temperamenta i tipovi ličnosti
* [[George Kelly (psiholog)|George Kelly]] – teorija ličnih konstrukata
* [[Harold Kelley]] – teorija atribucije i [[socijalna psihologija]]
* [[Isabelle Kendig]]
* [[Otto F. Kernberg]] – psihoanaliza i poremećaji ličnosti
* [[Antoni Kępiński]] – [[psihopatologija]]
* [[Doreen Kimura]] – spolne razlike i kognicija
* [[Akiyoshi Kitaoka]] – vizuelna percepcija i optičke iluzije
* [[Gary A. Klein|Gary Klein]] – prirodno donošenje odluka
* [[Melanie Klein]] – psihoanaliza i objektni odnosi
* [[Michael D. Knox]] – antiratni aktivizam
* [[Brian Knutson]] – afektivna neuronauka i donošenje odluka
* [[Kurt Koffka]] – suosnivač [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]
* [[Wolfgang Köhler]] – suosnivač [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]
* [[Lawrence Kohlberg]] – moralni razvoj
* [[Heinz Kohut]] – [[self-psihologija]]
* [[Arthur Kornhauser]] – industrijska psihologija
* [[Konstantin Kornilov]]
* [[Stephen Kosslyn]] – mentalne slike i kognitivna psihologija
* [[Stanislav Kozlovsky]]
* [[Elizabeth Kübler-Ross]] – faze suočavanja sa smrću
* [[Fritz Künkel]] – mi-psihologija
{{div col end}}

== L ==
{{div col}}
* [[Jacques Lacan]] – psihoanaliza
* [[George Trumbull Ladd]]
* [[Christine Ladd-Franklin]] – psihologija percepcije i vida
* [[Ellen Langer]] – mindfulness i [[socijalna psihologija]]
* [[Jan van der Lans]]
* [[Karl Lashley]] – [[neuropsihologija]] i pamćenje
* [[Bibb Latane]] – socijalni utjecaj i efekat posmatrača
* [[Richard Lazarus]] – stres i emocije
* [[John Francis Leader]]
* [[Timothy Leary]] – [[psihologija ličnosti]] i svijesti
* [[Averil Leimon]]
* [[Patrick Leman]]
* [[Mark Lepper]] – motivacija i [[socijalna psihologija]]
* [[Jerre Levy]] – lateralizacija moždanih funkcija
* [[Kurt Lewin]] – [[socijalna psihologija]] i teorija polja
* [[David Lewis (psiholog)|David Lewis]]
* [[Marc Lewis]] – razvojna neuronauka
* [[Rensis Likert]] – Likertova skala
* [[Marsha M. Linehan]] – dijalektičko-bihevioralna terapija
* [[Elizabeth Loftus]] – istraživanja pamćenja i lažnih sjećanja
* [[Konrad Lorenz]] – etologija i razvoj ponašanja
* [[Alexander Luria]] – [[neuropsihologija]]
{{div col end}}

== M ==
{{div col}}
* [[Eleanor Maccoby]] – [[Razvojna psihologija|razvojna]] i [[socijalna psihologija]]
* [[Margaret Mahler]] – psihoanaliza i razvoj djeteta
* [[Ernest Mahone|Ernest &quot;Mark&quot; Mahone]]
* [[George Mandler]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Jean Matter Mandler]] – razvoj kognicije
* [[James G. March]] – organizacijska psihologija i odlučivanje
* [[Abraham Maslow]] – hijerarhija potreba
* [[William Masters and Virginia Johnson]] – istraživanja ljudske seksualnosti
* [[Rollo May]] – egzistencijalna psihologija
* [[Rufus May]]
* [[Dan P. McAdams]] – [[psihologija ličnosti]] i narativni identitet
* [[Francis T. McAndrew]]
* [[David McClelland]] – motivacija i potreba za postignućem
* [[James McClelland (psiholog)|James McClelland]] – konekcionizam
* [[Sally-Anne McCormack]]
* [[William McDougall (psiholog)|William McDougall]] – instinktivna teorija ponašanja
* [[Patrick McGrath (psiholog)|Patrick J. McGrath]]
* [[Phil McGraw]]
* [[Peter McGuffin]]
* [[David McNeill (Chicago psiholog)|David McNeill]] – psihologija jezika i gesti
* [[George Herbert Mead]] – [[socijalna psihologija]] i simbolički interakcionizam
* [[Paul Meehl]] – [[psihometrija]] i [[klinička psihologija]]
* [[Jacques Mehler]] – [[psiholingvistika]]
* [[Rivka Bertisch Meir]]
* [[Andrew Meltzoff]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Ronald Melzack]] – teorija kontrole bola
* [[Wolfgang Metzger]] – [[geštalt psihologija]]
* [[David E. Meyer]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Stanley Milgram]] – eksperimenti poslušnosti
* [[Alice Miller (psychologist)|Alice Miller]] – razvojna trauma
* [[George Armitage Miller|George A. Miller]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Jacques-Alain Miller]] – [[psihoanaliza]]
* [[Neal E. Miller]] – biofeedback i učenje
* [[William Richard Miller|William R. Miller]] – motivacijski intervju
* [[Theodore Millon]] – poremećaji ličnosti
* [[Brenda Milner]] – [[neuropsihologija]] i pamćenje
* [[Arnold Mindell]] – procesno orijentisana psihologija
* [[Walter Mischel]] – eksperiment s marshmallowom
* [[Munesuke Mita]]
* [[John Money]] – rodni identitet i seksualnost
* [[Maria Montessori]] – razvoj djeteta i obrazovanje
* [[Jacob L. Moreno]] – psihodrama
* [[C. Lloyd Morgan]] – Morganov kanon
* [[John Morton (scientist)|John Morton]]
* [[Yūjirō Motora]] – pionir japanske psihologije
* [[Orval Hobart Mowrer]] – teorija učenja
* [[Georg Elias Müller]] – [[eksperimentalna psihologija]] i pamćenje
* [[Henry Murray]] – personologija i teorija potreba
* [[Hugo Münsterberg]] – [[primijenjena psihologija]]
* [[Charles Samuel Myers]] – [[vojna psihologija]]
{{div col end}}

== N ==
{{div col}}
* [[Albert Nalchajyan]]
* [[Ulric Neisser]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Erich Neumann (psiholog)|Erich Neumann]] – analitička psihologija
* [[Richard Nisbett]] – [[Socijalna psihologija|socijalna]] i [[kognitivna psihologija]]
* [[Donald Norman]] – [[kognitivna nauka]] i dizajn
* [[Kent Norman]]
{{div col end}}

== O ==
{{div col}}
* [[Charles E. Osgood]] – semantički diferencijal
* [[Joy Osofsky]] – [[razvojna psihologija]]
* [[J. Buzz Von Ornsteiner]]
* [[Lise Østergaard]]
{{div col end}}

== P ==
{{div col}}
* [[Allan Paivio]] – teorija dualnog kodiranja
* [[Linda Papadopoulos]]
* [[Ivan Pavlov]] – [[klasično uslovljavanje]]
* [[Carolyn R. Payton]]
* [[Fritz Perls]] – [[geštalt terapija]]
* [[Cheves Perky]] – Perkyjev efekat
* [[Christopher Peterson (psiholog)|Christopher Peterson]] – [[pozitivna psihologija]]
* [[Anne C. Petersen]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Eva Bendix Petersen]]
* [[Jordan Peterson]] – [[klinička psihologija]] i [[psihologija ličnosti]]
* [[Jean Piaget]] – [[razvojna psihologija]], kognitivni razvoj i genetička epistemologija
* [[Robert O. Pihl]]
* [[Steven Pinker]] – eksperimentalna psihologija i kognitivna nauka
* [[Robert Plomin]] – bihevioralna genetika
* [[Michael Posner (psychologist)|Michael Posner]] – pažnja i kognitivna neuronauka
* [[Jonathan Potter]] – diskurzivna psihologija
* [[James W. Prescott]]
* [[LeShawndra Price]]
* [[Inez Beverly Prosser]] – [[edukacijska psihologija]]
* [[Lorine Livingston Pruette]]
* [[Zenon Pylyshyn]] – [[kognitivna psihologija]]
{{div col end}}

== R ==
{{div col}}
* [[Otto Rank]] – psihoanaliza
* [[Rosalie Rayner]] – biheviorizam
* [[Reimut Reiche]]
* [[Dennis Reina]]
* [[Ulf-Dietrich Reips]] – internetska istraživanja u psihologiji
* [[Daniel Reisberg]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Robert Remez]] – percepcija govora
* [[Samuel Renshaw]]
* [[Cecil R. Reynolds]] – psihološka procjena
* [[Judith Rich Harris]] – [[razvojna psihologija]] i socijalizacija
* [[Sylvia Rimm]] – psihologija darovitosti
* [[Carl Rogers]] – terapija usmjerena na osobu
* [[Eleanor Rosch]] – [[kognitivna psihologija]] i teorija kategorija
* [[Paul Rosenfels]]
* [[Robert Rosenthal (psiholog)|Robert Rosenthal]] – efekat očekivanja
* [[Barbara Rothbaum]] – terapija virtualnom stvarnošću
* [[John Rowan (psiholog)|John Rowan]] – [[humanistička psihologija]]
* [[Philip Rubin]]
* [[Sergei Rubinstein]] – sovjetska psihologija
* [[Susanna Rubinstein]]
* [[David Rumelhart]] – konekcionizam i kognitivna nauka
* [[Michelle K. Ryan]] – [[socijalna psihologija]] i rodne studije
{{div col end}}

== S ==
{{div col}}
* [[Jeanne Safer]] – [[psihoterapija]]
* [[Eleanor Saffran]] – [[neuropsihologija]]
* [[Tamaki Saitō]]
* [[Tora Sandström]]
* [[Virginia Satir]] – porodična terapija
* [[Shlomo Sawilowsky]] – psihometrija i validnost konstrukta
* [[Daniel Schacter]] – pamćenje i [[kognitivna psihologija]]
* [[Stanley Schachter]] – emocije i [[socijalna psihologija]]
* [[Roy Schafer]] – psihoanaliza
* [[K. Warner Schaie]] – [[razvojna psihologija |razvojna psihologija starenja]]
* [[Edgar Schein]] – [[organizacijska psihologija]]
* [[Gunter Schmidt]] – seksualna terapija
* [[Kirk J. Schneider]] – egzistencijalno-integrativna terapija
* [[Erich Schröger]] – kognitivna neuronauka
* [[Walter Dill Scott]] – industrijska i organizacijska psihologija
* [[Ivan Sechenov]] – fiziološka psihologija
* [[Martin Seligman]] – [[pozitivna psihologija]] i naučena bespomoćnost
* [[Deborah Serani]]
* [[Francine Shapiro]] – osnivačica EMDR terapije
* [[Tamara Sher]]
* [[Sara Shettleworth]] – [[komparativna psihologija]]
* [[Hunter B. Shirley]]
* [[Morita Shoma]] – Morita terapija
* [[Volkmar Sigusch]] – seksologija
* [[Herbert A. Simon]] – teorija odlučivanja
* [[Théodore Simon]] – koautor Binet–Simonove skale inteligencije
* [[Amy Singer]]
* [[B. F. Skinner]] – radikalni biheviorizam
* [[Victor Skumin]]
* [[Paul Slovic]] – donošenje odluka i percepcija rizika
* [[Stanley Smith Stevens]] – psihofizika
* [[Eugene Sokolov]] – orijentacijski refleks
* [[Charles Spearman]] – faktor ''g'' i [[psihometrija]]
* [[Elizabeth Spelke]] – [[Razvojna psihologija|razvojna]] i [[kognitivna psihologija]]
* [[Janet Taylor Spence]] – [[psihologija ličnosti]] i roda
* [[Herbert Spencer]] – [[evolucijska psihologija]]
* [[Sabina Spielrein]] – [[psihoanaliza]]
* [[Clara Stern]] – razvoj jezika
* [[Robert Sternberg]] – [[kognitivna psihologija]] i trijarhijska teorija inteligencije
* [[Saul Sternberg]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Paul Stevenson (psiholog)|Paul Stevenson]]
* [[Fritz Strack]] – [[socijalna psihologija]]
* [[George M. Stratton]] – [[eksperimentalna psihologija]]
* [[Harry Stack Sullivan]] – interpersonalna psihoanaliza
* [[Carl Stumpf]] – fenomenologija i [[psihologija muzike]]
* [[William Swann]] – teorija samopotvrđivanja
* [[Norbert Schwarz]] – socijalna kognicija
* [[José Szapocznik]] – porodična terapija
* [[Derald Wing Sue]] – [[multikulturalna psihologija]]
{{div col end}}

== T ==
{{div col}}
* [[Ali ibn Sahl Rabban al-Tabari]]
* [[Henri Tajfel]] – predrasude i teorija socijalnog identiteta
* [[Jeffrey S. Tanaka]] – percepcija lica
* [[Shelley E. Taylor]] – socijalna kognicija i zdravlje
* [[Lewis Terman]] – [[inteligencija]], genijalnost i darovitost
* [[Philip E. Tetlock]] – predviđanje i donošenje odluka
* [[Sharon Thompson-Schill]] – [[kognitivna neuronauka]]
* [[Edward Thorndike]] – konekcionizam i učenje
* [[L. L. Thurstone]] – [[psihometrija]] i psihofizika
* [[Edward Titchener]] – strukturalizam
* [[Edward C. Tolman]] – kognitivni biheviorizam
* [[John Tooby]] – [[evolucijska psihologija]]
* [[Ellis Paul Torrance]] – kreativnost i darovitost
* [[Anne Treisman]] – teorija integracije osobina i percepcija pažnje
* [[Reiko True]]
* [[Jeanne Tsai]] – kulturna psihologija i emocije
* [[Kate Tsui]]
* [[Endel Tulving]] – epizodičko pamćenje
* [[Elliot Turiel]] – teorija domena moralnog razvoja
* [[John Turner (psiholog)|John Turner]] – teorija socijalnog identiteta i teorija samokategorizacije
* [[Amos Tversky]] – kognitivne pristrasnosti i odlučivanje
* [[David Tzuriel]]
{{div col end}}

== U ==
{{div col}}
* [[Dimitri Uznadze]] – teorija stava u psihologiji
{{div col end}}

== V ==
{{div col}}
* [[Douglas Vakoch]] – psihologija komunikacije i astrobiologija
* [[Alfons Vansteenwegen]] – bračna i porodična terapija
* [[Magdalen Dorothea Vernon]] – [[inteligencija]] i individualne razlike
* [[Vaira Vīķe-Freiberga]] – [[eksperimentalna psihologija]] i pamćenje
* [[Hedwig von Restorff]] – Von Restorffov efekat
* [[Lev Vygotsky]] – kulturno-historijska psihologija
* [[Stuart Vyse]] – kritičko mišljenje i praznovjerje
{{div col end}}

== W ==
{{div col}}
* [[Joan Scott Wallace]] – psihologija i obrazovanje
* [[Henri Wallon (psychologist)|Henri Wallon]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Hans-Jürgen Walter]] – geštalt teorijska psihoterapija
* [[Margaret Floy Washburn]] – prva žena s doktoratom iz psihologije
* [[John B. Watson]] – biheviorizam
* [[Paul Watzlawick]] – komunikacijska teorija i psihoterapija
* [[Ernst Heinrich Weber]] – psihofizika
* [[David Wechsler]] – inteligencija i psihološko testiranje
* [[Nicole Weekes]] – psihologija i neuronauka
* [[Karl E. Weick]] – [[organizacijska psihologija]]
* [[Robert Weimar]]
* [[Max Wertheimer]] – suosnivač [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]
* [[Drew Westen]] – [[Klinička psihologija|klinička]] i [[politička psihologija]]
* [[Michael White (psychotherapist)|Michael White]] – narativna terapija
* [[Ken Wilber]] – transpersonalna i integralna psihologija
* [[Glenn Wilson (psychologist)|Glenn D. Wilson]] – ličnost i seksualno ponašanje
* [[Richard Wiseman]] – psihologija percepcije i slučajnosti
* [[Władysław Witwicki]] – pionir poljske psihologije
* [[Gustav Adolf Wohlgemuth]]
* [[Donald Woods Winnicott]] – psihoanaliza i razvoj djeteta
* [[Robert S. Woodworth]] – motivacija i [[eksperimentalna psihologija]]
* [[Helen Thompson Woolley]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Wilhelm Wundt]] – jedan od osnivača moderne psihologije i [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]
* [[Karen Wynn]] – [[Razvojna psihologija|razvojna]] i [[kognitivna psihologija]]
{{div col end}}

== X ==
{{div col}}
* [[Fei Xu]] – [[razvojna psihologija]] i kognitivna nauka
{{div col end}}

== Y ==
{{div col}}
* [[Rivka Yahav]] – [[psihoterapija]]
* [[Irvin D. Yalom]] – egzistencijalna psihijatrija i [[psihoterapija]]
* [[Robert Yerkes]] – komparativna psihologija i [[psihometrija]]
{{div col end}}

== Z ==
{{div col}}
* [[Robert Zajonc|Robert J. Zajonc]] – socijalna facilitacija i emocije
* [[Oliver Zangwill]] – [[neuropsihologija]]
* [[René Zazzo]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Bluma Zeigarnik]] – Zeigarnikov efekat
* [[Philip Zimbardo]] – [[socijalna psihologija]]
* [[Sibela Zvizdić]] 
{{div col end}}

== Vidi također ==
* [[Spisak kliničkih psihologa]]
* [[Spisak kognitivnih psihologa]]
* [[Spisak kognitivnih naučnika]]
* [[Spisak razvojnih psihologa]]
* [[Spisak edukacijskih psihologa]]
* [[Spisak psihijatara]]
* [[Spisak socijalnih psihologa]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent 100 najistaknutijih psihologa 20. vijeka] – Američko psihološko udruženje (APA)

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:List Of Psychologists}}
[[Kategorija:Spiskovi psihologa]]
[[Kategorija:Spiskovi društvenih naučnika]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju]]</text>
      <sha1>4rckbsc4jn9wp2sfgj955a8m5hp46m3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904145</id>
      <parentid>3904135</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:24:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju]] uklonjena; [[Kategorija:Psihološki spiskovi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904145</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26035" sha1="bnasjap8ttvx3ya5emfl3gzjympfnjh" xml:space="preserve">Ovaj spisak obuhvata značajne [[psiholog]]e i druge osobe koje su dale važan doprinos razvoju [[psihologija|psihologije]]. Neki od njih se nisu primarno identifikovali kao psiholozi, ali su uvršteni zbog svog utjecaja na razvoj psihologije kao nauke.

Posebni spiskovi psihologa dostupni su u člancima o [[komparativna psihologija|komparativnoj psihologiji]], [[spisak kliničkih psihologa|kliničkoj psihologiji]], [[spisak razvojnih psihologa|razvojnoj psihologiji]], [[spisak edukacijskih psihologa|edukacijskoj psihologiji]], [[spisak evolucijskih psihologa|evolucijskoj psihologiji]], [[spisak socijalnih psihologa|socijalnoj psihologiji]] i [[spisak kognitivnih naučnika|kognitivnim naukama]]. Mnogi psiholozi navedeni u tim člancima uključeni su i u ovaj pregledni spisak.
__NOTOC__
{| class=&quot;toc&quot; style=&quot;margin: 0 auto;&quot;
! style=&quot;text-align: center; display: block; border-bottom: 1px solid #aaa; margin-bottom: 5px;&quot; | Sadržaj
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | [[#A|A]] [[#B|B]] [[#C|C]] [[#Č|Č]] [[#Ć|Ć]] [[#D|D]] [[#Dž|Dž]] [[#Đ|Đ]] [[#E|E]] [[#F|F]] [[#G|G]] [[#H|H]] [[#I|I]] [[#J|J]] [[#K|K]] [[#L|L]] [[#Lj|Lj]] [[#M|M]] [[#N|N]] [[#Nj|Nj]] [[#O|O]] [[#P|P]] [[#Q|Q]] [[#R|R]] [[#S|S]] [[#Š|Š]] [[#T|T]] [[#U|U]] [[#V|V]] [[#W|W]] [[#X|X]] [[#Y|Y]] [[#Z|Z]] [[#Ž|Ž]]
|}

== A ==
{{div col}}
* [[Alfred Adler]] – osnivač [[individualna psihologija|individualne psihologije]]
* [[Mary Ainsworth]]
* [[Estefania Aldaba-Lim]]
* [[George Albee]]
* [[Joseph P. Allen (psiholog)|Joseph P. Allen]]
* [[Jüri Allik]]
* [[Lauren Alloy]]
* [[Gordon Allport]] – [[psihologija ličnosti]]
* [[Adelbert Ames, Jr.]]
* [[Marie Anaut]]
* [[Harlene Anderson]]
* [[John Robert Anderson (psiholog)|John R. Anderson]]
* [[Ernst Angel]]
* [[Heinz Ansbacher]]
* [[Edgar Anstey (psiholog)|Edgar Anstey]]
* [[Michael Apter]] – teorija obrata
* [[Michael Argyle (psiholog)|Michael Argyle]] – [[socijalna psihologija]], analiza diskursa
* [[Robert Arkin]] – [[socijalna psihologija]]
* [[Magda B. Arnold]]
* [[Solomon Asch]] – [[socijalna psihologija]], [[Aschovi eksperimenti konformizma]], [[socijalni utjecaj]], [[pritisak vršnjaka]]
* [[Roberto Assagioli]]
* [[John William Atkinson]] – motivacija, postignuće i ponašanje
* [[Aušra Augustinavičiūtė]]
* [[Averroes]] (Ibn Rušd)
* [[Virginia Axline]] – [[terapija igrom]]
{{div col end}}

== B ==
{{div col}}
* [[Arthur J. Bachrach]] – psihologija ekstremnih i podvodnih okruženja
* [[Alan Baddeley]] – trokomponentni model radne memorije
* [[Renee Baillargeon]]
* [[Ahmed ibn Sahl al-Balkhi]]
* [[Albert Bandura]] – [[teorija socijalnog učenja]]
* [[Aron K. Barbey]]
* [[Russell Barkley]]
* [[Jerome H. Barkow|Jerome Barkow]]
* [[Dermot Barnes-Holmes]]
* [[Simon Baron-Cohen]]
* [[Deirdre Barrett]] – snovi i hipnoza
* [[Lisa Feldman Barrett]]
* [[Lawrence W. Barsalou]]
* [[Frederic Bartlett]] – [[pamćenje]], [[Shema (psihologija)|shema]] 
* [[Daniel Batson]]
* [[Diana Baumrind]]
* [[Nancy Bayley]]
* [[Geoffrey Beattie]] – [[govor tijela]], psihologija održive potrošnje
* [[Sandra Bem]]
* [[:de:Erich Benjamin|Erich Benjamin]]
* [[Gershon Ben-Shakhar]]
* [[Hubert Benoit (psihoterapeut)|Hubert Benoit]]
* [[Richard Bentall]]
* [[Larry E. Beutler]] – sistemska selekcija tretmana
* [[Alfred Binet]] – testiranje inteligencije, prvi praktični IQ test
* [[Robert A. Bjork]]
* [[Randolph Blake]] – binokularno rivalstvo
* [[Ray Blanchard]] – seksologija
* [[Theodore H. Blau]] – prvi praktičar [[klinička psihologija|kliničke psihologije]] izabran za predsjednika [[Američko psihološko udruženje|APA]]
* [[Stephen F. Blinkhorn]]
* [[Pavel Blonsky]]
* [[Paul Bloom (psiholog)|Paul Bloom]]
* [[Barbara Bonner]]
* [[Edmund Bourne]]
* [[Gordon H. Bower]]
* [[John Bowlby]] – [[teorija privrženosti]]
* [[Nathaniel Branden]] – samopoštovanje, objektivizam
* [[Franz Brentano]]
* [[Shlomo Breznitz]]
* [[Carl Brigham]]
* [[Donald Broadbent]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Urie Bronfenbrenner]] – ekološka teorija sistema
* [[Kelly Brownell]]
* [[Jerome Bruner]] – razvoj djeteta
* [[Emily Bushnell]]
* [[David Buss]]
* [[Brian Butterworth]]
* [[Ruth M. J. Byrne]]
{{div col end}}

== C ==
{{div col}}
* [[Mary Whiton Calkins]]
* [[Donald T. Campbell]]
* [[Susan Carey]]
* [[James McKeen Cattell|James Cattell]] 
* [[Raymond Cattell]] – [[faktorska analiza]], [[16PF upitnik]], [[Velikih pet osobina ličnosti|model Velikih pet]], fluidna i kristalizovana inteligencija
* [[Stephen J. Ceci]] – inteligencija i pamćenje
* [[Jean-Martin Charcot]]
* [[Nancy Chodorow]]
* [[Noam Chomsky]] – [[lingvistika]], [[kognitivna nauka]]
* [[Lee Chambers (psiholog)|Lee Chambers]]
* [[Robert Cialdini]]
* [[Édouard Claparède]]
* [[Kenneth B. Clark]]
* [[Mamie Phipps Clark]]
* [[Lee Anna Clark]]
* [[Asher Cohen]]
* [[Martin A. Conway]]
* [[Clyde Coombs]]
* [[Cary Cooper]]
* [[Suzanne Corkin]]
* [[Leda Cosmides]]
* [[Catharine Cox]] – inteligencija i genijalnost
* [[Lee Cronbach]] – psihološko testiranje i mjerenje
* [[Mihaly Csikszentmihalyi]] – [[pozitivna psihologija]], sreća i [[kreativnost]]
{{div col end}}

== D ==
{{div col}}
* [[Martin Daly (profesor)|Martin Daly]]
* [[William Damon]] – svrha i smisao života
* [[Lisa Damour]]
* [[Martin Dannecker]]
* [[John M. Darley|John Darley]]
* [[Daniel O David]]
* [[Laura Dean (psihologinja)|Laura Dean]]
* [[Raymond Dean]] – [[neuropsihologija]]
* [[Randy Dellosa]]
* [[Florence Denmark]]
* [[Helene Deutsch]]
* [[John Dewey]] – [[funkcionalna psihologija]]
* [[Ed Diener]] – istraživanja sreće i subjektivnog blagostanja
* [[Ismet Dizdarević]]
* [[Dietrich Dörner]]
* [[Robin Dunbar]]
* [[David F. Duncan]]
{{div col end}}

== E ==
{{div col}}
* [[Hermann Ebbinghaus]] – eksperimentalno istraživanje [[pamćenje|pamćenja]]
* [[Jennifer Eberhardt]] – rasne predrasude u krivičnopravnom sistemu
* [[Paul Ekman]] – istraživanja emocija i izraza lica
* [[Albert Ellis (psychologist)|Albert Ellis]] – osnivač [[racionalno-emotivno bihevioralna terapija|racionalno-emotivno bihevioralne terapije]] i jedan od osnivača [[kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralne terapije]]
* [[Hadyn Ellis]]
* [[Virgilio Enriquez]] – osnivač [[filipinska psihologija|filipinske psihologije]]
* [[Erik H. Erikson]] – [[Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja]]
* [[Milton H. Erickson]]
* [[John E. Exner]] – razvio sveobuhvatni sistem za primjenu i interpretaciju [[Rorschachov test|Rorschachovog testa]]
* [[Hans Eysenck]]
{{div col end}}

== F ==
{{div col}}
* [[Norman Farberow]]
* [[Gustav Fechner]] – osnivač [[psihofizika|psihofizike]]
* [[Leon Festinger]] – [[kognitivna disonanca]]
* [[Cordelia Fine]]
* [[Susan Fiske]]
* [[Edna B. Foa]]
* [[Donata Francescato]]
* [[Viktor Frankl]] – osnivač [[logoterapija|logoterapije]]
* [[Marie-Louise von Franz]]
* [[Barbara Fredrickson]]
* [[Armindo Freitas-Magalhães]]
* [[Anna Freud]]
* [[Sigmund Freud]] – osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]
* [[Erich Fromm]] – [[psihoanalitičar]]
* [[Adrian Furnham]]
{{div col end}}

== G ==
{{div col}}
* [[John Gabrieli]]
* [[Nedjeljka Gajanović]]
* [[Gordon G. Gallup Jr.]] – test samoprepoznavanja u ogledalu
* [[Francis Galton]] – pionir istraživanja naslijeđa inteligencije i ljudskih sposobnosti
* [[Laszlo Garai]]
* [[Riley Gardner]]
* [[Elmer R. Gates]]
* [[Susan Gathercole]]
* [[Isabel Gauthier]] – istraživanja perceptivne ekspertize i prepoznavanja lica
* [[Bertram Gawronski]]
* [[Kenneth Gergen]] – socijalni konstrukcionizam
* [[Eleanor J. Gibson]]
* [[J. J. Gibson]]
* [[Gerd Gigerenzer]] – teorija ograničene racionalnosti
* [[Daniel Gilbert (psiholog)|Daniel Gilbert]] – [[socijalna psihologija]] i afektivno predviđanje
* [[Gustave Gilbert]]
* [[Carol Gilligan]]
* [[Fernand Gobet]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Stan Gooch]]
* [[Christian Gostečnik]] – [[klinička psihologija]] i porodična terapija
* [[Irving I. Gottesman]] – bihevioralna genetika
* [[Clare W. Graves]] – teorija emergentnih cikličnih nivoa egzistencije
* [[Richard Green (seksolog)|Richard Green]] – seksologija
* [[Florence Goodenough]]
* [[John Gottman]] – istraživanja bračnih odnosa i stabilnosti partnerskih veza
* [[Elizabeth Gould (psiholog)|Elizabeth Gould]]
* [[James Greeno]] – [[eksperimentalna psihologija]] i nauka o učenju
* [[James Gross]]
* [[Robert Grosseteste]]
* [[Félix Guattari]] – suosnivač shizoanalize
* [[Germaine Guex]]
* [[J. P. Guilford]] – istraživanja [[Inteligencija|inteligencije]] i [[kreativnost]]i
* [[Edwin Ray Guthrie]]
{{div col end}}

== H ==
{{div col}}
* [[Jonathan Haidt]] – moralna psihologija
* [[Jay Haley]]
* [[G. Stanley Hall]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Tsuruko Haraguchi]]
* [[Robert D. Hare]] – psihopatija
* [[Harry Harlow]] – istraživanja privrženosti i socijalnog razvoja
* [[Chris Hatcher (psiholog)|Chris Hatcher]]
* [[Steven C. Hayes]] – terapija prihvatanja i posvećenosti
* [[Donald Olding Hebb|Donald O. Hebb]] – neuropsihologija i Hebbovo pravilo
* [[Fritz Heider]] – teorija atribucije
* [[Asgeir Helgason]]
* [[Hermann von Helmholtz]] – percepcija i [[fiziološka psihologija]]
* [[Hubert Hermans]]
* [[Richard Herrnstein]]
* [[Gerard Heymans]]
* [[Felicitas Heyne]]
* [[W. E. Hick|William Edmund Hick]] – Hickov zakon
* [[James Hillman]] – arhetipska psihologija
* [[Leta Stetter Hollingworth]] – psihologija darovitosti
* [[James Hollis]]
* [[Margie Holmes]]
* [[Edwin Holt]]
* [[Keith Holyoak]] – analogijsko mišljenje
* [[Bruce Hood (psiholog)|Bruce Hood]] – razvojna kognitivna neuronauka
* [[Karen Horney]] – teorija neurotičnih potreba
* [[Ruth Winifred Howard]]
* [[Ethel Dench Puffer Howes]]
* [[Clark L. Hull]] – teorija učenja i motivacije
* [[Nicholas Humphrey]]
* [[Dženana Husremović]]
* [[Edwin Hutchins]]
{{div col end}}

== I ==
{{div col}}
* [[Bärbel Inhelder]] – [[razvojna psihologija]] i kognitivni razvoj
{{div col end}}

== J ==
{{div col}}
* [[William James]] – psihologija emocija i [[psihologija religije]]
* [[Marie Jahoda]]
* [[Kay Redfield Jamison]] – [[klinička psihologija]] i bipolarni poremećaj
* [[Joseph Jastrow]]
* [[Julian Jaynes]]
* [[Arthur Jensen]] – istraživanja [[Inteligencija|inteligencije]] i faktora ''g''
* [[Jaqueline Jesus]]
* [[Marcia K. Johnson]]
* [[Mark H. Johnson]]
* [[Philip Johnson-Laird]] – kognicija i psihologija rezonovanja
* [[Ernest Jones]]
* [[Mary Cover Jones]] – bihevioralna terapija
* [[Carl Jung]] – analitička psihologija
* [[Jagannath Prasad Das (psiholog)|J. P. Das]] – PASS teorija inteligencije
{{div col end}}

== K ==
{{div col}}
* [[Jerome Kagan]] – [[razvojna psihologija]] i temperament
* [[Daniel Kahneman]] – bihevioralne finansije i hedonistička psihologija
* [[Mieko Kamiya]]
* [[Jacob Robert Kantor]] – teorijski sistemi u psihologiji
* [[Nancy Kanwisher]] – kognitivna neuronauka
* [[Rachel and Stephen Kaplan]] – [[ekološka psihologija]]
* [[Leonard Katz]]
* [[Alan S. Kaufman]] – psihološko testiranje i [[inteligencija]]
* [[Nadeen L. Kaufman]] – procjena inteligencije i učenja
* [[Alan Kazdin]] – [[klinička psihologija]] i [[psihoterapija]]
* [[David Keirsey]] – teorija temperamenta i tipovi ličnosti
* [[George Kelly (psiholog)|George Kelly]] – teorija ličnih konstrukata
* [[Harold Kelley]] – teorija atribucije i [[socijalna psihologija]]
* [[Isabelle Kendig]]
* [[Otto F. Kernberg]] – psihoanaliza i poremećaji ličnosti
* [[Antoni Kępiński]] – [[psihopatologija]]
* [[Doreen Kimura]] – spolne razlike i kognicija
* [[Akiyoshi Kitaoka]] – vizuelna percepcija i optičke iluzije
* [[Gary A. Klein|Gary Klein]] – prirodno donošenje odluka
* [[Melanie Klein]] – psihoanaliza i objektni odnosi
* [[Michael D. Knox]] – antiratni aktivizam
* [[Brian Knutson]] – afektivna neuronauka i donošenje odluka
* [[Kurt Koffka]] – suosnivač [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]
* [[Wolfgang Köhler]] – suosnivač [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]
* [[Lawrence Kohlberg]] – moralni razvoj
* [[Heinz Kohut]] – [[self-psihologija]]
* [[Arthur Kornhauser]] – industrijska psihologija
* [[Konstantin Kornilov]]
* [[Stephen Kosslyn]] – mentalne slike i kognitivna psihologija
* [[Stanislav Kozlovsky]]
* [[Elizabeth Kübler-Ross]] – faze suočavanja sa smrću
* [[Fritz Künkel]] – mi-psihologija
{{div col end}}

== L ==
{{div col}}
* [[Jacques Lacan]] – psihoanaliza
* [[George Trumbull Ladd]]
* [[Christine Ladd-Franklin]] – psihologija percepcije i vida
* [[Ellen Langer]] – mindfulness i [[socijalna psihologija]]
* [[Jan van der Lans]]
* [[Karl Lashley]] – [[neuropsihologija]] i pamćenje
* [[Bibb Latane]] – socijalni utjecaj i efekat posmatrača
* [[Richard Lazarus]] – stres i emocije
* [[John Francis Leader]]
* [[Timothy Leary]] – [[psihologija ličnosti]] i svijesti
* [[Averil Leimon]]
* [[Patrick Leman]]
* [[Mark Lepper]] – motivacija i [[socijalna psihologija]]
* [[Jerre Levy]] – lateralizacija moždanih funkcija
* [[Kurt Lewin]] – [[socijalna psihologija]] i teorija polja
* [[David Lewis (psiholog)|David Lewis]]
* [[Marc Lewis]] – razvojna neuronauka
* [[Rensis Likert]] – Likertova skala
* [[Marsha M. Linehan]] – dijalektičko-bihevioralna terapija
* [[Elizabeth Loftus]] – istraživanja pamćenja i lažnih sjećanja
* [[Konrad Lorenz]] – etologija i razvoj ponašanja
* [[Alexander Luria]] – [[neuropsihologija]]
{{div col end}}

== M ==
{{div col}}
* [[Eleanor Maccoby]] – [[Razvojna psihologija|razvojna]] i [[socijalna psihologija]]
* [[Margaret Mahler]] – psihoanaliza i razvoj djeteta
* [[Ernest Mahone|Ernest &quot;Mark&quot; Mahone]]
* [[George Mandler]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Jean Matter Mandler]] – razvoj kognicije
* [[James G. March]] – organizacijska psihologija i odlučivanje
* [[Abraham Maslow]] – hijerarhija potreba
* [[William Masters and Virginia Johnson]] – istraživanja ljudske seksualnosti
* [[Rollo May]] – egzistencijalna psihologija
* [[Rufus May]]
* [[Dan P. McAdams]] – [[psihologija ličnosti]] i narativni identitet
* [[Francis T. McAndrew]]
* [[David McClelland]] – motivacija i potreba za postignućem
* [[James McClelland (psiholog)|James McClelland]] – konekcionizam
* [[Sally-Anne McCormack]]
* [[William McDougall (psiholog)|William McDougall]] – instinktivna teorija ponašanja
* [[Patrick McGrath (psiholog)|Patrick J. McGrath]]
* [[Phil McGraw]]
* [[Peter McGuffin]]
* [[David McNeill (Chicago psiholog)|David McNeill]] – psihologija jezika i gesti
* [[George Herbert Mead]] – [[socijalna psihologija]] i simbolički interakcionizam
* [[Paul Meehl]] – [[psihometrija]] i [[klinička psihologija]]
* [[Jacques Mehler]] – [[psiholingvistika]]
* [[Rivka Bertisch Meir]]
* [[Andrew Meltzoff]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Ronald Melzack]] – teorija kontrole bola
* [[Wolfgang Metzger]] – [[geštalt psihologija]]
* [[David E. Meyer]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Stanley Milgram]] – eksperimenti poslušnosti
* [[Alice Miller (psychologist)|Alice Miller]] – razvojna trauma
* [[George Armitage Miller|George A. Miller]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Jacques-Alain Miller]] – [[psihoanaliza]]
* [[Neal E. Miller]] – biofeedback i učenje
* [[William Richard Miller|William R. Miller]] – motivacijski intervju
* [[Theodore Millon]] – poremećaji ličnosti
* [[Brenda Milner]] – [[neuropsihologija]] i pamćenje
* [[Arnold Mindell]] – procesno orijentisana psihologija
* [[Walter Mischel]] – eksperiment s marshmallowom
* [[Munesuke Mita]]
* [[John Money]] – rodni identitet i seksualnost
* [[Maria Montessori]] – razvoj djeteta i obrazovanje
* [[Jacob L. Moreno]] – psihodrama
* [[C. Lloyd Morgan]] – Morganov kanon
* [[John Morton (scientist)|John Morton]]
* [[Yūjirō Motora]] – pionir japanske psihologije
* [[Orval Hobart Mowrer]] – teorija učenja
* [[Georg Elias Müller]] – [[eksperimentalna psihologija]] i pamćenje
* [[Henry Murray]] – personologija i teorija potreba
* [[Hugo Münsterberg]] – [[primijenjena psihologija]]
* [[Charles Samuel Myers]] – [[vojna psihologija]]
{{div col end}}

== N ==
{{div col}}
* [[Albert Nalchajyan]]
* [[Ulric Neisser]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Erich Neumann (psiholog)|Erich Neumann]] – analitička psihologija
* [[Richard Nisbett]] – [[Socijalna psihologija|socijalna]] i [[kognitivna psihologija]]
* [[Donald Norman]] – [[kognitivna nauka]] i dizajn
* [[Kent Norman]]
{{div col end}}

== O ==
{{div col}}
* [[Charles E. Osgood]] – semantički diferencijal
* [[Joy Osofsky]] – [[razvojna psihologija]]
* [[J. Buzz Von Ornsteiner]]
* [[Lise Østergaard]]
{{div col end}}

== P ==
{{div col}}
* [[Allan Paivio]] – teorija dualnog kodiranja
* [[Linda Papadopoulos]]
* [[Ivan Pavlov]] – [[klasično uslovljavanje]]
* [[Carolyn R. Payton]]
* [[Fritz Perls]] – [[geštalt terapija]]
* [[Cheves Perky]] – Perkyjev efekat
* [[Christopher Peterson (psiholog)|Christopher Peterson]] – [[pozitivna psihologija]]
* [[Anne C. Petersen]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Eva Bendix Petersen]]
* [[Jordan Peterson]] – [[klinička psihologija]] i [[psihologija ličnosti]]
* [[Jean Piaget]] – [[razvojna psihologija]], kognitivni razvoj i genetička epistemologija
* [[Robert O. Pihl]]
* [[Steven Pinker]] – eksperimentalna psihologija i kognitivna nauka
* [[Robert Plomin]] – bihevioralna genetika
* [[Michael Posner (psychologist)|Michael Posner]] – pažnja i kognitivna neuronauka
* [[Jonathan Potter]] – diskurzivna psihologija
* [[James W. Prescott]]
* [[LeShawndra Price]]
* [[Inez Beverly Prosser]] – [[edukacijska psihologija]]
* [[Lorine Livingston Pruette]]
* [[Zenon Pylyshyn]] – [[kognitivna psihologija]]
{{div col end}}

== R ==
{{div col}}
* [[Otto Rank]] – psihoanaliza
* [[Rosalie Rayner]] – biheviorizam
* [[Reimut Reiche]]
* [[Dennis Reina]]
* [[Ulf-Dietrich Reips]] – internetska istraživanja u psihologiji
* [[Daniel Reisberg]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Robert Remez]] – percepcija govora
* [[Samuel Renshaw]]
* [[Cecil R. Reynolds]] – psihološka procjena
* [[Judith Rich Harris]] – [[razvojna psihologija]] i socijalizacija
* [[Sylvia Rimm]] – psihologija darovitosti
* [[Carl Rogers]] – terapija usmjerena na osobu
* [[Eleanor Rosch]] – [[kognitivna psihologija]] i teorija kategorija
* [[Paul Rosenfels]]
* [[Robert Rosenthal (psiholog)|Robert Rosenthal]] – efekat očekivanja
* [[Barbara Rothbaum]] – terapija virtualnom stvarnošću
* [[John Rowan (psiholog)|John Rowan]] – [[humanistička psihologija]]
* [[Philip Rubin]]
* [[Sergei Rubinstein]] – sovjetska psihologija
* [[Susanna Rubinstein]]
* [[David Rumelhart]] – konekcionizam i kognitivna nauka
* [[Michelle K. Ryan]] – [[socijalna psihologija]] i rodne studije
{{div col end}}

== S ==
{{div col}}
* [[Jeanne Safer]] – [[psihoterapija]]
* [[Eleanor Saffran]] – [[neuropsihologija]]
* [[Tamaki Saitō]]
* [[Tora Sandström]]
* [[Virginia Satir]] – porodična terapija
* [[Shlomo Sawilowsky]] – psihometrija i validnost konstrukta
* [[Daniel Schacter]] – pamćenje i [[kognitivna psihologija]]
* [[Stanley Schachter]] – emocije i [[socijalna psihologija]]
* [[Roy Schafer]] – psihoanaliza
* [[K. Warner Schaie]] – [[razvojna psihologija |razvojna psihologija starenja]]
* [[Edgar Schein]] – [[organizacijska psihologija]]
* [[Gunter Schmidt]] – seksualna terapija
* [[Kirk J. Schneider]] – egzistencijalno-integrativna terapija
* [[Erich Schröger]] – kognitivna neuronauka
* [[Walter Dill Scott]] – industrijska i organizacijska psihologija
* [[Ivan Sechenov]] – fiziološka psihologija
* [[Martin Seligman]] – [[pozitivna psihologija]] i naučena bespomoćnost
* [[Deborah Serani]]
* [[Francine Shapiro]] – osnivačica EMDR terapije
* [[Tamara Sher]]
* [[Sara Shettleworth]] – [[komparativna psihologija]]
* [[Hunter B. Shirley]]
* [[Morita Shoma]] – Morita terapija
* [[Volkmar Sigusch]] – seksologija
* [[Herbert A. Simon]] – teorija odlučivanja
* [[Théodore Simon]] – koautor Binet–Simonove skale inteligencije
* [[Amy Singer]]
* [[B. F. Skinner]] – radikalni biheviorizam
* [[Victor Skumin]]
* [[Paul Slovic]] – donošenje odluka i percepcija rizika
* [[Stanley Smith Stevens]] – psihofizika
* [[Eugene Sokolov]] – orijentacijski refleks
* [[Charles Spearman]] – faktor ''g'' i [[psihometrija]]
* [[Elizabeth Spelke]] – [[Razvojna psihologija|razvojna]] i [[kognitivna psihologija]]
* [[Janet Taylor Spence]] – [[psihologija ličnosti]] i roda
* [[Herbert Spencer]] – [[evolucijska psihologija]]
* [[Sabina Spielrein]] – [[psihoanaliza]]
* [[Clara Stern]] – razvoj jezika
* [[Robert Sternberg]] – [[kognitivna psihologija]] i trijarhijska teorija inteligencije
* [[Saul Sternberg]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Paul Stevenson (psiholog)|Paul Stevenson]]
* [[Fritz Strack]] – [[socijalna psihologija]]
* [[George M. Stratton]] – [[eksperimentalna psihologija]]
* [[Harry Stack Sullivan]] – interpersonalna psihoanaliza
* [[Carl Stumpf]] – fenomenologija i [[psihologija muzike]]
* [[William Swann]] – teorija samopotvrđivanja
* [[Norbert Schwarz]] – socijalna kognicija
* [[José Szapocznik]] – porodična terapija
* [[Derald Wing Sue]] – [[multikulturalna psihologija]]
{{div col end}}

== T ==
{{div col}}
* [[Ali ibn Sahl Rabban al-Tabari]]
* [[Henri Tajfel]] – predrasude i teorija socijalnog identiteta
* [[Jeffrey S. Tanaka]] – percepcija lica
* [[Shelley E. Taylor]] – socijalna kognicija i zdravlje
* [[Lewis Terman]] – [[inteligencija]], genijalnost i darovitost
* [[Philip E. Tetlock]] – predviđanje i donošenje odluka
* [[Sharon Thompson-Schill]] – [[kognitivna neuronauka]]
* [[Edward Thorndike]] – konekcionizam i učenje
* [[L. L. Thurstone]] – [[psihometrija]] i psihofizika
* [[Edward Titchener]] – strukturalizam
* [[Edward C. Tolman]] – kognitivni biheviorizam
* [[John Tooby]] – [[evolucijska psihologija]]
* [[Ellis Paul Torrance]] – kreativnost i darovitost
* [[Anne Treisman]] – teorija integracije osobina i percepcija pažnje
* [[Reiko True]]
* [[Jeanne Tsai]] – kulturna psihologija i emocije
* [[Kate Tsui]]
* [[Endel Tulving]] – epizodičko pamćenje
* [[Elliot Turiel]] – teorija domena moralnog razvoja
* [[John Turner (psiholog)|John Turner]] – teorija socijalnog identiteta i teorija samokategorizacije
* [[Amos Tversky]] – kognitivne pristrasnosti i odlučivanje
* [[David Tzuriel]]
{{div col end}}

== U ==
{{div col}}
* [[Dimitri Uznadze]] – teorija stava u psihologiji
{{div col end}}

== V ==
{{div col}}
* [[Douglas Vakoch]] – psihologija komunikacije i astrobiologija
* [[Alfons Vansteenwegen]] – bračna i porodična terapija
* [[Magdalen Dorothea Vernon]] – [[inteligencija]] i individualne razlike
* [[Vaira Vīķe-Freiberga]] – [[eksperimentalna psihologija]] i pamćenje
* [[Hedwig von Restorff]] – Von Restorffov efekat
* [[Lev Vygotsky]] – kulturno-historijska psihologija
* [[Stuart Vyse]] – kritičko mišljenje i praznovjerje
{{div col end}}

== W ==
{{div col}}
* [[Joan Scott Wallace]] – psihologija i obrazovanje
* [[Henri Wallon (psychologist)|Henri Wallon]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Hans-Jürgen Walter]] – geštalt teorijska psihoterapija
* [[Margaret Floy Washburn]] – prva žena s doktoratom iz psihologije
* [[John B. Watson]] – biheviorizam
* [[Paul Watzlawick]] – komunikacijska teorija i psihoterapija
* [[Ernst Heinrich Weber]] – psihofizika
* [[David Wechsler]] – inteligencija i psihološko testiranje
* [[Nicole Weekes]] – psihologija i neuronauka
* [[Karl E. Weick]] – [[organizacijska psihologija]]
* [[Robert Weimar]]
* [[Max Wertheimer]] – suosnivač [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]
* [[Drew Westen]] – [[Klinička psihologija|klinička]] i [[politička psihologija]]
* [[Michael White (psychotherapist)|Michael White]] – narativna terapija
* [[Ken Wilber]] – transpersonalna i integralna psihologija
* [[Glenn Wilson (psychologist)|Glenn D. Wilson]] – ličnost i seksualno ponašanje
* [[Richard Wiseman]] – psihologija percepcije i slučajnosti
* [[Władysław Witwicki]] – pionir poljske psihologije
* [[Gustav Adolf Wohlgemuth]]
* [[Donald Woods Winnicott]] – psihoanaliza i razvoj djeteta
* [[Robert S. Woodworth]] – motivacija i [[eksperimentalna psihologija]]
* [[Helen Thompson Woolley]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Wilhelm Wundt]] – jedan od osnivača moderne psihologije i [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]
* [[Karen Wynn]] – [[Razvojna psihologija|razvojna]] i [[kognitivna psihologija]]
{{div col end}}

== X ==
{{div col}}
* [[Fei Xu]] – [[razvojna psihologija]] i kognitivna nauka
{{div col end}}

== Y ==
{{div col}}
* [[Rivka Yahav]] – [[psihoterapija]]
* [[Irvin D. Yalom]] – egzistencijalna psihijatrija i [[psihoterapija]]
* [[Robert Yerkes]] – komparativna psihologija i [[psihometrija]]
{{div col end}}

== Z ==
{{div col}}
* [[Robert Zajonc|Robert J. Zajonc]] – socijalna facilitacija i emocije
* [[Oliver Zangwill]] – [[neuropsihologija]]
* [[René Zazzo]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Bluma Zeigarnik]] – Zeigarnikov efekat
* [[Philip Zimbardo]] – [[socijalna psihologija]]
* [[Sibela Zvizdić]] 
{{div col end}}

== Vidi također ==
* [[Spisak kliničkih psihologa]]
* [[Spisak kognitivnih psihologa]]
* [[Spisak kognitivnih naučnika]]
* [[Spisak razvojnih psihologa]]
* [[Spisak edukacijskih psihologa]]
* [[Spisak psihijatara]]
* [[Spisak socijalnih psihologa]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent 100 najistaknutijih psihologa 20. vijeka] – Američko psihološko udruženje (APA)

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:List Of Psychologists}}
[[Kategorija:Spiskovi psihologa]]
[[Kategorija:Spiskovi društvenih naučnika]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Psihološki spiskovi]]</text>
      <sha1>bnasjap8ttvx3ya5emfl3gzjympfnjh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Euforija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534633</id>
    <revision>
      <id>3904091</id>
      <parentid>3894597</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:52:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sreća]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904091</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26931" sha1="1ssetdk13au06ys75z7uhfwrfg3ejts" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Euphorbia}}
{{Emocija}}
'''Euforija'''  je iskustvo (ili [[afekt (psihologija)|afekt]]) zadovoljstva ili uzbuđenja i intenzivnih osjećaja blagostanja i [[sreća|sreće]].&lt;ref name=&quot;Euphoria definition&quot;&gt;{{Cite book|chapter-url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0074774215000082|title=The Neuropsychiatric Complications of Stimulant Abuse|veditors=Taba P, Lees A, Sikk K|series=International Review of Neurobiology|vauthors=Bearn J, O'Brien M|chapter=Chapter Ten - &quot;Addicted to Euphoria&quot;: The History, Clinical Presentation, and Management of Party Drug Misuse|publisher=Academic Press|year=2015|isbn=978-0-12-802978-7|volume=120|location=|pages=205–33|doi=10.1016/bs.irn.2015.02.005|pmid=26070759|quote=Eating, drinking, sexual activity and parenting invoke pleasure, an emotion that promotes repetition of these behaviors, are essential for survival. Euphoria, a feeling or state of intense excitement and happiness, is an amplification of pleasure, aspired to one's essential biological needs that are satisfied. People use party drugs as a shortcut to euphoria. Ecstasy (3,4-methylenedioxymethamphetamine), γ-hydroxybutyric acid, and ketamine fall under the umbrella of the term &quot;party drugs,&quot; each with differing neuropharmacological and physiological actions.|chapter-url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21396397&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Alcaro A, Panksepp J|year=2011|title=The SEEKING mind: primal neuro-affective substrates for appetitive incentive states and their pathological dynamics in addictions and depression|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0149763411000455|journal=Neuroscience and Biobehavioral Reviews|volume=35|issue=9|pages=1805–1820|doi=10.1016/j.neubiorev.2011.03.002|pmid=21396397|url-access=subscription|quote=Recent human data have demonstrated that the SEEKING brain circuitry, as predicted, is involved in the emergence of a characteristic appetitive affective state, which may be described as &quot;enthusiastic positive excitement&quot; or &quot;euphoria&quot; (Drevets et al., 2001; Volkow and Swanson, 2003) and that do not resemble any kind of sensory pleasure (Heath, 1996; Panksepp et al., 1985)&amp;nbsp;... However, in our view, cognitive processes, are only one &quot;slice of the pie&quot;, and gamma oscillations may be more globally viewed as the overall emotional–motivational neurodynamics through which the SEEKING disposition is expressed, accompanied by a feeling of excitement/eurphoria (not 'pleasure') that is evolutionarily designed to achieve a diversity of useful outcomes|via=|s2cid=6613696}}&lt;/ref&gt; Određene [[prirodne nagrade]] i društvene aktivnosti, kao što su [[aerobne vježbe]], [[smijeh]], slušanje ili stvaranje muzike i [[ples]], mogu izazvati stanje euforije.&lt;ref name=&quot;DSM4phrases&quot;&gt;{{cite web|last=|first=|date=|title=Key DSM-IV Mental Status Exam Phrases|url=http://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113061611/https://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-date=13. 11. 2013|access-date=17. 2. 2014|website=|publisher=Gateway Psychiatric Services|at=Mood and Affect|type=Content adapted from &quot;Brain Calipers, 2nd Edition, David J. Robinson, MD&quot;.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Primary-Rower's high definition&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Cohen EE, Ejsmond-Frey R, Knight N, Dunbar RI|year=2010|title=Rowers' high: behavioural synchrony is correlated with elevated pain thresholds|url=|journal=Biol. Lett.|volume=6|issue=1|pages=106–8|doi=10.1098/rsbl.2009.0670|pmc=2817271|pmid=19755532|quote=This heightened effect from synchronized activity may explain the sense of euphoria experienced during other social activities (such as laughter, music-making and dancing) that are involved in social bonding in humans and possibly other vertebrates.|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Euforija je također simptom određenih [[nervni poremećaj|nervnih]] ili [[neuropsihijatrijski poremećaj|neuropsihijatrijskih poremećaja]], kao što je [[manija]]. Romantična [[ljubav]] i komponente [[ciklus ljudske seksualne reakcije|ciklusa ljudske seksualne reakcije]] također su povezane s indukcijom euforije.&lt;ref name=&quot;Sex cycle&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Georgiadis JR, Kringelbach ML|date=juli 2012|title=The human sexual response cycle: brain imaging evidence linking sex to other pleasures|url=http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|url-status=live|journal=Prog. Neurobiol.|volume=98|issue=1|pages=49–81|doi=10.1016/j.pneurobio.2012.05.004|pmid=22609047|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813081909/http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|archive-date=13. 8. 2016|access-date=13. 11. 2016|quote=Strong feelings of pleasure and euphoria, as well as marked alterations in cognitive processing, self-referential thought, and physiological arousal are defining features of sexual consummation, especially during orgasm (Mah and Binik, 2001).|via=Hedonia|s2cid=3793929}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ΔFosB reward&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Blum K, Werner T, Carnes S, Carnes P, Bowirrat A, Giordano J, Oscar-Berman M, Gold M | title = Sex, drugs, and rock 'n' roll: hypothesizing common mesolimbic activation as a function of reward gene polymorphisms | journal = Journal of Psychoactive Drugs | volume = 44 | issue = 1 | pages = 38–55 | date = mart 2012 | pmid = 22641964 | pmc = 4040958 | doi = 10.1080/02791072.2012.662112| quote = Early-stage romantic love can induce euphoria, is a cross-cultural phenomenon, and is possibly a developed form of a mammalian drive to pursue preferred mates.&amp;nbsp;... Under normal conditions, it is not surprising that sexual activity is physiologically regulated by the reward circuitry of the brain, specifically by dopaminergic pathways (see Figure 1). Moreover, the early stages of a new, romantic relationship can be a powerful and absorbing experience. Individuals in new romantic relationships report feeling euphoric and energetic. They also become emotionally dependent on, desire closeness with, and have highly focused attention on their partner (Reynaud et al. 2010; Young 2009). Human neuroimaging studies have shown that feelings experienced during the early stages of a romantic relationship are associated with neural activations in several reward-system and affect-processing regions of the brain (Young 2009; Aron et al. 2005; Bartels &amp; Zeki 2000; Mashek, Aron &amp; Fisher 2000).&lt;!--It has been found that deltaFosB gene in the NAc is critical for reinforcing effects of sexual reward. Pitchers and colleagues (2010) reported that sexual experience was shown to cause DeltaFosB accumulation in several limbic brain regions including the NAc, medial pre-frontal cortex, VTA, caudate, and putamen, but not the medial preoptic nucleus.&amp;nbsp;... these findings support a critical role for DeltaFosB expression in the NAc in the reinforcing effects of sexual behavior and sexual experience-induced facilitation of sexual performance.&amp;nbsp;... both drug addiction and sexual addiction represent pathological forms of neuroplasticity along with the emergence of aberrant behaviors involving a cascade of neurochemical changes mainly in the brain's rewarding circuitry. --&gt;}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Intimacy&quot;&gt;{{Cite book|last1=Jankowiak|first1=William|url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC|title=Intimacies: Love and Sex Across Cultures|last2=Paladino|first2=Thomas|date=2013|publisher=Columbia University Press|isbn=978-0-231-50876-6|editor-last=Jankowiak|editor-first=William R.|location=|page=13|language=en|chapter=Chapter 1. Desiring Sex, Longing for Love: A Tripartite Conundrum|quote=These emotional states may also be manifested behaviorally as &quot;labile psychophysical responses to the loved person, including exhilaration, euphoria, buoyancy, spiritual feelings, increased energy, sleeplessness, loss of appetite, shyness, awkwardness&amp;nbsp;... in the presence of the loved person&quot; (Fisher 1998:32). The presence of similar neurological mechanisms and brain patterns may account for the ability to readily identify when someone is romantically involved or erotically excited (Fisher 1998:32; Fisher 1995).|chapter-url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC&amp;pg=PA1|url-access=limited|via=Google Books}}&lt;/ref&gt; Određene droge, od kojih su mnoge [[Ovisnost|ovisničke]], mogu izazvati euforiju, što barem djelimično motivira njihovu rekreativnu upotrebu.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC|title=Addiction Medicine: Science and Practice|vauthors=Roache JD|date=2010|publisher=Springer Science &amp; Business Media|isbn=978-1-4419-0338-9|veditors=Johnson BA|location=|page=133|language=en|chapter=Role of the Human Laboratory in the Development of Medications for Alcohol and Drug Dependence|quote=It has been observed that drugs of abuse as diverse as alcohol, barbiturates, opiates, and psychomotor stimulants all share a profile of psychoactive effects characterized as euphoria. It is generally accepted that euphoria is at least a partial explanation why these drugs are abused.|chapter-url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC&amp;pg=PA129|url-access=limited|via=Google Books}}&lt;/ref&gt;
Centri za zadovoljstvo u mozgu [[Hedonističke žarišne tačke]] – tj. centri za zadovoljstvo u mozgu – funkcionalno su povezani. Aktivacija jedne žarišne tačke rezultira regrutovanjem ostalih. Inhibicija jedne žarišne tačke rezultira otupljivanjem efekata aktiviranja druge žarišne tačke. Stoga se smatra da je istovremena aktivacija svake hedonističke žarišne tačke unutar [[sistema nagrađivanja]] neophodna za stvaranje osjećaja intenzivne euforije.
{{TOC limit|3}}

==Historija termina==
Reč &quot;euforija&quot; je izvedena iz [[starogrčki|starogrčkog]] izraza εὐφορία: εὖ-εὖ ''eu'' što znači &quot;bunar&quot; i φέρω što znači &quot;beoferō&quot; – zadovoljstvo.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2345426|title=A Greek-English Lexicon|vauthors=Henry Liddell, Robert Scott |publisher=Clarendon Press|others=Revised and augmented throughout by [[Henry Stuart Jones, with the assistance of Roderick McKenzie.|year=1940|isbn=|location=Oxford|at=Perseus|via=Tufts University}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&amp;searchmode=none |title=Online Etymology Dictionary |access-date=11. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221185537/http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&amp;searchmode=none |archive-date=21. 12. 2008 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; To je [[Suprotno (semantika)|semantički suprotno]] od [[disforije]].
U [[Novi svijet engleskih riječi|Engleskim rječniku iz 1706.]] euforija se definira kao &quot;dobro podnošenje djelovanja lijeka, tj. kada pacijent osjeća olakšanje ili olakšanje od njega&quot;.&lt;ref name=&quot;:1706Dictionary&quot;&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=PHBUAAAAYAAJ|title=The new world of words: or, Universal English dictionary.|vauthors=Kersey J, Phillips E|publisher=Printed for J. Phillips|year=1706|location=London|pages=EU|language=en}}&lt;/ref&gt;
Tokom 1860-ih, engleski ljekar [[Thomas Laycock (fiziolog)|Thomas Laycock]] opisao je euforiju kao osjećaj tjelesnog blagostanja i [[nada|ispunjenosti]]; primijetio je njeno neprimjereno ispoljavanje u završnoj fazi nekih [[terminalna bolest|terminalnih bolesti]] i pripisao takvu euforiju [[nervni poremećaj|nervnoj disfunkciji]].&lt;ref name=&quot;1862-64Laycock&quot;&gt;{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times &amp; Gazette|vauthors=Laycock T|date=4. 1. 1862|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n11 1]|language=en|quote=Not unfrequently, indeed, the appearance of the patient is more diagnostic than his feelings. This is the case in some very grave diseases, in which that portion of the nervous system which subserves to the feeling of bodily well-being,—termed, in psychological phrase, euphoria—is morbidly modified as to function.}}&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;'''•'''&amp;nbsp;{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times &amp; Gazette|vauthors=Laycock T|date=17. 5. 1864|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n510 500]|language=en|quote=The morbid hopefulness of phthisis, physiologically termed euphoria, is seen more particularly in this class of patients. I have often called attention to it at the bedside, and shown that it ushers in the last stage. It is really a disease of the nervous system of a low type, a sort of insanity, and is of the worst significance.}}&lt;/ref&gt; U monografiji [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] iz 1884. godine, pod nazivom &quot;Über Coca&quot;, opisana je (njegova) konzumacija [[kokain]]a, koja proizvodi &quot;normalnu euforiju zdrave osobe&quot;.&lt;ref name=&quot;:1884Freud&quot;&gt;{{Cite book|title=Über Coca|vauthors=Freud S|year=1884}}, cited in, NIDA Research Monograph #13 {{Cite book|chapter-url=http://digisrv-2.biblio.etc.tu-bs.de:8081/docportal/servlets/MCRFileNodeServlet/DocPortal_derivate_00003764/013.pdf#page=130|title=NIDA Research Monograph #13|vauthors=Siegel RK|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1977|veditors=Petersen RC, Stillman RC|page=130|chapter=Chapter VI Cocaine: Recreational Use and Intoxication|quote=The psychic effect (of cocaine) consists of exhilaration and lasting euphoria, which does not differ in any way from ''the normal euphoria of a healthy person''.... One senses an increase of self-control and feels more vigorous and more capable of work; on the other hand, if one works, one misses the heightening of the mental powers which alcohol, tea, or coffee induce. One is simply normal, and soon finds it difficult to believe that one is under the influence of any drug at all.}}{{Dead link|date=mart 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; dok je oko 1890. godine njemački neuropsihijatar [[Carl Wernicke]] predavao o &quot;abnormalnoj euforiji&quot; kod pacijenata s [[manija|manijom]].&lt;ref name=&quot;:1890Wernicke&quot;&gt;{{Cite book|chapter-url=https://books.google.com/books?id=O1N1CgAAQBAJ&amp;pg=PA216|title=An Outline of Psychiatry in Clinical Lectures: The Lectures of Carl Wernicke|vauthors=Miller R, Dennison J|publisher=Springer|year=2015|isbn=978-3-319-18051-9|pages=216|language=en|chapter=Lecture 31|quote=[R]ational judgment of actual ability is lost, and a feeling of increased capacity arises, … it induces feelings of happiness, to the point of abnormal euphoria; but here too, assuming that some degree of psychic ability prevails, self-awareness of the change in personality may be enabled—an autopsychic paraesthesia in the above sense. Consequently, the Affective state of abnormal euphoria which determines the clinical picture often shows up as transitions to autopsychic disarray.|via=Google books}}&lt;/ref&gt;
U 1920., Časopis „Popular Science“ opisao je euforiju kao „visokozvučno ime“ koje znači „osjećaj u formi“: obično čini život vrijednim življenja, [[motiv]]ira upotrebu droga i loše se razvija kod određenih mentalnih bolesti.&lt;ref name=&quot;:1920PopScience&quot;&gt;{{Cite journal|date=decembar 1920|title=Have You Euphoria?|url=https://books.google.com/books?id=-ikDAAAAMBAJ&amp;pg=PA79|journal=Popular Science|volume=97|issue=6|page=79|quote=It takes a doctor to give a high-sounding name to a well known phenomenon. &quot;Euphoria&quot; means &quot;feeling fit.&quot; It is as much a physiological fact as scarlet fever. &lt;br /&gt;{{in5}}Nature makes it worth while to be alive simply through euphoria. The joy of making a good tennis stroke, the delight that a Woodsman gets in the open air, the artist's rhapsody—all are due to euphoria. Why do we drink alcohol—when we can get it or smoke tobacco? To affect euphoria. When a lunatic thinks that he is Napoleon and demands the homage due an emperor; he has euphoria in its worst form. &lt;br /&gt;{{in5}}Too little is known about euphoria. Since it can be affected by drugs and chemicals, who knows but it may have its seat in some gland?|via=Google books}}{{open access}}&lt;/ref&gt; Udžbenik [[Robert S. Woodworth|Roberta S. Woodwortha]] iz 1921. godine pod nazivom „Psihologija: Studija mentalnog života“ opisuje euforiju kao organsko stanje koje je suprotno umoru i „znači otprilike isto što i osjećati se dobro“.&lt;ref&gt;{{Cite book|chapter-url=https://archive.org/stream/psychologystudyo00wooduoft#page/118/mode/2up|title=Psychology, a study of mental life|vauthors=Woodworth, RS|publisher=Henry Holt and Company|year=1921|location=New York|pages=119–120|chapter=Chapter VII: Emotion: Various organic states, and the conscious states that go with them|quote=Something was said before about &quot;organic states&quot;, under the general head of tendencies to reaction. Fatigue was an example. Now we could include fatigue under the term, &quot;stirred-up state of the organism&quot;; at least, if not precisely &quot;stirred-up&quot;, it is uneasy. It is a deviation from the normal or neutral state. Also, it is often a conscious state, as when we speak of the &quot;tired feeling&quot;; not a purely cognitive state, either not simply a recognition of the fact that we are fatigued but a state of disinclination to work any longer. Though fatigue is thus so much like an emotion that it fits under our definition, it is not called an emotion, but a sensation or complex of sensations....&lt;br /&gt;{{in5}}Many other organic states are akin to emotion in the same way. The opposite of fatigue, the &quot;warmed-up&quot; condition, brought on by a certain amount of activity after rest, is a case in point. It is a deviation from the average or neutral condition, in the direction of greater readiness for activity. The warmed-up person ''feels'' ready for business, full of &quot;ginger&quot; or &quot;pep&quot; in short, full of life. The name &quot;euphoria&quot;, which means about the same as &quot;feeling good&quot;, is given to this condition. Drowsiness is another of these emotion-like states; but hunger and thirst are as typical examples as any.|access-date=16. 4. 2017|via=Internet archive}} {{open access}}&lt;/ref&gt;
Deceniju kasnije, smatrajući da je teško procijeniti „uobičajene osjećaje blagostanja“, američki istraživač ovisnosti [[Harris Isbell]] redefinirao je euforiju kao promjene u [[ponašanje|ponašanju]] i objektivne znakove tipične za [[morfin]].&lt;ref name=&quot;:1950Isbell&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Keats AS, Beecher HK|date=1952|title=Analgesic activity and toxic effects of acetylmethadol isomers in man|url=http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|journal=The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics|volume=105|issue=2|pages=210–215|doi=10.1016/S0022-3565(25)05029-3 |issn=0022-3565|pmid=14928223|access-date=17. 9. 2016|quote=[Footnote 3] Since matters of some interest hang upon the definition of 'euphoria', direct enquiry of Dr. Isbell brought the following comment (letter of November 1, 1951). 'I think it would be wise to exercise a certain degree of care in our use of the term &quot;euphoria&quot;. We use it here in the sense of a train of effects similar to those seen after the administration of morphine. These effects include changes in behavior and objective signs, such as constriction of the pupil, depression of the respiratory rate and volume, drop in rectal temperature, etc. We do not use it in the sense of &quot;feeling of well-being&quot;, as this is something that I have been utterly unable to evaluate.' The present authors prefer to limit the definition of euphoria to 'a sense of well-being'.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922093443/http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|archive-date=22. 9. 2016|url-status=live|url-access=subscription}}&lt;br /&gt;&amp;nbsp;'''•'''&amp;nbsp;{{Cite journal|vauthors=Isbell H, Vogel VH|date=1949|title=The addiction liability of methadon (amidone, dolophine, 10820) and its use in the treatment of the morphine abstinence syndrome|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-psychiatry_1949-06_105_12/page/908|journal=The American Journal of Psychiatry|volume=105|issue=12|pages=909–914|doi=10.1176/ajp.105.12.909|issn=0002-953X|pmid=18127077}}&lt;br /&gt;&amp;nbsp;'''•'''&amp;nbsp;{{Cite book|title=Testing for Abuse Liability of Drugs in Humans|vauthors= Jaffe JH, Jaffe FK|publisher=National Institute on Drug Abuse|year=1989|veditors=Fischman MW, Mello NK|series=National Institute on Drug Abuse Research Monograph Series|volume=92|location=Rockville, MD|chapter=4. Historical Perspectives on the Use of Subjective Effects Measures in Assessing the Abuse Potential of Drugs}}&lt;/ref&gt; Međutim, 1957. godine britanski farmakolog D. A. Cahal nije smatrao opioidnu euforiju [[nuspojava|medicinski nepoželjnom]], već učinkom koji &quot;povećava vrijednost glavnog [[analgetik]]a&quot;.&lt;ref name=&quot;:1957Cahal&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Cahal DA|date=1957|title=Analgesic activity of dipipanone hydrochloride in student volunteers|journal=British Journal of Pharmacology and Chemotherapy|volume=12|issue=1|pages=97–99|doi=10.1111/j.1476-5381.1957.tb01368.x|issn=0366-0826|pmc=1509651|pmid=13413158|quote=Not all of these effects can be regarded as undesirable. Drowsiness, euphoria, sleep, and 'detachment,' for instance, are effects which enhance the value of a major analgesic.}}&lt;/ref&gt; Izdanje &quot;Kratke enciklopedije psihijatrije&quot; iz 1977. godine nazvalo je euforiju &quot;raspoloženjem zadovoljstva i blagostanja&quot;, s patološkim asocijacijama kada se koristi u psihijatrijskom kontekstu. Kao znak cerebralne bolesti, opisana je kao bljutava i izvan konteksta, predstavljajući nemogućnost doživljavanja negativnih emocija.&lt;ref name=&quot;:1977Encyclopedia&quot;&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=o-bzCAAAQBAJ&amp;pg=PA152|title=A Concise Encyclopaedia of Psychiatry|vauthors=Leigh D, Pare CM, Marks J|date=1977|publisher=Springer Science &amp; Business Media|isbn=978-94-011-5913-5|page=152|language=en|quote=A mood of contentment and wellbeing. Euphoria in psychiatric terms always has a pathological connotation and is often an important early sign of organic cerebral disease. It differs from elation in subtle but important ways. It has no infectious quality and no element of gaiety, for its bland contentment is based on lack of awareness and inability to experience sadness or anxiety rather than on anything positive.&lt;br /&gt;{{in5}}It may be seen in any condition involving extensive cerebral damage, particularly if the frontal lobes are involved. It occurs sooner or later in senile and arteriosclerotic dementias (q.v.), in disseminated sclerosis and in Huntington's chorea (q.v.) and is often seen also after severe head injury and old-fashioned forms of leucotomy (q.v.). Euphoria is sometimes seen in Addison's disease (q.v.).|via=Google books}}&lt;/ref&gt;

U 21. stoljeću, euforija se „općenito“ definira kao stanje velike sreće, blagostanja i uzbuđenja, koje može biti normalno ili abnormalno i neprikladno kada je povezano s psihoaktivnim drogama, maničnim stanjima ili bolestima ili povredama [[mozak|mozga]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|title=definition of euphoria in English|website=Oxford Dictionaries|access-date=16. 12. 2016|quote=a feeling or state of intense excitement and happiness|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728064542/http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|archive-date=28. 7. 2016}}&lt;br /&gt;&amp;nbsp;'''•'''&amp;nbsp;{{Cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/euphoria|title=definition of euphoria|website=Dictionary.com|access-date=16. 12. 2016|quote=a state of intense happiness and self-confidence&lt;br /&gt;{{in5}}(psychology) a feeling of happiness, confidence, or well-being sometimes exaggerated in pathological states as mania|archive-url=https://web.archive.org/web/20161229171012/http://www.dictionary.com/browse/euphoria|archive-date=29. 12. 2016|url-status=live}}&lt;br /&gt;&amp;nbsp;'''•'''&amp;nbsp;{{Cite book|title=Kaplan and Sadock's Comprehensive Textbook of Psychiatry|vauthors=Sadock B, Sadock V|year=2009|edition=9th|pages=411–412, 923|quote=Refers to a persistent and unrealistic sense of well-being, without the increased mental or motor rate of mania. &lt;br /&gt;{{in5}}Exaggerated feeling of well-being that is inappropriate to real events. Can occur with drugs such as opiates, amphetamines, and alcohol.}}&lt;br /&gt;&amp;nbsp;'''•'''&amp;nbsp;{{Cite book|url=https://medical-dictionary.thefreedictionary.com/euphoria|title=Mosby's Medical Dictionary|year=2009|edition=8th|quote=1. a feeling or state of well-being or elation.&lt;br /&gt;{{in5}}2. an exaggerated or abnormal sense of physical and emotional well-being not based on reality or truth, disproportionate to its cause, and inappropriate to the situation, as commonly seen in the manic stage of bipolar disorder, some forms of schizophrenia, organic mental disorders, and toxic and drug-induced states|access-date=29. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170702151838/http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/Euphoria|archive-date=2. 7. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Tipovi==
Mnogi različiti tipovi stimulansa mogu izazvati euforiju, uključujući [[psihoaktivna supstanca|psihoaktivne droge]], [[prirodna nagrada|prirodne nagrade]] i društvene aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Schultz euphoria&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Schultz W|year=2015|title=Neuronal reward and decision signals: from theories to data| pmid = 26109341 | pmc = 4491543|journal=Physiological Reviews|volume=95|issue=3|pages=853–951|doi=10.1152/physrev.00023.2014|quote=The feeling of high that is experienced by sports people during running or swimming, the lust evoked by encountering a ready mating partner, a sexual orgasm, the euphoria reported by drug users, and the parental affection to babies constitute different forms (qualities) rather than degrees of pleasure (quantities).}}&lt;/ref&gt; [[Afektivni poremećaj]] kao što su unipolarna [[manija]] ili [[bipolarni poremećaj]] mogu uključivati ​​euforiju kao simptom: stimulansi, [[opioid]]i, [[nikotin]], [[kanabinoid]]i, [[inhalant]]i.

==Također pogledajte==
* [[Vrhunac iskustva]]
{{Col-begin}}
{{Col-break}}
; Psihološka
* [[Disforija]]
* [[Eutimija]]
* [[Hipertimični temperament|Hipertimia]]
* [[Osjećaj čuđenja]]
{{Col-break}}
; Farmakološka
* [[Anksiolitik]]
* [[Dizajnerska droga]]
* [[Rekreativna upotreba droga]]
{{col-end}}

==Reference==
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Wiktionary-inline|euphoria}}

{{Medicinski izvori 
 | ICD11 = {{ICD11|MB24.9}}
}}
*https://www.youtube.com/watch?v=zmtFnNLDHK *https://www.youtube.com/watch?v=uJQ8P31omEQ c
*https://www.youtube.com/watch?v=rg-z5Otuhn8&amp;t=15s
*https://www.youtube.com/watch?v=303roFVR70c

{{Upotreba droga}}
{{Emocija-footer}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Emocije]]
[[Kategorija:Simptomi]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Psihijatrija]]
[[Kategorija:Društvo]]
[[Kategorija:Sreća]]</text>
      <sha1>1ssetdk13au06ys75z7uhfwrfg3ejts</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Salakovačko jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534668</id>
    <revision>
      <id>3904066</id>
      <parentid>3894579</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:25:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3471" sha1="7ked94kdxf5njtmho2pqga1y0oqiqtd" xml:space="preserve">{{Infokutija jezero
| ime = Salakovačko jezero
| lokacija = [[Hercegovačko-neretvanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]]
| vrsta = [[Vještačko jezero]]
| priliv = [[Neretva]]
| odliv = [[Neretva]]
| dužina = oko 20
| površina = oko 314
| zapremina = 
| najveća_dubina = oko 40
| naselja = [[Salakovac]], [[Mostar]]
}}

'''Salakovačko jezero''' jest [[vještačko jezero]] na [[Neretva|Neretvi]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]], uzvodno od [[Mostar]]a, i čini akumulaciju [[Hidroelektrana Salakovac|Hidroelektrane Salakovac]]. Nastalo je izgradnjom betonske brane na Neretvi, u okviru hidroenergetskog sistema srednjeg toka rijeke.

== Nastanak i hidroenergetska upotreba ==
Akumulacija je povezana s izgradnjom Hidroelektrane Salakovac, čija je gradnja trajala od početka 1977. do decembra 1981, a elektrana je puštena u pogon 1982. Objekat se nalazi oko 15&amp;nbsp;km uzvodno od Mostara i pripada sistemu hidroelektrana na Neretvi kojim upravlja [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;EPBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Hidroelektrane na Neretvi |url=https://www.epbih.ba/stranica/hidroelektrane-na-neretvi |website=JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Brana Salakovac je gravitaciona [[beton]]ska brana visoka 70 m. Ukupna zapremina akumulacije iznosi 68,1 hm³. Hidroelektrana ima instaliranu snagu 208,50 [[Vat|MW]], s tri Kaplanove turbine od po 69,5 MW, a prosječna godišnja proizvodnja procjenjuje se na 356,6 GWh na osnovu hidrološkog niza 1989–2018. i 70% vjerovatnoće pojave dotoka.&lt;ref name=&quot;EPBiH&quot;/&gt;

== Osobine ==
Jezero je izdužena hidroakumulacija u dolini Neretve. Maksimalna dužina iznosi oko 20&amp;nbsp;km, površina oko 314 [[Hektar|ha]], a najveća dubina oko 40 m. Oscilacije vodostaja iznose približno 5 m, što je posljedica regulacije protoka za potrebe hidroenergetske proizvodnje.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Salakovac |url=https://www.bistrobih.ba/nova/jezero-salakovac/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=18. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Zbog položaja u kanjonskom i prikanjonskom dijelu toka Neretve, jezero ima usko i izduženo korito. Uz obale su smještena naselja i lokaliteti sjeverno od Mostara, a uz akumulaciju prolaze komunikacije koje povezuju Mostar s naseljima u pravcu Jablanice.

== Živi svijet i ribolov ==
Salakovačko jezero koristi se i kao ribolovno područje. Istraživanja ihtiofaune navode prisustvo vrsta iz porodica [[Salmonidae]] i [[Cyprinidae]], među kojima su [[potočna pastrmka]], neretvanska mekousna pastrmka, [[glavatica]], [[kalifornijska pastrmka]], [[jezerska zlatovčica]], [[strugač]], [[Klijen|bijeli klijen]], [[šaran]] i [[ukljeva]].&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;

Promjene u sastavu ribljeg fonda povezane su s pretvaranjem riječnog toka u akumulacioni ekosistem, poribljavanjem i uticajem ribogojilišta u slivu. Jezero je zato važno i za upravljanje ribljim fondom na srednjoj Neretvi, posebno zbog prisustva autohtonih salmonidnih vrsta.

== Također pogledajte ==
* [[Neretva]]
* [[Hidroelektrana Salakovac]]
* [[Jablaničko jezero]]
* [[Grabovičko jezero]]
* [[Mostarsko jezero]]
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Salakovacko jezero}}
[[Kategorija:Neretva]]
[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>7ked94kdxf5njtmho2pqga1y0oqiqtd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grabovičko jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534669</id>
    <revision>
      <id>3904057</id>
      <parentid>3894578</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:24:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3112" sha1="qu6ap2ey32rcq653iz90ej7tcubazqg" xml:space="preserve">{{Infokutija jezero
| ime = Grabovičko jezero
| lokacija = [[Hercegovačko-neretvanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]]
| vrsta = [[Vještačko jezero]]
| priliv = [[Diva Grabovica]], [[Neretva]]
| odliv = [[Neretva]]
| dužina = 11
| površina = 130
| zapremina = 19,77
| najveća_dubina = 34
| naselja = [[Jablanica]], [[Grabovica]]
}}

'''Grabovičko jezero''' jest [[vještačko jezero]] na [[Neretva|Neretvi]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]], između [[Jablanica|Jablanice]] i područja Grabovice, i čini akumulaciju [[Hidroelektrana Grabovica|Hidroelektrane Grabovica]]. Nastalo je pregrađivanjem srednjeg toka Neretve u okviru hidroenergetskog sistema kojim upravlja [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]].

== Nastanak i hidroenergetska upotreba ==
Akumulacija je formirana izgradnjom brane Hidroelektrane Grabovica, koja je puštena u pogon 1982. Brana se nalazi u naselju Grabovica, nizvodno od Jablanice, a akumulacija se pruža uzvodno prema odvodnim kanalima [[Jablanička brana|Hidroelektrane Jablanica]].&lt;ref name=&quot;EPBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Hydro Power Plant Grabovica |url=https://www.epbih.ba/eng/page/hydro-power-plant-grabovica |website=JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hidroelektrana Grabovica ima instaliranu snagu od 114 [[Vat|MW]] i dvije proizvodne jedinice. Ukupna zapremina akumulacije iznosi 19,77 hm³, a nastala je izgradnjom [[beton]]ske brane visoke 60 m.&lt;ref name=&quot;EPBiH&quot;/&gt; Kao dio niza [[hidroelektrana]] na Neretvi, jezero ima prvenstveno energetsku funkciju, ali utiče i na vodni režim riječnog toka između Jablanice i Mostara.

== Osobine ==
Grabovičko jezero izdužena je hidroakumulacija u dolini Neretve. Dugo je oko 11–12&amp;nbsp;km, površina mu iznosi približno 130 ha, a najveća dubina oko 34 m. Oscilacije vodostaja iznose oko 4 m, što je povezano s radom hidroenergetskih postrojenja i regulacijom protoka.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Grabovica |url=https://www.bistrobih.ba/nova/jezero-grabovica/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=18. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Zbog kanjonskog reljefa srednje Neretve jezero ima usko i nepravilno korito, s obalama koje se na više mjesta strmo spuštaju prema vodi. Saobraćajno je povezano magistralnim pravcem između Mostara i Jablanice, a u neposrednoj blizini nalaze se naselja i lokaliteti u dolini Neretve.

== Živi svijet i ribolov ==
Koristi se i kao ribolovno područje. U ihtiofaunističkim istraživanjima akumulacije zabilježene su [[potočna pastrmka]], [[glavatica]] i [[kalifornijska pastrmka]] iz porodice [[Salmonidae]], kao i bijeli [[klijen]], [[strugač]] i [[babuška]] iz porodice [[Cyprinidae]].&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Neretva]]
* [[Hidroelektrana Grabovica]]
* [[Jablaničko jezero]]
* [[Salakovačko jezero]]
* [[Mostarsko jezero]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Neretva]]</text>
      <sha1>qu6ap2ey32rcq653iz90ej7tcubazqg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plava voda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534670</id>
    <revision>
      <id>3904168</id>
      <parentid>3894577</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T10:23:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3904168</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4259" sha1="2knzs7gnegf2g6r4wva1juoqzeijcam" xml:space="preserve">{{Infokutija vrelo
| naziv = Plava voda
| slika = 
| veličina_slike = 
| photo_caption = 
| lokacija = [[Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]]
| visina = 450
| vrsta = [[Kraško vrelo]]
| protok = 
}}

'''Plava voda''' jest [[vrelo]] i kratka rijeka u [[Travnik]]u, u srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Izvire u starom dijelu grada, ispod [[Vlašić]]a i [[Travnička tvrđava|Travničke tvrđave]], a nakon kratkog toka ulijeva se u [[Lašva|Lašvu]]. Područje oko izvora i vodotoka poznato je kao jedna od prirodnih i kulturno-historijskih cjelina Travnika.

== Položaj i tok ==
Izvor Plave vode nalazi se u travničkom naselju Šumeće, u neposrednoj blizini stare gradske jezgre. Voda izbija iz pukotine u podnožju padine ispod tvrđave, nakon čega formira kratak i brz vodotok kroz dio starog Travnika.&lt;ref name=&quot;Nomad&quot;&gt;{{cite web |title=Plava voda, Travnik |url=https://www.nomadbih.ba/index.php/detaljan-opis-ostalih-lokacija/rijeke-i-izvori/plava-voda-travnik |website=Nomad BiH |access-date=18. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Vodotok je dug oko 350 m. Ulijeva se u Lašvu kod istočnog dijela grada, a preko Lašve, [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a pripada crnomorskom slivu. Zbog izdašnosti izvora i položaja u urbanoj jezgri Plava voda ima hidrološki, ambijentalni i turistički značaj.&lt;ref name=&quot;Showcaves&quot;&gt;{{cite web |title=Travnik Plava Voda |url=https://www.showcaves.com/english/ba/springs/PlavaVoda.html |website=Show Caves of the World |access-date=18. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Kulturno-historijski značaj ==
Prostor Plave vode povezan je s historijskom jezgrom Travnika, gradom koji je u osmanskom periodu bio sjedište [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|bosanskih]] [[vezir]]a. Uz vodotok se nalaze ugostiteljski objekti i šetališni prostor, a lokalitet je često povezan s tradicijom ispijanja [[Kahva|kahve]] i starim travničkim čaršijskim ambijentom.&lt;ref name=&quot;TravnikTravel&quot;&gt;{{cite web |title=Top znamenitosti |url=https://travnik.travel/top-znamenitosti/ |website=Travnik Travel |access-date=18. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Plava voda spominje se i u kulturnom pamćenju vezanom za Travnik, posebno kroz recepciju djela [[Ivo Andrić|Ive Andrića]].

== Zaštita i vodosnabdijevanje ==
Proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine odlukom [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]]. Zaštićena cjelina obuhvata prostor izvora i neposrednog ambijenta u starom dijelu Travnika.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{cite web |title=Kulturni pejzaž Plava voda |url=https://old.kons.gov.ba/main.php?action=view&amp;id=3731&amp;id_struct=6&amp;lang=1 |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2026 |archive-date=18. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231218094557/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3731 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Izvorište se koristi i u sistemu javnog vodosnabdijevanja. [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] objavila je 2011. da je potpisan aneks ugovora o koncesiji za korištenje vode izvorišta &quot;Plava voda&quot; u Travniku za javno vodosnabdijevanje Travnika, [[Novi Travnik|Novog Travnika]], [[Vitez (općina)|Viteza]], [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]].&lt;ref name=&quot;VladaFBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Potpisan Aneks Ugovora za korištenje izvorišta &quot;Plava voda&quot; - Travnik |url=https://fbihvlada.gov.ba/hr/potpisan-aneks-ugovora-za-koristenje-izvorista-plava-voda-travnik |website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |date=19. 12. 2011 |access-date=18. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery widths=&quot;200&quot; mode=&quot;nolines&quot;&gt;
Datoteka:Lašva Travnik 0478.jpg|Vodotok u području Plave vode
Datoteka:Lašva Travnik 0479.jpg|Dio vodotoka u Travniku
Datoteka:Plave vode mlin.png|Mlin na Plavoj vodi
Datoteka:Slap u Travniku 0477.jpg|Slap u Travniku
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Travnik]]
* [[Lašva]]
* [[Travnička tvrđava]]
* [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}{{Izvori u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Plava voda}}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Travnik]]</text>
      <sha1>2knzs7gnegf2g6r4wva1juoqzeijcam</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak psiholoških škola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534704</id>
    <revision>
      <id>3904137</id>
      <parentid>3894564</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:16:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Spiskovi u psihologiji]] uklonjena; [[Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904137</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3035" sha1="r05ke447sioqg6cvr9cmfznjx80qxr6" xml:space="preserve">'''Psihološke škole''' predstavljaju klasične teorijske pravce u okviru [[Psihologija|psihologije]], koji su historijski oblikovali razvoj ove nauke. Svaka od njih imala je značajan utjecaj na razumijevanje psihičkih procesa i razvoj različitih pristupa u proučavanju ljudskog ponašanja.

U savremenoj psihologiji, međutim, većina [[psiholog]]a ne pripada isključivo jednoj školi mišljenja, već zastupa [[Eklekticizam|eklektički]] pristup, koji podrazumijeva kombinovanje elemenata različitih teorijskih pravaca u cilju sveobuhvatnijeg razumijevanja psiholoških fenomena.

== Najutjecajnije ==

Najutjecajnije škole i njihovi glavni osnivači su:
* [[Biheviorizam]]: [[John B. Watson]]
* [[Kognitivizam (psihologija)|Kognitivizam]]: [[Aaron T. Beck]], [[Albert Ellis]]
* [[Funkcionalizam (psihologija)|Funkcionalizam]]: [[William James]]
* [[Humanistička psihologija|Humanistička]] / [[Geštalt psihologija]]: [[Max Wertheimer]]
* [[Psihoanaliza|Psihoanalitička škola]]: [[Sigmund Freud]]  
* [[Sistemska psihologija]]: [[Gregory Bateson]], [[Félix Guattari]]

== Potpuna lista ==

Sljedeći popis uključuje navedene, ali i druge utjecajne škole mišljenja i pravce u psihologiji:

* [[Analitička psihologija]]
* [[Anomalistička psihologija]]
* [[Antipsihijatrija]]
* [[Asocijacionizam]]
* [[Bihevioralna genetika]]
* [[Biheviorizam]] (pogledajte i [[Radikalni biheviorizam]])
* [[Bioenergetska analiza|Bioenergetika]]
* [[Biološka psihologija]]
* [[Biopsihosocijalni model]]
* [[Deskriptivna psihologija]]
* [[Dubinska psihologija]]
* [[Ego psihologija]]
* [[Ekološka psihologija]]
* [[Ekopsihologija]]
* [[Egzistencijalna psihologija]]
* [[Eksperimentalna analiza ponašanja]] – škola proizašla iz rada [[B. F. Skinner]]a
* [[Evolucijska psihologija]]
* [[Fenomenološka psihologija]]
* [[Funkcionalna psihologija|Funkcionalizam]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Geštalt terapija]]
* [[Humanistička psihologija]]
* [[Individualna psihologija]]
* [[Industrijska psihologija]]
* [[Kognitivizam (psihologija)|Kognitivizam]]
* [[Konstruktivizam (psihološka škola)|Konstruktivizam]]
* [[Kulturno-historijska psihologija]]
* [[Logoterapija]] 
* [[Organizmička psihologija]]
* [[Organizacijska psihologija]]
* [[Praksa zasnovana na snagama]]
* [[Teorija aktivnosti|Pristup orijentisan na aktivnost]]
* [[Procesna psihologija]]
* [[Psihoanaliza]]
* [[Psihohistorija]]
* [[Psihologija okoline]]
* [[Psihologija oslobođenja]]
* [[Psihologija selfa]]
* [[Radikalni biheviorizam]] – često se smatra više filozofskim pravcem nego školom psihologije
* [[Razvojna psihologija]]
* [[Sistemska psihologija]]
* [[Socijalna psihologija]] (sociokulturna psihologija)
* [[Strukturalizam (psihologija)|Strukturalizam]]
* [[Teorija ekoloških sistema]]
* [[Transakcijska analiza]]
* [[Transpersonalna psihologija]]

== Također pogledajte ==
* [[Historija psihologije]]

{{Psihologija}}

[[Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju|Škole misli]]
[[Kategorija:Psihološke škole]]
[[Kategorija:Grane psihologije]]</text>
      <sha1>r05ke447sioqg6cvr9cmfznjx80qxr6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904147</id>
      <parentid>3904137</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:25:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju]] uklonjena; [[Kategorija:Psihološki spiskovi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3025" sha1="0zak0rconmhl0cn1ctz7ioype8pv9fe" xml:space="preserve">'''Psihološke škole''' predstavljaju klasične teorijske pravce u okviru [[Psihologija|psihologije]], koji su historijski oblikovali razvoj ove nauke. Svaka od njih imala je značajan utjecaj na razumijevanje psihičkih procesa i razvoj različitih pristupa u proučavanju ljudskog ponašanja.

U savremenoj psihologiji, međutim, većina [[psiholog]]a ne pripada isključivo jednoj školi mišljenja, već zastupa [[Eklekticizam|eklektički]] pristup, koji podrazumijeva kombinovanje elemenata različitih teorijskih pravaca u cilju sveobuhvatnijeg razumijevanja psiholoških fenomena.

== Najutjecajnije ==

Najutjecajnije škole i njihovi glavni osnivači su:
* [[Biheviorizam]]: [[John B. Watson]]
* [[Kognitivizam (psihologija)|Kognitivizam]]: [[Aaron T. Beck]], [[Albert Ellis]]
* [[Funkcionalizam (psihologija)|Funkcionalizam]]: [[William James]]
* [[Humanistička psihologija|Humanistička]] / [[Geštalt psihologija]]: [[Max Wertheimer]]
* [[Psihoanaliza|Psihoanalitička škola]]: [[Sigmund Freud]]  
* [[Sistemska psihologija]]: [[Gregory Bateson]], [[Félix Guattari]]

== Potpuna lista ==

Sljedeći popis uključuje navedene, ali i druge utjecajne škole mišljenja i pravce u psihologiji:

* [[Analitička psihologija]]
* [[Anomalistička psihologija]]
* [[Antipsihijatrija]]
* [[Asocijacionizam]]
* [[Bihevioralna genetika]]
* [[Biheviorizam]] (pogledajte i [[Radikalni biheviorizam]])
* [[Bioenergetska analiza|Bioenergetika]]
* [[Biološka psihologija]]
* [[Biopsihosocijalni model]]
* [[Deskriptivna psihologija]]
* [[Dubinska psihologija]]
* [[Ego psihologija]]
* [[Ekološka psihologija]]
* [[Ekopsihologija]]
* [[Egzistencijalna psihologija]]
* [[Eksperimentalna analiza ponašanja]] – škola proizašla iz rada [[B. F. Skinner]]a
* [[Evolucijska psihologija]]
* [[Fenomenološka psihologija]]
* [[Funkcionalna psihologija|Funkcionalizam]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Geštalt terapija]]
* [[Humanistička psihologija]]
* [[Individualna psihologija]]
* [[Industrijska psihologija]]
* [[Kognitivizam (psihologija)|Kognitivizam]]
* [[Konstruktivizam (psihološka škola)|Konstruktivizam]]
* [[Kulturno-historijska psihologija]]
* [[Logoterapija]] 
* [[Organizmička psihologija]]
* [[Organizacijska psihologija]]
* [[Praksa zasnovana na snagama]]
* [[Teorija aktivnosti|Pristup orijentisan na aktivnost]]
* [[Procesna psihologija]]
* [[Psihoanaliza]]
* [[Psihohistorija]]
* [[Psihologija okoline]]
* [[Psihologija oslobođenja]]
* [[Psihologija selfa]]
* [[Radikalni biheviorizam]] – često se smatra više filozofskim pravcem nego školom psihologije
* [[Razvojna psihologija]]
* [[Sistemska psihologija]]
* [[Socijalna psihologija]] (sociokulturna psihologija)
* [[Strukturalizam (psihologija)|Strukturalizam]]
* [[Teorija ekoloških sistema]]
* [[Transakcijska analiza]]
* [[Transpersonalna psihologija]]

== Također pogledajte ==
* [[Historija psihologije]]

{{Psihologija}}

[[Kategorija:Psihološki spiskovi|Škole misli]]
[[Kategorija:Psihološke škole]]
[[Kategorija:Grane psihologije]]</text>
      <sha1>0zak0rconmhl0cn1ctz7ioype8pv9fe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pregled psihologije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534889</id>
    <revision>
      <id>3904036</id>
      <parentid>3894521</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:05:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Spiskovi iz psihologije]] uklonjena; [[Kategorija:Spiskovi u psihologiji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904036</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9201" sha1="enhpebz8snmnxy6289xt35q46pt7vno" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
Sljedeći [[pregled]] predstavlja sažeti vodič kroz oblast psihologije i njene najvažnije teme:

'''[[Psihologija]]''' je naučna disciplina koja proučava mentalne procese, ponašanje i načine na koje ljudi i životinje doživljavaju svijet oko sebe i reaguju na njega. Kao interdisciplinarna naučna oblast, [[psihologija]] povezuje [[Prirodne nauke|prirodne]], [[Društvene nauke|društvene]] i bihevioralne nauke s ciljem razumijevanja ljudskog ponašanja i psihičkog funkcionisanja pojedinaca i grupa. Predmet psihologije obuhvata proučavanje ljudskog ponašanja, mentalnih procesa i faktora koji utječu na način na koji ljudi doživljavaju, osjećaju i djeluju.

Razvoj psihologije doveo je do formiranja brojnih specijaliziranih disciplina koje proučavaju različite aspekte ljudskog ponašanja i mentalnih procesa. Pojedine grane psihologije usmjerene su na istraživanje bioloških osnova ponašanja, dok se druge bave [[učenje]]m, razvojem, ličnošću, [[Mentalno zdravlje|mentalnim zdravljem]], socijalnim odnosima ili primjenom psiholoških saznanja u [[Obrazovanje|obrazovanju]], radu, zdravstvu i drugim oblastima društvenog života.

