Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.48.0-wmf.1 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Seksualnost 0 1018 3937866 3937692 2026-10-29T13:54:12Z Palapa 383 Zaštitio je stranicu "[[Seksualnost]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 13:54, 5 novembar 2026 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 13:54, 5 novembar 2026 (UTC))) 3937692 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{U začetku}} Seksualnost čini sve što obuhvata seksualni život i spolni nagon. == Fizički aspekti == Ljudska seksualnost može biti pod uticajem hormonalnih promjena u razvoju [[fetus]]a tokom [[trudnoća|trudnoće]]. Neki stručnjaci tvrde da manir seksualnog ispoljavanja ovisi u velikoj mjeri o genetskoj predispoziciji. Drugi opet kažu da izražavanje seksualnosti ovisi o ličnim eksperimentisanjima u ranom životu, kada se seksualna usmjerenost i stvorila. == Seksualne orijentacije == - '''[[Heteroseksualnost]]''': Seksualna sklonost ka osobama drugih spolova (koristi se i fraza "suprotnog spola", koja je neispravna u savremenoj gender teoriji). - '''[[Homoseksualnost]]''': Seksualna sklonost ka osobama istog spola. Prema nekim teorijama, procjenjuje se da je 10% stanovništva homoseksualne orijentacije. [http://en.wikipedia.org/wiki/Homosexuality#Incidence]. Dok je glavni uzrok homoseksualnosti još uvijek nepoznat, mnogi stručnjaci ukazuju na hormonske promjene fetusa tokom trudnoće [http://en.wikipedia.org/wiki/Fetal_hormones_and_sexual_orientation]. - '''Aseksualnost''': dezignacija ili samo-dezignacija stanovništva koji manjkaju seksualnu atrakciju ili želju prema istom ili drugim spolovima. [http://en.wikipedia.org/wiki/Asexual] - '''Autoseksualnost''': - '''Panseksualnost''': - '''Monoseksualnost''': - '''[[Biseksualnost]]''': Seksualna sklonost ka osobama istog i drugih spolova. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Sex in humans}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:U začetku, Medicina]] [[Kategorija:U začetku, Biologija]] b85wfi9j462mgd7wafsatt1lebbn0n3 3937867 3937866 2026-10-29T13:59:46Z Palapa 383 3937867 wikitext text/x-wiki {{U začetku}} Seksualnost čini sve što obuhvata seksualni život i spolni nagon. Seksualnost je način na koji ljudi doživljavaju i izražavaju sebe kroz seksualne aktivnosti.<ref>{{Cite book|last=Corporation|first=Marshall Cavendish|url=https://books.google.com/books?id=YtsxeWE7VD0C&pg=PA384|title=Sex and Society|date=2010-09|publisher=Marshall Cavendish|isbn=978-0-7614-7905-5|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|last=Ferrante|first=Joan|url=https://books.google.com/books?id=Au4bCgAAQBAJ&pg=PA207|title=Sociology: A Global Perspective|date=2014-01-01|publisher=Cengage Learning|isbn=978-1-285-74646-3|language=en}}</ref> Ovo uključuje biološke, psihološke, fizičke, erotske, emocionalne, društvene i duhovne osjećaje i ponašanja.<ref>{{Cite book|last=Greenberg|url=https://books.google.com/books?id=8iarCwAAQBAJ&pg=PA4|title=Exploring the Dimensions of Human Sexuality|last2=Bruess|first2=Clint E.|last3=Oswalt|first3=Sara B.|date=2016-02-19|publisher=Jones & Bartlett Publishers|isbn=978-1-284-08154-1|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|last=Bolin|first=Anne|url=https://books.google.com/books?id=qrPHYok19v8C&pg=PA32|title=Human Sexuality: Biological, Psychological, and Cultural Perspectives|last2=Whelehan|first2=Patricia|date=2008|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-0-7890-2671-2|language=en}}</ref> Budući da je to širok pojam koji se mijenjao u različitim historijskim kontekstima, nedostaje mu precizna definicija.<ref name=":1" /> Biološki i fizički aspekti seksualnosti uveliko se odnose na ljudske reproduktivne funkcije, uključujući ciklus ljudskog seksualnog odgovora. [[Datoteka:Female reproductive system lateral 1.png|mini|Reproduktivni sistem žene]] == Fizički aspekti == Ljudska seksualnost može biti pod uticajem hormonalnih promjena u razvoju [[fetus]]a tokom [[trudnoća|trudnoće]]. Neki stručnjaci tvrde da manir seksualnog ispoljavanja ovisi u velikoj mjeri o genetskoj predispoziciji. Drugi opet kažu da izražavanje seksualnosti ovisi o ličnim eksperimentisanjima u ranom životu, kada se seksualna usmjerenost i stvorila. == Seksualne orijentacije == - '''[[Heteroseksualnost]]''': Seksualna sklonost ka osobama drugih spolova (koristi se i fraza "suprotnog spola", koja je neispravna u savremenoj gender teoriji). - '''[[Homoseksualnost]]''': Seksualna sklonost ka osobama istog spola. Prema nekim teorijama, procjenjuje se da je 10% stanovništva homoseksualne orijentacije. [http://en.wikipedia.org/wiki/Homosexuality#Incidence]. Dok je glavni uzrok homoseksualnosti još uvijek nepoznat, mnogi stručnjaci ukazuju na hormonske promjene fetusa tokom trudnoće [http://en.wikipedia.org/wiki/Fetal_hormones_and_sexual_orientation]. - '''Aseksualnost''': dezignacija ili samo-dezignacija stanovništva koji manjkaju seksualnu atrakciju ili želju prema istom ili drugim spolovima. [http://en.wikipedia.org/wiki/Asexual] - '''Autoseksualnost''': - '''Panseksualnost''': - '''Monoseksualnost''': - '''[[Biseksualnost]]''': Seksualna sklonost ka osobama istog i drugih spolova. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Sex in humans}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:U začetku, Medicina]] [[Kategorija:U začetku, Biologija]] kv2lazep3ysvdzbhuaw9wxr700heiaj FK Željezničar Sarajevo 0 1562 3937922 3924419 2026-10-29T21:22:02Z Bakir123 110053 /* Trenutni sastav */ 3937922 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|FK Željezničar}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #1A478F | Ime kluba = FK Željezničar | Puno ime = Fudbalski klub<br>Željezničar Sarajevo | Grb = FK Željezničar Sarajevo.png | veličina_grba = 200px | Nadimak = ''Željo''<br>''Plavi'' | Osnovan = 19. septembar 1921.<ref>{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Sarajevo]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | Kapacitet = 13.057<ref>{{cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion-grbavica/|title=Stadion Grbavica|access-date=16. 7. 2026|website=fkzeljeznicar.ba}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Jusuf Tanović]] | Trener = [[David Muslera Rodríguez]] | Uspjesi = 16 trofeja | Nacionalni kupovi = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''<br>[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''<br>[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''<br>[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1''' | Evropski kupovi = | Adresa = Bulevar Ivice Osima 27<br />71000 Sarajevo | Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_t1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_dr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | opis1 = | uzorak_lr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_t2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_dr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 87CEFA | čarape2 = 87CEFA | opis2 = | uzorak_lr3 = _haugesund17h | uzorak_t3 = _macronkimah1wrb | uzorak_dr3 = _haugesund17h | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = FFFFFF | čarape3 = FFFFFF | opis3 = }} '''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]. Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]]. ==Historija== ===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu=== Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim klubovima, Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama. Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1. {{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''<br />U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}} ===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza=== [[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]] Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama "plavi" su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza. Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički "Željezničarski sportski klub" nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija. Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK. ===Oduzimanje najboljih igrača=== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.<ref>{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}</ref> Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije. ===Prva titula=== [[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]] Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku s beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su "plavi" sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman "plavih" je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić. ===Period poslije rata u BiH=== [[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]] Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.<ref>[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]</ref><ref>[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]</ref> Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata 2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.<ref>[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]</ref> Utakmica je završena rezultatom 1:1.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]</ref> 5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao "Zubandan".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]</ref> U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}</ref> i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu <ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]</ref>. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici<ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]</ref> i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Evropski nastupi== Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova. Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone "plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra s bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0. Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija. Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2. Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7). Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1. Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu. Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0<ref>{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref>, dok je na Koševu bilo 0-1 <ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]</ref>. Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.<ref>[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]</ref>. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2<ref>[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]</ref>. ===Utakmice=== ====[[UEFA Liga prvaka]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]]. | [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]] |1 {{tooltip|R|Runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] |1–2 |0–2 |1–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]]. | rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] |0–0 |0–4 |0–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]] |3–0 |1–0 |4–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |0–1 |0–4 |0–5 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]] |0–1 |0–5 |0–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] |1–2 |1–4 |2–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |1–2 |3–4 |4–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Evropska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] |0–2 |0–6 |0–8 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]] |0–0 |1–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]] |2–2 |0–0 |2–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]] |1–0 |2–0 |3–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |2–0 |1–0 |3–0 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]] |0–1 |1–2 |1–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] |1–0 |2–2 |3–2 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]] |3–1 |2–0 |5–1 ||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]] |1–2 |1–3 |2–5 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]] |{{n/a}} |1–3 |{{n/a}} |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Konferencijska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–2 |2–1 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]] |2–2 |0–2 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]] |1–1 |1–3 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup UEFA]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]]. | 1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |3–0 |1–3 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2R | align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |1–1 |2–2 |3–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3R | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]] |1–2 |2–1 |3–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]]. |1R | align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2R | align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] |2–1 |1–1 |3–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3R | align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] |4–0 |0–2 |4–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–0 |1–1 |3–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]] |0–0 |1–3 |1–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]] |0–0 |0–1 |0–1 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] |1–0 |3–1 |4–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]] |4–0 |5–1 |9–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]] |1–2 |0–7 |1–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup velesajamskih gradova]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]]. |1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] |3–4 |4–5 |7–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |} ====[[UEFA Intertoto kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! |- | rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]]. | rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]] |2–1 |1–2 |rowspan=3 align="center"|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |3–1 |1–1 |- | align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] |2–2 |0–0 |- |} ====[[Mitropa kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] |4–1 |2–0 |6–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]]. |1R | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] |2–2 |1–2 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]]. |1R | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |4–0 |1–1 |5–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]] |1–1 |1–2 |2–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ==Stadion== {{Glavni|Stadion Grbavica}} Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.057 sjedećih mjesta. [[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.<ref>https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/</ref>]] ==Navijači== Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion. Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].<ref>{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija "The Maniacs 87" |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju "The Maniacs", ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe "Blue Tigers" i "Joint Union". Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.<ref>[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime "Braće Begić". Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.<ref>[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir "Dževad Begić Đilda" na Grbavici]</ref> Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]], [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi. ==Trenutni sastav== ''Posljednja izmjena: 19. oktobra 2026.''<ref>{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 27. 6. 2026| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}</ref><ref>{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 27. 6. 2026| year = 2026| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=HRV|ime=[[Marin Karamarko]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Amar Ibrišimović]]|poz=DF|ostalo=na posudbi iz [[FC Schalke 04|Schalkea 04]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=[[Aleksa Pejić]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=SEN|ime=[[Yacouba Dabo]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Aldian Korora]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=POR|ime=[[Afonso Vitorino]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Bojan Nastić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=HRV|ime=[[Ante Kuliš]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Eldar Dragović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=[[Ajdin Raščić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=[[Deni Milošević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=LBR|ime=[[Jonathan Freeman]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=AUT|ime=[[Muharem Husković]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=NJE|ime=[[Marko Karamarko]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=SVN|ime=[[Sandro Jovanović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NIZ|ime=[[Collin Seedorf]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=TUR|ime=[[Doruk Tuğrul]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=ŠPA|ime=[[Ángel Jiménez]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=49|nac=BRA|ime=[[Gabriel Cunha]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=90|nac=POR|ime=[[Rodrigo Piloto]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=BIH|ime=[[Alvin Ćosić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa kraj}} ====Igrači na posudbi==== {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NGA|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF|ostalo=u [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] do 30. juna 2027}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Uspjesi== {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |rowspan="2"| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga]]''' |I mjesto |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13.]] |- |II mjesto |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20.]] |- |rowspan="2"| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]''' |I mjesto |1971–72. |- |II mjesto |1970–71. |- |rowspan="2"| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]''' |I mjesto |1956–57, 1961–62, 1977–78. |- |II mjesto |1953–54. |- |rowspan="2"| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' |Pobjednik |1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18.]] |- |Finalista |1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13. |- |'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]''' |Finalista |1980–81. |- |'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]''' |Pobjednik |1998, 2000, 2001. |- |rowspan="2"| '''[[Kup UEFA]]''' |1/2 finale |1984–85. |- |1/4 finale |1971–72. |} ==Treneri== {{Div col|5}} *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941) *[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945) *{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948) *{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949) *{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953) *{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954) *{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956) *{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956) *{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958) *{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959) *{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960) *{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976) *{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986) *{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987) *{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987) *{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992) *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999) *{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004) *{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016) *{{ZD|SVN}} [[Miloš Kostić]] (2016) *{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018) *{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021) *{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021) *{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023) *{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023) *{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024) *{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024) *{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025) *{{ZD|SVN}} [[Slaviša Stojanović]] (2025–2026) *{{ZD|SRB}} [[Savo Milošević]] (2026) *{{ZD|ŠPA}} [[David Muslera Rodríguez]] (2026–danas) {{Div col end}} ==Predsjednici kluba== {{Div col|5}} *Hinko Tegzeš *Ljubo Gospodnetić *Tadija Živković *Drago Matulić *Dušan Savić *Pavle Bašić *Ljubiša Veselinović *Vidak Bulajić *Halid Topić *Josip Vranešić *Gojko Pobrić *Miladin Draškić *Radoslav Škobić *Božidar Čalović *Omer Topuzović *Nusret Mahić *Hamdija Omanović *Anto Sučić *Nedjeljko Stipić *Subhija Karamehić *Božo Bevanda *Nedžad Dizdarević *Hajrudin Čengić *Esad Ibrahimović *[[Nedžad Branković]] *Kemal Kozarić *Redžad Ćatić *Sabahudin Žujo *Faruk Telibećirović *Narcis Džumhur *Samir Landžo *Mladen Grubešić *Faruk Telibećirović *Sabahudin Žujo *[[Almir Gredić]] *Vedran Vukotić *Senad Misimović *Nihad Selimović *Admir Džubur *Samir Cerić *Nazif Hasanbegović *Edis Kovačević *Jusuf Tanović *Oro Ibrišimović *Admir Tunović *Nijaz Brković *Sanin Mirvić {{Div col end}} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|FK Željezničar}} *[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba] *[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača] *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e] *[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }} *[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&task=view&id=493&Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org] {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Željezničar u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]] [[Kategorija:SD Željezničar]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] ld7r3pzvu4gk1u0p1kseapbtkv2u6rp 9. januar 0 3177 3937862 3918721 2026-10-29T13:43:38Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1932]] – [[Elliot Aronson]], [[SAD|američki]] [[psiholog]] i unutrašnji linkovi 3937862 wikitext text/x-wiki {{JanuarKalendar}} '''9. januar / siječanj (9. 1)''' jest 9. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 356 dana (357 u [[Prestupna godina|prijestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1792.|1792]] – Potpisan [[Jaški mir]] između [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] kojim je okončan [[Rusko-turski rat]], započet u augustu 1787, [[Rusija]] proširila svoju granicu do [[Dnjestar|Dnjestra]]. * [[1793.|1793]] – Francuz [[Žan Pjer Blanšar]] izveo prvi let balonom iznad [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkog]] kontinenta. * [[1942.|1942]] – U [[Zrenjanin|Petrovgradu]], [[Kikinda|Kikindi]] i drugim mjestima u [[Banat]]u [[Nijemci]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] strijeljali 150 [[komunizam|komunista]] i simpatizera [[partizani|partizana]]. Istog dana [[Mađarska|mađarske]] okupacione vlasti počele masovno hapšenje i ubijanje [[Srbi|Srba]] s druge strane rijeke [[Tisa (rijeka)|Tise]]. U Đurđevu kod [[Žabalj|Žablja]], [[Šajkaš]]u i [[Gospođinci]]ma streljano 60 Srba. * [[1945.|1945]] – Počelo iskrcavanje američkih trupa u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] na najveće [[Filipini|filipinsko]] ostrvo [[Luzon]]. Borbe okončane [[15. august]]a kapitulacijom [[japan]]skih snaga. * [[1953.|1953]] – Potonuo [[Južna Koreja|južnokorejski]] putnički [[feribot]], život izgubilo 349 osoba. * [[1962.|1962]] – [[Sovjetski Savez|SSSR]] i [[Kuba]] potpisali trgovinski sporazum na osnovu koga je [[Kuba]] dobijala robu po povoljnim i niskim cijenama. Ugovor prestao da važi [[1991]]. * [[1978.|1978]] – U [[Iran]]u počela [[islam]]ska revolucija u kojoj je godinu dana kasnije zbačen sa vlasti šah [[Reza Pahlavi]]. * [[1992.|1992]] – Proglašena [[Republika Srpska]]. * [[1996.|1996]] ** [[Čečenija|Čečenski]] pobunjenici zauzeli bolnicu i uzeli najmanje 2.000 talaca u [[dagestan]]skom gradu [[Kizliar]]. Pobunjenici tražili prekid rata u svojoj državi. ** Obustavljen zračni humanitarni most za [[Sarajevo]], najveći zračni most u historiji zrakoplovstva poslije sovjetske blokade [[Berlin]]a. Tokom tri i po godine [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], obavljeno 13.000 humanitarnih letova kojima je dopremljeno više od 160.000 tona pomoći. * [[1999.|1999]] – Prilikom hapšenja, pripadnici [[SFOR]]-a ubili [[Dragan Gagović|Dragana Gagovića]], optuženog pred [[Međunarodni sud u Hagu|Međunarodnim sudom u Hagu]] za [[Ratni zločin|ratne zločine]] počinjene u ratu u Bosni i Hercegovini. * [[2002.|2002]] ** [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] ukinule sankcije na prodaju oružja Jugoslaviji, uvedene 1996. ** Vlada SAD-a pokrenula istragu o stečaju međunarodne elektrodistributerske kompanije [[Enron]], najvećem bankrotstvu u američkoj historiji. * [[2015.|2015]] – Počelo 16. kontinentalno [[nogomet]]no prvenstvo [[Azija|Azije]], [[AFC Azijski kup 2015.]] u [[Australija|Australiji]]. * [[2016.|2016]] – U [[Priština|Prištini]] eskalirali sukobi između policije i demonstranata koji se protive [[Zajednica srpskih općina na Kosovu|Zajednici srpskih opština]]; bacani [[Molotovljev koktel|Molotovljevi kokteli]] na zgradu vlade. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1868]] – [[S. P. L. Sørensen]], [[Danska|danski]] [[hemičar]] * [[1890.]] ** [[Karel Čapek]], [[Češka|češki]] [[književnik]] ** [[Kurt Tucholsky]], [[Njemačka|njemački]] [[novinar]] i [[književnik]] * [[1900]] – [[Marija Rumunska]], [[Rumunija|rumunska]] princeza i [[kraljica]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] === 20. vijek === * [[1908]] – [[Simone de Beauvoir]], [[francuska]] [[književnica]] i feministica * [[1912]] - [[Frano Povia]], [[italija]]nski [[Violina|violinist]] i [[kompozitor]] * [[1913]] – [[Richard Nixon]], [[SAD|američki]] [[političar]] i državnik * [[1924]] – [[Sergej Paradžanov]], [[Armenija|armenski]] filmski [[režiser]] i [[scenarist]]. * [[1928]] – [[Domenico Modugno]], [[italija]]nski kantautor * [[1932]] – [[Elliot Aronson]], [[SAD|američki]] [[psiholog]] * [[1941]] – [[Joan Baez]], [[SAD|američka]] [[pjevačica]] folka * [[1949]] – [[Mary Roos]], [[njemačka]] [[pjevačica]] * [[1954.]] ** [[Mirza Delibašić]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[bosanskohercegovački]] [[košarka]]škaš ** [[Tomo Vukšić]], [[bosanskohercegovački]] [[svećenik]], vrhbosanski [[nadbiskup]] * [[1958]] – [[Mehmet Ali Agca]], [[Turska|turski]] desničar i [[atentat]]or * [[1965]] – [[Bisera Boškailo]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[novinar]]ka, [[Književnost|književnica]] i [[Prevođenje|prevoditeljica]] * [[1970]] – [[Lara Fabian]], [[Belgija|belgijsko]]-[[Kanada|kanadska]] [[pjevačica]] * [[1974]] – [[Domagoj Margetić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[novinar]] i [[Publicistika|publicista]] * [[1987]] – [[Olena Bilosjuk]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka i [[političar]]ka * [[1991]] – [[Amel Tuka]], [[bosanskohercegovački]] [[atletičar]] == Umrli == === 19. vijek === * [[1848]] – [[Caroline Herschel]], [[njemačka]] [[Astronomija|astronomkinja]] === 20. vijek === * [[1908]] – [[Wilhelm Busch]], [[Njemačka|njemački]] [[Slikarstvo|slikar]] i [[književnik]] * [[1940]] – [[Josip Jiránek]], [[SFRJ|jugoslavenski]] [[dirigent]] i [[kompozitor]] [[Češka|češkog]] porijekla * [[1943]] – [[Jelisaveta Andrejević Aneta]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. * [[1947]] – [[Karl Mannheim]], [[Mađarska|mađarski]] [[Sociologija|sociolog]] i [[filozof]] === 21. vijek === * [[2004]] – [[Harriet Creighton]], [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Botanika|botaničarka]], [[Genetika|genetičarka]] i edukatorica * [[2015.]] ** [[Muhamed Mujkanović]], [[bosanskohercegovački]] interpretator [[Sevdalinka|sevdalinki]] ** [[Miroslav Soviš]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[2017]] – [[Ann Savage]], [[Velika Britanija|britanska]] [[Astronomija|astronomkinja]] == Praznici == {{Proširiti sekciju}} * [[Dan Republike Srpske]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|9 January}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/9/ Na današnji dan (9. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-9/ Na današnji dan (9. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Januar|*-09]] kkzzdi4qpnjo49wh4dgdj5yrjlyyuca Dobrila Meštrović 0 5987 3937872 3389495 2026-10-29T14:17:27Z Palapa 383 3937872 wikitext text/x-wiki '''Dobrila Meštrović''', kćerka Matina, rođena je [[1921]]. godine u [[Prozor]]u, a školovala se u [[Mostar]]u. U oslobođenom Prozoru postala je vrlo aktivna omladinka i iz Krojačke radionice je sa Nađom Samarđić stupila u V crnogorsku brigadu. Poginula je u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]] [[1943]]. godine. U periodu između [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Osnovna škola u Prozoru je nosila njeno ime<ref>{{Cite web|url=https://mostarski.info/foto-generacija-skolske-1981-1982-godine-proslavila-40-godina-male-mature/|title=FOTO: Generacija školske 1981./1982. godine proslavila 40 godina “male mature”|last=Ivo|date=2022-08-14|website=Mostarski.info|language=hr|access-date=2026-10-29}}</ref> i njena statua također se nalazila ispred škole, ali tokom rata njena statua je odnesena a ime škole je promijenjeno. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Meštrović, Dobrila}} [[Kategorija:Rođeni 1921.]] [[Kategorija:Umrli 1943.]] [[Kategorija:Biografije, Prozor-Rama]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] 3hh7gbk5o49qb5pu1r0xv17cg9mbb3l FC Bayern München 0 6000 3937980 3892817 2026-10-30T10:09:24Z Nordat 132851 FC Bayern München logo (2024).svg 3937980 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #dc052d | ime = Bayern München | puno_ime = Fußball-Club Bayern München e. V. | grb = FC Bayern München logo (2024).svg | upright = .8 | nadimak = ''Der FCB'' (FCB)<br />''Die Bayern'' (Bavarci)<br />''Stern des Südens'' (''Zvijezde s juga'')<br />''Die Roten'' (''Crveni'')<br />''FC Hollywood''<ref>{{cite web |url=http://www.goal.com/en-us/news/174/uefa-champions-league/2010/04/08/1869197/cl-comment-van-gaals-bayern-give-new-meaning-to-fc-hollywood |title=CL Comment: Van Gaal's Bayern Give New Meaning to "FC Hollywood" |publisher=goal.com |date=8. 4. 2010 |access-date=28. 9. 2014 |author= Clark Whitney}}</ref> | osnovan = 27. februar 1900. | lokacija = [[München]], [[Bavarska]]<br/>[[Njemačka]] | boje = {{colorbox|#FF0000}} | federacija = [[Nogometni savez Njemačke|DFB]] | konfederacija = [[UEFA]] | liga = [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] | stadion = [[Allianz Arena]] | kapacitet = 75.000<ref>{{cite web |url=http://www.fcbayern.de/de/news/news/2015/ab-sofort-75-000-fans-bei-bundesliga-heimspielen-genehmigung-130115.php |title=Ab sofort 75.000 Fans bei Bundesliga-Heimspielen |publisher=FC Bayern München |date=13. 1. 2015 |access-date=13. 1. 2015}} {{de simbol}}</ref> | predsjednik = {{ZD|NJE}} [[Herbert Hainer]] | odbor = {{ZD|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]] <br/> {{small|(predsjednik Izvršnog odbora)}} | menadžer = {{ZD|BEL}} [[Vincent Kompany]] | uspjesi = 86 trofeja | nacionalni_kupovi = [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] '''×36'''<br/>[[DFB-Pokal]] '''×20'''<br/>[[DFL-Supercup]] '''×11'''<br/>[[DFL-Ligapokal]] '''×6''' | evropski_kupovi = [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]] '''×6'''<br/>[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / Evropska liga]] '''×1'''<br/>[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] '''×1'''<br/>[[UEFA Superkup]] '''×1''' | adresa = Säbener Straße 51-57<br/>81547 München | plasman_u_prethodnoj_sezoni = 1. mjesto | prethodna_sezona = [[Nogometna Bundesliga 2025/2026.|2025/26.]] | veb-sajt = [http://www.fcbayern.de/ fcbayern.de] | trenutna_sezona = | uzorak_lr1 = _bayern2021h | uzorak_t1 = _fcbm2021h | uzorak_dr1 = _bayern2021h | uzorak_š1 = _adidascondivo20rw | uzorak_č1 = _3_stripes_red | lijeva ruka1 = FF0000 | tijelo1 = FF0000 | desna ruka1 = FF0000 | šorc1 = FF0000 | čarape1 = FF0000 | uzorak_lr2 = _bayern2021a | uzorak_t2 = _bayern2021A | uzorak_dr2 = _bayern2021a | uzorak_š2 = _bayern2021a | uzorak_č2 = _bayern2021a | lijeva ruka2 = C2C2C2 | tijelo2 = EFEFEF | desna ruka2 = C2C2C2 | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | uzorak_lr3 = | uzorak_t3 = _bayern2021T | uzorak_dr3 = | uzorak_š3 = _adidascondivo20bw | uzorak_č3 = _color_3_stripes_white | lijeva ruka3 = 000000 | tijelo3 = 000000 | desna ruka3 = 000000 | šorc3 = 000000 | čarape3 = 000000 }} '''FC Bayern München''' ({{jez-de|Fußball-Club Bayern München e.V.}}) [[Njemačka|njemački]] je sportski klub iz [[München]]a u [[Bavarska|Bavarskoj]]. Najpoznatiji je po svom profesionalnom [[nogomet]]nom klubu, koji je najuspješnija ekipa u [[Njemačka|njemačkom]] [[nogomet]]u, osvojivši 35 titula prvaka Njemačke (od čega 11 zaredom od 2013. do 2023) i 20 [[DFB-Pokal|kupova]].<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/clubs/club=30993/index.html |title=Bayern München |publisher=[[FIFA]] |access-date=10. 5. 2012 |archive-date=21. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090221115857/http://www.fifa.com/classicfootball/clubs/club=30993/index.html |url-status=dead }}</ref> Osim [[nogomet]]nog, uključuje i [[košarka]]ški, [[rukomet]]ni, [[Stoni tenis|stonoteniski]], [[šah]]ovski i [[kuglanje|kuglački]] klub, a nekad su djelovali i [[Gimnastika|gimnastički]], [[hokej na ledu|hokejaški]] i [[bejzbol]]ski.<ref name="otherdepartments">{{cite web|title=Other Sports |access-date=3. 7. 2008 |year=2007 |publisher= FC Bayern München |url= http://www.fcbayern.t-home.de/en/company/club/other_sports/index.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20080815023121/http://www.fcbayern.t-home.de/en/company/club/other_sports/index.php |archive-date=15. 8. 2008}}</ref> == Historija == Osnovan je 1900. u [[München]]u, a ekipu je činilo 11 igrača predvođenih [[Franz John (nogometaš)|Franzom Johnom]].<ref name="fcbbook1stch">{{cite book | last = Schulze-Marmeling | first = Dietrich | title = Die Bayern. Die Geschichte des deutschen Rekordmeisters | language = njemački | publisher = Die Werkstatt | year = 2003 | pages = 17–33 | isbn = 389533426X}}</ref> Iako su osvojili titulu prvaka Njemačke 1932,<ref name = "bayernhistory0045">{{cite web | title = 1900 bis 1932: Von Beginn an erfolgreich | trans-title = 1900 to 1932: Successful from the start | publisher = FC Bayern Munich Official Website | access-date = 28. 9. 2014 | url = http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/meilensteine-ab-1900/1900-1932/index.php | language = de | archive-date = 28. 10. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141028114211/http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/meilensteine-ab-1900/1900-1932/index.php | url-status = dead }}</ref> klub nije bio uvršten u novoosnovanu [[Fußball-Bundesliga|Bundesligu]] 1963.<ref name="nobl">{{cite book | last = Schulze-Marmeling | first = Dietrich | title = Die Bayern. Die Geschichte des deutschen Rekordmeisters | language = njemački | publisher = Die Werkstatt | year = 2003 | page = 134 | isbn = 3-89533-426-X}}</ref> Najuspješniji period [[Bayern München|Bayern]] je imao sredinom 1970-ih, kada su, pod [[Kapiten (nogomet)|kapitenstvom]] [[Franz Beckenbauer|Franza Beckenbauera]] osvojili [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]] triput zaredom (1974–1976). Klub je igrao 11 finala Kupa evropskih šampiona / Lige prvaka. Posljednji put to je bilo [[Finale UEFA Lige prvaka 2020.|2020.]] u [[Lisabon]]u, kada je savladao [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]. Osim šest titula klupskog prvaka Evorpe, Bayern je osvojio još [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]], [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]], [[UEFA Superkup]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] i dva [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalna kupa]], što ga čini jednim od najuspješnijih nogometnih klubova uopće. Otkad se [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] igra u današnjem formatu, Bayern je najdominantniji klub u Njemačkoj s rekordne 34 titule. Bayern je najpoznatiji klub u Njemačkoj, te ima više od 270.000 članova<ref>{{cite news|title= Die Mitglieder-Entwicklung des FC Bayern München|url= http://www.fcbayern.de/media/native/presse-free/MItglieder_Fanclubs_KidsClub_14-15.pdf|access-date= 4. 1. 2016|publisher= FC Bayern München|date= 27. 11. 2015|language= njemački|archive-date= 23. 12. 2015|archive-url= https://web.archive.org/web/20151223101729/http://www.fcbayern.de/media/native/presse-free/MItglieder_Fanclubs_KidsClub_14-15.pdf|url-status= dead}}</ref>. Postoji više od 4.000 navijačkih klubova, kojima pripadaju 314.000 članova.<ref name="Fan Clubs">{{cite web | url = http://www.fcbayern.de/media/native/presse-free/MItglieder_Fanclubs_KidsClub_14-15.pdf | title = Fan Clubs | publisher = FC Bayern Munich | access-date = 4. 1. 2016 | date = 27. 11. 2015 | language = njemački | archive-date = 23. 12. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151223101729/http://www.fcbayern.de/media/native/presse-free/MItglieder_Fanclubs_KidsClub_14-15.pdf | url-status = dead }}</ref> == Stadion == [[Datoteka:Olympiastadion Muenchen.jpg|thumb|left|[[Olimpijski stadion München]] bio je u upotrebi od 1972. do 2005.]] Bayern je domaće utakmice igrao na [[Olimpijski stadion München|Olimpijskom stadionu]] čak 33 godine, ali se 2005. preselio na novi [[stadion]] po imenu [[Allianz Arena]]. [[Datoteka:Allianz arena at night Richard Bartz.jpg|mini|[[Allianz Arena]] obojena je u crveno za vrijeme Bayernovih utakmica]] '''Allianz Arena''' je nogometni [[stadion]] na sjeveru [[München]]a, u [[distrikt]]u [[Fröttmaning]]. Nakon otvaranja 30. maja 2005. prijateljskom utakmicom između [[TSV 1860 München]]a i [[1. FC Nürnberg]]a stadion je bio domaćin svečanog otvaranja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] Stadion ima kapacitet 70.000 gledalaca. Vanjski dio sastoji se od 1.056 ploča u obliku dijamanta. Svaka od njih daje odsjaj u tri boje (crvena, plava ili bijela). Veliki finansijski usluživač, [[Allianz]], kupio je prava na naziv stadiona za sljedećih 30 godina. == Boje == Nakon osnivanja kluba zvanične boje bile su bijela i plava. Kad se Bayern pridružio MSC-u 1905, MSC je odredio da se igra isključivo u crvenim šorcevima. U ranoj historiji klub je nastupao u dresovima bijele i bordo boje. Godine 1968. Bayern je igrao u dresovima koje su činile crvene i plave pruge, a slični dresovi pojavili su se još 1996. i 2014. Bayern je većinom igrao u crveno-bijeloj kombinaciji od svog osnivanja, ali ponekad i u plavoj kombinaciji. Gostujući dres Bayerna bio je u raznim bojama, uključujući bijelu, crnu, plavu i zlatno-zelenu. Bayern također ima i treći dres, namijenjen za međunarodne utakmice. === Dresovi kroz historiju === {{col-begin|width=100%; margin:auto}} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _borderonwhite | pattern_b = _carolinacollar | pattern_ra = _borderonwhite | leftarm = 8B0000 | body = FFFFFF | rightarm = 8B0000 | shorts = 8B0000 | socks = FFFFFF | title = [[UEFA Kup pobjednika kupova 1966/1967.|Kup kupova 1966/67]]. }} {{col-break}} {{Football kit | | pattern_la = _blue_stripes | pattern_b = _bluestripes | pattern_ra = _blue_stripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = 0000FF | socks = 0000FF | title = [[Nogometna Bundesliga 1968/1969.|Bundesliga 1968/69]]. i DFB-Pokal }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _white_stripes | pattern_b = _whitestripes | pattern_ra = _white_stripes | pattern_sh = _adidaswhite | pattern_so = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = DD0000 | socks = DD0000 | title = [[Nogometna Bundesliga 1971/1972.|Bundesliga 1971/72]]. i [[Nogometna Bundesliga 1972/1973.|1972/73]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _white_stripes | pattern_b = _thinwhitestripes | pattern_ra = _white_stripes | pattern_sh = _adidaswhite | pattern_so = _3_stripes_white | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = DD0000 | socks = DD0000 | title = [[Nogometna Bundesliga 1973/1974.|Bundesliga 1973/74]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _bayern_munich_76_(2) | pattern_b = _bayern_munich_76 | pattern_ra = _bayern_munich_76_(2) | pattern_so = _bayern_munich_76 | pattern_sh = _bayern_munich_76 | socks = _color_3_stripes_red | title = 1974 i 1976 Kup evropskih šampiona }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _adidasstripeswhite | pattern_b = _FCBAYERN_0001t | pattern_ra = _adidasstripeswhite | pattern_sh = _adidaswhite | pattern_so = _3_stripes_white | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = DD0000 | socks = DD0000 | title = 1975 i 1982 Kup evropskih šampiona }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _shoulder_stripes_white_stripes | pattern_b = _3_stripes_collar_white | pattern_ra = _shoulder_stripes_white_stripes | pattern_so = | pattern_sh = _adidaswhite | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = DD0000 | socks = DD0000 | title = 1976 Interkontinentalni kup }} {{col-end}} {{col-begin|width=100%; margin:0%}} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _shoulder_stripes_white_stripes | pattern_b = _3_stripes_vneck_white | pattern_ra = _shoulder_stripes_white_stripes | pattern_sh = _adidas_yellow | pattern_so = _3_stripes_white | leftarm = B31B1B | body = B31B1B | rightarm = B31B1B | shorts = AAD0FF | socks = B31B1B | title = 1987 Kup evropskih šampiona }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _fcbay9394h | pattern_b = _fcbay9394h | pattern_ra = _fcbay9394h | pattern_sh = _fcbay9192h | pattern_so = _fcbay9394h | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = [[Nogometna Bundesliga 1993/1994.|Bundesliga 1993/94]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _fcbay9596h | pattern_b = _Bayern9596h | pattern_ra = _fcbay9596h | pattern_sh = _fcbay9596h | pattern_so = _FCBAYERN_9596h | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 0000FF | socks = DD0000 | title = 1996 Kup UEFA }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _FCBAYERN_9697a | pattern_b = _Bayern9697a | pattern_ra = _FCBAYERN_9697a | pattern_sh = _FCBAYERN_9697a | pattern_so = _DCU_98a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 1996 Kup UEFA }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _FCBAYERN_9798h | pattern_b = _Bayern9798h | pattern_ra = _FCBAYERN_9798h | pattern_sh = _FCBAYERN_9798h | pattern_so = _DCU_98h | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = 000030 | title = [[Nogometna Bundesliga 1998/1999.|Bundesliga 1998/99]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _FCBAYERN_9899t | pattern_b = _Bayern9800t | pattern_ra = _FCBAYERN_9899t | pattern_sh = _FCBAYERN_9899t | pattern_so = _FCBAYERN_9899t | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = 8b7f84 | title = [[UEFA Liga prvaka 1998/1999.|Liga prvaka 1998/99]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _FCBAYERN_9899a | pattern_b = _Bayern9800a | pattern_ra = _FCBAYERN_9899a | pattern_sh = _FCBAYERN_9899a | pattern_so = _3_stripes_red | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 1999 DFB-Pokal }} {{col-end}} {{col-begin|width=100%; margin:0%}} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _FCBAYERN_9900h | pattern_b = _FCBAYERN_9900h | pattern_ra = _FCBAYERN_9900h | pattern_sh = _FCBAYERN_9900h | pattern_so = _FCBAYERN_9900h | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = [[Nogometna Bundesliga 1999/2000.|Bundesliga 1999/00]]. i [[Nogometna Bundesliga 2000/2001.|2000/01]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _Bayern0001t | pattern_b = _Bayern0001t | pattern_ra = _Bayern0001t | pattern_sh = _Bayern0001t | pattern_so = _FCBAYERN_0001t | leftarm = DD0000 | body = FFFFFF | rightarm = DD0000 | shorts = DD0000 | socks = FFFFFF | title = [[UEFA Liga prvaka 2000/2001.|Liga prvaka 2000/01]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _adidasstripeswhite | pattern_b = _FCBAYERN_0102h | pattern_ra = _adidasstripeswhite | pattern_sh = _FCBAYERN_0102h | pattern_so = _FCBAYERN_0102h | leftarm = 282E37 | body = FFFFFF | rightarm = 282E37 | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = [[Nogometna Bundesliga 2002/2003.|Bundesliga 2002/03]]. i DFB-Pokal }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _Bayern0203a | pattern_b = _Bayern0203a | pattern_ra = _Bayern0203a | pattern_sh = _Bayern0203a | pattern_so | leftarm = 778899 | body = 778899 | rightarm = 778899 | shorts = 778899 | socks = FFFFFF | title = 2003 DFB-Pokal }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _Bayern0304h | pattern_b = _Bayern0304h | pattern_ra = _Bayern0304h | pattern_sh = _Bayern0304h | pattern_so = _bayern0304hl | leftarm = FFFFFF | body = FF0000 | rightarm = FFFFFF | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = [[Nogometna Bundesliga 2004/2005.|Bundesliga 2004/05]]. i DFB-Pokal }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _Bayern0506h | pattern_ra = | pattern_sh = _Bayern0506h2 | pattern_so = _whitetopline | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = [[Nogometna Bundesliga 2005/2006.|Bundesliga 2005/06]]. i DFB-Pokal }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _Bayern0708h | pattern_b = _fcb0709h | pattern_ra = _Bayern0708h | pattern_sh = _Bayern0708h | pattern_so = _bigone | leftarm = FF0000 | body = FFFFFF | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = [[Nogometna Bundesliga 2007/2008.|Bundesliga 2007/08]]. i DFB-Pokal }} {{col-end}} {{col-begin|width=100%; margin:0%}} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _fcb0910h | pattern_b = _fcb0910h | pattern_ra = _fcb0910h | pattern_sh = _fcb0910h | pattern_so = _3_stripes_white2 | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD0000 | title = [[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|Bundesliga 2009/10]]. i [[DFB-Pokal 2009/2010.]] }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _Bayern1011h | pattern_b = _Bayern1011h | pattern_ra = _Bayern1011h | pattern_sh = _Bayern1011h | pattern_so = _adidasredl | leftarm = DD0000 | body = FFFFFF | rightarm = DD0000 | shorts = DD0000 | socks = 000000 | title = [[Finale UEFA Lige prvaka 2010.|Finale Lige prvaka 2010]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _bayern1112h | pattern_b = _bayern1112h | pattern_ra = _bayern1112h | pattern_sh = _bayern1112h | pattern_so = _bayern1112hl | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD0000 | title = [[UEFA Liga prvaka 2011/2012.|Liga prvaka 2011/12]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _bayern1314H | pattern_b = _bayern1314h | pattern_ra = _bayern1314H | pattern_sh = _bayern1314H | pattern_so = _bayern1314H | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD0000 | title = [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|Liga prvaka 2012/13]], [[DFB-Pokal]], i [[Nogometna Bundesliga 2013/2014.|Bundesliga 2013/14]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _bayern1415home | pattern_b = _fcb1415H | pattern_ra = _bayern1415home | pattern_sh = _standard8889h | pattern_so = _bayern1415home | leftarm = DD0000 | body = FFFFFF | rightarm = DD0000 | shorts = DD0000 | socks = FFFFFF | title = [[Nogometna Bundesliga 2014/2015.|Bundesliga 2014/15]]. i DFB-Pokal }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _Bayern1516h | pattern_b = _bayern1516h | pattern_ra = _Bayern1516h | pattern_sh = _Bayern1516h | pattern_so = _bayern1516hl | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = [[Nogometna Bundesliga 2015/2016.|Bundesliga 2015/16]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _Bayern1617H | pattern_b = _bayern1617h | pattern_ra = _Bayern1617H | pattern_sh = _adidasonwhite | pattern_so = _fcbayernm1617h | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 121212 | socks = FF0000 | title = [[Finale DFB-Pokala 2016.]]}} {{col-end}} == Grb == Bayernov grb mijenjan je nekoliko puta. Prvobitno grb se sastojao od stiliziranih slova '''F''', '''C''', '''B''' i '''M''', utkanih u određeni simbol, a taj je grb bio plave boje. Godine 1954. prvi su put boje Bavarske uvrštene u grb.<ref name="crestcolor">{{cite book |last = Schulze-Marmeling |first = Dietrich |title = Die Bayern. Die Geschichte des deutschen Rekordmeisters |language = njemački |publisher = Die Werkstatt |year = 2003 |pages = 581 |isbn = 389533426X}}</ref> Moderna verzija grba nastaje 1954. i mijenja se nekoliko puta do danas. Trenutni grb je plav, crven i bijel, a u sredini sadrži i boje Bavarske, dok bijelim slovima na crvenom prstenu oko bavarskih boja piše "FC Bayern München". Ta verzija koristi se od 2002. {{galerija |title=Grbovi Bayern Münchena kroz historiju |width=120 |height=100 |align=center |Datoteka:FC Bayern München (Altes Emblem).png |1901 |Datoteka:Bayern München Logo (1901-1906).svg|1902–1906 |Datoteka:Bayern München Logo (1906-1919).svg|1906–1919 |Datoteka:Bayern München Logo (1919-1924).svg|1919–1924 |Datoteka:Bayern München Logo (1924-1954).svg|1925–1954 |Datoteka:Logo Bayern Munchen(1954-1996).svg|1954–1996 |Datoteka:Bayern München Logo (1996-2002).svg|1996–2002 |Datoteka:Logo FC Bayern München.svg|2002–2017 |Datoteka:FC Bayern München logo (2017).svg|2017–2024 |Datoteka:FC Bayern München logo (2024).svg|2024– }} == Rivalstva == Bayern i Dortmund vodili su mnogo bitki na raznim frontovima. U skorijoj prošlosti igrali su finala [[DFB-Pokal]]a 2008, 2012, 2014. i 2016. Poraz od 2–5 protiv Dortmunda u finalu 2012. bio je najteži Bayernov poraz u finalima ikad. Isto tako igrali su i u finalima [[DFL-Superkup]]a 1989, 2012, 2013, 2014, 2016. i 2017. Vrhunac je bio 2013. u finalu [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], kad je [[Arjen Robben]] u posljednjim sekundama susreta pogodio za pobjedu 2-1. Bayern je jedan od tri kluba iz [[München]]a. Njihov lokalni rival je [[TSV 1860 München]], koji je bio uspješniji klub 1960-ih. U periodu 1970–1980. TSV 1860 nije bio čest učesnik [[Fußball-Bundesliga|Bundeslige]], a u posljednje vrijeme većinom su igrali u [[2. Fußball-Bundesliga|Drugoj ligi]].[[Minhenski derbi]] uvijek izaziva dosta pažnje, a posljednji je odigran 2008. u [[DFB-Pokal|kupu]].<ref>Bayern Magazin: Sonderheft DFB-Pokal, 27. 2. 2008 {{de simbol}}</ref> Od 1920. [[1. FC Nürnberg]] bio je Bayernov glavni <ref name="Bavarian Derby">{{cite web|title=Bavarian derby's long and turbulent history | url = http://www.fcbayern.de/en/news/news/2013/44429.php | publisher = FC Bayern Munich | access-date= 28. 9. 2014 | date = 21. 8. 2013}}</ref> rival u [[Bavarska|Bavarskoj]]. Čak je i [[Philipp Lahm]] jedne prilike izjavio da je Nürnberg poseban protivnik i da je atmosfera na utakmicama protiv njih uvijek uzavrela.<ref name="Bavarian Derby"/> Iako je Nürnberg bio uspješniji u periodu 1920–1930, kada su osvojili pet titula prvaka i tako postavili rekord, Bayern preuzima primat 60 godina kasnije.<ref name="Bavarian Derby"/><ref>{{cite book | last = Schulze-Marmeling | first = Dietrich| title = Die Bayern. Die Geschichte des deutschen Rekordmeisters | language = njemački | publisher = Die Werkstatt | year = 2003 | pages = 55–57, 64, 256–257 | isbn = 3-89533-426-X}}</ref> Bayern ima jako rivalstvo i sa [[1. FC Kaiserslautern]]om, a koje potječe još od utakmice iz 1973. kada je Bayern izgubio 7–4 nakon što je imao prednost 4–1.<ref>[http://www.weltfussball.de/spielbericht/bundesliga-1973-1974-1-fc-kaiserslautern-bayern-muenchen/ Bundesliga 1973/1974 » 12. Spieltag Kaiserslautern versus Bayern], ''Weltfussball.de''; 15. 5. 2009.</ref><ref>[http://www.sportfive.com/index.php?id=289 The "Roten Teufel" (red devils)&nbsp;– tradition and wonder] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151016234439/http://www.sportfive.com/index.php?id=289 |date=16. 10. 2015 }}, ''sportfive.com''; 15. 5. 2009.</ref> Također, ova dva kluba nekoliko puta bili su direktni konkurenti za osvajanje titule u domaćem prvenstvu. No, Bayernovi glavni rivali uvijek su bili timovi koji su, u određenom periodu, bili na njihovom nivou i prijetili da prekinu njihovu dominaciju. Tokom 1970-ih to je bila [[Borussia Mönchengladbach]],<ref name = "bayernhistory6876">{{cite web | title = 1966 bis 1979: Goldene Jahre | trans-title = 1966 to 1979: Golden Years | publisher = FC Bayern Erlebniswelt | access-date = 28. 9. 2014 | url = http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/meilensteine-ab-1900/1966-1979/index.php | language = njemački | archive-date = 28. 10. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141028114812/http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/meilensteine-ab-1900/1966-1979/index.php | url-status = dead }}</ref> U 1980-ima kao glavni rival pojavljuje se [[Hamburger SV]]. Tokom 1990-ih [[Borussia Dortmund]], [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]], [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] i [[FC Schalke 04|Schalke]].<ref name="bayernhistory0003">{{cite web|title=Emotion, drama and glory |publisher=FC Bayern Munich Official Website |access-date=15. 8. 2008 |year=2008 |url=http://www.fcbayern.t-home.de/en/company/club/history/00373.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221215734/http://www.fcbayern.t-home.de/en/company/club/history/00373.php |archive-date=21. 12. 2008}}</ref><ref>{{cite web|title=Kahn: We'll be back with a vengeance |publisher=FC Bayern Munich Official Website |access-date=15. 8. 2008 |date=6. 5. 2002 |url=http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2002/i02466.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221220118/http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2002/i02466.php |archive-date=21. 12. 2008 }}</ref><ref>{{cite web | title = Bayern fired up for Schalke showdown | publisher = FC Bayern Munich Official Website | access-date =15. 8. 2008 | date = 30. 3. 2007 | url = http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2007/11368.php}}</ref> U posljednje vrijeme to je [[Borussia Dortmund]]. Kad je riječ o međunarodnom nogometu, rivali Bayerna su [[Real Madrid CF|Real Madrid]],<ref>{{cite web | title = Bayern seek maximum return in Hamburg | publisher = FC Bayern München | access-date =15. 8. 2008 | date = 1. 9. 2007 | url = http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2007/13184.php}}</ref> [[AC Milan]],<ref>{{cite web | title = Bayern paired with old foes Milan | access-date =15. 8. 2008 | date = 9. 3. 2007 | url = http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2007/11115.php}}</ref> [[Manchester United FC|Manchester United]].<ref name="bayernhistory0003"/> Real Madrid i Bayern odigrali su mnoge historijske utakmice. Većinom su se susretali u okviru Lige prvaka (nekadašnjeg Kupa evropskih šampiona). Odigrali su više od 30 utakmica. Najveći domaći poraz Realu je nanio upravo Bayern u Ligi prvaka. Utakmica je odigrana 29. februara 2000, a rezultat je bio 2-4 u korist Bayerna.<ref>{{cite web | title = Acht Fakten zum Halbfinal-Rückspiel Real&nbsp;– Bayern | publisher = sportal.de | date = 25. 4. 2012 | access-date = 26. 4. 2012 | url = http://www.sportal.de/sportal/generated/article/fussball/2012/04/25/22383100000.html | language = njemački | archive-url = https://web.archive.org/web/20120428030856/http://www.sportal.de/sportal/generated/article/fussball/2012/04/25/22383100000.html | archive-date=28. 4. 2012 | url-status = dead }}</ref> S obzirom na to koliko je teško Realu poraziti ekipu Bayerna, Madriđani često Bayern nazivaju ''Bestia negra'' ("Crna zvijer"). Iako su se susreli mnogo puta, zanimljivo je da ova dva rivala nikad nisu igrali finale jednog velikog takmičenja. == Uspjesi == === Liga === * '''[[Fußball-Bundesliga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 35:''' 1931/32, 1968/69, 1971/72, 1972/73, 1973/74, 1979/80, 1980/81, 1984/85, 1985/86, 1986/87, 1988/89, 1989/90, 1993/94, 1996/97, 1998/99, 1999/2000, 2000/01, 2002/03, 2004/05, 2005/06, 2007/08, [[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2009/10]], [[Nogometna Bundesliga 2012/2013.|2012/13]], [[Nogometna Bundesliga 2013/2014.|2013/14]], [[Nogometna Bundesliga 2014/2015.|2014/15]], [[Nogometna Bundesliga 2015/2016.|2015/16]], [[Nogometna Bundesliga 2016/2017.|2016/17]], [[Nogometna Bundesliga 2017/2018.|2017/18]], [[Nogometna Bundesliga 2018/2019.|2018/19]], [[Nogometna Bundesliga 2019/2020.|2019/20]], [[Nogometna Bundesliga 2020/2021.|2020/21]], [[Nogometna Bundesliga 2021/2022.|2021/22]], [[Nogometna Bundesliga 2022/2023.|2022/23]], [[Nogometna Bundesliga 2024/2025.|2024/25]], [[Nogometna Bundesliga 2025/2026.|2025/26.]] === Kup === * '''[[DFB-Pokal]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 20:''' 1957, 1966, 1967, 1969, 1971, 1982, 1984, 1986, 1998, 2000, 2003, 2005, 2006, 2008, [[DFB-Pokal 2009/2010.|2010]], 2013, 2014, 2016, 2019, 2020. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 4:''' 1985, 1999, 2012, 2018. * '''[[DFL-Superkup|DFB/DFL-Superkup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 11:''' 1987, 1990, 2010, 2012, 2016, 2017, 2018, 2020, 2021, 2022, 2025. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 5:''' 1989, 1994, 2013, 2014, 2015, 2019. * '''[[DFL-Ligapokal]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 6:''' 1997, 1998, 1999, 2000, 2004, 2007. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 1:''' 2006. === Međunarodna takmičenja === * '''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 6:''' [[Kup evropskih šampiona 1973/1974.|1974]], [[Kup evropskih šampiona 1974/1975.|1975]], [[Kup evropskih šampiona 1975/1976.|1976]], [[UEFA Liga prvaka 2000/2001.|2001]], [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2013]], [[UEFA Liga prvaka 2019/2020.|2020.]] ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 5:''' 1982, 1987, [[UEFA Liga prvaka 1998/1999.|1999]], [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2010]], [[UEFA Liga prvaka 2011/2012.|2012.]] * '''[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 1:''' [[UEFA Kup pobjednika kupova 1966/1967.|1967.]] * '''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / Evropska liga]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 1:''' 1996. * '''[[UEFA Superkup]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' 2013, 2020. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 3:'''1975, 1976, 2001. * '''[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' [[Interkontinentalni kup 1976 (nogomet)|1976]], [[Interkontinentalni kup 2001 (nogomet)|2001.]] * '''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2013.|2013]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2020.|2020.]] === Regionalna takmičenja === Uspjesi kluba u bavarskim takmičenjima:<ref>{{cite book |author=Ludolf Hyll |title=Süddeutschlands Fussballgeschichte in Tabellenform 1897–1988|url= |location= |publisher=|page= |date=1988|language=njemački |trans-title= Nogometna historija južne Njemačke u tabelama}}</ref> *'''[[Verband Süddeutscher Fußball-Vereine]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' 1926, 1928. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 4:''' 1910, 1911, 1929, 1932. *'''[[Süddeutscher Pokal]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]]:''' 1957. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]]:''' 1923. *'''[[Ostkreis-Liga]]''' (I) ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' 1910, 1911. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 4:''' 1912, 1913, 1917, 1918. *'''[[Kreisliga Südbayern]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' 1920, 1923. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]]:''' 1922. *'''[[Bezirksliga Bayern]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]]:''' 1926. *'''[[Bezirksliga Südbayern]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 6:''' 1928, 1929, 1930, 1931, 1932, 1933. *'''[[Gauliga Bayern|Gauliga Südbayern]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]]:''' 1944. *'''[[Regionalliga Süd (1963–74)|Regionalliga Süd]]''' (II) ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]]:''' 1965. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]]:''' 1964. == Igrači == ''Posljednja izmjena: 5. februar 2026.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=NJE|ime=[[Manuel Neuer]]|poz=G}}([[Kapiten (nogomet)|C]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=FRA|ime=[[Dayot Upamecano]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=KOR|ime=[[Kim Min-jae (nogometaš)|Kim Min-jae]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=NJE|ime=[[Jonathan Tah]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=NJE|ime=[[Joshua Kimmich]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=NJE|ime=[[Serge Gnabry]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=NJE|ime=[[Leon Goretzka]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=ENG|ime=[[Harry Kane]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=NJE|ime=[[Jamal Musiala]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=SEN|ime=[[Nicolas Jackson]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=KOL|ime=[[Luis Díaz (nogometaš, 1997)|Luis Díaz]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=FRA|ime=[[Michael Olise]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=KAN|ime=[[Alphonso Davies]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=NJE|ime=[[Tom Bischof]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=JPN|ime=[[Hiroki Ito (nogometaš, 1999)|Hiroki Ito]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=POR|ime=[[Raphaël Guerreiro]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=NJE|ime=[[Sven Ulreich]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=AUT|ime=[[Konrad Laimer]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=NJE|ime=[[Jonas Urbig]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=42|nac=NJE|ime=[[Lennart Karl]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=44|nac=HRV|ime=[[Josip Stanišić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=NJE|ime=[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=48|nac=NJE|ime=[[Leon Klanac]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa kraj|sakrijnapomenu=1}} == Bayernova kuća slavnih == Sljedeći igrači su u '''Bayernovoj kući slavnih''':<ref>{{cite web | title = Hall of Fame | access-date = 28. 8. 2014 | year = 2012 | publisher = FC Bayern München | url = http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/hall-of-fame/index.php | language = njemački | archive-date = 8. 3. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160308153056/http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/hall-of-fame/index.php | url-status = dead }}</ref> '''1930-e''' * {{ZD|NJE}} [[Conrad Heidkamp]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) '''1970-e''' * {{ZD|NJE}} [[Franz Beckenbauer]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) * {{ZD|NJE}} [[Gerd Müller]] ([[Napadač|N]]) * {{ZD|NJE}} [[Uli Hoeneß]] ([[Napadač|N]]) * {{ZD|NJE}} [[Paul Breitner]] ([[Vezni igrač|V]]) * {{ZD|NJE}} [[Sepp Maier]] ([[Golman|G]]) * {{ZD|NJE}} [[Hans-Georg Schwarzenbeck]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) * {{ZD|NJE}} [[Franz Roth]] ([[Vezni igrač|V]]) '''1980-e''' * {{ZD|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]] ([[Napadač|N]]) * {{ZD|NJE}} [[Klaus Augenthaler]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) '''1990-e:''' * {{ZD|NJE}} [[Lothar Matthäus]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] / [[Vezni igrač|V]]) * {{ZD|NJE}} [[Stefan Effenberg]] ([[Vezni igrač|V]]) '''2000-te''' * {{ZD|NJE}} [[Oliver Kahn]] ([[Golman|G]]) * {{ZD|NJE}} [[Mehmet Scholl]] ([[Vezni igrač|V]]) * {{ZD|FRA}} [[Bixente Lizarazu]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) * {{ZD|BRA}} [[Giovane Élber]] ([[Napadač|N]]) '''2010-e''' * {{ZD|NJE}} [[Philipp Lahm]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) *{{ZD|Njemačka}} [[Bastian Schweinsteiger]] ([[Vezni igrač|V]])<ref>{{Cite news|url=https://fcbayern.com/de/news/2018/08/schweinsteiger-erhaelt-bayerischen-verdienstorden-und-wird-in-hall-of-fame-aufgenommen|title=Große Ehre für Schweinsteiger - FC Bayern München|date=27. 8. 2018|publisher= FC Bayern München|language=njemački|access-date=11. 9. 2018|via=}}</ref> === Kapiteni === {| class="wikitable" |- |'''Kapiten |'''Godina |- |{{ZD|NJE}} Adolf Kunstwadl ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) |align=center|1965. |- |{{ZD|NJE}} [[Werner Olk]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) |align=center|1965–1970. |- |{{ZD|NJE}} [[Franz Beckenbauer]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) |align=center|1970–1977. |- |{{ZD|NJE}} [[Sepp Maier]] ([[Golman|G]]) |align=center|1977–1979. |- |{{ZD|NJE}} [[Gerd Müller]] ([[Napadač|N]]) |align=center|1979. |- |{{ZD|NJE}} [[Georg Schwarzenbeck]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) |align=center|1979–1980. |- |{{ZD|NJE}} [[Paul Breitner]] ([[Vezni igrač|V]]) |align=center|1980–1983. |- |{{ZD|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]] ([[Napadač|N]]) |align=center|1983–1984. |- |{{ZD|NJE}} [[Klaus Augenthaler]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) |align=center|1984–1991. |- |{{ZD|NJE}} [[Raimond Aumann]] ([[Golman|G]]) |align=center|1991–1994. |- |{{ZD|NJE}} [[Lothar Matthäus]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) |align=center|1994–1996. |- |{{ZD|NJE}} [[Thomas Helmer]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) |align=center|1997–1999. |- |{{ZD|NJE}} [[Stefan Effenberg]] ([[Vezni igrač|V]]) |align=center|1999–2002. |- |{{ZD|NJE}} [[Oliver Kahn]] ([[Golman|G]]) |align=center|2002–2008. |- |{{ZD|NIZ}} [[Mark van Bommel]] ([[Vezni igrač|V]]) |align=center|2008–2011. |- |{{ZD|NJE}} [[Philipp Lahm]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) |align=center|2011–2017. |- |{{ZD|NJE}} [[Manuel Neuer]] ([[Golman|G]]) |2017– |} == Stručni štab == === Trenutni stručni štab === {{Starost Sekcija}} ''Posljednja izmjena: 1. juli 2018. {| class="wikitable sortable" |'''Ime |'''Uloga |- | colspan="2" | '''Trenersko osoblje''' |- |{{ZD|NJE}} Julian Nagelsmann |Trener |- |{{ZD|NJE}} Hermann Gerland |Pomoćni trener |- |{{ZD|NJE}} Tom Starke |Trener golmana |- |{{ZD|NJE}} Toni Tapalović |Trener golmana |- | colspan="2" | '''Fitnes osoblje''' |- |{{ZD|NJE}} Holger Broich |Kondicijski trener |- | colspan="2" | '''Medicinsko osoblje''' |- |{{ZD|NJE}} Hans-Wilhelm Müller-Wohlfahrt |Timski doktor i medicinski direktor |- |{{ZD|NJE}} Roland Schmidt |Internist, kardiolog |- |{{ZD|NJE}} Jochen Hahne |Timski doktor |- |{{ZD|NJE}} Peter Ueblacker |Timski doktor |- |{{ZD|NJE}} Christian Huhn |Fizioterapeut (glavni) |- |{{ZD|NJE}} Helmut Erhard |Fizioterapeut |- |{{ZD|NJE}} Stephan Weickert |Fizioterapeut |- |{{ZD|ITA}} Gianni Bianchi |Fizioterapeut |- |{{ZD|NJE}} Bernd Schosser |Fizioterapeut |- |{{ZD|NJE}} Thomas Wilhelmi |Trener za rehabilitaciju |- | colspan="2" | '''Sportski menadžment i organizacija''' |- |{{ZD|BIH}} [[Hasan Salihamidžić]] |Sportski direktor |- |{{ZD|NJE}} Kathleen Krüger |Tim menadžer |} === Bivši treneri === [[Datoteka:Jupp Heynckes.jpg|mini|desno|200px|[[Jupp Heynckes]]]] {| class="wikitable" |'''Br. |'''Ime |'''Period |- |1. |{{ZD|JUG}} [[Zlatko Čajkovski]] |1. juli 1963 – 30. juni 1968. |- |2. |{{ZD|JUG}} [[Branko Zebec]] |1. juli 1968 – 13. mart 1970. |- |3. |{{ZD|NJE}} [[Udo Lattek]] |14. mart 1970 – 2. januar 1975. |- |4. |{{ZD|NJE}} [[Dettmar Cramer]] |16. januar 1975 – 1. decembar 1977. |- |5. |{{ZD|MAĐ}} [[Gyula Lóránt]] |2. decembar 1977 – 28. februar 1979. |- |6. |{{ZD|MAĐ}} [[Pál Csernai]] |1. mart 1979 – 16. maj 1983. |- |7. |{{ZD|NJE}} [[Reinhard Saftig]] (''privremeno'') |17. maj 1983 – 30. juni 1983. |- |8. |{{ZD|NJE}} [[Udo Lattek]] |1. juli 1983 – 30. juni 1987. |- |9. |{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]] |1. juli 1987 – 8. oktobar 1991. |- |10. |{{ZD|DAN}} [[Søren Lerby]] |9. oktobar 1991 – 11. mart 1992. |- |11. |{{ZD|NJE}} [[Erich Ribbeck]] |12. mart 1992 – 27. decembar 1993. |- |12. |{{ZD|NJE}} [[Franz Beckenbauer]] |7. januar 1994 – 30. juni 1994. |- |13. |{{ZD|ITA}} [[Giovanni Trapattoni]] |1. juli 1994 – 30. juni 1995. |- |14. |{{ZD|NJE}} [[Otto Rehhagel]] |1. juli 1995 – 27. april 1996. |- |15. |{{ZD|NJE}} [[Franz Beckenbauer]] (''privremeno'') |29. april 1996 – 30. juni 1996. |- |16. |{{ZD|ITA}} [[Giovanni Trapattoni]] |1. juli 1996 – 30. juni 1998. |- |17. |{{ZD|NJE}} [[Ottmar Hitzfeld]] |1. juli 1998 – 30. juni 2004. |- |18. |{{ZD|NJE}} [[Felix Magath]] |1. juli 2004 – 31. januar 2007. |- |19. |{{ZD|NJE}} [[Ottmar Hitzfeld]] |1. februar 2007 – 30. juni 2008. |- |20. |{{ZD|NJE}} [[Jürgen Klinsmann]] |1. juli 2008 – 27. april 2009. |- |21. |{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]] (''privremeno'') |27. april 2009 – 31. maj 2009. |- |22. |{{ZD|NIZ}} [[Louis van Gaal]] |1. juli 2009 – 10. april 2011. |- |23. |{{ZD|NIZ}} [[Andries Jonker]] (''privremeno'') |10. april 2011 – 26. juni 2011. |- |24. |{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]] |1. juli 2011 – 25. juni 2013. |- |25. |{{ZD|ŠPA}} [[Pep Guardiola]]<ref>{{cite web | url = http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/22446865 | title = Pep Guardiola given Bayern Munich head coach start date | publisher = BBC | date = 8. 5. 2013 | access-date = 26. 5. 2013}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.goal.com/en/news/15/germany/2013/05/07/3961517/guardiolas-start-date-with-bayern-revealed | title = Guardiola's start date with Bayern revealed | publisher=Goal.com| date = 7. 5. 2013 | access-date = 26. 5. 2013}}</ref> |26. juni 2013. – 30. juni 2016. |- |26. |{{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]<ref>{{cite web | title = Guardiola not extending stay&nbsp;– Ancelotti named new FCB coach | publisher = FC Bayern München | date = 20. 12. 2015 | access-date = 20. 12. 2015 | url = http://www.fcbayernmunich.com/us/news/news/2015/press-release-guardiola-not-extending-ancelotti-new-fcb-coach-201215.php | archive-url = https://web.archive.org/web/20151222091645/http://www.fcbayernmunich.com/us/news/news/2015/press-release-guardiola-not-extending-ancelotti-new-fcb-coach-201215.php | archive-date=22. 12. 