Tokom posljednjih decenija psihologija je doživjela značajan razvoj i postala jedna od zastupljenijih akademskih disciplina na univerzitetima širom svijeta. Njena saznanja imaju široku primjenu u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[zdravstvo|zdravstvu]], [[privreda|privredi]], [[sport]]u, pravosuđu i drugim područjima društva. U nastavku su prikazane najvažnije oblasti i pravci razvoja psihologije.&lt;ref name=&quot;Fernald_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=L. Dodge |date=2008 |title=Psychology: Six perspectives |publisher=Sage Publications |pages=12–15 |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |access-date=23. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hockenbury_Psychology_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=Sandra E. |last2=Nolan |first2=Susan A. |last3=Hockenbury |first3=Don H. |date=2015 |title=Psychology |publisher=Worth Publishers |url=https://archive.org/details/psychology07edhock |access-date=23. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

{{TOC limit|limit=2}}

== Grane psihologije ==
{{glavni|Spisak grana psihologije}}

=== Osnovne psihološke discipline ===

* [[Azijska psihologija]]
* [[Bihevioralna genetika]]
* [[Biološka psihologija]]
* [[Crna psihologija]]
* [[Diferencijalna psihologija]]
* [[Domorodačka psihologija]]
* [[Eksperimentalna psihologija]]
* [[Evolucijska psihologija]]
* [[Forenzička razvojna psihologija]]
* [[Grupna psihologija]]
* [[Klinička neuropsihologija]]
* [[Kognitivna psihologija]]
* [[Komparativna psihologija]]
* [[Kriminalistička psihologija]]
* [[Kritička psihologija]]
* [[Kulturalna psihologija]]
* [[Kvantitativna psihologija]]
* [[Matematička psihologija]]
* [[Medicinska psihologija]]
* [[Motivacija]]
* [[Neuropsihologija]]
* [[Pedijatrijska psihologija]]
* [[Pozitivna psihologija]]
* [[Primijenjena psihologija]]
* [[Psihofarmakologija]]
* [[Abnormalna psihologija|Psihologija abnormalnog ponašanja i doživljavanja]]
* [[Psihologija ličnosti]]
* [[Psihologija muzike]]
* [[Psihologija zaštite okoliša]]
* [[Razvojna psihologija]]
* [[Rehabilitacijska psihologija]]
* [[Socijalna psihologija]]
* [[Teorijska psihologija]]
* [[Transpersonalna psihologija]]
* [[Zdravstvena psihologija]]

=== Druge oblasti prema tematici ===

* [[Bihevioralna ekonomija]]
* [[Dječija psihopatologija]]
* [[Indijska psihologija]]
* [[Inteligencija]]
* [[Moralna psihologija]]
* [[Podsvijest]]
* [[Psihofarmakologija|Psihofarmakologija i zloupotreba psihoaktivnih supstanci]]
* [[Psihofizika]]
* [[Psiholingvistika]]
* [[Psihometrija]]
* [[Psihologija nauke]]
* [[Psihologija religije]]
* [[Psihologija seksualnosti]]
* [[Psihologija umjetnosti]]
* [[Psihologija žene]]
* [[Psihopatologija]]
* [[Self psihologija]]
** [[Pregled selfa|Self]]

=== Primijenjena psihologija ===

* [[Anomalistička psihologija]]
* [[Pedagoška psihologija|Edukacijska psihologija]]
* [[Ekološka psihologija]]
* [[Ergonomija]]
* [[Forenzička psihologija]]
* [[Industrijska i organizacijska psihologija]]
* [[Klinička psihologija]]
* [[Medicinska psihologija]]
* [[Policijska psihologija]]
* [[Politička psihologija]]
* [[Pravna psihologija]]
* [[Primijenjena bihevioralna analiza]]
* [[Psihologija medija]]
* [[Psihologija okoliša]]
* [[Psihologija potrošača]]
* [[Psihologija rada]]
* [[Psihologija zajednice]]
* [[Psihofarmakologija]]
* [[Psihologija zdravlja na radu]]
* [[Psihoneuroimunologija]]
* [[Saobraćajna psihologija]]
* [[Savjetodavna psihologija]]
* [[Sportska psihologija]]
* [[Školska psihologija]]
* [[Vojna psihologija]]
* [[Zdravstvena psihologija]]

=== Psihološke škole ===

[[Spisak psiholoških škola|Psihološke škole]] – u nastavku su navedeni primjeri različitih psiholoških škola i pravaca (najutjecajnije škole označene su podebljanim tekstom):

* '''[[Analitička psihologija]]'''
* '''[[Biheviorizam]]''' (vidi i [[Radikalni biheviorizam]])
* [[Deskriptivna psihologija]]
* '''[[Diferencijalna psihologija]]'''
* [[Dubinska psihologija]]
* [[Ego psihologija]]
* [[Egzistencijalna psihologija]]
* [[Enaktivizam]]
* [[Fenomenološka psihologija]]
* [[Funkcionalna psihologija]]
* '''[[Geštalt psihologija]]'''
* '''[[Humanistička psihologija]]'''
* [[Individualna psihologija]]
* '''[[Kognitivizam]]'''
* [[Kulturno-historijska psihologija]]
* '''[[Psihoanaliza]]'''
* [[Strukturalizam]]
* [[Teorija ekoloških sistema]]
* [[Transakcijska analiza]]
* [[Transpersonalna psihologija]]

=== Historija psihologije ===

* [[Historija psihologije]]
** [[Hronologija psihologije]]
** [[Hronologija psihoterapije]]

=== Psihološke teorije ===

* [[Spisak teorija socijalne psihologije]]

=== Istraživačke metode ===

* [[Spisak psiholoških istraživačkih metoda]]
* [[Spisak neuroloških istraživačkih metoda]]

== Psihološki fenomeni ==

* [[Kognitivna pristrasnost]] ([[Spisak kognitivnih pristrasnosti|spisak]])
** [[Spisak kognitivnih pristrasnosti povezanih sa pamćenjem]]
* [[Emocija]] ([[Spisak emocija|spisak]])
* [[Percepcija]] ([[Indeks članaka povezanih sa percepcijom|indeks]])
* [[Spisak psiholoških efekata|Psihološki efekti]]
* [[Mišljenje]] ([[Pregled mišljenja|pregled]])
** [[Spisak misaonih procesa]]
** [[Spisak organizacijskih misaonih procesa]]
** [[Spisak procesa donošenja odluka]]
** [[Spisak kreativnih misaonih procesa]]
** [[Spisak mnemotehnika]]
** [[Spisak tema o emocionalnoj inteligenciji|Emocionalna inteligencija]]

=== Mentalni poremećaji ===
{{Glavni|Mentalni poremećaj}}

* [[DSM-IV kodovi]]
* [[DSM-IV kodovi (abecedni prikaz)]]
* [[Uzroci mentalnih poremećaja]]
* [[Klasifikacija mentalnih poremećaja]]
* [[Spisak mentalnih poremećaja]]
** [[Spisak anksioznih poremećaja|Anksiozni poremećaji]]
** [[Ovisnost]]
*** [[Ovisnost o videoigrama]]
* [[Spisak poremećaja raspoloženja]]
* [[Spisak neuroloških poremećaja]]
* [[Pregled autizma]]

== Psihološki tretmani ==

* [[Spisak kognitivno-bihevioralnih terapija]]
* [[Spisak terapija]]
* [[Spisak psihoterapija]]

=== Medicina ===

* [[Lijek]]
* [[Spiskovi lijekova]]
* [[Spisak nootropika]]

== Obrazovanje u psihologiji ==

* [[Spisak kvalifikacija iz psihologije]]
* [[Spisak škola psihoanalize]]

== Psihološke organizacije ==

* [[Spisak psiholoških organizacija]]
* [[Istraživačke grupe i centri za evolucijsku psihologiju]]
* [[Spisak škola psihoanalize]]

== Psiholozi i srodni stručnjaci ==

* [[Spisak psihologa]]
** [[Spisak kliničkih psihologa]]
** [[Spisak kognitivnih psihologa]]
** [[Spisak komparativnih psihologa]]
** [[Spisak razvojnih psihologa]]
** [[Spisak pedagoških psihologa|Spisak edukacijskih psihologa]]
** [[Spisak evolucijskih psihologa]]
** [[Spisak socijalnih psihologa]]
* Spiskovi stručnjaka povezanih sa psihologijom
** [[Spisak kognitivnih naučnika]]
** [[Spisak izmišljenih psihijatara]]
** [[Spisak neurologa i neurohirurga]]
** [[Spisak neuronaučnika]]
** [[Spisak psihijatara]]
** [[Spisak teoretičara psihoanalize]]

== Također pogledajte ==

* [[Indeks članaka iz psihologije]]
** [[Indeks članaka iz kognitivne nauke]]
** [[Indeks članaka iz neurobiologije]]
** [[Indeks članaka iz psihometrije]]
* [[Spisak tema iz neuronauke]]
* [[Spisak tema iz savjetovanja]]
* [[Spisak softvera za oslikavanje mozga]]
* [[Spisak regija ljudskog mozga]]
* [[Spisak tema iz neurolingvističkog programiranja|Neurolingvističko programiranje]] ([[Indeks članaka povezanih s NLP-om|indeks]])
* [[Eksperimenti zasnovani na webu]]
* [[Spisak psiholoških časopisa]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.apa.org/ Zvanični sajt Američkog psihološkog udruženja (APA)] (en)
* [https://psycnet.apa.org/ PsycNet – Istraživačka baza Američkog psihološkog udruženja] (en)
* [https://scholar.google.com/ Google Scholar – Pretraživač naučne i akademske literature]
* [https://doaj.org/ DOAJ – Direktorij časopisa otvorenog pristupa (oblast psihologije)] (en)

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Pregledi zdravlja i fitnesa|Psihologija]]
[[Kategorija:Pregledi|Psihologija]]
[[Kategorija:Spiskovi u psihologiji| ]]
[[Kategorija:Psihologija| 1]]</text>
      <sha1>enhpebz8snmnxy6289xt35q46pt7vno</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904133</id>
      <parentid>3904036</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:14:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Spiskovi u psihologiji]] uklonjena; [[Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904133</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9209" sha1="03b7bqk25age0a4obwmmyzqxmdat21u" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
Sljedeći [[pregled]] predstavlja sažeti vodič kroz oblast psihologije i njene najvažnije teme:

'''[[Psihologija]]''' je naučna disciplina koja proučava mentalne procese, ponašanje i načine na koje ljudi i životinje doživljavaju svijet oko sebe i reaguju na njega. Kao interdisciplinarna naučna oblast, [[psihologija]] povezuje [[Prirodne nauke|prirodne]], [[Društvene nauke|društvene]] i bihevioralne nauke s ciljem razumijevanja ljudskog ponašanja i psihičkog funkcionisanja pojedinaca i grupa. Predmet psihologije obuhvata proučavanje ljudskog ponašanja, mentalnih procesa i faktora koji utječu na način na koji ljudi doživljavaju, osjećaju i djeluju.

Razvoj psihologije doveo je do formiranja brojnih specijaliziranih disciplina koje proučavaju različite aspekte ljudskog ponašanja i mentalnih procesa. Pojedine grane psihologije usmjerene su na istraživanje bioloških osnova ponašanja, dok se druge bave [[učenje]]m, razvojem, ličnošću, [[Mentalno zdravlje|mentalnim zdravljem]], socijalnim odnosima ili primjenom psiholoških saznanja u [[Obrazovanje|obrazovanju]], radu, zdravstvu i drugim oblastima društvenog života.

Tokom posljednjih decenija psihologija je doživjela značajan razvoj i postala jedna od zastupljenijih akademskih disciplina na univerzitetima širom svijeta. Njena saznanja imaju široku primjenu u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[zdravstvo|zdravstvu]], [[privreda|privredi]], [[sport]]u, pravosuđu i drugim područjima društva. U nastavku su prikazane najvažnije oblasti i pravci razvoja psihologije.&lt;ref name=&quot;Fernald_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=L. Dodge |date=2008 |title=Psychology: Six perspectives |publisher=Sage Publications |pages=12–15 |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |access-date=23. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hockenbury_Psychology_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=Sandra E. |last2=Nolan |first2=Susan A. |last3=Hockenbury |first3=Don H. |date=2015 |title=Psychology |publisher=Worth Publishers |url=https://archive.org/details/psychology07edhock |access-date=23. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

{{TOC limit|limit=2}}

== Grane psihologije ==
{{glavni|Spisak grana psihologije}}

=== Osnovne psihološke discipline ===

* [[Azijska psihologija]]
* [[Bihevioralna genetika]]
* [[Biološka psihologija]]
* [[Crna psihologija]]
* [[Diferencijalna psihologija]]
* [[Domorodačka psihologija]]
* [[Eksperimentalna psihologija]]
* [[Evolucijska psihologija]]
* [[Forenzička razvojna psihologija]]
* [[Grupna psihologija]]
* [[Klinička neuropsihologija]]
* [[Kognitivna psihologija]]
* [[Komparativna psihologija]]
* [[Kriminalistička psihologija]]
* [[Kritička psihologija]]
* [[Kulturalna psihologija]]
* [[Kvantitativna psihologija]]
* [[Matematička psihologija]]
* [[Medicinska psihologija]]
* [[Motivacija]]
* [[Neuropsihologija]]
* [[Pedijatrijska psihologija]]
* [[Pozitivna psihologija]]
* [[Primijenjena psihologija]]
* [[Psihofarmakologija]]
* [[Abnormalna psihologija|Psihologija abnormalnog ponašanja i doživljavanja]]
* [[Psihologija ličnosti]]
* [[Psihologija muzike]]
* [[Psihologija zaštite okoliša]]
* [[Razvojna psihologija]]
* [[Rehabilitacijska psihologija]]
* [[Socijalna psihologija]]
* [[Teorijska psihologija]]
* [[Transpersonalna psihologija]]
* [[Zdravstvena psihologija]]

=== Druge oblasti prema tematici ===

* [[Bihevioralna ekonomija]]
* [[Dječija psihopatologija]]
* [[Indijska psihologija]]
* [[Inteligencija]]
* [[Moralna psihologija]]
* [[Podsvijest]]
* [[Psihofarmakologija|Psihofarmakologija i zloupotreba psihoaktivnih supstanci]]
* [[Psihofizika]]
* [[Psiholingvistika]]
* [[Psihometrija]]
* [[Psihologija nauke]]
* [[Psihologija religije]]
* [[Psihologija seksualnosti]]
* [[Psihologija umjetnosti]]
* [[Psihologija žene]]
* [[Psihopatologija]]
* [[Self psihologija]]
** [[Pregled selfa|Self]]

=== Primijenjena psihologija ===

* [[Anomalistička psihologija]]
* [[Pedagoška psihologija|Edukacijska psihologija]]
* [[Ekološka psihologija]]
* [[Ergonomija]]
* [[Forenzička psihologija]]
* [[Industrijska i organizacijska psihologija]]
* [[Klinička psihologija]]
* [[Medicinska psihologija]]
* [[Policijska psihologija]]
* [[Politička psihologija]]
* [[Pravna psihologija]]
* [[Primijenjena bihevioralna analiza]]
* [[Psihologija medija]]
* [[Psihologija okoliša]]
* [[Psihologija potrošača]]
* [[Psihologija rada]]
* [[Psihologija zajednice]]
* [[Psihofarmakologija]]
* [[Psihologija zdravlja na radu]]
* [[Psihoneuroimunologija]]
* [[Saobraćajna psihologija]]
* [[Savjetodavna psihologija]]
* [[Sportska psihologija]]
* [[Školska psihologija]]
* [[Vojna psihologija]]
* [[Zdravstvena psihologija]]

=== Psihološke škole ===

[[Spisak psiholoških škola|Psihološke škole]] – u nastavku su navedeni primjeri različitih psiholoških škola i pravaca (najutjecajnije škole označene su podebljanim tekstom):

* '''[[Analitička psihologija]]'''
* '''[[Biheviorizam]]''' (vidi i [[Radikalni biheviorizam]])
* [[Deskriptivna psihologija]]
* '''[[Diferencijalna psihologija]]'''
* [[Dubinska psihologija]]
* [[Ego psihologija]]
* [[Egzistencijalna psihologija]]
* [[Enaktivizam]]
* [[Fenomenološka psihologija]]
* [[Funkcionalna psihologija]]
* '''[[Geštalt psihologija]]'''
* '''[[Humanistička psihologija]]'''
* [[Individualna psihologija]]
* '''[[Kognitivizam]]'''
* [[Kulturno-historijska psihologija]]
* '''[[Psihoanaliza]]'''
* [[Strukturalizam]]
* [[Teorija ekoloških sistema]]
* [[Transakcijska analiza]]
* [[Transpersonalna psihologija]]

=== Historija psihologije ===

* [[Historija psihologije]]
** [[Hronologija psihologije]]
** [[Hronologija psihoterapije]]

=== Psihološke teorije ===

* [[Spisak teorija socijalne psihologije]]

=== Istraživačke metode ===

* [[Spisak psiholoških istraživačkih metoda]]
* [[Spisak neuroloških istraživačkih metoda]]

== Psihološki fenomeni ==

* [[Kognitivna pristrasnost]] ([[Spisak kognitivnih pristrasnosti|spisak]])
** [[Spisak kognitivnih pristrasnosti povezanih sa pamćenjem]]
* [[Emocija]] ([[Spisak emocija|spisak]])
* [[Percepcija]] ([[Indeks članaka povezanih sa percepcijom|indeks]])
* [[Spisak psiholoških efekata|Psihološki efekti]]
* [[Mišljenje]] ([[Pregled mišljenja|pregled]])
** [[Spisak misaonih procesa]]
** [[Spisak organizacijskih misaonih procesa]]
** [[Spisak procesa donošenja odluka]]
** [[Spisak kreativnih misaonih procesa]]
** [[Spisak mnemotehnika]]
** [[Spisak tema o emocionalnoj inteligenciji|Emocionalna inteligencija]]

=== Mentalni poremećaji ===
{{Glavni|Mentalni poremećaj}}

* [[DSM-IV kodovi]]
* [[DSM-IV kodovi (abecedni prikaz)]]
* [[Uzroci mentalnih poremećaja]]
* [[Klasifikacija mentalnih poremećaja]]
* [[Spisak mentalnih poremećaja]]
** [[Spisak anksioznih poremećaja|Anksiozni poremećaji]]
** [[Ovisnost]]
*** [[Ovisnost o videoigrama]]
* [[Spisak poremećaja raspoloženja]]
* [[Spisak neuroloških poremećaja]]
* [[Pregled autizma]]

== Psihološki tretmani ==

* [[Spisak kognitivno-bihevioralnih terapija]]
* [[Spisak terapija]]
* [[Spisak psihoterapija]]

=== Medicina ===

* [[Lijek]]
* [[Spiskovi lijekova]]
* [[Spisak nootropika]]

== Obrazovanje u psihologiji ==

* [[Spisak kvalifikacija iz psihologije]]
* [[Spisak škola psihoanalize]]

== Psihološke organizacije ==

* [[Spisak psiholoških organizacija]]
* [[Istraživačke grupe i centri za evolucijsku psihologiju]]
* [[Spisak škola psihoanalize]]

== Psiholozi i srodni stručnjaci ==

* [[Spisak psihologa]]
** [[Spisak kliničkih psihologa]]
** [[Spisak kognitivnih psihologa]]
** [[Spisak komparativnih psihologa]]
** [[Spisak razvojnih psihologa]]
** [[Spisak pedagoških psihologa|Spisak edukacijskih psihologa]]
** [[Spisak evolucijskih psihologa]]
** [[Spisak socijalnih psihologa]]
* Spiskovi stručnjaka povezanih sa psihologijom
** [[Spisak kognitivnih naučnika]]
** [[Spisak izmišljenih psihijatara]]
** [[Spisak neurologa i neurohirurga]]
** [[Spisak neuronaučnika]]
** [[Spisak psihijatara]]
** [[Spisak teoretičara psihoanalize]]

== Također pogledajte ==

* [[Indeks članaka iz psihologije]]
** [[Indeks članaka iz kognitivne nauke]]
** [[Indeks članaka iz neurobiologije]]
** [[Indeks članaka iz psihometrije]]
* [[Spisak tema iz neuronauke]]
* [[Spisak tema iz savjetovanja]]
* [[Spisak softvera za oslikavanje mozga]]
* [[Spisak regija ljudskog mozga]]
* [[Spisak tema iz neurolingvističkog programiranja|Neurolingvističko programiranje]] ([[Indeks članaka povezanih s NLP-om|indeks]])
* [[Eksperimenti zasnovani na webu]]
* [[Spisak psiholoških časopisa]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.apa.org/ Zvanični sajt Američkog psihološkog udruženja (APA)] (en)
* [https://psycnet.apa.org/ PsycNet – Istraživačka baza Američkog psihološkog udruženja] (en)
* [https://scholar.google.com/ Google Scholar – Pretraživač naučne i akademske literature]
* [https://doaj.org/ DOAJ – Direktorij časopisa otvorenog pristupa (oblast psihologije)] (en)

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Pregledi zdravlja i fitnesa|Psihologija]]
[[Kategorija:Pregledi|Psihologija]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju| ]]
[[Kategorija:Psihologija| 1]]</text>
      <sha1>03b7bqk25age0a4obwmmyzqxmdat21u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904143</id>
      <parentid>3904133</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:23:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju]] uklonjena; [[Kategorija:Psihološki spiskovi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904143</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9199" sha1="8ss5zhlqpex3vx6j8hfk5o60bi6knww" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
Sljedeći [[pregled]] predstavlja sažeti vodič kroz oblast psihologije i njene najvažnije teme:

'''[[Psihologija]]''' je naučna disciplina koja proučava mentalne procese, ponašanje i načine na koje ljudi i životinje doživljavaju svijet oko sebe i reaguju na njega. Kao interdisciplinarna naučna oblast, [[psihologija]] povezuje [[Prirodne nauke|prirodne]], [[Društvene nauke|društvene]] i bihevioralne nauke s ciljem razumijevanja ljudskog ponašanja i psihičkog funkcionisanja pojedinaca i grupa. Predmet psihologije obuhvata proučavanje ljudskog ponašanja, mentalnih procesa i faktora koji utječu na način na koji ljudi doživljavaju, osjećaju i djeluju.

Razvoj psihologije doveo je do formiranja brojnih specijaliziranih disciplina koje proučavaju različite aspekte ljudskog ponašanja i mentalnih procesa. Pojedine grane psihologije usmjerene su na istraživanje bioloških osnova ponašanja, dok se druge bave [[učenje]]m, razvojem, ličnošću, [[Mentalno zdravlje|mentalnim zdravljem]], socijalnim odnosima ili primjenom psiholoških saznanja u [[Obrazovanje|obrazovanju]], radu, zdravstvu i drugim oblastima društvenog života.

Tokom posljednjih decenija psihologija je doživjela značajan razvoj i postala jedna od zastupljenijih akademskih disciplina na univerzitetima širom svijeta. Njena saznanja imaju široku primjenu u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[zdravstvo|zdravstvu]], [[privreda|privredi]], [[sport]]u, pravosuđu i drugim područjima društva. U nastavku su prikazane najvažnije oblasti i pravci razvoja psihologije.&lt;ref name=&quot;Fernald_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=L. Dodge |date=2008 |title=Psychology: Six perspectives |publisher=Sage Publications |pages=12–15 |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |access-date=23. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hockenbury_Psychology_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=Sandra E. |last2=Nolan |first2=Susan A. |last3=Hockenbury |first3=Don H. |date=2015 |title=Psychology |publisher=Worth Publishers |url=https://archive.org/details/psychology07edhock |access-date=23. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

{{TOC limit|limit=2}}

== Grane psihologije ==
{{glavni|Spisak grana psihologije}}

=== Osnovne psihološke discipline ===

* [[Azijska psihologija]]
* [[Bihevioralna genetika]]
* [[Biološka psihologija]]
* [[Crna psihologija]]
* [[Diferencijalna psihologija]]
* [[Domorodačka psihologija]]
* [[Eksperimentalna psihologija]]
* [[Evolucijska psihologija]]
* [[Forenzička razvojna psihologija]]
* [[Grupna psihologija]]
* [[Klinička neuropsihologija]]
* [[Kognitivna psihologija]]
* [[Komparativna psihologija]]
* [[Kriminalistička psihologija]]
* [[Kritička psihologija]]
* [[Kulturalna psihologija]]
* [[Kvantitativna psihologija]]
* [[Matematička psihologija]]
* [[Medicinska psihologija]]
* [[Motivacija]]
* [[Neuropsihologija]]
* [[Pedijatrijska psihologija]]
* [[Pozitivna psihologija]]
* [[Primijenjena psihologija]]
* [[Psihofarmakologija]]
* [[Abnormalna psihologija|Psihologija abnormalnog ponašanja i doživljavanja]]
* [[Psihologija ličnosti]]
* [[Psihologija muzike]]
* [[Psihologija zaštite okoliša]]
* [[Razvojna psihologija]]
* [[Rehabilitacijska psihologija]]
* [[Socijalna psihologija]]
* [[Teorijska psihologija]]
* [[Transpersonalna psihologija]]
* [[Zdravstvena psihologija]]

=== Druge oblasti prema tematici ===

* [[Bihevioralna ekonomija]]
* [[Dječija psihopatologija]]
* [[Indijska psihologija]]
* [[Inteligencija]]
* [[Moralna psihologija]]
* [[Podsvijest]]
* [[Psihofarmakologija|Psihofarmakologija i zloupotreba psihoaktivnih supstanci]]
* [[Psihofizika]]
* [[Psiholingvistika]]
* [[Psihometrija]]
* [[Psihologija nauke]]
* [[Psihologija religije]]
* [[Psihologija seksualnosti]]
* [[Psihologija umjetnosti]]
* [[Psihologija žene]]
* [[Psihopatologija]]
* [[Self psihologija]]
** [[Pregled selfa|Self]]

=== Primijenjena psihologija ===

* [[Anomalistička psihologija]]
* [[Pedagoška psihologija|Edukacijska psihologija]]
* [[Ekološka psihologija]]
* [[Ergonomija]]
* [[Forenzička psihologija]]
* [[Industrijska i organizacijska psihologija]]
* [[Klinička psihologija]]
* [[Medicinska psihologija]]
* [[Policijska psihologija]]
* [[Politička psihologija]]
* [[Pravna psihologija]]
* [[Primijenjena bihevioralna analiza]]
* [[Psihologija medija]]
* [[Psihologija okoliša]]
* [[Psihologija potrošača]]
* [[Psihologija rada]]
* [[Psihologija zajednice]]
* [[Psihofarmakologija]]
* [[Psihologija zdravlja na radu]]
* [[Psihoneuroimunologija]]
* [[Saobraćajna psihologija]]
* [[Savjetodavna psihologija]]
* [[Sportska psihologija]]
* [[Školska psihologija]]
* [[Vojna psihologija]]
* [[Zdravstvena psihologija]]

=== Psihološke škole ===

[[Spisak psiholoških škola|Psihološke škole]] – u nastavku su navedeni primjeri različitih psiholoških škola i pravaca (najutjecajnije škole označene su podebljanim tekstom):

* '''[[Analitička psihologija]]'''
* '''[[Biheviorizam]]''' (vidi i [[Radikalni biheviorizam]])
* [[Deskriptivna psihologija]]
* '''[[Diferencijalna psihologija]]'''
* [[Dubinska psihologija]]
* [[Ego psihologija]]
* [[Egzistencijalna psihologija]]
* [[Enaktivizam]]
* [[Fenomenološka psihologija]]
* [[Funkcionalna psihologija]]
* '''[[Geštalt psihologija]]'''
* '''[[Humanistička psihologija]]'''
* [[Individualna psihologija]]
* '''[[Kognitivizam]]'''
* [[Kulturno-historijska psihologija]]
* '''[[Psihoanaliza]]'''
* [[Strukturalizam]]
* [[Teorija ekoloških sistema]]
* [[Transakcijska analiza]]
* [[Transpersonalna psihologija]]

=== Historija psihologije ===

* [[Historija psihologije]]
** [[Hronologija psihologije]]
** [[Hronologija psihoterapije]]

=== Psihološke teorije ===

* [[Spisak teorija socijalne psihologije]]

=== Istraživačke metode ===

* [[Spisak psiholoških istraživačkih metoda]]
* [[Spisak neuroloških istraživačkih metoda]]

== Psihološki fenomeni ==

* [[Kognitivna pristrasnost]] ([[Spisak kognitivnih pristrasnosti|spisak]])
** [[Spisak kognitivnih pristrasnosti povezanih sa pamćenjem]]
* [[Emocija]] ([[Spisak emocija|spisak]])
* [[Percepcija]] ([[Indeks članaka povezanih sa percepcijom|indeks]])
* [[Spisak psiholoških efekata|Psihološki efekti]]
* [[Mišljenje]] ([[Pregled mišljenja|pregled]])
** [[Spisak misaonih procesa]]
** [[Spisak organizacijskih misaonih procesa]]
** [[Spisak procesa donošenja odluka]]
** [[Spisak kreativnih misaonih procesa]]
** [[Spisak mnemotehnika]]
** [[Spisak tema o emocionalnoj inteligenciji|Emocionalna inteligencija]]

=== Mentalni poremećaji ===
{{Glavni|Mentalni poremećaj}}

* [[DSM-IV kodovi]]
* [[DSM-IV kodovi (abecedni prikaz)]]
* [[Uzroci mentalnih poremećaja]]
* [[Klasifikacija mentalnih poremećaja]]
* [[Spisak mentalnih poremećaja]]
** [[Spisak anksioznih poremećaja|Anksiozni poremećaji]]
** [[Ovisnost]]
*** [[Ovisnost o videoigrama]]
* [[Spisak poremećaja raspoloženja]]
* [[Spisak neuroloških poremećaja]]
* [[Pregled autizma]]

== Psihološki tretmani ==

* [[Spisak kognitivno-bihevioralnih terapija]]
* [[Spisak terapija]]
* [[Spisak psihoterapija]]

=== Medicina ===

* [[Lijek]]
* [[Spiskovi lijekova]]
* [[Spisak nootropika]]

== Obrazovanje u psihologiji ==

* [[Spisak kvalifikacija iz psihologije]]
* [[Spisak škola psihoanalize]]

== Psihološke organizacije ==

* [[Spisak psiholoških organizacija]]
* [[Istraživačke grupe i centri za evolucijsku psihologiju]]
* [[Spisak škola psihoanalize]]

== Psiholozi i srodni stručnjaci ==

* [[Spisak psihologa]]
** [[Spisak kliničkih psihologa]]
** [[Spisak kognitivnih psihologa]]
** [[Spisak komparativnih psihologa]]
** [[Spisak razvojnih psihologa]]
** [[Spisak pedagoških psihologa|Spisak edukacijskih psihologa]]
** [[Spisak evolucijskih psihologa]]
** [[Spisak socijalnih psihologa]]
* Spiskovi stručnjaka povezanih sa psihologijom
** [[Spisak kognitivnih naučnika]]
** [[Spisak izmišljenih psihijatara]]
** [[Spisak neurologa i neurohirurga]]
** [[Spisak neuronaučnika]]
** [[Spisak psihijatara]]
** [[Spisak teoretičara psihoanalize]]

== Također pogledajte ==

* [[Indeks članaka iz psihologije]]
** [[Indeks članaka iz kognitivne nauke]]
** [[Indeks članaka iz neurobiologije]]
** [[Indeks članaka iz psihometrije]]
* [[Spisak tema iz neuronauke]]
* [[Spisak tema iz savjetovanja]]
* [[Spisak softvera za oslikavanje mozga]]
* [[Spisak regija ljudskog mozga]]
* [[Spisak tema iz neurolingvističkog programiranja|Neurolingvističko programiranje]] ([[Indeks članaka povezanih s NLP-om|indeks]])
* [[Eksperimenti zasnovani na webu]]
* [[Spisak psiholoških časopisa]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.apa.org/ Zvanični sajt Američkog psihološkog udruženja (APA)] (en)
* [https://psycnet.apa.org/ PsycNet – Istraživačka baza Američkog psihološkog udruženja] (en)
* [https://scholar.google.com/ Google Scholar – Pretraživač naučne i akademske literature]
* [https://doaj.org/ DOAJ – Direktorij časopisa otvorenog pristupa (oblast psihologije)] (en)

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Pregledi zdravlja i fitnesa|Psihologija]]
[[Kategorija:Pregledi|Psihologija]]
[[Kategorija:Psihološki spiskovi| ]]
[[Kategorija:Psihologija| 1]]</text>
      <sha1>8ss5zhlqpex3vx6j8hfk5o60bi6knww</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predsvjesno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535369</id>
    <revision>
      <id>3904093</id>
      <parentid>3898712</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:53:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nesvjesni um]] uklonjena; [[Kategorija:Nesvjesno]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11651" sha1="b9g7dnjwa2hu4x1io6fy3d4dce27mis" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihoanaliza}}
U [[psihoanaliza|psihoanalizi]], '''predsvjesno''' označava dio psihe koji se nalazi neposredno izvan trenutne [[svijest]]i, ali joj prethodi. Sadržaji poput misli i sjećanja smatraju se predsvjesnim ako u datom trenutku nisu aktivno prisutni u svijesti, ali istovremeno nisu ni [[Potiskivanje|potisnuti]]. Zbog toga oni ostaju lako dostupni prisjećanju i mogu relativno lako preći u svjesno stanje. Ovu teorijsku formulaciju [[Sigmund Freud]] je izvorno pripisao [[Josef Breuer|Josefu Breueru]].&lt;ref name=&quot;Freud_1963&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor-last=Rieff |editor-first=Philip |date=1963 |title=General Psychological Theory: Papers on Metapsychology |publisher=Collier Books |location=New York |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Freud_Unconscious.pdf |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U svom topografskom modelu psihe Freud je razlikovao predsvjesno ({{de|Das Vorbewusste}}) od svjesnog ({{de|Das Bewusste}}) i nesvjesnog ({{de|Das Unbewusste}}).&lt;ref name=&quot;Freud_1963&quot; /&gt;

Predsvjesno se također odnosi na informacije koje su dostupne za [[Kognicija|kognitivnu obradu]], iako se u datom trenutku ne nalaze u polju svjesne spoznaje. Jedan od najučestalijih oblika takve obrade jeste [[priming (psihologija)|priming]] (kognitivni podsticaj), kod kojeg prethodno izlaganje nekom podražaju utječe na kasniju obradu informacija. Ostali karakteristični primjeri predsvjesne obrade obuhvataju [[fenomen &quot;na vrhu jezika&quot;]] i [[slijepi vid]].&lt;ref name=&quot;Sternberg_2012&quot;&gt;{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Sternberg |first2=Karin |date=2012 |title=Cognitive Psychology |edition=6. |publisher=Wadsworth, Cengage Learning |isbn=978-1-111-34476-4 |url=https://cs.um.ac.ir/images/87/books/Cognitive%20Psychology_Strenberg%206th%20.pdf |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Freudov topografski model ==

Sigmund Freud je 1900. godine, u djelu ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]'', uveo postavku da nesvjesni um ne predstavlja tek jednostavnu suprotnost svijesti. Prema njegovom shvatanju, unutar [[Psihički aparat|psihičkog aparata]] postoje dvije zasebne sfere izvan neposredne svijesti: [[Nesvjesni um|nesvjesno]] i predsvjesno.&lt;ref name=&quot;Freud_1953&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume V (1900–1901): The Interpretation of Dreams (Second Part) and On Dreams |editor1-last=Strachey |editor1-first=James |editor2-last=Freud |editor2-first=Anna |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/completepsycholo0005unse/page/n7/mode/2up |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojam nesvjesnog Freud je rezervisao isključivo za sadržaje koji su nedostupni svjesnom uvidu, dok je termin predsvjesno koristio za područje koje posreduje između nesvjesnog i svjesnog sistema. Predsvjesno djeluje kao svojevrsni filter ili prag koji reguliše pristup sadržaja u svijest, a funkcionalno je povezano i s voljnom kontrolom pažnje i motorike.&lt;ref name=&quot;Freud_1953&quot; /&gt;

Ovu teorijsku razliku Freud je obrazložio sljedećim riječima:

{{Citat|... postoje dvije vrste nesvjesnog – jedna koja se pod često prisutnim okolnostima lako pretvara u svjesno, i druga kod koje je takva transformacija otežana te se ostvaruje samo uz znatan napor ili se možda nikada ne ostvaruje. [...] Nesvjesno koje je samo latentno, pa stoga lako postaje svjesno, nazivamo ‘predsvjesnim’, dok naziv ‘nesvjesno’ zadržavamo za ono drugo.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

Kako objašnjava [[David Stafford-Clark]]:

{{Citat|Ako je svijest ukupnost svega čega smo svjesni, tada je predsvjesno rezervoar svega onoga čega se možemo prisjetiti, odnosno svega što je dostupno voljnom prisjećanju – svojevrsno skladište pamćenja. Time nesvjesno područje psihičkog života obuhvata primitivnije nagone i impulse koji utječu na naše postupke, a da ih pritom ne moramo biti u potpunosti svjesni, kao i sve značajne sklopove ideja ili sjećanja snažno emocionalno obojenih, koji su nekada bili prisutni u svijesti, ali su naknadno potisnuti, tako da joj više nisu dostupni, čak ni putem introspekcije ili svjesnog nastojanja da ih se prisjetimo.&lt;ref name=&quot;StaffordClark_1966&quot;&gt;{{cite book |last=Stafford-Clark |first=David |date=1966 |title=What Freud Really Said |publisher=Schocken Books |location=New York |url=https://archive.org/details/whatfreudreallys00stafrich |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

Freudov izvorni [[Njemački jezik|njemački izraz]] za predsvjesno bio je ''das Vorbewusste'',&lt;ref name=&quot;Freud_1963&quot; /&gt; dok je za nesvjesno koristio termin ''das Unbewusste''.

=== Karakteristike ===

Freud je smatrao da se predsvjesno odlikuje sposobnošću provjere stvarnosti, dostupnošću sjećanja koja se mogu prizvati u [[svijest]] te, prije svega, povezanošću s verbalnim predstavama (predstavama riječi), što predstavlja osnovnu razliku u odnosu na sadržaje [[Nesvjesni um|nesvjesnog]].&lt;ref name=&quot;Freud_1963&quot; /&gt;

U drugom poglavlju djela ''[[Ego i id]]'', Freud objašnjava da se suštinska razlika između nesvjesne i predsvjesne predstave sastoji u tome što su nesvjesne predstave zasnovane na sadržajima koji nisu neposredno dostupni svijesti, dok predsvjesne predstave mogu dospjeti u svijest putem svojih veza s verbalnim predstavama.&lt;ref name=&quot;Freud_1966&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1966 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XIX (1923–1925): The Ego and the Id and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono0019freu_dfi9 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Verbalne predstave predstavljaju tragove sjećanja koji su nekada bili opažaji, pa stoga mogu ponovo postati svjesni.&lt;ref name=&quot;Freud_1966&quot; /&gt; Freud je smatrao da se sadržaji nesvjesnog mogu prenijeti u predsvjesno samo ukoliko se uspostave posredne veze između nesvjesne misli i odgovarajuće riječi ili slike prisutne u predsvjesnom.&lt;ref name=&quot;Freud_1966&quot; /&gt;

=== Odnos prema idu, egu i super-egu ===
{{Glavni|Id, ego i super-ego}}
Razlikovanje svjesnog, predsvjesnog i nesvjesnog predstavlja ono što je Freud nazivao topografskim modelom psihe, odnosno podjelom psihičkog života prema nivou dostupnosti sadržaja svijesti.&lt;ref name=&quot;Freud_1966&quot; /&gt; Godine 1923. Freud je, pored ove topografske podjele, razvio i strukturalni model psihe, uvodeći tri međusobno povezana psihička sistema: [[id, ego i super-ego]].&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt; Iako se ovi sistemi djelimično preklapaju s podjelom na svjesno, predsvjesno i nesvjesno, oni predstavljaju zaseban način razumijevanja strukture psihe.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;

[[Id, ego i super-ego|Ego]] predstavlja organizovanu cjelinu psihičkih procesa i najčešće je povezan sa svjesnim funkcionisanjem. Međutim, njegovi dijelovi mogu djelovati i na predsvjesnom nivou, naročito kada kontrolišu ili ograničavaju pristup nesvjesnih sadržaja svijesti. Budući da ego može pružati otpor određenim psihičkim sadržajima, pojedini njegovi aspekti mogu djelovati i izvan svijesti, odnosno biti nesvjesni u dinamičkom smislu.&lt;ref name=&quot;Freud_1966&quot; /&gt;

[[Id, ego i super-ego|Id]] je potpuno nesvjesni dio psihe koji sadrži nagonske težnje, instinkte i potisnute sadržaje. Ego je u stalnoj interakciji s idom nastojeći da njegove zahtjeve uskladi sa zahtjevima vanjske stvarnosti. Prema Freudu, ego predstavlja razum, prosuđivanje i prilagođavanje stvarnosti, dok id predstavlja izvor nagonskih impulsa i duboko ukorijenjenih strasti.&lt;ref name=&quot;Freud_1966&quot; /&gt;

[[Id, ego i super-ego|Super-ego]] predstavlja unutrašnji sistem moralnih normi, vrijednosti i ideala. On se razvija tokom djetinjstva kroz proces socijalizacije i identifikacije s roditeljskim i društvenim autoritetima, a Freud je smatrao da njegovo formiranje u velikoj mjeri zavisi od razrješenja [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].&lt;ref name=&quot;Freud_1966&quot; /&gt; Super-ego djeluje kao unutrašnji moralni autoritet koji procjenjuje postupke pojedinca i usmjerava njegovo ponašanje prema usvojenim idealima i društvenim normama.

== U terapijskom kontekstu ==

U kliničkoj praksi, predsvjesni nivo psihičkog funkcionisanja prepoznaje se kao glavno polje neposrednog terapeutskog rada.&lt;ref name=&quot;Casement_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Casement |first=Patrick |date=1985 |title=On Learning from the Patient |publisher=Tavistock Publications |location=London ; New York |url=https://archive.org/details/onlearningfrompa0000case |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da se predsvjesni sadržaji, za razliku od duboko potisnutih nesvjesnih sila, mogu bez većih prepreka dovesti u polje svjesne spoznaje, oni predstavljaju materijal koji je najpogodniji za kliničko istraživanje, verbalizaciju i interpretaciju.

U psihoanalitičkom procesu razlikuju se pacijentove predsvjesne [[transfer]]ne fantazije od onih koje pripadaju nesvjesnom sistemu psihe.&lt;ref name=&quot;Sandler_1997&quot;&gt;{{cite book |last1=Sandler |first1=Joseph |last2=Dare |first2=Christopher |last3=Holder |first3=Alex |date=1997 |title=Freud's Models of the Mind: An Introduction |publisher=Karnac Books |location=London |url=https://archive.org/details/isbn_1855751674 |isbn=978-1-85575-167-5 |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Predsvjesne transferne fantazije nalaze se na samoj granici osvještavanja i mogu postati dostupne pacijentovom uvidu uz relativno mali napor i usmjeravanje pažnje, dok nesvjesne fantazije zahtijevaju znatno složeniji proces dugotrajne analize i savladavanja [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambenih mehanizama]].

Psihijatar [[Eric Berne]] smatrao je da predsvjesno obuhvata znatno šire područje psihičkog života nego što se to obično pretpostavlja. Prema njegovom mišljenju, prenaglašavanje uloge nesvjesnog u tradicionalnoj [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] dovelo je do toga da i analitičari i pacijenti potcijene stvarni uticaj i važnost predsvjesnih procesa u svakodnevnom funkcionisanju i samoj [[Psihoterapija|terapiji]].&lt;ref name=&quot;Berne_1974&quot;&gt;{{cite book |last=Berne |first=Eric |date=1974 |title=What Do You Say After You Say Hello?: The Psychology of Human Destiny |publisher=Bantam Books |url=https://archive.org/details/whatdoyousayafte0000eric |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Svijest]]
* [[Jacques Lacan]]
* [[Filozofija uma]]
* [[Subliminalna percepcija]]
* [[Nesvjesni um]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* Virginia Hamilton, ''The Analyst's Preconscious'' (1996), {{ISBN|978-0881632217}} [https://books.google.com.ni/books?id=Da3rAgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false (Digitalizovano na Google Books)]

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.claesdavidson.se/downloads/davidson_problem_preconscious.pdf Davidson, C. The Problem of the Preconscious] {{en simbol}}

{{Analitička psihologija}}
{{Ljudski psihološki razvoj}}
{{Pamćenje}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nesvjesno]]
[[Kategorija:Frojdovska psihologija]]
[[Kategorija:Analitička psihologija]]
[[Kategorija:Mentalni procesi]]
[[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]]
[[Kategorija:Psihodinamika]]
[[Kategorija:Psihoanalitička teorija]]</text>
      <sha1>b9g7dnjwa2hu4x1io6fy3d4dce27mis</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Frojdovska psihologija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535394</id>
    <revision>
      <id>3904118</id>
      <parentid>3899083</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:28:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904118</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="152" sha1="j0a59z9j9p6bwb8z0j7oom5a4di6onc" xml:space="preserve">[[Kategorija:Psihoanaliza|Frojdovska]]
[[Kategorija:Psihološki pravci|Frojdovska]]
[[Kategorija:Sigmund Freud]]
[[Kategorija:Psihoanalitička teorija]]</text>
      <sha1>j0a59z9j9p6bwb8z0j7oom5a4di6onc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535445</id>
    <revision>
      <id>3904151</id>
      <parentid>3902512</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T09:04:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Četvrtfinale */</comment>
      <origin>3904151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="96036" sha1="buscy5dzb7d4m14nkxkzoj043ivirj8" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}|3|{{NOG|SWE}}|0
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}|2|{{NOG|CRO}}|1
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}|3|{{NOG|AUT}}|0
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}|2|{{NOG|BIH}}|0
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}} {{aet}}|3|{{NOG|SEN}}|2
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ECU}}|0
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}|2|{{NOG|COD}}|1
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}} {{aet}}|3|{{NOG|CPV}}|2
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}|1 (2)|{{NOG|EGY}} {{pso}}|1 (4)
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}|2|{{NOG|ALG}}|0
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}|1|{{NOG|GHA}}|0
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}|0|{{NOG|FRA}}|1
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}|0|{{NOG|MAR}}|3
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|POR}}|0|{{NOG|ESP}}|1
|6. juli – [[Seattle]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}|1|{{NOG|BEL}}|4
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|5. juli – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ENG}}|3
|7. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ARG}}|3|{{NOG|EGY}}|2
|7. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}} {{pso}}|0 (4)|{{NOG|COL}}|0 (3)
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|MAR}}|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||{{NOG|BEL}}|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|NOR}}||{{NOG|ENG}}|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|SUI}}|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|74}}
|goals2=
*[[Antonio Nusa|Nusa]] {{goal|39}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|86}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=69.665
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12523/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Côte d'Ivoire v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Odilon Kossounou]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] || {{suboff|90+3}}
|-
|DM ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || {{suboff|60}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ange-Yoan Bonny]] || {{suboff|60}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Yan Diomande]] || {{suboff|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Oumar Diakité]] || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Evann Guessand]] || {{subon|90+3}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-NOR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ørjan Nyland]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Marcus Holmgren Pedersen]] || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kristoffer Ajer]]
|-
|CB ||'''17'''||[[Torbjørn Heggem]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[David Møller Wolfe]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Patrick Berg]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Sander Berge]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Martin Ødegaard]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RF ||'''7''' ||[[Alexander Sørloth]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Erling Haaland]]
|-
|LF ||'''20'''||[[Antonio Nusa]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''21'''||[[Andreas Schjelderup]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Oscar Bobb]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Fredrik Aursnes]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ståle Solbakken]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Antonio Nusa]] (Norveška)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|}
----

===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|3–0}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|45||74}}
*[[Bradley Barcola|Barcola]] {{goal|53}}
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12532/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – France v. Sweden |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Mike Maignan]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Jules Koundé]] || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Dayot Upamecano]]
|-
|CB ||'''17'''||[[William Saliba]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Lucas Digne]] || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Aurélien Tchouaméni]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Adrien Rabiot]]
|-
|RW ||'''7''' ||[[Ousmane Dembélé]] || {{suboff|75}}
|-
|AM ||'''11'''||[[Michael Olise]] || {{suboff|85}}
|-
|LW ||'''12'''||[[Bradley Barcola]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Kylian Mbappé]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Désiré Doué]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Malo Gusto]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Théo Hernandez]] || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Jean-Philippe Mateta]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Rayan Cherki]] || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Didier Deschamps]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:FRA-SWE 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jacob Widell Zetterström]]
|-
|RB ||'''8''' ||[[Daniel Svensson (nogometaš)|Daniel Svensson]] || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Gustaf Lagerbielke (nogometaš)|Gustaf Lagerbielke]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Victor Lindelöf]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''5''' ||[[Gabriel Gudmundsson]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Anthony Elanga]]
|-
|CM ||'''7''' ||[[Lucas Bergvall]] || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''18'''||[[Yasin Ayari]] || {{suboff|82}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Elliot Stroud]] || {{suboff|66}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Viktor Gyökeres]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Alexander Isak]] || {{suboff|89}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''26'''||[[Taha Ali]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Besfort Zeneli]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Benjamin Nygren]] || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Mattias Svanberg]] || {{subon|82}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Gustaf Nilsson (nogometaš)|Gustaf Nilsson]] || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kylian Mbappé]] (France)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;Jan de Vries ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Brooke Mayo]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Bram Van Driessche ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
|}
----

===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|2–0}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|22}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{goal|31}}
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12529/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Mexico v. Ecuador |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h
 |pattern_so = _ecu26h2l
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Jorge Sánchez (nogometaš)|Jorge Sánchez]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[César Montes]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]]
|-
|CM ||'''19'''||[[Gilberto Mora (nogometaš)|Gilberto Mora]] || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Luis Romo]] || {{suboff|73}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]] || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || {{suboff|73}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || {{suboff|80}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Obed Vargas]] || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Santiago Giménez]] || {{subon|73}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Israel Reyes]] || {{subon|80}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Orbelín Pineda]] || {{subon|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-ECU 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Hernán Galíndez]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Alan Franco (nogometaš)|Alan Franco]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Joel Ordóñez]] || || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''6''' ||[[Willian Pacho]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Piero Hincapié]] || {{sentoff|0|90+5}}
|-
|RM ||'''9''' ||[[John Yeboah]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Moisés Caicedo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|90+9}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Pedro Vite]]
|-
|LM ||'''20'''||[[Nilson Angulo]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Gonzalo Plata]]
|-
|CF ||'''13'''||[[Enner Valencia]] || || {{suboff|59}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Yaimar Medina]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''17'''||[[Ángelo Preciado]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Kevin Rodríguez (nogometaš)|Kevin Rodríguez]] || || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Kendry Páez]] || {{yel|90+3}} || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Jordy Caicedo]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Beccacece]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Julián Quiñones]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Tomaž Klančnik ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;Andraž Kovačič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Mustapha Ghorbal]] ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mokrane Gourari ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Bastian Dankert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Mahmoud Ashour ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
|}
----

===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|2–1}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
*[[Harry Kane|Kane]] {{goal|75||86}}
|goals2=
*[[Brian Cipenga|Cipenga]] {{goal|7}}
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=68.239
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska&lt;ref name=&quot;ENG-COD line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12521/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – England v. Congo DR |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}&lt;ref name=&quot;ENG-COD line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jordan Pickford]]
|-
|RB ||'''25'''||[[Djed Spence]] || || {{suboff|70}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Ezri Konsa]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Marc Guéhi]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Nico O'Reilly]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Elliot Anderson (nogometaš)|Elliot Anderson]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Declan Rice]] || || {{suboff|90+1}}
|-
|RW ||'''20'''||[[Noni Madueke]] || || {{suboff|60}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Jude Bellingham]] || {{yel|19}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Marcus Rashford]] || || {{suboff|60}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Harry Kane]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Bukayo Saka]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Anthony Gordon (nogometaš)|Anthony Gordon]] || || {{subon|60}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Eberechi Eze]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[John Stones]] || || {{subon|90+1}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|GER}} [[Thomas Tuchel]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:ENG-COD 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Lionel Mpasi]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Aaron Wan-Bissaka]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Chancel Mbemba]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Axel Tuanzebe]]
|-
|LB ||'''26'''||[[Arthur Masuaku]] || || {{suboff|89}}
|-
|DM ||'''8''' ||[[Samuel Moutoussamy]] || || {{suboff|89}}
|-
|RM ||'''7''' ||[[Nathanaël Mbuku]] || || {{suboff|64}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ngal'ayel Mukau]] || || {{suboff|76}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Noah Sadiki]] || {{yel|27}}
|-
|LM ||'''9''' ||[[Brian Cipenga]] || || {{suboff|76}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Yoane Wissa]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''13'''||[[Meschak Elia]] || || {{subon|64}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Théo Bongonda]] || || {{subon|76}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Edo Kayembe]] || || {{subon|76}}
|-
|DF ||'''12'''||[[Joris Kayembe]] || || {{subon|89}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Fiston Mayele]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Sébastien Desabre]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Harry Kane]] (Engleska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mohammad Al-Kalaf ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;Ahmad Al-Roalle ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khamis Al-Marri]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Obaid Khadim ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|3–2}}
|aet=yes
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
*[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{goal|86}}
*[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{goal|89||120+5|pen.}}
|goals2=
*[[Habib Diarra|Diarra]] {{goal|25}}
*[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{goal|51}}
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=66.925
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija&lt;ref name=&quot;BEL-SEN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12534/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Belgium v. Senegal |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal&lt;ref name=&quot;BEL-SEN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Thibaut Courtois]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Timothy Castagne]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Brandon Mechele]] || {{yel|64}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Arthur Theate]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[Maxim De Cuyper]]|| || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Hans Vanaken]]|| || {{suboff|63}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Youri Tielemans]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RW ||'''10'''||[[Leandro Trossard]]|| || {{suboff|109}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kevin De Bruyne]]|| || {{suboff|56}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Jérémy Doku]]|| || {{suboff|56}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Charles De Ketelaere]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' ||[[Romelu Lukaku]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Dodi Lukébakio]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''23'''||[[Nicolas Raskin]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Diego Moreira]] || || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Thomas Meunier]] || || {{subon|78}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Amadou Onana]] || || {{subon|109}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Rudi Garcia]]|| {{yel|90}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BEL-SEN 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Mory Diaw]]
|-
|RB ||'''15'''||[[Krépin Diatta]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Pathé Ciss]]
|-
|CB ||'''19'''||[[Moussa Niakhaté]]
|-
|LB ||'''14'''||[[Ismail Jakobs]]|| || {{suboff|93}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Habib Diarra]]|| || {{suboff|73}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Idrissa Gueye]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])|| || {{suboff|95}}
|-
|CM ||'''26'''||[[Pape Gueye]]|| || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''13'''||[[Iliman Ndiaye]]|| || {{suboff|73}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ismaïla Sarr]]
|-
|LF ||'''10'''||[[Sadio Mané]] || || {{suboff|93}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Lamine Camara]] || {{yel|67}} || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Pape Matar Sarr]] || || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''20'''||[[Ibrahim Mbaye]] || || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nicolas Jackson]] || || {{subon|93}}
|-
|DF ||'''25'''||[[El Hadji Malick Diouf]] || || {{subon|93}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Bara Sapoko Ndiaye]] || || {{subon|95}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Pape Thiaw]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Youri Tielemans]] (Belgija)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Walter López ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;Christian Ramírez ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Andrés Rojas]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Alexander Guzmán ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Guillermo Pacheco ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
|}
----

===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|2–0}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
*[[Folarin Balogun|Balogun]] {{goal|45}}
*[[Malik Tillman|Tillman]] {{goal|82}}
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=68.827
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}&lt;ref name=&quot;USA-BIH line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12533/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – USA v. Bosnia and Herzegovina |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;USA-BIH line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''24'''||[[Matt Freese]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Alex Freeman]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Chris Richards (nogometaš)|Chris Richards]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Tim Ream]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RM ||'''2''' ||[[Sergiño Dest]] || || {{suboff|87}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Weston McKennie]] || || {{suboff|90+5}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Tyler Adams]]
|-
|CM ||'''17'''||[[Malik Tillman]]
|-
|LM ||'''5''' ||[[Antonee Robinson]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Christian Pulisic]] || || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Folarin Balogun]] || {{sentoff|0|64}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''14'''||[[Sebastian Berhalter]] || || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Ricardo Pepi]] || || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Giovanni Reyna]] || || {{subon|90+5}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Mauricio Pochettino]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:USA-BIH 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''7''' ||[[Amar Dedić]]
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]] || || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Tarik Muharemović]]
|-
|LB ||'''21'''||[[Stjepan Radeljić]] || {{yel|80}}
|-
|RM ||'''8''' ||[[Armin Gigović]] || || {{suboff|51}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{suboff|51}}
|-
|CM ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]]
|-
|LM ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]] || || {{suboff|75}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Edin Džeko]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|51}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Ermin Mahmić]] || || {{subon|51}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]] || || {{subon|51}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]] || || {{subon|51}}
|-
|FW ||'''23'''||[[Haris Tabaković]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Amar Memić]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]] || {{yel|80}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Malik Tillman]] (SAD)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}
----

===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|3–0}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
*[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{goal|36||89}}
*[[Pedro Porro|Porro]] {{goal|66}}
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=70.492
|referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija&lt;ref name=&quot;ESP-AUT line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12528/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Spain v. Austria |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija&lt;ref name=&quot;ESP-AUT line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Unai Simón]]
|-
|RB ||'''12'''||[[Pedro Porro]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Pau Cubarsí]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Aymeric Laporte]] || {{suboff|90+3}}
|-
|LB ||'''24'''||[[Marc Cucurella]]
|-
|DM ||'''16'''||[[Rodri (nogometaš)|Rodri]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''10'''||[[Dani Olmo]] || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Pedri]] || {{suboff|90+3}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Lamine Yamal]] || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Mikel Oyarzabal]]
|-
|LF ||'''15'''||[[Álex Baena]] || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Ferran Torres]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Mikel Merino]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''9''' ||[[Gavi (nogometaš)|Gavi]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''8''' ||[[Fabián Ruiz]] || {{subon|90+3}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Marc Pubill]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Luis de la Fuente (nogometaš)|Luis de la Fuente]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:ESP-AUT 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alexander Schlager]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Stefan Posch]] || {{yel|83}} || {{suboff|85}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kevin Danso]]
|-
|CB ||'''8''' ||[[David Alaba]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''20'''||[[Konrad Laimer]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Nicolas Seiwald]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Xaver Schlager]] || || {{suboff|46}}
|-
|RW ||'''18'''||[[Romano Schmid]] || || {{suboff|60}}
|-
|AM ||'''24'''||[[Paul Wanner]]
|-
|LW ||'''9''' ||[[Marcel Sabitzer]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Michael Gregoritsch]] || || {{suboff|60}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''10'''||[[Florian Grillitsch]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Carney Chukwuemeka]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''7''' ||[[Marko Arnautović]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Saša Kalajdžić]] || || {{subon|60}}
|-
|DF ||'''22'''||[[Alexander Prass]] || || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|GER}} [[Ralf Rangnick]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Lamine Yamal]] (Španija)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mahbod Beigi ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
&lt;br /&gt;Andreas Söderkvist ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dahane Beida]] ([[Nogometni savez Mauritanije|Mauritanija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Elvis Noupue ([[Nogometni savez Kameruna|Kamerun]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Fedayi San]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Shaun Evans (nogometni sudija)|Shaun Evans]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|}
----

===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|2–1}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
*[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{goal|68|pen.}}
*[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{goal|90+4}}
|goals2=
*[[Ivan Perišić|Perišić]] {{goal|53}}
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=43.036
|referee=[[Espen Eskås]] ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal&lt;ref name=&quot;POR-CRO line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12535/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Portugal v. Croatia |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska&lt;ref name=&quot;POR-CRO line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Diogo Costa]]
|-
|RB ||'''20'''||[[João Cancelo]] || || {{suboff|62}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Rúben Dias]] || {{yel|17}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Renato Veiga]]
|-
|LB ||'''25'''||[[Nuno Mendes (nogometaš)|Nuno Mendes]]
|-
|CM ||'''15'''||[[João Neves]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Vitinha]] || || {{suboff|62}}
|-
|RW ||'''18'''||[[Pedro Neto]] || || {{suboff|62}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Bruno Fernandes]] || || {{suboff|62}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Rafael Leão]]
|-
|CF ||'''7''' ||[[Cristiano Ronaldo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|81}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''10'''||[[Bernardo Silva]] || || {{subon|62}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Nélson Semedo]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Francisco Conceição]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Gonçalo Ramos]] || || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Rúben Neves]] || || {{subon|81}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Roberto Martínez]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:POR-CRO 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Dominik Livaković]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Josip Stanišić]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Josip Šutalo]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Marin Pongračić]]
|-
|LB ||'''14'''||[[Ivan Perišić]] || {{yel|90+8}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Luka Modrić]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|59}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Mateo Kovačić]] || || {{suboff|90+6}}
|-
|RW ||'''13'''||[[Nikola Vlašić]] || || {{suboff|90+2}}
|-
|AM ||'''17'''||[[Petar Sučić]]
|-
|LW ||'''16'''||[[Martin Baturina]] || || {{suboff|68}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ante Budimir]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Igor Matanović]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Mario Pašalić]] || || {{subon|68}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Joško Gvardiol]] || || {{subon|90+2}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Andrej Kramarić]] || || {{subon|90+6}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Zlatko Dalić]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Cristiano Ronaldo]] (Portugal)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Jan Erik Engan ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
&lt;br /&gt;Isaak Bashevkin ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Abongile Tom]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Zakhele Siwela]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|}
----

===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|2–0}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
*[[Breel Embolo|Embolo]] {{goal|10}}
*[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{goal|46}}
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-ALG line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12536/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Switzerland v. Algeria |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir&lt;ref name=&quot;SUI-ALG line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Denis Zakaria]] || || {{suboff|87}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]]
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (nogometaš)|Ricardo Rodriguez]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]]
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RW ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{suboff|87}}
|-
|AM ||'''9''' ||[[Johan Manzambi]] || || {{suboff|70}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]] || || {{suboff|82}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''22''' ||[[Fabian Rieder]] || || {{subon|70}}
|-
|FW ||'''19''' ||[[Noah Okafor]] || || {{subon|70}}
|-
|FW ||'''23''' ||[[Zeki Amdouni]] || || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Silvan Widmer]] || || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''20''' ||[[Michel Aebischer]] || || {{subon|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:SUI-ALG 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Luca Zidane]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Rafik Belghali]] || || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Aïssa Mandi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ramy Bensebaini]]
|-
|LB ||'''15'''||[[Rayan Aït-Nouri]]
|-
|DM ||'''19'''||[[Nabil Bentaleb]] || || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ramiz Zerrouki]] || || {{suboff|58}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Farès Chaïbi]] || {{yel|36}}
|-
|RF ||'''7''' ||[[Riyad Mahrez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''22'''||[[Ibrahim Maza]]
|-
|LF ||'''8''' ||[[Houssem Aouar]] || || {{suboff|58}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''13''' ||[[Jaouen Hadjam]] || || {{subon|58}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Amine Gouiri]] || || {{subon|58}}
|-
|MF ||'''14''' ||[[Hicham Boudaoui]] || {{yel|72}} || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''11''' ||[[Anis Hadj Moussa]] || || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''20''' ||[[Adil Boulbina]] || || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BIH}} [[Vladimir Petković]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Breel Embolo]] (Švicarska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Masimiliano Del Yesso ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;Facundo Rodriguez ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Erick Miranda]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
|}
----

===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|1–1}}
|team2={{NOG|EGY}}
|aet=yes
|goals1=
*[[Mohamed Hany|Hany]] {{goal|55|a.g.}}
|goals2=
*[[Emam Ashour|Ashour]] {{goal|13}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=70.244
|referee=[[Gustavo Tejera]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
|penaltyscore=2–4
|penalties1=
*[[Harry Souttar|Souttar]] {{penpromašaj}}
*[[Jackson Irvine|Irvine]] {{pengol}}
*[[Awer Mabil|Mabil]] {{pengol}}
*[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penpromašaj}}
|penalties2=
*[[Mahmoud Saber|Saber]] {{pengol}}
*[[Ramy Rabia|Rabia]] {{pengol}}
*[[Mohamed Salah|Salah]] {{pengol}}
*[[Hossam Abdelmaguid|Abdelmaguid]] {{pengol}}
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija&lt;ref name=&quot;AUS-EGY line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12524/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Australia v. Egypt |publisher=[[FIFA]] |date=July 3, 2026 |access-date=July 3, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat&lt;ref name=&quot;AUS-EGY line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----

===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|3–2}}
|team2={{NOG|CPV}}
|aet=yes
|goals1=
*[[Lionel Messi|Messi]] {{goal|29}}
*[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{goal|92}}
*[[Diney (nogometaš)|Diney]] {{goal|111|a.g.}}
|goals2=
*[[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{goal|59}}
*[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{goal|103}}
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=64.478
|referee= [[Drew Fischer]] ([[Nogometni savez Kanade|Kanada]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina&lt;ref name=&quot;ARG-CPV line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12530/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Argentina v. Cabo Verde |publisher=[[FIFA]] |date=July 3, 2026 |access-date=July 3, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}&lt;ref name=&quot;ARG-CPV line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----

===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|1–0}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
*[[Jhon Arias (nogometaš)|J. Arias]] {{goal|14}}
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=69.045
|referee=[[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija&lt;ref name=&quot;COL-GHA line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12526/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Colombia v. Ghana |publisher=[[FIFA]] |date=July 4, 2026 |access-date=July 4, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana&lt;ref name=&quot;COL-GHA line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Kanada – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kanada – Maroko|0–3}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
*[[Azzedine Ounahi|Ounahi]] {{goal|50||82}}
*[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{goal|90+8}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;Canada vs Morocco {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Kanada&lt;ref name=&quot;CAN-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12539/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Canada v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=July 4, 2026 |access-date=July 4, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Maroko&lt;ref name=&quot;CAN-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Paragvaj – Francuska===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Paragvaj – Francuska|0–1}}
|team2={{NOG|FRA}}
|goals1=
|goals2=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|70|pen.}}
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=68.324
|referee=[[Ilgiz Tantashev]] ([[Nogometni savez Uzbekistana|Uzbekistan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;Paraguay vs France {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _par26h
 |pattern_b  = _par26h
 |pattern_ra = _par26h
 |pattern_sh = _par26h2
 |pattern_so = _par26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Paragvaj&lt;ref name=&quot;PAR-FRA line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12542/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Paraguay v. France |publisher=[[FIFA]] |date=July 4, 2026 |access-date=July 4, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H
 |pattern_so = _fra26H2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;PAR-FRA line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Brazil – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Neymar]] {{goal|90+10|pen.}}
|goals2=
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|79||90}}
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Ismail Elfath]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;Brazil vs Norway {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = FFE540
 |body       = FFE540
 |rightarm   = FFE540
 |shorts     = 4080FF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Brazil&lt;ref name=&quot;BRA-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12541/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Brazil v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=July 5, 2026 |access-date=July 5, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26h
 |pattern_b  = _nor26h
 |pattern_ra = _nor26h
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so =
 |leftarm    = BA0C2F
 |body       = BA0C2F
 |rightarm   = BA0C2F
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 00205B
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;BRA-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Meksiko – Engleska===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Engleska|2–3}}
|team2={{NOG|ENG}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|42}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{goal|69|pen.}}
|goals2=
*[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{goal|36||38}}
*[[Harry Kane|Kane]] {{goal|60|pen.}}
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Alireza Faghani]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;Mexico vs England {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26hA
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-ENG line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12540/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Mexico v. England |publisher=[[FIFA]] |date=July 5, 2026 |access-date=July 5, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26A
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    =
 |body       =
 |rightarm   =
 |shorts     =
 |socks      =
 |title      = Engleska&lt;ref name=&quot;MEX-ENG line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Portugal – Španija===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Španija|0–1}}
|team2={{NOG|ESP}}
|goals1=
|goals2=
*[[Mikel Merino|Merino]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=70.649
|referee=[[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;Portugal vs Spain {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26h
 |pattern_b  = _por26h
 |pattern_ra = _por26h
 |pattern_sh = _por26h
 |pattern_so = _por26h2l
 |leftarm    = a73737
 |body       = a73737
 |rightarm   = a73737
 |shorts     = a73737
 |socks      = a73737
 |title      = Portugal&lt;ref name=&quot;POR-ESP line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12538/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Portugal v. Spain |publisher=[[FIFA]] |date=July 6, 2026 |access-date=July 6, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26a
 |pattern_b  = _esp26a
 |pattern_ra = _esp26a
 |pattern_sh = _esp26a2
 |pattern_so = _esp26a2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Španija&lt;ref name=&quot;POR-ESP line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Sjedinjene Američke Države – Belgija===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Belgija|1–4}}
|team2={{NOG|BEL}}
|goals1=
*[[Malik Tillman|Tillman]] {{goal|31}}
|goals2=
*[[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{goal|9||33}}
*[[Hans Vanaken|Vanaken]] {{goal|57}}
*[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{goal|90+3}}
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=66.925
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;USA vs Belgium {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26a
 |pattern_b  = _usa26a
 |pattern_ra = _usa26a
 |pattern_sh = _usa26a
 |pattern_so =
 |leftarm    =
 |body       =
 |rightarm   =
 |shorts     =
 |socks      = 090b02
 |title      = {{nowrap|United States}}&lt;ref name=&quot;USA-BEL line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12543/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – USA v. Belgium |publisher=[[FIFA]] |date=July 6, 2026 |access-date=July 6, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgium&lt;ref name=&quot;USA-BEL line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Argentina – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Egipat|3–2}}
|team2={{NOG|EGY}}
|goals1=
*[[Cristian Romero|Romero]] {{goal|79}}
*[[Lionel Messi|Messi]] {{goal|83}}
*[[Enzo Fernández|Fernández]] {{goal|90+2}}
|goals2=
*[[Yasser Ibrahim|Ibrahim]] {{goal|15}}
*[[Mostafa Ziko|Ziko]] {{goal|67}}
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=68.239
|referee=[[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;Argentina vs Egypt {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina&lt;ref name=&quot;ARG-EGY line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12537/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Argentina v. Egypt |publisher=[[FIFA]] |date=July 7, 2026 |access-date=July 7, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _nze26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = 000000
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat&lt;ref name=&quot;ARG-EGY line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Švicarska – Kolumbija===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Kolumbija|0–0}}
|team2={{NOG|COL}}
|aet=yes
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Iván Barton]] ([[Nogometni savez El Salvadora|El Salvador]])
|penaltyscore=4–3
|penalties1=
*[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{pengol}}
*[[Zeki Amdouni|Amdouni]] {{pengol}}
*[[Manuel Akanji|Akanji]] {{penpromašaj}}
*[[Cedric Itten|Itten]] {{pengol}}
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{pengol}}
|penalties2=
*[[Juan Fernando Quintero|Quintero]] {{pengol}}
*[[Davinson Sánchez|Sánchez]] {{penpromašaj}}
*[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{pengol}}
*[[Cucho Hernández|Hernández]] {{penpromašaj}}
*[[Luis Díaz (footballer, born 1997)|Díaz]] {{pengol}}
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;Switzerland vs Colombia {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-COL line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12544/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Switzerland v. Colombia |publisher=[[FIFA]] |date=July 7, 2026 |access-date=July 7, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h2
 |pattern_so = _col26h2l
 |leftarm    = F4E201
 |body       = F4E201
 |rightarm   = F4E201
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Kolumbija&lt;ref name=&quot;SUI-COL line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

==Četvrtfinale==
===Francuska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Maroko|2–0}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|60}}
*[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{goal|66}}
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.811
|referee=[[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;France vs Morocco {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26a
 |pattern_b  = _fra26a
 |pattern_ra = _fra26a
 |pattern_sh = _fra26a
 |pattern_so = _fra26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12545/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Quarter-final – France v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=July 9, 2026 |access-date=July 9, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26h
 |pattern_b  = _mrc26h
 |pattern_ra = _mrc26h
 |pattern_sh = _mrc26h2
 |pattern_so = _mrc26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Maroko&lt;ref name=&quot;FRA-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Španija – Belgija===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Belgija|Utakmica 98}}
|team2={{NOG|BEL}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=[[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;Spain vs Belgium {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Španija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija
}} 
|}

===Norveška – Engleska===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|NOR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Norveška – Engleska|Utakmica 99}}
|team2={{NOG|ENG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=[[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;Norway vs England {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26h
 |pattern_b  = _nor26h
 |pattern_ra = _nor26h
 |pattern_sh = _nor26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 00205B
 |title      = Norveška
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska
}}
|}

===Argentina – Švicarska===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Švicarska|Utakmica 100}}
|team2={{NOG|SUI}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija) |João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;Argentina vs Switzerland {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;
{| style=&quot;width:92%&quot;
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so =
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska
}}
|}

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>buscy5dzb7d4m14nkxkzoj043ivirj8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904152</id>
      <parentid>3904151</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T09:05:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Polufinale */</comment>
      <origin>3904152</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="95990" sha1="0xcvplkdzsnrn9mey0ell2ff09fitcc" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}|3|{{NOG|SWE}}|0
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}|2|{{NOG|CRO}}|1
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}|3|{{NOG|AUT}}|0
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}|2|{{NOG|BIH}}|0
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}} {{aet}}|3|{{NOG|SEN}}|2
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ECU}}|0
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}|2|{{NOG|COD}}|1
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}} {{aet}}|3|{{NOG|CPV}}|2
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}|1 (2)|{{NOG|EGY}} {{pso}}|1 (4)
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}|2|{{NOG|ALG}}|0
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}|1|{{NOG|GHA}}|0
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}|0|{{NOG|FRA}}|1
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}|0|{{NOG|MAR}}|3
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|POR}}|0|{{NOG|ESP}}|1
|6. juli – [[Seattle]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}|1|{{NOG|BEL}}|4
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|5. juli – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ENG}}|3
|7. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ARG}}|3|{{NOG|EGY}}|2
|7. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}} {{pso}}|0 (4)|{{NOG|COL}}|0 (3)
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|MAR}}|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||{{NOG|BEL}}|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|NOR}}||{{NOG|ENG}}|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|SUI}}|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|74}}
|goals2=
*[[Antonio Nusa|Nusa]] {{goal|39}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|86}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=69.665
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12523/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Côte d'Ivoire v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Odilon Kossounou]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] || {{suboff|90+3}}
|-
|DM ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || {{suboff|60}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ange-Yoan Bonny]] || {{suboff|60}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Yan Diomande]] || {{suboff|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Oumar Diakité]] || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Evann Guessand]] || {{subon|90+3}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-NOR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ørjan Nyland]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Marcus Holmgren Pedersen]] || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kristoffer Ajer]]
|-
|CB ||'''17'''||[[Torbjørn Heggem]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[David Møller Wolfe]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Patrick Berg]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Sander Berge]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Martin Ødegaard]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RF ||'''7''' ||[[Alexander Sørloth]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Erling Haaland]]
|-
|LF ||'''20'''||[[Antonio Nusa]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''21'''||[[Andreas Schjelderup]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Oscar Bobb]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Fredrik Aursnes]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ståle Solbakken]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Antonio Nusa]] (Norveška)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|}
----

===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|3–0}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|45||74}}
*[[Bradley Barcola|Barcola]] {{goal|53}}
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12532/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – France v. Sweden |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Mike Maignan]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Jules Koundé]] || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Dayot Upamecano]]
|-
|CB ||'''17'''||[[William Saliba]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Lucas Digne]] || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Aurélien Tchouaméni]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Adrien Rabiot]]
|-
|RW ||'''7''' ||[[Ousmane Dembélé]] || {{suboff|75}}
|-
|AM ||'''11'''||[[Michael Olise]] || {{suboff|85}}
|-
|LW ||'''12'''||[[Bradley Barcola]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Kylian Mbappé]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Désiré Doué]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Malo Gusto]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Théo Hernandez]] || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Jean-Philippe Mateta]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Rayan Cherki]] || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Didier Deschamps]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:FRA-SWE 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jacob Widell Zetterström]]
|-
|RB ||'''8''' ||[[Daniel Svensson (nogometaš)|Daniel Svensson]] || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Gustaf Lagerbielke (nogometaš)|Gustaf Lagerbielke]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Victor Lindelöf]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''5''' ||[[Gabriel Gudmundsson]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Anthony Elanga]]
|-
|CM ||'''7''' ||[[Lucas Bergvall]] || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''18'''||[[Yasin Ayari]] || {{suboff|82}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Elliot Stroud]] || {{suboff|66}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Viktor Gyökeres]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Alexander Isak]] || {{suboff|89}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''26'''||[[Taha Ali]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Besfort Zeneli]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Benjamin Nygren]] || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Mattias Svanberg]] || {{subon|82}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Gustaf Nilsson (nogometaš)|Gustaf Nilsson]] || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kylian Mbappé]] (France)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;Jan de Vries ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Brooke Mayo]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Bram Van Driessche ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
|}
----

===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|2–0}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|22}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{goal|31}}
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12529/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Mexico v. Ecuador |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h
 |pattern_so = _ecu26h2l
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Jorge Sánchez (nogometaš)|Jorge Sánchez]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[César Montes]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]]
|-
|CM ||'''19'''||[[Gilberto Mora (nogometaš)|Gilberto Mora]] || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Luis Romo]] || {{suboff|73}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]] || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || {{suboff|73}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || {{suboff|80}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Obed Vargas]] || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Santiago Giménez]] || {{subon|73}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Israel Reyes]] || {{subon|80}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Orbelín Pineda]] || {{subon|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-ECU 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Hernán Galíndez]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Alan Franco (nogometaš)|Alan Franco]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Joel Ordóñez]] || || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''6''' ||[[Willian Pacho]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Piero Hincapié]] || {{sentoff|0|90+5}}
|-
|RM ||'''9''' ||[[John Yeboah]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Moisés Caicedo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|90+9}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Pedro Vite]]
|-
|LM ||'''20'''||[[Nilson Angulo]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Gonzalo Plata]]
|-
|CF ||'''13'''||[[Enner Valencia]] || || {{suboff|59}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Yaimar Medina]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''17'''||[[Ángelo Preciado]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Kevin Rodríguez (nogometaš)|Kevin Rodríguez]] || || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Kendry Páez]] || {{yel|90+3}} || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Jordy Caicedo]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Beccacece]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Julián Quiñones]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Tomaž Klančnik ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;Andraž Kovačič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Mustapha Ghorbal]] ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mokrane Gourari ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Bastian Dankert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Mahmoud Ashour ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
|}
----

===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|2–1}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
*[[Harry Kane|Kane]] {{goal|75||86}}
|goals2=
*[[Brian Cipenga|Cipenga]] {{goal|7}}
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=68.239
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska&lt;ref name=&quot;ENG-COD line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12521/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – England v. Congo DR |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}&lt;ref name=&quot;ENG-COD line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jordan Pickford]]
|-
|RB ||'''25'''||[[Djed Spence]] || || {{suboff|70}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Ezri Konsa]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Marc Guéhi]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Nico O'Reilly]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Elliot Anderson (nogometaš)|Elliot Anderson]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Declan Rice]] || || {{suboff|90+1}}
|-
|RW ||'''20'''||[[Noni Madueke]] || || {{suboff|60}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Jude Bellingham]] || {{yel|19}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Marcus Rashford]] || || {{suboff|60}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Harry Kane]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Bukayo Saka]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Anthony Gordon (nogometaš)|Anthony Gordon]] || || {{subon|60}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Eberechi Eze]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[John Stones]] || || {{subon|90+1}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|GER}} [[Thomas Tuchel]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:ENG-COD 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Lionel Mpasi]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Aaron Wan-Bissaka]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Chancel Mbemba]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Axel Tuanzebe]]
|-
|LB ||'''26'''||[[Arthur Masuaku]] || || {{suboff|89}}
|-
|DM ||'''8''' ||[[Samuel Moutoussamy]] || || {{suboff|89}}
|-
|RM ||'''7''' ||[[Nathanaël Mbuku]] || || {{suboff|64}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ngal'ayel Mukau]] || || {{suboff|76}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Noah Sadiki]] || {{yel|27}}
|-
|LM ||'''9''' ||[[Brian Cipenga]] || || {{suboff|76}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Yoane Wissa]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''13'''||[[Meschak Elia]] || || {{subon|64}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Théo Bongonda]] || || {{subon|76}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Edo Kayembe]] || || {{subon|76}}
|-
|DF ||'''12'''||[[Joris Kayembe]] || || {{subon|89}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Fiston Mayele]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Sébastien Desabre]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Harry Kane]] (Engleska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mohammad Al-Kalaf ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;Ahmad Al-Roalle ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khamis Al-Marri]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Obaid Khadim ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|3–2}}
|aet=yes
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
*[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{goal|86}}
*[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{goal|89||120+5|pen.}}
|goals2=
*[[Habib Diarra|Diarra]] {{goal|25}}
*[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{goal|51}}
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=66.925
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija&lt;ref name=&quot;BEL-SEN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12534/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Belgium v. Senegal |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal&lt;ref name=&quot;BEL-SEN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Thibaut Courtois]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Timothy Castagne]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Brandon Mechele]] || {{yel|64}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Arthur Theate]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[Maxim De Cuyper]]|| || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Hans Vanaken]]|| || {{suboff|63}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Youri Tielemans]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RW ||'''10'''||[[Leandro Trossard]]|| || {{suboff|109}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kevin De Bruyne]]|| || {{suboff|56}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Jérémy Doku]]|| || {{suboff|56}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Charles De Ketelaere]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' ||[[Romelu Lukaku]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Dodi Lukébakio]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''23'''||[[Nicolas Raskin]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Diego Moreira]] || || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Thomas Meunier]] || || {{subon|78}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Amadou Onana]] || || {{subon|109}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Rudi Garcia]]|| {{yel|90}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BEL-SEN 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Mory Diaw]]
|-
|RB ||'''15'''||[[Krépin Diatta]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Pathé Ciss]]
|-
|CB ||'''19'''||[[Moussa Niakhaté]]
|-
|LB ||'''14'''||[[Ismail Jakobs]]|| || {{suboff|93}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Habib Diarra]]|| || {{suboff|73}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Idrissa Gueye]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])|| || {{suboff|95}}
|-
|CM ||'''26'''||[[Pape Gueye]]|| || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''13'''||[[Iliman Ndiaye]]|| || {{suboff|73}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ismaïla Sarr]]
|-
|LF ||'''10'''||[[Sadio Mané]] || || {{suboff|93}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Lamine Camara]] || {{yel|67}} || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Pape Matar Sarr]] || || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''20'''||[[Ibrahim Mbaye]] || || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nicolas Jackson]] || || {{subon|93}}
|-
|DF ||'''25'''||[[El Hadji Malick Diouf]] || || {{subon|93}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Bara Sapoko Ndiaye]] || || {{subon|95}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Pape Thiaw]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Youri Tielemans]] (Belgija)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Walter López ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;Christian Ramírez ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Andrés Rojas]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Alexander Guzmán ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Guillermo Pacheco ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
|}
----

===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|2–0}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
*[[Folarin Balogun|Balogun]] {{goal|45}}
*[[Malik Tillman|Tillman]] {{goal|82}}
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=68.827
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}&lt;ref name=&quot;USA-BIH line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12533/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – USA v. Bosnia and Herzegovina |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;USA-BIH line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''24'''||[[Matt Freese]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Alex Freeman]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Chris Richards (nogometaš)|Chris Richards]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Tim Ream]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RM ||'''2''' ||[[Sergiño Dest]] || || {{suboff|87}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Weston McKennie]] || || {{suboff|90+5}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Tyler Adams]]
|-
|CM ||'''17'''||[[Malik Tillman]]
|-
|LM ||'''5''' ||[[Antonee Robinson]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Christian Pulisic]] || || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Folarin Balogun]] || {{sentoff|0|64}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''14'''||[[Sebastian Berhalter]] || || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Ricardo Pepi]] || || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Giovanni Reyna]] || || {{subon|90+5}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Mauricio Pochettino]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:USA-BIH 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''7''' ||[[Amar Dedić]]
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]] || || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Tarik Muharemović]]
|-
|LB ||'''21'''||[[Stjepan Radeljić]] || {{yel|80}}
|-
|RM ||'''8''' ||[[Armin Gigović]] || || {{suboff|51}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{suboff|51}}
|-
|CM ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]]
|-
|LM ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]] || || {{suboff|75}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Edin Džeko]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|51}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Ermin Mahmić]] || || {{subon|51}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]] || || {{subon|51}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]] || || {{subon|51}}
|-
|FW ||'''23'''||[[Haris Tabaković]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Amar Memić]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]] || {{yel|80}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Malik Tillman]] (SAD)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}
----

===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|3–0}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
*[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{goal|36||89}}
*[[Pedro Porro|Porro]] {{goal|66}}
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=70.492
|referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija&lt;ref name=&quot;ESP-AUT line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12528/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Spain v. Austria |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija&lt;ref name=&quot;ESP-AUT line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Unai Simón]]
|-
|RB ||'''12'''||[[Pedro Porro]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Pau Cubarsí]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Aymeric Laporte]] || {{suboff|90+3}}
|-
|LB ||'''24'''||[[Marc Cucurella]]
|-
|DM ||'''16'''||[[Rodri (nogometaš)|Rodri]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''10'''||[[Dani Olmo]] || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Pedri]] || {{suboff|90+3}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Lamine Yamal]] || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Mikel Oyarzabal]]
|-
|LF ||'''15'''||[[Álex Baena]] || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Ferran Torres]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Mikel Merino]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''9''' ||[[Gavi (nogometaš)|Gavi]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''8''' ||[[Fabián Ruiz]] || {{subon|90+3}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Marc Pubill]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Luis de la Fuente (nogometaš)|Luis de la Fuente]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:ESP-AUT 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alexander Schlager]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Stefan Posch]] || {{yel|83}} || {{suboff|85}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kevin Danso]]
|-
|CB ||'''8''' ||[[David Alaba]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''20'''||[[Konrad Laimer]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Nicolas Seiwald]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Xaver Schlager]] || || {{suboff|46}}
|-
|RW ||'''18'''||[[Romano Schmid]] || || {{suboff|60}}
|-
|AM ||'''24'''||[[Paul Wanner]]
|-
|LW ||'''9''' ||[[Marcel Sabitzer]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Michael Gregoritsch]] || || {{suboff|60}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''10'''||[[Florian Grillitsch]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Carney Chukwuemeka]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''7''' ||[[Marko Arnautović]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Saša Kalajdžić]] || || {{subon|60}}
|-
|DF ||'''22'''||[[Alexander Prass]] || || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|GER}} [[Ralf Rangnick]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Lamine Yamal]] (Španija)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mahbod Beigi ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
&lt;br /&gt;Andreas Söderkvist ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dahane Beida]] ([[Nogometni savez Mauritanije|Mauritanija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Elvis Noupue ([[Nogometni savez Kameruna|Kamerun]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Fedayi San]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Shaun Evans (nogometni sudija)|Shaun Evans]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|}
----

===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|2–1}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
*[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{goal|68|pen.}}
*[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{goal|90+4}}
|goals2=
*[[Ivan Perišić|Perišić]] {{goal|53}}
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=43.036
|referee=[[Espen Eskås]] ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal&lt;ref name=&quot;POR-CRO line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12535/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Portugal v. Croatia |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska&lt;ref name=&quot;POR-CRO line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Diogo Costa]]
|-
|RB ||'''20'''||[[João Cancelo]] || || {{suboff|62}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Rúben Dias]] || {{yel|17}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Renato Veiga]]
|-
|LB ||'''25'''||[[Nuno Mendes (nogometaš)|Nuno Mendes]]
|-
|CM ||'''15'''||[[João Neves]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Vitinha]] || || {{suboff|62}}
|-
|RW ||'''18'''||[[Pedro Neto]] || || {{suboff|62}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Bruno Fernandes]] || || {{suboff|62}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Rafael Leão]]
|-
|CF ||'''7''' ||[[Cristiano Ronaldo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|81}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''10'''||[[Bernardo Silva]] || || {{subon|62}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Nélson Semedo]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Francisco Conceição]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Gonçalo Ramos]] || || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Rúben Neves]] || || {{subon|81}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Roberto Martínez]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:POR-CRO 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Dominik Livaković]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Josip Stanišić]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Josip Šutalo]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Marin Pongračić]]
|-
|LB ||'''14'''||[[Ivan Perišić]] || {{yel|90+8}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Luka Modrić]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|59}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Mateo Kovačić]] || || {{suboff|90+6}}
|-
|RW ||'''13'''||[[Nikola Vlašić]] || || {{suboff|90+2}}
|-
|AM ||'''17'''||[[Petar Sučić]]
|-
|LW ||'''16'''||[[Martin Baturina]] || || {{suboff|68}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ante Budimir]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Igor Matanović]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Mario Pašalić]] || || {{subon|68}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Joško Gvardiol]] || || {{subon|90+2}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Andrej Kramarić]] || || {{subon|90+6}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Zlatko Dalić]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Cristiano Ronaldo]] (Portugal)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Jan Erik Engan ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
&lt;br /&gt;Isaak Bashevkin ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Abongile Tom]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Zakhele Siwela]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|}
----

===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|2–0}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
*[[Breel Embolo|Embolo]] {{goal|10}}
*[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{goal|46}}
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-ALG line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12536/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Switzerland v. Algeria |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir&lt;ref name=&quot;SUI-ALG line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Denis Zakaria]] || || {{suboff|87}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]]
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (nogometaš)|Ricardo Rodriguez]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]]
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RW ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{suboff|87}}
|-
|AM ||'''9''' ||[[Johan Manzambi]] || || {{suboff|70}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]] || || {{suboff|82}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''22''' ||[[Fabian Rieder]] || || {{subon|70}}
|-
|FW ||'''19''' ||[[Noah Okafor]] || || {{subon|70}}
|-
|FW ||'''23''' ||[[Zeki Amdouni]] || || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Silvan Widmer]] || || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''20''' ||[[Michel Aebischer]] || || {{subon|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:SUI-ALG 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Luca Zidane]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Rafik Belghali]] || || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Aïssa Mandi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ramy Bensebaini]]
|-
|LB ||'''15'''||[[Rayan Aït-Nouri]]
|-
|DM ||'''19'''||[[Nabil Bentaleb]] || || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ramiz Zerrouki]] || || {{suboff|58}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Farès Chaïbi]] || {{yel|36}}
|-
|RF ||'''7''' ||[[Riyad Mahrez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''22'''||[[Ibrahim Maza]]
|-
|LF ||'''8''' ||[[Houssem Aouar]] || || {{suboff|58}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''13''' ||[[Jaouen Hadjam]] || || {{subon|58}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Amine Gouiri]] || || {{subon|58}}
|-
|MF ||'''14''' ||[[Hicham Boudaoui]] || {{yel|72}} || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''11''' ||[[Anis Hadj Moussa]] || || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''20''' ||[[Adil Boulbina]] || || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BIH}} [[Vladimir Petković]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Breel Embolo]] (Švicarska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Masimiliano Del Yesso ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;Facundo Rodriguez ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Erick Miranda]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
|}
----

===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|1–1}}
|team2={{NOG|EGY}}
|aet=yes
|goals1=
*[[Mohamed Hany|Hany]] {{goal|55|a.g.}}
|goals2=
*[[Emam Ashour|Ashour]] {{goal|13}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=70.244
|referee=[[Gustavo Tejera]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
|penaltyscore=2–4
|penalties1=
*[[Harry Souttar|Souttar]] {{penpromašaj}}
*[[Jackson Irvine|Irvine]] {{pengol}}
*[[Awer Mabil|Mabil]] {{pengol}}
*[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penpromašaj}}
|penalties2=
*[[Mahmoud Saber|Saber]] {{pengol}}
*[[Ramy Rabia|Rabia]] {{pengol}}
*[[Mohamed Salah|Salah]] {{pengol}}
*[[Hossam Abdelmaguid|Abdelmaguid]] {{pengol}}
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija&lt;ref name=&quot;AUS-EGY line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12524/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Australia v. Egypt |publisher=[[FIFA]] |date=July 3, 2026 |access-date=July 3, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat&lt;ref name=&quot;AUS-EGY line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----

===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|3–2}}
|team2={{NOG|CPV}}
|aet=yes
|goals1=
*[[Lionel Messi|Messi]] {{goal|29}}
*[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{goal|92}}
*[[Diney (nogometaš)|Diney]] {{goal|111|a.g.}}
|goals2=
*[[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{goal|59}}
*[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{goal|103}}
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=64.478
|referee= [[Drew Fischer]] ([[Nogometni savez Kanade|Kanada]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina&lt;ref name=&quot;ARG-CPV line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12530/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Argentina v. Cabo Verde |publisher=[[FIFA]] |date=July 3, 2026 |access-date=July 3, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}&lt;ref name=&quot;ARG-CPV line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----

===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|1–0}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
*[[Jhon Arias (nogometaš)|J. Arias]] {{goal|14}}
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=69.045
|referee=[[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija&lt;ref name=&quot;COL-GHA line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12526/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Colombia v. Ghana |publisher=[[FIFA]] |date=July 4, 2026 |access-date=July 4, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana&lt;ref name=&quot;COL-GHA line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Kanada – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kanada – Maroko|0–3}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
*[[Azzedine Ounahi|Ounahi]] {{goal|50||82}}
*[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{goal|90+8}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;Canada vs Morocco {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Kanada&lt;ref name=&quot;CAN-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12539/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Canada v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=July 4, 2026 |access-date=July 4, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Maroko&lt;ref name=&quot;CAN-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Paragvaj – Francuska===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Paragvaj – Francuska|0–1}}
|team2={{NOG|FRA}}
|goals1=
|goals2=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|70|pen.}}
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=68.324
|referee=[[Ilgiz Tantashev]] ([[Nogometni savez Uzbekistana|Uzbekistan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;Paraguay vs France {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _par26h
 |pattern_b  = _par26h
 |pattern_ra = _par26h
 |pattern_sh = _par26h2
 |pattern_so = _par26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Paragvaj&lt;ref name=&quot;PAR-FRA line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12542/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Paraguay v. France |publisher=[[FIFA]] |date=July 4, 2026 |access-date=July 4, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H
 |pattern_so = _fra26H2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;PAR-FRA line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Brazil – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Neymar]] {{goal|90+10|pen.}}
|goals2=
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|79||90}}
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Ismail Elfath]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;Brazil vs Norway {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = FFE540
 |body       = FFE540
 |rightarm   = FFE540
 |shorts     = 4080FF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Brazil&lt;ref name=&quot;BRA-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12541/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Brazil v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=July 5, 2026 |access-date=July 5, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26h
 |pattern_b  = _nor26h
 |pattern_ra = _nor26h
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so =
 |leftarm    = BA0C2F
 |body       = BA0C2F
 |rightarm   = BA0C2F
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 00205B
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;BRA-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Meksiko – Engleska===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Engleska|2–3}}
|team2={{NOG|ENG}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|42}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{goal|69|pen.}}
|goals2=
*[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{goal|36||38}}
*[[Harry Kane|Kane]] {{goal|60|pen.}}
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Alireza Faghani]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;Mexico vs England {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26hA
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-ENG line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12540/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Mexico v. England |publisher=[[FIFA]] |date=July 5, 2026 |access-date=July 5, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26A
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    =
 |body       =
 |rightarm   =
 |shorts     =
 |socks      =
 |title      = Engleska&lt;ref name=&quot;MEX-ENG line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Portugal – Španija===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Španija|0–1}}
|team2={{NOG|ESP}}
|goals1=
|goals2=
*[[Mikel Merino|Merino]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=70.649
|referee=[[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;Portugal vs Spain {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26h
 |pattern_b  = _por26h
 |pattern_ra = _por26h
 |pattern_sh = _por26h
 |pattern_so = _por26h2l
 |leftarm    = a73737
 |body       = a73737
 |rightarm   = a73737
 |shorts     = a73737
 |socks      = a73737
 |title      = Portugal&lt;ref name=&quot;POR-ESP line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12538/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Portugal v. Spain |publisher=[[FIFA]] |date=July 6, 2026 |access-date=July 6, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26a
 |pattern_b  = _esp26a
 |pattern_ra = _esp26a
 |pattern_sh = _esp26a2
 |pattern_so = _esp26a2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Španija&lt;ref name=&quot;POR-ESP line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Sjedinjene Američke Države – Belgija===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Belgija|1–4}}
|team2={{NOG|BEL}}
|goals1=
*[[Malik Tillman|Tillman]] {{goal|31}}
|goals2=
*[[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{goal|9||33}}
*[[Hans Vanaken|Vanaken]] {{goal|57}}
*[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{goal|90+3}}
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=66.925
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;USA vs Belgium {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26a
 |pattern_b  = _usa26a
 |pattern_ra = _usa26a
 |pattern_sh = _usa26a
 |pattern_so =
 |leftarm    =
 |body       =
 |rightarm   =
 |shorts     =
 |socks      = 090b02
 |title      = {{nowrap|United States}}&lt;ref name=&quot;USA-BEL line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12543/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – USA v. Belgium |publisher=[[FIFA]] |date=July 6, 2026 |access-date=July 6, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgium&lt;ref name=&quot;USA-BEL line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Argentina – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Egipat|3–2}}
|team2={{NOG|EGY}}
|goals1=
*[[Cristian Romero|Romero]] {{goal|79}}
*[[Lionel Messi|Messi]] {{goal|83}}
*[[Enzo Fernández|Fernández]] {{goal|90+2}}
|goals2=
*[[Yasser Ibrahim|Ibrahim]] {{goal|15}}
*[[Mostafa Ziko|Ziko]] {{goal|67}}
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=68.239
|referee=[[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;Argentina vs Egypt {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina&lt;ref name=&quot;ARG-EGY line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12537/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Argentina v. Egypt |publisher=[[FIFA]] |date=July 7, 2026 |access-date=July 7, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _nze26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = 000000
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat&lt;ref name=&quot;ARG-EGY line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Švicarska – Kolumbija===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Kolumbija|0–0}}
|team2={{NOG|COL}}
|aet=yes
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Iván Barton]] ([[Nogometni savez El Salvadora|El Salvador]])
|penaltyscore=4–3
|penalties1=
*[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{pengol}}
*[[Zeki Amdouni|Amdouni]] {{pengol}}
*[[Manuel Akanji|Akanji]] {{penpromašaj}}
*[[Cedric Itten|Itten]] {{pengol}}
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{pengol}}
|penalties2=
*[[Juan Fernando Quintero|Quintero]] {{pengol}}
*[[Davinson Sánchez|Sánchez]] {{penpromašaj}}
*[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{pengol}}
*[[Cucho Hernández|Hernández]] {{penpromašaj}}
*[[Luis Díaz (footballer, born 1997)|Díaz]] {{pengol}}
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;Switzerland vs Colombia {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-COL line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12544/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Switzerland v. Colombia |publisher=[[FIFA]] |date=July 7, 2026 |access-date=July 7, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h2
 |pattern_so = _col26h2l
 |leftarm    = F4E201
 |body       = F4E201
 |rightarm   = F4E201
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Kolumbija&lt;ref name=&quot;SUI-COL line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

==Četvrtfinale==
===Francuska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Maroko|2–0}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|60}}
*[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{goal|66}}
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.811
|referee=[[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;France vs Morocco {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26a
 |pattern_b  = _fra26a
 |pattern_ra = _fra26a
 |pattern_sh = _fra26a
 |pattern_so = _fra26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12545/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Quarter-final – France v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=July 9, 2026 |access-date=July 9, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26h
 |pattern_b  = _mrc26h
 |pattern_ra = _mrc26h
 |pattern_sh = _mrc26h2
 |pattern_so = _mrc26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Maroko&lt;ref name=&quot;FRA-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Španija – Belgija===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Belgija|Utakmica 98}}
|team2={{NOG|BEL}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=[[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;Spain vs Belgium {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Španija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija
}} 
|}

===Norveška – Engleska===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|NOR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Norveška – Engleska|Utakmica 99}}
|team2={{NOG|ENG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=[[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;Norway vs England {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26h
 |pattern_b  = _nor26h
 |pattern_ra = _nor26h
 |pattern_sh = _nor26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 00205B
 |title      = Norveška
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska
}}
|}

===Argentina – Švicarska===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Švicarska|Utakmica 100}}
|team2={{NOG|SUI}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija) |João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;Argentina vs Switzerland {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;
{| style=&quot;width:92%&quot;
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so =
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska
}}
|}

==Polufinale==
===Francuska – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;France vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>0xcvplkdzsnrn9mey0ell2ff09fitcc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904153</id>
      <parentid>3904152</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T09:06:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kostur */</comment>
      <origin>3904153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="95967" sha1="c51905ugkr59g28qd82ytxifraj9y4r" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}|3|{{NOG|SWE}}|0
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}|2|{{NOG|CRO}}|1
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}|3|{{NOG|AUT}}|0
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}|2|{{NOG|BIH}}|0
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}} {{aet}}|3|{{NOG|SEN}}|2
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ECU}}|0
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}|2|{{NOG|COD}}|1
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}} {{aet}}|3|{{NOG|CPV}}|2
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}|1 (2)|{{NOG|EGY}} {{pso}}|1 (4)
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}|2|{{NOG|ALG}}|0
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}|1|{{NOG|GHA}}|0
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}|0|{{NOG|FRA}}|1
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}|0|{{NOG|MAR}}|3
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|POR}}|0|{{NOG|ESP}}|1
|6. juli – [[Seattle]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}|1|{{NOG|BEL}}|4
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|5. juli – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ENG}}|3
|7. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ARG}}|3|{{NOG|EGY}}|2
|7. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}} {{pso}}|0 (4)|{{NOG|COL}}|0 (3)
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|{{NOG|FRA}}|2|{{NOG|MAR}}|0
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||{{NOG|BEL}}|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|NOR}}||{{NOG|ENG}}|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|SUI}}|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|FRA}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|74}}
|goals2=
*[[Antonio Nusa|Nusa]] {{goal|39}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|86}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=69.665
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12523/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Côte d'Ivoire v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Odilon Kossounou]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] || {{suboff|90+3}}
|-
|DM ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || {{suboff|60}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ange-Yoan Bonny]] || {{suboff|60}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Yan Diomande]] || {{suboff|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Oumar Diakité]] || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Evann Guessand]] || {{subon|90+3}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-NOR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ørjan Nyland]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Marcus Holmgren Pedersen]] || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kristoffer Ajer]]
|-
|CB ||'''17'''||[[Torbjørn Heggem]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[David Møller Wolfe]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Patrick Berg]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Sander Berge]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Martin Ødegaard]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RF ||'''7''' ||[[Alexander Sørloth]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Erling Haaland]]
|-
|LF ||'''20'''||[[Antonio Nusa]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''21'''||[[Andreas Schjelderup]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Oscar Bobb]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Fredrik Aursnes]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ståle Solbakken]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Antonio Nusa]] (Norveška)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|}
----

===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|3–0}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|45||74}}
*[[Bradley Barcola|Barcola]] {{goal|53}}
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12532/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – France v. Sweden |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Mike Maignan]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Jules Koundé]] || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Dayot Upamecano]]
|-
|CB ||'''17'''||[[William Saliba]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Lucas Digne]] || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Aurélien Tchouaméni]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Adrien Rabiot]]
|-
|RW ||'''7''' ||[[Ousmane Dembélé]] || {{suboff|75}}
|-
|AM ||'''11'''||[[Michael Olise]] || {{suboff|85}}
|-
|LW ||'''12'''||[[Bradley Barcola]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Kylian Mbappé]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Désiré Doué]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Malo Gusto]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Théo Hernandez]] || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Jean-Philippe Mateta]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Rayan Cherki]] || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Didier Deschamps]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:FRA-SWE 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jacob Widell Zetterström]]
|-
|RB ||'''8''' ||[[Daniel Svensson (nogometaš)|Daniel Svensson]] || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Gustaf Lagerbielke (nogometaš)|Gustaf Lagerbielke]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Victor Lindelöf]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''5''' ||[[Gabriel Gudmundsson]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Anthony Elanga]]
|-
|CM ||'''7''' ||[[Lucas Bergvall]] || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''18'''||[[Yasin Ayari]] || {{suboff|82}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Elliot Stroud]] || {{suboff|66}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Viktor Gyökeres]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Alexander Isak]] || {{suboff|89}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''26'''||[[Taha Ali]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Besfort Zeneli]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Benjamin Nygren]] || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Mattias Svanberg]] || {{subon|82}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Gustaf Nilsson (nogometaš)|Gustaf Nilsson]] || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kylian Mbappé]] (France)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;Jan de Vries ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Brooke Mayo]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Bram Van Driessche ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
|}
----

===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|2–0}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|22}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{goal|31}}
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12529/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Mexico v. Ecuador |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h
 |pattern_so = _ecu26h2l
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Jorge Sánchez (nogometaš)|Jorge Sánchez]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[César Montes]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]]
|-
|CM ||'''19'''||[[Gilberto Mora (nogometaš)|Gilberto Mora]] || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Luis Romo]] || {{suboff|73}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]] || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || {{suboff|73}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || {{suboff|80}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Obed Vargas]] || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Santiago Giménez]] || {{subon|73}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Israel Reyes]] || {{subon|80}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Orbelín Pineda]] || {{subon|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-ECU 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Hernán Galíndez]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Alan Franco (nogometaš)|Alan Franco]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Joel Ordóñez]] || || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''6''' ||[[Willian Pacho]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Piero Hincapié]] || {{sentoff|0|90+5}}
|-
|RM ||'''9''' ||[[John Yeboah]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Moisés Caicedo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|90+9}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Pedro Vite]]
|-
|LM ||'''20'''||[[Nilson Angulo]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Gonzalo Plata]]
|-
|CF ||'''13'''||[[Enner Valencia]] || || {{suboff|59}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Yaimar Medina]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''17'''||[[Ángelo Preciado]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Kevin Rodríguez (nogometaš)|Kevin Rodríguez]] || || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Kendry Páez]] || {{yel|90+3}} || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Jordy Caicedo]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Beccacece]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Julián Quiñones]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Tomaž Klančnik ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;Andraž Kovačič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Mustapha Ghorbal]] ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mokrane Gourari ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Bastian Dankert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Mahmoud Ashour ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
|}
----

===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|2–1}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
*[[Harry Kane|Kane]] {{goal|75||86}}
|goals2=
*[[Brian Cipenga|Cipenga]] {{goal|7}}
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=68.239
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska&lt;ref name=&quot;ENG-COD line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12521/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – England v. Congo DR |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}&lt;ref name=&quot;ENG-COD line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jordan Pickford]]
|-
|RB ||'''25'''||[[Djed Spence]] || || {{suboff|70}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Ezri Konsa]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Marc Guéhi]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Nico O'Reilly]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Elliot Anderson (nogometaš)|Elliot Anderson]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Declan Rice]] || || {{suboff|90+1}}
|-
|RW ||'''20'''||[[Noni Madueke]] || || {{suboff|60}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Jude Bellingham]] || {{yel|19}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Marcus Rashford]] || || {{suboff|60}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Harry Kane]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Bukayo Saka]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Anthony Gordon (nogometaš)|Anthony Gordon]] || || {{subon|60}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Eberechi Eze]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[John Stones]] || || {{subon|90+1}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|GER}} [[Thomas Tuchel]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:ENG-COD 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Lionel Mpasi]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Aaron Wan-Bissaka]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Chancel Mbemba]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Axel Tuanzebe]]
|-
|LB ||'''26'''||[[Arthur Masuaku]] || || {{suboff|89}}
|-
|DM ||'''8''' ||[[Samuel Moutoussamy]] || || {{suboff|89}}
|-
|RM ||'''7''' ||[[Nathanaël Mbuku]] || || {{suboff|64}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ngal'ayel Mukau]] || || {{suboff|76}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Noah Sadiki]] || {{yel|27}}
|-
|LM ||'''9''' ||[[Brian Cipenga]] || || {{suboff|76}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Yoane Wissa]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''13'''||[[Meschak Elia]] || || {{subon|64}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Théo Bongonda]] || || {{subon|76}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Edo Kayembe]] || || {{subon|76}}
|-
|DF ||'''12'''||[[Joris Kayembe]] || || {{subon|89}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Fiston Mayele]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Sébastien Desabre]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Harry Kane]] (Engleska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mohammad Al-Kalaf ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;Ahmad Al-Roalle ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khamis Al-Marri]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Obaid Khadim ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|3–2}}
|aet=yes
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
*[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{goal|86}}
*[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{goal|89||120+5|pen.}}
|goals2=
*[[Habib Diarra|Diarra]] {{goal|25}}
*[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{goal|51}}
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=66.925
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija&lt;ref name=&quot;BEL-SEN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12534/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Belgium v. Senegal |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal&lt;ref name=&quot;BEL-SEN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Thibaut Courtois]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Timothy Castagne]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Brandon Mechele]] || {{yel|64}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Arthur Theate]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[Maxim De Cuyper]]|| || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Hans Vanaken]]|| || {{suboff|63}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Youri Tielemans]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RW ||'''10'''||[[Leandro Trossard]]|| || {{suboff|109}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kevin De Bruyne]]|| || {{suboff|56}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Jérémy Doku]]|| || {{suboff|56}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Charles De Ketelaere]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' ||[[Romelu Lukaku]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Dodi Lukébakio]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''23'''||[[Nicolas Raskin]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Diego Moreira]] || || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Thomas Meunier]] || || {{subon|78}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Amadou Onana]] || || {{subon|109}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Rudi Garcia]]|| {{yel|90}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BEL-SEN 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Mory Diaw]]
|-
|RB ||'''15'''||[[Krépin Diatta]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Pathé Ciss]]
|-
|CB ||'''19'''||[[Moussa Niakhaté]]
|-
|LB ||'''14'''||[[Ismail Jakobs]]|| || {{suboff|93}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Habib Diarra]]|| || {{suboff|73}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Idrissa Gueye]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])|| || {{suboff|95}}
|-
|CM ||'''26'''||[[Pape Gueye]]|| || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''13'''||[[Iliman Ndiaye]]|| || {{suboff|73}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ismaïla Sarr]]
|-
|LF ||'''10'''||[[Sadio Mané]] || || {{suboff|93}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Lamine Camara]] || {{yel|67}} || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Pape Matar Sarr]] || || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''20'''||[[Ibrahim Mbaye]] || || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nicolas Jackson]] || || {{subon|93}}
|-
|DF ||'''25'''||[[El Hadji Malick Diouf]] || || {{subon|93}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Bara Sapoko Ndiaye]] || || {{subon|95}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Pape Thiaw]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Youri Tielemans]] (Belgija)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Walter López ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;Christian Ramírez ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Andrés Rojas]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Alexander Guzmán ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Guillermo Pacheco ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
|}
----