2015 | url-status = dead }}</ref> |1. juli 2016 – 28. septembar 2017. |- |27. |{{ZD|FRA}} [[Willy Sagnol]] (''privremeno'') |29. septembar 2017 – 8. oktobar 2017. |- |28. |{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]] |9. oktobar 2017 – 1. juli 2018. |- |29. |{{ZD|HRV}} [[Niko Kovač]] |1. juli 2018 – 3. novembar 2019. |- |30. |{{ZD|NJE}} [[Hansi Flick]] |3. novembar 2019 – 30. juni 2021. |- |31. |{{ZD|NJE}} [[Julian Nagelsmann]] |1. juli 2021 – 24. mart 2023. |- |32. |{{ZD|NJE}} [[Thomas Tuchel]] |24. mart 2023 – danas |} == Uprava kluba == [[Datoteka:Rummenige2008-05.jpg|mini|upright|Predsjednik Izvršnog odbora Karl-Heinz Rummenigge]] {| class="wikitable" |- ! Colspan="3"| [[Nadzorni odbor]] |- ! Članovi !! Titula !! Izvor |- | [[Uli Hoeneß]] || Predsjednik FC Bayern München e.V. i predsjednik odbora ||<ref>{{cite journal |year= 2010 |title= Mitglieder des Aufsichtsrates der FC Bayern München AG gewählt |journal= Bayern Magazin |volume= 61 |issue= 11 |page= 14 |language = njemački}}</ref><ref name="supervisory board members">{{cite web|title=Company&nbsp;– Supervisory board members|url=http://www.fcbayern.de/en/club/company/members/supervisory-board-members/index.php|publisher=FC Bayern München |archive-url=https://web.archive.org/web/20151126145034/http://www.fcbayern.de/en/club/company/members/supervisory-board-members/index.php|archive-date=26. 11. 2015}}</ref> |- | [[Herbert Hainer]] || Potpredsjednik odbora i predsjednik [[Adidas]] AG ||<ref name="supervisory board members"/> |- | Dr. Herbert Diess || Potpredsjednik odbora i predsjedavajući [[Volkswagen]]a ||<ref name="supervisory board members"/> |- | Dr. Werner Zedelius || Potpredsjednik odbora i član odbora [[Allianz]] SE ||<ref name="supervisory board members"/> |- | [[Timotheus Höttges]] || Predsjednik [[Deutsche Telekom]] AG ||<ref name="supervisory board members"/> |- | Dr. [[Edmund Stoiber]] || Bivši premijer Bavarske i predsjednik savjetodavnog odbora Bayern München e.V. ||<ref name="supervisory board members"/> |- | Dr. Theodor Weimer || Predsjedavajući [[Deutsche Börse]] AG ||<ref name="supervisory board members"/> |- | Dr. Michael Diederich || Predsjedavajući odbora [[UniCredit]] Bank AG ||<ref name="supervisory board members"/> |- | Prof. Dr. Dieter Mayer || Notar, potpresjednik FC Bayern Munich e.V. ||<ref name="supervisory board members"/> |- ! Colspan="3"| [[Izvršni odbor]] |- ! Članovi !! Titula !! Izvor |- | [[Karl-Heinz Rummenigge]] || Predsjednik ||<ref name="CompanyInfo">{{cite web|title=Company|url=https://www.fcbayern.de/en/club/company/members/|publisher=FC Bayern München |access-date=26. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150926003000/http://www.fcbayern.de/en/club/company/members/|archive-date=26. 9. 2015}}</ref> |- | Jan-Christian Dreesen || Član izvršnog odbora (finansije) ||<ref name="CompanyInfo"/> |- | Andreas Jung || Član izvršnog odbora (marketing) ||<ref name="CompanyInfo"/> |- | Jörg Wacker || Član izvršnog odbora (strategija) ||<ref name="CompanyInfo"/> |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|FC Bayern München}} * [http://www.fcbayern.t-com.de/en/index.php Zvanični sajt] {{FC Bayern München}} {{Bundesliga}} {{Navkutije |ime = |naslov = Bayern u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Njemačke}} {{Osvajači DFB-Pokala}} {{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}} {{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}} {{Osvajači UEFA Superkupa}} {{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}} {{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva}} {{Laureusova ekipa godine}} {{EUK}} }} {{DEFAULTSORT:Bayern}} [[Kategorija:FC Bayern München|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1900.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Njemačkoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bavarskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Münchenu]] [[Kategorija:Sport u Münchenu]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA|Bayern]] [[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona]] [[Kategorija:Klubovi osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva]] idme04wiehjlf53px3znsow9ni5ju5n Fojnica 0 6195 3937941 3924454 2026-10-29T23:15:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937941 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Drugo značenje|Fojnica (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Fojnica | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Fojnica | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Fojnica, vyhlasene lazenske mesto.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama Fojnice | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Fojnica grb.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Fojnica.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Fojnica u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|57|46.6|N|17|53|54.5|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Sabahudin Klisura<ref name="Izbori_2016">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/114/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Fojnica |work=izbori.ba |access-date= 27. 11. 2016}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 2.87 | površina_općine = 301.26 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = 2112 | najveća_visina_vrh = [[Vranica]] | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 3570 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 12356 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 71 270 | pozivni_broj = (+387) 30 | matični_broj_naselja = 115592<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 10324 | veb-sajt = {{URL|http://www.fojnica.ba}} | fusnote = }} '''Fojnica''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u centralnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Administrativno pripada [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]]. == Geografija == Fojnica se nalazi u centralnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], oko 50&nbsp;km zapadno od [[Sarajevo|Sarajeva]] i 587 m iznad nivoa mora. Površina općine iznosi 308&nbsp;km<sup>2</sup>. Graniči sa sljedećim općinama: [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Novi Travnik]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] i [[Konjic]]. Veliki dio površine općine Fojnica zauzimaju visoravni, pašnjaci i polja, i to 46% u odnosu na ukupnu površinu općine, a od toga 10% polja, 20% visoravni i 16% pašnjaci. ===Planine=== [[Datoteka:Vranica.jpg|mini|desno|260px|Planina [[Vranica]]]] Na području općine nalaze se 4 planine i to:<br> [[Vranica]] - 2112 m<br> [[Zec (planina)|Zec]] - 1800 m<br> [[Zahor]] - 1400 m<br> [[Pogorelica]] - 1432 m Najveći vrh zove se Nadkrstac i ima nadmorsku visinu od 2112 m, nalazi se na planini [[Vranica]]. Također na [[Vranica|Vranici]] se nalazi i prirodno [[Prokoško jezero]] na nadmorskoj visini od 1670 m. ===Rijeke=== [[Datoteka:Dragača - Fojnička rijeka.jpg|mini|desno|260px|[[Fojnička rijeka]]]] [[Datoteka:Prokosko jezero.jpg|mini|desno|260px|[[Prokoško jezero]]]] Područje cijele općine bogato je vodenim resursima. Rijeke su tokom čitave godine bogate ribom i neki od riječnih tokova imaju kapacitet za proizvodnju električne energije, te izgradnju hidrocentrala. Kroz područje općine Fojnica protiču tri rijeke: * [[Željeznica (rijeka)|Željeznica]] * [[Dragača]] * [[Fojnička rijeka|Fojnica]] ===Jezera=== [[Prokoško jezero]], nalazi se na nadmorskoj visini od 1670 m na planini Vranici. Poznato je po prisustvu [[Triton (vodozemac)|Tritona]], endemske vrste vodozemaca, i privlači veliki broj turista. ===Termalne vode=== Fojnica je danas najpoznatija po svojoj banji čija se radioaktivnost i ljekovitost ispitivala još krajem 19. stoljeća, a eksploatacija počela poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Fojnička radioaktivna mineralna voda pripada slabo mineraliziranim termalnim vodama, sa temperaturom koja iznosi 31,5&nbsp;°C i snage radioaktivnosti oko 45 Machovih jedinica.<ref>{{Cite web|url=http://www.reumal.ba/tradicija.shtml|title=Voda i tradicija|website=Ljeciliste «Reumal» Fojnica|language=bs-BA|access-date=27. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20110720050404/http://www.reumal.ba/tradicija.shtml|archive-date=20. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> Djelotvorna je u liječenju svih oblika [[reuma]]tizma, bolesti kostiju i mišića, bolesti perifernog nervnog sistema, itd. == Historija == === Srednji vijek === [[Datoteka:TvrtkoIRevers.png|mini|desno|Kovanica Kralja [[Tvrtko II|Tvrtka II]], nastala u Fojnici]] Tragovi ljudskog razvoja na fojničkom području prate se od najstarijih vremena. U srednjem vijeku Fojnica je otvoreni [[trg]] koji doživljava značajan razvoj [[Rudarstvo u srednjovjekovnoj Bosni|zahvaljujući obližnjim rudnicima]]. Prvi put se spominje 18. marta 1365. kada je [[Hans Sasinović]] u svoje i u ime svoga brata Nikla prodao dvojici Dubrovčana polovinu rupa (rudarskih jama) u Fojnici i [[Ostružnica|Ostružnici]]. Tu se 1373. spominje posebno sasko vijeće (Curia Teutonicorum) sa elementima samouprave građana (purgara, njem. Bürger) koji su domaći stanovnici. Organizirano prisustvo [[Sasi u srednjovjekovnoj Bosni|Sasa]] i njihov utjecaj na domaće organe vlasti pokazuje razvijenu rudarsku sredinu, nalaženje i vađenje rude i njenu metaluršku obradu (mlinovi za prečišćavanje i topionice za topljenje rude) na kojim poslovima se angažuje mjesno stanovništvo koje vremenom preuzima tehniku obrade metala u potpunosti. Naselje pripada župi [[Lepenica]] u neposrednom kraljevom posjedu ([[Kraljeva zemlja|contrata del re]]), a štiti ga obližnja tvrđava [[Kozograd]] (prvi spomen 1434). Sjajno doba u razvoju Fojnice dešava se tridesetih godina 15. stoljeća zahvaljujući pojačanoj eksploataciji srebra na kojoj se bazira čitav privredni polet. Tada je tu formirana najjača [[Kolonije u srednjovjekovnoj Bosni|dubrovačka kolonija]] u Bosni u periodu 1430. do 1463. (ukupno 365 [[Dubrovnik|Dubrovčana]]). Brojnost kolonije i sve elemente života pokazuje i primjer Budislava Slavkovića koji je biran u dubrovačke sudske komisije čak 152 puta. Tu nije samo [[Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni|centar razmjene nego i potrošnje]]. Testamenti pojedinih trgovaca koji imaju svoje radnje govore o velikom broju domaćeg stanovništva uključenog u trgovinu i [[Zanatstvo u srednjovjekovnoj Bosni|zanatstvo]] i raznovrsnoj skupocjenoj robi. Jedan od značajnijih dubrovačkih trgovaca Doberko Stuparić svoje trgovačke knjige pohranio je kod [[Franjevci u srednjovjekovnoj Bosni|franjevaca]] u Fojnici. U Fojnici je bila [[Carine u srednjovjekovnoj Bosni|carinarnica]] i [[Kovnice novca u srednjovjekovnoj Bosni|kovnica novca bosanskih vladara]]. Naselje je imalo svoje središte (mercatum, piaza), poslovnu četvrt u kojoj se odvijala razmjena i cjelokupan život sa pratećim radnjama, gostionicama i konačištima. Na čelu gradske uprave u 15. st. je [[gradski knez]]. Procjene izvedene na osnovu prvih osmanskih popisa govore o naselju sa preko 2000 stanovnika. Privredni razvoj doveo je i do procvata kulturnog života. U zaostavštini jednog dubrovačkog trgovca koji je boravio u Fojnici od 1439. do 1446. spominje se pet knjiga pisanih 'in schiavo', pri čemu je jedna s koricama od kadife (uno libro in schiavo con le coverte de veluto). Na lokalitetu [[Crkovište]] (zapadni dio naselja) bio je podignut franjevački samostan sa crkvom [[Sveta Marija|sv. Marije]] u prvoj polovini 15. st. (prvi spomen iz 1435). Kao gvardijani fojničke crkve navode se Vlaho, Radič Mišetić, Vladislav i Gabrijel Milatović. Gvardijan Ivan (Johanes) koji se spominje 1473. bio je domaći čovjek. Tu je bilo i monahinja. Uz samostan se nalazio [[leprozorijum]] za bolesne. Samostan je srušen u 16. st. Kasnije je izgrađen na brdu pod Križem. Samostan posjeduje bogat arhiv i biblioteku. Pored mnoštva rukopisa tu se nalazi i čuvena [[Fojnička ahdnama|Ahdnama]] sultana [[Mehmed II Osvajač|Mehmeda II Osvajača]] te [[Fojnički grbovnik]]. === Osmansko doba === Osvajanje Fojnice od strane [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] uslijedilo je u proljeće 1463. Fojnica je zatečena kao druga po veličini [[varoš]] u [[Srednjovjekovna Bosna|Bosni]]. Veća od Fojnice bila je samo [[Srebrenica]]. U daljem toku broj stanovnika u Fojnici bio je u opadanju. Pod osmanskom vlašću naselje je pripojeno visočkoj nahiji, u 17-18. st. je bilo podređeno Kreševu, a od 1784. do 1865. je samostalna [[nahija]] i sjedište samostalnog [[kadiluk]]a. Rudarstvo je bitna privredna grana i u osmansko doba ([[srebro]], [[zlato]], [[bakar]], [[azur]]). Uz postojeće katoličko, formira se zajednica muslimanskog stanovništva koje unosi u naselje elemente orijentalne i islamske kulture ([[džamije]], [[tekije]], [[medrese]], [[hanovi]], [[karavansaraj]]i). Do 1604. cjelokupno fojničko stanovništvo bilo je opalo na svega 144 kuće. Prva [[Islam|muslimanska]] domaćinstva u Fojnici evidentirana su [[1485]]. godine, kada je zabilježeno 7 takvih kuća. [[Rudarstvo]], na čijem se nekadašnjem prosperitetu razvila ova varoš, od dolaska osmanske vlasti bilo je u stalnom opadanju. Ovaj period u razvitku Fojnice predstavlja vrijeme zamiranja klasičnog rudarstva, a [[zanat]]ska proizvodnja još je bila vrlo slaba u početnoj fazi. Na glasu je kasnije postala fojnička proizvodnja oružja: [[Sablja|sablje]], duge puške, handžari, razni alati za obradu zemlje i drugo. Na [[Fojnička rijeka|Fojničkoj rijeci]] u [[16. vijek|16. stoljeću]] radili su brojni [[mlin]]ovi. Godine [[1540]]. u Fojnici je evidentirano 27 mlinova, te 1 stupa za obradu ćebadi. === Period austro-ugarske vladavine === Fojnica i njena okolina za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vladavine nije doživjela privredni prosperitet kao oni gradovi koje je zahvatila industrijalizacija i nove saobraćajne mogućnosti. Geološka istraživanja koja su vršena u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] neposredno poslije dolaska [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] nisu zaobišla ni Fojnicu. Tako je utvrđeno prvom analizom piritne rude da se u toni rude nalazi 8-15 grama [[Zlato|zlata]]. Procijenjeno je da je nalazište u [[Bakovići (Fojnica)|Bakovićima]] rentabilno za proizvodnju i prvi koncesionari su bili braća Došen 1885. Uporedo s aktiviranjem rudarske proizvodnje počinje i eksploatacija i prerada šume kojom je fojničko područje izuzetno bogato. Međutim saobraćajna izoliranost uticala je da u čitavom tom periodu ne nastane nijedan značajniji prerađivački kapacitet do poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. ===Kraj 20. stoljeća=== Zahvaljujući svojim prirodnim bogatstvima, Fojnica je doživjela snažnu ekspanziju u privrednom smislu nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Drvno–prerađivačka, tekstilna i grafička industrija doživjele su snažan razvoj i postale okosnica privrednog razvoja općine. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Fojnica je slovila kao srednje razvijena općina s jasno naznačenim strateškim pravcima razvoja zasnovanim na izdašnim prirodnim resursima voda, šuma i ruda. Osamdesetih godina 20. stoljeća došlo je do snažne ekspanzije zdravstvenog i rekreativnog turizma, sa tendencijom proširenja turističkih sadržaja, kao i uzgojem i preradom drveta. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Fojnice|Spisak naseljenih mjesta u općini Fojnica}} === Nacionalni sastav stanovništva - općina Fojnica === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Općina Fojnica | vrsta_naseljenog_mjesta = | maticni_broj = 10324 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 12356 | g2013_bosnjaci = 7592 | g2013_srbi = 48 | g2013_hrvati = 3664 | g2013_bosanci = 91 | g2013_romi = 35 | g2013_muslimani = 45 | g2013_bosanciihercegovci = 10 | g2013_albanci = 23 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_crnogorci = 3 | g2013_pravoslavci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 46 | g2013_nepoznato = 770 | g1991_ukupno = 16296 | g1991_muslimani = 8024 | g1991_srbi = 157 | g1991_hrvati = 6623 | g1991_jugosloveni = 407 | g1981_ukupno = 15045 | g1981_muslimani = 7637 | g1981_srbi = 422 | g1981_hrvati = 6432 | g1981_jugosloveni = 413 | g1981_albanci = 24 | g1981_crnogorci = 24 | g1981_makedonci = 8 | g1981_slovenci = 3 | g1981_madari = 1 | g1981_romi = 1 | g1971_ukupno = 12829 | g1971_muslimani = 6473 | g1971_srbi = 223 | g1971_hrvati = 5948 | g1971_jugosloveni = 85 | g1971_crnogorci = 21 | g1971_albanci = 15 | g1971_slovenci = 13 | g1971_makedonci = 2 | g1961_ukupno = 10035 | g1961_muslimani = 4421 | g1961_srbi = 245 | g1961_hrvati = 4808 | g1961_jugosloveni = 494 | g1961_albanci = 2 | g1961_crnogorci = 5 | g1961_makedonci = 3 | g1961_slovenci = 16 | g1961_madari = 4 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naselje Fojnica === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Fojnica | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 10324 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 3570 | g2013_bosnjaci = 2417 | g2013_srbi = 33 | g2013_hrvati = 935 | g2013_bosanci = 57 | g2013_romi = 34 | g2013_muslimani = 25 | g2013_bosanciihercegovci = 6 | g2013_albanci = 22 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 19 | g1991_ukupno = 4225 | g1991_muslimani = 2095 | g1991_srbi = 130 | g1991_hrvati = 1563 | g1991_jugosloveni = 297 | g1981_ukupno = 3411 | g1981_muslimani = 1722 | g1981_srbi = 158 | g1981_hrvati = 1158 | g1981_jugosloveni = 322 | g1981_albanci = 24 | g1981_crnogorci = 9 | g1981_makedonci = 5 | g1981_slovenci = 2 | g1981_madari = 1 | g1971_ukupno = 2254 | g1971_muslimani = 1262 | g1971_srbi = 134 | g1971_hrvati = 745 | g1971_jugosloveni = 76 | g1961_ukupno = 1549 | g1961_muslimani = 743 | g1961_srbi = 173 | g1961_hrvati = 494 | g1961_jugosloveni = 116 | g1961_albanci = 1 | g1961_crnogorci = 2 | g1961_makedonci = 1 | g1961_slovenci = 9 | g1961_madari = 4 }} ==Kulturno–historijski spomenici == === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Fojnici}} ===Stećci=== [[Datoteka:Fojnica - stećci.jpg|mini|desno|260px|[[Stećak|Stećci]] u Fojnici]] Na području Fojnice nalazi se veliki broj [[nekropola]] sa [[stećak|stećcima]], koji su ostali sačuvani do današnjih dana. Na lokalitetu [[Polje Ostružnica|Ostružnica]], otkrivena je nekropola sa 50 stećaka, od čega je 10 sanduka i 40 ploča bez ukrasnih motiva. U naselju [[Otigošće]] otkrivena je nekropola sa 46 stećaka u obliku sanduka bez ukrasnih motiva. Dva velika stećka sa lokaliteta [[Lužine (Fojnica)|Lužine]] premješteni su kod hotela "Reumal”, oba su u obliku sljemenika, od kojih je jedan dekorisan ukrasnom rozetom sa 8 latica. Također u naselju [[Dusina (Fojnica)|Dusina]] postoji jedan stećak u obliku sanduka, koji je znatno oštećen, a u samom gradu, u haremu Šečerhanova bašča, nalazi se jedan stećak, sa izuzetnom ukrasnom ornamentikom. ===Tvrđave=== Zanatstvo i trgovina su bili razvijeni u Fojnici i prije dolaska [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], što potvrđuju gradovi poput Kozograda, Zvonigrada i Kaštela. ====Kašteli==== Na padinama planine [[Zahor]], iznad naselja [[Rizvići (Fojnica)|Rizvići]], nalaze se ruševine [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] građevine Kaštela, koje su služile [[Franjevci]]ma kao sklonište od [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]]. To je pećina sa nekoliko izdubljenih pregrada, u koju su se sklonili [[franjevci]] i [[Anđeo Zvizdović]] sa njima, koji je upravo odatle sišao u [[Pobrđe Milodraž|Milodraško polje]] 1463. godine, gdje je od [[Mehmed II|sultana Mehmeda II El Fatiha]] preuzeo [[Ahdnamu]]. Dvije zidane kule, koje i sada stoje, narod naziva Bijeli grad i Crni grad, a po narodnom vjerovanju, u jednoj od njih postoje gvozdena vrata na ulazu u neku podzemnu prostoriju s blagom. ==== Kozograd ==== Kozograd (Chossao, Cosao) je utvrda smještena u današnjoj fojničkoj općini. Ruševine se nalaze u šumovitom i nenaseljenom predjelu na obronku planine [[Matorac]]. U pisanim izvorima se spominje u [[15. vijek]]u latinski formom Chossao ili Cosao. Njegova izgradnja veže se za jačanje privrednog razvoja fojničkog kraja u 14. vijeku. Utvrda je podignuta na strmoj i teško pristupačnoj stijeni. Na južnoj strani je zaravan koja se zove [[Kraljičin grič]]. Na zapadnoj strani je u živoj stijeni isklesan sporedni ulaz u utvrdu. U sedlu brijega su dva duboka jarka, preko kojih je bio [[pokretni most]]. Utvrda je imala dvije kule i obor. [[Branič-kula]] bila je okrugla s vanjskim prečnikom od oko 7,2 metra. Manja kula je bila kvadratna sa stranama od 5,5 m i debljinom zida oko 1,2 metra. Utvrda je sagrađena od lomljenog, a ponegdje i od obrađenog kamena sa tipičnim iskorištavanjem konfiguracije terena.<ref>Marijan Drmač, Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 22</ref> U pisanim izvorima Kozograd (Cosao) se prvi put spominje 17. januara 1434. u pozivu na sud dubrovačkim trgovcima u Bosni zbog nastale štete u pljački karavana u [[Konjic]]u. Pored ostalih poziv je upućen i Vukoslavu Kopiliću za kojeg se smatralo da se nalazi u Kozogradu.<ref>" ... Nalcho Vlacotich dilecto citadino nostro in Sotto Boraz ... de auarea de perperos 3509 i quali diseno esserli sta furati a Cogniz alo viazo de Bosina in lo carauano ... similes litere scripte fuerunt infrascriptis ... Vochossauo Copilich in Cosao, Radossauo Zazno in Sotto Proxor, Nixe Celubinouich in Cogniza, Ratcho Pripchouich in Cognoeniça, Ratcho Bonauentura in Narente ...” (17. januar 1434. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Citationes de foris, Svezak: I, Folija: 58.</ref> Podgrađe Kozograda se spominje marta 1449. (sub castro vocato Chosau) <ref>"Ruschus Tudrouich coram domino Rectore ser Marino Ju. de Georgio fecit lamentum supra Giurach Gliubetchouich famulum Matchi Pripchouich, dicens quod in partibus Bosne dictus Giurach fregit unam capsam dicti Ruschi, quam dimiserat in manibus Obrad Bogossalich et Radiuoi Dobroucich, ipsius famulorum qui eum aufugissent timore Turchorum cum dicta capsa sub castro vocato Chosau. Dictus Giurach venit de nocte et fregit dictam capsam de qua asportauit ducatos septem auri et grossos 26 monete Bosignane et botonos et cercellos argenti et anullos argenti, circha unius libre et unam taciam argenti unciarum sex” (17. mart 1449. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Lamenta de foris, Svezak: XXII, Folija :42 verso.</ref> , ali je pravo pitanje gdje se ono nalazilo s obzirom na smještaj Kozograda. Prema predaji u gradu Kozogradu je boravila kraljica [[Katarina Kosača]] 1463. i odatle je izbjegla pred [[Osmanlije|Osmanlijama]].<ref>M. Drmač, Župa Lepenica, 24</ref> ====Zvonigrad==== Arheološka istraživanja lokaliteta [[Zvonigrad]], iznad naselja [[Otigošće]], ustanovila su da je ovdje bilo [[Prahistorija|prahistorijsko]] naselje gradinskog tipa i da se još uvijek prepoznaju umjetne terase, tragovi naselja i zidovi bez kreča, dok su na čitavoj gradini razasuti ulomci prahistorijske keramike. ===Džamije=== {{Glavni|Spisak džamija u Fojnici}} [[Datoteka:Carsijska dzamija u Fojnici (2025)-bs.jpg|mini|desno|260px|Minaret Čaršijske džamije u Fojnici]] Prvu džamiju u Fojnici podigao je Mustafa Hadr, [[Islamski kalendar|hidžretske]] 958. godine, odnosno 1551. Naziv ulice Hadrovići sačuvan je do danas, podsjećajući upravo na osnivača i njegove potomke. Popis iz 1604. bilježi navedenu džamiju pod imenom Atik (''stara'') [[džamija]]. Današnji natpis nad ulazom u džamiju pokazuje da je objekat obnovljen 1820. i da je obnovom rukovodio [[Abdurahman Sirrija]]. Drugu džamiju podigao je vlastitim sredstvima Šaban Ahmed–efendija, tadašnji [[Kreševo|kreševsko]]–fojnički [[kadija]], [[Islamski kalendar|hidžretske]] 1077. godine, odnosno 1666. Na tom prostoru razvija se i glavni dio fojničke [[Čaršija|čaršije]], po čemu je i [[džamija]] u narodu nazivana Čaršijska, koja je bila kulturni i društveni centar [[Mahala|mahale]]. Treću džamiju napravio je [[Hadži Muharrem]]-efendija u mahali Pavlovac, 18 godina nakon izgradnje Čaršijske džamije. Ova džamija bila je kulturni i društveni centar ove mahale. ===Tekije=== U kulturnohistorijskom nasljeđu fojničkog kraja značajno mjesto zauzimaju i tri [[Tekija|tekije]] [[Nakšibendije|nakšibendijskog tarikata]], po kojima je ovaj kraj duže vremena bio poznat relativno širokom krugu interesanata [[Sufizam|islamskog misticizma]]. ====Nakšibendijska tekija==== Posebna [[Tekija|tekijska zgrada]] nastala je tek po izgradnji Čaršijske džamije, u drugoj polovini [[17. vijek|17. stoljeća]], vjerovatno na poticaj osnivača džamije, kadije, Šaban Ahmed–efendije. To se moglo desiti oko 1670. godine, jer tačnog datuma nema. Prvi poznati čovjek čije je ime vezano za tekiju u Fojnici bio je [[Husein Zukić|Husein-baba Zukić]], koji se nakon školovanja vratio u Fojnicu i počeo službu prvo u [[Medresa|medresi]], a zatim i u tekiji. On u tekiju uvodi [[Nakšibendije|nakšibendijski]] [[zikr]], kome je ona ostala vjerna sve do kraja svog djelovanja. Tekijska zgrada u Fojnici nalazila se sve do požara 1945. na zapadnoj strani [[Mezarje|mezarja]] Čaršijske džamije. ====Tekija u Vukeljićima==== Osnovana je 1780. godine, a napravio ju je Husein-baba Zukić, na šta upozorava i natpis na desnoj strani od glavnog ulaza u [[Tekija|tekiju]], koji glasi: {{Citat|Ovu dervišku tekiju sagradio je baštinik znanosti učitelja profeta i sluga reda [[nakšibendijski tarikat|nakšibendija]], duhovni učitelj i vodič, šejh Husein Zukić Bošnjak 1780–81.}} ====Tekija na Oglavku==== [[Tekija na Oglavku|Tekija]] je osnovana 1798. u naselju [[Oglavak]]. Njeni osnivači bili su Husein-baba Zukić i Abdurahman Sirrija, koji je postao i prvi [[šejh]] tekije. Nakon smrti Sirrija, nad njegovim mezarom na Oglavku izgrađeno je [[turbe]], po želji i direktivi njegovog poštivaoca, hercegovačkog vezira [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-paše Rizvanbegovića]]. Par stotina metara istočno od tekije i turbeta Šejha Sirrija postoji i turbe šejha [[Husein Horasanija|Huseina Horasanije]], savjetnika [[Mehmed II|sultana Mehmeda El Fatiha]], koji je ovdje umro ili poginuo. Tokom rata u Bosni i Hercegovini 1993. tekija na Oglavku je izgorila, ali je nakon rata ponovo obnovljena i stavljena u funkciju. ===Musafirhana=== [[Datoteka:Musafirhana u Fojnici (Salihagića kuća).jpg|mini|desno|260px|Musafirhana u Fojnici (Salihagića kuća), [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]]] Najstariji sačuvani objekat od javnog značaja u Fojnici je svakako [[Musafirhana u Fojnici|musafirhana]], poznata i po nazivu Salihagića kuća. Napravljena je u drugoj polovini 16. stoljeća. U ovoj musafirhani nastala su i do danas sačuvana dva rukopisna primjerka [[Kur’an]]a iz 1615. i 1648. Jedan od ovih primjeraka, pisan 1648. godine, još je u Fojnici, dok se drugi poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] našao u [[Dubrovnik]]u. Kada je u maju 1945. Fojnicu zahvatio veliki požar, vatra je stigla do musafirhane i tu stala, nakon čega se povukla i ugasila. Salihagića [[musafirhana]] u Fojnici bila je pod zaštitom države još od 1945. Od 19. stoljeća pa do 2009. musafirhana je bila u vlasništvu fojničke porodice Salihagić. ===Franjevački samostan=== {{glavni|Franjevački samostan Fojnica}} Franjevački samostan u Fojnici izgrađen je u 14. stoljeću kada su [[Franjevci]] došli u Fojnicu. Prvobitno se nalazio u sjevernom dijelu Fojnice, na Pazarnicama. Početkom 16. stoljeća premješten je na donje padine brda Križ, gdje se i danas nalazi. Muzejska zbirka i biblioteka [[Franjevački samostan Fojnica|franjevačkog samostana]] su kao pokretno dobro Nacionalni spomenik [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. ===Ahdnama=== [[Datoteka:Mehmed II ferman.jpg|mini|desno|260px|Ahdnama u Fojnici]] U Fojnici se nalazi [[Ahdnama Mehmeda II|Ahdnama]] [[Mehmed II|sultana Mehmed el Fatiha II]], to jest njegova pismena garancija stanovništvu Fojnice da će imati sva lična, te imovinska prava i slobode. Ahdnama je napisana 28. maja 1463. u [[Pobrđe Milodraž|Milodražu]]. Poznata je kao najstariji dokumenat o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] u historiji, 326 godina prije [[Francuska revolucija|Francuske buržoaske revolucije 1789. godine]] i 485 godina prije [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Međunarodne deklaracije o ljudskim pravima 1948. godine]]. Originalan tekst Ahdname, koja se i danas čuva u muzeju [[Franjevački samostan Fojnica|Franjevačkog samostana u Fojnici]], glasi: {{Citat|Ja sam sultan Mehmed han, neka je poznato svima, uopće od prostog puka kao i odjeljenjima ova moja vlastodržeća povelja, kojom bosanskim svećenicima ukazujem veliku pažnju, te zapovijedam: spomenutim i njihovim ne smije biti smetnje ni pritiska, neka se smjeste u svojim bogomoljama, te kako od uzvišene moje strane, tako od mojih vezira, niti od mojih podčinjenih (robova), niti od mojih podanika – raje niti od svega stanovništva cjelokupne moje države spomenutim nitko se ne smije miješati u njihove stvari niti ih napadati, ni vrijeđati ni njih ni njihov život, njihov imetak (imovinu) ni njihove bogomolje. Također iz tuđine osobito u moju državu dovoditi ljude dozvoljava im se. Stoga spomenutim izdajem moju uzvišenu zapovijed u kojoj im posvećujem svoju brigu i pažnju, te se kunem teškom zakletvom: Stvoriteljem i gospodarom zemlje i nebesa, sa sedam musafa sa velikim Božijim vjesnikom (Muhamedom) i sa 124.000 pejgambera i sa sabljom koju pašem da ovim što je napisano nikoje lice ne smije se suprotstaviti dok god ovi (Franjevci) služe meni i mojoj zapovjesti budu pokorni.}} ==Klima== Ovo područje karakteriše planinski tip klime. Osnovne odlike ovog tipa klime jesu niske temperature, snižen zračni pritisak, snažni vjetrovi, smanjena vlažnost zraka i visoka godišnja količina padavina. Godišnje padavine u Fojnici iznose od oko 1200 do 1500&nbsp;mm, i vremenski su gotovo ravnomjerno raspoređene, pa sušnih mjeseci gotovo i da nema. Srednja godišnja temperatura iznosi oko 8,2&nbsp;°C, te se prosječni godišnji broj sunčanih sati kreće u granicama od 1600 do 1700 sati godišnje, što otprilike odgovara [[BiH|bosanskohercegovačkom]] prosjeku. ==Kultura== U Fojnici se od 1978. održava Književno-kulturna manifestacija [[Susreti Zija Dizdarević]], na kojoj se raspisuje natječaj za najbolju kratku priču pisaca iz [[BiH|Bosne i Hecegovine]] i inozemstva. Osim natječaja, u to se vrijeme u Fojnici održavaju susreti pisaca sa učenicima osnovnih i srednjih škola, književne večeri i promocije knjiga, pozorišne i filmske predstave, izložbe slika i fotografija.<ref>{{Cite web |url=http://www.fojnica.ba/index.php?idp=susreti_zija_dizdarevic |title=Susreti Zija Dizdarević na web stranici općine Fojnica |archive-url=https://web.archive.org/web/20110518034500/http://www.fojnica.ba/index.php?idp=susreti_zija_dizdarevic |archive-date=18. 5. 2011 |access-date=23. 5. 2011 |url-status=dead}}</ref> ==Poznate ličnosti== * [[Abdurahman Sirrija]] * [[Enver Imamović]] * [[Zija Dizdarević]] * [[Raif Dizdarević]] == Literatura == * [[Marijan Drmač]], Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 9-97. [https://www.academia.edu/11944945/Marjan_Drma%C4%8D_%C5%BDupa_Lepenica_Historijska_traganja_Broj_14_Institut_za_istoriju_Sarajevo_2014_9-99] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Fojnica Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20111124063353/http://www.fojnica.ba/ Zvanični sajt općine Fojnica] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Srednjobosanski kanton}} {{Općina Fojnica}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Srednjobosanskom kantonu]] [[Kategorija:Fojnica|*]] [[Kategorija:Naselja banje u Bosni i Hercegovini]] fnsxjj867anbvtdb2xrgkk2k5a5h2pa 1932. 0 7641 3937868 3901034 2026-10-29T14:01:01Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[9. januar]] – [[Elliot Aronson]], [[SAD|američki]] [[psiholog]] i unutrašnji linkovi 3937868 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1932.''' (MCMXXXII) je bila prijestupna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru, 1932. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 932. godina 2. milenija, 32. godina 20. stoljeća i treća godina 1930-ih. == Događaji == * [[25. decembar]] – [[Velika Britanija|Britanski]] [[kralj]] [[Đorđe V, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đorđe V]] uputio prvi put [[božić]]nu poruku [[nacija|naciji]] posredstvom [[radio|radija]]. [[Datoteka:Enigma-plugboard.jpg|mini|Biro za šifriranje razbija njemačku šifru Enigme i prevazilazi sve veće strukturalne i operativne složenosti Enigme koja se razvija sa priključnom pločom, glavnim njemačkim šifarskim uređajem tokom Drugog svjetskog rata.]] == Rođeni == === Januar=== * [[9. januar]] – [[Elliot Aronson]], [[SAD|američki]] [[psiholog]] * [[15. januar]] – [[Alija Isaković]], [[bosanskohercegovački]] romansijer, pripovjedač, [[radiodrama|radiodramski]], [[televizija|televizijski]] i dramski [[pisac]] * [[29. januar]] – [[Nikola Stojanović (političar)|Nikola Stojanović]], [[bosanskohercegovački]] [[Ekonomija|ekonomista]] i društveno-politički radnik * [[31. januar]] – [[Šefika Korkut-Šunje]], [[bosanskohercegovački|bosanskohercegovačka]] [[Glumac|glumica]] === Februar === * [[5. februar]] – [[Cesare Maldini]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš i trener * [[6. februar]] – [[François Truffaut]], [[Francuska|francuski]] [[režiser]] i [[glumac]] * [[8. februar]] – [[John Williams]], [[SAD|američki]] [[kompozitor]] [[Filmska muzika|filmske muzike]] * [[10. februar]] – [[Rade Petrović]], [[bosanskohercegovački]] [[Hrvatska|hrvatski]] [[historija|historičar]] * [[18. februar]] – [[Miloš Forman]], [[Čehoslovačka|čehoslovačko]]-[[SAD|američki]] [[režiser]] * [[26. februar]] – [[Johnny Cash]], [[SAD|američki]] [[pjevač]] i [[gitarist]] * [[27. februar]] – [[Elizabeth Taylor]], [[SAD|američka]] [[Glumac|glumica]] === Mart === * [[14. mart]] – [[Miroslav Antić]], [[srbija]]nski [[pjesnik]], [[novinar]], [[pisac]] [[film]]skih [[Scenarist|scenarija]] i [[radiodrama]] * [[15. mart]] – [[Alan Bean]], američki mornarički oficir i mornarički [[pilot]], [[Aeronautika|aeronautički]] [[inženjer]], testni pilot, i [[NASA]]-in [[astronaut]] === April === * [[1. april]] ** [[Aleksije Radan]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[bosanskohercegovački]] [[klarinet]]ist i muzički pedagog ** [[Debbie Reynolds]], [[SAD|američka]] [[Glumac|glumica]] i [[pjevačica]] * [[2. april]] – [[Margarita Xhepa]], [[Albanija|albanska]] [[Glumac|glumica]] * [[10. april]] – [[Omar Sharif]], [[egipat]]ski [[glumac]] * [[21. april]] – [[Kalevi Huuskonen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[27. april]] – [[Anouk Aimée]], [[francuska]] [[Glumac|glumica]] === Maj === * [[12. maj]] – [[Stanley Plotkin]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[ljekar]] * [[29. maj]] – [[Dušan Poček]], [[srbija]]nski [[glumac]] === Juni === * [[10. juni]] – [[Branko Lustig]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[film]]ski producent, dvostruki dobitnik ''[[Oscar]]a'' (''[[Schindlerova lista]]'', ''[[Gladijator (film)|Gladijator]]'') * [[15. juni]] – [[Mario Cuomo]], američki [[političar]], 52. [[guverner]] savezne države [[New York (savezna država)|New York]] * [[18. juni]] – [[Paul Chassagne]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[21. juni]] – [[Lalo Schifrin]], [[Argentina|argentinsko]]-[[SAD|američki]] [[pijanist]], [[kompozitor]], aranžer i [[dirigent]] * [[25. juni]] – [[Tomislav Ladan]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]] === Juli === * [[9. juli]] – [[Donald Rumsfeld]], [[SAD|američki]] [[političar]] * [[18. juli]] – [[Sanda Langerholz|Sanda Langerholz-Miladinov]], [[hrvatska]] [[Glumac|glumica]], [[pjevačica]] i [[ples]]ačica === August === * [[17. august]] – [[V. S. Naipaul]], [[Velika Britanija|britanski]] [[književnik]] [[Indija|indijskog]] porijekla === Septembar === * [[2. septembar]] – [[Blagoje Adžić]], general-pukovnik [[JNA]] * [[25. septembar]] ** [[Adolfo Suárez]], [[Španija|španski]] [[političar]] i [[premijer]] ** [[Anatolij Solovjanjenko]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Ukrajina|ukrajinski]] [[tenor]] * [[26. septembar]] – [[Manmohan Singh]], [[Indija|indijski]] [[političar]] * [[28. septembar]] – [[Muhamed Kondžić]], [[bosanskohercegovački]] [[književnik]] * [[29. septembar]] ** [[Vojka Smiljanić-Đikić]], [[bosanskohercegovački|bosanskohercegovačka]] [[Poezija|pjesnikinja]], prevoditeljica i urednica ** [[Rainer Weiss]], američki [[fizičar]] === Oktobar === * [[13. oktobar]] – [[Dušan Makavejev]], [[srbija]]nski [[režiser]] === Novembar === * [[6. novembar]] – [[François Englert]], [[Belgija|belgijski]] [[fizičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade]] [[2013.]] * [[29. novembar]] – [[Jacques Chirac]], [[Francuska|francuski]] [[političar]] i državnik === Decembar === * [[2. decembar]] – [[Sergio Bonelli]], [[italija]]nski izdavač i autor [[strip]]ova * [[6. decembar]] – [[Nasiha Kapidžić-Hadžić]], [[bosanskohercegovački|bosanskohercegovačka]] [[pjesnikinja]], [[spisateljica]] i urednica == Umrli == * [[10. februar]] – [[Edgar Wallace]], [[Velika Britanija|britanski]] [[književnik]] * [[28. februar]] – [[Guillaume Bigourdan]], [[Francuska|francuski]] [[astronom]] * [[4. april]] – [[Wilhelm Ostwald]], [[Njemačka|njemački]] [[hemičar]] * [[26. juni]] – [[Adelaide Ames]], [[SAD|američka]] [[Astronomija|astronomkinja]] * [[27. juli]] – [[Eleanor Annie Lamson]], [[SAD|američka]] [[Astronomija|astronomkinja]] * [[16. septembar]] – [[Ronald Ross]], [[Engleska|engleski]] [[ljekar]] * [[15. decembar]] – [[Josip Vancaš]], [[bosanskohercegovački]] [[arhitekt]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Werner Heisenberg]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Irving Langmuir]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Charles Sherrington]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Edgar Adrian]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[John Galsworthy]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** ''nije dodijeljena'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1932|1932.}} * https://web.archive.org/web/20231015163455/https://xroads.virginia.edu/~1930s2/Time/1932/1932fr.html {{Normativna kontrola}} n4wmd11vpxch85jilce7xdzo2y7hrmb NK Bosna Visoko 0 10104 3937940 3800045 2026-10-29T23:00:35Z ~2026-57906-25 187413 /* Poznati igrači */ 3937940 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFF00 | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = NK Bosna Visoko | Puno ime = Nogometni klub<br/>Bosna Visoko | Grb = NK Bosna Visoko.png | veličina_grba = 150px | Nadimak = ''Žutoljubičasti'' | Osnovan = 1953.<ref name="Historijat NK Bosna, nkbosna.ba">[http://nkbosna.ba/historijat ''Historijat NK Bosna, nkbosna.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161018071956/http://nkbosna.ba/historijat/ |date=18 Oktobar 2016 }}; pristupljeno: 23. juli 2014.</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Visoko]]<br/>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#A100AB}} {{colorbox|yellow}} | Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBIH]] | Konfederacija = | Liga = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Centar|Druga liga FBiH - Centar]] | Stadion = [[Stadion Luke (Visoko)|Luke]] | Kapacitet = 2.200 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Trener = [[Eldin Dedić]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 5. mjesto | Prethodna sezona = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | Webstranica = [http://nkbosna.ba nkbosna.ba] | Trenutna sezona = |uzorak_lr1 = |uzorak_t1 = |uzorak_dr1 = |lijeva ruka1 = FFF000 |tijelo1 = FFF000 |desna ruka1 = FFF000 |šorc1 = 0000FF |čarape1 = FFF000 |uzorak_lr2 = |uzorak_t2 = |uzorak_dr2 = |lijeva ruka2 = A100AB |tijelo2 = A100AB |desna ruka2 = A100AB |šorc2 = FFF000 |čarape2 = A100AB }} '''Nogometni klub Bosna Visoko''' je nogometni klub iz [[Visoko]]g. Takmiči se u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Centar|Drugoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine - Centar]]. == Historija == Prva nogometna utakmica u Visokom odigrana je 1923. godine kada se formira i prvi nogometni klub Jadran. Godine 1934. formira se i drugi nogometni klub Radnički. Godine 1953. dolazi do spajanja ova dva kluba i tako nastaje nogometni klub Bosna. Za ovaj klub vezani su i najbolji rezultati po pitanju nogometa za vrijeme Jugoslavije, kada je 1963. klub je ušao u drugu nogometnu ligu Jugoslavije. [[Rat u Bosni i Hercegovini]] je samo na trenutak prekinuo aktivnosti u ovom klubu. Godine 1993. počinje okupljanje, da bi u prvoj sezoni [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]]. klub na prvom državnom prvenstvu u [[Zenica|Zenici]] osvojio 3. mjesto. U sezoni 1995/96. Bosna osvaja prvo mjesto u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Drugoj ligi - Sjever]], a u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prvoj nogometnoj ligi]] u sezoni [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/97.|1996/97.]] osvaja treće mjesto. Kao vrhunac u sezoni [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98.|1997/98.]] osvaja prvo mjesto, te u play off-u osvaja četvrto mjesto. Iste sezone klub osvaja i [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] kao i [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]], u oba takmičenja pobijedivši [[FK Sarajevo]]. Danas se Bosna takmiči u [[Druga nogometna liga FBiH (Centar)|Drugoj ligi FBiH]]. == Uspjesi == *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1999. *'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1999. == Stadion== [[Datoteka:Velež_supporters_in_Visoko.jpg|mini|Stadion Luke u Visokom za vrijeme utakmice između NK Bosne i [[FK Velež Mostar|FK Veleža]]. Na stadionu su većinom navijači [[Red Army]] grupe iz [[Mostar]]a.]] [[Datoteka:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|mini|Stadion Luke i pomoćni teren za treniranje s umjetnom travom.]]{{Glavni|Stadion Luke (Visoko)}} Nogometni klub Bosna domaće utakmice igra na stadionu Luke. Prijašnji naziv stadiona je bio "Stadion 7. april". Kapacitet stadiona iznosi 2.200 sjedećih mjesta (300 natkrivenih sjedalica). Kompleks Luke pored glavnog terena sadrži i pomoćni teren punih takmičarskih dimenzija sa vještačkom travom, te LED reflektorima. == Poznati igrači == * Ibrahim Sirčo (golman šampionske generacije Sarajeva 1966-67, učesnik Kupa Šampiona) * [[Slaviša Vukićević|Slaviša Vukičević]] * [[Faruk Ihtijarević]] *[[Almedin Hota]] *[[Elvir Rahimić]] *[[Mirsad Bešlija]] *[[Esmir Džafić]] *[[Adnan Džafić]] *[[Kenan Hasagić]] *[[Miroslav Kalajdžić]] *[[Ibrahim Dobojak]] *[[Asim Limo]] *[[Radenko Ostojić]] *[[Mirko Dubovina]] *[[Samir Mekić]] *[[Arsim Prepolli]] *[[Nurif Nargilić]] *[[Momir Popić]] *[[Branislav "Brane" Glišić|Branislav Glišić]] * [[Aid Kardaš]] == Navijači == Navijači NK Bosne se zovu Demoni. Nastali su prije bosanskog rata pod imenom "Bloody Demons". Poslije rata ponovo se organizuju navijačka okupljanja ali pod novim imenom ''Demoni'' koje je ostalo sve do danas. Najaktivniji su bili tokom 1997. pa sve do 2000, dok se kasnije ograničavaju na manja okupljanja. Nakon ispadanja u niži rang takmičenja navijačka grupa se uglavnom raspala, dok se jedino mlađi članovi okupljaju i održavaju uspomenu na nekad mnogobrojnie navijače nogometnog kluba Bosna<ref name="Historijat NK Bosna, nkbosna.ba">[http://nkbosna.ba/historijat ''Historijat NK Bosna, nkbosna.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161018071956/http://nkbosna.ba/historijat/ |date=18 Oktobar 2016 }}; pristupljeno: 23. juli 2014.</ref>. == Nastupi u Premijer ligi == [[Datoteka:FinaleKupa.gif|thumb|260px|Pobjeda Bosne na Koševu protiv Sarajeva u finalu Kupa BiH]] {| class=wikitable style="text-align:center" width=60% |- !colspan=11|''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|NK Bosna u Prvoj i Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]'' |- !width=15%|{{Tooltip| Sez. | Sezona u Premijer ligi Bosne i Hercegovine}} !width=5%|{{Tooltip| Poz. | Pozicija u prvenstvu}} !width=5%|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}} !width=5%|{{Tooltip| P | Pobjede}} !width=5%|{{Tooltip| N | Neriješeno}} !width=5%|{{Tooltip| I | Izgubljeno}} !width=5%|{{Tooltip| DG | Dati golovi}} !width=5%|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}} !width=5%|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}} !width=5%|{{Tooltip| B | Ukupan broj osvojenih bodova u toku sezone}} !width=5%|{{Tooltip| Ref. | Referenca}} |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95.]]||-||9||4||2||3||10||8||+2||14||<ref name="Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995, sportsport.ba">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150 ''Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995, sportsport.ba'']; pristupljeno: 23. juli 2014.</ref> |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97.]]||3.||30||16||6||8||60||29||+31||54||<ref name="Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997, sportsport.ba">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50 ''Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997, sportsport.ba'']; pristupljeno: 23. juli 2014.</ref> |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98.]]||-||32||20||3||9||58||31||+27||63||<ref name="Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998, sportsport.ba">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 ''Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998, sportsport.ba'']; pristupljeno: 23. juli 2014.</ref> |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99.]]||2.||30||18||2||10||50||21||+29||56||<ref name="Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999, sportsport.ba">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46 ''Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999, sportsport.ba'']; pristupljeno: 23. juli 2014.</ref> |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999/00.]]||12.||30||10||6||14||34||36||-2||36||<ref name="Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000, sportsport.ba">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45 ''Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000, sportsport.ba'']; pristupljeno: 23. juli 2014.</ref> |- |-style="border-bottom:2px solid green;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02.]]||12.||30||11||6||13||33||48||-15||39||<ref name="Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002, sportsport.ba">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002, sportsport.ba'']; pristupljeno: 23. juli 2014.</ref> |- |-style="border-bottom:2px solid green;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03.]]||20.||38||4||1||33||28||107||-79||13||<ref name="Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003, sportsport.ba">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003, sportsport.ba'']; pristupljeno: 23. juli 2014.</ref> |- |colspan=2 align=center|'''Ukupno''' - <small>''7 sezona''</small> ||'''199'''||'''83'''||'''26'''||'''90'''||'''273'''||'''280'''||'''-7'''||'''275''' |- |-style="border-bottom:2px solid green;" |colspan=2 align=center|'''Ukupno u PLBiH''' - <small>''1 sezona''</small> ||'''38'''||'''4'''||'''1'''||'''33'''||'''28'''||'''107'''||'''-79'''||'''13''' |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20190330144429/http://nkbosna.ba/ Zvanična stranica NK Bosna] * [http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/nk-bosna-visoko/2714/venue Bosna na soccerway.com] * [http://www.youtube.com/watch?v=eoyc6LkBDGA Promotivni video nastao nakon osvajanja kupa 1999. godine] {{Prva liga FBiH}} {{Navkutije |ime = |naslov = NK Bosna u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }}{{Visoko}} [[Kategorija:Sport u Visokom|Bosna]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Bosna Visoko]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1953.|Bosna Visoko]] o0jrbt8qcka3x6hgkbojc9dmi2onh3t Ejup Ganić 0 11260 3937916 3863489 2026-10-29T18:22:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937916 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Ejup Ganić | slika = Ejup Ganić.jpg | opis_slike = | redoslijed = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|3.]] [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 1. januar 2000 – 1. januar 2001. | prethodnik = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | nasljednik = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | vrijeme_na_vlasti2 = 29. decembar 1997 – 1. januar 1999. | prethodnik2 = [[Vladimir Šoljić]] | nasljednik2 = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | redoslijed3 = [[Spisak potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine#Spisak potpredsjednika|1.]] [[Spisak potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti3 = 1. januar 2001 – 28. februar 2001. | prethodnik3 = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | nasljednik3 = [[Safet Halilović]] | vrijeme_na_vlasti4 = 1. januar 1999 – 1. januar 2000. | prethodnik4 = [[Vladimir Šoljić]] | nasljednik4 = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | vrijeme_na_vlasti5 = 31. maj 1994 – 29. decembar 1997. | prethodnik5 = ''Funkcija osnovana'' | nasljednik5 = [[Vladimir Šoljić]] | redoslijed6 = [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine#Spisak članova Predsjedništva|Član Predsjedništva Republike Bosne i Hecegovine]] iz reda [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostalih]] | vrijeme_na_vlasti6 = 8. april 1992 – 13. oktobar 1996. | prethodnik6 = ''Funkcija osnovana'' | nasljednik6 = ''Funkcija ukinuta'' {{Small|([[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]])}} | redoslijed7 = [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#1990 - 1992.|Član Predsjedništva SR Bosne i Hecegovine]] iz reda [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostalih]] | vrijeme_na_vlasti7 = 20. decembra 1990 – 8. april 1992 | prethodnik7 = ''Funkcija osnovana'' | nasljednik7 = ''Funkcija ukinuta'' {{Small|([[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo RBiH]])}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|3|3}} | mjesto_rođenja = [[Novi Pazar]], [[Socijalistička Republika Srbija|NR Srbija]], [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | etnicitet = [[Jugoslaveni|Jugoslaven]] {{Malo|(do 1996)}}<br>[[Bošnjaci|Bošnjak]] | politička_stranka = [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]]<br>[[Stranka demokratske akcije]] {{Malo|1990−2000}} | supružnik = | djeca = | obrazovanje = '''Visoko: '''[[Univerzitet u Beogradu]] ([[Bachelor nauka|BSc]])<br>'''Master: '''[[Univerzitet u Beogradu]] ([[Master nauka|MSc]])<br>'''Doktorat: '''[[Masačusetski institut za tehnologiju]] ([[Doktor nauka|DSc]]) | zanimanje = [[Političar]], [[profesor]], [[mašinstvo|mašinski inženjer]] | vjera = | potpis = | web_stranica = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Ejup Ganić''' (rođen 3. marta 1946) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[političar]], [[akademik]], [[profesor]] i [[mašinstvo|mašinski inženjer]]. Bio je član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], predsjednik i potpredsjednik [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] te profesor na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Osnivač je univerziteta [[Sarajevo School of Science and Technology]] (SSST), prvog privatnog univerziteta u Bosni i Hercegovini s nastavom na engleskom jeziku.<ref name="ANUBiH">{{cite web|url=https://www.anubih.ba/ejup-ganic/|title=Ejup Ganić|website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=10. 5. 2026}}</ref><ref name="SSST-management">{{cite web |url=https://ssst.edu.ba/page/311/university-management |title=University Management |website=Sarajevo School of Science and Technology |access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Ganić je rođen 3. marta 1946. u Sebečevu kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]], tada u [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNRJ]]. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Srbiji, a visoko obrazovanje nastavio je u oblasti mašinstva. Dodiplomske i postdiplomske studije završio je na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], a doktorsku disertaciju odbranio je 1976. na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]] (MIT).<ref name="ANUBiH"/> == Akademska karijera == Ganićev naučni rad vezan je prvenstveno za [[mašinstvo]], [[termodinamika|termodinamiku]], [[mehanika fluida|mehaniku fluida]] i prijenos toplote i mase. Akademsku karijeru započeo je u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je 1976. bio predavač na MIT-u, zatim docent na [[Državni univerzitet New Yorka|Državnom univerzitetu New Yorka]] u Buffalu 1976/77. i profesor na [[Univerzitet Illinois u Chicagu|Univerzitetu Illinois u Chicagu]] od 1980. Na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] djelovao je od 1985. kao profesor na Mašinskom fakultetu.<ref name="ANUBiH"/> Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih bio je gostujući profesor na [[Moskovski državni univerzitet|Moskovskom državnom univerzitetu "Lomonosov"]] i Moskovskom državnom tehničkom univerzitetu "Bauman". Od 2004. predavao je inženjerske nauke na [[Sarajevo School of Science and Technology|Sarajevo School of Science and Technologyju]].<ref name="ANUBiH"/> Objavljivao je naučne i stručne radove iz oblasti termo-fluidnih nauka. Bio je autor, koautor ili urednik više inženjerskih knjiga.<ref name="ANUBiH"/> Početkom 1980-ih osnovao je međunarodni časopis ''Experimental Thermal and Fluid Science'' (Eksperimentalna termalna nauka i nauka o fluidima), koji izdaje [[Elsevier]], i bio njegov prvi glavni urednik. Pokrenuo je i međunarodni kongres o eksperimentalnom prijenosu toplote, termodinamici i mehanici fluida.<ref name="ANUBiH"/> Na Univerzitetu Illinois razvio je laboratorije za dvofazni tok i sagorijevanje, a na Univerzitetu u Sarajevu istraživačku laboratoriju za dvofazni tok i prijenos toplote. Prema biografiji [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], pod njegovim mentorstvom formiran je kadar koji je nastavio naučnoistraživački rad u Sarajevu i Chicagu.<ref name="ANUBiH"/> Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran je 1995, a za redovnog člana Odjeljenja tehničkih nauka 2005.<ref name="ANUBiH"/> Godine 2003. osnovao je [[Sarajevo School of Science and Technology]], privatni univerzitet u Sarajevu s nastavom na engleskom jeziku.<ref name="SSST-management" /><ref>{{cite web |url=https://ssst.edu.ba/en/page/office-of-the-chancellor/10 |title=Office of the Chancellor |website=Sarajevo School of Science and Technology |access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Naučni i stručni rad == Pored priručnika iz prijenosa toplote, bio je jedan od urednika zbornika ''Engineering Turbulence Modelling and Experiments'' (Modeliranje i eksperimenti inženjerske turbulencije), objavljenog nakon međunarodnog simpozija održanog 1990. u [[Dubrovnik|Dubrovniku]].<ref name="OBNB-turbulence">{{cite web|url=https://obnb.uk/p9737361-engineering-turbulence-modelling-and-experiments|title=Engineering turbulence modelling and experiments|website=Open British National Bibliography|access-date=10. 5. 2026}}</ref> Kao urednik se navodi i u zbornicima iz 1988. i 1991, koji su obuhvatali radove s međunarodnih konferencija iz prijenosa toplote, mehanike fluida i termodinamike.<ref name="CiNii-EHT">{{cite web|url=https://ci.nii.ac.jp/ncid/BA13207945|title=Experimental heat transfer, fluid mechanics, and thermodynamics, 1991|website=CiNii Books|access-date=10. 5. 2026}}</ref><ref name="OBNB-EHT">{{cite web|url=https://obnb.uk/p9737390-experimental-heat-transfer-fluid-mechanics-and-thermodynamics-1991|title=Experimental heat transfer, fluid mechanics, and thermodynamics 1991|website=Open British National Bibliography|access-date=10. 5. 2026}}</ref> Naveden je i kao izumitelj u američkom [[Patent|patentu]] za sistem odvajanja vode iz radnog fluida u [[Elektrana|elektranama]] s malom temperaturnom razlikom.<ref name="Patent">{{cite web|url=https://patents.justia.com/patent/4398392|title=System for separation of water from the working fluid in low temperature difference power plants|website=Justia Patents|access-date=10. 5. 2026}}</ref> Bio je član Upravnog odbora [[UNIS]]-a, a zatim je rukovodio osnivanjem UNIS-Instituta, koji je djelovao od 1982. do 1990. i bavio se razvojem namjenske industrije. Ustanova je zamišljena kao istraživačko-razvojna veza između univerzitetskog inženjerskog znanja i industrijske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=https://vreme.com/en/vreme/ejup-ganic/|title=Ejup Ganic|date=9. 3. 1996|website=Vreme|access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Politička karijera == Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|izborima 1990]] Ganić je izabran u [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] kao kandidat iz reda [[Jugoslaveni|Jugoslavena]]. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je član ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] obavljao je dužnosti u institucijama [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Bio je predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine od 29. decembra 1997. do 1. januara 1999. i ponovo od 1. januara 2000. do 1. januara 2001. Bio je i potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, a učestvovao je i u radu federalne komisije u arbitražnom postupku za [[Brčko]].<ref name="ANUBiH"/> === Arbitraža za Brčko === Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim pitanje [[Brčko|Brčkog]] nije konačno riješeno, bio je čelu državne komisije za arbitražu o statusu grada.<ref>{{cite web|url=https://vkbi.ba/?p=6532|title=Knjiga Ejupa Ganića "Brčko arbitraža (1996–1999): sjećanje i svjedočanstva" predstavljena u Mostaru|date=27. 6. 2025|website=Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca|access-date=10. 5. 2026}}</ref> Postupak je vođen pred međunarodnim arbitražnim tribunalom između [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref>{{cite journal|last=Strenski|first=Emma DeLaney|date=2022|title=The Brcko Arbitration: A Blueprint for Ending Current and Future Ethnic Territorial Conflicts|url=https://www.repository.law.indiana.edu/ijgls/vol29/iss2/6|journal=Indiana Journal of Global Legal Studies|volume=29|issue=2|pages=181–213|access-date=10. 5. 2026}}</ref> U pregovorima je pitanje konačnog statusa Brčkog povezivao s provedbom dejtonskih odredbi o povratku prognanih i izbjeglih. Prema njegovom kasnijem tumačenju, prolongiranje postupka trebalo je pokazati da lokalne vlasti Republike Srpske ne omogućavaju povratak Bošnjaka i Hrvata u skladu s Dejtonskim sporazumom.<ref>{{cite news|url=https://www.avaz.ba/vijesti/bih/943037/akademik-ejup-ganic-za-dnevni-avaz-distrikt-brcko-je-cuvar-drzave-bih|title=Akademik Ejup Ganić za "Dnevni avaz": Distrikt Brčko je čuvar države BiH|work=Dnevni avaz|date=2. 12. 2024|access-date=10. 5. 2026}}</ref> Opstrukcije povratka i stanje na terenu bili su među važnim razlozima zbog kojih arbitražni tribunal nije odmah donio konačnu odluku.<ref>{{cite journal|last=Klemenčić|first=Mladen|last2=Schofield|first2=Clive|date=1998|title=Brčko: The International Community's Dilemma|url=https://duracuk-lb01-production.terminalfour.net/media/durham-university/research-/research-centres/ibru-centre-for-borders-research/maps-and-databases/publications-database/boundary-amp-security-bulletins/bsb6-1_klemencic.pdf|journal=IBRU Boundary and Security Bulletin|volume=6|issue=1|pages=69–71|access-date=10. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260519125312/https://duracuk-lb01-production.terminalfour.net/media/durham-university/research-/research-centres/ibru-centre-for-borders-research/maps-and-databases/publications-database/boundary-amp-security-bulletins/bsb6-1_klemencic.pdf|archive-date=19. 5. 2026|url-status=dead}}</ref> Konačnom odlukom od 5. marta 1999. uspostavljen je Brčko distrikt.<ref>{{cite journal|last=Schreuer|first=Christoph|date=1999|title=The Brčko Final Award of 5 March 1999|url=https://www.cambridge.org/core/journals/leiden-journal-of-international-law/article/brcko-final-award-of-5-march-1999/C8093D0AEB88D5F16EB14F16DD58DD0B|journal=Leiden Journal of International Law|volume=12|issue=3|pages=575–581|doi=10.1017/S0922156599000291|access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Pravni postupci == Ganić je 1. marta 2010. uhapšen na londonskom aerodromu [[Aerodrom Heathrow|Heathrow]] na osnovu zahtjeva Srbije za izručenje u vezi s [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|događajima u Dobrovoljačkoj ulici]] u Sarajevu 3. maja 1992. Pušten je uz kauciju 11. marta 2010, nakon što su njegovi advokati pred britanskim sudom tvrdili da je postupak politički motiviran.<ref name="DW">{{cite web |url=https://www.dw.com/bs/gani%C4%87-pu%C5%A1ten-iz-pritvora/a-5342834 |title=Ganić pušten iz pritvora |website=Deutsche Welle |date=11. 3. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref> Sud grada Westminster odbio je 27. jula 2010. zahtjev za njegovo izručenje Srbiji. Sudija Timothy Workman zaključio je da je postupak pokrenut i korišten u političke svrhe i da predstavlja zloupotrebu sudskog postupka.<ref>{{cite news |url=https://www.rferl.org/a/British_Court_Blocks_Extradition_Of_Bosnian_Former_Leader/2111295.html |title=British Court Blocks Extradition Of Bosnian Former Leader |work=Radio Free Europe/Radio Liberty |date=27. 7. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.aljazeera.com/news/2010/7/27/uk-court-halts-bosnian-extradition-2 |title=UK court halts Bosnian extradition |work=Al Jazeera |date=27. 7. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref> [[Sud Bosne i Hercegovine]] potvrdio je 2022. optužnicu protiv Ganića i još devet osoba u predmetu koji se odnosi na događaje u Dobrovoljačkoj ulici, čime je pred tim sudom otvoren krivični postupak.<ref>{{cite news|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2022/6/27/sud-bih-potvrdio-optuznicu-protiv-ejupa-ganica-i-ostalih-za-dobrovoljacku-ulicu|title=Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Ejupa Ganića i ostalih za Dobrovoljačku ulicu|work=Al Jazeera Balkans|date=27. 6. 2022|access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Priznanja i članstva == Ganić je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bio je predsjednik Zajednice univerziteta Bosne i Hercegovine i predsjednik Odbora za naučnoistraživački rad Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Bio je član više stručnih i naučnih udruženja, među kojima je i American Nuclear Society. Dobitnik je nagrade "Veselin Masleša".<ref name="ANUBiH"/> == Izabrana djela == * {{cite book|url=https://www.osti.gov/biblio/5892601|title=Handbook of Heat Transfer Fundamentals|date=1985|publisher=McGraw-Hill|isbn=0-07-053554-X|editor-last=Rohsenow|editor-first=Warren M.|edition=2|location=New York|trans-title=Priručnik osnova prijenosa toplote|editor-last2=Hartnett|editor-first2=James P.|editor-last3=Ganić|editor-first3=Ejup N.}} * {{cite book|url=https://search.worldcat.org/title/12052123|title=Handbook of Heat Transfer Applications|date=1985|publisher=McGraw-Hill|isbn=0-07-053553-1|editor-last=Rohsenow|editor-first=Warren M.|edition=2|location=New York|trans-title=Priručnik primjena prijenosa toplote|oclc=12052123|editor-last2=Hartnett|editor-first2=James P.|editor-last3=Ganić|editor-first3=Ejup N.}} * {{cite book|url=https://books.google.com/books/about/Experimental_Heat_Transfer_Fluid_Mechani.html?id=RxjJzwEACAAJ|title=Experimental Heat Transfer, Fluid Mechanics, and Thermodynamics, 1988|date=1988|publisher=Elsevier|isbn=0-444-01337-7|editor-last=Shah|editor-first=Ramesh K.|location=New York|trans-title=Eksperimentalni prijenos toplote, mehanika fluida i termodinamika, 1988|editor-last2=Ganić|editor-first2=Ejup N.|editor-last3=Yang|editor-first3=K. T.}} * {{cite book|url=https://obnb.uk/p9737361-engineering-turbulence-modelling-and-experiments|title=Engineering Turbulence Modelling and Experiments|date=1990|publisher=Elsevier|isbn=0-444-01563-9|editor-last=Rodi|editor-first=Wolfgang|location=Amsterdam|trans-title=Modeliranje i eksperimenti inženjerske turbulencije|editor-last2=Ganić|editor-first2=Ejup N.}} * {{cite book|url=https://ci.nii.ac.jp/ncid/BA13207945|title=Experimental Heat Transfer, Fluid Mechanics, and Thermodynamics, 1991|date=1992|publisher=Elsevier|isbn=0-444-01623-6|editor-last=Shah|editor-first=Ramesh K.|location=Amsterdam|trans-title=Eksperimentalni prijenos toplote, mehanika fluida i termodinamika, 1991|editor-last2=Ganić|editor-first2=Ejup N.|editor-last3=Keffer|editor-first3=J. F.}} * {{cite book|last=Ganić|first=Ejup N.|url=https://ci.nii.ac.jp/ncid/BA12526198|title=The McGraw-Hill Handbook of Essential Engineering Information and Data|last2=Hicks|first2=Tyler G.|date=1991|publisher=McGraw-Hill|isbn=0-07-022764-0|location=New York|trans-title=McGraw-Hillov priručnik osnovnih inženjerskih informacija i podataka|author-link=Ejup Ganić}} * {{cite book|last=Ganić|first=Ejup N.|url=https://obnb.uk/p9046450-mcgraw-hills-engineering-companion|title=McGraw-Hill's Engineering Companion|last2=Hicks|first2=Tyler G.|date=2003|publisher=McGraw-Hill|isbn=0-07-137836-7|location=New York|trans-title=McGraw-Hillov inženjerski priručnik|author-link=Ejup Ganić}} * {{cite book|last=Ganić|first=Ejup|title=Brčko arbitraža: sjećanja i svjedočanstva 1996–1999|date=2023|publisher=Fondacija Ganić; Dobra knjiga|location=Sarajevo|trans-title=}} == Reference == {{Refspisak}} {{Predsjednici Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Članovi ANU BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ganić, Ejup}} [[Kategorija:Biografije, Novi Pazar]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Jugoslavenski političari]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački profesori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački mašinski inženjeri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački diplomati]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Članovi BANU]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] 1oflhazhc3bgt5md2ekn57g9s5k6mmx Delaware 0 12309 3937874 3916156 2026-10-29T14:23:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937874 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Geokutija|Savezna država | ime = Delaware | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]] | etimologija = | službeni_naziv = State of Delaware | graniči_sa = {{plainlist| * [[New Jersey]] * [[Pennsylvania]] * [[Maryland]] }} | moto = Liberty and Independence<br>''Sloboda i nezavisnost'' | nadimak = The First State; The Small Wonder; Blue Hen State; The Diamond State | slika = | opis_slike = | zastava = Flag of Delaware.svg | simbol = Seal of Delaware.svg | simbol_vrsta = Grb | država = Sjedinjene Američke Države | zastava_države = da | glavni_grad = [[Dover (Delaware)|Dover]] | širina_stepeni_glavnog_grada = 39| širina_minuta_glavnog_grada = 9| širina_sekundi_glavnog_grada = 43| širina_SJ_glavnog_grada =N | dužina_stepeni_glavnog_grada = 75| dužina_minuta_glavnog_grada = 31| dužina_sekundi_glavnog_grada = 36| dužina_IZ_glavnog_grada =W | najviši = | najviša_lokacija = [[Ebright Azimuth]] | najviša_visina = 136.2 | najniža = | najniža_lokacija = Obala [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] | najniža_visina = 0 | dužina = 154 | širina = 48 | površina = 6452 | površina_zemlje = | površina_vode = 21,5% | stanovništvo = 917092 | stanovništvo_datum = procjena 2012 | stanovništvo_gustoća = 179 | osnovan = 1. savezna država | datum = 7. decembar 1787. | vlada = | lider = [[Matt Meyer]] | lider_vrsta = Guverner | lider_partija = [[Demokratska stranka (SAD)|D]] | vremenska_zona = UTC-5/-4 | vremenska_zona_DST = | poštanski_broj = DE | pozivni broj = | kod = US-DE | kod_vrsta = [[ISO 3166-2]] | karta = Delaware in United States (zoom) (US48).svg | opis_karte = Položaj Delawarea na karti Sjedinjenih Američkih Država | web_stranica = [http://delaware.gov/ delaware.gov] | bilješka = }} '''Delaware''' ({{IPAc-en|audio=en-us-Delaware.ogg|ˈ|d|ɛ|l|ə|w|ɛər}}; '''DE''') jest [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]] na sjeveroistoku [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], na obali [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]], mada se ponekad ubraja u srednjoatlantske savezne države. Na jugu i zapadu graniči s [[Maryland]]om, na sjeveroistoku s [[New Jersey]]jem, a na sjeveru s [[Pennsylvania|Pennsylvanijom]]. Ime potječe od [[Thomas West, 3. baron De la Warr|Thomasa Westa, 3. barona De la Warra]], engleskog plemića i prvog kolonijalnog guvernera [[Virginia|Virginije]], po kojem je područje koje se danas naziva [[Cape Henlopen]] prvobitno dobilo ime.<ref name="etymology" /> Delaware zahvata sjeveroistočni dio [[Delmarva (poluostrvo)|poluostrva Delmarva]] i druga je najmanja američka savezna država po površini, šesta najmanja savezna država po broju stanovnika, ali i šesta najgušće naseljena savezna država. Sastoji se iz [[Okruzi u Delawareu|tri okruga]], od sjevera prema jugu: [[okrug New Castle (Delaware)|New Castle]], [[okrug Kent (Delaware)|Kent]] i [[okrug Sussex (Delaware)|Sussex]]. Dva južna okruga historijski su dominantno [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] orijentirana, dok je New Castle više [[Industrija|industrijski]]. Prije nego što su njegovu obalu otkrili i istražili Evropljani u 16. stoljeću, područje današnjeg Delawarea naseljavale su razne grupe američkih domorodaca, uključujući plemena [[Lenape]] na sjeveru i [[Nanticoke]] na jugu. Prvi evropski naseljenici bili su [[Nizozemska|nizozemski]] trgovci u koloniji [[kolonija Zwaanendael|Zwaanendael]] 1631, u blizini današnjeg grada [[Lewes (Delaware)|Lewesa]].<ref name="history" /> Delaware je bio jedna od [[Trinaest kolonija|13 kolonija]] koje su učestvovale u [[Američka revolucija|američkoj revoluciji]] te je 7. decembra 1787. postao prva država potpisnica koja je ratificirala deklaraciju o formiranju federacije saveznih država i [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]], pa je do danas u žargonu poznat i kao "Prva država" (''The First State''). == Etimologija == Ime je dobio po [[Delaware (rijeka)|istoimenoj rijeci]], a čije je ime izvedeno iz titule [[Thomas West, 3. baron De La Warr|Thomasa Westa, 3. barona De La Warra]] (1577–1618), koji je bio guverner kolonije Virginia, dok su prvi Evropljani istraživali rijeku i njenu okolinu. ''Delaware Indijanci'', ime koje su Evropljani koristili za pripadnike domorodačkog plemena [[Lenape]], a čija je domovina dolina rijeke Delaware, također izvode ime iz istog izvora. == Geografija == [[Datoteka:National-atlas-delaware.png|thumb|300px|desno|Karta Delawarea]] [[Datoteka:Twelve-mile-circle.gif|thumb|300px|desno|Krug od 12 milja (''The Twelve-Mile Circle'')]] [[Datoteka:Delaware-wedge.svg|thumb|Dijagram kruga od 12 milja, linije Mason-Dixon i granice ''The Wedge''. Sva plavo i bijelo označena područja su unutar Delawarea, osim malog dijela Marylanda na krajnjem zapadnom isječku kruga]] Teritorija Delaware približno je duga 154&nbsp;km, te široka između 14&nbsp;km i 56&nbsp;km, prostire se na ukupno 5.060&nbsp;km<sup>2</sup>, što je čini drugom najmanjom saveznom državom po površini, poslije [[Rhode Island]]a. Delaware je okružen na sjeveru sa [[Pennsylvania|Pennsylvanijom]], na istoku sa rijekom Delaware, [[Zaliv Delaware|zalivom Delaware]], saveznom državom [[New Jersey]] i Atlantskim okeanom; na zapadu i jugu nalazi se [[Maryland]]. Mali dijelovi Delawarea se također nalaze na istočnoj strani rijeke Delaware, dijeleći kopnenu granicu sa New Jerseyjem. Država Delaware, zajedno sa istočnim obalnim okruzima Marylanda i dva okruga u Virginiji, čine poluostrvo [[Delmarva (poluostrvo)|Delmarva]], koje se pruža niz obalu srednjeg Atlantika. Definicija sjeverne granice države Delaware je donekle neobična. Najveći dio granice između Delawarea i Pennsylvanije je prvobitno definirana polukrugom koji se proteže 19,3&nbsp;km (12 milja) oko [[kupola|kupole]] zgrade sudnice grada [[New Castle (Delaware)|New Castlea]]. Ova granica se često naziva [[Krug od 12 milja]] (''Twelve-Mile Circle'' ). Ovo je jedina granica unutar SAD koja je nominalno [[kružnica|polukružnica]]. Ova granica se prostire na istok sve na obale New Jerseyja, zatim nastavlja prema jugu duž obalne linije sve dok ne dođe ponovno do polukružnice od 12 milja na jugu, dalje granica nastavlja na uobičajeniji način sredinom glavnog toka rijeke Delaware. Na zapadu, dijelovi polukružnice se protežu pokraj najistočnije ivice Marylanda. Ostatak zapadne granice se proteže neznatno prema istoku od njenog presjeka sa kružnicom. Takozvani ''klin'' (''The Wedge'') je dio teritorije Delawarea između sjeverozapadnog dijela kružnice od 12 milja i granice Marylanda, koju su smatrali svojom i Delaware i [[Pennsylvania]] sve do 1921, nakon čega je ''klin'' konačno pripao Delawareu. ===Topografija=== Delaware se prostire na relativno ravnom terenu i ima najmanju prosječnu nadmorsku visinu od svih saveznih država.