===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|2–0}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
*[[Folarin Balogun|Balogun]] {{goal|45}}
*[[Malik Tillman|Tillman]] {{goal|82}}
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=68.827
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}&lt;ref name=&quot;USA-BIH line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12533/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – USA v. Bosnia and Herzegovina |publisher=[[FIFA]] |date=July 1, 2026 |access-date=July 1, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;USA-BIH line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''24'''||[[Matt Freese]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Alex Freeman]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Chris Richards (nogometaš)|Chris Richards]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Tim Ream]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RM ||'''2''' ||[[Sergiño Dest]] || || {{suboff|87}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Weston McKennie]] || || {{suboff|90+5}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Tyler Adams]]
|-
|CM ||'''17'''||[[Malik Tillman]]
|-
|LM ||'''5''' ||[[Antonee Robinson]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Christian Pulisic]] || || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Folarin Balogun]] || {{sentoff|0|64}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''14'''||[[Sebastian Berhalter]] || || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Ricardo Pepi]] || || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Giovanni Reyna]] || || {{subon|90+5}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Mauricio Pochettino]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:USA-BIH 2026-07-01.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''7''' ||[[Amar Dedić]]
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]] || || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Tarik Muharemović]]
|-
|LB ||'''21'''||[[Stjepan Radeljić]] || {{yel|80}}
|-
|RM ||'''8''' ||[[Armin Gigović]] || || {{suboff|51}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{suboff|51}}
|-
|CM ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]]
|-
|LM ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]] || || {{suboff|75}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Edin Džeko]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|51}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Ermin Mahmić]] || || {{subon|51}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]] || || {{subon|51}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]] || || {{subon|51}}
|-
|FW ||'''23'''||[[Haris Tabaković]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Amar Memić]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]] || {{yel|80}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Malik Tillman]] (SAD)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}
----

===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|3–0}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
*[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{goal|36||89}}
*[[Pedro Porro|Porro]] {{goal|66}}
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=70.492
|referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija&lt;ref name=&quot;ESP-AUT line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12528/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Spain v. Austria |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija&lt;ref name=&quot;ESP-AUT line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Unai Simón]]
|-
|RB ||'''12'''||[[Pedro Porro]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Pau Cubarsí]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Aymeric Laporte]] || {{suboff|90+3}}
|-
|LB ||'''24'''||[[Marc Cucurella]]
|-
|DM ||'''16'''||[[Rodri (nogometaš)|Rodri]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''10'''||[[Dani Olmo]] || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Pedri]] || {{suboff|90+3}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Lamine Yamal]] || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Mikel Oyarzabal]]
|-
|LF ||'''15'''||[[Álex Baena]] || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Ferran Torres]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Mikel Merino]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''9''' ||[[Gavi (nogometaš)|Gavi]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''8''' ||[[Fabián Ruiz]] || {{subon|90+3}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Marc Pubill]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Luis de la Fuente (nogometaš)|Luis de la Fuente]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:ESP-AUT 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alexander Schlager]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Stefan Posch]] || {{yel|83}} || {{suboff|85}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kevin Danso]]
|-
|CB ||'''8''' ||[[David Alaba]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''20'''||[[Konrad Laimer]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Nicolas Seiwald]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Xaver Schlager]] || || {{suboff|46}}
|-
|RW ||'''18'''||[[Romano Schmid]] || || {{suboff|60}}
|-
|AM ||'''24'''||[[Paul Wanner]]
|-
|LW ||'''9''' ||[[Marcel Sabitzer]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Michael Gregoritsch]] || || {{suboff|60}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''10'''||[[Florian Grillitsch]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Carney Chukwuemeka]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''7''' ||[[Marko Arnautović]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Saša Kalajdžić]] || || {{subon|60}}
|-
|DF ||'''22'''||[[Alexander Prass]] || || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|GER}} [[Ralf Rangnick]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Lamine Yamal]] (Španija)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mahbod Beigi ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
&lt;br /&gt;Andreas Söderkvist ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dahane Beida]] ([[Nogometni savez Mauritanije|Mauritanija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Elvis Noupue ([[Nogometni savez Kameruna|Kamerun]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Fedayi San]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Shaun Evans (nogometni sudija)|Shaun Evans]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|}
----

===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|2–1}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
*[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{goal|68|pen.}}
*[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{goal|90+4}}
|goals2=
*[[Ivan Perišić|Perišić]] {{goal|53}}
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=43.036
|referee=[[Espen Eskås]] ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal&lt;ref name=&quot;POR-CRO line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12535/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Portugal v. Croatia |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska&lt;ref name=&quot;POR-CRO line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Diogo Costa]]
|-
|RB ||'''20'''||[[João Cancelo]] || || {{suboff|62}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Rúben Dias]] || {{yel|17}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Renato Veiga]]
|-
|LB ||'''25'''||[[Nuno Mendes (nogometaš)|Nuno Mendes]]
|-
|CM ||'''15'''||[[João Neves]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Vitinha]] || || {{suboff|62}}
|-
|RW ||'''18'''||[[Pedro Neto]] || || {{suboff|62}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Bruno Fernandes]] || || {{suboff|62}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Rafael Leão]]
|-
|CF ||'''7''' ||[[Cristiano Ronaldo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|81}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''10'''||[[Bernardo Silva]] || || {{subon|62}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Nélson Semedo]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Francisco Conceição]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Gonçalo Ramos]] || || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Rúben Neves]] || || {{subon|81}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Roberto Martínez]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:POR-CRO 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Dominik Livaković]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Josip Stanišić]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Josip Šutalo]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Marin Pongračić]]
|-
|LB ||'''14'''||[[Ivan Perišić]] || {{yel|90+8}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Luka Modrić]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|59}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Mateo Kovačić]] || || {{suboff|90+6}}
|-
|RW ||'''13'''||[[Nikola Vlašić]] || || {{suboff|90+2}}
|-
|AM ||'''17'''||[[Petar Sučić]]
|-
|LW ||'''16'''||[[Martin Baturina]] || || {{suboff|68}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ante Budimir]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Igor Matanović]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Mario Pašalić]] || || {{subon|68}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Joško Gvardiol]] || || {{subon|90+2}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Andrej Kramarić]] || || {{subon|90+6}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Zlatko Dalić]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Cristiano Ronaldo]] (Portugal)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Jan Erik Engan ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
&lt;br /&gt;Isaak Bashevkin ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Abongile Tom]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Zakhele Siwela]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|}
----

===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|2–0}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
*[[Breel Embolo|Embolo]] {{goal|10}}
*[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{goal|46}}
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-ALG line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12536/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Switzerland v. Algeria |publisher=[[FIFA]] |date=July 2, 2026 |access-date=July 2, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir&lt;ref name=&quot;SUI-ALG line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Denis Zakaria]] || || {{suboff|87}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]]
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (nogometaš)|Ricardo Rodriguez]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]]
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RW ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{suboff|87}}
|-
|AM ||'''9''' ||[[Johan Manzambi]] || || {{suboff|70}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]] || || {{suboff|82}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''22''' ||[[Fabian Rieder]] || || {{subon|70}}
|-
|FW ||'''19''' ||[[Noah Okafor]] || || {{subon|70}}
|-
|FW ||'''23''' ||[[Zeki Amdouni]] || || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Silvan Widmer]] || || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''20''' ||[[Michel Aebischer]] || || {{subon|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:SUI-ALG 2026-07-02.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Luca Zidane]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Rafik Belghali]] || || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Aïssa Mandi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ramy Bensebaini]]
|-
|LB ||'''15'''||[[Rayan Aït-Nouri]]
|-
|DM ||'''19'''||[[Nabil Bentaleb]] || || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ramiz Zerrouki]] || || {{suboff|58}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Farès Chaïbi]] || {{yel|36}}
|-
|RF ||'''7''' ||[[Riyad Mahrez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''22'''||[[Ibrahim Maza]]
|-
|LF ||'''8''' ||[[Houssem Aouar]] || || {{suboff|58}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''13''' ||[[Jaouen Hadjam]] || || {{subon|58}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Amine Gouiri]] || || {{subon|58}}
|-
|MF ||'''14''' ||[[Hicham Boudaoui]] || {{yel|72}} || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''11''' ||[[Anis Hadj Moussa]] || || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''20''' ||[[Adil Boulbina]] || || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BIH}} [[Vladimir Petković]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Breel Embolo]] (Švicarska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Masimiliano Del Yesso ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;Facundo Rodriguez ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Erick Miranda]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
|}
----

===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|1–1}}
|team2={{NOG|EGY}}
|aet=yes
|goals1=
*[[Mohamed Hany|Hany]] {{goal|55|a.g.}}
|goals2=
*[[Emam Ashour|Ashour]] {{goal|13}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=70.244
|referee=[[Gustavo Tejera]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
|penaltyscore=2–4
|penalties1=
*[[Harry Souttar|Souttar]] {{penpromašaj}}
*[[Jackson Irvine|Irvine]] {{pengol}}
*[[Awer Mabil|Mabil]] {{pengol}}
*[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penpromašaj}}
|penalties2=
*[[Mahmoud Saber|Saber]] {{pengol}}
*[[Ramy Rabia|Rabia]] {{pengol}}
*[[Mohamed Salah|Salah]] {{pengol}}
*[[Hossam Abdelmaguid|Abdelmaguid]] {{pengol}}
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija&lt;ref name=&quot;AUS-EGY line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12524/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Australia v. Egypt |publisher=[[FIFA]] |date=July 3, 2026 |access-date=July 3, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat&lt;ref name=&quot;AUS-EGY line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----

===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|3–2}}
|team2={{NOG|CPV}}
|aet=yes
|goals1=
*[[Lionel Messi|Messi]] {{goal|29}}
*[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{goal|92}}
*[[Diney (nogometaš)|Diney]] {{goal|111|a.g.}}
|goals2=
*[[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{goal|59}}
*[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{goal|103}}
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=64.478
|referee= [[Drew Fischer]] ([[Nogometni savez Kanade|Kanada]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina&lt;ref name=&quot;ARG-CPV line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12530/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Argentina v. Cabo Verde |publisher=[[FIFA]] |date=July 3, 2026 |access-date=July 3, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}&lt;ref name=&quot;ARG-CPV line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----

===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|1–0}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
*[[Jhon Arias (nogometaš)|J. Arias]] {{goal|14}}
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=69.045
|referee=[[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija&lt;ref name=&quot;COL-GHA line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12526/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Colombia v. Ghana |publisher=[[FIFA]] |date=July 4, 2026 |access-date=July 4, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana&lt;ref name=&quot;COL-GHA line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Kanada – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kanada – Maroko|0–3}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
*[[Azzedine Ounahi|Ounahi]] {{goal|50||82}}
*[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{goal|90+8}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;Canada vs Morocco {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Kanada&lt;ref name=&quot;CAN-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12539/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Canada v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=July 4, 2026 |access-date=July 4, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Maroko&lt;ref name=&quot;CAN-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Paragvaj – Francuska===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Paragvaj – Francuska|0–1}}
|team2={{NOG|FRA}}
|goals1=
|goals2=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|70|pen.}}
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=68.324
|referee=[[Ilgiz Tantashev]] ([[Nogometni savez Uzbekistana|Uzbekistan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;Paraguay vs France {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _par26h
 |pattern_b  = _par26h
 |pattern_ra = _par26h
 |pattern_sh = _par26h2
 |pattern_so = _par26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Paragvaj&lt;ref name=&quot;PAR-FRA line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12542/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Paraguay v. France |publisher=[[FIFA]] |date=July 4, 2026 |access-date=July 4, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H
 |pattern_so = _fra26H2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;PAR-FRA line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Brazil – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Neymar]] {{goal|90+10|pen.}}
|goals2=
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|79||90}}
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Ismail Elfath]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;Brazil vs Norway {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = FFE540
 |body       = FFE540
 |rightarm   = FFE540
 |shorts     = 4080FF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Brazil&lt;ref name=&quot;BRA-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12541/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Brazil v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=July 5, 2026 |access-date=July 5, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26h
 |pattern_b  = _nor26h
 |pattern_ra = _nor26h
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so =
 |leftarm    = BA0C2F
 |body       = BA0C2F
 |rightarm   = BA0C2F
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 00205B
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;BRA-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Meksiko – Engleska===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Engleska|2–3}}
|team2={{NOG|ENG}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|42}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{goal|69|pen.}}
|goals2=
*[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{goal|36||38}}
*[[Harry Kane|Kane]] {{goal|60|pen.}}
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Alireza Faghani]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;Mexico vs England {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26hA
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-ENG line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12540/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Mexico v. England |publisher=[[FIFA]] |date=July 5, 2026 |access-date=July 5, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26A
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    =
 |body       =
 |rightarm   =
 |shorts     =
 |socks      =
 |title      = Engleska&lt;ref name=&quot;MEX-ENG line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Portugal – Španija===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Španija|0–1}}
|team2={{NOG|ESP}}
|goals1=
|goals2=
*[[Mikel Merino|Merino]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=70.649
|referee=[[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;Portugal vs Spain {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26h
 |pattern_b  = _por26h
 |pattern_ra = _por26h
 |pattern_sh = _por26h
 |pattern_so = _por26h2l
 |leftarm    = a73737
 |body       = a73737
 |rightarm   = a73737
 |shorts     = a73737
 |socks      = a73737
 |title      = Portugal&lt;ref name=&quot;POR-ESP line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12538/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Portugal v. Spain |publisher=[[FIFA]] |date=July 6, 2026 |access-date=July 6, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26a
 |pattern_b  = _esp26a
 |pattern_ra = _esp26a
 |pattern_sh = _esp26a2
 |pattern_so = _esp26a2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Španija&lt;ref name=&quot;POR-ESP line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Sjedinjene Američke Države – Belgija===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Belgija|1–4}}
|team2={{NOG|BEL}}
|goals1=
*[[Malik Tillman|Tillman]] {{goal|31}}
|goals2=
*[[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{goal|9||33}}
*[[Hans Vanaken|Vanaken]] {{goal|57}}
*[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{goal|90+3}}
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=66.925
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;USA vs Belgium {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26a
 |pattern_b  = _usa26a
 |pattern_ra = _usa26a
 |pattern_sh = _usa26a
 |pattern_so =
 |leftarm    =
 |body       =
 |rightarm   =
 |shorts     =
 |socks      = 090b02
 |title      = {{nowrap|United States}}&lt;ref name=&quot;USA-BEL line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12543/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – USA v. Belgium |publisher=[[FIFA]] |date=July 6, 2026 |access-date=July 6, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgium&lt;ref name=&quot;USA-BEL line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Argentina – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Egipat|3–2}}
|team2={{NOG|EGY}}
|goals1=
*[[Cristian Romero|Romero]] {{goal|79}}
*[[Lionel Messi|Messi]] {{goal|83}}
*[[Enzo Fernández|Fernández]] {{goal|90+2}}
|goals2=
*[[Yasser Ibrahim|Ibrahim]] {{goal|15}}
*[[Mostafa Ziko|Ziko]] {{goal|67}}
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=68.239
|referee=[[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;Argentina vs Egypt {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina&lt;ref name=&quot;ARG-EGY line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12537/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Argentina v. Egypt |publisher=[[FIFA]] |date=July 7, 2026 |access-date=July 7, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _nze26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = 000000
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat&lt;ref name=&quot;ARG-EGY line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Švicarska – Kolumbija===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Kolumbija|0–0}}
|team2={{NOG|COL}}
|aet=yes
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Iván Barton]] ([[Nogometni savez El Salvadora|El Salvador]])
|penaltyscore=4–3
|penalties1=
*[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{pengol}}
*[[Zeki Amdouni|Amdouni]] {{pengol}}
*[[Manuel Akanji|Akanji]] {{penpromašaj}}
*[[Cedric Itten|Itten]] {{pengol}}
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{pengol}}
|penalties2=
*[[Juan Fernando Quintero|Quintero]] {{pengol}}
*[[Davinson Sánchez|Sánchez]] {{penpromašaj}}
*[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{pengol}}
*[[Cucho Hernández|Hernández]] {{penpromašaj}}
*[[Luis Díaz (footballer, born 1997)|Díaz]] {{pengol}}
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;Switzerland vs Colombia {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-COL line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12544/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 16 – Switzerland v. Colombia |publisher=[[FIFA]] |date=July 7, 2026 |access-date=July 7, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h2
 |pattern_so = _col26h2l
 |leftarm    = F4E201
 |body       = F4E201
 |rightarm   = F4E201
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Kolumbija&lt;ref name=&quot;SUI-COL line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

==Četvrtfinale==
===Francuska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Maroko|2–0}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|60}}
*[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{goal|66}}
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.811
|referee=[[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;France vs Morocco {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26a
 |pattern_b  = _fra26a
 |pattern_ra = _fra26a
 |pattern_sh = _fra26a
 |pattern_so = _fra26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12545/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Quarter-final – France v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=July 9, 2026 |access-date=July 9, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26h
 |pattern_b  = _mrc26h
 |pattern_ra = _mrc26h
 |pattern_sh = _mrc26h2
 |pattern_so = _mrc26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Maroko&lt;ref name=&quot;FRA-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

===Španija – Belgija===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Belgija|Utakmica 98}}
|team2={{NOG|BEL}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=[[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;Spain vs Belgium {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Španija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija
}} 
|}

===Norveška – Engleska===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|NOR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Norveška – Engleska|Utakmica 99}}
|team2={{NOG|ENG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=[[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;Norway vs England {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26h
 |pattern_b  = _nor26h
 |pattern_ra = _nor26h
 |pattern_sh = _nor26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 00205B
 |title      = Norveška
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska
}}
|}

===Argentina – Švicarska===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Švicarska|Utakmica 100}}
|team2={{NOG|SUI}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija) |João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;Argentina vs Switzerland {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;
{| style=&quot;width:92%&quot;
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so =
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska
}}
|}

==Polufinale==
===Francuska – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;France vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>c51905ugkr59g28qd82ytxifraj9y4r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Obavezni prijavilac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535460</id>
    <revision>
      <id>3903977</id>
      <parentid>3899913</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T21:23:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3903977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36812" sha1="dv5c7jw3j005pqj4ttg3of72bwyz9kx" xml:space="preserve">'''Obavezni prijavilac''' jeste osoba koja je zakonom obavezana prijaviti [[Krivično djelo|krivična djela]] ili sumnju na njihovo izvršenje, prvenstveno u slučajevima kada zna ili osnovano sumnja da je [[Maloljetnik (pravo)|dijete]] ili druga [[ranjiva odrasla osoba]] izložena zlostavljanju, zanemarivanju ili riziku od takvog postupanja. Zakoni o obaveznom prijavljivanju mogu se proširiti i na [[ranjiva odrasla osoba|odrasle osobe]] koje su posebno ranjive zbog [[Invaliditet|invaliditeta]], [[Mentalni poremećaj|mentalne bolesti]] ili [[Starost|starije životne dobi]]. Ukoliko obavezni prijavilac ne prijavi ova krivična djela, može snositi [[Građansko pravo|građanskopravnu]] i [[Krivično pravo|krivičnopravnu]] odgovornost zbog propuštanja prijave. Među obaveznim prijavljivačima najčešće se nalaze profesije koje rade s djecom, ranjivim odraslim osobama ili u hitnim službama, kao što su [[Nastavnik|nastavnici]], [[ljekar]]i, [[Psiholog|psiholozi]], [[Socijalni radnik|socijalni radnici]] i [[Policijski službenik|policijski službenici]], dok u pojedinim državama obaveza prijavljivanja može važiti za sve punoljetne građane bez obzira na njihovu profesiju.

== Historija ==
Tokom 1962. američki ljekari [[C. Henry Kempe]] i Brandt Steele objavili su 1962. godine rad pod naslovom &quot;Sindrom zlostavljanog djeteta&quot; (''The Battered Child Syndrome''),&lt;ref name=&quot;Helfer_1997&quot;&gt;{{cite book |title=The Battered Child |editor-last1=Helfer |editor-first1=Mary Edna |editor-last2=Kempe |editor-first2=Ruth S. |editor-last3=Krugman |editor-first3=Richard D. |date=1997 |edition=illustrated, reprint |publisher=University of Chicago Press |url=https://books.google.gm/books?id=8_PRR8ukU8gC |access-date=21. 6. 2026 |isbn=9780226326238 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kempe_1962&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kempe |first1=C. H. |last2=Silverman |first2=Frederic N. |last3=Steele |first3=Brandt F. |last4=Droegemuller |first4=William |last5=Silver |first5=Henry K. |title=The Battered Child Syndrome |journal=Journal of the American Medical Association |date=1962 |volume=181 |pages=17–24 |url=https://www.kempe.org/wp-content/uploads/2015/01/The_Battered_Child_Syndrome.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; koji je pomogao ljekarima da lakše prepoznaju [[Zlostavljanje djeteta|zlostavljanje djece]], njegove posljedice, kao i potrebu za prijavljivanjem teškog [[Fizičko zlostavljanje|fizičkog zlostavljanja]] nadležnim pravnim organima. Objavljivanje ovog rada promijenilo je dotadašnja dominantna shvatanja u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje se zlostavljanje djece do tada smatralo rijetkom pojavom, a ne rasprostranjenim društvenim problemom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.huffingtonpost.com/larry-wolff/battered-child-syndrome_b_2406348.html|title = The Battered-Child Syndrome: 50 Years Later|date=2013 |website=Huffington Post |last=Wolff |first=Larry}}&lt;/ref&gt; 

Godine 1974. [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država]] usvojio je [[Zakon o prevenciji i tretmanu zlostavljane djece Sjedinjenih Američkih Država|Zakon o prevenciji i tretmanu zlostavljane djece]] (CAPTA), kojim su saveznim državama osigurana sredstva za razvoj službi za zaštitu djece i [[Telefonska linija za pomoć|telefonskih linija za prijavu zlostavljanja]], s ciljem sprječavanja teških povreda djece. Ovaj zakon, praćen medijskim izvještavanjem, zagovaranjem aktivista i naučnim istraživanjima, doveo je do postepene promjene društvenih očekivanja u pogledu obaveze prijavljivanja u Sjedinjenim Američkim Državama, a potom, različitim tempom, i u drugim zapadnim zemljama.&lt;ref name=&quot;Krason_2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Krason |first1=Stephen M. |title=The Critics Of Current Child Abuse Laws And The Child Protective System: A Survey Of The Leading Literature |journal=The Catholic Social Science Review |date=2007 |volume=12 |pages=307–350 |url=https://www.researchgate.net/publication/290499617_The_Critics_of_Current_Child_Abuse_Laws_and_the_Child_Protective_System_A_Survey_of_the_Leading_Literature |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Besharov_1985&quot;&gt;{{cite journal |last1=Besharov |first1=Douglas J. |title=&quot;Doing Something&quot; About Child Abuse: The Need to Narrow the Grounds For State Intervention |journal=Harvard Journal of Law &amp; Public Policy |date=1985 |volume=8 |pages=539–590 |url=https://welfareacademy.umd.edu/pubs/childwelfare/doingsomething_85.pdf |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Širom svijeta sistemi obaveznog prijavljivanja prvobitno su uspostavljeni radi reagovanja na fizičko zlostavljanje djece. Vremenom je njihov opseg proširen kako bi obuhvatio i [[Seksualno zlostavljanje|seksualno]] i [[Psihološko zlostavljanje|emocionalno zlostavljanje]], [[Zanemarivanje djeteta|zanemarivanje djece]], kao i izloženost djece [[Nasilje u porodici|nasilju u porodici]]. Ovo širenje pratili su i obimniji zahtjevi za prijavljivanje zlostavljanja: ranije su se prijave podnosile samo kada bi incident uzrokovao teške fizičke povrede, ali kako su se definicije mijenjale, počele su se uključivati ​​i lakše fizičke povrede, razvojne i [[Psihološka trauma|psihološke traume]].&lt;ref name=&quot;Cox_Bromfield_Bromley_2018&quot;&gt;{{cite web |last1=Cox |first1=Sarah |last2=Bromfield |first2=Leah |last3=Bromley |first3=Amy |title=Key Legislative Definitions for Child Protection Intake |url=https://accp.adelaide.edu.au/siteassets/accp/documents/brief-6-key-legislative-definitions-for-child-protection-intake.pdf |publisher=Australian Centre for Child Protection, University of Adelaide |date=2018 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama broj prijava sumnje na zlostavljanje i zanemarivanje djece značajno je rastao tokom posljednjih decenija.&lt;ref name=&quot;MondaleAct&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.faithandreason.com/wp-content/uploads/2012/08/Mondale-Act-After-Forty-Years_-True.pdf |title=The Mondale Act and Its Aftermath: An Overview of Forty Years of American Law, Public Policy, and Governmental Response to Child Abuse and Neglect |author=Krason, Stephen M. |publisher=Scarecrow Press |year=2013 |pages=1–58 |access-date=22. 6. 2026 |archive-date=18. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150518090527/http://www.faithandreason.com/wp-content/uploads/2012/08/Mondale-Act-After-Forty-Years_-True.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Međutim, veliki dio prijavljenih slučajeva nije bio potvrđen nakon službene istrage. Iako je broj prijava kontinuirano rastao, broj potvrđenih slučajeva ostao je relativno stabilan ili je u pojedinim periodima opadao.&lt;ref name=&quot;HHS_2015&quot;&gt;{{cite book |author=U.S. Department of Health and Human Services, Administration for Children and Families, Administration on Children, Youth and Families, Children’s Bureau |title=Child Maltreatment 2013 |date=2015 |url=https://acf.gov/sites/default/files/documents/cb/cm2013.pdf |publisher=U.S. Government Printing Office |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini autori ukazali su na to da se u javnim raspravama često poistovjećuje broj prijava sa stvarnim brojem slučajeva zlostavljanja djece. Takvo tumačenje može dovesti do precjenjivanja stvarnog obima problema, budući da svaka prijava ne rezultira potvrdom da je do zlostavljanja ili zanemarivanja zaista došlo.&lt;ref name=&quot;Durrant_2003&quot;&gt;{{cite web |last1=Durrant |first1=Joan E. |title=Child Abuse in Sweden |url=https://www.naturalchild.org/articles/guest/joan_durrant.html |website=The Natural Child Project |date=2012 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 2014, kao odgovor na [[Seksualni skandal na Univerzitetu Penn State|seksualni skandal na Univerzitetu Penn State]], tadašnji guverner [[Tom Corbett]] potpisao je zakon kojim je proširen krug profesionalaca obaveznih za prijavljivanje sumnje na zlostavljanje djece. Cilj ovih izmjena bio je povećati broj prijava i unaprijediti zaštitu djece od zlostavljanja. Međutim, analiza koju su objavili [[NBC News]] i [[ProPublica]] pokazala je da je broj prijavljene djece koja su bila predmet istrage značajno porastao nakon usvajanja zakonskih izmjena. U prvoj polovini 2010-ih (prije uvođenja ovih izmjena) istraga je provedena u 29.766 slučajeva, od kojih je 10.410 potvrđeno kao zlostavljanje ili zanemarivanje. U drugoj polovini decenije (nakon usvojenih izmjena) broj prijava je porastao na 42.366, dok je broj potvrđenih slučajeva ostao gotovo nepromijenjen i iznosio je 10.399. Kritičari zakona o obaveznom prijavljivanju navode da povećanje broja prijava nije nužno dovelo do smanjenja najtežih oblika zlostavljanja djece. Kao argument ističu podatke prema kojima je broj smrtnih slučajeva povezanih sa zlostavljanjem djece u Pennsylvaniji porastao sa 96 u 2014. na 194 u 2021.&lt;ref name=&quot;Hixenbaugh_2022&quot;&gt;{{cite magazine |last1=Hixenbaugh |first1=Mike |last2=Khimm |first2=Suzy |last3=Philip |first3=Agnel |title=Mandatory Reporting Was Supposed to Stop Severe Child Abuse. It Punishes Poor Families Instead |url=https://www.propublica.org/article/mandatory-reporting-strains-systems-punishes-poor-families |magazine=ProPublica |date=2022 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zagovornici obaveznog prijavljivanja, s druge strane, smatraju da veći broj prijava omogućava ranije prepoznavanje rizičnih situacija i pružanje zaštite djeci, te upozoravaju da se uzroci promjena u stopama zlostavljanja ne mogu jednostavno pripisati samo zakonima o obaveznom prijavljivanju.

== Kriteriji za obavezno prijavljivanje zlostavljanja djece prema pravnim sistemima ==
Kriteriji za obavezno prijavljivanje zlostavljanja i zanemarivanja djece značajno se razlikuju među državama i pravnim sistemima.&lt;ref name=&quot;Mathews_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Mathews |first1=Ben |title=Mandatory Reporting Laws and Identification of Child Abuse and Neglect: Consideration of Differential Maltreatment Types, and a Cross-Jurisdictional Analysis of Child Sexual Abuse Reports |journal=Social Sciences |date=2014 |volume=3 |issue=3 |pages=460–482 |doi=10.3390/socsci3030460 |issn=2076-0760 |url=https://www.mdpi.com/2076-0760/3/3/460 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U većini jurisdikcija obaveza prijavljivanja odnosi se na osobe koje imaju osnovanu sumnju da je dijete izloženo zlostavljanju ili zanemarivanju. U pojedinim zemljama ova obaveza proširena je i na slučajeve sumnje na zlostavljanje ili zanemarivanje zavisnih odraslih osoba, osoba s [[Invaliditet|invaliditet]]om ili [[Starenje|starijih osoba]].&lt;ref name=&quot;LACounty_APS&quot;&gt;{{cite web |title=Adult Protective Services (APS) |url=https://ad.lacounty.gov/services/adult-protective-services/ |website=County of Los Angeles Department of Aging &amp; Disabilities |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Neke jurisdikcije primjenjuju model &quot;univerzalnog obaveznog prijavljivanja&quot;, prema kojem je svaki član društva dužan prijaviti sumnju na zlostavljanje, bez obzira na profesiju ili službeni položaj. U drugim državama obavezno prijavljivanje ograničeno je na određene profesionalne skupine koje tokom svog rada dolaze u kontakt s djecom ili drugim ranjivim osobama.&lt;ref name=&quot;Madge_1994&quot;&gt;{{cite book |last1=Madge |first1=Nicola |title=Children and residential care in Europe |date=1994 |publisher=National Children's Bureau |location=London |isbn=978-0-903984-63-8 |url=https://archive.org/details/childrenresident0000madg |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ho_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ho |first1=Grace W. K. |last2=Gross |first2=Deborah A. |last3=Bettencourt |first3=Amie |title=Universal Mandatory Reporting Policies and the Odds of Identifying Child Physical Abuse |journal=American Journal of Public Health |date=2017 |volume=107 |issue=5 |pages=709–716 |doi=10.2105/AJPH.2017.303667 |pmid=28323475 |pmc=5388942 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5388942/ |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema određenim analizama, neki oblik sistema obaveznog prijavljivanja postoji u većini država svijeta. Procjenjuje se da takvi sistemi postoje u približno 86% evropskih država, 77% afričkih država, 72% azijskih država i 90% država na američkom kontinentu.&lt;ref name=&quot;Perry_2015&quot;&gt;{{cite news |last1=Perry |first1=Tom |title=Child abuse needs mandatory reporting to create a high-risk environment for paedophiles |url=https://www.independent.co.uk/voices/child-abuse-needs-mandatory-reporting-to-create-a-highrisk-environment-for-paedophiles-10077521.html |newspaper=The Independent |date=2015 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, obim zakonskih obaveza, krug obveznika prijavljivanja, postupci prijavljivanja i pravne posljedice neprijavljivanja značajno se razlikuju među pojedinim zemljama.

U '''Australiji''', svi građani [[Sjeverna teritorija|Sjeverne teritorije]] imaju zakonsku obavezu prijaviti sumnju na zlostavljanje djece.&lt;ref name=&quot;NTGov_2023&quot;&gt;{{cite book |author=Northern Territory Government |title=Mandatory Reporters Guide: A guide to reporting Child Abuse, Harm and Exploitation in the Northern Territory |date=2023 |url=https://families.nt.gov.au/family-youth-support/care-services/resources/documents/Mandatory-Reporters-Guide-March-2023.pdf |publisher=Department of Territory Families, Housing and Communities |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U ostalim australskim saveznim državama i teritorijama obaveza prijavljivanja odnosi se na određene profesionalne skupine i radna mjesta propisana zakonom.&lt;ref name=&quot;WAGov_2025&quot;&gt;{{cite web |author=Government of Western Australia |title=Mandatory Reporting of Child Sexual Abuse in WA |url=https://www.wa.gov.au/service/community-services/community-support/mandatory-reporting-of-child-sexual-abuse-wa |website=WA.gov.au |date=2025 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SAGov_2024&quot;&gt;{{cite book |author=Government of South Australia Department for Education |title=Mandatory notification procedure |date=2024 |url=https://www.education.sa.gov.au/policies/shared/mandatory-notification-procedure.pdf |publisher=Department for Education |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TasGov_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Tasmanian Department of Health |title=How to report a safeguarding concern |url=https://www.health.tas.gov.au/health-topics/child-and-youth-health/child-safety-and-wellbeing/how-report-safeguarding-concern |website=Tasmanian Department of Health |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VicGov_CPManual&quot;&gt;{{cite web |author=Department of Families, Fairness and Housing, Government of Victoria |title=Child Protection Manual |url=https://www.cpmanual.vic.gov.au/ |website=Child Protection Manual |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NSW_DCJ_2026&quot;&gt;{{cite web |author=New South Wales Department of Communities and Justice |title=Mandatory reporting |url=https://dcj.nsw.gov.au/service-providers/deliver-services-to-children-and-families/nsw-interagency-guidelines-for-practitioners/reporting-responding-wellbeing-and-safety-concerns/mandatory-reporting.html |website=Department of Communities and Justice |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;QLD_DCYJMA_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Queensland Department of Children, Youth Justice and Multicultural Affairs |title=Mandatory reporting |url=https://www.families.qld.gov.au/our-work/child-safety/about-child-protection/mandatory-reporting |website=Department of Children, Youth Justice and Multicultural Affairs |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ACTGov_2026&quot;&gt;{{cite web |author=ACT Government |title=Community service providers |url=https://www.act.gov.au/community/community-service-providers |website=ACT Government |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U '''Brazilu''' je prijavljivanje sumnje na zlostavljanje ili zanemarivanje djece obavezno u zdravstvenom sistemu, obrazovnim ustanovama kao i od strane mreže Vijeća za zaštitu djece, koja djeluju u brojnim općinama.&lt;ref name=&quot;Cardia_2012&quot;&gt;{{cite book |last1=Cardia |first1=Nancy |last2=Lagatta |first2=Pedro |last3=Affonso |first3=Claudinei |title=Assessment of Child Maltreatment Prevention Readiness: Country Report Brazil 2012 |date=2012 |url=https://nev.prp.usp.br/wp-content/uploads/2015/01/down266.pdf |publisher=Center for the Study of Violence, University of São Paulo (NEV/USP) |location=São Paulo |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U '''Maleziji''', [[Zakon o zaštiti djece iz 2001. (Malezija)|Zakon o zaštiti djece iz 2001.]] obavezuje svakog medicinskog službenika, ljekara, pružaoca usluga dječije zaštite ili člana porodice da nadležnom organu za zaštitu djece u zemlji prijavi svoje sumnje, saznanja ili uvjerenja da je dijete zlostavljano ili zanemareno. Propuštanje ove obaveze može dovesti do krivične odgovornosti.&lt;ref name=&quot;WCCPenang_2026&quot;&gt;{{cite web |author=Women's Centre for Change, Penang |title=Laws in Malaysia: Laws Related To Child Sexual Abuse |url=https://www.wccpenang.org/child-sexual-abuse-laws-in-malaysia/ |website=WCC Penang |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U '''Južnoafričkoj Republici''', član 110. [[Zakon o zaštiti djece iz 2005.]] obavezuje &quot;svakog službenika kazneno-popravne ustanove, stomatologa, homeopatu, imigracijskog službenika, inspektora rada, pravnog zastupnika, ljekara, babicu, vjerskog službenika, medicinsku sestru, radnog terapeuta, fizioterapeuta, psihologa, vjerskog vođu, stručnjaka iz oblasti socijalnih službi, socijalnog radnika, logopeda, nastavnika, tradicionalnog zdravstvenog praktičara, tradicionalnog vođu, člana osoblja ili volontera u ustanovi za djelomičnu brigu, prihvatnom centru ili centru za brigu o djeci i mladima&quot; da prijavi svaki slučaj u kojem sumnja da je dijete zlostavljano &quot;na način koji uzrokuje fizičku povredu, seksualno zlostavljano ili namjerno zanemarivanje&quot;. S druge strane, [[Zakon o seksualnim deliktima iz 1957.]] obavezuje sve građane koji imaju saznanja o seksualnom iskorištavanju djece da to krivično djelo prijave policiji.&lt;ref name=&quot;Hendricks_2014&quot;&gt;{{cite journal |author=Hendricks, Melany |title=Mandatory reporting of child abuse in South Africa: Legislation explored |journal=South African Medical Journal |date=2014 |volume=104 |issue=8 |pages=550 |doi=10.7196/samj.8110 |url=https://www.researchgate.net/publication/265611297_Mandatory_reporting_of_child_abuse_in_South_Africa_Legislation_explored |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U '''Ujedinjenom Kraljevstvu''', zakonska obaveza prijavljivanja sumnje da je djetetu potrebna zaštita i briga prvenstveno se odnosi na socijalne radnike lokalnih vlasti, socijalne radnike zdravstvenih i socijalnih službi u Sjevernoj Irskoj te policijske službenike. Iako profesionalni kodeksi i lokalne smjernice od nastavnika, ljekara i drugih stručnjaka očekuju prijavljivanje sumnji na zlostavljanje djece, takva obaveza uglavnom nije propisana zakonom.&lt;ref name=&quot;Madge_1994&quot; /&gt; Izuzetak predstavlja obaveza prijavljivanja slučajeva [[Sakaćenje ženskih genitalija|sakaćenja ženskih genitalija]], koja se odnosi na određene stručnjake koji rade s djecom i mladima.&lt;ref name=&quot;UK_FGMA_2003&quot;&gt;{{cite web |author=Government of the United Kingdom |title=Female Genital Mutilation Act 2003 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2003/31/contents |website=Legislation.gov.uk |date=2003 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UK_HomeOffice_2015&quot;&gt;{{cite web |author=Home Office, Government of the United Kingdom |title=Crime and policing news update: February 2015 |url=https://www.gov.uk/government/publications/crime-and-policing-news-update-february-2015/crime-and-policing-news-update-february-2015 |website=GOV.UK |date=2015 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U '''Bosni i Hercegovini''' zakoni o krivičnom postupku na sličan način taksativno definišu krug profesionalaca i odgovornih lica koji imaju strogu zakonsku dužnost zaštite maloljetnika. Prema ovim odredbama, &quot;zdravstveni radnici, nastavnici, odgajatelji, roditelji, staraoci, usvojioci i druge osobe koje su ovlašćene ili dužne da pružaju zaštitu i pomoć maloljetnim osobama, da vrše nadzor, odgajanje i vaspitavanje maloljetnika&quot; obavezni su da odmah obavijeste policiju ili tužilaštvo ukoliko saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba žrtva seksualnog, fizičkog ili nekog drugog zlostavljanja. S druge strane, krivični zakoni u BiH obavezuju sve građane na prijavljivanje, propisujući da je svako dužan prijaviti izvršenje krivičnog djela kada neprijavljivanje tog djela (poput najtežih krivičnih djela za koja se može izreći kazna dugotrajnog zatvora) samo po sebi predstavlja krivično djelo.&lt;ref name=&quot;ZKP_BiH&quot;&gt;{{cite web |title=Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/zakon-o-krivicnom-postupku-bosne-i-hercegovine.html |website=Paragraf Lex BA |access-date=23. 6. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KZ_BiH&quot;&gt;{{cite web |title=Krivični zakon Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/krivicni-zakon-bosne-i-hercegovine.html |website=Paragraf Lex BA |access-date=23. 6. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Sjeverna Amerika ==
U '''Sjedinjenim Američkim Državama''', savezne države često dopunjuju svoje zakone, ali od 2019. sve savezne države, Distrikt Kolumbija i navedene teritorije (Američka Samoa, Guam, Sjeverna Marijanska Ostrva, Portoriko i Američka Djevičanska Ostrva) imaju propise kojima se utvrđuju obaveze prijavljivanja sumnje na loše postupanje prema djeci. U gotovo svim ovim jurisdikcijama, zakonom su definisane specifične profesije čiji su članovi dužni prijaviti sumnju na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta nadležnoj službi.&lt;ref name=&quot;CWIG_2023&quot;&gt;{{cite book |author=Child Welfare Information Gateway |title=Mandatory Reporting of Child Abuse and Neglect |date=2023 |url=https://www.childwelfare.gov/resources/mandatory-reporting-child-abuse-and-neglect/ |publisher=Children's Bureau, Administration for Children and Families, U.S. Department of Health and Human Services |series=State Statutes Series |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od 2019, u 18 saveznih država i Portoriku, svaka osoba koje posumnja na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta dužna je to i prijaviti, bez obzira na svoju profesiju. U svim ostalim saveznim državama, teritorijama i Distriktu Kolumbija, prijavljivanje je dozvoljeno i svakom licu koje nema zakonsku obavezu.&lt;ref name=&quot;CWIG_2023&quot; /&gt;

'''Kanada''' propisuje obavezu prijavljivanja za sve građane, osim na Teritoriji Yukon, gdje je ta dužnost ograničena na osobe koje dolaze u kontakt s djecom u okviru svojih profesionalnih uloga.&lt;ref name=&quot;Mathews_Kenny_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Mathews |first1=Benjamin Peter |last2=Kenny |first2=Maureen |title=Mandatory reporting legislation in the USA, Canada and Australia: a cross-jurisdictional review of key features, differences and issues |journal=Child Maltreatment |date=2008 |volume=13 |issue=1 |pages=50–63 |doi=10.1177/1077559507310613 |url=http://eprints.qut.edu.au/11850/1/11850_1.pdf |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

'''Meksiko''' također ima zakonom propisane dužnosti prijavljivanja.&lt;ref name=&quot;Mathews_Kenny_2008&quot; /&gt;

== Evropska unija ==
[[Vijeće Evrope]] pozvalo je sve države članice da uvedu obavezno prijavljivanje zlostavljanja djece, a uporedni podaci Agencije Evropske unije za temeljna prava (FRA) pokazuju stalni trend jačanja zakonskih obaveza širom [[Evropska unija|Evropske unije]].&lt;ref name=&quot;FRA_2024_Report&quot;&gt;{{cite web |author=European Union Agency for Fundamental Rights |title=Mapping child protection systems in the EU – Update 2023 |url=https://fra.europa.eu/en/publication/2024/mapping-child-protection-systems-eu-update-2023 |date=2024 |publisher=FRA |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima iz 2023, većina država članica EU danas primjenjuje zakonsku obavezu prijavljivanja sumnje na zlostavljanje, zanemarivanje ili nasilje nad djecom za profesionalne profile koji dolaze u kontakt s djecom. Konkretno, u 17 država članica (među kojima su Bugarska, Danska, Estonija, Francuska, Hrvatska, Irska, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunija, Slovenija, Španija i Švedska) ova obaveza obuhvata sve stručne profile koji rade s djecom. Malta je, nakon ranijih zakonskih izmjena, u potpunosti integrisala obavezno prijavljivanje u svoj sistem zaštite. S druge strane, u državama poput Austrije, Belgije, Cipra, Češke, Finske, Grčke, Italije, Letonije, Portugala i Slovačke, zakonska dužnost je i dalje fokusirana na tačno određene profesionalne grupe, prvenstveno na socijalne radnike, prosvjetne radnike i zdravstveno osoblje.&lt;ref name=&quot;FRA_2024_Report&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;FRA_2024_Dataset&quot;&gt;{{cite web |author=European Union Agency for Fundamental Rights |title=Dataset: Mapping child protection systems – Update 2023 |url=https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/fra-2024-dataset-mapping-child-protection-systems_en.xlsx |date=2024 |publisher=FRA |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zemlje koje tradicionalno nisu imale opću zakonsku obavezu prijavljivanja prilagodile su svoje sisteme:
* Njemačka i Nizozemska su razvile specifične zakonske okvire i proceduralne korake za profesionalce. U Njemačkoj je uspostavljeno zakonsko pravo i procedura za procjenu rizika i saradnju sa službama za zaštitu mladih, dok Nizozemska koristi standardizovani kodeks ponašanja i obavezni protokol u pet koraka (''Meldcode'') koji stručnjaci moraju primijeniti u slučaju sumnje na nasilje.
* Malta je usvajanjem novih zakonskih akata uvela strogu obavezu prijavljivanja za stručne radnike i volontere u sistemu alternativne brige o djeci.&lt;ref name=&quot;FRA_2024_Report&quot; /&gt;

U pogledu opće javnosti, više od polovine država članica EU (uključujući Bugarsku, Cipar, Češku, Dansku, Estonija, Finsku, Hrvatsku, Irsku, Italiju, Letoniju, Litvaniju, Portugal, Slovačku, Sloveniju i Švedsku) propisuje specifičnu zakonsku dužnost i za same građane da prijave slučajeve u kojima sumnjaju da je dijete žrtva zlostavljanja, zanemarivanja ili iskorištavanja. U ostalim državama članicama koje nemaju posebne odredbe unutar porodičnog prava ili zakona o zaštiti djece, građani podliježu općim odredbama krivičnog prava o obavezi prijavljivanja teških krivičnih djela, ali bez posebno definisane, preventivne dužnosti prijavljivanja djeteta koje se nalazi u stanju socijalnog rizika.&lt;ref name=&quot;FRA_2024_Dataset&quot; /&gt;

== Procesi prijavljivanja ==
Procesi prijavljivanja znatno se razlikuju u zavisnosti od pravnog sistema.

Od obaveznih prijavljivača se obično zahtijeva da navedu svoje ime i prezime prilikom podnošenja prijave. Ovo omogućava istražiteljima da ih kontaktiraju radi dobijanja dodatnih detalja ukoliko je to potrebno, a ujedno štiti samog obaveznog prijavljivača od optužbi da nije postupio u skladu sa zakonom.&lt;ref name=&quot;Cox_Bromfield_Bromley_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CWIG_2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Mathews_Kenny_2008&quot; /&gt;

Prijavljivači se prvenstveno podstiču da prijave samu sumnju, a ne da sami provode istragu ili čekaju apsolutne dokaze, jer bi odgađanje moglo dovesti do daljeg nanošenja štete potencijalnoj žrtvi, dok bi počiniocima omogućilo da pripreme odbranu putem zastrašivanja. Istraga zlostavljanja prepušta se stručnim osobama. Pojedini pravni sistemi predviđaju jasne mjere zaštite za prijave podnesene u dobroj vjeri, osiguravajući povjerljivost identiteta prijavljivača.&lt;ref name=&quot;Cox_Bromfield_Bromley_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CWIG_2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Mathews_Kenny_2008&quot; /&gt;

Pri tome treba imati na umu da se prijavljuju isključivo sumnje, zbog čega se mora poštovati pretpostavka nevinosti sve dok se ne prikupe dokazi kojima se utvrđuje krivica.&lt;ref name=&quot;Besharov_1994&quot;&gt;{{cite journal |last=Besharov |first=Douglas J. |title=Responding to Child Sexual Abuse: The Need for a Balanced Approach |journal=The Future of Children |date=1994 |volume=4 |issue=2 |pages=135–155 |doi=10.2307/1602528 |url=https://www.welfareacademy.org/pubs/childwelfare/respondingto_94.pdf |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Profesije i prijavljivanje ===
Obaveza prijavljivanja se uglavnom odnosi na profesije čiji članovi ostvaruju učestao kontakt s djecom. U nekim pravnim sistemima od svih građana se zahtijeva prijavljivanje sumnje na određene oblike zlostavljanja, dok u drugim sistemima ovu obavezu isključivo imaju ljekari ili medicinski radnici. U zakonskim okvirima uglavnom se naglašava dasu ove grupe ''zakonski obavezne'' podnositi prijave, a većina sistema istovremeno omogućava i ''dobrovoljno'' prijavljivanje svakoj osobi koje izrazi zabrinutost.

=== Privilegija povjerljivosti sveštenik–ispovjednik i ostali izuzeci ===
Sukobi između dužnosti obaveznog prijavljivača i pojedinih propisa o [[Privilegovano svjedočenje|zaštićenoj komunikaciji]] česta su pojava. Ipak, u mnogim pravnim sistemima, [[advokatska tajna]] i povjerljivost odnosa između sveštenika i ispovjednika izuzeti su od obaveznog prijavljivanja. U pojedinim saveznim državama SAD-a, od ove obaveze izuzeti su i psihijatri te psiholozi.&lt;ref name=&quot;CWIG_2023&quot; /&gt;

[[Ispovjedna tajna]] predstavlja oblik zaštićene komunikacije koji štiti razmjenu informacija između sveštenog lica i vjernika (ispovjednika) koji podatke povjerava u tajnosti. Kada se ova privilegija primjenjuje, ni vjerski službenik ni ispovjednik ne mogu biti prisiljeni da svjedoče na sudu, daju iskaz ili učestvuju u drugim pravnim postupcima o sadržaju te komunikacije.&lt;ref name=&quot;Lucas_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Lucas |first=S. |title=Attorney client privilege explains what courts protect and when it can be lost |url=https://thefirstfile.com/2006-12-answers-to-questions-about-the-attorney-client-privilege/ |website=The First File |date=2026 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Kritike ==
Sistemi prijavljivanja, koji su prvobitno stvoreni kao odgovor na [[Fizičko zlostavljanje|fizičko zlostavljanje]], s vremenom su prošireni na veći broj kažnjivih djela u različitim zemljama, nakon što je prepoznato da [[Seksualno zlostavljanje|seksualno]] i [[Psihičko zlostavljanje|emocionalno zlostavljanje]], zanemarivanje, kao i izloženost nasilju u porodici, također ostavljaju duboke posljedice na dobrobit djece.&lt;ref name=&quot;Cox_Bromfield_Bromley_2018&quot; /&gt; Kritičari istraga koje se pokreću na osnovu prijava o zlostavljanju djece ističu sljedeće negativne efekte:
* Dijete može biti nepravedno ili pogrešno izmješteno iz porodice.
* Dugotrajna i ponovljena ispitivanja, kao i fizički pregledi, mogu ostaviti emocionalne traume.
* Čak i ako dijete ne bude izmješteno iz porodice, unutar nje se mogu javiti trajan strah, nepovjerenje i nesigurnost.
* Dugotrajni boravak u udomiteljskoj porodici ili ustanovi (alternativna briga) može uzrokovati trajne psihološke posljedice i nanijeti nepopravljivu štetu vezi između roditelja i djeteta.
* Sama optužba za loše postupanje može narušiti stabilnost porodice, čak i ako se u postupku tvrdnje odbace kao neosnovane. Prijetnje i pretpostavka krivice umjesto nevinosti često vode do osjećaja nemoći, neadekvatnosti i depresije, uskraćivanja prava na pravično suđenje i lične slobode, narušavanja ugleda, narušavanja privatnosti, kao i do pravnih posljedica ukoliko se krivica unaprijed pretpostavi.&lt;ref name=&quot;Chill_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Chill |first=Paul |title=Burden of Proof Begone: The Pernicious Effect of Emergency Removal in Child Protective Proceedings |journal=Family Court Review |date=2003 |volume=41 |issue=4 |pages=457–471 |doi=10.1111/j.1744-1617.2003.tb00900.x |url=https://papers.ssrn.com/sol3/Delivery.cfm/SSRN_ID1886506_code534975.pdf?abstractid=1886506&amp;mirid=1 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* Može doći do ekonomskih gubitaka uslijed potrebe za angažovanjem pravnih zastupnika radi odbrane i ispunjavanja nametnutih institucionalnih zahtjeva.

Kritičari također navode da zakoni o obaveznom prijavljivanju mogu:
* preopteretiti sistem socijalne zaštite i povećati porezno opterećenje građana.&lt;ref name=&quot;Oregonian_2012&quot;&gt;{{cite web |author=The Oregonian |title=Jerry Sandusky sex abuse case has states re-examining mandatory reporter laws |url=https://www.oregonlive.com/today/2012/06/jerry_sandusky_sex_abuse_case.html |website=The Oregonian/OregonLive |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* povećati broj neosnovanih prijava ili prijava koje ne opravdavaju uplitanje državnih organa.&lt;ref name=&quot;Orr_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Orr |first=Susan |title=Child Protection at the Crossroads: Child Abuse, Child Protection and Recommendations for Reform |url=https://reason.org/wp-content/uploads/files/dfd94f43193053c05646fac22fb26f16.pdf |publisher=Reason Public Policy Institute |series=Policy Study No. 262 |date=1999 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* odvratiti pojedince, uključujući i same žrtve zlostavljanja, od traženja medicinske pomoći ili održavanja terapijskog odnosa, uslijed straha da će biti prijavljeni.
* nesrazmjerno utjecati na [[Afroamerikanci|afroameričke]] porodice.&lt;ref name=&quot;Lau_Krase_Morse_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Lau |first1=Kenneth |last2=Krase |first2=Kathryn |last3=Morse |first3=Richard H. |title=Mandated Reporting of Child Abuse and Neglect: A Practical Guide for Social Workers |edition=illustrated |publisher=Springer Publishing Company |date=2008 |isbn=9780826117823 |url=https://books.google.ba/books?id=FHiBniv8-GEC&amp;printsec=frontcover |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* obeshrabriti građane da unutar zajednice direktno i pozitivno pomognu porodicama u krizi, jer mogu smatrati da su svoju društvenu odgovornost ispunili samim pozivanjem anonimne telefonske linije.&lt;ref name=&quot;Orr_1999&quot; /&gt;

Osim toga, ističe se da zakoni o obaveznom prijavljivanju mogu imati nenamjerne posljedice za osobe koje su predmet prijave. Pojedinci, uključujući i maloljetnike, koji nikada nisu krivično osuđeni, mogu ostati evidentirani u centralnim registrima odnosno bazama podataka službi za zaštitu djece (koje se razlikuju od [[Registri seksualnih prijestupnika|registara seksualnih prijestupnika]]), tokom više decenija. Zbog obaveznih provjera prošlosti takve evidencije mogu značajno ograničiti njihove mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja. Također su zabilježeni slučajevi u kojima su roditelji koji su uspješno prevladali ovisnost o drogama i nastavili medicinski tretman odvikavanja bili predmet obaveznog prijavljivanja, iako nije postojala sumnja na zlostavljanje djece niti na ponovno korištenje narkotika.&lt;ref name=&quot;Stout_2023&quot;&gt;{{cite web |last=Stout |first=Matt |title=Six years sober, she was still reported for child abuse for taking addiction medication. Is it time to change the rules? |url=https://www.bostonglobe.com/2023/06/14/metro/push-reimagine-mandated-reporting-increasingly-has-new-question-is-less-not-more-better/ |website=The Boston Globe |date=2023 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Efekt posmatrača]]
* [[Zaštita djece]]
* [[Zlostavljanje djeteta]]
* [[Tamna brojka kriminaliteta]]
* [[Smrt Daniela Valerija]]
* [[Obavezno prijavljivanje u Sjedinjenim Američkim Državama]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.childwelfare.gov/pubPDFs/manda.pdf Pregled obaveznog prijavljivanja u Sjedinjenim Američkim Državama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220815160247/https://www.childwelfare.gov/pubPDFs/manda.pdf |date=15. 8. 2022 }} {{en simbol}}
* [https://aifs.gov.au/resources/resource-sheets/mandatory-reporting-child-abuse-and-neglect Pregled obaveznog prijavljivanja u Australiji] {{en simbol}}
* [https://fra.europa.eu/en/content/provisions-professionals-legal-obligation-report-cases-child-abuse-neglect-and-violence Pregled obaveznog prijavljivanja u Evropskoj uniji] {{en simbol}}
* [https://welfareacademy.umd.edu/pubs/childwelfare/ Publikacije o dobrobiti i zlostavljanju djece - Welfare Academy] {{en simbol}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last1=Szafranek |first1=Magdalena |last2=Fabián |first2=Petr |last3=Škoviera |first3=Albín |last4=Gorczowska |first4=Joanna |title=Child protection system – just think differently? Critical analysis of selected models |date=2022 |publisher=University of Warsaw |isbn=978-83-235-5494-3 |doi=10.31338/uw.9788323554943 |url=https://www.researchgate.net/publication/361518321_Child_protection_system_-_just_think_differently_Critical_analysis_of_selected_models |language=en}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Zlostavljanje djece]]
[[Kategorija:Zdravstveno pravo]]
[[Kategorija:Policijski informanti]]</text>
      <sha1>dv5c7jw3j005pqj4ttg3of72bwyz9kx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Porodična terapija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535519</id>
    <revision>
      <id>3904087</id>
      <parentid>3900203</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:46:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3904087</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="147" sha1="tims3jca9wf6ij0v6wkr3ap3zn4kbyn" xml:space="preserve">{{Commonscat|Family therapy}}

[[Kategorija:Porodica|Terapija]]
[[Kategorija:Psihoterapija|Terapija]]
[[Kategorija:Sistemska psihologija|Terapija]]</text>
      <sha1>tims3jca9wf6ij0v6wkr3ap3zn4kbyn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Predsjednici naučnih društava u SAD-u</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535652</id>
    <revision>
      <id>3904043</id>
      <parentid>3901716</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:18:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Članovi naučnih društava u SAD-u]] to [[Category:Članovi naučnih društava u Sjedinjenim Američkim Državama]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3904043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="291" sha1="lj27x1ilhaxtq6t525qzwohrrfprvt3" xml:space="preserve">Predsjednici [[Naučna društva|naučnih društava]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].

[[Kategorija:Članovi naučnih društava u Sjedinjenim Američkim Državama| Predsjednici]]
[[Kategorija:Predsjednici naučnih društava| Sjedinjene Američke Države]]</text>
      <sha1>lj27x1ilhaxtq6t525qzwohrrfprvt3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Članovi naučnih društava u Sjedinjenim Američkim Državama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535653</id>
    <revision>
      <id>3904042</id>
      <parentid>3901719</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:18:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Članovi naučnih društava u SAD-u]] na [[Kategorija:Članovi naučnih društava u Sjedinjenim Američkim Državama]] bez ostavljanja preusmjerenja: Standardizacija</comment>
      <origin>3901719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="149" sha1="5gxt3spdfobxlkgfcuq1vqvap06fums" xml:space="preserve">{{Commonscat}}
[[Kategorija:Naučna društva u SAD-u| Članovi]]
[[Kategorija:Članovi naučnih društava po državama|Sjedinjene Američke Države]]</text>
      <sha1>5gxt3spdfobxlkgfcuq1vqvap06fums</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Ljudi iz Američkog psihološkog udruženja</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535657</id>
    <revision>
      <id>3904044</id>
      <parentid>3901817</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T06:18:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Članovi naučnih društava u SAD-u]] to [[Category:Članovi naučnih društava u Sjedinjenim Američkim Državama]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3904044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="131" sha1="t19mardc7mg37reu0d0cxgw4ura5q9r" xml:space="preserve">[[Kategorija:Američko psihološko udruženje|Ljudi]]
[[Kategorija:Članovi naučnih društava u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>t19mardc7mg37reu0d0cxgw4ura5q9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivan Pavlov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535788</id>
    <revision>
      <id>3904121</id>
      <parentid>3903536</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:50:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Korisnik:Bosancica by MK|Bosančica]]: Ne mora se EN Wiki slijediti u svemu. Oni, npr., imaju običaj natrpati brdo kategorija, a mi nemamo toliku sklonost prema tome.</comment>
      <origin>3904121</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39881" sha1="cn4bitk9u4ob07ub6rxi0ei5vvcquxl" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Ivan Petrovič Pavlov
| slika                 = Ivan Pavlov NLM3.jpg
| slika_širina          = 
| naslov                = Ivan Pavlov u kasnijim godinama
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1849|9|26}}
| mjesto_rođenja        = [[Rjazan]], [[Rjazanjska gubernija]], [[Ruska Imperija]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1936|2|27|1849|9|26}}
| mjesto_smrti          = [[Sankt Peterburg|Lenjingrad]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruska SFSR]], [[Sovjetski Savez]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = [[Ruska Imperija]], [[Sovjetski Savez]]
| narodnost             = 
| etnicitet             = 
| polje                 = [[Fiziologija]], [[psihologija]], [[neurologija]]
| radna_institucija     = [[Vojnomedicinska akademija &quot;S. M. Kirov&quot;|Carska vojnoljekarska akademija]]
| alma_mater            = [[Državni univerzitet u Sankt Peterburgu|Univerzitet u Sankt Peterburgu]]
| doktorski_mentor      = [[Elias von Cyon]]
| doktorski_studenti    = {{Plainlist|
* [[Pjotr Anohin]]
* [[Boris Babkin]]
* [[Leon Orbeli]]
}}
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = {{Plainlist|
* [[Dmitrij Pisarev]]
* [[Ivan Sečenov]]
}}
| poznat_po             = {{Plainlist|
* [[Klasično uslovljavanje]]
* Fiziologija probave
* Osnivač moderne [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]]
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = {{Plainlist|
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] (1904)
* Strani član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] (1907)&lt;ref name=&quot;Anrep1936&quot;&gt;{{cite journal |last=Anrep |first=Gleb Vasilievich |date=decembar 1936 |title=Ivan Petrovich Pavlov. 1849-1936 |journal=Obituary Notices of Fellows of the Royal Society |volume=2 |issue=5 |pages=1–18 |doi=10.1098/rsbm.1936.0001 |jstor=769124 |url=https://www.jstor.org/stable/769124 |url-access=subscription |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Copleyjeva medalja]] (1915)
}}
| religija              = [[Ateizam|ateist]]
| fusnote               = Supruga: Serafima Vasiljevna Karčevska (vjenčani 1881)&lt;br /&gt;Djeca: 5
}}
'''Ivan Petrovič Pavlov''' bio je [[Rusija|ruski]] i [[Sovjetski Savez|sovjetski]] eksperimentalni [[Neurologija|neurolog]] i [[fiziolog]]. Najpoznatiji je po istraživanjima koja su dovela do otkrića [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]], zasnovanim na eksperimentima s psima. Značajan doprinos dao je i proučavanju fiziologije [[probavni sistem|probave]], za šta je 1904. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]]. U istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'' rangiran je kao 24. najcitiraniji psiholog 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=juni 2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |language=en}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Pavlov House Ryazan.JPG|mini|desno|300px|Memorijalni muzej Pavlova u [[Rjazanj|Rjazanju]], nekadašnja Pavlova kuća sagrađena početkom 19. vijeka&lt;ref name=&quot;Pavlov_Museum&quot;&gt;{{cite web |title=Memorial Museum-estate of academician I. P. Pavlov |publisher=Memorial Museum-estate of academician I. P. Pavlov |url=http://en.pavlovmuseum.ru/ |access-date=7. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]

== Rani život i obrazovanje ==

Pavlov je rođen 26. septembra 1849. u [[Rjazanj|Rjazanju]] u [[Ruska Imperija|Ruskoj Imperiji]], kao najstariji od desetoro djece.&lt;ref name=&quot;Chapman2016&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Chapman |editor1-first=Antony J. |editor2-last=Sheehy |editor2-first=Noel |editor3-last=Conroy |editor3-first=Wendy |date=2016 |title=Biographical Dictionary of Psychology |series=World Reference Series |publisher=Routledge |url=https://books.google.ba/books?id=5CJZCwAAQBAJ |isbn=978-1-136-79885-6 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegov otac, Petar Dmitrijevič Pavlov (1823–1899), bio je seoski sveštenik [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]],&lt;ref name=&quot;Nobel_Pavlov&quot;&gt;{{cite web |title=Ivan Pavlov – Biographical |url=https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/1904/pavlov/biographical/ |website=NobelPrize.org |publisher=Nobel Prize Outreach |access-date=7. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; dok je njegova majka, Varvara Ivanovna Uspenska (1826–1890), bila domaćica. Kao dijete rado je pomagao u kućnim poslovima, brinuo se o mlađoj braći i sestrama te slobodno vrijeme provodio baveći se vrtlarstvom, vožnjom bicikla, veslanjem, plivanjem i igranjem [[gorodki|gorodkija]], naročito tokom ljetnih raspusta.&lt;ref name=&quot;Asratyan1953&quot;&gt;{{cite book |last=Asratyan |first=E. A. |date=1953 |title=I. P. Pavlov: His Life And Work |publisher=Foreign Languages Publishing House |url=https://archive.org/details/asratyan-i-p-pavlov-his-life-and-work |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako je naučio čitati već sa sedam godina, formalno školovanje započeo je tek s jedanaest godina zbog teških povreda zadobijenih nakon pada s visokog zida na kameni pločnik.&lt;ref name=&quot;Chapman2016&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Asratyan1953&quot; /&gt;

Od najranijeg djetinjstva pokazivao je izraženu intelektualnu radoznalost i ono što je kasnije nazivao &quot;instinktom za istraživanje&quot;.&lt;ref name=&quot;Cavendish2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Cavendish |first=Richard |date=februar 2011 |title=Death of Ivan Pavlov |journal=History Today |volume=61 |issue=2 |url=https://www.historytoday.com/archive/death-ivan-pavlov |language=en}}&lt;/ref&gt; Pohađao je crkvenu školu u Rjazanju, a potom upisao tamošnju teološku [[bogoslovija|bogosloviju]]. Pod utjecajem ideja ruskog književnog kritičara [[Dmitrij Pisarev|Dmitrija Pisareva]] i fiziologa [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]], koji se smatra ocem ruske fiziologije, napustio je bogosloviju prije završetka školovanja i odlučio se posvetiti nauci.

Godine 1870. upisao je Prirodno-matematički fakultet na [[Univerzitet u Sankt Peterburgu|Univerzitetu u Sankt Peterburgu]] kako bi studirao prirodne nauke.&lt;ref name=&quot;Anrep1936&quot; /&gt; Tokom četvrte godine studija njegov prvi istraživački rad o inervaciji gušterače&lt;ref name=&quot;Asratyan1953&quot; /&gt; donio mu je prestižnu univerzitetsku nagradu. Godine 1875. stekao je zvanje kandidata prirodnih nauka, koje je u tadašnjem ruskom obrazovnom sistemu približno odgovaralo stepenu magistra nauka. Podstaknut dubokim interesovanjem za [[Fiziologija|fiziologiju]], odlučio je nastaviti školovanje na [[Vojnomedicinska akademija &quot;S. M. Kirov&quot;|Carskoj medicinsko-hirurškoj akademiji]]. Na akademiji je radio kao asistent svog nekadašnjeg profesora [[Elias von Cyon|Eliasa fon Cjona]],&lt;ref name=&quot;Todes2002&quot;&gt;{{cite book |last=Todes |first=Daniel Philip |date=2002 |title=Pavlov's Physiology Factory: Experiment, Interpretation, Laboratory Enterprise |publisher=JHU Press |pages=50– |url=https://books.google.ba/books?id=4FpobBC2V1oC |isbn=978-0-8018-6690-6 |language=en}}&lt;/ref&gt; ali je napustio tu poziciju nakon što je Cjona zamijenio drugi nastavnik.

[[Datoteka:Ivan-Pavlov08.jpg|thumbdesno|mini|desno|300px|Ivan Pavlov, oko 1883.]]
Nakon izvjesnog vremena, Pavlov se zaposlio kao laboratorijski asistent kod Konstantina Ustimoviča na Fiziološkom odsjeku Veterinarskog instituta.&lt;ref name=&quot;Asratyan1953&quot; /&gt; Tokom naredne dvije godine proučavao je kardiovaskularni sistem u okviru istraživanja za svoju medicinsku disertaciju.&lt;ref name=&quot;Chapman2016&quot; /&gt; Godine 1878. profesor i kliničar [[Sergej Botkin]] pozvao ga je da preuzme rukovođenje fiziološkom laboratorijom na njegovoj klinici. Vojnomedicinsku akademiju završio je 1879, osvojivši zlatnu medalju za svoj istraživački rad. Nakon uspješno položenog konkursnog ispita, Pavlov je dobio stipendiju akademije za postdiplomski rad.&lt;ref name=&quot;Asratyan1953&quot; /&gt;

Stipendija i položaj rukovodioca Fiziološke laboratorije na Botkinovoj klinici omogućili su mu da nastavi intenzivan naučnoistraživački rad. Godine 1883. odbranio je doktorsku disertaciju pod naslovom ''Centrifugalni nervi srca'', u kojoj je razradio osnovne principe trofičke funkcije nervnog sistema. Istraživanja provedena u saradnji s Botkinovom klinikom doprinijela su razumijevanju zakonitosti refleksne regulacije rada organa krvotoka.

== Karijera ==
[[Datoteka:Nesterov-Pavlov.jpg|mini|desno|300px|Portret Ivana Pavlova iz 1935, autor [[Mihail Nesterov]]]]

=== Studije u Njemačkoj ===

Nakon odbrane doktorske disertacije, Pavlov je od 1884. do 1886. boravio u [[Njemačko Carstvo|Njemačkoj]]. U [[Leipzig]]u je sarađivao s [[Carl Ludwig|Carlom Ludwigom]], a u [[Wrocław|Breslauu]] radio je u laboratoriji [[Rudolf Heidenhain|Rudolfa Heidenhaina]]. Heidenhain je tada proučavao fiziologiju probave kod pasa koristeći hirurški izdvojen dio želuca. Pavlov je usavršio ovu metodu riješivši problem očuvanja nerava izdvojenog dijela želuca, koji je kasnije postao poznat kao Heidenhainov ili Pavlovljev mali želudac.&lt;ref name=&quot;Chapman2016&quot; /&gt;

=== Povratak u Rusiju ===

Pavlov se 1886. vratio u Rusiju, gdje je tražio odgovarajuće akademsko zaposlenje. Njegova prijava za katedru za fiziologiju na [[Univerzitet u Sankt Peterburgu|Univerzitetu u Sankt Peterburgu]] bila je odbijena. Iako su mu ponuđene profesorske dužnosti iz [[Farmakologija|farmakologije]] na [[Univerzitet u Tomsku|Univerzitetu u Tomsku]] u [[Sibir]]u i [[Univerzitet u Varšavi|Univerzitetu u Varšavi]] u Poljskoj, obje ponude je odbio. Godine 1890. imenovan je za profesora farmakologije na Vojnomedicinskoj akademiji i tu dužnost obavljao je pet godina.&lt;ref name=&quot;Asratyan1953&quot; /&gt; Sljedeće godine, 1891, dobio je poziv iz [[Institut za eksperimentalnu medicinu u Sankt Peterburgu|Instituta za eksperimentalnu medicinu]] u Sankt Peterburgu da organizuje i vodi Odsjek za fiziologiju.&lt;ref name=&quot;Windholz1997&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |date=1997 |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod Pavlovljevim vodstvom Institut je tokom narednih 45 godina izrastao u jedan od vodećih svjetskih centara za fiziološka istraživanja.&lt;ref name=&quot;Nobel_Pavlov&quot; /&gt; Pavlov je nastavio upravljati Odsjekom za fiziologiju u Institutu, dok je 1895. istovremeno preuzeo i katedru za fiziologiju na Vojnomedicinskoj akademiji, kojom je neprekidno rukovodio tri decenije.&lt;ref name=&quot;Asratyan1953&quot; /&gt;

=== Nobelova nagrada ===

Od 1901. Pavlov je četiri godine uzastopno bio nominovan za Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu. Nagradu je dobio tek 1904. jer prethodne nominacije nisu bile zasnovane na jednom jasno definisanom naučnom otkriću, već na većem broju laboratorijskih istraživanja.&lt;ref name=&quot;Hamblin2005&quot;&gt;{{cite book |last=Hamblin |first=Jacob Darwin |date=2005 |title=Science in the Early Twentieth Century: An Encyclopedia |publisher=ABC-CLIO |url=https://archive.org/details/scienceinearlytw0000hamb |isbn=978-1-84972-298-8 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prilikom dodjele [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade]], u zvaničnom obrazloženju navedeno je da je nagrada dodijeljena &quot;kao priznanje za njegov rad na fiziologiji probave, čime je znanje o vitalnim aspektima ove oblasti transformisano i prošireno&quot;.&lt;ref name=&quot;Nobel_Summary1904&quot;&gt;{{cite web |title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1904 |url=https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/1904/summary/ |website=NobelPrize.org |publisher=Nobel Prize Outreach |access-date=7. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Istraživanja probave ===

U Institutu za eksperimentalnu medicinu Pavlov je proveo svoja najpoznatija istraživanja probavnih žlijezda, koja su mu donijela Nobelovu nagradu.&lt;ref name=&quot;Asratyan1953&quot; /&gt;

U sastavu Pavlovljeve laboratorije nalazio se i pansion za pse, koji je omogućavao dugotrajno praćenje fizioloških procesa. Zahvaljujući tome, bilo je moguće izvoditi tzv. hronične eksperimente, u kojima su životinje nakon operacije ostajale žive kako bi se njihove fiziološke funkcije mogle pratiti tokom dužeg vremenskog perioda. Takav pristup predstavljao je značajan metodološki iskorak u odnosu na tada uobičajene akutne eksperimente, koji su se uglavnom zasnivali na [[vivisekcija|vivisekciji]] i završavali uginućem životinje.&lt;ref name=&quot;Hamblin2005&quot; /&gt; U okviru ovih istraživanja Pavlov je kod pasa hirurški prekidao [[jednjak]] i formirao [[fistula|fistulu]] na vratu, čime je mogao proučavati lučenje probavnih sokova nezavisno od prolaska hrane kroz želudac.&lt;ref name=&quot;Adams2020&quot;&gt;{{cite web |last=Adams |first=Matthew |date=2020 |title=The kingdom of dogs |url=https://www.bps.org.uk/psychologist/kingdom-dogs |website=The Psychologist |publisher=The British Psychological Society |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Specter2014&quot;&gt;{{cite magazine |last=Specter |first=Michael |date=2014 |title=Drool |magazine=The New Yorker |url=https://www.newyorker.com/magazine/2014/11/24/drool |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Felton2022&quot;&gt;{{cite web |last=Felton |first=James |date=2022 |title=Pavlov's Dog Experiment Was Much More Disturbing Than You Think |url=https://www.iflscience.com/pavlov-s-dog-experiment-was-much-more-disturbing-than-you-think-65729 |website=IFLScience |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Ostale aktivnosti ===
[[Datoteka:СССР. Павлов И.П., Г. Уэллс и внучка Павлова Милочка. 1924г. (pavlovs museum).jpg|mini|desno|300px|Pavlov (desno) i njegova unuka Miločka u društvu pisca [[H. G. Wells|H. G. Wellsa]] 1924.]]
U članku iz 1921. godine, koji je Sergius Morgulis objavio u časopisu ''[[Science (časopis)|Science]]'', opisane su posljedice [[Saveznička intervencija u Ruskom građanskom ratu|savezničke blokade]] na pristup ruskih naučnika naučnoj literaturi i istraživačkim resursima. Morgulis je citirao izvještaj [[H. G. Wells|H. G. Wellsa]] (kasnije objavljen u zbirci ''[[Rusija u sjeni]]'') u kojem se navodi da je Pavlov u svojoj laboratoriji uzgajao krompir i mrkvu. Morgulis dodaje: „Zadovoljstvo je znati da profesor Pavlov uzgaja krompir samo iz razonode i da najbolji dio svog genija i dalje posvećuje naučnim istraživanjima.“&lt;ref name=&quot;Morgulis1921&quot;&gt;{{cite journal |last=Morgulis |first=Sergius |date=21. januar 1921 |title=Professor Pavlov |journal=Science |volume=53 |issue=1360 |pages=74 |doi=10.1126/science.53.1360.74 |url=https://zenodo.org/records/1448261 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iste godine Pavlov je započeo tradiciju održavanja laboratorijskih sastanaka poznatih kao &quot;Sastanci srijedom&quot;, na kojima je otvoreno raspravljao o naučnim i društvenim pitanjima, uključujući i svoje poglede na psihologiju. Ti sastanci održavali su se redovno sve do njegove smrti 1936. Ovi sastanci održavali su se redovno sve do njegove smrti 1936.&lt;ref name=&quot;Hamblin2005&quot; /&gt;

=== Odnos sa sovjetskim vlastima ===

Pavlov je uživao visok ugled kod [[Vlada Sovjetskog Saveza|sovjetskih vlasti]], da nesmetano nastavi istraživački rad. Njegov naučni doprinos javno je hvalio i [[Vladimir Lenjin]].&lt;ref name=&quot;Lenin1921&quot;&gt;{{cite book |last=Lenin |first=Vladimir Ilyich |date=1965 |title=Collected Works |volume=32 |publisher=Progress Publishers |pages=69 |chapter=Concerning The Conditions Ensuring The Research Work Of Academician I. P. Pavlov and his associates |url=https://www.marxists.org/archive/lenin/works/1921/jan/24.htm |language=en}}&lt;/ref&gt; Uprkos zvaničnim počastima i značajnoj državnoj podršci njegovoj laboratoriji, Pavlov nije skrivao svoje nezadovoljstvo i prezir prema [[Sovjetski komunizam|sovjetskom komunizmu]].&lt;ref name=&quot;Britannica_Pavlov&quot;&gt;{{cite web |title=Ivan Pavlov |url=https://www.britannica.com/biography/Ivan-Pavlov |website=Encyclopædia Britannica |publisher=Encyclopædia Britannica, Inc. |access-date=7. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1923. javno je izjavio da za vrstu društvenog eksperimenta kakav [[Komunistička država|komunistički režim]] provodi u Rusiji ne bi žrtvovao ni zadnju nogu jedne žabe. Četiri godine kasnije pisao je [[Josif Staljin|Josifu Staljinu]], protestujući protiv odnosa prema ruskoj inteligenciji i navodeći da se stidi što je [[Rusi|Rus]].&lt;ref name=&quot;Cavendish2011&quot; /&gt; Nakon ubistva [[Sergej Kirov|Sergeja Kirova]] 1934, Pavlov je uputio nekoliko pisama [[Vjačeslav Molotov|Vjačeslavu Molotovu]], oštro kritikujući masovne progone koji su uslijedili i tražeći preispitivanje slučajeva nekoliko osoba koje je lično poznavao.&lt;ref name=&quot;Cavendish2011&quot; /&gt;

U posljednjim godinama života Pavlov je ublažio stav prema sovjetskim vlastima. Iako nikada nije u potpunosti podržao zvaničnu politiku, pozitivno je govorio o državnoj podršci naučnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Graham1987&quot;&gt;{{cite book |last=Graham |first=Loren R. |date=1987 |title=Science, Philosophy, and Human Behavior in the Soviet Union |publisher=Columbia University Press |url=https://www.bannedthought.net/MLM-Theory/Diamat/PhilosophyOfScience/LorenGraham-SciencePhilosophyAndHumanBehaviorInTheSovietUnion-1987-OCR.pdf |isbn=0-231-06442-X |language=en}}&lt;/ref&gt; Nekoliko mjeseci prije smrti, 1935, pročitao je nacrt novog sovjetskog ustava iz 1936, poznatog kao &quot;Staljinov ustav&quot;, i izrazio zadovoljstvo nekim njegovim odredbama, smatrajući ih mogućim korakom ka slobodnijem i demokratskijem Sovjetskom Savezu.&lt;ref name=&quot;Todes1995&quot;&gt;{{cite journal |last=Todes |first=Daniel P. |date=1995 |title=Pavlov and the Bolsheviks |journal=History and Philosophy of the Life Sciences |volume=17 |issue=3 |pages=379–418 |publisher=Stazione Zoologica Anton Dohrn - Napoli |jstor=23331887 |issn=0391-9714 |url=https://www.jstor.org/stable/23331887 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Smrt i sahrana ===

Svjestan do samog kraja života, Pavlov je zamolio jednog od svojih studenata da sjedi pored njegovog kreveta i bilježi okolnosti njegovog umiranja, želeći ostaviti svjedočanstvo o subjektivnim iskustvima u završnoj fazi života.&lt;ref name=&quot;Chance1999&quot;&gt;{{cite book |last=Chance |first=Paul |date=1999 |title=Learning and behavior |edition=4. |publisher=Brooks/Cole Pub. Co. |url=https://archive.org/details/learningbehavior0004thchan |isbn=053434691X |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Preminuo je 27. februara 1936. od [[upala pluća|obostrane upale pluća]] u 86. godini života.&lt;ref name=&quot;Anrep1936&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NYT1936&quot;&gt;{{cite news |title=Ivan Pavlov dead; physiologist, 86; Discoverer of the conditioned reflex, he viewed mind and matter as one phenomenon |url=https://www.nytimes.com/1936/02/27/archives/ivan-pavlov-dead-physiologist-86-discoverer-of-the-conditioned.html |newspaper=The New York Times |date=1936 |page=19 |issn=0362-4331 |url-access=subscription |language=en}}&lt;/ref&gt; Ispraćen je uz velike državne počasti, a njegova radna soba i laboratorija kasnije su pretvorene u memorijalni muzej.&lt;ref name=&quot;Cavendish2011&quot; /&gt; Sahranjen je na [[Groblje Volkovo|Volkovskom groblju]] u Sankt Peterburgu, u historijskom odjeljenju &quot;Literatorskie mostki&quot; (Književne staze).

=== Istraživanje refleksnog sistema ===
{{Također pogledajte|Refleks|Klasično uslovljavanje}}
Pavlov je dao značajan doprinos fiziologiji i neurološkim naukama. Veći dio njegovog naučnog rada bio je posvećen istraživanju [[temperament]]a, [[klasično uslovljavanje|uslovljavanja]] i nevoljnih [[Refleks|refleksnih reakcija]]. Nakon 12 godina istraživanja, Pavlov je 1897. objavio djelo ''Predavanja o radu glavnih probavnih žlijezda'', u kojem je predstavio rezultate svojih istraživanja probavnog sistema. Za ta istraživanja dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1904.&lt;ref name=&quot;Nobel_Speech1904&quot;&gt;{{cite web |last=Mörner |first=Karl Axel Hampus |date=1904 |title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1904: Award ceremony speech |url=https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/1904/ceremony-speech/ |website=NobelPrize.org |publisher=Nobel Prize Outreach |access-date=7. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ta istraživanja obuhvatala su hirurško odstranjivanje dijelova probavnog sistema kod životinja, presijecanje snopova nervnih vlakana radi utvrđivanja njihovog utjecaja na funkciju probavnog sistema, te ugradnju [[fistula]] koje su omogućavale prikupljanje i analizu probavnih sokova. Ovaj rad poslužio je kao osnova savremenom proučavanju fiziologije [[probavni sistem|probavnog sistema]]. 

=== Istraživanje nervnog sistema ===

[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od Pavlovljevih pasa s hirurški ugrađenom [[kanila|kanilom]] za mjerenje lučenja [[pljuvačka|pljuvačke]], [[taksidermija|prepariran]] i izložen u Pavlovom muzeju u [[Rjazanj|Rjazanju]] u Rusiji]]
Pavlov se bavio istraživanjem fizioloških osnova tipova temperamenta koje su još u antičkom periodu opisali [[Hipokrat]] i [[Galen]], koje je definisao kao &quot;svojstva nervnog sistema&quot; i Izdvojio je tri osnovna svojstva: snagu nervnih procesa, njihovu pokretljivost te ravnotežu između ekscitacije i inhibicije. Na osnovu tih svojstava razlikovao je četiri tipa više nervne aktivnosti. Pavlov je tradicionalnu podjelu na četiri tipa temperamenta povezao sa svojim fiziološkim modelom nervnog sistema te ih opisao kao – kolerika, flegmatika, sangvinika i melanholika – te im promijenio nazive u: &quot;jaki i neobuzdani tip&quot;, &quot;jaki, uravnoteženi i mirni tip&quot;, &quot;jaki, uravnoteženi i živahni tip&quot; te &quot;slabi tip&quot;.&lt;ref name=&quot;Frolov1937&quot;&gt;{{cite book |last=Frolov |first=Yury Petrovich |date=1937 |title=Pavlov and His School: The Theory of Conditioned Reflexes |publisher=Oxford University Press |url=https://ia601503.us.archive.org/18/items/in.ernet.dli.2015.158241/2015.158241.Pavlov-And-His-School-The-Theory-Of-Conditioned-Reflexes_text.pdf |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pavlov i njegovi saradnici proučavali su pojavu [[transmarginalna inhibicija|transmarginalne inhibicije]] (TMI) – zaštitnog mehanizma nervnog sistema pri kojem, uslijed izrazito snažnih ili dugotrajnih podražaja, dolazi do inhibicije nervne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Mazlish1993&quot;&gt;{{cite book |last=Mazlish |first=Bruce |date=1993 |title=The Fourth Discontinuity: The Co-Evolution of Humans and Machines |publisher=Yale University Press |url=https://archive.org/details/fourthdiscontinu00bruc_0 |isbn=9780300054118 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istraživanja su pokazala da svi tipovi temperamenta prolaze kroz iste faze odgovora na podražaje, ali različitom brzinom. Pavlov je smatrao da je brzina dostizanja ove faze jedna od osnovnih naslijeđenih razlika među tipovima nervnog sistema.&lt;ref name=&quot;Pavlov1962&quot;&gt;{{cite book |last=Pavlov |first=Ivan Petrovich |editor1-last=Popov |editor1-first=Y. |editor2-last=Rokhlin |editor2-first=L. |date=1962 |title=Psychopathology and Psychiatry: Selected Works |publisher=Foreign Languages Publishing House |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.185366 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Klasično uslovljavanje ===

Pavlovljevo istraživanje [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] predstavlja jedan od temelja savremenih teorija učenja.&lt;ref name=&quot;SmithMoore1966&quot;&gt;{{cite book |last1=Smith |first1=Wendell Irving |last2=Moore |first2=John William |date=1966 |title=Conditioning and Instrumental Learning: A Program for Self-Instruction |publisher=McGraw-Hill |url=https://searchworks.stanford.edu/view/2214612 |isbn=9780070584853 |language=en}}&lt;/ref&gt; Do istraživanja uslovljavanja Pavlov je došao tokom eksperimenata o fiziologiji probave kod pasa, kada je uočio da životinje počinju lučiti pljuvačku i prije nego što dobiju hranu.&lt;ref name=&quot;Tarpy1975&quot;&gt;{{cite book |last=Tarpy |first=Roger M. |date=1975 |title=Basic Principles of Learning |publisher=Scott, Foresman |url=https://archive.org/details/basicprincipleso00tarp |isbn=9780673059437 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegovi eksperimenti izvođeni su prvenstveno na psima, pa su se prvi zaključci odnosili na učenje kod životinja. Kasnija istraživanja pokazala su da se osnovni principi klasičnog uslovljavanja mogu primijeniti i na druge životinjske vrste, uključujući čovjeka.&lt;ref name=&quot;Tarpy1975&quot; /&gt; Pavlovljevi principi klasičnog uslovljavanja primijenjeni su u različitim oblicima [[bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]], kao i u [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnoj]] i [[Klinička psihologija|kliničkoj psihologiji]]. Njihova primjena obuhvata obrazovanje, eksperimentalna istraživanja te liječenje fobija metodama kao što je [[sistematska desenzitizacija]].&lt;ref name=&quot;OlsonHergenhahn2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Olson |first1=Matthew H. |last2=Hergenhahn |first2=B. R. |date=2016 |title=An Introduction to Theories of Learning |edition=9. |publisher=Psychology Press |url=https://books.google.ba/books?id=prA6CgAAQBAJ |isbn=9780205871865 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dougher2000&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Dougher |editor1-first=Michael |date=2000 |title=Clinical Behavior Analysis |publisher=Context Press |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Behavior_Analysis.html?id=X86NoAEACAAJ |isbn=9781626252844 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Klasično uslovljavanje predstavlja oblik učenja u kojem prethodno neutralni podražaj, nakon ponovljenog povezivanja s bezuslovnim podražajem, izaziva uslovljenu reakciju.&lt;ref name=&quot;McLeod2026&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=2026 |title=Classical Conditioning: How It Works With Examples |url=https://www.simplypsychology.org/classical-conditioning.html |website=Simply Psychology |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U svojim eksperimentima Pavlov je povezivao neutralni podražaj, poput zvuka zvona ili metronoma, s davanjem hrane, pri čemu je nakon ponavljanja sam zvuk bio dovoljan da izazove lučenje pljuvačke.

== Nagrade i priznanja ==

Pavlov je 1904. godine dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]]. Godine 1907. izabran je za inostranog člana [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] (ForMemRS) 1907,&lt;ref name=&quot;Anrep1936&quot; /&gt; a 1908. za međunarodnog člana [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država]].&lt;ref name=&quot;NASDirectory&quot;&gt;{{cite web |title=Member Directory |url=https://www.nasonline.org/membership/member-directory/ |website=National Academy of Sciences |publisher=National Academy of Sciences |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kraljevsko društvo dodijelilo mu je dodijelilo mu je 1915. [[Copleyjeva medalja|Copleyjevu medalju]], a 1932. izabran za međunarodnog člana [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]].&lt;ref name=&quot;APSMemberHistory&quot;&gt;{{cite web |title=American Philosophical Society Member History |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Ivan+Pavlov |website=American Philosophical Society |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iste godine izabran je i za inostranog člana [[Kraljevska nizozemska akademija umjetnosti i nauka|Kraljevske nizozemske akademija umjetnosti i nauka]].&lt;ref name=&quot;KNAWPavlov&quot;&gt;{{cite web |title=Ivan Petrovich Pavlow (1849 - 1936) |url=https://dwc.knaw.nl/biografie/biografisch-apparaat/pmknaw/?pagetype=authorDetail&amp;aId=PE00002265 |website=Digital Web Centre for the History of Science in the Netherlands |publisher=Royal Netherlands Academy of Arts and Sciences |access-date=8. 7. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

U njegovu čast nazvani su brojni pojmovi, poput [[Pavlovljev pas]], [[Pavlovljeva seansa]] i [[Pavlovljeva tipologija]]. Po njemu su nazvani asteroid [[1007 Pawlowia]] i krater ''[[Pavlov (krater)|Pavlov]]'' na Mjesecu.&lt;ref name=&quot;Schmadel2007&quot;&gt;{{cite book |last=Schmadel |first=Lutz D. |date=2007 |title=Dictionary of Minor Planet Names |edition=5. |publisher=Springer Berlin Heidelberg |page=87 |url=https://books.google.ba/books?id=VoJ5nUyIzCsC&amp;pg=PA87 |isbn=978-3-540-00238-3 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe i utjecaj ==
[[Datoteka:Рязань. Павлов - panoramio.jpg|mini|desno|300px|Spomenik Ivanu Pavlovu u Rjazanju]]
Koncept po kojem je Pavlov najpoznatiji jeste &quot;[[klasično uslovljavanje|uslovni refleks]]&quot;, pojam koji je razvio zajedno sa svojim saradnikom Ivanom Toločinovim početkom 20. vijeka. Slične pojave nezavisno je istraživao i američki psiholog [[Edwin B. Twitmyer]], koji je 1902. objavio rezultate eksperimenata na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]]. Pavlov je do koncepta uslovnog refleksa došao proučavajući refleksno lučenje pljuvačke kod pasa. Pavlov je primijetio da psi počinju lučiti pljuvačku ne samo pri prisustvu hrane nego i na podražaje koji su prethodno bili povezani s hranjenjem, poput prisustva osobe koja ih hrani. Ako bi se neposredno prije davanja hrane više puta oglasila zujalica ili metronom, pas bi s vremenom povezao taj zvuk s hranom i počeo lučiti pljuvačku već na sam zvučni podražaj.&lt;ref name=&quot;Todes2002&quot; /&gt;

Toločinov je ovaj fenomen opisao izrazom &quot;refleks na daljinu&quot; i predstavio rezultate istraživanja na Kongresu prirodnih nauka održanom u [[Helsinki]]ju 1903.&lt;ref name=&quot;Pavlov1927&quot;&gt;{{cite book |last=Pavlov |first=Ivan P. |date=1927 |title=Conditioned Reflexes: An Investigation of the Physiological Activity of the Cerebral Cortex |translator=G. V. Anrep |publisher=Oxford University Press |page=142 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Pavlov/ |language=en}}&lt;/ref&gt; Kasnije iste godine, Pavlov je detaljnije obrazložio ove nalaze na 14. [[Međunarodni medicinski kongres|Međunarodnom medicinskom kongresu]] u [[Madridu]], gdje je predstavio rad ''Eksperimentalna psihologija i psihopatologija životinja''.

Pavlovljeva istraživanja postala su poznata na Zapadu, zahvaljujući radovima [[John B. Watson|Johna B. Watsona]] i [[B. F. Skinner|B. F. Skinnera]]. Koncept uslovljavanja kao oblika učenja postao je jedan od temelja razvoja [[Biheviorizam|biheviorizma]] i [[komparativna psihologija|komparativne psihologije]]. Pavlovljeva istraživanja značajno su utjecala na to kako ljudi posmatraju sebe, svoje ponašanje i procese učenja, a njegovi radovi i danas zauzimaju centralno mjesto u savremenoj [[bihevioralna terapija|bihevioralnoj terapiji]].&lt;ref name=&quot;PlaudWolpe1997&quot;&gt;{{cite journal |last1=Plaud |first1=Joseph J. |last2=Wolpe |first2=Joseph |date=1997 |title=Pavlov's contributions to behavior therapy: The obvious and the not so obvious |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=966–972 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.966 |pmid=9382243 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/9382243/ |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pavlov je 1925. osnovao Fiziološki institut [[Ruska akademija nauka|Ruske akademije nauka]], koji je nakon njegove smrti dobio njegovo ime.&lt;ref name=&quot;IFRAN_Ru&quot;&gt;{{cite web |title=Институт физиологии им. И. П. Павлова РАН |url=https://www.infran.ru/ |website=Институт физиологии им. И. П. Pavlov РАН |access-date=8. 7. 2026 |language=ru}}&lt;/ref&gt;

Britanski filozof [[Bertrand Russell]] ocijenio je da je &quot;otvoreno pitanje mogu li se Pavlovljeve metode primijeniti na cjelokupno ljudsko ponašanje, ali one u svakom slučaju pokrivaju veoma široko polje i unutar njega pokazuju kako se [[naučni metod]] može primijeniti s kvantitativnom tačnošću&quot;.&lt;ref name=&quot;Russell2001&quot;&gt;{{cite book |last=Russell |first=Bertrand |date=2001 |title=The Scientific Outlook |publisher=Routledge |page=38 |url=https://books.google.ba/books?id=eLe1Bav9NBcC&amp;pg=PA38 |isbn=0-415-24996-1 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pavlovljeva istraživanja uslovnih refleksa imala su odjek i izvan naučnih krugova te su utjecala na popularnu kulturu. Klasično uslovljavanje jedna je od važnih tema u [[distopija|distopijskom]] romanu [[Aldous Huxley|Aldousa Huxleyja]] ''[[Vrli novi svijet]]'' (1932), kao i u romanu ''[[Duga gravitacije]]'' (1973) [[Thomas Pynchon|Thomasa Pynchona]].
[[File:RUSMARKA-3335.jpg|thumb|Prigodna ruska poštanska marka iz 2024. godine posvećena Ivanu Pavlovu]]

U popularnoj kulturi često se navodi da je Pavlov u svojim eksperimentima koristio zvono kao signal za hranu. Međutim, u njegovim radovima spominju se različiti podražaji, uključujući metronome, zviždaljke, električnu stimulaciju i vizuelne podražaje. [[A. Charles Catania]] izrazio je sumnju da je Pavlov uopće koristio zvono u svojim eksperimentima,&lt;ref name=&quot;Littman1994&quot;&gt;{{cite journal |last=Littman |first=Richard A. |date=1994 |title=Bekhterev and Watson Rang Pavlov's Bell: Query: Did Pavlov's Research Ring a Bell? |journal=Psycoloquy |volume=5 |issue=49 |url=https://www.researchgate.net/publication/235419016_Query_Did_Pavlov's_Research_Ring_a_Bell |language=en}}&lt;/ref&gt; dok je Roger K. Thomas ukazao na izvore koji upućuju na suprotno.&lt;ref name=&quot;Thomas1994&quot;&gt;{{cite journal |last=Thomas |first=Roger K. |date=1994 |title=Pavlov's dogs &quot;dripped Saliva at the Sound of a Bell&quot; |journal=Psycoloquy |volume=5 |issue=80 |url=https://www.researchgate.net/publication/232477546_Pavlov's_Dogs_Dripped_Saliva_at_the_Sound_of_a_Bell |language=en}}&lt;/ref&gt; Irving Littman smatrao je da raspoloživi dokazi i dalje idu u prilog stavu da zvono vjerovatno nije bilo uobičajeni eksperimentalni podražaj.&lt;ref name=&quot;Littman1994&quot; /&gt;

Psiholog [[Hans Eysenck]] objavio je 1964. u časopisu ''[[The BMJ]]'' prikaz Pavlovljevih djela ''Predavanja o uslovnim refleksima'', koja su obuhvatala istraživanja više nervne aktivnosti životinja i primjenu teorije uslovnih refleksa u psihijatriji.&lt;ref name=&quot;Eysenck1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |date=11. juli 1964 |title=Pavlov's Writings |journal=BMJ |volume=2 |issue=5401 |pages=111 |doi=10.1136/bmj.2.5401.111-b |pmc=1815950 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC1815950/ |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
[[Datoteka:Портрет. Павлов И.П. и его будущая супруга С.В. Карчевская. Июль1880г(c)А.Ясвоин. (pavlovs museum).jpg|mini|desno|300px|Pavlov i njegova buduća supruga Serafima Vasiljevna u julu 1880.]]
Pavlov se 1. maja 1881. oženio Serafimom Vasiljevnom Karčevskom. Serafima, koju su od milja zvali Sara, rođena je 1855. Upoznali su se 1878. ili 1879, kada je došla u Sankt Peterburg na studij na Pedagoškom institutu. U poznijim godinama života imala je narušeno zdravlje, a umrla je 1947. 

Prvih devet godina njihovog braka obilježile su finansijske poteškoće. Pavlov i njegova supruga često su bili primorani živjeti kod prijatelja i rodbine, a jedno vrijeme i odvojeno, kako bi imali osiguran smještaj. Iako ih je siromaštvo dovodilo u tešku životnu situaciju, materijalno blagostanje za njih nije bilo od presudne važnosti. Sarina prva trudnoća završila je spontanim pobačajem. Tokom druge trudnoće preduzeli su dodatne mjere opreza te je rodila njihovog prvog sina Mirčika. Nakon njegove iznenadne smrti u djetinjstvu Sara je zapala u duboku depresiju.

Pavlov i Serafima imali su još četvero djece: Vladimira, Viktora, Vsevoloda i Veru. Njihov najmlađi sin Vsevolod umro je od [[rak gušterače|raka gušterače]] 1935, godinu dana prije Pavlovljeve smrti.&lt;ref name=&quot;Babkin1949&quot;&gt;{{cite book |last=Babkin |first=Boris P. |date=1949 |title=Pavlov: A Biography |publisher=The University of Chicago Press |pages=27–54 |url=https://archive.org/details/pavlovabiography010332mbp |isbn=978-1-4067-4397-5 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pavlov je bio ateist. Njegov učenik E. M. Kreps upitao ga je da li je religiozan. Kreps navodi da se Pavlov nasmiješio i odgovorio: &quot;Slušaj, dobri čovječe, tvrdnje o mojoj religioznosti, vjeri u Boga i odlasku u crkvu nisu tačne; to je čista izmišljotina. Pohađao sam bogosloviju, ali sam, kao i većina bogoslova, još tokom školovanja postao nevjernik, odnosno ateist.&quot;&lt;ref name=&quot;Windholz1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |date=septembar 1986 |title=Pavlov's Religious Orientation |journal=Journal for the Scientific Study of Religion |volume=25 |issue=3 |pages=320–327 |doi=10.2307/1386296 |jstor=1386296 |url=https://www.jstor.org/stable/1386296 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Portal|Biografija|Psihologija}}
* [[Georgij Zeljoni]]
* [[Orijentacijski refleks]]
* [[Državni medicinski univerzitet u Rostovu]]

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Boakes |first=Robert |title=From Darwin to behaviourism |url=https://archive.org/details/fromdarwintobeha0000boak |year=1984 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-23512-9}}
* {{cite book |last= Firkin |first= Barry G. |author2= J.A. Whitworth |title= Dictionary of Medical Eponyms |year= 1987 |publisher= Parthenon Publishing |isbn= 978-1-85070-333-4 |url-access= registration |url= https://archive.org/details/dictionaryofmedi0000firk }}
* {{cite journal |last=Todes |first=D. P. |year=1997 |title=Pavlov's Physiological Factory |journal=Isis |volume=88 |pages=205–246 |issue=2 |jstor=236572 |doi=10.1086/383690|pmid=9325628 |s2cid=19598834 }}
* {{cite book | last=Todes | first=Daniel Philip | title=Ivan Pavlov: A Russian Life in Science | publisher=Oxford University Press | publication-place=Oxford | date=2014 | isbn=978-0-19-992519-3}}

== Vanjski linkovi ==
{{Library resources box|by=yes|onlinebooks=no|about=yes|wikititle=Ivan Pavlov}}
{{Commonscat-inline|Ivan Pavlov}}
{{wikiquote}}
* [https://www.pbs.org/wgbh/aso/databank/entries/bhpavl.html Članak o Pavlovu na PBS-u] {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20050426171314/http://www.iemrams.spb.ru:8100/english/pavlov.htm Članak o Pavlovu na stranici Instituta za eksperimentalnu medicinu] {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20100924061613/http://dubnaulab.cshl.edu/data/JD_dogs.html Spisak Pavlovljevih pasa sa fotografijama] {{en simbol}}
* [http://www.butler-bowdon.com/Pavlov-Conditioned-Reflexes Komentar na Pavlovljevo djelo ''Uslovni refleksi''] iz knjige ''50 Psychology Classics'' {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20120706061005/http://russian.lingualift.com/blog/ivan-pavlov-dogs-nobel/ Ivan Pavlov i njegovi psi] {{en simbol}}
* [https://archive.org/details/pavlovtowardsscientificpsychologypsychiatry Knjiga ''Ivan P. Pavlov: Toward a Scientific Psychology and Psychiatry''] {{en simbol}}
* {{Internet Archive author |sname=Ivan Petrovich Pavlov}}
* {{PM20|FID=pe/013324}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Pavlov, Ivan}}
[[Kategorija:Rođeni 1849.]]
[[Kategorija:Umrli 1936.]]
[[Kategorija:Biografije, Rjazanj]]
[[Kategorija:Ruski fiziolozi]]
[[Kategorija:Sovjetski fiziolozi]]
[[Kategorija:Ruski psiholozi]]
[[Kategorija:Sovjetski psiholozi]]
[[Kategorija:Etolozi]]
[[Kategorija:Istraživanja na ljudima u Rusiji]]
[[Kategorija:Historija neuronauke]]
[[Kategorija:Lamarkizam]]
[[Kategorija:Članovi Francuske akademije nauka]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevske irske akademije]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevske nizozemske akademije umjetnosti i nauka]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Nacionalne akademije nauka SAD-a]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Američkog filozofskog društva]]
[[Kategorija:Redovni članovi Ruske akademije nauka (1917–1925)]]
[[Kategorija:Redovni članovi Petrogradske akademije nauka]]
[[Kategorija:Redovni članovi Sovjetske akademije nauka]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]]
[[Kategorija:Dobitnici Copleyjeve medalje]]
[[Kategorija:Dobitnici Cotheniusove medalje]]</text>
      <sha1>cn4bitk9u4ob07ub6rxi0ei5vvcquxl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak istraživačkih metoda u psihologiji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535804</id>
    <revision>
      <id>3904136</id>
      <parentid>3902513</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:16:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>± 2 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904136</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5057" sha1="kur1vgizkab86i42yain4o04p3z7d3w" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
U psihologiji se primjenjuje širok spektar [[Metodologija|istraživačkih metoda]]. One se razlikuju prema izvorima podataka, načinu njihovog prikupljanja i uzorkovanja te vrstama istraživačkih instrumenata koji se koriste za prikupljanje podataka. Metode se također razlikuju po tome da li se njima prikupljaju [[Kvalitativna istraživanja|kvalitativni]], [[Kvantitativna istraživanja|kvantitativni]] podaci ili kombinacija obiju vrsta.

U [[Kvalitativna psihološka istraživanja|kvalitativnim psihološkim istraživanjima]] zaključci se ne izvode primjenom statističkih ili drugih kvantitativnih postupaka. Nasuprot tome, u [[Kvantitativna psihološka istraživanja|kvantitativnim psihološkim istraživanjima]] zaključci su izvode na osnovu matematičkog modeliranja i statističke procjene ili statističkog zaključivanja. Kvalitativna i kvantitativna istraživanja razlikuju se prvenstveno po metodološkom pristupu, a ne po istraživačkim pitanjima ili temama koje proučavaju.

Psihološka istraživanja najčešće se razvrstavaju na:

* [[Korelacija|Korelacijska istraživanja]]
* [[Deskriptivna istraživanja]]
* [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimentalna istraživanja]]

== Istraživačke metode i nacrti ==
Uobičajeni istraživački nacrti i metode prikupljanja podataka uključuju:

* [[Arhivsko istraživanje]]
* [[Studija slučaja]] – u okviru jednog ili manjeg broja slučajeva mogu se primijeniti različite metode prikupljanja podataka (npr. intervju, posmatranje ili upitnik samoprocjene).
* [[Klaster-randomizirano kontrolisano ispitivanje]]
* [[Računarska simulacija]] i modeliranje
* [[Etnografija]] 
* [[Metodologija uzorkovanja događaja]], poznata i kao metodologija uzorkovanja iskustva, dnevnička studija ili ekološka trenutna procjena.
* [[Eksperiment]] – često uključuje [[Eksperimentalna i kontrolna grupa|eksperimentalnu i kontrolnu grupu]] (vidi [[Naučna kontrola]] i [[Nacrt eksperimenta]]). Više detalja može se pronaći u članku [[Eksperimentalna psihologija]].
* [[Terenski eksperiment]]
* [[Fokusna grupa]]
* [[Intervju]] – može biti [[Strukturirani intervju|strukturirani]], polustruktuirani ili [[Nestrukturirani intervju|nestrukturirani]].
* [[Metaanaliza]]
* [[Neurooslikavanje]] i druge [[Psihofiziologija|psihofiziološke]] metode.
* [[Posmatračko istraživanje]] – može biti naturalističko (vidi [[Prirodni eksperiment]]), posmatranje s učestvovanjem ili kontrolisano posmatranje.
* [[Evaluacija programa]]
* [[Kvazieksperiment]]
* [[Randomizirano kontrolisano ispitivanje]]
* [[Inventar samoprocjene]]
* [[Anketa (statistika)|Anketa]] – često se provodi na [[Slučajni uzorak|slučajno odabranom uzorku]] (vidi [[Uzorkovanje (statistika)|uzorkovanje]]).
* [[Studija blizanaca]]

Istraživački nacrti mogu se razlikovati i prema vremenskom okviru u kojem se podaci prikupljaju:

* [[Retrospektivna kohortna studija]]: Učesnici se odabiru na osnovu sadašnjih karakteristika, nakon čega se prikupljaju podaci o njihovim ranijim iskustvima ili izloženostima. 
* [[Prospektivna kohortna studija]]: Učesnici se odabiru prije nastanka pretpostavljenih ishoda koji se proučavaju te se prate tokom određenog vremenskog perioda. 
* [[Studija presjeka]]: Uzorak populacije ispituje se u jednoj vremenskoj tački pri čemu se sve relevantne varijable mjere u jednom trenutku.
* [[Longitudinalna studija]]: Učesnici se prate u više vremenskih tačaka. Ovakav istraživački nacrt omogućava praćenje promjena tokom vremena i može olakšati razlikovanje razvojnih promjena od utjecaja [[Kohortni efekat|kohortnog efekta]], kao i utvrđivanje vremenskog slijeda između pojava.
* [[Unakrsno-sekvencijalna studija]]: Grupe različitih uzrasta proučavaju se u više vremenskih tačaka; ova metoda kombinuje karakteristike studije presjeka i longitudinalne studije.

Psihološka istraživanja mogu se provoditi na ljudima ili na životinjama, u zavisnosti od cilja istraživanja i etičkih zahtjeva:

* [[Istraživanja na životinjama]]
* [[Istraživanja na ljudima]]

== Reference ==
* {{cite book |last=Stangor |first=Charles |date=2004 |title=Research Methods for the Behavioral Sciences |publisher=Houghton Mifflin |url=https://books.google.ba/books/about/Research_Methods_for_the_Behavioral_Scie.html?id=NU7uAAAAMAAJ |isbn=978-0-618-31287-0}}
* {{cite book |last1=Weathington |first1=Bart L. |last2=Cunningham |first2=Christopher J. L. |last3=Pittenger |first3=David J. |date=2017 |title=Research Methods for the Behavioral and Social Sciences |publisher=Wiley |url=https://books.google.ba/books/about/Research_Methods_for_the_Behavioral_and.html?id=SLg1DwAAQBAJ |isbn=978-1-119-47007-6}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Metode psiholoških istraživanja}}
[[Kategorija:Eksperimentalna psihologija|*]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju|Metode istraživanja]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za kognitivnu nauku]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za istraživanja]]
[[Kategorija:Kvantitativna psihologija]]</text>
      <sha1>kur1vgizkab86i42yain4o04p3z7d3w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904146</id>
      <parentid>3904136</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:24:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju]] uklonjena; [[Kategorija:Psihološki spiskovi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904146</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5047" sha1="06iqchfsbp01enrq66oqdr0msetf1so" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
U psihologiji se primjenjuje širok spektar [[Metodologija|istraživačkih metoda]]. One se razlikuju prema izvorima podataka, načinu njihovog prikupljanja i uzorkovanja te vrstama istraživačkih instrumenata koji se koriste za prikupljanje podataka. Metode se također razlikuju po tome da li se njima prikupljaju [[Kvalitativna istraživanja|kvalitativni]], [[Kvantitativna istraživanja|kvantitativni]] podaci ili kombinacija obiju vrsta.

U [[Kvalitativna psihološka istraživanja|kvalitativnim psihološkim istraživanjima]] zaključci se ne izvode primjenom statističkih ili drugih kvantitativnih postupaka. Nasuprot tome, u [[Kvantitativna psihološka istraživanja|kvantitativnim psihološkim istraživanjima]] zaključci su izvode na osnovu matematičkog modeliranja i statističke procjene ili statističkog zaključivanja. Kvalitativna i kvantitativna istraživanja razlikuju se prvenstveno po metodološkom pristupu, a ne po istraživačkim pitanjima ili temama koje proučavaju.

Psihološka istraživanja najčešće se razvrstavaju na:

* [[Korelacija|Korelacijska istraživanja]]
* [[Deskriptivna istraživanja]]
* [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimentalna istraživanja]]

== Istraživačke metode i nacrti ==
Uobičajeni istraživački nacrti i metode prikupljanja podataka uključuju:

* [[Arhivsko istraživanje]]
* [[Studija slučaja]] – u okviru jednog ili manjeg broja slučajeva mogu se primijeniti različite metode prikupljanja podataka (npr. intervju, posmatranje ili upitnik samoprocjene).
* [[Klaster-randomizirano kontrolisano ispitivanje]]
* [[Računarska simulacija]] i modeliranje
* [[Etnografija]] 
* [[Metodologija uzorkovanja događaja]], poznata i kao metodologija uzorkovanja iskustva, dnevnička studija ili ekološka trenutna procjena.
* [[Eksperiment]] – često uključuje [[Eksperimentalna i kontrolna grupa|eksperimentalnu i kontrolnu grupu]] (vidi [[Naučna kontrola]] i [[Nacrt eksperimenta]]). Više detalja može se pronaći u članku [[Eksperimentalna psihologija]].
* [[Terenski eksperiment]]
* [[Fokusna grupa]]
* [[Intervju]] – može biti [[Strukturirani intervju|strukturirani]], polustruktuirani ili [[Nestrukturirani intervju|nestrukturirani]].
* [[Metaanaliza]]
* [[Neurooslikavanje]] i druge [[Psihofiziologija|psihofiziološke]] metode.
* [[Posmatračko istraživanje]] – može biti naturalističko (vidi [[Prirodni eksperiment]]), posmatranje s učestvovanjem ili kontrolisano posmatranje.
* [[Evaluacija programa]]
* [[Kvazieksperiment]]
* [[Randomizirano kontrolisano ispitivanje]]
* [[Inventar samoprocjene]]
* [[Anketa (statistika)|Anketa]] – često se provodi na [[Slučajni uzorak|slučajno odabranom uzorku]] (vidi [[Uzorkovanje (statistika)|uzorkovanje]]).
* [[Studija blizanaca]]

Istraživački nacrti mogu se razlikovati i prema vremenskom okviru u kojem se podaci prikupljaju:

* [[Retrospektivna kohortna studija]]: Učesnici se odabiru na osnovu sadašnjih karakteristika, nakon čega se prikupljaju podaci o njihovim ranijim iskustvima ili izloženostima. 
* [[Prospektivna kohortna studija]]: Učesnici se odabiru prije nastanka pretpostavljenih ishoda koji se proučavaju te se prate tokom određenog vremenskog perioda. 
* [[Studija presjeka]]: Uzorak populacije ispituje se u jednoj vremenskoj tački pri čemu se sve relevantne varijable mjere u jednom trenutku.
* [[Longitudinalna studija]]: Učesnici se prate u više vremenskih tačaka. Ovakav istraživački nacrt omogućava praćenje promjena tokom vremena i može olakšati razlikovanje razvojnih promjena od utjecaja [[Kohortni efekat|kohortnog efekta]], kao i utvrđivanje vremenskog slijeda između pojava.
* [[Unakrsno-sekvencijalna studija]]: Grupe različitih uzrasta proučavaju se u više vremenskih tačaka; ova metoda kombinuje karakteristike studije presjeka i longitudinalne studije.

Psihološka istraživanja mogu se provoditi na ljudima ili na životinjama, u zavisnosti od cilja istraživanja i etičkih zahtjeva:

* [[Istraživanja na životinjama]]
* [[Istraživanja na ljudima]]

== Reference ==
* {{cite book |last=Stangor |first=Charles |date=2004 |title=Research Methods for the Behavioral Sciences |publisher=Houghton Mifflin |url=https://books.google.ba/books/about/Research_Methods_for_the_Behavioral_Scie.html?id=NU7uAAAAMAAJ |isbn=978-0-618-31287-0}}
* {{cite book |last1=Weathington |first1=Bart L. |last2=Cunningham |first2=Christopher J. L. |last3=Pittenger |first3=David J. |date=2017 |title=Research Methods for the Behavioral and Social Sciences |publisher=Wiley |url=https://books.google.ba/books/about/Research_Methods_for_the_Behavioral_and.html?id=SLg1DwAAQBAJ |isbn=978-1-119-47007-6}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Metode psiholoških istraživanja}}
[[Kategorija:Eksperimentalna psihologija|*]]
[[Kategorija:Psihološki spiskovi|Metode istraživanja]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za kognitivnu nauku]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za istraživanja]]
[[Kategorija:Kvantitativna psihologija]]</text>
      <sha1>06iqchfsbp01enrq66oqdr0msetf1so</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Psihološki spiskovi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535807</id>
    <revision>
      <id>3904131</id>
      <parentid>3902526</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:13:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Spiskovi u psihologiji]] na [[Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju]] preko preusmjerenja: Naš jezik nije kao engleski.</comment>
      <origin>3902519</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="190" sha1="a4kgwbpk0dsiyvpcmv4xmm7wi9pfuyd" xml:space="preserve">{{Portal|Psihologija}}

{{Objašnjenje kategorije|spiskove koji se odnose na [[Psihologija|psihologiju]]}}

[[Kategorija:Psihologija|*Spiskovi]]
[[Kategorija:Spiskovi u društvenim naukama]]</text>
      <sha1>a4kgwbpk0dsiyvpcmv4xmm7wi9pfuyd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904139</id>
      <parentid>3904131</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:18:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Spiskovi u društvenim naukama]] uklonjena; [[Kategorija:Spiskovi vezani za društvene nauke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904139</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="207" sha1="e6uxdxe8m6cdmdxqqwzze2uu4irorwv" xml:space="preserve">{{Portal|Psihologija}}

{{Objašnjenje kategorije|spiskove koji se odnose na [[Psihologija|psihologiju]]}}

[[Kategorija:Psihologija|*Spiskovi]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za društvene nauke|Psihologija]]</text>
      <sha1>e6uxdxe8m6cdmdxqqwzze2uu4irorwv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904148</id>
      <parentid>3904139</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:25:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju]] na [[Kategorija:Psihološki spiskovi]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <origin>3904139</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="207" sha1="e6uxdxe8m6cdmdxqqwzze2uu4irorwv" xml:space="preserve">{{Portal|Psihologija}}

{{Objašnjenje kategorije|spiskove koji se odnose na [[Psihologija|psihologiju]]}}

[[Kategorija:Psihologija|*Spiskovi]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za društvene nauke|Psihologija]]</text>
      <sha1>e6uxdxe8m6cdmdxqqwzze2uu4irorwv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Spiskovi vezani za društvene nauke</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535808</id>
    <revision>
      <id>3904140</id>
      <parentid>3902522</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:18:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Spiskovi u društvenim naukama]] na [[Kategorija:Spiskovi vezani za društvene nauke]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <origin>3902522</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="228" sha1="n5k5elsf5s65bzgra94qlubq87nla25" xml:space="preserve">{{Portal|Nauka|Društvo}}

{{Objašnjenje kategorije|spiskove koji se odnose na [[Društvene nauke]]}}

[[Kategorija:Društvene nauke|*Spiskovi]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za nauku]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za društvo]]</text>
      <sha1>n5k5elsf5s65bzgra94qlubq87nla25</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Spiskovi vezani za kognitivnu nauku</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535810</id>
    <revision>
      <id>3904141</id>
      <parentid>3902525</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:20:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Spiskovi u kognitivnoj nauci]] na [[Kategorija:Spiskovi vezani za kognitivnu nauku]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <origin>3902525</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="kqcos881rft4dcc3va3tcs9ba7gp045" xml:space="preserve">[[Kategorija:Kognitivna nauka|*Spiskovi]]</text>
      <sha1>kqcos881rft4dcc3va3tcs9ba7gp045</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stanley Smith Stevens</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535833</id>
    <revision>
      <id>3903912</id>
      <parentid>3903809</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T12:04:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Završen prijevod cijelog teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3903912</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17013" sha1="tmvmf2ouoffvfmz0stk1n0wuvw20rmz" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Stanley Smith Stevens
| slika                 = Stanley Smith Stevens.png
| slika_širina          = 
| naslov                = Stanley Smith Stevens
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1906|11|4}}
| mjesto_rođenja        = [[Ogden (Utah)|Ogden]], [[Utah]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1973|1|18|1906|11|4}}
| mjesto_smrti          = [[Vail (Colorado)|Vail]], [[Colorado]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države]]
| etnicitet             = 
| polje                 = [[Psihologija]] ([[eksperimentalna psihologija]], [[psihoakustika]], [[psihofizika]])
| poslodavac            = [[Univerzitet Harvard]]
| alma_mater            = [[Univerzitet Stanford]], [[Univerzitet Harvard]], [[Univerzitet u Utahu]]
| doktorski_mentor      = [[Edwin Boring]]
| doktorski_studenti    = {{Plainlist|
* [[Endel Tulving]]
* [[George Armitage Miller|George A. Miller]]
}}
| akademski_savjetnici  = [[Hallowell Davis]]
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = [[Edwin Boring]], [[Edwin Bissell Holt]], [[Percy Williams Bridgman]]
| poznat_po             = {{Plainlist|
* [[Stevensov zakon snage]]
* [[Skale mjerenja]] (nominalna, ordinalna, intervalna i omjerna skala)
* [[Operacionalna definicija|Operacionalne definicije u psihologiji]]
* Osnivanje Psihoakustičke laboratorije na Harvardu
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = {{Plainlist|
* [[Medalja &quot;Howard Crosby Warren&quot;]] (1943)
* [[APA-ina nagrada za istaknuti naučni doprinos psihologiji]] (1960)&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot;&gt;{{cite book |last=Miller |first=George A. |chapter=Stanley Smith Stevens: November 4, 1906–January 18, 1973 |title=Biographical Memoirs |volume=47 |publisher=National Academy of Sciences |location=Washington, D.C. |date=1975 |pages=424–459 |url=http://biographicalmemoirs.org/pdfs/Stevens_Stanley.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
| religija              = 
| fusnote               = Supruge: Maxine Leonard (u braku od 1930; sin Peter), Geraldine Stone (u braku od 1963)
}}
'''Stanley Smith Stevens''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[psihologija|psiholog]] koji je osnovao Psihoakustičku laboratoriju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje se bavio istraživanjima u oblasti [[psihoakustika|psihoakustike]].&lt;ref name=&quot;PhysicsToday_Stevens1973&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=Obituary: S. Smith Stevens |journal=Physics Today |volume=26 |issue=5 |pages=81 |date=1973 |doi=10.1063/1.3128068 |url=https://aip.brightspotcdn.com/PTO.v26.i5.81_2.online.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji je po formulisanju [[Stevensov zakon snage|Stevensovog zakona snage]], jednog od osnovnih modela u [[Psihofizika|psihofizici]]. Autor je kapitalnog priručnika ''Handbook of Experimental Psychology'' (1951), djela od više od 1400 stranica koje se smatra prekretnicom u razvoju [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]. Bio je i jedan od osnivača [[Psihonomsko društvo|Psihonomskog društva]]. 

Godine 1946. predstavio je teoriju [[Skale mjerenja|skala mjerenja]], koja je stekla široku primjenu u različitim naučnim disciplinama, iako je njena primjena u pojedinim oblastima [[statistika|statistike]] bila predmet kritika.&lt;ref name=&quot;Velleman_Wilkinson_1993&quot;&gt;{{cite journal |last1=Velleman |first1=Paul F. |last2=Wilkinson |first2=Leland |title=Nominal, ordinal, interval, and ratio typologies are misleading |journal=The American Statistician |volume=47 |issue=1 |pages=65–72 |date=februar 1993 |doi=10.1080/00031305.1993.10475938 |jstor=2684788 |url=https://www.jstor.org/stable/2684788 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Stevens je također imao značajnu ulogu u razvoju i primjeni [[Operacionalna definicija|operacionalnih definicija]] u [[Psihologija|psihologiji]].&lt;ref name=&quot;Nicholson_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Nicholson |first=Ian |chapter=From the Book of Mormon to the Operational Definition: The Existential Project of S.S. Stevens |editor-last=Schultz |editor-first=William Todd |title=Handbook of Psychobiography |publisher=Oxford University Press |date=2005 |pages=285–298 |isbn=978-0-19-516827-3 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=mc6KzuyEtDoC |access-date=9. 7. 2026 |url=https://books.google.ba/books?id=mc6KzuyEtDoC&amp;pg=PA287 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'' rangiran je kao 52. najcitiraniji psiholog 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=juni 2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Bio je član [[Američka akademija nauka i umjetnosti|Američke akademije nauka i umjetnosti]],&lt;ref name=&quot;AAAS_Profile_Stevens&quot;&gt;{{cite web |title=Stanley Smith Stevens |url=https://www.amacad.org/person/stanley-smith-stevens |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts &amp; Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nacionalne akademije nauka SAD-a&lt;ref name=&quot;NAS_MemberDirectory&quot;&gt;{{cite web |title=Member Directory |url=https://www.nasonline.org/membership/member-directory/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]].&lt;ref name=&quot;APS_Stevens_History&quot;&gt;{{cite web |title=Member History: Stanley Smith Stevens |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Stanley+Smith+Stevens |website=amphilsoc.org |publisher=American Philosophical Society |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Stevens je rođen u [[Ogden, Utah|Ogdenu]], u saveznoj državi [[Utah]], u porodici Stanleya i Adeline (rođene Smith) Stevens. Školovao se u obrazovnim ustanovama povezanim s [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|Crkvom Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] u [[Salt Lake City]]ju. Veći dio djetinjstva proveo je u poligamnom domaćinstvu svog djeda po majci Orsona Smitha. Nakon smrti roditelja 1924, naredne tri godine proveo je u mormonskoj misiji u [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Belgija|Belgiji]]. Studirao je na [[Univerzitet u Utahu|Univerzitetu u Utahu]] od 1927. do 1929, a potom na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]], gdje je 1931. diplomirao psihologiju.

Ubrzo po dolasku u Massachusetts radi doktorskih studija, napustio je mormonsku crkvu, iako se, prema vlastitom priznanju, i dalje suočavao s unutrašnjim sukobom između vjere i nauke.&lt;ref name=&quot;Nicholson_2005&quot; /&gt; Nakon dvije godine postdiplomskih studija, doktorirao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], gdje je od 1932. do 1934. radio kao asistent kod psihologa [[Edwin Boring|Edwina Boringa]].

Narednu godinu proveo je izučavajući [[Fiziologija|fiziologiju]] pod mentorstvom [[Hallowell Davis|Hallowella Davisa]] na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard, a 1935. radio je kao istraživač u oblasti fizike na Harvardu. Godine 1936. imenovan je za predavača eksperimentalne psihologije na Univerzitetu Harvard.&lt;ref name=&quot;Miller_Stevens_1974&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=Stanley Smith Stevens: 1906–1973 |journal=American Journal of Psychology |volume=87 |issue=1/2 |pages=279–288 |date=1974 |doi=10.2307/1422022 |jstor=1422022 |url=https://www.jstor.org/stable/1422022 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1930. oženio se Maxine Leonard, s kojom je 1936. dobio sina Petera Smitha Stevensa.&lt;ref name=&quot;Miller_Stevens_1974&quot; /&gt; Nakon razvoda, 1963. godine stupio je u brak s Geraldine Stone, koja je od osnivanja radila u Psihoakustičkoj laboratoriji.&lt;ref name=&quot;Galanter_Stevens_1974&quot;&gt;{{cite journal |last=Galanter |first=Eugene |title=Stanley Smith Stevens 1906–1973 |journal=Psychometrika |volume=39 |issue=1 |pages=1–2 |date=1974 |publisher=Psychometric Society |url=https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/D6180C017C9E32FB4FA748DA9E15DD5A/S003331230003814Xa.pdf/stanley-smith-stevens-1906-1973.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Preminuo je u [[Vail, Colorado|Vailu]] u saveznoj državi [[Colorado|Coloradu]].

== Diskusijska grupa &quot;Science of Science&quot; ==

Stevens je imao važnu ulogu u organizovanju diskusijske grupe ''Science of Science'' u [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridgeu]], koja se sastala osam puta od oktobra 1940. do sredine 1941. Poznat po jasnoći svog naučnog izražavanja, okupio je grupu učesnika čiji je cilj bio uklanjanje komunikacijskih prepreka među različitim naučnim disciplinama, odnosno stvaranje jedinstvenog i univerzalnog naučnog jezika. Na rad grupe utjecao je i Peti kongres jedinstva nauke, održan na Univerzitetu Harvard u septembru 1939, na kojem su učestvovali brojni istaknuti naučnici iz različitih disciplina.&lt;ref name=&quot;Hardcastle_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Hardcastle |first=Gary L. |chapter=Debabelizing Science: The Harvard Science of Science Discussion Group, 1940–41 |editor-last1=Richardson |editor-first1=Alan W. |editor-last2=Hardcastle |editor-first2=Gary L. |title=Logical Empiricism in North America |publisher=University of Minnesota Press |date=2003 |pages=170–196 |isbn=9780816642212 |chapter-url=https://muse.jhu.edu/pub/23/edited_volume/chapter/2255981 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Naučni rad ==

Stevensov eksperimentalni i teorijski rad bio je prvenstveno usmjeren na [[psihofizika|psihofiziku]] i [[psihoakustika|psihoakustiku]]. Jedan od njegovih najutjecajnijih doprinosa bilo je uvođenje podjele mjernih skala na četiri nivoa: nominalnu, ordinalnu, intervalnu i omjernu (vidi [[Skale mjerenja]]).&lt;ref name=&quot;Matheson_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Matheson |first=George |title=Intervals and ratios: the invariantive transformations of Stanley Smith Stevens |journal=History of the Human Sciences |volume=19 |issue=3 |pages=67–83 |date=august 2006 |doi=10.1177/0952695106066542 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695106066542 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Autor je operacionalne teorije mjerenja, koju je u najširem smislu definisao kao &quot;pridruživanje brojeva objektima ili događajima u skladu s pravilima&quot;.&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot;&gt;{{cite journal |last=Stevens |first=Stanley Smith |title=On the Theory of Scales of Measurement |journal=Science |volume=103 |issue=2684 |pages=677–680 |date=7. juni 1946 |doi=10.1126/science.103.2684.677 |jstor=1671815 |url=https://www.jstor.org/stable/1671815 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova definicija je zapravo parafrazirala bilješku [[Norman Robert Campbell|Normana Roberta Campbella]] u završnom izvještaju Fergusonovog komiteta, zajedničkog odbora sekcija za matematičke i fizičke nauke te psihologiju Britanskog udruženja za unapređenje nauke, koji je djelovao od 1932. do 1940.&lt;ref name=&quot;BAAS_Ferguson_Report_1940&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ferguson |first1=A. |last2=Myers |first2=C. S. |last3=Bartlett |first3=R. J. |last4=Banister |first4=H. |last5=Bartlett |first5=F. C. |last6=Brown |first6=W. |last7=Tucker |first7=W. S. |title=Final report of the committee appointed to consider and report upon the possibility of quantitative estimates of sensory events |journal=The Advancement of Science |volume=1 |issue=2 |pages=330–349 |date=1940 |publisher=British Association for the Advancement of Science |url=https://archive.org/details/sim_advancement-of-science_1940-01_1_2/page/330/mode/2up |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; SStevens je pritom odbacio ili proširio neke od Campbellovih pretpostavki. Dok je Campbell smatrao da je aditivnost neophodan uslov za mjerenje, Stevens je zastupao stav da svako pravilo koje je dosljedno primijenjeno može predstavljati osnovu za mjerenje. Time je nastojao osporiti zaključak Fergusonovog komiteta da kvantitativno mjerenje u psihologiji nije moguće.

== Priznanja i članstva ==

Stevens je od 1946. do 1952. bio savjetnik Istraživačko-razvojnog odbora, a tri godine predsjedavao je Odjelom za antropologiju i psihologiju Nacionalnog istraživačkog vijeća Sjedinjenih Američkih Država. Za svoj rad dobio je i [[Predsjednički certifikat za zasluge]].&lt;ref name=&quot;NYT_Stevens_Obituary_1973&quot;&gt;{{cite news |title=S. Smith Stevens, Physicist, Was 66: Sensory-Perception Expert Directed Harvard Laboratory |url=https://www.nytimes.com/1973/01/20/archives/s-smith-stevens-physicist-was-66-sensoryperception-expert-directed.html |newspaper=The New York Times |date=20. januar 1973 |page=32 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Bio je član [[Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država]], [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američke akademije umjetnosti i nauka]] te [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]].&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 

Tokom svoje naučne karijere, Stevens je dobio nekoliko značajnih priznanja koja dodjeljuju vodeća američka naučna udruženja:

* Medalja &quot;Howard Crosby Warren&quot; (1943): dodijelilo mu je [[Društvo eksperimentalnih psihologa]] za izuzetna dostignuća u eksperimentalnoj psihologiji, prvenstveno za njegov rani rad na istraživanju sluha i psihoakustike.&lt;ref name=&quot;SEP_WarrenMedal&quot;&gt;{{cite web |title=Warren Medal Recipients |url=https://www.sepsych.org/warren-medal-recipients/ |website=sepsych.org |publisher=Society of Experimental Psychologists |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* Predsjednička potvrda o zaslugama: uručena mu je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] za doprinos i vođenje Psihoakustičke laboratorije na Harvardu, koja je obavljala istraživanja od važnosti za nacionalnu odbranu.&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 
* [[APA-ina nagrada za istaknuti naučni doprinos psihologiji]] (1960): najviše priznanje [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] , koje mu je dodijeljeno za formulisanje Stevensovog zakona snage i sistemski doprinos kvantitativnoj psihologiji.&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 
* Nagrada Instituta Beltone (1966): dodijeljena mu je za izuzetna postignuća i doprinos u oblasti edukacije i istraživanja sluha.&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 

== Reference ==
{{reflist}}

== Također pogledajte ==
* [[Donald O. Hebb]]
* [[Edwin Boring]]
* [[Eksperimentalna psihologija]]
* [[Endel Tulving]]
* [[Psihoakustika]]
* [[Psihofizika]]
* [[Skale mjerenja]]
* [[Stevensov zakon snage]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://biographicalmemoirs.org/pdfs/Stevens_Stanley.pdf Biografski memoari: Stanley Smith Stevens] – Opsežna službena biografija i kompletna bibliografija na stranici Nacionalne akademije nauka SAD-a (autor George A. Miller, 1975) {{en simbol}}
* [https://www.jstor.org/stable/1422022 Stanley Smith Stevens: 1906–1973] – Biografski osvrt u časopisu ''American Journal of Psychology'' na platformi JSTOR {{en simbol}}
* [https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/D6180C017C9E32FB4FA748DA9E15DD5A/S003331230003814Xa.pdf/stanley-smith-stevens-1906-1973.pdf In memoriam: Stanley Smith Stevens (1906–1973)] – Stručni osvrt Eugenea Galantera u časopisu ''Psychometrika'' {{en simbol}}
* [https://marces.org/EDMS623/Stevens%20SS%20(1946)%20On%20the%20Theory%20of%20Scales%20of%20Measurement.pdf Izvorni rad: &quot;On the Theory of Scales of Measurement&quot; (1946)] – Cjelovito izdanje rada u PDF formatu na serveru MARCES-a {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Stevens, Stanley Smith}}
[[Kategorija:Rođeni 1906.]]
[[Kategorija:Umrli 1973.]]
[[Kategorija:Bivši sveci posljednjih dana]]
[[Kategorija:Sveci posljednjih dana iz Massachusettsa]]
[[Kategorija:Sveci posljednjih dana iz Utaha]]
[[Kategorija:Američki mormonski misionari u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Američki mormonski misionari u Belgiji]]
[[Kategorija:Mormonski misionari u 20. vijeku]]
[[Kategorija:Naučnici iz Ogdena (Utah)]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta u Utahu]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta Stanford]]
[[Kategorija:Profesori Odsjeka za psihologiju Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Alumni Harvardove diplomske škole umjetnosti i nauka]]
[[Kategorija:Američki psiholozi u 20. vijeku]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>tmvmf2ouoffvfmz0stk1n0wuvw20rmz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903993</id>
      <parentid>3903912</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T23:39:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17013" sha1="inq84w6s321y8qmxfpeagzkxw9ejki5" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Stanley Smith Stevens
| slika                 = Stanley Smith Stevens.png
| slika_širina          = 
| naslov                = Stanley Smith Stevens
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1906|11|4}}
| mjesto_rođenja        = [[Ogden (Utah)|Ogden]], [[Utah]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1973|1|18|1906|11|4}}
| mjesto_smrti          = [[Vail (Colorado)|Vail]], [[Colorado]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države]]
| etnicitet             = 
| polje                 = [[Psihologija]] ([[eksperimentalna psihologija]], [[psihoakustika]], [[psihofizika]])
| poslodavac            = [[Univerzitet Harvard]]
| alma_mater            = [[Univerzitet Stanford]], [[Univerzitet Harvard]], [[Univerzitet u Utahu]]
| doktorski_mentor      = [[Edwin Boring]]
| doktorski_studenti    = {{Plainlist|
* [[Endel Tulving]]
* [[George Armitage Miller|George A. Miller]]
}}
| akademski_savjetnici  = [[Hallowell Davis]]
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = [[Edwin Boring]], [[Edwin Bissell Holt]], [[Percy Williams Bridgman]]
| poznat_po             = {{Plainlist|
* [[Stevensov zakon snage]]
* [[Skala mjerenja|Skale mjerenja]] (nominalna, ordinalna, intervalna i omjerna skala)
* [[Operacionalna definicija|Operacionalne definicije u psihologiji]]
* Osnivanje Psihoakustičke laboratorije na Harvardu
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = {{Plainlist|
* [[Medalja &quot;Howard Crosby Warren&quot;]] (1943)
* [[APA-ina nagrada za istaknuti naučni doprinos psihologiji]] (1960)&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot;&gt;{{cite book |last=Miller |first=George A. |chapter=Stanley Smith Stevens: November 4, 1906–January 18, 1973 |title=Biographical Memoirs |volume=47 |publisher=National Academy of Sciences |location=Washington, D.C. |date=1975 |pages=424–459 |url=http://biographicalmemoirs.org/pdfs/Stevens_Stanley.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
| religija              = 
| fusnote               = Supruge: Maxine Leonard (u braku od 1930; sin Peter), Geraldine Stone (u braku od 1963)
}}
'''Stanley Smith Stevens''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[psihologija|psiholog]] koji je osnovao Psihoakustičku laboratoriju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje se bavio istraživanjima u oblasti [[psihoakustika|psihoakustike]].&lt;ref name=&quot;PhysicsToday_Stevens1973&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=Obituary: S. Smith Stevens |journal=Physics Today |volume=26 |issue=5 |pages=81 |date=1973 |doi=10.1063/1.3128068 |url=https://aip.brightspotcdn.com/PTO.v26.i5.81_2.online.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji je po formulisanju [[Stevensov zakon snage|Stevensovog zakona snage]], jednog od osnovnih modela u [[Psihofizika|psihofizici]]. Autor je kapitalnog priručnika ''Handbook of Experimental Psychology'' (1951), djela od više od 1400 stranica koje se smatra prekretnicom u razvoju [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]. Bio je i jedan od osnivača [[Psihonomsko društvo|Psihonomskog društva]]. 

Godine 1946. predstavio je teoriju [[skala mjerenja]], koja je stekla široku primjenu u različitim naučnim disciplinama, iako je njena primjena u pojedinim oblastima [[statistika|statistike]] bila predmet kritika.&lt;ref name=&quot;Velleman_Wilkinson_1993&quot;&gt;{{cite journal |last1=Velleman |first1=Paul F. |last2=Wilkinson |first2=Leland |title=Nominal, ordinal, interval, and ratio typologies are misleading |journal=The American Statistician |volume=47 |issue=1 |pages=65–72 |date=februar 1993 |doi=10.1080/00031305.1993.10475938 |jstor=2684788 |url=https://www.jstor.org/stable/2684788 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Stevens je također imao značajnu ulogu u razvoju i primjeni [[Operacionalna definicija|operacionalnih definicija]] u [[Psihologija|psihologiji]].&lt;ref name=&quot;Nicholson_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Nicholson |first=Ian |chapter=From the Book of Mormon to the Operational Definition: The Existential Project of S.S. Stevens |editor-last=Schultz |editor-first=William Todd |title=Handbook of Psychobiography |publisher=Oxford University Press |date=2005 |pages=285–298 |isbn=978-0-19-516827-3 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=mc6KzuyEtDoC |access-date=9. 7. 2026 |url=https://books.google.ba/books?id=mc6KzuyEtDoC&amp;pg=PA287 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'' rangiran je kao 52. najcitiraniji psiholog 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=juni 2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Bio je član [[Američka akademija nauka i umjetnosti|Američke akademije nauka i umjetnosti]],&lt;ref name=&quot;AAAS_Profile_Stevens&quot;&gt;{{cite web |title=Stanley Smith Stevens |url=https://www.amacad.org/person/stanley-smith-stevens |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts &amp; Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nacionalne akademije nauka SAD-a&lt;ref name=&quot;NAS_MemberDirectory&quot;&gt;{{cite web |title=Member Directory |url=https://www.nasonline.org/membership/member-directory/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]].&lt;ref name=&quot;APS_Stevens_History&quot;&gt;{{cite web |title=Member History: Stanley Smith Stevens |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Stanley+Smith+Stevens |website=amphilsoc.org |publisher=American Philosophical Society |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Stevens je rođen u [[Ogden, Utah|Ogdenu]], u saveznoj državi [[Utah]], u porodici Stanleya i Adeline (rođene Smith) Stevens. Školovao se u obrazovnim ustanovama povezanim s [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|Crkvom Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] u [[Salt Lake City]]ju. Veći dio djetinjstva proveo je u poligamnom domaćinstvu svog djeda po majci Orsona Smitha. Nakon smrti roditelja 1924, naredne tri godine proveo je u mormonskoj misiji u [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Belgija|Belgiji]]. Studirao je na [[Univerzitet u Utahu|Univerzitetu u Utahu]] od 1927. do 1929, a potom na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]], gdje je 1931. diplomirao psihologiju.

Ubrzo po dolasku u Massachusetts radi doktorskih studija, napustio je mormonsku crkvu, iako se, prema vlastitom priznanju, i dalje suočavao s unutrašnjim sukobom između vjere i nauke.&lt;ref name=&quot;Nicholson_2005&quot; /&gt; Nakon dvije godine postdiplomskih studija, doktorirao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], gdje je od 1932. do 1934. radio kao asistent kod psihologa [[Edwin Boring|Edwina Boringa]].

Narednu godinu proveo je izučavajući [[Fiziologija|fiziologiju]] pod mentorstvom [[Hallowell Davis|Hallowella Davisa]] na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard, a 1935. radio je kao istraživač u oblasti fizike na Harvardu. Godine 1936. imenovan je za predavača eksperimentalne psihologije na Univerzitetu Harvard.&lt;ref name=&quot;Miller_Stevens_1974&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=Stanley Smith Stevens: 1906–1973 |journal=American Journal of Psychology |volume=87 |issue=1/2 |pages=279–288 |date=1974 |doi=10.2307/1422022 |jstor=1422022 |url=https://www.jstor.org/stable/1422022 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1930. oženio se Maxine Leonard, s kojom je 1936. dobio sina Petera Smitha Stevensa.&lt;ref name=&quot;Miller_Stevens_1974&quot; /&gt; Nakon razvoda, 1963. godine stupio je u brak s Geraldine Stone, koja je od osnivanja radila u Psihoakustičkoj laboratoriji.&lt;ref name=&quot;Galanter_Stevens_1974&quot;&gt;{{cite journal |last=Galanter |first=Eugene |title=Stanley Smith Stevens 1906–1973 |journal=Psychometrika |volume=39 |issue=1 |pages=1–2 |date=1974 |publisher=Psychometric Society |url=https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/D6180C017C9E32FB4FA748DA9E15DD5A/S003331230003814Xa.pdf/stanley-smith-stevens-1906-1973.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Preminuo je u [[Vail, Colorado|Vailu]] u saveznoj državi [[Colorado|Coloradu]].

== Diskusijska grupa &quot;Science of Science&quot; ==

Stevens je imao važnu ulogu u organizovanju diskusijske grupe ''Science of Science'' u [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridgeu]], koja se sastala osam puta od oktobra 1940. do sredine 1941. Poznat po jasnoći svog naučnog izražavanja, okupio je grupu učesnika čiji je cilj bio uklanjanje komunikacijskih prepreka među različitim naučnim disciplinama, odnosno stvaranje jedinstvenog i univerzalnog naučnog jezika. Na rad grupe utjecao je i Peti kongres jedinstva nauke, održan na Univerzitetu Harvard u septembru 1939, na kojem su učestvovali brojni istaknuti naučnici iz različitih disciplina.&lt;ref name=&quot;Hardcastle_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Hardcastle |first=Gary L. |chapter=Debabelizing Science: The Harvard Science of Science Discussion Group, 1940–41 |editor-last1=Richardson |editor-first1=Alan W. |editor-last2=Hardcastle |editor-first2=Gary L. |title=Logical Empiricism in North America |publisher=University of Minnesota Press |date=2003 |pages=170–196 |isbn=9780816642212 |chapter-url=https://muse.jhu.edu/pub/23/edited_volume/chapter/2255981 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Naučni rad ==

Stevensov eksperimentalni i teorijski rad bio je prvenstveno usmjeren na [[psihofizika|psihofiziku]] i [[psihoakustika|psihoakustiku]]. Jedan od njegovih najutjecajnijih doprinosa bilo je uvođenje podjele mjernih skala na četiri nivoa: nominalnu, ordinalnu, intervalnu i omjernu (vidi [[Skala mjerenja]]).&lt;ref name=&quot;Matheson_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Matheson |first=George |title=Intervals and ratios: the invariantive transformations of Stanley Smith Stevens |journal=History of the Human Sciences |volume=19 |issue=3 |pages=67–83 |date=august 2006 |doi=10.1177/0952695106066542 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695106066542 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Autor je operacionalne teorije mjerenja, koju je u najširem smislu definisao kao &quot;pridruživanje brojeva objektima ili događajima u skladu s pravilima&quot;.&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot;&gt;{{cite journal |last=Stevens |first=Stanley Smith |title=On the Theory of Scales of Measurement |journal=Science |volume=103 |issue=2684 |pages=677–680 |date=7. juni 1946 |doi=10.1126/science.103.2684.677 |jstor=1671815 |url=https://www.jstor.org/stable/1671815 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova definicija je zapravo parafrazirala bilješku [[Norman Robert Campbell|Normana Roberta Campbella]] u završnom izvještaju Fergusonovog komiteta, zajedničkog odbora sekcija za matematičke i fizičke nauke te psihologiju Britanskog udruženja za unapređenje nauke, koji je djelovao od 1932. do 1940.&lt;ref name=&quot;BAAS_Ferguson_Report_1940&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ferguson |first1=A. |last2=Myers |first2=C. S. |last3=Bartlett |first3=R. J. |last4=Banister |first4=H. |last5=Bartlett |first5=F. C. |last6=Brown |first6=W. |last7=Tucker |first7=W. S. |title=Final report of the committee appointed to consider and report upon the possibility of quantitative estimates of sensory events |journal=The Advancement of Science |volume=1 |issue=2 |pages=330–349 |date=1940 |publisher=British Association for the Advancement of Science |url=https://archive.org/details/sim_advancement-of-science_1940-01_1_2/page/330/mode/2up |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; SStevens je pritom odbacio ili proširio neke od Campbellovih pretpostavki. Dok je Campbell smatrao da je aditivnost neophodan uslov za mjerenje, Stevens je zastupao stav da svako pravilo koje je dosljedno primijenjeno može predstavljati osnovu za mjerenje. Time je nastojao osporiti zaključak Fergusonovog komiteta da kvantitativno mjerenje u psihologiji nije moguće.

== Priznanja i članstva ==

Stevens je od 1946. do 1952. bio savjetnik Istraživačko-razvojnog odbora, a tri godine predsjedavao je Odjelom za antropologiju i psihologiju Nacionalnog istraživačkog vijeća Sjedinjenih Američkih Država. Za svoj rad dobio je i [[Predsjednički certifikat za zasluge]].&lt;ref name=&quot;NYT_Stevens_Obituary_1973&quot;&gt;{{cite news |title=S. Smith Stevens, Physicist, Was 66: Sensory-Perception Expert Directed Harvard Laboratory |url=https://www.nytimes.com/1973/01/20/archives/s-smith-stevens-physicist-was-66-sensoryperception-expert-directed.html |newspaper=The New York Times |date=20. januar 1973 |page=32 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Bio je član [[Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država]], [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američke akademije umjetnosti i nauka]] te [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]].&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 

Tokom svoje naučne karijere, Stevens je dobio nekoliko značajnih priznanja koja dodjeljuju vodeća američka naučna udruženja:

* Medalja &quot;Howard Crosby Warren&quot; (1943): dodijelilo mu je [[Društvo eksperimentalnih psihologa]] za izuzetna dostignuća u eksperimentalnoj psihologiji, prvenstveno za njegov rani rad na istraživanju sluha i psihoakustike.&lt;ref name=&quot;SEP_WarrenMedal&quot;&gt;{{cite web |title=Warren Medal Recipients |url=https://www.sepsych.org/warren-medal-recipients/ |website=sepsych.org |publisher=Society of Experimental Psychologists |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* Predsjednička potvrda o zaslugama: uručena mu je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] za doprinos i vođenje Psihoakustičke laboratorije na Harvardu, koja je obavljala istraživanja od važnosti za nacionalnu odbranu.&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 
* [[APA-ina nagrada za istaknuti naučni doprinos psihologiji]] (1960): najviše priznanje [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] , koje mu je dodijeljeno za formulisanje Stevensovog zakona snage i sistemski doprinos kvantitativnoj psihologiji.&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 
* Nagrada Instituta Beltone (1966): dodijeljena mu je za izuzetna postignuća i doprinos u oblasti edukacije i istraživanja sluha.&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 

== Reference ==
{{reflist}}

== Također pogledajte ==
* [[Donald O. Hebb]]
* [[Edwin Boring]]
* [[Eksperimentalna psihologija]]
* [[Endel Tulving]]
* [[Psihoakustika]]
* [[Psihofizika]]
* [[Skala mjerenja]]
* [[Stevensov zakon snage]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://biographicalmemoirs.org/pdfs/Stevens_Stanley.pdf Biografski memoari: Stanley Smith Stevens] – Opsežna službena biografija i kompletna bibliografija na stranici Nacionalne akademije nauka SAD-a (autor George A. Miller, 1975) {{en simbol}}
* [https://www.jstor.org/stable/1422022 Stanley Smith Stevens: 1906–1973] – Biografski osvrt u časopisu ''American Journal of Psychology'' na platformi JSTOR {{en simbol}}
* [https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/D6180C017C9E32FB4FA748DA9E15DD5A/S003331230003814Xa.pdf/stanley-smith-stevens-1906-1973.pdf In memoriam: Stanley Smith Stevens (1906–1973)] – Stručni osvrt Eugenea Galantera u časopisu ''Psychometrika'' {{en simbol}}
* [https://marces.org/EDMS623/Stevens%20SS%20(1946)%20On%20the%20Theory%20of%20Scales%20of%20Measurement.pdf Izvorni rad: &quot;On the Theory of Scales of Measurement&quot; (1946)] – Cjelovito izdanje rada u PDF formatu na serveru MARCES-a {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Stevens, Stanley Smith}}
[[Kategorija:Rođeni 1906.]]
[[Kategorija:Umrli 1973.]]
[[Kategorija:Bivši sveci posljednjih dana]]
[[Kategorija:Sveci posljednjih dana iz Massachusettsa]]
[[Kategorija:Sveci posljednjih dana iz Utaha]]
[[Kategorija:Američki mormonski misionari u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Američki mormonski misionari u Belgiji]]
[[Kategorija:Mormonski misionari u 20. vijeku]]
[[Kategorija:Naučnici iz Ogdena (Utah)]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta u Utahu]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta Stanford]]
[[Kategorija:Profesori Odsjeka za psihologiju Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Alumni Harvardove diplomske škole umjetnosti i nauka]]
[[Kategorija:Američki psiholozi u 20. vijeku]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>inq84w6s321y8qmxfpeagzkxw9ejki5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903997</id>
      <parentid>3903993</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T02:20:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17032" sha1="7iz4kll7vx6g7viw42az6sk53p4mxoq" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Stanley Smith Stevens
| slika                 = Stanley Smith Stevens.png
| slika_širina          = 
| naslov                = Stanley Smith Stevens
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1906|11|4}}
| mjesto_rođenja        = [[Ogden (Utah)|Ogden]], [[Utah]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1973|1|18|1906|11|4}}
| mjesto_smrti          = [[Vail (Colorado)|Vail]], [[Colorado]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države]]
| etnicitet             = 
| polje                 = [[Psihologija]] ([[eksperimentalna psihologija]], [[psihoakustika]], [[psihofizika]])
| poslodavac            = [[Univerzitet Harvard]]
| alma_mater            = [[Univerzitet Stanford]], [[Univerzitet Harvard]], [[Univerzitet u Utahu]]
| doktorski_mentor      = [[Edwin Boring]]
| doktorski_studenti    = {{Plainlist|
* [[Endel Tulving]]
* [[George Armitage Miller|George A. Miller]]
}}
| akademski_savjetnici  = [[Hallowell Davis]]
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = [[Edwin Boring]], [[Edwin Bissell Holt]], [[Percy Williams Bridgman]]
| poznat_po             = {{Plainlist|
* [[Stevensov zakon snage]]
* [[Skala mjerenja|Skale mjerenja]] (nominalna, ordinalna, intervalna i omjerna skala)
* [[Operacionalna definicija|Operacionalne definicije u psihologiji]]
* Osnivanje Psihoakustičke laboratorije na Harvardu
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = {{Plainlist|
* [[Medalja &quot;Howard Crosby Warren&quot;]] (1943)
* [[APA-ina nagrada za istaknuti naučni doprinos psihologiji]] (1960)&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot;&gt;{{cite book |last=Miller |first=George A. |chapter=Stanley Smith Stevens: November 4, 1906–January 18, 1973 |title=Biographical Memoirs |volume=47 |publisher=National Academy of Sciences |location=Washington, D.C. |date=1975 |pages=424–459 |url=http://biographicalmemoirs.org/pdfs/Stevens_Stanley.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
| religija              = 
| fusnote               = Supruge: Maxine Leonard (u braku od 1930; sin Peter), Geraldine Stone (u braku od 1963)
}}
'''Stanley Smith Stevens''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[psihologija|psiholog]] koji je osnovao Psihoakustičku laboratoriju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje se bavio istraživanjima u oblasti [[psihoakustika|psihoakustike]].&lt;ref name=&quot;PhysicsToday_Stevens1973&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=Obituary: S. Smith Stevens |journal=Physics Today |volume=26 |issue=5 |pages=81 |date=1973 |doi=10.1063/1.3128068 |url=https://aip.brightspotcdn.com/PTO.v26.i5.81_2.online.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji je po formulisanju [[Stevensov zakon snage|Stevensovog zakona snage]], jednog od osnovnih modela u [[Psihofizika|psihofizici]]. Autor je kapitalnog priručnika ''Handbook of Experimental Psychology'' (1951), djela od više od 1400 stranica koje se smatra prekretnicom u razvoju [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]. Bio je i jedan od osnivača [[Psihonomsko društvo|Psihonomskog društva]]. 

Godine 1946. predstavio je teoriju [[skala mjerenja]], koja je stekla široku primjenu u različitim naučnim disciplinama, iako je njena primjena u pojedinim oblastima [[statistika|statistike]] bila predmet kritika.&lt;ref name=&quot;Velleman_Wilkinson_1993&quot;&gt;{{cite journal |last1=Velleman |first1=Paul F. |last2=Wilkinson |first2=Leland |title=Nominal, ordinal, interval, and ratio typologies are misleading |journal=The American Statistician |volume=47 |issue=1 |pages=65–72 |date=februar 1993 |doi=10.1080/00031305.1993.10475938 |jstor=2684788 |url=https://www.jstor.org/stable/2684788 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Stevens je također imao značajnu ulogu u razvoju i primjeni [[Operacionalna definicija|operacionalnih definicija]] u [[Psihologija|psihologiji]].&lt;ref name=&quot;Nicholson_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Nicholson |first=Ian |chapter=From the Book of Mormon to the Operational Definition: The Existential Project of S.S. Stevens |editor-last=Schultz |editor-first=William Todd |title=Handbook of Psychobiography |publisher=Oxford University Press |date=2005 |pages=285–298 |isbn=978-0-19-516827-3 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=mc6KzuyEtDoC |access-date=9. 7. 2026 |url=https://books.google.ba/books?id=mc6KzuyEtDoC&amp;pg=PA287 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'' rangiran je kao 52. najcitiraniji psiholog 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=juni 2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Bio je član [[Američka akademija nauka i umjetnosti|Američke akademije nauka i umjetnosti]],&lt;ref name=&quot;AAAS_Profile_Stevens&quot;&gt;{{cite web |title=Stanley Smith Stevens |url=https://www.amacad.org/person/stanley-smith-stevens |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts &amp; Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nacionalne akademije nauka SAD-a&lt;ref name=&quot;NAS_MemberDirectory&quot;&gt;{{cite web |title=Member Directory |url=https://www.nasonline.org/membership/member-directory/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]].&lt;ref name=&quot;APS_Stevens_History&quot;&gt;{{cite web |title=Member History: Stanley Smith Stevens |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Stanley+Smith+Stevens |website=amphilsoc.org |publisher=American Philosophical Society |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Stevens je rođen u [[Ogden, Utah|Ogdenu]], u saveznoj državi [[Utah]], u porodici Stanleya i Adeline (rođene Smith) Stevens. Školovao se u obrazovnim ustanovama povezanim s [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|Crkvom Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] u [[Salt Lake City]]ju. Veći dio djetinjstva proveo je u poligamnom domaćinstvu svog djeda po majci Orsona Smitha. Nakon smrti roditelja 1924, naredne tri godine proveo je u mormonskoj misiji u [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Belgija|Belgiji]]. Studirao je na [[Univerzitet u Utahu|Univerzitetu u Utahu]] od 1927. do 1929, a potom na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]], gdje je 1931. diplomirao psihologiju.

Ubrzo po dolasku u Massachusetts radi doktorskih studija, napustio je mormonsku crkvu, iako se, prema vlastitom priznanju, i dalje suočavao s unutrašnjim sukobom između vjere i nauke.&lt;ref name=&quot;Nicholson_2005&quot; /&gt; Nakon dvije godine postdiplomskih studija, doktorirao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], gdje je od 1932. do 1934. radio kao asistent kod psihologa [[Edwin Boring|Edwina Boringa]].

Narednu godinu proveo je izučavajući [[Fiziologija|fiziologiju]] pod mentorstvom [[Hallowell Davis|Hallowella Davisa]] na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard, a 1935. radio je kao istraživač u oblasti fizike na Harvardu. Godine 1936. imenovan je za predavača eksperimentalne psihologije na Univerzitetu Harvard.&lt;ref name=&quot;Miller_Stevens_1974&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=Stanley Smith Stevens: 1906–1973 |journal=American Journal of Psychology |volume=87 |issue=1/2 |pages=279–288 |date=1974 |doi=10.2307/1422022 |jstor=1422022 |url=https://www.jstor.org/stable/1422022 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1930. oženio se Maxine Leonard, s kojom je 1936. dobio sina Petera Smitha Stevensa.&lt;ref name=&quot;Miller_Stevens_1974&quot; /&gt; Nakon razvoda, 1963. godine stupio je u brak s Geraldine Stone, koja je od osnivanja radila u Psihoakustičkoj laboratoriji.&lt;ref name=&quot;Galanter_Stevens_1974&quot;&gt;{{cite journal |last=Galanter |first=Eugene |title=Stanley Smith Stevens 1906–1973 |journal=Psychometrika |volume=39 |issue=1 |pages=1–2 |date=1974 |publisher=Psychometric Society |url=https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/D6180C017C9E32FB4FA748DA9E15DD5A/S003331230003814Xa.pdf/stanley-smith-stevens-1906-1973.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Preminuo je u [[Vail, Colorado|Vailu]] u saveznoj državi [[Colorado|Coloradu]].

== Diskusijska grupa &quot;Science of Science&quot; ==

Stevens je imao važnu ulogu u organizovanju diskusijske grupe ''Science of Science'' u [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridgeu]], koja se sastala osam puta od oktobra 1940. do sredine 1941. Poznat po jasnoći svog naučnog izražavanja, okupio je grupu učesnika čiji je cilj bio uklanjanje komunikacijskih prepreka među različitim naučnim disciplinama, odnosno stvaranje jedinstvenog i univerzalnog naučnog jezika. Na rad grupe utjecao je i Peti kongres jedinstva nauke, održan na Univerzitetu Harvard u septembru 1939, na kojem su učestvovali brojni istaknuti naučnici iz različitih disciplina.&lt;ref name=&quot;Hardcastle_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Hardcastle |first=Gary L. |chapter=Debabelizing Science: The Harvard Science of Science Discussion Group, 1940–41 |editor-last1=Richardson |editor-first1=Alan W. |editor-last2=Hardcastle |editor-first2=Gary L. |title=Logical Empiricism in North America |publisher=University of Minnesota Press |date=2003 |pages=170–196 |isbn=9780816642212 |chapter-url=https://muse.jhu.edu/pub/23/edited_volume/chapter/2255981 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Naučni rad ==

Stevensov eksperimentalni i teorijski rad bio je prvenstveno usmjeren na [[psihofizika|psihofiziku]] i [[psihoakustika|psihoakustiku]]. Jedan od njegovih najutjecajnijih doprinosa bilo je uvođenje podjele mjernih skala na četiri nivoa: nominalnu, ordinalnu, intervalnu i omjernu (vidi [[Skala mjerenja]]).&lt;ref name=&quot;Matheson_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Matheson |first=George |title=Intervals and ratios: the invariantive transformations of Stanley Smith Stevens |journal=History of the Human Sciences |volume=19 |issue=3 |pages=67–83 |date=august 2006 |doi=10.1177/0952695106066542 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695106066542 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Autor je operacionalne teorije mjerenja, koju je u najširem smislu definisao kao &quot;pridruživanje brojeva objektima ili događajima u skladu s pravilima&quot;.&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot;&gt;{{cite journal |last=Stevens |first=Stanley Smith |title=On the Theory of Scales of Measurement |journal=Science |volume=103 |issue=2684 |pages=677–680 |date=7. juni 1946 |doi=10.1126/science.103.2684.677 |jstor=1671815 |url=https://www.jstor.org/stable/1671815 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova definicija je zapravo parafrazirala bilješku [[Norman Robert Campbell|Normana Roberta Campbella]] u završnom izvještaju Fergusonovog komiteta, zajedničkog odbora sekcija za matematičke i fizičke nauke te psihologiju Britanskog udruženja za unapređenje nauke, koji je djelovao od 1932. do 1940.&lt;ref name=&quot;BAAS_Ferguson_Report_1940&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ferguson |first1=A. |last2=Myers |first2=C. S. |last3=Bartlett |first3=R. J. |last4=Banister |first4=H. |last5=Bartlett |first5=F. C. |last6=Brown |first6=W. |last7=Tucker |first7=W. S. |title=Final report of the committee appointed to consider and report upon the possibility of quantitative estimates of sensory events |journal=The Advancement of Science |volume=1 |issue=2 |pages=330–349 |date=1940 |publisher=British Association for the Advancement of Science |url=https://archive.org/details/sim_advancement-of-science_1940-01_1_2/page/330/mode/2up |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; SStevens je pritom odbacio ili proširio neke od Campbellovih pretpostavki. Dok je Campbell smatrao da je aditivnost neophodan uslov za mjerenje, Stevens je zastupao stav da svako pravilo koje je dosljedno primijenjeno može predstavljati osnovu za mjerenje. Time je nastojao osporiti zaključak Fergusonovog komiteta da kvantitativno mjerenje u psihologiji nije moguće.

== Priznanja i članstva ==

Stevens je od 1946. do 1952. bio savjetnik Istraživačko-razvojnog odbora, a tri godine predsjedavao je Odjelom za antropologiju i psihologiju Nacionalnog istraživačkog vijeća Sjedinjenih Američkih Država. Za svoj rad dobio je i [[Predsjednički certifikat za zasluge]].&lt;ref name=&quot;NYT_Stevens_Obituary_1973&quot;&gt;{{cite news |title=S. Smith Stevens, Physicist, Was 66: Sensory-Perception Expert Directed Harvard Laboratory |url=https://www.nytimes.com/1973/01/20/archives/s-smith-stevens-physicist-was-66-sensoryperception-expert-directed.html |newspaper=The New York Times |date=20. januar 1973 |page=32 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Bio je član [[Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država]], [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američke akademije umjetnosti i nauka]] te [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]].&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 

Tokom svoje naučne karijere, Stevens je dobio nekoliko značajnih priznanja koja dodjeljuju vodeća američka naučna udruženja:

* Medalja &quot;Howard Crosby Warren&quot; (1943): dodijelilo mu je [[Društvo eksperimentalnih psihologa]] za izuzetna dostignuća u eksperimentalnoj psihologiji, prvenstveno za njegov rani rad na istraživanju sluha i psihoakustike.&lt;ref name=&quot;SEP_WarrenMedal&quot;&gt;{{cite web |title=Warren Medal Recipients |url=https://www.sepsych.org/warren-medal-recipients/ |website=sepsych.org |publisher=Society of Experimental Psychologists |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* Predsjednička potvrda o zaslugama: uručena mu je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] za doprinos i vođenje Psihoakustičke laboratorije na Harvardu, koja je obavljala istraživanja od važnosti za nacionalnu odbranu.&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 
* [[APA-ina nagrada za istaknuti naučni doprinos psihologiji]] (1960): najviše priznanje [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] , koje mu je dodijeljeno za formulisanje Stevensovog zakona snage i sistemski doprinos kvantitativnoj psihologiji.&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 
* Nagrada Instituta Beltone (1966): dodijeljena mu je za izuzetna postignuća i doprinos u oblasti edukacije i istraživanja sluha.&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Donald O. Hebb]]
* [[Edwin Boring]]
* [[Eksperimentalna psihologija]]
* [[Endel Tulving]]
* [[Psihoakustika]]
* [[Psihofizika]]
* [[Skala mjerenja]]
* [[Stevensov zakon snage]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://biographicalmemoirs.org/pdfs/Stevens_Stanley.pdf Biografski memoari: Stanley Smith Stevens] – Opsežna službena biografija i kompletna bibliografija na stranici Nacionalne akademije nauka SAD-a (autor George A. Miller, 1975) {{en simbol}}
* [https://www.jstor.org/stable/1422022 Stanley Smith Stevens: 1906–1973] – Biografski osvrt u časopisu ''American Journal of Psychology'' na platformi JSTOR {{en simbol}}
* [https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/D6180C017C9E32FB4FA748DA9E15DD5A/S003331230003814Xa.pdf/stanley-smith-stevens-1906-1973.pdf In memoriam: Stanley Smith Stevens (1906–1973)] – Stručni osvrt Eugenea Galantera u časopisu ''Psychometrika'' {{en simbol}}
* [https://marces.org/EDMS623/Stevens%20SS%20(1946)%20On%20the%20Theory%20of%20Scales%20of%20Measurement.pdf Izvorni rad: &quot;On the Theory of Scales of Measurement&quot; (1946)] – Cjelovito izdanje rada u PDF formatu na serveru MARCES-a {{en simbol}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Stevens, Stanley Smith}}
[[Kategorija:Rođeni 1906.]]
[[Kategorija:Umrli 1973.]]
[[Kategorija:Bivši sveci posljednjih dana]]
[[Kategorija:Sveci posljednjih dana iz Massachusettsa]]
[[Kategorija:Sveci posljednjih dana iz Utaha]]
[[Kategorija:Američki mormonski misionari u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Američki mormonski misionari u Belgiji]]
[[Kategorija:Mormonski misionari u 20. vijeku]]
[[Kategorija:Naučnici iz Ogdena (Utah)]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta u Utahu]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta Stanford]]
[[Kategorija:Profesori Odsjeka za psihologiju Univerziteta Harvard]]
[[Kategorija:Alumni Harvardove diplomske škole umjetnosti i nauka]]
[[Kategorija:Američki psiholozi u 20. vijeku]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>7iz4kll7vx6g7viw42az6sk53p4mxoq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904130</id>
      <parentid>3903997</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T08:10:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3904130</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16482" sha1="aswbzww4sweedsbicqw01c6lxi0n2ks" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Stanley Smith Stevens
| slika                 = Stanley Smith Stevens.png
| slika_širina          = 
| naslov                = Stanley Smith Stevens
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1906|11|4}}
| mjesto_rođenja        = [[Ogden (Utah)|Ogden]], [[Utah]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1973|1|18|1906|11|4}}
| mjesto_smrti          = [[Vail (Colorado)|Vail]], [[Colorado]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države]]
| etnicitet             = 
| polje                 = [[Psihologija]] ([[eksperimentalna psihologija]], [[psihoakustika]], [[psihofizika]])
| poslodavac            = [[Univerzitet Harvard]]
| alma_mater            = [[Univerzitet Stanford]], [[Univerzitet Harvard]], [[Univerzitet u Utahu]]
| doktorski_mentor      = [[Edwin Boring]]
| doktorski_studenti    = {{Plainlist|
* [[Endel Tulving]]
* [[George Armitage Miller|George A. Miller]]
}}
| akademski_savjetnici  = [[Hallowell Davis]]
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = [[Edwin Boring]], [[Edwin Bissell Holt]], [[Percy Williams Bridgman]]
| poznat_po             = {{Plainlist|
* [[Stevensov zakon snage]]
* [[Skala mjerenja|Skale mjerenja]] (nominalna, ordinalna, intervalna i omjerna skala)
* [[Operacionalna definicija|Operacionalne definicije u psihologiji]]
* Osnivanje Psihoakustičke laboratorije na Harvardu
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = {{Plainlist|
* [[Medalja &quot;Howard Crosby Warren&quot;]] (1943)
* [[APA-ina nagrada za istaknuti naučni doprinos psihologiji]] (1960)&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot;&gt;{{cite book |last=Miller |first=George A. |chapter=Stanley Smith Stevens: November 4, 1906–January 18, 1973 |title=Biographical Memoirs |volume=47 |publisher=National Academy of Sciences |location=Washington, D.C. |date=1975 |pages=424–459 |url=http://biographicalmemoirs.org/pdfs/Stevens_Stanley.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
| religija              = 
| fusnote               = Supruge: Maxine Leonard (u braku od 1930; sin Peter), Geraldine Stone (u braku od 1963)
}}
'''Stanley Smith Stevens''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[psihologija|psiholog]] koji je osnovao Psihoakustičku laboratoriju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje se bavio istraživanjima u oblasti [[psihoakustika|psihoakustike]].&lt;ref name=&quot;PhysicsToday_Stevens1973&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=Obituary: S. Smith Stevens |journal=Physics Today |volume=26 |issue=5 |pages=81 |date=1973 |doi=10.1063/1.3128068 |url=https://aip.brightspotcdn.com/PTO.v26.i5.81_2.online.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji je po formulisanju [[Stevensov zakon snage|Stevensovog zakona snage]], jednog od osnovnih modela u [[Psihofizika|psihofizici]]. Autor je kapitalnog priručnika ''Handbook of Experimental Psychology'' (1951), djela od više od 1400 stranica koje se smatra prekretnicom u razvoju [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]. Bio je i jedan od osnivača [[Psihonomsko društvo|Psihonomskog društva]]. 

Godine 1946. predstavio je teoriju [[skala mjerenja]], koja je stekla široku primjenu u različitim naučnim disciplinama, iako je njena primjena u pojedinim oblastima [[statistika|statistike]] bila predmet kritika.&lt;ref name=&quot;Velleman_Wilkinson_1993&quot;&gt;{{cite journal |last1=Velleman |first1=Paul F. |last2=Wilkinson |first2=Leland |title=Nominal, ordinal, interval, and ratio typologies are misleading |journal=The American Statistician |volume=47 |issue=1 |pages=65–72 |date=februar 1993 |doi=10.1080/00031305.1993.10475938 |jstor=2684788 |url=https://www.jstor.org/stable/2684788 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Stevens je također imao značajnu ulogu u razvoju i primjeni [[Operacionalna definicija|operacionalnih definicija]] u [[Psihologija|psihologiji]].&lt;ref name=&quot;Nicholson_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Nicholson |first=Ian |chapter=From the Book of Mormon to the Operational Definition: The Existential Project of S.S. Stevens |editor-last=Schultz |editor-first=William Todd |title=Handbook of Psychobiography |publisher=Oxford University Press |date=2005 |pages=285–298 |isbn=978-0-19-516827-3 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=mc6KzuyEtDoC |access-date=9. 7. 2026 |url=https://books.google.ba/books?id=mc6KzuyEtDoC&amp;pg=PA287 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'' rangiran je kao 52. najcitiraniji psiholog 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=juni 2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Bio je član [[Američka akademija nauka i umjetnosti|Američke akademije nauka i umjetnosti]],&lt;ref name=&quot;AAAS_Profile_Stevens&quot;&gt;{{cite web |title=Stanley Smith Stevens |url=https://www.amacad.org/person/stanley-smith-stevens |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts &amp; Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nacionalne akademije nauka SAD-a&lt;ref name=&quot;NAS_MemberDirectory&quot;&gt;{{cite web |title=Member Directory |url=https://www.nasonline.org/membership/member-directory/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]].&lt;ref name=&quot;APS_Stevens_History&quot;&gt;{{cite web |title=Member History: Stanley Smith Stevens |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Stanley+Smith+Stevens |website=amphilsoc.org |publisher=American Philosophical Society |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Stevens je rođen u [[Ogden, Utah|Ogdenu]], u saveznoj državi [[Utah]], u porodici Stanleya i Adeline (rođene Smith) Stevens. Školovao se u obrazovnim ustanovama povezanim s [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|Crkvom Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] u [[Salt Lake City]]ju. Veći dio djetinjstva proveo je u poligamnom domaćinstvu svog djeda po majci Orsona Smitha. Nakon smrti roditelja 1924, naredne tri godine proveo je u mormonskoj misiji u [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Belgija|Belgiji]]. Studirao je na [[Univerzitet u Utahu|Univerzitetu u Utahu]] od 1927. do 1929, a potom na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]], gdje je 1931. diplomirao psihologiju.

Ubrzo po dolasku u Massachusetts radi doktorskih studija, napustio je mormonsku crkvu, iako se, prema vlastitom priznanju, i dalje suočavao s unutrašnjim sukobom između vjere i nauke.&lt;ref name=&quot;Nicholson_2005&quot; /&gt; Nakon dvije godine postdiplomskih studija, doktorirao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], gdje je od 1932. do 1934. radio kao asistent kod psihologa [[Edwin Boring|Edwina Boringa]].

Narednu godinu proveo je izučavajući [[Fiziologija|fiziologiju]] pod mentorstvom [[Hallowell Davis|Hallowella Davisa]] na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard, a 1935. radio je kao istraživač u oblasti fizike na Harvardu. Godine 1936. imenovan je za predavača eksperimentalne psihologije na Univerzitetu Harvard.&lt;ref name=&quot;Miller_Stevens_1974&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=Stanley Smith Stevens: 1906–1973 |journal=American Journal of Psychology |volume=87 |issue=1/2 |pages=279–288 |date=1974 |doi=10.2307/1422022 |jstor=1422022 |url=https://www.jstor.org/stable/1422022 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1930. oženio se Maxine Leonard, s kojom je 1936. dobio sina Petera Smitha Stevensa.&lt;ref name=&quot;Miller_Stevens_1974&quot; /&gt; Nakon razvoda, 1963. godine stupio je u brak s Geraldine Stone, koja je od osnivanja radila u Psihoakustičkoj laboratoriji.&lt;ref name=&quot;Galanter_Stevens_1974&quot;&gt;{{cite journal |last=Galanter |first=Eugene |title=Stanley Smith Stevens 1906–1973 |journal=Psychometrika |volume=39 |issue=1 |pages=1–2 |date=1974 |publisher=Psychometric Society |url=https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/D6180C017C9E32FB4FA748DA9E15DD5A/S003331230003814Xa.pdf/stanley-smith-stevens-1906-1973.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Preminuo je u [[Vail, Colorado|Vailu]] u saveznoj državi [[Colorado|Coloradu]].

== Diskusijska grupa &quot;Science of Science&quot; ==

Stevens je imao važnu ulogu u organizovanju diskusijske grupe ''Science of Science'' u [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridgeu]], koja se sastala osam puta od oktobra 1940. do sredine 1941. Poznat po jasnoći svog naučnog izražavanja, okupio je grupu učesnika čiji je cilj bio uklanjanje komunikacijskih prepreka među različitim naučnim disciplinama, odnosno stvaranje jedinstvenog i univerzalnog naučnog jezika. Na rad grupe utjecao je i Peti kongres jedinstva nauke, održan na Univerzitetu Harvard u septembru 1939, na kojem su učestvovali brojni istaknuti naučnici iz različitih disciplina.&lt;ref name=&quot;Hardcastle_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Hardcastle |first=Gary L. |chapter=Debabelizing Science: The Harvard Science of Science Discussion Group, 1940–41 |editor-last1=Richardson |editor-first1=Alan W. |editor-last2=Hardcastle |editor-first2=Gary L. |title=Logical Empiricism in North America |publisher=University of Minnesota Press |date=2003 |pages=170–196 |isbn=9780816642212 |chapter-url=https://muse.jhu.edu/pub/23/edited_volume/chapter/2255981 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Naučni rad ==

Stevensov eksperimentalni i teorijski rad bio je prvenstveno usmjeren na [[psihofizika|psihofiziku]] i [[psihoakustika|psihoakustiku]]. Jedan od njegovih najutjecajnijih doprinosa bilo je uvođenje podjele mjernih skala na četiri nivoa: nominalnu, ordinalnu, intervalnu i omjernu (vidi [[Skala mjerenja]]).&lt;ref name=&quot;Matheson_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Matheson |first=George |title=Intervals and ratios: the invariantive transformations of Stanley Smith Stevens |journal=History of the Human Sciences |volume=19 |issue=3 |pages=67–83 |date=august 2006 |doi=10.1177/0952695106066542 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695106066542 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Autor je operacionalne teorije mjerenja, koju je u najširem smislu definisao kao &quot;pridruživanje brojeva objektima ili događajima u skladu s pravilima&quot;.&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot;&gt;{{cite journal |last=Stevens |first=Stanley Smith |title=On the Theory of Scales of Measurement |journal=Science |volume=103 |issue=2684 |pages=677–680 |date=7. juni 1946 |doi=10.1126/science.103.2684.677 |jstor=1671815 |url=https://www.jstor.org/stable/1671815 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova definicija je zapravo parafrazirala bilješku [[Norman Robert Campbell|Normana Roberta Campbella]] u završnom izvještaju Fergusonovog komiteta, zajedničkog odbora sekcija za matematičke i fizičke nauke te psihologiju Britanskog udruženja za unapređenje nauke, koji je djelovao od 1932. do 1940.&lt;ref name=&quot;BAAS_Ferguson_Report_1940&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ferguson |first1=A. |last2=Myers |first2=C. S. |last3=Bartlett |first3=R. J. |last4=Banister |first4=H. |last5=Bartlett |first5=F. C. |last6=Brown |first6=W. |last7=Tucker |first7=W. S. |title=Final report of the committee appointed to consider and report upon the possibility of quantitative estimates of sensory events |journal=The Advancement of Science |volume=1 |issue=2 |pages=330–349 |date=1940 |publisher=British Association for the Advancement of Science |url=https://archive.org/details/sim_advancement-of-science_1940-01_1_2/page/330/mode/2up |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; SStevens je pritom odbacio ili proširio neke od Campbellovih pretpostavki. Dok je Campbell smatrao da je aditivnost neophodan uslov za mjerenje, Stevens je zastupao stav da svako pravilo koje je dosljedno primijenjeno može predstavljati osnovu za mjerenje. Time je nastojao osporiti zaključak Fergusonovog komiteta da kvantitativno mjerenje u psihologiji nije moguće.

== Priznanja i članstva ==

Stevens je od 1946. do 1952. bio savjetnik Istraživačko-razvojnog odbora, a tri godine predsjedavao je Odjelom za antropologiju i psihologiju Nacionalnog istraživačkog vijeća Sjedinjenih Američkih Država. Za svoj rad dobio je i [[Predsjednički certifikat za zasluge]].&lt;ref name=&quot;NYT_Stevens_Obituary_1973&quot;&gt;{{cite news |title=S. Smith Stevens, Physicist, Was 66: Sensory-Perception Expert Directed Harvard Laboratory |url=https://www.nytimes.com/1973/01/20/archives/s-smith-stevens-physicist-was-66-sensoryperception-expert-directed.html |newspaper=The New York Times |date=20. januar 1973 |page=32 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Bio je član [[Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država]], [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američke akademije umjetnosti i nauka]] te [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]].&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 

Tokom svoje naučne karijere, Stevens je dobio nekoliko značajnih priznanja koja dodjeljuju vodeća američka naučna udruženja:

* Medalja &quot;Howard Crosby Warren&quot; (1943): dodijelilo mu je [[Društvo eksperimentalnih psihologa]] za izuzetna dostignuća u eksperimentalnoj psihologiji, prvenstveno za njegov rani rad na istraživanju sluha i psihoakustike.&lt;ref name=&quot;SEP_WarrenMedal&quot;&gt;{{cite web |title=Warren Medal Recipients |url=https://www.sepsych.org/warren-medal-recipients/ |website=sepsych.org |publisher=Society of Experimental Psychologists |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* Predsjednička potvrda o zaslugama: uručena mu je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] za doprinos i vođenje Psihoakustičke laboratorije na Harvardu, koja je obavljala istraživanja od važnosti za nacionalnu odbranu.&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 
* [[APA-ina nagrada za istaknuti naučni doprinos psihologiji]] (1960): najviše priznanje [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] , koje mu je dodijeljeno za formulisanje Stevensovog zakona snage i sistemski doprinos kvantitativnoj psihologiji.&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 
* Nagrada Instituta Beltone (1966): dodijeljena mu je za izuzetna postignuća i doprinos u oblasti edukacije i istraživanja sluha.&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Donald O. Hebb]]
* [[Edwin Boring]]
* [[Eksperimentalna psihologija]]
* [[Endel Tulving]]
* [[Psihoakustika]]
* [[Psihofizika]]
* [[Skala mjerenja]]
* [[Stevensov zakon snage]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://biographicalmemoirs.org/pdfs/Stevens_Stanley.pdf Biografski memoari: Stanley Smith Stevens] – Opsežna službena biografija i kompletna bibliografija na stranici Nacionalne akademije nauka SAD-a (autor George A. Miller, 1975) {{en simbol}}
* [https://www.jstor.org/stable/1422022 Stanley Smith Stevens: 1906–1973] – Biografski osvrt u časopisu ''American Journal of Psychology'' na platformi JSTOR {{en simbol}}
* [https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/D6180C017C9E32FB4FA748DA9E15DD5A/S003331230003814Xa.pdf/stanley-smith-stevens-1906-1973.pdf In memoriam: Stanley Smith Stevens (1906–1973)] – Stručni osvrt Eugenea Galantera u časopisu ''Psychometrika'' {{en simbol}}
* [https://marces.org/EDMS623/Stevens%20SS%20(1946)%20On%20the%20Theory%20of%20Scales%20of%20Measurement.pdf Izvorni rad: &quot;On the Theory of Scales of Measurement&quot; (1946)] – Cjelovito izdanje rada u PDF formatu na serveru MARCES-a {{en simbol}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Stevens, Stanley Smith}}
[[Kategorija:Rođeni 1906.]]
[[Kategorija:Umrli 1973.]]
[[Kategorija:Biografije, Ogden (Utah)]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>aswbzww4sweedsbicqw01c6lxi0n2ks</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cisgeneza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535834</id>
    <revision>
      <id>3903932</id>
      <timestamp>2026-07-09T14:20:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39106-47</username>
        <id>183439</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Slika:Cisgenicpotatoes.JPG|thumb|335x335px|Krompir nakon tretmana sa ''[[Phytophthora infestans]]''. Normalni krompir ima plamenjaču, ali cisgeni  je zdrav]] '''Cisgeneza''' je oznaka proizvoda za kategoriju [[GMO| genetlćki modificiranih biljaka]]. Predložen je niz klasifikacijskih shema.&lt;ref name=Nielsen03&gt;{{Cite journal | last1 = Nielsen | first1 = K. M. | title = Transgenic organisms—time for conceptual diversification? | journal = Nature Biotechnology | volume = 2...</comment>
      <origin>3903932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8825" sha1="0xv5dqxzw1my55a613xeryqv4o6ea8n" xml:space="preserve">[[Slika:Cisgenicpotatoes.JPG|thumb|335x335px|Krompir nakon tretmana sa ''[[Phytophthora infestans]]''. Normalni krompir ima plamenjaču, ali cisgeni  je zdrav]]
'''Cisgeneza''' je oznaka proizvoda za kategoriju [[GMO| genetlćki modificiranih biljaka]]. Predložen je niz klasifikacijskih shema.&lt;ref name=Nielsen03&gt;{{Cite journal | last1 = Nielsen | first1 = K. M. | title = Transgenic organisms—time for conceptual diversification? | journal = Nature Biotechnology | volume = 21 | issue = 3 | pages = 227–228 | year = 2003 | pmid = 12610561 | doi = 10.1038/nbt0303-227}}&lt;/ref&gt; Taj redoslijed [[GMO|genetički modificiranih organizama]] zasniva se na prirodi uvedenih [[genotip]]skih promjena, a ne na procesu [[genetičko inženjerstvo| genetičkog inženjeristva]].
Cisgeneza (etimologija: cis = ista strana + geneza = porijeklo) jedan je od termina za organizme koji su stvoreni inženjerski, korištenjem procesa u kojem se geni vještački prenose između organizama, koji bi se inače mogli konvencionalno uzgajati.&lt;ref&gt;[http://www.cisgenesis.com/content/view/2/25/lang,english/ Cisgenesis definitions] cisgenesis.com&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Schubert06&gt;{{Cite journal| last1 = Schubert | first1 = D.| last2 = Williams | first2 = D.| title = 'Cisgenic' as a product designation| journal = Nature Biotechnology| volume = 24| issue = 11| pages = 1327–9| year = 2006| pmid = 17093469| doi = 10.1038/nbt1106-1327}}&lt;/ref&gt; [[Geni]] se prenose samo između blisko srodnih organizama.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=MacKenzie D |title=How the humble potato could feed the world |journal=New Scientist |issue=2667 |pages=30–33 |date=2 August 2008 |url=https://www.newscientist.com/article/mg19926671.600-how-the-humble-potato-could-feed-the-world.html}}&lt;/ref&gt; Sekvence [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]] moraju se izolovati i uvesti korištenjem istih tehnologija koje se koriste za proizvodnju transgenih organizama, što cisgenezu čini sličnom po prirodi [[transgeneza|transgenezi]]. Termin su prvi put uveli Henk J. Schouten i Henk Jochemsen 2000. godine,&lt;ref&gt;{{cite book |editor=Jochemsen H |year=2000|title=Toetsen en begrenzen: een ethische en politieke beoordeling van de moderne biotechnologie |isbn=978-9072016324}}&lt;/ref&gt; i 2004. godine udoktorskoj disertacijo Jana Schaarta sa Univerziteta Wageningen iz 2004., u kojoj se raspravlja o smanjenju osjetljivosti [[jagoda|jagoda]] na ''[[Botrytis cinerea]]''.

U [[Evropa|Evropi]]], sada ovaj proces regulišu isti zakoni kao i transgenezu. Dok istraživači na Univerzitetu Wageningen u [[Holandija|Nizozemskoj]] smatraju da bi ovo trebalo promijeniti i regulisati na isti način kao i konvencionalno [[opljeljivanje biljaka|uzgojene biljke]], drugi naučnici, pišući u ''Nature Biotechnology'', nisu se složili.&lt;ref name=Schubert06/&gt; U 2012. [[Evropska agencija za sigurnost hrane]] (EFSA) izdala je izvještaj sa svojom procjenom rizika cisgenskih i intragenskih biljaka. Uporedili su opasnosti povezane s biljkama proizvedenim cisgenezom i intragenezom s onima dobivenim konvencionalnim tehnikama oplemenjivanja biljaka ili transgenezom. EFSA je zaključila da se &quot;slične opasnosti mogu povezati s cisgenskim i konvencionalno uzgojenim biljkama, dok se nove opasnosti mogu povezati s intragenskim i transgenskim biljkama.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite journal | doi=10.2903/j.efsa.2012.2561|title = Scientific opinion addressing the safety assessment of plants developed through cisgenesis and intragenesis|journal = EFSA Journal| volume=10| issue=2| pages=2561|year = 2012| doi-access=free| hdl=2160/44564| hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

Cisgeneza primijenjena je za prijenos prirodnih gena otpornosti na razornu bolest ''[[Phytophthora infestans]]'' kod [[krompir]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Park T-H |author2=Vleeshouwers VGAA |author3=Jacobsen E |title=Molecular breeding for resistance to ''Phytophthora infestans'' (Mont.) de Bary in potato (''Solanum tuberosum L.''): a perspective of cisgenesis |journal=Plant Breeding |volume=128 |issue=2 |pages=109–117 |year=2009 |doi=10.1111/j.1439-0523.2008.01619.x |display-authors=etal|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; i [[Jabučna krastavost|krastavost]] (''[[Venturia inaequalis]]'') kod [[jabuka]].&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Vanblaere T, Flachowsky H, Gessler C, Broggini GA |title=Molecular characterization of cisgenic lines of apple 'Gala' carrying the Rvi6 scab resistance gene |journal=Plant Biotechnol. J. |volume=12 |issue=1 |pages=2–9 |date=January 2014 |pmid=23998808 |doi=10.1111/pbi.12110 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Joshi SG, Schaart JG, Groenwold R, Jacobsen E, Schouten HJ, Krens FA |title=Functional analysis and expression profiling of HcrVf1 and HcrVf2 for development of scab resistant cisgenic and intragenic apples |journal=Plant Mol. Biol. |volume=75 |issue=6 |pages=579–91 |date=April 2011 |pmid=21293908 |pmc=3057008 |doi=10.1007/s11103-011-9749-1 }}&lt;/ref&gt;
Cisgeneza i transgeneza koriste vještački [[Horizontalni transfer gena|transfer gena]], što rezultira manje opsežnim promjenama [[genom]]a organizma nego kod [[mutageneza]], koje su se široko koristile prije razvoja genetičkog inženjerstva.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Schouten | first1 = H.| last2 = Krens | first2 = F.| last3 = Jacobsen | first3 = E.| title = Do cisgenic plants warrant less stringent oversight?| journal = Nature Biotechnology| volume = 24| issue = 7| pages = 753| year = 2006| pmid = 16841052| doi = 10.1038/nbt0706-753| doi-access = free}}&lt;/ref&gt;
Neki ljudi vjeruju da cisgeneza ne bi trebala biti pod tolikim regulatornim nadzorom kao [[genetička modifikacija]] stvorena transgenezom, jer je moguće, ako ne i praktično, prenijeti [[alel]]e među blisko srodnim vrstama, čak i tradicionalnim križanjem. Primarna biološka prednost cisgeneze je da ne remeti povoljna [[heterozigot]]na stanja, posebno kod [[bespolno raznmožavanje|aseksualno razmnoženih]] usjeva poput [[krompir]]a, koji se ne razmnožavaju iz sjemena. Jedna od primjena cisgeneze je stvaranje biljaka krompira otpornih na [[krompirska plijesan|plijesan]], prenošenjem poznatih lokusa otpornosti divljih [[genotip]]ova u moderne, visokorodne [[sorta (botanika)|sorte]].&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Jacobsen| first1 = E.| last2 = Schouten| first2 = H. J.| title = Cisgenesis, a New Tool for Traditional Plant Breeding, Should be Exempted from the Regulation on Genetically Modified Organisms in a Step by Step Approach| journal = Potato Research| volume = 51| pages = 75–88| year = 2008| doi = 10.1007/s11540-008-9097-y| url = http://library.wur.nl/WebQuery/wurpubs/368033| url-access = subscription}} [http://www.cisgenesis.com/images/pdfs/potato%20res.%202008%20jacobsen.pdf Free version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923203713/http://www.cisgenesis.com/images/pdfs/potato%20res.%202008%20jacobsen.pdf |date=2015-09-23 }}&lt;/ref&gt;
[[Nizozemska]] vlada predložila je izuzeće cisgenih biljaka iz Evropske uredbe o [[GMO]], s obzirom na sigurnost cisgenih biljaka u poređenju sa klasično uzgojenim biljkama i njihov doprinos proizvodnji trajne hrane.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rijksoverheid.nl/ministeries/ienm/documenten-en-publicaties/brieven/2014/01/07/brief-aan-eurocommissaris-d-d-18-december-2013-over-nieuwe-veredelingstechnieken-in-de-biotechnologie.html|title= Brief aan Eurocommissaris d.d. 18 december 2013 over Nieuwe veredelingstechnieken in de biotechnologie|trans-title=Letter to Commissioner dated December 18, 2013 on new breeding techniques in biotechnology|language=nl|date=2014-01-06}}&lt;/ref&gt;

== Povezana klasifikacijska shema ==
Povezana klasifikacijska shema koju je predložio Kaare Nielsen je:&lt;ref name=Nielsen03/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; align=&quot;center&quot;
|-
|
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; | [[GMO|Izvor genetičke modifikacije]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; | [[Genetička varijabilnost]] putem konvencionalnog uzgoja
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; | [[Genetička udaljenost]]
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; | Intragenski
|Unutar [[genom]]a
|Moguće
|Nisko
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; | Porodično
|Vrste u istoj porodici
|Moguće
|
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; | Linegenski
|Vrste u istoj lozi
|Nemoguće
|
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; | Transgenski
|Nesrodne vrste
|Nemoguće
|
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; | Ksenogeni
|Laboratorijski dizajnirani geni
|Nemoguće
|Visoko
|}
== Dijagram == 
[[Slika:Breeding transgenesis cisgenesis.svg|thumb|center|720px| Dijagram poređenja genetičkih promjena postignutih konvencionalnim oplemenjivanjem biljaka, transgenezom i cisgenezom]].
== Reference ==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Genetičko inženjerstvo}}
{{Commonscat|Cisgenesis}}
[[Kategorija: Genetičlo inženjerstvo]]
[[Kategorija: Biotehnologija]]</text>
      <sha1>0xv5dqxzw1my55a613xeryqv4o6ea8n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903941</id>
      <parentid>3903932</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T18:51:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GENETIČAR-100</username>
        <id>183448</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3903941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8785" sha1="rkicepgvwew95ybvdfnkxc8h4g27jtw" xml:space="preserve">[[Slika:Cisgenicpotatoes.JPG|thumb|335x335px|Krompir nakon tretmana sa ''[[Phytophthora infestans]]''. Normalni krompir ima plamenjaču, ali cisgeni  je zdrav]]
'''Cisgeneza''' je oznaka proizvoda za kategoriju [[GMO| genetlćki modificiranih biljaka]]. Predložen je niz klasifikacijskih shema.&lt;ref name=Nielsen03&gt;{{Cite journal | last1 = Nielsen | first1 = K. M. | title = Transgenic organisms—time for conceptual diversification? | journal = Nature Biotechnology | volume = 21 | issue = 3 | pages = 227–228 | year = 2003 | pmid = 12610561 | doi = 10.1038/nbt0303-227}}&lt;/ref&gt; Taj redoslijed [[GMO|genetički modificiranih organizama]] zasniva se na prirodi uvedenih [[genotip]]skih promjena, a ne na procesu [[genetičko inženjerstvo| genetičkog inženjeristva]].
Cisgeneza (etimologija: cis = ista strana + geneza = porijeklo) jedan je od termina za organizme koji su stvoreni inženjerski, korištenjem procesa u kojem se geni vještački prenose između organizama, koji bi se inače mogli konvencionalno uzgajati.&lt;ref&gt;[http://www.cisgenesis.com/content/view/2/25/lang,english/ Cisgenesis definitions] cisgenesis.com&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Schubert06&gt;{{Cite journal| last1 = Schubert | first1 = D.| last2 = Williams | first2 = D.| title = 'Cisgenic' as a product designation| journal = Nature Biotechnology| volume = 24| issue = 11| pages = 1327–9| year = 2006| pmid = 17093469| doi = 10.1038/nbt1106-1327}}&lt;/ref&gt; [[Geni]] se prenose samo između blisko srodnih organizama.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=MacKenzie D |title=How the humble potato could feed the world |journal=New Scientist |issue=2667 |pages=30–33 |date=2 August 2008 |url=https://www.newscientist.com/article/mg19926671.600-how-the-humble-potato-could-feed-the-world.html}}&lt;/ref&gt; Sekvence [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]] moraju se izolovati i uvesti korištenjem istih tehnologija koje se koriste za proizvodnju transgenih organizama, što cisgenezu čini sličnom po prirodi [[transgeneza|transgenezi]]. Termin su prvi put uveli Henk J. Schouten i Henk Jochemsen 2000. godine,&lt;ref&gt;{{cite book |editor=Jochemsen H |year=2000|title=Toetsen en begrenzen: een ethische en politieke beoordeling van de moderne biotechnologie |isbn=978-9072016324}}&lt;/ref&gt; i 2004. godine udoktorskoj disertacijo Jana Schaarta sa Univerziteta Wageningen iz 2004., u kojoj se raspravlja o smanjenju osjetljivosti [[jagoda|jagoda]] na ''[[Botrytis cinerea]]''.

U [[Evropa|Evropi]]], sada ovaj proces regulišu isti zakoni kao i transgenezu. Dok istraživači na Univerzitetu Wageningen u [[Holandija|Nizozemskoj]] smatraju da bi ovo trebalo promijeniti i regulisati na isti način kao i konvencionalno [[opljeljivanje biljaka|uzgojene biljke]], drugi naučnici, pišući u ''Nature Biotechnology'', nisu se složili.&lt;ref name=Schubert06/&gt; U 2012. [[Evropska agencija za sigurnost hrane]] (EFSA) izdala je izvještaj sa svojom procjenom rizika cisgenskih i intragenskih biljaka. Uporedili su opasnosti povezane s biljkama proizvedenim cisgenezom i intragenezom s onima dobivenim konvencionalnim tehnikama oplemenjivanja biljaka ili transgenezom. EFSA je zaključila da se &quot;slične opasnosti mogu povezati s cisgenskim i konvencionalno uzgojenim biljkama, dok se nove opasnosti mogu povezati s intragenskim i transgenskim biljkama.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite journal | doi=10.2903/j.efsa.2012.2561|title = Scientific opinion addressing the safety assessment of plants developed through cisgenesis and intragenesis|journal = EFSA Journal| volume=10| issue=2| pages=2561|year = 2012| doi-access=free| hdl=2160/44564| hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

Cisgeneza primijenjena je za prijenos prirodnih gena otpornosti na razornu bolest ''[[Phytophthora infestans]]'' kod [[krompir]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Park T-H |author2=Vleeshouwers VGAA |author3=Jacobsen E |title=Molecular breeding for resistance to ''Phytophthora infestans'' (Mont.) de Bary in potato (''Solanum tuberosum L.''): a perspective of cisgenesis |journal=Plant Breeding |volume=128 |issue=2 |pages=109–117 |year=2009 |doi=10.1111/j.1439-0523.2008.01619.x |display-authors=etal|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; i [[Jabučna krastavost|krastavost]] (''[[Venturia inaequalis]]'') kod [[jabuka]].&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Vanblaere T, Flachowsky H, Gessler C, Broggini GA |title=Molecular characterization of cisgenic lines of apple 'Gala' carrying the Rvi6 scab resistance gene |journal=Plant Biotechnol. J. |volume=12 |issue=1 |pages=2–9 |date=January 2014 |pmid=23998808 |doi=10.1111/pbi.12110 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Joshi SG, Schaart JG, Groenwold R, Jacobsen E, Schouten HJ, Krens FA |title=Functional analysis and expression profiling of HcrVf1 and HcrVf2 for development of scab resistant cisgenic and intragenic apples |journal=Plant Mol. Biol. |volume=75 |issue=6 |pages=579–91 |date=April 2011 |pmid=21293908 |pmc=3057008 |doi=10.1007/s11103-011-9749-1 }}&lt;/ref&gt;
Cisgeneza i transgeneza koriste vještački [[Horizontalni transfer gena|transfer gena]], što rezultira manje opsežnim promjenama [[genom]]a organizma nego kod [[mutageneza]], koje su se široko koristile prije razvoja genetičkog inženjerstva.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Schouten | first1 = H.| last2 = Krens | first2 = F.| last3 = Jacobsen | first3 = E.| title = Do cisgenic plants warrant less stringent oversight?| journal = Nature Biotechnology| volume = 24| issue = 7| pages = 753| year = 2006| pmid = 16841052| doi = 10.1038/nbt0706-753| doi-access = free}}&lt;/ref&gt;
Neki ljudi vjeruju da cisgeneza ne bi trebala biti pod tolikim regulatornim nadzorom kao [[genetička modifikacija]] stvorena transgenezom, jer je moguće, ako ne i praktično, prenijeti [[alel]]e među blisko srodnim vrstama, čak i tradicionalnim križanjem. Primarna biološka prednost cisgeneze je da ne remeti povoljna [[heterozigot]]na stanja, posebno kod [[bespolno raznmožavanje|aseksualno razmnoženih]] usjeva poput [[krompir]]a, koji se ne razmnožavaju iz sjemena. Jedna od primjena cisgeneze je stvaranje biljaka krompira otpornih na [[krompirska plijesan|plijesan]], prenošenjem poznatih lokusa otpornosti divljih [[genotip]]ova u moderne, visokorodne [[sorta (botanika)|sorte]].&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Jacobsen| first1 = E.| last2 = Schouten| first2 = H. J.| title = Cisgenesis, a New Tool for Traditional Plant Breeding, Should be Exempted from the Regulation on Genetically Modified Organisms in a Step by Step Approach| journal = Potato Research| volume = 51| pages = 75–88| year = 2008| doi = 10.1007/s11540-008-9097-y| url = http://library.wur.nl/WebQuery/wurpubs/368033| url-access = subscription}} [http://www.cisgenesis.com/images/pdfs/potato%20res.%202008%20jacobsen.pdf Free version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923203713/http://www.cisgenesis.com/images/pdfs/potato%20res.%202008%20jacobsen.pdf |date=2015-09-23 }}&lt;/ref&gt;
[[Nizozemska]] vlada predložila je izuzeće cisgenih biljaka iz Evropske uredbe o [[GMO]], s obzirom na sigurnost cisgenih biljaka u poređenju sa klasično uzgojenim biljkama i njihov doprinos proizvodnji trajne hrane.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rijksoverheid.nl/ministeries/ienm/documenten-en-publicaties/brieven/2014/01/07/brief-aan-eurocommissaris-d-d-18-december-2013-over-nieuwe-veredelingstechnieken-in-de-biotechnologie.html|title= Brief aan Eurocommissaris d.d. 18 december 2013 over Nieuwe veredelingstechnieken in de biotechnologie|trans-title=Letter to Commissioner dated December 18, 2013 on new breeding techniques in biotechnology|language=nl|date=2014-01-06}}&lt;/ref&gt;

== Povezana klasifikacijska shema ==
Povezana klasifikacijska shema koju je predložio Kaare Nielsen je:&lt;ref name=Nielsen03/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; align=&quot;center&quot;
|-
|
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; | [[GMO|Izvor genetičke modifikacije]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; | [[Genetička varijabilnost]] putem konvencionalnog uzgoja
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; | [[Genetička udaljenost]]
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; | Intragenski
|Unutar [[genom]]a
|Moguće
|Nisko
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; | Porodično
|Vrste u istoj porodici
|Moguće
|
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; | Linegenski
|Vrste u istoj lozi
|Nemoguće
|
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; | Transgenski
|Nesrodne vrste
|Nemoguće
|
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; | Ksenogeni
|Laboratorijski dizajnirani geni
|Nemoguće
|Visoko
|}
== Dijagram == 
[[Slika:Breeding transgenesis cisgenesis.svg|thumb|center|720px| Dijagram poređenja genetičkih promjena postignutih konvencionalnim oplemenjivanjem biljaka, transgenezom i cisgenezom]].
== Reference ==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Genetičko inženjerstvo}}
{{Commonscat|Cisgenesis}}

[[Kategorija: Biotehnologija]]</text>
      <sha1>rkicepgvwew95ybvdfnkxc8h4g27jtw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Enespasic00</title>
    <ns>3</ns>
    <id>535835</id>
    <revision>
      <id>3903947</id>
      <timestamp>2026-07-09T18:57:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3903947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razvojna biologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535836</id>
    <revision>
      <id>3903948</id>
      <timestamp>2026-07-09T19:00:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GENETIČAR-100</username>
        <id>183448</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Razvojna biologija''' (ranije zvana [[razvojna genetika]])  jeste nauka o procesima i pofavama u kojima životinje i biljke rastu i razvijaju se. Područje razvojne biologije dalje je definirano proučavanjem fenomena kao što su regeneracija, [[bespolno razmnožavanje]], [[metamorfoza]], te rast i [[ćelijska diferencijacija|diferencijacija]] [[matične ćelije|matičnih ćelija]] unutar odraslog organizma. == Perspektive == Glavni procesi uključeni u embriogeneza|embr...</comment>
      <origin>3903948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39932" sha1="iwkiuzdd5mzs303fygoh17ikjwrih8w" xml:space="preserve">'''Razvojna biologija''' (ranije zvana [[razvojna genetika]])  jeste nauka o procesima i pofavama u kojima životinje i biljke rastu i razvijaju se. Područje razvojne biologije dalje je definirano proučavanjem fenomena kao što su regeneracija, [[bespolno razmnožavanje]], [[metamorfoza]], te rast i [[ćelijska diferencijacija|diferencijacija]] [[matične ćelije|matičnih ćelija]] unutar odraslog organizma.
== Perspektive ==
Glavni procesi uključeni u [[embriogeneza|embrionalni razvoj]] životinja su: oblikovanje tkiva (putem [[regionalna specifikacija| regionalna specifikacije]] i oblikovana [[ćelijska diferencijacija|diferencijacija ćelija]]); [[rast tkiva]]; i tkivna [[morfogeneza]].
* [[Regionalna specifikacija]] odnosi se na procese koji stvaraju prostorne obrasce u lopti ili sloju inicijalno sličnih ćelija. Ovo uglavnom uključuje djelovanje [[citoplazmatska determinanta| citoplazmatskih determinanti]], koje se nalaze unutar dijelova [[zigot|oplođene jajne ćelije]], i induktivnih signala emitiranih iz [[Razvojni signalno centar|signalnih centara]] u embrionu. Rane faze regionalne specifikacije ne generiraju funkcionalno diferencirane ćelije, već ćelijske populacije posvećene razvoju u određenu regiju ili dio organizma. One su definirane ekspresijom specifičnih kombinacija [[transkripcijski faktor| transkripcijskih faktora]].
* [[Ćelijska diferencijacija]] specifično se odnosi na formiranje funkcionalnih tipova ćelija kao što su nervne, mišićne, sekretorne ćelije itd. Diferencirane ćelije sadrže velike količine specifičnih proteina povezanih s funkcijom ćelija.
* [[Morfogeneza]] odnosi se na formiranje trodimenjske forme. Uglavnom uključuje orkestrirane pokrete ćelijskih slojeva i pojedinačnih ćelija. Morfogeneza je važna za stvaranje tri klicina sloja ranog embriona ([[ektoderm]], [[mezoderm]] i [[endoderm]]) i za izgradnju složenih struktura tokom razvoja organa.
* [[Rast tkiva]] uključuje i ukupno povećanje veličine tkiva, kao i diferencijalni rast dijelova ([[alometrija]]) što doprinosi morfogenezi. Rast se uglavnom odvija kroz [[ćelijska proliferacija|proliferaciju ćelija]], ali i kroz promjene u veličini ćelija ili taloženje ekstraćelijskog materijala.
Razvoj biljaka uključuje slične procese kao i kod životinja. Međutim, biljne ćelije su uglavnom nepokretne, tako da se morfogeneza postiže diferencijalnim rastom, bez kretanja ćelija. Također, induktivni signali i uključeni geni razlikuju se od onih koji kontroliraju razvoj životinja.