<ref name="USGS" /> Najviša tačka u Delawareu je [[Ebright Azimuth]], a nalazi se u blizini srednje škole Concord u gradu [[Wilmington (Delaware)|Wilmington]], izdiže se samo 136,2 m iznad nivoa mora.<ref name="USGS" /> Najsjeverniji dio države je dio Apalačkog Piedmonta, brdovit sa valovitim uzvišenjima. Takozvana ''fall line'' približno prati autoput "Robert Kirkwood" između Newarka i Wilmingtona; južno od ovog puta je [[Atlantska obalna nizija]], sa ravnim, pjeskovitim, a ponegdje i [[močvara|močvarnim]], terenom.<ref name="dgs2" /> Greben, visine 23 do 24 metra se proteže duž zapadne granice države, te čini [[vododijelnica|vododijelnicu]] koja hrani rijeku Delaware i zaliv na istoku te [[zaliv Chesapeake]] na zapadu. === Klima === Pošto je gotovo cijeli Delaware dio Atlantske obalne nizije, na njegovu klimu znatno utiče djelovanje okeana. Savezna država je prijelazna zona između [[vlažna suptropska klima|vlažne suptropske klime]] i [[kontinentalna klima|kontinentalne klime]]. Usprkos male veličine teritorije (približno 160&nbsp;km od najsjevernije do najjužnije tačke), postoji značajna varijacija u prosječnoj temperaturi i količini [[snijeg|sniježnih]] padavina između okruga Sussex i New Castle. Južniji dijelovi Delaware, pod uticajem Atlantskog okeana i zaliva Delaware, imaju blažu klimu i duži period rasta vegetacije od sjevernog dijela države. Najviša ikad izmjerena temperatura u Delawareu bila je 43&nbsp;°C izmjerena u gradu [[Millsboro (Delaware)|Millsboro]] 21. jula 1930, a najniža, također u Millsborou 17. januara 1893. izmjereno je -27&nbsp;°C. === Okoliš === Prelazni oblik klime daje Delawareu veliku raznolikost u vegetaciji. U sjevernoj trećini države nalaze se sjeveroistočne primorske šume i miješane šume [[hrast]]a, tipične za sjeveroistok SAD.<ref name="ecoregions" /> U južnoj dijelu na dvije trećine teritorije države prostiru se srednjeatlatske primorske šume.<ref name="ecoregions"/> [[Državni park Trap Pond]] u okrugu Sussex, naprimjer, uzgaja [[močvarni čempres]] (''Taxodium distichum'') što bi se moglo smatrati najsjevernijim mjestom gdje raste ova vrsta. Delaware pruža državne subvencije čišćenjima "manje kontaminiranih" površina opasnim materijama, a takve subvencije finansira iz poreza od prodaje nafte i naftnih derivata na veliko.<ref name="cleaning" /> == Historija == === Domorodački period === Prije nego što su Delaware naselili evropski kolonisti, ovo područje je bilo naseljeno istočnim plemenima [[Algonquian]]a poznatih i kao Unami Lenape ili Delaware, a živjeli su u dolini rijeke Delaware, a pleme [[Nanticoke]] duž rijeke sve do zaliva Chesapeake. Pleme Unami Lenape u dolini Delawarea su blisko povezani sa plemenima Munsee Lenape duž rijeke [[Hudson (rijeka)|Hudson]]. Oni su formirali lovačko i poljoprivedno društvo, a vrlo brzo su postali i posrednici u trgovini krznom sa svojim drevnim neprijateljima iz plemena Minqua ili [[Susquehannock]]. Kada su izgubili zemlju kraj rijeke Delaware i Minqua uništena od strane pet ujedinjenih plemena [[Iroqois]]a (irokeza) 1670-ih, ostaci plemena Lenape koji su htjeli zadržati svoj identitet kao takav, napustili su ovo područje i odselili se preko Alleghany planina sredinom 18. vijeka. Općenito, oni domoroci koji se nisu odselili izvan područja Delaware su pokršteni, te grupirani zajedno sa drugim obojenim stanovništvom i vremenom se stopili sa doseljenicima. === Kolonijalni period === [[Datoteka:NouvSuede.jpg|lijevo|thumb|Nova Švedska - susret švedskih kolonista i domorodaca Delawarea]] Prvi Evropljani koji su se naselili na područje današnjeg Delawarea bili su [[Nizozemska|Nizozemci]]. Osnovali su trgovačku stanicu zvanu [[Zwaanendael (Delaware)|Zwaanendael]] 1631. u blizini današnjeg grada [[Lewes (Delaware)|Lewesa]]. Međutim, za nepunu godinu svi doseljenici su stradali u sukobima sa okolnim [[Spisak indijanskih plemena|domorodačkim plemenima]]. 1638. osnovana je [[Nova Švedska]], trgovačka stanica i kolonija doseljenika iz Švedske, a nalazila se u Fort Christini (danas [[Wilmington (Delaware)|Wilmington]]). Vođa doseljenika bio je [[Peter Minuit]], a predvodio je grupe Šveđana, Finaca i Nizozemaca. Kolonija Nova Švedska trajala je 17 godina. Nizozemci, osnaženi pod vodstvom [[Peter Stuyvesant]]a, osnivaju utvrdu 1651. na mjestu današnjeg [[New Castle (Delaware)|New Castlea]], a već 1655. osvajaju Novu Švedsku i pripajaju je [[Nova Nizozemska|Novoj Nizozemskoj]].<ref name="hod" /><ref name="gajus" /> Samo devet godina kasnije nizozemske kolonije osvojili su Englezi došavši flotom brodova pod komandom Roberta Carra po direktivi tadašnjeg [[Jakov II, kralj Engleske|Jakova II, vojvode od Yorka]], koji je 1682. prepustio upravljanje područjem [[William Penn|Williamu Pennu]], osnivačem i upravnikom provincije Pennsylvanije. Penn je snažno nastojao da Pennsylvanija dobije izlaz na more te je od vojvode Jakova II zakupio područje koje je kasnije bilo poznato kao ''niske zemlje na Delawareu''.<ref name = "hod" /> Penn je uspostavio reprezentativnu vladu i jedno kratko vrijeme ova svoja dva posjeda vodio pod jednom Generalnom skupštinom 1682. Međutim, do 1704. Provincija Pennsylvania toliko se razvila da su njeni predstavnici htjeli donositi odluke bez udjela predstavnika ''niskih zemalja'', a dvije grupe predstavnika počele su zasjedati odvojeno, jedna u [[Philadelphia|Philadelphiji]], a druga u New Castleu. Penn i njegova aristrokratija su ostali upravnici oba područja i uvijek su imenovali istu osobu kao guvernera za njihovu provinciju Pennsylvaniju i teritoriju ''niskih zemalja''. Slučaj da su Delaware i Pennsylvanija dijelili guvernera nije jedinstven. Od 1703. do 1738. kolonije [[New York (savezna država)|New York]] i New Jersey također su dijelile guvernera.<ref name="lurie" /> Osim toga, i Massachusetts i New Hampshire također su jedno vrijeme dijelili guvernera.<ref name="mayo2" /> U prvim godinama nakon osnivanja Delaware je uvozio mnogo više robova nego što je dolazilo engleskih imigranata, jer su se u Engleskoj djelomično popravljali ekonomski uvjeti života. Kolonija je s vremenom postala društvo robova, uzgajali su [[duhan]] kao glavni izvor prihoda, čak i kasnije kada je broj engleskih imigranata ponovo počeo rasti. === Američka revolucija === Kao i druge središnje kolonije, ''niske zemlje na Delawareu'' su isprva pokazale vrlo malo entuzijazma za odvajanje od [[Britanska imperija|Kraljevine Velike Britanije]]. Njegovo stanovništvo je imalo dobre odnose sa upravnom vladom, a općenito im je bila dopuštena veća nezavisnost i autonomija u svojoj kolonijalnoj skupštini nego drugim kolonijama. Trgovci u luci Wilmington su imali snažne veze sa Britancima. I prije nego što je izglasana Deklaracija o nezavisnosi, patriotske vođe Thomas McKean and [[Caesar Rodney]] su ubijedili kolonijalnu skupštinu da izglasa svoje odvajanje od vlasti Britanije i Pennsylvanije 15. juna 1776. Osoba koja je najbolje predstavljala većinu u Delawareu, George Read, nije mogao prisustvovali glasanju na kojem je donesena [[Američka deklaracija o nezavisnosti|Deklaracija o nezavisnosti]]. Međutim, nakon dramatičnog noćnog jahanja Caesar Rodney je uspio prisustvovali delegaciji i dao glas Delawarea neophodan za nezavisnost. Prvobitno pod vodstvom [[John Haslet]]a, Delaware je dao jednu od elitnih jedinica Kontinentalnoj armiji, poznatu kao ''Delaware Blues'', a imali su i nadimak ''plavi pijetlovi''. U augustu 1777. general William Howe poveo je britansku vojsku kroz Delaware na putu prema Philadelphiji, koju je osvojio nakon [[Bitka kod Brandywinea|bitke kod Brandywinea]]. Jedini veći vojni okršaj na području Delawarea bila je bitka na Coochovom mostu, koja se odigrala 3. septembra 1777. u okrugu New Castle. Nakon bitke kod Brandywinea, Wilmington je bio okupiran od strane Britanaca, a predsjednik Delawarea [[John McKinly]] je bio uhapšen. Britanci su kontrolirali rijeku Delaware veći dio perioda rata, onemogućavajući trgovinu i davajući podršku dijelu stanovništva koji su ostali lojalni Britancima, naročito u okrugu Sussex. Pošto su Britanci obećali slobodu robovima revolucionara ako se budu s njima borili protiv svojih vlasnika, odbjegli robovi su bježali prema sjeveru te im se priduživali.<ref name="schama" /> === Ropstvo i rasizam === Krajem kolonijalnog perioda, broj robova u Delawareu je počeo opadati. Prelazak sa poljoprivredne proizvodnje duhana na mješanu ekonomiju stočarstva smanjivalo je potrebu za robovskom radnom snagom. Lokalni metodisti i [[kvekeri]] su nagovarali robovlasnike da oslobađaju svoje robove nakon Američke revolucije, a mnogi su to i učinili u svrhu svojih ideala. Do 1810-ih tri četvrtine svih crnaca u Delawareu su bili slobodni. Kada je John Dickinson oslobodio svoje robove 1777, on je u to vrijeme bio najveći robovlasnik u Delawareu sa ukupno 37 robova koje posjedovao. Do 1860. neki od najvećih robovlasnika imali su najviše 16 robova.<ref name="kolchin" /> Iako su pokušaji da se zabrani robovlasništvo propali nakon glasanja u zakonodavnom tijelu, u praktičnom smislu, država je uglavnom prestala sa tom praksom. Na popisu stanovništva SAD 1860, na samom pragu [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]], 91,7% crnačkog stanovništva u Delawareu bilo je slobodno.<ref name="kolchin" /> Registrirano je samo 1.798 robova u odnosu na 19.829 ''slobodnih crnaca''.<ref name="census1860" /> Nezavisnu crkvenu zajednicu crnaca je osnovao oslobođeni rob Peter Spencer 1813. kao Ujedinjenu crkvu Afrikanaca. Ona je uslijedila nakon osnivanja Afrikanske metodističke episkopalne crkve u Philadephiji 1793, a koja je bila vezana za Metodističku episkopalnu crkvu sve do 1816. Spencer je izgradio crkvu u Wilmingtonu za svoju novu crkvenu zajednicu.<ref name="dalleo" /> Kasnije je ova zajednica promijenila ime u Afrička unija prve obojene metodističke protestantske crkve i konekcije, poznatije pod imenom A.U.M.P. crkva. Slijedeći Spencera počev od 1814, održavaju se godišnji skupovi u mjesecu augustu, na kojima se održavaju brojni vjerski i kulturni festivali. Oni predstavljaju jedne od najstarijih kulturnih festivala u cijeloj SAD. Iako je na samom početku građanskog rata Delaware nominalno bio robovlasnička država, on je ostao član Unije. Delaware je glasao protiv secesije 3. januara 1861. Prema riječima tadašnjeg guvernera, Delaware je prva država koja je podržala Uniju tako što je ratificirala Ustav, a bit će posljednja koja će je napustiti. Iako je ogromna većina građana Delawarea bio u vojsci lojalnoj Uniji, neki su služili i u jedinicama na Konfederalnoj strani u Marylandu i Virginiji. Delaware je značajan kao jedina robovlasnička savezna država u kojoj nije organizovana nijedna konfederalna vojna jedinica. Preostali robovi u Delawareu su oslobođeni ratificiranjem [[13. amandman na Ustav SAD|13. amandmana na Ustav SAD]] u decembru 1865. == Stanovništvo == {| class="wikitable" style="float: right; margin: 0 0 1em 1em; width: auto; text-align: center; line-height: 1.4em;" |- !Godina !Broj<br />stanovnika |- |border = "1"|1830. |align="right"|76.748 |- |border = "1"|1840. |align="right"|78.085 |- |border = "1"|1850. |align="right"|91.532 |- |border = "1"|1860. |align="right"|112.216 |- |border = "1"|1870. |align="right"|125.015 |- |border = "1"|1880. |align="right"|146.608 |- |border = "1"|1890. |align="right"|168.493 |- |border = "1"|1900. |align="right"|184.735 |- |border = "1"|1910. |align="right"|202.322 |- |border = "1"|1920. |align="right"|223.003 |- |border = "1"|1930. |align="right"|238.380 |- |border = "1"|1940. |align="right"|266.505 |- |border = "1"|1950. |align="right"|318.085 |- |border = "1"|1960. |align="right"|446.292 |- |border = "1"|1970. |align="right"|548.104 |- |border = "1"|1980. |align="right"|594.338 |- |border = "1"|1990. |align="right"|666.168 |- |border = "1"|2000. |align="right"|783.600 |- |border = "1"|2010. |align="right"|897.934 |- |border = "1"|2020. |align="right"|989.948 |} Prema podacima Biroa za popis SAD-a, procjenjuje se da je u Delawareu 2023. živjelo 1.031.890 stanovnika, što predstavlja porast broja stanovnika od 4,2% u odnosu na posljednji provedeni [[Popis stanovništva u SAD-u 2020.|popis stanovništva 2020.]] ===Rase=== [[Datoteka:Delaware population map.png|thumb|lijevo|Karta gustoće naseljenosti Delawarea]] Po podacima s popisa stanovništva 2010, Delaware je imao 897.934 stanovnika. Rasni sastav bio je sljedeći: * 68,9% bijelaca (65,3% bijelaca i 3,6% Latinoamerikanaca) * 21,4% Afroamerikanaca * 0,5% domorodačkog stanovništva (potomaka Indijanaca i Inuita) * 3,2% Azijata * 0,0% domorodaca sa Havaja i drugih pacifičkih ostrva * 3,4% drugih rasa * 2,7% miješanih rasa (dvije ili više rasa). U etničkom pogledu, Latinoamerikanci bilo koje rase činili su približno 8,2% ukupnog stanovništva.<ref name="facts" /> {| class="wikitable sortable mw-collapsible" style="font-size: 90%;" |+ '''Rasni pregled stanovništva Delawarea''' |- ! Rasni sastav !! 1990<ref name="censushist" /> !! 2000<ref name="censusview" />!! 2010<ref name="censusdata" /> |- | Bijelci || 80,3% || 74,6% || 68,9% |- | Afroamerikanci || 16,9% || 19,2% || 21,4% |- | Azijati || 1,4% || 2,1% || 3,2% |- | Potomci domorodaca (Indijanci) || 0,3% || 0,4% || 0,5% |- | Domoroci sa Havaja i drugih<br>pacifičkih ostrva || - || - || - |- | Druge rase || 1,1% || 2,0% || 3,4% |- | Mješanci dvije ili više rasa || - || 1,7% || 2,7% |} Delaware je šesta najgušće naseljena savezna američka država, sa gustoćom stanovništva od 442,6 stanovnika po kvadratnoj milji, što je 365,4 stanovnika po kvadratnoj milji više od nacionalnog prosjeka. Po ukupnom broju stanovnika, Delaware je na 45. mjestu od svih saveznih država. Samo pet saveznih država: Delaware, [[Zapadna Virginia]], [[Vermont]], [[Maine]] i [[Wyoming]] nemaju nijedan grad sa više od 100.000 stanovnika, prema podacima popisa stanovništva 2010.<ref name="trivia" /> Centar naseljenosti Delawarea jest u okrugu New Castle, u [[Townsend (Delaware)|Townsendu]].<ref name= "cenpopcenter" /> === Jezici === Po podacima iz 2000, 91% stanovništva Delaware starijeg od pet godina govori samo [[Engleski jezik|engleski]], 5% govori [[Španski jezik|španski]]. Treći najzastupljeniji jezik je [[Francuski jezik|francuski]], koji govori 0,7% stanovništva, zatim [[Kineski jezik|kineski]] 0,5% i [[Njemački jezik|njemački]] 0,5% stanovništva. Predloženi su zakoni u oba doma zakonodavnog tijela Delawarea, Senata i Predstavničkog doma, da se [[engleski jezik]] proglasi zvaničnim jezikom u Delawareu.<ref name="Sb129" /><ref name="HB4360" /> Međutim, zakoni nisu prošli ni u jednom zakonodavnom domu. === Religija === Po religijskom opredjeljenju, stanovništvo Delawarea čine pripadnici sljedećih religija: * [[metodisti]] – 20% * [[baptisti]] – 19% * ateisti – 17% * [[Katolička crkva|katolici]] – 9%<ref name="katholics" /> * [[Luteranizam|luterani]] – 4% * [[Prezbiterianizam|prezbiterijanci]] – 3% * [[Pentekostalizam|Pentekostalna crkva]] – 3% * [[Episkopalna crkva u Sjedinjenim Američkim Državama|Episkopalna crkva]] – 2% * [[Crkva adventista sedmog dana]] – 2% * [[Crkve Krista]] – 1% * [[Kršćanstvo|ostali kršćani]] – 3% * [[Islam|muslimani]] – 2% * [[Judaizam|jevreji]] – 1% * ostali – 5% * nisu se izjasnili – 9% Prema podacima iz 2010, Udruženje za historijske podatke o religiji<ref name="www.thearda.com" /> objavilo je izvještaj o tri najveće religijske grupe u Delawareu po broju pripadnika: [[Katoličanstvo|katolika]] sa 182.532 vjernika, Ujedinjena metodistička crkva sa 53.656 vjernika te druge evangelističko-protestantske crkve sa 22.973 vjernika. Religijska grupa sa najvećim brojem zajednica je Ujedinjena metodistička crkva sa 158 zajednica, zatim evangeličko-protestantske crkve sa 106 zajednica te Katolička crkva sa 45 zajednica. [[Rimokatolička dijaceza Wilmington]] i Episkopalna dijaceza Delaware imaju u svojoj jurisdikciji sve župe na području Delawarea. Crkva A.U.M.P, najstarija afroamerička crkvena zajednica, osnovana je u Wilmingtonu te i dalje ima znatno prisustvo i djelovanje u državi. Zbog stalnog doseljavanja imigranata iz raznih dijelova svijeta, izgrađeni su džamija u [[Ogletown (Delaware)|Ogletownu]] i hinduistički hram u [[Hockessin (Delaware)|Hockessinu]]. Prema anketi iz 2012. o religijskom vjerovanju u SAD-u, 34% stanovništva Delawarea izjasnilo se da su ''umjereno religiozni'', 33% se izjasnilo kao ''veoma religiozni'' te 33% kao ''nereligiozni''.<ref name="dialog2" /> == Privreda == [[Bruto regionalni proizvod]] (BRP) Delawarea u 2010. iznosio je 62,3 milijarde [[Američki dolar|US dolara]].<ref name="gdpstate" /> {| class="wikitable" style="float: right; margin: 10px" |+ Prosječne prodajne cijene novih i polovnih kuća i stanova (u US$)<ref name="er2011"/> |- !DE okrug!!mart 2010.!!mart 2011. |- |New Castle||229.000||216.000 |- |Sussex||323.000||296.000 |- |Kent||186.000||178.000 |} Lični dohodak po glavi stanovnika u Delawareu iznosio je 34.199 US$, što je deveti najviši od svih saveznih država. U 2005, prosječna sedmična plata iznosila je 937 US$, što je svrstava Delaware na sedmo mjesto među saveznim državama.<ref name="luladey" /> Ono što je zajedničko mnogim drugim okruzima širom SAD, sva tri okruga u Delawareu su zabilježila smanjenje prodajnih cijena novih i postojećih stanova i kuća iz godine u godinu, kada se uzme usporedba 2010. sa 2011.<ref name = "er2011"/> Prema studiji koju je proveo Phoenix Marketing International 2013, Delaware je bio 9. savezna država po broju milionera po glavi stanovnika u SAD, sa odnosom 6,2 milionera na 100 stanovnika.<ref name="milioneri" /> [[Datoteka:Peach delaware.jpg|thumb|lijevo|"Branje breskvi u Delawareu" iz izdanja [[Harper's Weekly]]ja iz 1878.]] Osnovni poljoprivredni proizvodi Delawarea su piletina, plastenička proizvodnja, [[soja]], mliječni proizvodi i [[kukuruz]]. Više od 50% svih kompanija u SAD čijim se dionicama javno trguje, te 63% svih kompanija sa spiska [[Fortune 500]] su prijavljene u Delawareu.<ref name="corpde" /> Poslovna atraktivnost države kao ''korporativni raj'' se uglavnom ogleda u tome što Delaware ima vrlo povoljan zakon o korporacijama. [[Porez]] na franšizu za korporacije u Delawareu daje oko jedne petine svih javnih prihoda savezne države.<ref name= "DEFiscalNotebook" /> Iako je Delaware u sklopu SAD rangiran kao najtransparentnija jurisdikcija na svijetu od strane ''Mreže porezne pravde'' u sklopu indeksa ''Financial Secrecy'' u 2009,<ref name="secrecy" />, indeks iste grupe za 2011. je rangirao SAD kao petu, ali nije spomenuo Delaware.<ref name="secrecy2011" /> Naslov 4, poglavlje 7. Zakona Delawarea propisuje da se [[alkoholno piće|alkoholna pića]] mogu prodavati samo licenciranim i određenim objektima, te samo u periodu od 9 sati ujutro do 1 sat poslije ponoći.<ref name ="delcode4-8" /> Sve do 2003, Delaware je bio jedna od nekoliko saveznih država koje su sprovodile takozvane ''plave zakone'' kojima je bila zabranjena prodaja alkoholnih pića nedjeljom.<ref name="nathans2011" /> === Industrija === Prema podacima iz januara 2011, stopa [[nezaposlenost]]i u Delawareu iznosila je 8,5%.<ref name="blsgov" /> Najviše zaposlenih bilo je u sektorima: * državne uprave i javnog sektora (savezna država Delaware, okrug New Castle) * obrazovanje ([[Univerzitet u Delawareu]]) * bankarstvo ([[Bank of America]], [[M&T Bank]], [[First USA]] / [[Bank One]] / [[JPMorgan Chase]], [[AIG]], [[Citigroup]], [[Deutsche Bank]], [[Barclays plc]]) * hemijska, farmaceutska i druga tehnologija ([[DuPont|E.I. du Pont de Nemours & Co.]]<ref name = "DuPont_DE_Number_2"/>, [[Syngenta]], [[Agilent Technologies]], [[AstraZeneca]] i drugi) * zdravstvo ([[Christiana Care Health System]], [[Alfred I. duPont Hospital for Children]]). Prema podacima iz 2011, u državi je bilo oko 2.800 ljekara.<ref name="barrish" /> * peradarstvo, naročito uzgoj pilića u okrugu Sussex == Saobraćaj == [[Datoteka:1969 Delaware license plate 000000 sample.jpg|thumb|desno|190px|Trenutne registracijske oznake vozila u Delawareu, ovaj dizajn i izgled je uveden 1959, što čini ove tablice najstarijim po izgledu i dizajnu trenutno važećim u opticaju u SAD]] Saobraćajni sistem u Delawareu je pod upravom i nadzorom Ministarstva saobraćaja Delawarea (''Delaware Department of Transportation'' ili ''DelDOT'')<ref name="deldot" /><ref name="staffPR" /> Finansiranje projekata pod upravom Ministarstva saobraćaja se odvija, djelimično, iz Fonda za saobraćaj koji je osnovan 1987. u svrhu stabilizacije finansiranja i održavanja transportnog sistema u državi; a dostupnost sredstava Fonda je dovela do postepenog odvajanja operacija koje provodi Ministarstvo saobraćaja od drugih operacija koje sprovode drugi organi vlasti savezne države Delaware.<ref name="montgomery2012nj" /> DelDOT upravlja programima kao što su program ''Delaware Adopt-a-Highway'' (doslovno: ''usvajanje autoputa''), uklanjanje snijega sa glavnih puteva u državi, infrastruktura za kontrolu saobraćaja (signali i oznake), upravljanje naplatom putarina, upravljanje korporacijom za tranzit (''Delaware transit corporation''), organizacijom javnog prevoza u Delawareu i drugim programima. Tokom 2009, Ministarstvo saobraćaja je održavalo 13.507 milja puteva od čega je 89% javnog sistema puteva države, dok ostatak otpada na javne puteve pod upravom pojedinih nižih organa vlasti i općina. Time Delaware daleko odstupa od nacionalnog prosjeka SAD od oko 20% od svih puteva u nadležnosti saveznih država koje održavaju državna ministarstva saobraćaja.<ref name="deldotfactbook" /> === Putevi === [[Datoteka:DE 1 near canal.JPG|desno|thumb|[[Delaware Route 1]] (DE&nbsp;1), put sa djelimičnom naplatom putarine, povezuje [[Fenwick Island (Delaware)|Fenwick Island]] i [[Wilmington (Delaware)|Wilmington]].]] Jedna od glavnih ruta sistema međudržavnih autoputeva u SAD, [[Interstate 95]] (I-95) prolazi kroz Delaware od jugozapada prema sjeveroistoku preko okruga New Castle. Osim I-95, postoji još šest međudržavnih autoputeva koji povezuju Delaware: [[U.S. Route 9]] (US&nbsp;9), [[U.S. Route 13]], [[U.S. Route 40]], [[U.S. Route 113]], [[U.S. Route 202]] i [[U.S. Route 301]]. Postoji također i nekoliko unutardržavnih puteva koji prolaze kroz saveznu državu Delaware, a neki od njih su [[Delaware Route 1]] (DE&nbsp;1), [[Delaware Route 9|DE&nbsp;9]] i [[Delaware Route 404|DE&nbsp;404]]. US&nbsp;13 i DE&nbsp;1 su autoputevi koji su primarno orijentirani sjever-jug povezujući Wilmington i Pennsylvaniju sa Marylandom, sa DE&nbsp;1 koji služi kao osnova ruta između Wilmingtona i plaža Delawarea. DE&nbsp;9 je autoput koji povezuje Dover i Wilmington kroz živopisnu rutu duž [[zaliv Delaware|zaliva Delaware]]. Autoput US&nbsp;40 je ruta primarno orijentirana istok-zapad a povezuje Maryland sa New Jerseyem. DE&nbsp;404 je drugi autoput koji je primarno orijentiran istok-zapad povezujući [[most Chesapeake Bay]] u Marylandu sa plažama u Delawareu. Država upravlja i sa dva autoputa uz naplatu putarine: ''Delaware Turnpike'' koji je na I-95 između Marylanda i New Castle te memorijalni autoput ''veterana Korejskog rata'', koji je na DE-1 između Wilmingtona i Dovera. Biciklistička ruta 1 u Delawareu (''Delaware Bicycle Route 1'') pruža se u smijeru sjever-jug dužinom cijele savezne države od granice sa Marylandom u [[Fenwick Island (Delaware)|Fenwick Islandu]] do granice sa Pennsylvanijom sjeverno od [[Montchanin (Delaware)|Montchanina]]. To je jedna od nekoliko označenih biciklističkih ruta koje su planirane kroz Delaware.<ref name="bike2" /> Delaware ima oko 1.450 mostova, od čega je 95% pod upravom Ministarstva saobraćaja Delawarea. Oko 30% svih mostova u Delawareu izgrađeno je prije 1950-ih godina a oko 60% od ukupnog broja su uključeni u nacionalni inventar mostova. Neki mostovi koji nisu pod upravom DelDOT-a uključuju četiri mosta na kanalu Chesapeake i Delaware, koji su pod jurisdikcijom Američkog inžinjerskog korpusa, te [[Memorijalni most Delaware]] koji je pod zajedničkom upravom Delaware River i Bay Authority. Zapaženo je da je sastav sekundarnih puteva, izgrađenih na bazi [[katran]]a, u okrugu Sussex mnogo podložniji habanju od [[asfalt]]nih puteva u ostatku zemlje.<ref name="nj20110417" /> Među ovim lokalnim putevima, Sussex 238 (okružni put) se smatra jednim od najproblematičnijih.<ref name=nj20110417/> === Trajekti === Postoje tri trajektne linije koje opslužuju područje Delawarea: * trajekt Cape May-Lewes prelazi preko ušća zaliva Delaware između Lewesa u Delawareu i Cape May u New Jerseyu. * trajekt Woodland je kablovski trajekt koji prevozi preko rijeke [[Nanticoke (rijeka)|Nanticoke]] jugozapadno od [[Seaford (Delaware)|Seaforda]]. * trajekt Delaware City–Salem povezuje [[Delaware City]] sa [[Fort Delaware]]om i [[Salem (New Jersey)|Salem]] === Željeznički i autobuski saobraćaj === [[Amtrak]] ima dvije stanice u Delawareu duž sjeveroistočnog koridora; relativno mirnu stanicu u Newarku i nešto prometniju u Wilmingtonu. Sjeveroistočni koridor također opslužuje i regionalna SEPTA linija Wilmington-Newark koja povezuje [[Claymont (Delaware)|Claymont]], Wilmington, [[Churchmans Crossing (Delaware)|Churchmans Crossing]] i Newark. Glavni teretni željeznički pravac u Delawareu je željeznička linija I klase ''Norfolk Southern'', koja opslužuju veći dio Delawarea. Ona povezuje dva kraća željeznička pravca liniju ''Delaware Coast Line'' i liniju ''Maryland and Delaware'', kojom se služe lokalne kompanije u okrugu Sussex. Druga linija I klase je CSX koja prolazi kroz sjeverni dio okruga New Castle paralelno s Amtrakovim sjeveroistočnim koridorom. CSX povezuje teretnim operacijama liniju ''Wilmington and Western'' kojoj je sjedište u Wilmingtonu i liniju ''East Penn'' koja povezuje Wilmington sa [[Coatesville (Pennsylvania)|Coatesvilleom]]. Posljednja putnička željeznička linija u smijeru sjever-jug kroz glavni dio Delawarea bila je Pennsylvanijska željeznica, takozvana ''The Cavalier'' koja je prestala sa radom 1956, a prolazila je od Philadelphije kroz unutrašnjost Delawarea.<ref name="baert" /> === Aviosaobraćaj === [[Datoteka:WilmingtonDelaware.JPG|desno|thumb|200px|Wilmington, najveći grad u Delaweru]] [[Aerodrom New Castle]] u blizini Wilmingtona trenutno opslužuju komercijalna aviokompanija [[Frontier Airlines]], pružajući usluge prema raznim odredištima u SAD. U prošlosti, kompanija [[Skybus Airlines]] također je pružala usluge na aerodromu u Wilmingtonu, za destinacije prema [[Columbus (Ohio)|Columbusu]] i [[Greensboro (Sjeverna Karolina)|Greensborou]] od 7. marta 2008.<ref name="marla" /> do svog [[bankrot]]a 5. aprila 2008. Delaware ima središnji položaj u području ''Sjeveroistočnog koridora'' sa gradovima duž nacionalnog puta [[Interstate 95|I-95]]. Stoga, putnici iz Delawarea koji putuju komercijalnim aviokompanijama za domaće i međunarodne letove najčešće koriste [[Međunarodni aerodrom Philadelphia]] (PHL), zatim [[Međunarodni aerodrom Baltimore-Washington Thurgood Marshall]] (BWI) i [[Međunarodni aerodrom Washington Dulles]] (IAD). Stanovnici okruga Sussex također koriste i [[Regionalni aerodrom Wicomico]] koji se nalazi oko 16&nbsp;km od granice Delawarea. [[Međunarodni aerodrom Newark Liberty]] (EWR) i [[Međunarodni aerodrom Ronald Reagan Washington]] su također udaljeni na manje od 160&nbsp;km od okruga New Castle. U središnjem dijelu države nalazi se vojna baza [[Dover Air Force Base]] komande za zračnu mobilnost, koja je sjedište dvije jedinice zračnih snaga SAD i to [[436. Airlift Wing]] i [[512. Airlift Wing]]. Osim ovih, u Delawareu se nalaze još manji aerodromi kao što su: [[Aerodrom Summit (Delaware)|aerodrom Summit]] u blizini [[Middletown (Delaware)|Middletowna]], [[aerodrom Delaware Airpark]] u blizini [[Cheswold (Delaware)|Cheswolda]] i [[Aerodrom okruga Sussex]] u blizini [[Georgetown (Delaware)|Georgetowna]]. == Vlada == Trenutni 4. po redu Ustav Delawarea usvojen 1897. regulira i definira izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast u saveznoj državi. === Zakonodavna vlast === [[Zakonodavna skupština Delawarea]] se sastoji iz Predstavničkog doma koji ima 41 člana i Senata Delaware sa 21 članom. Sjedište oba doma je u glavnom gradu savezne države, Doveru. Predstavnici skupštine su izabrani na mandat od dvije godine, dok je senatora četiri godine. Senat potvrđuje suce i druge imenovane predstavnike vlasti koje određuje guverner. Senatori u Senatu SAD iz Delawarea su [[Thomas R. Carper]] i [[Chris Coons]], oba iz [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]]. Jedini predstavnik Delawarea u Predstavničkom domu SAD je [[John Carney]], također demokrat. === Sudska vlast === Ustav Delawarea je precizirao broj i nadležnost sudova u državi: * Vrhovni sud Delawarea je najviši sudski organ u državi. * Viši sud Delawarea je sud za parnice opće jurisdikcije. * Privredni sud Delawarea (''The Delaware Court of Chancery'') obrađuje sudske predmete uglavnom iz poslovne oblasti * Porodični sud se bavi domaćim predmetima * ''Sud zajedničkih molbi Delawarea'' ima jurisdikciju na ograničenu oblast civilnih i kriminalnih predmeta Osim ustavnom određenih sudova, postoje i neki manji sudovi kao što je Sud pravde mira te Aldermenov sud. === Izvršna vlast === {{Glavni|Spisak guvernera Delawarea}} Na čelu izvršne vlasti je guverner Delawarea. Trenutni guverner Delawarea je [[Jack Markell]] (Demokratska stranka), koji je na tu dužnost stupio 20. januara 2009. Zamjenik guvernera je Matthew P. Denn. Guverner daje ''izvještaj o stanju države'' u vidu govora na zajedničkoj sjednici oba doma zakonodavne skupšine Delawarea jednom godišnje.<ref name="statehouse" /> === Politika === [[Datoteka:Dover Delaware.jpg|lijevo|thumb|200px|Dover, glavni grad Delawarea]] {|class="wikitable" style="float:right; font-size:95%; margin:10px" |+Rezultati predsjedničkih<br/>izbora u Delawareu |-style="background: lightgrey" !Godina ![[Republikanska stranka (SAD)|Republikanci]] ![[Demokratska stranka (SAD)|Demokrati]] |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2020.|2020.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|39,77% ''200.603 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''58,74%''' ''296.268 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2016.|2016.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|41,92% ''185.127 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''53,35%''' ''235.603 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2012.|2012.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|39,98% ''165.484 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''58,61%''' ''242.584 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2008.|2008.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|37,37% ''152.356 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''62,63%''' ''255.394 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2004.|2004.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|45,75% ''171.660 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''53,35%''' ''200.152 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2000.|2000.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|41,90% ''137.288 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''54,96%''' ''180.068 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1996.|1996.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|36,58% ''99.062 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''51,82%''' ''140.955 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1992.|1992.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|35,33% ''102.313 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''43,52%''' ''126.054 |- |style="text-align: center; background: #fff3f3"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1988.|1988.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|'''55,88%''' ''139.639 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|43,48% ''108.647 |- |style="text-align: center; background: #fff3f3"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1984.|1984.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|'''59,78%''' ''152.190 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|39,93% ''101.656 |- |style="text-align: center; background: #fff3f3"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1980.|1980.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|'''47,21%''' ''111.252 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|44,87% ''105.754 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1976.|1976.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|46,57% ''109.831 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''51,98%''' ''122.596 |- |style="text-align: center; background: #fff3f3"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1972.|1972.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|'''59,60%''' ''140.357 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|39,18% ''92.283 |- |style="text-align: center; background: #fff3f3"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1968.|1968.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|'''45,12%''' ''96.714 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|41,61% ''89.194 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1964.|1964.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|38,78% ''78.078 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''60,95%''' ''122.704 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1960.|1960.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|49,00% ''96.373 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''50,63%''' ''99.590 |} Demokratska stranka drži većinu biračkog tijela u Delawareu. Do predsjedničkih izbora 2000. država je bila predsjednički ''predvodnik'', šaljući tri elektorska glasa pobjedničkom kandidatu od 1952. Ovaj trend prestao je 2000, kada su elektori iz Delawarea glasali za [[Al Gore|Ala Gorea]]; a u 2004. [[John Kerry]] pobijedio je u Delawareu s prednošću od 8%. Na izborima 2008. demokratski kandidat [[Barack Obama]] porazio je republikanca [[John McCain|Johna McCaina]] u Delawareu sa 62,63% osvojenih glasova prema 37,37%. Potpredsjednik i predsjednik [[Joe Biden]] predstavljao je Delaware u Senatu SAD-a od 1973. do 2009. Prelazak Delawarea u ''demokratske'' države bio je djelomično zbog snažne podrške demokratama u okrugu New Castle, u kojem živi oko 55% ukupnog stanovništva savezne države, što je više od stanovništva okruga Kent i Sussex zajedno (dva manja okruga imaju zajedno 359.000 stanovništva u odnosu na 535.000, koliko živi u okrugu New Castle). New Castle nije većinski glasao za republikance na predsjedničkim izborima još od 1988. Na predsjedničkim izborima 1992, 2000. i 2004. republikanski predsjednički kandidati pobjeđivali su u okruzima Kent i Sussex, ali su svaki put u okrugu New Castle gubili s dvocifrenom razlikom u postocima, što je bilo dovoljno da na nivou savezne države pobijede demokratski kandidati. Osim toga, okrug New Castle bira i najveći broj kandidata u zakonodavna tijela; 27 od 41 distrikta u Zastupničkom domu te 14 od 21 distrikta u Senatu nalaze se u okrugu New Castle. Demokrati drže i mjesto guvernera Delawarea od 1993. te su otad pobijedili na šest uzastopnih izbora za guvernera. Demokratska stranka trenutno drži svih devet ključnih funkcija u državi. === Javni prihodi === Delaware ima šest različitih stopa [[porez na dohodak|poreza na dohodak]] u rasponu od 2,2% do 5,95%. Država ne razrezuje porez na promet za potrošače. Međutim, država razrezuje porez na velike primaoce kod većih kompanija. Porezi na licence za rad kompanija i obrta se kreću od 0,096% do 1,92% u zavisnosti od kategorije u koju spada određena djelatnost. Delaware ne razrezuje ni poreze na nekretnine niti privatne objekte na nivou države. Nekretnine su samo subjekt oporezivanja poreza na nekretnine na nivou okruga, doprinosa za školske distrikte, te ako se nekretnina nalazi na području statističke inkorporirane oblasti, poreza na općinsko vlasništvo. [[Kockanje u Sjedinjenim Američkim Državama|Legalno kockanje]] daje značajne izvore prihoda državi. Naprimjer, kasino u delaverskom Racetrack parku dao je državi oko 100 miliona US$ [[porez]]a 2010.<ref name="crimede" /> == Gradovi == {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%" ! Mjesto !! Grad !! Okrug !! Stanovništvo |- | align="center" | 1. || [[Wilmington (Delaware)|Wilmington]] || [[Okrug New Castle (Delaware)|New Castle]] || 71.292 |- | align="center" | 2. || [[Dover (Delaware)|Dover]] || [[Okrug Kent (Delaware)|Kent]] || 36.047 |- | align="center" | 3. || [[Newark (Delaware)|Newark]] || [[Okrug New Castle (Delaware)|New Castle]] || 31.454 |- | align="center" | 4. || [[Milford (Delaware)|Milford]] || Kent i Sussex || 9.709 |} == Obrazovanje == Delaware je bio ishodište sudskog procesa ''Belton protiv Gebharta'', jednog od četiri slična slučaja koji su objedinjeni u jedinstveni slučaj ''Brown protiv Obrazovnog odbora'', nakon čega je [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud]] donio presudu kojom je ukinuta [[rasna segregacija]] u javnim školama. Značajno je da je slučaj ''Belton'' bio jedini slučaj u kojem je sud savezne države donio odluku u korist tužioca, čime je presudio da je segregacija bila protivna Ustavu SAD. Za razliku od mnogih američkih saveznih država, obrazovni sistem u Delawareu je centraliziran. Cijelim obrazovnim sistemom upravlja državna obrazovna inspekcija (''Superintendent of Education''), dok odbori lokalnih škola zadržavaju nazdor nad porezima i određenim odlukama o školskim planovima. Prema podacima iz 2011, Ministarstvo obrazovanja Delawarea je dalo saglasnost za rad 25 ''čarter'' škola (škole koje se finansiraju iz javnih prihoda, ali imaju nezavisnost u odlučivanju) u Delawareu, između kojih i jedna institucija namijenjena isključivo za djevojčice.<ref name="Dobo20110612" /> Svi učitelji i nastavnici u javnim školskim distriktima su članovi sindikata.<ref name="dobo2012" /> Prema podacima iz januara 2012, nijedna od ''čarter'' škola nije bila članica sindikata učitelja.<ref name="dobo2012" /> Jedan od sindikata učitelja u Delawareu je ''DSEA'' (Udruženje obrazovnih radnika države Delaware), čija predsjednica od januara 2012. je Frederika Jenner.<ref name="dobo2012" /> ===Koledži i univerziteti=== * [[Koledž umjetnosti i dizajna Delawarea]] * [[Državni univerzitet Delaware]] * [[Tehnički i opći koledž Delaware]] * [[Univerzitet Drexel]] u Wilmingtonu * [[Koledž Goldey-Beacom]] == Kultura == Do 2013, Delaware je bila jedina američka savezna država koja nije imala nacionalne parkove, zaštićena prirodna područja ili značajne nacionalne spomenike na svom području. Međutim, predsjednik [[Barack Obama]] je 25. marta 2013. proglasio nacionalni spomenik ''Prva država'' u čast uloge savezne države Delaware u kolonijalnom periodu i činjenice da je prva koja je ratificirala Ustav SAD.<ref name="bijelak" /> == Poznate osobe == * [[Elisabeth Shue]], glumica * [[Roy Del Ruth]], režiser * [[Ryan Phillippe]], glumac * [[Joe Biden]], političar, potpredsjednik SAD == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="etymology">{{cite web | url = http://www.etymonline.com/index.php?term=Delaware |title= Delaware| access-date=24. 2. 2007| author = Online Etymology Dictionary}}</ref> <ref name="history">{{cite web |url= http://portal.delaware.gov/facts/history/delhist.shtml |author= država Delaware |title= A brief history |access-date=21. 2. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120402082930/http://portal.delaware.gov/facts/history/delhist.shtml |archive-date=2. 4. 2012 |url-status= dead }}</ref> <ref name="USGS">{{cite web|url=http://www.census.gov/prod/2004pubs/04statab/geo.pdf|format=PDF|page=216|title=Extreme and Mean Elevations by State and Other Area|work=Statistical Abstract of the United States: 2004–2005|author=United States Census Bureau|access-date=16. 3. 2011}}</ref> <ref name="dgs2">{{cite web|url=http://www.dgs.udel.edu/delaware-geology/summary-geologic-history-delaware|title=A Summary of the Geologic History of Delaware|author= The Delaware Geological Survey}}</ref> <ref name="ecoregions">{{cite journal|author=Olson|title=Terrestrial Ecoregions of the World: A New Map of Life on Earth|journal=BioScience|year=2001|volume=51|issue=11|pages=933–938|url=http://gis.wwfus.org/wildfinder/|date=|access-date=22. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110907195748/http://gis.wwfus.org/wildfinder/|archive-date=7. 9. 2011|url-status=dead}} {{doi|10.1641/0006-3568(2001)051[0933:TEOTWA]2.0.CO;2}}</ref> <ref name="cleaning">{{cite news|title=Cleaning up contamination|first=Jeff|last=Montgomery|newspaper=The News Journal|publisher=Gannett|date=14. 5. 2011|access-date=14. 5. 2011|url=http://www.delawareonline.com/article/20110514/NEWS02/105140360/-1/NLETTER01/Cleaning-up-contamination|location=New Castle, Delaware|at=DelawareOnline|archive-url=https://www.webcitation.org/5ygBz8xTN?url=http://www.delawareonline.com/article/20110514/NEWS02/105140360/-1/NLETTER01/Cleaning-up-contamination|archive-date=14. 5. 2011|url-status=live}}</ref> <ref name="hod">{{cite book|title=History of Delaware|author =John A Munroe|edition = 5. izd, ilustrirano|author= University of Delaware Press|year=2006|isbn=0-87413-947-3|page=45| url = http://books.google.com/books?id=vs7NcOKnlNUC&lpg=PA45&dq=%22Lower%20counties%22%20%22on%20the%20delaware%22&pg=PA46#v=onepage&q=%22Lower%20counties%22%20%22on%20the%20delaware%22&f=false | chapter = 3. The Lower Counties on The Delaware}}</ref> <ref name="gajus">{{Citation | editor1-last = Scheltema | editor1-first = Gajus | editor2-last = Westerhuijs | editor2-first = Heleen | title = Exploring Historic Dutch New York | author = Museum of the City of New York/Dover | place = New York | year = 2011 | ISBN = 978-0-486-48637-6}}</ref> <ref name="lurie">{{Citation | last = Lurie | first = Mappen M | title = Encyclopedia of New Jersey | publisher = Rutgers University Press | year = 2004 | ISBN = 0-8135-3325-2 | page = 327}}</ref> <ref name="mayo2">{{Citation | last = Mayo | first = LS | title = John Wentworth, Governor of New Hampshire: 1767–1775 | publisher = Harvard University Press | year = 1921 | page = 5}}</ref> <ref name="schama">{{Citation | first = Simon | last = Schama | title = Rough Crossings: Britain, the Slaves, and the American Revolution| place = New York | publisher = Harper Collins | year = 2006}}</ref> <ref name="kolchin">Kolchin, Peter (1994), ''American Slavery'': 1619–1877, New York: Hill & Wang, {{ISBN|0-8090-2568-X}}</ref> <ref name="census1860">{{Citation | url = http://mapserver.lib.virginia.edu/php/start.php?year=V1860 | title = Historical Census Browser | contribution = 1860 Federal Census | publisher = University of Virginia Library | access-date=30. 11. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141011024040/http://mapserver.lib.virginia.edu/php/start.php?year=V1860 | archive-date=11. 10. 2014 | url-status = dead }}</ref> <ref name="dalleo">{{cite web|url=http://www.udel.edu/BlackHistory/antebellum.html|author=Peter T, Dalleo|title=The Growth of Delaware's Antebellum Free African Community|publisher= University of Delaware|date=27. 6. 1997}}</ref> <ref name="facts">{{cite web|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=DEC_10_PL_QTPL&prodType=table|title=American FactFinder|publisher=Factfinder2.census.gov|date=5. 10. 2010|access-date=17. 8. 2011}}</ref> <ref name="censushist">{{Cite web |url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0056/twps0056.html |title=Historical Census Statistics on Population Totals By Race, 1790 to 1990, and By Hispanic Origin, 1970 to 1990, For The United States, Regions, Divisions, and States |access-date=24. 2. 2014 |archive-url=https://www.webcitation.org/6HZRR6ZdD?url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0056/twps0056.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}</ref> <ref name="censusview">{{Cite web |url=http://censusviewer.com/city/ID |title=Population of Delaware: Census 2010 and 2000 Interactive Map, Demographics, Statistics, Quick Facts |access-date=24. 2. 2014 |archive-url=https://archive.today/20140107210553/http://censusviewer.com/city/ID |archive-date=7. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref> <ref name="censusdata">[http://www.census.gov/2010census/data/ Podaci o popisu stanovništva SAD 2010.]</ref> <ref name="trivia">[http://www.democraticunderground.com/1018518191 USA Population Trivia: 16 States Have No Cities over 200,000 - 12 more have only one]</ref> <ref name= "cenpopcenter">{{cite web| title= Population and Population Centers by State (2000)| publisher= Američki popisni biro| date=20. 2. 2002 | url = http://www.census.gov/geo/www/cenpop/statecenters.txt | access-date=9. 3. 2007}}</ref> <ref name="Sb129">{{Citation | url = http://legis.delaware.gov/LIS/LIS144.NSF/vwLegislation/SB+129?Opendocument | title = SB 129 | publisher = State of Delaware | accessdate = 25. 2. 2014 | archive-date = 10. 3. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100310075049/http://legis.delaware.gov/LIS/LIS144.NSF/vwLegislation/SB+129?Opendocument | url-status = dead }}, podnesen 13. juna 2007. u komisiju Senata.</ref> <ref name="HB4360">{{Citation | url = http://legis.delaware.gov/LIS/LIS143.NSF/vwLegislation/HB+436?Opendocument | title = HB 436 | publisher = State of Delaware | accessdate = 25. 2. 2014 | archive-date = 10. 3. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100310075025/http://legis.delaware.gov/LIS/LIS143.NSF/vwLegislation/HB+436?Opendocument | url-status = dead }}, predložen 15. juna 2006.</ref> <ref name="katholics">[http://www.beliefnet.com/Faiths/2004/11/State-By-State-Percentage-Of-White-Evangelicals-Catholics-And-Black-Protestants.aspx State-by-State Percentage of White Evangelicals, Catholics, and Black Protestants]</ref> <ref name="www.thearda.com">{{cite web |url=http://www.thearda.com/rcms2010/r/s/10/rcms2010_10_state_cong_2010.asp |title=The Association of Religion Data Archives &#124; State Membership Report |publisher=www.thearda.com |access-date=7. 11. 2013 |archive-date=9. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131109012907/http://www.thearda.com/rcms2010/r/s/10/rcms2010_10_state_cong_2010.asp |url-status=dead }}</ref> <ref name="dialog2">{{cite news| url= http://thedialog.org/?p=4580| newspaper= The Dialog| title= In 'very religious' USA, Gallup sees Delaware residents as 'moderately' so – by 1 percent| last= Catholic News Agency| date= 3. 4. 2012| access-date= 16. 4. 2012| archive-date= 25. 6. 2012| archive-url= https://web.archive.org/web/20120625170239/http://thedialog.org/?p=4580| url-status= dead}}</ref> <ref name="gdpstate">{{cite web|title=GDP by State|url=http://greyhill.com/gdp-by-state|publisher=Greyhill Advisors|access-date=9. 9. 2011|archive-date=3. 2. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/65BTm6Yzy?url=http://greyhill.com/gross-state-product|url-status=dead}}</ref> <ref name = er2011>{{cite news |title= Delaware housing: Home prices slide in all three counties; sales in NCCo, Kent down from year ago| first =Eric | last = Ruth|url= http://www.delawareonline.com/article/20110416/BUSINESS/104160310/-1/NLETTER01/Home-prices-slide-in-all-three-counties--sales-in-NCCo--Kent-down-from-year-ago |newspaper= News Journal |publisher=Gannett|date=15. 4. 2010|at=Delaware Online|access-date=16. 4. 2011}}</ref> <ref name="luladey">{{cite news| first= Luladey B| last= Tadesse| title= Del. workers earn 7th-highest salary in U.S.| url= http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20060826/NEWS/608260340/1006/NEWS| publisher= Delaware News-Journal| date=26. 8. 2006| access-date=26. 8. 2006| archive-url= https://web.archive.org/web/20070930182314/http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20060826%2FNEWS%2F608260340%2F1006%2FNEWS| archive-date=30. 9. 2007| access-date=15. 10. 2019| url-status= dead}} ''Napomena: iznos od $937 sedmično se odnosi na 4. tromjesečje 2005.''</ref> <ref name="milioneri">{{cite web|last=Frank|first=Robert|title=Top states for millionaires per capita|url=http://www.cnbc.com/id/101338309|publisher=CNBC|access-date=25. 1. 2014}}</ref> <ref name="corpde">{{cite web| url = http://corp.delaware.gov/|title=Delaware Division of Corporations | author= Government of DE | access-date=10. 6. 2012}}</ref> <ref name= "DEFiscalNotebook">{{cite web | url = http://finance.delaware.gov/publications/fiscal_notebook_07/Section02/sec2page24.pdf | title = Delaware 2007 Fiscal Notebook – State General Fund Revenues by Category (F.Y. 2002 – F.Y. 2005) | format = PDF | access-date=17. 8. 2011 | access-date=26. 2. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110816093426/http://finance.delaware.gov/publications/fiscal_notebook_07/Section02/sec2page24.pdf | archive-date=16. 8. 2011 | url-status = dead }}</ref> <ref name="secrecy">{{Cite news | title = Financial Secrecy Index | publisher = Tax Justice Network | date=1. 11. 2009 | url = http://www.financialsecrecyindex.com/2009results.html | access-date=26. 2. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130117094306/http://www.financialsecrecyindex.com/2009results.html | archive-date=17. 1. 2013 | url-status = dead }}</ref> <ref name="secrecy2011">{{cite news| title = Financial Secrecy Index| publisher = Tax Justice Network| date=4. 10. 2011| url = http://www.financialsecrecyindex.com/2011results.html| access-date=26. 2. 2014| archive-url = https://web.archive.org/web/20130828000235/http://www.financialsecrecyindex.com/2011results.html| archive-date=28. 8. 2013| url-status = dead}}</ref> <ref name ="delcode4-8">{{cite web|url=http://delcode.delaware.gov/title4/c007/ |archive-date=6. 11. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101106175332/http://delcode.delaware.gov/title4/c007/ |title = Chapter 7. Regulatory Provisions|work=Online Delaware Code|author=Delaware General Assembly}}</ref> <ref name="nathans2011">{{cite news|last=Aaron|first=Nathans|title=Del. package stores hope to benefit from Md. tax|newspaper=The News Journal|publication-place=New Castle, Delaware|date=9. 7. 2011|url=http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=2011107100328|archive-url=https://www.webcitation.org/605Q8t2S3?url=http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=2011107100328|archive-date=11. 7. 2011|access-date=28. 2. 2014|url-status=live}}</ref> <ref name="blsgov">{{cite web|url= http://data.bls.gov/pdq/SurveyOutputServlet?data_tool=latest_numbers&series_id=LASST10000003 |title=Delaware Statewide Seasonally Adjusted |date=februar 2011|access-date=16. 4. 2011|work=Local Area Unemployment Statistics |publisher=United States Department of Labor, Bureau of Labor Statistics}}</ref> <ref name = "DuPont_DE_Number_2">{{Cite news|first=Andrew|last=Eder|title=DuPont can't avoid talk of buyout|url=http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20080721/BUSINESS/807210335|work=Delaware News-Journal|publisher=Gannett|date=21. 7. 2008|access-date=23. 7. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080801191131/http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20080721%2FBUSINESS%2F807210335|archive-date=1. 8. 2008|access-date=15. 10. 2019|url-status=dead}}</ref> <ref name="barrish">{{cite news | last= Barrish | first= Cris | title= Oversight of doctors improves | date=10. 7. 2011 | newspaper= The News Journal | publication-place= Newcastle, DE | issn= 1042-4121 | access-date=10. 7. 2011 | url= http://www.delawareonline.com/article/20110710/NEWS02/110710003/Oversight-doctors-improves | archive-url= https://www.webcitation.org/604podvh7?url=http://www.delawareonline.com/article/20110710/NEWS02/110710003/Oversight-doctors-improves | archive-date=10. 7. 2011 | access-date=26. 2. 2014 | url-status= dead }}</ref> <ref name="deldot">{{cite web|url=http://www.deldot.gov/index.shtml|title=State of Delaware Department of Transportation|access-date=30. 6. 2006|author=State of Delaware}}</ref> <ref name="staffPR">{{cite book|author=Staff (Delaware Department of Transportation Public Relations)|year=2005|format=PDF|title=Delaware Transportation Facts 2005|publisher=DelDOT Division of Planning|url=http://www.deldot.gov/information/pubs_forms/fact_book/pdf/2005/2005_deldot_fact_book.pdf|access-date=28. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20080909223639/http://www.deldot.gov/information/pubs_forms/fact_book/pdf/2005/2005_deldot_fact_book.pdf|archive-date=9. 9. 2008|url-status=dead}}</ref> <ref name="montgomery2012nj">{{Cite news|last=Montgomery|first=Jeff|title=Crisis ahead on Delaware roads|newspaper=The News Journal|at=delawareonline|access-date=29. 1. 2012|url=http://www.delawareonline.com/article/20120129/NEWS/201290341/-1/NLETTER01/Crisis-ahead-on-Delaware-roads}}</ref> <ref name="deldotfactbook">{{cite book|title=Delaware Transportation Facts|publisher=Delaware Department of Transportation|year=2009|url=http://www.deldot.gov/information/pubs_forms/fact_book/pdf/2009/2009_fact_book.pdf|access-date=16. 4. 2012|access-date=28. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20120511185126/http://deldot.gov/information/pubs_forms/fact_book/pdf/2009/2009_fact_book.pdf|archive-date=11. 5. 2012|url-status=dead}}</ref> <ref name="bike2">{{cite web|url=http://www.deldot.gov/information/projects/bike_and_ped/bike_facilities/pages/regional_routes.shtml|author=Delaware Department of Transportation|title=Projects: Delaware Bicycle Facility Master Plan|access-date=28. 9. 2010|access-date=1. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20100918130554/https://www.deldot.gov/information/projects/bike_and_ped/bike_facilities/pages/regional_routes.shtml|archive-date=18. 9. 2010|url-status=dead}}</ref> <ref name=nj20110417>{{cite news|location=Wilmington, Delaware|title=Anything Once: On the road, taking plenty of pot shots|author=Justin Williams|url=http://www.delawareonline.com/article/20110417/NEWS02/304170008/-1/NLETTER01/On-the-road--taking-plenty-of-pot-shots|newspaper=News Journal|publisher=Gannett|date=17. 4. 2011|at=DelawareOnline|access-date=17. 4. 2011}}{{Mrtav link|datum=oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> <ref name="baert">{{Citation |author = Christopher T Baer | title = Named Trains of The PRR Including Through Services | year = 2009 | url = http://www.prrths.com/Hagley/PRR%20NAMED%20TRAINS.pdf | publisher= PRRTHS | format = PDF}}.</ref> <ref name="marla">{{cite news|first=Marla|last=Matzer Rose|url=http://www.dispatch.com/live/content/business/stories/2008/01/09/skybus_routeannounce.ART_ART_01-09-08_C10_DP90M2P.html?sid=101|title=Skybus adds two cities to schedule|date=9. 1. 2008|access-date=9. 1. 2008}}{{Mrtav link}}</ref> <ref name="statehouse">{{cite web| url=http://www.delawarestatehouse.com/| year=2010| title=Delaware House of Representatives Minority Caucus| archive-url=https://www.webcitation.org/5n1UxlPVx?url=http://www.delawarestatehouse.com/| access-date=24. 1. 2001| archive-date=24. 1. 2010| access-date=3. 3. 2014| url-status=dead}}</ref> <ref name="crimede">{{cite news | title = Delaware crime: Wave of brazen attacks sounds alarm at casino | first = Chris | last = Barrish | url = http://www.delawareonline.com/article/20110423/NEWS01/104230342/-1/NLETTER01/Wave-of-brazen-attacks-sounds-alarm-at-casino | publisher = Gannett | location = Wilmington, DE | date=23. 4. 2011 | work = Delaware Online | access-date=23. 4. 2011 | archive-url = https://www.webcitation.org/5ygCHfM0y?url=http://www.delawareonline.com/article/20110423/NEWS01/104230342/-1/NLETTER01/Wave-of-brazen-attacks-sounds-alarm-at-casino | archive-date=14. 5. 2011 | access-date=5. 3. 2014 | url-status = live }}</ref> <ref name="Dobo20110612">{{cite news|last=Dobo|first=Nichole|title=Delaware schools: Checkered past goes unchecked|access-date=13. 6. 2011|newspaper=The News Journal|url=http://www.delawareonline.com/article/20110612/NEWS03/106120369/-1/NLETTER01/Checkered-past-goes-unchecked|date=12. 6. 2011|archive-url=https://www.webcitation.org/5zOplxsjf?url=http://www.delawareonline.com/article/20110612/NEWS03/106120369/-1/NLETTER01/Checkered-past-goes-unchecked?source=nletter-news|archive-date=13. 6. 2011|access-date=5. 3. 2014|url-status=dead}}</ref> <ref name="dobo2012">{{Cite news|author=Dobo, Nichole|title=Charter votes to join union|newspaper=The News Journal|date=19. 1. 2012|url=http://www.delawareonline.com/article/20120119/NEWS03/201190345/-1/NLETTER01/Charter-votes-to-join-union|archive-url=https://web.archive.org/web/20150609103243/http://www.delawareonline.com/article/20120119/NEWS03/201190345/-1/NLETTER01/Charter-votes-to-join-union|archive-date=9. 6. 2015|access-date=5. 3. 2014|url-status=dead}}</ref> <ref name="bijelak">White House: [http://www.whitehouse.gov/the-press-office/2013/03/25/presidential-proclamation-first-state-national-monument Presidential Proclamation -- First State National Monument] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131023111909/http://www.whitehouse.gov/the-press-office/2013/03/25/presidential-proclamation-first-state-national-monument |date=23. 10. 2013 }}, 25. mart 2013</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} *[http://www.visitdelaware.com/ Delaware Turizam u Delawareu] *[https://web.archive.org/web/20080514074757/http://datamil.delaware.gov/ Geografski podaci Delawarea] *[http://www.eia.gov/state/?sid=de Podaci o energiji i okolišu za Delaware] *[http://www.usgs.gov/state/state.asp?State=DE Geografski i drugi naučni podaci o Delawareu u realnom vremenu sa USGS] *[http://quickfacts.census.gov/qfd/states/10000.html Popisni biro SAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222010344/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/10000.html |date=22. 2. 2014 }} *[https://web.archive.org/web/20111016193753/http://ers.usda.gov/StateFacts/DE.htm Opći podaci o Delawareu] *[http://www2.census.gov/census_2000/datasets/demographic_profile/Delaware/2kh10.pdf Popis stanovništva i stanova 2000 za Delaware], Popisni biro SAD {{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}} {{Trinaest kolonija}} [[Kategorija:Delaware| ]] [[Kategorija:Savezne države Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1787.]] ietjqiouhes1dgwh5c93lro5p42tnun No sikiriki (Edo Maajka) 0 17348 3937860 3937723 2026-10-29T13:30:36Z Panasko 146730 /* Lista pjesama */ 3937860 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = No sikiriki | Tip izdanja = Album | Artist = [[Edo Maajka]] | Cover = No sikiriki (Edo Maajka).jpg | Background = orange | Izdat = 3. maj 2004. | Produciran = 2003-2004. | Žanr = [[Rap]] | Dužina = 73:27 | Kuća = [[Fm Jam]](Bosna i Hercegovina) [[Menart]](Hrvatska) [[Bassivity Music]](Srbija) | Producent(i) = | Kritike = | Prošli album = ''[[Slušaj mater (Edo Maajka)|Slušaj mater]]''<br/>(2002) | Ovaj album = '''''No sikiriki'''''<br/>(2004) | Sljedeći album = ''[[Stig'o ćumur (Edo Maajka)|Stig'o ćumur]]''<br/>(2006) }} '''''No sikiriki''''' je drugi studijski album bosanskohercegovačkog hip-hop izvođača [[Edo Maajka|Ede Maajke]] koji je 3. maja 2004. u izdanju diskografskih kuća [[Menart|Menart Records]], [[Fmjam|Fmjam Records]] i [[Malex Music]], te [[Bassivity Music]]. Teme pjesama s albuma su uglavnom ratne. Album je osvojio Porina za najbolji album urbane, klupske muzike. Godine 2005. album je osvojio brojne nagrade na različitim manifestacijama, uključujući priznanja za album godine i pjesmu godine (za naslovnu numeru).<ref>{{cite web |url=http://davorin.ba/nagrada/2005.htm |title=Dobitnici nagrada |author=Davorin editor |date=17 September 2011 |publisher=.davorin.ba}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.ihg.hr/dobitnici-po-godinama/2005-116 |title=Dobitnici po godinama: 2005 |author=Porin editor |date=17 September 2011 |publisher=.ihg.hr |access-date=22 September 2011 |archive-date=19 November 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111119103114/http://www.ihg.hr/dobitnici-po-godinama/2005-116 |url-status=dead }}</ref> Bio je to hip-hop album koji se najviše iščekivao nakon hit-albuma ''[[Slušaj mater]]''.<ref>{{cite web |url=http://www.muzika.hr/clanak/1973/albumi/apokalipsa-danas.aspx |title=Apokalipsa danas |author=Tamara Banjeglav |date=8 May 2004 |publisher=muzika.hr}}</ref> == Singlovi == Ovaj album sadrži niz tema koje su bile prisutne i na prethodnom albumu. Teme uključuju rat, poslijeratne probleme i društvenu kritiku.<ref>{{cite web |url=http://www.muzika.hr/clanak/1973/albumi/apokalipsa-danas.aspx |title=Apokalipsa danas |author=Tamara Banjeglav |date=8 May 2004 |publisher=muzika.hr}}</ref> Na ovom albumu je izdato pet singlova. Singl koji je najavio album je bio "No sikiriki". Pa onda su izašli "Pržiiiii", "Ne-mo-žeš" i "Obećana riječ". Singl koji je službeno zatvorio album je "Mater vam jebem". == Lista pjesama == {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | naziv1 = Sevdah o rodama | trajanje1 = 3:18 | bilješka1 = | naziv2 = To sam ja | trajanje2 = 3:19 | bilješka2 = | naziv3 = Pržiiiii | trajanje3 = 4:43 | bilješka3 = Gost: Dino Šaran | naziv4 = On je mlađi | trajanje4 = 4:04 | bilješka4 = | naziv5 = Dragi moj Vlado | trajanje5 = 5:02 | bilješka5 = | naziv6 = Svudi san bija | trajanje6 = 3:32 | bilješka6 = | naziv7 = Savske meduze | trajanje7 = 3:15 | bilješka7 = | naziv8 = Ruke gore | trajanje8 = 3:27 | bilješka8 = | naziv9 = Slušajte me sad | trajanje9 = 3:01 | bilješka9 = | naziv10 = No sikiriki | trajanje10 = 3:57 | bilješka10 = | naziv11 = Kliše | trajanje11 = 3:57 | bilješka11 = | naziv12 = Ožeži | trajanje12 = 3:54 | bilješka12 = Gost: Frenkie | naziv13 = Obećana riječ | trajanje13 = 3:56 | bilješka13 = | naziv14 = Legenda o Elvisu | trajanje14 = 5:11 | bilješka14 = | naziv15 = Kidanje vezu | trajanje15 = 3:57 | bilješka15 = | naziv16 = Down | trajanje16 = 3:09 | bilješka16 = | naziv17 = Ne-mo-žeš | trajanje17 = 3:26 | bilješka17 = Gost: Frenkie | naziv18 = Samo za raju | trajanje18 = 4:03 | bilješka18 = | naziv19 = Mater vam jebem | trajanje19 = 4:25 | bilješka19 = }} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.edomaajka.com Službena stranica Ede Maajke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201206234542/http://www.edomaajka.com/ |date=6. 12. 2020 }} * {{AllMusic | class= album| id=0001145568| label= No sikiriki| access-date= 14:29, 29 October 2026 (UTC) }} * ''[https://www.discogs.com/master/564989-Edo-Maajka-No-Sikiriki No sikiriki]'' na ''[[Discogs]]-u'' [[Kategorija:Albumi iz 2004.]] [[Kategorija:Albumi Ede Maajke]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Menarta]] blls6ew91q5697j5t5tttbtlhgr2bwq Stig'o ćumur (Edo Maajka) 0 17350 3937857 3937725 2026-10-29T13:22:26Z Panasko 146730 /* Lista pjesama */ 3937857 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Stig'o ćumur | Tip izdanja = Album | Artist = [[Edo Maajka]] | Cover = Stig'o ćumur (Edo Maajka).jpg | Background = green | Izdat = 30. mart 2006. | Produciran = 2005-2006. | Žanr = [[Hip-hop muzika]] | Dužina = 67:48 | Kuća = [[Menart]] | Producent(i) = [[Koolade]], [[Dash]], Billy, SleepGolfer | Kritike = | Prošli album = ''[[No sikiriki (Edo Maajka)|No sikiriki]]''<br/>(2004) | Ovaj album = ''Stig'o ćumur''<br/>(2006) | Sljedeći album = ''[[Balkansko a naše]]''<br/>(2008) }} '''Stig'o ćumur''' jest treći album bosanskohercegovačkog repera [[Edo Maajka|Ede Maajke]] koji je 30. marta 2006. objavila izdavačka kuća [[Menart]].<ref>{{cite web |url=http://www.edomaajka.com/diskografija/ |title=Discography page |author=Edo Maajka |date=23 September 2011 |publisher=edomaajka.com }}</ref> == Lista pjesama == {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | naziv1 = Uši Zatvori | trajanje1 = 3:37 | bilješka1 = | naziv2 = Bomba | trajanje2 = 3:16 | bilješka2 = | naziv3 = Budi I Ti | trajanje3 = 3:45 | bilješka3 = gost: [[Ajs Nigrutin]] | naziv4 = Trpaj | trajanje4 = 3:23 | bilješka4 = | naziv5 = Para Na Paru (Uš Na Fukaru) | trajanje5 = 4:06 | bilješka5 = gost: [[Lollobrigida]] | naziv6 = Sretno Dijete | trajanje6 = 3:06 | bilješka6 = | naziv7 = To Mora Da Je Ljubav | trajanje7 = 4:01 | bilješka7 = gost: [[Remi]] | naziv8 = To Što Se Traži | trajanje8 = 5:16 | bilješka8 = gost: [[Dino Šaran]] | naziv9 = Moj Cijeli Život | trajanje9 = 3:21 | bilješka9 = | naziv10 = Za Mirzu | trajanje10 = 4:42 | bilješka10 = | naziv11 = Reko Sam Joj | trajanje11 = 4:30 | bilješka11 = gost: [[Sky Wikluh]] | naziv12 = Moš Me Pljuvat | trajanje12 = 2:15 | bilješka12 = | naziv13 = Stvoren Za Rep | trajanje13 = 4:10 | bilješka13 = gost: Sky Wikluh i [[Frenkie]] | naziv14 = Blažena Tišina | trajanje14 = 3:37 | bilješka14 = gost: [[TBF]] | naziv15 = Nikad Više | trajanje15 = 4:29 | bilješka15 = gost: Munja-[[Defence]] | naziv16 = Severina/FM JAM | trajanje16 = 10:05 | bilješka16 = }} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.edomaajka.com Službena stranica Ede Maajke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201206234542/http://www.edomaajka.com/ |date=6. 12. 2020 }} * ''[https://www.discogs.com/master/179595-Edo-Maajka-Stigo-%C4%86umur Stig'o ćumur]'' na ''[[Discogs]]-u'' [[Kategorija:Albumi iz 2006.]] [[Kategorija:Albumi Ede Maajke]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Menarta]] 30edy20a5w132u0yfggvh9aq1hpsq13 Google 0 19683 3937947 3928179 2026-10-30T02:18:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937947 wikitext text/x-wiki {{O...|kompaniji|pretraživač interneta|Google (pretraživač)}} {{Infokutija kompanija | grupa = Google LLC | ime = Google LLC | slika = Google 2015 logo.svg | logo_veličina = 250px | slika2 = Googleplex HQ (cropped).jpg | logo_veličina2 = 250px | vrsta = Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&ns=GGEA GGEA]) | osnivanje = [[Menlo Park]], [[Kalifornija]] (27. septembra 1998) | osnivači = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | sjedište = [[Googleplex]] - [[Mountain View]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | predsjednik = | ključneosobe = [[Sundar Pichai]]<br /><small>([[glavni izvršni direktor]])</small><br />[[Ruth Porat]] <small>(predsjednica)</small><br />[[John L. Hennessy]] <small>(predsjedavajući)</small><br />[[Anat Ashkenazi]]<br /><small>([[glavni finansijski direktor]])</small> | industrija = [[internet]], [[softver]], [[hardver]] | proizvodi = v. [[Spisak Googleovih proizvoda]] | zaposleni = 19,665 ([[30. septembar|30. septembra]] [[2009]].) | holding = | slogan = "Don't Be Evil"<br><small>({{bs|ne budi zao}})</small> | web = http://www.google.com/ | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = Globalno | usluge = | prihod = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi | operativni_prihod = [[Američki dolar|USD$]]5,084 milijardi | neto_dobit = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi | divizije = | podruž = AdMob, DoubleClick, On2 Technologies, Picnik, YouTube, Zagat, Waze, Blogger, SlickLogin, Boston Dynamics, Bump, Nest Labs, DeepMind Technologies, WIMM One, VirusTotal | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.<ref name="financialtables">{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 5. 2012}}</ref><ref>{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=21. 10. 2005}}</ref> <!-- historija-->Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. "superglasačke zalihe". Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim",<ref name="corporate">{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |access-date=14. 2. 2010}}</ref> a njihov neslužbeni slogan je bio "[[Don't be evil]]"<ref>{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=8. 4. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=16. 7. 2007 |publisher=Google Blogoscoped |access-date=14. 2. 2010}}</ref> ({{bs|ne budi zao}}). 2004, Google se premjestio u novo sjedište u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}</ref> <!-- portfolio -->Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretrage]]. Prema tome, oni nude internetske servise poput softvera za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i sl. Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj mobilnog operativnog sistema [[Android (operativni sistem)|Android]] i operativni sistem [[Chrome OS]]<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima<ref>{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|access-date=31. 7. 2014}}</ref> u produkciji svog "visoko-kvalitetnog i jeftinog"<ref>{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|access-date=31. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|archive-date=8. 7. 2014}}</ref> [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i [[Motorola Mobility]] kupljenog u maju 2012.<ref name="Hardware company">{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|access-date=4. 9. 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=22. 5. 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}</ref> U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.<ref name="Google Fiber Cable TV Business">{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|access-date=15. 9. 2012|date=26. 7. 2012}}</ref> <!-- tehnički dio-->Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)<ref>{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=2. 7. 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716084624/http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |archive-date=16. 7. 2011 }}</ref> i upravlja s više od milijardu zahtjeva za pretragu<ref>{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=18. 12. 2009 |publisher=CNN |access-date=14. 2. 2010 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |url-status=dead }}</ref> i približno 24 petabajta korisnički generisanih podataka svaki dan (od 2009).