===Generativna biologija===
'''Generativna biologija''' je [[generativna nauka]] koja istražuje dinamiku koja vodi razvoj i evoluciju biološkog morfološkog oblika.&lt;ref name=&quot;Goodwin&quot;&gt;{{cite book |last1=Webster |first1=Gerry |last2=Goodwin |first2=Brian |title=Form and Transformation: Generative and Relational Principles in Biology |date=13 November 1996 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-35451-6 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=jeaoWY5MYHsC&amp;dq=%22generative+biology%22&amp;pg=PA231 |language=en |chapter=Chapter 9 - Generative Biology}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Amgen2022&quot;&gt;{{cite news |title=Generative Biology: Designing Biologic Medicines with Greater Speed and Success |url=https://www.amgen.com/stories/2022/06/generative-biology--designing-biologics-with-greater-speed-and-success |access-date=5 April 2024 |work=Amgen |date=June 7, 2022 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Generative Biology: Learning to Program Cellular Machines |url=https://www.youtube.com/watch?v=0oG7OMbSWZQ |publisher=NIH |access-date=5 April 2024 |language=en |date=Mar 15, 2024}}&lt;/ref&gt;

== Razvojni procesi ==

=== Ćelijska diferencijacija ===
[[Slika:Slack Essential Dev Biol Fig 14.12a.jpg|thumb| Notch -delta sistem u neurogenezi (Slack Essential Dev Biol Slika 14.12a)]]

[[Ćelijska diferencijacija]] jeste proces u kojem se u razvoju javljaju različiti funkcionalni tipovi ćelija. Naprimjer, [[neuron]]i, [[mišić]]na vlakna i [[hepatocit]]i (ćelije jetre) su dobro poznati tipovi diferenciranih ćelija. Diferencirane ćelije obično proizvode velike količine nekoliko proteina koji su potrebni za njihovu specifičnu funkciju i to im daje karakterističan izgled koji im omogućava da se prepoznaju pod svjetlosnim mikroskopom. [[Geni]] koji [[kodon|kodiraju]] ove proteine  veoma su aktivni. Tipično, njihova [[hromatin]]ska struktura je veoma otvorena, što omogućava pristup transkripcijskim [[enzim]]ima, a specifični  [[transkripcijski faktor]]i vežu se za regulatorne sekvence u [[DNK]],  kako bi aktivirali [[ekspresija gena|ekspresiju gena]].[&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Li B, Carey M, Workman JL | title = The role of chromatin during transcription | journal = Cell | volume = 128 | issue = 4 | pages = 707–19 | date = February 2007 | pmid = 17320508 | doi = 10.1016/j.cell.2007.01.015 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Heintzman ND, Stuart RK, Hon G, Fu Y, Ching CW, Hawkins RD, Barrera LO, Van Calcar S, Qu C, Ching KA, Wang W, Weng Z, Green RD, Crawford GE, Ren B | display-authors = 6 | title = Distinct and predictive chromatin signatures of transcriptional promoters and enhancers in the human genome | journal = Nature Genetics | volume = 39 | issue = 3 | pages = 311–8 | date = March 2007 | pmid = 17277777 | doi = 10.1038/ng1966 | bibcode = 2007NaGen..39..311H | s2cid = 1595885 }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, [[NeuroD]] ključni je [[transkripcijski faktor]] za diferencijaciju [[neuron]], [[miogenin]] za diferencijaciju mišića, a [[HNF4]] za diferencijaciju [[hepatocit]]a.
Diferencijacija ćelija obično je posljednja faza razvoja, kojoj prethodi nekoliko stanja posvećenosti koja nisu vidljivo diferencirana. Jedno tkivo, formirano od jedne vrste progenitornih ili [[matične ćelije| matičnih ćelija]], često se sastoji od nekoliko diferenciranih tipova ćelija. Kontrola njihovog formiranja uključuje proces lateralne inhibicije,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Meinhardt H, Gierer A | year = 2000 | title = Pattern formation by local self-activation and lateral inhibition | url = http://www.me.ucsb.edu/~moehlis/APC514/2002_1.pdf | journal = BioEssays | volume = 22 | issue = 8| pages = 753–760 | doi = 10.1002/1521-1878(200008)22:8&lt;753::aid-bies9&gt;3.0.co;2-z | pmid = 10918306 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20171027025156/https://me.ucsb.edu/~moehlis/APC514/2002_1.pdf | archive-date = 2017-10-27 | citeseerx = 10.1.1.477.439 }}&lt;/ref&gt; na osnovu svojstava [[Notch signalni put|notch signalnog puta]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sprinzak D, Lakhanpal A, Lebon L, Santat LA, Fontes ME, Anderson GA, Garcia-Ojalvo J, Elowitz MB | display-authors = 6 | title = Cis-interactions between Notch and Delta generate mutually exclusive signalling states | journal = Nature | volume = 465 | issue = 7294 | pages = 86–90 | date = May 2010 | pmid = 20418862 | pmc = 2886601 | doi = 10.1038/nature08959 | bibcode = 2010Natur.465...86S }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, u [[nervni greben|nervnoj ploči]] embriona ovaj sistem funkcioniše tako što generiše populaciju neuronskih prekursorskih ćelija u kojima je NeuroD visoko eksprimiran.

=== Regeneracija ===
[[Regeneracija (biologija)|Regeneracija]] označava sposobnost ponovnog rasta nedostajućeg dijela.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Carlson BM | date = 2007 | title = Principles of Regenerative Biology. | publisher = Academic Press | location = Burlington MA }}&lt;/ref&gt; Veoma je rasprostranjena među biljkama, koje pokazuju kontinuirani rast, a također i među kolonijalnim životinjama, poput hidroida i [[ascidija]]. Ali najveći interes razvojnih biologa pokazan je za regeneraciju dijelova kod slobodnoživućih životinja. Posebno su četiri modela bila predmet mnogih istraživanja. Dva od njih imaju sposobnost regeneracije cijelih tijela: ''[[Hydra|Hydra]]'', koja može regenerirati bilo koji dio polipa iz malog fragmenta,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bosch TC | title = Why polyps regenerate and we don't: towards a cellular and molecular framework for Hydra regeneration | journal = Developmental Biology | volume = 303 | issue = 2 | pages = 421–33 | date = March 2007 | pmid = 17234176 | doi = 10.1016/j.ydbio.2006.12.012 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  [[planarija|planarujske]] gliste, koja obično mogu regenerirati i glavu i rep.&lt;ref name=&quot;Reddien P.W., Alvarado A.S. 2004 725–757&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Reddien PW, Sánchez Alvarado A | s2cid = 1320382 | title = Fundamentals of planarian regeneration | journal = Annual Review of Cell and Developmental Biology | volume = 20 | pages = 725–57 | year = 2004 | pmid = 15473858 | doi = 10.1146/annurev.cellbio.20.010403.095114 }}&lt;/ref&gt; Oba ova primjera imaju kontinuiranu obnovu ćelija koju hrane [[matične ćelije]] i, barem kod planarija, pokazalo se da su bar neke od matičnih ćelija pluripotentne.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wagner DE, Wang IE, Reddien PW | title = Clonogenic neoblasts are pluripotent adult stem cells that underlie planarian regeneration | journal = Science | volume = 332 | issue = 6031 | pages = 811–6 | date = May 2011 | pmid = 21566185 | pmc = 3338249 | doi = 10.1126/science.1203983 | bibcode = 2011Sci...332..811W }}&lt;/ref&gt; Druga dva modela pokazuju samo distalnu regeneraciju dodataka. To su dodaci insekata, obično noge hemimetabolnih insekata poput cvrčka,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nakamura T, Mito T, Bando T, Ohuchi H, Noji S | title = Dissecting insect leg regeneration through RNA interference | journal = Cellular and Molecular Life Sciences | volume = 65 | issue = 1 | pages = 64–72 | date = January 2008 | pmid = 18030418 | doi = 10.1007/s00018-007-7432-0 | pmc = 11131907 }}&lt;/ref&gt; i udovi [[vodozemac]]a [[urodela]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Simon A, Tanaka EM | title = Limb regeneration | journal = Wiley Interdisciplinary Reviews. Developmental Biology | volume = 2 | issue = 2 | pages = 291–300 | year = 2013 | pmid = 24009038 | doi = 10.1002/wdev.73 | s2cid = 13158705 }}&lt;/ref&gt; Sada je dostupno mnogo informacija o regeneraciji udova vodozemaca i poznato je da se svaki tip ćelija regenerira sam, osim [[vezivno tkivo| vezivnog tkiva]], gdje postoji značajna interkonverzija između [[hrskavica]], [[derma|dermisa]] i [[tetiva (anatomija)|tetiva]]. Što se tiče obrasca struktura, to je kontrolirano ponovnom aktivacijom signala aktivnih u embrionu.
Još uvijek postoji debata o starom pitanju da li je regeneracija &quot;netaknuto&quot; ili &quot;adaptivno&quot; svojstvo.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Slack JM | date = 2013 | title = Essential Developmental Biology | chapter = Chapter 20 | publisher = Wiley-Blackwell | location = Oxford }}&lt;/ref&gt; Ako je prvi slučaj, uz poboljšano znanje, mogli bismo očekivati da će se moći poboljšati regenerativna sposobnost kod ljudi. Ako je ovo drugo, onda se pretpostavlja da je svaki slučaj regeneracije nastao [[prirodno odabiranje|prirodnom selekcijom]] u okolnostima specifičnim za vrstu, tako da se ne bi očekivala opća pravila.

== Embrionalni razvoj životinja ==
{{Glavni|Embriogeneza}} 
[[Slika:Slack Essential Dev Biol Fig 02-08.jpg|thumb|Uopćena shema embrionalnog razvoja.&lt;ref&gt; Slack &quot;Essential Developmental Biology&quot;. Sl. 2.8.&lt;/ref&gt; [[Slika:HumanEmbryogenesis.svg|thumb|300px| Početne faze ljudske [[embriogeneza|embriogeneze]]]]
[[Spermatozoid]] i [[jajna ćelija]] spajaju se u procesu [[iolodnja|oplodnje]] i formiraju oplođenu jajnu ćeliju ili [[zigot]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jungnickel MK, Sutton KA, Florman HM | title = In the beginning: lessons from fertilization in mice and worms | journal = Cell | volume = 114 | issue = 4 | pages = 401–4 | date = August 2003 | pmid = 12941269 | doi = 10.1016/s0092-8674(03)00648-2 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Ovo prolazi kroz period dioba kako bi se formirala kugla ili sloj sličnih ćelija koji se naziva [[blastula]] ili [[blastoderm]]. Ove [[ćelijske diobe]] obično su brze bez rasta, tako da su kćerinske ćelije upola manje od [[matične ćelije]], a cijeli embrion ostaje približno iste veličine. One se nazivaju diobe [[cijepanje (embrion)|cijepanja]].

Mišje [[epiblast]]ne primordijalne [[klicin list|klicine ćelije]] (vidi sliku: &quot;Početne faze ljudskog [[embriogeneza|razvoja]]&quot;) prolaze kroz opsežno [[epigenetika|epigenetičko]] [[reprogramiranje (genetika)|reprogramiranje]].&lt;ref name=&quot;pmid23223451&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hackett JA, Sengupta R, Zylicz JJ, Murakami K, Lee C, Down TA, Surani MA | title = Germline DNA demethylation dynamics and imprint erasure through 5-hydroxymethylcytosine | journal = [[Science]] | volume = 339 | issue = 6118 | pages = 448–52 | date = January 2013 | pmid = 23223451 | pmc = 3847602 | doi = 10.1126/science.1229277 | bibcode = 2013Sci...339..448H }}&lt;/ref&gt; Ovaj proces uključuje [[demetilacija DNK| demetilaciju DNK]] na nivou cijelog [[genom]]a, reorganizaciju [[hromatin]]a i [[epigenetika|epigenetsko]] brisanje otiska što dovodi do [[ćelijska potencija|totipotencije]].&lt;ref name=&quot;pmid23223451&quot;/&gt; Demetilacija DNK se provodi procesom koji koristi put [[popravak ekscizijom baza|popravke ekscizijom baza DNK]].&lt;ref name=&quot;pmid20595612&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hajkova P, Jeffries SJ, Lee C, Miller N, Jackson SP, Surani MA | title = Genome-wide reprogramming in the mouse germ line entails the base excision repair pathway | journal = Science | volume = 329 | issue = 5987 | pages = 78–82 | date = July 2010 | pmid = 20595612 | pmc = 3863715 | doi = 10.1126/science.1187945 | bibcode = 2010Sci...329...78H }}&lt;/ref&gt;

Morfogenetski pokreti pretvaraju ćelijsku masu u troslojnu strukturu koja se sastoji od višećelijskih slojeva koji se nazivaju [[ektoderm]], [[mezoderm]] i [[endoderm]]. Ovi slojevi su poznati kao [[klicin list|klicini slojevi]]. Ovo je proces zvani  [[gastrulacija]]. Tokom cijepanja i gastrulacije događaju se prvi regionalni događaji specifikacije. Pored formiranja samih tri klicina sloja, oni često generiraju ekstraembrionske strukture, poput sisarske [[placenta|posteljice]], potrebne za podršku i ishranu embriona,&lt;ref&gt;{{cite book | veditors = Steven DH | date = 1975 | title = Comparative Placentation. | publisher = Academic Press | location = London }}&lt;/ref&gt; a također utvrđuju razlike u predanosti duž anteroposteriorne ose ([[glava]], [[trup]] i [[rep]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kimelman D, Martin BL | title = Anterior-posterior patterning in early development: three strategies | journal = Wiley Interdisciplinary Reviews. Developmental Biology | volume = 1 | issue = 2 | pages = 253–66 | year = 2012 | pmid = 23801439 | pmc = 5560123 | doi = 10.1002/wdev.25 }}&lt;/ref&gt;
[[Regionalna specifikacija]] inicira se prisustvom [[citoplazmatska determinanta|citoplazmatskih determinanti]] u jednom dijelu zigota. Ćelije koje sadrže determinantu postaju signalni centar i emituju indukcioni faktor. Budući da se indukcioni faktor proizvodi na jednom mjestu, difundira i raspada, on formira [[gradijent koncentracije]], visok blizu izvornih ćelija i nizak dalje.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Slack JM | year = 1987 | title = Morphogenetic gradients - past and present | journal = Trends in Biochemical Sciences | volume = 12 | pages = 200–204 | doi=10.1016/0968-0004(87)90094-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rogers KW, Schier AF | s2cid = 21477124 | title = Morphogen gradients: from generation to interpretation | journal = Annual Review of Cell and Developmental Biology | volume = 27 | pages = 377–407 | year = 2011 | issue = 1 | pmid = 21801015 | doi = 10.1146/annurev-cellbio-092910-154148 | bibcode = 2011ARCDB..27..377R }}&lt;/ref&gt; Preostale ćelije embriona, koje ne sadrže determinantu, kompetentne su da reaguju na različite koncentracije pojačavanjem specifičnih gena za kontrolu razvoja. To rezultira uspostavljanjem niza zona, raspoređenih na progresivno većoj udaljenosti od signalnog centra. U svakoj zoni je pojačano regulirana različita kombinacija gena za kontrolu razvoja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dahmann C, Oates AC, Brand M | title = Boundary formation and maintenance in tissue development | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 12 | issue = 1 | pages = 43–55 | date = January 2011 | pmid = 21164524 | doi = 10.1038/nrg2902 | s2cid = 1805261 | url = https://infoscience.epfl.ch/handle/20.500.14299/137767 }}&lt;/ref&gt; Ovi geni kodiraju [[transkripcijski faktor|transkripcijske faktore]] koji pojačavaju nove kombinacije genske aktivnosti u svakoj regiji. Između ostalih funkcija, ovi transkripcijski faktori kontroliraju [[ekspresija gena|ekspresiju gena]] koji daju specifična adhezivna i pokretljiva svojstva ćelijama u kojima su aktivni. Zbog ovih različitih morfogenetskih svojstava, ćelije svakog klicnog sloja kreću se i formiraju slojeve, tako da ektoderm završava s vanjske strane, mezoderm u sredini, a endoderm s unutrašnje strane.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hardin J, Walston T | title = Models of morphogenesis: the mechanisms and mechanics of cell rearrangement | journal = Current Opinion in Genetics &amp; Development | volume = 14 | issue = 4 | pages = 399–406 | date = August 2004 | pmid = 15261656 | doi = 10.1016/j.gde.2004.06.008 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hammerschmidt M, Wedlich D | title = Regulated adhesion as a driving force of gastrulation movements | journal = Development | volume = 135 | issue = 22 | pages = 3625–41 | date = November 2008 | pmid = 18952908 | doi = 10.1242/dev.015701 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 

Morfogenetski pokreti ne samo da mijenjaju oblik i strukturu embriona, već dovođenjem ćelijskih slojeva u nove prostorne odnose omogućavaju i nove faze signalizacije i odgovora između njih. Osim toga, prvi morfogenetski pokreti embriogeneze, poput gastrulacije, epibolije i uvijanja, direktno aktiviraju puteve uključene u specifikaciju endomezoderma putem procesa mehanotransdukcije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Farge |first1=Emmanuel |year=2003 |title=Mechanical induction of twist in the Drosophila foregut/stomodeal primordium|journal=Current Biology |volume=13 |issue=16 |pages=1365–1377 |doi=10.1016/s0960-9822(03)00576-1 |pmid=1293230 |doi-access=free |bibcode=2003CBio...13.1365F }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Brunet|first1=Thibaut|last2=Bouclet|first2=Adrien |last3=et|first3=al |year=2013|title=Evolutionary conservation of early mesoderm specification by mechanotransduction in Bilateria|journal=Nature Communications|doi=10.1038/ncomms3821 |pmid= 24281726 |pmc=3868206|bibcode=2013NatCo...4.2821B }}&lt;/ref&gt; Pretpostavlja se da je ovo svojstvo evolucijski naslijeđeno od specifikacije endomezoderma, mehanički stimulirano hidrodinamičkim tokom morskog okoliša kod prvih životinjskih organizama (prvih [[metazoa]]).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Nguyen|first1=Ngoc-Minh|last2=Merle|first2=Tatiana |last3=et|first3=al |year=2022|title=Mechano-biochemical marine stimulation of inversion, gastrulation, and endomesoderm specification in multicellular Eukaryota|journal=Frontiers in Cell and Developmental Biology|volume=10|doi=10.3389/fcell.2022.992371 |pmid= 36531949 |pmc=9754125 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Nguyen |first1=Ngoc-Minh |last2=Farge |first2=Emmanuel |display-authors=etal |year=2024 |title=Mechanical induction in metazoan development and evolution: from earliest multi-cellular organisms to modern animal embryos |journal=Nature Communications|volume=15 |issue=1 |doi=10.1038/s41467-024-55100-5 |pmc=11659590  |pmid=39702750 |doi-access=free|bibcode=2024NatCo..1510695N }}&lt;/ref&gt;

[[Rast i razvoj ljudskog organizma|Rast]] kod embriona je uglavnom autonoman.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = O'Farrell PH | year = 2003 | chapter = How metazoans reach their full size: the natural history of bigness. | title = Cell Growth: Control of Cell Size | veditors = Hall MN, Raff M, Thomas G | pages = 1–21 | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press }}&lt;/ref&gt; Za svaku teritoriju ćelija, stopa rasta je kontrolirana kombinacijom aktivnih gena. Slobodno živeći embriji ne rastu u masi, jer nemaju vanjsku opskrbu hranom. Ali embriji hranjeni posteljicom ili ekstraembrionalnom zalihom žumanca mogu rasti vrlo brzo, a promjene relativne stope rasta između dijelova ovih organizama pomažu u stvaranju konačne ukupne anatomije.
Cijeli proces treba biti koordiniran u vremenu, a kako se to kontrolira nije poznato. Možda postoji glavni sat koji može komunicirati sa svim dijelovima embrija koji kontrolira tok događaja ili vrijeme može jednostavno ovisiti o lokalnim uzročnim slijedovima događaja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Moss EG, Romer-Seibert J | title = Cell-intrinsic timing in animal development | journal = Wiley Interdisciplinary Reviews. Developmental Biology | volume = 3 | issue = 5 | pages = 365–77 | year = 2014 | pmid = 25124757 | doi = 10.1002/wdev.145 | s2cid = 29029979 }}&lt;/ref&gt;

=== Metamorfoza ===
{{Glavni|Metamorfoza}}
Razvojni procesi su vrlo očigledni tokom procesa [[Metamorfoza|metamorfoze]]. Ovo se dešava kod raznih vrsta životinja kao što su [[insekti]], [[vodozemci]], neke [[ribe]] i mnogi morski [[beskičmenjaci]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bishop |first1=C. D. |last2=Erezyilmaz |first2=D. F. |last3=Flatt |first3=T. |last4=Georgiou |first4=C. D. |last5=Hadfield |first5=M. G. |last6=Heyland |first6=A. |last7=Hodin |first7=J. |last8=Jacobs |first8=M. W. |last9=Maslakova |first9=S. A. |last10=Pires |first10=A. |last11=Reitzel |first11=A. M. |last12=Santagata |first12=S. |last13=Tanaka |first13=K. |last14=Youson |first14=J. H. |date=2006-12-01 |title=What is metamorphosis? |url=https://academic.oup.com/icb/article-abstract/46/6/655/702188 |journal=Integrative and Comparative Biology |volume=46 |issue=6 |pages=655–661 |doi=10.1093/icb/icl004 |pmid=21672776 |issn=1540-7063}}&lt;/ref&gt; Poznati primjeri se vide kod [[žaba]], koje se obično izlegu kao punoglavac i metamorfoziraju u odraslu žabu, te određenih insekata koji se izlegu kao [[larva]], a zatim se preoblikuju u odrasli oblik tokom stadija [[kukuljica|kukuljice]].
Svi gore navedeni razvojni procesi odvijaju se tokom metamorfoze. Primjeri koji su posebno dobro proučeni uključuju gubitak repa i druge promjene na punoglavcu [[modelni organizam|modelnog orgamizma]] [[žabe]] &quot;[[Xenopus laevis]]&quot;,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tata JR | year = 1996 | title = Amphibian metamorphosis: an exquisite model for hormonal regulation of postembryonic development in vertebrates | journal = Development, Growth and Differentiation| volume = 38 | issue = 3| pages = 223–231 | doi=10.1046/j.1440-169x.1996.t01-2-00001.x| pmid = 37281700 | s2cid = 84081060 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brown DD, Cai L | title = Amphibian metamorphosis | journal = Developmental Biology | volume = 306 | issue = 1 | pages = 20–33 | date = June 2007 | pmid = 17449026 | pmc = 1945045 | doi = 10.1016/j.ydbio.2007.03.021 }}&lt;/ref&gt; i biologiji imaginalnih diskova, koji generiraju dijelove tijela odraslih muha ''[[Drosophila melanogaster]]''.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Cohen SM | date = 1993 | chapter = Imaginal Disc Development. | veditors = Bate M, Martinez-Arias M | title = The Development of Drosophila melanogaster | publisher = Cold Spring Harbor Press }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Maves L, Schubiger G | title = Transdetermination in Drosophila imaginal discs: a model for understanding pluripotency and selector gene maintenance | journal = Current Opinion in Genetics &amp; Development | volume = 13 | issue = 5 | pages = 472–9 | date = October 2003 | pmid = 14550411 | doi = 10.1016/j.gde.2003.08.006 }}&lt;/ref&gt;

== Razvoj biljaka==
{{Glavni|Razvoj biljke}}
'''Razvoj biljke''' je proces kojim strukture nastaju i sazrijevaju kako biljka raste. Proučava se u [[anatomija biljaka|anatomiji]] i [[fiziologija biljaka|fiziologiji]], kao i u morfologiji biljaka.
Biljke stalno proizvode nova tkiva i strukture tokom svog života iz [[meristem]]a, &lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bäurle I, Laux T | title = Apical meristems: the plant's fountain of youth | journal = BioEssays | volume = 25 | issue = 10 | pages = 961–70 | date = October 2003 | pmid = 14505363 | doi = 10.1002/bies.10341 | bibcode = 2003BiEss..25..961B | department = Review }}&lt;/ref&gt; smještenog  na vrhovima organa ili između zrelih tkiva. Dakle, živa biljka uvijek ima embrionalna tkiva. Nasuprot tome, životinjski [[embrij]] vrlo rano će proizvesti sve dijelove tijela koje će ikada imati u svom životu. Kada se životinja rodi (ili izlegne iz jajeta), ima sve dijelove tijela i od tog trenutka će samo rasti veća i zrelija.
Svojstva organizacije koja se vide kod biljke su [[emergentnost|emergentna svojstva]] koja su više od zbira pojedinačnih dijelova. &quot;Sastavljanje ovih tkiva i funkcija u integrirani višećelijski organizam daje ne samo karakteristike odvojenih dijelova i procesa, već i sasvim novi skup karakteristika koje ne bi bile predvidljive na osnovu ispitivanja odvojenih dijelova.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Leopold AC | title = Plant Growth and Development | url = https://archive.org/details/plantgrowthdevel00leoprich | url-access = registration | page = [https://archive.org/details/plantgrowthdevel00leoprich/page/183 183] | location = New York | publisher = McGraw-Hill | date = 1964 }}&lt;/ref&gt;

=== Rast ===
[[Vaskularna biljka]] počinje od jednoćelijskog [[zigot]]a, formiranog [[oplodnja|oplodnjom]] [[jajna ćelija|jajne ćelije]] [[spermatozoid]]om. Od tog trenutka, ona počinje da se dijeli i formira biljni [[embrion]] kroz proces [[embriogeneza|embriogeneze]]. Kako se to dešava, rezultirajuće ćelije će se organizovati tako da jedan kraj postaje prvi [[korijen]], dok drugi kraj formira vrh [[izdanak|izdanka]]. Kod [[sjemenjače|sjemenskih]] biljaka, embrion će razviti jedan ili više &quot;sjemenskih listova&quot; ([[kotiledon]]a). Do kraja embriogeneze, mlada biljka će imati sve dijelove potrebne za početak svog života.

Kada embrion [[klijanje|proklija]] iz svoje [[sjemenka|sjemenke]] ili matične biljke, on počinje da proizvodi dodatne organe ([[list]]ove, [[stabljika|stabljike]] i [[korijen]]je), kroz proces [[organogeneza|organogeneze]]. Novo korijenje raste iz korijenskih meristema koji se nalaze na vrhu korijena, a nove stabljike i listovi rastu iz [[meristem]]a izdanka koji se nalaze na vrhu [[izdanak|izdanka]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brand U, Hobe M, Simon R | title = Functional domains in plant shoot meristems | journal = BioEssays | volume = 23 | issue = 2 | pages = 134–41 | date = February 2001 | pmid = 11169586 | doi = 10.1002/1521-1878(200102)23:2&lt;134::AID-BIES1020&gt;3.0.CO;2-3 | s2cid = 5833219 | department = Review }}&lt;/ref&gt; Grananje se događa kada male nakupine ćelija koje je ostavio meristem, a koje još nisu prošle kroz [[ćelijska diferencijacija|ćelijsku diferencijaciju]], da bi formirale specijalizirano tkivo, počnu rasti kao vrh novog korijena ili izdanka. Rast iz bilo kojeg takvog meristema na vrhu korijena ili izdanka naziva se [[primarni rast]] i rezultira izduženjem tog korijena ili izdanka. [[Sekundarni rast]] rezultira širenjem korijena ili izdanka diobama ćelija u [[Kambij (botanika)|kambiju]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Barlow P | title = Patterned cell determination in a plant tissue: the secondary phloem of trees | journal = BioEssays | volume = 27 | issue = 5 | pages = 533–41 | date = May 2005 | pmid = 15832381 | doi = 10.1002/bies.20214 }}&lt;/ref&gt;

Pored rasta putem [[ćelija (biologija)|ćelijske]] [[ćelijska dioba|diobe]], biljka može rasti i putem '''izduživanja ćelija'''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pacifici E, Di Mambro R, Dello Ioio R, Costantino P, Sabatini S | title = Arabidopsis root | journal = The EMBO Journal | volume = 37 | issue = 16 | date = August 2018 | pmid = 30012836 | pmc = 6092616 | doi = 10.15252/embj.201899134 }}&lt;/ref&gt; Ovo se dešava kada pojedinačne ćelije ili grupe ćelija rastu duže. Neće sve biljne ćelije rasti do iste dužine. Kada ćelije na jednoj strani stabljike rastu duže i brže od ćelija na drugoj strani, stabljika će se kao rezultat toga saviti na stranu sporije rastućih ćelija. Ovaj usmjereni rast može se dogoditi putem odgovora biljke na određeni stimulus, kao što su svjetlost ([[fototropizam]]), gravitacija ([[gravitropizam]]), voda ([[hidrotropizam]]) i fizički kontakt ([[tigmotropizam]]).
Rast i razvoj biljaka posredovani su specifičnim [[biljni hormoni|biljnim hormonima]] i regulatorima rasta biljaka (PGR) (Ross et al. 1983).&lt;ref name=&quot;ross&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Ross SD, Pharis RP, Binder WD | date = 1983 | chapter = Growth regulators and conifers: their physiology and potential uses in forestry. | pages = 35–78 | veditors = Nickell LG | title = Plant growth regulating chemicals | volume = 2 | publisher = CRC Press | location = Boca Raton, FL }}&lt;/ref&gt; Na nivoe [[endogen]]ih hormona utiču starost biljke, otpornost na hladnoću, period mirovanja i drugi metabolički uslovi; fotoperiod, suša, temperatura i drugi spoljni uslovi okoline;  [[egzogen]]i izvori PGR-ova, npr. oni koji se primjenjuju spolja i oni koji su [[rizosfera|rizosfernog]] porijekla.

=== Morfološke varijacije ===
Biljke pokazuju prirodne varijacije u svom obliku i strukturi. Dok se svi organizmi razlikuju od jedinke do jedinke, biljke pokazuju dodatnu vrstu varijacija. Unutar jedne jedinke, dijelovi se ponavljaju i mogu se razlikovati po obliku i strukturi od drugih sličnih dijelova. Ova varijacija se najlakše uočava na [[listovi]]ma biljke, iako i drugi organi poput stabljika i cvjetova mogu pokazivati slične varijacije. Postoje tri glavna uzroka ove varijacije: pozicijski efekti, efekti okoline i juvenilnost.

=== Evolucija biljne morfologije ===
[[Transkripcijski faktor]]i i transkripcijske regulatorne mreže imaju ključnu ulogu u morfogenezi biljaka i njihovoj evoluciji. Tokom sadnje biljaka, pojavile su se mnoge nove porodice transkripcijskih faktora koje su preferencijalno povezane u mreže višećelijskog razvoja, reprodukcije i razvoja organa, doprinoseći složenijoj [[morfogeneza|morfogenezi]] kopnenih biljaka.&lt;ref name=&quot;MBE_1767&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G | display-authors = 6 | title = An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 32 | issue = 7 | pages = 1767–73 | date = July 2015 | pmid = 25750178 | pmc = 4476157 | doi = 10.1093/molbev/msv058 | url =http://mbe.oxfordjournals.org/content/32/7/1767.full| url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20160602063847/http://mbe.oxfordjournals.org/content/32/7/1767.full | archive-date = 2016-06-02 }}&lt;/ref&gt;

Većina kopnenih biljaka dijeli [[zajednički predak|zajedničkog pretka]], višećelijske [[alge]]. Primjer evolucije biljne morfologije vidi se kod harofita. Studije su pokazale da harofite imaju osobine koje su homologne kopnenim biljkama. Postoje dvije glavne teorije o evoluciji biljne morfologije, a to su homologna i antitetska teorija. Općeprihvaćena teorija o evoluciji biljne morfologije je antitetska teorija.  Tvrdi da višestruke [[mitoza|mitotske diobe]] koje se odvijaju prije [[mejoza|mejoze]] uzrokuju razvoj [[sporofit]]a. Zatim će se sporofit razviti kao nezavisni [[organizam]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pires ND, Dolan L | title = Morphological evolution in land plants: new designs with old genes | journal = Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences | volume = 367 | issue = 1588 | pages = 508–518 | date = February 2012 | pmid = 22232763 | pmc = 3248709 | doi = 10.1098/rstb.2011.0252 }}&lt;/ref&gt;

== Razvojni modelni organizmi ==
{{Glavni|Modelni organizam}}
Veliki dio istraživanja razvojne biologije u posljednjim decenijama fokusirao se na korištenje malog broja [[modelni organizam|modelnih organizama]]. Pokazalo se da postoji velika konzervacija razvojnih mehanizama u životinjskom carstvu. U ranom razvoju različite vrste [[kičmenjak]]a koriste u suštini iste induktivne signale i iste gene koji kodiraju regionalni identitet. Čak i [[beskičmenjaci]] koriste sličan repertoar signala i gena, iako su formirani dijelovi tijela značajno različiti. Modelni organizmi imaju neke posebne eksperimentalne prednosti koje su im omogućile da postanu popularni među istraživačima. U jednom smislu, oni su &quot;modeli&quot; za cijelo životinjsko carstvo, a u drugom smislu, oni su &quot;modeli&quot; za ljudski razvoj, koji je teško direktno proučavati iz etičkih i praktičnih razloga. Modelni organizmi bili su najkorisniji za razjašnjavanje široke prirode razvojnih mehanizama. Što se više detalja traži, to se više razlikuju jedni od drugih i od ljudi.

===Biljke===
* Thalova grbaštica (''[[Arabidopsis thaliana]]'')&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot;&gt;{{cite journal | last=Friedman | first=William E. | title=Expression of the cell cycle in sperm of ''Arabidopsis'': implications for understanding patterns of gametogenesis and fertilization in plants and other eukaryotes | journal=[[Development (journal)|Development]] | publisher=The Company of Biologists | volume=126 | issue=5 | year=1999 | issn=0950-1991 | pmid=9927606 | pages=1065–75 | doi=10.1242/dev.126.5.1065 | s2cid=13397345}}&lt;/ref&gt;

===Kičmenjaci===
* Žaba: rod ''[[Xenopus]]''&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot; /&gt; (''[[Xenopus laevis|X. laevis]]'' i ''[[Xenopus tropicalis|X. tropicalis]]'').&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Nieuwkoop PD, Faber J | year = 1967 | title = Normal table of ''Xenopus laevis'' (Daudin) | location = North-Holland, Amsterdam }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Harland RM, Grainger RM | title = Xenopus research: metamorphosed by genetics and genomics | journal = Trends in Genetics | volume = 27 | issue = 12 | pages = 507–15 | date = December 2011 | pmid = 21963197 | pmc = 3601910 | doi = 10.1016/j.tig.2011.08.003 }}&lt;/ref&gt; Good embryo supply. Especially suitable for microsurgery.
* [[Zebrica]]: ''Danio rerio''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lawson ND, Wolfe SA | title = Forward and reverse genetic approaches for the analysis of vertebrate development in the zebrafish | journal = Developmental Cell | volume = 21 | issue = 1 | pages = 48–64 | date = July 2011 | pmid = 21763608 | doi = 10.1016/j.devcel.2011.06.007 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Good embryo supply. Well developed genetics.
* Kokoš: ''[[Gallus gallus]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rashidi H, Sottile V | title = The chick embryo: hatching a model for contemporary biomedical research | journal = BioEssays | volume = 31 | issue = 4 | pages = 459–65 | date = April 2009 | pmid = 19274658 | doi = 10.1002/bies.200800168 | bibcode = 2009BiEss..31..459R | s2cid = 5489431 }}&lt;/ref&gt; Rani stadiji slični [[sisari]]ma, ali mikrohirurgija lakša. Niska cijena.
* Miš: ''[[Mus musculus]]''&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Behringer R, Gertsenstein M, Vintersten K, Nagy M | date = 2014 | title = Manipulating the Mouse Embryo. A Laboratory Manual | edition = Fourth | location = Cold Spring Harbor, NY | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press }}&lt;/ref&gt; A mammal&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot; /&gt; sa dobro razvijenom genetikom.

===Beskičmenjaci===
* Voćna mušica: ''[[Drosophila melanogaster]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = St Johnston D | title = The art and design of genetic screens: Drosophila melanogaster | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 3 | issue = 3 | pages = 176–88 | date = March 2002 | pmid = 11972155 | doi = 10.1038/nrg751 | s2cid = 195368351 }}&lt;/ref&gt; Dobra opskrba embrionima. Dobro razvijena genetika. 
* [[Nematode]]: ''[[Caenorhabditis elegans]]''.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Riddle DL, Blumenthal T, Meyer BJ, Priess JR | year = 1997 | title = C.elegans II. | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press | location = Cold Spring Harbor, NY }}&lt;/ref&gt; Dobra zaliha embriona. Dobro razvijena genetika. Niska cijena.

===Jednoćelijski===
* [[Alge]]: ''[[Chlamydomonas]]''&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot;/&gt;
* Kasac: ''[[Saccharomyces cerevisiae]]''&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot;/&gt;

===Ostali===

Također su popularni u neke svrhe bili [[morski jež]]evi &lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Ettensohn CA, Sweet HC | title = Current Topics in Developmental Biology Volume 50 | year = 2000 | chapter = Patterning the early sea urchin embryo | chapter-url = https://archive.org/details/currenttopicsind00gera/page/1 | journal = Curr. Top. Dev. Biol. | volume = 50 | pages = [https://archive.org/details/currenttopicsind00gera/page/1 1–44] | doi = 10.1016/S0070-2153(00)50002-7 | pmid = 10948448 | isbn = 9780121531508 | chapter-url-access = registration | publisher = Academic Press }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot;/&gt; i [[Ascidiacea|ascidije]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lemaire P | title = Evolutionary crossroads in developmental biology: the tunicates | journal = Development | volume = 138 | issue = 11 | pages = 2143–52 | date = June 2011 | pmid = 21558365 | doi = 10.1242/dev.048975 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Za studije regeneracije koriste se [[urodela]] [[vodozemci]] kao što je [[aksolotl]] ''Ambystoma mexicanum'',&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nacu E, Tanaka EM | title = Limb regeneration: a new development? | journal = Annual Review of Cell and Developmental Biology | volume = 27 | pages = 409–40 | year = 2011 | pmid = 21801016 | doi = 10.1146/annurev-cellbio-092910-154115 }}&lt;/ref&gt; a također i [[planarija|planarijske]] gliste kao što je ''[[Schmidtea mediterranea]]''.&lt;ref name=&quot;Reddien P.W., Alvarado A.S. 2004 725–757&quot;/&gt; [[Organoid]]i također su se pokazali kao efikasan model za razvoj.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ader M, Tanaka EM | title = Modeling human development in 3D culture | journal = Current Opinion in Cell Biology | volume = 31 | pages = 23–8 | date = December 2014 | pmid = 25033469 | doi = 10.1016/j.ceb.2014.06.013 }}&lt;/ref&gt; Razvoj biljaka fokusirao se na Thalovu gebašticu ''[[Arabidopsis thaliana]]'' kao [[modelni organizam]].&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Weigel D, Glazebrook J | date = 2002 | title = Arabidopsis. A Laboratory Manual. | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press | location = Cold Spring Harbor, NY }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{columns-list|colwidth=18em|
* [[Blastocista]]
* [[Plan tijela]]
* [[Ćelijska signalizacija]]
* [[Mreže ćelijske signalizacije]]
* [[Embriologija]]
* [[Pojačivač (genetika)]]
* [[Razvoj riba]]
* [[Mreža regulacije gena]]
* [[Homologija (biologija)]]
* [[Ontogeneza]]
* [[Evolutivna razvojna biologija biljaka]]
* [[Promotor (biologija)]]
* [[Transdukcija signala]]
* [[Sintetska biologija]]
* [[Teratologija]]
}}
== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Dodatni izvori ==
{{refbegin}}
* {{cite book |vauthors=Gilbert SF, Barresi M |author-link1=Scott F. Gilbert |title=Developmental Biology |edition=13th |location=NY |language=en |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=9780197574591}}
* {{cite book |vauthors=Slack JM |date=2013 |title=Essential Developmental Biology |location=Oxford |publisher=Wiley-Blackwell}}
* {{cite book |vauthors=Wolpert L, Tickle C |date=2011 |title=Principles of Development |location=Oxford and New York |publisher=Oxford University Press}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikibooks}}
{{Commons category|Developmental biology}}
* [http://www.sdbonline.org/ Society for Developmental Biology]
* [http://www.sdbcore.org/ Collaborative resources]
* [http://10e.devbio.com/ Developmental Biology - 10th edition]
* [http://bcs.wiley.com/he-bcs/Books?action=index&amp;bcsId=7612&amp;itemId=0470923512 Essential Developmental Biology 3rd edition]
* [https://embryo.asu.edu/ Embryo Project Encyclopedia]

{{-}}
{{Razvojna biologija}}
{{Embriologija}}
{{Ljudski razvoj}}
{{biologija}}
{{genarch}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Razvojna biologija| ]]
[[Kategorija:Filozofija biologije]]</text>
      <sha1>iwkiuzdd5mzs303fygoh17ikjwrih8w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903950</id>
      <parentid>3903948</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T19:02:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GENETIČAR-100</username>
        <id>183448</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39928" sha1="t6knmoasrqprtyt9o1gg8fopvtrhtvl" xml:space="preserve">'''Razvojna biologija''' (ranije zvana razvojna genetika)  jeste nauka o procesima i pofavama u kojima životinje i biljke rastu i razvijaju se. Područje razvojne biologije dalje je definirano proučavanjem fenomena kao što su regeneracija, [[bespolno razmnožavanje]], [[metamorfoza]], te rast i [[ćelijska diferencijacija|diferencijacija]] [[matične ćelije|matičnih ćelija]] unutar odraslog organizma.
== Perspektive ==
Glavni procesi uključeni u [[embriogeneza|embrionalni razvoj]] životinja su: oblikovanje tkiva (putem [[regionalna specifikacija| regionalna specifikacije]] i oblikovana [[ćelijska diferencijacija|diferencijacija ćelija]]); [[rast tkiva]]; i tkivna [[morfogeneza]].
* [[Regionalna specifikacija]] odnosi se na procese koji stvaraju prostorne obrasce u lopti ili sloju inicijalno sličnih ćelija. Ovo uglavnom uključuje djelovanje [[citoplazmatska determinanta| citoplazmatskih determinanti]], koje se nalaze unutar dijelova [[zigot|oplođene jajne ćelije]], i induktivnih signala emitiranih iz [[Razvojni signalno centar|signalnih centara]] u embrionu. Rane faze regionalne specifikacije ne generiraju funkcionalno diferencirane ćelije, već ćelijske populacije posvećene razvoju u određenu regiju ili dio organizma. One su definirane ekspresijom specifičnih kombinacija [[transkripcijski faktor| transkripcijskih faktora]].
* [[Ćelijska diferencijacija]] specifično se odnosi na formiranje funkcionalnih tipova ćelija kao što su nervne, mišićne, sekretorne ćelije itd. Diferencirane ćelije sadrže velike količine specifičnih proteina povezanih s funkcijom ćelija.
* [[Morfogeneza]] odnosi se na formiranje trodimenjske forme. Uglavnom uključuje orkestrirane pokrete ćelijskih slojeva i pojedinačnih ćelija. Morfogeneza je važna za stvaranje tri klicina sloja ranog embriona ([[ektoderm]], [[mezoderm]] i [[endoderm]]) i za izgradnju složenih struktura tokom razvoja organa.
* [[Rast tkiva]] uključuje i ukupno povećanje veličine tkiva, kao i diferencijalni rast dijelova ([[alometrija]]) što doprinosi morfogenezi. Rast se uglavnom odvija kroz [[ćelijska proliferacija|proliferaciju ćelija]], ali i kroz promjene u veličini ćelija ili taloženje ekstraćelijskog materijala.
Razvoj biljaka uključuje slične procese kao i kod životinja. Međutim, biljne ćelije su uglavnom nepokretne, tako da se morfogeneza postiže diferencijalnim rastom, bez kretanja ćelija. Također, induktivni signali i uključeni geni razlikuju se od onih koji kontroliraju razvoj životinja.

===Generativna biologija===
'''Generativna biologija''' je [[generativna nauka]] koja istražuje dinamiku koja vodi razvoj i evoluciju biološkog morfološkog oblika.&lt;ref name=&quot;Goodwin&quot;&gt;{{cite book |last1=Webster |first1=Gerry |last2=Goodwin |first2=Brian |title=Form and Transformation: Generative and Relational Principles in Biology |date=13 November 1996 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-35451-6 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=jeaoWY5MYHsC&amp;dq=%22generative+biology%22&amp;pg=PA231 |language=en |chapter=Chapter 9 - Generative Biology}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Amgen2022&quot;&gt;{{cite news |title=Generative Biology: Designing Biologic Medicines with Greater Speed and Success |url=https://www.amgen.com/stories/2022/06/generative-biology--designing-biologics-with-greater-speed-and-success |access-date=5 April 2024 |work=Amgen |date=June 7, 2022 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Generative Biology: Learning to Program Cellular Machines |url=https://www.youtube.com/watch?v=0oG7OMbSWZQ |publisher=NIH |access-date=5 April 2024 |language=en |date=Mar 15, 2024}}&lt;/ref&gt;

== Razvojni procesi ==

=== Ćelijska diferencijacija ===
[[Slika:Slack Essential Dev Biol Fig 14.12a.jpg|thumb| Notch -delta sistem u neurogenezi (Slack Essential Dev Biol Slika 14.12a)]]

[[Ćelijska diferencijacija]] jeste proces u kojem se u razvoju javljaju različiti funkcionalni tipovi ćelija. Naprimjer, [[neuron]]i, [[mišić]]na vlakna i [[hepatocit]]i (ćelije jetre) su dobro poznati tipovi diferenciranih ćelija. Diferencirane ćelije obično proizvode velike količine nekoliko proteina koji su potrebni za njihovu specifičnu funkciju i to im daje karakterističan izgled koji im omogućava da se prepoznaju pod svjetlosnim mikroskopom. [[Geni]] koji [[kodon|kodiraju]] ove proteine  veoma su aktivni. Tipično, njihova [[hromatin]]ska struktura je veoma otvorena, što omogućava pristup transkripcijskim [[enzim]]ima, a specifični  [[transkripcijski faktor]]i vežu se za regulatorne sekvence u [[DNK]],  kako bi aktivirali [[ekspresija gena|ekspresiju gena]].[&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Li B, Carey M, Workman JL | title = The role of chromatin during transcription | journal = Cell | volume = 128 | issue = 4 | pages = 707–19 | date = February 2007 | pmid = 17320508 | doi = 10.1016/j.cell.2007.01.015 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Heintzman ND, Stuart RK, Hon G, Fu Y, Ching CW, Hawkins RD, Barrera LO, Van Calcar S, Qu C, Ching KA, Wang W, Weng Z, Green RD, Crawford GE, Ren B | display-authors = 6 | title = Distinct and predictive chromatin signatures of transcriptional promoters and enhancers in the human genome | journal = Nature Genetics | volume = 39 | issue = 3 | pages = 311–8 | date = March 2007 | pmid = 17277777 | doi = 10.1038/ng1966 | bibcode = 2007NaGen..39..311H | s2cid = 1595885 }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, [[NeuroD]] ključni je [[transkripcijski faktor]] za diferencijaciju [[neuron]], [[miogenin]] za diferencijaciju mišića, a [[HNF4]] za diferencijaciju [[hepatocit]]a.
Diferencijacija ćelija obično je posljednja faza razvoja, kojoj prethodi nekoliko stanja posvećenosti koja nisu vidljivo diferencirana. Jedno tkivo, formirano od jedne vrste progenitornih ili [[matične ćelije| matičnih ćelija]], često se sastoji od nekoliko diferenciranih tipova ćelija. Kontrola njihovog formiranja uključuje proces lateralne inhibicije,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Meinhardt H, Gierer A | year = 2000 | title = Pattern formation by local self-activation and lateral inhibition | url = http://www.me.ucsb.edu/~moehlis/APC514/2002_1.pdf | journal = BioEssays | volume = 22 | issue = 8| pages = 753–760 | doi = 10.1002/1521-1878(200008)22:8&lt;753::aid-bies9&gt;3.0.co;2-z | pmid = 10918306 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20171027025156/https://me.ucsb.edu/~moehlis/APC514/2002_1.pdf | archive-date = 2017-10-27 | citeseerx = 10.1.1.477.439 }}&lt;/ref&gt; na osnovu svojstava [[Notch signalni put|notch signalnog puta]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sprinzak D, Lakhanpal A, Lebon L, Santat LA, Fontes ME, Anderson GA, Garcia-Ojalvo J, Elowitz MB | display-authors = 6 | title = Cis-interactions between Notch and Delta generate mutually exclusive signalling states | journal = Nature | volume = 465 | issue = 7294 | pages = 86–90 | date = May 2010 | pmid = 20418862 | pmc = 2886601 | doi = 10.1038/nature08959 | bibcode = 2010Natur.465...86S }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, u [[nervni greben|nervnoj ploči]] embriona ovaj sistem funkcioniše tako što generiše populaciju neuronskih prekursorskih ćelija u kojima je NeuroD visoko eksprimiran.

=== Regeneracija ===
[[Regeneracija (biologija)|Regeneracija]] označava sposobnost ponovnog rasta nedostajućeg dijela.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Carlson BM | date = 2007 | title = Principles of Regenerative Biology. | publisher = Academic Press | location = Burlington MA }}&lt;/ref&gt; Veoma je rasprostranjena među biljkama, koje pokazuju kontinuirani rast, a također i među kolonijalnim životinjama, poput hidroida i [[ascidija]]. Ali najveći interes razvojnih biologa pokazan je za regeneraciju dijelova kod slobodnoživućih životinja. Posebno su četiri modela bila predmet mnogih istraživanja. Dva od njih imaju sposobnost regeneracije cijelih tijela: ''[[Hydra|Hydra]]'', koja može regenerirati bilo koji dio polipa iz malog fragmenta,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bosch TC | title = Why polyps regenerate and we don't: towards a cellular and molecular framework for Hydra regeneration | journal = Developmental Biology | volume = 303 | issue = 2 | pages = 421–33 | date = March 2007 | pmid = 17234176 | doi = 10.1016/j.ydbio.2006.12.012 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  [[planarija|planarujske]] gliste, koja obično mogu regenerirati i glavu i rep.&lt;ref name=&quot;Reddien P.W., Alvarado A.S. 2004 725–757&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Reddien PW, Sánchez Alvarado A | s2cid = 1320382 | title = Fundamentals of planarian regeneration | journal = Annual Review of Cell and Developmental Biology | volume = 20 | pages = 725–57 | year = 2004 | pmid = 15473858 | doi = 10.1146/annurev.cellbio.20.010403.095114 }}&lt;/ref&gt; Oba ova primjera imaju kontinuiranu obnovu ćelija koju hrane [[matične ćelije]] i, barem kod planarija, pokazalo se da su bar neke od matičnih ćelija pluripotentne.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wagner DE, Wang IE, Reddien PW | title = Clonogenic neoblasts are pluripotent adult stem cells that underlie planarian regeneration | journal = Science | volume = 332 | issue = 6031 | pages = 811–6 | date = May 2011 | pmid = 21566185 | pmc = 3338249 | doi = 10.1126/science.1203983 | bibcode = 2011Sci...332..811W }}&lt;/ref&gt; Druga dva modela pokazuju samo distalnu regeneraciju dodataka. To su dodaci insekata, obično noge hemimetabolnih insekata poput cvrčka,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nakamura T, Mito T, Bando T, Ohuchi H, Noji S | title = Dissecting insect leg regeneration through RNA interference | journal = Cellular and Molecular Life Sciences | volume = 65 | issue = 1 | pages = 64–72 | date = January 2008 | pmid = 18030418 | doi = 10.1007/s00018-007-7432-0 | pmc = 11131907 }}&lt;/ref&gt; i udovi [[vodozemac]]a [[urodela]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Simon A, Tanaka EM | title = Limb regeneration | journal = Wiley Interdisciplinary Reviews. Developmental Biology | volume = 2 | issue = 2 | pages = 291–300 | year = 2013 | pmid = 24009038 | doi = 10.1002/wdev.73 | s2cid = 13158705 }}&lt;/ref&gt; Sada je dostupno mnogo informacija o regeneraciji udova vodozemaca i poznato je da se svaki tip ćelija regenerira sam, osim [[vezivno tkivo| vezivnog tkiva]], gdje postoji značajna interkonverzija između [[hrskavica]], [[derma|dermisa]] i [[tetiva (anatomija)|tetiva]]. Što se tiče obrasca struktura, to je kontrolirano ponovnom aktivacijom signala aktivnih u embrionu.
Još uvijek postoji debata o starom pitanju da li je regeneracija &quot;netaknuto&quot; ili &quot;adaptivno&quot; svojstvo.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Slack JM | date = 2013 | title = Essential Developmental Biology | chapter = Chapter 20 | publisher = Wiley-Blackwell | location = Oxford }}&lt;/ref&gt; Ako je prvi slučaj, uz poboljšano znanje, mogli bismo očekivati da će se moći poboljšati regenerativna sposobnost kod ljudi. Ako je ovo drugo, onda se pretpostavlja da je svaki slučaj regeneracije nastao [[prirodno odabiranje|prirodnom selekcijom]] u okolnostima specifičnim za vrstu, tako da se ne bi očekivala opća pravila.

== Embrionalni razvoj životinja ==
{{Glavni|Embriogeneza}} 
[[Slika:Slack Essential Dev Biol Fig 02-08.jpg|thumb|Uopćena shema embrionalnog razvoja.&lt;ref&gt; Slack &quot;Essential Developmental Biology&quot;. Sl. 2.8.&lt;/ref&gt; [[Slika:HumanEmbryogenesis.svg|thumb|300px| Početne faze ljudske [[embriogeneza|embriogeneze]]]]
[[Spermatozoid]] i [[jajna ćelija]] spajaju se u procesu [[iolodnja|oplodnje]] i formiraju oplođenu jajnu ćeliju ili [[zigot]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jungnickel MK, Sutton KA, Florman HM | title = In the beginning: lessons from fertilization in mice and worms | journal = Cell | volume = 114 | issue = 4 | pages = 401–4 | date = August 2003 | pmid = 12941269 | doi = 10.1016/s0092-8674(03)00648-2 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Ovo prolazi kroz period dioba kako bi se formirala kugla ili sloj sličnih ćelija koji se naziva [[blastula]] ili [[blastoderm]]. Ove [[ćelijske diobe]] obično su brze bez rasta, tako da su kćerinske ćelije upola manje od [[matične ćelije]], a cijeli embrion ostaje približno iste veličine. One se nazivaju diobe [[cijepanje (embrion)|cijepanja]].

Mišje [[epiblast]]ne primordijalne [[klicin list|klicine ćelije]] (vidi sliku: &quot;Početne faze ljudskog [[embriogeneza|razvoja]]&quot;) prolaze kroz opsežno [[epigenetika|epigenetičko]] [[reprogramiranje (genetika)|reprogramiranje]].&lt;ref name=&quot;pmid23223451&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hackett JA, Sengupta R, Zylicz JJ, Murakami K, Lee C, Down TA, Surani MA | title = Germline DNA demethylation dynamics and imprint erasure through 5-hydroxymethylcytosine | journal = [[Science]] | volume = 339 | issue = 6118 | pages = 448–52 | date = January 2013 | pmid = 23223451 | pmc = 3847602 | doi = 10.1126/science.1229277 | bibcode = 2013Sci...339..448H }}&lt;/ref&gt; Ovaj proces uključuje [[demetilacija DNK| demetilaciju DNK]] na nivou cijelog [[genom]]a, reorganizaciju [[hromatin]]a i [[epigenetika|epigenetsko]] brisanje otiska što dovodi do [[ćelijska potencija|totipotencije]].&lt;ref name=&quot;pmid23223451&quot;/&gt; Demetilacija DNK se provodi procesom koji koristi put [[popravak ekscizijom baza|popravke ekscizijom baza DNK]].&lt;ref name=&quot;pmid20595612&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hajkova P, Jeffries SJ, Lee C, Miller N, Jackson SP, Surani MA | title = Genome-wide reprogramming in the mouse germ line entails the base excision repair pathway | journal = Science | volume = 329 | issue = 5987 | pages = 78–82 | date = July 2010 | pmid = 20595612 | pmc = 3863715 | doi = 10.1126/science.1187945 | bibcode = 2010Sci...329...78H }}&lt;/ref&gt;

Morfogenetski pokreti pretvaraju ćelijsku masu u troslojnu strukturu koja se sastoji od višećelijskih slojeva koji se nazivaju [[ektoderm]], [[mezoderm]] i [[endoderm]]. Ovi slojevi su poznati kao [[klicin list|klicini slojevi]]. Ovo je proces zvani  [[gastrulacija]]. Tokom cijepanja i gastrulacije događaju se prvi regionalni događaji specifikacije. Pored formiranja samih tri klicina sloja, oni često generiraju ekstraembrionske strukture, poput sisarske [[placenta|posteljice]], potrebne za podršku i ishranu embriona,&lt;ref&gt;{{cite book | veditors = Steven DH | date = 1975 | title = Comparative Placentation. | publisher = Academic Press | location = London }}&lt;/ref&gt; a također utvrđuju razlike u predanosti duž anteroposteriorne ose ([[glava]], [[trup]] i [[rep]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kimelman D, Martin BL | title = Anterior-posterior patterning in early development: three strategies | journal = Wiley Interdisciplinary Reviews. Developmental Biology | volume = 1 | issue = 2 | pages = 253–66 | year = 2012 | pmid = 23801439 | pmc = 5560123 | doi = 10.1002/wdev.25 }}&lt;/ref&gt;
[[Regionalna specifikacija]] inicira se prisustvom [[citoplazmatska determinanta|citoplazmatskih determinanti]] u jednom dijelu zigota. Ćelije koje sadrže determinantu postaju signalni centar i emituju indukcioni faktor. Budući da se indukcioni faktor proizvodi na jednom mjestu, difundira i raspada, on formira [[gradijent koncentracije]], visok blizu izvornih ćelija i nizak dalje.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Slack JM | year = 1987 | title = Morphogenetic gradients - past and present | journal = Trends in Biochemical Sciences | volume = 12 | pages = 200–204 | doi=10.1016/0968-0004(87)90094-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rogers KW, Schier AF | s2cid = 21477124 | title = Morphogen gradients: from generation to interpretation | journal = Annual Review of Cell and Developmental Biology | volume = 27 | pages = 377–407 | year = 2011 | issue = 1 | pmid = 21801015 | doi = 10.1146/annurev-cellbio-092910-154148 | bibcode = 2011ARCDB..27..377R }}&lt;/ref&gt; Preostale ćelije embriona, koje ne sadrže determinantu, kompetentne su da reaguju na različite koncentracije pojačavanjem specifičnih gena za kontrolu razvoja. To rezultira uspostavljanjem niza zona, raspoređenih na progresivno većoj udaljenosti od signalnog centra. U svakoj zoni je pojačano regulirana različita kombinacija gena za kontrolu razvoja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dahmann C, Oates AC, Brand M | title = Boundary formation and maintenance in tissue development | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 12 | issue = 1 | pages = 43–55 | date = January 2011 | pmid = 21164524 | doi = 10.1038/nrg2902 | s2cid = 1805261 | url = https://infoscience.epfl.ch/handle/20.500.14299/137767 }}&lt;/ref&gt; Ovi geni kodiraju [[transkripcijski faktor|transkripcijske faktore]] koji pojačavaju nove kombinacije genske aktivnosti u svakoj regiji. Između ostalih funkcija, ovi transkripcijski faktori kontroliraju [[ekspresija gena|ekspresiju gena]] koji daju specifična adhezivna i pokretljiva svojstva ćelijama u kojima su aktivni. Zbog ovih različitih morfogenetskih svojstava, ćelije svakog klicnog sloja kreću se i formiraju slojeve, tako da ektoderm završava s vanjske strane, mezoderm u sredini, a endoderm s unutrašnje strane.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hardin J, Walston T | title = Models of morphogenesis: the mechanisms and mechanics of cell rearrangement | journal = Current Opinion in Genetics &amp; Development | volume = 14 | issue = 4 | pages = 399–406 | date = August 2004 | pmid = 15261656 | doi = 10.1016/j.gde.2004.06.008 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hammerschmidt M, Wedlich D | title = Regulated adhesion as a driving force of gastrulation movements | journal = Development | volume = 135 | issue = 22 | pages = 3625–41 | date = November 2008 | pmid = 18952908 | doi = 10.1242/dev.015701 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 

Morfogenetski pokreti ne samo da mijenjaju oblik i strukturu embriona, već dovođenjem ćelijskih slojeva u nove prostorne odnose omogućavaju i nove faze signalizacije i odgovora između njih. Osim toga, prvi morfogenetski pokreti embriogeneze, poput gastrulacije, epibolije i uvijanja, direktno aktiviraju puteve uključene u specifikaciju endomezoderma putem procesa mehanotransdukcije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Farge |first1=Emmanuel |year=2003 |title=Mechanical induction of twist in the Drosophila foregut/stomodeal primordium|journal=Current Biology |volume=13 |issue=16 |pages=1365–1377 |doi=10.1016/s0960-9822(03)00576-1 |pmid=1293230 |doi-access=free |bibcode=2003CBio...13.1365F }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Brunet|first1=Thibaut|last2=Bouclet|first2=Adrien |last3=et|first3=al |year=2013|title=Evolutionary conservation of early mesoderm specification by mechanotransduction in Bilateria|journal=Nature Communications|doi=10.1038/ncomms3821 |pmid= 24281726 |pmc=3868206|bibcode=2013NatCo...4.2821B }}&lt;/ref&gt; Pretpostavlja se da je ovo svojstvo evolucijski naslijeđeno od specifikacije endomezoderma, mehanički stimulirano hidrodinamičkim tokom morskog okoliša kod prvih životinjskih organizama (prvih [[metazoa]]).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Nguyen|first1=Ngoc-Minh|last2=Merle|first2=Tatiana |last3=et|first3=al |year=2022|title=Mechano-biochemical marine stimulation of inversion, gastrulation, and endomesoderm specification in multicellular Eukaryota|journal=Frontiers in Cell and Developmental Biology|volume=10|doi=10.3389/fcell.2022.992371 |pmid= 36531949 |pmc=9754125 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Nguyen |first1=Ngoc-Minh |last2=Farge |first2=Emmanuel |display-authors=etal |year=2024 |title=Mechanical induction in metazoan development and evolution: from earliest multi-cellular organisms to modern animal embryos |journal=Nature Communications|volume=15 |issue=1 |doi=10.1038/s41467-024-55100-5 |pmc=11659590  |pmid=39702750 |doi-access=free|bibcode=2024NatCo..1510695N }}&lt;/ref&gt;

[[Rast i razvoj ljudskog organizma|Rast]] kod embriona je uglavnom autonoman.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = O'Farrell PH | year = 2003 | chapter = How metazoans reach their full size: the natural history of bigness. | title = Cell Growth: Control of Cell Size | veditors = Hall MN, Raff M, Thomas G | pages = 1–21 | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press }}&lt;/ref&gt; Za svaku teritoriju ćelija, stopa rasta je kontrolirana kombinacijom aktivnih gena. Slobodno živeći embriji ne rastu u masi, jer nemaju vanjsku opskrbu hranom. Ali embriji hranjeni posteljicom ili ekstraembrionalnom zalihom žumanca mogu rasti vrlo brzo, a promjene relativne stope rasta između dijelova ovih organizama pomažu u stvaranju konačne ukupne anatomije.
Cijeli proces treba biti koordiniran u vremenu, a kako se to kontrolira nije poznato. Možda postoji glavni sat koji može komunicirati sa svim dijelovima embrija koji kontrolira tok događaja ili vrijeme može jednostavno ovisiti o lokalnim uzročnim slijedovima događaja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Moss EG, Romer-Seibert J | title = Cell-intrinsic timing in animal development | journal = Wiley Interdisciplinary Reviews. Developmental Biology | volume = 3 | issue = 5 | pages = 365–77 | year = 2014 | pmid = 25124757 | doi = 10.1002/wdev.145 | s2cid = 29029979 }}&lt;/ref&gt;

=== Metamorfoza ===
{{Glavni|Metamorfoza}}
Razvojni procesi su vrlo očigledni tokom procesa [[Metamorfoza|metamorfoze]]. Ovo se dešava kod raznih vrsta životinja kao što su [[insekti]], [[vodozemci]], neke [[ribe]] i mnogi morski [[beskičmenjaci]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bishop |first1=C. D. |last2=Erezyilmaz |first2=D. F. |last3=Flatt |first3=T. |last4=Georgiou |first4=C. D. |last5=Hadfield |first5=M. G. |last6=Heyland |first6=A. |last7=Hodin |first7=J. |last8=Jacobs |first8=M. W. |last9=Maslakova |first9=S. A. |last10=Pires |first10=A. |last11=Reitzel |first11=A. M. |last12=Santagata |first12=S. |last13=Tanaka |first13=K. |last14=Youson |first14=J. H. |date=2006-12-01 |title=What is metamorphosis? |url=https://academic.oup.com/icb/article-abstract/46/6/655/702188 |journal=Integrative and Comparative Biology |volume=46 |issue=6 |pages=655–661 |doi=10.1093/icb/icl004 |pmid=21672776 |issn=1540-7063}}&lt;/ref&gt; Poznati primjeri se vide kod [[žaba]], koje se obično izlegu kao punoglavac i metamorfoziraju u odraslu žabu, te određenih insekata koji se izlegu kao [[larva]], a zatim se preoblikuju u odrasli oblik tokom stadija [[kukuljica|kukuljice]].
Svi gore navedeni razvojni procesi odvijaju se tokom metamorfoze. Primjeri koji su posebno dobro proučeni uključuju gubitak repa i druge promjene na punoglavcu [[modelni organizam|modelnog orgamizma]] [[žabe]] &quot;[[Xenopus laevis]]&quot;,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tata JR | year = 1996 | title = Amphibian metamorphosis: an exquisite model for hormonal regulation of postembryonic development in vertebrates | journal = Development, Growth and Differentiation| volume = 38 | issue = 3| pages = 223–231 | doi=10.1046/j.1440-169x.1996.t01-2-00001.x| pmid = 37281700 | s2cid = 84081060 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brown DD, Cai L | title = Amphibian metamorphosis | journal = Developmental Biology | volume = 306 | issue = 1 | pages = 20–33 | date = June 2007 | pmid = 17449026 | pmc = 1945045 | doi = 10.1016/j.ydbio.2007.03.021 }}&lt;/ref&gt; i biologiji imaginalnih diskova, koji generiraju dijelove tijela odraslih muha ''[[Drosophila melanogaster]]''.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Cohen SM | date = 1993 | chapter = Imaginal Disc Development. | veditors = Bate M, Martinez-Arias M | title = The Development of Drosophila melanogaster | publisher = Cold Spring Harbor Press }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Maves L, Schubiger G | title = Transdetermination in Drosophila imaginal discs: a model for understanding pluripotency and selector gene maintenance | journal = Current Opinion in Genetics &amp; Development | volume = 13 | issue = 5 | pages = 472–9 | date = October 2003 | pmid = 14550411 | doi = 10.1016/j.gde.2003.08.006 }}&lt;/ref&gt;

== Razvoj biljaka==
{{Glavni|Razvoj biljke}}
'''Razvoj biljke''' je proces kojim strukture nastaju i sazrijevaju kako biljka raste. Proučava se u [[anatomija biljaka|anatomiji]] i [[fiziologija biljaka|fiziologiji]], kao i u morfologiji biljaka.
Biljke stalno proizvode nova tkiva i strukture tokom svog života iz [[meristem]]a, &lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bäurle I, Laux T | title = Apical meristems: the plant's fountain of youth | journal = BioEssays | volume = 25 | issue = 10 | pages = 961–70 | date = October 2003 | pmid = 14505363 | doi = 10.1002/bies.10341 | bibcode = 2003BiEss..25..961B | department = Review }}&lt;/ref&gt; smještenog  na vrhovima organa ili između zrelih tkiva. Dakle, živa biljka uvijek ima embrionalna tkiva. Nasuprot tome, životinjski [[embrij]] vrlo rano će proizvesti sve dijelove tijela koje će ikada imati u svom životu. Kada se životinja rodi (ili izlegne iz jajeta), ima sve dijelove tijela i od tog trenutka će samo rasti veća i zrelija.
Svojstva organizacije koja se vide kod biljke su [[emergentnost|emergentna svojstva]] koja su više od zbira pojedinačnih dijelova. &quot;Sastavljanje ovih tkiva i funkcija u integrirani višećelijski organizam daje ne samo karakteristike odvojenih dijelova i procesa, već i sasvim novi skup karakteristika koje ne bi bile predvidljive na osnovu ispitivanja odvojenih dijelova.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Leopold AC | title = Plant Growth and Development | url = https://archive.org/details/plantgrowthdevel00leoprich | url-access = registration | page = [https://archive.org/details/plantgrowthdevel00leoprich/page/183 183] | location = New York | publisher = McGraw-Hill | date = 1964 }}&lt;/ref&gt;

=== Rast ===
[[Vaskularna biljka]] počinje od jednoćelijskog [[zigot]]a, formiranog [[oplodnja|oplodnjom]] [[jajna ćelija|jajne ćelije]] [[spermatozoid]]om. Od tog trenutka, ona počinje da se dijeli i formira biljni [[embrion]] kroz proces [[embriogeneza|embriogeneze]]. Kako se to dešava, rezultirajuće ćelije će se organizovati tako da jedan kraj postaje prvi [[korijen]], dok drugi kraj formira vrh [[izdanak|izdanka]]. Kod [[sjemenjače|sjemenskih]] biljaka, embrion će razviti jedan ili više &quot;sjemenskih listova&quot; ([[kotiledon]]a). Do kraja embriogeneze, mlada biljka će imati sve dijelove potrebne za početak svog života.

Kada embrion [[klijanje|proklija]] iz svoje [[sjemenka|sjemenke]] ili matične biljke, on počinje da proizvodi dodatne organe ([[list]]ove, [[stabljika|stabljike]] i [[korijen]]je), kroz proces [[organogeneza|organogeneze]]. Novo korijenje raste iz korijenskih meristema koji se nalaze na vrhu korijena, a nove stabljike i listovi rastu iz [[meristem]]a izdanka koji se nalaze na vrhu [[izdanak|izdanka]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brand U, Hobe M, Simon R | title = Functional domains in plant shoot meristems | journal = BioEssays | volume = 23 | issue = 2 | pages = 134–41 | date = February 2001 | pmid = 11169586 | doi = 10.1002/1521-1878(200102)23:2&lt;134::AID-BIES1020&gt;3.0.CO;2-3 | s2cid = 5833219 | department = Review }}&lt;/ref&gt; Grananje se događa kada male nakupine ćelija koje je ostavio meristem, a koje još nisu prošle kroz [[ćelijska diferencijacija|ćelijsku diferencijaciju]], da bi formirale specijalizirano tkivo, počnu rasti kao vrh novog korijena ili izdanka. Rast iz bilo kojeg takvog meristema na vrhu korijena ili izdanka naziva se [[primarni rast]] i rezultira izduženjem tog korijena ili izdanka. [[Sekundarni rast]] rezultira širenjem korijena ili izdanka diobama ćelija u [[Kambij (botanika)|kambiju]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Barlow P | title = Patterned cell determination in a plant tissue: the secondary phloem of trees | journal = BioEssays | volume = 27 | issue = 5 | pages = 533–41 | date = May 2005 | pmid = 15832381 | doi = 10.1002/bies.20214 }}&lt;/ref&gt;

Pored rasta putem [[ćelija (biologija)|ćelijske]] [[ćelijska dioba|diobe]], biljka može rasti i putem '''izduživanja ćelija'''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pacifici E, Di Mambro R, Dello Ioio R, Costantino P, Sabatini S | title = Arabidopsis root | journal = The EMBO Journal | volume = 37 | issue = 16 | date = August 2018 | pmid = 30012836 | pmc = 6092616 | doi = 10.15252/embj.201899134 }}&lt;/ref&gt; Ovo se dešava kada pojedinačne ćelije ili grupe ćelija rastu duže. Neće sve biljne ćelije rasti do iste dužine. Kada ćelije na jednoj strani stabljike rastu duže i brže od ćelija na drugoj strani, stabljika će se kao rezultat toga saviti na stranu sporije rastućih ćelija. Ovaj usmjereni rast može se dogoditi putem odgovora biljke na određeni stimulus, kao što su svjetlost ([[fototropizam]]), gravitacija ([[gravitropizam]]), voda ([[hidrotropizam]]) i fizički kontakt ([[tigmotropizam]]).
Rast i razvoj biljaka posredovani su specifičnim [[biljni hormoni|biljnim hormonima]] i regulatorima rasta biljaka (PGR) (Ross et al. 1983).&lt;ref name=&quot;ross&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Ross SD, Pharis RP, Binder WD | date = 1983 | chapter = Growth regulators and conifers: their physiology and potential uses in forestry. | pages = 35–78 | veditors = Nickell LG | title = Plant growth regulating chemicals | volume = 2 | publisher = CRC Press | location = Boca Raton, FL }}&lt;/ref&gt; Na nivoe [[endogen]]ih hormona utiču starost biljke, otpornost na hladnoću, period mirovanja i drugi metabolički uslovi; fotoperiod, suša, temperatura i drugi spoljni uslovi okoline;  [[egzogen]]i izvori PGR-ova, npr. oni koji se primjenjuju spolja i oni koji su [[rizosfera|rizosfernog]] porijekla.

=== Morfološke varijacije ===
Biljke pokazuju prirodne varijacije u svom obliku i strukturi. Dok se svi organizmi razlikuju od jedinke do jedinke, biljke pokazuju dodatnu vrstu varijacija. Unutar jedne jedinke, dijelovi se ponavljaju i mogu se razlikovati po obliku i strukturi od drugih sličnih dijelova. Ova varijacija se najlakše uočava na [[listovi]]ma biljke, iako i drugi organi poput stabljika i cvjetova mogu pokazivati slične varijacije. Postoje tri glavna uzroka ove varijacije: pozicijski efekti, efekti okoline i juvenilnost.

=== Evolucija biljne morfologije ===
[[Transkripcijski faktor]]i i transkripcijske regulatorne mreže imaju ključnu ulogu u morfogenezi biljaka i njihovoj evoluciji. Tokom sadnje biljaka, pojavile su se mnoge nove porodice transkripcijskih faktora koje su preferencijalno povezane u mreže višećelijskog razvoja, reprodukcije i razvoja organa, doprinoseći složenijoj [[morfogeneza|morfogenezi]] kopnenih biljaka.&lt;ref name=&quot;MBE_1767&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G | display-authors = 6 | title = An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 32 | issue = 7 | pages = 1767–73 | date = July 2015 | pmid = 25750178 | pmc = 4476157 | doi = 10.1093/molbev/msv058 | url =http://mbe.oxfordjournals.org/content/32/7/1767.full| url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20160602063847/http://mbe.oxfordjournals.org/content/32/7/1767.full | archive-date = 2016-06-02 }}&lt;/ref&gt;

Većina kopnenih biljaka dijeli [[zajednički predak|zajedničkog pretka]], višećelijske [[alge]]. Primjer evolucije biljne morfologije vidi se kod harofita. Studije su pokazale da harofite imaju osobine koje su homologne kopnenim biljkama. Postoje dvije glavne teorije o evoluciji biljne morfologije, a to su homologna i antitetska teorija. Općeprihvaćena teorija o evoluciji biljne morfologije je antitetska teorija.  Tvrdi da višestruke [[mitoza|mitotske diobe]] koje se odvijaju prije [[mejoza|mejoze]] uzrokuju razvoj [[sporofit]]a. Zatim će se sporofit razviti kao nezavisni [[organizam]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pires ND, Dolan L | title = Morphological evolution in land plants: new designs with old genes | journal = Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences | volume = 367 | issue = 1588 | pages = 508–518 | date = February 2012 | pmid = 22232763 | pmc = 3248709 | doi = 10.1098/rstb.2011.0252 }}&lt;/ref&gt;

== Razvojni modelni organizmi ==
{{Glavni|Modelni organizam}}
Veliki dio istraživanja razvojne biologije u posljednjim decenijama fokusirao se na korištenje malog broja [[modelni organizam|modelnih organizama]]. Pokazalo se da postoji velika konzervacija razvojnih mehanizama u životinjskom carstvu. U ranom razvoju različite vrste [[kičmenjak]]a koriste u suštini iste induktivne signale i iste gene koji kodiraju regionalni identitet. Čak i [[beskičmenjaci]] koriste sličan repertoar signala i gena, iako su formirani dijelovi tijela značajno različiti. Modelni organizmi imaju neke posebne eksperimentalne prednosti koje su im omogućile da postanu popularni među istraživačima. U jednom smislu, oni su &quot;modeli&quot; za cijelo životinjsko carstvo, a u drugom smislu, oni su &quot;modeli&quot; za ljudski razvoj, koji je teško direktno proučavati iz etičkih i praktičnih razloga. Modelni organizmi bili su najkorisniji za razjašnjavanje široke prirode razvojnih mehanizama. Što se više detalja traži, to se više razlikuju jedni od drugih i od ljudi.

===Biljke===
* Thalova grbaštica (''[[Arabidopsis thaliana]]'')&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot;&gt;{{cite journal | last=Friedman | first=William E. | title=Expression of the cell cycle in sperm of ''Arabidopsis'': implications for understanding patterns of gametogenesis and fertilization in plants and other eukaryotes | journal=[[Development (journal)|Development]] | publisher=The Company of Biologists | volume=126 | issue=5 | year=1999 | issn=0950-1991 | pmid=9927606 | pages=1065–75 | doi=10.1242/dev.126.5.1065 | s2cid=13397345}}&lt;/ref&gt;

===Kičmenjaci===
* Žaba: rod ''[[Xenopus]]''&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot; /&gt; (''[[Xenopus laevis|X. laevis]]'' i ''[[Xenopus tropicalis|X. tropicalis]]'').&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Nieuwkoop PD, Faber J | year = 1967 | title = Normal table of ''Xenopus laevis'' (Daudin) | location = North-Holland, Amsterdam }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Harland RM, Grainger RM | title = Xenopus research: metamorphosed by genetics and genomics | journal = Trends in Genetics | volume = 27 | issue = 12 | pages = 507–15 | date = December 2011 | pmid = 21963197 | pmc = 3601910 | doi = 10.1016/j.tig.2011.08.003 }}&lt;/ref&gt; Good embryo supply. Especially suitable for microsurgery.
* [[Zebrica]]: ''Danio rerio''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lawson ND, Wolfe SA | title = Forward and reverse genetic approaches for the analysis of vertebrate development in the zebrafish | journal = Developmental Cell | volume = 21 | issue = 1 | pages = 48–64 | date = July 2011 | pmid = 21763608 | doi = 10.1016/j.devcel.2011.06.007 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Good embryo supply. Well developed genetics.
* Kokoš: ''[[Gallus gallus]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rashidi H, Sottile V | title = The chick embryo: hatching a model for contemporary biomedical research | journal = BioEssays | volume = 31 | issue = 4 | pages = 459–65 | date = April 2009 | pmid = 19274658 | doi = 10.1002/bies.200800168 | bibcode = 2009BiEss..31..459R | s2cid = 5489431 }}&lt;/ref&gt; Rani stadiji slični [[sisari]]ma, ali mikrohirurgija lakša. Niska cijena.
* Miš: ''[[Mus musculus]]''&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Behringer R, Gertsenstein M, Vintersten K, Nagy M | date = 2014 | title = Manipulating the Mouse Embryo. A Laboratory Manual | edition = Fourth | location = Cold Spring Harbor, NY | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press }}&lt;/ref&gt; A mammal&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot; /&gt; sa dobro razvijenom genetikom.

===Beskičmenjaci===
* Voćna mušica: ''[[Drosophila melanogaster]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = St Johnston D | title = The art and design of genetic screens: Drosophila melanogaster | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 3 | issue = 3 | pages = 176–88 | date = March 2002 | pmid = 11972155 | doi = 10.1038/nrg751 | s2cid = 195368351 }}&lt;/ref&gt; Dobra opskrba embrionima. Dobro razvijena genetika. 
* [[Nematode]]: ''[[Caenorhabditis elegans]]''.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Riddle DL, Blumenthal T, Meyer BJ, Priess JR | year = 1997 | title = C.elegans II. | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press | location = Cold Spring Harbor, NY }}&lt;/ref&gt; Dobra zaliha embriona. Dobro razvijena genetika. Niska cijena.

===Jednoćelijski===
* [[Alge]]: ''[[Chlamydomonas]]''&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot;/&gt;
* Kasac: ''[[Saccharomyces cerevisiae]]''&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot;/&gt;

===Ostali===

Također su popularni u neke svrhe bili [[morski jež]]evi &lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Ettensohn CA, Sweet HC | title = Current Topics in Developmental Biology Volume 50 | year = 2000 | chapter = Patterning the early sea urchin embryo | chapter-url = https://archive.org/details/currenttopicsind00gera/page/1 | journal = Curr. Top. Dev. Biol. | volume = 50 | pages = [https://archive.org/details/currenttopicsind00gera/page/1 1–44] | doi = 10.1016/S0070-2153(00)50002-7 | pmid = 10948448 | isbn = 9780121531508 | chapter-url-access = registration | publisher = Academic Press }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot;/&gt; i [[Ascidiacea|ascidije]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lemaire P | title = Evolutionary crossroads in developmental biology: the tunicates | journal = Development | volume = 138 | issue = 11 | pages = 2143–52 | date = June 2011 | pmid = 21558365 | doi = 10.1242/dev.048975 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Za studije regeneracije koriste se [[urodela]] [[vodozemci]] kao što je [[aksolotl]] ''Ambystoma mexicanum'',&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nacu E, Tanaka EM | title = Limb regeneration: a new development? | journal = Annual Review of Cell and Developmental Biology | volume = 27 | pages = 409–40 | year = 2011 | pmid = 21801016 | doi = 10.1146/annurev-cellbio-092910-154115 }}&lt;/ref&gt; a također i [[planarija|planarijske]] gliste kao što je ''[[Schmidtea mediterranea]]''.&lt;ref name=&quot;Reddien P.W., Alvarado A.S. 2004 725–757&quot;/&gt; [[Organoid]]i također su se pokazali kao efikasan model za razvoj.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ader M, Tanaka EM | title = Modeling human development in 3D culture | journal = Current Opinion in Cell Biology | volume = 31 | pages = 23–8 | date = December 2014 | pmid = 25033469 | doi = 10.1016/j.ceb.2014.06.013 }}&lt;/ref&gt; Razvoj biljaka fokusirao se na Thalovu gebašticu ''[[Arabidopsis thaliana]]'' kao [[modelni organizam]].&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Weigel D, Glazebrook J | date = 2002 | title = Arabidopsis. A Laboratory Manual. | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press | location = Cold Spring Harbor, NY }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{columns-list|colwidth=18em|
* [[Blastocista]]
* [[Plan tijela]]
* [[Ćelijska signalizacija]]
* [[Mreže ćelijske signalizacije]]
* [[Embriologija]]
* [[Pojačivač (genetika)]]
* [[Razvoj riba]]
* [[Mreža regulacije gena]]
* [[Homologija (biologija)]]
* [[Ontogeneza]]
* [[Evolutivna razvojna biologija biljaka]]
* [[Promotor (biologija)]]
* [[Transdukcija signala]]
* [[Sintetska biologija]]
* [[Teratologija]]
}}
== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Dodatni izvori ==
{{refbegin}}
* {{cite book |vauthors=Gilbert SF, Barresi M |author-link1=Scott F. Gilbert |title=Developmental Biology |edition=13th |location=NY |language=en |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=9780197574591}}
* {{cite book |vauthors=Slack JM |date=2013 |title=Essential Developmental Biology |location=Oxford |publisher=Wiley-Blackwell}}
* {{cite book |vauthors=Wolpert L, Tickle C |date=2011 |title=Principles of Development |location=Oxford and New York |publisher=Oxford University Press}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikibooks}}
{{Commons category|Developmental biology}}
* [http://www.sdbonline.org/ Society for Developmental Biology]
* [http://www.sdbcore.org/ Collaborative resources]
* [http://10e.devbio.com/ Developmental Biology - 10th edition]
* [http://bcs.wiley.com/he-bcs/Books?action=index&amp;bcsId=7612&amp;itemId=0470923512 Essential Developmental Biology 3rd edition]
* [https://embryo.asu.edu/ Embryo Project Encyclopedia]

{{-}}
{{Razvojna biologija}}
{{Embriologija}}
{{Ljudski razvoj}}
{{biologija}}
{{genarch}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Razvojna biologija| ]]
[[Kategorija:Filozofija biologije]]</text>
      <sha1>t6knmoasrqprtyt9o1gg8fopvtrhtvl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903951</id>
      <parentid>3903950</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T19:07:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GENETIČAR-100</username>
        <id>183448</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Regeneracija */</comment>
      <origin>3903951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39928" sha1="qc1jm5x3y7jysr955qhn6thn09ujaoj" xml:space="preserve">'''Razvojna biologija''' (ranije zvana razvojna genetika)  jeste nauka o procesima i pofavama u kojima životinje i biljke rastu i razvijaju se. Područje razvojne biologije dalje je definirano proučavanjem fenomena kao što su regeneracija, [[bespolno razmnožavanje]], [[metamorfoza]], te rast i [[ćelijska diferencijacija|diferencijacija]] [[matične ćelije|matičnih ćelija]] unutar odraslog organizma.
== Perspektive ==
Glavni procesi uključeni u [[embriogeneza|embrionalni razvoj]] životinja su: oblikovanje tkiva (putem [[regionalna specifikacija| regionalna specifikacije]] i oblikovana [[ćelijska diferencijacija|diferencijacija ćelija]]); [[rast tkiva]]; i tkivna [[morfogeneza]].
* [[Regionalna specifikacija]] odnosi se na procese koji stvaraju prostorne obrasce u lopti ili sloju inicijalno sličnih ćelija. Ovo uglavnom uključuje djelovanje [[citoplazmatska determinanta| citoplazmatskih determinanti]], koje se nalaze unutar dijelova [[zigot|oplođene jajne ćelije]], i induktivnih signala emitiranih iz [[Razvojni signalno centar|signalnih centara]] u embrionu. Rane faze regionalne specifikacije ne generiraju funkcionalno diferencirane ćelije, već ćelijske populacije posvećene razvoju u određenu regiju ili dio organizma. One su definirane ekspresijom specifičnih kombinacija [[transkripcijski faktor| transkripcijskih faktora]].
* [[Ćelijska diferencijacija]] specifično se odnosi na formiranje funkcionalnih tipova ćelija kao što su nervne, mišićne, sekretorne ćelije itd. Diferencirane ćelije sadrže velike količine specifičnih proteina povezanih s funkcijom ćelija.
* [[Morfogeneza]] odnosi se na formiranje trodimenjske forme. Uglavnom uključuje orkestrirane pokrete ćelijskih slojeva i pojedinačnih ćelija. Morfogeneza je važna za stvaranje tri klicina sloja ranog embriona ([[ektoderm]], [[mezoderm]] i [[endoderm]]) i za izgradnju složenih struktura tokom razvoja organa.
* [[Rast tkiva]] uključuje i ukupno povećanje veličine tkiva, kao i diferencijalni rast dijelova ([[alometrija]]) što doprinosi morfogenezi. Rast se uglavnom odvija kroz [[ćelijska proliferacija|proliferaciju ćelija]], ali i kroz promjene u veličini ćelija ili taloženje ekstraćelijskog materijala.
Razvoj biljaka uključuje slične procese kao i kod životinja. Međutim, biljne ćelije su uglavnom nepokretne, tako da se morfogeneza postiže diferencijalnim rastom, bez kretanja ćelija. Također, induktivni signali i uključeni geni razlikuju se od onih koji kontroliraju razvoj životinja.

===Generativna biologija===
'''Generativna biologija''' je [[generativna nauka]] koja istražuje dinamiku koja vodi razvoj i evoluciju biološkog morfološkog oblika.&lt;ref name=&quot;Goodwin&quot;&gt;{{cite book |last1=Webster |first1=Gerry |last2=Goodwin |first2=Brian |title=Form and Transformation: Generative and Relational Principles in Biology |date=13 November 1996 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-35451-6 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=jeaoWY5MYHsC&amp;dq=%22generative+biology%22&amp;pg=PA231 |language=en |chapter=Chapter 9 - Generative Biology}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Amgen2022&quot;&gt;{{cite news |title=Generative Biology: Designing Biologic Medicines with Greater Speed and Success |url=https://www.amgen.com/stories/2022/06/generative-biology--designing-biologics-with-greater-speed-and-success |access-date=5 April 2024 |work=Amgen |date=June 7, 2022 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Generative Biology: Learning to Program Cellular Machines |url=https://www.youtube.com/watch?v=0oG7OMbSWZQ |publisher=NIH |access-date=5 April 2024 |language=en |date=Mar 15, 2024}}&lt;/ref&gt;

== Razvojni procesi ==

=== Ćelijska diferencijacija ===
[[Slika:Slack Essential Dev Biol Fig 14.12a.jpg|thumb| Notch -delta sistem u neurogenezi (Slack Essential Dev Biol Slika 14.12a)]]

[[Ćelijska diferencijacija]] jeste proces u kojem se u razvoju javljaju različiti funkcionalni tipovi ćelija. Naprimjer, [[neuron]]i, [[mišić]]na vlakna i [[hepatocit]]i (ćelije jetre) su dobro poznati tipovi diferenciranih ćelija. Diferencirane ćelije obično proizvode velike količine nekoliko proteina koji su potrebni za njihovu specifičnu funkciju i to im daje karakterističan izgled koji im omogućava da se prepoznaju pod svjetlosnim mikroskopom. [[Geni]] koji [[kodon|kodiraju]] ove proteine  veoma su aktivni. Tipično, njihova [[hromatin]]ska struktura je veoma otvorena, što omogućava pristup transkripcijskim [[enzim]]ima, a specifični  [[transkripcijski faktor]]i vežu se za regulatorne sekvence u [[DNK]],  kako bi aktivirali [[ekspresija gena|ekspresiju gena]].[&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Li B, Carey M, Workman JL | title = The role of chromatin during transcription | journal = Cell | volume = 128 | issue = 4 | pages = 707–19 | date = February 2007 | pmid = 17320508 | doi = 10.1016/j.cell.2007.01.015 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Heintzman ND, Stuart RK, Hon G, Fu Y, Ching CW, Hawkins RD, Barrera LO, Van Calcar S, Qu C, Ching KA, Wang W, Weng Z, Green RD, Crawford GE, Ren B | display-authors = 6 | title = Distinct and predictive chromatin signatures of transcriptional promoters and enhancers in the human genome | journal = Nature Genetics | volume = 39 | issue = 3 | pages = 311–8 | date = March 2007 | pmid = 17277777 | doi = 10.1038/ng1966 | bibcode = 2007NaGen..39..311H | s2cid = 1595885 }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, [[NeuroD]] ključni je [[transkripcijski faktor]] za diferencijaciju [[neuron]], [[miogenin]] za diferencijaciju mišića, a [[HNF4]] za diferencijaciju [[hepatocit]]a.
Diferencijacija ćelija obično je posljednja faza razvoja, kojoj prethodi nekoliko stanja posvećenosti koja nisu vidljivo diferencirana. Jedno tkivo, formirano od jedne vrste progenitornih ili [[matične ćelije| matičnih ćelija]], često se sastoji od nekoliko diferenciranih tipova ćelija. Kontrola njihovog formiranja uključuje proces lateralne inhibicije,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Meinhardt H, Gierer A | year = 2000 | title = Pattern formation by local self-activation and lateral inhibition | url = http://www.me.ucsb.edu/~moehlis/APC514/2002_1.pdf | journal = BioEssays | volume = 22 | issue = 8| pages = 753–760 | doi = 10.1002/1521-1878(200008)22:8&lt;753::aid-bies9&gt;3.0.co;2-z | pmid = 10918306 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20171027025156/https://me.ucsb.edu/~moehlis/APC514/2002_1.pdf | archive-date = 2017-10-27 | citeseerx = 10.1.1.477.439 }}&lt;/ref&gt; na osnovu svojstava [[Notch signalni put|notch signalnog puta]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sprinzak D, Lakhanpal A, Lebon L, Santat LA, Fontes ME, Anderson GA, Garcia-Ojalvo J, Elowitz MB | display-authors = 6 | title = Cis-interactions between Notch and Delta generate mutually exclusive signalling states | journal = Nature | volume = 465 | issue = 7294 | pages = 86–90 | date = May 2010 | pmid = 20418862 | pmc = 2886601 | doi = 10.1038/nature08959 | bibcode = 2010Natur.465...86S }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, u [[nervni greben|nervnoj ploči]] embriona ovaj sistem funkcioniše tako što generiše populaciju neuronskih prekursorskih ćelija u kojima je NeuroD visoko eksprimiran.

=== Regeneracija ===
[[Regeneracija (biologija)|Regeneracija]] označava sposobnost ponovnog rasta nedostajućeg dijela.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Carlson BM | date = 2007 | title = Principles of Regenerative Biology. | publisher = Academic Press | location = Burlington MA }}&lt;/ref&gt; Veoma je rasprostranjena među biljkama, koje pokazuju kontinuirani rast, a također i među kolonijalnim životinjama, poput hidroida i [[ascidija]]. Ali najveći interes razvojnih biologa pokazan je za regeneraciju dijelova kod slobodnoživućih životinja. Posebno su četiri modela bila predmet mnogih istraživanja. Dva od njih imaju sposobnost regeneracije cijelih tijela: ''[[Hydra|Hydra]]'', koja može regenerirati bilo koji dio polipa iz malog fragmenta,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bosch TC | title = Why polyps regenerate and we don't: towards a cellular and molecular framework for Hydra regeneration | journal = Developmental Biology | volume = 303 | issue = 2 | pages = 421–33 | date = March 2007 | pmid = 17234176 | doi = 10.1016/j.ydbio.2006.12.012 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  [[planarija|planarijske]] gliste, koja obično mogu regenerirati i glavu i rep.&lt;ref name=&quot;Reddien P.W., Alvarado A.S. 2004 725–757&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Reddien PW, Sánchez Alvarado A | s2cid = 1320382 | title = Fundamentals of planarian regeneration | journal = Annual Review of Cell and Developmental Biology | volume = 20 | pages = 725–57 | year = 2004 | pmid = 15473858 | doi = 10.1146/annurev.cellbio.20.010403.095114 }}&lt;/ref&gt; Oba ova primjera imaju kontinuiranu obnovu ćelija koju hrane [[matične ćelije]] i, barem kod planarija, pokazalo se da su bar neke od matičnih ćelija pluripotentne.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wagner DE, Wang IE, Reddien PW | title = Clonogenic neoblasts are pluripotent adult stem cells that underlie planarian regeneration | journal = Science | volume = 332 | issue = 6031 | pages = 811–6 | date = May 2011 | pmid = 21566185 | pmc = 3338249 | doi = 10.1126/science.1203983 | bibcode = 2011Sci...332..811W }}&lt;/ref&gt; Druga dva modela pokazuju samo distalnu regeneraciju dodataka. To su dodaci insekata, obično noge hemimetabolnih insekata poput cvrčka,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nakamura T, Mito T, Bando T, Ohuchi H, Noji S | title = Dissecting insect leg regeneration through RNA interference | journal = Cellular and Molecular Life Sciences | volume = 65 | issue = 1 | pages = 64–72 | date = January 2008 | pmid = 18030418 | doi = 10.1007/s00018-007-7432-0 | pmc = 11131907 }}&lt;/ref&gt; i udovi [[vodozemac]]a [[urodela]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Simon A, Tanaka EM | title = Limb regeneration | journal = Wiley Interdisciplinary Reviews. Developmental Biology | volume = 2 | issue = 2 | pages = 291–300 | year = 2013 | pmid = 24009038 | doi = 10.1002/wdev.73 | s2cid = 13158705 }}&lt;/ref&gt; Sada je dostupno mnogo informacija o regeneraciji udova vodozemaca i poznato je da se svaki tip ćelija regenerira sam, osim [[vezivno tkivo| vezivnog tkiva]], gdje postoji značajna interkonverzija između [[hrskavica]], [[derma|dermisa]] i [[tetiva (anatomija)|tetiva]]. Što se tiče obrasca struktura, to je kontrolirano ponovnom aktivacijom signala aktivnih u embrionu.
Još uvijek postoji debata o starom pitanju da li je regeneracija &quot;netaknuto&quot; ili &quot;adaptivno&quot; svojstvo.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Slack JM | date = 2013 | title = Essential Developmental Biology | chapter = Chapter 20 | publisher = Wiley-Blackwell | location = Oxford }}&lt;/ref&gt; Ako je prvi slučaj, uz poboljšano znanje, mogli bismo očekivati da će se moći poboljšati regenerativna sposobnost kod ljudi. Ako je ovo drugo, onda se pretpostavlja da je svaki slučaj regeneracije nastao [[prirodno odabiranje|prirodnom selekcijom]] u okolnostima specifičnim za vrstu, tako da se ne bi očekivala opća pravila.

== Embrionalni razvoj životinja ==
{{Glavni|Embriogeneza}} 
[[Slika:Slack Essential Dev Biol Fig 02-08.jpg|thumb|Uopćena shema embrionalnog razvoja.&lt;ref&gt; Slack &quot;Essential Developmental Biology&quot;. Sl. 2.8.&lt;/ref&gt; [[Slika:HumanEmbryogenesis.svg|thumb|300px| Početne faze ljudske [[embriogeneza|embriogeneze]]]]
[[Spermatozoid]] i [[jajna ćelija]] spajaju se u procesu [[iolodnja|oplodnje]] i formiraju oplođenu jajnu ćeliju ili [[zigot]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jungnickel MK, Sutton KA, Florman HM | title = In the beginning: lessons from fertilization in mice and worms | journal = Cell | volume = 114 | issue = 4 | pages = 401–4 | date = August 2003 | pmid = 12941269 | doi = 10.1016/s0092-8674(03)00648-2 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Ovo prolazi kroz period dioba kako bi se formirala kugla ili sloj sličnih ćelija koji se naziva [[blastula]] ili [[blastoderm]]. Ove [[ćelijske diobe]] obično su brze bez rasta, tako da su kćerinske ćelije upola manje od [[matične ćelije]], a cijeli embrion ostaje približno iste veličine. One se nazivaju diobe [[cijepanje (embrion)|cijepanja]].

Mišje [[epiblast]]ne primordijalne [[klicin list|klicine ćelije]] (vidi sliku: &quot;Početne faze ljudskog [[embriogeneza|razvoja]]&quot;) prolaze kroz opsežno [[epigenetika|epigenetičko]] [[reprogramiranje (genetika)|reprogramiranje]].&lt;ref name=&quot;pmid23223451&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hackett JA, Sengupta R, Zylicz JJ, Murakami K, Lee C, Down TA, Surani MA | title = Germline DNA demethylation dynamics and imprint erasure through 5-hydroxymethylcytosine | journal = [[Science]] | volume = 339 | issue = 6118 | pages = 448–52 | date = January 2013 | pmid = 23223451 | pmc = 3847602 | doi = 10.1126/science.1229277 | bibcode = 2013Sci...339..448H }}&lt;/ref&gt; Ovaj proces uključuje [[demetilacija DNK| demetilaciju DNK]] na nivou cijelog [[genom]]a, reorganizaciju [[hromatin]]a i [[epigenetika|epigenetsko]] brisanje otiska što dovodi do [[ćelijska potencija|totipotencije]].&lt;ref name=&quot;pmid23223451&quot;/&gt; Demetilacija DNK se provodi procesom koji koristi put [[popravak ekscizijom baza|popravke ekscizijom baza DNK]].&lt;ref name=&quot;pmid20595612&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hajkova P, Jeffries SJ, Lee C, Miller N, Jackson SP, Surani MA | title = Genome-wide reprogramming in the mouse germ line entails the base excision repair pathway | journal = Science | volume = 329 | issue = 5987 | pages = 78–82 | date = July 2010 | pmid = 20595612 | pmc = 3863715 | doi = 10.1126/science.1187945 | bibcode = 2010Sci...329...78H }}&lt;/ref&gt;

Morfogenetski pokreti pretvaraju ćelijsku masu u troslojnu strukturu koja se sastoji od višećelijskih slojeva koji se nazivaju [[ektoderm]], [[mezoderm]] i [[endoderm]]. Ovi slojevi su poznati kao [[klicin list|klicini slojevi]]. Ovo je proces zvani  [[gastrulacija]]. Tokom cijepanja i gastrulacije događaju se prvi regionalni događaji specifikacije. Pored formiranja samih tri klicina sloja, oni često generiraju ekstraembrionske strukture, poput sisarske [[placenta|posteljice]], potrebne za podršku i ishranu embriona,&lt;ref&gt;{{cite book | veditors = Steven DH | date = 1975 | title = Comparative Placentation. | publisher = Academic Press | location = London }}&lt;/ref&gt; a također utvrđuju razlike u predanosti duž anteroposteriorne ose ([[glava]], [[trup]] i [[rep]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kimelman D, Martin BL | title = Anterior-posterior patterning in early development: three strategies | journal = Wiley Interdisciplinary Reviews. Developmental Biology | volume = 1 | issue = 2 | pages = 253–66 | year = 2012 | pmid = 23801439 | pmc = 5560123 | doi = 10.1002/wdev.25 }}&lt;/ref&gt;
[[Regionalna specifikacija]] inicira se prisustvom [[citoplazmatska determinanta|citoplazmatskih determinanti]] u jednom dijelu zigota. Ćelije koje sadrže determinantu postaju signalni centar i emituju indukcioni faktor. Budući da se indukcioni faktor proizvodi na jednom mjestu, difundira i raspada, on formira [[gradijent koncentracije]], visok blizu izvornih ćelija i nizak dalje.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Slack JM | year = 1987 | title = Morphogenetic gradients - past and present | journal = Trends in Biochemical Sciences | volume = 12 | pages = 200–204 | doi=10.1016/0968-0004(87)90094-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rogers KW, Schier AF | s2cid = 21477124 | title = Morphogen gradients: from generation to interpretation | journal = Annual Review of Cell and Developmental Biology | volume = 27 | pages = 377–407 | year = 2011 | issue = 1 | pmid = 21801015 | doi = 10.1146/annurev-cellbio-092910-154148 | bibcode = 2011ARCDB..27..377R }}&lt;/ref&gt; Preostale ćelije embriona, koje ne sadrže determinantu, kompetentne su da reaguju na različite koncentracije pojačavanjem specifičnih gena za kontrolu razvoja. To rezultira uspostavljanjem niza zona, raspoređenih na progresivno većoj udaljenosti od signalnog centra. U svakoj zoni je pojačano regulirana različita kombinacija gena za kontrolu razvoja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dahmann C, Oates AC, Brand M | title = Boundary formation and maintenance in tissue development | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 12 | issue = 1 | pages = 43–55 | date = January 2011 | pmid = 21164524 | doi = 10.1038/nrg2902 | s2cid = 1805261 | url = https://infoscience.epfl.ch/handle/20.500.14299/137767 }}&lt;/ref&gt; Ovi geni kodiraju [[transkripcijski faktor|transkripcijske faktore]] koji pojačavaju nove kombinacije genske aktivnosti u svakoj regiji. Između ostalih funkcija, ovi transkripcijski faktori kontroliraju [[ekspresija gena|ekspresiju gena]] koji daju specifična adhezivna i pokretljiva svojstva ćelijama u kojima su aktivni. Zbog ovih različitih morfogenetskih svojstava, ćelije svakog klicnog sloja kreću se i formiraju slojeve, tako da ektoderm završava s vanjske strane, mezoderm u sredini, a endoderm s unutrašnje strane.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hardin J, Walston T | title = Models of morphogenesis: the mechanisms and mechanics of cell rearrangement | journal = Current Opinion in Genetics &amp; Development | volume = 14 | issue = 4 | pages = 399–406 | date = August 2004 | pmid = 15261656 | doi = 10.1016/j.gde.2004.06.008 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hammerschmidt M, Wedlich D | title = Regulated adhesion as a driving force of gastrulation movements | journal = Development | volume = 135 | issue = 22 | pages = 3625–41 | date = November 2008 | pmid = 18952908 | doi = 10.1242/dev.015701 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 

Morfogenetski pokreti ne samo da mijenjaju oblik i strukturu embriona, već dovođenjem ćelijskih slojeva u nove prostorne odnose omogućavaju i nove faze signalizacije i odgovora između njih. Osim toga, prvi morfogenetski pokreti embriogeneze, poput gastrulacije, epibolije i uvijanja, direktno aktiviraju puteve uključene u specifikaciju endomezoderma putem procesa mehanotransdukcije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Farge |first1=Emmanuel |year=2003 |title=Mechanical induction of twist in the Drosophila foregut/stomodeal primordium|journal=Current Biology |volume=13 |issue=16 |pages=1365–1377 |doi=10.1016/s0960-9822(03)00576-1 |pmid=1293230 |doi-access=free |bibcode=2003CBio...13.1365F }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Brunet|first1=Thibaut|last2=Bouclet|first2=Adrien |last3=et|first3=al |year=2013|title=Evolutionary conservation of early mesoderm specification by mechanotransduction in Bilateria|journal=Nature Communications|doi=10.1038/ncomms3821 |pmid= 24281726 |pmc=3868206|bibcode=2013NatCo...4.2821B }}&lt;/ref&gt; Pretpostavlja se da je ovo svojstvo evolucijski naslijeđeno od specifikacije endomezoderma, mehanički stimulirano hidrodinamičkim tokom morskog okoliša kod prvih životinjskih organizama (prvih [[metazoa]]).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Nguyen|first1=Ngoc-Minh|last2=Merle|first2=Tatiana |last3=et|first3=al |year=2022|title=Mechano-biochemical marine stimulation of inversion, gastrulation, and endomesoderm specification in multicellular Eukaryota|journal=Frontiers in Cell and Developmental Biology|volume=10|doi=10.3389/fcell.2022.992371 |pmid= 36531949 |pmc=9754125 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Nguyen |first1=Ngoc-Minh |last2=Farge |first2=Emmanuel |display-authors=etal |year=2024 |title=Mechanical induction in metazoan development and evolution: from earliest multi-cellular organisms to modern animal embryos |journal=Nature Communications|volume=15 |issue=1 |doi=10.1038/s41467-024-55100-5 |pmc=11659590  |pmid=39702750 |doi-access=free|bibcode=2024NatCo..1510695N }}&lt;/ref&gt;

[[Rast i razvoj ljudskog organizma|Rast]] kod embriona je uglavnom autonoman.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = O'Farrell PH | year = 2003 | chapter = How metazoans reach their full size: the natural history of bigness. | title = Cell Growth: Control of Cell Size | veditors = Hall MN, Raff M, Thomas G | pages = 1–21 | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press }}&lt;/ref&gt; Za svaku teritoriju ćelija, stopa rasta je kontrolirana kombinacijom aktivnih gena. Slobodno živeći embriji ne rastu u masi, jer nemaju vanjsku opskrbu hranom. Ali embriji hranjeni posteljicom ili ekstraembrionalnom zalihom žumanca mogu rasti vrlo brzo, a promjene relativne stope rasta između dijelova ovih organizama pomažu u stvaranju konačne ukupne anatomije.
Cijeli proces treba biti koordiniran u vremenu, a kako se to kontrolira nije poznato. Možda postoji glavni sat koji može komunicirati sa svim dijelovima embrija koji kontrolira tok događaja ili vrijeme može jednostavno ovisiti o lokalnim uzročnim slijedovima događaja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Moss EG, Romer-Seibert J | title = Cell-intrinsic timing in animal development | journal = Wiley Interdisciplinary Reviews. Developmental Biology | volume = 3 | issue = 5 | pages = 365–77 | year = 2014 | pmid = 25124757 | doi = 10.1002/wdev.145 | s2cid = 29029979 }}&lt;/ref&gt;

=== Metamorfoza ===
{{Glavni|Metamorfoza}}
Razvojni procesi su vrlo očigledni tokom procesa [[Metamorfoza|metamorfoze]]. Ovo se dešava kod raznih vrsta životinja kao što su [[insekti]], [[vodozemci]], neke [[ribe]] i mnogi morski [[beskičmenjaci]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bishop |first1=C. D. |last2=Erezyilmaz |first2=D. F. |last3=Flatt |first3=T. |last4=Georgiou |first4=C. D. |last5=Hadfield |first5=M. G. |last6=Heyland |first6=A. |last7=Hodin |first7=J. |last8=Jacobs |first8=M. W. |last9=Maslakova |first9=S. A. |last10=Pires |first10=A. |last11=Reitzel |first11=A. M. |last12=Santagata |first12=S. |last13=Tanaka |first13=K. |last14=Youson |first14=J. H. |date=2006-12-01 |title=What is metamorphosis? |url=https://academic.oup.com/icb/article-abstract/46/6/655/702188 |journal=Integrative and Comparative Biology |volume=46 |issue=6 |pages=655–661 |doi=10.1093/icb/icl004 |pmid=21672776 |issn=1540-7063}}&lt;/ref&gt; Poznati primjeri se vide kod [[žaba]], koje se obično izlegu kao punoglavac i metamorfoziraju u odraslu žabu, te određenih insekata koji se izlegu kao [[larva]], a zatim se preoblikuju u odrasli oblik tokom stadija [[kukuljica|kukuljice]].
Svi gore navedeni razvojni procesi odvijaju se tokom metamorfoze. Primjeri koji su posebno dobro proučeni uključuju gubitak repa i druge promjene na punoglavcu [[modelni organizam|modelnog orgamizma]] [[žabe]] &quot;[[Xenopus laevis]]&quot;,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tata JR | year = 1996 | title = Amphibian metamorphosis: an exquisite model for hormonal regulation of postembryonic development in vertebrates | journal = Development, Growth and Differentiation| volume = 38 | issue = 3| pages = 223–231 | doi=10.1046/j.1440-169x.1996.t01-2-00001.x| pmid = 37281700 | s2cid = 84081060 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brown DD, Cai L | title = Amphibian metamorphosis | journal = Developmental Biology | volume = 306 | issue = 1 | pages = 20–33 | date = June 2007 | pmid = 17449026 | pmc = 1945045 | doi = 10.1016/j.ydbio.2007.03.021 }}&lt;/ref&gt; i biologiji imaginalnih diskova, koji generiraju dijelove tijela odraslih muha ''[[Drosophila melanogaster]]''.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Cohen SM | date = 1993 | chapter = Imaginal Disc Development. | veditors = Bate M, Martinez-Arias M | title = The Development of Drosophila melanogaster | publisher = Cold Spring Harbor Press }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Maves L, Schubiger G | title = Transdetermination in Drosophila imaginal discs: a model for understanding pluripotency and selector gene maintenance | journal = Current Opinion in Genetics &amp; Development | volume = 13 | issue = 5 | pages = 472–9 | date = October 2003 | pmid = 14550411 | doi = 10.1016/j.gde.2003.08.006 }}&lt;/ref&gt;

== Razvoj biljaka==
{{Glavni|Razvoj biljke}}
'''Razvoj biljke''' je proces kojim strukture nastaju i sazrijevaju kako biljka raste. Proučava se u [[anatomija biljaka|anatomiji]] i [[fiziologija biljaka|fiziologiji]], kao i u morfologiji biljaka.
Biljke stalno proizvode nova tkiva i strukture tokom svog života iz [[meristem]]a, &lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bäurle I, Laux T | title = Apical meristems: the plant's fountain of youth | journal = BioEssays | volume = 25 | issue = 10 | pages = 961–70 | date = October 2003 | pmid = 14505363 | doi = 10.1002/bies.10341 | bibcode = 2003BiEss..25..961B | department = Review }}&lt;/ref&gt; smještenog  na vrhovima organa ili između zrelih tkiva. Dakle, živa biljka uvijek ima embrionalna tkiva. Nasuprot tome, životinjski [[embrij]] vrlo rano će proizvesti sve dijelove tijela koje će ikada imati u svom životu. Kada se životinja rodi (ili izlegne iz jajeta), ima sve dijelove tijela i od tog trenutka će samo rasti veća i zrelija.
Svojstva organizacije koja se vide kod biljke su [[emergentnost|emergentna svojstva]] koja su više od zbira pojedinačnih dijelova. &quot;Sastavljanje ovih tkiva i funkcija u integrirani višećelijski organizam daje ne samo karakteristike odvojenih dijelova i procesa, već i sasvim novi skup karakteristika koje ne bi bile predvidljive na osnovu ispitivanja odvojenih dijelova.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Leopold AC | title = Plant Growth and Development | url = https://archive.org/details/plantgrowthdevel00leoprich | url-access = registration | page = [https://archive.org/details/plantgrowthdevel00leoprich/page/183 183] | location = New York | publisher = McGraw-Hill | date = 1964 }}&lt;/ref&gt;

=== Rast ===
[[Vaskularna biljka]] počinje od jednoćelijskog [[zigot]]a, formiranog [[oplodnja|oplodnjom]] [[jajna ćelija|jajne ćelije]] [[spermatozoid]]om. Od tog trenutka, ona počinje da se dijeli i formira biljni [[embrion]] kroz proces [[embriogeneza|embriogeneze]]. Kako se to dešava, rezultirajuće ćelije će se organizovati tako da jedan kraj postaje prvi [[korijen]], dok drugi kraj formira vrh [[izdanak|izdanka]]. Kod [[sjemenjače|sjemenskih]] biljaka, embrion će razviti jedan ili više &quot;sjemenskih listova&quot; ([[kotiledon]]a). Do kraja embriogeneze, mlada biljka će imati sve dijelove potrebne za početak svog života.

Kada embrion [[klijanje|proklija]] iz svoje [[sjemenka|sjemenke]] ili matične biljke, on počinje da proizvodi dodatne organe ([[list]]ove, [[stabljika|stabljike]] i [[korijen]]je), kroz proces [[organogeneza|organogeneze]]. Novo korijenje raste iz korijenskih meristema koji se nalaze na vrhu korijena, a nove stabljike i listovi rastu iz [[meristem]]a izdanka koji se nalaze na vrhu [[izdanak|izdanka]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brand U, Hobe M, Simon R | title = Functional domains in plant shoot meristems | journal = BioEssays | volume = 23 | issue = 2 | pages = 134–41 | date = February 2001 | pmid = 11169586 | doi = 10.1002/1521-1878(200102)23:2&lt;134::AID-BIES1020&gt;3.0.CO;2-3 | s2cid = 5833219 | department = Review }}&lt;/ref&gt; Grananje se događa kada male nakupine ćelija koje je ostavio meristem, a koje još nisu prošle kroz [[ćelijska diferencijacija|ćelijsku diferencijaciju]], da bi formirale specijalizirano tkivo, počnu rasti kao vrh novog korijena ili izdanka. Rast iz bilo kojeg takvog meristema na vrhu korijena ili izdanka naziva se [[primarni rast]] i rezultira izduženjem tog korijena ili izdanka. [[Sekundarni rast]] rezultira širenjem korijena ili izdanka diobama ćelija u [[Kambij (botanika)|kambiju]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Barlow P | title = Patterned cell determination in a plant tissue: the secondary phloem of trees | journal = BioEssays | volume = 27 | issue = 5 | pages = 533–41 | date = May 2005 | pmid = 15832381 | doi = 10.1002/bies.20214 }}&lt;/ref&gt;

Pored rasta putem [[ćelija (biologija)|ćelijske]] [[ćelijska dioba|diobe]], biljka može rasti i putem '''izduživanja ćelija'''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pacifici E, Di Mambro R, Dello Ioio R, Costantino P, Sabatini S | title = Arabidopsis root | journal = The EMBO Journal | volume = 37 | issue = 16 | date = August 2018 | pmid = 30012836 | pmc = 6092616 | doi = 10.15252/embj.201899134 }}&lt;/ref&gt; Ovo se dešava kada pojedinačne ćelije ili grupe ćelija rastu duže. Neće sve biljne ćelije rasti do iste dužine. Kada ćelije na jednoj strani stabljike rastu duže i brže od ćelija na drugoj strani, stabljika će se kao rezultat toga saviti na stranu sporije rastućih ćelija. Ovaj usmjereni rast može se dogoditi putem odgovora biljke na određeni stimulus, kao što su svjetlost ([[fototropizam]]), gravitacija ([[gravitropizam]]), voda ([[hidrotropizam]]) i fizički kontakt ([[tigmotropizam]]).
Rast i razvoj biljaka posredovani su specifičnim [[biljni hormoni|biljnim hormonima]] i regulatorima rasta biljaka (PGR) (Ross et al. 1983).&lt;ref name=&quot;ross&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Ross SD, Pharis RP, Binder WD | date = 1983 | chapter = Growth regulators and conifers: their physiology and potential uses in forestry. | pages = 35–78 | veditors = Nickell LG | title = Plant growth regulating chemicals | volume = 2 | publisher = CRC Press | location = Boca Raton, FL }}&lt;/ref&gt; Na nivoe [[endogen]]ih hormona utiču starost biljke, otpornost na hladnoću, period mirovanja i drugi metabolički uslovi; fotoperiod, suša, temperatura i drugi spoljni uslovi okoline;  [[egzogen]]i izvori PGR-ova, npr. oni koji se primjenjuju spolja i oni koji su [[rizosfera|rizosfernog]] porijekla.

=== Morfološke varijacije ===
Biljke pokazuju prirodne varijacije u svom obliku i strukturi. Dok se svi organizmi razlikuju od jedinke do jedinke, biljke pokazuju dodatnu vrstu varijacija. Unutar jedne jedinke, dijelovi se ponavljaju i mogu se razlikovati po obliku i strukturi od drugih sličnih dijelova. Ova varijacija se najlakše uočava na [[listovi]]ma biljke, iako i drugi organi poput stabljika i cvjetova mogu pokazivati slične varijacije. Postoje tri glavna uzroka ove varijacije: pozicijski efekti, efekti okoline i juvenilnost.

=== Evolucija biljne morfologije ===
[[Transkripcijski faktor]]i i transkripcijske regulatorne mreže imaju ključnu ulogu u morfogenezi biljaka i njihovoj evoluciji. Tokom sadnje biljaka, pojavile su se mnoge nove porodice transkripcijskih faktora koje su preferencijalno povezane u mreže višećelijskog razvoja, reprodukcije i razvoja organa, doprinoseći složenijoj [[morfogeneza|morfogenezi]] kopnenih biljaka.&lt;ref name=&quot;MBE_1767&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G | display-authors = 6 | title = An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 32 | issue = 7 | pages = 1767–73 | date = July 2015 | pmid = 25750178 | pmc = 4476157 | doi = 10.1093/molbev/msv058 | url =http://mbe.oxfordjournals.org/content/32/7/1767.full| url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20160602063847/http://mbe.oxfordjournals.org/content/32/7/1767.full | archive-date = 2016-06-02 }}&lt;/ref&gt;

Većina kopnenih biljaka dijeli [[zajednički predak|zajedničkog pretka]], višećelijske [[alge]]. Primjer evolucije biljne morfologije vidi se kod harofita. Studije su pokazale da harofite imaju osobine koje su homologne kopnenim biljkama. Postoje dvije glavne teorije o evoluciji biljne morfologije, a to su homologna i antitetska teorija. Općeprihvaćena teorija o evoluciji biljne morfologije je antitetska teorija.  Tvrdi da višestruke [[mitoza|mitotske diobe]] koje se odvijaju prije [[mejoza|mejoze]] uzrokuju razvoj [[sporofit]]a. Zatim će se sporofit razviti kao nezavisni [[organizam]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pires ND, Dolan L | title = Morphological evolution in land plants: new designs with old genes | journal = Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences | volume = 367 | issue = 1588 | pages = 508–518 | date = February 2012 | pmid = 22232763 | pmc = 3248709 | doi = 10.1098/rstb.2011.0252 }}&lt;/ref&gt;

== Razvojni modelni organizmi ==
{{Glavni|Modelni organizam}}
Veliki dio istraživanja razvojne biologije u posljednjim decenijama fokusirao se na korištenje malog broja [[modelni organizam|modelnih organizama]]. Pokazalo se da postoji velika konzervacija razvojnih mehanizama u životinjskom carstvu. U ranom razvoju različite vrste [[kičmenjak]]a koriste u suštini iste induktivne signale i iste gene koji kodiraju regionalni identitet. Čak i [[beskičmenjaci]] koriste sličan repertoar signala i gena, iako su formirani dijelovi tijela značajno različiti. Modelni organizmi imaju neke posebne eksperimentalne prednosti koje su im omogućile da postanu popularni među istraživačima. U jednom smislu, oni su &quot;modeli&quot; za cijelo životinjsko carstvo, a u drugom smislu, oni su &quot;modeli&quot; za ljudski razvoj, koji je teško direktno proučavati iz etičkih i praktičnih razloga. Modelni organizmi bili su najkorisniji za razjašnjavanje široke prirode razvojnih mehanizama. Što se više detalja traži, to se više razlikuju jedni od drugih i od ljudi.

===Biljke===
* Thalova grbaštica (''[[Arabidopsis thaliana]]'')&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot;&gt;{{cite journal | last=Friedman | first=William E. | title=Expression of the cell cycle in sperm of ''Arabidopsis'': implications for understanding patterns of gametogenesis and fertilization in plants and other eukaryotes | journal=[[Development (journal)|Development]] | publisher=The Company of Biologists | volume=126 | issue=5 | year=1999 | issn=0950-1991 | pmid=9927606 | pages=1065–75 | doi=10.1242/dev.126.5.1065 | s2cid=13397345}}&lt;/ref&gt;

===Kičmenjaci===
* Žaba: rod ''[[Xenopus]]''&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot; /&gt; (''[[Xenopus laevis|X. laevis]]'' i ''[[Xenopus tropicalis|X. tropicalis]]'').&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Nieuwkoop PD, Faber J | year = 1967 | title = Normal table of ''Xenopus laevis'' (Daudin) | location = North-Holland, Amsterdam }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Harland RM, Grainger RM | title = Xenopus research: metamorphosed by genetics and genomics | journal = Trends in Genetics | volume = 27 | issue = 12 | pages = 507–15 | date = December 2011 | pmid = 21963197 | pmc = 3601910 | doi = 10.1016/j.tig.2011.08.003 }}&lt;/ref&gt; Good embryo supply. Especially suitable for microsurgery.
* [[Zebrica]]: ''Danio rerio''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lawson ND, Wolfe SA | title = Forward and reverse genetic approaches for the analysis of vertebrate development in the zebrafish | journal = Developmental Cell | volume = 21 | issue = 1 | pages = 48–64 | date = July 2011 | pmid = 21763608 | doi = 10.1016/j.devcel.2011.06.007 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Good embryo supply. Well developed genetics.
* Kokoš: ''[[Gallus gallus]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rashidi H, Sottile V | title = The chick embryo: hatching a model for contemporary biomedical research | journal = BioEssays | volume = 31 | issue = 4 | pages = 459–65 | date = April 2009 | pmid = 19274658 | doi = 10.1002/bies.200800168 | bibcode = 2009BiEss..31..459R | s2cid = 5489431 }}&lt;/ref&gt; Rani stadiji slični [[sisari]]ma, ali mikrohirurgija lakša. Niska cijena.
* Miš: ''[[Mus musculus]]''&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Behringer R, Gertsenstein M, Vintersten K, Nagy M | date = 2014 | title = Manipulating the Mouse Embryo. A Laboratory Manual | edition = Fourth | location = Cold Spring Harbor, NY | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press }}&lt;/ref&gt; A mammal&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot; /&gt; sa dobro razvijenom genetikom.

===Beskičmenjaci===
* Voćna mušica: ''[[Drosophila melanogaster]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = St Johnston D | title = The art and design of genetic screens: Drosophila melanogaster | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 3 | issue = 3 | pages = 176–88 | date = March 2002 | pmid = 11972155 | doi = 10.1038/nrg751 | s2cid = 195368351 }}&lt;/ref&gt; Dobra opskrba embrionima. Dobro razvijena genetika. 
* [[Nematode]]: ''[[Caenorhabditis elegans]]''.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Riddle DL, Blumenthal T, Meyer BJ, Priess JR | year = 1997 | title = C.elegans II. | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press | location = Cold Spring Harbor, NY }}&lt;/ref&gt; Dobra zaliha embriona. Dobro razvijena genetika. Niska cijena.

===Jednoćelijski===
* [[Alge]]: ''[[Chlamydomonas]]''&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot;/&gt;
* Kasac: ''[[Saccharomyces cerevisiae]]''&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot;/&gt;

===Ostali===

Također su popularni u neke svrhe bili [[morski jež]]evi &lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Ettensohn CA, Sweet HC | title = Current Topics in Developmental Biology Volume 50 | year = 2000 | chapter = Patterning the early sea urchin embryo | chapter-url = https://archive.org/details/currenttopicsind00gera/page/1 | journal = Curr. Top. Dev. Biol. | volume = 50 | pages = [https://archive.org/details/currenttopicsind00gera/page/1 1–44] | doi = 10.1016/S0070-2153(00)50002-7 | pmid = 10948448 | isbn = 9780121531508 | chapter-url-access = registration | publisher = Academic Press }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Friedman-1999&quot;/&gt; i [[Ascidiacea|ascidije]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lemaire P | title = Evolutionary crossroads in developmental biology: the tunicates | journal = Development | volume = 138 | issue = 11 | pages = 2143–52 | date = June 2011 | pmid = 21558365 | doi = 10.1242/dev.048975 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Za studije regeneracije koriste se [[urodela]] [[vodozemci]] kao što je [[aksolotl]] ''Ambystoma mexicanum'',&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nacu E, Tanaka EM | title = Limb regeneration: a new development? | journal = Annual Review of Cell and Developmental Biology | volume = 27 | pages = 409–40 | year = 2011 | pmid = 21801016 | doi = 10.1146/annurev-cellbio-092910-154115 }}&lt;/ref&gt; a također i [[planarija|planarijske]] gliste kao što je ''[[Schmidtea mediterranea]]''.&lt;ref name=&quot;Reddien P.W., Alvarado A.S. 2004 725–757&quot;/&gt; [[Organoid]]i također su se pokazali kao efikasan model za razvoj.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ader M, Tanaka EM | title = Modeling human development in 3D culture | journal = Current Opinion in Cell Biology | volume = 31 | pages = 23–8 | date = December 2014 | pmid = 25033469 | doi = 10.1016/j.ceb.2014.06.013 }}&lt;/ref&gt; Razvoj biljaka fokusirao se na Thalovu gebašticu ''[[Arabidopsis thaliana]]'' kao [[modelni organizam]].&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Weigel D, Glazebrook J | date = 2002 | title = Arabidopsis. A Laboratory Manual. | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press | location = Cold Spring Harbor, NY }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{columns-list|colwidth=18em|
* [[Blastocista]]
* [[Plan tijela]]
* [[Ćelijska signalizacija]]
* [[Mreže ćelijske signalizacije]]
* [[Embriologija]]
* [[Pojačivač (genetika)]]
* [[Razvoj riba]]
* [[Mreža regulacije gena]]
* [[Homologija (biologija)]]
* [[Ontogeneza]]
* [[Evolutivna razvojna biologija biljaka]]
* [[Promotor (biologija)]]
* [[Transdukcija signala]]
* [[Sintetska biologija]]
* [[Teratologija]]
}}
== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Dodatni izvori ==
{{refbegin}}
* {{cite book |vauthors=Gilbert SF, Barresi M |author-link1=Scott F. Gilbert |title=Developmental Biology |edition=13th |location=NY |language=en |publisher=Oxford University Press |year=2023 |isbn=9780197574591}}
* {{cite book |vauthors=Slack JM |date=2013 |title=Essential Developmental Biology |location=Oxford |publisher=Wiley-Blackwell}}
* {{cite book |vauthors=Wolpert L, Tickle C |date=2011 |title=Principles of Development |location=Oxford and New York |publisher=Oxford University Press}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikibooks}}
{{Commons category|Developmental biology}}
* [http://www.sdbonline.org/ Society for Developmental Biology]
* [http://www.sdbcore.org/ Collaborative resources]
* [http://10e.devbio.com/ Developmental Biology - 10th edition]
* [http://bcs.wiley.com/he-bcs/Books?action=index&amp;bcsId=7612&amp;itemId=0470923512 Essential Developmental Biology 3rd edition]
* [https://embryo.asu.edu/ Embryo Project Encyclopedia]

{{-}}
{{Razvojna biologija}}
{{Embriologija}}
{{Ljudski razvoj}}
{{biologija}}
{{genarch}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Razvojna biologija| ]]
[[Kategorija:Filozofija biologije]]</text>
      <sha1>qc1jm5x3y7jysr955qhn6thn09ujaoj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razvojna genetika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535837</id>
    <redirect title="Razvojna biologija" />
    <revision>
      <id>3903949</id>
      <timestamp>2026-07-09T19:01:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GENETIČAR-100</username>
        <id>183448</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Razvojna biologija]]</comment>
      <origin>3903949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34" sha1="23706tfx5gfraymzpejf4ax0th8fvyq" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Razvojna biologija]]</text>
      <sha1>23706tfx5gfraymzpejf4ax0th8fvyq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hucho hucho</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535838</id>
    <redirect title="Mladica" />
    <revision>
      <id>3903953</id>
      <timestamp>2026-07-09T19:16:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GENETIČAR-100</username>
        <id>183448</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Mladica]]</comment>
      <origin>3903953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="ioeat9r0343ux8luv9blh9iscs6bj48" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Mladica]]</text>
      <sha1>ioeat9r0343ux8luv9blh9iscs6bj48</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atlantski losos</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535839</id>
    <revision>
      <id>3903956</id>
      <timestamp>2026-07-09T19:35:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GENETIČAR-100</username>
        <id>183448</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:  {{Taksokvir |boja=pink |naziv=Atlantski losos | slika= Wst atlantischer lachs stoer 001.jpg | opis_slike = Mužjak za rasplod, ulovljen u [[Njemačka|Njemačkoj]] | slika2 = Salmo salar.jpg |status = LC | status_sistem = [[IUCN]]3.1&lt;ref&gt;{{IUCN|asesores = World Conservation Monitoring Centre|año = 1996|edición IUCN=2010|consultado = 3 de febrero de 2010}}&lt;/ref&gt; | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Actinopterygii]] | infraclassis = [[Teleostei]] | su...</comment>
      <origin>3903956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23289" sha1="9zk5hy789e3oum3pru1rms7677ni31e" xml:space="preserve">
{{Taksokvir
|boja=pink
|naziv=Atlantski losos
| slika= Wst atlantischer lachs stoer 001.jpg
| opis_slike = Mužjak za rasplod, ulovljen u [[Njemačka|Njemačkoj]]
| slika2 = Salmo salar.jpg
|status = LC
| status_sistem = [[IUCN]]3.1&lt;ref&gt;{{IUCN|asesores = World Conservation Monitoring Centre|año = 1996|edición IUCN=2010|consultado = 3 de febrero de 2010}}&lt;/ref&gt;
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Actinopterygii]]
| infraclassis = [[Teleostei]]
| superordo = [[Protacanthopterygii]]
| ordo = [[Salmoniformes]]
| familia = [[Salmonidae]]
| subfamilia = [[Salmonidae|Salmoninae]]
| genus = [[Salmo]]
                                                                                                                |species=''S. salar''
| dvoimeno = '''''Salmo salar'''''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 10. izdanje ''Systema Naturae'' (1758.)
| karta _raspon = Distribution of Atlantic salmon.svg
|karta_opis = Rasprostranjenje atlantskog lososa
}}
'''Atlantski losos''' (''''''[[Salmo salar]]'''''') je vrsta ribe s [[peraja]]ma iz porodice ''[[Salmonidae]]''. Treći je najveći  pripadnik [[porodica (biologije)|porodice]] ''Salmonidae'', iza [[Hucho taimen|sibirskog tajmena]] i pacifičkog [[Oncorhynchus tshawytscha| Činuk lososa]], a naraste do 1 m dužine. Atlantski losos nalazi se u sjevernom [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i u [[rijeka]]ma koje u njega utječu. Većina populacija je [[anadrom]]na; izlegu se u [[potok|potocima]] i rijekama, ali se sele u more kako rastu gdje sazrijevaju, nakon čega se odrasli sezonski ponovno sele uzvodno kako bi se mrijestili.&lt;ref name=&quot;Audubon&quot;&gt;{{cite book |title=The Audubon Society Field Guide to North American Fishes, Whales &amp; Dolphins |publisher=Chanticleer Press |year=1983 |page=395|isbn=0-394-53405-0}}&lt;/ref&gt;
Kada odrasle ribe ponovo uđu u rijeke radi [[mrijest|mriještenja]], mijenjaju boju i izgled. Neke populacije ove ribe migriraju samo u velika jezera i &quot;zatvorene su&quot;, provodeći cijeli život u slatkoj vodi. Takve populacije se nalaze u cijelom području rasprostranjenosti vrste. Za razliku od pacifičkih vrsta lososa, ''S. salar'' je [[iteroparoznost|iteroparozan]], što znači da može preživjeti mriješćenje i vratiti se u more, kako bi ponovio proces sljedeće godine, pri čemu se 5–10% vraća u more radi ponovnog mriještenja. Takve jedinke mogu narasti do izuzetno velikih veličina, iako su rijetke. Različite životne faze ribe poznate su pod nekoliko različitih naziva na engleskom jeziku; [[alevin]], [[mrijest (biologija)|mlađ]], [[mlađ (riba)|par] i [[Mlada riba|smolt]].
Meso atlantskog lososa je posebno hranjiva hrana i smatra se jednom od profinjenijih vrsta ribljeg mesa u mnogim kulturama. Kao takvo, pojavljuje se u brojnim popularnim tradicionalnim kuhinjama i može postići višu cijenu od nekih drugih riba. Stoga je dugo bila meta sportskog ribolova i komercijalnog [[ribolov]]a, što je, kao i uništavanje staništa, utjecalo na populaciju u nekim područjima. Kao rezultat toga, vrsta je predmet napora za očuvanje u nekoliko zemalja, koji su, čini se, bili donekle uspješni od 2000-ih. Razvijene su i tehnike uzgoja ove vrste, korištenjem metoda [akvakultura|akvakulture]], a trenutno se uzgaja u velikom broju u mnogim zemljama, pri čemu [[Norveška]] proizvodi preko 50% svjetskih zaliha.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Atlantic Salmon (Salmo salar) |url=https://www.compassioninfoodbusiness.com/media/7447055/atlantic-salmon-in-numbers.pdf |website=www.compassioninfoodbusiness.com}}&lt;/ref&gt; Iako je ovo sada održiva alternativa divljem ulovu ribe, metode uzgoja su privukle kritike ekologa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Burridge |first1=Les |last2=Weis |first2=Judith S. |last3=Cabello |first3=Felipe |last4=Pizarro |first4=Jaime |last5=Bostick |first5=Katherine |date=2010-08-15 |title=Chemical use in salmon aquaculture: A review of current practices and possible environmental effects |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0044848610003297 |journal=Aquaculture |volume=306 |issue=1 |pages=7–23 |doi=10.1016/j.aquaculture.2010.05.020 |bibcode=2010Aquac.306....7B |issn=0044-8486|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Nomenklatura==
Atlantski losos je dobio svoje naučno [[binomno ime]] od švedskog [[zoologijaa|zoologa]] i [[Taksonomija |taksonoma]] [[Carl Linnaeus|Linnea]] u 10. izdanju  ''Systema Naturae'', 1758. Naziv ''Salmo salar'' potiče od latinskih riječi ''salmo'', što znači losos i ''salar'', što znači skakač (prema M. Bartonu),&lt;ref&gt;Barton, M.: &quot;Biology of Fishes.&quot;, pages 198–202 Thompson Brooks/Cole 2007&lt;/ref&gt; ali vjerovatnije znači &quot;stanovnik slane vode&quot;. Lewisov i Short-ov Latinski rječnik (Clarendon Press, Oxford, 1879) prevodi &quot;salar&quot; kao vrstu pastrmke prema njenoj upotrebi u &quot;Idilama&quot; pjesnika [[Ausonius]] (4. vijek nove ere). Kasnije je utvrđeno da su različito obojeni smolti iste vrste.
Ostali nazivi koji se koriste za atlantskog lososa su: zaljevski losos, crni losos, losos s kaplinskim lobanjom, violinist, sebago losos, srebrni losos, vanjski losos i winnish. U različitim fazama svog sazrijevanja i životnog ciklusa, poznati su kao parr, smolt, grilse, grilt, kelt, slin i proljetni losos. Atlantski losos koji ne putuje u more poznat je kao kopneni losos.&lt;ref name=weebly&gt;{{cite web|title=Atlantic Salmon|url=http://animallist.weebly.com/atlantic-salmon.html |work=animallist.weebly.com |access-date=19 November 2013}}&lt;/ref&gt;

==Opis==
[[File:Atlantic Salmon, Nord-du-Québec, CA-QC, CA imported from iNaturalist photo 404770265.jpg|thumb| U [[Québec|Québecu]], pokazujući posebno obilježje kod mužjaka koji se pare]]
Atlantski losos je najveća vrsta u rodu ''Salmo''. Nakon dvije godine u moru, riba je u prosjeku duga 71 do 76 cm i teška 3,6 do 5,4 kg.&lt;ref name=&quot;NOAA&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/fish/atlanticsalmon.htm|title=Atlantic salmon (Salmo salar)|publisher=NOAA Fisheries - Office of Protected Resources|date=2017-05-05}}&lt;/ref&gt; Primjerci koji provedu četiri ili više zima hraneći se na moru ili se više puta mrijeste, mogu biti mnogo veći. Atlantski losos ulovljen mrežom 1960. godine u Škotskoj, u ušću rijeke Hope, težio je 49,44 kg, najteži zabilježen u svoj dostupnoj literaturi. Drugi ulovljen mrežom 1925. godine u Norveškoj mjerio je 160,65 cm, što ga čini najdužim atlantskim lososom ikada zabilježenim.&lt;ref name=&quot;Buller&quot;&gt;Buller F., ''The Domesday Book of Giant Salmon Volume 1 &amp; 2''. Constable (2007) &amp; Constable (2010)&lt;/ref&gt;
	
{{Multiple image
| image1            = Salmo salar 149116515 (cropped).jpg
| image2            = Salmo salar 221451741 (cropped).jpg
| direction         = vertical
| total_width       = 250
| footer            = Mladunci različitih veličina, u [[Škotska|Škotskoj]]
}}
Boja mladog atlantskog lososa ne podsjeća na odraslu fazu. Dok žive u [[slatka voda|slatkoj vodi]], imaju plave i crvene mrlje. U zreloj dobi poprimaju srebrno-plavi sjaj. Najlakši način da ih se prepozna kao odrasle jedinke je po crnim mrljama pretežno iznad bočne linije, iako [[repno peraje|repna peraja]] obično nemaju mrlja. Kada se razmnožavaju, mužjaci poprimaju blago zelenu ili crvenu boju. Losos ima vretenasto tijelo i dobro razvijene zube. Sve peraje, osim [[masno peraje|masnog]], obrubljene su crnom bojom. 

==Rasprostranjenje i stanište== 
[[File:Ocean migration of Altantic salmon.gif|thumb|upright=1.3| Migracija atlantskog lososa u okeanu &lt;ref&gt;{{cite web |date=13 September 2010 |title=Atlantic Salmon Life Cycle |url=http://www.fws.gov/r5crc/Stuff/appc.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140115064920/http://www.fws.gov/r5crc/Stuff/appc.html |archive-date=15 January 2014 |website=Connecticut River Coordinator's Office |publisher=U.S. Fish and Wildlife Service}}&lt;/ref&gt;]]
[[File:Salmo salar 415595378 (cropped 1).jpg|thumb| Okeanska faza, u [[Newfoundland (ostrvo)|Newfoundlandu]]]] 
[[File:Salmo trutta Trout Aquarium Atlanterhavsparken Norway.jpg|thumb| U ''Atlantic Sea-Parku'', u [[Norveška|Norveškoj]].]]
Prirodna mjesta za [[razmnožavanje]] atlantskog lososa su rijeke u Evropi i sjeveroistočna obala Sjeverne Amerike. U Evropi se atlantski losos još uvijek nalazi na jugu sve do Španije, a na sjeveroistoku do [[Pečore (rijeka)|rijeke Pečore]] u [[Rusija|Rusiji]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Kazakov | first1=R. V. | last2=Titov | first2=S. F. | title=Population genetics of salmon, Salmo salar L., in northern Russia | journal=Aquaculture Research | volume=24 | issue=4 | date=1993 | issn=1355-557X | doi=10.1111/j.1365-2109.1993.tb00624.x | doi-access=free | pages=495–506}}&lt;/ref&gt; Atlantski losos se proširio na sjever i kolonizirao [[Svalbard]] (78°N) od 2002. do 2006. godine nadalje, zbog zagrijavanja tamošnje klime.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Jensen | first1=Arne J. | last2=Karlsson | first2=Sten | last3=Fiske | first3=Peder | last4=Hansen | first4=Lars Petter | last5=Østborg | first5=Gunnel M. | last6=Hindar | first6=Kjetil | title=Origin and life history of Atlantic salmon ( Salmo salar ) near their northernmost oceanic limit | journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences | volume=71 | issue=11 | date=2014 | issn=0706-652X | doi=10.1139/cjfas-2014-0169 | pages=1740–1746 | bibcode=2014CJFAS..71.1740J | url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/cjfas-2014-0169 | access-date=2025-07-22| url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Zbog sportskog ribolova, neke južne populacije vrsta u sjevernoj Španiji se smanjuju.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=J. L. Horreo |author2=G. Machado-Schiaffino |author3=A. M. Griffiths |author4=D. Bright |author5=J. R. Stevens |author6=E. Garcia-Vazquez |title=Atlantic Salmon at Risk: Apparent Rapid Declines in Effective Population Size in Southern European Populations |journal=Transactions of the American Fisheries Society |volume=140 |issue=3 |pages=605–610 |date=2011 |doi=10.1080/00028487.2011.585574|bibcode=2011TrAFS.140..605H |hdl=10651/8569 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Rasprostranjenost vrste lahko je pod uticajem promjena u slatkovodnom staništu i klimi. Atlantski losos je vrsta ribe hladnih voda i posebno je osjetljiv na promjene temperature vode.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Nilsson | first1=Jonatan | last2=Moltumyr | first2=Lene | last3=Madaro | first3=Angelico | last4=Kristiansen | first4=Tore Sigmund | last5=Gåsnes | first5=Siri Kristine | last6=Mejdell | first6=Cecilie Marie | last7=Gismervik | first7=Kristine | last8=Stien | first8=Lars Helge | title=Sudden exposure to warm water causes instant behavioural responses indicative of nociception or pain in Atlantic salmon | journal=Veterinary and Animal Science | volume=8 | date=2019 | pmid=32734093 | pmc=7386744 | doi=10.1016/j.vas.2019.100076 | doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Rijeka [[Housatonic]] i njena pritoka [[Naugatuck]] bile su domaćini najjužnijim mrijestilištima atlantskog lososa u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref&gt;{{cite report |title=Status Review for Anadromous Atlantic Salmon (''Salmo salar'') in the United States. Report to the National Marine Fisheries Service and U.S. Fish and Wildlife Service |author=Fay, C. |author2=M. Bartron |author3=S. Craig |author4=A. Hecht |author5=J. Pruden |author6=R. Saunders |author7=T. Sheehan |author8=J. Trial |date=2006 |page=294 |url=http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/statusreviews.htm |access-date=3 July 2016 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ cite book |author=Kendall, W. C. |year=1935 |title=The fishes of New England: the salmon family. Part 2 - the salmons |publisher=Memoirs of the Boston Society of Natural History: monographs on the natural history of New England |location=Boston, Massachusetts |pages=[https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend/page/90 90] |url=https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend |access-date=3 July 2016 }}&lt;/ref&gt; Međutim, postoji izvještaj [[Henryja Hudson|Henryja Hudsona]] iz 1609. godine da je atlantski losos jednom prilikom plivao uz [[rijeka Hudson|rijeku Hudson].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The fishes of New England- the salmon family. Part 2 - the salmons. |author=W.C. Kendall |year=1935 |journal=Memoirs of the Boston Society of Natural History- Monographs on the Natural History of New England |volume=9 |issue=1 |pages=[https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend/page/n10 1]–166 |url=https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend |access-date=3 July 2016 }}&lt;/ref&gt; Osim toga, dokazi o ribljim [[krljušt]]ima koji datiraju iz prije 10.000 godina smještaju atlantskog lososa u obalni ribnjak [[New Jersey]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Fish scale evidence for rapid post-glacial colonization of an Atlantic coastal pond |author=Robert A. Daniels |author2=Doroty Peteet |journal=Global Ecology and Biogeography Letters |volume=7 |issue=6 |pages=467–476 |date=November 1998 |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1466-822X.1998.00313.x/abstract |access-date=3 July 2016 |doi=10.2307/2997716|jstor=2997716 |hdl=2060/19990023267 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

Dvije publikacije, iz 1988. i 1996. godine, dovele su u pitanje ideju da je atlantski losos bio u izobilju u Novoj Engleskoj u prahistorijsko vrijeme, kada je [[klima]] bila toplija nego što je danas. Ovaj argument se prvenstveno zasnivao na nedostatku podataka o kostima na arheološkim nalazištima u odnosu na druge vrste riba i tvrdnji da su historijske tvrdnje o izobilju možda bile pretjerane.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Where's the salmon? A reevaluation of the role of anadromous fisheries in aboriginal New England in Holocene human ecology in Northeastern North America |publisher=Plenum Press |location=New York |author=Catherine C. Carlson |editor=GP Nicholas |year=1988 |isbn=978-0-306-42869-2 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The [In]Significance of Atlantic Salmon |author=Catherine C. Carlson |journal=History Through a Pinhole |date=Fall–Winter 1996 |volume=8 |issue=3/4 |url=https://www.nps.gov/subjects/archeology/index.htm |access-date=3 July 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160916024107/https://www.nps.gov/archeology/cg/fd_vol8_num3-4/salmon.htm |archive-date=2016-09-16}}&lt;/ref&gt; Ovaj argument je kasnije osporen u drugom radu u kojem se tvrdilo da se nedostatak arheoloških fragmenata kostiju može objasniti time što su kosti lososa rijetke na lokalitetima koja još uvijek imaju velika područja s lososima i da su kosti lososa općenito slabo pronađene u odnosu na druge vrste riba.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The use (and misuse) of archaeological salmon data to infer historical abundance in North America with a focus on New England |author=Stephen F. Jane |author2=Keith H. Nislow |author3=Andrew R. Whiteley |journal=Reviews in Fish Biology and Fisheries |date=September 2014 |volume=24 |issue=3 |pages=943–954 |doi=10.1007/s11160-013-9337-3|bibcode=2014RFBF...24..943J |s2cid=15892424 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Atlantic salmon, archaeology and climate change in New England |author=Brian S. Robinson |author2=George L. Jacobson |author3=Martin G. Yates |author4=Arthur E. Spiess |author5=Ellen R. Cowie |journal=Journal of Archaeological Science |date=October 2009 |volume=36 |issue=10 |pages=2184–2191 |doi=10.1016/j.jas.2009.06.001|bibcode=2009JArSc..36.2184R }}&lt;/ref&gt;
Populacije atlantskog lososa značajno su smanjene u Sjedinjenim Američkim Državama nakon naseljavanja od strane Evrope. Trgovina krznom, sječa drveta, brane i mlinovi te poljoprivreda degradirali su slatkovodna staništa i smanjili [[prihvatljivi kapacitet]] većine sjevernoameričkih potoka. Populacije dabrova bile su zarobljene na rubu izumiranja do 1800. godine, a sječa drveća i krčenje dodatno su pogoršali eroziju potoka i gubitak staništa. Kako su drvo i krzno ustupili mjesto poljoprivredi, stanište atlantskog lososa u slatkovodnim vodama bilo je dodatno ugroženo. Prema historičaru D.W. Dunfieldu (1985.) &quot;više od polovine historijskih staza atlantskog lososa izgubljeno je u Sjevernoj Americi do 1850. godine&quot;. Već 1798. godine, u kanadskom parlamentu predstavljen je zakon o očuvanju atlantskog lososa, kako bi se zaštitile populacije u jezeru Ontario.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Dymond|first1=John R.|last2=MacKay|first2=Hugh H.|last3=Burridge|first3=Mary E.|last4=Holm|first4=Erling|last5=Bird|first5=Phillip W.|date=2019|title=The history of the Atlantic Salmon in Lake Ontario|url=https://read.dukeupress.edu/aehm/article/22/3/305-315/168168|journal=Aquatic Ecosystem Health &amp; Management|volume=22|issue=3|pages=305–315|doi=10.1080/14634988.2019.1641044|bibcode=2019AqEHM..22..305D |s2cid=202851801|issn=1463-4988|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; U Zalivskoj regiji Nove Škotske, zabilježeno je da je 31 od 33 potoka atlantskog lososa blokiran drvenim branama, što je dovelo do [[Lokalno izumiranje|istrebljenja]] riba koje su se rano zaletjele u mnogim slivovima. Priobalni ribolov atlantskog lososa postao je glavni izvozni proizvod [[Novi svijet|Novog svijeta]], s velikim ribolovnim operacijama uspostavljenim duž obala glavnih riječnih sistema. Najjužnije populacije su prve nestale. 
Mladi lososi provode jednu do četiri godine u svojoj matičnoj rijeci. Kada su dovoljno veliki (oko 15 cm), oni se [[smoltificiranje|smotificiraju]], mijenjajući kamuflažu iz prilagođene potoku s velikim, sivim mrljama u prilagođenu moru sa sjajnim stranama. Također prolaze kroz neke endokrinološke promjene kako bi se prilagodili [[osmoza|osmotskim]] razlikama između staništa u slatkoj i morskoj vodi. Kada je smoltifikacija završena, mladi lososi sada počinju plivati sa strujom umjesto protiv nje. S ovom promjenom ponašanja, ribe se sada nazivaju smoltom. Kada smolt stigne do mora, prati površinske morske struje i hrani se [[plankton]]om ili [[mlađ]]i drugih vrsta riba poput haringe. Tokom svog boravka na moru, mogu osjetiti promjenu Zemljinog magnetskog polja putem željeza u svojoj bočnoj liniji. 
Kada imaju godinu dana dobrog rasta, premjestit će se na površinske morske struje koje ih vraćaju u njihovu matičnu rijeku. Velika je zabluda da losos pliva hiljadama kilometara na moru; umjesto toga, surfa kroz površinske morske struje.  Moguće je da pronađu svoju matičnu rijeku po mirisu, iako to nije potvrđeno;&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;&gt;{{cite book |author=Shearer, W. |title=The Atlantic Salmon |publisher=Halstead Press |year=1992}}&lt;/ref&gt; Samo 5% atlantskog lososa ide uzvodno u pogrešnu rijeku.{{citation needed|date=juli 2019}} Rasprostranjenost pojedinačnog atlantskog lososa može biti rijeka u kojoj se rađa i površinske morske struje koje su kružno povezane s tom rijekom.
Divlji losos nastavio je nestajati iz mnogih rijeka tokom dvadesetog stoljeća zbog [[prekomjerni ribolov|prekomjernog ribolova]] i promjene [[stanište|staništa]].&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt;

==Ekologija==
===Ishrana===
Mladi lososi počinju s hranjenjem u roku od nekoliko dana. Nakon što tijelo apsorbira žumančanu vrećicu, počinju loviti. Mladunci počinju s sitnim [[beskičmenjaci]]ma, ali kako sazrijevaju, povremeno mogu jesti malu ribu. Tokom ovog vremena love i u [[supstrat (morska biologija)|supstratu]] i u struji. Poznato je da neki jedu ikru lososa. [[Plankton]] poput [[Kril|euphausiidae]] su važna hrana za predgrilse, ali se konzumiraju i [[amfipoda|amfipodni]]  [[Decapoda|dekapodi]].&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;&gt;{{cite web|last=Renzi |first=Vanessa |url=https://animaldiversity.org/accounts/Salmo_salar/ |title=ADW: Salmo salar: INFORMATION |publisher=Animaldiversity.org |date= |access-date=2022-08-23}}&lt;/ref&gt; Najčešće konzumirana hrana uključuje [[vodna muha|vodne]], [[crna muha|crne muhe]], [[vodene buhe|vodene buhe]], [[kamenka|kamenke]],&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt; i [[Chironomidae|hironomide]], kao i kopnene insekte.&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;/&gt;

Kao odrasli, lososi preferiraju [[kapelin]] kao svoj omiljeni obrok. Kapelin je izdužena srebrnasta riba koja naraste do 8–10 cm dužine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon-protected|title=Atlantic Salmon - Protected {{!}} NOAA Fisheries|last=Fisheries|first=NOAA|date=2018-08-21|website=www.fisheries.noaa.gov|language=EN-US|access-date=2018-11-26}}&lt;/ref&gt; Ostale konzumirane [[ribe]] uključuju [[haringa|haringe]], [[pivarke]], [[tavuni (ribe)|tavune]], [[Scomber idae|skuše]], [[sand lance]] i male [[Gadus|bakalare]].&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;/&gt;

===Ponašanje===
Za mlađ i papar se kaže da su [[teritorijalnost|teritorijalni]], ali dokazi koji pokazuju da čuvaju teritorije nisu konačni. Iako povremeno mogu biti agresivni jedni prema drugima, [[sociobiologija|društvena hijerarhija]] je još uvijek nejasna. Mnogi su pronađeni da se [[jato|jataju i skupljaju u jata]], posebno kada napuštaju estuarij.
Odrasli atlantski lososi se smatraju mnogo agresivnijim od ostalih lososa i vjerovatnije će napasti druge ribe nego druge.&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt;

==Također pogledajte==
* [[AquAdvantage losos]], [[GMO|genetički modificirani]] atlantski losos
* [[Federacija atlantskog lososa]]
* [[Losos kao hrana]]

==Napomene==
{{Reflist|refs=}}

==Reference==
* [https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon Atlantic salmon] ''NOAA FishWatch''. Retrieved 4 November 2012.

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Salmo salar}}
&lt;!-- Please ensure that any links added here conform to the guidelines in [[WP:LINKS]] and [[WP:COI]] --&gt;
* [https://cdn-contenu.quebec.ca/cdn-contenu/peche/versions-imprimables/carte-rivieres-saumon.pdf Map of Quebec's 111 salmon rivers], Gouvernement du Québec, Canada, 2023
*Groups and initiatives
**[http://www.salmonconservation.ca/ official website] of the Atlantic Salmon Conservation Foundation
**[http://www.atlanticsalmontrust.org/ official website] of the Atlantic Salmon Trust
*Profiles and documents
**[https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon Species directory: Atlantic salmon] - profile from the National Marine Fisheries Service of NOAA
**[https://nas.er.usgs.gov/queries/factsheet.aspx?SpeciesID=926 ''Salmo salar'' (Atlantic salmon)] - profile in the Nonindigenous Aquatic Species database of the U.S. Geological Survey
**[http://digitalmaine.com/atlantic_salmon_commission_docs/ Maine Atlantic Salmon Commission Documents], archive of documents of the Maine Atlantic Salmon Commission (which was abolished in 2010)
**[https://www.adfg.alaska.gov/index.cfm?adfg=invasiveprofiles.atlanticsalmon_impacts Invasive Species — Atlantic Salmon (''Salmo salar'')] profile from the Alaska Department of Fish and Game

{{Losos|state=expanded}}
{{Teme o komercijalnim ribama}}
{{Taxonbar|from=Q188879}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Losos|Atlantski losos]]
[[Kategorija:Losos|Atlantski losos]]
[[Kategorija:Slatkovodne ribe Arktika]]
[[Kategorija:Hladnovodne ribe]]
[[Kategorija:Komercijalne ribe]]
[[Kategorija:Slatkovodne ribe Evrope]]
[[Kategorija:Ribe Arktičkog okeana]]
[[Kategorija:Ribe sjevernog Atlantika]]
[[Kategorija:Ribe Velikih jezera]]
[[Kategorija:Ribe Grenlanda]]
[[Kategorija:Fauna Atlantske Kanade]]
[[Kategorija:Fauna sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Riba opisana 1758.|Atlantski losos]]
[[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus|Atlantski losos]]
[[Kategorija:ESA ugrožene vrste]]
[[Kategorija:Vrste Direktive o staništima]]</text>
      <sha1>9zk5hy789e3oum3pru1rms7677ni31e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903958</id>
      <parentid>3903956</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T19:37:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GENETIČAR-100</username>
        <id>183448</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903958</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23284" sha1="j5vgqcbf0ks60dr0g6hziftafy9icqz" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|boja=pink
|naziv=Atlantski losos
| slika= Wst atlantischer lachs stoer 001.jpg
| opis_slike = Mužjak za rasplod, ulovljen u [[Njemačka|Njemačkoj]]
| slika2 = Salmo salar.jpg
|status = LC
| status_sistem = [[IUCN]]3.1&lt;ref&gt;{{IUCN|asesores = World Conservation Monitoring Centre|año = 1996|edición IUCN=2010|consultado = 3 de febrero de 2010}}&lt;/ref&gt;
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Actinopterygii]]
| infraclassis = [[Teleostei]]
| superordo = [[Protacanthopterygii]]
| ordo = [[Salmoniformes]]
| familia = [[Salmonidae]]
| subfamilia = [[Salmonidae|Salmoninae]]
| genus = [[Salmo]]
                                                                                                                |species=''S. salar''
| dvoimeno = '''''Salmo salar'''''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 10. izdanje ''Systema Naturae'' (1758.)
| karta _raspon = Distribution of Atlantic salmon.svg
|karta_opis = Rasprostranjenje atlantskog lososa
}}
'''Atlantski losos''' (''''''Salmo salar'''''') je vrsta ribe s [[peraja]]ma iz porodice ''[[Salmonidae]]''. Treći je najveći  pripadnik [[porodica (biologije)|porodice]] ''Salmonidae'', iza [[Hucho taimen|sibirskog tajmena]] i pacifičkog [[Oncorhynchus tshawytscha| Činuk lososa]], a naraste do 1 m dužine. Atlantski losos nalazi se u sjevernom [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i u [[rijeka]]ma koje u njega utječu. Većina populacija je [[anadrom]]na; izlegu se u [[potok|potocima]] i rijekama, ali se sele u more kako rastu gdje sazrijevaju, nakon čega se odrasli sezonski ponovno sele uzvodno kako bi se mrijestili.&lt;ref name=&quot;Audubon&quot;&gt;{{cite book |title=The Audubon Society Field Guide to North American Fishes, Whales &amp; Dolphins |publisher=Chanticleer Press |year=1983 |page=395|isbn=0-394-53405-0}}&lt;/ref&gt;
Kada odrasle ribe ponovo uđu u rijeke radi [[mrijest|mriještenja]], mijenjaju boju i izgled. Neke populacije ove ribe migriraju samo u velika jezera i &quot;zatvorene su&quot;, provodeći cijeli život u slatkoj vodi. Takve populacije se nalaze u cijelom području rasprostranjenosti vrste. Za razliku od pacifičkih vrsta lososa, ''S. salar'' je [[iteroparoznost|iteroparozan]], što znači da može preživjeti mriješćenje i vratiti se u more, kako bi ponovio proces sljedeće godine, pri čemu se 5–10% vraća u more radi ponovnog mriještenja. Takve jedinke mogu narasti do izuzetno velikih veličina, iako su rijetke. Različite životne faze ribe poznate su pod nekoliko različitih naziva na engleskom jeziku; [[alevin]], [[mrijest (biologija)|mlađ]], [[mlađ (riba)|par] i [[Mlada riba|smolt]].
Meso atlantskog lososa je posebno hranjiva hrana i smatra se jednom od profinjenijih vrsta ribljeg mesa u mnogim kulturama. Kao takvo, pojavljuje se u brojnim popularnim tradicionalnim kuhinjama i može postići višu cijenu od nekih drugih riba. Stoga je dugo bila meta sportskog ribolova i komercijalnog [[ribolov]]a, što je, kao i uništavanje staništa, utjecalo na populaciju u nekim područjima. Kao rezultat toga, vrsta je predmet napora za očuvanje u nekoliko zemalja, koji su, čini se, bili donekle uspješni od 2000-ih. Razvijene su i tehnike uzgoja ove vrste, korištenjem metoda [akvakultura|akvakulture]], a trenutno se uzgaja u velikom broju u mnogim zemljama, pri čemu [[Norveška]] proizvodi preko 50% svjetskih zaliha.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Atlantic Salmon (Salmo salar) |url=https://www.compassioninfoodbusiness.com/media/7447055/atlantic-salmon-in-numbers.pdf |website=www.compassioninfoodbusiness.com}}&lt;/ref&gt; Iako je ovo sada održiva alternativa divljem ulovu ribe, metode uzgoja su privukle kritike ekologa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Burridge |first1=Les |last2=Weis |first2=Judith S. |last3=Cabello |first3=Felipe |last4=Pizarro |first4=Jaime |last5=Bostick |first5=Katherine |date=2010-08-15 |title=Chemical use in salmon aquaculture: A review of current practices and possible environmental effects |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0044848610003297 |journal=Aquaculture |volume=306 |issue=1 |pages=7–23 |doi=10.1016/j.aquaculture.2010.05.020 |bibcode=2010Aquac.306....7B |issn=0044-8486|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Nomenklatura==
Atlantski losos je dobio svoje naučno [[binomno ime]] od švedskog [[zoologijaa|zoologa]] i [[Taksonomija |taksonoma]] [[Carl Linnaeus|Linnea]] u 10. izdanju  ''Systema Naturae'', 1758. Naziv ''Salmo salar'' potiče od latinskih riječi ''salmo'', što znači losos i ''salar'', što znači skakač (prema M. Bartonu),&lt;ref&gt;Barton, M.: &quot;Biology of Fishes.&quot;, pages 198–202 Thompson Brooks/Cole 2007&lt;/ref&gt; ali vjerovatnije znači &quot;stanovnik slane vode&quot;. Lewisov i Short-ov Latinski rječnik (Clarendon Press, Oxford, 1879) prevodi &quot;salar&quot; kao vrstu pastrmke prema njenoj upotrebi u &quot;Idilama&quot; pjesnika [[Ausonius]] (4. vijek nove ere). Kasnije je utvrđeno da su različito obojeni smolti iste vrste.
Ostali nazivi koji se koriste za atlantskog lososa su: zaljevski losos, crni losos, losos s kaplinskim lobanjom, violinist, sebago losos, srebrni losos, vanjski losos i winnish. U različitim fazama svog sazrijevanja i životnog ciklusa, poznati su kao parr, smolt, grilse, grilt, kelt, slin i proljetni losos. Atlantski losos koji ne putuje u more poznat je kao kopneni losos.&lt;ref name=weebly&gt;{{cite web|title=Atlantic Salmon|url=http://animallist.weebly.com/atlantic-salmon.html |work=animallist.weebly.com |access-date=19 November 2013}}&lt;/ref&gt;

==Opis==
[[File:Atlantic Salmon, Nord-du-Québec, CA-QC, CA imported from iNaturalist photo 404770265.jpg|thumb| U [[Québec|Québecu]], pokazujući posebno obilježje kod mužjaka koji se pare]]
Atlantski losos je najveća vrsta u rodu ''Salmo''. Nakon dvije godine u moru, riba je u prosjeku duga 71 do 76 cm i teška 3,6 do 5,4 kg.&lt;ref name=&quot;NOAA&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/fish/atlanticsalmon.htm|title=Atlantic salmon (Salmo salar)|publisher=NOAA Fisheries - Office of Protected Resources|date=2017-05-05}}&lt;/ref&gt; Primjerci koji provedu četiri ili više zima hraneći se na moru ili se više puta mrijeste, mogu biti mnogo veći. Atlantski losos ulovljen mrežom 1960. godine u Škotskoj, u ušću rijeke Hope, težio je 49,44 kg, najteži zabilježen u svoj dostupnoj literaturi. Drugi ulovljen mrežom 1925. godine u Norveškoj mjerio je 160,65 cm, što ga čini najdužim atlantskim lososom ikada zabilježenim.&lt;ref name=&quot;Buller&quot;&gt;Buller F., ''The Domesday Book of Giant Salmon Volume 1 &amp; 2''. Constable (2007) &amp; Constable (2010)&lt;/ref&gt;
	
{{Multiple image
| image1            = Salmo salar 149116515 (cropped).jpg
| image2            = Salmo salar 221451741 (cropped).jpg
| direction         = vertical
| total_width       = 250
| footer            = Mladunci različitih veličina, u [[Škotska|Škotskoj]]
}}
Boja mladog atlantskog lososa ne podsjeća na odraslu fazu. Dok žive u [[slatka voda|slatkoj vodi]], imaju plave i crvene mrlje. U zreloj dobi poprimaju srebrno-plavi sjaj. Najlakši način da ih se prepozna kao odrasle jedinke je po crnim mrljama pretežno iznad bočne linije, iako [[repno peraje|repna peraja]] obično nemaju mrlja. Kada se razmnožavaju, mužjaci poprimaju blago zelenu ili crvenu boju. Losos ima vretenasto tijelo i dobro razvijene zube. Sve peraje, osim [[masno peraje|masnog]], obrubljene su crnom bojom. 

==Rasprostranjenje i stanište== 
[[File:Ocean migration of Altantic salmon.gif|thumb|upright=1.3| Migracija atlantskog lososa u okeanu &lt;ref&gt;{{cite web |date=13 September 2010 |title=Atlantic Salmon Life Cycle |url=http://www.fws.gov/r5crc/Stuff/appc.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140115064920/http://www.fws.gov/r5crc/Stuff/appc.html |archive-date=15 January 2014 |website=Connecticut River Coordinator's Office |publisher=U.S. Fish and Wildlife Service}}&lt;/ref&gt;]]
[[File:Salmo salar 415595378 (cropped 1).jpg|thumb| Okeanska faza, u [[Newfoundland (ostrvo)|Newfoundlandu]]]] 
[[File:Salmo trutta Trout Aquarium Atlanterhavsparken Norway.jpg|thumb| U ''Atlantic Sea-Parku'', u [[Norveška|Norveškoj]].]]
Prirodna mjesta za [[razmnožavanje]] atlantskog lososa su rijeke u Evropi i sjeveroistočna obala Sjeverne Amerike. U Evropi se atlantski losos još uvijek nalazi na jugu sve do Španije, a na sjeveroistoku do [[Pečore (rijeka)|rijeke Pečore]] u [[Rusija|Rusiji]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Kazakov | first1=R. V. | last2=Titov | first2=S. F. | title=Population genetics of salmon, Salmo salar L., in northern Russia | journal=Aquaculture Research | volume=24 | issue=4 | date=1993 | issn=1355-557X | doi=10.1111/j.1365-2109.1993.tb00624.x | doi-access=free | pages=495–506}}&lt;/ref&gt; Atlantski losos se proširio na sjever i kolonizirao [[Svalbard]] (78°N) od 2002. do 2006. godine nadalje, zbog zagrijavanja tamošnje klime.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Jensen | first1=Arne J. | last2=Karlsson | first2=Sten | last3=Fiske | first3=Peder | last4=Hansen | first4=Lars Petter | last5=Østborg | first5=Gunnel M. | last6=Hindar | first6=Kjetil | title=Origin and life history of Atlantic salmon ( Salmo salar ) near their northernmost oceanic limit | journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences | volume=71 | issue=11 | date=2014 | issn=0706-652X | doi=10.1139/cjfas-2014-0169 | pages=1740–1746 | bibcode=2014CJFAS..71.1740J | url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/cjfas-2014-0169 | access-date=2025-07-22| url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Zbog sportskog ribolova, neke južne populacije vrsta u sjevernoj Španiji se smanjuju.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=J. L. Horreo |author2=G. Machado-Schiaffino |author3=A. M. Griffiths |author4=D. Bright |author5=J. R. Stevens |author6=E. Garcia-Vazquez |title=Atlantic Salmon at Risk: Apparent Rapid Declines in Effective Population Size in Southern European Populations |journal=Transactions of the American Fisheries Society |volume=140 |issue=3 |pages=605–610 |date=2011 |doi=10.1080/00028487.2011.585574|bibcode=2011TrAFS.140..605H |hdl=10651/8569 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Rasprostranjenost vrste lahko je pod uticajem promjena u slatkovodnom staništu i klimi. Atlantski losos je vrsta ribe hladnih voda i posebno je osjetljiv na promjene temperature vode.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Nilsson | first1=Jonatan | last2=Moltumyr | first2=Lene | last3=Madaro | first3=Angelico | last4=Kristiansen | first4=Tore Sigmund | last5=Gåsnes | first5=Siri Kristine | last6=Mejdell | first6=Cecilie Marie | last7=Gismervik | first7=Kristine | last8=Stien | first8=Lars Helge | title=Sudden exposure to warm water causes instant behavioural responses indicative of nociception or pain in Atlantic salmon | journal=Veterinary and Animal Science | volume=8 | date=2019 | pmid=32734093 | pmc=7386744 | doi=10.1016/j.vas.2019.100076 | doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Rijeka [[Housatonic]] i njena pritoka [[Naugatuck]] bile su domaćini najjužnijim mrijestilištima atlantskog lososa u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref&gt;{{cite report |title=Status Review for Anadromous Atlantic Salmon (''Salmo salar'') in the United States. Report to the National Marine Fisheries Service and U.S. Fish and Wildlife Service |author=Fay, C. |author2=M. Bartron |author3=S. Craig |author4=A. Hecht |author5=J. Pruden |author6=R. Saunders |author7=T. Sheehan |author8=J. Trial |date=2006 |page=294 |url=http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/statusreviews.htm |access-date=3 July 2016 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ cite book |author=Kendall, W. C. |year=1935 |title=The fishes of New England: the salmon family. Part 2 - the salmons |publisher=Memoirs of the Boston Society of Natural History: monographs on the natural history of New England |location=Boston, Massachusetts |pages=[https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend/page/90 90] |url=https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend |access-date=3 July 2016 }}&lt;/ref&gt; Međutim, postoji izvještaj [[Henryja Hudson|Henryja Hudsona]] iz 1609. godine da je atlantski losos jednom prilikom plivao uz [[rijeka Hudson|rijeku Hudson].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The fishes of New England- the salmon family. Part 2 - the salmons. |author=W.C. Kendall |year=1935 |journal=Memoirs of the Boston Society of Natural History- Monographs on the Natural History of New England |volume=9 |issue=1 |pages=[https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend/page/n10 1]–166 |url=https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend |access-date=3 July 2016 }}&lt;/ref&gt; Osim toga, dokazi o ribljim [[krljušt]]ima koji datiraju iz prije 10.000 godina smještaju atlantskog lososa u obalni ribnjak [[New Jersey]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Fish scale evidence for rapid post-glacial colonization of an Atlantic coastal pond |author=Robert A. Daniels |author2=Doroty Peteet |journal=Global Ecology and Biogeography Letters |volume=7 |issue=6 |pages=467–476 |date=November 1998 |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1466-822X.1998.00313.x/abstract |access-date=3 July 2016 |doi=10.2307/2997716|jstor=2997716 |hdl=2060/19990023267 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

Dvije publikacije, iz 1988. i 1996. godine, dovele su u pitanje ideju da je atlantski losos bio u izobilju u Novoj Engleskoj u prahistorijsko vrijeme, kada je [[klima]] bila toplija nego što je danas. Ovaj argument se prvenstveno zasnivao na nedostatku podataka o kostima na arheološkim nalazištima u odnosu na druge vrste riba i tvrdnji da su historijske tvrdnje o izobilju možda bile pretjerane.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Where's the salmon? A reevaluation of the role of anadromous fisheries in aboriginal New England in Holocene human ecology in Northeastern North America |publisher=Plenum Press |location=New York |author=Catherine C. Carlson |editor=GP Nicholas |year=1988 |isbn=978-0-306-42869-2 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The [In]Significance of Atlantic Salmon |author=Catherine C. Carlson |journal=History Through a Pinhole |date=Fall–Winter 1996 |volume=8 |issue=3/4 |url=https://www.nps.gov/subjects/archeology/index.htm |access-date=3 July 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160916024107/https://www.nps.gov/archeology/cg/fd_vol8_num3-4/salmon.htm |archive-date=2016-09-16}}&lt;/ref&gt; Ovaj argument je kasnije osporen u drugom radu u kojem se tvrdilo da se nedostatak arheoloških fragmenata kostiju može objasniti time što su kosti lososa rijetke na lokalitetima koja još uvijek imaju velika područja s lososima i da su kosti lososa općenito slabo pronađene u odnosu na druge vrste riba.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The use (and misuse) of archaeological salmon data to infer historical abundance in North America with a focus on New England |author=Stephen F. Jane |author2=Keith H. Nislow |author3=Andrew R. Whiteley |journal=Reviews in Fish Biology and Fisheries |date=September 2014 |volume=24 |issue=3 |pages=943–954 |doi=10.1007/s11160-013-9337-3|bibcode=2014RFBF...24..943J |s2cid=15892424 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Atlantic salmon, archaeology and climate change in New England |author=Brian S. Robinson |author2=George L. Jacobson |author3=Martin G. Yates |author4=Arthur E. Spiess |author5=Ellen R. Cowie |journal=Journal of Archaeological Science |date=October 2009 |volume=36 |issue=10 |pages=2184–2191 |doi=10.1016/j.jas.2009.06.001|bibcode=2009JArSc..36.2184R }}&lt;/ref&gt;
Populacije atlantskog lososa značajno su smanjene u Sjedinjenim Američkim Državama nakon naseljavanja od strane Evrope. Trgovina krznom, sječa drveta, brane i mlinovi te poljoprivreda degradirali su slatkovodna staništa i smanjili [[prihvatljivi kapacitet]] većine sjevernoameričkih potoka. Populacije dabrova bile su zarobljene na rubu izumiranja do 1800. godine, a sječa drveća i krčenje dodatno su pogoršali eroziju potoka i gubitak staništa. Kako su drvo i krzno ustupili mjesto poljoprivredi, stanište atlantskog lososa u slatkovodnim vodama bilo je dodatno ugroženo. Prema historičaru D.W. Dunfieldu (1985.) &quot;više od polovine historijskih staza atlantskog lososa izgubljeno je u Sjevernoj Americi do 1850. godine&quot;. Već 1798. godine, u kanadskom parlamentu predstavljen je zakon o očuvanju atlantskog lososa, kako bi se zaštitile populacije u jezeru Ontario.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Dymond|first1=John R.|last2=MacKay|first2=Hugh H.|last3=Burridge|first3=Mary E.|last4=Holm|first4=Erling|last5=Bird|first5=Phillip W.|date=2019|title=The history of the Atlantic Salmon in Lake Ontario|url=https://read.dukeupress.edu/aehm/article/22/3/305-315/168168|journal=Aquatic Ecosystem Health &amp; Management|volume=22|issue=3|pages=305–315|doi=10.1080/14634988.2019.1641044|bibcode=2019AqEHM..22..305D |s2cid=202851801|issn=1463-4988|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; U Zalivskoj regiji Nove Škotske, zabilježeno je da je 31 od 33 potoka atlantskog lososa blokiran drvenim branama, što je dovelo do [[Lokalno izumiranje|istrebljenja]] riba koje su se rano zaletjele u mnogim slivovima. Priobalni ribolov atlantskog lososa postao je glavni izvozni proizvod [[Novi svijet|Novog svijeta]], s velikim ribolovnim operacijama uspostavljenim duž obala glavnih riječnih sistema. Najjužnije populacije su prve nestale. 
Mladi lososi provode jednu do četiri godine u svojoj matičnoj rijeci. Kada su dovoljno veliki (oko 15 cm), oni se [[smoltificiranje|smotificiraju]], mijenjajući kamuflažu iz prilagođene potoku s velikim, sivim mrljama u prilagođenu moru sa sjajnim stranama. Također prolaze kroz neke endokrinološke promjene kako bi se prilagodili [[osmoza|osmotskim]] razlikama između staništa u slatkoj i morskoj vodi. Kada je smoltifikacija završena, mladi lososi sada počinju plivati sa strujom umjesto protiv nje. S ovom promjenom ponašanja, ribe se sada nazivaju smoltom. Kada smolt stigne do mora, prati površinske morske struje i hrani se [[plankton]]om ili [[mlađ]]i drugih vrsta riba poput haringe. Tokom svog boravka na moru, mogu osjetiti promjenu Zemljinog magnetskog polja putem željeza u svojoj bočnoj liniji. 
Kada imaju godinu dana dobrog rasta, premjestit će se na površinske morske struje koje ih vraćaju u njihovu matičnu rijeku. Velika je zabluda da losos pliva hiljadama kilometara na moru; umjesto toga, surfa kroz površinske morske struje.  Moguće je da pronađu svoju matičnu rijeku po mirisu, iako to nije potvrđeno;&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;&gt;{{cite book |author=Shearer, W. |title=The Atlantic Salmon |publisher=Halstead Press |year=1992}}&lt;/ref&gt; Samo 5% atlantskog lososa ide uzvodno u pogrešnu rijeku.{{citation needed|date=juli 2019}} Rasprostranjenost pojedinačnog atlantskog lososa može biti rijeka u kojoj se rađa i površinske morske struje koje su kružno povezane s tom rijekom.
Divlji losos nastavio je nestajati iz mnogih rijeka tokom dvadesetog stoljeća zbog [[prekomjerni ribolov|prekomjernog ribolova]] i promjene [[stanište|staništa]].&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt;

==Ekologija==
===Ishrana===
Mladi lososi počinju s hranjenjem u roku od nekoliko dana. Nakon što tijelo apsorbira žumančanu vrećicu, počinju loviti. Mladunci počinju s sitnim [[beskičmenjaci]]ma, ali kako sazrijevaju, povremeno mogu jesti malu ribu. Tokom ovog vremena love i u [[supstrat (morska biologija)|supstratu]] i u struji. Poznato je da neki jedu ikru lososa. [[Plankton]] poput [[Kril|euphausiidae]] su važna hrana za predgrilse, ali se konzumiraju i [[amfipoda|amfipodni]]  [[Decapoda|dekapodi]].&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;&gt;{{cite web|last=Renzi |first=Vanessa |url=https://animaldiversity.org/accounts/Salmo_salar/ |title=ADW: Salmo salar: INFORMATION |publisher=Animaldiversity.org |date= |access-date=2022-08-23}}&lt;/ref&gt; Najčešće konzumirana hrana uključuje [[vodna muha|vodne]], [[crna muha|crne muhe]], [[vodene buhe|vodene buhe]], [[kamenka|kamenke]],&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt; i [[Chironomidae|hironomide]], kao i kopnene insekte.&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;/&gt;

Kao odrasli, lososi preferiraju [[kapelin]] kao svoj omiljeni obrok. Kapelin je izdužena srebrnasta riba koja naraste do 8–10 cm dužine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon-protected|title=Atlantic Salmon - Protected {{!}} NOAA Fisheries|last=Fisheries|first=NOAA|date=2018-08-21|website=www.fisheries.noaa.gov|language=EN-US|access-date=2018-11-26}}&lt;/ref&gt; Ostale konzumirane [[ribe]] uključuju [[haringa|haringe]], [[pivarke]], [[tavuni (ribe)|tavune]], [[Scomber idae|skuše]], [[sand lance]] i male [[Gadus|bakalare]].&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;/&gt;

===Ponašanje===
Za mlađ i papar se kaže da su [[teritorijalnost|teritorijalni]], ali dokazi koji pokazuju da čuvaju teritorije nisu konačni. Iako povremeno mogu biti agresivni jedni prema drugima, [[sociobiologija|društvena hijerarhija]] je još uvijek nejasna. Mnogi su pronađeni da se [[jato|jataju i skupljaju u jata]], posebno kada napuštaju estuarij.
Odrasli atlantski lososi se smatraju mnogo agresivnijim od ostalih lososa i vjerovatnije će napasti druge ribe nego druge.&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt;

==Također pogledajte==
* [[AquAdvantage losos]], [[GMO|genetički modificirani]] atlantski losos
* [[Federacija atlantskog lososa]]
* [[Losos kao hrana]]

==Napomene==
{{Reflist|refs=}}

==Reference==
* [https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon Atlantic salmon] ''NOAA FishWatch''. Retrieved 4 November 2012.

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Salmo salar}}
&lt;!-- Please ensure that any links added here conform to the guidelines in [[WP:LINKS]] and [[WP:COI]] --&gt;
* [https://cdn-contenu.quebec.ca/cdn-contenu/peche/versions-imprimables/carte-rivieres-saumon.pdf Map of Quebec's 111 salmon rivers], Gouvernement du Québec, Canada, 2023
*Groups and initiatives
**[http://www.salmonconservation.ca/ official website] of the Atlantic Salmon Conservation Foundation
**[http://www.atlanticsalmontrust.org/ official website] of the Atlantic Salmon Trust
*Profiles and documents
**[https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon Species directory: Atlantic salmon] - profile from the National Marine Fisheries Service of NOAA
**[https://nas.er.usgs.gov/queries/factsheet.aspx?SpeciesID=926 ''Salmo salar'' (Atlantic salmon)] - profile in the Nonindigenous Aquatic Species database of the U.S. Geological Survey
**[http://digitalmaine.com/atlantic_salmon_commission_docs/ Maine Atlantic Salmon Commission Documents], archive of documents of the Maine Atlantic Salmon Commission (which was abolished in 2010)
**[https://www.adfg.alaska.gov/index.cfm?adfg=invasiveprofiles.atlanticsalmon_impacts Invasive Species — Atlantic Salmon (''Salmo salar'')] profile from the Alaska Department of Fish and Game

{{Losos|state=expanded}}
{{Teme o komercijalnim ribama}}
{{Taxonbar|from=Q188879}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Losos|Atlantski losos]]
[[Kategorija:Losos|Atlantski losos]]
[[Kategorija:Slatkovodne ribe Arktika]]
[[Kategorija:Hladnovodne ribe]]
[[Kategorija:Komercijalne ribe]]
[[Kategorija:Slatkovodne ribe Evrope]]
[[Kategorija:Ribe Arktičkog okeana]]
[[Kategorija:Ribe sjevernog Atlantika]]
[[Kategorija:Ribe Velikih jezera]]
[[Kategorija:Ribe Grenlanda]]
[[Kategorija:Fauna Atlantske Kanade]]
[[Kategorija:Fauna sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Riba opisana 1758.|Atlantski losos]]
[[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus|Atlantski losos]]
[[Kategorija:ESA ugrožene vrste]]
[[Kategorija:Vrste Direktive o staništima]]</text>
      <sha1>j5vgqcbf0ks60dr0g6hziftafy9icqz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903961</id>
      <parentid>3903958</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T19:40:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GENETIČAR-100</username>
        <id>183448</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23270" sha1="e8ftq2qp1sarvukiy1b52gdae3iot95" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|boja=pink
|naziv=Atlantski losos
| slika= Wst atlantischer lachs stoer 001.jpg
| opis_slike = Mužjak za rasplod, ulovljen u [[Njemačka|Njemačkoj]]
| slika2 = Salmo salar.jpg
|status = LC
| status_sistem = [[IUCN]]3.1&lt;ref&gt;{{IUCN|asesores = World Conservation Monitoring Centre|año = 1996|edición IUCN=2010|consultado = 3 de febrero de 2010}}&lt;/ref&gt;
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Actinopterygii]]
| infraclassis = [[Teleostei]]
| superordo = [[Protacanthopterygii]]
| ordo = [[Salmoniformes]]
| familia = [[Salmonidae]]
| subfamilia = [[Salmonidae|Salmoninae]]
| genus = [[Salmo]]
                                                                                                              |species=''S. salar''
|dvoimeno = '''''Salmo salar'''''
|dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 10. izdanje ''Systema Naturae'' (1758.)
|karta _raspon = Distribution of Atlantic salmon.svg
|karta_opis = Rasprostranjenje atlantskog lososa
}}
'''Atlantski losos''' (''''''Salmo salar'''''') je vrsta ribe s [[peraja]]ma iz porodice ''[[Salmonidae]]''. Treći je najveći  pripadnik [[porodica (biologije)|porodice]] ''Salmonidae'', iza [[Hucho taimen|sibirskog tajmena]] i pacifičkog [[Oncorhynchus tshawytscha| Činuk lososa]], a naraste do 1 m dužine. Atlantski losos nalazi se u sjevernom [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i u [[rijeka]]ma koje u njega utječu. Većina populacija je [[anadrom]]na; izlegu se u [[potok|potocima]] i rijekama, ali se sele u more kako rastu gdje sazrijevaju, nakon čega se odrasli sezonski ponovno sele uzvodno kako bi se mrijestili.&lt;ref name=&quot;Audubon&quot;&gt;{{cite book |title=The Audubon Society Field Guide to North American Fishes, Whales &amp; Dolphins |publisher=Chanticleer Press |year=1983 |page=395|isbn=0-394-53405-0}}&lt;/ref&gt;

Kada odrasle ribe ponovo uđu u rijeke radi [[mrijest|mriještenja]], mijenjaju boju i izgled. Neke populacije ove ribe migriraju samo u velika jezera i &quot;zatvorene su&quot;, provodeći cijeli život u slatkoj vodi. Takve populacije se nalaze u cijelom području rasprostranjenosti vrste. Za razliku od pacifičkih vrsta lososa, ''S. salar'' je [[iteroparoznost|iteroparozan]], što znači da može preživjeti mriješćenje i vratiti se u more, kako bi ponovio proces sljedeće godine, pri čemu se 5–10% vraća u more radi ponovnog mriještenja. Takve jedinke mogu narasti do izuzetno velikih veličina, iako su rijetke. Različite životne faze ribe poznate su pod nekoliko različitih naziva na engleskom jeziku; [[alevin]], [[mrijest (biologija)|mlađ]], [[mlađ|par]] i [[Mlađ|smolt]].

Meso atlantskog lososa je posebno hranjiva hrana i smatra se jednom od profinjenijih vrsta ribljeg mesa u mnogim kulturama. Kao takvo, pojavljuje se u brojnim popularnim tradicionalnim kuhinjama i može postići višu cijenu od nekih drugih riba. Stoga je dugo bila meta sportskog ribolova i komercijalnog [[ribolov]]a, što je, kao i uništavanje staništa, utjecalo na populaciju u nekim područjima. Kao rezultat toga, vrsta je predmet napora za očuvanje u nekoliko zemalja, koji su, čini se, bili donekle uspješni od 2000-ih. Razvijene su i tehnike uzgoja ove vrste, korištenjem metoda [akvakultura|akvakulture]], a trenutno se uzgaja u velikom broju u mnogim zemljama, pri čemu [[Norveška]] proizvodi preko 50% svjetskih zaliha.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Atlantic Salmon (Salmo salar) |url=https://www.compassioninfoodbusiness.com/media/7447055/atlantic-salmon-in-numbers.pdf |website=www.compassioninfoodbusiness.com}}&lt;/ref&gt; Iako je ovo sada održiva alternativa divljem ulovu ribe, metode uzgoja su privukle kritike ekologa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Burridge |first1=Les |last2=Weis |first2=Judith S. |last3=Cabello |first3=Felipe |last4=Pizarro |first4=Jaime |last5=Bostick |first5=Katherine |date=2010-08-15 |title=Chemical use in salmon aquaculture: A review of current practices and possible environmental effects |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0044848610003297 |journal=Aquaculture |volume=306 |issue=1 |pages=7–23 |doi=10.1016/j.aquaculture.2010.05.020 |bibcode=2010Aquac.306....7B |issn=0044-8486|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Nomenklatura==
Atlantski losos je dobio svoje naučno [[binomno ime]] od švedskog [[zoologijaa|zoologa]] i [[Taksonomija |taksonoma]] [[Carl Linnaeus|Linnea]] u 10. izdanju  ''Systema Naturae'', 1758. Naziv ''Salmo salar'' potiče od latinskih riječi ''salmo'', što znači losos i ''salar'', što znači skakač (prema M. Bartonu),&lt;ref&gt;Barton, M.: &quot;Biology of Fishes.&quot;, pages 198–202 Thompson Brooks/Cole 2007&lt;/ref&gt; ali vjerovatnije znači &quot;stanovnik slane vode&quot;. Lewisov i Short-ov Latinski rječnik (Clarendon Press, Oxford, 1879) prevodi &quot;salar&quot; kao vrstu pastrmke prema njenoj upotrebi u &quot;Idilama&quot; pjesnika [[Ausonius]] (4. vijek nove ere). Kasnije je utvrđeno da su različito obojeni smolti iste vrste.
Ostali nazivi koji se koriste za atlantskog lososa su: zaljevski losos, crni losos, losos s kaplinskim lobanjom, violinist, sebago losos, srebrni losos, vanjski losos i winnish. U različitim fazama svog sazrijevanja i životnog ciklusa, poznati su kao parr, smolt, grilse, grilt, kelt, slin i proljetni losos. Atlantski losos koji ne putuje u more poznat je kao kopneni losos.&lt;ref name=weebly&gt;{{cite web|title=Atlantic Salmon|url=http://animallist.weebly.com/atlantic-salmon.html |work=animallist.weebly.com |access-date=19 November 2013}}&lt;/ref&gt;

==Opis==
[[File:Atlantic Salmon, Nord-du-Québec, CA-QC, CA imported from iNaturalist photo 404770265.jpg|thumb| U [[Québec|Québecu]], pokazujući posebno obilježje kod mužjaka koji se pare]]
Atlantski losos je najveća vrsta u rodu ''Salmo''. Nakon dvije godine u moru, riba je u prosjeku duga 71 do 76 cm i teška 3,6 do 5,4 kg.&lt;ref name=&quot;NOAA&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/fish/atlanticsalmon.htm|title=Atlantic salmon (Salmo salar)|publisher=NOAA Fisheries - Office of Protected Resources|date=2017-05-05}}&lt;/ref&gt; Primjerci koji provedu četiri ili više zima hraneći se na moru ili se više puta mrijeste, mogu biti mnogo veći. Atlantski losos ulovljen mrežom 1960. godine u Škotskoj, u ušću rijeke Hope, težio je 49,44 kg, najteži zabilježen u svoj dostupnoj literaturi. Drugi ulovljen mrežom 1925. godine u Norveškoj mjerio je 160,65 cm, što ga čini najdužim atlantskim lososom ikada zabilježenim.&lt;ref name=&quot;Buller&quot;&gt;Buller F., ''The Domesday Book of Giant Salmon Volume 1 &amp; 2''. Constable (2007) &amp; Constable (2010)&lt;/ref&gt;
	
{{Multiple image
| image1            = Salmo salar 149116515 (cropped).jpg
| image2            = Salmo salar 221451741 (cropped).jpg
| direction         = vertical
| total_width       = 250
| footer            = Mladunci različitih veličina, u [[Škotska|Škotskoj]]
}}
Boja mladog atlantskog lososa ne podsjeća na odraslu fazu. Dok žive u [[slatka voda|slatkoj vodi]], imaju plave i crvene mrlje. U zreloj dobi poprimaju srebrno-plavi sjaj. Najlakši način da ih se prepozna kao odrasle jedinke je po crnim mrljama pretežno iznad bočne linije, iako [[repno peraje|repna peraja]] obično nemaju mrlja. Kada se razmnožavaju, mužjaci poprimaju blago zelenu ili crvenu boju. Losos ima vretenasto tijelo i dobro razvijene zube. Sve peraje, osim [[masno peraje|masnog]], obrubljene su crnom bojom. 

==Rasprostranjenje i stanište== 
[[File:Ocean migration of Altantic salmon.gif|thumb|upright=1.3| Migracija atlantskog lososa u okeanu &lt;ref&gt;{{cite web |date=13 September 2010 |title=Atlantic Salmon Life Cycle |url=http://www.fws.gov/r5crc/Stuff/appc.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140115064920/http://www.fws.gov/r5crc/Stuff/appc.html |archive-date=15 January 2014 |website=Connecticut River Coordinator's Office |publisher=U.S. Fish and Wildlife Service}}&lt;/ref&gt;]]
[[File:Salmo salar 415595378 (cropped 1).jpg|thumb| Okeanska faza, u [[Newfoundland (ostrvo)|Newfoundlandu]]]] 
[[File:Salmo trutta Trout Aquarium Atlanterhavsparken Norway.jpg|thumb| U ''Atlantic Sea-Parku'', u [[Norveška|Norveškoj]].]]
Prirodna mjesta za [[razmnožavanje]] atlantskog lososa su rijeke u Evropi i sjeveroistočna obala Sjeverne Amerike. U Evropi se atlantski losos još uvijek nalazi na jugu sve do Španije, a na sjeveroistoku do [[Pečore (rijeka)|rijeke Pečore]] u [[Rusija|Rusiji]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Kazakov | first1=R. V. | last2=Titov | first2=S. F. | title=Population genetics of salmon, Salmo salar L., in northern Russia | journal=Aquaculture Research | volume=24 | issue=4 | date=1993 | issn=1355-557X | doi=10.1111/j.1365-2109.1993.tb00624.x | doi-access=free | pages=495–506}}&lt;/ref&gt; Atlantski losos se proširio na sjever i kolonizirao [[Svalbard]] (78°N) od 2002. do 2006. godine nadalje, zbog zagrijavanja tamošnje klime.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Jensen | first1=Arne J. | last2=Karlsson | first2=Sten | last3=Fiske | first3=Peder | last4=Hansen | first4=Lars Petter | last5=Østborg | first5=Gunnel M. | last6=Hindar | first6=Kjetil | title=Origin and life history of Atlantic salmon ( Salmo salar ) near their northernmost oceanic limit | journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences | volume=71 | issue=11 | date=2014 | issn=0706-652X | doi=10.1139/cjfas-2014-0169 | pages=1740–1746 | bibcode=2014CJFAS..71.1740J | url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/cjfas-2014-0169 | access-date=2025-07-22| url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Zbog sportskog ribolova, neke južne populacije vrsta u sjevernoj Španiji se smanjuju.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=J. L. Horreo |author2=G. Machado-Schiaffino |author3=A. M. Griffiths |author4=D. Bright |author5=J. R. Stevens |author6=E. Garcia-Vazquez |title=Atlantic Salmon at Risk: Apparent Rapid Declines in Effective Population Size in Southern European Populations |journal=Transactions of the American Fisheries Society |volume=140 |issue=3 |pages=605–610 |date=2011 |doi=10.1080/00028487.2011.585574|bibcode=2011TrAFS.140..605H |hdl=10651/8569 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Rasprostranjenost vrste lahko je pod uticajem promjena u slatkovodnom staništu i klimi. Atlantski losos je vrsta ribe hladnih voda i posebno je osjetljiv na promjene temperature vode.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Nilsson | first1=Jonatan | last2=Moltumyr | first2=Lene | last3=Madaro | first3=Angelico | last4=Kristiansen | first4=Tore Sigmund | last5=Gåsnes | first5=Siri Kristine | last6=Mejdell | first6=Cecilie Marie | last7=Gismervik | first7=Kristine | last8=Stien | first8=Lars Helge | title=Sudden exposure to warm water causes instant behavioural responses indicative of nociception or pain in Atlantic salmon | journal=Veterinary and Animal Science | volume=8 | date=2019 | pmid=32734093 | pmc=7386744 | doi=10.1016/j.vas.2019.100076 | doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Rijeka [[Housatonic]] i njena pritoka [[Naugatuck]] bile su domaćini najjužnijim mrijestilištima atlantskog lososa u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref&gt;{{cite report |title=Status Review for Anadromous Atlantic Salmon (''Salmo salar'') in the United States. Report to the National Marine Fisheries Service and U.S. Fish and Wildlife Service |author=Fay, C. |author2=M. Bartron |author3=S. Craig |author4=A. Hecht |author5=J. Pruden |author6=R. Saunders |author7=T. Sheehan |author8=J. Trial |date=2006 |page=294 |url=http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/statusreviews.htm |access-date=3 July 2016 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ cite book |author=Kendall, W. C. |year=1935 |title=The fishes of New England: the salmon family. Part 2 - the salmons |publisher=Memoirs of the Boston Society of Natural History: monographs on the natural history of New England |location=Boston, Massachusetts |pages=[https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend/page/90 90] |url=https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend |access-date=3 July 2016 }}&lt;/ref&gt; Međutim, postoji izvještaj [[Henryja Hudson|Henryja Hudsona]] iz 1609. godine da je atlantski losos jednom prilikom plivao uz [[rijeka Hudson|rijeku Hudson].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The fishes of New England- the salmon family. Part 2 - the salmons. |author=W.C. Kendall |year=1935 |journal=Memoirs of the Boston Society of Natural History- Monographs on the Natural History of New England |volume=9 |issue=1 |pages=[https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend/page/n10 1]–166 |url=https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend |access-date=3 July 2016 }}&lt;/ref&gt; Osim toga, dokazi o ribljim [[krljušt]]ima koji datiraju iz prije 10.000 godina smještaju atlantskog lososa u obalni ribnjak [[New Jersey]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Fish scale evidence for rapid post-glacial colonization of an Atlantic coastal pond |author=Robert A. Daniels |author2=Doroty Peteet |journal=Global Ecology and Biogeography Letters |volume=7 |issue=6 |pages=467–476 |date=November 1998 |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1466-822X.1998.00313.x/abstract |access-date=3 July 2016 |doi=10.2307/2997716|jstor=2997716 |hdl=2060/19990023267 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

Dvije publikacije, iz 1988. i 1996. godine, dovele su u pitanje ideju da je atlantski losos bio u izobilju u Novoj Engleskoj u prahistorijsko vrijeme, kada je [[klima]] bila toplija nego što je danas. Ovaj argument se prvenstveno zasnivao na nedostatku podataka o kostima na arheološkim nalazištima u odnosu na druge vrste riba i tvrdnji da su historijske tvrdnje o izobilju možda bile pretjerane.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Where's the salmon? A reevaluation of the role of anadromous fisheries in aboriginal New England in Holocene human ecology in Northeastern North America |publisher=Plenum Press |location=New York |author=Catherine C. Carlson |editor=GP Nicholas |year=1988 |isbn=978-0-306-42869-2 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The [In]Significance of Atlantic Salmon |author=Catherine C. Carlson |journal=History Through a Pinhole |date=Fall–Winter 1996 |volume=8 |issue=3/4 |url=https://www.nps.gov/subjects/archeology/index.htm |access-date=3 July 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160916024107/https://www.nps.gov/archeology/cg/fd_vol8_num3-4/salmon.htm |archive-date=2016-09-16}}&lt;/ref&gt; Ovaj argument je kasnije osporen u drugom radu u kojem se tvrdilo da se nedostatak arheoloških fragmenata kostiju može objasniti time što su kosti lososa rijetke na lokalitetima koja još uvijek imaju velika područja s lososima i da su kosti lososa općenito slabo pronađene u odnosu na druge vrste riba.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The use (and misuse) of archaeological salmon data to infer historical abundance in North America with a focus on New England |author=Stephen F. Jane |author2=Keith H. Nislow |author3=Andrew R. Whiteley |journal=Reviews in Fish Biology and Fisheries |date=September 2014 |volume=24 |issue=3 |pages=943–954 |doi=10.1007/s11160-013-9337-3|bibcode=2014RFBF...24..943J |s2cid=15892424 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Atlantic salmon, archaeology and climate change in New England |author=Brian S. Robinson |author2=George L. Jacobson |author3=Martin G. Yates |author4=Arthur E. Spiess |author5=Ellen R. Cowie |journal=Journal of Archaeological Science |date=October 2009 |volume=36 |issue=10 |pages=2184–2191 |doi=10.1016/j.jas.2009.06.001|bibcode=2009JArSc..36.2184R }}&lt;/ref&gt;
Populacije atlantskog lososa značajno su smanjene u Sjedinjenim Američkim Državama nakon naseljavanja od strane Evrope. Trgovina krznom, sječa drveta, brane i mlinovi te poljoprivreda degradirali su slatkovodna staništa i smanjili [[prihvatljivi kapacitet]] većine sjevernoameričkih potoka. Populacije dabrova bile su zarobljene na rubu izumiranja do 1800. godine, a sječa drveća i krčenje dodatno su pogoršali eroziju potoka i gubitak staništa. Kako su drvo i krzno ustupili mjesto poljoprivredi, stanište atlantskog lososa u slatkovodnim vodama bilo je dodatno ugroženo. Prema historičaru D.W. Dunfieldu (1985.) &quot;više od polovine historijskih staza atlantskog lososa izgubljeno je u Sjevernoj Americi do 1850. godine&quot;. Već 1798. godine, u kanadskom parlamentu predstavljen je zakon o očuvanju atlantskog lososa, kako bi se zaštitile populacije u jezeru Ontario.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Dymond|first1=John R.|last2=MacKay|first2=Hugh H.|last3=Burridge|first3=Mary E.|last4=Holm|first4=Erling|last5=Bird|first5=Phillip W.|date=2019|title=The history of the Atlantic Salmon in Lake Ontario|url=https://read.dukeupress.edu/aehm/article/22/3/305-315/168168|journal=Aquatic Ecosystem Health &amp; Management|volume=22|issue=3|pages=305–315|doi=10.1080/14634988.2019.1641044|bibcode=2019AqEHM..22..305D |s2cid=202851801|issn=1463-4988|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; U Zalivskoj regiji Nove Škotske, zabilježeno je da je 31 od 33 potoka atlantskog lososa blokiran drvenim branama, što je dovelo do [[Lokalno izumiranje|istrebljenja]] riba koje su se rano zaletjele u mnogim slivovima. Priobalni ribolov atlantskog lososa postao je glavni izvozni proizvod [[Novi svijet|Novog svijeta]], s velikim ribolovnim operacijama uspostavljenim duž obala glavnih riječnih sistema. Najjužnije populacije su prve nestale. 
Mladi lososi provode jednu do četiri godine u svojoj matičnoj rijeci. Kada su dovoljno veliki (oko 15 cm), oni se [[smoltificiranje|smotificiraju]], mijenjajući kamuflažu iz prilagođene potoku s velikim, sivim mrljama u prilagođenu moru sa sjajnim stranama. Također prolaze kroz neke endokrinološke promjene kako bi se prilagodili [[osmoza|osmotskim]] razlikama između staništa u slatkoj i morskoj vodi. Kada je smoltifikacija završena, mladi lososi sada počinju plivati sa strujom umjesto protiv nje. S ovom promjenom ponašanja, ribe se sada nazivaju smoltom. Kada smolt stigne do mora, prati površinske morske struje i hrani se [[plankton]]om ili [[mlađ]]i drugih vrsta riba poput haringe. Tokom svog boravka na moru, mogu osjetiti promjenu Zemljinog magnetskog polja putem željeza u svojoj bočnoj liniji. 
Kada imaju godinu dana dobrog rasta, premjestit će se na površinske morske struje koje ih vraćaju u njihovu matičnu rijeku. Velika je zabluda da losos pliva hiljadama kilometara na moru; umjesto toga, surfa kroz površinske morske struje.  Moguće je da pronađu svoju matičnu rijeku po mirisu, iako to nije potvrđeno;&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;&gt;{{cite book |author=Shearer, W. |title=The Atlantic Salmon |publisher=Halstead Press |year=1992}}&lt;/ref&gt; Samo 5% atlantskog lososa ide uzvodno u pogrešnu rijeku.{{citation needed|date=juli 2019}} Rasprostranjenost pojedinačnog atlantskog lososa može biti rijeka u kojoj se rađa i površinske morske struje koje su kružno povezane s tom rijekom.
Divlji losos nastavio je nestajati iz mnogih rijeka tokom dvadesetog stoljeća zbog [[prekomjerni ribolov|prekomjernog ribolova]] i promjene [[stanište|staništa]].&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt;

==Ekologija==
===Ishrana===
Mladi lososi počinju s hranjenjem u roku od nekoliko dana. Nakon što tijelo apsorbira žumančanu vrećicu, počinju loviti. Mladunci počinju s sitnim [[beskičmenjaci]]ma, ali kako sazrijevaju, povremeno mogu jesti malu ribu. Tokom ovog vremena love i u [[supstrat (morska biologija)|supstratu]] i u struji. Poznato je da neki jedu ikru lososa. [[Plankton]] poput [[Kril|euphausiidae]] su važna hrana za predgrilse, ali se konzumiraju i [[amfipoda|amfipodni]]  [[Decapoda|dekapodi]].&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;&gt;{{cite web|last=Renzi |first=Vanessa |url=https://animaldiversity.org/accounts/Salmo_salar/ |title=ADW: Salmo salar: INFORMATION |publisher=Animaldiversity.org |date= |access-date=2022-08-23}}&lt;/ref&gt; Najčešće konzumirana hrana uključuje [[vodna muha|vodne]], [[crna muha|crne muhe]], [[vodene buhe|vodene buhe]], [[kamenka|kamenke]],&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt; i [[Chironomidae|hironomide]], kao i kopnene insekte.&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;/&gt;

Kao odrasli, lososi preferiraju [[kapelin]] kao svoj omiljeni obrok. Kapelin je izdužena srebrnasta riba koja naraste do 8–10 cm dužine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon-protected|title=Atlantic Salmon - Protected {{!}} NOAA Fisheries|last=Fisheries|first=NOAA|date=2018-08-21|website=www.fisheries.noaa.gov|language=EN-US|access-date=2018-11-26}}&lt;/ref&gt; Ostale konzumirane [[ribe]] uključuju [[haringa|haringe]], [[pivarke]], [[tavuni (ribe)|tavune]], [[Scomber idae|skuše]], [[sand lance]] i male [[Gadus|bakalare]].&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;/&gt;

===Ponašanje===
Za mlađ i papar se kaže da su [[teritorijalnost|teritorijalni]], ali dokazi koji pokazuju da čuvaju teritorije nisu konačni. Iako povremeno mogu biti agresivni jedni prema drugima, [[sociobiologija|društvena hijerarhija]] je još uvijek nejasna. Mnogi su pronađeni da se [[jato|jataju i skupljaju u jata]], posebno kada napuštaju estuarij.
Odrasli atlantski lososi se smatraju mnogo agresivnijim od ostalih lososa i vjerovatnije će napasti druge ribe nego druge.&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt;

==Također pogledajte==
* [[AquAdvantage losos]], [[GMO|genetički modificirani]] atlantski losos
* [[Federacija atlantskog lososa]]
* [[Losos kao hrana]]

==Napomene==
{{Reflist|refs=}}

==Reference==
* [https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon Atlantic salmon] ''NOAA FishWatch''. Retrieved 4 November 2012.