<ref>{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |access-date=16. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=21. 11. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=8. 1. 2008 |publisher=Niall Kennedy |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=9. 1. 2008 |publisher=TechCrunch |access-date=16. 2. 2010}}</ref> <!-- popularnost-->U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].<ref>{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |access-date=10. 12. 2013 |archive-date=26. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |url-status=dead }}</ref> Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, uključujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorska prava, cenzura i privatnost.<ref>{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=11. 6. 2007 |access-date=30. 4. 2010}}</ref><ref name="gatekeepers">{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=30. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> ==Historija== {{Glavni|Historija Googlea}} Google je s radom počeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page|Larryja Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeyja Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="milestones">{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |access-date=28. 9. 2010}}</ref> Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.<ref>{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=11. 11. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091118014915/http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |archive-date=18. 11. 2009 }}</ref> Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |access-date=15. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=18. 8. 1997 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archive-date=6. 5. 2002 |access-date=27. 11. 2010 }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems|volume=30|issue=1–7|pages=107–117|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X|archive-url=https://web.archive.org/web/20150927004511/http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|archive-date=27. 9. 2015|access-date=17. 12. 2019|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=29. 4. 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}</ref> Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bodovanje sajtova, kao i rangiranje stranica.<ref>{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=6. 8. 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107235943/http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |archive-date=7. 11. 2011 }}</ref> Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.<ref>{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=6. 7. 1999 |fdate=5. 2. 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |access-date=27. 11. 2010}}</ref> i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.<ref>{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=5. 10. 2009 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=18. 9. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120918202225/http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=20. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html |url-status=dead }}</ref> Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.<ref>{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired |date=august 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places & Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|access-date=4. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archive-url=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archive-date=24. 12. 1996 |access-date=12. 3. 2011 }}</ref> Eventualno, oni su izmijenili ime u Google, riječ koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "[[googol]]",<ref>{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name "Google" |last=Koller |first=David |date=januar 2004 |publisher=Stanford University |access-date=4. 7. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archive-date=4. 7. 2012 }}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=12. 2. 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |archive-date=11. 5. 2011 }}</ref> broj jedan je praćen sa 100 nula, što je odabrano kao naznaka da je pretraga težila omogućiti veliku količinu informacija.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archive-url= https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archive-date=21. 2. 1999 |access-date=12. 10. 2010 |url-status=live}}</ref> U početku je Google pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, s domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.<ref>{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=11. 11. 1998 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=1. 12. 1998 |access-date=14. 8. 2012}}</ref> Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,<ref>{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120529002442/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |archive-date=29. 5. 2012 }}</ref> a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bila je zasnovana u garaži prijateljice ([[Susan Wojcicki]]<ref name="milestones"/>) u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]] (Kalifornija). Kolega s doktorskog studija na Stanfordu, Craig Silverstein, bio je prvi zaposlenik.<ref name="milestones"/><ref>{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archive-url=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archive-date=2. 10. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=12. 10. 2010 }}</ref><ref>{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=7. 9. 2008 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=7. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php |url-status=dead }}</ref> U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put, što je 8,4%-ni rast od maja 2010 (931 million).<ref>{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |access-date=2. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321165022/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |archive-date=21. 3. 2012 }}</ref> U januaru 2013, Google je objavio zaradu od US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.<ref>Fiegerman, Seth. 22. 1. 2013. "Google Has Its First $50 Billion Year." http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/</ref> ===Finansiranje i početne javne ponude=== [[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.<ref>{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |access-date=4. 7. 2010}}</ref>|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]] Prva sredstva za Google u iznosu US$100 hiljada od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, data su u augustu 1998. prije nego je Google inkorporiran.<ref name="Bechtolsheim">{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archive-url=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archive-date=12. 6. 2009|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=29. 4. 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications |access-date=19. 2. 2010|location=San Francisco |url-status=live}}</ref> Početkom 1999, doktoranti Brin i Page odlučili su da je pretraga koju su razvijali uzimala mnogo vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za milion dolara. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khoslu]], iz firme Excite, nakon što je pregovarao s Brinom i Pageom o cifri 750.000 dolara. Dana 7. juna 1999. najavljena je tranša finansijskih sredstava u iznosu 25 miliona dolara,<ref>{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-date=12. 2. 2001 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=7. 6. 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |access-date=16. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> s većim ulagačima, uključujući firme [[Kleiner Perkins Caufield & Byers]] i [[Sequoia Capital]].<ref name="Bechtolsheim"/> Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina – do 2024.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=29. 1. 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |access-date=22. 1. 2011 |first=Adam |last=Lashinsky |archive-date=22. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022200031/http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |url-status=dead }}</ref> Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.<ref name="IPO">{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=19. 8. 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|access-date=19. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|access-date=19. 2. 2010|location=Mountain View, California}}</ref> Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.<ref>{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO|last=La Monica|first=Paul R.|date=30. 4. 2004|publisher=CNN Money|access-date=19. 2. 2010|archive-date=23. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423090507/http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=29. 4. 2004|publisher=ZDNet|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.<ref name="washpost">{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|access-date=19. 2. 2010|location=Washington, D.C. | date=19. 8. 2004}}</ref> U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.<ref name=Marketwatch>{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|access-date=2. 2. 2014}}</ref> Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.<ref name="yahooshares">{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=9. 8. 2004|publisher=internet.com|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na smanjenje dobitka zaposlenika zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.<ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=28. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |archive-date=14. 8. 2010 }}</ref> Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prema potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.<ref>{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=30. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.<ref>Richard Utz, "The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters." ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.</ref><ref>{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=24. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=25. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=17. 5. 2007 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je uveo poziciju ''"''Šefa kulture", koji također snosi funkciju direktora za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren odnos prema osnovnim vrijednostima na kojima je kompanija zasnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.<ref name="CCO">{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title= Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=30. 4. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |archive-date=31. 10. 2010 }}</ref> Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.<ref>{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=27. 7. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=6. 10. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=11. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |url-status=dead }}</ref> Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su dostizale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,<ref>{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=31. 10. 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=8. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |url-status=dead }}</ref> prvenstveno zbog boljih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.<ref name="bowlingforgoogle">{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=25. 5. 2005 |access-date=28. 2. 2007 |archive-date=19. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619060640/http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |url-status=dead }}</ref> Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.<ref name="bowlingforgoogle" /> Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]skoj berzi pod satnim simbolom GGQ1. ===Rast=== U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka [[Silicijska dolina|Silicijske doline]].<ref name="165univave">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=4. 10. 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Sljedeće godine, unatoč početnom oponiranju Pagea i Brina prema reklamno-profitnoj pretrazi,<ref>{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=septembar 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover|access-date=14. 2. 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover}}</ref> Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.<ref name="milestones" /> U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualnog karaktera. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo s 5 centi po kliku.<ref name="milestones" /> Ovaj model prodaje na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na sajtu ''Goto.com'', [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].<ref name="goto strong">{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong |last= Sullivan |first=Danny|date=1. 7. 1998|publisher=SearchEngineWatch|access-date=18. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091014204451/http://searchenginewatch.com/2166331|archive-date=14. 10. 2009}}</ref><ref name="cnet p4p">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=19. 2. 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=18. 2. 2010}}</ref> Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava patenata "pay per click" i licitacije. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.<ref>{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=9. 8. 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=18. 2. 2010}}</ref> Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.<ref name="patent">{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=4. 9. 2001 |fdate=9. 1. 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}</ref> Patent je službeno dodijeljen na Univerzitetu Stanford i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003. kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.<ref name="sgibldg">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=11. 7. 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj gdje jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali arhitekti [[Clive Wilkinson]]. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.<ref name="googleplexpurchase">{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=16. 6. 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|access-date=15. 2. 2010|location=San Jose}}</ref> Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "google" bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You "Google"?|last=Krantz|first=Michael|date=25. 10. 2006|publisher=Google, Inc.|access-date=17. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=5. 7. 2006|publisher=msnbc.com|access-date=17. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archive-date=7. 7. 2006}}</ref> ===2013 - danas=== Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".<ref>{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|access-date=20. 9. 2013|newspaper=BBC News|date=19. 9. 2013|author=Jane Wakefield}}</ref> Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.<ref>{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.<ref>{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=14. 9. 2007|access-date=28. 9. 2013|archive-date=24. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924011919/http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|url-status=dead}}</ref> Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.<ref>{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=27. 9. 2013 |access-date=28. 9. 2013}}</ref><ref>{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|access-date=28. 9. 2013|newspaper=The Independent|date=26. 9. 2013|author=John Hall|location=London|archive-date=28. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928223219/http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|url-status=dead}}</ref> Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti pristup internetu dostupnijim tako da je pristup proširen na zemlje u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|access-date=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. objavljen je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, koji pokazuje rast od 12% u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.<ref>{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|access-date=18. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=17. 10. 2013|author=Reuters|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|url-status=dead}}</ref> U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m<sup>2</sup>) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.<ref>{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|access-date=6. 11. 2013|newspaper=Quartz|date=1. 11. 2013|author=Leo Mirani}}</ref> U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.<ref>[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', 8. 10. 2014. Retrieved 9. 10. 2014.</ref> ===Nabavke i partnerstva=== [[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]] Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].<ref>{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=27. 10. 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao 3D prikaz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] 2005. godine. Google je kupio [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod za kreiranje [[Google Analytics]] u 2006. U oktobru 2006. Google je objavio da je kupio sajt za razmjenu videosnimaka [[YouTube]] za 1,65 milijardi dolara u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.<ref>{{Cite news |title= Google closes $A2b YouTube deal |author= [[Reuters]] |work= The Age |location=[[Melbourne]]| url= http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html |access-date=5. 7. 2010 |date=14. 11. 2006}}</ref> Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisane kao "nematerijalne" u regulatornom smislu.<ref name=Moneyclip>{{Cite news |first= Yi-Wyn |last= Yen |date=25. 3. 2008 |url= http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip |title= YouTube Looks For the Money Clip |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/ |archive-date=17. 1. 2010}}</ref> U junu 2008. članak magazina ''[[Forbes]]'' predstavio je YouTubeov prihod u 2008. od 200 miliona dolara, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.<ref name="Forbes08">{{Cite news |first= Quentin |last= Hardy |author2= Evan Hessel |url= http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=22. 5. 2008|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Dana 13. aprila 2007. Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za 3,1 milijardu dolara, što je Googleu dalo vrijedne veze koje je DoubleClick imao s web-izdavačima i reklamnim agencijama.<ref name="DoubleClicknyt">{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=17. 4. 2007|newspaper=The New York Times|access-date=26. 2. 2010|location=New York}}</ref> Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=2. 7. 2007|publisher=Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Sajt će kasnije biti preimenovan u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=5. 8. 2009|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, "mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti".<ref>{{cite web|access-date=12. 2. 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}</ref> U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.<ref>{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=21. 4. 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m<sup>2</sup> ureda.<ref name="nasaames">{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=29. 9. 2005|publisher=[[CNET]] |access-date=26. 2. 2010}}</ref> Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.<ref name="googlesun">{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=3. 10. 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om<ref name="googleaol">{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=28. 12. 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> radi poboljšanja međusobne pretrage video servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno s ostalim kompanijama, uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].<ref>{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=12. 2. 2010|publisher=[[Yahoo!]]|access-date=26. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623143032/http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|archive-date=23. 6. 2011}}</ref> Google bi kasnije pokrenuo "[[AdSense for Mobile]]", uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.<ref name="adsense_mobile">{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=17. 9. 2007 |publisher= Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u sporazum vrijedan 900 miliona dolara radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].<ref name="googlemyspace">{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=7. 8. 2006|publisher=B Net|access-date=26. 2. 2010|archive-date=9. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|url-status=dead}}</ref> U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,<ref name="Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> koristeći Google Earth da "prati djeda Mraza" u 3D-u po prvi put.<ref name="Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET">{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |access-date=31. 12. 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}</ref> Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.<ref name="Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-razlučivim (0,41 m monochrome, 1,65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.<ref>{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=6. 9. 2008|publisher=Reuters|access-date=26. 2. 2010|location=Washington|archive-date=4. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|url-status=dead}}</ref> Google je također najavio u 2008. da servira arhivu fotografija magazina [[Life (časopis)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.<ref>{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (časopis)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=20. 11. 2008 |access-date=25. 2. 2010 |location=Mountain View, California |archive-date=22. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121122054221/http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |url-status=dead}}</ref> Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.<ref>{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=18. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megavata snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20% udjela u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.<ref>{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=4. 5. 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) autorizirala je Google da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.<ref>''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140122140309/http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html |date=22. 1. 2014 }}, on Cnet.com''.</ref> Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava "za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama", ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice "posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne" objekte.<ref>{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|access-date=23. 9. 2013|author=Candace Lombardi|date=19. 2. 2010|archive-date=23. 12. 2018|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|url-status=dead}}</ref> Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megavata Happy Hereford [[vjetroelektrana]].<ref>{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|access-date=23. 9. 2013|newspaper=Quartz|date=18. 9. 2013|author=Todd Woody}}</ref> Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], norvešku kompaniju koja omogućava telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.<ref>{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=18. 5. 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.<ref>{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=27. 5. 2010 |publisher=AppScout |access-date=16. 6. 2010 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |url-status=dead }}</ref> Google je dobio kompaniju za nepoznat iznos.<ref>{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=9. 11. 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megavata energije za 20 godina.<ref name="wind energy">{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=21. 7. 2010 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=5. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |url-status=dead }}</ref> 4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.<ref>{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date=4. 4. 2011 |access-date=25. 4. 2011 |location=Toronto |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407100606/http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |archive-date=7. 4. 2011 }}</ref> 15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za 12,5 milijardi dolara<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=15. 8. 2011 |access-date=17. 8. 2011 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.<ref name="appleinsider1">{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |access-date=17. 8. 2011 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |url-status=dead }}</ref> Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].<ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |access-date=23. 5. 2012 | work=BBC News|date=22. 5. 2012}}</ref> Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,<ref name="supercharging android">{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |access-date=17. 8. 2011}}</ref> uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a<ref name="appleinsider1"/> i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].<ref name="cnet">{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=15. 8. 2011}}</ref> Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi s Googleovom strategijom. Dana 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.<ref>{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=13. 8. 2012 | work=Reuters | access-date=28. 10. 2014 | archive-date=26. 11. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | url-status=dead }}</ref> Dana 10. decembra 2012. Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.<ref>{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ |title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=11. 12. 2012}}</ref> Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.<ref>{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=11. 12. 2012}}</ref> 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home, poslovni odjel Motorola Mobilityja, firmi [[Arris Group]]u za 2,35 milijardi dolara u gotovini i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Groupu, koji vrijedi 300 miliona dolara.<ref>{{cite news |url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf |title=Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=19. 12. 2012 | access-date=28. 10. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6DOGJROQI?url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | archive-date=3. 1. 2013 }}</ref> 5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.<ref>Lardinois, Frederic. 5. 6. 2012. "Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice." http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/</ref> 6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.<ref>6. 2. 2013. Lunden, Ingrid. "Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users." http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/</ref> Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao "društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija".<ref name="Waze">{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=11. 6. 2013}}</ref> Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio "10-Q" podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.<ref name="Waze" /><ref>{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Rip Empson|date=29. 7. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|access-date=29. 7. 2013|author=Avi Schneider|date=11. 6. 2013|archive-date=11. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|url-status=dead}}</ref> Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.<ref>{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=8. 9. 2013|author=Natasha Lomas|date=31. 8. 2013}}</ref> Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: "Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju." Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|access-date=8. 10. 2013|author=Jennifer Clegg|date=3. 10. 2013}}</ref> 26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igrama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.<ref name=Chowdhry-DeepMind>{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Forbes|date=27. 1. 2014}}</ref> Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.<ref name="Helgren- DeepMind">{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Reuters|date=27. 1. 2014|archive-date=27. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|url-status=dead}}</ref><ref name="Ribeiro- DeepMind">{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|access-date=27. 1. 2014|newspaper=PC World|date=27. 1. 2014}}</ref> Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.<ref name="Opan- DeepMind">{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|access-date=27. 1. 2014|newspaper=The Verge|date=27. 1. 2014}}</ref> Dana 29. januara 2014. Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za 2,91 milijardu dolara. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.<ref name="Opan- DeepMind"/> Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od 12,5 milijardi dolara kad je Google kupio Motorola Mobility. Cijena 2,91 milijardi dolara sastojala se od 660 miliona u gotovini, 750 miliona u redovnim dionicama Lenova i 1,5 milijardi trogodišnjih mjenica.<ref name="GoogleSale">{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|access-date=1. 6. 2014|publisher=Fort Worth News.Net|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|archive-date=6. 7. 2014}}</ref> U martu 2014. Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igre, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igre za [[Android (operativni sistem)|Android]].<ref>By Devindra Hardawar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box]." 12. 3. 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|access-date=19. 5. 2014}}</ref> U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}</ref> U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=1. 7. 2014|access-date=1. 7. 2014}}</ref> ===Lobiranje=== U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.<ref name=lobby1>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=13. 4. 2014}}</ref> === Googleovi podatkovni centri === Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, i po jednom u Čileu, Finskoj, Irskoj, Belgiji, Singapuru i u [[Tajvan]]u.<ref name=google>{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|access-date=22. 7. 2014}}</ref> In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, [[Hong Kong]] i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.<ref>{{cite news |url= http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=28. 9. 2011 |work=The Wall Street Journal |access-date=29. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |archive-date=28. 9. 2011 }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |access-date=13. 3. 2014}}</ref> U oktobru 2013. ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].<ref>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.<ref>{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&_r=1&pagewanted=all&|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> == Proizvodi i servisi == {{Također pogledajte|Spisak Googleovih proizvoda}} === Reklamiranje === [[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]] Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.<ref name="10-K">{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|access-date=5. 7. 2010|publisher=SEC }}</ref> U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.<ref name="Google-Inc-Jan-2012-10-K">{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |access-date=8. 3. 2013}}</ref> Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.<ref>{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=12. 8. 2008 |work=The Washington Post |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=11. 3. 2009 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> [[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.<ref>{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new "InPrivate" Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=27. 8. 2008 |publisher=Ars Technica |access-date=1. 9. 2008}}</ref> Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.<ref name="AdSense">{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&subid=uk-en-ha&utm_medium=ha&utm_term=adsense&gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |access-date=11. 10. 2009}}</ref> Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa za proizvod, uzrokujući oglašivaču da neopravdano plaća Googleu novac. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.<ref>Mills, Elinor. "[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats]." CNET. 25. 7. 2006. Preuzeto 29. juli 2006.</ref> U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da "Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija."<ref>{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date=29. 10. 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|archive-date=30. 1. 2009}}</ref> Politika je kasnije izmijenjena.<ref>{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}</ref> U junu 2008. Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.<ref>{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=31. 10. 2008 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=29. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date=5. 11. 2008 |access-date=26. 10. 2010|publisher=Google, Inc}}</ref> U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].<ref>{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |access-date=18. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |archive-date=16. 11. 2010 }}</ref> === Pretraživač === {{Glavni|Google pretraga}} [[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica]].]] Prema istraživanju tržišta koje je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] dominantna je pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, s [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] 65,6%.<ref name="comscore">{{Cite news|date=16. 12. 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google indeksira milijarde<ref>{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=25. 7. 2008 |access-date=31. 12. 2010}}</ref> web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]]. Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=9. 7. 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=13. 6. 2010}}</ref> U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.<ref>{{Cite court |litigants=Field v. Google |opinion=CV-S-04-0413-RCJ-LRL |court=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=19. 1. 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archive-url=http://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g |archive-date=29. 1. 2006}}{{dead link|date=februar 2013}}</ref><ref>{{Cite court |litigants=Parker v. Google |opinion=04-CV-3918 |court=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]] |date=10. 3. 2006 |url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf |quote=}}</ref> Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.<ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date=29. 9. 2010|access-date=26. 10. 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}</ref> Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.<ref>{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=30. 8. 2002 |publisher=AlterNet |access-date=12. 12. 2009 |archive-date=9. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |url-status=dead }}</ref> Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).<ref name="sptimes">{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=14. 4. 2003|access-date=11. 10. 2008|archive-date=12. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|url-status=dead}}</ref> Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.<ref>{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=26. 11. 2007}}</ref> Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.<ref>{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=20. 11. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> Dalje, Pariski građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz [[Baza podataka|baze podataka]].<ref name=Smith>{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=18. 12. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.<ref>{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=31. 5. 2009|work=The New York Times |access-date=18. 12. 2009 }}</ref> 21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=25. 7. 2010 |access-date=28. 7. 2010}}</ref> Nadogradnja "Hummingbird" za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.<ref>{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|access-date=29. 9. 2013|newspaper=Guardian|date=27. 9. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> === Alati za produktivnost === [[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,<ref name="GmailCashmore" /> i postao generalno dostupan 7. februara 2007.<ref>{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=7. 2. 2007 |publisher=Google Operating System Blog |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Servis je nadograđen s beta statusa 7. jula 2009,<ref name="appsoutofbeta">{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 4. 2010}}</ref> s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.<ref>{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=11. 2. 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |access-date=2. 4. 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archive-date=16. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |url-status=dead }}</ref> Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.<ref name="GmailCashmore">{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=1. 4. 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |access-date=2. 4. 2010}}</ref> Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=10. 11. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.<ref>{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=1. 4. 2010 |publisher=TechRadar|access-date=3. 4. 2010}}</ref> [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),<ref>[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, oktobar 2007</ref> [[Liz Figueroa]],<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|access-date=9. 9. 2014}}</ref> [[Mark Rasch]],<ref>{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=15. 6. 2004 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> i urednici Google Watcha<ref>{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archive-url=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archive-date=21. 9. 2011 |access-date=31. 10. 2014 }}</ref> kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi da se mail poslan prema Gmaila ili s njega ne čita od čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.<ref>{{cite web |url= http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=3. 10. 2010 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> 2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=9. 3. 2006 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,<ref>{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=6. 6. 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |access-date=4. 4. 2010}}</ref> koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google "Docs & Spreadsheets" Launches |last=Arrington |first=Michael |date=10. 10. 2006 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> ===Proizvodi za preduzeća=== [[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]] [[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.<ref name="milestones"/> Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.<ref name="csbe2gss">{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search "Business Edition" As "Google Site Search" |last1=Sterling |first1=Greg |date=3. 6. 2008 |publisher=Search Engine Land |access-date=16. 6. 2010}}</ref> [[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=13. 9. 2007 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps<ref>{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=3. 10. 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |access-date=15. 6. 2010 |archive-date=22. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |url-status=dead }}</ref> pod imenom Google Postini Services.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> ===Ostali proizvodi=== [[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], posljednji "[[Google Nexus|Google Phone]]"|220x220px]] [[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.<ref>{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|access-date=3. 9. 2014}}</ref> Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|access-date=4. 9. 2014}}</ref> Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program "uči" od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.<ref>{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=8. 3. 2010 |at=para. 15 |access-date=2. 5. 2010}}</ref> Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.<ref>{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=30. 9. 2002 |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=22. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |url-status=dead }}</ref> U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to "nepoštena konkurencija" i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, sv. 55, str. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom "rodnom gradu" Mountain View (Kalifornija).<ref>{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |archive-date=20. 6. 2010 }}</ref> Godine 2010. Google je objavio projekt [[Google Fiber]] s planovima da izgradi ultravisokobrzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.<ref name="HELFT march 21">{{cite news| last= HELFT| first= | url= http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date=21. 3. 2010}}</ref> 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.<ref>{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}</ref> U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.<ref name="Google Fiber Cable TV Business"/> U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]<nowiki/>ov [[iPhone]].<ref name="smith">{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=17. 12. 2006 |work=The Guardian |publisher=Guardian News and Media Ltd. |access-date=16. 6. 2010 | location=London}}</ref><ref name="orlowski">{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=16. 3. 2007 |publisher=The Register |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref name="ricker">{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=18. 1. 2007 |publisher=Engadget |access-date=16. 6. 2010}}</ref> Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]<nowiki/>licencom.<ref>{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=23. 9. 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=4. 4. 2010}}</ref> 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=5. 1. 2010 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.<ref>{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=2. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=1. 7. 2013}}</ref> Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov "redizajnirani email", sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=1. 9. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=9. 7. 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}</ref> [[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]<nowiki/>kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.<ref>T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], 11. 1. 2011. Visited 6. 8. 2011</ref> Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.<ref>{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}</ref> U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.<ref name="Bernard">{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=27. 5. 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}</ref> Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]<nowiki/>nazvanu [[Google+]].<ref>{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &#91;PICS&#93; |work=Mashable.com |date=28. 6. 2011 |access-date=28. 6. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ |url-status=dead }}</ref> 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u "ograničenoj" fazi.<ref name="Google+ grows to 10 million users">{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=14. 7. 2011 |access-date=15. 7. 2011 |publisher=CNN |archive-date=9. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190109164726/https://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |url-status=dead }}</ref> Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.<ref>{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=21. 7. 2011}}</ref> Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.<ref>{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|access-date=25. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=25. 7. 2013|author=Reuters|location=London|archive-date=21. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921122813/http://www.theguardian.com/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|url-status=dead}}</ref> U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.<ref>{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=25. 9. 2013}}</ref> 3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.<ref>By Tom Cheredar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=11. 8. 2014 }}." 3. 2. 2014. Retrieved 3. 2. 2014.</ref> ==Korporativni poslovi i kulture== [[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]] Na ''[[Fortune (časopis)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012<ref name="best_company">{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=22. 1. 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=1. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301175257/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=4. 2. 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=23. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100723223729/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |access-date=26. 2. 2012 |archive-date=31. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031135647/http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |url-status=dead }}</ref> te četvrti u 2009. i 2010.<ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=2. 2. 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=29. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140129075726/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=8. 2. 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=13. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413092612/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |url-status=dead }}</ref> Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.<ref>{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=28. 9. 2010 |publisher=Universum Global |access-date=28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |archive-date=12. 11. 2010 }}</ref> Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao "ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo," "možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo," i "rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava".<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |access-date=20. 6. 2010}}</ref> ===Zaposlenici=== Od 2013. Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),<ref name= 10K>{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}</ref> među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.<ref>John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)</ref> Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.<ref name="topsalaries">{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=31. 3. 2006 |publisher=Cable News Network |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=5. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151105072403/http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]] U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u<ref>{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-date=8. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |url-status=dead }}</ref> zajedno s Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Scott |last=Moritz |archive-date=13. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413012722/http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |url-status=dead }}</ref> U martu 2008. [[Sheryl Sandberg]], tadašnja potpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.<ref>{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=5. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}</ref> U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].<ref>{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=26. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507072222/http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |archive-date=7. 5. 2013 }}</ref> Dana 4. aprila 2011. Page postaje izvršni direktor, dok Schmidt postaje izvršni predsjedavajući u Googleu.<ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |access-date=25. 4. 2011}}</ref> U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.<ref>{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|access-date=1. 9. 2012|newspaper=The Guardian|date=16. 7. 2012|location=London}}</ref> [[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says "Noogle"|Novi uposlenici se zovu "Nooglers", i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.<ref>{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=11. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |url-status=dead }}</ref>]] Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.<ref>{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=21. 10. 2007 |access-date=20. 6. 2010}}</ref> U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov potpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''. ===Googleplex=== {{Glavni|Googleplex}} [[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]] [[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']] [[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]] Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao "[[Googleplex]]", kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand [[klavir]], bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.<ref>"[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex]." Google. Retrieved 5. 3. 2008.</ref> Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.<ref>{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = juli 2011 | access-date=8. 5. 2013 }}</ref> Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.<ref>{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date=2. 5. 2011 | access-date=22. 4. 2013 }}</ref> Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m<sup>2</sup> uredskog prostora u [[New York]], na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.<ref name="manhattan">Reardon, Marguerite. "[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple]." [[CNET]]. 2. 10. 2006. Retrieved 9. 10. 2006.</ref> Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.<ref name="manhattan" /> Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.<ref>{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|access-date=24. 9. 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=11. 9. 2012}}</ref> Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.<ref>{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|access-date=24. 9. 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=29. 2. 2012|author=Emily Glazer}}</ref> Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.<ref>{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> U novembru 2006. Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.<ref>{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-url = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-date=4. 6. 2009 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date=17. 11. 2006 | access-date=13. 1. 2008 |publisher = [[WTAE TV|WTAE]] }}</ref><ref>{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=8. 12. 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |access-date=8. 12. 2010}}</ref> Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].<ref>{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=24. 10. 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=7. 11. 2014| archive-date=3. 5. 2008| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| url-status=dead}}</ref> Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda. [[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.<ref name="manhattan" />|alt=Google's NYC office building]] U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.<ref name="solar">Richmond, Riva. "[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge|date=19 Maj 2016}}." [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.</ref> Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.<ref name="solar" /> Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.<ref>{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=1. 5. 2009| publisher=Google}}</ref><ref>{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=3. 5. 2009 | access-date=3. 5. 2010}}</ref> Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].<ref>{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archive-url= https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archive-date=6. 5. 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |access-date=5. 7. 2010}}{{dead link|date=juni 2012}}</ref> Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno "energetski žderonja". Kompanija je optuživana za korištenje svog "[[Don't be evil]]" mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.<ref>[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. "[https://web.archive.org/web/20090703171603/http://harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil]." Retrieved 9. 4. 2008.</ref> ===Google Doodle=== {{Glavni|Google Doodle}} Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |access-date=23. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=30. 8. 1998 |access-date=23. 4. 2014}}</ref> Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog "Doodleri".<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=12. 4. 2014|access-date=27. 9. 2014}}</ref> === Filantropija === {{Glavni|Google.org}} Godine 2004. Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.<ref name="philanthropy">{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|access-date=16. 7. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|archive-date=14. 7. 2010}}</ref> Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravlju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,<ref>{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=14. 9. 2006 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> and the current director is Megan Smith.<ref>{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=23. 2. 2009 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> Godine 2008. Google je predstavio svoj "projekt 10<sup>100</sup>" koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.<ref>{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 7. 2010 |archive-date=10. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |url-status=dead }}</ref> Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,<ref>{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=28. 6. 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]] |access-date=26. 9. 2010}}</ref> Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=24. 9. 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |access-date=26. 9. 2010}}</ref> U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).<ref>{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=20. 1. 2011 |access-date=4. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |archive-date=24. 7. 2011 }}</ref> U julu 2012, Google je pokrenuo "[[Legalize Love]]" kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|access-date=9. 9. 2014}}</ref> === Izbjegavanje poreza === Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.<ref>Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ "Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole."] The Register, 22. 10. 2010.</ref> Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].<ref>{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=31. 10. 2012 |access-date=2. 1. 2013}}</ref> Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], predsjednik Eric Schmidt je rekao, "To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični." Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt "je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a."<ref>{{cite news |url = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |title = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme |last1 = Kumar |first1 = Nikhil |last2 = Wright |first2 = Oliver |date = 13. 12. 2012 |publisher = The Independent |access-date = 17. 12. 2012 |location = London |archive-date = 17. 12. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |url-status = dead }}</ref> U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.<ref>{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=22. 4. 2013 |access-date=22. 4. 2013 |location=London}}</ref> Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, 17. 5. 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=17. 5. 2013 |access-date=13. 3. 2014}}</ref> === Okolina === Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.<ref>{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|access-date=12. 7. 2013|author=Jack McGrath|date=18. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|access-date=12. 7. 2013|year=2013}}</ref> Google je objelodanio u septembru 2011. da "neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova", skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.<ref>{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|access-date=24. 3. 2014|newspaper=NY Times|date=8. 9. 2011}}</ref> U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.<ref>{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Washington Post|date=20. 6. 2013|author=Juliet Eilperin}}</ref> U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene "podvalom".<ref>{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=9. 7. 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}</ref> == Također pogledajte == * [[Usporedba internetskih pretraživača]] * [[Don't be evil]] * [[Googleov logo]] * [[Google Maps]] * [[Google platform]] * [[Google Street View]] * [[Google+]] * [[Googlebot]] – web crawler * [[Googlization]] * [[Ungoogleable]] == Reference == {{refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://www.google.com Google] * [https://mail.google.com Gmail] * [https://earth.google.com/ Google Earth] {{Google}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Internet pretraživači]] [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]] [[Kategorija:Računarska preduzeća u SAD-u]] 9pxefqjn7xiswpvrml7njonneuyxud6 Human Rights Watch 0 32372 3937967 3850752 2026-10-30T07:41:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937967 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hrw logo.svg|mini|desno|200px|Logo organizacije]] '''Human Rights Watch''' ('''HRW''', u značenju: ''Posmatranje ljudskih prava'') američka je internacionalna nevladina organizacija koja se bavi ljudskim pravima u svijetu. Sjedište joj je u [[New York]]u, ali ima urede i u drugim gradovima, kao što su [[Berlin]], [[Bruxelles]], [[Chicago]], [[Ženeva]], [[Johannesburg]], [[London]], [[Los Angeles]], [[Moskva]], [[Pariz]], [[San Francisco]], [[Tokio]], [[Toronto]] i [[Washington]].<ref name="FAQ">{{cite web|url=http://www.hrw.org/en/node/75138|title=Frequently Asked Questions|publisher=Human Rights Watch|access-date=23. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226110853/https://www.hrw.org/frequently-asked-questions|archive-date=26. 12. 2018|url-status=dead}}</ref> == Pozadina == Osnovan je 1978. pod nazivom Helsinki Watch kako bi podupirao organizacije za promociju ljudskih prava u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Godine 1988. Helsinki Watch ujedinio se s drugim međunarodnim organizacijama koje slijede slične ciljeve u Human Rights Watch. Prvenstveno, ta organizacija zasniva se na istraživanju i objavljivanju podataka o povredama ljudskih prava. Zauzima se protiv socijalne i spolne [[Diskriminacija|diskriminacije]], [[korupcija|korupcije]] i zloupotrebe državnog nasilja (npr. mučenja, progoni, nepravosnažna hapšenja, neljudsko ponašanje države itd.). Pojedini kadrovi zaposleni su isključivo na praćenju kršenja ljudskih prava žena. Human Rights Watch bio je jedna od šest nevladinih organizacija koje su 1988. osnovale Koaliciju za sprečavanje upotrebe djece vojnika. Budžet organizacije 2006. bio je 29,8 miliona $, a finansira se isključivo kroz privatne doprinose i fondove. Finansijska pomoć državnih vlasti kategorički se odbija.<ref>{{Cite web |url=http://www.hrw.org/de/node/75231 |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 4. 2011 |archive-date=14. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514205025/http://www.hrw.org/de/node/75231 |url-status=dead }}</ref> == Vanjski linkovi == * [http://www.hrw.org/ Zvanični sajt] ** [https://web.archive.org/web/20190825132718/https://www.hrw.org/bs/languages?language=bs Sadržaj na bosanskom] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Human Rights Watch}} [[Kategorija:Nevladine organizacije]] 5hm4apy9fhh8dc16lped8lvg8xvqeyl Steleks 0 34773 3937876 3886997 2026-10-29T14:26:07Z Bosancica by MK 173186 Revidiran članak 3937876 wikitext text/x-wiki '''Steleks''' je [[student]]sko udruženje povezano s [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkim fakultetom Univerziteta u Sarajevu]], osnovano 22. novembra 1968. Naziv je skraćenica od izraza "Studentski elektrotehnički klub i servis". Udruženje je organizovalo aktivnosti iz oblasti [[Obrazovanje|obrazovanja]], [[Kultura|kulture]] i [[sport]]a, a tokom svoje historije postalo je i mjesto okupljanja studenata i drugih mladih u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name="Avaz2018">{{Cite web |url=https://avaz.ba/bih/sarajevo/422434/steleks-slavi-50-rodendan |title="Steleks" slavi 50. rođendan |website=Dnevni avaz |date=14. 10. 2018 |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="RadioSarajevo2018">{{Cite web |url=https://radiosarajevo.ba/amp/metromahala/gdje-izaci/udruzenje-studenata-steleks-slavi-50-godisnjicu/315324 |title=Udruženje studenata elektrotehnike 'Steleks' slavi 50. godišnjicu |website=Radiosarajevo.ba |date=12. 10. 2018 |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> == Historija == === Osnivanje i naziv === Steleks je osnovan 22. novembra 1968. u Sarajevu kao udruženje studenata [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkog fakulteta]]. Među inicijatorima osnivanja bili su Pavle Blum, Gojko Babić, Mašo Užičanin, Nikolina Milošević, Miro Vego, Zoran Dropulić, Andrija Batrolović, Dunja Uzunović, Mina Pilav, Mirsad Pirić, Pero Boro, Ibrahim Polimac, Emir Sefo i Mustafa Trklja. Gojko Babić bio je prvi predsjednik udruženja, a Mustafa Trklja njegov drugi predsjednik. Naziv Steleks predložio je Miro Vego kao skraćenicu od izraza "Studentski elektrotehnički klub i servis".<ref name="Avaz2018" /> Cilj udruženja bio je pomagati studentima u ostvarivanju prava tokom studija i organizovati aktivnosti koje su nadilazile redovne fakultetske obaveze. Njegov rad obuhvatao je obrazovne, kulturne i sportske sadržaje, a udruženje je učestvovalo i u organizaciji studentskih takmičenja, uključujući takmičenje poznata kao [[Elektrijada]].<ref name="RadioSarajevo2018" /><ref name="ETFUES">{{Cite web |url=https://www1.etf.ues.rs.ba/studenti.php?fak_id=62&task=view |title=Život na ETF-u |website=Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> === Djelovanje i Šestoaprilska nagrada === Steleks je tokom 1970-ih godina postao prepoznatljivo mjesto studentskog okupljanja u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pored obrazovnih i sportskih aktivnosti, imao je važnu ulogu u društvenom i kulturnom životu mladih. U njegovim prostorijama organizirani su zabavni programi i muzička dešavanja, a za dio kulturnog programa jedno vrijeme bio je zadužen glumac [[Zijah Sokolović]].<ref name="Faktor">{{Cite web |url=https://faktor.ba/cs-magazin/lifestyle/steleks-je-bio-kultni-sarajevski-klub-u-njemu-je-radio-i-zijah-sokolovic-gdje-ste-cure-evo-inzenjera/149575 |title=Steleks je bio kultni sarajevski klub, u njemu je radio i Zijah Sokolović: Gdje ste, cure, evo inženjera! |website=Faktor |date=26. 2. 2023 |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Udruženje je 1975. dobilo [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva]] u kategoriji kolektivnih dobitnika.<ref name="Nagrada1975">{{Cite web |url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1122/sestoaprilska-nagrada-za-1975-godinu |title=Šestoaprilska nagrada za 1975. godinu |website=Grad Sarajevo |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> === Prostorije === Steleks je ranije djelovao u objektu na desnoj obali [[Miljacka|Miljacke]], uzvodno od [[Most Vrbanja|mosta Vrbanja]], na adresi Gundulićeva 2 i tadasnjim brojem telefona 24-160. Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] na mjestu nekadašnjeg objekta uređen je parking, a aktivnosti udruženja premještene su u prostorije glavne zgrade Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu.<ref name="Faktor" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20180806130521/http://steleks.ba/ Steleks] * [http://www.etf.ba Steleks ETF Studentski Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070202011849/http://etf.ba/ |date=2. 2. 2007 }} * [http://steleks.org Steleks Alumni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080526051532/http://www.steleks.org/ |date=26. 5. 2008 }} [[Kategorija:Studentska udruženja u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] gjuu3e7lqj6hakoxhbba21y9pow3nj1 Move Along 0 36228 3937829 3630128 2026-10-29T12:29:21Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Interscope Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937829 wikitext text/x-wiki {{About|albumu|istoimenu pjesmu|Move Along (pjesma)}} {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija album | | Ime = Move Along | | Tip izdanja = [[Album]] | | Artist = [[The All-American Rejects]]a | | Cover = aar2.jpg | | Background = #B0C4DE | | Izdat = [[12. juli]] [[2005]]. | | Snimljen = | | Žanr = [[Rok-muzika|Rok]], [[power pop]] | | Dužina = 42:09 | | Izdavačka kuća = [[Interscope Records|Interscope]] | | Producent(i) = [[Howard Benson]] | | Kritike = | Prošli album = ''[[The All-American Rejects (album)|The All American Rejects]]''<br>(2002) | | Ovaj album = '''''Move Along'''''<br>(2005) | | Sljedeći album = ''[[When the World Comes Down]]''| }} '''''Move Along''''' jest drugi album grupe [[The All-American Rejects]], koji je izdat [[12. juli|12. jula]] [[2005.]] (Pogledajte [[2005 u muzici]]) == Spisak pjesama == (sve pjesme napisali su članovi grupe The All-American Rejects) #"[[Dirty Little Secret]]" <small> – 3:13 </small> #"Stab My Back" <small> – 3:10 </small> #"[[Move Along (pjesma)|Move Along]]" <small> – 4:00 </small> #"[[It Ends Tonight]]" <small> – 4:04 </small> #"Change Your Mind" <small> – 3:40 </small> #"Night Drive" <small> – 3:25 </small> #"11:11 P.M." <small> – 3:04 </small> #"Dance Inside" <small> – 4:02 </small> #"[[Top of the World (The All-American Rejects song)|Top of the World]]" <small> – 3:25 </small> #"Straitjacket Feeling" <small> – 3:37 </small> #"I'm Waiting" <small> – 3:37 </small> #"Can't Take It" <small> – 2:52 </small> == Osoblje == *Paul DeCarli – klavijature *[[Chris Gaylor]] – udaraljke, [[Bubanj|bubnjevi]] *[[Mike Kennerty]] – [[gitara]] *Jamie Muhoberac – [[klavir]] *[[Tyson Ritter]] – [[bas gitaar|bas]], [[glas]] *[[Nick Wheeler]] – [[banjo]], gitara, klavijature, [[klasična gitara]] *David Low – [[musician contractor]] == Top liste == '''Album''' - [[Magazin Billboard|Billboard]] (Sjeverna Amerika) {| class="wikitable" cellspacing=0 cellpadding=2 width="550px" ! align="left" | Godina ! align="left" | Top lista ! align="left" | Pozicija |- | align="left" | 2005 | align="left" | The Billboard 200 | align="left" | 6 (platinum) |- | align="left" | 2005 | align="left" | Top Independent Albums | align="left" | 6 |- |} '''Singlovi''' - Billboard (Sjeverna Amerika) {| class="wikitable" cellspacing=0 cellpadding=2 width="550px" ! align="left" | Godina ! align="left" | Singl ! align="left" | Top lista ! align="left" | Pozicija |- | align="left" | 2005 | align="left" | "[[Dirty Little Secret]]" | align="left" | Hot Digital Songs | align="left" | 1 |- | align="left" | 2005 | align="left" | "Dirty Little Secret" | align="left" | Pop 100 | align="left" | 4 |- | align="left" | 2005 | align="left" | "Dirty Little Secret" | align="left" | The Billboard Hot 100 | align="left" | 9 |- | align="left" | 2005 | align="left" | "Dirty Little Secret" | align="left" | Adult Top 40 | align="left" | 18 |- | align="left" | 2005 | align="left" | "Dirty Little Secret" | align="left" | Top 40 Mainstream | align="left" | 5 |- | align="left" | 2006 | align="left" | "[[Move Along (song)|Move Along]]" | align="left" | Hot Digital Songs | align="left" | 4 |- | align="left" | 2006 | align="left" | "Move Along" | align="left" | The Billboard Hot 100 | align="left" | 15 |- | align="left" | 2006 | align="left" | "Move Along" | align="left" | Pop 100 | align="left" | 13 |- | align="left" | 2006 | align="left" | "[[It Ends Tonight]]" | align="left" | The Billboard Hot 100 | align="left" | 8 |- |} == Vanjski linkovi == * [http://books.google.com/books?id=KhQEAAAAMBAJ&pg=PA41&lpg=PA41&dq=move+along+platinum&source=bl&ots=kg4__tV7tr&sig=GdZw3dK2zFDP7TQ8XAYAkdYvs4c&hl=en&ei=5R9BTq3kLKSBsgLr5JnhCQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=10&ved=0CGYQ6AEwCQ#v=onepage&q=move%20along%20platinum&f=false http://books.google.com move+along+platinum] * http://www.mtv.com/news/articles/1479678/20031009/all_american_rejects.jhtml {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090316140919/http://www.mtv.com/news/articles/1479678/20031009/all_american_rejects.jhtml |date=16. 