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Salmo salar}}
&lt;!-- Please ensure that any links added here conform to the guidelines in [[WP:LINKS]] and [[WP:COI]] --&gt;
* [https://cdn-contenu.quebec.ca/cdn-contenu/peche/versions-imprimables/carte-rivieres-saumon.pdf Map of Quebec's 111 salmon rivers], Gouvernement du Québec, Canada, 2023
*Groups and initiatives
**[http://www.salmonconservation.ca/ official website] of the Atlantic Salmon Conservation Foundation
**[http://www.atlanticsalmontrust.org/ official website] of the Atlantic Salmon Trust
*Profiles and documents
**[https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon Species directory: Atlantic salmon] - profile from the National Marine Fisheries Service of NOAA
**[https://nas.er.usgs.gov/queries/factsheet.aspx?SpeciesID=926 ''Salmo salar'' (Atlantic salmon)] - profile in the Nonindigenous Aquatic Species database of the U.S. Geological Survey
**[http://digitalmaine.com/atlantic_salmon_commission_docs/ Maine Atlantic Salmon Commission Documents], archive of documents of the Maine Atlantic Salmon Commission (which was abolished in 2010)
**[https://www.adfg.alaska.gov/index.cfm?adfg=invasiveprofiles.atlanticsalmon_impacts Invasive Species — Atlantic Salmon (''Salmo salar'')] profile from the Alaska Department of Fish and Game

{{Losos|state=expanded}}
{{Teme o komercijalnim ribama}}
{{Taxonbar|from=Q188879}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Losos|Atlantski losos]]
[[Kategorija:Losos|Atlantski losos]]
[[Kategorija:Slatkovodne ribe Arktika]]
[[Kategorija:Hladnovodne ribe]]
[[Kategorija:Komercijalne ribe]]
[[Kategorija:Slatkovodne ribe Evrope]]
[[Kategorija:Ribe Arktičkog okeana]]
[[Kategorija:Ribe sjevernog Atlantika]]
[[Kategorija:Ribe Velikih jezera]]
[[Kategorija:Ribe Grenlanda]]
[[Kategorija:Fauna Atlantske Kanade]]
[[Kategorija:Fauna sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Riba opisana 1758.|Atlantski losos]]
[[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus|Atlantski losos]]
[[Kategorija:ESA ugrožene vrste]]
[[Kategorija:Vrste Direktive o staništima]]</text>
      <sha1>e8ftq2qp1sarvukiy1b52gdae3iot95</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903963</id>
      <parentid>3903961</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T19:46:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GENETIČAR-100</username>
        <id>183448</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903963</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23168" sha1="1v4wwifdehqfn7rhlyy2t84h3g8ijbm" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|boja=pink
|naziv=Atlantski losos
| slika= Wst atlantischer lachs stoer 001.jpg
| opis_slike = Mužjak za rasplod, ulovljen u [[Njemačka|Njemačkoj]]
| slika2 = Salmo salar.jpg
|status = LC
| status_sistem = [[IUCN]]3.1&lt;ref&gt;{{IUCN|asesores = World Conservation Monitoring Centre|año = 1996|edición IUCN=2010|consultado = 3 de febrero de 2010}}&lt;/ref&gt;
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Actinopterygii]]
| infraclassis = [[Teleostei]]
| superordo = [[Protacanthopterygii]]
| ordo = [[Salmoniformes]]
| familia = [[Salmonidae]]
| subfamilia = [[Salmonidae|Salmoninae]]
| genus = [[Salmo]]
                                                                                                              |species=''S. salar''
|dvoimeno = ''Salmo salar''
|dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 10. izdanje ''Systema Naturae'' (1758.)
|karta _raspon = Distribution of Atlantic salmon.svg
|karta_opis = Rasprostranjenje atlantskog lososa
}}
'''Atlantski losos''' ('''''Salmo salar''''') je vrsta ribe s [[peraja]]ma iz porodice ''[[Salmonidae]]''. Treći je najveći  pripadnik [[porodica (biologije)|porodice]] ''Salmonidae'', iza [[Hucho taimen|sibirskog tajmena]] i pacifičkog [[Oncorhynchus tshawytscha| Činuk lososa]], a naraste do 1 m dužine. Atlantski losos nalazi se u sjevernom [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i u [[rijeka]]ma koje u njega utječu. Većina populacija je [[anadrom]]na; izlegu se u [[potok|potocima]] i rijekama, ali se sele u more kako rastu gdje sazrijevaju, nakon čega se odrasli sezonski ponovno sele uzvodno kako bi se mrijestili.&lt;ref name=&quot;Audubon&quot;&gt;{{cite book |title=The Audubon Society Field Guide to North American Fishes, Whales &amp; Dolphins |publisher=Chanticleer Press |year=1983 |page=395|isbn=0-394-53405-0}}&lt;/ref&gt;

Kada odrasle ribe ponovo uđu u rijeke radi [[mrijest|mriještenja]], mijenjaju boju i izgled. Neke populacije ove ribe migriraju samo u velika jezera i &quot;zatvorene su&quot;, provodeći cijeli život u slatkoj vodi. Takve populacije se nalaze u cijelom području rasprostranjenosti vrste. Za razliku od pacifičkih vrsta lososa, ''S. salar'' je [[iteroparoznost|iteroparozan]], što znači da može preživjeti mriješćenje i vratiti se u more, kako bi ponovio proces sljedeće godine, pri čemu se 5–10% vraća u more radi ponovnog mriještenja. Takve jedinke mogu narasti do izuzetno velikih veličina, iako su rijetke. Različite životne faze ribe poznate su pod nekoliko različitih naziva na engleskom jeziku; [[alevin]], [[mrijest (biologija)|mlađ]], [[mlađ|par]] i [[Mlađ|smolt]].

Meso atlantskog lososa je posebno hranjiva hrana i smatra se jednom od profinjenijih vrsta ribljeg mesa u mnogim kulturama. Kao takvo, pojavljuje se u brojnim popularnim tradicionalnim kuhinjama i može postići višu cijenu od nekih drugih riba. Stoga je dugo bila meta sportskog ribolova i komercijalnog [[ribolov]]a, što je, kao i uništavanje staništa, utjecalo na populaciju u nekim područjima. Kao rezultat toga, vrsta je predmet napora za očuvanje u nekoliko zemalja, koji su, čini se, bili donekle uspješni od 2000-ih. Razvijene su i tehnike uzgoja ove vrste, korištenjem metoda [akvakultura|akvakulture]], a trenutno se uzgaja u velikom broju u mnogim zemljama, pri čemu [[Norveška]] proizvodi preko 50% svjetskih zaliha.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Atlantic Salmon (Salmo salar) |url=https://www.compassioninfoodbusiness.com/media/7447055/atlantic-salmon-in-numbers.pdf |website=www.compassioninfoodbusiness.com}}&lt;/ref&gt; Iako je ovo sada održiva alternativa divljem ulovu ribe, metode uzgoja su privukle kritike ekologa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Burridge |first1=Les |last2=Weis |first2=Judith S. |last3=Cabello |first3=Felipe |last4=Pizarro |first4=Jaime |last5=Bostick |first5=Katherine |date=2010-08-15 |title=Chemical use in salmon aquaculture: A review of current practices and possible environmental effects |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0044848610003297 |journal=Aquaculture |volume=306 |issue=1 |pages=7–23 |doi=10.1016/j.aquaculture.2010.05.020 |bibcode=2010Aquac.306....7B |issn=0044-8486|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Nomenklatura==
Atlantski losos je dobio svoje naučno [[binomno ime]] od švedskog [[zoologijaa|zoologa]] i [[Taksonomija |taksonoma]] [[Carl Linnaeus|Linnea]] u 10. izdanju  ''Systema Naturae'', 1758. Naziv ''Salmo salar'' potiče od latinskih riječi ''salmo'', što znači losos i ''salar'', što znači skakač (prema M. Bartonu),&lt;ref&gt;Barton, M.: &quot;Biology of Fishes.&quot;, pages 198–202 Thompson Brooks/Cole 2007&lt;/ref&gt; ali vjerovatnije znači &quot;stanovnik slane vode&quot;. Lewisov i Short-ov Latinski rječnik (Clarendon Press, Oxford, 1879) prevodi &quot;salar&quot; kao vrstu pastrmke prema njenoj upotrebi u &quot;Idilama&quot; pjesnika [[Ausonius]] (4. vijek nove ere). Kasnije je utvrđeno da su različito obojeni smolti iste vrste.
Ostali nazivi koji se koriste za atlantskog lososa su: zaljevski losos, crni losos, losos s kaplinskim lobanjom, violinist, sebago losos, srebrni losos, vanjski losos i winnish. U različitim fazama svog sazrijevanja i životnog ciklusa, poznati su kao parr, smolt, grilse, grilt, kelt, slin i proljetni losos. Atlantski losos koji ne putuje u more poznat je kao kopneni losos.&lt;ref name=weebly&gt;{{cite web|title=Atlantic Salmon|url=http://animallist.weebly.com/atlantic-salmon.html |work=animallist.weebly.com |access-date=19 November 2013}}&lt;/ref&gt;

==Opis==
[[File:Atlantic Salmon, Nord-du-Québec, CA-QC, CA imported from iNaturalist photo 404770265.jpg|thumb| U [[Québec|Québecu]], pokazujući posebno obilježje kod mužjaka koji se pare]]
Atlantski losos je najveća vrsta u rodu ''Salmo''. Nakon dvije godine u moru, riba je u prosjeku duga 71 do 76 cm i teška 3,6 do 5,4 kg.&lt;ref name=&quot;NOAA&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/fish/atlanticsalmon.htm|title=Atlantic salmon (Salmo salar)|publisher=NOAA Fisheries - Office of Protected Resources|date=2017-05-05}}&lt;/ref&gt; Primjerci koji provedu četiri ili više zima hraneći se na moru ili se više puta mrijeste, mogu biti mnogo veći. Atlantski losos ulovljen mrežom 1960. godine u Škotskoj, u ušću rijeke Hope, težio je 49,44 kg, najteži zabilježen u svoj dostupnoj literaturi. Drugi ulovljen mrežom 1925. godine u Norveškoj mjerio je 160,65 cm, što ga čini najdužim atlantskim lososom ikada zabilježenim.&lt;ref name=&quot;Buller&quot;&gt;Buller F., ''The Domesday Book of Giant Salmon Volume 1 &amp; 2''. Constable (2007) &amp; Constable (2010)&lt;/ref&gt;
	
{{Multiple image
| image1            = Salmo salar 149116515 (cropped).jpg
| image2            = Salmo salar 221451741 (cropped).jpg
| direction         = vertical
| total_width       = 250
| footer            = Mladunci različitih veličina, u [[Škotska|Škotskoj]]
}}
Boja mladog atlantskog lososa ne podsjeća na odraslu fazu. Dok žive u [[slatka voda|slatkoj vodi]], imaju plave i crvene mrlje. U zreloj dobi poprimaju srebrno-plavi sjaj. Najlakši način da ih se prepozna kao odrasle jedinke je po crnim mrljama pretežno iznad bočne linije, iako [[repno peraje|repna peraja]] obično nemaju mrlja. Kada se razmnožavaju, mužjaci poprimaju blago zelenu ili crvenu boju. Losos ima vretenasto tijelo i dobro razvijene zube. Sve peraje, osim [[masno peraje|masnog]], obrubljene su crnom bojom. 

==Rasprostranjenje i stanište== 
[[File:Ocean migration of Altantic salmon.gif|thumb|upright=1.3| Migracija atlantskog lososa u okeanu &lt;ref&gt;{{cite web |date=13 September 2010 |title=Atlantic Salmon Life Cycle |url=http://www.fws.gov/r5crc/Stuff/appc.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140115064920/http://www.fws.gov/r5crc/Stuff/appc.html |archive-date=15 January 2014 |website=Connecticut River Coordinator's Office |publisher=U.S. Fish and Wildlife Service}}&lt;/ref&gt;]]
[[File:Salmo salar 415595378 (cropped 1).jpg|thumb| Okeanska faza, u [[Newfoundland (ostrvo)|Newfoundlandu]]]] 
[[File:Salmo trutta Trout Aquarium Atlanterhavsparken Norway.jpg|thumb| U ''Atlantic Sea-Parku'', u [[Norveška|Norveškoj]].]]
Prirodna mjesta za [[razmnožavanje]] atlantskog lososa su rijeke u Evropi i sjeveroistočna obala Sjeverne Amerike. U Evropi se atlantski losos još uvijek nalazi na jugu sve do Španije, a na sjeveroistoku do [[Pečore (rijeka)|rijeke Pečore]] u [[Rusija|Rusiji]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Kazakov | first1=R. V. | last2=Titov | first2=S. F. | title=Population genetics of salmon, Salmo salar L., in northern Russia | journal=Aquaculture Research | volume=24 | issue=4 | date=1993 | issn=1355-557X | doi=10.1111/j.1365-2109.1993.tb00624.x | doi-access=free | pages=495–506}}&lt;/ref&gt; Atlantski losos se proširio na sjever i kolonizirao [[Svalbard]] (78°N) od 2002. do 2006. godine nadalje, zbog zagrijavanja tamošnje klime.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Jensen | first1=Arne J. | last2=Karlsson | first2=Sten | last3=Fiske | first3=Peder | last4=Hansen | first4=Lars Petter | last5=Østborg | first5=Gunnel M. | last6=Hindar | first6=Kjetil | title=Origin and life history of Atlantic salmon ( Salmo salar ) near their northernmost oceanic limit | journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences | volume=71 | issue=11 | date=2014 | issn=0706-652X | doi=10.1139/cjfas-2014-0169 | pages=1740–1746 | bibcode=2014CJFAS..71.1740J | url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/cjfas-2014-0169 | access-date=2025-07-22| url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Zbog sportskog ribolova, neke južne populacije vrsta u sjevernoj Španiji se smanjuju.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=J. L. Horreo |author2=G. Machado-Schiaffino |author3=A. M. Griffiths |author4=D. Bright |author5=J. R. Stevens |author6=E. Garcia-Vazquez |title=Atlantic Salmon at Risk: Apparent Rapid Declines in Effective Population Size in Southern European Populations |journal=Transactions of the American Fisheries Society |volume=140 |issue=3 |pages=605–610 |date=2011 |doi=10.1080/00028487.2011.585574|bibcode=2011TrAFS.140..605H |hdl=10651/8569 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Rasprostranjenost vrste lahko je pod uticajem promjena u slatkovodnom staništu i klimi. Atlantski losos je vrsta ribe hladnih voda i posebno je osjetljiv na promjene temperature vode.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Nilsson | first1=Jonatan | last2=Moltumyr | first2=Lene | last3=Madaro | first3=Angelico | last4=Kristiansen | first4=Tore Sigmund | last5=Gåsnes | first5=Siri Kristine | last6=Mejdell | first6=Cecilie Marie | last7=Gismervik | first7=Kristine | last8=Stien | first8=Lars Helge | title=Sudden exposure to warm water causes instant behavioural responses indicative of nociception or pain in Atlantic salmon | journal=Veterinary and Animal Science | volume=8 | date=2019 | pmid=32734093 | pmc=7386744 | doi=10.1016/j.vas.2019.100076 | doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Rijeka [[Housatonic]] i njena pritoka [[Naugatuck]] bile su domaćini najjužnijim mrijestilištima atlantskog lososa u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref&gt;{{cite report |title=Status Review for Anadromous Atlantic Salmon (''Salmo salar'') in the United States. Report to the National Marine Fisheries Service and U.S. Fish and Wildlife Service |author=Fay, C. |author2=M. Bartron |author3=S. Craig |author4=A. Hecht |author5=J. Pruden |author6=R. Saunders |author7=T. Sheehan |author8=J. Trial |date=2006 |page=294 |url=http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/statusreviews.htm |access-date=3 July 2016 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ cite book |author=Kendall, W. C. |year=1935 |title=The fishes of New England: the salmon family. Part 2 - the salmons |publisher=Memoirs of the Boston Society of Natural History: monographs on the natural history of New England |location=Boston, Massachusetts |pages=[https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend/page/90 90] |url=https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend |access-date=3 July 2016 }}&lt;/ref&gt; Međutim, postoji izvještaj [[Henryja Hudson|Henryja Hudsona]] iz 1609. godine da je atlantski losos jednom prilikom plivao uz [[rijeka Hudson|rijeku Hudson].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The fishes of New England- the salmon family. Part 2 - the salmons. |author=W.C. Kendall |year=1935 |journal=Memoirs of the Boston Society of Natural History- Monographs on the Natural History of New England |volume=9 |issue=1 |pages=[https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend/page/n10 1]–166 |url=https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend |access-date=3 July 2016 }}&lt;/ref&gt; Osim toga, dokazi o ribljim [[krljušt]]ima koji datiraju iz prije 10.000 godina smještaju atlantskog lososa u obalni ribnjak [[New Jersey]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Fish scale evidence for rapid post-glacial colonization of an Atlantic coastal pond |author=Robert A. Daniels |author2=Doroty Peteet |journal=Global Ecology and Biogeography Letters |volume=7 |issue=6 |pages=467–476 |date=November 1998 |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1466-822X.1998.00313.x/abstract |access-date=3 July 2016 |doi=10.2307/2997716|jstor=2997716 |hdl=2060/19990023267 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

Dvije publikacije, iz 1988. i 1996. godine, dovele su u pitanje ideju da je atlantski losos bio u izobilju u Novoj Engleskoj u prahistorijsko vrijeme, kada je [[klima]] bila toplija nego što je danas. Ovaj argument se prvenstveno zasnivao na nedostatku podataka o kostima na arheološkim nalazištima u odnosu na druge vrste riba i tvrdnji da su historijske tvrdnje o izobilju možda bile pretjerane.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Where's the salmon? A reevaluation of the role of anadromous fisheries in aboriginal New England in Holocene human ecology in Northeastern North America |publisher=Plenum Press |location=New York |author=Catherine C. Carlson |editor=GP Nicholas |year=1988 |isbn=978-0-306-42869-2 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The [In]Significance of Atlantic Salmon |author=Catherine C. Carlson |journal=History Through a Pinhole |date=Fall–Winter 1996 |volume=8 |issue=3/4 |url=https://www.nps.gov/subjects/archeology/index.htm |access-date=3 July 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160916024107/https://www.nps.gov/archeology/cg/fd_vol8_num3-4/salmon.htm |archive-date=2016-09-16}}&lt;/ref&gt; Ovaj argument je kasnije osporen u drugom radu u kojem se tvrdilo da se nedostatak arheoloških fragmenata kostiju može objasniti time što su kosti lososa rijetke na lokalitetima koja još uvijek imaju velika područja s lososima i da su kosti lososa općenito slabo pronađene u odnosu na druge vrste riba.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The use (and misuse) of archaeological salmon data to infer historical abundance in North America with a focus on New England |author=Stephen F. Jane |author2=Keith H. Nislow |author3=Andrew R. Whiteley |journal=Reviews in Fish Biology and Fisheries |date=September 2014 |volume=24 |issue=3 |pages=943–954 |doi=10.1007/s11160-013-9337-3|bibcode=2014RFBF...24..943J |s2cid=15892424 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Atlantic salmon, archaeology and climate change in New England |author=Brian S. Robinson |author2=George L. Jacobson |author3=Martin G. Yates |author4=Arthur E. Spiess |author5=Ellen R. Cowie |journal=Journal of Archaeological Science |date=October 2009 |volume=36 |issue=10 |pages=2184–2191 |doi=10.1016/j.jas.2009.06.001|bibcode=2009JArSc..36.2184R }}&lt;/ref&gt;
Populacije atlantskog lososa značajno su smanjene u Sjedinjenim Američkim Državama nakon naseljavanja od strane Evrope. Trgovina krznom, sječa drveta, brane i mlinovi te poljoprivreda degradirali su slatkovodna staništa i smanjili [[prihvatljivi kapacitet]] većine sjevernoameričkih potoka. Populacije dabrova bile su zarobljene na rubu izumiranja do 1800. godine, a sječa drveća i krčenje dodatno su pogoršali eroziju potoka i gubitak staništa. Kako su drvo i krzno ustupili mjesto poljoprivredi, stanište atlantskog lososa u slatkovodnim vodama bilo je dodatno ugroženo. Prema historičaru D.W. Dunfieldu (1985.) &quot;više od polovine historijskih staza atlantskog lososa izgubljeno je u Sjevernoj Americi do 1850. godine&quot;. Već 1798. godine, u kanadskom parlamentu predstavljen je zakon o očuvanju atlantskog lososa, kako bi se zaštitile populacije u jezeru Ontario.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Dymond|first1=John R.|last2=MacKay|first2=Hugh H.|last3=Burridge|first3=Mary E.|last4=Holm|first4=Erling|last5=Bird|first5=Phillip W.|date=2019|title=The history of the Atlantic Salmon in Lake Ontario|url=https://read.dukeupress.edu/aehm/article/22/3/305-315/168168|journal=Aquatic Ecosystem Health &amp; Management|volume=22|issue=3|pages=305–315|doi=10.1080/14634988.2019.1641044|bibcode=2019AqEHM..22..305D |s2cid=202851801|issn=1463-4988|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; U Zalivskoj regiji Nove Škotske, zabilježeno je da je 31 od 33 potoka atlantskog lososa blokiran drvenim branama, što je dovelo do [[Lokalno izumiranje|istrebljenja]] riba koje su se rano zaletjele u mnogim slivovima. Priobalni ribolov atlantskog lososa postao je glavni izvozni proizvod [[Novi svijet|Novog svijeta]], s velikim ribolovnim operacijama uspostavljenim duž obala glavnih riječnih sistema. Najjužnije populacije su prve nestale. 
Mladi lososi provode jednu do četiri godine u svojoj matičnoj rijeci. Kada su dovoljno veliki (oko 15 cm), oni se [[smoltificiranje|smotificiraju]], mijenjajući kamuflažu iz prilagođene potoku s velikim, sivim mrljama u prilagođenu moru sa sjajnim stranama. Također prolaze kroz neke endokrinološke promjene kako bi se prilagodili [[osmoza|osmotskim]] razlikama između staništa u slatkoj i morskoj vodi. Kada je smoltifikacija završena, mladi lososi sada počinju plivati sa strujom umjesto protiv nje. S ovom promjenom ponašanja, ribe se sada nazivaju smoltom. Kada smolt stigne do mora, prati površinske morske struje i hrani se [[plankton]]om ili [[mlađ]]i drugih vrsta riba poput haringe. Tokom svog boravka na moru, mogu osjetiti promjenu Zemljinog magnetskog polja putem željeza u svojoj bočnoj liniji. 
Kada imaju godinu dana dobrog rasta, premjestit će se na površinske morske struje koje ih vraćaju u njihovu matičnu rijeku. Velika je zabluda da losos pliva hiljadama kilometara na moru; umjesto toga, surfa kroz površinske morske struje.  Moguće je da pronađu svoju matičnu rijeku po mirisu, iako to nije potvrđeno;&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;&gt;{{cite book |author=Shearer, W. |title=The Atlantic Salmon |publisher=Halstead Press |year=1992}}&lt;/ref&gt; Samo 5% atlantskog lososa ide uzvodno u pogrešnu rijeku.{{citation needed|date=juli 2019}} Rasprostranjenost pojedinačnog atlantskog lososa može biti rijeka u kojoj se rađa i površinske morske struje koje su kružno povezane s tom rijekom.
Divlji losos nastavio je nestajati iz mnogih rijeka tokom dvadesetog stoljeća zbog [[prekomjerni ribolov|prekomjernog ribolova]] i promjene [[stanište|staništa]].&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt;

==Ekologija==
===Ishrana===
Mladi lososi počinju s hranjenjem u roku od nekoliko dana. Nakon što tijelo apsorbira žumančanu vrećicu, počinju loviti. Mladunci počinju s sitnim [[beskičmenjaci]]ma, ali kako sazrijevaju, povremeno mogu jesti malu ribu. Tokom ovog vremena love i u [[supstrat (morska biologija)|supstratu]] i u struji. Poznato je da neki jedu ikru lososa. [[Plankton]] poput [[Kril|euphausiidae]] su važna hrana za predgrilse, ali se konzumiraju i [[amfipoda|amfipodni]]  [[Decapoda|dekapodi]].&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;&gt;{{cite web|last=Renzi |first=Vanessa |url=https://animaldiversity.org/accounts/Salmo_salar/ |title=ADW: Salmo salar: INFORMATION |publisher=Animaldiversity.org |date= |access-date=2022-08-23}}&lt;/ref&gt; Najčešće konzumirana hrana uključuje [[vodna muha|vodne]], [[crna muha|crne muhe]], [[vodene buhe|vodene buhe]], [[kamenka|kamenke]],&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt; i [[Chironomidae|hironomide]], kao i kopnene insekte.&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;/&gt;

Kao odrasli, lososi preferiraju [[kapelin]] kao svoj omiljeni obrok. Kapelin je izdužena srebrnasta riba koja naraste do 8–10 cm dužine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon-protected|title=Atlantic Salmon - Protected {{!}} NOAA Fisheries|last=Fisheries|first=NOAA|date=2018-08-21|website=www.fisheries.noaa.gov|language=EN-US|access-date=2018-11-26}}&lt;/ref&gt; Ostale konzumirane [[ribe]] uključuju [[haringa|haringe]], [[pivarke]], [[tavuni (ribe)|tavune]], [[Scomber idae|skuše]], [[sand lance]] i male [[Gadus|bakalare]].&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;/&gt;

===Ponašanje===
Za mlađ i papar se kaže da su [[teritorijalnost|teritorijalni]], ali dokazi koji pokazuju da čuvaju teritorije nisu konačni. Iako povremeno mogu biti agresivni jedni prema drugima, [[sociobiologija|društvena hijerarhija]] je još uvijek nejasna. Mnogi su pronađeni da se [[jato|jataju i skupljaju u jata]], posebno kada napuštaju estuarij.
Odrasli atlantski lososi se smatraju mnogo agresivnijim od ostalih lososa i vjerovatnije će napasti druge ribe nego druge.&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt;

==Također pogledajte==
* [[AquAdvantage losos]], [[GMO|genetički modificirani]] atlantski losos
* [[Federacija atlantskog lososa]]
* [[Losos kao hrana]]

==Napomene==
{{Reflist|refs=}}

==Reference==
* [https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon Atlantic salmon] ''NOAA FishWatch''. Retrieved 4 November 2012.

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Salmo salar}}
&lt;!-- Please ensure that any links added here conform to the guidelines in [[WP:LINKS]] and [[WP:COI]] --&gt;
* [https://cdn-contenu.quebec.ca/cdn-contenu/peche/versions-imprimables/carte-rivieres-saumon.pdf Map of Quebec's 111 salmon rivers], Gouvernement du Québec, Canada, 2023
*Groups and initiatives
**[http://www.salmonconservation.ca/ official website] of the Atlantic Salmon Conservation Foundation
**[http://www.atlanticsalmontrust.org/ official website] of the Atlantic Salmon Trust
*Profiles and documents
**[https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon Species directory: Atlantic salmon] - profile from the National Marine Fisheries Service of NOAA
**[https://nas.er.usgs.gov/queries/factsheet.aspx?SpeciesID=926 ''Salmo salar'' (Atlantic salmon)] - profile in the Nonindigenous Aquatic Species database of the U.S. Geological Survey
**[http://digitalmaine.com/atlantic_salmon_commission_docs/ Maine Atlantic Salmon Commission Documents], archive of documents of the Maine Atlantic Salmon Commission (which was abolished in 2010)
**[https://www.adfg.alaska.gov/index.cfm?adfg=invasiveprofiles.atlanticsalmon_impacts Invasive Species — Atlantic Salmon (''Salmo salar'')] profile from the Alaska Department of Fish and Game

{{Losos|state=expanded}}
{{Teme o komercijalnim ribama}}
{{Taxonbar|from=Q188879}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Ribe]]
[[Kategorija:Hladnovodne ribe]]
[[Kategorija:Komercijalne ribe]]
[[Kategorija:Slatkovodne ribe Evrope]]
[[Kategorija:Ribe Arktičkog okeana]]
[[Kategorija:Ribe sjevernog Atlantika]]
[[Kategorija:Ribe Velikih jezera]]
[[Kategorija:Ribe Grenlanda]]
[[Kategorija:Fauna Atlantske Kanade]]
[[Kategorija:Fauna sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Riba opisana 1758.|Atlantski losos]]
[[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus|Atlantski losos]]
[[Kategorija:ESA ugrožene vrste]]
[[Kategorija:Vrste Direktive o staništima]]</text>
      <sha1>1v4wwifdehqfn7rhlyy2t84h3g8ijbm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Salmo salar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535840</id>
    <redirect title="Atlantski losos" />
    <revision>
      <id>3903957</id>
      <timestamp>2026-07-09T19:36:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GENETIČAR-100</username>
        <id>183448</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Atlantski losos]]</comment>
      <origin>3903957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="moyp3t352l185jtp51czrztdyss5sgg" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Atlantski losos]]</text>
      <sha1>moyp3t352l185jtp51czrztdyss5sgg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Skala mjerenja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535841</id>
    <revision>
      <id>3903969</id>
      <timestamp>2026-07-09T21:02:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden prvi dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3903969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16262" sha1="kx2rb9dedbrajcuxg7oqigl598tx389" xml:space="preserve">{{Distinguish|Mjerna jedinica|Senzor nivoa|Nivo (logaritamska veličina)}}
'''Skala mjerenja''' ili '''Nivo mjerenja''' predstavlja klasifikaciju kojom se opisuje priroda informacija sadržanih u vrijednostima dodijeljenim [[zavisna i nezavisna varijabla|varijablama]].&lt;ref name=&quot;Kirch_Encyclopedia_2008&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Kirch |editor-first=Wilhelm |title=Encyclopedia of Public Health |chapter=Level of Measurement |publisher=Springer Science &amp; Business Media |date=2008 |isbn=9781402056130 |url=https://books.google.ba/books?id=2LrdQgAACAAJ |chapter-url=https://link.springer.com/rwe/10.1007/978-1-4020-5614-7_1971 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psiholog [[Stanley Smith Stevens]] razvio je najpoznatiju klasifikaciju koja razlikuje četiri nivoa, odnosno skale mjerenja: [[#Nominalni nivo|nominalnu]], [[#Ordinalna skala|ordinalnu]], [[#Intervalna skala|intervalnu]] i [[#Omjerna skala|omjernu]].&lt;ref name=&quot;Kirch_Encyclopedia_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot;&gt;{{cite journal |last=Stevens |first=Stanley Smith |author-link=Stanley Smith Stevens |title=On the Theory of Scales of Measurement |journal=Science |volume=103 |issue=2684 |pages=677–680 |date=1946 |doi=10.1126/science.103.2684.677 |pmid=17750512 |bibcode=1946Sci...103..677S |s2cid=4667599 |jstor=1671815 |url=https://www.jstor.org/stable/1671815 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj okvir za razlikovanje nivoa mjerenja nastao je u [[Psihologija|psihologiji]], a kasnije je imao složen razvojni put: u pojedinim naučnim disciplinama i među nekim autorima bio je prihvaćen i dodatno razvijen, dok su ga drugi kritikovali ili odbacili.&lt;ref name=&quot;Michell_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Michell |first=Joel |title=Measurement scales and statistics: a clash of paradigms |journal=Psychological Bulletin |volume=100 |issue=3 |pages=398–407 |date=1986 |doi=10.1037/0033-2909.100.3.398 |url=https://www.researchgate.net/publication/232453389_Measurement_Scales_and_Statistics_A_Clash_of_Paradigms |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Među ostalim klasifikacijama izdvajaju se one koje su predložili Mosteller i [[John Tukey|Tukey]],&lt;ref name=&quot;Mosteller_Tukey_1977&quot;&gt;{{cite book |last1=Mosteller |first1=Frederick |last2=Tukey |first2=John W. |title=Data analysis and regression: a second course in statistics |publisher=Addison-Wesley Pub. Co. |location=Reading, Mass |date=1977 |isbn=978-0201048544 |url=https://archive.org/details/dataanalysisregr0000most |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; te Chrisman.&lt;ref name=&quot;Chrisman_1998&quot;&gt;{{cite journal |last=Chrisman |first=Nicholas R. |title=Rethinking Levels of Measurement for Cartography |journal=Cartography and Geographic Information Science |volume=25 |issue=4 |pages=231–242 |date=1998 |issn=1523-0406 |doi=10.1559/152304098782383043 |bibcode=1998CGISy..25..231C |url=https://www.researchgate.net/publication/250016043_Rethinking_Levels_of_Measurement_for_Cartography |via=Taylor &amp; Francis |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stevens je svoju tipologiju predstavio 1946. u časopisu ''[[Science (časopis)|Science]]'' u članku pod naslovom ''On the Theory of Scales of Measurement''.&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot; /&gt; U njemu je tvrdio da se sva [[mjerenje|mjerenja]] u nauci provode primjenom četiri vrste mjernih skala, koje je nazvao ''nominalna'', ''ordinalna'', ''intervalna'' i ''omjerna''. Time je u jedinstven okvir uključio i ''[[kvalitativno svojstvo|kvalitativna]]'' svojstva (koja odgovaraju nominalnoj skali) i ''[[kvantitativno istraživanje|kvantitativna]]'' svojstva (koja su, u različitoj mjeri, obuhvaćena preostalim skalama). Koncept tipova mjernih skala kasnije je dobio matematičku utemeljenost koja mu je u početku nedostajala zahvaljujući radovima matematičkih psihologa Theodorea Alpera,&lt;ref name=&quot;Alper_1985&quot;&gt;{{cite journal |last=Alper |first=Theodore M. |title=A note on real measurement structures of scale type (m, m + 1) |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=29 |issue=1 |pages=73–81 |date=mart 1985 |doi=10.1016/0022-2496(85)90019-7 |url-access=subscription |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0022249685900197 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Alper_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Alper |first=Theodore M. |title=A classification of all order-preserving homeomorphism groups of the reals that satisfy finite uniqueness |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=31 |issue=2 |pages=135–154 |date=juni 1987 |doi=10.1016/0022-2496(87)90012-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0022249687900125 |doi-access=free |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Louisa Narensa&lt;ref name=&quot;Narens_1981&quot;&gt;{{cite journal |last=Narens |first=Louis |title=A general theory of ratio scalability with remarks about the measurement-theoretic concept of meaningfulness |journal=Theory and Decision |volume=13 |issue=1 |pages=1–70 |date=mart 1981 |doi=10.1007/bf02342603 |s2cid=119401596 |url=https://www.researchgate.net/publication/225337377_A_general_theory_of_ratio_scalability_with_remarks_about_the_measurement-theoretic_concept_of_meaninghlness |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Narens_1981b_Scales&quot;&gt;{{cite journal |last=Narens |first=Louis |title=On the scales of measurement |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=24 |issue=3 |pages=249–275 |date=decembar 1981 |doi=10.1016/0022-2496(81)90045-6 |url=https://sites.socsci.uci.edu/~johnsonk/CLASSES/MeasurementTheory/Narens1981b.OnTheScalesOfMeasurement.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[R. Duncan Luce]]a.&lt;ref name=&quot;Luce_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Uniqueness and homogeneity of ordered relational structures |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=30 |issue=4 |pages=391–415 |date=1986 |doi=10.1016/0022-2496(86)90017-9 |s2cid=13567893 |url=https://dash.harvard.edu/entities/publication/73120378-8678-6bd4-e053-0100007fdf3b |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Luce_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Measurement structures with Archimedean ordered translation groups |journal=Order |volume=4 |issue=2 |pages=165–189 |date=1987 |doi=10.1007/bf00337695 |s2cid=16080432 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00337695 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Luce_2001&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Conditions equivalent to unit representations of ordered relational structures |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=45 |issue=1 |pages=81–98 |date=februar 2001 |doi=10.1006/jmps.1999.1293 |pmid=11178923 |s2cid=12231599 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022249699912932 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kako je Luce zapisao:

{{Citat|S. S. Stevens&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_1951_Handbook&quot;&gt;{{cite book |last=Stevens |first=S. S. |title=Handbook of experimental psychology |editor-last=Stevens |editor-first=S. S. |chapter=Mathematics, measurement, and psychophysics |pages=1–49 |publisher=Wiley |date=1951 |url=https://ntrl.ntis.gov/NTRL/dashboard/searchResults/titleDetail/AD774776.xhtml |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_2017_Psychophysics&quot;&gt;{{cite book |last=Stevens |first=S. S. |title=Psychophysics: Introduction to its perceptual, neural, and social prospects |publisher=Routledge, Taylor &amp; Francis Group |location=Abingdon, Oxon |date=2017 |isbn=978-1-138-52541-2 |url=https://archive.org/details/psychophysicsint0000stev_b6s9 |url-access=registration |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; tvrdio je da je presudno to da mjerenje bude na intervalnoj ili omjernoj skali. Kasnija istraživanja dala su sadržajno značenje toj tvrdnji, ali s obzirom na njegov način tumačenja ideje tipova mjernih skala, upitno je da li ju je i sam u potpunosti razumio… ''Nijedan teoretičar mjerenja kojeg poznajem ne prihvata Stevensovu široku definiciju mjerenja…'' Po našem mišljenju, jedino razumno značenje pojma &quot;pravilo&quot; odnosi se na empirijski provjerljive zakonitosti koje opisuju posmatrano svojstvo.&lt;ref name=&quot;Luce_1997_Commentary&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Quantification and symmetry: commentary on Michell 'Quantitative science and the definition of measurement in psychology' |journal=British Journal of Psychology |volume=88 |issue=3 |pages=395–398 |date=1997 |doi=10.1111/j.2044-8295.1997.tb02645.x |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.2044-8295.1997.tb02645.x |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

== Stevensova tipologija ==

=== Nominalna skala {{anchor|Nominal level}} === &lt;!--Do not remove this anchor. It is pointed to by other Wikipedia articles.--&gt;
{{further|Nominalna kategorija}}

'''Nominalna skala''' sastoji se isključivo od međusobno različitih klasa ili kategorija, naprimjer: [mačka, pas, zec]. Za razliku od ostalih mjernih skala, među tim klasama ne može se pretpostaviti postojanje bilo kakvog uređenog odnosa. Stoga je mjerenje na nominalnoj skali u suštini jednako [[klasifikacija|klasifikaciji]].

Nominalno mjerenje omogućava razlikovanje objekata ili ispitanika isključivo na osnovu njihovih naziva, (meta)kategorija ili drugih kvalitativnih klasifikacija kojima pripadaju. Zbog toga se smatra da čak i [[dihotomija|dihotomni]] podaci počivaju na [[Konstruktivizam (filozofija nauke)|konstruktivističkoj epistemologiji]]. U tom smislu, otkrivanje izuzetka od postojeće klasifikacije može se smatrati napretkom u razumijevanju posmatrane pojave.

Brojevi se mogu koristiti kao oznake za varijable, ali nemaju brojčanu vrijednost niti međusobni numerički odnos. Primjer za to je [[Univerzalno jedinstveni identifikator|globalno jedinstveni identifikator]].

Primjeri nominalnih klasifikacija uključuju spol, državljanstvo, etničku pripadnost, jezik, žanr, stil, biološku vrstu i oblik.&lt;ref name=&quot;Chrisman_1995_Beyond&quot;&gt;{{cite conference |last=Chrisman |first=Nicholas |title=Beyond Stevens: A revised approach to measurement for geographic information |book-title=Proceedings of Auto-Carto 12 |pages=211–232 |date=1995 |url=https://cartogis.org/docs/proceedings/archive/auto-carto-12/pdf/beyond-stevens-a-revised-approach-to-measurement.pdf |quote=Nominalne mjere su zasnovane na skupovima i zavise od kategorija, u Aristotelovom duhu. |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MacKay_1969_Information&quot;&gt;{{cite book |last=MacKay |first=Donald MacCrimmon |title=Information, Mechanism and Meaning |series=MIT Press Classics |publisher=MIT Press |location=Cambridge, Mass. |date=1969 |isbn=978-0-262-63032-0 |url=https://books.google.ba/books?id=3KcuEAAAQBAJ |quote=Uvijek se nailazilo na osnovna fizička ograničenja tačnosti mjerenja. ... Činilo se da je vještina fizičkog mjerenja zapravo pitanje pronalaženja kompromisa, odnosno izbora između međusobno povezanih neodređenosti. ... Međutim, kada sam pomnožio navedene konjugirane parove granica neodređenosti, ustanovio sam da oni tvore invarijantne proizvode ne jedne, nego dvije različite vrste. ... Prva grupa granica mogla se izračunati ''a priori'' na osnovu specifikacija mjernog instrumenta. Druga grupa mogla se izračunati tek ''a posteriori'', na osnovu specifikacije načina na koji je instrument korišten. ... U prvom slučaju svaka jedinica [informacije] dodavala bi jednu novu dimenziju (konceptualnu kategoriju), dok bi u drugom slučaju svaka jedinica dodavala jednu novu atomsku činjenicu. |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U univerzitetskom okruženju primjeri nominalnih kategorija mogu biti i studentski dom ili pripadnost određenom odsjeku. Ostali konkretni primjeri uključuju:

* u [[gramatika|gramatici]], [[vrste riječi]]: imenica, glagol, prijedlog, član, zamjenica itd.;
* u politici, [[projekcija moći]]: tvrda moć, meka moć itd.;
* u biologiji, [[taksonomski rang]]ovi ispod domene: carstvo, koljeno, razred itd.;
* u [[softversko inženjerstvo|softverskom inženjerstvu]], vrste [[Prekid|grešaka]]: greške u specifikaciji, greške u dizajnu i greške u programskom kodu.

Nominalne skale ranije su se često nazivale kvalitativnim skalama, a mjerenja provedena na njima kvalitativnim podacima. Međutim, razvojem kvalitativnih istraživanja takva je upotreba postala nejasna i može dovesti do zabune. Ako se u nominalnom mjerenju brojevi koriste kao oznake, oni nemaju posebno brojčano značenje niti vrijednost. Nad podacima na nominalnoj skali nije dopušteno provoditi aritmetičke operacije (+, −, × itd.).

==== Matematičke operacije ====

[[Jednakost (matematika)|Jednakost]] i druge operacije koje se mogu definisati na osnovu jednakosti, poput [[nejednakost (matematika)|nejednakosti]] i [[Element skupa|pripadnosti skupu]], jedine su [[Trivijalnost (matematika)|netrivijalne]] [[operacija (matematika)|operacije]] koje se općenito mogu primijeniti na objekte nominalnog tipa.

==== Mjere centralne tendencije ====

[[Mod (statistika)|Mod]], odnosno vrijednost koja se javlja najčešće, jedina je mjera [[centralna tendencija|centralne tendencije]] koja se može primijeniti na podatke izmjerene nominalnom skalom.&lt;ref name=&quot;Manikandan_2011_Central&quot;&gt;{{cite journal |last=Manikandan |first=S. |title=Measures of central tendency: Median and mode |journal=Journal of Pharmacology and Pharmacotherapeutics |volume=2 |issue=3 |pages=214–215 |date=2011 |doi=10.4103/0976-500X.83300 |pmc=3157145 |pmid=21897729 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3157145/ |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Ordinalna skala ===
{{anchor|Ordinal scale}}&lt;!-- This section is linked from [[IQ classification]] and other articles --&gt;
{{further|Ordinalni podaci}}

'''Ordinalna skala''' omogućava [[rangiranje]] podataka (1., 2., 3. itd.), odnosno njihovo uređivanje prema redoslijedu, ali ne omogućava određivanje stvarnog ''stepena razlike'' između pojedinih vrijednosti. Primjeri uključuju, s jedne strane, '''dihotomne''' podatke s vrijednostima kao što su &quot;bolestan&quot; i &quot;zdrav&quot; pri procjeni zdravstvenog stanja, &quot;kriv&quot; i &quot;nije kriv&quot; u sudskom odlučivanju te &quot;netačno&quot; i &quot;tačno&quot; pri određivanju [[istinosna vrijednost|istinosne vrijednosti]]. S druge strane, ordinalna skala obuhvata i '''nedihotomne''' podatke koji čine kontinuirani niz vrijednosti, kao što su &quot;u potpunosti se slažem&quot;, &quot;uglavnom se slažem&quot;, &quot;uglavnom se ne slažem&quot; i &quot;uopće se ne slažem&quot; pri mjerenju stavova ili mišljenja.

Ordinalna skala raspoređuje pojave prema određenom redoslijedu, ali pritom ne pretpostavlja da su razmaci između pojedinih kategorija jednaki. Rang-liste predstavljaju tipičan primjer ordinalne skale i često se koriste u istraživanjima kvalitativnih pojava. Na primjer, mjesto koje student zauzima među diplomantima svoje generacije izražava se ordinalnom skalom. Pri tumačenju takvih rezultata potreban je oprez. Ako je Zana zauzela 10. mjesto, a Tara 40. mjesto, ne može se zaključiti da je Zanin rezultat četiri puta bolji od Tarinog.

Ordinalna skala omogućava isključivo redanje objekata od najvišeg do najnižeg ranga. Vrijednosti na toj skali nemaju apsolutno značenje, a stvarne razlike između susjednih rangova ne moraju biti jednake. Stoga se može utvrditi samo da je jedna osoba ili predmet na višem ili nižem položaju u odnosu na drugi, dok preciznije poređenje nije moguće. Drugim riječima, ordinalna skala omogućava tvrdnje tipa &quot;veće od&quot; ili &quot;manje od&quot; (kao i jednakost), ali ne i određivanje kolika je ta razlika. Tako razlika između 1. i 2. mjesta može biti veća ili manja od razlike između 5. i 6. mjesta.

== Vidi također ==
* [[Cohenova kapa]]
* [[Koherentnost (mjerne jedinice)]]
* [[Humeovo načelo]]
* [[Međuprocjenjivačka pouzdanost]]
* [[Logaritamska skala]]
* [[Ramsey–Lewisova metoda]]
* [[Teorija skupova]]
* [[Statistički tip podataka]]
* [[Tranzicija (lingvistika)]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Naučni metod]]
[[Kategorija:Statistički tipovi podataka]]
[[Kategorija:Mjerenje]]
[[Kategorija:Kognitivna nauka]]</text>
      <sha1>kx2rb9dedbrajcuxg7oqigl598tx389</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903970</id>
      <parentid>3903969</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T21:03:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903970</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16262" sha1="iz367nruq7xvfyschrnx61z933b5rqu" xml:space="preserve">{{Distinguish|Mjerna jedinica|Senzor nivoa|Nivo (logaritamska veličina)}}
'''Skala mjerenja''' ili '''nivo mjerenja''' predstavlja klasifikaciju kojom se opisuje priroda informacija sadržanih u vrijednostima dodijeljenim [[zavisna i nezavisna varijabla|varijablama]].&lt;ref name=&quot;Kirch_Encyclopedia_2008&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Kirch |editor-first=Wilhelm |title=Encyclopedia of Public Health |chapter=Level of Measurement |publisher=Springer Science &amp; Business Media |date=2008 |isbn=9781402056130 |url=https://books.google.ba/books?id=2LrdQgAACAAJ |chapter-url=https://link.springer.com/rwe/10.1007/978-1-4020-5614-7_1971 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psiholog [[Stanley Smith Stevens]] razvio je najpoznatiju klasifikaciju koja razlikuje četiri nivoa, odnosno skale mjerenja: [[#Nominalni nivo|nominalnu]], [[#Ordinalna skala|ordinalnu]], [[#Intervalna skala|intervalnu]] i [[#Omjerna skala|omjernu]].&lt;ref name=&quot;Kirch_Encyclopedia_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot;&gt;{{cite journal |last=Stevens |first=Stanley Smith |author-link=Stanley Smith Stevens |title=On the Theory of Scales of Measurement |journal=Science |volume=103 |issue=2684 |pages=677–680 |date=1946 |doi=10.1126/science.103.2684.677 |pmid=17750512 |bibcode=1946Sci...103..677S |s2cid=4667599 |jstor=1671815 |url=https://www.jstor.org/stable/1671815 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj okvir za razlikovanje nivoa mjerenja nastao je u [[Psihologija|psihologiji]], a kasnije je imao složen razvojni put: u pojedinim naučnim disciplinama i među nekim autorima bio je prihvaćen i dodatno razvijen, dok su ga drugi kritikovali ili odbacili.&lt;ref name=&quot;Michell_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Michell |first=Joel |title=Measurement scales and statistics: a clash of paradigms |journal=Psychological Bulletin |volume=100 |issue=3 |pages=398–407 |date=1986 |doi=10.1037/0033-2909.100.3.398 |url=https://www.researchgate.net/publication/232453389_Measurement_Scales_and_Statistics_A_Clash_of_Paradigms |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Među ostalim klasifikacijama izdvajaju se one koje su predložili Mosteller i [[John Tukey|Tukey]],&lt;ref name=&quot;Mosteller_Tukey_1977&quot;&gt;{{cite book |last1=Mosteller |first1=Frederick |last2=Tukey |first2=John W. |title=Data analysis and regression: a second course in statistics |publisher=Addison-Wesley Pub. Co. |location=Reading, Mass |date=1977 |isbn=978-0201048544 |url=https://archive.org/details/dataanalysisregr0000most |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; te Chrisman.&lt;ref name=&quot;Chrisman_1998&quot;&gt;{{cite journal |last=Chrisman |first=Nicholas R. |title=Rethinking Levels of Measurement for Cartography |journal=Cartography and Geographic Information Science |volume=25 |issue=4 |pages=231–242 |date=1998 |issn=1523-0406 |doi=10.1559/152304098782383043 |bibcode=1998CGISy..25..231C |url=https://www.researchgate.net/publication/250016043_Rethinking_Levels_of_Measurement_for_Cartography |via=Taylor &amp; Francis |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stevens je svoju tipologiju predstavio 1946. u časopisu ''[[Science (časopis)|Science]]'' u članku pod naslovom ''On the Theory of Scales of Measurement''.&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot; /&gt; U njemu je tvrdio da se sva [[mjerenje|mjerenja]] u nauci provode primjenom četiri vrste mjernih skala, koje je nazvao ''nominalna'', ''ordinalna'', ''intervalna'' i ''omjerna''. Time je u jedinstven okvir uključio i ''[[kvalitativno svojstvo|kvalitativna]]'' svojstva (koja odgovaraju nominalnoj skali) i ''[[kvantitativno istraživanje|kvantitativna]]'' svojstva (koja su, u različitoj mjeri, obuhvaćena preostalim skalama). Koncept tipova mjernih skala kasnije je dobio matematičku utemeljenost koja mu je u početku nedostajala zahvaljujući radovima matematičkih psihologa Theodorea Alpera,&lt;ref name=&quot;Alper_1985&quot;&gt;{{cite journal |last=Alper |first=Theodore M. |title=A note on real measurement structures of scale type (m, m + 1) |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=29 |issue=1 |pages=73–81 |date=mart 1985 |doi=10.1016/0022-2496(85)90019-7 |url-access=subscription |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0022249685900197 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Alper_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Alper |first=Theodore M. |title=A classification of all order-preserving homeomorphism groups of the reals that satisfy finite uniqueness |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=31 |issue=2 |pages=135–154 |date=juni 1987 |doi=10.1016/0022-2496(87)90012-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0022249687900125 |doi-access=free |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Louisa Narensa&lt;ref name=&quot;Narens_1981&quot;&gt;{{cite journal |last=Narens |first=Louis |title=A general theory of ratio scalability with remarks about the measurement-theoretic concept of meaningfulness |journal=Theory and Decision |volume=13 |issue=1 |pages=1–70 |date=mart 1981 |doi=10.1007/bf02342603 |s2cid=119401596 |url=https://www.researchgate.net/publication/225337377_A_general_theory_of_ratio_scalability_with_remarks_about_the_measurement-theoretic_concept_of_meaninghlness |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Narens_1981b_Scales&quot;&gt;{{cite journal |last=Narens |first=Louis |title=On the scales of measurement |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=24 |issue=3 |pages=249–275 |date=decembar 1981 |doi=10.1016/0022-2496(81)90045-6 |url=https://sites.socsci.uci.edu/~johnsonk/CLASSES/MeasurementTheory/Narens1981b.OnTheScalesOfMeasurement.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[R. Duncan Luce]]a.&lt;ref name=&quot;Luce_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Uniqueness and homogeneity of ordered relational structures |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=30 |issue=4 |pages=391–415 |date=1986 |doi=10.1016/0022-2496(86)90017-9 |s2cid=13567893 |url=https://dash.harvard.edu/entities/publication/73120378-8678-6bd4-e053-0100007fdf3b |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Luce_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Measurement structures with Archimedean ordered translation groups |journal=Order |volume=4 |issue=2 |pages=165–189 |date=1987 |doi=10.1007/bf00337695 |s2cid=16080432 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00337695 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Luce_2001&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Conditions equivalent to unit representations of ordered relational structures |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=45 |issue=1 |pages=81–98 |date=februar 2001 |doi=10.1006/jmps.1999.1293 |pmid=11178923 |s2cid=12231599 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022249699912932 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kako je Luce zapisao:

{{Citat|S. S. Stevens&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_1951_Handbook&quot;&gt;{{cite book |last=Stevens |first=S. S. |title=Handbook of experimental psychology |editor-last=Stevens |editor-first=S. S. |chapter=Mathematics, measurement, and psychophysics |pages=1–49 |publisher=Wiley |date=1951 |url=https://ntrl.ntis.gov/NTRL/dashboard/searchResults/titleDetail/AD774776.xhtml |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_2017_Psychophysics&quot;&gt;{{cite book |last=Stevens |first=S. S. |title=Psychophysics: Introduction to its perceptual, neural, and social prospects |publisher=Routledge, Taylor &amp; Francis Group |location=Abingdon, Oxon |date=2017 |isbn=978-1-138-52541-2 |url=https://archive.org/details/psychophysicsint0000stev_b6s9 |url-access=registration |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; tvrdio je da je presudno to da mjerenje bude na intervalnoj ili omjernoj skali. Kasnija istraživanja dala su sadržajno značenje toj tvrdnji, ali s obzirom na njegov način tumačenja ideje tipova mjernih skala, upitno je da li ju je i sam u potpunosti razumio… ''Nijedan teoretičar mjerenja kojeg poznajem ne prihvata Stevensovu široku definiciju mjerenja…'' Po našem mišljenju, jedino razumno značenje pojma &quot;pravilo&quot; odnosi se na empirijski provjerljive zakonitosti koje opisuju posmatrano svojstvo.&lt;ref name=&quot;Luce_1997_Commentary&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Quantification and symmetry: commentary on Michell 'Quantitative science and the definition of measurement in psychology' |journal=British Journal of Psychology |volume=88 |issue=3 |pages=395–398 |date=1997 |doi=10.1111/j.2044-8295.1997.tb02645.x |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.2044-8295.1997.tb02645.x |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

== Stevensova tipologija ==

=== Nominalna skala {{anchor|Nominal level}} === &lt;!--Do not remove this anchor. It is pointed to by other Wikipedia articles.--&gt;
{{further|Nominalna kategorija}}

'''Nominalna skala''' sastoji se isključivo od međusobno različitih klasa ili kategorija, naprimjer: [mačka, pas, zec]. Za razliku od ostalih mjernih skala, među tim klasama ne može se pretpostaviti postojanje bilo kakvog uređenog odnosa. Stoga je mjerenje na nominalnoj skali u suštini jednako [[klasifikacija|klasifikaciji]].

Nominalno mjerenje omogućava razlikovanje objekata ili ispitanika isključivo na osnovu njihovih naziva, (meta)kategorija ili drugih kvalitativnih klasifikacija kojima pripadaju. Zbog toga se smatra da čak i [[dihotomija|dihotomni]] podaci počivaju na [[Konstruktivizam (filozofija nauke)|konstruktivističkoj epistemologiji]]. U tom smislu, otkrivanje izuzetka od postojeće klasifikacije može se smatrati napretkom u razumijevanju posmatrane pojave.

Brojevi se mogu koristiti kao oznake za varijable, ali nemaju brojčanu vrijednost niti međusobni numerički odnos. Primjer za to je [[Univerzalno jedinstveni identifikator|globalno jedinstveni identifikator]].

Primjeri nominalnih klasifikacija uključuju spol, državljanstvo, etničku pripadnost, jezik, žanr, stil, biološku vrstu i oblik.&lt;ref name=&quot;Chrisman_1995_Beyond&quot;&gt;{{cite conference |last=Chrisman |first=Nicholas |title=Beyond Stevens: A revised approach to measurement for geographic information |book-title=Proceedings of Auto-Carto 12 |pages=211–232 |date=1995 |url=https://cartogis.org/docs/proceedings/archive/auto-carto-12/pdf/beyond-stevens-a-revised-approach-to-measurement.pdf |quote=Nominalne mjere su zasnovane na skupovima i zavise od kategorija, u Aristotelovom duhu. |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MacKay_1969_Information&quot;&gt;{{cite book |last=MacKay |first=Donald MacCrimmon |title=Information, Mechanism and Meaning |series=MIT Press Classics |publisher=MIT Press |location=Cambridge, Mass. |date=1969 |isbn=978-0-262-63032-0 |url=https://books.google.ba/books?id=3KcuEAAAQBAJ |quote=Uvijek se nailazilo na osnovna fizička ograničenja tačnosti mjerenja. ... Činilo se da je vještina fizičkog mjerenja zapravo pitanje pronalaženja kompromisa, odnosno izbora između međusobno povezanih neodređenosti. ... Međutim, kada sam pomnožio navedene konjugirane parove granica neodređenosti, ustanovio sam da oni tvore invarijantne proizvode ne jedne, nego dvije različite vrste. ... Prva grupa granica mogla se izračunati ''a priori'' na osnovu specifikacija mjernog instrumenta. Druga grupa mogla se izračunati tek ''a posteriori'', na osnovu specifikacije načina na koji je instrument korišten. ... U prvom slučaju svaka jedinica [informacije] dodavala bi jednu novu dimenziju (konceptualnu kategoriju), dok bi u drugom slučaju svaka jedinica dodavala jednu novu atomsku činjenicu. |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U univerzitetskom okruženju primjeri nominalnih kategorija mogu biti i studentski dom ili pripadnost određenom odsjeku. Ostali konkretni primjeri uključuju:

* u [[gramatika|gramatici]], [[vrste riječi]]: imenica, glagol, prijedlog, član, zamjenica itd.;
* u politici, [[projekcija moći]]: tvrda moć, meka moć itd.;
* u biologiji, [[taksonomski rang]]ovi ispod domene: carstvo, koljeno, razred itd.;
* u [[softversko inženjerstvo|softverskom inženjerstvu]], vrste [[Prekid|grešaka]]: greške u specifikaciji, greške u dizajnu i greške u programskom kodu.

Nominalne skale ranije su se često nazivale kvalitativnim skalama, a mjerenja provedena na njima kvalitativnim podacima. Međutim, razvojem kvalitativnih istraživanja takva je upotreba postala nejasna i može dovesti do zabune. Ako se u nominalnom mjerenju brojevi koriste kao oznake, oni nemaju posebno brojčano značenje niti vrijednost. Nad podacima na nominalnoj skali nije dopušteno provoditi aritmetičke operacije (+, −, × itd.).

==== Matematičke operacije ====

[[Jednakost (matematika)|Jednakost]] i druge operacije koje se mogu definisati na osnovu jednakosti, poput [[nejednakost (matematika)|nejednakosti]] i [[Element skupa|pripadnosti skupu]], jedine su [[Trivijalnost (matematika)|netrivijalne]] [[operacija (matematika)|operacije]] koje se općenito mogu primijeniti na objekte nominalnog tipa.

==== Mjere centralne tendencije ====

[[Mod (statistika)|Mod]], odnosno vrijednost koja se javlja najčešće, jedina je mjera [[centralna tendencija|centralne tendencije]] koja se može primijeniti na podatke izmjerene nominalnom skalom.&lt;ref name=&quot;Manikandan_2011_Central&quot;&gt;{{cite journal |last=Manikandan |first=S. |title=Measures of central tendency: Median and mode |journal=Journal of Pharmacology and Pharmacotherapeutics |volume=2 |issue=3 |pages=214–215 |date=2011 |doi=10.4103/0976-500X.83300 |pmc=3157145 |pmid=21897729 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3157145/ |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Ordinalna skala ===
{{anchor|Ordinal scale}}&lt;!-- This section is linked from [[IQ classification]] and other articles --&gt;
{{further|Ordinalni podaci}}

'''Ordinalna skala''' omogućava [[rangiranje]] podataka (1., 2., 3. itd.), odnosno njihovo uređivanje prema redoslijedu, ali ne omogućava određivanje stvarnog ''stepena razlike'' između pojedinih vrijednosti. Primjeri uključuju, s jedne strane, '''dihotomne''' podatke s vrijednostima kao što su &quot;bolestan&quot; i &quot;zdrav&quot; pri procjeni zdravstvenog stanja, &quot;kriv&quot; i &quot;nije kriv&quot; u sudskom odlučivanju te &quot;netačno&quot; i &quot;tačno&quot; pri određivanju [[istinosna vrijednost|istinosne vrijednosti]]. S druge strane, ordinalna skala obuhvata i '''nedihotomne''' podatke koji čine kontinuirani niz vrijednosti, kao što su &quot;u potpunosti se slažem&quot;, &quot;uglavnom se slažem&quot;, &quot;uglavnom se ne slažem&quot; i &quot;uopće se ne slažem&quot; pri mjerenju stavova ili mišljenja.

Ordinalna skala raspoređuje pojave prema određenom redoslijedu, ali pritom ne pretpostavlja da su razmaci između pojedinih kategorija jednaki. Rang-liste predstavljaju tipičan primjer ordinalne skale i često se koriste u istraživanjima kvalitativnih pojava. Na primjer, mjesto koje student zauzima među diplomantima svoje generacije izražava se ordinalnom skalom. Pri tumačenju takvih rezultata potreban je oprez. Ako je Zana zauzela 10. mjesto, a Tara 40. mjesto, ne može se zaključiti da je Zanin rezultat četiri puta bolji od Tarinog.

Ordinalna skala omogućava isključivo redanje objekata od najvišeg do najnižeg ranga. Vrijednosti na toj skali nemaju apsolutno značenje, a stvarne razlike između susjednih rangova ne moraju biti jednake. Stoga se može utvrditi samo da je jedna osoba ili predmet na višem ili nižem položaju u odnosu na drugi, dok preciznije poređenje nije moguće. Drugim riječima, ordinalna skala omogućava tvrdnje tipa &quot;veće od&quot; ili &quot;manje od&quot; (kao i jednakost), ali ne i određivanje kolika je ta razlika. Tako razlika između 1. i 2. mjesta može biti veća ili manja od razlike između 5. i 6. mjesta.

== Vidi također ==
* [[Cohenova kapa]]
* [[Koherentnost (mjerne jedinice)]]
* [[Humeovo načelo]]
* [[Međuprocjenjivačka pouzdanost]]
* [[Logaritamska skala]]
* [[Ramsey–Lewisova metoda]]
* [[Teorija skupova]]
* [[Statistički tip podataka]]
* [[Tranzicija (lingvistika)]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Naučni metod]]
[[Kategorija:Statistički tipovi podataka]]
[[Kategorija:Mjerenje]]
[[Kategorija:Kognitivna nauka]]</text>
      <sha1>iz367nruq7xvfyschrnx61z933b5rqu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903988</id>
      <parentid>3903970</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T23:04:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3903988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23297" sha1="4mve5v2wqayzqf3jubwdmcf3l81bbge" xml:space="preserve">{{Distinguish|Mjerna jedinica|Senzor nivoa|Nivo (logaritamska veličina)}}
'''Skala mjerenja''' ili '''nivo mjerenja''' predstavlja klasifikaciju kojom se opisuje priroda informacija sadržanih u vrijednostima dodijeljenim [[zavisna i nezavisna varijabla|varijablama]].&lt;ref name=&quot;Kirch_Encyclopedia_2008&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Kirch |editor-first=Wilhelm |title=Encyclopedia of Public Health |chapter=Level of Measurement |publisher=Springer Science &amp; Business Media |date=2008 |isbn=9781402056130 |url=https://books.google.ba/books?id=2LrdQgAACAAJ |chapter-url=https://link.springer.com/rwe/10.1007/978-1-4020-5614-7_1971 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psiholog [[Stanley Smith Stevens]] razvio je najpoznatiju klasifikaciju koja razlikuje četiri nivoa, odnosno skale mjerenja: [[#Nominalni nivo|nominalnu]], [[#Ordinalna skala|ordinalnu]], [[#Intervalna skala|intervalnu]] i [[#Omjerna skala|omjernu]].&lt;ref name=&quot;Kirch_Encyclopedia_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot;&gt;{{cite journal |last=Stevens |first=Stanley Smith |author-link=Stanley Smith Stevens |title=On the Theory of Scales of Measurement |journal=Science |volume=103 |issue=2684 |pages=677–680 |date=1946 |doi=10.1126/science.103.2684.677 |pmid=17750512 |bibcode=1946Sci...103..677S |s2cid=4667599 |jstor=1671815 |url=https://www.jstor.org/stable/1671815 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj okvir za razlikovanje nivoa mjerenja nastao je u [[Psihologija|psihologiji]], a kasnije je imao složen razvojni put: u pojedinim naučnim disciplinama i među nekim autorima bio je prihvaćen i dodatno razvijen, dok su ga drugi kritikovali ili odbacili.&lt;ref name=&quot;Michell_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Michell |first=Joel |title=Measurement scales and statistics: a clash of paradigms |journal=Psychological Bulletin |volume=100 |issue=3 |pages=398–407 |date=1986 |doi=10.1037/0033-2909.100.3.398 |url=https://www.researchgate.net/publication/232453389_Measurement_Scales_and_Statistics_A_Clash_of_Paradigms |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Među ostalim klasifikacijama izdvajaju se one koje su predložili Mosteller i [[John Tukey|Tukey]],&lt;ref name=&quot;Mosteller_Tukey_1977&quot;&gt;{{cite book |last1=Mosteller |first1=Frederick |last2=Tukey |first2=John W. |title=Data analysis and regression: a second course in statistics |publisher=Addison-Wesley Pub. Co. |location=Reading, Mass |date=1977 |isbn=978-0201048544 |url=https://archive.org/details/dataanalysisregr0000most |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; te Chrisman.&lt;ref name=&quot;Chrisman_1998&quot;&gt;{{cite journal |last=Chrisman |first=Nicholas R. |title=Rethinking Levels of Measurement for Cartography |journal=Cartography and Geographic Information Science |volume=25 |issue=4 |pages=231–242 |date=1998 |issn=1523-0406 |doi=10.1559/152304098782383043 |bibcode=1998CGISy..25..231C |url=https://www.researchgate.net/publication/250016043_Rethinking_Levels_of_Measurement_for_Cartography |via=Taylor &amp; Francis |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stevens je svoju tipologiju predstavio 1946. u časopisu ''[[Science (časopis)|Science]]'' u članku pod naslovom ''On the Theory of Scales of Measurement''.&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot; /&gt; U njemu je tvrdio da se sva [[mjerenje|mjerenja]] u nauci provode primjenom četiri vrste mjernih skala, koje je nazvao ''nominalna'', ''ordinalna'', ''intervalna'' i ''omjerna''. Time je u jedinstven okvir uključio i ''[[kvalitativno svojstvo|kvalitativna]]'' svojstva (koja odgovaraju nominalnoj skali) i ''[[kvantitativno istraživanje|kvantitativna]]'' svojstva (koja su, u različitoj mjeri, obuhvaćena preostalim skalama). Koncept tipova mjernih skala kasnije je dobio matematičku utemeljenost koja mu je u početku nedostajala zahvaljujući radovima matematičkih psihologa Theodorea Alpera,&lt;ref name=&quot;Alper_1985&quot;&gt;{{cite journal |last=Alper |first=Theodore M. |title=A note on real measurement structures of scale type (m, m + 1) |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=29 |issue=1 |pages=73–81 |date=mart 1985 |doi=10.1016/0022-2496(85)90019-7 |url-access=subscription |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0022249685900197 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Alper_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Alper |first=Theodore M. |title=A classification of all order-preserving homeomorphism groups of the reals that satisfy finite uniqueness |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=31 |issue=2 |pages=135–154 |date=juni 1987 |doi=10.1016/0022-2496(87)90012-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0022249687900125 |doi-access=free |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Louisa Narensa&lt;ref name=&quot;Narens_1981&quot;&gt;{{cite journal |last=Narens |first=Louis |title=A general theory of ratio scalability with remarks about the measurement-theoretic concept of meaningfulness |journal=Theory and Decision |volume=13 |issue=1 |pages=1–70 |date=mart 1981 |doi=10.1007/bf02342603 |s2cid=119401596 |url=https://www.researchgate.net/publication/225337377_A_general_theory_of_ratio_scalability_with_remarks_about_the_measurement-theoretic_concept_of_meaninghlness |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Narens_1981b_Scales&quot;&gt;{{cite journal |last=Narens |first=Louis |title=On the scales of measurement |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=24 |issue=3 |pages=249–275 |date=decembar 1981 |doi=10.1016/0022-2496(81)90045-6 |url=https://sites.socsci.uci.edu/~johnsonk/CLASSES/MeasurementTheory/Narens1981b.OnTheScalesOfMeasurement.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[R. Duncan Luce]]a.&lt;ref name=&quot;Luce_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Uniqueness and homogeneity of ordered relational structures |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=30 |issue=4 |pages=391–415 |date=1986 |doi=10.1016/0022-2496(86)90017-9 |s2cid=13567893 |url=https://dash.harvard.edu/entities/publication/73120378-8678-6bd4-e053-0100007fdf3b |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Luce_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Measurement structures with Archimedean ordered translation groups |journal=Order |volume=4 |issue=2 |pages=165–189 |date=1987 |doi=10.1007/bf00337695 |s2cid=16080432 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00337695 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Luce_2001&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Conditions equivalent to unit representations of ordered relational structures |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=45 |issue=1 |pages=81–98 |date=februar 2001 |doi=10.1006/jmps.1999.1293 |pmid=11178923 |s2cid=12231599 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022249699912932 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kako je Luce zapisao:

{{Citat|S. S. Stevens&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_1951_Handbook&quot;&gt;{{cite book |last=Stevens |first=S. S. |title=Handbook of experimental psychology |editor-last=Stevens |editor-first=S. S. |chapter=Mathematics, measurement, and psychophysics |pages=1–49 |publisher=Wiley |date=1951 |url=https://ntrl.ntis.gov/NTRL/dashboard/searchResults/titleDetail/AD774776.xhtml |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_2017_Psychophysics&quot;&gt;{{cite book |last=Stevens |first=S. S. |title=Psychophysics: Introduction to its perceptual, neural, and social prospects |publisher=Routledge, Taylor &amp; Francis Group |location=Abingdon, Oxon |date=2017 |isbn=978-1-138-52541-2 |url=https://archive.org/details/psychophysicsint0000stev_b6s9 |url-access=registration |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; tvrdio je da je presudno to da mjerenje bude na intervalnoj ili omjernoj skali. Kasnija istraživanja dala su sadržajno značenje toj tvrdnji, ali s obzirom na njegov način tumačenja ideje tipova mjernih skala, upitno je da li ju je i sam u potpunosti razumio… ''Nijedan teoretičar mjerenja kojeg poznajem ne prihvata Stevensovu široku definiciju mjerenja…'' Po našem mišljenju, jedino razumno značenje pojma &quot;pravilo&quot; odnosi se na empirijski provjerljive zakonitosti koje opisuju posmatrano svojstvo.&lt;ref name=&quot;Luce_1997_Commentary&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Quantification and symmetry: commentary on Michell 'Quantitative science and the definition of measurement in psychology' |journal=British Journal of Psychology |volume=88 |issue=3 |pages=395–398 |date=1997 |doi=10.1111/j.2044-8295.1997.tb02645.x |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.2044-8295.1997.tb02645.x |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

== Stevensova tipologija ==

=== Nominalna skala {{anchor|Nominal level}} === &lt;!--Do not remove this anchor. It is pointed to by other Wikipedia articles.--&gt;
{{further|Nominalna kategorija}}

'''Nominalna skala''' sastoji se isključivo od međusobno različitih klasa ili kategorija, naprimjer: [mačka, pas, zec]. Za razliku od ostalih mjernih skala, među tim klasama ne može se pretpostaviti postojanje bilo kakvog uređenog odnosa. Stoga je mjerenje na nominalnoj skali u suštini jednako [[klasifikacija|klasifikaciji]].

Nominalno mjerenje omogućava razlikovanje objekata ili ispitanika isključivo na osnovu njihovih naziva, (meta)kategorija ili drugih kvalitativnih klasifikacija kojima pripadaju. Zbog toga se smatra da čak i [[dihotomija|dihotomni]] podaci počivaju na [[Konstruktivizam (filozofija nauke)|konstruktivističkoj epistemologiji]]. U tom smislu, otkrivanje izuzetka od postojeće klasifikacije može se smatrati napretkom u razumijevanju posmatrane pojave.

Brojevi se mogu koristiti kao oznake za varijable, ali nemaju brojčanu vrijednost niti međusobni numerički odnos. Primjer za to je [[Univerzalno jedinstveni identifikator|globalno jedinstveni identifikator]].

Primjeri nominalnih klasifikacija uključuju spol, državljanstvo, etničku pripadnost, jezik, žanr, stil, biološku vrstu i oblik.&lt;ref name=&quot;Chrisman_1995_Beyond&quot;&gt;{{cite conference |last=Chrisman |first=Nicholas |title=Beyond Stevens: A revised approach to measurement for geographic information |book-title=Proceedings of Auto-Carto 12 |pages=211–232 |date=1995 |url=https://cartogis.org/docs/proceedings/archive/auto-carto-12/pdf/beyond-stevens-a-revised-approach-to-measurement.pdf |quote=Nominalne mjere su zasnovane na skupovima i zavise od kategorija, u Aristotelovom duhu. |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MacKay_1969_Information&quot;&gt;{{cite book |last=MacKay |first=Donald MacCrimmon |title=Information, Mechanism and Meaning |series=MIT Press Classics |publisher=MIT Press |location=Cambridge, Mass. |date=1969 |isbn=978-0-262-63032-0 |url=https://books.google.ba/books?id=3KcuEAAAQBAJ |quote=Uvijek se nailazilo na osnovna fizička ograničenja tačnosti mjerenja. ... Činilo se da je vještina fizičkog mjerenja zapravo pitanje pronalaženja kompromisa, odnosno izbora između međusobno povezanih neodređenosti. ... Međutim, kada sam pomnožio navedene konjugirane parove granica neodređenosti, ustanovio sam da oni tvore invarijantne proizvode ne jedne, nego dvije različite vrste. ... Prva grupa granica mogla se izračunati ''a priori'' na osnovu specifikacija mjernog instrumenta. Druga grupa mogla se izračunati tek ''a posteriori'', na osnovu specifikacije načina na koji je instrument korišten. ... U prvom slučaju svaka jedinica [informacije] dodavala bi jednu novu dimenziju (konceptualnu kategoriju), dok bi u drugom slučaju svaka jedinica dodavala jednu novu atomsku činjenicu. |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U univerzitetskom okruženju primjeri nominalnih kategorija mogu biti i studentski dom ili pripadnost određenom odsjeku. Ostali konkretni primjeri uključuju:

* u [[gramatika|gramatici]], [[vrste riječi]]: imenica, glagol, prijedlog, član, zamjenica itd.;
* u politici, [[projekcija moći]]: tvrda moć, meka moć itd.;
* u biologiji, [[taksonomski rang]]ovi ispod domene: carstvo, koljeno, razred itd.;
* u [[softversko inženjerstvo|softverskom inženjerstvu]], vrste [[Prekid|grešaka]]: greške u specifikaciji, greške u dizajnu i greške u programskom kodu.

Nominalne skale ranije su se često nazivale kvalitativnim skalama, a mjerenja provedena na njima kvalitativnim podacima. Međutim, razvojem kvalitativnih istraživanja takva je upotreba postala nejasna i može dovesti do zabune. Ako se u nominalnom mjerenju brojevi koriste kao oznake, oni nemaju posebno brojčano značenje niti vrijednost. Nad podacima na nominalnoj skali nije dopušteno provoditi aritmetičke operacije (+, −, × itd.).

==== Matematičke operacije ====

[[Jednakost (matematika)|Jednakost]] i druge operacije koje se mogu definisati na osnovu jednakosti, poput [[nejednakost (matematika)|nejednakosti]] i [[Element skupa|pripadnosti skupu]], jedine su [[Trivijalnost (matematika)|netrivijalne]] [[operacija (matematika)|operacije]] koje se općenito mogu primijeniti na objekte nominalnog tipa.

==== Mjere centralne tendencije ====

[[Mod (statistika)|Mod]], odnosno vrijednost koja se javlja najčešće, jedina je mjera [[centralna tendencija|centralne tendencije]] koja se može primijeniti na podatke izmjerene nominalnom skalom.&lt;ref name=&quot;Manikandan_2011_Central&quot;&gt;{{cite journal |last=Manikandan |first=S. |title=Measures of central tendency: Median and mode |journal=Journal of Pharmacology and Pharmacotherapeutics |volume=2 |issue=3 |pages=214–215 |date=2011 |doi=10.4103/0976-500X.83300 |pmc=3157145 |pmid=21897729 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3157145/ |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Ordinalna skala ===
{{anchor|Ordinal scale}}&lt;!-- This section is linked from [[IQ classification]] and other articles --&gt;
{{further|Ordinalni podaci}}

'''Ordinalna skala''' omogućava [[rangiranje]] podataka (1., 2., 3. itd.), odnosno njihovo uređivanje prema redoslijedu, ali ne omogućava određivanje stvarnog ''stepena razlike'' između pojedinih vrijednosti. Primjeri uključuju, s jedne strane, '''dihotomne''' podatke s vrijednostima kao što su &quot;bolestan&quot; i &quot;zdrav&quot; pri procjeni zdravstvenog stanja, &quot;kriv&quot; i &quot;nije kriv&quot; u sudskom odlučivanju te &quot;netačno&quot; i &quot;tačno&quot; pri određivanju [[istinosna vrijednost|istinosne vrijednosti]]. S druge strane, ordinalna skala obuhvata i '''nedihotomne''' podatke koji čine kontinuirani niz vrijednosti, kao što su &quot;u potpunosti se slažem&quot;, &quot;uglavnom se slažem&quot;, &quot;uglavnom se ne slažem&quot; i &quot;uopće se ne slažem&quot; pri mjerenju stavova ili mišljenja.

Ordinalna skala raspoređuje pojave prema određenom redoslijedu, ali pritom ne pretpostavlja da su razmaci između pojedinih kategorija jednaki. Rang-liste predstavljaju tipičan primjer ordinalne skale i često se koriste u istraživanjima kvalitativnih pojava. Na primjer, mjesto koje student zauzima među diplomantima svoje generacije izražava se ordinalnom skalom. Pri tumačenju takvih rezultata potreban je oprez. Ako je Zana zauzela 10. mjesto, a Tara 40. mjesto, ne može se zaključiti da je Zanin rezultat četiri puta bolji od Tarinog.

Ordinalna skala omogućava isključivo redanje objekata od najvišeg do najnižeg ranga. Vrijednosti na toj skali nemaju apsolutno značenje, a stvarne razlike između susjednih rangova ne moraju biti jednake. Stoga se može utvrditi samo da je jedna osoba ili predmet na višem ili nižem položaju u odnosu na drugi, dok preciznije poređenje nije moguće. Drugim riječima, ordinalna skala omogućava tvrdnje tipa &quot;veće od&quot; ili &quot;manje od&quot; (kao i jednakost), ali ne i određivanje kolika je ta razlika. Tako razlika između 1. i 2. mjesta može biti veća ili manja od razlike između 5. i 6. mjesta.

==== Centralna tendencija i disperzija ====

Prema Stevensu, za ordinalne podatke odgovarajuća mjera [[centralna tendencija|centralne tendencije]] jeste [[medijan]] (dok je [[mod (statistika)|mod]] također dopušten, ali ne i [[aritmetička sredina]]), a odgovarajuće mjere disperzije su [[percentil]]i i [[kvartil]]i (dok [[standardna devijacija]] nije prikladna). Prema takvom shvatanju, povezanost između varijabli može se procjenjivati samo metodama zasnovanim na rangovima, dok se statistička značajnost može ispitivati isključivo neparametrijskim metodama.&lt;ref name=&quot;Kothari_2004_Research&quot;&gt;{{cite book |last=Kothari |first=C. R. |title=Research Methodology: Methods and Techniques |edition=2. |publisher=New Age International Publishers |location=New Delhi |date=2004 |isbn=978-81-224-2488-1 |url=https://www2.hcmuaf.edu.vn/data/quoctuan/Research%20Methodology%20-%20Methods%20and%20Techniques%202004.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, statističari nisu općenito prihvatili ova ograničenja.

Stevens je još 1946. istakao da se psihološka mjerenja, poput mjerenja stavova i mišljenja, u pravilu zasnivaju na ordinalnim skalama. Prema njegovim pravilima, aritmetička sredina i standardna devijacija zbog toga nemaju [[valjanost (logika)|valjanost]], iako mogu biti korisne za stjecanje uvida u mogućnosti poboljšanja [[operacionalizacija|operacionalizacije]] varijabli korištenih u [[upitnik|upitnicima]]. U praksi je većina [[psihologija|psiholoških]] podataka prikupljenih [[psihometrija|psihometrijskim]] instrumentima i testovima kojima se mjere [[kognicija|kognitivne]] i druge sposobnosti ordinalne prirode.&lt;ref name=&quot;Cliff_1996_Ordinal&quot;&gt;{{cite book |last=Cliff |first=Norman |title=Ordinal Methods for Behavioral Data Analysis |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, NJ |date=1996 |isbn=0-8058-1333-0 |url=https://archive.org/details/ordinalmethodsfo0000clif |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cliff_Keats_2003_Ordinal&quot;&gt;{{cite book |last1=Cliff |first1=Norman |last2=Keats |first2=John A. |title=Ordinal Measurement in the Behavioral Sciences |publisher=Psychology Press |date=2003 |isbn=978-1-135-69168-4 |url=https://books.google.ba/books?id=WYx5AgAAQBAJ |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Michell_2008_Is&quot;&gt;{{cite journal |last=Michell |first=Joel |title=Is psychometrics pathological science? |journal=Measurement: Interdisciplinary Research and Perspectives |volume=6 |issue=1–2 |pages=7–24 |date=2008 |doi=10.1080/15366360802035489 |url=https://errorstatistics.com/wp-content/uploads/2018/03/michell-2008-is-psychometrics-pathological-science.pdf |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lord_1968_Statistical&quot;&gt;{{cite book |last1=Lord |first1=Frederic M. |last2=Novick |first2=Melvin R. |author3=Allan Birnbaum |title=Statistical Theories of Mental Test Scores |publisher=Addison-Wesley Publishing Company |location=Reading, MA |date=1968 |lccn=68011394 |url=https://ia601405.us.archive.org/32/items/in.ernet.dli.2015.139135/2015.139135.Statistical-Theories-Of-Mental-Test-Scores.pdf |page=21 |quote=Iako se, formalno govoreći, intervalno mjerenje uvijek može postići odgovarajućom specifikacijom, takva specifikacija ima teorijsko značenje samo ako proizlazi iz teorije i modela koji su relevantni za postupak mjerenja |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Posebno se ističe&lt;ref name=&quot;Sheskin_2020_Handbook&quot;&gt;{{cite book |last=Sheskin |first=David J. |title=Handbook of Parametric and Nonparametric Statistical Procedures |edition=5. |publisher=CRC Press |date=2020 |isbn=978-1-439-85804-2 |url=https://books.google.ba/books?id=2DfrDwAAQBAJ |quote=Iako se u praksi koeficijent inteligencije (IQ) i većina drugih ljudskih osobina koje se mjere psihološkim testovima (poput anksioznosti, introverzije, samopoštovanja i sl.) tretiraju kao intervalne skale, many istraživači smatraju da ih je prikladnije svrstati u ordinalne skale. Takvo stajalište zasniva se na činjenici da ove mjere zapravo ne ispunjavaju zahtjeve intervalne skale, jer nije moguće dokazati da su jednake brojčane razlike na različitim dijelovima skale međusobno uporedive |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; da rezultati testova inteligencije (IQ) odražavaju ordinalnu skalu, pri čemu se vrijednosti mogu koristiti samo za međusobno rangiranje ispitanika.&lt;ref name=&quot;Mussen_1973_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Mussen |first=Paul Henry |title=Psychology: An Introduction |publisher=D. C. Heath and Company |location=Lexington, MA |date=1973 |isbn=978-0-669-61382-7 |url=https://archive.org/details/psychologyintrod00muss |page=363 |quote=IQ je u osnovi rang, jer ne postoje stvarne mjerne jedinice intelektualne sposobnosti |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bartholomew_2004_Measuring&quot;&gt;{{cite book |last=Bartholomew |first=David J. |title=Measuring Intelligence: Facts and Fallacies |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |date=2004 |isbn=978-0-521-54478-8 |url=https://milkyeggs.com/wp-content/uploads/2023/05/David-J.-Bartholomew-Measuring-Intelligence_-Facts-and-Fallacies-2004-libgen.li_.pdf |quote=Kada je riječ o veličinama poput koeficijenta inteligencije (IQ) ili faktora ''g'', onako kako ih danas možemo mjeriti, vidjet ćemo da se zapravo radi o još nižem nivou mjerenja – ordinalnom nivou. To znači da se brojevi koje dodjeljujemo pojedincima mogu koristiti samo za njihovo rangiranje; oni pokazuju isključivo mjesto pojedinca u redoslijedu, ali ne pružaju nikakvu dodatnu informaciju |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ne postoji nulta tačka koja bi označavala potpuno odsustvo inteligencije, a razlika od 10 bodova može imati različito značenje na različitim dijelovima skale.&lt;ref name=&quot;Eysenck_1998_Intelligence&quot;&gt;{{cite book |last=Eysenck |first=Hans J. |title=Intelligence: A New Look |publisher=Transaction Publishers |location=New Brunswick, NJ |date=1998 |isbn=978-0-7658-0707-6 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1998_eysenck_-_intelligence_new_look.pdf |quote=U idealnom slučaju, mjerna skala trebala bi imati pravu nultu tačku i jednake intervale. Skale tvrdoće nemaju ta svojstva, a isto vrijedi i za IQ. Ne postoji apsolutna nulta tačka, a razlika od 10 bodova može imati različito značenje na različitim dijelovima skale |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mackintosh_1998_IQ&quot;&gt;{{cite book |last=Mackintosh |first=N. J. |title=IQ and Human Intelligence |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |date=1998 |isbn=978-0-19-852367-3 |url=https://archive.org/details/iqhumanintellige00mack |pages=30–31 |quote=U terminologiji teorije psihološkog mjerenja, IQ predstavlja ordinalnu skalu, pri čemu se njime pojedinci samo rangiraju. ... Stoga nije opravdano ni tvrditi da razlika od 10 bodova između IQ rezultata 110 i 100 ima isto značenje kao razlika od 10 bodova između rezultata 160 i 150 |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==
* [[Cohenova kapa]]
* [[Koherentnost (mjerne jedinice)]]
* [[Humeovo načelo]]
* [[Međuprocjenjivačka pouzdanost]]
* [[Logaritamska skala]]
* [[Ramsey–Lewisova metoda]]
* [[Teorija skupova]]
* [[Statistički tip podataka]]
* [[Tranzicija (lingvistika)]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Naučni metod]]
[[Kategorija:Statistički tipovi podataka]]
[[Kategorija:Mjerenje]]
[[Kategorija:Kognitivna nauka]]</text>
      <sha1>4mve5v2wqayzqf3jubwdmcf3l81bbge</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903992</id>
      <parentid>3903988</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T23:38:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden prvi dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3903992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27220" sha1="kyc07rg9nxy8gvzrcvei3jq5q0olhqh" xml:space="preserve">{{Distinguish|Mjerna jedinica|Senzor nivoa|Nivo (logaritamska veličina)}}
'''Skala mjerenja''' ili '''nivo mjerenja''' predstavlja klasifikaciju kojom se opisuje priroda informacija sadržanih u vrijednostima dodijeljenim [[zavisna i nezavisna varijabla|varijablama]].&lt;ref name=&quot;Kirch_Encyclopedia_2008&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Kirch |editor-first=Wilhelm |title=Encyclopedia of Public Health |chapter=Level of Measurement |publisher=Springer Science &amp; Business Media |date=2008 |isbn=9781402056130 |url=https://books.google.ba/books?id=2LrdQgAACAAJ |chapter-url=https://link.springer.com/rwe/10.1007/978-1-4020-5614-7_1971 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psiholog [[Stanley Smith Stevens]] razvio je najpoznatiju klasifikaciju koja razlikuje četiri nivoa, odnosno skale mjerenja: [[#Nominalni nivo|nominalnu]], [[#Ordinalna skala|ordinalnu]], [[#Intervalna skala|intervalnu]] i [[#Omjerna skala|omjernu]].&lt;ref name=&quot;Kirch_Encyclopedia_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot;&gt;{{cite journal |last=Stevens |first=Stanley Smith |author-link=Stanley Smith Stevens |title=On the Theory of Scales of Measurement |journal=Science |volume=103 |issue=2684 |pages=677–680 |date=1946 |doi=10.1126/science.103.2684.677 |pmid=17750512 |bibcode=1946Sci...103..677S |s2cid=4667599 |jstor=1671815 |url=https://www.jstor.org/stable/1671815 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj okvir za razlikovanje nivoa mjerenja nastao je u [[Psihologija|psihologiji]], a kasnije je imao složen razvojni put: u pojedinim naučnim disciplinama i među nekim autorima bio je prihvaćen i dodatno razvijen, dok su ga drugi kritikovali ili odbacili.&lt;ref name=&quot;Michell_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Michell |first=Joel |title=Measurement scales and statistics: a clash of paradigms |journal=Psychological Bulletin |volume=100 |issue=3 |pages=398–407 |date=1986 |doi=10.1037/0033-2909.100.3.398 |url=https://www.researchgate.net/publication/232453389_Measurement_Scales_and_Statistics_A_Clash_of_Paradigms |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Među ostalim klasifikacijama izdvajaju se one koje su predložili Mosteller i [[John Tukey|Tukey]],&lt;ref name=&quot;Mosteller_Tukey_1977&quot;&gt;{{cite book |last1=Mosteller |first1=Frederick |last2=Tukey |first2=John W. |title=Data analysis and regression: a second course in statistics |publisher=Addison-Wesley Pub. Co. |location=Reading, Mass |date=1977 |isbn=978-0201048544 |url=https://archive.org/details/dataanalysisregr0000most |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; te Chrisman.&lt;ref name=&quot;Chrisman_1998&quot;&gt;{{cite journal |last=Chrisman |first=Nicholas R. |title=Rethinking Levels of Measurement for Cartography |journal=Cartography and Geographic Information Science |volume=25 |issue=4 |pages=231–242 |date=1998 |issn=1523-0406 |doi=10.1559/152304098782383043 |bibcode=1998CGISy..25..231C |url=https://www.researchgate.net/publication/250016043_Rethinking_Levels_of_Measurement_for_Cartography |via=Taylor &amp; Francis |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stevens je svoju tipologiju predstavio 1946. u časopisu ''[[Science (časopis)|Science]]'' u članku pod naslovom ''On the Theory of Scales of Measurement''.&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot; /&gt; U njemu je tvrdio da se sva [[mjerenje|mjerenja]] u nauci provode primjenom četiri vrste mjernih skala, koje je nazvao ''nominalna'', ''ordinalna'', ''intervalna'' i ''omjerna''. Time je u jedinstven okvir uključio i ''[[kvalitativno svojstvo|kvalitativna]]'' svojstva (koja odgovaraju nominalnoj skali) i ''[[kvantitativno istraživanje|kvantitativna]]'' svojstva (koja su, u različitoj mjeri, obuhvaćena preostalim skalama). Koncept tipova mjernih skala kasnije je dobio matematičku utemeljenost koja mu je u početku nedostajala zahvaljujući radovima matematičkih psihologa Theodorea Alpera,&lt;ref name=&quot;Alper_1985&quot;&gt;{{cite journal |last=Alper |first=Theodore M. |title=A note on real measurement structures of scale type (m, m + 1) |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=29 |issue=1 |pages=73–81 |date=mart 1985 |doi=10.1016/0022-2496(85)90019-7 |url-access=subscription |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0022249685900197 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Alper_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Alper |first=Theodore M. |title=A classification of all order-preserving homeomorphism groups of the reals that satisfy finite uniqueness |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=31 |issue=2 |pages=135–154 |date=juni 1987 |doi=10.1016/0022-2496(87)90012-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0022249687900125 |doi-access=free |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Louisa Narensa&lt;ref name=&quot;Narens_1981&quot;&gt;{{cite journal |last=Narens |first=Louis |title=A general theory of ratio scalability with remarks about the measurement-theoretic concept of meaningfulness |journal=Theory and Decision |volume=13 |issue=1 |pages=1–70 |date=mart 1981 |doi=10.1007/bf02342603 |s2cid=119401596 |url=https://www.researchgate.net/publication/225337377_A_general_theory_of_ratio_scalability_with_remarks_about_the_measurement-theoretic_concept_of_meaninghlness |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Narens_1981b_Scales&quot;&gt;{{cite journal |last=Narens |first=Louis |title=On the scales of measurement |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=24 |issue=3 |pages=249–275 |date=decembar 1981 |doi=10.1016/0022-2496(81)90045-6 |url=https://sites.socsci.uci.edu/~johnsonk/CLASSES/MeasurementTheory/Narens1981b.OnTheScalesOfMeasurement.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[R. Duncan Luce]]a.&lt;ref name=&quot;Luce_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Uniqueness and homogeneity of ordered relational structures |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=30 |issue=4 |pages=391–415 |date=1986 |doi=10.1016/0022-2496(86)90017-9 |s2cid=13567893 |url=https://dash.harvard.edu/entities/publication/73120378-8678-6bd4-e053-0100007fdf3b |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Luce_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Measurement structures with Archimedean ordered translation groups |journal=Order |volume=4 |issue=2 |pages=165–189 |date=1987 |doi=10.1007/bf00337695 |s2cid=16080432 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00337695 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Luce_2001&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Conditions equivalent to unit representations of ordered relational structures |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=45 |issue=1 |pages=81–98 |date=februar 2001 |doi=10.1006/jmps.1999.1293 |pmid=11178923 |s2cid=12231599 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022249699912932 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kako je Luce zapisao:

{{Citat|S. S. Stevens&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_1951_Handbook&quot;&gt;{{cite book |last=Stevens |first=S. S. |title=Handbook of experimental psychology |editor-last=Stevens |editor-first=S. S. |chapter=Mathematics, measurement, and psychophysics |pages=1–49 |publisher=Wiley |date=1951 |url=https://ntrl.ntis.gov/NTRL/dashboard/searchResults/titleDetail/AD774776.xhtml |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_2017_Psychophysics&quot;&gt;{{cite book |last=Stevens |first=S. S. |title=Psychophysics: Introduction to its perceptual, neural, and social prospects |publisher=Routledge, Taylor &amp; Francis Group |location=Abingdon, Oxon |date=2017 |isbn=978-1-138-52541-2 |url=https://archive.org/details/psychophysicsint0000stev_b6s9 |url-access=registration |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; tvrdio je da je presudno to da mjerenje bude na intervalnoj ili omjernoj skali. Kasnija istraživanja dala su sadržajno značenje toj tvrdnji, ali s obzirom na njegov način tumačenja ideje tipova mjernih skala, upitno je da li ju je i sam u potpunosti razumio… ''Nijedan teoretičar mjerenja kojeg poznajem ne prihvata Stevensovu široku definiciju mjerenja…'' Po našem mišljenju, jedino razumno značenje pojma &quot;pravilo&quot; odnosi se na empirijski provjerljive zakonitosti koje opisuju posmatrano svojstvo.&lt;ref name=&quot;Luce_1997_Commentary&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Quantification and symmetry: commentary on Michell 'Quantitative science and the definition of measurement in psychology' |journal=British Journal of Psychology |volume=88 |issue=3 |pages=395–398 |date=1997 |doi=10.1111/j.2044-8295.1997.tb02645.x |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.2044-8295.1997.tb02645.x |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

== Stevensova tipologija ==

=== Nominalna skala {{anchor|Nominal level}} === &lt;!--Do not remove this anchor. It is pointed to by other Wikipedia articles.--&gt;
{{further|Nominalna kategorija}}

'''Nominalna skala''' sastoji se isključivo od međusobno različitih klasa ili kategorija, naprimjer: [mačka, pas, zec]. Za razliku od ostalih mjernih skala, među tim klasama ne može se pretpostaviti postojanje bilo kakvog uređenog odnosa. Stoga je mjerenje na nominalnoj skali u suštini jednako [[klasifikacija|klasifikaciji]].

Nominalno mjerenje omogućava razlikovanje objekata ili ispitanika isključivo na osnovu njihovih naziva, (meta)kategorija ili drugih kvalitativnih klasifikacija kojima pripadaju. Zbog toga se smatra da čak i [[dihotomija|dihotomni]] podaci počivaju na [[Konstruktivizam (filozofija nauke)|konstruktivističkoj epistemologiji]]. U tom smislu, otkrivanje izuzetka od postojeće klasifikacije može se smatrati napretkom u razumijevanju posmatrane pojave.

Brojevi se mogu koristiti kao oznake za varijable, ali nemaju brojčanu vrijednost niti međusobni numerički odnos. Primjer za to je [[Univerzalno jedinstveni identifikator|globalno jedinstveni identifikator]].

Primjeri nominalnih klasifikacija uključuju spol, državljanstvo, etničku pripadnost, jezik, žanr, stil, biološku vrstu i oblik.&lt;ref name=&quot;Chrisman_1995_Beyond&quot;&gt;{{cite conference |last=Chrisman |first=Nicholas |title=Beyond Stevens: A revised approach to measurement for geographic information |book-title=Proceedings of Auto-Carto 12 |pages=211–232 |date=1995 |url=https://cartogis.org/docs/proceedings/archive/auto-carto-12/pdf/beyond-stevens-a-revised-approach-to-measurement.pdf |quote=Nominalne mjere su zasnovane na skupovima i zavise od kategorija, u Aristotelovom duhu. |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MacKay_1969_Information&quot;&gt;{{cite book |last=MacKay |first=Donald MacCrimmon |title=Information, Mechanism and Meaning |series=MIT Press Classics |publisher=MIT Press |location=Cambridge, Mass. |date=1969 |isbn=978-0-262-63032-0 |url=https://books.google.ba/books?id=3KcuEAAAQBAJ |quote=Uvijek se nailazilo na osnovna fizička ograničenja tačnosti mjerenja. ... Činilo se da je vještina fizičkog mjerenja zapravo pitanje pronalaženja kompromisa, odnosno izbora između međusobno povezanih neodređenosti. ... Međutim, kada sam pomnožio navedene konjugirane parove granica neodređenosti, ustanovio sam da oni tvore invarijantne proizvode ne jedne, nego dvije različite vrste. ... Prva grupa granica mogla se izračunati ''a priori'' na osnovu specifikacija mjernog instrumenta. Druga grupa mogla se izračunati tek ''a posteriori'', na osnovu specifikacije načina na koji je instrument korišten. ... U prvom slučaju svaka jedinica [informacije] dodavala bi jednu novu dimenziju (konceptualnu kategoriju), dok bi u drugom slučaju svaka jedinica dodavala jednu novu atomsku činjenicu. |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U univerzitetskom okruženju primjeri nominalnih kategorija mogu biti i studentski dom ili pripadnost određenom odsjeku. Ostali konkretni primjeri uključuju:

* u [[gramatika|gramatici]], [[vrste riječi]]: imenica, glagol, prijedlog, član, zamjenica itd.;
* u politici, [[projekcija moći]]: tvrda moć, meka moć itd.;
* u biologiji, [[taksonomski rang]]ovi ispod domene: carstvo, koljeno, razred itd.;
* u [[softversko inženjerstvo|softverskom inženjerstvu]], vrste [[Prekid|grešaka]]: greške u specifikaciji, greške u dizajnu i greške u programskom kodu.

Nominalne skale ranije su se često nazivale kvalitativnim skalama, a mjerenja provedena na njima kvalitativnim podacima. Međutim, razvojem kvalitativnih istraživanja takva je upotreba postala nejasna i može dovesti do zabune. Ako se u nominalnom mjerenju brojevi koriste kao oznake, oni nemaju posebno brojčano značenje niti vrijednost. Nad podacima na nominalnoj skali nije dopušteno provoditi aritmetičke operacije (+, −, × itd.).

==== Matematičke operacije ====

[[Jednakost (matematika)|Jednakost]] i druge operacije koje se mogu definisati na osnovu jednakosti, poput [[nejednakost (matematika)|nejednakosti]] i [[Element skupa|pripadnosti skupu]], jedine su [[Trivijalnost (matematika)|netrivijalne]] [[operacija (matematika)|operacije]] koje se općenito mogu primijeniti na objekte nominalnog tipa.

==== Mjere centralne tendencije ====

[[Mod (statistika)|Mod]], odnosno vrijednost koja se javlja najčešće, jedina je mjera [[centralna tendencija|centralne tendencije]] koja se može primijeniti na podatke izmjerene nominalnom skalom.&lt;ref name=&quot;Manikandan_2011_Central&quot;&gt;{{cite journal |last=Manikandan |first=S. |title=Measures of central tendency: Median and mode |journal=Journal of Pharmacology and Pharmacotherapeutics |volume=2 |issue=3 |pages=214–215 |date=2011 |doi=10.4103/0976-500X.83300 |pmc=3157145 |pmid=21897729 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3157145/ |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Ordinalna skala ===
{{anchor|Ordinal scale}}&lt;!-- This section is linked from [[IQ classification]] and other articles --&gt;
{{further|Ordinalni podaci}}

'''Ordinalna skala''' omogućava [[rangiranje]] podataka (1., 2., 3. itd.), odnosno njihovo uređivanje prema redoslijedu, ali ne omogućava određivanje stvarnog ''stepena razlike'' između pojedinih vrijednosti. Primjeri uključuju, s jedne strane, '''dihotomne''' podatke s vrijednostima kao što su &quot;bolestan&quot; i &quot;zdrav&quot; pri procjeni zdravstvenog stanja, &quot;kriv&quot; i &quot;nije kriv&quot; u sudskom odlučivanju te &quot;netačno&quot; i &quot;tačno&quot; pri određivanju [[istinosna vrijednost|istinosne vrijednosti]]. S druge strane, ordinalna skala obuhvata i '''nedihotomne''' podatke koji čine kontinuirani niz vrijednosti, kao što su &quot;u potpunosti se slažem&quot;, &quot;uglavnom se slažem&quot;, &quot;uglavnom se ne slažem&quot; i &quot;uopće se ne slažem&quot; pri mjerenju stavova ili mišljenja.

Ordinalna skala raspoređuje pojave prema određenom redoslijedu, ali pritom ne pretpostavlja da su razmaci između pojedinih kategorija jednaki. Rang-liste predstavljaju tipičan primjer ordinalne skale i često se koriste u istraživanjima kvalitativnih pojava. Na primjer, mjesto koje student zauzima među diplomantima svoje generacije izražava se ordinalnom skalom. Pri tumačenju takvih rezultata potreban je oprez. Ako je Zana zauzela 10. mjesto, a Tara 40. mjesto, ne može se zaključiti da je Zanin rezultat četiri puta bolji od Tarinog.

Ordinalna skala omogućava isključivo redanje objekata od najvišeg do najnižeg ranga. Vrijednosti na toj skali nemaju apsolutno značenje, a stvarne razlike između susjednih rangova ne moraju biti jednake. Stoga se može utvrditi samo da je jedna osoba ili predmet na višem ili nižem položaju u odnosu na drugi, dok preciznije poređenje nije moguće. Drugim riječima, ordinalna skala omogućava tvrdnje tipa &quot;veće od&quot; ili &quot;manje od&quot; (kao i jednakost), ali ne i određivanje kolika je ta razlika. Tako razlika između 1. i 2. mjesta može biti veća ili manja od razlike između 5. i 6. mjesta.

==== Centralna tendencija i disperzija ====

Prema Stevensu, za ordinalne podatke odgovarajuća mjera [[centralna tendencija|centralne tendencije]] jeste [[medijan]] (dok je [[mod (statistika)|mod]] također dopušten, ali ne i [[aritmetička sredina]]), a odgovarajuće mjere disperzije su [[percentil]]i i [[kvartil]]i (dok [[standardna devijacija]] nije prikladna). Prema takvom shvatanju, povezanost između varijabli može se procjenjivati samo metodama zasnovanim na rangovima, dok se statistička značajnost može ispitivati isključivo neparametrijskim metodama.&lt;ref name=&quot;Kothari_2004_Research&quot;&gt;{{cite book |last=Kothari |first=C. R. |title=Research Methodology: Methods and Techniques |edition=2. |publisher=New Age International Publishers |location=New Delhi |date=2004 |isbn=978-81-224-2488-1 |url=https://www2.hcmuaf.edu.vn/data/quoctuan/Research%20Methodology%20-%20Methods%20and%20Techniques%202004.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, statističari nisu općenito prihvatili ova ograničenja.