3. 2009 }} * https://web.archive.org/web/20120925233834/http://www.muchmusic.com/artists/more.aspx?artistid=588 {{The All-American Rejects}} [[Kategorija:Albumi The All-American Rejectsa]] [[Kategorija:Albumi iz 2005.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Interscope Recordsa]] ejsduvfynt53dyq6xf0dgviap4z8lju Made in Heaven 0 38240 3937805 3898987 2026-10-29T12:18:58Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937805 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Made in Heaven | Tip izdanja = Album | Artist = Queen | Cover = Made in Heaven Omot albuma.jpg | Background = | Izdat = [[6. novembar]] [[1995]]. godine | Produciran = [[Queen]] | Žanr = [[Rock muzika|Rock]] | Dužina = 70:21 | Kuća = [[Parlophone]], [[Hollywood Records]] (US/Kanada) | Producent(i) = [[Brian May]] i [[Reinhold Mack|Mack]] | Ton majstor = | Snimljen = januar - juni [[1991]]. i kraj [[1993]]. - početak [[1995]]. | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = [[Innuendo (Queen)|Innuendo]]<br/>(1991.) | Ovaj album = '''''Made in Heaven'''''<br/>(1995.) | Sljedeći album = [[The Cosmos Rocks]]<br/>(2008.) }} '''Made in Heaven''' je 15. i ujedno i zadnji studijski [[album]] [[Velika Britanija|britanske]] grupe [[Queen]], zadnji album [[Freddie Mercury|Freddia Mercurya]] i [[John Deacon|Johna Deacona.]] Objavljen je 6. novembra [[1995]]. godine u izdanju Parlophonea i Hollywood Recordsa.<ref>[https://web.archive.org/web/20121021103152/http://www.chartstats.com/release.php?release=45700 Chart Stats – Queen – Made in Heaven] Retrieved 18 January 2011</ref> Nakon Fredieve smrti u novembru [[1991]]. godine, John Deacon, [[Roger Taylor]] i [[Brian May]] su nastavili sa radom na vokalima i [[klavir]]skim dijelovima koje je Freddie snimio prije svoje smrti, zajedno s nedavno snimljene tekstovima preostalih članova grupe. Obe faze snimanja, prije i poslije smrti Freddia, završeni su u studiju Queena u Montreuxu u Švicarskoj. Album je dostigao 1. mjesto na top-listi albuma u Velikoj Britaniji, gdje je doživio 4 platinasta tiraža. Prema The Guardianu,<ref name=GUAR>Michaels, Sean (20 March 2008) [http://www.guardian.co.uk/music/2008/mar/20/news1 We will rock you – again] ''[[The Guardian]]'' Retrieved 16 January 2011</ref> album je prodat u 20 miliona primjeraka širom svijeta. Objavljen je u počast legendarnom i nezamjenjivom vokalu grupe, a postigao je veliki uspjeh širom [[Evropa|Evrope]] i svijeta. Brian May je 2013. godine rekao ''da je album "Made in Heaven" možda najbolji album grupe Queen koji je ikada snimljen. Toliko ljepote ima u njemu. Bio je to dug, dug proces, pažljivo spojen. Istinsko djelo ljubavi''.<ref>Mojo, January 2014, str. 16</ref> == Pjesme na albumu == # It`s a Beautiful Day # Made In Heaven # [[Let Me Live]] # Mother Love # My Life Has Been Saved # [[I Was Born to Love You]] # [[Heaven For Everyone]] # [[Too Much Love Will Kill You]] # [[You Don't Fool Me]] # [[A Winter`s Tale]] # It`s a Beautiful Day (reprise) # Made in Heaven (instrumental) == Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi== *[http://www.queenonline.com/en/the-band/discography/made-heaven/ Službena web stranica grupe ''Made in Heaven'', sadrži tekstove svih pjesama izuzev pjesme "Yeah"] {{Commonscat|Queen}} {{Queen}} [[Kategorija:Albumi Queena]] [[Kategorija:Albumi iz 1995.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] tbw316rcdsu6ue3i0wz19clmdxy675h The Game (album) 0 38247 3937796 3937758 2026-10-29T12:18:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937796 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = The Game | Tip izdanja = Studijski album | Artist = Queena | Cover = Queen The Game.png | Background = studio | Izdat = 27. juni 1980. | Produciran = | Žanr = [[Rock muzika|Rock]] | Dužina = 35:39 | Kuća = {{Flatlist| * [[EMI Records|EMI]] * [[Elektra Records|Elektra]] }} | Producent(i) = [[Queen]]<br>Reinhold Mack | Ton majstor = | Snimljen = juni–juli 1979. i februar-maj 1980. | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = [[Jazz (Queen)|Jazz]]<br/>(1978) | Ovaj album = ''''' The Game '''''<br/>(1980) | Sljedeći album = [[Flash Gordon (album)|Flash Gordon]]<br/>(1980) }} '''''The Game''''' je 8. studijski [[album]] [[UK|britanske]] [[rock]] grupe [[Queen]] izdat 27. juna [[1980]]. godine. To je bio jedini album grupe koji je dostigao prvo mjesto na top-listi albuma u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i ujedno najprodavaniji Queenov album u SAD-u, sa 4 miliona primjeraka. Najpoznatije pjesme sa ovog albuma su: ''[[Another One Bites the Dust]]'' i ''[[Crazy Little Thing Called Love]]'' koje su dostigle i prva mjesta na američkoj top-listi. Ovo je ujedno i prvi album grupe na kojem je korištem [[sintisajzer]]. Pjesme ''Crazy Little Thing Called Love'', ''Sail Away Sweet Sister'', ''Coming Soon'' i ''[[Save Me]]'' su snimane u periodu juni - juli 1979. godine dok su ostale pjesme snimljene u periodu februar - maj 1980. godine.<ref name="discogs.com">{{cite web|url=http://www.discogs.com/Queen-The-Game/release/369059 |title=Queen – The Game (CD, Album) na Discogs |publisher=Discogs.com |access-date=10. 1. 2012}}</ref> == Spisak pjesama == # "[[Play the Game]]" (Mercury) - 3:30 # "Dragon Attack" (May) - 4:18 # "[[Another One Bites the Dust]]" (Deacon) - 3:35 # "[[Need Your Loving Tonight]]" (Deacon) - 2:50 # "[[Crazy Little Thing Called Love]]" (Mercury) - 2:44 # "Rock It (Prime Jive)" (Taylor) - 4:32 # "Don’t Try Suicide" (Mercury) - 3:53 # "Sail Away Sweet Sister (To the Sister I Never Had)" (May) - 3:33 # "Coming Soon" (Taylor) - 2:51 # "[[Save Me]]" (May) - 3:50 Pjesma "Dragon Attack" je bonus remiks Jacka Bensona i R.A.K.-a objavljena na [[Kompakt disk|CD]]-u izdanju "Hollywood recordsa" iz 1991. godine. == Pjesme == # Play The Game (Mercury) - Je prva pjesma grupe u kojoj upotrebljavaju [[sintisajzer]]. Izvođena je uživo od [[1980]]. do [[1982]]. godine. Objavljena je kao [[singl]] [[30. maj]]a [[1980]]. godine. U video spotu se [[Freddie Mercury|Mercury]] po prvi put pojavljuje s brkovima, što će s vremenom postati njegov prepoznatljivi izgled. [[1981]]. godine objavljena je na kompilaciji "[[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]]". # Dragon Attack (May) - Pjesmu je napisao [[Brian May]] a izvođena je uživo od [[1980]]. do [[1982]]. godine. "Queen + Paul Rodgers" također izvode pjesmu uživo. # Another One Bites The Dust (Deacon) - Pjesma je objavljena kao singl [[22. august]]a [[1980]]. godine. Pjesma je dostigla vrhove raznih top-lista i postala vrlo popularna. Nalazi se na 34. mjestu Billboardove top liste pjesama svih vremena. Najprodavaniji je singl grupe s prodanih više od 7 000 000 primjeraka. [[1981]]. godine objavljena je na kompilaciji "[[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]]". [[1998]]. godine obradio ju je [[Hip hop|raper]] Wyclef Jean za potrebe [[film]]a Small Soldiers. Ta verzija je objavljena na kompilaciji "[[Greatest Hits III (Queen)|Greatest Hits III]]" iz [[1999]]. godine. # Need Your Loving Tonight (Deacon) - Objavljena kao singl u [[novembar|novembru]] [[1980]]. godine. Izvođena je uživo od [[1980]]. do [[1982]]. godine. # Crazy Little Thing Called Love (Mercury) - Objavljena je kao singl [[5. oktobar|15. oktobra]] [[1979]]. godine pri čemu je dostigla drugo mjesto na [[UK|britanskoj]], odnosno prvo na [[SAD|američkoj]] top-listi singlova. Pjesma je napisana u rockabilly stilu i otpjevana na [[Elvis Presley|Elvisov]] način. U riječima pjesme pojavljuje se Mercuryjevo ime ("Ready Freddie"), što se još pojavljuje u pjesmi "Let Me Entertain You" koja je objavljena [[1978]]. godine na albumu [[Jazz (Queen)|Jazz]] i u pjesmi "[[The Invisible Man]]" koja je objavljena [[1989]]. godine na albumu [[The Miracle (Queen)|The Miracle]]. Pjesma je objavljena na kompilaciji "[[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]]" iz [[1981]]. godine. # Rock It (Prime Jive) (Taylor) - Pjesmu je napisao Roger Taylor i otpjevao je uz Mercuryjevu pratnju. Queen ju je izvodio uživo od [[1980]]. do [[1982]]. godine. # Don’t Try Suicide (Mercury) - Pjesmu je napisao Mercury. Nikada je nisu izveli uživo. # Sail Away Sweet Sister (To the Sister I Never Had) (May) - Pjesmu je napisao i otpjevao Brian May. Queen je nikad nije izveo uživo ali ju je May izvodio na svojoj samostalnoj turneji [[1998]]. godine. # Coming Soon (Taylor) - Pjesmu je napisao Roger Taylor i otpjevao je kao Mercuryjeva pratnja. Također nikada nije izođena uživo. # Save Me (May) - Objavljena je kao singl pjesma [[25. januar]]a [[1980]]. godine. May je odsvirao gotovo sve instrumente. Grupa Queen ju je izvodila uživo u periodu od [[1980]]. do [[1984]]. godine. [[1981]]. godine objavljena je na kompilaciji "[[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]]". == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20071004211734/http://www.queenarchives.com/viewtopic.php?t=172 Kritike] * [http://www.queenonline.com/en/the-band/discography/game/ Službena web stranica grupe, sadrži tekstove svih pjesama izuzev pjesme "Another One Bites the Dust"] {{Commonscat|Queen}} {{Queen}} [[Kategorija:Albumi Queena]] [[Kategorija:Albumi iz 1980.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju EMI Recordsa]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Elektra Recordsa]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] 35g2v66qvs3r846itlyqbig2hhota2g Mitar Mirić 0 41326 3937875 3893053 2026-10-29T14:24:27Z Palapa 383 3937875 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Mitar Mirić | slika = | pozadina = solo_izvođač | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1957|1|16}} | mjesto_rođenja = [[Bogutovo Selo]] | porijeklo = [[FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = Pop-folk | zanimanje = Pjevač | karijera = 1975–danas }} '''Mitar Mirić''' je [[srbija]]nski [[folk muzika|folk]] pjevač.<ref>{{Cite book|last=Rasmussen|first=Ljerka V.|url=https://books.google.com/books?id=H6XtL6XNO9oC&pg=PA122|title=Newly Composed Folk Music of Yugoslavia|date=2002|publisher=Psychology Press|isbn=978-0-415-93966-9|language=en}}</ref> Neke od njegovih najpoznatijih pjesama su: "Doviđenja društvo staro", "Ne može nam niko ništa", "Živjela ljubav", te mnoge druge. Mitar Mirić je rođen 16. januara 1957. godine u selu Bogutovo Selo blizu grada Ugljevika u sjeveroistočnom dijelu SR Bosne i Hercegovine, Jugoslavija (današnja Bosna i Hercegovina). Srednju školu je završio u Ugljeviku. Profesionalnu muzičku karijeru započeo je 1975. godine, a u Srbiju se preselio 1976. godine, gdje od tada živi. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Discogs izvođač}} {{stub-biog}} {{stub-muz}} {{DEFAULTSORT:Mirić, Mitar}} [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Ugljevik]] [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] sx8ajjex6chpi9fk7ffrjfeq7h4fv5i Aerosmith (album) 0 57108 3937767 3627434 2026-10-29T12:03:26Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Columbia Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937767 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Aerosmith | vrsta = Studijski album | izvođač_gen = [[Aerosmith]]a | slika = Aerosmith - Aerosmith.jpg | pozadina = studio | objavljen = 13. januar 1973. | Produciran = | žanr = [[Hard rock]] | trajanje = 35:44 | izdavač = Columbia Records | producent = [[Adrian Barber]] | Kritike = | prethodni_album = | ovaj_album = '''Aerosmith'''<br>(1973) | sljedeći_album = ''[[Get Your Wings]]''<br>(1974) }} '''''Aerosmith''''' je prvi studijski album [[Sjedinjene Američke Države|američke]] [[Rok-muzika|rok-grupe]] [[Aerosmith]]. Objavila ga je izdavačka kuća [[Columbia Records]] 5. januara 1973.<ref>{{cite AV media notes |title=Pandora's Box |title-link=Pandora's Box (album) |others=[[Aerosmith]] |year=1991 |first=David |last=Wild |authorlink=David Wild |pages=17, 18 |type=CD booklet |publisher=[[Columbia Records]] |id=C3K 86567 |location=New York City, New York}}</ref> U prvobitnom izdanju bila je greška u naslovu pjesme "Walkin' the Dog". Na albumu je pisalo "Walkin' the Dig". Greška je ispravljena u drugom izdanju albuma 1976.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/aerosmith/chart-history/billboard-200 |title=Aerosmith Chart History: Billboard 200 |work=Billboard.com |publisher=[[Billboard]] |access-date=26. 7. 2018 }}</ref> == Historija == Nakon što su postali partneri sa [[Frank Connelly|Frankom Connellyjem]], [[David Krebs]] i [[Steve Leber]] pozvali su članove dviju izdavačkih kuća – [[Atlantic Records]] i [[Columbia Records]] – da prisustvuju [[koncert]]u Aerosmitha u klubu "[[Max's Kansas City]]". Clive Davis, predsjednik Columbia Recordsa bio je impresioniran njihovim nastupom i ova grupa je potpisala ugovor s Columbia Recordsom u ljeto 1972.<ref>{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/500-greatest-songs-of-all-time-151127/jay-z-99-problems-63313/ |title=500 Greatest Songs of All Time: Aerosmith, ‘Dream On’ |publisher=[[Rolling Stone]] |date=7. 4. 2011 |access-date=30. 7. 2018 }}</ref> == Spisak pjesama == Sve je pjesme napisao Steven Tyler, osim gdje je navedeno drugačije. # "Make It" – 3:38 # "Somebody" (S. Emspack, Tyler) – 3:45 # "Dream On" – 4:28 # "One Way Street" – 7:00 # "Mama Kin" – 4:25 # "Write Me a Letter" – 4:11 # "Movin' Out" (J. Perry, Tyler) – 5:03 # "Walkin' the Dog" (Rufus Thomas) – 3:12 == Izvođači == * [[Steven Tyler]] – [[Vokal (muzika)|vokal]], [[usna harmonika]], [[flauta]], [[klavir]] * [[Joe Perry]] – [[gitara]], prateći vokal * [[Brad Whitford]] – gitara, ritam gitara * [[Tom Hamilton]] – [[bas-gitara]] * [[Joey Kramer]] – [[bubnjevi]], [[udaraljke]] === Ostali izvođači === * David Woodford – [[saksofon]] u "Mama Kin" i "Write Me a Letter" * Frank Ishebool – [[harmonika]] == Reference == {{refspisak}} {{Aerosmith}} [[Kategorija:Albumi Aerosmitha]] [[Kategorija:Albumi iz 1973.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Columbia Recordsa]] 0eyjj43fes3z9xe2o51d21qqc3eqbjf Zastava Bruneja 0 57115 3937993 3807139 2026-10-30T10:55:00Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku War_Flag_of_Brunei.svg datotekom [[:File:Military_ensign_of_Brunei_Darussalam.svg|Military_ensign_of_Brunei_Darussalam.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|C 3937993 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Brunei.svg|mini|200px|Zastava Bruneja]] [[Datoteka:Military ensign of Brunei Darussalam.svg|mini|200px|Vojna zastava Bruneja]] [[Datoteka:Naval Ensign of Brunei.svg|mini|200px|Mornarska zastava Bruneja]] [[Zastava]] [[Brunej]]a je zvanični simbol ove zemlje, a usvojena je 29. septembra 1959. dok je još bila pod [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskim]] [[protektorat]]om. Zastava se ponovo počela koristiti 1. januara 1984. kada su Bruneji stekli nezavisnost. Zastava ima središnji [[grb Bruneja]] na [[Žuta|žutoj]] pozadini koja je presječena [[Crna|crnim]] i [[Bijela|bijelim]] dijagonalama ([[paralelogram]]i pod uglovima). Crno-bijele pruge predstavljaju glavne ministre Bruneja[1] koji su nekada bili zajednički regenti, a zatim nakon što je [[sultan]] postao punoljetan bili su viši savjetnici: Pengiran Bendahara (prvi ministar, simboliziran malo debljom bijelom prugom) i Pengiran Pemancha (drugi ministar, koji upravlja spoljnim poslovima, simboliziran crnom) <ref>{{cite book|title=The National Geographic Magazine|url=https://books.google.com/books?id=vvl_AAAAMAAJ|year=1935|publisher=National Geographic Society|page=384}}</ref>, pri čemu je bijela traka otprilike malo šira od crne. Žuto polje predstavlja sultana Bruneja. Grb se sastoji od [[Crvena|crvenog]] polumjeseca koji je simbol [[islam]]a. Kraci su mu ujedinjeni suncobranom koji je simbol [[monarhija|monarhije]] i ruke s obje strane simbolizuju dobronamjernost brunejske vlade. Ispod polumjeseca je vrpca na kojoj [[arapsko pismo|arapskim slovima]] piše: الدائمون المحسنون بالهدى; Ad-dāʾimūna al-muḥsinūna bi-l-hudā, "država Burneji, boravište mira" i "Uvijek na usluzi pod vodstvom Boga". U [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]] žuta je tradicionalno boja kraljevske porodice i može se naći na zastavama [[Malezija|Malezije]], [[Tajland]]a i [[Sarawak]]a, a uz predsjedničku zastavu [[Indonezija|Indonezije]], svi koriste žuto polje. To je jedna od rijetkih nacionalnih zastava koja imaju dijagonalnu liniju.<ref>{{cite book|title=The Flag Bulletin|url=https://books.google.com/books?id=EDIrAQAAIAAJ|year=1984|publisher=Flag Research Center|page=76}}</ref><ref>{{cite book|title=Annual Report: Brunei|url=https://books.google.com/books?id=mBofAQAAMAAJ|year=1946|publisher=H.M. Stationery Office|page=91}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Zastave Azije}} {{Commonscat|Flags of Brunei}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zastave država|Bruneji]] [[Kategorija:Brunej]] 6wpmmrky05f1a3rj7jdbcfc9jpp8ohf Hreša (Istočni Stari Grad) 0 80680 3937964 3852323 2026-10-30T07:14:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937964 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Hreša | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = Hreša.jpg | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Istočni Stari Grad]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.878 | dužina_stepeni = 18.497 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 194 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 57 | matični broj = 209384<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=7. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20206 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Hreša u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Hreša''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Istočni Stari Grad]], [[Bosna i Hercegovina]]. U Hreši se nalazi nekropola [[Nekropola stećaka na Hreši|stećaka]] koja je proglašena za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf |title=Zijad Halilović - Ornamentika stećaka na Hreši, Godišnjak ANUBiH, br.45, 2016 |access-date=9. 3. 2020 |archive-date=19. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200319213353/http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Hreša | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 209384 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 12) |work=fzs.ba |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 194 | g2013_srbi = 194 | g1991_ukupno = 248 | g1991_muslimani = 1 | g1991_srbi = 244 | g1991_hrvati = 2 | g1981_ukupno = 277 | g1981_srbi = 259 | g1981_jugosloveni = 6 | g1981_crnogorci = 3 | g1971_ukupno = 331 | g1971_muslimani = 1 | g1971_srbi = 328 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20160110192309/http://opstinaisg.net/ Zvanični sajt općine Istočni Stari Grad] {{Općina Istočni Stari Grad}} 37d2mqq4a32dhfubeeu8li87kkq9zr9 B'Day 0 82260 3937768 3761040 2026-10-29T12:03:30Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Columbia Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937768 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | naziv = B'Day | vrsta =Album | izvođač_gen = [[Beyoncé Knowles]] | slika = Beyoncé B'Day.jpg | pozadina = studio | objavljen = [[4. septembar]] [[2006]]. | Produciran = Sony Music Studios <br/> (New York City • New York) | žanr = Pop • R&B • Hip Hop • Urban contemporary • Dance music • Soul • Funk | trajanje =CD: 37:40 (U.S. standard) <br/> CD: 52:19 (Europa/Australia) | izdavač =Columbia Records | producent = Beyoncé Giselle Knowles • Swizz Beatz • Sean Garrett • Rich Harrison • Rodney Jerkins • Walter Millsap III • The Neptunes • Shaffer "Ne-Yo" Smith • Shea Taylor • Stargate • Cameron Wallace | Kritike = | prethodni_album = [[Speak My Mind]] <br/> (2006) | ovaj_album = '''B'Day''' <br/> (2006) | sljedeći_album = [[Beyoncé The Ultimate Performer]] <br/> (2006) }} '''B'Day''' je studijski album američke r&b pjevačice [[Beyoncé Knowles]] izdat [[2006]]. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/BDay|title=B’Day {{!}} album by Beyoncé {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=8. 9. 2025}}</ref> == Spisak pjesama == # „[[Déjà vu]]” (gościnnie Jay-Z] – 3:59 # „Get Me Bodied” – 3:25 # „Suga mama” – 3:25 # „[[Upgrade U]]” (gościnnie Jay-Z) – 4:32 # „[[Ring the Alarm]]” – 3:23 # „Kitty Kat” – 3:55 # „Freakum Dress” – 3:20 # „Green Light” – 3:29 # „[[Irreplaceable]]” – 3:47 # „Resentment” – 4:41 # „[[Check on It]]” (gościnnie Bun B & Slim Thug) – 3:30 #: '''Ukryte''' # „Encore for the fans” – 0:39 # „[[Listen]]” (from the motion picture Dreamgirls) – 3:39 # „Get Me Bodied (Extended remix)” – 5:59 {{Infokutija album | | naziv = B'Day | vrsta =Album | izvođač_gen = [[Beyoncé Knowles]] | slika = Beyoncé B'Day Deluxe Edition.jpg | pozadina = orange | objavljen = [[23. april]] [[2007]]. | Produciran = Sony Music Studios <br/> (New York City • New York) | žanr = Pop • R&B • Hip Hop • Urban contemporary • Dance music • Soul • Funk | trajanje =CD+DVD: 99:13 | izdavač =Columbia Records | producent = Beyoncé Giselle Knowles • Swizz Beatz • Sean Garrett • Rich Harrison • Rodney Jerkins • Walter Millsap III • The Neptunes • Shaffer "Ne-Yo" Smith • Shea Taylor • Stargate • Cameron Wallace | Kritike = | prethodni_album = [[Beyoncé The Ultimate Performer]] <br/> (2006) | ovaj_album = B'Day Deluxe Edition <br/> (2007) | sljedeći_album = [[B'Day Anthology Video Album]] <br/> (2007) }} == Spisak pjesama B'Day Deluxe Edition == {| width="0%" |- valign="top" | width="50%" | ;'''CD''' # „[[Beautiful Liar]]” (gościnnie [[Shakira]]) – 3:19 # „Irreplaceable” – 3:47 # „Green Light” – 3:29 # „[[Kitty Kat]]” – 3:55 # „Welcome to Hollywood” – 3:22 # „Upgrade U” (gościnnie Jay-Z) – 4:32 # „Flaws and All” – 4:10 # „If” – 3:18 # „[[Get Me Bodied]] (Extended Mix)” – 6:18 # „[[Freakum Dress]]” – 3:20 # „Suga mama” – 3:24 # „Déjà vu” (gościnnie [[Jay-Z]]) – 4:00 # „Ring the Alarm” – 3:23 # „Resentment” – 4:41 # „Listen” (From "[[Dreamgirls]]") – 3:40 # „World wide woman” – 3:51 # „Check on It” – 3:31 # „Amor Gitano” (gościnnie Alejandro Fernandez) – 3:47 # „Beautiful Liar” (Remix featuring Shakira In English) – 3:01 | width="50%" | ;'''DVD''' # „Beautiful Liar” (gościnnie [[Shakira]]) – 3:27 # „Irreplaceable” – 4:11 # „Kitty Kat” – 0:57 # „Green Light” – 3:30 # „[[Upgrade U]]” (gościnnie Jay-Z) – 4:32 # „Flaws and All” – 4:07 # „[[Get Me Bodied]]” (Extended Mix) (gościnnie w teledysku wystąpiły Kelly Rowland, Michelle Williams & [[Solange|Solange Knowles]]) – 6:35 # „Freakum Dress” – 3:15 # „[[Suga mama]]” – 3:31 # „Déjà vu” (gościnnie Jay-Z) – 4:02 # „Ring the Alarm” – 3:27 # „Listen” (Performance Version) – 3:47 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.discogs.com/master/41244-Beyonc%C3%A9-BDay?srsltid=AfmBOoqOqE6ch-B15jjw5vGZ5moWl-Idm8RA67QBvki4pfb-c69Rz8-D https://www.discogs.com Beyoncé – B'Day] {{Beyoncé Knowles}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albumi iz 2006.]] [[Kategorija:Albumi iz 2007.]] [[Kategorija:Albumi Beyoncé Knowles]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Columbia Recordsa]] m5awlduggagst0f022lnoc9rqhw4on1 Esad Bajić 0 83419 3937918 3893007 2026-10-29T20:00:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937918 wikitext text/x-wiki '''Esad Bajić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pisac]]. Njegov rad obuhvata [[roman]]e, zbirke priča, zbirke pjesama i knjige iz oblasti islamistike. == Biografija == Rođen je 1974. u Konjicu. Od ranog djetinjstva pokazivao je interes za književnost i islamsku misao, što se očituje u temama njegovih djela – od duhovnih potrazi do refleksije savremenih izazova muslimanske zajednice. Njegov rad se analizira u kontekstu kulturnog identiteta, tradicije, ali i modernih društvenih promjena.<ref>{{Cite web|url=https://www.knjizevnost.org/|title=Književnost.org {{!}} Informativni portal za književnost.|language=bs-BA|access-date=19. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250325071207/https://www.knjizevnost.org/|archive-date=25. 3. 2025|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.academia.edu/|title=Academia.edu - Find Research Papers, Topics, Researchers|website=www.academia.edu|access-date=19. 3. 2025}}</ref> == Književni opus == === Romani === * ''Sjena jednog Taiba'', Fondacija "Baština duhovnosti" [[Mostar]], Mostar 2011. {{ISBN|978-9958-867-00-2}}<ref>{{Cite web|url=https://www.knjizevnost.org/?p=13002|title=Esad Bajić: Sjena jendog Taiba {{!}} Književnost.org|language=bs-BA|access-date=19. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250816083033/https://www.knjizevnost.org/?p=13002|archive-date=16. 8. 2025|url-status=dead}}</ref> * ''Hudhudi'', Fondacija "Lijepa riječ", Konjic 2020.<ref>{{Cite web|url=https://www.mizkonjic.ba/2021/03/09/esad-bajic-hudhudi-roman/|title=Esad Bajić: Hudhudi – roman – Medžlis IZ Konjic|access-date=19. 3. 2025}}</ref> === Zbirke priča === * ''Tragovi misli'', dnevnik jednog softe, Izdavač: Fondacija "Lijepa riječ" Konjic, 2014.<ref>{{Cite web|url=http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/1570-tragovi-misli-dnevnik-jednog-softe|title=TRAGOVI MISLI, dnevnik jednog softe|date=5. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305052455/http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/1570-tragovi-misli-dnevnik-jednog-softe|url-status=bot: unknown}}</ref> * ''Ćuprijanja'', dnevnik jednog softe, Izdavač: Fondacija "Lijepa riječ" Konjic, 2012.<ref>{{Cite web |url=https://www.academia.edu/92209308/%C4%86UPRIJANJA |title=Arhivirana kopija |access-date=14. 12. 2022 |archive-date=14. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093119/https://www.academia.edu/92209308/%C4%86UPRIJANJA |url-status=dead }}</ref> * ''Boja sjećanja'', Kulturno-umjetničko udruženje "Sejfullah" Konjic, 2010.<ref>[http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/176-boja-sjecanja] {{ISBN|978-9958-9017-3-7}}</ref> * ''Otkosi sjećanja'', Kulturno-umjetničko udruženje "Sejfullah" Konjic, 2008.<ref>{{Cite web|url=http://medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/173-otkosi-sjecanja|title=OTKOSI SJEĆANJA - kompletna knjiga|date=27. 4. 2017|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=27. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170427223940/http://medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/173-otkosi-sjecanja|url-status=bot: unknown}}</ref> * ''Sebilj ili potraga za ogledalom'', Kulturno-prosvjetno društvo "Svjetlost" Konjic, 2001. === Zbirke pjesama === * ''Bihuzurka'', Muslimanski omladinski savez Konjic, 1996.<ref>[http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/431-esad-bajic-buhuzurka]</ref> * ''Kamendan'', Bošnjačka zajednica kulture “[[Preporod (novine)|Preporod]]”, Opštinski odbor Konjic, 1997.<ref>{{Cite web |url=https://www.academia.edu/92213685/KAMENDAN_zbirka_pjesama |title=Arhivirana kopija |access-date=14. 12. 2022 |archive-date=14. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093113/https://www.academia.edu/92213685/KAMENDAN_zbirka_pjesama |url-status=dead }}</ref> * ''Besan'', Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", Opštinski odbor Konjic, 1998.<ref>{{Cite web |url=https://www.academia.edu/92212662/BESAN_zbirka_pjesama |title=Arhivirana kopija |access-date=14. 12. 2022 |archive-date=14. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093114/https://www.academia.edu/92212662/BESAN_zbirka_pjesama |url-status=dead }}</ref> * ''Godovi dana'', Kulturno-umjetničko udruženje "Sejfullah" Konjic, 2006.<ref>{{Cite web |url=http://www.lijeparijec.com/cms/index.php/izdanja-fondacije-lijepa-rijec-konjic/466-godovi-dana |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 2. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304095135/http://www.lijeparijec.com/cms/index.php/izdanja-fondacije-lijepa-rijec-konjic/466-godovi-dana |url-status=dead }}</ref> * ''Kome sedždu činiš'', Fondacija "Lijepa riječ" Konjic, 2013.<ref>{{Cite web|url=http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/772-kome-sedzdu-cinis-brate|title=KOME SEDŽDU ČINIŠ BRATE (izbor iz poezije)|date=5. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305052523/http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/772-kome-sedzdu-cinis-brate|url-status=bot: unknown}}</ref> === Knjige iz oblasti islamistike === * Mevludski šapat, Fondacija Lijepa riječ Konjic, 2019.<ref>{{Cite book|last=Bajić|first=Esad|url=https://www.academia.edu/92207234/MEVLUDSKI_%C5%A0APAT|title=MEVLUDSKI ŠAPAT|access-date=14. 12. 2022|archive-date=14. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093113/https://www.academia.edu/92207234/MEVLUDSKI_%C5%A0APAT|url-status=dead}}</ref> * ''Hazreti Hasan, radijallahu anhu'', Izdavač: Fondacija "Lijepa riječ" Konjic, 2014.<ref>{{Cite web|url=http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/2487-hazreti-hasan-radijallahu-anhu|title=HAZRETI HASAN, radijallahu anhu|date=28. 6. 2015|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=28. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150628013911/http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/2487-hazreti-hasan-radijallahu-anhu|url-status=bot: unknown}}</ref> * ''Hudhudovim tragom'', Izdavač: Fondacija "Lijepa riječ" Konjic, 2013.<ref>{{Cite web|url=http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/1569-hudhudovim-tragom-knjiga|title=HUDHUDOVIM TRAGOM (knjiga)|date=5. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305000827/http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/1569-hudhudovim-tragom-knjiga|url-status=bot: unknown}}</ref> * ''Bračni život'', Izdavač: Fondacija "Lijepa riječ" Konjic, 2012.<ref>{{Cite web|url=http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/386-bracni-zivot-u-islamu|title=BRAČNI ŽIVOT, kompletna knjiga|date=30. 8. 2014|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=30. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140830070403/http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/386-bracni-zivot-u-islamu|url-status=bot: unknown}}</ref> * ''Svijetli putevi islama'', Izdavač: Karađozbegova medresa u Mostaru, Mostar, 2012. * ''Kurban i hadž'', Izdavač: Karađozbegova medresa u Mostaru, Mostar, 2012. * ''Slovo o hidžri'',<ref>{{Cite web|url=https://www.academia.edu/92214459/SLOVO_O_HID%C5%BDRI|title=(PDF) SLOVO O HIDŽRI {{!}} Esad Bajić - Academia.edu|date=14. 12. 2022|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=14. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093125/https://www.academia.edu/92214459/SLOVO_O_HID%C5%BDRI|url-status=dead}}</ref> * ''Smrt, kabur i sudnji dan'', Izdavač: Medžlis IZ-e Konjic, 2003. * ''Ramazanski nasihati'', Izdavač: El-Kelimeh, Novi Pazar, 2003.<ref>{{Cite web|url=http://www.kelimeh.com/index.php/virtuemart/savremena-isl-misao/ramazanski-nasihati-detail|title=Savremena isl. misao : Ramazanski nasihati|date=4. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304201428/http://www.kelimeh.com/index.php/virtuemart/savremena-isl-misao/ramazanski-nasihati-detail|url-status=bot: unknown}}</ref> * ''Znakovi za razumom obdarene'', Izdavač: Medžlis IZ-e Konjic, 2002. i 2013.<ref>{{Cite web|url=http://www.lijeparijec.com/cms/index.php/izdanja-fondacije-lijepa-rijec-konjic/530-znakovi-za-razumom-obdarene|title=ZNAKOVI ZA RAZUMOM OBDARENE|date=26. 5. 2015|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150526005308/http://www.lijeparijec.com/cms/index.php/izdanja-fondacije-lijepa-rijec-konjic/530-znakovi-za-razumom-obdarene|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.academia.edu/92207515/ZNAKOVI_ZA_RAZUMOM_OBDARENE|title=(PDF) ZNAKOVI ZA RAZUMOM OBDARENE {{!}} Esad Bajić - Academia.edu|date=14. 12. 2022|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=14. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093123/https://www.academia.edu/92207515/ZNAKOVI_ZA_RAZUMOM_OBDARENE|url-status=dead}}</ref> * ''Monografija Medžlisa IZ-e Konjic'' s posebnim osvrtom na džamije i druge historijske spomenike iz vremena osmanske vladavine u Konjicu, Izdavač: Medžlis IZ-e Konjic, 1999. * Konjičke džamije, Fondacija "Baština duhovnosti" Mostar, 2011.<ref>{{Cite journal|last=Bajić|first=Esad|date=1. 1. 2024|title=Džamije na području općine Konjic|url=https://www.academia.edu/12044532/D%C5%BEamije_na_podru%C4%8Dju_op%C4%87ine_Konjic|journal=Konjičke džamije i mesdžidi|isbn=978-9958-867-01-9|access-date=14. 12. 2022|archive-date=14. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093116/https://www.academia.edu/12044532/D%C5%BEamije_na_podru%C4%8Dju_op%C4%87ine_Konjic|url-status=dead}}</ref> == Dodatne informacije == Esad Bajić je aktivan i u javnim debatama o kulturnim i religijskim pitanjima, čime doprinosi dijalogu između tradicionalnih vrijednosti i savremenih izazova. Njegova predavanja i nastupi na konferencijama dodatno osnažuju dijalog unutar muslimanske zajednice.<ref>[https://www.regionalnikonferencijskiclanci.ba Tematske konferencije i javni nastupi]{{Mrtav link}}</ref> == Utjecaj i kritike == Kritičari ističu da, iako su djela duboko ukorijenjena u tradiciji, ona otvaraju pitanja modernog identiteta i mjesta u globalizovanom svijetu. Bajićev inovativan stil pisanja, ujedno čvrsto ukorijenjen u kulturnom naslijeđu, doprinosi bogatstvu regionalne književnosti.<ref>[https://www.academia.edu/Regionalna_književnost Analize utjecaja]{{Mrtav link}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Bajić, Esad}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Konjic]] [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6xzfejuq0r2j1jfbih43a2qr0l4mhsr The Fame 0 88073 3937830 3852502 2026-10-29T12:29:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Interscope Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937830 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = The Fame | Tip izdanja = Album | Artist = [[Lady Gaga]] | Cover = | Background = orange | Izdat = [[19. august]] [[2008]]. | Produciran = [[2008]]. | Žanr = Dance-pop | Dužina = | Kuća = Streamline • Kon Live Distribution • Cherrytree Records • Interscope Records | Producent(i) = RedOne • Space Cowboy • Rob Fusari • Martin Kierszenbaum • Brian Kierulf and Joshua M. Schwartz (KNS production) | Kritike = | Prošli album = | Ovaj album = '''The Fame''' <br /> (2008) | Sljedeći album = [[The Cherrytree Sessions]] <br /> (2009) }} '''''The Fame''''' je studijski album američke r&b pjevačice [[Lady Gaga]] izdat [[2008]]. godine. == Spisak pjesama == # „[[Just Dance]]” <small>(featuring Colby O'Donis) (RedOne, Akon)</small> – 4:04 # „[[LoveGame]]” <small>(RedOne)</small> – 3:33 # „Paparazzi” <small>(R. Fusari)</small> – 3:30 # „Beautiful Dirty Rich” <small>(R. Fusari)</small> – 2:54 # „[[Eh Eh (Nothing Else I Can Say)]]” <small>(M. Kierszenbaum)</small> – 2:57 # „[[Poker Face]]” <small>(RedOne)</small> – 3:59 # „The Fame” <small>(M. Kierszenbaum)</small> – 3:44 # „Vanity” <small>(T. Braun)</small> – 2:56 # „Again Again” <small>(R. Fusari)</small> – 3:06 # „Boys Boys Boys” <small>(RedOne)</small> – 3:22 # „Brown Eyes” <small>(R. Fusari)</small> – 4:05 # „Summerboy” <small>(Brian & Josh)</small> – 4:16 # „I Like It Rough” – 3:22 == Singles == {| width=100% border="2" cellpadding="3" cellspacing="2" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 89%;" |- bgcolor="orange" style="border-bottom:1px solid black; border-top:1px solid black;" ! width="20" |# ! Cover ! ! Izdat ! ! ! 2 cover |- |align="center" bgcolor="orange"| 1. |align="center"| | '''„[[Just Dance]]”''' featuring Colby O'Donis | {{ZD|SAD}} [[8. april]] [[2008]]. <br /> {{ZD|AUS}} [[19. juli]] [[2008]]. <br /> {{ZD|EU}} [[15. august]] [[2008]]. <br /> {{ZD|UK}} [[22. decembar]] [[2008]]r. | * [[Datoteka:Newworldmap.svg|20px]] <small>(United World Chart)</small> - '''1''' <ref>http://www.mediatraffic.de/previous.htm '''United World Chart'''</ref> * {{ZD|EU}} <small>(Euro 200)</small> - 10 <ref>http://www.apcchart.com/ '''Euro 200'''</ref> * {{ZD|POLJ}} <small>(Polish National Top 50)</small> - 7 <ref>http://euro200.net/Polish-Top50.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160616093525/http://euro200.net/Polish-Top50.htm |date=16. 6. 2016 }} '''Polish National Top 50'''</ref> * {{ZD|SAD}} <small>(Billboard 200)</small> - '''1''' <ref>http://www.billboard.com/bbcom/charts/chart_display.jsp?JSESSIONID=gGrsJZjRLjfmcFz0tJqpD1WydhF3HpGs2tJDztJll3L15WLBYWbx!-467228989&g=Singles&f=The+Billboard+Hot+100 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121026031822/http://www.billboard.com/bbcom/charts/chart_display.jsp?JSESSIONID=gGrsJZjRLjfmcFz0tJqpD1WydhF3HpGs2tJDztJll3L15WLBYWbx!-467228989&g=Singles&f=The+Billboard+Hot+100 |date=26. 10. 2012 }} '''Billboard 200'''</ref> * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Bosna i Hercegovina]] - |align="center"| [[The Cherrytree Sessions]] |align="center"| |- |align="center" bgcolor="orange"| 2. |align="center"| | '''„[[Poker Face]]”''' | {{ZD|AUS}} [[23. septembar]] [[2008]]. <br /> {{ZD|KAN}} [[30. oktobar]] [[2008]]. <br /> {{ZD|FRA}} [[22. decembar]] [[2008]]. <br /> | * [[Datoteka:Newworldmap.svg|20px]] <small>(United World Chart)</small> - * {{ZD|EU}} <small>(Euro 200)</small> - * {{ZD|POLJ}} <small>(Polish National Top 50)</small> - '''1''' * {{ZD|SAD}} <small>(Billboard 200)</small> - * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Bosna i Hercegovina]] - |align="center"| |align="center"| |- |align="center" bgcolor="orange"| 3. |align="center"| | '''„[[Eh Eh (Nothing Else I Can Say)]]”''' | {{ZD|AUS}} [[13. decembar]] [[2008]]. <small>(Radio)</small> <br /> {{ZD|AUS}} [[31. januar]] [[2009]]. <small>(CD single)</small> <br /> {{ZD|NZL}} [[8. januar]] [[2009]]. <small>(Radio)</small> <br /> {{ZD|NZL}} [[2. februar]] [[2009]]. <small>(CD single)</small> | * [[Datoteka:Newworldmap.svg|20px]] <small>(United World Chart)</small> - * {{ZD|EU}} <small>(Euro 200)</small> - * {{ZD|POLJ}} <small>(Polish National Top 50)</small> - * {{ZD|SAD}} <small>(Billboard 200)</small> - * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Bosna i Hercegovina]] - |align="center"| [[The Cherrytree Sessions]] |align="center"| |- |align="center" bgcolor="orange"| 4. |align="center"| | '''„[[LoveGame]]”''' | [[24. mart]] [[2009]]. | * [[Datoteka:Newworldmap.svg|20px]]<small>(United World Chart)</small> - * {{ZD|EU}} <small>(Euro 200)</small> - * {{ZD|POLJ}} <small>(Polish National Top 50)</small> - * {{ZD|SAD}} <small>(Billboard 200)</small> - * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Bosna i Hercegovina]] - |align="center"| |align="center"| |- |} == Reference == {{refspisak}} {{Lady Gaga}} {{Grammy - najbolji album plesne / elektronske muzike}} [[Kategorija:Albumi iz 2008.]] [[Kategorija:Albumi Lady Gage]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Interscope Recordsa]] 70g9n337ud1629014ve5pmd8xlf4jc4 Dum dum (album) 0 88787 3937814 3921646 2026-10-29T12:23:43Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937814 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Siroče|23|02|2012}} {{Infokutija album | naziv = Dum dum | vrsta = [[Album|Studijski album]] | pozadina = studio | izvođač_gen = Ekatarine Velike | slika = Omot Dum Dum.jpg | objavljen = 1991. | snimljen = | mjesto = | studio = Studio "M" radija, [[Novi Sad]] | žanr = [[Alternativni rok]] | trajanje = 39:46 | izdavač = PGP RTB | producent = Theodore Yannie i Đorđe Petrović | prethodni_album = ''[[Samo par godina za nas]]''<br>(1989) | ovaj_album = '''''Dum dum'''''<br>(1991) | sljedeći_album = ''[[Neko nas posmatra]]''<br>(1993) }} '''''Dum dum''''' jest 6. studijski album [[srbija]]nske rok-grupe [[Ekatarina Velika]] objavljen [[1991]]. == Spisak pjesama == {{Spisak pjesama | naslov = | ukupno_trajanje = 39:46 | sakrij_sadržaj = <!-- da --> | sve_napisao = [[Milan Mladenović]] | naziv1 = Dum dum | trajanje1 = 3:36 | naziv2 = Siguran | trajanje2 = 4:44 | naziv3 = Odgovor | trajanje3 = 4:26 | naziv4 = Karavan | trajanje4 = 3:57 | naziv5 = Idemo | trajanje5 = 4:05 | naziv6 = Zabranjujem | trajanje6 = 3:56 | naziv7 = Glad | trajanje7 = 3:27 | naziv8 = Bledo | trajanje8 = 4:18 | naziv9 = Hladan | trajanje9 = 3:01 | naziv10 = Dolce Vita | trajanje10 = 4:16 }} == Muzičari == * [[Milan Mladenović]] – [[gitara]], glas * [[Margita Stefanović]] – [[klavir]], klavijature * [[Bata Božanić]] – [[bas-gitara]] * [[Dušan Petrović (muzičar)|Dušan Petrović]] – bas-gitara * [[Marko Milivojević]] – [[bubanj|bubnjevi]] === Gosti === * [[Tanja Jovićević]] – prateći vokali {{Ekatarina Velika}} {{stub-muz}} [[Kategorija:Albumi Ekatarine Velike]] [[Kategorija:Albumi iz 1991.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] jgm2shz5ipgjpc8uir19m9bj3fb3bpz Burn My Eyes 0 98976 3937839 3852816 2026-10-29T12:35:20Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Roadrunner Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937839 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | naziv = Burn My Eyes | vrsta =Album | izvođač_gen = [[Machine Head]] | slika = Burn My Eyes.jpg | pozadina = studio | objavljen = [[9. august]] [[1994]] | Produciran = | žanr = [[groove metal]], [[thrash metal]] | trajanje =55:34 | izdavač =Roadrunner Reocords | producent = [[Colin Richardson]] | Kritike = [[Datoteka:4.5 stars.svg|55px]] [http://www.allmusic.com/album/r206602 Allmusic] | prethodni_album = | ovaj_album = '''''Burn My Eyes'''''<br>(1994) | sljedeći_album = ''[[The More Things Change...]]''<br>(1997) }} '''''Burn My Eyes''''' je prvi studijski album [[SAD|američke]] [[heavy metal]] grupe [[Machine Head]], izdat [[9. august]]a [[1994]]. Producent albuma je [[Colin Richardson]], te su s njega objavljeni Singli "Davidian" i "Old". Žanr albuma mnogi opisuju kao mješavinu [[Pantera (grupa)|Panterinog]] [[groove metal]]a, te [[Slayer]]ovog [[thrash metal]]a. Ukupno je u svijetu prodano 400.000 kopija albuma, a do 1999 je bio najprodavaniji debitantski album izdavačke kuće Roadrunner Records.<ref name="Revolver">{{cite journal| author=Wiederorn, Jon |year=2007 |month=May |title=Machine Head: Through the Ashes |journal=[[Revolver Magazine]]}}</ref> == Spisak pjesama == #"Davidian" – 4:55 #"Old" – 4:05 #"A Thousand Lies" – 6:13 #"None But My Own" – 6:14 #"The Rage to Overcome" – 4:46 #"Death Church" – 6:32 #"A Nation on Fire" – 5:33 #"Blood for Blood" – 3:40 #"I'm Your God Now" – 5:50 #"Real Eyes, Realize, Real Lies" – 2:45 #"Block" – 4:59 #"Alan's on Fire" - 4:00 <small>(obrada pjesme grupe [[Poison Idea]])</small> == Postava grupe == * Robb Flynn - [[pjevanje|vokal]], [[gitara]] * Logan Mader - gitara * Adam Duce - [[bas-gitara]] * Chris Kontos - [[bubnjevi]] ==Reference== {{refspisak}} {{Machine Head}} [[Kategorija:Albumi iz 1994.]] [[Kategorija:Albumi Machine Heada]] [[Kategorija:Debitantski albumi iz 1994.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Roadrunner Recordsa]] h0j9onl2rhxrrqoftiyzfchu5llbryf The More Things Change... 0 98979 3937841 3852817 2026-10-29T12:35:28Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Roadrunner Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937841 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = The More Things Change... | Tip izdanja = Album | Artist = [[Machine Head]] | Cover = The More Things Change.jpg | Background = orange | Izdat = [[25. mart]] [[1997]] | Produciran = | Žanr = [[groove metal]] | Dužina = 52:46 | Kuća = Roadrunner Reocords | Producent(i) = [[Colin Richardson]] | Kritike = [[Datoteka:4 stars.svg|55px]] [http://www.allmusic.com/album/r256700 Allmusic] | Prošli album = ''[[Burn My Eyes]]''<br>(1994) | Ovaj album = '''''The More Things Change...'''''<br>(1997) | Sljedeći album = ''[[The Burning Red]]''<br>(1999) }} '''''The More Things Change...''''' je drugi studijski album [[SAD|američke]] [[heavy metal]] grupe [[Machine Head]], izdat [[25. mart]]a [[1997]]. Kao i kod prethodnog, producent albuma je [[Colin Richardson]]. To je prvi album Machine Heada koji su snimili sa sadašnjim bubnjarom Daveom McClainom, te zadnji snimljen sa originalnim gitaristom Loganom Maderom. Album je bio na 138. mjestu ''Billboard 200'' top ljestvice<ref name="Billboard">{{cite web|url=http://www.billboard.com/bbcom/retrieve_chart_history.do?model.chartFormatGroupName=Albums&model.vnuArtistId=37027&model.vnuAlbumId=899442|title=Artist chart history|publisher=[[Billboard charts]]|access-date=23. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929122930/http://www.billboard.com/bbcom/retrieve_chart_history.do?model.chartFormatGroupName=Albums&model.vnuArtistId=37027&model.vnuAlbumId=899442|archive-date=29. 9. 2007|url-status=live}}</ref>, a njegovo ime prvi je dio fraze "The more things change, the more they stay the same" (Što se više mjenjaju stvari, to više ostaju iste). == Spisak pjesama == # "Ten Ton Hammer" – 4:14 # "Take My Scars" – 4:20 # "Struck a Nerve" – 3:34 # "Down to None" – 5:28 # "The Frontlines" – 5:51 # "Spine" – 6:38 # "Bay of Pigs" – 3:46 # "Violate" – 7:20 # "Blistering" – 4:59 # "Blood of the Zodiac" – 6:38 *Bonus pjesme na Digipack izdanju #<li value=11> "The Possibility of Life's Destruction" - 1:31 (obrada pjesme [[Discharger]]a) # "My Misery" - 4:42 # "Colors" - 4:39 (obrada pjesme [[Ice-T]]-a) == Postava grupe == * Robb Flynn - [[pjevanje|vokal]], [[gitara]] * Logan Mader - gitara * Adam Duce - [[bas-gitara]] * Dave McClain - [[bubnjevi]] ==Reference== {{refspisak}} {{Machine Head}} {{DEFAULTSORT:More Things Change, The}} [[Kategorija:Albumi iz 1997.]] [[Kategorija:Albumi Machine Heada]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Roadrunner Recordsa]] 7f4ymdtcckd2w79xs9is88ubibr9vho Through the Ashes of Empires 0 99020 3937842 2769971 2026-10-29T12:35:31Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Roadrunner Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937842 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija album | | Ime = Through the Ashes of Empires | Tip izdanja = Album | Artist = [[Machine Head]] | Cover = Through the Ashes of Empires.jpg | Background = orange | Izdat = [[27. oktobar]] [[2003]] ([[UK]])<br>[[20. april]] [[2004]] ([[SAD]]) | Produciran = | Žanr = [[groove metal]], [[thrash metal]] | Dužina = 53:35 | Kuća = Roadrunner Reocords | Producent(i) = [[Robb Flynn]] | Kritike = [[Datoteka:4 stars.svg|55px]] [http://www.allmusic.com/album/r678309 Allmusic] | Prošli album = ''[[Supercharger]]''<br>(2001) | Ovaj album = '''''Through the Ashes of Empires'''''<br>(2003) | Sljedeći album = ''[[The Blackening]]''<br>(2007) }} '''''Through the Ashes of Empires''''' je peti studijski album [[SAD|američke]] [[heavy metal]] grupe [[Machine Head]], izdat [[27. oktobar|27. oktobra]] [[2003]] u [[UK]]-u. Ovaj album označava povratak grupe njihovom originalnom žanru, [[groove metal|groove]] i [[thrash metal]]u. Postigao je veći uspjeh te dobio mnogom bolje kritike od njihova prethodna dva albuma ''[[The Burning Red]]'' i ''[[Supercharger]]'' na kojima su eksperimentirali sa [[nu metal]]om. Album je najprije objavljen u [[UK]]-u jer je sjevernoamerička podružnica Roadrunner Recordsa nakon prethodnog albuma raskinula ugovor sa grupom, no zbog neočekivanog uspjeha, ponudila im je novi, te je objavljen u [[SAD]]-u [[20. april]]a [[2004]]. Na bonus disku uz album su demo verzije pet pjesmi, te dva videospota. == Spisak pjesama == # "Imperium" - 6:54 # "Bite the Bullet" - 3:24 # "Left Unfinished" - 5:13 # "Elegy" - 3:56 # "In the Presence of My Enemies" - 7:07 # "Days Turn Blue to Gray" - 5:24 # "Vim" - 5:12 # "Seasons Wither"<sup>*</sup> - 6:18 # "All Falls Down" - 4:39 # "Wipe the Tears" - 3:55 # "Descend the Shades of Night" -7:46 <sup>*</sup>Pjesma "Seasons Wither" se nije nalazila na originalnom izdanju, već je dodana na izdanju u SAD-u *Bonus disk # "Bite the Bullet" (Demo) - 3:51 # "Left Unfinished" (Demo) - 4:29 # "Elegy" (Demo) - 3:47 # "All Falls Down" (Demo) - 4:29 # "Descend the Shades of Night" (Demo) - 3:53 # "The Blood, The Sweat, The Tears" (Video) # "Through the Ashes of Empires Sessions" (Video) == Postava grupe == * Robb Flynn - [[pjevanje|vokal]], [[gitara]] * Phill Demmel - gitara * Adam Duce - [[bas-gitara]] * Dave McClain - [[bubnjevi]] {{Machine Head}} [[Kategorija:Albumi iz 2003.]] [[Kategorija:Albumi Machine Heada]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Roadrunner Recordsa]] kzre9iuvxrsxlag470k5k7ky31n66ry Džamija Cerik 0 139836 3937913 3658116 2026-10-29T17:18:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937913 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Džamija Cerik | slika = Tuzla cerik dzamija cerik.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = | opis_slike = Vanjski izgled Cerik džamije | geografska_dužina = 18.606952 | geografska_širina = 44.506918 | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 250px | opis_karte = Položaj Cerik džamije u Bosni i Hercegovini | reljef_karte = da | lokacija = [[Cerik]] | religijska_pripadnost = [[Islam]] | općina = [[Tuzla]] | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | oznaka_baštine = | vodstvo = | arhitekt = | arhitektonski_tip = | arhitektonski_stil = bosanski stil | osnivač = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1974. | troškovi_gradnje = | kapacitet = 150 | dužina = 12,00 m | širina = 9,00 m | visina_maks = | broj_kupola = | broj_munara = 1 | visina_munare = 14,00 m | materijali = }} '''Džamija Cerik''' nalazi se u mjestu [[Cerik (Tuzla)|Cerik]] oko 9 km jugozapadno od [[Tuzla|Tuzle]], otvorena 1974.<ref>{{Cite web|url=https://medzlistuzla.ba/dzamija-u-dzematu-cerik/|title=Džamija u Ceriku|last=adminmedzlis|date=2013-07-26|website=Medžlis Islamske zajednice Tuzla|language=bs-BA|access-date=2024-10-06}}</ref> ==Historija== Izgradnja [[džamija|džamije]] u Ceriku počela je 1971, a svečano je otvorena 1974. godine. [[Harem]] joj je proširen 2004. Rekonstruisana je 2005. kada je izvršena rekonstrukcija krova, obnovljena fasada [[džamija|džamije]] te je postavljena drvena [[munara]]. ==Arhitektura== Dimenzije džamije su 12x9m, s posebnom verandom dimenzije 2x4m. Munara je visoka 14m i podignuta je s krova. U haremu džamije nalazi se dvorište veličine oko 150 m².<ref>{{Cite web|url=https://mojdzemat.com/dzemat-cerik-tuzla/|title=Džemat Cerik - Tuzla|last=dzemat1|date=2017-08-18|website=Moj džemat|language=bs-BA|access-date=2024-10-06}} {{Mrtav link}}</ref> == Reference == [[Kategorija:Džamije u Tuzli]] 6mp3zar9egmp3m7sd17wxj8z9576eh8 Das ist Walter 0 142312 3937834 3937727 2026-10-29T12:32:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Nimfa Sounda]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937834 wikitext text/x-wiki {{Druga upotreba|grupu|Das ist Walter (grupa)}} {{Infokutija album | naziv = Das ist Walter | vrsta = Studijski [[album]] | pozadina = studio | izvođač_gen = [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]] | slika = Das ist walter.jpeg | objavljen = 10. april 1984. | snimljen = novembar 1983. – mart 1984. | mjesto = | studio = Studio 17, [[Sarajevo]] | žanr = [[garažni rok]], [[novi primitivizam]], [[pank-rok]], [[novi val]] | trajanje = 32:11 | izdavač = [[Jugoton]] | producent = Mahmut "Paša" Ferović | prethodni_album = | ovaj_album = '''''Das ist Walter'''''<br />(1984) | sljedeći_album = ''[[Dok čekaš sabah sa šejtanom]]''<br />(1985) }} '''''Das ist Walter''''' ({{jez-bs|''To je Valter''}}) prvi je studijski [[album]] grupe [[Zabranjeno pušenje]].<ref>{{cite web |title=Diskografija Zabranjeno pušenje |url=http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/diskografija/ |work=zabranjeno-pusenje.com |access-date=24. 9. 2018}}</ref> Objavljen 10. aprila 1984. u izdanju diskografske kuće [[Jugoton]]. Album je snimljen u zimu 1983. Naziv je dobio po filmu ''[[Valter brani Sarajevo]]'', te je uvodna pjesma na albumu [[Filmska muzika|tema]] iz istoimenog filma. == Spisak pjesama == <small>Izvor: [http://www.discogs.com/release/771478 Discogs]</small> {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | dodatna_kolona = Aranžman<ref>{{cite web |title=ZAMP Autors Datebase |url=http://www.zamp.hr/baza-autora/pregled |work=zamp.hr |access-date=24. 9. 2018}}</ref><ref>{{cite web |title=Sokoj Datebase |url=http://pretraga.sokoj.rs/Autori.aspx |work=pretraga.sokoj.rs |access-date=24. 9. 2018 |archive-date=26. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180926041306/http://pretraga.sokoj.rs/Autori.aspx |url-status=dead }}</ref> | zasluge_pisanje = da | naslov = Strana A | naziv1 = Uvod | bilješka1 = Tema iz filma ''Valter brani Sarajevo'' | autor1 = [[Bojan Adamič]] | dodatna1 = | trajanje1 = 1:30 | naziv2 = Anarhija All Over Baščaršija | note2 = | autor2 = [[Davor Sučić]], [[Dražen Janković]] | dodatna2 = Sučić | trajanje2 = 1:42 | naziv3 = Abid | note3 = | autor3 = Sučić, [[Nele Karajlić|Nenad Janković]] | dodatna3 = Sučić | trajanje3 = 3:40 | naziv4 = Put u središte rudnika Kreka Banovići | note4 = | autor4 = Sučić, N. Janković | dodatna4 = Sučić | trajanje4 = 2:07 | naziv5 = Selena, vrati se, Selena | note5 = | autor5 = Sučić, N. Janković | dodatna5 = Sučić | trajanje5 = 4:03 | naziv6 = Neću da budem švabo u dotiranom filmu | note6 = | autor6 = Sučić, [[Mirko Srdić]] | dodatna6 = Sučić | trajanje6 = 2:30 }} {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | dodatna_kolona = Aranžman | zasluge_pisanje = da | naslov = Strana B | naziv1 = Šeki is on the Road Again | autor1 = Sučić, N. Janković | dodatna1 = Sučić | trajanje1 = 3:35 | naziv2 = Kino Prvi Maj | autor2 = Sučić | dodatna2 = Sučić, D. Janković | trajanje2 = 4:09 | naziv3 = Pamtim to kao da je bilo danas | autor3 = Sučić | dodatna3 = Sučić, D. Janković | trajanje3 = 2:07 | naziv4 = Zenica Blues | autor4 = Sučić, [[Johnny Cash]] | dodatna4 = Sučić | trajanje4 = 2:27 | naziv5 = Čejeni odlaze... | autor5 = Sučić, N. Janković | dodatna5 = Sučić | trajanje5 = 4:13 }} == Izvođači i saradnici== Preneseno s omota albuma.<ref name="discogs">{{cite web |title=Zabranjeno Pušenje: Das Ist Walter |url=https://www.discogs.com/release/771478 |work=discogs.com |access-date=24. 9. 2018}}</ref> {{col-begin}} {{col-2}} '''Zabranjeno pušenje''' * [[Davor Sučić]] – ritam gitara * Mladen Mitić – [[bas-gitara]], prateći vokal * Mustafa Čengić – [[električna gitara]] * Predrag Rakić – [[bubnjevi]], prateći vokal * [[Ognjen Gajić]] – [[saksofon]], [[flauta]] * [[Dražen Janković]] – [[orgulje]], [[klavijature]], prateći vokal * [[Nele Karajlić]] – [[Pjevanje|vokal]] '''Gostujući muzičari''' * Aida, Snježa i Haris – prateći vokal <small>(pjesme A4, A5, A6, B1, B2, B4)</small> * Benja, Jure, Dado i Mujo – prateći vokal <small>(pjesme A2, A3, B5)</small> {{col-2}} '''Produkcija''' * Mahmut "Paša" Ferović – produkcija, snimanje <small>(Studio 17 u [[Sarajevo|Sarajevu]])</small> * Silvano Bulešić – mastering <small>([[Jugoton]] u [[Zagreb]]u)</small> * Radomir "Raka" Marić – izvršna produkcija * Vukašin Babović – organizacija * [[Milić Vukašinović]] – podrška * Dubravko Majnarić – glavni i odgovorni urednik <small>([[Jugoton]] u Zagrebu)</small> * Siniša Škarica – muzički urednik <small>([[Jugoton]] u Zagrebu)</small> '''Dizajn''' * Nenad Vasilijević – dizajn, fotografija * Rade Kosanović – dizajn * Nebojša Žigić – fotografija <small>(Studio Ada u [[Beograd]]u)</small> * Miloje Stevanić "Đakon" – fotografski poslovi {{col-end}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151112213930/http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/ |date=12. 11. 2015 }} *''[http://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Das-Ist-Walter/master/139703 Das ist Walter]'' na Discogs-u {{Zabranjeno pušenje}} [[Kategorija:Albumi iz 1984.]] [[Kategorija:Albumi Zabranjenog pušenja]] [[Kategorija:Debitantski albumi iz 1984.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Nimfa Sounda]] qgdem9ymtf8xwvn8jao6gxivgm4j1do Hu Jintao 0 142318 3937966 3823633 2026-10-30T07:38:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937966 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Hu Jintao<br /><small>胡锦涛</small> | slika = Hu Jintao at White House 2011.jpg | redoslijed = [[Generalni sekretar Komunističke partije Kine]] | vrijeme_na_vlasti = 15. novembar 2002 – 15. novembar 2012. | prethodnik = [[Jiang Zemin]] | nasljednik = [[Xi Jinping]] | redoslijed2 = [[Predsjednik Narodne Republike Kine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 15. mart 2003 – 14. mart 2013. | prethodnik2 = Jiang Zemin | nasljednik2 = Xi Jinping | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1942|12|21}} | mjesto_rođenja = Jiangsu, [[Kina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = [[Kinezi|Kinez]] | etnicitet = | politička_stranka = [[Komunistička partija Kine]] | supruga = Liu Yongqing | djeca = 2 | obrazovanje = | vjera = | potpis = | web_stranica = }} '''Hu Jintao'''<ref>{{Cite web|url=https://www.nationsonline.org/oneworld/History/China-history.htm|title=History of China - Key Figures in China’s history|website=www.nationsonline.org|access-date=4. 3. 2026}}</ref> ([[Kineski jezik|uprošćeni kineski:]] 胡锦涛, {{Simboli jezika|kin.|胡錦濤}}, [[Pidžin|pidžin:]] Hú Jǐntāo; rođen [[21. decembar|21. decembra]] [[1942]]) je kineski političar i bivši [[predsjednik Narodne Republike Kine]]. Na ovom položaju je bio od 15. marta 2003. do 14. marta 2013. godine. Također je bio i [[generalni sekretar Komunističke partije Kine]] od 2002. do 2012. godine, predsjedavajući centralne vojne komisije od 2004. godine. Na mjestu predsjednika naslijedio je [[Jiang Zemin|Jianga Zemina]]. Od preuzimanja položaja Hu je insistirao na većem kontrolisanju ekonomije i konzervantivan je bio u sprovođenju političkih reformi. Njegova vanjska politika bila je manje pomirljiva nego vanjska politika njegovih prethodnika tako da je kineski uticaj u svijetu porastao od vremena njegovog stupanja na dužnost. Njegovo uzdizanje na mjesto predsjednika je predstavljalo transformaciju od stare [[Komunistička partija Kine|komunističke]] uprave na mlađe [[Tehnokratija|tehnokrate]]. Veći dio svog radnog vijeka Jintao je proveo kao dio komunističke uprave. Bio je šef partije u Tibetanskom autonomnom regionu i potpredsednik za vrijeme Jianga Zemina. Zalagao se za harmonično društvo i mirne međunarodne odnose. Također je nastojao da ubrza kineski naučni i tehnički razvitak. ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * https://proleksis.lzmk.hr/1010/ * https://www.ibiblio.org/chinesehistory/contents/06dat/bio.4prc.html * https://web.archive.org/web/20261009030333/https://dspace.cuni.cz/bitstream/handle/20.500.11956/201740/130398897.pdf?sequence=1 *{{Commonscat-inline|Hu Jintao}}{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hu, Jintao}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Kina]] [[Kategorija:Kineski političari]] [[Kategorija:Kineski predsjednici]] 3zhuzxzl7671r0d9zrk8luz5dmf2457 Fildžan viška 0 142343 3937835 3713996 2026-10-29T12:32:35Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Nimfa Sounda]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937835 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Fildžan viška | vrsta = Studijski [[album]] | pozadina = studio | izvođač_gen = [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]] | slika = Fildzan viska.jpg | objavljen = 1997. | snimljen = decembar 1996. | mjesto = | studio = Rent-A-Cow Studio, [[Amsterdam]], [[Nizozemska]] | žanr = [[garage rock]], [[novi primitivizam]] | trajanje = 56:08 | izdavač = Dallas Records, Nimfa Sound | producent = [[Davor Sučić]], Zlaja Hadžić, Denis Mujadžić | prethodni_album = ''[[Nikad robom, vazda taxijem]]''<br />(1996) | ovaj_album = '''''Fildžan viška'''''<br />(1997) | sljedeći_album = ''[[Srce, ruke i lopata]]''<br />(1998) }} '''''Fildžan viška''''' je peti studijski [[album]] grupe [[Zabranjeno pušenje]]<ref>{{cite web |title=Diskografija - Zabranjeno pušenje |url=http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/diskografija/ |work=zabranjeno-pusenje.com |access-date=24. 9. 2018}}</ref> objavljen 1997. godine u izdanjima Dallas Recordsa i Nimfa Sounda. Pretprodukcija albuma napravljena je u novembru 1996. godine u studiju "Arte" u [[Pariz]]u, a snimljen je u decembru 1996. godine u studiju "Soundbound Rent A Cow" u [[Amsterdam]]u, te miksan u januaru 1997. u studiju "Tivoli" u [[Ljubljana|Ljubljani]]. == Spisak pjesama == <small>Izvori: [https://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Fild%C5%BEan-Vi%C5%A1ka/release/2711197 Discogs]</small> {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = 56:08 | dodatna_kolona = Aranžman<ref>{{cite web |title=ZAMP Datoteka|url=http://www.zamp.hr/baza-autora/pregled |work=zamp.hr |access-date=24. 9. 2018}}</ref> | zasluge_pisanje = da | naziv1 = Halid umjesto Halida | autor1 = [[Davor Sučić]] | dodatna1 = Sučić | trajanje1 = 5:23 | naziv2 = Pubertet | autor2 = Sučić, [[Mirko Srdić]] | dodatna2 = Jurica Paunović | trajanje2 = 4:25 | naziv3 = Mile Hašišar | autor3 = Sučić | dodatna3 = Sučić | trajanje3 = 3:55 | naziv4 = Možeš imat' moje tijelo | autor4 = Sučić, Srdić | dodatna4 = Sučić | trajanje4 = 4:51 | naziv5 = Fildžan viška | autor5 = Sučić, [[Bruce Springsteen]] | dodatna5 = | trajanje5 = 4:25 | naziv6 = Pismo Elvisu | autor6 = Sučić | dodatna6 = Sučić | trajanje6 = 2:15 | naziv7 = Oprosti mi, pape | autor7 = Sučić, [[Zdenko Runjić]] | dodatna7 = Sučić | trajanje7 = 6:21 | naziv8 = Test za dženet | autor8 = Sučić | dodatna8 = Sučić | trajanje8 = 4:03 | naziv9 = Hajle Selasije | autor9 = Sučić, Srdić | dodatna9 = Sučić | trajanje9 = 3:56 | naziv10 = Balada o Gigi Bosniću | autor10 = Sučić | dodatna10 = Sučić | trajanje10 = 4:58 | naziv11 = Kad dernek utihne | autor11 = Sučić | dodatna11 = Sučić | trajanje11 = 4:10 | naziv12 = Otpor, Stoko! | autor12 = Sučić | dodatna12 = Sučić | trajanje12 = 3:29 }} == Izvođači i suradnici == Preneseno s omota albuma.<ref name="discogs">{{cite web |title= Zabranjeno Pušenje – Fildžan viška |url=https://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Fild%C5%BEan-Vi%C5%A1ka/release/2711197 |work=discogs.com |access-date=24. 9. 2018}}</ref> '''Zabranjeno pušenje''' * [[Davor Sučić]] – [[Pjevanje|vokal]], [[gitara]], prateći vokal * [[Samir Ćeramida]] – [[bas-gitara]] * Đani Pervan – [[bubnjevi]], prateći vokal * [[Mirko Srdić]] – vokal, prateći vokal * Marin Gradac – vokal, trombon, prateći vokal * Sead Kovo – [[električna gitara]], ritam gitara * Dušan Vranić – [[klavijature]], prateći vokal '''Produkcija''' * [[Davor Sučić]] – produkcija, audio mix * Zlaja Hadžić "Jeff" – produkcija, snimanje, mastering, audio mix <small>(Rent-A-Cow Studio u [[Amsterdam]]u, Holandija)</small> * Denis Mujadžić "Denyken" – produkcija, audio mix * Maarten de Boer – inženjering zvuka, mastering <small>(The Masters u Bonteboku, Holandija)</small> * Aco Razbornik – audio mix <small>(Studio Tivoli u [[Ljubljana|Ljubljani]], Slovenija)</small> * [[Predrag Bobić]] – izvršna produkcija * [[Mirko Srdić]] – izvršna produkcija '''Dizajn''' *Albino Uršić "Bino" – dizajn *Boris Kuk "Boro" – dizajn *Mio Vesović – fotografija *Darije Petković – fotografija *Boris Berc – fotografija == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/ Službeni sajt Zabranjenog pušenja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151112213930/http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/ |date=12. 11. 2015 }} * [http://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Fild%C5%BEan-Vi%C5%A1ka/master/361834 ''Fildžan viška''] na Discogsu {{Zabranjeno pušenje}} [[Kategorija:Albumi iz 1997.]] [[Kategorija:Albumi Zabranjenog pušenja]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Nimfa Sounda]] bkaas3r3qsddkz57jravshz2z71n6js Agent tajne sile 0 142346 3937833 3713779 2026-10-29T12:32:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Nimfa Sounda]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937833 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Agent tajne sile | vrsta = Studijski [[album]] | pozadina = studio | izvođač_gen = [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]] | slika = Agent tajne sile.jpeg | objavljen = juni [[1999]]. | snimljen = mart 1999. | mjesto = | studio = Rent-A-Cow Studio, [[Amsterdam]] | žanr = [[Rock]] | trajanje = 42:38 | izdavač = Dancing Bear, TLN-Europa, RENOME, Nimfa Sound, Active Time | producent = [[Davor Sučić]], Zlaja Hadžić | prethodni_album = ''[[Hapsi sve!]]''<br />(1998) | ovaj_album = '''''Agent tajne sile'''''<br />(1999) | sljedeći_album = ''[[Bog vozi Mercedes]]''<br />(2001) }} '''''Agent tajne sile''''' je šesti studijski [[album]] [[rock]] grupe [[Zabranjeno pušenje]]<ref>{{cite web |title=Diskografija - Zabranjeno pušenje |url=http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/diskografija/ |work=zabranjeno-pusenje.com |access-date=24. 9. 2018}}</ref> objavljen u junu [[1999.]] godine<ref>{{cite web |title=Zabranjeno pušenje – Agent tajne sile (1999.) |url=http://novosti.hr/zabranjeno-pusenje-agent-tajne-sile-1999/ |work=novosti.hr |access-date=24. 9. 2018}}</ref> u izdanjima Dancing Beara, TLN-Europa, RENOME-a, Nimfa Sounda i Active Timea. == Spisak pjesama == <small>Izvor: [https://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Agent-Tajne-Sile/release/845730 Discogs]</small> {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = 42:38 | dodatna_kolona = Aranžman<ref>{{cite web |title=ZAMP Datoteka|url=http://www.zamp.hr/baza-autora/pregled |work=zamp.hr |access-date=24. 9. 2018}}</ref> | zasluge_pisanje = da | naziv1 = Pismo | autor1 = [[Davor Sučić]] | dodatna1 = Sučić | trajanje1 = 3:15 | naziv2 = Sa Čičkom na Stonese | autor2 = Sučić, [[Mirko Srdić]] | dodatna2 = Sučić | trajanje2 = 3:23 | naziv3 = Agent tajne sile | autor3 = Sučić | dodatna3 = Sučić | trajanje3 = 3:26 | naziv4 = Tragovi suza | autor4 = Sučić, Srdić, Dino Šaran | dodatna4 = Sučić | trajanje4 = 3:57 | naziv5 = Vještica | autor5 = Sučić, Srdić | dodatna5 = Sučić | trajanje5 = 3:07 | naziv6 = Izvini jaro, guzim | autor6 = Sučić | dodatna6 = Sučić | trajanje6 = 2:15 | naziv7 = Penzioneri | autor7 = Sučić, Srdić | dodatna7 = Sučić | trajanje7 = 2:15 | naziv8 = Mali Cviko | autor8 = Sučić | dodatna8 = Sučić | trajanje8 = 3:00 | naziv9 = Jugo 45 | autor9 = Sučić | dodatna9 = Sučić | trajanje9 = 4:59 | naziv10 = Dr. Džemidžić | note10 = | autor10 = Sučić | dodatna10 = Sučić | trajanje10 = 3:07 | naziv11 = Pos'o, kuća, birtija | autor11 = Sučić, Srdić | dodatna11 = Sučić | trajanje11 = 4:28 | naziv12 = Pupoljak | autor12 = Srdić | dodatna12 = Srdić | trajanje12 = 5:26 }} == Izvođači i saradnici== Preneseno s omota albuma.<ref name="discogs">{{cite web |title= Zabranjeno Pušenje – Agent Tajne Sile |url=https://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Agent-Tajne-Sile/release/845730 |work=discogs.com |access-date=24. 9. 2018}}</ref> {{col-begin}} {{col-2}} '''Zabranjeno pušenje''' * [[Davor Sučić]] – [[Pjevanje|vokal]], [[gitara]], prateći vokal * [[Mirko Srdić]] – vokal, prateći vokal * Marin Gradac – vokal, trombon, prateći vokal * [[Predrag Bobić]] – [[bas-gitara]] * Kristina Biluš – vokal, prateći vokal * [[Bruno Urlić]] – [[violina]], [[viola]], klavijature, prateći vokal * [[Branko Trajkov]] – [[bubnjevi]], udaraljke, prateći vokal * Sead Kovo – [[električna gitara]], ritam gitara '''Gostujući muzičari''' * Cena von Vinkovci – [[harmonika]] <small>(pjesma 2)</small> * Vlado Morrison – vokal <small>(pjesma 2)</small> {{col-2}} '''Produkcija''' * [[Davor Sučić]] – produkcija * Zlaja Hadžić "Jeff" – produkcija, inženjering zvuka * [[Dario Vitez]] – izvršna podukcija * [[Branko Trajkov]] – asistent '''Dizajn''' *[[Dario Vitez]] – dizajn *[[Davor Sučić]] – dizajn *Haris Memija – fotografija {{col-end}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/ Službeni sajt Zabranjenog pušenja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151112213930/http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/ |date=12. 11. 2015 }} *[http://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Agent-Tajne-Sile/master/517596 ''Agent tajne sile''] na Discogsu {{Zabranjeno pušenje}} [[Kategorija:Albumi iz 1999.]] [[Kategorija:Albumi Zabranjenog pušenja]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Nimfa Sounda]] 60f60vxl93kz7x52dotgjbb8f13w450 God & Guns 0 143492 3937840 3518977 2026-10-29T12:35:23Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Roadrunner Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937840 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija album | | naziv = God & Guns | vrsta =[[studijski album]] | izvođač_gen = [[Lynyrd Skynyrd]] | slika = God&Guns.jpg | pozadina = lightsteelblue | objavljen = 29. septembar 2009 | Produciran = | žanr = [[Southern rock]] | trajanje =49:32 | izdavač =[[Roadrunner Records|Roadrunner]] | producent = Bob Marlette | Ton majstor = | snimljen = | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | prethodni_album = ''[[Vicious Cycle]]''<br/>(2003) | ovaj_album = '''''God & Guns'''''<br />(2009) | sljedeći_album = }} '''''God & Guns''''' je jedanaesti studijski album [[Sjedinjene Američke Države|američke]] [[Rock muzika|rock]] grupe [[Lynyrd Skynyrd]], izdat [[2009]]. godine. Na albumu se nalazi dvanaest pjesama. ==Lista Pjesama== #"Still Unbroken" - 5:06 #"Simple Life" - 3:17 #"Little Thing Called You" - 3:58 #"Southern Ways" - 3:48 #"Skynyrd Nation" - 3:52 #"Unwrite that Song" - 3:50 #"Floyd" - 4:03 #"That Ain't My America" - 3:44 #"Comin' Back For More" - 3:28 #"God & Guns" - 5:44 #"Storm" - 3:15 #"Gifted Hands" - 5:22 ===Dodatne pjesme sa posebnog izdanja=== #"Bang Bang" - 3:10 #"Raining In My Heartland" - 3:55 #"Hobo Kinda Man" - 3:54 #"Red White & Blue" (live) - 5:43 #"Call Me The Breeze" (live) - 5:49 #"Sweet Home Alabama" (live) - 6:25 ==Izvođači== *[[Johnny Van Zant]] - glavni [[Vokal (muzika)|vokali]] *[[Gary Rossington]] - [[gitara]] *[[Rickey Medlocke]] - gitara, prateći vokali *[[Mark Matejka]] - gitara, prateći vokali *Ean Evans - [[bas-gitara]], prateći vokali *[[Robert Kearns]] - bas-gitara, prateći vokali *[[Billy Powell]] - [[klavijature]] *[[Peter Keys]] - klavijature *[[Michael Cartellone]] - [[bubnjevi]] ===Ostali izvođači=== *[[John 5]] - gitara *[[Rob Zombie]] - vokali u pjesmi "Floyd" *Carol Chase - prateći vokali *Dale Krantz-Rossington - prateći vokali {{Lynyrd Skynyrd}} [[Kategorija:Albumi Lynyrd Skynyrda]] [[Kategorija:Albumi iz 2009.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Roadrunner Recordsa]] gq303aqgzown6f7tx92hz0pzprxx87u 4 (album Beyoncé Knowles) 0 144239 3937766 3853470 2026-10-29T12:03:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Columbia Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937766 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | naziv = 4 | vrsta =Album | izvođač_gen = [[Beyoncé Knowles]] | slika = Beyoncé 4.jpg | pozadina = studio | objavljen = {{ZD|AUS}} {{ZD|AUT}} {{ZD|BEL}} {{ZD|NJE}} {{ZD|ŠVI}} 24. juni 2011 <br /> {{ZD|FRA}} {{ZD|NZL}} {{ZD|POLJ}} {{ZD|UK}} 27. juni <br /> {{ZD|ARG}} {{ZD|BRA}} {{ZD|KAN}} {{ZD|ŠPA}} 28. juni <br /> {{ZD|DAN}} {{ZD|JAP}} 29. juni 2011 | Produciran = 2009./2011. | žanr = | trajanje = | izdavač =Columbia Records | producent = [[Beyoncé Knowles]] • Babyface • Shea Taylor • Switch | Kritike = | prethodni_album = [[Heat (EP)]] <br /> (2010) | ovaj_album = '''4''' <br /> (2011) | sljedeći_album = }} '''''4''''' <ref>http://www.beyonceonline.com/4{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> je studijski album američke r&b pjevačice [[Beyoncé Knowles]] izdat [[2011]]. godine. == Spisak pjesama == # „[[1+1 (Beyoncé Knowles)|1+1]]“ # „I Care“ # „I Miss You“ # „[[Best Thing I Never Had]]“ # „Party“ (featuring [[André 3000]]) # „Rather Die Young“ # „Start Over“ # „Love on Top“ # „Countdown“ # „End of Time“ # „[[I Was Here]]“ # „[[Run the World (Girls)]]“ == Također pogledajte == * [[Diskografija Beyoncé Knowles]] == Vanjski linkovi == {{refspisak}} {{Beyoncé Knowles}} [[Kategorija:Albumi iz 2011.]] [[Kategorija:Albumi Beyoncé Knowles]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Columbia Recordsa]] ps3dy5kmnserylfsjjy4zjy1qkmz5bh Galileo (letjelica) 0 144275 3937943 3853474 2026-10-30T00:35:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937943 wikitext text/x-wiki {{Infokutija svemirska letjelica | ime = ''Galileo'' Orbiter | slika = [[Datoteka:Galileo Preparations - GPN-2000-000672.jpg|250px]] | tekst_za_sliku = ''Galileo'' je pripremljen za spajanje sa [[Inertial Upper Stage|IUS]] busterom | organizacija = [[NASA]] | glavni_ugovarači = | misija_tip = [[Orbiter]], Fly-by | preletio_pored = [[Venera]], [[Zemlja (planeta)|Zemlja]], [[951 Gaspra]], [[243 Ida]] | satelit_kojeg_tijela = '''[[Jupiter]]''' | datum_postavljanja_u_orbitu = 1995-12-08 01:20:00 UTC | datum_lansiranja = 1989-10-18 16:53:00 UTC | lansirna_letjelica = [[Space Shuttle Atlantis]] <br />[[Inertial Upper Stage]] | lansirno_mjesto = [[Kennedy Space Center Launch Complex 39|KSC Launch Complex 39B]] <br />[[Kennedy Space Center]] | raspad = | trajanje_misije = Decembar 8, 1995 - <br />Septembar 21, 2003 <br /><br />(pad iz orbite 2003-09-21 18:57:00 UTC) | NSSDC_ID = 1989-084B | web_stranica = [http://www2.jpl.nasa.gov/galileo/ ''Galileo'' Project Home Page] | masa = 2380 kg | pogon = 570 W ([[Radioizotopni termoelektrični generator|2 RTGs]]) | Orbitalni_elementi = | Semimajor_Axis = | Ekscentricitet = | Inklinacija = | Orbitalni_Period = | Apoapsis = | Periapsis = | Orbite = }} [[Datoteka:Galileo Deployment (high res).jpg|lijevo|mini|200px|''Galileo'' i Gornji inercijalni stepen, u fazi raspoređivanja, nakon što je lansiran sa [[Space Shuttle Atlantis]] na misiji [[STS-34]].]] '''Galileo''' je bila robotska letjelica bez posade, koju je poslala [[NASA]] u svrhu proučavanja planete Jupiter i njegovih mjeseca. Imenovana po astronomu i renesansnom pioniru [[Galileo Galilei]], bila je lansirana 18. oktobra 1989.<ref>{{Cite web|url=https://ipnpr.jpl.nasa.gov/progress_report/42-109/109T.PDF|title=Wayback Machine|website=ipnpr.jpl.nasa.gov|access-date=22. 8. 2025}}</ref> pomoću [[Space Shuttle]]-a Atlantis, na njegovoj STS-34 misiji. Stigao je na Jupiter 7. decembra, 1995., nakon malo više od 6 godina letenja, uz gravitacionu pomoć Venere i Zemlje. Uprkos problemima s antenom, Galileo je obavio prvi "flyby" pored asteroida 951 Gaspra, i otkrio prvi asteroidni mjesec '''[[Dactyl]]''' oko asteroida '''[[243 Ida]]''',<ref>{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/research-starters/astronomy-and-astrophysics/243-ida|title=243 Ida {{!}} EBSCO Research Starters|website=www.ebsco.com|language=en|access-date=22. 8. 2025}}</ref> bio je prva letjelica u orbiti oko Jupitera, i lansirao je prvu sondu u atmosferu Jupitera. Dana [[21. septembar|21.septembra]] [[2003.]] godine [[NASA]] je uništila svemirsku letjelicu Galileo, kojoj je isteklo trajanje misije. Naime, letjelica je namjerno usmjerena u planetu Jupiter brzinom od preko 170.000 kilometara na sat, kako bi potpuno izgorjela u atmosferi te planete. Smisao tog uništenja bilo je izbjegavanje mogućnosti da eventualne zemaljske bakterije s Galilea inficiraju tamošnje Jupiterove mjesece.<ref>{{Cite web|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/svemirska-letjelica-galileo-unistena-zalijetanjem-u-jupiter-2003/|title=Svemirska letjelica Galileo uništena zalijetanjem u Jupiter – 2003.|date=21. 9. 2019|website=Povijest.hr|language=hr|access-date=30. 10. 2019}}</ref><ref>https://spaceref.com/press-release/the-final-day-on-galileo-sunday-september-21-2003/ {{Mrtav link}}</ref> == Također pogledajte == * [[Cassini-Huygens]] == Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20240112074922/https://history.nasa.gov/sp4231.pdf {{NASA}} {{Commonscat|Galileo mission}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Svemirske letjelice|G]] 7govum8bswv44h2ozl3gxx1uncjtf3m Born This Way 0 146204 3937826 3839541 2026-10-29T12:29:12Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Interscope Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937826 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija album | | naziv = Born This Way | vrsta =Album | izvođač_gen = [[Lady Gaga]] | slika = | pozadina = studio | objavljen = [[23. maj]] [[2011]]. | Produciran = [[2010]]. | žanr = Dance-pop, pop, electronic music | trajanje = | izdavač =Streamline, Kon Live Distribution, Interscope Records | producent = DJ Snake, DJ White Shadow, Fernando Garibay, Lady Gaga, Robert John "Mutt" Lange, Jeppe Laursen, RedOne, Clinton Sparks | Kritike = | prethodni_album = '''[[The Fame]]''' <br /> (2008) | ovaj_album = '''Born This Way''' <br /> (2011) | sljedeći_album = }} '''''Born This Way''''' je studijski album američke pop pjevačice [[Lady Gaga]] izdat [[2011]]. godine. == Spisak pjesama == # „Marry the Night“ # „Born This Way“ # „Government Hooker“ # „Judas“ # „Americano“ # „Hair“ # „Scheiße“ # „Bloody Mary“ # „Bad Kids“ # „Highway Unicorn (Road to Love)“ # „Heavy Metal Lover“ # „Electric Chapel“ # „Yoü and I“ # „The Edge of Glory“ {{Lady Gaga}} [[Kategorija:Albumi iz 2011.]] [[Kategorija:Albumi Lady Gage]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Interscope Recordsa]] c7ndo7svefqfvcu4p1fs0qhq4jjfvbq Innuendo (Queen) 0 164896 3937807 3914747 2026-10-29T12:19:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937807 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Innuendo | Tip izdanja = Album | Artist = Queen | Cover = Queen Innuendo.png | Background = orange | Izdat = 5. februar 1991. | Produciran = | Žanr = [[Rock muzika|Rock]] | Dužina = | Kuća = [[Metropolis Studios]], London, i [[Mountain Studios]], [[Montreux]], [[Švicarska]] | Producent(i) = Queen i [[David Richards]] | Ton majstor = | Snimljen = | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = ''[[The Miracle (Queen)|The Miracle]]''<br/>(1989) | Ovaj album = '''''Innuendo'''''<br/>(1991) | Sljedeći album = ''[[Made in Heaven]]''<br/>(1995) }} '''Innuendo''' je 14. studijski [[album]] [[Velika Britanija|britanske]] [[Rock muzika|rock]] grupe [[Queen]]. Izdan je februara [[1991]]. godine i to je posljednji studijski album za života [[Freddie Mercury|Freddia Mercuryja]]. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] dostiže platinasti tiraž, i dolazi na 1. mjesto na top-listi u Velikoj Britaniji (2 sedmice), u [[Holandija|Holandiji]] (4 sedmice), [[Njemačka|Njemačkoj]] (6 sedmica), [[Švicarska|Švicarskoj]] (8 sedmica) i [[Italija|Italiji]] (3 sedmice). Album je izdan i u [[SAD]] -u jedan dan nakon britanskog izdanja. To je bio prvi album Queena koji je postigao zlatni tiraž u SAD-u nakon albuma ‘’[[The Works (Queen)|The Works]]’’ iz 1984. godine. Stilski, album Innuendo je na neki način bio povratak muzičkim korijenima Queena,<ref>{{Cite web |url=http://www.queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_04-01-1991_-_Innuendo_-_People_Weekly |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140408131853/http://www.queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_04-01-1991_-_Innuendo_-_People_Weekly |archive-date=8. 4. 2014 |url-status=dead }}</ref> sa svojim više hard rock zvukom, kompleksnijim muzičkim sastavom, psihodeličnim efektima ("I'm Going Slightly Mad") i jakim Freddievim vokalima u rasponu višem od četiri oktave.<ref>{{Cite web |url=http://www.queensongs.info/album-analysis/innuendo |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419101809/http://www.queensongs.info/album-analysis/innuendo |archive-date=19. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> Album sadrži 12 pjesama, koje variraju od hard rock varijante "The Hitman" i "[[Headlong]]", pa do rock balada "[[These Are the Days of Our Lives]]", koja je proglašena za najbolju pjesmu godine. Pjesma je ujedno i oproštajna pjesma pjevača Freddija Mercuryja, te se u spotu za tu pjesmu posljednji put pojavljuje već vidno bolestan. Na albumu se nalazi i pjesma "[[The Show Must Go On]]", koja je napisana od strane sviju članova sastava. Smatra se jednom od najboljih pjesma svih vremena. Procjene su da se album širom svijeta prodao u više od 11 miliona primjeraka. == Pjesme s albuma == Prvih 5 pjesama nalazilo se na A strani dok je ostalih 7 pjesama s B strane. # [[Innuendo (pjesma, Queen)|Innuendo]] - 6:29 # [[I'm Going Slightly Mad]] - 4:22 # [[Headlong]] - 4:39 # [[I Can't Live with You]] - 4:35 # Don't Try So Hard - 3:39 # Ride the Wild Wind - 4:41 # All God's People - 4:19 # [[These Are the Days of Our Lives]] - 4:12 # Delilah - 3:32 # The Hitman - 4:52 # Bijou - 3:36 # [[The Show Must Go On]] - 4:24 == Pjesme == * ‘’’Innuendo‘’’ ([[Freddie Mercury]] - [[Brian May]] - [[John Deacon]] - [[Roger Taylor]] - Objavljena je kao singl u januaru [[1991]]. godine pri čemu je postala broj 1. na top-listi u UK.<ref>[https://web.archive.org/web/20150618075127/http://www.chartstats.com/release.php?release=18260 Queen – Innuendo] ChartStats. Retrieved 25 June 2011</ref> Jedna je od najdužih pjesama grupe Queen u trajanju od skoro 6 i po [[minuta]]. Pjesma je odmah po izdavanju dospjela na prvo mjesto top liste u [[UK]]. U spotu su korišteni isječci iz ranijih spotova sastava koji su za ovu priliku [[Animacija|animirani]]. Članovi sastava su također [[Animacija|animirani]] i to u stilu [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincia]] ([[Freddie Mercury|Mercury]]), [[Jackson Pollock|Jacksona Polloca]] ([[Roger Taylor|Taylor]]), [[Pablo Picasso|Pabla Picassa]] ([[John Deacon|Deacon]]) i u [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorijanskom stilu]] ([[Brian May|May]]). U spot su uvrštene i mnoge [[Historija|historijske]] [[Fotografija|fotografije]]. U [[SAD]]-u je zabranjen spot u kojem su prikazane [[Fotografija|fotografije]] iz [[Zalivski rat|Zalivskog rata]]. [[1991]]. godine objavljena je na kompilaciji [[Greatest Hits II (Queen)|Greatest Hits II]]. * ‘’’I'm Going Slightly Mad‘’’ (Mercury) - Objavljena je kao singl [[4. mart]]a [[1991]]. godine. Inspiraciju za pjesmu [[Freddie Mercury|Mercury]] je pronašao u svom domu u [[London]] i to inspirisan raznim oblicima ludila od kojih pate [[Bolest|bolesnici]] od [[SIDA|SIDE]] (kroz što je vjerovatno i sam prolazio, jer je već u to doba bio zaražen virusom HIV-a). Snimanje spota bilo je potresno svjedočanstvo za sve prisutne. Mercury je na snimanje stigao u bolesničkom krevetu na kojem se i odmarao tokom pauza snimanja. Spot je snimljen u crno-bijeloj tehnici da se prekrije Mercuryjevo stanje, koji je bio našminkan teškom šminkom i nosio je duplo odijelo da se prekrije slabost njegovog [[Organizam|organizma]]. [[Brian May]] je obučen u [[pingvin]]a, [[Roger Taylor]] je na glavi nosio čajnik, [[John Deacon]] je bio obučen u dvorsku ludu dok je Mercury na glavi nosio bunt [[banana]]. Čovjek koji je odjeven u [[Gorile|gorilu]] zapravo je pjevač [[Elton John]]. [[1991]]. godine, ova pjesma je objavljena je na kompilaciji [[Greatest Hits II (Queen)|Greatest Hits II]]. * ‘’’Headlong‘’’ (May) – Objavljena je kao singl [[1991]]. godine. Pjesma je nastala u studiju u Švicarskoj gdje je May radio na svom solo albumu. Kada je May čuo kako Mercury pjevuši pjesmu odmah je odlučio da bi ta pjesma bolje zvučala ako bi je izvodio Queen. Tako je i urađeno, bend je preuzeo pjesmu i preradio je. Muzički spot sniman je krajem [[1990]].-te i početkom [[1991]]. te su vidljive bitnije promjene u izgledu [[Freddie Mercury|Freddija Mercuryja]]. U spotu je prikazan sastav kako izvodi pjesmu na pozornici, te kako rade u studiju. [[1991]]. godine objavljena je na kompilaciji [[Greatest Hits II (Queen)|Greatest Hits II]]. [[1997]]. godine objavljena je na kompilaciji [[Queen Rocks]]. * ‘’’I Can't Live with You‘’’ (May) - Brian May je pjesmu također napisao za svoj solo album, ali ju je odlučio objaviti zajedno sa grupom. [[Rock]] verzija pjesme objavljena je [[1997]]. godine na kompilaciji [[Queen Rocks]]. * ‘’’Don't Try So Hard‘’’ (Mercury) – Pjesmu je napisao Freddie Mercury <ref>[http://www.brianmay.com/queen/tour05/interviews/bm_classicq_mar05pt5.html Stone Cold Crazy. ''Q Classic'', March 2005.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160918005417/http://www.brianmay.com/queen/tour05/interviews/bm_classicq_mar05pt5.html |date=18. 9. 2016 }} (interview with Brian May)</ref> te se ovom pjesmom i zvukom vraća u početak [[1980|80-tih]] godina. * ‘’’Ride the Wild Wind‘’’ (Taylor) - Pjesmu je napisao i otpjevao Roger Taylor, ali konačna verzija donosi duet s Mercuryjem. Taylor je napisao pjesmu podsjećejući slušatelje na njegovu pjesmu "I'm in Love with My Car" koja je [[1975]]. godine objavljena na albumu [[A Night at the Opera (album, Queen)|A Night at the Opera]]. Pjesma je inspirisana Taylorovom strašću za [[Automobilizam|automobilizmom]] i utrkama te se u pjesmi u pojedinim momentima mogu čuti i zvukovi trkaćih automobile. Pjesma je objavljena kao singl u [[Poljska|Poljskoj]] i popela se na 1. mjesto top- liste. * ‘’’All God's People‘’’ (Mercury - Moran) - Objavljena je na "B" strani singla "Headlong". Mercury je pjesmu napisao zajedno s Mikeom Moranom pod nazivom "Africa by Night" za svoj samostalni album [[Barcelona (album)|Barcelona]] ali nije objavljena na tom albumu pa ju je izvela grupa Queen.. * ‘’’These Are the Days of Our Lives‘’’ (Taylor) - Objavljena je kao singl [[5. septembar|5. septembra]] [[1991]]. godine. Roger Taylor je pjesmu posvetio Freddiju Mercuryju koji je proživljavao teške dane svog života zbog [[bolest]]i ([[SIDA|SIDE]]). U spotu se Mercury posjednji puta pojavljuje pred kamerama i na kraju spota dobro poznat prizor gdje Mercury gleda pravo u kameru i izgovara:’’Još uvijek te volim’’, već prilično bolestan i iznemogao pri čemu se i oprašta od publike. Video spot je snimljen u crno-bijeloj tehnici upravo da bi se prikrilo teško zdravstveno stanje Freddija a nakon izvjesnog vremena kada je objavljena i verzija video spota u boji moglo se otkriti koliko je Mercury bio lošeg stanja u doba snimanja spota. [[1992]] godine na [[Freddie Mercury Tribute Concert|Freddie Mercury Tribute Koncertu]] pjesmu su izveli [[George Michael]] i [[Lisa Stansfield]]. [[1999]]. godine objavljena je na kompilaciji [[Greatest Hits III (Queen)|Greatest Hits III]]. * Delilah (Mercury) - Mercury je pjesmu napisao inspirisan svojom [[Domaća mačka|mačkom]] koja se zvala "Delilah". * The Hitman (Mercury) - Objavljena je [[4. mart]]a [[1991]]. godine na "B" strani singla "I'm Going Slightly Mad". Mercury je pjesmu napisao u [[Pop muzika|Pop]] stilu ali ju je Brian May odlučio napraviti u [[hard rock]] stilu. Pjesmu je aranžirao John Deacon. * Bijou (Mercury - May) – Objavljena je [[14. januar]]a [[1991]]. godine na "B" strani singla "Innuendo". Mercury i May su napisali pjesmu bez ikakve pomoći Deacona i Taylora. * The Show Must Go On (May - Mercury) – Objavljena je kao singl [[14. oktobar|14. oktobra]] [[1991]]. godine. Odmah po izlasku pjesma se popela na vrhove top-lista singlova širom svijeta. Pjesma je nastala nakon što su Brian May i Freddie Mercury napisali tekst i [[Muzika|muziku]] slušajući akorde koje su kao vježbu svirali Roger Taylor i [[John Deacon|Deacon]]. Sam naziv "The Show Must Go On" odnosno "Predstava se mora nastaviti" nastao je kao reakcija na brojne spekulacije koje su se pojavljivale u [[Štampa|štampi]] od kraja 80-tih godina o Mercuryjevom zdravlju. Pošto se Mercury više nije mogao pojaviti pred kamerama za snimanje novog spota upotrebljeni su snimci ranijih uradaka od [[1981]]. do 1991. godine. Pjesma je 1991. godine objavljena na kompilaciji [[Greatest Hits II (Queen)|Greatest Hits II]]. Verzija uživo s Eltonom Johnom objavljena je na kompilaciji [[Greatest Hits III (Queen)|Greatest Hits III]]. Pjesme koje se ne nalaze na albumu a izdane su kao "B" strane singlova: * Lost Opportunity (Queen) - Objavljena je [[4. mart]]a [[1991]]. godine na "B" strani singla "[[I'm Going Slightly Mad]]" * Mad the Swine (Queen) - Objavljena je na "B" strani singla "[[Headlong]]" ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.queenonline.com/home] *[http://www.famouslogos.us/queen-logo Queen band logo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110521002653/http://www.famouslogos.us/queen-logo/ |date=21. 5. 2011 }} as explained on Famous Logos {{Commonscat|Queen}} {{Queen}} [[Kategorija:Queen]] [[Kategorija:Albumi Queena]] [[Kategorija:Albumi iz 1991.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] fepi8mkn9rcc7u3i3gyo28zqt7rr8uj The Miracle (Queen) 0 164964 3937795 3853771 2026-10-29T12:18:26Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937795 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = The Miracle | Tip izdanja = Album | Artist = Queen | Cover = Queen The Miracle.png | Background = orange | Izdat = 22. maj 1989. | Produciran = | Žanr = [[Rock muzika|Rock]] | Dužina = | Kuća = Olympic Studios i Townhouse Studios, [[London]], [[Velika Britanija]]<br>Mountain Studios, [[Montreux]], [[Švicarska]] | Producent(i) = [[Queen]]<br>[[David Richards]] | Ton majstor = | Snimljen = | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = ''[[A Kind of Magic]]''<br/>(1989) | Ovaj album = ''''' The Miracle '''''<br/>(1991) | Sljedeći album = ''[[Innuendo (Queen)|Innuendo]]''<br/>(1991) }} '''The Miracle''' je 13. studijski [[album]] [[Velika Britanija|britanske]] [[Rock muzika|rock]] grupe "[[Queen]]" a izdan je 22. maja 1989. godine. Sam izlazak albuma u potpunosti su zasjenili privatni problemi članova grupe; [[Freddie Mercury|Mercuryju]] je dijagnosticiran [[HIV]] virus, dok su se [[Brian May|May]] i [[Roger Taylor|Taylor]] razvodili od svojih supruga. [[John Deacon|Deacon]] je kao i po običaju do tada bio bez problema. Na albumu se nalazi deset pjesama, koje variraju od [[hard rock]] do [[pop|pop rock]] sadržaja. Prvobitno planirani naziv albuma je bio "The invisible Man", ali je tri sedmice prije puštanja u prodaju naziv albuma promijenjen u "The Miracle". Album je dostigao prvo mjesto na top-listama u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Holandija|Holandiji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]], dok je u [[SAD]]-u dostigao samo 24. mjesto na top-listama. Album "The Miracle" je poseban i po tome što se po prvi puta od postojanja grupe, za autora svih pjesama navodi ime grupe "Queen", umjesto dotadašnjih pojedinačnih imena. Album je prodan u 9,5 miliona primjeraka a Allmusic je album proglasio za najbolji Queen-ov album 1980.tih godina pored albuma ‘’The Game’’.<ref name="allmusic1">{{cite web|last=Prato |first=Greg |url=http://www.allmusic.com/album/the-miracle-r15983 |title=The Miracle – Queen |publisher=AllMusic |date=6. 6. 1989 |access-date=12. 8. 2011}}</ref> == Pjesme s albuma == * "Party" - 2:24 * "Khashoggi's Ship" - 2:47 * "[[The Miracle (singl)|The Miracle]]" - 5:02 * "[[I Want It All]]" - 4:40 * "[[The Invisible Man]]" - 3:55 * "[[Breakthru]]" - 4:07 * "Rain Must Fall" - 4:20 * "[[Scandal (singl)|Scandal]]" - 4:42 * "My Baby Does Me" - 3:22 * "Was It All Worth It" - 5:45 * "Hang on in There"* - 3:46 * "Chinese Torture"* - 1:46 * "The Invisible Man" (12" verzija)* - 5:29 Posljednje 3 pjesme objavljene su samo na [[Kompakt disk|CD]] izdanju. == Pjesme albuma== Pjesme su napisane kao rezultat saradnje članova grupe, i to: * Party (Mercury - May - Deacon) - Pjesma je nastala dok je Mercury vježbao na [[klavir]]u a May i Deacon su nastavili za njim te su se udružili i napravili pjesmu. * Khashoggi's Ship (Mercury) - Pjesmu je gotovo u potpunosti napisao Mercury (uz pomoć ostalih članova grupe) inspirisan [[Saudijska Arabija|saudijskim]] poslovnim čovjekom i trgovcem oružjem Adnanom Khashoggijem. * The Miracle (Mercury - Deacon) - Objavljena je kao [[singl]] 27. novembra 1989. godine. U pjesmi se pojavljuju imena poznatih građevina poput [[Tadž Mahal]]a i [[Babilonska kula|Babilonske kule]], kao i poznata imena poput [[James Cook|Kapetana Cooka]], Abela i Kajina i [[Jimi Hendrix|Jimija Hendrixa]]. S obzirom da je grupa odustala od turneje zbog Mercuryjevog narušenog [[Zdravlje|zdravlja]] odlučili su snimiti muzički spot u kojem dječaci glume članove grupe. Mercuryja je glumio tada još nepoznati trinaestogodišnjak [[Ross McCall]]. Mercury je bio toliko oduševljen njihovom glumom da je predložio da dječaci održe turneju umjesto njih. Pjesma je objavljena na kompilaciji "[[Greatest Hits II (Queen)|Greatest Hits II]]" iz 1991. godine. * I Want It All (May) – Je objavljena kao singl 2. maja 1989. godine. Pjesma je napisana za borbu protiv [[apartheid]]a u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]]. Brian May je pjesmu napisao inspirisan svojom suprugom glumicom [[Anita Dobson|Anitom Dobson]] koja je često znal reći: "I want it all and I want it now" odnosno "Želim sve i želim sada". Objavljena je na kompilacijama "Greatest Hits II" iz 1991. godine i "[[Queen Rocks]]" iz 1997. godine. * The Invisibile Man (Taylor) - Objavljena kao singl 7. augusta 1989. godine. Muzički spot je snimljen u obliku [[Videoigra|videoigre]] koju igraju djeca. Članovi grupe igraju negativce odjevene u crnu odjeću. Objavljena je na kompilaciji "Greatest Hits II" iz 1991. godine. * Breakthru - Nastala spajanjem nikad objavljene Mercuryjeve pjesme "A New Life Is Born" (na [[internet]]u se može pronaći i ta pjesma) i Taylorove "Breakthru". Pjesma je objavljena kao singl 19. juna 1989. godine. Ova pjesma je primjer kako se spajanjem dvije različite pjesme može postići potpuno novi uradak. Muzičk spot je snimljen na [[vagon]]u jurećeg [[voz]]a s [[Parna lokomotiva|parnom lokomotivom]] na privatnoj [[Željeznička pruga|željezničkoj pruzi]] "Nene Valley Railway" u okrugu [[Cambridge]]shire, [[Engleska]]. Ideja za ovakav spot došla je na osnovu činjenice da refren pjesme zvuči kao jureći voz. Na osnovu toga je i voz prozvan "The Miracle Express". U muzičkom spotu uz članove grupe glumi i Debbie Lang, tadašnja Taylorova djevojka. Pjesma je objavljena na kompilaciji "Greatest Hits II" iz 1991. godine. * Rain Must Fall (Deacon - Mercury) - Deacon je napisao muziku za pjesmu, dok su riječi pjesme Mercuryjevo djelo. * Scandal (May) - Objavljena je kao singl 9. oktobra 1989. godine. Smatra se da je Brian May pjesmu napisao zbog neželjene prisutnosti članova grupe u britanskim [[časopis]]ima i to ponajprije Mercuryja koji je opovrgavao glasine da boluje od [[Sindrom stečene imunodeficijencije|SIDE]], što je odlučio od samog početka [[bolest]]i, te onda i zbog samog sebe i Rogera Taylora jer su se upravo njih rastajali od svojih supruga. Zanimljivo za ovu pjesmu je to da je May odsvirao [[Sintisajzer|klavijature]] i [[Gitara|gitaru]] baš kao što je i Mercury pjesmu otpjevao iz prvog pokušaja. * My Baby Does Me (Mercury - Deacon) - Još jedna pjesma na albumu koju su napravili Freddie Mercury i [[John Deacon|Deacon]]. * Was It All Worth It (Mercury) - Pjesmu je napisao Freddie uz pomoć ostalih članova grupe. Pjesma nas zvukom vraća u [[1970-ih|70-te]] godine. * Hang on in There (Mercury - May - Deacon - Taylor) - Objavljena je 2. maja 1989. godine na "B" strani singla "I Want It All". Objavljena je i na [[Kompaktni disk|CD]] izdanju. * Chinese Torture (Mercury - May - Deacon - Taylor) - Pjesma je objavljena na CD izdanju. * The Invisible Man (12" Version) (Taylor) - Verzija koja je objavljena na singlu , dužeg trajanja od verzije na albumu. Pjesma je objavljena na CD izdanju. == "B" strana singlova == Pjesme koje se ne nalaze na albumu, a izdane su kao "B" strana singlova: * Stealin' (Mercury) - Objavljena 19. juna 1989. godine na "B" strani singla "Breakthru". * Hijack My Heart (Taylor) – Pjesma je objavljena 7. avgusta 1989. godine na "B" strani singla "The Invisible Man". * My Life Has Been Saved (Deacon) – Objavljena je 9. oktobra 1989. godine na "B" strani singla "Scandal". Obrađena verzija objavljena je 1995. godine na albumu "[[Made in Heaven]]". ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.queenonline.com/home] *[http://www.famouslogos.us/queen-logo Queen band logo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110521002653/http://www.famouslogos.us/queen-logo/ |date=21. 5. 2011 }} as explained on Famous Logos {{Queen}} {{Commonscat|Queen}} [[Kategorija:Queen]] [[Kategorija:Albumi Queena]] [[Kategorija:Albumi iz 1989.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] j6ecdrk588ftqhew94x7rl5ao8utyk1 News of the World (album) 0 165160 3937804 3937755 2026-10-29T12:18:55Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937804 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = News of the World | Tip izdanja = Album | Artist = Queena | Cover = Queen News Of The World.png | Background = demo | Izdat = 28. oktobra 1977. | Produciran = | Žanr = [[Rock muzika|Rock]] | Dužina = | Kuća = Sarm West Studios i Wessex Studios, [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | Producent(i) = [[Queen]]<br>[[David Richards]] | Ton majstor = | Snimljen = | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = [[A Day at the Races (Queen)|A Day at the Races]]<br/>(1976) | Ovaj album = ''''' News of the World '''''<br/>(1977) | Sljedeći album = [[Jazz (Queen)|Jazz]]<br/>(1978) }} '''''News of the World''''' je 6. studijski [[album]] [[Velika Britanija|britanske]] [[Rock muzika|rock]] grupe ''[[Queen]]'', izdan 28. oktobra [[1977]]. godine. Album je poznat i po tome što sadrži stadionske anteme ''[[We Will Rock You]]'' ([[Brian May]]) i ''[[We Are the Champions]]'' ([[Freddie Mercury]]). To je bio drugi album pored albuma [[A Day at the Races (Queen)|A Day at the Races]] koji je samostalno producirala grupa. Doživio je 4 platinasta izdanja u [[SAD]]-u i 2 u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Sniman je u Sarm West Studios i Wessex Studios u [[London]]u. == Spisak pjesama == Album se sastoji od ukupno 11 pjesama, 6 na strani "A" i 5 na strani "B". Pjesma "We Will Rock You" je doživjela remiks i objavljena je na [[Compact disc|CD]] izdanju. # "[[We Will Rock You]]" ([[Brian May|May]]) – 2:01 # "[[We Are the Champions]]" ([[Freddie Mercury|Mercury]]) – 3:00 # "[[Sheer Heart Attack (pjesma)|Sheer Heart Attack]]" (Taylor) – 3:24 # "[[All Dead, All Dead]]" (May) – 3:10 # "[[Spread Your Wings]]" ([[John Deacon|John]]) – 4:36 # "[[Fight from the Inside]]" ([[Roger Taylor|Taylor]]) – 3:02 # "[[Get Down, Make Love]]" (Mercury) – 3:51 # "[[Sleeping on the Sidewalk]]" (May) – 3:05 # "[[Who Needs You]]" (Deacon) – 3:07 # "[[It's Late]]" (May) – 6:26 # "[[My Melancholy Blues]]" (Mercury) – 3:33 # "We Will Rock You (1991 Bonus Remiks Ricka Rubina, objavljena na [[Kompaktni disk|CD]] izdanju "Hollywood recordsa" iz [[1991]]. godine) == Pjesme == # "[[We Will Rock You]]" (May) – Pjesma je objavljena na "B" strani singla "We Are the Champions". Postala je jedna od najpopularnijih pjesama grupe ‘’Queen’’ a često se pjeva za vrijeme sportskih događaja, na stadionima i u sportskim arenama. # "[[We Are the Champions]]" (Mercury) – Freddie Mercury je pjesmu napisao [[1975]]. inspirisan [[fudbal]]om, ali nije snimljena sve do [[1977]]. Objavljena je kao singl ‘’We Are the Champions" i dostigla je 2. mjesto na top-listi u Velikoj Britaniji i 4. mjesto na top-listi najboljih pjesama u SAD-u. # "Sheer Heart Attack" (Taylor) – Pjesma je bila napisana samo napola kada je [[1974]]. izdan istoimeni album. Demo verziju je otpjevao [[Roger Taylor]], ali se na albumu našla verzija pjesme sa Mercuryjevim vokalima i horskim nastupom Taylora. # "All Dead, All Dead" (May) – Pjesmu je napisao i otpjevao Brian May s bek vokalima koje je izveo Mercury. Za pjesmu su se proširile glasine da je May napisao pjesmu povodom smrti svoje mačke. U jednoj od emisija "In the Studio with Redbeard", u kojoj je gostovao, May je potvrdio te glasine. # "[[Spread Your Wings]]" (Deacon) – Pjesmu je napisao John Deacon a klavir je odsvirao Mercury. Video spot je snimljen u dvorištu Taylorove kuće. Ovo je prva pjesma grupe bez pratećih vokala. # "Fight from the Inside" (Taylor) – Pjesmu je napisao, otpjevao i odsvirao Roger Taylor. # "Get Down, Make Love" (Mercury) – Mercuryjeva naj[[seks]]ualnije orijentirana pjesma iz "Queenovog" repertoara. # "Sleeping on the Sidewalk" (May) – May je pjesmu napisao inspiriran [[Velika Britanija|engleskim]] [[Gitara|gitaristom]] [[Eric Clapton|Ericom Claptonom]]. # "Who Needs You" (Deacon) – Deaconova pjesma na kojoj uz Maya svira špansku gitaru. # "[[It's Late]]" (May) – May u ovoj pjesmi koristi tehniku [[tapping]]a, prije [[Eddie Van Halen|Eddija Van Halena]], osnivača [[SAD|američke]] [[rock]] grupe [[Van Halen]]. Pjesma je objavljena kao singl u [[Kanada|Kanadi]], [[SAD]]-u, [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i [[Japan]]u. # "My Melancholy Blues" (Mercury) - U pjemi nema pratećih vokala, ni gitare. Iako u nazivu pjesme egzistira riječ [[blues]] po muzičkom stilu je puno bliže [[jazz]]u. == Top-lista albuma == {| class="wikitable" width="50%" |- !rowspan="2"|Država !colspan="2"|Top-lista !colspan="2"|Prodaja |- !Najviša dostignuta pozicija !Sedmica !Tiraž !Prodanih primjeraka |- align=center |align=left|Belgija |1 | | | |- align=center |align=left|Kanada<ref>{{cite web |url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-110.01-e.php?PHPSESSID=53gtrvbfj0gk7r9b4sd40dtvu0&q1=Queen+News+World&q2=Top+Albums%2FCDs&interval=50 |title=Results – RPM – Library and Archives Canada |publisher=Collectionscanada.gc.ca |access-date=7. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170630112140/http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-110.01-e.php?PHPSESSID=53gtrvbfj0gk7r9b4sd40dtvu0&q1=Queen+News+World&q2=Top+Albums%2FCDs&interval=50 |archive-date=30. 6. 2017 |url-status=dead }}</ref> |2 | |3xPlatinasta |300 000 |- align=center |align=left|Francuska |1 | |Zlatni | 553 600<ref>{{cite web |url=http://www.infodisc.fr/CDCertif_O.php?debut=2215 |title=Les Albums Or : |publisher=Infodisc.fr |language=French |access-date=22. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141101212619/http://www.infodisc.fr/CDCertif_O.php?debut=2215 |archive-date=1. 11. 2014 |url-status=dead }}</ref> |- align=center |- align=center |align=left|Holandija<ref>{{cite web |author=Steffen Hung |url=http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Queen&titel=News+Of+The+World&cat=a |title=Queen – News Of The World |publisher=dutchcharts.nl |access-date=7. 1. 2012}}</ref> |1 | |Platinasti |100 000 |- align=center |align=left|SAD |3 |36 |4xPlatinasta | 4 000 000 |- align=center |align=left|Norveška |4 | | | |- align=center |align=left|Velika Britanija |4 |20 |2xPlatinasta |600 000 |- align=center |align=left|Njemačka<ref>{{cite web |url=http://www.charts.de/album.asp?artist=Queen&title=News+Of+The+World&cat=a&country=de |title=charts.de |publisher=charts.de |date=28. 2. 1979 |access-date=7. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121008172932/http://www.charts.de/album.asp?artist=Queen&title=News+Of+The+World&cat=a&country=de |archive-date=8. 10. 2012 |url-status=dead }}</ref> |5 | |Platinasti |500 000 |- align=center |align=left|Austrija<ref>{{cite web |author=Steffen Hung |url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Queen&titel=News+Of+The+World&cat=a |title=Queen – News Of The World |publisher=austriancharts.at |access-date=7. 1. 2012}}</ref> |9 |28 | | |- align=center |align=left|Švedska |9 | | | |- align=center |align=left|Švicarska | | | Platinasti | 50 000 |} {{Commonscat|Queen}} ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.queenonline.com/en/the-band/discography/news-world/ Službena web stranica grupe Queen: Diskografija: News of the World] *[http://www.queenonline.com/en/the-band/discography/queen-rocks/#lyrics Tekstovi pjesama: "We Will Rock You", "Sheer Heart Attack", "It's Late" sa Queenove službene web stranice ] {{Queen}} [[Kategorija:Queen]] [[Kategorija:Albumi Queena]] [[Kategorija:Albumi iz 1977.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Elektra Recordsa]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] 8s7nkiq1rp1qnynsecuc1g7k45blxao Jazz (Queen) 0 165383 3937806 3937750 2026-10-29T12:19:01Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937806 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Jazz | Tip izdanja = Album | Artist = Queen | Cover = Queen_Jazz.png‎ | Background = | Izdat = 10. novembar [[1978]]. | Produciran = | Žanr = [[Rock muzika|Rock]] | Dužina = | Kuća = [[Mountain Studios]], [[Montreux]] [[Švicarska]] i [[Super Bear Studios]], [[Berre-les-Alpes]], [[Francuska]] | Producent(i) = [[Queen]]<br />[[Roy Thomas Baker]] | Ton majstor = | Snimljen = | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = [[News of the World (album)|News of the World]]<br />(1977.) | Ovaj album = ''''' Jazz '''''<br />(1978.) | Sljedeći album = [[Live Killers]]<br />(1979.) }} '''''Jazz''''' je 7. studijski [[album]] [[Velika Britanija|britanske]] [[Rock muzika|rock]] grupe ''[[Queen]]'', izdan 10. novembra [[1978]]. godine.<br />Ovo je prvi album sniman izvan [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske|UK]], u studijima "Mountain Studios" u [[Montreux]]u, [[Švicarska]] i ''Super Bear'' u [[Nica|Nici]], [[Francuska]]. Album je uz grupu producirao [[Roy Thomas Baker]], nakon albuma ''[[A Night at the Opera (album, Queen)|A Night at the Opera]]'' i trogodišnje pauze u radu s grupom Queen. Na albumu su zastupljeni različiti muzički stilovi, kao na primjer disco funk ("Fun It"), [[hard rock]] ("Dead On Time") ili [[country]] stil ("Fat Bottomed Girls"). Album je dostigao 6. mjesto na američkoj top-listi [[Billboard 200]].<ref>{{cite news|url=http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/jazz-19790208|title=Queen: Jazz|last=Marsh|first=Dave|date=8. 2. 1979|work=Rolling Stone|access-date=10. 10. 2011}}</ref> Zanimljivo je da iako je album po tome nazvan niti jedna pjesma na albumu nije napisana u [[jazz]] stilu. === Popis pjesama === # "[[Mustapha]]" (Mercury) – 3:01 # "[[Fat Bottomed Girls]]" (May) – 4:16 # "[[Jealousy]]" (Mercury) – 3:13 # "[[Bicycle Race]]" (Mercury) – 3:01 # "If You Can't Beat Them" (Deacon) – 4:15 # "Let Me Entertain You" (Mercury) – 3:01 # "Dead on Time" (May) – 3:23 # "In Only Seven Days" (Deacon) – 2:30 # "Dreamer's Ball" (May) – 3:30 # "Fun It" (Taylor) – 3:29 # "Leaving Home Ain't Easy" (May) – 3:15 # "[[Don't Stop Me Now]]" (Mercury) – 3:29 # "More of that Jazz" (Taylor) – 4:16 # "Fat Bottomed Girls" (1991 Remiks Briana Maloufa) - 4:22 # "Bicycle Race" (1991 Remiks Juniora Vasqueza) - 4:59 Pjesme 14. i 15. objavljene su na [[Kompakt disk|CD]] izdanju "Hollywood Recordsa" iz [[1991]]. godine. == Pjesme == # Mustapha (Mercury) – Tekst pjesma se sastoji od riječi na [[Engleski jezik|engleskom]], [[Arapski jezik|arapskom]] i [[Perzijski jezik|perzijskom]] jeziku te jednog broja vjerovatno izmišljenih riječi. Neke od razumljivih riječi koje se spominju u pjesmi su: "Mustapha", "Ibrahim" i fraze "Allah, Allah, Allah will pray for you", "salaam alaykum" i "alaykum salaam". Pjesma je objavljena kao [[singl]] 1979. godine u [[Bolivija|Boliviji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Španija|Španiji]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Nastupe uživo, kao što je performans Live Killers, [[Freddie Mercury|Mercury]] je često započinjao riječima ove pjesme "''[[Alah|Allah]] will pray for you''" te nastavljao "''Mama, just killed a man...''" ([[Bohemian Rhapsody]]). Ponekad je grupa pjesmu izvela u potpunosti pri čemu je Freddie svirao [[klavir]]. # Fat Bottomed Girls (May) – Pjesmu je napisao May a vodeće vokale otpjevali su Freddie i May a pjesma na ironičan način prikazuje [[Seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]] pjevača Freddija Mercuryja. Objavljena je 1981. godine na kompilaciji "[[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]]" i 1997. godine na kompilaciji "[[Queen Rocks]]". # Jealousy (Mercury) - Sve vokale otpjevao je Freddie Mercury. Pjesma je objavljena kao singl 1979. godine u [[SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]], [[Brazil]]u, [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i [[Sovjetski Savez|SSSR-u]]. # Bicycle Race (Mercury) - Pjesma je objavljena kao singl 13. oktobra 1978. godine. Prilikom promocije singla grupa je na pozornici organizovala utrku 56 golih djevojaka na [[bicikl]]ima i to su snimili kao muzički spot. Spot je zabranjen. Pjesma je objavljena na kompilaciji "[[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]]" iz 1981. godine. # If You Can't Beat Them (Deacon) - [[Hard rock]] pjesma koju je napisao [[John Deacon|Deacon]]. May je odsvirao sve dionice na [[Gitara|gitari]] uključujući solo u trajanju od preko dvije [[Minuta|minute]], što je jedno od najdužih soliranja na gitari u nekoj od pjesama grupe "Queen". # Let Me Entertain You (Mercury) - Mercury je naslov pjesme "(Dopustite mi da vas zabavim)" uputio direktno publici. Riječima "We'll sing to you in Japanese" ("Pjevat ćemo vam na [[japanski jezik|japanskom]]") upućuje na Mayovu pjesmu "[[Teo Torriatte (Let Us Cling Together)]]" objavljenu 1976. godine na albumu "[[A Day at the Races (album)|A Day at the Races]]". Dionica na [[Gitara|gitari]] ponovno je iskorištena u pjesmi "The Hitman" koja je objavljena na albumu [[Innuendo (Queen)|Innuendo]] iz 1991. godine. # Dead on Time (May) - Jedna od [[Heavy metal]] pjesama grupe na kojoj May brzo i agresivno svira svoju gitaru, kao i [[Roger Taylor|Taylor]] [[Bubanj|bubnjeve]]. Sastav nikada pjesmu nije izveo uživo, ali je May tokom turneje za album odsvirao dio pjesme dok je solirao na gitari. "Dead on Time" podsjeća na "[[Keep Yourself Alive]]" s prvog albuma, čak se i pojavljajuju te riječi na kraju pjesme, prethodeći Mercuryjevom urlanju "You're dead!" # In Only Seven Days (Deacon) - Deaconova pjesma koja podsjeća na njegovu prethodnu "Spread Your Wings". Deacon je odsvirao dionice na električnoj i akustičnoj gitari. # Dreamer's Ball (May) - Pjesma je posvećena [[Elvis Presley|Elvisu Presleyu]] koji je umro [[1977|prethodne]] godine. Aranžman za koncertnu verziju pjesme u potpunosti je drugačiji, s Mayovim i Taylorovim vokalima. # Fun It (Taylor) - Pjesma s elementima [[funk]] i [[disco]] muzike. Uz Mercuryja pjeva i Taylor, koji je odsvirao sve instrumente. # Leaving Home Ain't Easy (May) - Mayova balada koju je i otpjevao. # Don't Stop Me Now (Mercury) - Jedna od najpoznatijih pjesama grupe ‘’Queen’’. Objavljena je kao singl 26. januara 1979. godine i dospjela je na deveto mjesto singlova u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. 1981. godine objavljena je na kompilaciji "[[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]]". # More of that Jazz (Taylor) - Taylorova hard-rock pjesma s gorkim komentarima o trenutnoj društvenoj situaciji. Taylor je otpjevao i odsvirao gotovo sve instrumente. Na kraju su upotrijebljeni djelovi pjesama s ovog albuma: "Dead on Time", "Bicycle Race", "Mustapha", "If You Can't Beat Them", "Fun It" i "Fat Bottomed Girls". == Top-lista albuma == {|class="wikitable" width="50%" |- !Država!!colspan="2"|Top-lista!!colspan="2"|Prodaja |- ! !!Najviša pozicija!!Sedmica!!Tiraž!!Broj prodatih primjeraka |- |Portugal||1|| || || |- |Francuska<ref>{{Cite web |url=http://www.infodisc.fr/Album_Q.php |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140330133056/http://www.infodisc.fr/Album_Q.php |archive-date=30. 3. 2014 |url-status=dead }}</ref>||7|| ||Zlatni ||176.300<ref>{{Cite web |url=http://www.infodisc.fr/CDCertif_O.php |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 5. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6B7PGweHW?url=http://www.infodisc.fr/CDCertif_O.php |archive-date=2. 10. 2012 |url-status=dead }}</ref> |- |UK||2|| ||Zlatni||100.000 |- |Holandija||3|| || || |- |Njemačka||5|| ||Zlatni ||250.000 |- |Norveška||6|| || || |- |Švedska||6|| || || |- |USA||6||17||Platinasti||1.000.000 |- |Austrija<ref>{{cite web |author=Steffen Hung |url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Queen&titel=Jazz&cat=a |title=Queen – Jazz |publisher=austriancharts.at |access-date=11. 1. 2012}}</ref>||8|| ||Zlatni ||25.000 |- |Švicarska|||| ||Platinasti ||50.000 |- |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Queen}} * [http://www.queenonline.com/en/the-band/discography/jazz/ Službena web stranica grupe Queen: Diskografija] {{Queen}} [[Kategorija:Queen]] [[Kategorija:Albumi Queena]] [[Kategorija:Albumi iz 1978.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju EMI Recordsa]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Elektra Recordsa]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] g9kro900k3yckfv1t23iu1jdv3lwz1p Queen (album) 0 165680 3937802 3831720 2026-10-29T12:18:46Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937802 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija album | | Ime = Queen | Tip izdanja = Studijski album | Artist = Queena | Cover = Queen_Queen.png | Background = studio | Izdat = 13. juli 1973. | Produciran = | Žanr = [[Rock muzika|Rock]] | Dužina = 39:09 | Kuća = [[Trident studio]]<br>[[De Lane Lea Studios]] | Producent(i) = [[Roy Thomas Baker]], [[John Anthony]], [[Queen]] | Ton majstor = | Snimljen = | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = | Ovaj album = ''''' Queen '''''<br/>(1973) | Sljedeći album = [[Queen II]]<br/>(1974) }} '''''Queen''''' je prvi studijski [[album]] [[Velika Britanija|britanske]] [[Rock muzika|rock]] grupe ''[[Queen]]'' izdan 13. jula 1973. godine. Sniman je u studijima ''De Lane Lea'' i ''Trident'' u kojem su u to doba snimali poznati muzičari poput [[Rolling Stones|The Rolling Stonesa]], [[Elton John|Eltona Johna]] i [[David Bowie|Davida Bowie]]a. Sastoji se od 10 pjesama od kojih je 5 napisao vodeći vokal [[Freddie Mercury]]. Tekst za 4 pjesme napisao je [[Gitara|gitarist]] [[Brian May]], uključujući i pjesmu ‘’Doing All Right’’ koju je napisao zajedno sa [[Tim Staffell]]om dok su bili u grupi ‘’Smile’’, dok je preostalu pjesmu sa albuma napisao [[Bubnjevi|bubnjar]] [[Roger Taylor]]. S obzirom da je "Queen" tada bila relativno nepoznata grupa morali su satima čekati da studio bude prazan kako bi mogli snimiti vlastite pjesme, te je iz tog razloga album uglavnom sniman noću što mu daje svojevrstan ugođaj i što se osjeti na njemu. Album prvijenac je presjek najboljih pjesama koje je Queen izvodio u prve dvije godine svog postojanja i više je kolekcija kompozicija nego trenutak inspiracije poput kasnijih izdanja. 6. jula 1973. godine izdan je singl [[Keep Yourself Alive]] koji se nije uspio plasirati na top-liste i koji je bio tek manji hit u [[Japan]]u. Album se na top-listi zadržao 28 sedmica te dospio na 24. mjesto. ''Queen'' su se predstavili svojim prvijencem kao višeslojan i slojevit sastav, podjednako i muzički i tekstualno. Album je donio spoj ranog [[heavy metal]]a i [[hard rock]]a s artističkim pristupom tada dominantnog glam rocka, te elemente progresivnog i folk rocka sa višeglasnim vokalnim melodijama i produkcijski posloženim zvukom koji su postali karakteristični za sastav. Isto tako prvijenac je predstavio izvrstan vokal pjevača [[Freddie Mercury|Freddija Mercuryja]] i gitarističko umijeće [[Brian May|Briana Maya]], te solidnu ritam sekciju basista [[John Deacon|Johna Deacona]] i bubnjara [[Roger Taylor|Rogera Taylora]]. Za [[singl]]ove s albuma "[[Keep Yourself Alive]]" i "[[Liar]]" (izdan samo u [[SAD]]-u) su snimljeni promotivni filmovi koji su bili među prvim ikad napravljenim videospotovima u historiji moderne muzike.<br> Album je sadržavao čuvenu krilaticu ''Ne sintisajzeru'' (No synthesizers) čime se grupa htjela jasno ograditi od tada sveopće prihvaćenog instrumenta u rock muzici i time još više naglasiti vlastitu virtuoznost. Smatra se jednim od najpodcijenjenijih prvijenaca [[hard rock]] žanra i jednim od najutjecajnijih albuma [[heavy metal]]a. Internetski portal "DigitalDreamDoor.com" ga je uvrstio među 100 najboljih gitarističkih albuma rocka, te među 100 najboljih debitantskih albuma. == Spisak pjesama == # "[[Keep Yourself Alive]]" (May) - 3:48 # "Doing All Right" (Staffel - May) - 4:09 # "Great King Rat" (Mercury) - 5:41 # "My Fairy King" (Mercury) - 4:08 # "[[Liar]]" (Mercury) - 6:26 # "The Night Comes Down" (May) - 4:23 # "Modern Times Rock And Roll" (Taylor) - 1:18 # "Son And Daughter" (May) - 3:21 # "Jesus" (Mercury) - 3:44 # "Seven Seas of Rhye" (Mercury) - 1:15 == Pjesme == ===Keep Yourself Alive=== Gitarist [[Brian May]] je ovu uvodnu pjesmu napisao prije nego što se grupi pridružio basist [[John Deacon]]. Pjesma je prvi i jedini singl grupe koji se nije uspio plasirati na top-liste, ali usprkos tome postala je prvi "klasik" kojeg su redovno izvodili na svim koncertima u svojih prvih deset godina postojanja i jedna je od njihovih najžeščih i najpoznatijih kompozicija. Stihovi pjesme govore o iskustvima, problemima i životu mladih grupa na putu prema slavi i komercijalnom proboju. 1997. godine objavljena je na kompilaciji [[Queen Rocks]], a koncertna verzija pjesme se može naći na albumima [[At the Beeb]], [[Live Killers]] i [[Queen Rock Montreal]]. Pjesmu je obradio [[Yngwie Malmsteen]] na albumu "Dragon Attack: A Tribute To Queen" i izdao je kao singl, dok britanski heavy metal grupa [[Iron Maiden]] redovno svira njen poznati gitaristički riff tokom izvođenja svog standarda "Sanctuary" kao posvetu kompoziciji. Pjesma je uvrštena i na kompilaciji "Harley-Davidson Cycles: Road Songs Vol. 2", a 2008. godine pjesmu je "Rolling Stone" stavio na broj 31 od 100 najboljih gitarističkih pjesama. ===Doing All Right=== Ovo je pjesma grupe "Smile", od kojega je nastao [[Queen]]. To je prva pjesma koju je [[Freddie Mercury|Mercury]] uz [[klavir]] otpjevao uživo. Prije njega pjevao ju je [[Tim Staffel]], basist i pjevač spomenute grupe. [[Freddie Mercury|Mercury]] se trudio otpjevati pjesmu na sličan način, mijenjajući tokom izvođenja pjesme način pjevanja i raspon vokala, što je postalo kasnije njegov trademark. Pjesma je preteča [[Queen]]ovih melodičnih balada kojima dominira klavir i kombinira lagane dijelove sa furioznim [[hard rock]] dionicama. ===Great King Rat=== Jedna od žeščih i progresivnijih pjesama na albumu koja je tipičan primjer ranog zvuka grupe sa dužim solima i čestim promjenama ritma. Bila je koncertni favorit na prvim turnejama sastava gdje je bila jedna od boljih pjesama koje su izvodili u svojim ranim danima. Smatra se jednom od najboljih bubnjarskih izvedbi [[Roger Taylor]]a. Živa verzija pjesme se može naći na albumu [[At the Beeb]] sa puno žešćim i konkretnijim bubnjevima. Neki dijelovi gitarističkih sola su upotrebljeni kasnije na poznatijoj pjesmi "Stone Cold Crazy" koja je objavljena 1974. godine na albumu [[Sheer Heart Attack]]. ===My Fairy King=== Na ovoj pjesmi se prvi put [[Freddie Mercury|Mercury]] pojavljuje kao klavirist. Dio stihova kompozicije poput "Mother Mercury, look what they've done to me" su inspirisali pjevača da promjeni svoje prezime "Bulsara" u Mercury što je i napravio 1970. godine. Ovo je bila prva pjesma koju je Mercury napisao o svojem svijetu fantazije kojega je nazvao "Rhye" i po formi i strukturi smatra se jednom od preteča [[Bohemian Rhapsody]]. Dio stihova pjesme je Mercury uzeo iz djela Roberta Browninga "The Pied Piper Of Hamelin". Ovo je prva i uvodna pjesma na albumu [[At the Beeb]]. ===Liar=== [[Freddie Mercury|Mercury]] je pjesmu napisao 1970. godine, prije nego što se grupi pridružio basist [[John Deacon]]. U februaru 1974. godine je objavljena kao drugi singl grupe u [[SAD]]-u ali se nije plasirala na top-liste. Uz "Keep Yourself Alive" najpoznatija je pjesma albuma koja je postala koncertni standard i jedan od najimpresivnijih trenutaka njihovih nastupa. Uživo je obično trajala preko osam minuta i redovno su je izvodili kao zadnju pjesmu prije izlaska na bis tokom sedamdesetih. Smatra se jednom od najboljih pjesama iz ranih dana ‘’Queena’’. U muzičkom stilu, pjesma je [[heavy metal]] sa progresivnom rock strukturom, a znamenitosti pjesme uključuju gitarski riff na tragu [[Jimi Hendrix]]a, bubnjarski intro solo i solo dionica na bas-gitari prije furioznog kraja. Ovo je također bila jedna od rijetkih [[Queen]]ovih kompozicija na kojoj su koristili Hammond organ klavijature i na kojoj basist [[John Deacon]] pjeva prateće vokale. Stihovi pjesme su nadahnuti kratkom pričom iz Germanske mitologije i ličnim životnim iskustvima njenog autora, koje tematski vješto kombinira u jednu cjelinu. ===The Night Comes Down=== [[Brian May|May]] je pjesmu napisao 1970. godine. Snimljena je u septembru 1971. godine na demo snimci kojom je grupa tražila svoj prvi angažman i ugovor, te je jedina kompozicija na albumu koja se našla nepromjenjena sa te snimke. Ovo je prva poluakustična melanholična balada [[Brian May]]a sa jakim [[folk rock]] uticajem kakve su postale karakteristične za gitaristu [[Queen]]a. ===Modern Times Rock And Roll=== Prva pjesma koju je napisao i otpjevao [[Bubanj|bubnjar]] grupe [[Roger Taylor]] sa za njega tipičnom buntovnom mladenačkom tematikom. Najbrža i najžešća pjesma na albumu koja govori o heavy rocku i pratećim stereotipima. ===Son And Daughter=== [[Hard rock]] pjesma [[Brian May|May]]a koju je napisao 1972. godine. Objavljena je na "B" strani singla "Keep Yourself Alive". Pjesma je bila koncertni favorit na prve dvije turneje sastava i služila je za gitaristički solo [[Brian May]]a. Živa verzija pjesme sa spomenutim solom nalazi se na albumu [[At the Beeb]]. Kasnije je odbačena dok je solo na gitari produžen i modificiran, te je postao dio pjesme "Brighton Rock" i Mayov trademark desetominutni solo kojeg je izvodio tokom cijele svoje karijere. "Son And Daughter" je primjer najranijeg [[Queen]]ovog zvuka sa izrazito [[blues]] riffom i bila je pjesma koju su na audiciji za njihovog basistu morali proći prijavljeni kandidati. ===Jesus=== Progresivna rock pjesma čije riječi kazuju dio priče o [[Isus]]u iz [[Nazaret]]a. Zanimljivost je što je autor pjesme [[Freddie Mercury|Mercury]] bio sljedbenik [[Zoroastrizam|zoroastrizma]]. Pjesma sadrži i izrazito psihodelične tonove koje je gitarist [[Brian May]] proizveo dosnimavajući melodije sa svoje gitare koji zvuče poput sintisajzera. ===Seven Seas Of Rhye=== Kratki instrumental na kraju albuma sa poznatim klavirskim uvodom koji će postati puna pjesma sa tekstom na slijedećem albumu [[Queen II]]. Za vrijeme snimanja ovog albuma pjesma je bila tek napola dovršena. == Članovi == === Članovi grupe === * [[Freddie Mercury]] - vodeći i bek vokali, [[klavir]] * [[Brian May]] - električna i akustična [[gitara]], bek vokali, vokalni prelaz u pjesmi ''Keep Yourself Alive'', klavir u pjesmi ''Doing All Right'' * [[Roger Taylor]] - [[bubnjevi]], udaraljke, bek vokali, vodeći vokal (''Modern Times Rock 'n' Roll''), vokalni prelaz (''Keep Yourself Alive'') * [[John Deacon]] - [[bas-gitara]] === Ostali članovi na albumu === * [[John Anthony]] – producent, bek vokali (''Modern Times Rock 'n' Roll'') * [[Roy Thomas Baker]] – producent, inženjer zvuka * Mike "Clay" Stone – inženjer zvuka * Ted Sharpe – inženjer zvuka * David Hentschel - inženjer zvuka * Louis Austin - inženjer zvuka (''The Night Comes Down'') == Vanjski linkovi== *[http://queenonline.com/q_history/history.php?history=6&section=1 ''Queen'' na ‘’Queen’’ovoj oficijelnoj web stranici na kojoj se može naći i historijat grupe kao i tekstovi pjesama] *[http://qliverecordings.tripod.com/earlyrec.html Rani Queenovi snimci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120324103156/http://qliverecordings.tripod.com/earlyrec.html |date=24. 3. 2012 }} {{Commonscat|Queen}} {{Queen}} [[Kategorija:Queen]] [[Kategorija:Albumi Queena]] [[Kategorija:Albumi iz 1973.]] [[Kategorija:Debitantski albumi iz 1973.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] 84mp5xsnmgmaq1y2nwlgf46ayi1riej Sheer Heart Attack 0 165736 3937797 3853793 2026-10-29T12:18:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937797 wikitext text/x-wiki {{O...|albumu|istoimenu pjesmu|Sheer Heart Attack (pjesma)}} {{Infokutija album | | Ime = Sheer Heart Attack | Tip izdanja = Album | Artist = Queen | Cover = Queen Sheer Heart Attack.png | Background = orange | Izdat = 8. novembar 1974. | Produciran = | Žanr = [[Rock muzika|rock]] | Dužina = | Kuća = [[EMI]] i [[Elektra Records]] | Producent(i) = [[Roy Thomas Baker]]<br>[[Queen]] | Ton majstor = | Snimljen = | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = ''[[Queen II]]''<br/>(1974) | Ovaj album = '''''Sheer Heart Attack'''''<br/>(1974) | Sljedeći album = ''[[A Night at the Opera (Queen)|A Night at the Opera]] ''<br/>(1975) }} '''Sheer Heart Attack''' je treći studijski [[album]] [[Velika Britanija|britanske]] [[Rock muzika|rock]] grupe ''[[Queen]]'' izdan 10. novembra 1974. godine. Album je bio njihov prvi hit album, podjednako dobro primljen od publike i kritike. Album je proveo 24 sedmice na britanskoj top-listi gdje je dostigao 2. mjesto. Također, prvi je album grupe koji je ušao u Top 20 u [[SAD]]-u gdje je 1975. godine dospio do broja 12. Uspjehu albuma pridonio je singl ''[[Killer Queen]]'' koji je izdan mjesec dana prije albuma i koji je postao prvi svjetski hit grupe, dospijevši do broja 2 na britanskoj i do broja 12 na američkoj top-listi singlova. Album je svojevrsni spoj prethodna dva albuma i smatra se prvim "klasičnim" izdanjem sastava na kojem su konačno razvili svoj originalni i prepoznatljivi rock izražaj. Za razliku od prethodnika ovaj put naglasak je bio na kompozicijama kraće i prihvatljivije forme, sa skraćenim instrumentalnim dionicama, čime se nije izgubilo na virtuoznosti već su pjesme bile mnogo konkretnije i naglašenije. Album je nastavio trend koji je započeo njegov prethodnik "kolažne" produkcije u kojoj se pjesme bez završetaka naslanjaju jedna na drugu, imao je izuzetnu produkciju i muzički je bio veoma inovativan. [[Queen]] su ovim albumom napravili još jedan korak naprijed, spajajući različite muzičke žanrove i eksperimentirajući sa novim. Smatra se jednim od esencijalnih izdanja [[Queen]]a i [[hard rock]] žanra, te jednim od najboljih albuma grupe. Uticajni muzički magazin "Classic Rock" ga je uvrstio među 100 najvećih britanskih albuma na broj 28,<ref>{{Cite web |url=http://www.rocklistmusic.co.uk/steveparker/classicrock2.htm |title=Classic Rock: 100 najvećih britanskih albuma |access-date=12. 4. 2012 |archive-date=15. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130515072650/http://www.rocklistmusic.co.uk/steveparker/classicrock2.htm |url-status=dead }}</ref> a vodeći [[heavy metal]] magazin "Kerrang!" ga je isto stavio na svoju listu 100 najboljih britanskih rock albuma na broj 8.<ref>[http://www.rocklistmusic.co.uk/kerrang.htm#British%20Rock%20Albums Kerrang!: 100 najboljih britanskih rock albuma]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Uključen je i u knjigu "1001 album koji morate čuti prije smrti" sastavljenu od vodećih svjetskih muzičkih kritičara. Poseban je i po tome što je za vrijeme snimanja albuma gitarist [[Brian May]] bio u [[Bolnica|bolnici]], te je kasnije snimio svoje dionice koje su na album namiksane naknadno. Sa ovim albumom [[Queen]] je postala nova globalna [[rock]] atrakcija i jedna od vodećih rock grupa druge polovine sedamdesetih godina. Slika na naslovnoj strani albuma je ponovo djelo čuvenog fotografa [[Mick Rock]]a koji je slikao sastav i za prethodni album [[Queen II]]. == Popis pjesama == # "Brighton Rock" (May) - 5:11 # "[[Killer Queen]]" (Mercury) - 3:01 # "Tenement Funster" (Taylor) - 2:48 # "[[Flick of the Wrist]]" (Mercury) - 3:19 # "[[Lily of the Valley]]" (Mercury) - 1:43 # "[[Now I'm Here]]" (May) - 4:16 # "In The Lap Of The Gods" (Mercury) - 3:22 # "Stone Cold Crazy" (Mercury - May - Taylor - Deacon) - 2:14 # "Dear Friends" (May) - 1:07 # "Misfire" (Deacon) - 1:50 # "Bring Back That Leroy Brown" (Mercury) - 2:13 # "She Makes Me (Stormtrooper In Stilletoes)" (May) - 4:08 # "In The Lap Of The Gods … Revisited" (Mercury) - 3:47 Bonus izdanje "Hollywood recordsa" iz [[1991]]. # "Stone Cold Crazy" (1991 remiks Michaela Wagenera) (Mercury - May - Taylor - Deacon) == Pjesme == ===Brighton Rock=== Brza, energična i melodična [[hard rock]] pjesma sa instrumentalnim [[heavy metal]] dionicama koja otvara album koju je [[Brian May]] napisao [[1973]]. godine inspirisan mladim ljubavnim parom kojeg je sreo u Brightonu, [[Velika Britanija]]. Originalno zamišljena kao vokalni duet dijaloga glavnih likova pjesme koje je pjevač [[Freddie Mercury]] na kraju izveo sam, otpjevajući i muške i ženske vokale. Pjesma je znamenita po svom dugom gitarskom solu koji je postao ''trademark'' gitarski solo [[Brian May]]a kojeg je u produženoj verziji i u raznim varijacijama izvodio uživo na svim koncertima [[Queen]]a, samostalne karijere i kojeg izvodi još uvijek. Solo demonstrira Mayovu jedinstvenu tehniku sviranja više različitih gitarističkih harmonija i melodija u isto vrijeme pomoću eho efekta i smatra se jednim od njegovih najboljih gitarskih sola. Studijska verzija sola se obično ubraja među 100 najboljih gitarskih sola po svim izborima i anketama različitih eminentnih muzičkih publikacija, a vodeći gitaristički magazin "Guitar World" ga je stavio na broj 41.<ref> [http://guitarworld.com/articles/100+greatest+guitar+solos?page=1 Guitar World.com: 100 najboljih gitarskih sola]</ref> Uživo bi pjesma ili sam njen gitarski solo trajali od 9 do 16 minuta zavisno od turneje do turneje, tako da se na koncertnom albumu Live Killers nalazi kompletna pjesma sa produženim gitarskim solom, bubnjarskim solom i instrumentalnom improvizacijom sva tri instrumenta uključujući bas-gitaru u trajanju od 12 minuta, dok se na drugom koncertnom albumu [[Live at Wembley '86]] nalazi sam gitarski solo u trajanju od 9 minuta. Verzija gitarskog sola sa Live Killers se smatra jednim od najboljih gitarističkih sola izvedenih uživo.<ref>{{Cite web |url=http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_guitarsolo.html |title=DigitalDreamDoor.com: 100 najboljih gitarskih sola |access-date=12. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100609165403/http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_guitarsolo.html |archive-date=9. 6. 2010 |url-status=dead }}</ref> ===Killer Queen=== Ovo je jedna od najpoznatijih pjesama grupe Queen i jedan od njihovih najvećih hitova koje je napisao i komponirao pjevač [[Freddie Mercury]]. Lagana i artistička glam rock pjesma sa zaraznim [[pop]] refrenom i formom "zvučnog zida" koja je postala prvi internacionalni hit grupe, dospijevši do broja 2 na britanskoj i broja 12 na američkoj top-listi singlova, osiguravši grupi novi nastup na ''Top Of The Pops'' i prestižnu "Ivor Novello" nagradu njenom autoru za najbolje komponiranu pjesmu. U muzičkom stilu jedan od najsvjetlijih trenutaka sastava i njenog autora, sa jednostavnom "pulsirajućom" melodijom, dominantnim klavirom i vokalnim harmonijama, te poznatim "posloženim" gitarskim solom. Pjesma je bila jedan od najvećih hitova i najboljih kompozicija 1974. godine i kvalitetom je zavidno odudarala od ostalih tada dominantnih pop i rock materijala.<ref>{{Cite web |url=http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/bg_hits/bg_hits_74.html |title=DigitalDreamDoor.com: 100 najboljih rock pjesama 1974. godine |access-date=12. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100527224003/http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/bg_hits/bg_hits_74.html |archive-date=27. 5. 2010 |url-status=dead }}</ref> Stihovi pjesme govore o eskort dami za visoku i bogatu društvenu klasu. Snimljena je dok je [[Brian May|May]] bio u [[Bolnica|bolnici]] te je svoje dionice snimio naknadno 1981. godine, objavljena je na kompilaciji [[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]], a verzija pjesme uživo se nalazi na albumima Live Killers i Queen Rock Montreal. Na video kompilaciji ''Greatest Video Hits 1'' se nalazi izvedba pjesme na ''Tops Of The Pops'' programu. Pjesma je dio kompjuterske igre Guitar Hero, a po njoj se zove i album obrada [[Queen]]ovih pjesama od drugih izvođača, kao i autorizirana knjiga fotografija sastava od poznatog fotografa [[Mick Rock]]a. ===Tenement Funster=== [[Hard rock]] pjesma sa jakim glam utjecajima koju je napisao i glavni vokal otpjevao [[Bubanj|bubnjar]] [[Roger Taylor]] sa njegovom prepoznatljivom buntovnom mladenačkom tematikom. Jedna od jednostavnijih pjesama na albumu koja se ubraja među najbolje kompozicije bubnjara [[Queen]]a i sadrži eminentne bubnjarske dionice i slične eho efekte [[Brian May|Mayove]] [[Gitara|gitare]] poput onih u pjesmi "Brighton Rock". ===Flick Of The Wrist=== Žestoka i progresivna pjesma [[Freddie Mercury]]ja sa energičnim uvodom na klaviru i "istočnjačkim" gitarskim riffom koja se direktno nadovezuje na prethodnu. Jedna je od agresivnijih i mračnijih pjesama na albumu, sa neuobičajeno "gnjevnim" tekstom i interpretacijom za grupu Queen. Iako je bila izdana kao zajednički singl sa Killer Queen nije imala izrazitu promociju što je razlog da nije naročito popularna osim obožavateljima grupe. [[Brian May|May]] je prvi puta čuo pjesmu tek kada je izašao iz [[Bolnica|bolnice]] i počeo snimati svoje dionice na [[Gitara|gitari]] i prateće vokale. Završni stih pjesme "Baby you've been had" se može čuti i u sljedećoj pjesmi s albuma "Lily Of The Valley" koja se naslanja na nju. Pjesma je uživo bila izvođena samo na dvije turneje u razdoblju od [[1974]]. do [[1976]]. godine i jedan je u nizu zaboravljenih rockerskih brojeva [[Queen]]a. ===Lily Of The Valley=== [[Freddie Mercury|Mercuryjeva]] [[art rock]] mitološka balada sa jakim klasičnim uticajem smještena u svijet fantazije "Rhye" u kojoj svira [[klavir]] i pjeva sve vokale. Pjesma u muzičkom i tematskom smislu priziva prethodni album i govori o "prestanku rata u kraljevstvu Rhye i padu njegovog kralja". Ovo je jedna od najdražih pjesama [[Brian May]]a koje je napravio Mercury u diskografiji grupe. ===Now I’m Here=== Jedna od najpoznatijih i najpopularnijih [[hard rock]] pjesama [[Queen]]a koju je [[Brian May|May]] napisao dok je ležao u [[Bolnica|bolnici]], ujedno je i drugi singl s albuma koji je dospio do broja 11 na britanskoj top-listi singlova. Pjesma je snimljena u zadnjoj sedmici snimanja albuma i [[klavir]] na njoj svira [[Brian May|May]]. Pjesma je poznata po svom "teškom" gitarskom riffu, vokalnim harmonijama i bubnjevima, te je postala nezaobilazni koncertni standard sastava, kojeg su redovno izvodili na svakom koncertu tokom cijele karijere. Uživo je obično trajala između 6 i 9 minuta, svirali su je puno brže i žešće, ponekad i u dijelovima, a redovno bi uključivala solo na bubnjevima [[Roger Taylor]]a na kraju pjesme. Povremeno bi služila i za komunikaciju Mercuryja sa publikom. Stihovi pjesme izražavaju stanje u kojem je May bio pišući kompoziciju pjesmee, reflektirajući na netom zbog bolesti prekinutu turneju na kojoj su bili sa grupom Mott The Hopple u [[SAD]]-u, rastuću popularnost Queena i brigu oko budućnosti iste. Pjesma se smatra jednom od najboljih gitarističkih kompozicija [[Brian May]]a i jednom od njegovih krucijalnih stvari, te je redovno uključena u razne izbore najboljih gitarističkih pjesama, poput "Q magazina" koji ju je stavio na broj 33 najboljih svih vremena.<ref> [http://guitar-city.blogspot.com/2008/11/100-greatest-guitar-tracks-ever-from-q.html Q Magazine: 100 najboljih gitarističkih pjesama]</ref> 1981. godine je uključena na Greatest Hits kompilaciji, a [[1997]]. godine se našla i na Queen Rocks albumu. Verzija pjesme uživo se nalazi na svakom koncertnom albumu kojeg je sastav objavio sa Mercuryjem kao pjevačem, a na koncertu u njegovu čast [[1992]]. godine su je izveli Def Leppard zajedno sa [[Brian May]]om. Videospot za pjesmu je zapravo njena koncertna izvedba u dvorani "Rainbow" u [[London]]u iz 1974. i nalazi se na kompilaciji ''Greatest Video Hits 1''. ===In The Lap Of The Gods=== Progresivna rock pjesma sa vjerskim i mitološkim referencama koju je napisao i komponovao pjevač [[Freddie Mercury]]. Prema njegovim riječima ova pjesma bila je svojevrsna priprema za [[Bohemian Rhapsody]] i album [[A Night at the Opera (Queen)|A Night at the Opera]]. Još jedna kompozicija na albumu koja u muzičkom smislu priziva prethodni album [[Queen II]], izrazito kompleksne forme, sa virtuoznim sviranjem klavira i ekstravagantnim vokalima. Mercuryjeva produkcijski napravljena vokalna intonacija pjesme daje joj "božanski" prizvuk, dok je vokalne vriskove odradio bubnjar [[Roger Taylor]]. ===Stone Cold Crazy=== Inovativna i inspirativna [[heavy metal]] pjesma koja je najbrža i najžešća na albumu i jedna od najjačih pjesama sastava uopće. Prva pjesma u kojoj se kao autor navodi [[Queen]], odnosno svi članovi sastava jer se u vrijeme izlaska albuma niko nije sjećao ko je napisao tekst pjesme. Prema Mercuryju to je bila prva pjesma koju je [[Queen]] izvodio uživo još 1972. godine, ali tek su 1974. godine odlučili snimiti je u studiju. Pjesma govori o gangsteru koji razmišlja o različitim zločinima koje bi počinio i u njoj se spominje i [[Al Capone]]. Pjesma je "klasični" [[Queen]]ov rockerski broj kojega su izvodili na svakom nastupu tokom svojih prvih deset godina postojanja i jedna je od najutjecajnijih i najžešćih pjesama svog vremena. Smatra se pretečem podžanrova metala poput thrash i [[speed metal]]a. [[Metallica]] je snimila svoju obradu pjesme koju su uživo redovno izvodili, te su je objavili na svom singlu [[Enter Sandman]] s albuma [[Metallica (album)|Metallica]] iz 1991. godine, te su za nju dobili prestižnu nagradu ''[[Grammy]]''. ===Dear Friends=== Kratka i tužna klavirska balada koju je May napisao isto za vrijeme boravka u bolnici. Glavni vokal intonira Mercury, dok njen autor svira [[klavir]] i pjeva prateće vokale. Pjesmu su obradili [[Def Leppard]]i kao svoju posvetu [[Brian May]]u. ===Misfire=== Prva pjesma [[bas-gitara|basista]] [[John Deacon|Johna Deacona]], lagana [[Karibi|karipska]] tema na kojoj je sam odsvirao skoro sve dionice na [[Gitara|gitari]]. Jedan od lošijih trenutaka albuma sa vrlo izazovnim dvosmislenim tekstom i latino prizvukom. Pjesmu je u [[country]] stilu obradila američka pjevačica i kantautorica [[Neko Case]]. ===Bring Back That Leroy Brown=== Neobična eksperimentalna avantgardna ragtime pjesma u [[jazz]] stilu pjevača [[Freddie Mercury]]ja koja je uz "In The Lap Of The Gods" najveći eksperiment na albumu. Mercury je pjeva na stari kabaret način uz virtuozne klavirske dionice, dok May ovdje svira ukelele [[bendžo]] gitaru. Basist [[John Deacon]] koristi dupli bas u pjesmi, a bubnjar [[Roger Taylor]] netipično za njega svira poput [[jazz]] bubnjara. Instrumentalni dio pjesme sa solima na bendžu i bas-gitari je sastav izvodio uživo kao završetak medleya tokom sedamdesetih. Pjesma je posvećena [[SAD|američkom]] pjevaču i tekstopiscu [[Jim Croce]]u koji je poginuo u avionskoj nesreći prethodne godine. "Bad Bad Leroy Brown" je bilo ime njegove najpoznatije pjesme. U muzičkom smislu, pjesma se smatra jednom od najbizarnijih i najčudnijih kompozicija grupe i rock muzike općenito.<ref>{{Cite web |url=http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_songs-wacky.html |title=DigitalDreamDoor.com: 100 najotkačenijih rock pjesama |access-date=12. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100728080300/http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_songs-wacky.html |archive-date=28. 7. 2010 |url-status=dead }}</ref> ===She Makes Me (Stormtrooper In Stilletoes)=== [[Brian May]]ova poluakustična melanholična progresivna rock balada sa izrazitim psihodeličnim ugođajem najmračnija je i najosobnija pjesma na albumu. Pjesmu je otpjevao sam njen autor dok je [[John Deacon|Deacon]] odsvirao akustičnu [[Gitara|gitaru]]. [[Brian May|May]] je kraj pjesme opisao kao "Noćni zvukovi [[New York]]a" uključujući sirenu [[Policija|policijskog]] vozila iz NYC i zvukove dubokih uzdaha i teškog disanja koji postaju usporeniji i sve više naglašeniji prema kraju pjesme. Značenje pjesme nije jasno i ovo je jedna od rijetkih pjesama [[Queen]]a sa skrivenom porukom, ali očito je tematika lične prirode. ===In The Lap Of The Gods … Revisited=== Poznata himnička pjesma [[Queen]]a od [[Freddie Mercury]]ja koja zatvara album bila je i zadnja pjesma sa kojom su završavali svoje koncerte na prvim turnejama u periodu od [[1974]]. do [[1977]]. godine. Ova [[hard rock]] balada uz snažan zbor i zvuk [[stadion]]skog [[rock]]a je na mnogo načina prethodnica daleko poznatijih kasnijih snažnih balada koje su postale zaštitni znak grupe Queen, poput slavne [[We Are the Champions]]. Uz sastav pjevaju: Smokey Taylor, Rob May, Karen Fairchild i Kimberly Roads Schlapmen. Na sličan način poput [[Liar]] i još nekih pjesama i ovdje autor isprepliće stvarni život i maštu, odnosno prepričava svoja lična iskustva kroz fantastičnu priču. Pjesma je bila koncertni favorit u periodu kad je izvođena, a ponovo je vraćena u koncertni repertoar na zadnjoj turneji grupe "The Magic Tour" [[1986]]. godine u nešto izmijenjenom aranžmanu. === Priznanja=== {| class="wikitable" |- ! Izdanje ! Država ! Priznanje ! Godina ! Plasman |- | ''1001 Albums You Must Hear Before You Die'' | UK | 1001 Albums You Must Hear Before You Die<ref>{{Cite web |url=http://www.rocklistmusic.co.uk/steveparker/1001albums.htm |title="1001 Albums You Must Hear Before You Die" |access-date=12. 4. 2012 |archive-date=30. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120130151506/http://rocklistmusic.co.uk/steveparker//1001albums.htm |url-status=dead }}</ref> | 2005 | style="text-align:center;"| * |- | rowspan=2| ''Classic Rock'' | rowspan=2| UK | The 100 Greatest British Rock Albums Ever<ref>{{Cite web |url=http://www.rocklistmusic.co.uk/steveparker/classicrock2.htm |title=''Classic Rock'' "The 100 Greatest British Rock Albums Ever", (rocklistmusic) |access-date=12. 4. 2012 |archive-date=15. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130515072650/http://www.rocklistmusic.co.uk/steveparker/classicrock2.htm |url-status=dead }}</ref> | 2006 | style="text-align:center;"| 28 |- | The 200 Greatest Albums of the 70's (20 greatest of 1974)<ref>''Classic Rock (časopis)|Classic Rock/Metal Hammer'', "The 200 Greatest Albums of the 70s", March 2006</ref> | 2006 | style="text-align:center;"| * |- | rowspan=2| ''Kerrang!'' | rowspan=2| UK | Poll: The 100 Best British Rock Albums Ever<ref>[http://www.rocklistmusic.co.uk/kerrang.html The 100 Best British Rock Albums Ever!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170116163103/http://www.rocklistmusic.co.uk/kerrang.html |date=16. 1. 2017 }}. ''Kerrang!''. 