Stevens je još 1946. istakao da se psihološka mjerenja, poput mjerenja stavova i mišljenja, u pravilu zasnivaju na ordinalnim skalama. Prema njegovim pravilima, aritmetička sredina i standardna devijacija zbog toga nemaju [[valjanost (logika)|valjanost]], iako mogu biti korisne za stjecanje uvida u mogućnosti poboljšanja [[operacionalizacija|operacionalizacije]] varijabli korištenih u [[upitnik|upitnicima]]. U praksi je većina [[psihologija|psiholoških]] podataka prikupljenih [[psihometrija|psihometrijskim]] instrumentima i testovima kojima se mjere [[kognicija|kognitivne]] i druge sposobnosti ordinalne prirode.&lt;ref name=&quot;Cliff_1996_Ordinal&quot;&gt;{{cite book |last=Cliff |first=Norman |title=Ordinal Methods for Behavioral Data Analysis |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, NJ |date=1996 |isbn=0-8058-1333-0 |url=https://archive.org/details/ordinalmethodsfo0000clif |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cliff_Keats_2003_Ordinal&quot;&gt;{{cite book |last1=Cliff |first1=Norman |last2=Keats |first2=John A. |title=Ordinal Measurement in the Behavioral Sciences |publisher=Psychology Press |date=2003 |isbn=978-1-135-69168-4 |url=https://books.google.ba/books?id=WYx5AgAAQBAJ |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Michell_2008_Is&quot;&gt;{{cite journal |last=Michell |first=Joel |title=Is psychometrics pathological science? |journal=Measurement: Interdisciplinary Research and Perspectives |volume=6 |issue=1–2 |pages=7–24 |date=2008 |doi=10.1080/15366360802035489 |url=https://errorstatistics.com/wp-content/uploads/2018/03/michell-2008-is-psychometrics-pathological-science.pdf |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lord_1968_Statistical&quot;&gt;{{cite book |last1=Lord |first1=Frederic M. |last2=Novick |first2=Melvin R. |author3=Allan Birnbaum |title=Statistical Theories of Mental Test Scores |publisher=Addison-Wesley Publishing Company |location=Reading, MA |date=1968 |lccn=68011394 |url=https://ia601405.us.archive.org/32/items/in.ernet.dli.2015.139135/2015.139135.Statistical-Theories-Of-Mental-Test-Scores.pdf |page=21 |quote=Iako se, formalno govoreći, intervalno mjerenje uvijek može postići odgovarajućom specifikacijom, takva specifikacija ima teorijsko značenje samo ako proizlazi iz teorije i modela koji su relevantni za postupak mjerenja |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Posebno se ističe&lt;ref name=&quot;Sheskin_2020_Handbook&quot;&gt;{{cite book |last=Sheskin |first=David J. |title=Handbook of Parametric and Nonparametric Statistical Procedures |edition=5. |publisher=CRC Press |date=2020 |isbn=978-1-439-85804-2 |url=https://books.google.ba/books?id=2DfrDwAAQBAJ |quote=Iako se u praksi koeficijent inteligencije (IQ) i većina drugih ljudskih osobina koje se mjere psihološkim testovima (poput anksioznosti, introverzije, samopoštovanja i sl.) tretiraju kao intervalne skale, many istraživači smatraju da ih je prikladnije svrstati u ordinalne skale. Takvo stajalište zasniva se na činjenici da ove mjere zapravo ne ispunjavaju zahtjeve intervalne skale, jer nije moguće dokazati da su jednake brojčane razlike na različitim dijelovima skale međusobno uporedive |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; da rezultati testova inteligencije (IQ) odražavaju ordinalnu skalu, pri čemu se vrijednosti mogu koristiti samo za međusobno rangiranje ispitanika.&lt;ref name=&quot;Mussen_1973_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Mussen |first=Paul Henry |title=Psychology: An Introduction |publisher=D. C. Heath and Company |location=Lexington, MA |date=1973 |isbn=978-0-669-61382-7 |url=https://archive.org/details/psychologyintrod00muss |page=363 |quote=IQ je u osnovi rang, jer ne postoje stvarne mjerne jedinice intelektualne sposobnosti |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bartholomew_2004_Measuring&quot;&gt;{{cite book |last=Bartholomew |first=David J. |title=Measuring Intelligence: Facts and Fallacies |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |date=2004 |isbn=978-0-521-54478-8 |url=https://milkyeggs.com/wp-content/uploads/2023/05/David-J.-Bartholomew-Measuring-Intelligence_-Facts-and-Fallacies-2004-libgen.li_.pdf |quote=Kada je riječ o veličinama poput koeficijenta inteligencije (IQ) ili faktora ''g'', onako kako ih danas možemo mjeriti, vidjet ćemo da se zapravo radi o još nižem nivou mjerenja – ordinalnom nivou. To znači da se brojevi koje dodjeljujemo pojedincima mogu koristiti samo za njihovo rangiranje; oni pokazuju isključivo mjesto pojedinca u redoslijedu, ali ne pružaju nikakvu dodatnu informaciju |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ne postoji nulta tačka koja bi označavala potpuno odsustvo inteligencije, a razlika od 10 bodova može imati različito značenje na različitim dijelovima skale.&lt;ref name=&quot;Eysenck_1998_Intelligence&quot;&gt;{{cite book |last=Eysenck |first=Hans J. |title=Intelligence: A New Look |publisher=Transaction Publishers |location=New Brunswick, NJ |date=1998 |isbn=978-0-7658-0707-6 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1998_eysenck_-_intelligence_new_look.pdf |quote=U idealnom slučaju, mjerna skala trebala bi imati pravu nultu tačku i jednake intervale. Skale tvrdoće nemaju ta svojstva, a isto vrijedi i za IQ. Ne postoji apsolutna nulta tačka, a razlika od 10 bodova može imati različito značenje na različitim dijelovima skale |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mackintosh_1998_IQ&quot;&gt;{{cite book |last=Mackintosh |first=N. J. |title=IQ and Human Intelligence |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |date=1998 |isbn=978-0-19-852367-3 |url=https://archive.org/details/iqhumanintellige00mack |pages=30–31 |quote=U terminologiji teorije psihološkog mjerenja, IQ predstavlja ordinalnu skalu, pri čemu se njime pojedinci samo rangiraju. ... Stoga nije opravdano ni tvrditi da razlika od 10 bodova između IQ rezultata 110 i 100 ima isto značenje kao razlika od 10 bodova između rezultata 160 i 150 |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Intervalna skala ===

Intervalni tip omogućava određivanje stepena razlike između mjerenja, ali ne i određivanje omjera između njih. Primjeri uključuju [[temperaturne skale]] poput [[Celzijus|Celzijusove skale]], datume mjerene od proizvoljno odabrane epohe (npr. nove ere), položaj izražen u kartezijanskim koordinatama te smjer mjeren u stepenima u odnosu na geografski ili magnetni sjever. Omjeri na takvoj skali nemaju smisleno značenje: ne može se reći da je 20 °C &quot;dvostruko toplije&quot; od 10 °C, niti se između bilo koja dva datuma mogu direktno primjenjivati operacije množenja ili dijeljenja. Međutim, mogu se izražavati omjeri razlika; na primjer, razlika od deset stepeni između 15 °C i 25 °C dvostruko je veća od razlike od pet stepeni između 17 °C i 22 °C.

==== Centralna tendencija i disperzija ====

Prema Stevensu, za intervalne varijable kao mjere [[centralna tendencija|centralne tendencije]] dopušteni su [[mod (statistika)|mod]], [[medijan]] i [[aritmetička sredina]], dok mjere statističke disperzije uključuju [[raspon (statistika)|raspon]] i [[standardna devijacija|standardnu devijaciju]]. Budući da je moguće dijeliti samo razlike, ne mogu se definisati mjere koje zahtijevaju određene omjere, poput [[koeficijent varijacije|koeficijenta varijacije]]. Preciznije rečeno, mogu se definisati [[moment (matematika)|momenti]] u odnosu na [[Koordinatni početak (matematika)|koordinatni početak]], ali su smisleni samo centralni momenti, jer je izbor koordinatnog početka proizvoljan. Moguće je definisati [[Standardizirani moment|standardizirane momente]], budući da su omjeri razlika smisleni, ali nije moguće definisati koeficijent varijacije, jer je aritmetička sredina moment oko koordinatnog početka, za razliku od standardne devijacije koja predstavlja (kvadratni korijen) centralnog momenta.

=== Omjerna skala === 
{{further|Pozitivni realni brojevi#Omjerna skala}}

Omjerna skala dobila je naziv po tome što mjerenje predstavlja procjenu omjera između veličine neke kontinuirane fizičke veličine i [[mjerna jedinica|mjerne jedinice]] iste vrste.&lt;ref name=&quot;Michell_1997_Quantitative&quot;&gt;{{cite journal |last=Michell |first=Joel |date=1997 |title=Quantitative science and the definition of measurement in psychology |journal=British Journal of Psychology |volume=88 |issue=3 |pages=355–383 |doi=10.1111/j.2044-8295.1997.tb02641.x |url=https://errorstatistics.com/wp-content/uploads/2015/02/michell-1997-1.pdf |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Michell_1999_Measurement&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |volume=53 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |date=1999 |isbn=978-1-139-42560-5 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina mjerenja u prirodnim naukama i inženjerstvu provodi se upravo na omjernim skalama. Primjeri uključuju [[masa|masu]], [[dužina|dužinu]], [[vrijeme|trajanje]], [[ugao]], [[energija|energiju]] i [[električni naboj]]. Za razliku od intervalnih skala, vrijednosti na omjernoj skali mogu se međusobno porediti pomoću [[dijeljenje|dijeljenja]]. Omjerne skale često se koriste i za izražavanje [[red veličine|reda veličine]], kao što je slučaj s temperaturom u prikazima [[Redovi veličine (temperatura)|redova veličine temperature]].

==== Centralna tendencija i disperzija ====

Prema Stevensu, pored moda, medijana i aritmetičke sredine, za mjerenje centralne tendencije dopušteni su i [[geometrijska sredina|geometrijska]] te [[harmonijska sredina]]. Kao mjere statističke disperzije dopušteni su [[studentizirani raspon]] i [[koeficijent varijacije]]. Budući da su na omjernoj skali definisane sve potrebne matematičke operacije, dopuštene su i sve uobičajene statističke mjere.

== Također pogledajte ==
* [[Cohenova kapa]]
* [[Koherentnost (mjerne jedinice)]]
* [[Humeovo načelo]]
* [[Međuprocjenjivačka pouzdanost]]
* [[Logaritamska skala]]
* [[Ramsey–Lewisova metoda]]
* [[Teorija skupova]]
* [[Statistički tip podataka]]
* [[Tranzicija (lingvistika)]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Naučni metod]]
[[Kategorija:Statistički tipovi podataka]]
[[Kategorija:Mjerenje]]
[[Kategorija:Kognitivna nauka]]</text>
      <sha1>kyc07rg9nxy8gvzrcvei3jq5q0olhqh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903994</id>
      <parentid>3903992</parentid>
      <timestamp>2026-07-09T23:45:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3903994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27221" sha1="jpky6gkvjc6p7zusj1obt0w76swbwzh" xml:space="preserve">{{Distinguish|Mjerna jedinica|Senzor nivoa|Nivo (logaritamska veličina)}}
'''Skala mjerenja''' ili '''nivo mjerenja''' predstavlja klasifikaciju kojom se opisuje priroda informacija sadržanih u vrijednostima dodijeljenim [[zavisna i nezavisna varijabla|varijablama]].&lt;ref name=&quot;Kirch_Encyclopedia_2008&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Kirch |editor-first=Wilhelm |title=Encyclopedia of Public Health |chapter=Level of Measurement |publisher=Springer Science &amp; Business Media |date=2008 |isbn=9781402056130 |url=https://books.google.ba/books?id=2LrdQgAACAAJ |chapter-url=https://link.springer.com/rwe/10.1007/978-1-4020-5614-7_1971 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psiholog [[Stanley Smith Stevens]] razvio je najpoznatiju klasifikaciju koja razlikuje četiri nivoa, odnosno skale mjerenja: [[#Nominalni nivo|nominalnu]], [[#Ordinalna skala|ordinalnu]], [[#Intervalna skala|intervalnu]] i [[#Omjerna skala|omjernu]].&lt;ref name=&quot;Kirch_Encyclopedia_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot;&gt;{{cite journal |last=Stevens |first=Stanley Smith |author-link=Stanley Smith Stevens |title=On the Theory of Scales of Measurement |journal=Science |volume=103 |issue=2684 |pages=677–680 |date=1946 |doi=10.1126/science.103.2684.677 |pmid=17750512 |bibcode=1946Sci...103..677S |s2cid=4667599 |jstor=1671815 |url=https://www.jstor.org/stable/1671815 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj okvir za razlikovanje nivoa mjerenja nastao je u [[Psihologija|psihologiji]], a kasnije je imao složen razvojni put: u pojedinim naučnim disciplinama i među nekim autorima bio je prihvaćen i dodatno razvijen, dok su ga drugi kritikovali ili odbacili.&lt;ref name=&quot;Michell_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Michell |first=Joel |title=Measurement scales and statistics: a clash of paradigms |journal=Psychological Bulletin |volume=100 |issue=3 |pages=398–407 |date=1986 |doi=10.1037/0033-2909.100.3.398 |url=https://www.researchgate.net/publication/232453389_Measurement_Scales_and_Statistics_A_Clash_of_Paradigms |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Među ostalim klasifikacijama izdvajaju se one koje su predložili Mosteller i [[John Tukey|Tukey]],&lt;ref name=&quot;Mosteller_Tukey_1977&quot;&gt;{{cite book |last1=Mosteller |first1=Frederick |last2=Tukey |first2=John W. |title=Data analysis and regression: a second course in statistics |publisher=Addison-Wesley Pub. Co. |location=Reading, Mass |date=1977 |isbn=978-0201048544 |url=https://archive.org/details/dataanalysisregr0000most |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; te Chrisman.&lt;ref name=&quot;Chrisman_1998&quot;&gt;{{cite journal |last=Chrisman |first=Nicholas R. |title=Rethinking Levels of Measurement for Cartography |journal=Cartography and Geographic Information Science |volume=25 |issue=4 |pages=231–242 |date=1998 |issn=1523-0406 |doi=10.1559/152304098782383043 |bibcode=1998CGISy..25..231C |url=https://www.researchgate.net/publication/250016043_Rethinking_Levels_of_Measurement_for_Cartography |via=Taylor &amp; Francis |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stevens je svoju tipologiju predstavio 1946. u časopisu ''[[Science (časopis)|Science]]'' u članku pod naslovom ''On the Theory of Scales of Measurement''.&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot; /&gt; U njemu je tvrdio da se sva [[mjerenje|mjerenja]] u nauci provode primjenom četiri vrste mjernih skala, koje je nazvao ''nominalna'', ''ordinalna'', ''intervalna'' i ''omjerna''. Time je u jedinstven okvir uključio i ''[[kvalitativno svojstvo|kvalitativna]]'' svojstva (koja odgovaraju nominalnoj skali) i ''[[kvantitativno istraživanje|kvantitativna]]'' svojstva (koja su, u različitoj mjeri, obuhvaćena preostalim skalama). Koncept tipova mjernih skala kasnije je dobio matematičku utemeljenost koja mu je u početku nedostajala zahvaljujući radovima matematičkih psihologa Theodorea Alpera,&lt;ref name=&quot;Alper_1985&quot;&gt;{{cite journal |last=Alper |first=Theodore M. |title=A note on real measurement structures of scale type (m, m + 1) |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=29 |issue=1 |pages=73–81 |date=mart 1985 |doi=10.1016/0022-2496(85)90019-7 |url-access=subscription |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0022249685900197 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Alper_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Alper |first=Theodore M. |title=A classification of all order-preserving homeomorphism groups of the reals that satisfy finite uniqueness |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=31 |issue=2 |pages=135–154 |date=juni 1987 |doi=10.1016/0022-2496(87)90012-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0022249687900125 |doi-access=free |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Louisa Narensa&lt;ref name=&quot;Narens_1981&quot;&gt;{{cite journal |last=Narens |first=Louis |title=A general theory of ratio scalability with remarks about the measurement-theoretic concept of meaningfulness |journal=Theory and Decision |volume=13 |issue=1 |pages=1–70 |date=mart 1981 |doi=10.1007/bf02342603 |s2cid=119401596 |url=https://www.researchgate.net/publication/225337377_A_general_theory_of_ratio_scalability_with_remarks_about_the_measurement-theoretic_concept_of_meaninghlness |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Narens_1981b_Scales&quot;&gt;{{cite journal |last=Narens |first=Louis |title=On the scales of measurement |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=24 |issue=3 |pages=249–275 |date=decembar 1981 |doi=10.1016/0022-2496(81)90045-6 |url=https://sites.socsci.uci.edu/~johnsonk/CLASSES/MeasurementTheory/Narens1981b.OnTheScalesOfMeasurement.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[R. Duncan Luce]]a.&lt;ref name=&quot;Luce_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Uniqueness and homogeneity of ordered relational structures |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=30 |issue=4 |pages=391–415 |date=1986 |doi=10.1016/0022-2496(86)90017-9 |s2cid=13567893 |url=https://dash.harvard.edu/entities/publication/73120378-8678-6bd4-e053-0100007fdf3b |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Luce_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Measurement structures with Archimedean ordered translation groups |journal=Order |volume=4 |issue=2 |pages=165–189 |date=1987 |doi=10.1007/bf00337695 |s2cid=16080432 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00337695 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Luce_2001&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Conditions equivalent to unit representations of ordered relational structures |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=45 |issue=1 |pages=81–98 |date=februar 2001 |doi=10.1006/jmps.1999.1293 |pmid=11178923 |s2cid=12231599 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022249699912932 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kako je Luce zapisao:

{{Citat|S. S. Stevens&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_1951_Handbook&quot;&gt;{{cite book |last=Stevens |first=S. S. |title=Handbook of experimental psychology |editor-last=Stevens |editor-first=S. S. |chapter=Mathematics, measurement, and psychophysics |pages=1–49 |publisher=Wiley |date=1951 |url=https://ntrl.ntis.gov/NTRL/dashboard/searchResults/titleDetail/AD774776.xhtml |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_2017_Psychophysics&quot;&gt;{{cite book |last=Stevens |first=S. S. |title=Psychophysics: Introduction to its perceptual, neural, and social prospects |publisher=Routledge, Taylor &amp; Francis Group |location=Abingdon, Oxon |date=2017 |isbn=978-1-138-52541-2 |url=https://archive.org/details/psychophysicsint0000stev_b6s9 |url-access=registration |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; tvrdio je da je presudno to da mjerenje bude na intervalnoj ili omjernoj skali. Kasnija istraživanja dala su sadržajno značenje toj tvrdnji, ali s obzirom na njegov način tumačenja ideje tipova mjernih skala, upitno je da li ju je i sam u potpunosti razumio… ''Nijedan teoretičar mjerenja kojeg poznajem ne prihvata Stevensovu široku definiciju mjerenja…'' Po našem mišljenju, jedino razumno značenje pojma &quot;pravilo&quot; odnosi se na empirijski provjerljive zakonitosti koje opisuju posmatrano svojstvo.&lt;ref name=&quot;Luce_1997_Commentary&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Quantification and symmetry: commentary on Michell 'Quantitative science and the definition of measurement in psychology' |journal=British Journal of Psychology |volume=88 |issue=3 |pages=395–398 |date=1997 |doi=10.1111/j.2044-8295.1997.tb02645.x |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.2044-8295.1997.tb02645.x |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

== Stevensova tipologija ==

=== Nominalna skala {{anchor|Nominal level}} === &lt;!--Do not remove this anchor. It is pointed to by other Wikipedia articles.--&gt;
{{further|Nominalna kategorija}}

'''Nominalna skala''' sastoji se isključivo od međusobno različitih klasa ili kategorija, naprimjer: [mačka, pas, zec]. Za razliku od ostalih mjernih skala, među tim klasama ne može se pretpostaviti postojanje bilo kakvog uređenog odnosa. Stoga je mjerenje na nominalnoj skali u suštini jednako [[klasifikacija|klasifikaciji]].

Nominalno mjerenje omogućava razlikovanje objekata ili ispitanika isključivo na osnovu njihovih naziva, (meta)kategorija ili drugih kvalitativnih klasifikacija kojima pripadaju. Zbog toga se smatra da čak i [[dihotomija|dihotomni]] podaci počivaju na [[Konstruktivizam (filozofija nauke)|konstruktivističkoj epistemologiji]]. U tom smislu, otkrivanje izuzetka od postojeće klasifikacije može se smatrati napretkom u razumijevanju posmatrane pojave.

Brojevi se mogu koristiti kao oznake za varijable, ali nemaju brojčanu vrijednost niti međusobni numerički odnos. Primjer za to je [[Univerzalno jedinstveni identifikator|globalno jedinstveni identifikator]].

Primjeri nominalnih klasifikacija uključuju spol, državljanstvo, etničku pripadnost, jezik, žanr, stil, biološku vrstu i oblik.&lt;ref name=&quot;Chrisman_1995_Beyond&quot;&gt;{{cite conference |last=Chrisman |first=Nicholas |title=Beyond Stevens: A revised approach to measurement for geographic information |book-title=Proceedings of Auto-Carto 12 |pages=211–232 |date=1995 |url=https://cartogis.org/docs/proceedings/archive/auto-carto-12/pdf/beyond-stevens-a-revised-approach-to-measurement.pdf |quote=Nominalne mjere su zasnovane na skupovima i zavise od kategorija, u Aristotelovom duhu. |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MacKay_1969_Information&quot;&gt;{{cite book |last=MacKay |first=Donald MacCrimmon |title=Information, Mechanism and Meaning |series=MIT Press Classics |publisher=MIT Press |location=Cambridge, Mass. |date=1969 |isbn=978-0-262-63032-0 |url=https://books.google.ba/books?id=3KcuEAAAQBAJ |quote=Uvijek se nailazilo na osnovna fizička ograničenja tačnosti mjerenja. ... Činilo se da je vještina fizičkog mjerenja zapravo pitanje pronalaženja kompromisa, odnosno izbora između međusobno povezanih neodređenosti. ... Međutim, kada sam pomnožio navedene konjugirane parove granica neodređenosti, ustanovio sam da oni tvore invarijantne proizvode ne jedne, nego dvije različite vrste. ... Prva grupa granica mogla se izračunati ''a priori'' na osnovu specifikacija mjernog instrumenta. Druga grupa mogla se izračunati tek ''a posteriori'', na osnovu specifikacije načina na koji je instrument korišten. ... U prvom slučaju svaka jedinica [informacije] dodavala bi jednu novu dimenziju (konceptualnu kategoriju), dok bi u drugom slučaju svaka jedinica dodavala jednu novu atomsku činjenicu. |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U univerzitetskom okruženju primjeri nominalnih kategorija mogu biti i studentski dom ili pripadnost određenom odsjeku. Ostali konkretni primjeri uključuju:

* u [[gramatika|gramatici]], [[vrste riječi]]: imenica, glagol, prijedlog, član, zamjenica itd.;
* u politici, [[projekcija moći]]: tvrda moć, meka moć itd.;
* u biologiji, [[taksonomski rang]]ovi ispod domene: carstvo, koljeno, razred itd.;
* u [[softversko inženjerstvo|softverskom inženjerstvu]], vrste [[Prekid|grešaka]]: greške u specifikaciji, greške u dizajnu i greške u programskom kodu.

Nominalne skale ranije su se često nazivale kvalitativnim skalama, a mjerenja provedena na njima kvalitativnim podacima. Međutim, razvojem kvalitativnih istraživanja takva je upotreba postala nejasna i može dovesti do zabune. Ako se u nominalnom mjerenju brojevi koriste kao oznake, oni nemaju posebno brojčano značenje niti vrijednost. Nad podacima na nominalnoj skali nije dopušteno provoditi aritmetičke operacije (+, −, × itd.).

==== Matematičke operacije ====

[[Jednakost (matematika)|Jednakost]] i druge operacije koje se mogu definisati na osnovu jednakosti, poput [[nejednakost (matematika)|nejednakosti]] i [[Element skupa|pripadnosti skupu]], jedine su [[Trivijalnost (matematika)|netrivijalne]] [[operacija (matematika)|operacije]] koje se općenito mogu primijeniti na objekte nominalnog tipa.

==== Mjere centralne tendencije ====

[[Mod (statistika)|Mod]], odnosno vrijednost koja se javlja najčešće, jedina je mjera [[centralna tendencija|centralne tendencije]] koja se može primijeniti na podatke izmjerene nominalnom skalom.&lt;ref name=&quot;Manikandan_2011_Central&quot;&gt;{{cite journal |last=Manikandan |first=S. |title=Measures of central tendency: Median and mode |journal=Journal of Pharmacology and Pharmacotherapeutics |volume=2 |issue=3 |pages=214–215 |date=2011 |doi=10.4103/0976-500X.83300 |pmc=3157145 |pmid=21897729 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3157145/ |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Ordinalna skala ===
{{anchor|Ordinal scale}}&lt;!-- This section is linked from [[IQ classification]] and other articles --&gt;
{{further|Ordinalni podaci}}

'''Ordinalna skala''' omogućava [[rangiranje]] podataka (1., 2., 3. itd.), odnosno njihovo uređivanje prema redoslijedu, ali ne omogućava određivanje stvarnog ''stepena razlike'' između pojedinih vrijednosti. Primjeri uključuju, s jedne strane, '''dihotomne''' podatke s vrijednostima kao što su &quot;bolestan&quot; i &quot;zdrav&quot; pri procjeni zdravstvenog stanja, &quot;kriv&quot; i &quot;nije kriv&quot; u sudskom odlučivanju te &quot;netačno&quot; i &quot;tačno&quot; pri određivanju [[istinosna vrijednost|istinosne vrijednosti]]. S druge strane, ordinalna skala obuhvata i '''nedihotomne''' podatke koji čine kontinuirani niz vrijednosti, kao što su &quot;u potpunosti se slažem&quot;, &quot;uglavnom se slažem&quot;, &quot;uglavnom se ne slažem&quot; i &quot;uopće se ne slažem&quot; pri mjerenju stavova ili mišljenja.

Ordinalna skala raspoređuje pojave prema određenom redoslijedu, ali pritom ne pretpostavlja da su razmaci između pojedinih kategorija jednaki. Rang-liste predstavljaju tipičan primjer ordinalne skale i često se koriste u istraživanjima kvalitativnih pojava. Na primjer, mjesto koje student zauzima među diplomantima svoje generacije izražava se ordinalnom skalom. Pri tumačenju takvih rezultata potreban je oprez. Ako je Zana zauzela 10. mjesto, a Tara 40. mjesto, ne može se zaključiti da je Zanin rezultat četiri puta bolji od Tarinog.

Ordinalna skala omogućava isključivo redanje objekata od najvišeg do najnižeg ranga. Vrijednosti na toj skali nemaju apsolutno značenje, a stvarne razlike između susjednih rangova ne moraju biti jednake. Stoga se može utvrditi samo da je jedna osoba ili predmet na višem ili nižem položaju u odnosu na drugi, dok preciznije poređenje nije moguće. Drugim riječima, ordinalna skala omogućava tvrdnje tipa &quot;veće od&quot; ili &quot;manje od&quot; (kao i jednakost), ali ne i određivanje kolika je ta razlika. Tako razlika između 1. i 2. mjesta može biti veća ili manja od razlike između 5. i 6. mjesta.

==== Centralna tendencija i disperzija ====

Prema Stevensu, za ordinalne podatke odgovarajuća mjera [[centralna tendencija|centralne tendencije]] jeste [[medijan]] (dok je [[mod (statistika)|mod]] također dopušten, ali ne i [[aritmetička sredina]]), a odgovarajuće mjere disperzije su [[percentil]]i i [[kvartil]]i (dok [[standardna devijacija]] nije prikladna). Prema takvom shvatanju, povezanost između varijabli može se procjenjivati samo metodama zasnovanim na rangovima, dok se statistička značajnost može ispitivati isključivo neparametrijskim metodama.&lt;ref name=&quot;Kothari_2004_Research&quot;&gt;{{cite book |last=Kothari |first=C. R. |title=Research Methodology: Methods and Techniques |edition=2. |publisher=New Age International Publishers |location=New Delhi |date=2004 |isbn=978-81-224-2488-1 |url=https://www2.hcmuaf.edu.vn/data/quoctuan/Research%20Methodology%20-%20Methods%20and%20Techniques%202004.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, statističari nisu općenito prihvatili ova ograničenja.

Stevens je još 1946. istakao da se psihološka mjerenja, poput mjerenja stavova i mišljenja, u pravilu zasnivaju na ordinalnim skalama. Prema njegovim pravilima, aritmetička sredina i standardna devijacija zbog toga nemaju [[valjanost (logika)|valjanost]], iako mogu biti korisne za stjecanje uvida u mogućnosti poboljšanja [[operacionalizacija|operacionalizacije]] varijabli korištenih u [[upitnik|upitnicima]]. U praksi je većina [[psihologija|psiholoških]] podataka prikupljenih [[psihometrija|psihometrijskim]] instrumentima i testovima kojima se mjere [[kognicija|kognitivne]] i druge sposobnosti ordinalne prirode.&lt;ref name=&quot;Cliff_1996_Ordinal&quot;&gt;{{cite book |last=Cliff |first=Norman |title=Ordinal Methods for Behavioral Data Analysis |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, NJ |date=1996 |isbn=0-8058-1333-0 |url=https://archive.org/details/ordinalmethodsfo0000clif |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cliff_Keats_2003_Ordinal&quot;&gt;{{cite book |last1=Cliff |first1=Norman |last2=Keats |first2=John A. |title=Ordinal Measurement in the Behavioral Sciences |publisher=Psychology Press |date=2003 |isbn=978-1-135-69168-4 |url=https://books.google.ba/books?id=WYx5AgAAQBAJ |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Michell_2008_Is&quot;&gt;{{cite journal |last=Michell |first=Joel |title=Is psychometrics pathological science? |journal=Measurement: Interdisciplinary Research and Perspectives |volume=6 |issue=1–2 |pages=7–24 |date=2008 |doi=10.1080/15366360802035489 |url=https://errorstatistics.com/wp-content/uploads/2018/03/michell-2008-is-psychometrics-pathological-science.pdf |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lord_1968_Statistical&quot;&gt;{{cite book |last1=Lord |first1=Frederic M. |last2=Novick |first2=Melvin R. |author3=Allan Birnbaum |title=Statistical Theories of Mental Test Scores |publisher=Addison-Wesley Publishing Company |location=Reading, MA |date=1968 |lccn=68011394 |url=https://ia601405.us.archive.org/32/items/in.ernet.dli.2015.139135/2015.139135.Statistical-Theories-Of-Mental-Test-Scores.pdf |page=21 |quote=Iako se, formalno govoreći, intervalno mjerenje uvijek može postići odgovarajućom specifikacijom, takva specifikacija ima teorijsko značenje samo ako proizlazi iz teorije i modela koji su relevantni za postupak mjerenja |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Posebno se ističe&lt;ref name=&quot;Sheskin_2020_Handbook&quot;&gt;{{cite book |last=Sheskin |first=David J. |title=Handbook of Parametric and Nonparametric Statistical Procedures |edition=5. |publisher=CRC Press |date=2020 |isbn=978-1-439-85804-2 |url=https://books.google.ba/books?id=2DfrDwAAQBAJ |quote=Iako se u praksi koeficijent inteligencije (IQ) i većina drugih ljudskih osobina koje se mjere psihološkim testovima (poput anksioznosti, introverzije, samopoštovanja i sl.) tretiraju kao intervalne skale, many istraživači smatraju da ih je prikladnije svrstati u ordinalne skale. Takvo stajalište zasniva se na činjenici da ove mjere zapravo ne ispunjavaju zahtjeve intervalne skale, jer nije moguće dokazati da su jednake brojčane razlike na različitim dijelovima skale međusobno uporedive |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; da rezultati testova inteligencije (IQ) odražavaju ordinalnu skalu, pri čemu se vrijednosti mogu koristiti samo za međusobno rangiranje ispitanika.&lt;ref name=&quot;Mussen_1973_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Mussen |first=Paul Henry |title=Psychology: An Introduction |publisher=D. C. Heath and Company |location=Lexington, MA |date=1973 |isbn=978-0-669-61382-7 |url=https://archive.org/details/psychologyintrod00muss |page=363 |quote=IQ je u osnovi rang, jer ne postoje stvarne mjerne jedinice intelektualne sposobnosti |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bartholomew_2004_Measuring&quot;&gt;{{cite book |last=Bartholomew |first=David J. |title=Measuring Intelligence: Facts and Fallacies |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |date=2004 |isbn=978-0-521-54478-8 |url=https://milkyeggs.com/wp-content/uploads/2023/05/David-J.-Bartholomew-Measuring-Intelligence_-Facts-and-Fallacies-2004-libgen.li_.pdf |quote=Kada je riječ o veličinama poput koeficijenta inteligencije (IQ) ili faktora ''g'', onako kako ih danas možemo mjeriti, vidjet ćemo da se zapravo radi o još nižem nivou mjerenja – ordinalnom nivou. To znači da se brojevi koje dodjeljujemo pojedincima mogu koristiti samo za njihovo rangiranje; oni pokazuju isključivo mjesto pojedinca u redoslijedu, ali ne pružaju nikakvu dodatnu informaciju |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ne postoji nulta tačka koja bi označavala potpuno odsustvo inteligencije, a razlika od 10 bodova može imati različito značenje na različitim dijelovima skale.&lt;ref name=&quot;Eysenck_1998_Intelligence&quot;&gt;{{cite book |last=Eysenck |first=Hans J. |title=Intelligence: A New Look |publisher=Transaction Publishers |location=New Brunswick, NJ |date=1998 |isbn=978-0-7658-0707-6 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1998_eysenck_-_intelligence_new_look.pdf |quote=U idealnom slučaju, mjerna skala trebala bi imati pravu nultu tačku i jednake intervale. Skale tvrdoće nemaju ta svojstva, a isto vrijedi i za IQ. Ne postoji apsolutna nulta tačka, a razlika od 10 bodova može imati različito značenje na različitim dijelovima skale |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mackintosh_1998_IQ&quot;&gt;{{cite book |last=Mackintosh |first=N. J. |title=IQ and Human Intelligence |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |date=1998 |isbn=978-0-19-852367-3 |url=https://archive.org/details/iqhumanintellige00mack |pages=30–31 |quote=U terminologiji teorije psihološkog mjerenja, IQ predstavlja ordinalnu skalu, pri čemu se njime pojedinci samo rangiraju. ... Stoga nije opravdano ni tvrditi da razlika od 10 bodova između IQ rezultata 110 i 100 ima isto značenje kao razlika od 10 bodova između rezultata 160 i 150 |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Intervalna skala ===

Intervalni tip omogućava određivanje stepena razlike između mjerenja, ali ne i određivanje omjera između njih. Primjeri uključuju [[temperaturne skale]] poput [[Celzijus|Celzijusove skale]], datume mjerene od proizvoljno odabrane epohe (npr. nove ere), položaj izražen u kartezijanskim koordinatama te smjer mjeren u stepenima u odnosu na geografski ili magnetni sjever. Omjeri na takvoj skali nemaju smisleno značenje: ne može se reći da je 20 °C &quot;dvostruko toplije&quot; od 10 °C, niti se između bilo koja dva datuma mogu direktno primjenjivati operacije množenja ili dijeljenja. Međutim, mogu se izražavati omjeri razlika; na primjer, razlika od deset stepeni između 15 °C i 25 °C dvostruko je veća od razlike od pet stepeni između 17 °C i 22 °C.

==== Centralna tendencija i disperzija ====

Prema Stevensu, za intervalne varijable kao mjere [[centralna tendencija|centralne tendencije]] dopušteni su [[mod (statistika)|mod]], [[medijan]] i [[aritmetička sredina]], dok mjere statističke disperzije uključuju [[raspon (statistika)|raspon]] i [[standardna devijacija|standardnu devijaciju]]. Budući da je moguće dijeliti samo razlike, ne mogu se definisati mjere koje zahtijevaju određene omjere, poput [[koeficijent varijacije|koeficijenta varijacije]]. Preciznije rečeno, mogu se definisati [[moment (matematika)|momenti]] u odnosu na [[Koordinatni početak (matematika)|koordinatni početak]], ali su smisleni samo centralni momenti, jer je izbor koordinatnog početka proizvoljan. Moguće je definisati [[Standardizirani moment|standardizirane momente]], budući da su omjeri razlika smisleni, ali nije moguće definisati koeficijent varijacije, jer je aritmetička sredina moment oko koordinatnog početka, za razliku od standardne devijacije koja predstavlja (kvadratni korijen) centralnog momenta.

=== Omjerna skala === 
{{further|Pozitivni realni brojevi#Omjerna skala}}

Omjerna skala dobila je naziv po tome što mjerenje predstavlja procjenu omjera između veličine neke kontinuirane fizičke veličine i [[mjerna jedinica|mjerne jedinice]] iste vrste.&lt;ref name=&quot;Michell_1997_Quantitative&quot;&gt;{{cite journal |last=Michell |first=Joel |date=1997 |title=Quantitative science and the definition of measurement in psychology |journal=British Journal of Psychology |volume=88 |issue=3 |pages=355–383 |doi=10.1111/j.2044-8295.1997.tb02641.x |url=https://errorstatistics.com/wp-content/uploads/2015/02/michell-1997-1.pdf |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Michell_1999_Measurement&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |volume=53 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |date=1999 |isbn=978-1-139-42560-5 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina mjerenja u prirodnim naukama i inženjerstvu provodi se upravo na omjernim skalama. Primjeri uključuju [[masa|masu]], [[dužina|dužinu]], [[vrijeme|trajanje]], [[ugao]], [[energija|energiju]] i [[električni naboj]]. Za razliku od intervalnih skala, vrijednosti na omjernoj skali mogu se međusobno porediti pomoću [[dijeljenje|dijeljenja]]. Omjerne skale često se koriste i za izražavanje [[red veličine|reda veličine]], kao što je slučaj s temperaturom u prikazima [[Redovi veličine (temperatura)|redova veličine temperature]].

==== Centralna tendencija i disperzija ====

Prema Stevensu, pored moda, medijana i aritmetičke sredine, za mjerenje centralne tendencije dopušteni su i [[geometrijska sredina|geometrijska]] te [[harmonijska sredina]]. Kao mjere statističke disperzije dopušteni su [[studentizirani raspon]] i [[koeficijent varijacije]]. Budući da su na omjernoj skali definisane sve potrebne matematičke operacije, dopuštene su i sve uobičajene statističke mjere.

== Također pogledajte ==
* [[Cohenova kapa]]
* [[Koherentnost (mjerne jedinice)]]
* [[Humeovo načelo]]
* [[Međuprocjenjivačka pouzdanost]]
* [[Logaritamska skala]]
* [[Ramsey–Lewisova metoda]]
* [[Teorija skupova]]
* [[Statistički tip podataka]]
* [[Tranzicija (lingvistika)]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Naučna metoda]]
[[Kategorija:Statistički tipovi podataka]]
[[Kategorija:Mjerenje]]
[[Kategorija:Kognitivna nauka]]</text>
      <sha1>jpky6gkvjc6p7zusj1obt0w76swbwzh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3903996</id>
      <parentid>3903994</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T01:54:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3903996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35245" sha1="lj56ev68l3t0e7mu00cwmfxpi3f9icc" xml:space="preserve">{{Distinguish|Mjerna jedinica|Senzor nivoa|Nivo (logaritamska veličina)}}
'''Skala mjerenja''' ili '''nivo mjerenja''' predstavlja klasifikaciju kojom se opisuje priroda informacija sadržanih u vrijednostima dodijeljenim [[zavisna i nezavisna varijabla|varijablama]].&lt;ref name=&quot;Kirch_Encyclopedia_2008&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Kirch |editor-first=Wilhelm |title=Encyclopedia of Public Health |chapter=Level of Measurement |publisher=Springer Science &amp; Business Media |date=2008 |isbn=9781402056130 |url=https://books.google.ba/books?id=2LrdQgAACAAJ |chapter-url=https://link.springer.com/rwe/10.1007/978-1-4020-5614-7_1971 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psiholog [[Stanley Smith Stevens]] razvio je najpoznatiju klasifikaciju koja razlikuje četiri nivoa, odnosno skale mjerenja: [[#Nominalni nivo|nominalnu]], [[#Ordinalna skala|ordinalnu]], [[#Intervalna skala|intervalnu]] i [[#Omjerna skala|omjernu]].&lt;ref name=&quot;Kirch_Encyclopedia_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot;&gt;{{cite journal |last=Stevens |first=Stanley Smith |author-link=Stanley Smith Stevens |title=On the Theory of Scales of Measurement |journal=Science |volume=103 |issue=2684 |pages=677–680 |date=1946 |doi=10.1126/science.103.2684.677 |pmid=17750512 |bibcode=1946Sci...103..677S |s2cid=4667599 |jstor=1671815 |url=https://www.jstor.org/stable/1671815 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj okvir za razlikovanje nivoa mjerenja nastao je u [[Psihologija|psihologiji]], a kasnije je imao složen razvojni put: u pojedinim naučnim disciplinama i među nekim autorima bio je prihvaćen i dodatno razvijen, dok su ga drugi kritikovali ili odbacili.&lt;ref name=&quot;Michell_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Michell |first=Joel |title=Measurement scales and statistics: a clash of paradigms |journal=Psychological Bulletin |volume=100 |issue=3 |pages=398–407 |date=1986 |doi=10.1037/0033-2909.100.3.398 |url=https://www.researchgate.net/publication/232453389_Measurement_Scales_and_Statistics_A_Clash_of_Paradigms |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Među ostalim klasifikacijama izdvajaju se one koje su predložili Mosteller i [[John Tukey|Tukey]],&lt;ref name=&quot;Mosteller_Tukey_1977&quot;&gt;{{cite book |last1=Mosteller |first1=Frederick |last2=Tukey |first2=John W. |title=Data analysis and regression: a second course in statistics |publisher=Addison-Wesley Pub. Co. |location=Reading, Mass |date=1977 |isbn=978-0201048544 |url=https://archive.org/details/dataanalysisregr0000most |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; te Chrisman.&lt;ref name=&quot;Chrisman_1998&quot;&gt;{{cite journal |last=Chrisman |first=Nicholas R. |title=Rethinking Levels of Measurement for Cartography |journal=Cartography and Geographic Information Science |volume=25 |issue=4 |pages=231–242 |date=1998 |issn=1523-0406 |doi=10.1559/152304098782383043 |bibcode=1998CGISy..25..231C |url=https://www.researchgate.net/publication/250016043_Rethinking_Levels_of_Measurement_for_Cartography |via=Taylor &amp; Francis |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stevens je svoju tipologiju predstavio 1946. u časopisu ''[[Science (časopis)|Science]]'' u članku pod naslovom ''On the Theory of Scales of Measurement''.&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot; /&gt; U njemu je tvrdio da se sva [[mjerenje|mjerenja]] u nauci provode primjenom četiri vrste mjernih skala, koje je nazvao ''nominalna'', ''ordinalna'', ''intervalna'' i ''omjerna''. Time je u jedinstven okvir uključio i ''[[kvalitativno svojstvo|kvalitativna]]'' svojstva (koja odgovaraju nominalnoj skali) i ''[[kvantitativno istraživanje|kvantitativna]]'' svojstva (koja su, u različitoj mjeri, obuhvaćena preostalim skalama). Koncept tipova mjernih skala kasnije je dobio matematičku utemeljenost koja mu je u početku nedostajala zahvaljujući radovima matematičkih psihologa Theodorea Alpera,&lt;ref name=&quot;Alper_1985&quot;&gt;{{cite journal |last=Alper |first=Theodore M. |title=A note on real measurement structures of scale type (m, m + 1) |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=29 |issue=1 |pages=73–81 |date=1985 |doi=10.1016/0022-2496(85)90019-7 |url-access=subscription |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0022249685900197 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Alper_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Alper |first=Theodore M. |title=A classification of all order-preserving homeomorphism groups of the reals that satisfy finite uniqueness |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=31 |issue=2 |pages=135–154 |date=1987 |doi=10.1016/0022-2496(87)90012-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0022249687900125 |doi-access=free |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Louisa Narensa&lt;ref name=&quot;Narens_1981&quot;&gt;{{cite journal |last=Narens |first=Louis |title=A general theory of ratio scalability with remarks about the measurement-theoretic concept of meaningfulness |journal=Theory and Decision |volume=13 |issue=1 |pages=1–70 |date=1981 |doi=10.1007/bf02342603 |s2cid=119401596 |url=https://www.researchgate.net/publication/225337377_A_general_theory_of_ratio_scalability_with_remarks_about_the_measurement-theoretic_concept_of_meaninghlness |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Narens_1981b_Scales&quot;&gt;{{cite journal |last=Narens |first=Louis |title=On the scales of measurement |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=24 |issue=3 |pages=249–275 |date=1981 |doi=10.1016/0022-2496(81)90045-6 |url=https://sites.socsci.uci.edu/~johnsonk/CLASSES/MeasurementTheory/Narens1981b.OnTheScalesOfMeasurement.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[R. Duncan Luce]]a.&lt;ref name=&quot;Luce_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Uniqueness and homogeneity of ordered relational structures |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=30 |issue=4 |pages=391–415 |date=1986 |doi=10.1016/0022-2496(86)90017-9 |s2cid=13567893 |url=https://dash.harvard.edu/entities/publication/73120378-8678-6bd4-e053-0100007fdf3b |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Luce_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Measurement structures with Archimedean ordered translation groups |journal=Order |volume=4 |issue=2 |pages=165–189 |date=1987 |doi=10.1007/bf00337695 |s2cid=16080432 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00337695 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Luce_2001&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Conditions equivalent to unit representations of ordered relational structures |journal=Journal of Mathematical Psychology |volume=45 |issue=1 |pages=81–98 |date=2001 |doi=10.1006/jmps.1999.1293 |pmid=11178923 |s2cid=12231599 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022249699912932 |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kako je Luce zapisao:

{{Citat|S. S. Stevens&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_1951_Handbook&quot;&gt;{{cite book |last=Stevens |first=S. S. |title=Handbook of experimental psychology |editor-last=Stevens |editor-first=S. S. |chapter=Mathematics, measurement, and psychophysics |pages=1–49 |publisher=Wiley |date=1951 |url=https://ntrl.ntis.gov/NTRL/dashboard/searchResults/titleDetail/AD774776.xhtml |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_2017_Psychophysics&quot;&gt;{{cite book |last=Stevens |first=S. S. |title=Psychophysics: Introduction to its perceptual, neural, and social prospects |publisher=Routledge, Taylor &amp; Francis Group |location=Abingdon, Oxon |date=2017 |isbn=978-1-138-52541-2 |url=https://archive.org/details/psychophysicsint0000stev_b6s9 |url-access=registration |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; tvrdio je da je presudno to da mjerenje bude na intervalnoj ili omjernoj skali. Kasnija istraživanja dala su sadržajno značenje toj tvrdnji, ali s obzirom na njegov način tumačenja ideje tipova mjernih skala, upitno je da li ju je i sam u potpunosti razumio… ''Nijedan teoretičar mjerenja kojeg poznajem ne prihvata Stevensovu široku definiciju mjerenja…'' Po našem mišljenju, jedino razumno značenje pojma &quot;pravilo&quot; odnosi se na empirijski provjerljive zakonitosti koje opisuju posmatrano svojstvo.&lt;ref name=&quot;Luce_1997_Commentary&quot;&gt;{{cite journal |last=Luce |first=R. Duncan |title=Quantification and symmetry: commentary on Michell 'Quantitative science and the definition of measurement in psychology' |journal=British Journal of Psychology |volume=88 |issue=3 |pages=395–398 |date=1997 |doi=10.1111/j.2044-8295.1997.tb02645.x |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.2044-8295.1997.tb02645.x |url-access=subscription |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

== Stevensova tipologija ==

=== Nominalna skala {{anchor|Nominal level}} === &lt;!--Do not remove this anchor. It is pointed to by other Wikipedia articles.--&gt;
{{further|Nominalna kategorija}}

'''Nominalna skala''' sastoji se isključivo od međusobno različitih klasa ili kategorija, naprimjer: [mačka, pas, zec]. Za razliku od ostalih mjernih skala, među tim klasama ne može se pretpostaviti postojanje bilo kakvog uređenog odnosa. Stoga je mjerenje na nominalnoj skali u suštini jednako [[klasifikacija|klasifikaciji]].

Nominalno mjerenje omogućava razlikovanje objekata ili ispitanika isključivo na osnovu njihovih naziva, (meta)kategorija ili drugih kvalitativnih klasifikacija kojima pripadaju. Zbog toga se smatra da čak i [[dihotomija|dihotomni]] podaci počivaju na [[Konstruktivizam (filozofija nauke)|konstruktivističkoj epistemologiji]]. U tom smislu, otkrivanje izuzetka od postojeće klasifikacije može se smatrati napretkom u razumijevanju posmatrane pojave.

Brojevi se mogu koristiti kao oznake za varijable, ali nemaju brojčanu vrijednost niti međusobni numerički odnos. Primjer za to je [[Univerzalno jedinstveni identifikator|globalno jedinstveni identifikator]].

Primjeri nominalnih klasifikacija uključuju spol, državljanstvo, etničku pripadnost, jezik, žanr, stil, biološku vrstu i oblik.&lt;ref name=&quot;Chrisman_1995_Beyond&quot;&gt;{{cite conference |last=Chrisman |first=Nicholas |title=Beyond Stevens: A revised approach to measurement for geographic information |book-title=Proceedings of Auto-Carto 12 |pages=211–232 |date=1995 |url=https://cartogis.org/docs/proceedings/archive/auto-carto-12/pdf/beyond-stevens-a-revised-approach-to-measurement.pdf |quote=Nominalne mjere su zasnovane na skupovima i zavise od kategorija, u Aristotelovom duhu. |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MacKay_1969_Information&quot;&gt;{{cite book |last=MacKay |first=Donald MacCrimmon |title=Information, Mechanism and Meaning |series=MIT Press Classics |publisher=MIT Press |location=Cambridge, Mass. |date=1969 |isbn=978-0-262-63032-0 |url=https://books.google.ba/books?id=3KcuEAAAQBAJ |quote=Uvijek se nailazilo na osnovna fizička ograničenja tačnosti mjerenja. ... Činilo se da je vještina fizičkog mjerenja zapravo pitanje pronalaženja kompromisa, odnosno izbora između međusobno povezanih neodređenosti. ... Međutim, kada sam pomnožio navedene konjugirane parove granica neodređenosti, ustanovio sam da oni tvore invarijantne proizvode ne jedne, nego dvije različite vrste. ... Prva grupa granica mogla se izračunati ''a priori'' na osnovu specifikacija mjernog instrumenta. Druga grupa mogla se izračunati tek ''a posteriori'', na osnovu specifikacije načina na koji je instrument korišten. ... U prvom slučaju svaka jedinica [informacije] dodavala bi jednu novu dimenziju (konceptualnu kategoriju), dok bi u drugom slučaju svaka jedinica dodavala jednu novu atomsku činjenicu. |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U univerzitetskom okruženju primjeri nominalnih kategorija mogu biti i studentski dom ili pripadnost određenom odsjeku. Ostali konkretni primjeri uključuju:

* u [[gramatika|gramatici]], [[vrste riječi]]: imenica, glagol, prijedlog, član, zamjenica itd.;
* u politici, [[projekcija moći]]: tvrda moć, meka moć itd.;
* u biologiji, [[taksonomski rang]]ovi ispod domene: carstvo, koljeno, razred itd.;
* u [[softversko inženjerstvo|softverskom inženjerstvu]], vrste [[Prekid|grešaka]]: greške u specifikaciji, greške u dizajnu i greške u programskom kodu.

Nominalne skale ranije su se često nazivale kvalitativnim skalama, a mjerenja provedena na njima kvalitativnim podacima. Međutim, razvojem kvalitativnih istraživanja takva je upotreba postala nejasna i može dovesti do zabune. Ako se u nominalnom mjerenju brojevi koriste kao oznake, oni nemaju posebno brojčano značenje niti vrijednost. Nad podacima na nominalnoj skali nije dopušteno provoditi aritmetičke operacije (+, −, × itd.).

==== Matematičke operacije ====

[[Jednakost (matematika)|Jednakost]] i druge operacije koje se mogu definisati na osnovu jednakosti, poput [[nejednakost (matematika)|nejednakosti]] i [[Element skupa|pripadnosti skupu]], jedine su [[Trivijalnost (matematika)|netrivijalne]] [[operacija (matematika)|operacije]] koje se općenito mogu primijeniti na objekte nominalnog tipa.

==== Mjere centralne tendencije ====

[[Mod (statistika)|Mod]], odnosno vrijednost koja se javlja najčešće, jedina je mjera [[centralna tendencija|centralne tendencije]] koja se može primijeniti na podatke izmjerene nominalnom skalom.&lt;ref name=&quot;Manikandan_2011_Central&quot;&gt;{{cite journal |last=Manikandan |first=S. |title=Measures of central tendency: Median and mode |journal=Journal of Pharmacology and Pharmacotherapeutics |volume=2 |issue=3 |pages=214–215 |date=2011 |doi=10.4103/0976-500X.83300 |pmc=3157145 |pmid=21897729 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3157145/ |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Ordinalna skala ===
{{anchor|Ordinal scale}}&lt;!-- This section is linked from [[IQ classification]] and other articles --&gt;
{{further|Ordinalni podaci}}

'''Ordinalna skala''' omogućava [[rangiranje]] podataka (1., 2., 3. itd.), odnosno njihovo uređivanje prema redoslijedu, ali ne omogućava određivanje stvarnog ''stepena razlike'' između pojedinih vrijednosti. Primjeri uključuju, s jedne strane, '''dihotomne''' podatke s vrijednostima kao što su &quot;bolestan&quot; i &quot;zdrav&quot; pri procjeni zdravstvenog stanja, &quot;kriv&quot; i &quot;nije kriv&quot; u sudskom odlučivanju te &quot;netačno&quot; i &quot;tačno&quot; pri određivanju [[istinosna vrijednost|istinosne vrijednosti]]. S druge strane, ordinalna skala obuhvata i '''nedihotomne''' podatke koji čine kontinuirani niz vrijednosti, kao što su &quot;u potpunosti se slažem&quot;, &quot;uglavnom se slažem&quot;, &quot;uglavnom se ne slažem&quot; i &quot;uopće se ne slažem&quot; pri mjerenju stavova ili mišljenja.

Ordinalna skala raspoređuje pojave prema određenom redoslijedu, ali pritom ne pretpostavlja da su razmaci između pojedinih kategorija jednaki. Rang-liste predstavljaju tipičan primjer ordinalne skale i često se koriste u istraživanjima kvalitativnih pojava. Na primjer, mjesto koje student zauzima među diplomantima svoje generacije izražava se ordinalnom skalom. Pri tumačenju takvih rezultata potreban je oprez. Ako je Zana zauzela 10. mjesto, a Tara 40. mjesto, ne može se zaključiti da je Zanin rezultat četiri puta bolji od Tarinog.

Ordinalna skala omogućava isključivo redanje objekata od najvišeg do najnižeg ranga. Vrijednosti na toj skali nemaju apsolutno značenje, a stvarne razlike između susjednih rangova ne moraju biti jednake. Stoga se može utvrditi samo da je jedna osoba ili predmet na višem ili nižem položaju u odnosu na drugi, dok preciznije poređenje nije moguće. Drugim riječima, ordinalna skala omogućava tvrdnje tipa &quot;veće od&quot; ili &quot;manje od&quot; (kao i jednakost), ali ne i određivanje kolika je ta razlika. Tako razlika između 1. i 2. mjesta može biti veća ili manja od razlike između 5. i 6. mjesta.

==== Centralna tendencija i disperzija ====

Prema Stevensu, za ordinalne podatke odgovarajuća mjera [[centralna tendencija|centralne tendencije]] jeste [[medijan]] (dok je [[mod (statistika)|mod]] također dopušten, ali ne i [[aritmetička sredina]]), a odgovarajuće mjere disperzije su [[percentil]]i i [[kvartil]]i (dok [[standardna devijacija]] nije prikladna). Prema takvom shvatanju, povezanost između varijabli može se procjenjivati samo metodama zasnovanim na rangovima, dok se statistička značajnost može ispitivati isključivo neparametrijskim metodama.&lt;ref name=&quot;Kothari_2004_Research&quot;&gt;{{cite book |last=Kothari |first=C. R. |title=Research Methodology: Methods and Techniques |edition=2. |publisher=New Age International Publishers |location=New Delhi |date=2004 |isbn=978-81-224-2488-1 |url=https://www2.hcmuaf.edu.vn/data/quoctuan/Research%20Methodology%20-%20Methods%20and%20Techniques%202004.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, statističari nisu općenito prihvatili ova ograničenja.

Stevens je još 1946. istakao da se psihološka mjerenja, poput mjerenja stavova i mišljenja, u pravilu zasnivaju na ordinalnim skalama. Prema njegovim pravilima, aritmetička sredina i standardna devijacija zbog toga nemaju [[valjanost (logika)|valjanost]], iako mogu biti korisne za stjecanje uvida u mogućnosti poboljšanja [[operacionalizacija|operacionalizacije]] varijabli korištenih u [[upitnik|upitnicima]]. U praksi je većina [[psihologija|psiholoških]] podataka prikupljenih [[psihometrija|psihometrijskim]] instrumentima i testovima kojima se mjere [[kognicija|kognitivne]] i druge sposobnosti ordinalne prirode.&lt;ref name=&quot;Cliff_1996_Ordinal&quot;&gt;{{cite book |last=Cliff |first=Norman |title=Ordinal Methods for Behavioral Data Analysis |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, NJ |date=1996 |isbn=0-8058-1333-0 |url=https://archive.org/details/ordinalmethodsfo0000clif |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cliff_Keats_2003_Ordinal&quot;&gt;{{cite book |last1=Cliff |first1=Norman |last2=Keats |first2=John A. |title=Ordinal Measurement in the Behavioral Sciences |publisher=Psychology Press |date=2003 |isbn=978-1-135-69168-4 |url=https://books.google.ba/books?id=WYx5AgAAQBAJ |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Michell_2008_Is&quot;&gt;{{cite journal |last=Michell |first=Joel |title=Is psychometrics pathological science? |journal=Measurement: Interdisciplinary Research and Perspectives |volume=6 |issue=1–2 |pages=7–24 |date=2008 |doi=10.1080/15366360802035489 |url=https://errorstatistics.com/wp-content/uploads/2018/03/michell-2008-is-psychometrics-pathological-science.pdf |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lord_1968_Statistical&quot;&gt;{{cite book |last1=Lord |first1=Frederic M. |last2=Novick |first2=Melvin R. |author3=Allan Birnbaum |title=Statistical Theories of Mental Test Scores |publisher=Addison-Wesley Publishing Company |location=Reading, MA |date=1968 |lccn=68011394 |url=https://ia601405.us.archive.org/32/items/in.ernet.dli.2015.139135/2015.139135.Statistical-Theories-Of-Mental-Test-Scores.pdf |page=21 |quote=Iako se, formalno govoreći, intervalno mjerenje uvijek može postići odgovarajućom specifikacijom, takva specifikacija ima teorijsko značenje samo ako proizlazi iz teorije i modela koji su relevantni za postupak mjerenja |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Posebno se ističe&lt;ref name=&quot;Sheskin_2020_Handbook&quot;&gt;{{cite book |last=Sheskin |first=David J. |title=Handbook of Parametric and Nonparametric Statistical Procedures |edition=5. |publisher=CRC Press |date=2020 |isbn=978-1-439-85804-2 |url=https://books.google.ba/books?id=2DfrDwAAQBAJ |quote=Iako se u praksi koeficijent inteligencije (IQ) i većina drugih ljudskih osobina koje se mjere psihološkim testovima (poput anksioznosti, introverzije, samopoštovanja i sl.) tretiraju kao intervalne skale, many istraživači smatraju da ih je prikladnije svrstati u ordinalne skale. Takvo stajalište zasniva se na činjenici da ove mjere zapravo ne ispunjavaju zahtjeve intervalne skale, jer nije moguće dokazati da su jednake brojčane razlike na različitim dijelovima skale međusobno uporedive |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; da rezultati testova inteligencije (IQ) odražavaju ordinalnu skalu, pri čemu se vrijednosti mogu koristiti samo za međusobno rangiranje ispitanika.&lt;ref name=&quot;Mussen_1973_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Mussen |first=Paul Henry |title=Psychology: An Introduction |publisher=D. C. Heath and Company |location=Lexington, MA |date=1973 |isbn=978-0-669-61382-7 |url=https://archive.org/details/psychologyintrod00muss |page=363 |quote=IQ je u osnovi rang, jer ne postoje stvarne mjerne jedinice intelektualne sposobnosti |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bartholomew_2004_Measuring&quot;&gt;{{cite book |last=Bartholomew |first=David J. |title=Measuring Intelligence: Facts and Fallacies |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |date=2004 |isbn=978-0-521-54478-8 |url=https://milkyeggs.com/wp-content/uploads/2023/05/David-J.-Bartholomew-Measuring-Intelligence_-Facts-and-Fallacies-2004-libgen.li_.pdf |quote=Kada je riječ o veličinama poput koeficijenta inteligencije (IQ) ili faktora ''g'', onako kako ih danas možemo mjeriti, vidjet ćemo da se zapravo radi o još nižem nivou mjerenja – ordinalnom nivou. To znači da se brojevi koje dodjeljujemo pojedincima mogu koristiti samo za njihovo rangiranje; oni pokazuju isključivo mjesto pojedinca u redoslijedu, ali ne pružaju nikakvu dodatnu informaciju |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ne postoji nulta tačka koja bi označavala potpuno odsustvo inteligencije, a razlika od 10 bodova može imati različito značenje na različitim dijelovima skale.&lt;ref name=&quot;Eysenck_1998_Intelligence&quot;&gt;{{cite book |last=Eysenck |first=Hans J. |title=Intelligence: A New Look |publisher=Transaction Publishers |location=New Brunswick, NJ |date=1998 |isbn=978-0-7658-0707-6 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1998_eysenck_-_intelligence_new_look.pdf |quote=U idealnom slučaju, mjerna skala trebala bi imati pravu nultu tačku i jednake intervale. Skale tvrdoće nemaju ta svojstva, a isto vrijedi i za IQ. Ne postoji apsolutna nulta tačka, a razlika od 10 bodova može imati različito značenje na različitim dijelovima skale |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mackintosh_1998_IQ&quot;&gt;{{cite book |last=Mackintosh |first=N. J. |title=IQ and Human Intelligence |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |date=1998 |isbn=978-0-19-852367-3 |url=https://archive.org/details/iqhumanintellige00mack |pages=30–31 |quote=U terminologiji teorije psihološkog mjerenja, IQ predstavlja ordinalnu skalu, pri čemu se njime pojedinci samo rangiraju. ... Stoga nije opravdano ni tvrditi da razlika od 10 bodova između IQ rezultata 110 i 100 ima isto značenje kao razlika od 10 bodova između rezultata 160 i 150 |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Intervalna skala ===

Intervalni tip omogućava određivanje stepena razlike između mjerenja, ali ne i određivanje omjera između njih. Primjeri uključuju [[temperaturne skale]] poput [[Celzijus|Celzijusove skale]], datume mjerene od proizvoljno odabrane epohe (npr. nove ere), položaj izražen u kartezijanskim koordinatama te smjer mjeren u stepenima u odnosu na geografski ili magnetni sjever. Omjeri na takvoj skali nemaju smisleno značenje: ne može se reći da je 20 °C &quot;dvostruko toplije&quot; od 10 °C, niti se između bilo koja dva datuma mogu direktno primjenjivati operacije množenja ili dijeljenja. Međutim, mogu se izražavati omjeri razlika; na primjer, razlika od deset stepeni između 15 °C i 25 °C dvostruko je veća od razlike od pet stepeni između 17 °C i 22 °C.

==== Centralna tendencija i disperzija ====

Prema Stevensu, za intervalne varijable kao mjere [[centralna tendencija|centralne tendencije]] dopušteni su [[mod (statistika)|mod]], [[medijan]] i [[aritmetička sredina]], dok mjere statističke disperzije uključuju [[raspon (statistika)|raspon]] i [[standardna devijacija|standardnu devijaciju]]. Budući da je moguće dijeliti samo razlike, ne mogu se definisati mjere koje zahtijevaju određene omjere, poput [[koeficijent varijacije|koeficijenta varijacije]]. Preciznije rečeno, mogu se definisati [[moment (matematika)|momenti]] u odnosu na [[Koordinatni početak (matematika)|koordinatni početak]], ali su smisleni samo centralni momenti, jer je izbor koordinatnog početka proizvoljan. Moguće je definisati [[Standardizirani moment|standardizirane momente]], budući da su omjeri razlika smisleni, ali nije moguće definisati koeficijent varijacije, jer je aritmetička sredina moment oko koordinatnog početka, za razliku od standardne devijacije koja predstavlja (kvadratni korijen) centralnog momenta.

=== Omjerna skala === 
{{further|Pozitivni realni brojevi#Omjerna skala}}

Omjerna skala dobila je naziv po tome što mjerenje predstavlja procjenu omjera između veličine neke kontinuirane fizičke veličine i [[mjerna jedinica|mjerne jedinice]] iste vrste.&lt;ref name=&quot;Michell_1997_Quantitative&quot;&gt;{{cite journal |last=Michell |first=Joel |date=1997 |title=Quantitative science and the definition of measurement in psychology |journal=British Journal of Psychology |volume=88 |issue=3 |pages=355–383 |doi=10.1111/j.2044-8295.1997.tb02641.x |url=https://errorstatistics.com/wp-content/uploads/2015/02/michell-1997-1.pdf |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Michell_1999_Measurement&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |volume=53 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |date=1999 |isbn=978-1-139-42560-5 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina mjerenja u prirodnim naukama i inženjerstvu provodi se upravo na omjernim skalama. Primjeri uključuju [[masa|masu]], [[dužina|dužinu]], [[vrijeme|trajanje]], [[ugao]], [[energija|energiju]] i [[električni naboj]]. Za razliku od intervalnih skala, vrijednosti na omjernoj skali mogu se međusobno porediti pomoću [[dijeljenje|dijeljenja]]. Omjerne skale često se koriste i za izražavanje [[red veličine|reda veličine]], kao što je slučaj s temperaturom u prikazima [[Redovi veličine (temperatura)|redova veličine temperature]].

==== Centralna tendencija i disperzija ====

Prema Stevensu, pored moda, medijana i aritmetičke sredine, za mjerenje centralne tendencije dopušteni su i [[geometrijska sredina|geometrijska]] te [[harmonijska sredina]]. Kao mjere statističke disperzije dopušteni su [[studentizirani raspon]] i [[koeficijent varijacije]]. Budući da su na omjernoj skali definisane sve potrebne matematičke operacije, dopuštene su i sve uobičajene statističke mjere.

== Rasprava o Stevensovoj tipologiji ==

Iako je Stevensova tipologija široko prihvaćena, pojedini teoretičari je i dalje osporavaju, naročito kada je riječ o nominalnom i ordinalnom tipu.&lt;ref name=&quot;Michell_1986&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Velleman_Wilkinson_1993&quot;&gt;{{cite journal |last1=Velleman |first1=Paul F. |last2=Wilkinson |first2=Leland |date=1993 |title=Nominal, ordinal, interval, and ratio typologies are misleading |journal=The American Statistician |volume=47 |issue=1 |pages=65–72 |doi=10.2307/2684788 |url=https://www.jstor.org/stable/2684788 |url-access=subscription |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Duncan (1986), na primjer, prigovorio je upotrebi riječi ''mjerenje'' u vezi s nominalnim tipom, dok se Luce&lt;ref name=&quot;Luce_1997_Commentary&quot; /&gt; nije slagao sa Stevensovom definicijom mjerenja. S druge strane, Stevens je za vlastitu definiciju mjerenja naveo da &quot;dodjeljivanje može slijediti bilo koje dosljedno pravilo; jedino nedopušteno pravilo jeste slučajno dodjeljivanje, jer slučajnost u suštini predstavlja odsustvo pravila&quot;.&lt;ref name=&quot;Stevens_2017_Psychophysics&quot; /&gt; Hand ističe da se osnovni udžbenici psihologije često oslanjaju na Stevensov okvir te da su njegove ideje postale gotovo općeprisutne. Prema njegovom mišljenju, matematičari su kasnije potvrdili osnovnu ispravnost te hijerarhije u okviru reprezentacijskog mjerenja, određujući svojstva invarijantnosti preslikavanja iz empirijskih sistema u kontinuume realnih brojeva. Iako su ideje tokom vremena revidirane, proširene i razrađene, Hand smatra izuzetnim Stevensov uvid s obzirom na ograničen formalni aparat kojim je raspolagao i vrijeme koje je proteklo od njihovog nastanka.&lt;ref name=&quot;Hand_2017_Measurement&quot;&gt;{{cite journal |last=Hand |first=David J. |date=2017 |title=Measurement: A Very Short Introduction-Rejoinder to discussion |journal=Measurement: Interdisciplinary Research and Perspectives |volume=15 |issue=1 |pages=37–50 |doi=10.1080/15366367.2017.1360022 |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/15366367.2017.1360022 |access-date=10. 7. 2026 |url-access=subscription |language=en}}&lt;/ref&gt;

Upotreba aritmetičke sredine kao mjere centralne tendencije za ordinalne podatke i dalje je predmet rasprava čak i među autorima koji prihvataju Stevensovu tipologiju. Ipak, mnogi istraživači u bihejvioralnim naukama koriste aritmetičku sredinu i za ordinalne podatke. To se često opravdava tvrdnjom da se ordinalne skale u bihejvioralnim istraživanjima u praksi nalaze negdje između ordinalnih i intervalnih skala; iako razlike između susjednih rangova nisu potpuno jednake, one su često približno istog reda veličine.

Na primjer, primjena mjernih modela u obrazovanju često pokazuje da ukupni rezultati imaju prilično linearan odnos s mjerenjima duž čitavog raspona testa. Zbog toga neki autori smatraju da se statistike karakteristične za intervalne skale, poput aritmetičke sredine, mogu smisleno primjenjivati na ordinalne varijable sve dok razlike između rangova nisu previše neujednačene. Statistički paketi kao što je [[SPSS]] zahtijevaju od korisnika da za svaku varijablu odredi odgovarajući nivo mjerenja, čime se smanjuje mogućnost nenamjernog provođenja besmislenih analiza, poput korelacijske analize s nominalnom varijablom.

[[Louis Leon Thurstone|L. L. Thurstone]] nastojao je teorijski opravdati izvođenje intervalnog nivoa mjerenja na osnovu [[zakon komparativnog prosuđivanja|zakona komparativnog prosuđivanja]]. Jedna od najpoznatijih primjena tog zakona jeste [[analitički hijerarhijski proces]]. Daljnji napredak ostvario je [[Georg Rasch]], koji je 1960. razvio probabilistički [[Raschov model]], pruživši teorijsku osnovu i opravdanje za dobijanje intervalnih mjera na osnovu jednostavnog prebrojavanja tačnih odgovora, kao što je ukupan broj bodova na testu.

== Druge predložene tipologije ==

Pored Stevensove tipologije predložene su i druge klasifikacije skala mjerenja. Tako su [[Frederick Mosteller|Mosteller]] i [[John Tukey|Tukey]],&lt;ref name=&quot;Mosteller_Tukey_1977&quot; /&gt; kao i Nelder (1990),&lt;ref name=&quot;Nelder_1990&quot;&gt;{{cite conference |last=Nelder |first=John A. |date=1990 |title=The knowledge needed to computerise the analysis and interpretation of statistical information |book-title=Expert systems and artificial intelligence: the need for information about data |publisher=Library Association |location=London |pages=23–27 |series=Library Association Report |oclc=27042489 |language=en}}&lt;/ref&gt; razlikovali kontinuirane brojeve, kontinuirane omjere, omjere brojeva i kategorijske načine prikaza podataka. 

=== Tipologija Mostellera i Tukeyja (1977) ===

Mosteller i Tukey&lt;ref name=&quot;Mosteller_Tukey_1977&quot; /&gt; smatrali su da Stevensove četiri skale nisu dovoljne da obuhvate sve vrste podataka te su predložili proširenu klasifikaciju koja se sastoji od sedam skala mjerenja:

* nazivi
* stepeni (uređene oznake poput ''početnik'', ''srednji nivo'' i ''napredni'')
* rangovi (redoslijed u kojem 1 označava najmanju ili najveću vrijednost, 2 sljedeću itd.)
* izračunate proporcije (vrijednosti ograničene između 0 i 1)
* brojevi (nenegativni cijeli brojevi)
* količine (nenegativni realni brojevi)
* bilansi (bilo koji realni broj)

Na primjer, procenti procenti, koji predstavljaju poseban oblik proporcija u okviru Mostellerove i Tukeyjeve klasifikacije, ne uklapaju se u potpunosti u Stevensovu podjelu, jer za njih ne postoji transformacija koja bi bila u potpunosti dopuštena.&lt;ref name=&quot;Velleman_Wilkinson_1993&quot; /&gt;

=== Chrismanova tipologija (1998) ===

Nicholas R. Chrisman smatrao je da Stevensova podjela nije dovoljna da obuhvati sve vrste podataka koje se koriste u nauci. Zbog toga je predložio proširenu klasifikaciju skala mjerenja koja uključuje i oblike mjerenja koji se ne mogu jednoznačno svrstati u nominalnu, ordinalnu, intervalnu ili omjernu skalu.&lt;ref name=&quot;Chrisman_1998&quot; /&gt;

Prema Chrismanu, određene vrste podataka imaju posebna svojstva koja Stevensova klasifikacija ne uzima u obzir. To se, između ostalog, odnosi na ciklične veličine koje se periodično ponavljaju (poput uglova ili vremena na satu), podatke koji izražavaju stepen pripadnosti nekoj kategoriji te izvedene mjerne veličine nastale matematičkom transformacijom drugih podataka. Zbog toga je, uz četiri Stevensove skale, predložio još šest dodatnih skala, čime je ukupan broj povećan na deset:

* nominalna skala
* skala stepena pripadnosti
* ordinalna skala
* intervalna skala
* logaritamsko-intervalna skala
* ekstenzivna omjerna skala
* ciklična omjerna skala
* izvedena omjerna skala
* skala brojanja
* apsolutna skala

Iako neki autori smatraju da se prošireni nivoi mjerenja rijetko koriste izvan akademske geografije,&lt;ref name=&quot;Wolman_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Wolman |first=Abel G. |date=2006 |title=Measurement and meaningfulness in conservation science |journal=Conservation Biology |volume=20 |issue=6 |pages=1626–1634 |doi=10.1111/j.1523-1739.2006.00531.x |pmid=17181798 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17181798/ |url-access=subscription |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; pojedine Chrismanove skale imaju značajnu primjenu i u drugim oblastima. Na primjer, skala stepena pripadnosti predstavlja osnovu [[neizraziti skup|teorije neizrazitih skupova]], apsolutna skala koristi se pri izražavanju vjerovatnoće te u [[Dempster–Shaferova teorija|Dempster–Shaferovoj teoriji]], dok se ciklična omjerna skala primjenjuje za veličine koje se periodično ponavljaju, kao što su uglovi i vrijeme. Skala brojanja odnosi se na podatke izražene brojem objekata ili događaja, pri čemu razlomljene vrijednosti u pravilu nemaju smisla. Logaritamsko-intervalna skala često se koristi za grafički prikaz podataka koji obuhvataju vrlo širok raspon vrijednosti, poput kretanja cijena na berzama. Chrisman je smatrao da se ovakvi oblici mjerenja ne mogu na odgovarajući način opisati Stevensovom klasifikacijom te da zbog svojih specifičnih matematičkih svojstava zahtijevaju zasebne skale mjerenja.

== Također pogledajte ==
* [[Cohenova kapa]]
* [[Koherentnost (mjerne jedinice)]]
* [[Humeovo načelo]]
* [[Međuprocjenjivačka pouzdanost]]
* [[Logaritamska skala]]
* [[Ramsey–Lewisova metoda]]
* [[Teorija skupova]]
* [[Statistički tip podataka]]
* [[Tranzicija (lingvistika)]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Naučna metoda]]
[[Kategorija:Statistički tipovi podataka]]
[[Kategorija:Mjerenje]]
[[Kategorija:Kognitivna nauka]]</text>
      <sha1>lj56ev68l3t0e7mu00cwmfxpi3f9icc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>SSRN</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535842</id>
    <revision>
      <id>3903985</id>
      <timestamp>2026-07-09T22:33:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39013-82</username>
        <id>183455</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija kompanija | ime =  Social Science Research Network | slika =[[Datoteka:SSRNLogo.jpg|280px]] | osnutak  = [[1994]].– | vrsta = Servis za pretraživanje znanstvenih radova iz [[društvene nauke|društvenih nauka]] i humanističkih nauka | usluge = indeksi, apstrakti, cjeloviti tekstovi | vlasnik = Elsevier | osnivači = Michael Jensen i Wayne Marr  |web = {{URL|ssrn.com}}}} '''SSRN''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Social Science Research Network'', dosl. Istraživa...</comment>
      <origin>3903985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2630" sha1="8wbdk0qn4s4ksh8jqp7yjz3ar8pw1ns" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime =  Social Science Research Network
| slika =[[Datoteka:SSRNLogo.jpg|280px]]
| osnutak  = [[1994]].–
| vrsta = Servis za pretraživanje znanstvenih radova iz [[društvene nauke|društvenih nauka]] i humanističkih nauka
| usluge = indeksi, apstrakti, cjeloviti tekstovi
| vlasnik = Elsevier
| osnivači = Michael Jensen i Wayne Marr 
|web = {{URL|ssrn.com}}}}
'''SSRN''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Social Science Research Network'', dosl. Istraživačka mreža za društvene nauke) je [[web-stranica]] posvećena brzom širenju naučnog istraživanja u [[Društvene nauke|društvenim]] i humanističkim naukama. Projekt su [[1994]]. osnovali Michael Jensen i Wayne Marr. [[Baza podataka]] SRRN-a uključuje gotovo milion naučnih dokumenata od čega je većina dostupna za slobodno preuzimanje u [[PDF]]-u.

== Nastanak i razvoj ==

SSRN osnovali su 1994. godine Michael Jensen i Wayne Marr, obojica financijski ekonomisti.

2013. godine SSRN je rangiran najvećim spremištem otvorenog pristupa na svijetu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://repositories.webometrics.info/en/world|title=World|date=2013|publisher=Cybermetrics Lab|work=Ranking Web of Repositories|accessdate=2019-08-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20130629031236/http://repositories.webometrics.info/en/world|archive-date=2013-06-29}}&lt;/ref&gt; mjereno brojem PDF dokumenata, povratnih veza i [[Google Scholar]]-a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://repositories.webometrics.info/en/Methodology|title=Methodology|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130701033427/http://repositories.webometrics.info/en/Methodology|archivedate=2019-08-10}}&lt;/ref&gt;

2016. godine je Elsevier (Social Science Electronic Publishing Inc.) kupio SSRN.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.elsevier.com|title=SSRN — a leading social science and humanities repository and online community — joins Elsevier|accessdate=2019-08-10}}&lt;/ref&gt;

2019. godine SSRN nudi preko 900.000 dostupnih naučnih radova koje je napisalo gotovo pola miliona naučnika.&lt;ref&gt;[http://www.ssrn.com/ Web-stranica SSRN-a]&lt;/ref&gt;

Autori imaju mogućnost unijeti svoje akademske radove u PDF formatu na SSRN stranicu i potom su dostupni diljem svijeta putem preuzimanja nakon što unos pregleda služba SSRN-a.

== Povezano ==
* [[Google Scholar]]
* [[Nauka]]
* [[ResearchGate]]

==References==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.ssrn.com/ Službena stranica SSRN-a]

[[Kategorija:Bibliotekarstvo]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Internet pretraživači]]
[[Kategorija:Pisana komunikacija]]
[[Kategorija:Virtualne zajednice]]
[[Kategorija:Identifikatori]]</text>
      <sha1>8wbdk0qn4s4ksh8jqp7yjz3ar8pw1ns</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Eksperimentalni psiholozi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535845</id>
    <revision>
      <id>3904000</id>
      <timestamp>2026-07-10T03:05:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3904000</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="113" sha1="o93e2lrtw301f09y9tj7cmmckefa23z" xml:space="preserve">{{Commonscat}}

[[Kategorija:Psiholozi prema oblasti istraživanja]]
[[Kategorija:Eksperimentalna psihologija|:]]</text>
      <sha1>o93e2lrtw301f09y9tj7cmmckefa23z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904001</id>
      <parentid>3904000</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T03:08:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3904001</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="108" sha1="s7zoyoh5vizwb9goqu17nmwvtukcaaq" xml:space="preserve">{{Commonscat}}

[[Kategorija:Psiholozi po polju istraživanja]]
[[Kategorija:Eksperimentalna psihologija|:]]</text>
      <sha1>s7zoyoh5vizwb9goqu17nmwvtukcaaq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Inozemni članovi Američkog filozofskog društva</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535847</id>
    <revision>
      <id>3904004</id>
      <timestamp>2026-07-10T03:16:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3904004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55" sha1="4dmei5mqzl3oyfsxdk371p6vwm11qi4" xml:space="preserve">[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>4dmei5mqzl3oyfsxdk371p6vwm11qi4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904125</id>
      <parentid>3904004</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:59:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Inostrani članovi Američkog filozofskog društva]] na [[Kategorija:Inozemni članovi Američkog filozofskog društva]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <origin>3904004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55" sha1="4dmei5mqzl3oyfsxdk371p6vwm11qi4" xml:space="preserve">[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>4dmei5mqzl3oyfsxdk371p6vwm11qi4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904126</id>
      <parentid>3904125</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T07:59:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]: &quot;Inozemni&quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3904126</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64" sha1="9m234sxkc9dfas0qx5seplky4iqc8w0" xml:space="preserve">[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva|Inozemni]]</text>
      <sha1>9m234sxkc9dfas0qx5seplky4iqc8w0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535848</id>
    <revision>
      <id>3904005</id>
      <timestamp>2026-07-10T03:19:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3904005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="387" sha1="lp1qlbixd76t1b0q1xban8c3he84gdy" xml:space="preserve">Članovi i inostrani saradnici [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), živi i preminuli.

[[Kategorija:Članovi naučnih društava u Sjedinjenim Američkim Državama|Američko filozofsko društvo]]
[[Kategorija:Članovi naučnih društava u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Američko filozofsko društvo]]</text>
      <sha1>lp1qlbixd76t1b0q1xban8c3he84gdy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Američko filozofsko društvo</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535849</id>
    <revision>
      <id>3904006</id>
      <timestamp>2026-07-10T03:22:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3904006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="219" sha1="epusf1bguqyk473f3y2zbgzmqugnabw" xml:space="preserve">Članci i kategorije povezani s [[Američko filozofsko društvo|Američkim filozofskim društvom]] u [[Philadelphia|Philadelphiji]], Pennsylvania, SAD.

[[Kategorija:Naučna društva u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>epusf1bguqyk473f3y2zbgzmqugnabw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Naučna društva u Sjedinjenim Američkim Državama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535850</id>
    <revision>
      <id>3904031</id>
      <timestamp>2026-07-10T06:00:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Learned societies of the United States}}  [[Kategorija:Naučna društva po državama|Sjedinjene Američke Države]] [[Kategorija:Klubovi i društva po državama|Sjedinjene Američke Države]]</comment>
      <origin>3904031</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="204" sha1="cuyatue895keed0y3u5tgzxntl4p3zb" xml:space="preserve">{{Commonscat|Learned societies of the United States}}

[[Kategorija:Naučna društva po državama|Sjedinjene Američke Države]]
[[Kategorija:Klubovi i društva po državama|Sjedinjene Američke Države]]</text>
      <sha1>cuyatue895keed0y3u5tgzxntl4p3zb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Biografije, Mannheim</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535851</id>
    <revision>
      <id>3904124</id>
      <timestamp>2026-07-10T07:59:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|People of Mannheim}} [[Kategorija:Mannheim|Biografije]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Njemačka|Mannheim]]</comment>
      <origin>3904124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="127" sha1="gdnlz1mgctk12jumlsy9ip6py3ar34y" xml:space="preserve">{{Commonscat|People of Mannheim}}
[[Kategorija:Mannheim|Biografije]]
[[Kategorija:Biografije po gradovima, Njemačka|Mannheim]]</text>
      <sha1>gdnlz1mgctk12jumlsy9ip6py3ar34y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Mannheim</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535852</id>
    <revision>
      <id>3904128</id>
      <timestamp>2026-07-10T08:03:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Mannheim}} {{Kategorija|Mannheim}} [[Kategorija:Gradovi u Baden-Württembergu|Mannheim]]</comment>
      <origin>3904128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="101" sha1="02steni0m9iue1ogvv5ut4nvb08s7jv" xml:space="preserve">{{Commonscat|Mannheim}}
{{Kategorija|Mannheim}}
[[Kategorija:Gradovi u Baden-Württembergu|Mannheim]]</text>
      <sha1>02steni0m9iue1ogvv5ut4nvb08s7jv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Treneri Cagliarija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>535854</id>
    <revision>
      <id>3904158</id>
      <timestamp>2026-07-10T09:52:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Historija nogometnih trenera | ime               = Treneri Cagliarija | ime_ekipe         = Cagliari Calcio | ime_ekipe_genitiv = Cagliarija | lista_trenera     =  | bgcolor           = #00205B | textcolor         = #FFFFFF | bordercolor       = #FF2020 | lista             = * [[Gaetano Fichera (nogometaš)|Fichera]] (1920–1921) * [[Giorgio Mereu|Mereu]] (1921–1923) * [[Angelo Colombo (trener)|Colombo]] (1923–1926) * [[Natale Archibusacci|Archibusacci]] (1926–1927)...</comment>
      <origin>3904158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4999" sha1="po7figjp4h4prscf54ey79fyfk0t5rx" xml:space="preserve">{{Historija nogometnih trenera
| ime               = Treneri Cagliarija
| ime_ekipe         = Cagliari Calcio
| ime_ekipe_genitiv = Cagliarija
| lista_trenera     = 
| bgcolor           = #00205B
| textcolor         = #FFFFFF
| bordercolor       = #FF2020
| lista             =
* [[Gaetano Fichera (nogometaš)|Fichera]] (1920–1921)
* [[Giorgio Mereu|Mereu]] (1921–1923)
* [[Angelo Colombo (trener)|Colombo]] (1923–1926)
* [[Natale Archibusacci|Archibusacci]] (1926–1927)
* [[Roberto Winkler|Winkler]] (1927–1930)
* [[Ernő Egri Erbstein|Erbstein]] (1930–1932)
* [[András Kuttik|Kuttik]] (1932–1934)
* [[Enrico Crotti|Crotti]] (1934–1935)
* [[Ferenc Molnár (nogometaš)|Molnár]] (1935)
* [[Roberto Orani|Orani]] (1935–1936)
* [[Renato Bonello|Bonello]] (1936–19)
* [[Roberto Winkler|Winkler]] (1938–1939)
* [[Mariolino Congiu|Congiu]] (1939–1942)
* [[Mariolino Congiu|Congiu]] (1942–1946)
* [[Raffaele D'Aquino|D'Aquino]] (1946–1948)
* [[Roberto Winkler|Winkler]] (1948–1949)
* [[Armando Latella|Latella]] (1949–1950)
* [[Mariolino Congiu|Congiu]] (1950)
* [[Enrico Carpitelli|Carpitelli]] (1950–1951)
* [[Mariolino Congiu|Congiu]] (1951)
* [[Federico Allasio|Allasio]] (1951–1954)
* [[Ottavio Morgia|Morgia]] (1954)
* [[Vincenzo Soro|Soro]] (1954)
* [[Carlo Alberto Quario|Quario]] (1954)
* [[Silvio Piola|Piola]] (1954–1956)
* [[Carlo Rigotti|Rigotti]] (1956–1957)
* [[Silvio Piola|Piola]] (1957)
* [[Mariolino Congiu|Congiu]] (1957–1958)
* [[Piero Andreoli|Andreoli]] (1958)
* [[Stefano Perati|Perati]] (1958–1960)
* [[Carlo Rigotti|Rigotti]] (1960–1961)
* [[Arturo Silvestri|Silvestri]] (1961–1966)
* [[Ettore Puricelli|Puricelli]] (1967–1968)
* [[Manlio Scopigno|Scopigno]] (1968–1972)
* [[Edmondo Fabbri|Fabbri]] (1972–1973)
* [[Giuseppe Chiappella|Chiappella]] (1973–1975)
* [[Luigi Radice|Radice]] (1975)
* [[Luis Suárez (nogometaš, 1935)|Suárez]] (1975)
* [[Mario Tiddia|Tiddia]] (1975–1976)
* [[Lauro Toneatto|Toneatto]] (1976–1978)
* [[Mario Tiddia|Tiddia]] (1978–1981)
* [[Paolo Carosi|Carosi]] (1981–1982)
* [[Gustavo Giagnoni|Giagnoni]] (1982–1983)
* [[Mario Tiddia|Tiddia]] (1983–1984)
* [[Fernando Veneranda|Veneranda]] (1984–1985)
* [[Renzo Ulivieri|Ulivieri]] (1985–1986)
* [[Gustavo Giagnoni|Giagnoni]] (1986–1987)
* [[Enzo Robotti|Robotti]] (1987)
* [[Mario Tiddia|Tiddia]] (1987–1988)
* [[Claudio Ranieri|Ranieri]] (1988–1991)
* [[Massimo Giacomini|Giacomini]] (1991)
* [[Carlo Mazzone|Mazzone]] (1991–1993)
* [[Luigi Radice|Radice]] (1993)
* [[Bruno Giorgi (nogometaš)|Giorgi]] (1993–1994)
* [[Óscar Tabárez|Tabárez]] (1994–1995)
* [[Giovanni Trapattoni|Trapattoni]] (1995–1996)
* [[Bruno Giorgi (nogometaš)|Giorgi]] (1996)
* [[Gregorio Pérez|Pérez]] (1996)
* [[Carlo Mazzone|Mazzone]] (1996–1997)
* [[Gian Piero Ventura|Ventura]] (1997–1999)
* [[Óscar Tabárez|Tabárez]] (1999)
* [[Renzo Ulivieri|Ulivieri]] (1999–2000)
* [[Gianfranco Bellotto|Bellotto]] (2000–20)
* [[Giuseppe Materazzi|Materazzi]] (2001)
* [[Antonio Sala|Sala]] (2001–2002)
* [[Giulio Nuciari|Nuciari]] (2002)
* [[Nedo Sonetti|Sonetti]] (2002)
* [[Gian Piero Ventura|Ventura]] (2002–2003)
* [[Edoardo Reja|Reja]] (2003–2004)
* [[Daniele Arrigoni|Arrigoni]] (2004–2005)
* [[Attilio Tesser|Tesser]] (2005)
* [[Daniele Arrigoni|Arrigoni]] (2005)
* [[Davide Ballardini|Ballardini]] (2005–2006)
* [[Nedo Sonetti|Sonetti]] (2006)
* [[Marco Giampaolo|Giampaolo]] (2006–2007)
* [[Franco Colomba|Colomba]] (2007)
* [[Marco Giampaolo|Giampaolo]] (2007)
* [[Nedo Sonetti|Sonetti]] (2007)
* [[Davide Ballardini|Ballardini]] (2007–2008)
* [[Massimiliano Allegri|Allegri]] (2008–2010)
* [[Giorgio Melis|Melis]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; (2010)
* [[Pierpaolo Bisoli|Bisoli]] (2010)
* [[Roberto Donadoni|Donadoni]] (2010–2011)
* [[Massimo Ficcadenti|Ficcadenti]] (2011)
* [[Davide Ballardini|Ballardini]] (2011–2012)
* [[Massimo Ficcadenti|Ficcadenti]] (2012)
* [[Ivo Pulga|Pulga]] (2012–2013)
* [[Diego López (nogometaš, august 1974)|López]] (2013–2014)
* [[Ivo Pulga|Pulga]] (2014)
* [[Zdeněk Zeman|Zeman]] (2014)
* [[Gianfranco Zola|Zola]] (2014–2015)
* [[Zdeněk Zeman|Zeman]] (2015)
* [[Gianluca Festa|Festa]] (2015)
* [[Massimo Rastelli|Rastelli]] (2015–2017)
* [[Diego López (nogometaš, august 1974)|López]] (2017–2018)
* [[Rolando Maran|Maran]] (2018–2020)
* [[Walter Zenga|Zenga]] (2020)
* [[Eusebio Di Francesco|Di Francesco]] (2020–2021)
* [[Leonardo Semplici|Semplici]] (2021)
* [[Walter Mazzarri|Mazzarri]] (2021–2022)
* [[Alessandro Agostini|Agostini]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; (2022)
* [[Fabio Liverani|Liverani]] (2022)
* [[Roberto Muzzi|Muzzi]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; (2022)
* [[Claudio Ranieri|Ranieri]] (2023–2024)
* [[Davide Nicola|Nicola]] (2024–2025)
* [[Fabio Pisacane|Pisacane]] (2025–)

|ispod = (p) = privremeni
}}&lt;noinclude&gt;
* [[Kategorija:Šabloni Cagliari Calcia|Treneri]]
* [[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere italijanskih nogometnih klubova|Cagliari]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>po7figjp4h4prscf54ey79fyfk0t5rx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Treneri Rome</title>
    <ns>10</ns>
    <id>535855</id>
    <revision>
      <id>3904161</id>
      <timestamp>2026-07-10T10:13:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Historija nogometnih trenera | ime               = Treneri Rome | ime_ekipe         = AS Roma | ime_ekipe_genitiv = Rome | lista_trenera     =  | bgcolor           = #A00000 | textcolor         = #fbb900 | bordercolor       = #fbb900 | lista             = * [[William Garbutt|Garbutt]] (1927–1929) * [[Guido Baccani|Baccani]] (1929–1930) * [[Herbert Burgess|Burgess]] (1930–1932) * [[Lászlo Barr|Barr]] (1932–1933) * [[Lajos Kovács (nogometaš)|Kovács]] (1933–1934)...</comment>
      <origin>3904161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3607" sha1="g3ddooapcxzcb2wqlxxzfahq1f7urqu" xml:space="preserve">{{Historija nogometnih trenera
| ime               = Treneri Rome
| ime_ekipe         = AS Roma
| ime_ekipe_genitiv = Rome
| lista_trenera     = 
| bgcolor           = #A00000
| textcolor         = #fbb900
| bordercolor       = #fbb900
| lista             =
* [[William Garbutt|Garbutt]] (1927–1929)
* [[Guido Baccani|Baccani]] (1929–1930)
* [[Herbert Burgess|Burgess]] (1930–1932)
* [[Lászlo Barr|Barr]] (1932–1933)
* [[Lajos Kovács (nogometaš)|Kovács]] (1933–1934)
* [[Luigi Barbesino|Barbesino]] (1934–1938)
* [[Guido Ara|Ara]] (1938–1939)
* [[Alfréd Schaffer|Schaffer]] (1939–1942)
* [[Géza Kertész|Kertész]] (1942–1943)
* [[Guido Masetti|Masetti]] (1943–1945)
* [[Giovanni Degni|Degni]] (1945–1947)
* [[Imre Senkey|Senkey]] (1947–1948)
* [[Luigi Brunella|Brunella]] (1948–1949)
* [[Fulvio Bernardini|Bernardini]] (1949–1950)
* [[Adolfo Baloncieri|Baloncieri]] (1950)
* [[Pietro Serantoni|Serantoni]] (1950)
* [[Guido Masetti|Masetti]] (1950–1951)
* [[Giuseppe Viani|Viani]] (1951–1953)
* [[Mario Varglien|Varglien]] (1953–1954)
* [[Jesse Carver|Carver]] (1954–1956)
* [[György Sárosi|Sárosi]] (1956)
* [[Guido Masetti|Masetti]] (1956–1957)
* [[Alec Stock|Stock]] (1957–1958)
* [[Gunnar Nordahl|Nordahl]] (1958–1959)
* [[György Sárosi|Sárosi]] (1959–1960)
* [[Alfredo Foni|Foni]] (1960–1961)
* [[Luis Carniglia|Carniglia]] (1961–1963)
* [[Naim Kryeziu|Kryeziu]] (1963)
* [[Alfredo Foni|Foni]] (1963–1964)
* [[Luis Miró|Miró]] (1964–1965)
* [[Juan Carlos Lorenzo|Lorenzo]] (1965–1966)
* [[Oronzo Pugliese|Pugliese]] (1966–1968)
* [[Helenio Herrera|Herrera]] (1968–1970)
* [[Luciano Tessari|Tessari]] (1970)
* [[Helenio Herrera|Herrera]] (1971–1972)
* [[Tonino Trebiciani|Trebiciani]] (1972–1973)
* [[Manlio Scopigno|Scopigno]] (1973)
* [[Nils Liedholm|Liedholm]] (1973–1977)
* [[Gustavo Giagnoni|Giagnoni]] (1977–1978)
* [[Ferruccio Valcareggi|Valcareggi]] (1978–1979)
* [[Nils Liedholm|Liedholm]] (1979–1984)
* [[Sven-Göran Eriksson|Eriksson]] (1984–1987)
* [[Angelo Sormani|Sormani]] (1987)
* [[Nils Liedholm|Liedholm]] (1987–1989)
* [[Luciano Spinosi|Spinosi]] (1989)
* [[Nils Liedholm|Liedholm]] (1989)
* [[Luigi Radice|Radice]] (1989–1990)
* [[Ottavio Bianchi|O.&amp;nbsp;Bianchi]] (1990–1992)
* [[Vujadin Boškov|Boškov]] (1992–1993)
* [[Carlo Mazzone|Mazzone]] (1993–1996)
* [[Carlos Bianchi|C.&amp;nbsp;Bianchi]] (1996–1997)
* [[Nils Liedholm|Liedholm]] i [[Ezio Sella|Sella]] (1997)
* [[Zdeněk Zeman|Zeman]] (1997–1999)
* [[Fabio Capello|Capello]] (1999–2004)
* [[Cesare Prandelli|Prandelli]] (2004)
* [[Rudi Völler|Völler]] (2004)
* [[Luigi Delneri|Delneri]] (2004–2005)
* [[Bruno Conti|Conti]] (2005)
* [[Luciano Spalletti|Spalletti]] (2005–2009)
* [[Claudio Ranieri|Ranieri]] (2009–2011)
* [[Vincenzo Montella|Montella]] (2011)
* [[Luis Enrique (nogometaš)|Luis Enrique]] (2011–2012)
* [[Zdeněk Zeman|Zeman]] (2012–2013)
* [[Aurelio Andreazzoli|Andreazzoli]] (2013)
* [[Rudi Garcia|Garcia]] (2013–2016)
* [[Luciano Spalletti|Spalletti]] (2016–2017)
* [[Eusebio Di Francesco|Di&amp;nbsp;Francesco]] (2017–2019)
* [[Claudio Ranieri|Ranieri]] (2019)
* [[Paulo Fonseca|Fonseca]] (2019–2021)
* [[José Mourinho|Mourinho]] (2021–2024)
* [[Daniele De Rossi|De&amp;nbsp;Rossi]] (2024)
* [[Ivan Jurić|Jurić]] (2024)
* [[Claudio Ranieri|Ranieri]] (2024–2025)
* [[Gian Piero Gasperini|Gasperini]] (2025–)

|ispod = (p) = privremeni
}}&lt;noinclude&gt;
* [[Kategorija:Šabloni Rome|Treneri]]
* [[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere italijanskih nogometnih klubova|Roma]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>g3ddooapcxzcb2wqlxxzfahq1f7urqu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3904162</id>
      <parentid>3904161</parentid>
      <timestamp>2026-07-10T10:13:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3904162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3610" sha1="fh786glf90nznkijottmqr8sasudgn9" xml:space="preserve">{{Historija nogometnih trenera
| ime               = Treneri Rome
| ime_ekipe         = AS Roma
| ime_ekipe_genitiv = Rome
| lista_trenera     = 
| bgcolor           = #A00000
| textcolor         = #fbb900
| bordercolor       = #fbb900
| lista             =
* [[William Garbutt|Garbutt]] (1927–1929)
* [[Guido Baccani|Baccani]] (1929–1930)
* [[Herbert Burgess|Burgess]] (1930–1932)
* [[Lászlo Barr|Barr]] (1932–1933)
* [[Lajos Kovács (nogometaš)|Kovács]] (1933–1934)
* [[Luigi Barbesino|Barbesino]] (1934–1938)
* [[Guido Ara|Ara]] (1938–1939)
* [[Alfréd Schaffer|Schaffer]] (1939–1942)
* [[Géza Kertész|Kertész]] (1942–1943)
* [[Guido Masetti|Masetti]] (1943–1945)
* [[Giovanni Degni|Degni]] (1945–1947)
* [[Imre Senkey|Senkey]] (1947–1948)
* [[Luigi Brunella|Brunella]] (1948–1949)
* [[Fulvio Bernardini|Bernardini]] (1949–1950)
* [[Adolfo Baloncieri|Baloncieri]] (1950)
* [[Pietro Serantoni|Serantoni]] (1950)
* [[Guido Masetti|Masetti]] (1950–1951)
* [[Giuseppe Viani|Viani]] (1951–1953)
* [[Mario Varglien|Varglien]] (1953–1954)
* [[Jesse Carver|Carver]] (1954–1956)
* [[György Sárosi|Sárosi]] (1956)
* [[Guido Masetti|Masetti]] (1956–1957)
* [[Alec Stock|Stock]] (1957–1958)
* [[Gunnar Nordahl|Nordahl]] (1958–1959)
* [[György Sárosi|Sárosi]] (1959–1960)
* [[Alfredo Foni|Foni]] (1960–1961)
* [[Luis Carniglia|Carniglia]] (1961–1963)
* [[Naim Kryeziu|Kryeziu]] (1963)
* [[Alfredo Foni|Foni]] (1963–1964)
* [[Luis Miró|Miró]] (1964–1965)
* [[Juan Carlos Lorenzo|Lorenzo]] (1965–1966)
* [[Oronzo Pugliese|Pugliese]] (1966–1968)
* [[Helenio Herrera|Herrera]] (1968–1970)
* [[Luciano Tessari|Tessari]] (1970)
* [[Helenio Herrera|Herrera]] (1971–1972)
* [[Tonino Trebiciani|Trebiciani]] (1972–1973)
* [[Manlio Scopigno|Scopigno]] (1973)
* [[Nils Liedholm|Liedholm]] (1973–1977)
* [[Gustavo Giagnoni|Giagnoni]] (1977–1978)
* [[Ferruccio Valcareggi|Valcareggi]] (1978–1979)
* [[Nils Liedholm|Liedholm]] (1979–1984)
* [[Sven-Göran Eriksson|Eriksson]] (1984–1987)
* [[Angelo Sormani|Sormani]] (1987)
* [[Nils Liedholm|Liedholm]] (1987–1989)
* [[Luciano Spinosi|Spinosi]] (1989)
* [[Nils Liedholm|Liedholm]] (1989)
* [[Luigi Radice|Radice]] (1989–1990)
* [[Ottavio Bianchi|O.&amp;nbsp;Bianchi]] (1990–1992)
* [[Vujadin Boškov|Boškov]] (1992–1993)
* [[Carlo Mazzone|Mazzone]] (1993–1996)
* [[Carlos Bianchi|C.&amp;nbsp;Bianchi]] (1996–1997)
* [[Nils Liedholm|Liedholm]] i [[Ezio Sella|Sella]] (1997)
* [[Zdeněk Zeman|Zeman]] (1997–1999)
* [[Fabio Capello|Capello]] (1999–2004)
* [[Cesare Prandelli|Prandelli]] (2004)
* [[Rudi Völler|Völler]] (2004)
* [[Luigi Delneri|Delneri]] (2004–2005)
* [[Bruno Conti|Conti]] (2005)
* [[Luciano Spalletti|Spalletti]] (2005–2009)
* [[Claudio Ranieri|Ranieri]] (2009–2011)
* [[Vincenzo Montella|Montella]] (2011)
* [[Luis Enrique (nogometaš)|Luis Enrique]] (2011–2012)
* [[Zdeněk Zeman|Zeman]] (2012–2013)
* [[Aurelio Andreazzoli|Andreazzoli]] (2013)
* [[Rudi Garcia|Garcia]] (2013–2016)
* [[Luciano Spalletti|Spalletti]] (2016–2017)
* [[Eusebio Di Francesco|Di&amp;nbsp;Francesco]] (2017–2019)
* [[Claudio Ranieri|Ranieri]] (2019)
* [[Paulo Fonseca|Fonseca]] (2019–2021)
* [[José Mourinho|Mourinho]] (2021–2024)
* [[Daniele De Rossi|De&amp;nbsp;Rossi]] (2024)
* [[Ivan Jurić|Jurić]] (2024)
* [[Claudio Ranieri|Ranieri]] (2024–2025)
* [[Gian Piero Gasperini|Gasperini]] (2025–)

|ispod = (p) = privremeni
}}&lt;noinclude&gt;
* [[Kategorija:Šabloni AS Rome|Treneri]]
* [[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere italijanskih nogometnih klubova|Roma]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>fh786glf90nznkijottmqr8sasudgn9</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>