19 Feb 2005. Archived at rocklistmusic.co.uk</ref> | 2005 | style="text-align:center;"| 8 |- | The 100 Greatest Rock Albums Ever<ref>"The 100 Greatest Rock Albums Ever", ''Kerrang'', 8 November 2006</ref> | 2007 | style="text-align:center;"| 45 |- | rowspan=3| ''Mojo'' | rowspan=3| UK | 100 Greatest Guitar Albums<ref>[http://www.muzieklijstjes.nl/Mojo100greatestguitaralbums.htm "100 Greatest Guitar Albums"]. ''Mojo'', 2002. Archived at muzieklijstjes.nl</ref> | 2002 | style="text-align:center;"| 72 |- | 70 of the Greatest Albums of the 70's<ref>''Mojo'', ''MOJO Classic: The Who & The Story Of 70’s Rock'', July 2006</ref> | 2006 | style="text-align:center;"| * |- | The 100 Records That Changed the World<ref>''Mojo'', "The 100 Records That Changed the World", June 2007</ref> | 2007 | style="text-align:center;"| 88 |- | ''NME'' | UK | Poll: Greatest 100 Albums of All Time<ref>[http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article670515.ece "Oasis album voted greatest of all time"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070408232353/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article670515.ece |date=8. 4. 2007 }}. ''The Times''. 1 June 2006</ref> | 2006 | style="text-align:center;"| 63 |- | Radio Caroline | UK | Poll: Top 100 Albums<ref>[http://www.timepieces.nl/Top100's/1977RadioCaroline.html Top 100 Albums] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120821100036/http://www.timepieces.nl/Top100%27s/1977RadioCaroline.html |date=21. 8. 2012 }}. [[Radio Caroline]]. 1977. Archived at timepieces.nl</ref> | 1977 | style="text-align:center;"| 50 |- | ''Trouser Press'' | US | Best Albums of the 1970s<ref>[http://www.stat.ualberta.ca/people/schmu/trouserpress.html "Best Albums of the 1970s"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180711064803/http://www.stat.ualberta.ca/people/schmu/trouserpress.html |date=11. 7. 2018 }}, ''Trouser Press'', January 1980 (archived at stat.ualberta.ca)</ref> | 1980 | style="text-align:center;"| * |- | Virgin | UK | Poll: All Time Album Top 1000 Albums<ref>[http://www.rocklistmusic.co.uk/virgin_1000_v3.htm All-Time Album Top 1000 Albums] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120516091929/http://www.rocklistmusic.co.uk/virgin_1000_v3.htm |date=16. 5. 2012 }}. Virgin. 2000. Archived at rocklistmusic.co.uk</ref> | 2000 | style="text-align:center;"| 492 |} == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Queen}} {{Queen}} [[Kategorija:Queen]] [[Kategorija:Albumi Queena]] [[Kategorija:Albumi iz 1974.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] benz6tbew3bf1vyijpeztdxeyhsmdvv Queen II 0 165819 3937801 3925692 2026-10-29T12:18:42Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937801 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Queen II | Tip izdanja = Album | Artist = Queen | Cover = Queen_Queen_II.png‎ | Background = | Izdat = 8. mart 1974. {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<br> 9. april 1974. {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} | Produciran = | Žanr = [[Rock muzika|rock]] | Dužina = | Kuća = [[Trident studio]]<br>[[De Lane Lea Studios]] | Producent(i) = [[Roy Thomas Baker]], [[John Anthony]], [[Queen]] | Ton majstor = | Snimljen = august 1973. [[Trident studio]] | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = ''''' [[Queen (album)|Queen]] '''''<br/>(1973) | Ovaj album = ''''' Queen II '''''<br/>(1974) | Sljedeći album = ''[[Sheer Heart Attack]]''<br/>(1974) }} '''''Queen II''''' je drugi studijski [[album]] [[Velika Britanija|britanske]] [[Rock muzika|rock]] grupe ''[[Queen]]'' sniman u studiju ''Trident'' u augustu 1973. godine. Izdavačka kuća [[EMI]] 23. februara 1974. godine izdaje [[singl]] ''[[Seven Seas of Rhye]]'', koji nakon prvog nastupa Queena na ''[[Top Of The Pops]]'' programu, gdje su ga promovisali, dospijeva na britansku top-listu singlova i postaje prvi hit grupe. Album je za tržište [[UK|Velike Britanije]] izdan 8. marta 1974. godine i proveo je 28 sedmica na top-listi dostignuvši 5. mjesto. 9. aprila iste godine album je izdan i u [[SAD]]-u. Materijal na albumu je bio originalan, kompleksan i inovativan, baš kao i njegove ''bijela'' i ''crna'' strana albuma koje su zamijenile standardnu ''A'' i ''B'' stranu, sa slikama sastava obučenima u crno za prvu i bijelo za drugu stranu ploče. Bijela strana ploče se sastoji od emocionalnih pjesama [[Gitara|gitarista]] [[Brian May|Briana Maya]] i završava jedinom kompozicijom na albumu [[bubnjevi|bubnjara]] [[Roger Taylor|Rogera Taylora]], koja je svojevrsna spona sa drugom crnom stranom koju je komponovao [[pjevač]] [[Freddie Mercury]]. Crna strana albuma je potpuni kontrast prvoj bijeloj strani i sastoji se od pjesama koje se uglavnom bave mitologijom i fantazijom, sa često vrlo mračnim temama. Album je zapravo demonstracija različitih muzičkih svjetova dvojice glavnih lidera grupe i ''crno-bijela'' faza albuma se nastavila i na turneji koja je uslijedila gdje su se članovi grupe oblačili u bijelo tokom prve polovine koncerta, a zatim u crno za drugi dio nastupa. Album se smatra [[Queen]]ovim ''konceptualnim'', najprogresivnijim i najžešćim ostvarenjem, te jednim od njihovih najutjecajnijih izdanja. Razmjeri uticaja ovog nadasve inspirativnog albuma se protežu od ''klasičnih'' [[heavy metal]] grupa preko neoklasičnih, progresivnih i power metal sastava. Lideri grupe [[Guns N' Roses]] [[Axl Rose]] i [[The Smashing Pumpkins]] [[Billy Corgan]] su samo neki koji ga navode kao svoj najdraži i najinspirativniji [[rock]] album. Također ovo je omiljeni [[Queen]]ov album Briana Maya. Album je uvršten u knjigu ''1001 album koji morate čuti prije smrti'' koju su sastavili vodeći svjetski muzički kritičari. Uticajni muzički magazin ''Kerrang!'' ga je uvrstio na svoju listu 100 najboljih britanskih rock albuma,<ref>{{Cite web |url=http://www.rocklistmusic.co.uk/kerrang.html#British%20Rock%20Albums |title=Kerrang!: 100 najboljih britanskih rock albuma |access-date=16. 4. 2012 |archive-date=26. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110526185407/http://www.rocklistmusic.co.uk/kerrang.html#British%20Rock%20Albums |url-status=dead }}</ref> dok ga je internetski portal "DigitalDreamDoor.com" stavio na listu 100 najboljih gitarističkih rock albuma.<ref>{{Cite web |url=http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_rockguitalbddd.html |title=DigitalDreamDoor.com: 100 najboljih gitarističkih rock albuma |access-date=16. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100728080620/http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_rockguitalbddd.html |archive-date=28. 7. 2010 |url-status=dead }}</ref> Slika grupe na omotu albuma poznatog fotografa [[Mick Rock|Micka Rocka]] je postala njihov najprepoznatljiviji vizualni identitet i korištena je tokom cijele njihove karijere, a posebno je ostala zapamćena kao uvodna scena spota [[Bohemian Rhapsody]]. === Spisak pjesama === '''Bijela strana''' # "Procession" (May) - 1:12 # "Father To Son" (May) - 6:14 # "White Queen (As It Began)" (May) - 4:36 # "The Loser In The End" (Taylor) - 4:22 '''Crna strana''' # "Ogre Battle" (Mercury) - 4:08 # "The Fairy Feller's Master-Stroke" (Mercury) - 2.41 # "Nevermore" (Mercury) - 1:18 # "The March Of The Black Queen" (Mercury) - 6:03 # "Funny How Love Is" (Mercury) - 3.14 # "[[Seven Seas of Rhye]]" (Mercury) - 2:49 '''Bonus izdanje "Hollywood recordsa" iz 1991.''' # "See What a Fool I've Been" (Originalna "B" strana [[singl]]a Seven Seas of Rhye) (May) # "Ogre Battle" (1991 Remiks Nicholasa Sansanoa) # "Seven Seas of Rhye" (1991 Remiks Freddyja Bastonea) == Pjesme == '''Bijela strana''' ===Procession=== Kratki gitarski instrumental [[Brian May|Briana Maya]] koji je uvod u album sa pratnjom bas bubnja koji simulira otkucaje srca. Ova kratka instrumentalna pjesma je također korištena kao koncertni uvod na prvim turnejama sastava. ===Father To Son=== Pjesma [[Brian May|Briana Maya]] koja se direktno naslanja na uvodni instrumental najžešća je i najprogresivnija pjesma na prvoj "bijeloj" strani albuma. Pjesma počinje kao [[hard rock]] balada, zatim prelazi u furiozne [[heavy metal]] dionice, a završava kao melodični [[progresivni rock]] sa višeglasnim pjevanjem. Također sadrži i lagane dionice koje je May odsvirao na [[klavir]]u. Pjesma govori srednjovjekovnu priču o ocu koji govori ili misli o svom sinu, vjerovatno inspiriranu stvarnim životom autora i jedan je od zaboravljenih [[Queen]]ovih rockera. ===White Queen (As It Began)=== Jedna od poznatijih kompozicija sa albuma koja je ujedno smatrana od obožavatelja sastava kao jedna od njihovih najboljih balada. Pjesma govori o djevojci u koju se [[Brian May|May]] zaljubio ali nikada nije imao hrabrosti iskazati joj svoje osjećaje i njena radnja je isto smještena u prošlosti. Pjesma kombinira lagane akustične dijelove sa žešćima na električnoj gitari i bubnjevima, a prvi solo na akustičnoj gitari sviran prstima se smatra jednim od Mayovih najboljih sola. Queen je pjesmu redovno uživo izvodio u periodu od 1974. do 1977. i bila je jedan od koncertnih favorita. ===Some Day One Day=== [[Brian May|May]] je napisao ovu pjesmu, za njega tipičnu melanholičnu poluakustičnu [[folk rock]] baladu inspirisan idejom o mjestu na kojem bi sve ljubavne veze bile savršene. I ova pjesma je radnjom i ugođajem smještena u prošlosti čime čini "konceptualni" dojam prve "bijele" strane albuma. Ovo je bila prva pjesma koju je otpjevao njen autor na albumima [[Queen]]a i sadrži za njega uobičajene kompleksne gitarističke aranžmane, podjednako na akustičnim i električnim gitarama. ===The Loser In The End=== Ova [[hard rock]] pjesma je [[Roger Taylor|Taylorov]] doprinos albumu gdje se pojavljuje kao autor i vocal. Jedina je kompozicija koja se ne uklapa u potpunosti u album i zato je stavljena kao zadnja pjesma na prvoj "bijeloj" strani da jasno odvoji dva dijela albuma. '''Crna strana''' ===Ogre Battle=== [[Heavy metal]] pjesma koja otvara drugu "crnu" stranu koju je [[Freddie Mercury|Mercury]] uz [[Gitara|gitaru]] napisao i komponovao 1972. godine <ref>e.g., ''Guitar World'', October 1998.</ref>, ali je sastav nije htio snimiti za njihov prvi album nego su odlučili pričekati više slobodnog vremena u studiju kako bi je snimili na najbolji mogući način. Pjesma je smještena u Mercuryjev svijet fantazije "Rhye" i govori priču o borbi divova, sa gitarističkim solom i zvučnim efektima koji simuliraju bitku. Smatra se jednom od najžešćih [[Queen]]ovih pjesama. Dionice na [[Gitara|gitari]] i [[Bubanj|bubnju]] daju pravi [[Thrash metal|trash]] zvuk. Bila je dugo vremena koncertni favorit, obično svirana kao druga pjesma na koncertima i izvodili su je na svakom nastupu do kasnih sedamdesetih kada je otpala sa repertoara zajedno sa drugim pjesmama sa albuma. Verzija pjesme uživo se nalazi na albumu [[At the Beeb]]. ===The Fairy Feller's Master-Stroke=== [[Art rock]] pjesma sa formom "zvučnog zida" koju je [[Freddie Mercury|Mercury]] napisao inspirisan najpoznatijom [[Slikarstvo|slikom]] Richarda Dadda "The Fairy Feller's Master-Stroke" sa fantastičnom srednjovjekovnom tematikom. Pjesma je jedan od najvećih eksperimenata na albumu i detaljno opisuje svaki karakter i događaj sa slike. Sastav pjesmu nije nikada izveo uživo zbog njene izrazito kompleksne forme, korištenja različitih instrumenata i dosnimavanja vokalnih dionica. ===Nevermore=== Kratka i tiha klavirska balada [[Freddie Mercury]]ja koja govori o osjećajima nakon sloma ljubavne veze. Ovo je bila prva pjesma na Queenovim albumima u kojoj je korišten samo klavir i smatra se pretečama istih koje su se redovno pojavljivale na svakom idućem njihovom albumu, od kojih je svakako najpoznatija [[Love Of My Life]] sa albuma [[A Night at the Opera (album, Queen)|A Night at the Opera]] iz [[1975.]] godine. ===The March Of The Black Queen=== Najkompleksnija, najprogresivnija i najmračnija pjesma druge "crne" strane albuma čija radnja je također smještena u fantastični svijet "Rhye". [[Freddie Mercury|Mercury]] je pjesmu napisao za [[klavir]]om [[1973]]. godine koristeći polimetar u dva različita takta ; 8/8 i 12/8 što je vrlo rijetko u [[Pop|popularnoj muzici]]. Kompozicija demonstrira Mercuryjevo virtuozno sviranje klavira sa klasičnim utjecajima, te vokalne i višeglasne ekstravagancije koje uključuju sva tri člana sgrupe osim Deacona. Smatra se jednom od najboljih pjesama koje je napisao i skladao [[Queen]]ov pjevač. Pjesma je bila prekomplicirana da bi se u cijelosti izvela uživo tako da je samo njenu zadnju [[hard rock]] dionicu band izvodio na koncertima kao dio medleya tokom sedamdesetih godina. Smatra se kao jedna od direktnih preteča i glavnih utjecaja za komponovanje čuvene [[Bohemian Rhapsody]]. ===Funny How Love Is=== Mercuryjeva vesela i optimistična [[pop]] pjesma koja se direktno naslanja na prethodnu kao potpuni kontrast spomenutoj je napravljena u studiju. Snimljena je koristeći tehniku zvučnog zida producenta Robina Cablea. Skladba je jedan od najlošijih trenutaka albuma, ali svejedno funkcionira dobro u mozaičnoj produkciji ploče. Queen je nije nikada izveo uživo. ===Seven Seas Of Rhye=== Najpoznatija kompozicija sa albuma i prvi hit-singl grupe koji je bio broj 10 na [[UK|britanskoj]] top-listi singlova.<ref>Roberts, David (2006). British Hit Singles & Albums. London: Guinness World Records Limited</ref> Pjesma je tek napola dovršena za vrijeme snimanja prvog albuma, gdje se pojavljuje na kraju kao kratki instrumental. Još jedna u nizu pjesama [[Freddie Mercury|Freddija Mercuryja]] koja je smještena u svijet fantazije "Rhye" i govori o "glasniku Bogova" što u prenesenom smislu je sam Mercury. Pjesma je znamenita po svom čuvenom klavirskom uvodu i postala je najpoznatiji [[Queen]]ov rockerski broj kojim dominira klavirski zvuk. Bila je izraziti koncertni favorit tokom cijele karijere grupe i vraćena je u repertoar na zadnje dvije turneje sastava tokom osamdesetih godina. Kompozicija se nalazi na prvom [[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]] albumu iz 1981. godine na kojem se pojavljuje kao najstarija pjesma uvrštena na kompilaciju. [[1997]]. godine je objavljena na kompilaciji [[Queen Rocks]]. Verzija pjesme uživo se nalazi na koncertnim albumima [[Live Magic]] i [[Live at Wembley '86]]. == Članovi == === Članovi grupe === * [[Freddie Mercury]] - vodeći i bek vokali, [[klavir]] * [[Brian May]] - električna i akustična [[gitara]], zvono u pjesmi ''The March of the Black Queen'', vodeći vokali (''Some Day One Day''), bek vokali, klavir (''Father to Son'') * [[Roger Taylor]] - [[bubnjevi]], gong (''Ogre Battle''), marimba (''The Loser in the End''), bek i vodeći vokali * [[John Deacon]] - [[bas-gitara]] i akustična gitara (''Father to Son'') === Ostali članovi na albumu === * Roy Thomas Baker – kastanjete (The Fairy Feller's Master-Stroke''), stilofon (''Seven Seas of Rhye'') * Robin Cable – klavirski efekti (zajedno sa Mercuryjem) u pjesmi ''Nevermore'' == Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi== * [http://www.queenonline.com/history/65/ ''Queen II''] na Queen Online, oficijelnoj web stranici grupe. * [http://www.tate.org.uk/servlet/ViewWork?cgroupid=999999961&workid=2979&searchid=7731&tabview=work Tate Gallery: Richard Dadd's "The Fairy Feller's Master-Stroke"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204041735/http://www.tate.org.uk/servlet/ViewWork?cgroupid=999999961&workid=2979&searchid=7731&tabview=work |date=4. 2. 2012 }} * [http://www.queenpedia.com/index.php?title=Queen_II ''Queen II''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208101831/http://www.queenpedia.com/index.php?title=Queen_II |date=8. 2. 2012 }} na Queenpedia {{Commonscat|Queen}} {{Queen}} [[Kategorija:Queen]] [[Kategorija:Albumi Queena]] [[Kategorija:Albumi iz 1974.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] 993g52l7qh98eel7ujqwa7zsa68i8f9 A Night at the Opera (Queen) 0 166116 3937786 3937746 2026-10-29T12:17:18Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937786 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | naziv = A Night at the Opera | vrsta =Album | izvođač_gen = Queen | slika = Queen_A_Night_At_The_Opera.png‎ | pozadina = studio | objavljen = 21. novembar 1975. | Produciran = | žanr = [[Rock muzika|rock]] | trajanje =43:10 | izdavač = {{Flatlist| * [[EMI Records|EMI]] * [[Elektra Records|Elektra]] }} | producent = [[Roy Thomas Baker]]<br>[[Queen]] | Ton majstor = | snimljen = august - novembar 1975. <br>studio Sarm i Olympic Studios, [[London]] <br>Rockfield, [[Monmouthshire]] | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | prethodni_album = ''[[Sheer Heart Attack]]''<br/>(1974) | ovaj_album = ''''' A Night at the Opera '''''<br/>(1975) | sljedeći_album = ''[[A Day at the Races (album)|A Day at the Races]]''<br/>(1976) }} '''''A Night at the Opera''''' je 4. studijski [[album]] [[Velika Britanija|britanske]] [[Rock muzika|rock]] grupe ''[[Queen]]'', izdan 21. oktobra 1975. godine. Drugi je album pored albuma [[A Day at the Races (Queen)|A Day at the Races]] koji je samostalno producirala grupa. Doživio je 4 platinasta izdanja u [[SAD]]-u i 2 u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Sniman je u Sarm West Studios i Wessex Studios u [[London]]u. Album je dobio naziv po čuvenom filmu braće Marx koji je grupa gledala tokom snimanja albuma i čiji naziv zapravo metaforički dočarava ono što je Queen htio postići ovim albumom. Obilježen je kao prekretnica i vrhunac u karijeri [[Queen]]a i smatra se njihovim najboljim i najkompletnijim studijskim ostvarenjem. To je bio njihov prvi album koji je dostigao vrh na britanskoj top-listi albuma gdje se zadržao punih devet sedmica, a u [[SAD]]-u je dospio do broja 4 gdje je doživio trostruki platinasti tiraž. Ogromnom uspjehu albuma uveliko je pridonio epski singl ''[[Bohemian Rhapsody]]'' koji je izašao tri sedmice prije albuma i koji je postao njihov prvi broj 1 hit nakon što je emitiran u emisiji ''[[Top Of The Pops]]'', postavši tako prvim videospotom u historiji moderne muzike. Pjesma je srušila sve rekorde popularnosti dotada, bila je na vrhu top-liste u [[Velika Britanija|Britaniji]] punih devet sedmica i donijela je njenom autoru [[Freddie Mercury]]ju još jednu prestižnu "Ivor Novello" nagradu. Sa ovim albumom Queen su ušli u prvu ligu rocka i započeli svoju desetogodišnju neprekidnu i sveprisutnu dominaciju svijetom rock muzike. Album je nastajao u vrlo teškom i neizvjesnom periodu za grupu, prvenstveno jer su se pokušavali riješiti svog starog menadžmenta te se izboriti za svoju nezavisnu poziciju na muzičkoj sceni zbog čega je bio svojevrsni album "biti ili ne biti" naročito nakon što je izdavačka kuća [[EMI]] odlučila pokriti za to vrijeme enormne troškove njegovog snimanja, publiciranja i izdavanja. To je dotada bio najskuplji rock album ikad napravljen,<ref>[http://allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=11:0q63tr69kl1x~T1 AllMusic - Queen]{{Mrtav link}}</ref> sniman u sedam različitih studija i prema [[Brian May]]u vjerovatno bi došlo i do raspada grupe da album nije polučio očekivane rezultate. U muzičkom smislu, [[Queen]] je ovim albumom dostigao vrhunac svoga ranog izraza, koji se čini kao svojevrsno ušće svih već ranije predstavljenih odlika i muzičkih pravaca grupe. Za razliku od prethodnih albuma ovdje je svaka pjesma dorađena i dovedena do savršenstva, a cijeli album djeluje kao impresivna i homogena cjelina, zaokružena formom "zvučnog zida", "posloženim" baroknim vokalnim dionicama i "kolažnom" produkcijom. Njihovo eksperimentisanje i miješanje različitih muzičkih žanrova na osnovni [[hard rock]] iskaz ovdje je dostiglo svoje vrhunce i Queen je napravio hrabro i ambiciozno izdanje, koje se danas smatra remek-djelom [[hard rock]]a i jednim od najboljih albuma rock općenito.<br> Od svog izlaska album je zadržao svoju veliku popularnost i utjecaj kod publike i kritike, a njegova najbolja i najpoznatija kompozicija [[Bohemian Rhapsody]] se smatra jednom od najboljih pjesama ikad napravljenih.<ref>{{Cite web |url=http://www.rollingstone.com/news/story/6596008/bohemian_rhapsody |title=Rolling Stone: Bohemian Rhapsody |access-date=24. 4. 2012 |archive-date=29. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090429060610/http://www.rollingstone.com/news/story/6596008/bohemian_rhapsody |url-status=dead |archive-date=29. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090429060610/http://www.rollingstone.com/news/story/6596008/bohemian_rhapsody }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.rocklistmusic.co.uk/qlistspage3.htm#100%20greatest%20songs |title=Q Magazine: 100 najboljih rock pjesama |access-date=24. 4. 2012 |archive-date=13. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181013220837/http://www.rocklistmusic.co.uk/qlistspage3.htm#100%20greatest%20songs |url-status=dead }}</ref> Album je uključen u listu magazina "Rolling Stone" među 500 najboljih albuma u historiji na broj 230,<ref>{{Cite web |url=http://www.rollingstone.com/news/story/5938174/the_rs_500_greatest_albums_of_all_time/ |title=Rolling Stone: 500 najboljih albuma svih vremena |access-date=24. 4. 2012 |archive-date=21. 6. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6HXakkO1b?url=http://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531 |url-status=dead |archive-date=22. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622183425/http://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531 }}</ref> te na liste "Classic Rock" magazina 100 najvećih britanskih albuma (broj 17)<ref>{{Cite web |url=http://www.rocklistmusic.co.uk/steveparker/classicrock2.htm |title=Classic Rock: 100 najvećih britanskih albuma |access-date=24. 4. 2012 |archive-date=15. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130515072650/http://www.rocklistmusic.co.uk/steveparker/classicrock2.htm |url-status=dead }}</ref> i "Q Magazina" 50 najboljih britanskih albuma ikad (broj 16).<ref>{{Cite web |url=http://www.rocklistmusic.co.uk/qlistspage3.htm#50%20Best%20British%20Album%20Ever! |title=Q Magazine: 50 najboljih britanskih albuma ikad |access-date=24. 4. 2012 |archive-date=13. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181013220837/http://www.rocklistmusic.co.uk/qlistspage3.htm#50%20Best%20British%20Album%20Ever! |url-status=dead }}</ref> Godine 2006. je izabran kao deveti najbolji broj 1 album svih vremena od britanske javnosti,<ref>[http://news.bbc.uk/1/hi/entertainment/5294652.stm BBC: 100 najboljih broj 1 albuma u historiji]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> a "Channel 4" ga je imenovao trinaestim najboljim albumom ikad.<ref>{{Cite web |url=http://channel4.com/entertainment/tv/microsites/G/greatest/albums/results.html |title=Channel 4: 100 najvećih rock albuma |access-date=24. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090429165349/http://www.channel4.com/entertainment/tv/microsites/G/greatest/albums/results.html |archive-date=29. 4. 2009 |url-status=dead |archive-date=29. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090429165349/http://www.channel4.com/entertainment/tv/microsites/G/greatest/albums/results.html }}</ref> Album je također uključen među 100 najboljih rock albuma po izboru internetskog portala "DigitalDreamDoor.com",<ref>{{Cite web |url=http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_albumsddd.html |title=DigitalDreamDoor.com: 100 najboljih rock albuma |access-date=24. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100702145311/http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_albumsddd.html |archive-date=2. 7. 2010 |url-status=dead |archive-date=2. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100702145311/http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_albumsddd.html }}</ref> te na listama magazina "Kerrang!" među 100 najboljih rock<ref>{{Cite web |url=http://www.rocklistmusic.co.uk/kerrang.html#British%20Rock%20Albums |title=Kerrang!: 100 najboljih britanskih rock albuma |access-date=24. 4. 2012 |archive-date=16. 1. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170116163103/http://www.rocklistmusic.co.uk/kerrang.html#British%20Rock%20Albums |url-status=dead }}</ref> i [[heavy metal]] albuma<ref>{{Cite web |url=http://www.rocklist.net/kerrang_p2.htm |title=Kerrang!: 100 najboljih heavy metal albuma |access-date=24. 4. 2012 |archive-date=19. 10. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081019221930/http://www.rocklist.net/kerrang_p2.htm |url-status=dead }}</ref>. Isto tako ovo je treći [[Queen]]ov album u nizu koji je uključen u knjigu "1001 album koji morate čuti prije smrti" čiji popis su sastavili vodeći svjetski muzički kritičari. Povodom 30 godina od izlaska albuma 21. novembra 2005. godine je izašlo i njegovo DVD izdanje pod nazivom ''[[Classic Albums: The Making Of A Night at the Opera]]'' koje sadrži: dokumentarni film o nastanku albuma i kritički osvrt iz serijala "Classic Albums" od "Eagle Rock Entertainmenta" sa komentarima članova grupe, producenta [[Roy Thomas Baker|Roya Thomasa Bakera]], novinara i drugih muzičara na prvom dvd-u, te cijelu dvd verziju albuma na drugome (originalni videospotovi za njegove singlove [[Bohemian Rhapsody]] i [[You're My Best Friend]], te novi napravljeni i umontirani filmovi za ostale pjesme sačinjeni uglavnom od njihovih koncertnih izvedbi). == Spisak pjesama == ''Strana 1'' # "Death on Two Legs (Dedicated To..." (Mercury) – 3:43 # "Lazing on a Sunday Afternoon" (Mercury) – 1:07 # "I'm in Love with My Car" (Taylor) – 3:05 # "[[You're My Best Friend]]" (Deacon) – 2:52 # "'39" (May) – 3:31 # "Sweet Lady" (May) – 4:03 # "Seaside Rendezvous" (Mercury) – 2:15 ''Strana 2'' # "The Prophet's Song" (May) – 8:21 # "Love Of My Life" (Mercury) – 3:39 # "Good Company" (May) – 3:23 # "[[Bohemian Rhapsody]]" (Mercury) – 5:55 # "[[God Save the Queen]]" (trad., Arr. May) – 1:18 == Pjesme == ==="Death on Two Legs (Dedicated To..." === Pjesmu je napisao Freddie a kao što se iz naziva može primijetiti ista je posvećena nekome te su postojala nagađanja da je Freddie na osnovu mržnje koju je osjećao prema bivšem menadžeru grupe Queen, Normanu Sheffieldu, istu posvetio upravo njemu. Iako to nikada nije priznao u javnosti, nakon saslušanja pjesme, poznavaoci Freddia su bili uvjereni da su nagađanja tačna usljed čega je Norman Sheffield pokušao i tužiti grupu Queen. Tokom izvođenja ove pjesme uživo Freddie je znao dodatno posvetiti pjesmu tako da bi nakon riječi ‘’Dedicated to’’ dodavao i riječi "a real motherfucker of a gentleman" iako je ovaj dodatak cenzurisan i izbačen sa albuma Live Killers snimljenog 1979. godine. U dokumentarcu o snimanju albuma ‘’A Night at the Opera’’ Brian May je izjavio da su članovi grupe na prvo slušanje bili iznenađeni zajedljivošću teksta pjesme. Kao i u slučaju pjesme [[Bohemian Rhapsody]], većinu muzičkih dionica prvobitno je Freddie odsvirao na klaviru iako su to dionice za gitaru upravo da bi demonstrirao koliko je May i njegova virtuoznost na gitari potrebna grupi. === Lazing on a Sunday Afternoon === Pjesma "Lazing on a Sunday Afternoon" je još jedna pjesma s albuma koju je napisao Mercury za koju je također odsvirao klavirske dionice i otpjevao sve vokale. ==="I'm in Love with My Car"=== Ovo je jedna od najpoznatijih pjesama Rogera Taylora u cjelokupnom stvaralaštvu grupe ‘’Queen’’. Pjesma je u početku smatrana kao šala jer je May nakon što je preslušao demo snimak smatrao da nije dovoljno ozbiljna. Na originalnom demo snimku Taylor je odsvirao gitaru da bi na ponovnom snimanju tu ulogu preuzeo May. Vodeće vokale studijske verzije pjesme izveo je Taylor a isto to je izvodio i na koncertima uživo kad god se izvodila ova pjesma. Taylor je pjesmu napisao inspirisan svojim tadašnjim automobilom [[Alfa Romeo]]. Kada je došlo do izdavanja prvog singla albuma, Taylor je toliko bio oduševljen ovom pjesmom da je tražio od Freddia (autora prvog singla "Bohemian Rhapsody") da mu osigura prvo mjesto za pjesmu na ‘’B’’ strani albuma čime bi se pjesmi posvetila ista količina publiciteta kao i glavnom singlu albuma i kasnije će se ispostaviti jednoj od najboljih pjesama grupe ‘’Queen’’ pjesmi "Bohemian Rhapsody". Pjesma je redovno izvođena na koncertima uživo u periodu između 1977. i 1981. godine. ==="You're My Best Friend"=== Pjesma "You're My Best Friend" je prvi singl grupe ‘’Queen’’ koju je napisao John Deacon. Pjesmu je komponovao još dok je učio svirati klavir i to na Wurlitzer Electric Piano (kojeg je Mercury u intervju nazvao "strašni" instrument). Posvetio ju je svojoj ženi Veronici Tetzlaff. To je ujedno i prvi Deaconov singl koji se probio na top 10 najboljih. ==="39"=== Pjesma "'39" govori o grupi istraživača svemira koji je ukrcavaju se na ono što je, iz njihove perspektive, godinama dugo putovanja. Po povratku sa putovanja, međutim, oni shvate da je od njihovog polaska do povratka prošlo 100 godina, zbog posljedica koje proizilaze iz [[Albert Einstein|Einsteinove]] [[Posebna teorija relativnosti|specijalne teorije relativnosti]]. Dok Brian May pjeva pjesmu na albumu, Freddie je istu obično pjevao na koncertima uživo. George Michael pjesmu "'39"izvodi na [[Freddie Mercury Tribute Concert]]u, održanom u aprilu 1992. godine.<ref>[http://www.ultimatequeen.co.uk/videos/fmtributedvd.htm The Freddie Mercury Tribute Concert] Ultimate Queen Retrieved 6 July 2011</ref><ref>[http://www.youtube.com/watch?v=oIZvd1wt1-k Queen & George Michael&nbsp;– '39 (Freddie Mercury Tribute)] Retrieved 6 July 2011</ref> Zanimljivost vezana za ovu pjesmu je ta da je pjesma "'39" ustvari 39. pjesma po redu počevši od pjesme "Keep Yourself Alive" (sa prvog albuma grupe). ==="Sweet Lady=== "Sweet Lady" je napisana u neobičnom rock stilu, a napisao ju je Brian May. Taylor dionicu s bubnjevima smatra kao najtežu ikada snimljenu. ==="Seaside Rendezvous"=== Pjesmu je napisao Mercury, a poznata je po instrumentalnom dijelu pjesme koji počinje oko 00:51. U cjelosti je izvode Mercury i Taylor. Freddie u pjesmi imitira [[Puhački instrumenti|drvenoduvačke instrumente]], uključujući i [[klarinet]] dok Taylor uglavnom imitira [[Puhački instrumenti|limene duvače instrumente]], uključujući [[Tuba|tube]] i [[Truba|trube]]. Tokom ovog dijela Taylor pogodi najvišu notu na albumu, C6. Mercury je odsvirao i dionicu na klaviru. ==="The Prophet's Song"=== Komponovao ju je May (radni naslov pjesme je bio "ljudi na zemlji"). U TV emisiji ''In the Studio with Redbeard'', Brian je objasnio da je napisao pjesmu nakon sna u kojem je sanjao o velikoj poplavi, dok se oporavljao od bolesti,za vrijeme snimanja albuma Sheer Heart Attack. Također je naveo da je to bio izvor za još neke tekstove pjesama. On je proveo nekoliko dana stavljajući ga zajedno, a to uključuje i vokalni kanon pjeva Merkura.Vokal, a kasnije i instrumentalne Canon je producirao ranim uređaje traka kašnjenja. Pjesma je pod jakim uticajem progresivnog rock stila. Sa trajanjem od preko 8 minuta ovo je najduža pjesma grupe Queen ne računajući instrumental ''Untitled Hidden Track'' sa albuma "[[Made in Heaven]]" koja je u trajanju od 22:32. San kojeg je sanjao a koji je bio inspiracija za ovu pjesmu je bio oko Velikog potopa, a tekstovi pjesmi imaju reference iz Biblije i Noine arke. ==="Love Of My Life"=== Napisana je za tadašnju Freddievu djevojku Mary Austin i jedna je od njegovih najizvođenijih pjesama. Freddie svira klavir (uključujući i klasične solo dionice) i pjeva sve vokale sa zapanjujućom preciznošću. Brian svira harfu a Gibson Hummingbird akustičnu gitaru (koju je kupio u Japanu). Brian May na kraju aranžirao pjesmu tako da se može svirati na akustičnoj gitari tokom nastupa grupe. Bila je omiljena Freddieva pjesma koju je često tokom koncerata uživo u momentima prestajao pjevati prepuštajući to publici. To je posebno dobro primljeno tokom koncerata grupe u Južnoj Americi. Ta tradicija je ostala tako kada Queen i Paul Rodgers izvode ovu pjesmu tokom koncerta (pogotovo kada je izvodi sam Brian) skoro da i ne izgovaraju riječi pjesme prepuštajući to publici. ==="Good Company"=== Pjesmu je napisao i sve vokale otpjevao May.<ref>[http://www.rockmusic.org/queen/discografia/queen/ANightAtTheOpera.htm Queen – A Night At The Opera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130304184415/http://www.rockmusic.org/queen/discografia/queen/ANightAtTheOpera.htm |date=4. 3. 2013 }} Retrieved 4 August 2011</ref> Pjesma je inspirisana pričom o čovjeku kojeg je otac dok je još bio mlad savjetovao da "se brine o svemu onome što naziva svojim i da se drži dobrog društva". Pjesma dalje govori o tome da se mladić u početku držao tog savjeta, družio se sa svojim prijateljima a potom se i oženio djevojkom Sally. Međutim, nakon vjenčanja, on počinje gubiti interes za svoje prijatelje. Kako stari, sve više se posvećuje svom pozivu, radeći i noću i zapostavljajući svoju porodicu. Na kraju, njegovi napori su nagrađeni, osniva svoju kompaniju i još više se posvećuje svom poslu, ne primiječujući kako ga njegova supruga ostavlja. Na kraju pjesma završava uzdahom starijeg čovjeka, zadihanog sa lulom, razmišljajući o životnim lekcijama. ==="Bohemian Rhapsody"=== Pjesmu je napisao Freddie Mercury. Urađena je kao rock-opera, s neuobičajenom strukturom za djelo pop-muzike. Prema tvrdnjama nekih članova benda, Mercury je razradio pjesmu u svojoj glavi i upućivao ostale članove tokom snimanja pjesme, koje je trajalo 3 sedmice. Tokom snimanja, pjesma je postala poznata kao Fredova stvar, a naslov se pojavio tek na kraju. Uprkos tome što je dvostruko duža od prosječnog singla, pjesma je postala vrlo popularna, te se smatra kao jedna od najznačajnijih rock pjesama u historiji.<ref name="nyt">{{Cite news |last=Chiu |first=David |title=Unconventional Queen Hit Still Rocks After 30 Years |work=The New York Times |date=27. 12. 2005 |access-date=5. 10. 2008 |url=http://nytimes.com/2005/12/27/arts/music/27quee.html?ex=1293339600&en=5825caa9f4db1fb0&ei=5090}}</ref> Pjesma je izvođena na svim kasnijim koncertima grupe. ==="God Save the Queen"=== Brian je snimio pjesmu prije turneje grupe povodom promocije albuma [[Sheer Heart Attack]]. U kasnijoj verziji pjesme uklonio je dionicu sa klavirom i dodao nekoliko dionica gitare. Dionice na gitari potvrđuju njegovu osebujnu tehniku. Za tu tehniku sviranja gitare je izjavio da je razvijena dok je pokušavao pronaći zvuke violine svirajući gitaru. == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Queen}} {{Queen}} [[Kategorija:Queen]] [[Kategorija:Albumi Queena]] [[Kategorija:Albumi iz 1975.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Elektra Recordsa]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] 6aevgv8zvh43nei55wl9zfqjytzwxh0 A Day at the Races (Queen) 0 166746 3937783 3937745 2026-10-29T12:16:39Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937783 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | naziv = A Day at the Races | vrsta = Album | izvođač_gen = Queen | slika = Queen_A_Day_At_The_Races.png | pozadina = studio | objavljen = 10. decembar 1976, {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} <br>18. decembar 1976, {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} | Produciran = | žanr = [[Rock muzika|Rock]] <br>[[Progresivni rock]] | trajanje =44:24 | izdavač =[[EMI]], [[Velika Britanija]] <br> [[Elektra Records|Elektra]], [[SAD]] | producent = [[Queen]]<br>[[David Richards]] | Ton majstor = | snimljen = juli 1976 - oktobar 1976.<br>[[The manor]]<br>[[Wessex Sarm East]] | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | prethodni_album = [[A Night at the Opera (album, Queen)|A Night at the Opera]]<br/>(1975.) | ovaj_album = ''''' A Day at the Races '''''<br/>(1976.) | sljedeći_album = [[News of the World (album)|News Of The World]]<br/>(1977.) }} '''A Day at the Races''' je 5. studijski [[album]] [[Velika Britanija|britanske]] [[Rock muzika|rock]] grupe ''[[Queen]]'' izdan 10. decembra [[1976]]. godine. Prvi je album koji je grupa u potpunosti sama producirala i također prvi snimljen bez producenta [[Roy Thomas Baker|Roya Thomasa Bakera]]. Album je doživio veliki uspjeh. Dostigao je 1. mjesto na top-listama u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[Japan]]u i [[Holandija|Holandiji]] a u [[SAD]]-u 5. mjesto na top-listi Billboard 200 i prodan u zlatnom tiražu dok je u slijedećim godinama dostigao platinasti tiraž. Prvi singl sa ovog albuma, ''[[Somebody to Love|Somebody to Love/White Man]]'' je izdan 12. novembra [[1976]]. godine. == Spisak pjesama == # "[[Tie Your Mother Down]]" (May) - 4:47 # "You Take My Breath Away" (Mercury) - 5:09 # "[[Long Away]]" (May) - 3:34 # "The Millionaire Waltz" (Mercury) - 4:54 # "You And I" (Deacon) - 3:25 # "[[Somebody to Love]]" (Mercury) - 4:56 # "White Man" (May) - 4:59 # "[[Good Old-Fashioned Lover Boy]]" (Mercury) - 2:54 # "Drowse" (Taylor) - 3:45 # "[[Teo Torriatte (Let Us Cling Together)]]" (May) - 5:50 == Pjesme == # Tie Your Mother Down (May) - [[Brian May|May]] je pjesmu napisao na [[Tenerife|Tenerifima]] [[1968]]. godine, gdje je bio zbog izrade svoje doktorske disertacije iz astronomije.<ref name="QOnline">[http://queenonline.com/en/the-band/discography/day-races/ A Day At The Races] Queen Online. Retrieved 1 September 2011</ref> Pjesma je postala gotovo neizostavna na svim slijedećim koncertima "Queena". # You Take My Breath Away – Pjesmu je napisao Freddie Mercury a također je sve vokale kao i dionice na [[Klavir]]u otpjevao i odsvirao. # Long Away (May) - Pjesmu je napisao i otpjevao Brian May. # The Millionaire Waltz - Pjesmu je napisao Mercury a govori o Johnu Reidu, tadašnjem menađeru grupe ‘’Queen’’ i [[Elton John|Eltona Johna]]. # You And I (Deacon) - Pjesmu je napisao [[John Deacon|Deacon]] koji je odsvirao akustičnu [[Gitara|gitaru]], dok je Mercury svirao na klaviru Eltona Johna. Grupa pjesmu nije nikada izvela uživo. # Somebody to Love (Mercury) – Pjesma je hit singl s albuma. Poput prijašnjeg hita "[[Bohemian Rhapsody]]" pjesma je snimljena miksajući vokale članova grupe. Pjesmu je napisao Mercury inspirisan vjerskom muzikom.<ref name="QOnline"/> Tekst pjesme, posebno u kombinaciji s evanđeoskim uticajem (koji je prisutan u pjesmi), govori o vjeri, očaju pri potrazi duše, a pjevač postavlja i pitanje o nedostatku ljubavi na osnovu iskustva iz vlastitog života kao i pitanje o ulozi postojanja Boga.<ref name="Amusic">[http://www.allmusic.com/song/somebody-to-love-t2415720 Queen: Somebody to Love] Allmusic. Retrieved 6 July 2011</ref> Jedna je od rijetkih pjesama na kojoj je [[bas-gitara|basist]] John Deacon pjevao prateće vokale na nastupima uživo. Objavljena je na kompilaciji "[[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]]" iz [[1981]]. godine. [[1992]]. izvedena je na [[Freddie Mercury Tribute Concert]]u s [[George Michael|Georgom Michaelom]] kao vokalom. Ta verzija pjesme objavljena je [[1999]]. godine na kompilaciji "[[Greatest Hits III (Queen)|Greatest Hits III]]". # White Man (May) - May je pjesmu napisao inspirisan patnjama koje su pretrpjeli [[SAD|američki]] [[Indijanci]] od strane [[Evropa|evropskih]] doseljenika. Ova pjesma će postati centralna tačka za Freddijevu vokalnu solo turneju ‘’A Day at the Races Tour’’ a poslužiti će i za Mercuryev vokalni solo spot i gitaristički solo spot Briana Maya na News of the World turneji 1977.-78. godine. # Good Old-Fashioned Lover Boy (Mercury) – Pjesmu je napisao Mercury i počinje klavirom i uvodnim vokalom Freddia a nastavlja sa bas-gitarom i bubnjem i horskim nastupom. Objavljena je na 1. maksi - singlu grupe 20. maja [[1977]]. godine Pjesma se može opisati kao romansa neimenovane ljubavi. Objavljena je kompilaciji "Greatest Hits" iz [[1981]]. godine. # Drowse (Taylor) - Pjesmu je napisao Roger Taylor koji je odsvirao i ritam gitaru. # Teo Torriatte (Let Us Cling Together) (May) - Pjesma je posebna po tome što nije u potpunosti napisana i otpjevana na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], već je djelom napisana i otpjevana [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], i jedna je od samo tri pjesme grupe ‘’Queen’’ koja pored engleskog jezika sadrži i tekst na nekom drugom jeziku. Ostale dvije takve pjesme su "[[Mustapha]]" koja je djelom na [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]], objavljena na albumu "[[Jazz (Queen)|Jazz]]" iz [[1978]]. godine, i pjesma "[[Las Palabras de Amor (The Words of Love)]]" koja je djelom napisana na [[Španski jezik|španskom jeziku]] i objavljena su na albumu "[[Hot Space]]" iz [[1982]]. godine. == Top-lista albuma == {|class="wikitable" width="50%" |- !Država!!colspan="2"|Top-lista!!colspan="2"|Prodaja |- ! !!Najviša dostignuta<br>pozicija!!Sedmica!!Tiraž!!Broj prodatih primjeraka albuma |- |Austrija||8.||12. || || |- |Njemačka||10.|| ||zlatni||350.000 |- |Japan||1.|| ||zlatni|| 200.000 |- |Holandija||1.|| || || 100.000 |- |Norveška||3.||17. || || |- |Švedska||8.||8. || || |- |Velika Britanija||1.||24.||2xplatinasti||750.000 |- |Kanada|||| ||platinasti|| 200.000 |- |SAD||5.||19.||platinasti||1.500.000 |} ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.queenonline.com/en/the-band/discography/day-races/ Službena stranica Diskografija:''A Day at the Races''] {{Commonscat|Queen}} {{Queen}} [[Kategorija:Queen]] [[Kategorija:Albumi Queena]] [[Kategorija:Albumi iz 1976.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju EMI Recordsa]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Elektra Recordsa]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] qyr2kdkyfstfkrl5ijlwzw2430inyhe Bruklinski most 0 166887 3937873 3788690 2026-10-29T14:20:31Z Palapa 383 3937873 wikitext text/x-wiki {{Očistiti jednostavne linkove}} [[Datoteka:Brooklyn Bridge - New York City.jpg|mini|Bruklinski most]] '''Bruklinski most'''<ref>https://www.nyc.gov/html/dot/downloads/pdf/dot_bridgereport15.pdf</ref> ({{jez-en|Brooklyn Bridge}}) jedan je od najstarijih visećih mostova u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Njegova dužina je 1.825 metara.<ref>https://s-media.nyc.gov/agencies/lpc/lp/0098.pdf</ref> Spaja [[New York|njujorške]] općine [[Manhattan]] i [[Brooklyn]] preko rijeke [[East River]]. Pukovnik [[John Robling]] zaslužan je za izgradnju mosta. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Brooklyn Bridge}} * http://collections.mcny.org/MCNY/C.aspx?VP3=SearchResult_VPage&VBID=24UP1GTRW4XB&SMLS=1&RW=1202&RH=743 (en) * http://www.beautyofnyc.org/TheBrooklynBridge%5B2-a%5D.pdf (en) [[Kategorija:Mostovi u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:New York]] [[Kategorija:Mostovi na East Riveru]] 35u3rtlkz0fv8npijtdjm6jht0lrcj4 Hot Space 0 166949 3937792 3937749 2026-10-29T12:17:42Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937792 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | Ime = Hot Space | Tip izdanja = Studijski album | Artist = Queena | Cover = Queen Hot Space.png | Background = studio | Izdat = 21. maj 1982. | Produciran = [[Queen]] i [[Reinhold Mack]] | Žanr = {{Flatlist| * [[Pop-rok]]<ref name="stylusmagazine.com"/> * [[novi val]]<ref>{{cite web |url={{AllMusic|class=album|id=r687305/review|pure_url=yes}} |title=Hot Space Review |author=Prato, Greg |work=Allmusic |access-date=5. 12. 2006 |quote="The band that once proudly proclaimed not to use synthesizers on their albums has suddenly, dramatically reversed course, devoting the entire first side of the album to robotic, new wave dance-pop, all driven by drum machines and colored by keyboards, with Brian May's guitar coming in as flavor only on occasion."}}</ref> * [[disco]] * [[dance]] * [[funk]] * [[R&B]] }} | Dužina = 43:29 | Kuća = {{Flatlist| * [[EMI Records|EMI]] * [[Elektra Records|Elektra]] }} | Producent(i) = {{Flatlist| * [[Queen]] * [[David Richards]] }} | Ton majstor = | Snimljen = juni – juli 1981. <br/> decembar 1981 – mart 1982. | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = [[Flash Gordon (album)|Flash Gordon]]<br/>(1980) | Ovaj album = ''''' Hot Space '''''<br/>(1982) | Sljedeći album = [[The Works (album, Queen)|The Works]]<br/>(1984) }} '''''Hot Space''''' je 10. studijski [[album]] [[Velika Britanija|britanske]] [[Rock muzika|rock]] grupe ''[[Queen]]'' objavljen 23. maja 1982. Album je, za razliku od svojih prethodnika, sadržavao i elemente [[disco]], [[pop]] i [[dance]] muzike koji su dotada bili neuobičajeni za grupu Queen.<ref name="stylusmagazine.com">[http://www.stylusmagazine.com/articles/on_second_thought/queen-hot-space.htm Queen – Hot Space] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070614203823/http://www.stylusmagazine.com/articles/on_second_thought/queen-hot-space.htm |date=14. 6. 2007 }} ''Stylus Magazine''. Retrieved 31 May 2011</ref> Upravo zbog toga album nije polučio poseban komercijalni uspjeh niti je dobro prošao kod fanova grupe koji su preferirali tradicionalni rok stil.<ref>http://www.allmusic.com/album/hot-space-mw0000195391</ref> Pjesma s albuma ''[[Under Pressure]]'', koja je urađena u saradnji sa [[David Bowie]], je izdata [[1981]]. godine i bila je druga pjesma koja je dostigla 1. mjesto na [[Velika Britanija|britanskoj]] top-listi.<ref name="UKChart">[https://web.archive.org/web/20120304220440/http://www.chartstats.com/release.php?release=9471 Chart Stats – Queen And David Bowie] Retrieved 9 June 2011</ref> Pjesma je odvojeni projekt i snimljena je prije samog albuma. Veći dio albuma snimljen je u studiju u [[München]]u, za vrijeme turbulentnog perioda u historijatu grupe. Naime, [[Roger Taylor]] i [[Brian May]] su se žalili na nove zvuku zastupljene na albumu i vrlo kritički su se odnosili prema Fredievom menadžeru [[Paul Prenter|Paulu Prenteru]] i njegovom uticaju na pjevača.<ref name="QPL">O'Casey, Matt, dir. (2011) Queen – Days of Our Lives. Part 2. BBC. Queen Productions Ltd. Retrieved 31 May 2011</ref> Procjenjuje se da je do danas album prodan u 5 miliona primjeraka. ==Pjesme na albumu== *Strana 1 *# "[[Staying Power]]" (Mercury) 4:10 *# "Dancer" (May) 3:46 *# "[[Back Chat]]" (Deacon) 4:31 *# "[[Body Language]]" (Mercury) 4:29 *# "Action This Day" (Taylor) 3:33 *Strana 2 *# "Put Out the Fire" (May) 3:15 *# "Life Is Real (Song For Lennon)" (Mercury) 3:39 *# "[[Calling All Girls]]" (Taylor) 3:53 *# "[[Las Palabras de Amor]] (The Words of Love)" (May) 4:26 *# "Cool Cat" (Deacon - Mercury) 3:26 *# "[[Under Pressure]]" (Mercury - May - Taylor - Deacon - Bowie) 4:02 == Pjesme == *Strana 1 *# Staying Power (Mercury) - Pjesma je za namijenjena za [[japan]]sko i [[Amerika|američko]] tržište. Kao [[singl]], pjesma je objavljena jula [[1982]]. U Japanu i u novembru iste godine u [[SAD]]-u. Pjesma je izvođena uživo na turneji ‘’Hot Space Tour’’, a ‘’Queen’’ ju je izvodio u bržoj i [[Heavy metal]] izvedbi zamijenivši [[sintisajzer]]e [[muzički instrument|instrumentima]]. *# Dancer (May) - [[bas-gitara|Bas]] dionicu odsvirao je [[Brian May|May]] na sintisajzeru. Pjesma je sama po sebi spoj rock i disco elemenata i poput je pjesme "Dragon Attack" s albuma ‘’The Game’’. [[Telefon]]ska poruka na kraju pjesme je snimljena u [[hotel]]skoj sobi u [[München]]u, a u grubom prijevodu s [[Njemački jezik|Njemačkog jezika]] glasi: "Dobro jutro, ovo je poziv za buđenje" *# Back Chat (Deacon) - Pjesmu je napisao [[John Deacon|Deacon]] a u najvećoj mjeri je inspirisana soul muzičkim stilom. Queen je pjesmu u nastupima uživo izvodio u bržoj verziji. Objavljena kao singl 9. augusta [[1982]]. Godine in a britkoj top-listi dostigla je 40. mjesto. U komentaru video spota ove pjesme objavljenog na kompilaciji ‘’Greatest Hits Video 2’’, John Deacon je izjavio da mrzi taj video spot. *# Body Language (Mercury) - Objavljena je 19. aprila [[1982]]. godine kao singl dostignuvši 11. mjesto na [[Amerika|američkoj]] i 25. mjesto na [[Velika Britanija|britanskoj]] top-listi singlova. Pjesma je netipična za grupu ‘’Queen’’ jer ju je [[Freddie Mercury|Mercury]] napisao u funk stilu. ‘’Queen’’ ju je izvodio uživo od [[1982]]. do [[1984]]. godine. Video spot za pjesmu je probudio kontroverze u javnosti jer se u njemu članovi grupe pojavljuju oskudno obučeni i sklupčani međusobno. Upravo zbog toga, na nekim područjima video spot je zabranjen za prikazivanje. *# Action This Day (Taylor) – Ovo je jedna od dvije pjesme [[Roger Taylor|Taylora]] sa ovog albuma. Pjesmu je napisano pod uticajem ''New wave'' talasa. ‘’Queen’’ je pjesmu izveo na turneju ‘’Hot Space Tour’’ sa nekim preinakama pri čemu su bubnjevi i zamjenjeni drugim instrumentima. *Strana 2 *# Put Out the Fire (May) – Pjesmu je napisao May a vodeće vokale je otpjevao Mercury izuzev vodećeg vokala u falsetu kojeg je izveo May. Nakon puno neuspjelih pokušaja [[Brian May|May]] je napisao pjesmu pod utjecajem [[alkohol]]a. Objavljena je na kompilaciji "Queen Rocks" [[1997]]. godine. Video spot je također urađen za pripadajuću kompilaciju. *# Life Is Real (Song For Lennon) (Mercury) – Pjesmu je napisao Mercury u čast [[John Lennon|Johna Lennona]] koji je ubijen [[1980]]. godine, pri čemu je upotrijebio i neke stihove iz Lenonovih pjesama. Jedna je od rijetkih pjesama grupe ‘’Queen’’ za koju je tekst napisan prije muzike (‘’Killer Queen’’ je jedna od takvih). Pjesma započinje blago uvredljivom linijom "...Loving like a whore". Naziv pjesme se može odnositi na stihove ‘’love is real’’ iz Lenonove pjesme ‘’Love’’ iz [[1970]]-tih godina. Objavljena je na "B" strani singla "Body Language" *# Calling All Girls (Taylor) – Prva pjesma [[Roger Taylor|Rogera Taylora]] objavljena kao singl u julu [[1982]]. godine za [[Amerika|američko]], [[Kanada|kanadsko]], [[Australija|australsko]] i [[Novi Zeland|novo zelandsko]] tržište. Pjesma, za koju je Mercury otpjevao vokale, nije ostvarila uspjeh na top-listama jer je dostigla tek 60. mjeto na američkoj i 33. mjesto na kanadskoj top-listi iako se video spot bazirao na temi iz [[George Lucas]]ovog filma THX 1138. Nikada nije izvedena u [[Evropa|Evropi]]. *# Las Palabras de Amor (The Words of Love) (May) - Brian May je pjesmu napisao inspirisan fanovima grupe ‘’Queen’’ iz [[Južna Amerika|JužneAmerike]] a neki je interpretiraju i kao [[Alegorija|alegoriju]] na [[Falklandski rat]] između [[Argentina|Argentine]] i [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Tekst pjesme je na [[Engleski jezik|engleskom]] i na [[Španski jezik|španskom]] jeziku. Objavljena je kao singl 1. juna [[1982]]. godine a dospjela je među 20 hitova u Velikoj Britaniji i bila je 4. pjesma grupe ‘’Queen’’ koja je ušla u ‘’Top of the Pops’’ (ostale tri takve pjesme su: "Seven Seas of Rhye", "Killer Queen" "Good Old-Fashioned Lover Boy") Spot je snimljen za vrijeme gostovanja grupe u TV emisiji "[[Top of the Pops]]". Objavljena je i na kompilaciji "[[Greatest Hits III (Queen)|Greatest Hits III]]" iz [[1999]]. godine. *# Cool Cat (Deacon - Mercury) - Pjesma su napisali Mercury i Deacon a u izvornoj verziji je snimljena s pratećim vokalima [[David Bowie|Davida Bowija]] a koje je otpjevao u [[Hip hop|rap]] stilu. Mercury je u jednom televizijskom intervjuu održanom [[1982]]. godine otkrio da je Bowie bio nezadovoljan izvedbom te je zamolio grupu "Queen" da tu verziju ne objave na albumu. Ipak, ta verzija je objavljena na prvom probnom izdanju albuma objavljenim u Americi. Sve instrumente u albumskoj verziji pjesme je odsvirao Deacon dok je Mercury čitavu pjesmu otpjevao u falsetu.<ref>{{cite web |url = http://www.rollingstone.com/artists/queen/albums/album/193117/review/5946715/hot_space |title = Hot Space Review |author = Milward, John |work = Rolling Stone, issue 371 |date = 10. 6. 1982 |access-date = 5. 12. 2006 |archive-date = 16. 1. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20090116030740/http://www.rollingstone.com/artists/queen/albums/album/193117/review/5946715/hot_space |url-status = dead }}</ref> *# Under Pressure (Mercury - May - Taylor - Deacon - Bowie) - Sada već poznati duet sa [[David Bowie|Davidom Bowijem]] je snimljen u "Mountain Studios" u [[Montreux]]u, a rezultat je priprema grupe ‘’Queen’’. Objavljena je kao singl 26. oktobra [[1981]]. godine i dostigla je 1. mjesto na top-listi u Velikoj Britaniji. Taylor je pjesmu nazvao "jednom od najboljih stvari koju je ‘’Queen’’ napravio". Pojavljuje se u velikom broju TV serija i [[film]]ova. Objavljena je na kompilaciji "[[Greatest Hits II (Queen)|Greatest Hits II]]" iz [[1991]]. godine, na nekim izdanjima kompilacije "[[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]]" iz [[1981]]. godine, na kompilaciji "[[Greatest Hits III (Queen)|Greatest Hits III]] iz [[1999]]. godine (kao Rah Mix). David Bowie objavio je pjesmu na kompilacijama: "Bowie: The Singles 1969-1993" iz [[1992]]. godine, "The Singles Collection" iz [[1993]]. godine i "Best of Bowie" iz [[2002]]. godine. Na Freddie Mercury Tribute Koncertu [[1992]]. godine, pjesmu su izveli David Bowie i [[Annie Lennox]]. == Top-lista == {|class="wikitable" width="50%" |- !Država!!colspan="2"|Top-lista!!colspan="2"|Prodaja |- ! !!Najviša dostignuta pozicija!!Sedmica!!Tiraž!!Prodanih primjeraka albuma |- |Austrija||1.||12||Zlatni||25.000 |- |Holandija||2.|| || || |- |Norveška||3.||11|| || |- |Švedska||4.||6|| || |- |UK||4.||19||Zlatni||350.000 |- |Njemačka||5.|| || ||200.000 |- |Japan||6.|| || ||80.000 |- |Francuska||7.|| || ||300.000 |- |SAD||22.||21||Zlatni|| 800.000 |- |} ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Queen}} * [http://www.queenonline.com/en/the-band/discography/hot-space/ Oficijelna web stranica grupe Queen: Discography: Hot Space]: sadrži tekstove pjesama izuzev pjesme "Put Out the Fire" i "Under Pressure". * {{YouTube|id=lh_em3-ndVw|title=Oficijelni video spot za pjesmu "Action This Day"}} {{Queen}} [[Kategorija:Queen]] [[Kategorija:Albumi Queena]] [[Kategorija:Albumi iz 1982.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju EMI Recordsa]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Elektra Recordsa]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] bjm925o7nsp0esaqvdh8jcr35gy3mji Fever (Kylie Minogue) 0 174540 3937772 3518958 2026-10-29T12:06:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Capitol Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937772 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija album | | naziv = Fever | vrsta =Studijski album | izvođač_gen = [[Kylie Minogue]] | slika = Kylie Minogue Fever.jpg | pozadina = silver | objavljen = [[1. oktobar]] [[2001]].<br />(Evropa/Australija)<br />[[26. februar]] [[2002]].<br />(Sjeverna Amerika) | Produciran = [[2001]]. | žanr = Pop, dance-pop, electropop, synthpop, disco | trajanje =45:40 | izdavač =Parlophone<br />Capitol Records | producent = Steve Anderson<br />Tommy D<br />Cathy Dennis<br />Rob Davis<br />Pascal Gabriel<br />Julian Gallagher<br />Tom Nichols<br />Mark Pichiotti<br />Paul Statham | Kritike = | prethodni_album = ''[[Light Years]]'' <br /> (2000) | ovaj_album = '''''Fever'''''<br />(2001) | sljedeći_album = ''[[Body Language]]'' <br /> (2003) }} '''''Fever''''' je osmi studijski album australijske pjevačice [[Kylie Minogue]], objavljen je 1. oktobra 2001. godine u [[Evropa|Evropi]] i [[Australija|Australiji]], a 26. februara 2002. godine u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. == Informacija albuma == Prvi singl "Can't Get You Out of My Head" je došao na vrh ljestvicama u mnogo država. Album je dospio na prvo mjesto na australijskoj i mnogo evropskih ljestvica i prodan je u preko 1,9 miliona primjeraka samo u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Širom svijeta prodano je 10 miliona primjeraka albuma. Postao je najprodavaniji album Kylie Minogue u Australiji, [[SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Rusija|Rusiji]]. Album je dosegao prvo mjesto u Australiji i tamo ostao pet sedmica. Na top ljestvici je ukupno ostao sedamdeset četiri sedmice, postavši najuspješniji album Minogue u toj zemlji, te je sedam puta certificiran kao platinast. U [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] je bio na trećem mjestu. Album je uspjeh i drugdje, te je došao na prvo mjesto u Velikoj Britaniji gdje je ostao dvije sedmice, a na ljestvica ukupno sedamdeset sedmica. Album je dosegao broj treće mjesto na ljestvici [[Billboard 200]] i postao najuspješniji album Minogue u SAD-u. == Singli == "Can't Get You Out of My Head" je objavljena kao singl u septembru 2001. godine u Evropi i Australiji. Debitirala je na prvom mjestu top ljestvica u Australiji, Irskoj i Velikoj Britaniji i ostala na ljestvici u svakoj od te tri zemlje. Bila je na visokim mjestima na ljestvicama u preko 40 država. Pjesma je objavljena 2002. godine u SAD-u i postala njen drugi hit na jednom od prvih 10 mjesta, došavši na sedmom mjesto na ljestvici [[Billboard Hot 100]]. "In Your Eyes" je objavljena kao singl u februaru 2002. godine. Dospjela je na najvišu poziciju u Australiji, [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Rumunija|Rumuniji]], a u Velikoj Britaniji završila je na trećem mjestu, u Irskoj na šestom mjestu i u Kanadi na 11. mjestu. Pjesma nije objavljena u SAD-u. "Love at First Sight" je objavljena kao singl u junu 2002. godine. Dospjela je na drugo mjesto top ljestvice u Velikoj Britaniji i treće mjesto u Australiji. Pjesma je nominirana za Grammy nagradu za najbolju dance pjesmu 2003., nakon što je završila na prvom mjestu u SAD-u na dance ljestvici. Dospjela je na 23. mjesto na ljestvici [[Billboard Hot 100]] i sedmo na irskoj ljestvici. "Come into My World" je kao singl objavljena u novmebru 2002. godine. Pjesma je dospjela na četvrtom mjestu u Australiji, osmo mjesto u Velikoj Britaniji, 11. mjesto u [[Irska|Irskoj]] i 91. mjesto u SAD-u na [[Billboard Hot 100]]. Pjesma je dobila Grammy nagradu za najbolju dance pjesmu 2004. godine. == Spisak pjesama == # "More More More" – 4:40 # "Love at First Sight" – 3:57 # "Can't Get You Out of My Head" – 3:49 # "Fever" – 3:30 # "Give It to Me" – 2:48 # "Fragile" – 3:44 # "Come into My World" – 4:30 # "In Your Eyes" – 3:18 # "Dancefloor" – 3:24 # "Love Affair" – 3:47 # "Your Love" – 3:47 # "Burning Up" – 3:59 == Pozicije na ljestvicama == {| class="wikitable" !align="center"|Ljestvica !align="center"|Najviša pozicija |- |align="left"|[[Australija]] (ARIA Charts) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Austrija]] (Media Control Charts) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Belgija]] (Ultratop, Flandrija) | style="text-align:center;"|14 |- |align="left"|Belgija (Ultratop, Valonija) | style="text-align:center;"|12 |- |align="left"|[[Kanada]] (Canadian Albums Chart) | style="text-align:center;"|10 |- |align="left"|[[Danska]] (Tracklisten) | style="text-align:center;"|4 |- |align="left"|[[Holandija]] (Megacharts) | style="text-align:center;"|7 |- |align="left"|[[Finska]] (Suomen virallinen lista) | style="text-align:center;"|20 |- |align="left"|[[Francuska]] (SNEP) | style="text-align:center;"|21 |- |align="left"|[[Njemačka]] (Media Control Charts) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Grčka]] (IFPI Greece) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Mađarska]] (Mahasz) |align="center"|8 |- |align="left"|[[Irska]] (Irish Albums Chart) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Italija]] (FIMI) | style="text-align:center;"|6 |- |align="left"|[[Japan]] (Oricon) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Novi Zeland]] (RIANZ) | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|[[Norveška]] (VG-lista) | style="text-align:center;"|4 |- |align="left"|[[Švedska]] (Sverigetopplistan) | style="text-align:center;"|10 |- |align="left"|[[Švicarska]] (Media Control Charts) | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|[[SAD]] (Billboard 200) | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|[[Velika Britanija]] (UK Albums Chart) | style="text-align:center;"|1 |} == Vanjski linkovi == * [http://www.kylie.com/ Službena stranica Kylie Minogue] [[Kategorija:Albumi iz 2001.]] [[Kategorija:Albumi Kylie Minogue]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Capitol Recordsa]] kqpwbvrxniv37u5hnkzzdy5ivn62wi7 3937790 3937772 2026-10-29T12:17:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937790 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija album | | naziv = Fever | vrsta =Studijski album | izvođač_gen = [[Kylie Minogue]] | slika = Kylie Minogue Fever.jpg | pozadina = silver | objavljen = [[1. oktobar]] [[2001]].<br />(Evropa/Australija)<br />[[26. februar]] [[2002]].<br />(Sjeverna Amerika) | Produciran = [[2001]]. | žanr = Pop, dance-pop, electropop, synthpop, disco | trajanje =45:40 | izdavač =Parlophone<br />Capitol Records | producent = Steve Anderson<br />Tommy D<br />Cathy Dennis<br />Rob Davis<br />Pascal Gabriel<br />Julian Gallagher<br />Tom Nichols<br />Mark Pichiotti<br />Paul Statham | Kritike = | prethodni_album = ''[[Light Years]]'' <br /> (2000) | ovaj_album = '''''Fever'''''<br />(2001) | sljedeći_album = ''[[Body Language]]'' <br /> (2003) }} '''''Fever''''' je osmi studijski album australijske pjevačice [[Kylie Minogue]], objavljen je 1. oktobra 2001. godine u [[Evropa|Evropi]] i [[Australija|Australiji]], a 26. februara 2002. godine u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. == Informacija albuma == Prvi singl "Can't Get You Out of My Head" je došao na vrh ljestvicama u mnogo država. Album je dospio na prvo mjesto na australijskoj i mnogo evropskih ljestvica i prodan je u preko 1,9 miliona primjeraka samo u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Širom svijeta prodano je 10 miliona primjeraka albuma. Postao je najprodavaniji album Kylie Minogue u Australiji, [[SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Rusija|Rusiji]]. Album je dosegao prvo mjesto u Australiji i tamo ostao pet sedmica. Na top ljestvici je ukupno ostao sedamdeset četiri sedmice, postavši najuspješniji album Minogue u toj zemlji, te je sedam puta certificiran kao platinast. U [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] je bio na trećem mjestu. Album je uspjeh i drugdje, te je došao na prvo mjesto u Velikoj Britaniji gdje je ostao dvije sedmice, a na ljestvica ukupno sedamdeset sedmica. Album je dosegao broj treće mjesto na ljestvici [[Billboard 200]] i postao najuspješniji album Minogue u SAD-u. == Singli == "Can't Get You Out of My Head" je objavljena kao singl u septembru 2001. godine u Evropi i Australiji. Debitirala je na prvom mjestu top ljestvica u Australiji, Irskoj i Velikoj Britaniji i ostala na ljestvici u svakoj od te tri zemlje. Bila je na visokim mjestima na ljestvicama u preko 40 država. Pjesma je objavljena 2002. godine u SAD-u i postala njen drugi hit na jednom od prvih 10 mjesta, došavši na sedmom mjesto na ljestvici [[Billboard Hot 100]]. "In Your Eyes" je objavljena kao singl u februaru 2002. godine. Dospjela je na najvišu poziciju u Australiji, [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Rumunija|Rumuniji]], a u Velikoj Britaniji završila je na trećem mjestu, u Irskoj na šestom mjestu i u Kanadi na 11. mjestu. Pjesma nije objavljena u SAD-u. "Love at First Sight" je objavljena kao singl u junu 2002. godine. Dospjela je na drugo mjesto top ljestvice u Velikoj Britaniji i treće mjesto u Australiji. Pjesma je nominirana za Grammy nagradu za najbolju dance pjesmu 2003., nakon što je završila na prvom mjestu u SAD-u na dance ljestvici. Dospjela je na 23. mjesto na ljestvici [[Billboard Hot 100]] i sedmo na irskoj ljestvici. "Come into My World" je kao singl objavljena u novmebru 2002. godine. Pjesma je dospjela na četvrtom mjestu u Australiji, osmo mjesto u Velikoj Britaniji, 11. mjesto u [[Irska|Irskoj]] i 91. mjesto u SAD-u na [[Billboard Hot 100]]. Pjesma je dobila Grammy nagradu za najbolju dance pjesmu 2004. godine. == Spisak pjesama == # "More More More" – 4:40 # "Love at First Sight" – 3:57 # "Can't Get You Out of My Head" – 3:49 # "Fever" – 3:30 # "Give It to Me" – 2:48 # "Fragile" – 3:44 # "Come into My World" – 4:30 # "In Your Eyes" – 3:18 # "Dancefloor" – 3:24 # "Love Affair" – 3:47 # "Your Love" – 3:47 # "Burning Up" – 3:59 == Pozicije na ljestvicama == {| class="wikitable" !align="center"|Ljestvica !align="center"|Najviša pozicija |- |align="left"|[[Australija]] (ARIA Charts) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Austrija]] (Media Control Charts) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Belgija]] (Ultratop, Flandrija) | style="text-align:center;"|14 |- |align="left"|Belgija (Ultratop, Valonija) | style="text-align:center;"|12 |- |align="left"|[[Kanada]] (Canadian Albums Chart) | style="text-align:center;"|10 |- |align="left"|[[Danska]] (Tracklisten) | style="text-align:center;"|4 |- |align="left"|[[Holandija]] (Megacharts) | style="text-align:center;"|7 |- |align="left"|[[Finska]] (Suomen virallinen lista) | style="text-align:center;"|20 |- |align="left"|[[Francuska]] (SNEP) | style="text-align:center;"|21 |- |align="left"|[[Njemačka]] (Media Control Charts) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Grčka]] (IFPI Greece) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Mađarska]] (Mahasz) |align="center"|8 |- |align="left"|[[Irska]] (Irish Albums Chart) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Italija]] (FIMI) | style="text-align:center;"|6 |- |align="left"|[[Japan]] (Oricon) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Novi Zeland]] (RIANZ) | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|[[Norveška]] (VG-lista) | style="text-align:center;"|4 |- |align="left"|[[Švedska]] (Sverigetopplistan) | style="text-align:center;"|10 |- |align="left"|[[Švicarska]] (Media Control Charts) | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|[[SAD]] (Billboard 200) | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|[[Velika Britanija]] (UK Albums Chart) | style="text-align:center;"|1 |} == Vanjski linkovi == * [http://www.kylie.com/ Službena stranica Kylie Minogue] [[Kategorija:Albumi iz 2001.]] [[Kategorija:Albumi Kylie Minogue]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Capitol Recordsa]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] iq7n63dieyudnrmks49o9jrz6z4hbdh Aphrodite (album) 0 175275 3937770 3761642 2026-10-29T12:06:21Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Capitol Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937770 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Infokutija album | | naziv = Aphrodite | vrsta =Studijski album | izvođač_gen = [[Kylie Minogue]] | slika = Kylie Aphrodite.jpg | pozadina = studio | objavljen = [[30. juni]] [[2010]]. | Produciran = [[2009]].-[[2010]]. | žanr = Pop, dance-pop, electropop, synthpop, europop | trajanje =43:30 | izdavač =Parlophone | producent = Stuart Price<br />Kish Mauve<br />Peter Wallevik<br />Daniel Davidsen<br />Lucas Sekon<br />Damon Sharpe<br />Starsmith<br />Nerina Pallot<br />Andy Chatterley<br />Calvin Harris<br />Pascal Gabriel<br />Borge Fjordheim<br />Xenomania | Kritike = | prethodni_album = ''[[X (Kylie Minogue)|X]]'' <br /> (2007) | ovaj_album = '''''Aphrodite'''''<br />(2010) | sljedeći_album = ''[[Kiss Me Once]]'' <br />(2014) }} '''''Aphrodite''''' je jedanaesti studijski album australijske pjevačice [[Kylie Minogue]].<ref>{{Cite web|url=https://albumism.com/features/kylie-minogue-aphrodite-album-anniversary|title=Kylie Minogue’s ‘Aphrodite’ Turns 15 {{!}} Album Anniversary|last=Hocter|first=Matthew|date=28. 6. 2025|website=Albumism|language=en-US|access-date=29. 8. 2025}}</ref> To je njen prvi studijski album u tri godine, nakon albuma ''[[X (Kylie Minogue)|X]]'' iz 2007. godine. Album ''Aphrodite'' najavljen je singlom "All the Lovers" i objavljen u julu 2010. godine širom svijeta. Album je debitovao na prvom mjestu na britanskoj ljestvici, iste nedelje kad je prvi album ''[[Kylie (album)|Kylie]]'' (1988). == Informacija albuma == Pjesma "All the Lovers" bila je jedna od posljednjih pjesama napisanih za album, ali je odmah izabrana za najavni singl. Minogue je o najavnom singlu rekla da je dok ga je snimala znala da mora prvi singl jer savršeno sažima euforiju albuma. Album ima Stuart Price kao glavnog producenta, dok tekstopisaca navedene Minogue, Stuart Price, Calvin Harris, Jake Shakers, Nerina Pallot, Lucas Secon i mnogi drugi. Price je uključen u rad na albumu nakon sastanka s Minogue u [[New York]]u kasne 2009. godine. Njegova uloga u stvaranju albuma bila je uspostavljanje nivoa njegovog kvaliteta koju je postizao birajući najbolje pjesme, miksajući ih i slažući ih u prirodan red. Na albumu nema balada, nekoliko ih je snimljeno, ali nisu uključene u njega, a možda će izaći na videlo u budućnosti. ''Aphrodite'' je debitovala u prvih deset albuma u više od petnaest evropskih zemalja, i također debitovao je na broj jedan na evropskom vrhu 100 albuma. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] je svoj peti album dostići jedan broj. U [[SAD]]-u je postao njen drugi najveći albuma, sa prodajom od preko 18.000 primjeraka prve nedelje. U Australiji je album postao njen deseti studijski album među deset najboljih albuma i dostigao broj dva na australijske top ljestvice. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je album debitovao na trećem mjestu i postao je njen album među prvih deset i njen prvi kome je to uspelo od ''[[Fever (Kylie Minogue)|Fever]]'' (2001). ''Aphrodite'' je dobio zlatni certifikat u Australiji za prodaju preko 35.000 primjeraka i platinasti u Velikoj Britaniji za prodaju od preko 300.000 primjeraka. == Singlovi == "All the Lovers" je najavni singl za album, što je zvanično potvrđeno. On je dobio pozitivne kritike od muzičkih kritičara i stigao u vrh muzičkih top lista u [[Evropa|Evropi]], [[Australija|Australiji]] i [[Azija|Aziji]]. Singl je izdat u cijelom svijetu 28. juni 2011. Drugi singl "Get Outta My Way" je izdat 27. septembra 2010. širom sveta. Singl je postao peti broj jedan pjesma do prvo mjesto na američkim dance listi, i dostizanje top ljstvice u Evropi i Japanu. "Better than Today" je postao treći singl albuma, objavljen 6. decembra 2010. u Velikoj Britaniji. On je dobio generalno pozitivne kritike od kritičara, i dostigla broj šezdeset i sedam na britanskoj ljestvice singlova zasnovanoj samo na digitalnom daunloudu. Kao rezultat toga je jedna od njenih najnižih singlova u Velikoj Britaniji. Iako je najavio da je "Better than Today" biti posljednji singl s albuma, objavljeno je da će "Put Your Hands Up (If You Feel Love)" biti izdana kao četvrti singl s ''Aphrodite''. On je širom sveta izdat 3. juni 2011, te je primio uglavnom dobre kritike. == Spisak pjesama == # "All the Lovers" – 3:20 # "Get Outta My Way" – 3:38 # "Put Your Hands Up (If You Feel Love)" – 3:38 # "Closer" – 3:10 # "Everything Is Beautiful" – 3:25 # "Aphrodite" – 3:45 # "Illusion" – 3:21 # "Better than Today" – 3:25 # "Too Much" – 3:16 # "Cupid Boy" – 4:26 # "Looking for an Angel" – 3:51 # "Can't Beat the Feeling" – 4:10 == Pozicije na ljestvicama == {| class="wikitable" !align="center"|Ljestvica !align="center"|Najviša pozicija |- |align="left"|[[Australija]] (ARIA Charts) | style="text-align:center;"|2 |- |align="left"|[[Austrija]] (IFPI) | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|[[Belgija]] (Ultratop, Flandrija) | style="text-align:center;"|4 |- |align="left"|Belgija (Ultratop, Valonija) | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|[[Kanada]] (Canadian Albums Chart) | style="text-align:center;"|8 |- |align="left"|[[Češka]] (IFPI) | style="text-align:center;"|5 |- |align="left"|[[Danska]] (Tracklisten) | style="text-align:center;"|21 |- |align="left"|[[Evropa]] (European Top 100 Albums) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Holandija]] (Megacharts) | style="text-align:center;"|4 |- |align="left"|[[Finska]] (Suomen virallinen lista) | style="text-align:center;"|22 |- |align="left"|[[Francuska]] (SNEP) | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|[[Njemačka]] (Media Control Charts) | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|[[Grčka]] (IFPI Greece) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Mađarska]] (Mahasz) |align="center"|18 |- |align="left"|[[Irska]] (Irish Albums Chart) | style="text-align:center;"|5 |- |align="left"|[[Italija]] (FIMI) | style="text-align:center;"|9 |- |align="left"|[[Japan]] (Oricon) | style="text-align:center;"|28 |- |align="left"|[[Novi Zeland]] (RIANZ) | style="text-align:center;"|11 |- |align="left"|[[Poljska]] (Polish Music Charts) | style="text-align:center;"|6 |- |align="left"|[[Škotska]] (UK Albums Chart) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Španija]] (PROMUSICAE) | style="text-align:center;"|2 |- |align="left"|[[Švedska]] (Sverigetopplistan) | style="text-align:center;"|9 |- |align="left"|[[Švicarska]] (Media Control Charts) | style="text-align:center;"|2 |- |align="left"|[[Velika Britanija]] (UK Albums Chart) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[SAD]] (Billboard 200) | style="text-align:center;"|19 |- |align="left"|SAD (Dance/Electronic Albums) | style="text-align:center;"|2 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.kylie.com/ Službena stranica Kylie Minogue]{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albumi iz 2010.]] [[Kategorija:Albumi Kylie Minogue]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Capitol Recordsa]] manxbagpsb9u7ivvr5jngwu0f73ikm1 3937787 3937770 2026-10-29T12:17:21Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937787 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Infokutija album | | naziv = Aphrodite | vrsta =Studijski album | izvođač_gen = [[Kylie Minogue]] | slika = Kylie Aphrodite.jpg | pozadina = studio | objavljen = [[30. juni]] [[2010]]. | Produciran = [[2009]].-[[2010]]. | žanr = Pop, dance-pop, electropop, synthpop, europop | trajanje =43:30 | izdavač =Parlophone | producent = Stuart Price<br />Kish Mauve<br />Peter Wallevik<br />Daniel Davidsen<br />Lucas Sekon<br />Damon Sharpe<br />Starsmith<br />Nerina Pallot<br />Andy Chatterley<br />Calvin Harris<br />Pascal Gabriel<br />Borge Fjordheim<br />Xenomania | Kritike = | prethodni_album = ''[[X (Kylie Minogue)|X]]'' <br /> (2007) | ovaj_album = '''''Aphrodite'''''<br />(2010) | sljedeći_album = ''[[Kiss Me Once]]'' <br />(2014) }} '''''Aphrodite''''' je jedanaesti studijski album australijske pjevačice [[Kylie Minogue]].<ref>{{Cite web|url=https://albumism.com/features/kylie-minogue-aphrodite-album-anniversary|title=Kylie Minogue’s ‘Aphrodite’ Turns 15 {{!}} Album Anniversary|last=Hocter|first=Matthew|date=28. 6. 2025|website=Albumism|language=en-US|access-date=29. 8. 2025}}</ref> To je njen prvi studijski album u tri godine, nakon albuma ''[[X (Kylie Minogue)|X]]'' iz 2007. godine. Album ''Aphrodite'' najavljen je singlom "All the Lovers" i objavljen u julu 2010. godine širom svijeta. Album je debitovao na prvom mjestu na britanskoj ljestvici, iste nedelje kad je prvi album ''[[Kylie (album)|Kylie]]'' (1988). == Informacija albuma == Pjesma "All the Lovers" bila je jedna od posljednjih pjesama napisanih za album, ali je odmah izabrana za najavni singl. Minogue je o najavnom singlu rekla da je dok ga je snimala znala da mora prvi singl jer savršeno sažima euforiju albuma. Album ima Stuart Price kao glavnog producenta, dok tekstopisaca navedene Minogue, Stuart Price, Calvin Harris, Jake Shakers, Nerina Pallot, Lucas Secon i mnogi drugi. Price je uključen u rad na albumu nakon sastanka s Minogue u [[New York]]u kasne 2009. godine. Njegova uloga u stvaranju albuma bila je uspostavljanje nivoa njegovog kvaliteta koju je postizao birajući najbolje pjesme, miksajući ih i slažući ih u prirodan red. Na albumu nema balada, nekoliko ih je snimljeno, ali nisu uključene u njega, a možda će izaći na videlo u budućnosti. ''Aphrodite'' je debitovala u prvih deset albuma u više od petnaest evropskih zemalja, i također debitovao je na broj jedan na evropskom vrhu 100 albuma. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] je svoj peti album dostići jedan broj. U [[SAD]]-u je postao njen drugi najveći albuma, sa prodajom od preko 18.000 primjeraka prve nedelje. U Australiji je album postao njen deseti studijski album među deset najboljih albuma i dostigao broj dva na australijske top ljestvice. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je album debitovao na trećem mjestu i postao je njen album među prvih deset i njen prvi kome je to uspelo od ''[[Fever (Kylie Minogue)|Fever]]'' (2001). ''Aphrodite'' je dobio zlatni certifikat u Australiji za prodaju preko 35.000 primjeraka i platinasti u Velikoj Britaniji za prodaju od preko 300.000 primjeraka. == Singlovi == "All the Lovers" je najavni singl za album, što je zvanično potvrđeno. On je dobio pozitivne kritike od muzičkih kritičara i stigao u vrh muzičkih top lista u [[Evropa|Evropi]], [[Australija|Australiji]] i [[Azija|Aziji]]. Singl je izdat u cijelom svijetu 28. juni 2011. Drugi singl "Get Outta My Way" je izdat 27. septembra 2010. širom sveta. Singl je postao peti broj jedan pjesma do prvo mjesto na američkim dance listi, i dostizanje top ljstvice u Evropi i Japanu. "Better than Today" je postao treći singl albuma, objavljen 6. decembra 2010. u Velikoj Britaniji. On je dobio generalno pozitivne kritike od kritičara, i dostigla broj šezdeset i sedam na britanskoj ljestvice singlova zasnovanoj samo na digitalnom daunloudu. Kao rezultat toga je jedna od njenih najnižih singlova u Velikoj Britaniji. Iako je najavio da je "Better than Today" biti posljednji singl s albuma, objavljeno je da će "Put Your Hands Up (If You Feel Love)" biti izdana kao četvrti singl s ''Aphrodite''. On je širom sveta izdat 3. juni 2011, te je primio uglavnom dobre kritike. == Spisak pjesama == # "All the Lovers" – 3:20 # "Get Outta My Way" – 3:38 # "Put Your Hands Up (If You Feel Love)" – 3:38 # "Closer" – 3:10 # "Everything Is Beautiful" – 3:25 # "Aphrodite" – 3:45 # "Illusion" – 3:21 # "Better than Today" – 3:25 # "Too Much" – 3:16 # "Cupid Boy" – 4:26 # "Looking for an Angel" – 3:51 # "Can't Beat the Feeling" – 4:10 == Pozicije na ljestvicama == {| class="wikitable" !align="center"|Ljestvica !align="center"|Najviša pozicija |- |align="left"|[[Australija]] (ARIA Charts) | style="text-align:center;"|2 |- |align="left"|[[Austrija]] (IFPI) | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|[[Belgija]] (Ultratop, Flandrija) | style="text-align:center;"|4 |- |align="left"|Belgija (Ultratop, Valonija) | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|[[Kanada]] (Canadian Albums Chart) | style="text-align:center;"|8 |- |align="left"|[[Češka]] (IFPI) | style="text-align:center;"|5 |- |align="left"|[[Danska]] (Tracklisten) | style="text-align:center;"|21 |- |align="left"|[[Evropa]] (European Top 100 Albums) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Holandija]] (Megacharts) | style="text-align:center;"|4 |- |align="left"|[[Finska]] (Suomen virallinen lista) | style="text-align:center;"|22 |- |align="left"|[[Francuska]] (SNEP) | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|[[Njemačka]] (Media Control Charts) | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|[[Grčka]] (IFPI Greece) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Mađarska]] (Mahasz) |align="center"|18 |- |align="left"|[[Irska]] (Irish Albums Chart) | style="text-align:center;"|5 |- |align="left"|[[Italija]] (FIMI) | style="text-align:center;"|9 |- |align="left"|[[Japan]] (Oricon) | style="text-align:center;"|28 |- |align="left"|[[Novi Zeland]] (RIANZ) | style="text-align:center;"|11 |- |align="left"|[[Poljska]] (Polish Music Charts) | style="text-align:center;"|6 |- |align="left"|[[Škotska]] (UK Albums Chart) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Španija]] (PROMUSICAE) | style="text-align:center;"|2 |- |align="left"|[[Švedska]] (Sverigetopplistan) | style="text-align:center;"|9 |- |align="left"|[[Švicarska]] (Media Control Charts) | style="text-align:center;"|2 |- |align="left"|[[Velika Britanija]] (UK Albums Chart) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[SAD]] (Billboard 200) | style="text-align:center;"|19 |- |align="left"|SAD (Dance/Electronic Albums) | style="text-align:center;"|2 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.kylie.com/ Službena stranica Kylie Minogue]{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albumi iz 2010.]] [[Kategorija:Albumi Kylie Minogue]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Capitol Recordsa]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] 7zwzpxywdidehf21fyojr4mo1x7ucof Body Language 0 175393 3937771 3518895 2026-10-29T12:06:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Capitol Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937771 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija album | | naziv = Body Language | vrsta =Studijski album | izvođač_gen = [[Kylie Minogue]] | slika = Kylie Body Language.jpg | pozadina = studio | objavljen = [[20. novembar]] [[2003]]. | Produciran = [[2003]]. | žanr = Pop, dance-pop, electropop, synthpop, R&B | trajanje =47:51 | izdavač =Parlophone<br />Capitol Records | producent = Baby Ash<br />Chris Braide<br />Cathy Dennis<br />Johnny Douglas<br />Electric J<br />Julian Gallagher<br />Kurtis Mantronik<br />Karen Poole<br />Richard Stannard<br />Sunnyroads | Kritike = | prethodni_album = ''[[Fever (Kylie Minogue)|Fever]]'' <br /> (2001) | ovaj_album = '''''Body Language'''''<br />(2003) | sljedeći_album = ''[[X (Kylie Minogue)|X]]'' <br /> (2007) }} '''''Body Language''''' je deveti studijski album australijske pjevačice [[Kylie Minogue]]. Album je snimljen tokom ljeta 2003. godine u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[Irska|Irskoj]] i [[Španija|Španiji]]. == Informacija albuma == Album je snimljen na koncertu održanim 15. novembra 2003 u [[London]]u. Na koncertu je Minogue izvela sedam novih pjesama uz nekoliko njenih starih hitova. U juli 2004. godine koncert je objavljen na [[DVD]] pod nazivom ''Body Language Live'' koji je sadržio neuređenu verziju koncerta te razne vizuelne efekte za izvedbu pjesama "Slow" i "Chocolate", dokumentarni film o događajima iza pozornice te muzičke video spotove za svaku pjesmu s albuma. Australijske i japanske verzije albume sadrže i bonus pjesmu "Slo Motion". [[Japan]] je također dobio drugu dodatnu pjesmu "You Make Me Feel". Kad je objavljena 2004. godine, sjevernoamerička inačica albuma uključivala je i obogaćenu snimku s videospotom pjesme "Slow" i "Can't Get You Out of My Head" s koncerta ''Money Can't Buy'' te dvije dodatne pjesme "You Make Me Feel" i "Cruise Control ". Album je u [[SAD]]-u imao prodanih 171.000 primjeraka. Iako ''Body Language'' nije uspio postignuti uspjeh na top listama i prodaju kao njegov prethodnik, dospio je na jedno od prvih pet mjesta u mnogo država. Dobio je dva platinaste certifikate u [[Australija|Australiji]] zbog prodanih oko 140.000 primjeraka, i platinastu certifikate u Velikoj Britaniji s prodanih preko 378.000 primjeraka. Također dobio je priznanje u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Austrija|Austriji]] u [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], te je prodano 50.000 albuma primjeraka u [[Francuska|Francuskoj]] i 177.000 primjeraka u SAD-u. == Singli == "Secret (Take You Home)" objavljen je kao promotivni singl samo u Tajvanu u ranoj 2004. Izvedba pjesme s ''Body Language Live'' korištena je kao promotivni videospot. == Spisak pjesama == # "Slow" – 3:15 # "Still Standing" – 3:39 # "Secret (Take You Home)" – 3:17 # "Promises" – 3:16 # "Sweet Music" – 4:11 # "Red Blooded Woman" – 4:19 # "Chocolate" – 5:00 # "Obsession" – 3:31 # "I Feel for You" – 4:19 # "Someday" – 4:18 # "Loving Days" – 4:26 # "After Dark" – 4:10 == Pozicije na listama == {| class="wikitable" !align="center"|Lista !align="center"|Najviša pozicija |- |align="left"|[[Australija]] (ARIA Charts) | style="text-align:center;"|2 |- |align="left"|[[Austrija]] (IFPI) | style="text-align:center;"|23 |- |align="left"|[[Belgija]] (Ultratop, Flandrija) | style="text-align:center;"|10 |- |align="left"|Belgija (Ultratop, Valonija) | style="text-align:center;"|33 |- |align="left"|[[Holandija]] (MegaCharts) | style="text-align:center;"|19 |- |align="left"|[[Danska]] (Tracklisten) | style="text-align:center;"|22 |- |align="left"|[[Finska]] (IFPI) | style="text-align:center;"|32 |- |align="left"|[[Francuska]] (SNEP) | style="text-align:center;"|31 |- |align="left"|[[Njemačka]] (Media Control Charts) | style="text-align:center;"|29 |- |[[Irska]] (Irish Albums Chart) | style="text-align:center;"|19 |- |[[Novi Zeland]] (RIANZ) | style="text-align:center;"|23 |- |[[Norveška]] (VG-lista) | style="text-align:center;"|21 |- |[[Portugal]] (IPFI) | style="text-align:center;"|14 |- |[[Poljska]] (Polish Music Charts) | style="text-align:center;"|49 |- |[[Švedska]] (Sverigetopplistan) | style="text-align:center;"|20 |- |[[Švicarska]] (Schweizer Hitparade) | style="text-align:center;"|8 |- |[[Velika Britanija]] (UK Albums Chart) | style="text-align:center;"|6 |- |[[SAD]] (Billboard 200) | style="text-align:center;"|42 |} == Vanjski linkovi == * [http://www.kylie.com/ Službena stranica Kylie Minogue] [[Kategorija:Albumi iz 2001.]] [[Kategorija:Albumi Kylie Minogue]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Capitol Recordsa]] eb8x4gzpokrjun36hkayh4cit37o4y8 3937789 3937771 2026-10-29T12:17:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937789 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija album | | naziv = Body Language | vrsta =Studijski album | izvođač_gen = [[Kylie Minogue]] | slika = Kylie Body Language.jpg | pozadina = studio | objavljen = [[20. novembar]] [[2003]]. | Produciran = [[2003]]. | žanr = Pop, dance-pop, electropop, synthpop, R&B | trajanje =47:51 | izdavač =Parlophone<br />Capitol Records | producent = Baby Ash<br />Chris Braide<br />Cathy Dennis<br />Johnny Douglas<br />Electric J<br />Julian Gallagher<br />Kurtis Mantronik<br />Karen Poole<br />Richard Stannard<br />Sunnyroads | Kritike = | prethodni_album = ''[[Fever (Kylie Minogue)|Fever]]'' <br /> (2001) | ovaj_album = '''''Body Language'''''<br />(2003) | sljedeći_album = ''[[X (Kylie Minogue)|X]]'' <br /> (2007) }} '''''Body Language''''' je deveti studijski album australijske pjevačice [[Kylie Minogue]]. Album je snimljen tokom ljeta 2003. godine u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[Irska|Irskoj]] i [[Španija|Španiji]]. == Informacija albuma == Album je snimljen na koncertu održanim 15. novembra 2003 u [[London]]u. Na koncertu je Minogue izvela sedam novih pjesama uz nekoliko njenih starih hitova. U juli 2004. godine koncert je objavljen na [[DVD]] pod nazivom ''Body Language Live'' koji je sadržio neuređenu verziju koncerta te razne vizuelne efekte za izvedbu pjesama "Slow" i "Chocolate", dokumentarni film o događajima iza pozornice te muzičke video spotove za svaku pjesmu s albuma. Australijske i japanske verzije albume sadrže i bonus pjesmu "Slo Motion". [[Japan]] je također dobio drugu dodatnu pjesmu "You Make Me Feel". Kad je objavljena 2004. godine, sjevernoamerička inačica albuma uključivala je i obogaćenu snimku s videospotom pjesme "Slow" i "Can't Get You Out of My Head" s koncerta ''Money Can't Buy'' te dvije dodatne pjesme "You Make Me Feel" i "Cruise Control ". Album je u [[SAD]]-u imao prodanih 171.000 primjeraka. Iako ''Body Language'' nije uspio postignuti uspjeh na top listama i prodaju kao njegov prethodnik, dospio je na jedno od prvih pet mjesta u mnogo država. Dobio je dva platinaste certifikate u [[Australija|Australiji]] zbog prodanih oko 140.000 primjeraka, i platinastu certifikate u Velikoj Britaniji s prodanih preko 378.000 primjeraka. Također dobio je priznanje u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Austrija|Austriji]] u [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], te je prodano 50.000 albuma primjeraka u [[Francuska|Francuskoj]] i 177.000 primjeraka u SAD-u. == Singli == "Secret (Take You Home)" objavljen je kao promotivni singl samo u Tajvanu u ranoj 2004. Izvedba pjesme s ''Body Language Live'' korištena je kao promotivni videospot. == Spisak pjesama == # "Slow" – 3:15 # "Still Standing" – 3:39 # "Secret (Take You Home)" – 3:17 # "Promises" – 3:16 # "Sweet Music" – 4:11 # "Red Blooded Woman" – 4:19 # "Chocolate" – 5:00 # "Obsession" – 3:31 # "I Feel for You" – 4:19 # "Someday" – 4:18 # "Loving Days" – 4:26 # "After Dark" – 4:10 == Pozicije na listama == {| class="wikitable" !align="center"|Lista !align="center"|Najviša pozicija |- |align="left"|[[Australija]] (ARIA Charts) | style="text-align:center;"|2 |- |align="left"|[[Austrija]] (IFPI) | style="text-align:center;"|23 |- |align="left"|[[Belgija]] (Ultratop, Flandrija) | style="text-align:center;"|10 |- |align="left"|Belgija (Ultratop, Valonija) | style="text-align:center;"|33 |- |align="left"|[[Holandija]] (MegaCharts) | style="text-align:center;"|19 |- |align="left"|[[Danska]] (Tracklisten) | style="text-align:center;"|22 |- |align="left"|[[Finska]] (IFPI) | style="text-align:center;"|32 |- |align="left"|[[Francuska]] (SNEP) | style="text-align:center;"|31 |- |align="left"|[[Njemačka]] (Media Control Charts) | style="text-align:center;"|29 |- |[[Irska]] (Irish Albums Chart) | style="text-align:center;"|19 |- |[[Novi Zeland]] (RIANZ) | style="text-align:center;"|23 |- |[[Norveška]] (VG-lista) | style="text-align:center;"|21 |- |[[Portugal]] (IPFI) | style="text-align:center;"|14 |- |[[Poljska]] (Polish Music Charts) | style="text-align:center;"|49 |- |[[Švedska]] (Sverigetopplistan) | style="text-align:center;"|20 |- |[[Švicarska]] (Schweizer Hitparade) | style="text-align:center;"|8 |- |[[Velika Britanija]] (UK Albums Chart) | style="text-align:center;"|6 |- |[[SAD]] (Billboard 200) | style="text-align:center;"|42 |} == Vanjski linkovi == * [http://www.kylie.com/ Službena stranica Kylie Minogue] [[Kategorija:Albumi iz 2001.]] [[Kategorija:Albumi Kylie Minogue]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Capitol Recordsa]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] kcr0ylt6qh7ivbbcydq9q06wzrgh40w Daša Drndić 0 178034 3937871 3849282 2026-10-29T14:12:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937871 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Daša Drndić | slika = | opis = Dasa Drndić | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1946|08|10}} | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[NR Hrvatska]], [[FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2018|06|05|1946|08|10}} | mjesto_smrti = [[Rijeka]], [[Hrvatska]] | zanimanje = Književnica }} '''Daša Drndić''' (10. august 1946 – 5. juni 2018) bila je [[hrvatska]] književnica, prevoditeljica i univerzitetska profesorica.<ref>{{Cite web|url=https://www.ffri.uniri.hr/hr/naslovnica/2-uncategorised/1732-in-memoriam-dasa-drndic.html|title=Filozofski fakultet - In memoriam Daša Drndić|date=11. 7. 2020|website=web.archive.org|access-date=1. 6. 2022|archive-date=11. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200711104935/https://www.ffri.uniri.hr/hr/naslovnica/2-uncategorised/1732-in-memoriam-dasa-drndic.html|url-status=bot: unknown}}</ref> Djela su joj prevedena na [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski,]] [[Nizozemski jezik|nizozemsk]]<nowiki/>i, [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Slovački jezik|slovački]] i [[slovenski jezik]].<ref>{{Cite web|url=https://fraktura.hr/sonnenschein.html|title=Sonnenschein|website=fraktura.hr|language=hr|access-date=1. 6. 2022}}</ref> == Biografija == Rođena je u [[Zagreb]]u, u porodici hrvatskog narodnog borca, [[novinar]]a i diplomate [[Ljubomir Drndić|Ljubomira Drndića]].<ref name="ipazin.net">{{Cite web|url=https://www.ipazin.net/pazin-kci-dasi-oca-ljubu-drndica-uruceno-odlikovanje-predsjednice/|title=Pazin: Kći Daši za oca Ljubu Drndića uručeno odlikovanje predsjednice|date=23. 8. 2016|website=iPazin|language=hr|access-date=1. 6. 2022}}</ref> Od 1953. živjela je u [[Beograd]]u. Studirala je [[engleski jezik]] i [[književnost]] na Filološkom fakultetu u [[Beograd]]u. Kao Fulbrightova stipendistica boravila je na Univerzitetu ''Southern Illinois'', gdje je pohađala postdiplomski studij [[Pozorište|pozorišta]] i komunikacija, a potom studirala na Univerzitetu ''Case Western Reserve''. Doktorirala je u Rijeci s temom o protofeminizmu i političkom angažmanu spisateljica kroz njihova djela. Radila je kao književni prevodilac, profesor engleskog jezika, dramaturg (treći program Radio Beograda) i urednik televizijskog dramskog programa. Autorka je serije radio drama. Na Univerzitetu u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] predavala je modernu britansku književnost i kreativno pisanje na Odsjeku za anglistiku Univerziteta u Rijeci, te članica Udruženja književnih prevodilaca Srbije 1970-92, a od tada radi kao slobodni umjetnik. Objavljivala je [[Proza|prozu]], književnu kritiku, analitičke tekstove i prijevode u časopisima i književnim listovima ''[[Književnost]]'', ''[[Delo]]'', ''[[Savremenik]]'', ''[[Vidici]]'' i ''[[Književna reč]]''. Pisala je radiodrame koje su bile emitirane na [[Radio|Radiju]] [[Beograd]], Radiju [[Zagreb]], [[Radio Sarajevo|Radiju Sarajevo]] i Radiju [[Ljubljana]]. Također, obavljala je dužnost urednice dramskog programa Radio-televizije Beograd..<ref name="ipazin.net"/> Umrla je u Rijeci 5. juna 2018. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.nacional.hr/umrla-knjizevnica-dasa-drndic/|title=Umrla književnica Daša Drndić|website=NACIONAL.HR|language=hr|access-date=1. 6. 2022}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/books/2018/jun/06/dasa-drndic-unflinching-croatian-novelist-dies-aged-71|title=Daša Drndić, 'unflinching' Croatian novelist, dies aged 71|date=6. 6. 2018|website=the Guardian|language=en|access-date=1. 6. 2022}}</ref> ==Bibliografija == ===Knjige=== * Put do subote, ''Prosveta'', Beograd, 1982. * Kamen s neba, ''Prosveta'', Beograd, 1984. * [http://www.borut.com/library/texts/drndic/marija/trava.htm Marija Częstochowska još uvijek roni suze ili Umiranje u Torontu], ''Adamić'' – Rijeka i ''Arkzin'' Zagreb, 1997. * [http://www.elektronickeknjige.com/drndic_dasa/canzone_di_guerra/index.htm Canzone di guerra – Nove davorije], ''Meandar'', Zagreb, 1998. * Cannzone di guerra, roman, 2007. * Totenwande, Zidovi smrti, ''Meandar'', Zagreb, 2000. * Doppelgänger, ''Samizdat B92'', Beograd, 2002. * [http://hrcak.srce.hr/59262 Leica format], ''Meandar'', Zagreb, 2003. i ''Samizdat B92'', Beograd, 2003. * [http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kolumna-opsirnije.php?ppar=449 Doppelgänger], ''Faust Vrančić'', Zagreb, 2005. * [http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=59 After Eight], književni ogledi, ''Meandar'', Zagreb, 2005. * Feministički rukopis ili politička parabola: drame Lillian Hellman; ''Ženska infoteka'', Zagreb, 2006. * [http://www.sveske.ba/bs/content/sonnenschein-dase-drndic Sonnenschein]{{Mrtav link}} - dokumentarni roman; ''Fraktura'', Zaprešić, 2007. * [https://web.archive.org/web/20101014114804/http://max.tportal.hr/Dasa-Drndic-Video_5934_0__0.aspx April u Berlinu]; ''Fraktura'', Zagreb, 2009. * [http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kritike-opsirnije.php?ppar=6658 Belladonna]; ''Fraktura'', Zagreb, 2012.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/dasa-drndic-za-jutarnji-o-novom-romanu-proslost-ne-ubija-ako-se-naucimo-s-njome-nositi-4129344|title=Jutarnji list - DAŠA DRNDIĆ ZA JUTARNJI O NOVOM ROMANU 'Prošlost ne ubija ako se naučimo s njome nositi'|date=4. 6. 2016|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=1. 6. 2022}}</ref> === Pripovijetke === * Guida di Fiume, Novi Kamov, br. 2, sv. 7, god. III, 2003. * Sreća dolazi preko noći, Književna republika, časopis za književnost, god. I, maj/juni 2003. * Bella ciao, Večernji list, maj 2003. * Fiumanska fuga, Tvrđa, časopis za književnost, umjetnost, znanost, 1-2/2002. * Ljudi finog ludila, Novi Kamov, br. 1. sv. 6. god. II, 2002. * [http://www.b92.net/casopis_rec/61.7/sadrzaj.html Artur i Isabella] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110608160227/http://www.b92.net/casopis_rec/61.7/sadrzaj.html |date=8. 6. 2011 }}, Reč, časopis za književnost i kulturu, i društvena pitanja, br.61.7, mart 2001. * Put u vječnost, Telegram, Zagreb, 17. aprila 1964. * Najveći rođendan, Telegram, Zagreb, 26. juna 1964. * Dani za jednu sahranu, Istarski mozaik, Časopis za društvena, književna i umjetnička pitanja Istre, Pula, Broj 2, Godina 1966. * Nona Žvana, Večernji list, Zagreb, 4. i 5. augusta 1973., str. 36. * Faun, Večernji list, Zagreb, 21. i 22. februar 1976., str. 31. * Bosa i spokojna, Književna reč, List književne omladine Srbije, Beograd, broj 58, 9. juni 1976., str. 12. * Marika, Večernji list, Zagreb, 11. i 12. juni 1977., str. 37. * Vadim i Hana, Istra, Časopis za kulturu, književnost, društvena pitanja, godina 15, broj 5, 1977., str. 46-52. * Sjeme, Život, Časopis za književnost i kulturu, Sarajevo, God. XXVII, Knj. LIV, Br. 9, 1978., str. 207-214. * Nitko ne lovi galebove, Književnost, Prosveta, Beograd, God. XXXVIII, Knj. LXXV, Sv. 8-9, august-septembar 1983., str. 1286-1292. * Zbog školjki i suhog grožđa, Politika, Beograd, 9. mart 1984., str. 13. * Sjeme, Izabrane priče, Deset godina Susreta Zija Dizdarević, Fojnica, 1987., str. 7-28. * Eeny meeny miney mo – out you go, The European, 18-21. mart, 1993, str. 20. * Nomadi, Nedjeljna Dalmacija, Split, 14. april 1993., str. 29. * Deset malih tuljana, Nova Istra, Časopis za književnost, kulturološke i društvene teme, Godina I., Svezak III, Broj 4, Pula 1996. , str. 69-71. * Kazna, Nova istra, godište XI:, sv. XXXIV, broj 3-4/2006. str. 46-54. * O, i giorni felici, Novi Kamov, br. 4, sv. 21, god. VI, Rijeka, 2006., str. 15-31. * Schöne Zeiten, Europski glasnik, Godište XI, br. 11, Zagreb, 2006., str. 571-593. === Radiodrame === * Muževi Lile Weiss, Hrvatski radio, Zagreb 2005.; Prix Europa, Berlin, 2005. * Pupi, Hrvatski radio, Zagreb, 2003.; Finski radio, Helsinki, 2005.; Mađarski radio, Budimpešta, 2005., Prix Europa, Berlin, 2003., Radio Beograd, 2003. * Artur i Isabella, Hrvatski Radio, Zagreb, 2002., Prix Europa, Berlin, 2002., Radio Beograd 2004. * Children of Our Age, Canadian Broadcasting Corporation, Kanada, 1997. * Lost in the Promised Land, Canadian Broadcasting Corporation, Kanada, 1996. * The Church in Croatia, Canadian Broadcasting Corporation, Kanada, 1996. * Izgubljeni i nađeni (nagrada Saveza slijepih Jugoslavije - Fedor, 1989. * Ćuprija na Drini, Radio Beograd, 1988. * Bića noći, Radio Beograd, 1987. * Mali dani, Radio Ljubljana, 1986. * Bolnica, Radio Beograd, 1986. * Mali dani, (druga nagrada na natječaju Radio Zagreba), 1985. * Subota, Radio Sarajevo, 1984. * U ime oca, (prva nagrada na natječaju Radio Beograda), 1983. * Zov jarebica, Radio Beograd, 1982. * I djeca umiru, Radio Beograd, 1982. * Begonije (druga nagrada na natječaju Radio Beograda), 1981. * Sa starih fotografija, Radio Beograd, 1981. * Zemljo moja, Radio Beograd (Prix Italia, 1980) * Istarska početnica, Radio Beograd, 1979. * Mate Balota, Radio Beograd, 1978.<ref>{{Cite web|url=https://booksa.hr/knjige/autori/dasa-drndic|title=Daša Drndić|website=Booksa|access-date=1. 6. 2022}}</ref> ; Napisala je brojne oglede, kritike, analize te eseje i studije * Je li vrijeme nestanka intelektualaca, Tema, god II, 10-11, 2005., str. 37-42. * [http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=23bd5570-2119-4c61-a4d2-7fe78ea64587&articleId=d6eb398d-57ff-49cf-93ff-dc20ed00c3ef Feministički rukopis ili politička parabola: Lillian Hellman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220121083952/https://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=23bd5570-2119-4c61-a4d2-7fe78ea64587&articleId=d6eb398d-57ff-49cf-93ff-dc20ed00c3ef |date=21. 1. 2022 }}, Kruh i ruže, br. 27, 2005., str. 26-36. * [http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285E2863285928592863285A28582858285D286328982897288F286328632859285E2860285E285D285D28632863286328582863O Vječna borba] {{Mrtav link}}, Novi list (Pogled), Okrugli stol: Intelektualci i mediji, 26. 11. 2005. * Waine, John: Krug tajanstvene svetlosti, Savremenik, Beograd, 1970., god. XVI, knj. XXXI, 3, str. 201-203. * Senker, Izrael: Sol Belou i Sjedinjene Države, Savremenik, Beograd, 1970., god. XVI, knj. XXXI, 2, str. 191-192. * Borhes, Jorge Luis: Filozofija razara stvarnost, Savremenik, Beograd, 1970., god. XVI, knj. XXXI, 4, str. 377-383. * Sanguinetti, Edoardo: Novac u književnosti, Savremenik, Beograd, 1970., god. XVI, knj. XXXI, 6, str. 513-517. * Gombrovič, Vitold: Pisac i novac, Savremenik, 1970., god. XVI, knj. XXXI, str. 523-526 * Auden, Wystan H.: Jedan od elemenata poezije jeste elemenat zagonetke, Savremenik, Beograd, 1970., god. XVI, knj. XXXII, 7, str. 77-78. * Levi, Simon: Razgovori sa Šmuelom, Radio-Beograd, Dramska redakcija III programa. Emitirano 29. 2. 1972. * Stankijevič, Edvard: Lingvistika i izučavanje pesničkog jezika, Savremenik, Beograd, 1972., god. XVIII, knj. XXXV, 3, str. 203-213. == Autorski tekstovi u sarajevskim Sveskama == *[http://www.sveske.ba/bs/content/dzepni-amsterdam Džepni Amsterdam]{{Mrtav link}} *[http://www.sveske.ba/bs/content/iz-vile-na-wannseeu Iz vile na vannseeu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306042351/http://www.sveske.ba/bs/content/iz-vile-na-wannseeu |date=6. 3. 2016 }} *[http://www.sveske.ba/bs/content/les-poupees-gargantuesques Les poupées gargantuesques]{{Mrtav link}} *[http://www.sveske.ba/bs/content/literatura-talijana-u-hrvatskoj-i-sloveniji Literatura Talijana u Hrvatskoj i Sloveniji]{{Mrtav link}} *[http://www.sveske.ba/bs/content/pabirci-2004 Pabirci - 2004.]{{Mrtav link}} *[http://www.sveske.ba/bs/content/postaje-sjecanja Postaje sjećanja]{{Mrtav link}} *[http://www.sveske.ba/bs/content/prilagodavanje-rijeci-jezik-i-politika Prilagođavanje riječi: jezik i politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120202123859/http://www.sveske.ba/bs/content/prilagodavanje-rijeci-jezik-i-politika |date=2. 2. 2012 }} *[http://www.sveske.ba/bs/content/sonnenschein-ili-kronika-sveopceg-bescasca Sonnenschein ili Kronika sveopćeg beščašća]{{Mrtav link}} *[http://www.sveske.ba/bs/content/stations-memory Stations of memory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121102074511/http://www.sveske.ba/bs/content/stations-memory |date=2. 11. 2012 }} == Nagrade == *[http://www.premiosondas.com/ Premios Ondas, Barcelona, 1991.] kao producent radio-drame Aleksandra Hemona, Život i djelo Alfonsa Kaudersa * FEDOR – Nagrada Saveza slijepih Jugoslavije, na Festivalu dokumentarne radio-drame, Beograd, 1990. za dokumentarnu dramu, Izgubljeni i nađeni * Više nagrada Radio Beograda za godišnja ostvarenja. * [http://www.fraktura.hr/novosti.aspx?page=9 Nagrada Fran Galović 2007. za roman "Sonnenschein]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}" * [https://web.archive.org/web/20160306091828/http://arhiv.sanjamknjige.hr/sajam2007/index.php?dobitnici2007 Nagrada Kiklop 2007. za prozno djelo godine - roman "Sonnenschein]" == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *http://www.jutarnji.hr/dasa-drndic--pisanjem-protiv-zaborava/1075699/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130106093952/http://www.jutarnji.hr/dasa-drndic--pisanjem-protiv-zaborava/1075699/ |date=6. 1. 2013 }} *http://www.sveske.ba/bs/content/sonnenschein-dase-drndic{{Mrtav link}} *http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/224878/I-muskarci-su-optereceni-i-bore-se-sa-staroscu.html#.URaXnR2ZTEE *https://web.archive.org/web/20131228040730/http://www.zarez.hr/repository/issue/pdf/214/214.pdf *http://sveske.ba/en/content/dnevnik-citanja {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305225438/http://sveske.ba/en/content/dnevnik-citanja |date=5. 3. 2016 }} *http://www.slobodnaevropa.org/content/dasa-drndic-dvadeseg-godina-me-je-beograd-bolio/24811110.html {{DEFAULTSORT:Drndić, Daša}} [[Kategorija:Srbijanski pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] [[Kategorija:Umrli 2018.]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] ivr0316q3v0f52zkjmtmldf2l52avux The Works (Queen) 0 178131 3937794 3854150 2026-10-29T12:18:23Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937794 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = The Works | Tip izdanja = Album | Artist = Queen | Cover = Queen The Works.png | Background = | Izdat = [[27. februar]] [[1984]]. {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} <br> [[28. februar]] [[1984]]. {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br> | Produciran = | Žanr = [[Rock muzika|Rock]] | Dužina = | Kuća = [[Trident studio]]<br>[[ De Lane Lea Studios]] | Producent(i) = [[Roy Thomas Baker]], [[John Anthony]], [[Queen]] | Ton majstor = | Snimljen = [[avgust]] [[1983]]. - [[januar]] [[1984]].<br>[[Record Plant]]<br>[[Music Land]], [[München]], [[Njemačka]] | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = [[Hot Space]]<br/>(1982) | Ovaj album = ''''' The Works '''''<br/>(1984) | Sljedeći album = [[A Kind of Magic]]<br/>(1986) }} '''The Works''' je 11. studijski [[album]] [[Velika Britanija|britanske]] [[Rock muzika|rock]] grupe ''[[Queen]]'' izdan [[27. februar]]a [[1984]]. godine. Na albumu se nalazi mega hit ''[[Radio Ga Ga]]'' koji je napisao [[Roger Taylor]]. Po prvi puta su sve pjesme s albuma izdane i kao siglovi. Na ''B'' strani ''[[Man On The Prowl]]'' nalazi se pjesma ''[[Thank God It’s Christmas]]'' koja nije objavljena na albumu. Album je proveo 48 sedmica na top-listi albuma u UK i dostigao poziciju broj 2,<ref>http://chartarchive.org/{{Mrtav link}}</ref> dok je na holandskoj dostigao prvo mjesto.<ref>http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Queen&titel=The+Works&cat=a</ref> Procjenjuje se da je album prodan u 12 miliona kopija širom svijeta. === Popis pjesama === '''Strana A''' # "[[Radio Ga Ga]]" (Taylor) - 5:44 # "Tear It Up" (May) - 3:28 # "[[It's a Hard Life]]" (Mercury) - 4:08 # "[[Man on the Prowl]]" (Mercury) - 3:28 '''Strana B''' # "Machines (or 'Back To Humans')" (Deacon) - 3:20 # "[[I Want to Break Free]]" (Deacon) - 3:20 # "Keep Passing The Open Windows" (Mercury) - 5:21 # "[[Hammer to Fall]]" (May) - 4:28 # "Is This The World We Created" (Mercury - May) - 2:13 Bonus izdanje na [[Kompakt disk|CD]] izdanju "Hollywood recordsa" ([[1991.]]) # "I Go Crazy" (May) (Original s "B" strane) – 3:42 # "Radio Ga Ga (Extended Verzija)" (Taylor) – 6:50 # "I Want to Break Free (Extended Miks)" (Deacon) – 7:19 == Pjesme == # Radio Ga Ga (Taylor) - Objavljena je kao singl [[23. januar]]a [[1984]]. godine i dostigla je 2. mjesto na [[UK]], odnosno 16. mjesto na [[SAD|američkoj]] top-listi singlova. Na "B" strani objavljena je "I Go Crazy" koja se nije našla na albumu. Taylor je pjesmu prvobitno nazvao "Radio Ca Ca", ali "ca ca" (odnosno kaka) je na mnogim jezicima vulgarna riječ pa je zbog toga promijenio naziv u "Ga Ga". Pjesma je izvedena na koncertu "[[Live Aid]]" [[1985]]. godine i postala popularna zahvaljujući gledaocima koji su pljeskali dlanovima u ritmu refrena. Na [[Freddie Mercury Tribute Concert|Freddie Mercury Tribute Koncertu]] izveo ju je [[Paul Young]]. [[Roger Taylor|Taylor]], [[Brian May|May]] i [[Phil Collins]] (na [[bubnjevi]]ma) su je izveli [[2002]]. godine na koncertu "Party at the Palace" povodom zlatnog jubileja kraljice [[Elizabeta II.|Elizabete II]]. "[[Queen + Paul Rodgers]]" su je izvodili na turneji [[2005]]. / [[2006]]. U spotu se pojavljuju scene iz [[Film|filma]] [[Metropolis (1927)|Metropolis]], kao i obožavaoci grupe koji izvode poznato "pljeskanje dlanovima". Pjesma je objavljena na kompilaciji "[[Greatest Hits II (Queen)|Greatest Hits II]]" iz [[1991]]. # Tear It Up (May) - Objavljena [[10. septembar|10. septembra]] [[1984]]. godine. Na "B" strani singla “Hammer to Fall”. Pjesmu je napisao Brian May koji ju je i otpjevao, ali ta verzija nije objavljena na albumu, nego je objavljena ona na kojoj pjeva [[Freddie Mercury]]. # It’s A Hard Life (Mercury) - Pjesma je objavljena kao singl [[16. juli|16. jula]] [[1984]]. godine. Pjesmu je napisao Mercury inspirisan [[Opera|operom]] [[Ruggiero Leoncavallo|Ruggiera Leoncavalla]] "Vesti la giubba". U spotu se članovi grupe pojavljuje obučeni u opernim kostimima. Roger Taylor je kasnije izjavio kako je to bio najgori muzički spot grupe Queen. # Man On The Prowl (Mercury) - Pjesmu je napisao Mercury u rockabilly stilu, poput pjesme "[[Crazy Little Thing Called Love]]" objavljene [[1979]]. godine na albumu "[[The Game (album)|The Game]]". # Machines (or Back To Humans) (Taylor - May) - Objavljena je [[22. april]]a [[1984]]. godine na "B" strani singla "I Want to Break Free". Pjesma je napisana kao duet Mercuryjevog prirodnog glasa i miksanog Taylorovog glasa, koji zvuči kao [[Robot|robot]]. # I Want To Break Free (Deacon) - Objavljena kao singl [[22]]. [[1984]]. godine. Pjesma je dostigla je 3. mjesto na [[UK]] top-listi singlova. Postala popularna zahvaljujući kontraverznom muzičkom spotu u kojem su članovi grupe obučeni u žensku odjeću. Spot je zapravo parodija na [[TV]] sapunicu "Coronation Street". Za potrebe snimanja spota Freddie Mercury je obrijao svoje brkove kako bi "postao" [[Rusija|ruski]] [[Balet|baletni]] plesač [[Vaslav Nijinsky]]. Zanimljivo, u dijelu spota koji prikazuje parodiju, Mercury je obučen u žensku odjeću, ali nosi brkove. U [[Amerika|Americi]] je spot do [[1991]]. godine bio zabranjen na [[TV]] stanici [[MTV]]. Na [[Freddie Mercury Tribute Concert|Freddie Mercury Tribute Koncertu]] [[1992]]. godine izvela ju je [[Lisa Stansfield]]. # Keep Passing The Open Windows (Mercury) - Mercury je pjesmu napisao [[1983]]. godine za potrebe ekranizacije novele Johna Irvinga "The Hotel New Hampshire". # Hammer To Fall (May) - Objavljena je kao singl [[10. septembar|10. septembra]][[1984]]. godine. Queen je pjesmu izveo na koncertu "[[Live Aid]]" [[1985]]. godine. Spot je snimljen tokom nastupa grupe u [[Bruxelles]]u, [[Belgija]]. Pjesmu su kao baladu izveli "[[Queen + Paul Rodgers]]". # Is This The World We Created (Mercury - May) - Objavljena je [[16. juli|16. jula]] [[1984]]. godine na "B" strani singla "It's a Hard Life". Pjesmu su napisali Freddie Mercury i Brian May u [[München]]u, [[Njemačka]] nakon što su vidjeli vijesti na TV-u. Pjesmu su često izvodili uživo. ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Queen}} *[http://www.queenonline.com/en/the-band/discography/works/ Oficijelna web stranica grupe Queen: Diskografija: The Works]: sadrži tekstove pjesama "It's a Hard Life", "Man on the Prowl", "Machines (ili 'Back to Humans'), "Keep Passing the Open Windows". *[http://www.queenonline.com/en/the-band/discography/singles-collection-vol-2/#lyrics Lyrics of "I Go Crazy" at Queen official website] (''[[The Singles Collection Volume 2]]'') *{{YouTube|id=pUOrAengPH8|title=Oficijelni video spot pjesme "Is This the World We Created...?" (Uživo na Wembley-u)}} {{Queen}} [[Kategorija:Queen]] [[Kategorija:Albumi Queena]] [[Kategorija:Albumi iz 1984.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] lhzoy0qe9eompddjbsczc02o8phbexb A Kind of Magic 0 178133 3937785 3937736 2026-10-29T12:17:14Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937785 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | naziv = A Kind of Magic | vrsta =Album | izvođač_gen = Queen | slika = Queen A Kind Of Magic.png | pozadina = studio | objavljen = 2. juni 1986. | Produciran = | žanr = [[Rock muzika|Rock]] | trajanje = | izdavač =[[Hollywood Records]] | producent = [[Queen]]<br>[[Mack]]<br>[[David Richards]] | Ton majstor = | snimljen = novembar 1985. - april 1986. | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | prethodni_album = [[The Works (album, Queen)|The Works]]<br/>(1984) | ovaj_album = ''''' A Kind of Magic '''''<br/>(1986) | sljedeći_album = [[The Miracle (Queen)]]<br/>(1989) }} '''A Kind Of Magic''' je 12. studijski [[album]] [[Velika Britanija|britanske]] [[Rock muzika|rock]] grupe "[[Queen]]" izdan [[2]]. juna [[1986]]. godine. Prvi je album koji je snimljen u digitalnoj tehnici a istovremeno i prvi album grupe Queen koji je dobio naziv po pjesmi s albuma. U [[UK]] je proveo 63 sedmica na top-listi albuma a dostigao je 1. mjesto pri čemu je prodat u 100.000 primjeraka u prvoj sedmici nakon izlaska u prodaju.<ref>[https://web.archive.org/web/20121021212029/http://www.chartstats.com/release.php?release=42961 A Kind Of Magic] Chart Stats. Retrieved 15 August 2011</ref> Singl je dostigao u prvih deset u brojnim evropskim zemljama i 42. mjesto na američkoj Billboard Hot 100.<ref>{{cite book |title= Joel Whitburn's Top Pop Singles, 14th Edition: 1955-2012 |last=Whitburn |first=Joel |authorlink=Joel Whitburn |year=2013 |publisher=Record Research |page=684}}</ref> Pjesme su korištene u [[film]]u [[Highlander (film)|Highlander]]. Pjesma "One Vision" korištena je u filmu [[Čelični orao (film)|Čelični orao]]. Na albumu se nalazi i istoimena pjesma koja je snimljena između [[1985.]] i [[1986.]] Pjesma je izrazito prožeta bas-gitarom [[John Deacon]]a. == Popis pjesama == # "[[One Vision]]" (Queen) - 5:10 # "[[A Kind of Magic (singl)|A Kind of Magic]]" (Taylor) - 4:24 # "[[One Year of Love]]" (Deacon) - 4:26 # "[[Pain Is So Close to Pleasure]]" (Deacon - Mercury) - 4:21 # "[[Friends Will Be Friends]]" (Deacon - Mercury) - 4:07 # "[[Who Wants to Live Forever]]" (May) - 5:15 # "Gimme The Prize (Kurgan's Theme)" (May) - 4:34 # "Don't Lose Your Head" (Taylor) - 4:38 # "[[Princes of the Universe]]" (Mercury) - 3:32 # "A Kind Of 'A Kind Of Magic'"(Taylor) - 3:38 * # "Friends Will Be Friends Will Be Friends" (Deacon - Mercury) - 5:58 * # "Forever" (May) - 3:20 * * Pjesme 10-12 se nalaze samo na [[Compact disc|CD]] izdanju == Pjesme == # One Vision (Mercury - May - Taylor - Deacon) - Objavljena je kao [[singl]] [[4]]. novembra [[1985]]. godine. Pjesma je posebni doprinis grupe koncertu [[Live Aid]] iz [[1985]]. godine. Pjesma se, za razliku od ostalih s albuma, ne pojavljuje u [[film]]u "[[Highlander]]", ali se pojavljuje u filmu "[[Čelični orao]]". Queen je sve koncerte na turneji "[[Magic Tour]]" [[1986]]. godine započinjao upravo ovom pjesmom. Pjesmu je počeo pisati [[Roger Taylor|Taylor]] i govorila je o [[Martin Luther King, Jr.|Martinu Lutheru Kingu, Jr.]] (čijim poznatim riječima "I Have a Dream" i započinje pjesma), ali su ostali članovi grupe promijenili njegov tekst. [[Engleska|Engleski]] [[Nogomet]]ni klub "Rotherham United F.C." odabrao ju je kao službenu pjesmu u sezoni [[2008]]./[[2009]]. Muzički spot je snimljen u studiju "Musicland" u [[München]]u , [[Njemačka]]. U spotu su prikazani članovi grupe kako se odmaraju, zabavljaju i vježbaju. Ponovljena je scena iz spota "[[Bohemian Rhapsody]]" na kojoj se primjećuju razlike u starosti članova grupe. [[John Deacon]] je snimljen kako svira [[Bubanj|bubnjeve]], ali nije poznato da li je zaista svirao bubnjeve za ovu pjesmu ili je to samo zbog potrebe snimanja spota. Objavljena je na kompilaciji [[Greatest Hits II (Queen)|Greates Hits II]] iz [[1991]]. godine. # A Kind Of Magic (Taylor) - Objavljena je kao singl [[17]]. marta [[1986]]. godine. Taylor je pjesmu nazvao frazom "A Kind of Magic" koju izgovara glavni [[glumac]] [[Christopher Lambert]] u [[film]]u [[Highlander]]. Taylor je bio toliko impresioniran frazom da se neprestano ponavlja tokom pjesme. Muzički spot snimljen je u jednom napuštenom skladištu u [[London]]u , [[Engleska]]. [[Freddie Mercury]] glumi mađioničara koji ostale članove grupe iz usnulih beskućnika pretvara u [[rock]] muzičare. Tokom spota [[Animacija|animirani]] likovi [[Ples|plešu]] u ritmu pjesme. Objavljena je na kompilaciji [[Greatest Hits II (Queen)|Greates Hits II]] iz [[1991]]. godine. Glavnu [[bas-gitara|bas]] dionicu za pjesmu je smislio Freddie Mercury, koji je u velikoj mjeri promijenio Taylorov aranžman dok je Taylor bio na odmoru. # One Year Of Love (Deacon) - Objavljena je kao singl [[1986]]. godine za [[Francuska|francusko]] i [[Španija|špansko]] tržište. U pjesmi svira orkestar [[violina]]. # Pain Is So Close To Pleasure (Deacon - Mercury) - Objavljena kao singl u [[avgust]]u [[1986]]. godine za [[Evropa|evropsko]] i [[Amerika|američko]] tržište. Pjesma je napisana u [[Motown]] stilu. [[Gitara|Gitaru]] je odsvirao John Deacon. # Friends Will Be Friends (Deacon - Mercury) - Pjesma je objavljena kao singl [[9]]. juna [[1986]]. godine. Muzički spot snimljen je dok grupa na pozornici izvodi pjesmu, u publici su isključivo obožavaoci grupe. Objavljena je na kompilaciji [[Greatest Hits II (Queen)|Greates Hits II]] iz [[1991]]. godine. # Who Wants To Live Forever (May) - Objavljena kao singl [[15]]. septembra [[1986]]. godine. U pjesmi sviraju muzičari [[London]]ske filharmonije pod dirigovanjem [[Michael Kamen|Michaela Kamena]]. Brian May je otpjevao uvod pjesme, a ostatak Freddie Mercury. U muzičkom spotu pojavljuju se isječci iz filma Highlander. Brojni muzičari su snimili obradu pjesme. Objavljena je na kompilaciji [[Greatest Hits II (Queen)|Greates Hits II]] iz [[1991]]. godine. # Gimme The Prize (Kurgan's Theme) (May) - Jedna od najtežih pjesama sa repertoara grupe Queen. Brian May je u jednom [[japan]]skom [[časopis]]u [[1986]]. godine izjavio da su Mercury i Deacon mrzili ovu pjesmu. U pjesmi možemo čuti riječi [[Glumac|glumca]] [[Clancy Brown|Clancyja Browna]] : "I have something to say: It's better to burn out than to fade away" i odgovor glumca Christophera Lamberta : "There can be only one". # Don't Lose Your Head (Taylor) - Taylor je pjesmu nazvao po riječima iz filma "Highlander". U filmu se pjesma nastavlja nakon nekoliko stihova obrade pjesme "New York, New York" [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]] u trajanju 36 [[Sekunda|sekundi]]. Instrumentalna verzija pjesme nazvana je "A Dozen Red Roses For My Darling" koja je objavljena [[17]]. marta [[1986]]. godine na "B" strani singla "A Kind of Magic". # Princes Of The Universe (Mercury) - Objavljena je kao singl u martu [[1986]]. godine za [[Amerika|američko]], [[Kanada|kanadsko]], [[Australija|australsko]], [[Novi Zeland|novo zelandsko]] i [[japan]]sko tržište. U muzičkom spotu prikazana je borba mačevima između Freddija Mercuryja i Christophera Lamberta koji su okruženi snenografijom iz filma "Highlander". Mercury je pjesmu napisao isprepličući nekoliko različitih stilova; [[Hard rock]] , [[Heavy Metal]] i sl. Pjesma se pojavljuje u [[TV]] seriji "Highlander". Trebala je biti objavljena na kompilaciji [[Greatest Hits II (Queen)|Greatest Hits II]] iz [[1991]]. godine ali je zbog nedostatka prostora izbačena s albuma , te je [[1999]]. godine objavljena na kompilaciji [[Greatest Hits III (Queen)|Greatest Hits III]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Queen}} {{Queen}} [[Kategorija:Queen]] [[Kategorija:Albumi Queena]] [[Kategorija:Albumi iz 1986.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju EMI Recordsa]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] fdknqvv8nga8y1a7dau12twj5m8bxrf Pub (album) 0 192304 3937820 3854231 2026-10-29T12:24:37Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937820 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Pub | vrsta = Studijski album | pozadina = studio | izvođač_gen = [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] | slika = Pub - Đorđe Balašević album - omot.jpg | objavljen = 1982. | snimljen = | mjesto = | studio = | žanr = {{flatlist| * [[Rok-muzika|Rok]] * [[folk-rock]] }} | trajanje = 34:17 | izdavač = [[PGP RTB]] | producent = [[Josip Boček]] | prethodni_album = ''[[Odlazi cirkus]]''<br />(1980) | ovaj_album = '''''Pub'''''<br />(1982) | sljedeći_album = ''[[Celovečernji the Kid]]''<br />(1983) }} '''''Pub''''' je prvi solo album [[pjevanje|pjevača]] i tekstopisca [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]]. Album je producirao [[Josip Boček]], koji je odsvirao dionice na [[gitara|gitari]]. Hit-pjesma na albumu je "Ratnik paorskog srca", koja govori o seljaku koji se vraća iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], a koji "nije stvoren da bude vojnik" jer "kad nije paor za soldata stvoren, volije konje i zemlju neg' ljude". "Za sve je kriv Toma Sojer" govori o trojici [[dijete|dječaka]] koji su pobjegli od kuće pod utjecajem [[knjiga|knjige]] ''[[Pustolovine Toma Sawyera]]'' [[Mark Twain|Marka Twaina]]. "Boža zvani Pub" govori o legendarnom [[kockanje|kockaru]] koji je nosio nadimak Pub, po kojem je album i dobio naziv. Na albumu se nalazi i [[balada]] "Lepa protina kći", koja govori o dječačkoj [[ljubav]]i prema djevojci. Album je 1998. anketom izabran kao 66. na spisku 100 najvećih [[SFRJ|jugoslavenskih]] [[rock muzika|rock]] i [[pop muzika|pop]]-albuma.<ref>{{cite book|last1=Antonić|first1=Duško|last2=Štrbac|first2=Danilo|title= YU 100: najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike|year=1998|publisher=YU Rock Press|location=Beograd|page=43}}</ref> == Spisak pjesama == {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = 34:17 | svi_tekstovi = Balašević | naziv1 = Ilona | trajanje1 = 3:42 | naziv2 = Ratnik paorskog srca | trajanje2 = 4:37 | naziv3 = Za sve je kriv Toma Sojer | trajanje3 = 3:17 | naziv4 = Za treću smenu | trajanje4 = 3:32 | naziv5 = Lepa protina kći | trajanje5 = 3:22 | naziv6 = Pesma o jednom petlu | trajanje6 = 3:30 | naziv7 = Boža zvani Pub | trajanje7 = 4:04 | naziv8 = Predlog | trajanje8 = 3:17 | naziv9 = Na pola puta | trajanje9 = 4:56 }} ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * Album [http://www.discogs.com/%C4%90or%C4%91e-Bala%C5%A1evi%C4%87-Pub/master/68183 ''Pub''] na [[Discogs]]u * ''EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006'', Janjatović Petar; {{ISBN|978-86-905317-1-4}} {{Đorđe Balašević}} [[Kategorija:Albumi iz 1982.]] [[Kategorija:Albumi Đorđa Balaševića]] [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] ejbgqkf7hbbpdllwym20xjh4k0xaja5 Odlazi cirkus 0 193573 3937817 3604979 2026-10-29T12:24:26Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937817 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Odlazi cirkus | vrsta = Studijski album | pozadina = studio | izvođač_gen = [[Rani mraz|Ranog mraza]] | slika = Odlazi cirkus omot albuma.jpeg | objavljen = 1980. | snimljen = | mjesto = | studio = | žanr = {{Flatlist| * [[Rok-muzika|Rock]] * [[pop rock]] }} | trajanje = 41:57 | izdavač = [[PGP RTB]] | producent = [[Josip Boček]] | prethodni_album = ''[[Mojoj mami umesto maturske slike u izlogu]]''<br />(1979) | ovaj_album = '''''Odlazi cirkus'''''<br />(1980) | sljedeći_album = }} '''''Odlazi cirkus''''' jest drugi i posljednji studijski [[album]] grupe [[Rani mraz]] za koju je tada nastupao pjevač i tekstopisac [[Đorđe Balašević]]. == Spisak pjesama == {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = 41:57 | svi_tekstovi = Đorđe Balašević | naziv1 = Priča o Vasi Ladačkom | trajanje1 = 5:48 | naziv2 = Još jedna gorka pesma | trajanje2 = 3:40 | naziv3 = Nisam bio ja za nju | trajanje3 = 3:24 | naziv4 = Menuet | trajanje4 = 3:29 | naziv5 = Život je more | trajanje5 = 3:25 | naziv6 = Pa dobro, gde si ti | trajanje6 = 3:51 | naziv7 = Mirka | trajanje7 = 4:13 | naziv8 = O, kako tužnih ljubavi ima | trajanje8 = 4:07 | naziv9 = Ostaje mi to što se volimo | trajanje9 = 4:33 | naziv10 = Odlazi cirkus | trajanje10 = 3:04 }} == Članovi == * [[Đorđe Balašević]] – vokal * [[Bilja Krstić]] – vokal * [[Josip Boček]] – gitara * [[Bojan Hreljac]] – bas-gitara * [[Slobodan Marković]] – klavijature * [[Lazar Tošić]] – bubnjevi == Vanjski linkovi == * Album [http://www.discogs.com/Rani-Mraz-Odlazi-Cirkus/master/421914 ''Odlazi cirkus''] na [[Discogs]]u * ''EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006'', Janjatović Petar; {{ISBN|978-86-905317-1-4}} {{Đorđe Balašević}} [[Kategorija:Albumi iz 1980.]] [[Kategorija:Albumi Đorđa Balaševića]] [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] iq3bfiek1by0e3f8ovkfaoysmth8fhv Celovečernji the Kid 0 193786 3937812 3854234 2026-10-29T12:23:08Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937812 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Celovečernji the Kid | vrsta = Studijski album | pozadina = studio | izvođač_gen = [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] | slika = Celovecernji the Kid Omot albuma.jpg | objavljen = 1983. | snimljen = | mjesto = | studio = | žanr = [[Rok-muzika|Rock]] | trajanje = 40:08 | izdavač = [[PGP RTB]] | producent = [[Josip Boček]] | prethodni_album = ''[[Pub (album)|Pub]]''<br />(1982) | ovaj_album = '''''Celovečernji the Kid'''''<br />(1983) | sljedeći_album = ''[[003 (album)|003]]''<br />(1984) }} '''''Celovečernji the Kid''''' jest drugi studijski album [[pjevanje|pjevača]] i tekstopisca [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]]. Album je producirao [[Josip Boček]], a tekstove pjesama napisao je sam Balašević. Album je ostao zapamćen po [[pjesma]]ma kao što su "Blues mutne vode", "Lunjo", i baladama "Neko to od gore vidi sve" i "[[Svirajte mi 'Jesen stiže, dunjo moja']]". == Spisak pjesama == {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = 40:08 | naziv1 = Celovečernji the Kid | trajanje1 = 3:19 | naziv2 = Vi ste jedan običan miš | trajanje2 = 3:36 | naziv3 = Crni labud | trajanje3 = 3:40 | naziv4 = Blues mutne vode | trajanje4 = 3:59 | naziv5 = Svirajte mi 'Jesen stiže, dunjo moja' | trajanje5 = 5:21 | naziv6 = Don Francisco Long Play | trajanje6 = 3:21 | naziv7 = Medena vremena | trajanje7 = 3:41 | naziv8 = Lunjo | trajanje8 = 4:01 | naziv9 = Nikad kao Bane | trajanje9 = 4:38 | naziv10 = Neko to od gore vidi sve | trajanje10 = 4:32 }} ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * Album [http://www.discogs.com/%C4%90or%C4%91e-Bala%C5%A1evi%C4%87-Celove%C4%8Dernji-The-Kid/master/68189 ''Celovečernji The Kid''] na [[Discogs]]u * [http://www.balasevic.info/ Balašević info] * Petar Janjatović, ''EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006''; {{ISBN|978-86-905317-1-4}} {{Đorđe Balašević}} [[Kategorija:Albumi iz 1983.]] [[Kategorija:Albumi Đorđa Balaševića]] [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] hthg4qozt5vzs1zwsav5i45u7a9toyu Pozitivna geografija (Bajaga) 0 202111 3937818 2888742 2026-10-29T12:24:31Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937818 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Pozitivna geografija | vrsta = [[Album|Studijski album]] | pozadina = studio | izvođač_gen = [[Bajaga i Instruktori|Bajage i Instruktora]] | slika = Pozitivna geografija Omot albuma.jpeg | objavljen = 1984. | snimljen = | mjesto = | studio = | žanr = [[Rok-muzika|Rok]], [[pop rock]] | dužina = 41:57 | izdavač = [[PGP RTB]] | producent = [[Kornelije Kovač]] | prethodni_album = | ovaj_album = '''''Pozitivna geografija'''''<br>(1984) | sljedeći_album = ''[[Sa druge strane jastuka]]''<br/>(1985) }} '''''Pozitivna geografija''''' je debitantski [[album]] grupe [[Bajaga i Instruktori]] objavljen 1984. Prvobitno objavljen kao solo-album Momčila Bajagića "Bajage" ali je poslije uvršten u službenu diskografiju grupe Bajaga i Instruktori. Album je [[1998.]] izabran kao 37. na spisku 100 najvećih [[SFRJ|jugoslavenskih]] [[rok-muzika|rok]] i [[pop muzika|pop]]-albuma.<ref>{{cite book|last1=Antonić|first1=Duško|last2=Štrbac|first2=Danilo|title= YU 100: najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike|year=1998|publisher=YU Rock Press|location=Belgrade|page=}}</ref> == Spisak pjesama == # "Berlin" – 2:22 # "Mali slonovi" – 2:15 # "Poljubi me" – 3:03 # "Limene trube" – 2:43 # "Znam čoveka" – 2:50 # "Tekila gerila" – 3:32 # "Marlena" – 3:01 # "Kosooka" – 3:21 # "Tamara" – 3:48 # "Pustite me, druže" – 2:40 # "Papaline" – 1:59 == Članovi == * [[Momčilo Bajagić Bajaga]] – [[gitara]], vokali ; Kasniji članovi Bajage i Instruktora * Dejan Cukić – prateći vokali * Miroslav Cvetković – [[bas-gitara]], prateći vokali * Nenad Stamatović – gitara * Vladimir Golubović – [[bubnjevi]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.discogs.com/Bajaga-Pozitivna-Geografija/release/1050919 ''Pozitivna geografija'' na Discogs] {{Bajaga i Instruktori}} [[Kategorija:Albumi iz 1984.]] [[Kategorija:Albumi Bajage i Instruktora]] [[Kategorija:Debitantski albumi iz 1984.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] oa1xgtkhybu4976pdunn9cymf69oqz9 Giuseppe Meazza 0 257810 3937945 3916405 2026-10-30T01:47:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937945 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Giuseppe Meazza | slika = Giuseppe Meazza 1935.jpg | punoime = Giuseppe Meazza | nadimak = Peppino, il Ballila | datumrođenja = [[23. august]] [[1910.]] | rodnigrad = [[Milano]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = [[21. august]] [[1979.]] | gradsmrti = [[Lissone]] | državasmrti = [[Italija]] | pozicija = napadač | visina = 169 cm | trenutniklub = | omladinskegodine = 1924–1927. | omladinskipogoni = [[Inter Milano]] | godine = 1927–1940.<br />1940–1942.<br />1942–1943.<br />1944.<br />1945–1946.<br />1946–1947. | klubovi = [[Inter Milano|Inter]]<br />[[AC Milan|Milan]]<br />[[Juventus FC|Juventus]]<br />[[AS Varese 1910|Varese]]<br />[[Atalanta BC|Atalanta]]<br />[[Inter Milano|Inter]] | nastupi(golovi) = 348 (247)<br />37 (9)<br />27 (10)<br />20 (7)<br />14 (2)<br />17 (2) | reprezentacija = da | nacionalnegodine = 1930–1939. | nacionalneekipe = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | nacionalninastupi(golovi) = 53 (33) | trenergodine = 1945–1946.<br />1946–1948.<br />1948–1949.<br />1949–1951.<br />1952–1953.<br />1955–1956.<br />1957. | trenerklubovi = [[Atalanta BC|Atalanta]]<br />[[Inter Milano]]<br />[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]<br />[[Pro Patria Calcio|Pro Patria]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]<br />[[Inter Milano|Inter]]<br />[[Inter Milano|Inter]] | zadnjiuređaj = 31. 5. 2013 }} '''Giuseppe "Peppino" Meazza''' (<small>italijanski izgovor: </small> [dʒuˈzɛppe meˈattsa]) bio je italijanski [[nogomet]]aš koji je najviše poznat po svojim igrama za [[Inter Milano]] tokom 1930-ih godina, kad je postigao 242 gola u 365 utakmica za ovaj klub. Vodio je [[Nogometna reprezentacija Italije|Italiju]] do osvajanja dvaju [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava]] ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], a nagradu za najboljeg strijelca turnira osvojio je 1934. Smatra se jednim od najboljih igrača svoje generacije i jednim od najboljih svih vremena. Rangiran je kao četvrti najbolji igrač svjetskih prvenstava.<ref>{{cite news | url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/international/article7070373.ece | location=London | work=The Times | title=The ten greatest World Cup playersbr No 4 Giuseppe Meazza Italy | date=22. 3. 2010 | access-date=21. 6. 2013 | archive-date=28. 10. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20191028225535/https://www.thetimes.co.uk/ | url-status=dead }}</ref> {{Citat|"Vidio sam Pelea kako igra. Nije dostigao Meazzin elegantni način igre. Jednog dana, na [[Arena Civica|Areni]], svjedočio sam nečemu nevjerovatnom. Primio je loptu biciklom, dok je bio u zraku. Sletio je s loptom zalijepljenom za nogu, predriblao izbezumljenog protivnika i nastavio zabivši jedan od svojih prepoznatljivih, milimetarski preciznih golova.<ref>Citirano u ''[[La Stampa|La Stampi]]'' 13. 8. 2001 ([http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/action,viewer/Itemid,3/page,0028/articleid,0332_01_2001_0222_0048_2907493/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120824231517/http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/action,viewer/Itemid,3/page,0028/articleid,0332_01_2001_0222_0048_2907493 |date=24. 8. 2012 }})</ref>" — Luigi Veronelli}} ==Rani život i počeci== Počeo je karijeru kao napadač, ali je pokazao umijeće i mogućnosti i kao igrač u veznom redu, a najveći dio karijere igrao je kao polušpic. Bio je neviđeni lider s odličnim šutem i nepredvidivim driblingom, sjajnim pasom i, unatoč niskom rastu, veoma dobrom igrom glavom.<ref>Giuseppe Prisco, ''Pazzo per l'Inter. Un sogno lungo 62 anni'', Baldini e Castoldi, Milano, 1993</ref> Nadimak ''"il Balilla"'' (''dječak'') dao mu je 1927. stariji saigrač Leopoldo Conti, koji je smatrao kako Pepp, koji je imao tek 17 godina, nema šta tražiti u prvom timu, te je sarkastično rekao: "Danas uzimamo igrače iz vrtića". Ipak, trener Arpad Wesiz nije bio pod utjecajem Contija i priključio je mladića seniorskom timu. Meazza je postigao 2 gola u svom debiju protiv milanskog Unione Sportiva, što je starom Contiju začepilo usta.<ref name="calciosport">{{cite web|title=Giuseppe Meazza|url=http://www.calciosport.it/lettura/tiporicerca.asp?pid=1008&catid=248|access-date=27. 11. 2008|archive-date=3. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200803145338/http://www.calciosport.it/lettura/tiporicerca.asp?pid=1008&catid=248|url-status=dead}}</ref> Novine ''"Gazzetta dello Sport"'' su njegovu igru dan nakon debija 12. septembra 1927. opisale kao inteligentnu, svježu i brzu.<ref name="calciosport" /> Meazza je rođen u Porta Vittoriji, u [[Milano|Milanu]]. Oca je izgubio 1917. u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], kada je imao svega 7 godina. Odrastao je uz majku Ersiliju kojoj je pomagao u prodaji voća na pijaci. Ipak, osnovna briga mu je bio nogomet. Majka mu je sakrila cipele kako ne bi gubio vrijeme, ali mladi Peppino je naučio igrati bos. Počeo je igrati sa šest godina na ulicama sa krpenom loptom. U 12. godini konačno je dobio dozvolu majke da gradi karijeru nogometaša i zaigrao za Gloria FC. Tu je dobio svoj prvi pravi par nogometnih cipela. [[Datoteka:Giuseppe meazza and Giampiero Combi.jpg|300px|mini|lijevo|Meazza i Combi]] Meazza je bio prvi italijanski nogometaš koji je postao poznat širom svijeta i prvi nogometaš s ličnim sponzorima. Volio je svoj kabriolet, šampanjac i žene, a bio je jedini reprezentativac Italije kome je bilo dozvoljeno pušenje cigareta. Bio je poznat po ponižavanju protivničke odbrane i spavanju u bordelima noć prije utakmice. Sa sjajnim osjećajem za loptu uzrokovao je paniku među robusnim odbrambenim igračima u vrijeme kad su klizeći startovi sa dvije noge s leđa bili dopušteni. Nekad nije ustajao iz kreveta dok njegovi saigrači ne završe trening. Volio je tango i koristio je kretnje kako bi bio nepredvidljiv. Bio je sjajan dribler i nevjerovatno brz, a, uprkos brzini, nikad mu nijedna dlaka na glavi nije bila na pogrešnom mjestu. Također, iako nije bio pretjerano visok, bio je dobar u zračnoj igri. Meazza je pravio mnogo šansi za saigrače i zabijao golove. Njegovi golovi zvani "suhi list" plašili su golmane. Bio je briljantan razigravač objema nogama i imao je perfektan pregled dešavanja na terenu. Njegov zaštitni znak bili su golovi kad bi od sredine terena predriblao nekoliko protivnika i, kad bi došao do golmana, izazvao bi ga da ga napadne. Na gostujućim utakmicama igrači odbrane bi ga faulirali kako bi izbjegli poniženje.<ref>Paolo Facchinetti, ''La Grande Ambrosiana. L'Inter di Meazza contro Juve e Bologna: storia e numeri di uomini e fatti leggendari'', GEO Edizioni, Empoli, 2001.</ref> Victorio Pozzo, trener koji je Italiju vodio do obje pobjede na Svjetskom prvenstvu, napisao je za njega: ''"Bio je rođeni napadač. Vidio je igru, razumijevao situaciju i dodavao loptu pažljivo, te razigravao saigrače. Imati njega u timu bilo je kao da počinješ utakmicu s vodstvom od 1-0."'' Gianni Brera rekao je da je on jedini Italijan koji se isticao među senzacionalnim Brazilcima i Argentincima.<ref>{{cite web|url=http://www.brera.net/gianni/articoli/meazza.html |author=[[Gianni Brera]] |title=Peppin Meazza era il Fòlber |editor=brera.net}}</ref> Peppino Prisco, koji je postao potpredsjednik Intera 1963, smatrao ga je najvećim svih vremena i rekao: ''"Meazza je bio sjajan, nepobjediv i ako bi nekad zapao u krizu, prouzrokovanu pretjeranom seksualnom aktivnošću i strašću za igrom, odradio bi nešto na terenu čime bi vas zadivio."'' [[San Siro]], najveći stadion u Milanu, koji danas dijele njegov Inter i gradski rival [[AC Milan|Milan]], danas se službeno zove "Giuseppe Meazza". ==Klupska karijera== S 13 godina Meazza je želio zaigrati za Milan, ali je odbijen jer je bio premršav. Ipak, u Interu su ga dočekali raširenih ruku. Primijetio ga je Interov skaut dok se igrao krpenom loptom na ulici i brzo je počeo trenirati u omladinskom pogonu kluba. Da bi postao jači i veći, hranili su ga odrescima. U početku je popunjavao rupu u odbrani umjesto da igra u napadu, ali je kasnije prešao u napad. Postigao je dva gola u debiju protiv Unionea Sportive, koji je Inter dobio 6-2. Meazza i danas drži rekord za najviše postignutih golova u prvoj sezoni u [[Serie A]]. On ih je u sezoni 1929/30. postigao 31. Godinu ranije postigao je 38, ali tada Serie A nije postojala. Postigao je 5 golova u 2 utakmice te sezone, protiv Pistoiesea i Verone. U toj sezoni postigao je 6 golova u pobjedi nad Venezijom od 10-2. 27. aprila 1930. Inter je prvi put igrao protiv [[AS Roma|Rome]] u Milanu. Meazza je za 3 minute postigao 3 gola, a dodao je kasnije i četvrti za pobjedu od 6-0. S Meazzom u ekipi Inter (u to vrijeme mijenjao je i ime zbog fašističkog režima) osvojio je 3 ''[[scudetto|scudetta]]'' i [[Italijanski kup|kup]] 1939. Bio je najbolji strijelac Serie A tri puta (1930, 1936. i 1938). Tokom sezone 1933. napravio je opkladu sa Giampierom Combijem, golmanom [[Juventus]]a. Combi je tvrdio da ga niko ne može proći i postići gol. Prihvatio je izazov. Combi je napravio još jednu opkladu. Naime, nekoliko sedmica ranije Meazza je postigao nevjerovatan gol Combiju makazicama na treningu reprezentacije, a Combi je tvrdio da takav gol nikad više neće postići. U idućoj utakmici između njihovih klubova, odigranoj u Milanu na [[Arena Civica|Areni Civici]] 25. maja 1933, Meazza je postigao dva gola. Prvi je bio identičan onom s treninga, a drugi je postigao nakon što je predriblao čitavu odbranu Juventusa i na kraju prošao pored Combija i samo ugurao loptu u gol. Combi je odmah ustao i rukovao se s Meazzom. Ponekad ga je njegova ljubav prema šampanjcu i ženama dovodila u nezgodne situacije s upravom kluba. [[Datoteka:Giuseppe Meazza 1927.jpg|170px|mini|desno|Meazza u dresu Intera sa 17 godina (1927)]] {{Citat|"Srećom, živio sam blizu stadiona i uspio sam stići na vrijeme. Saigrači i trener samo su prijeko pogledali. To je bilo samo 5 minuta prije početka utakmice, pa sam se brzo presvukao i pridružio timu na terenu. Čuo sam Interove direktore kako govore: 'Razgovarat ćemo s njim poslije meča. Saznat ćemo šta se dešava.' Srećom, zabio sam 3 gola, tako da niko ništa nije rekao kasnije!" - Giuseppe Meazza}} Takvi incidenti postali su učestali. Godine 1937, na dan utakmice protiv Juventusa u Milanu, samo sat pred početak, Meazza nije stigao. Direktori su postali nervozni i poslali fizioterapeuta i još jednog trenera da ga pronađu. Našli su ga u krevetu, u dubokom snu, kako hrče. Nije se umio, odveli su ga u auto, a dok je ležao na zadnjem sjedištu, pričao im je o prošloj noći ispunjenoj ljubavlju i rekao kako se osjećao kao lav. Brzo su ga doveli u svlačionicu, dali mu dres, a on je postigao 2 gola i bio najbolji na terenu. Inter je pobijedio 2-1 i osvojio ''scudetto'' ispred Juventusa. Povreda ga je udaljila s terena u sezoni 1938/39, a nakon što su najbolji dani karijere završili, Meazza je 28. novembra 1940. prešao u Milan. 9. februara 1941, prije derbija s Interom, Meazza je plakao u svlačionici, ali je postigao drugi gol za remi 2-2. Crveno-crni dres nosio je do 1942. Kasnije je igrao za Juventus, Varese i Atalantu, ali bez velikog uspjeha. U Inter se vratio 1946. kao trener-igrač, te odigrao 17 utakmica postigavši 2 gola. ==Reprezentacija== Meazza je igrao za [[Nogometna reprezentacija Italije|Italiju]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim prvenstvima]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], koja je Italija osvojila. Zajedno s Ferrarijem, Masettijem i Monzegliom, bio je prvi igrač koji je osvojio uzastopne titule prvaka svijeta. Do danas to nikome nije pošlo za rukom. ===Statistika=== <ref>http://www.rsssf.com/miscellaneous/meazza-intlg.html</ref> {| class="wikitable" style="font-size:90%; text-align: center;" ! colspan=3 | [[Italijanska nogometna reprezentacija]] |- !Godina!!Utakmica!!Golova |- |- |1930.||5||6 |- |1931.||6||5 |- |1932.||4||2 |- |1933.||5||5 |- |1934.||9||7 |- |1935.||3||2 |- |1936.||4||2 |- |1937.||5||1 |- |1938.||6||3 |- |1939.||6||0 |- !Ukupno||53||33 |} ==Uspjesi== === Klub === * {{Scudetto}} '''[[Serie A|Serija A]]''' :Inter: [[Serie A 1929/1930.|1929/30]], [[Serie A 1937/1938.|1937/38]], [[Serie A 1939/1940.|1939/40.]] * {{Kup Italije}} '''[[Kup Italije]]: ''' :Inter: [[Italijanski kup 1938/1939.|1938/39.]] === Reprezentacija === * '''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]''' : :[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938.]] * '''[[Međunarodni kup]]''' :[[Međunarodni kup 1927-1930.|1927-30]], [[Međunarodni kup 1933-1935.|1933-35.]] === Individualno === * '''[[Najbolji strijelac Serie A]]''' :[[Serie A 1929/1930.|1929/30]] <small>(31 gol)</small>; [[Serie A 1935/1936.|1935/36]] <small>(25 golova)</small>; [[Serie A 1937/1938.|1937/38]] <small>(20 golova)</small> * '''Najbolji strijelac Srednjovropskog kupa''' :1930 <small>(7 golova)</small>; 1933 <small>(5 golova)</small>; 1936 <small>(10 golova)</small> * '''Uvršten u Kuću slavnih italijanskog nogometa''' :2011 <small>(posthumno)</small> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Giuseppe Meazza}} * [http://www.figc.it/nazionali/DettaglioConvocato?codiceConvocato=674&squadra=1 Giuseppe Meazza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171023025059/http://www.figc.it/nazionali/DettaglioConvocato?codiceConvocato=674&squadra=1 |date=23. 10. 2017 }} na ''figc.it'' * [http://www.enciclopediadelcalcio.it/Meazza.html Giuseppe Meazza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120628154434/http://www.enciclopediadelcalcio.it/Meazza.html |date=28. 6. 2012 }} na ''enciclopediadelcalcio.it'' * [http://www.inter.it/it/archivio_giocatore/G0404 Giuseppe Meazza] na ''inter.it'' * [http://www.myjuve.it/giocatori-juventus/giuseppe-meazza-258.aspx Giuseppe Meazza] na ''myjuve.it'' {{Treneri Intera}} {{Treneri Beşiktaşa}} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Najbolji igrači svjetskih prvenstava u nogometu}} {{Najbolji strijelci Serie A}} {{Kuća slavnih italijanskog nogometa}} {{Staza slavnih italijanskog sporta}} }} {{Navkutije |ime = Sastavi Italije |naslov = Sastavi Italije |naslovstil = background-color:#0066bc; color:#ffffff; border: solid 1px #ff0000; |podaci1 = {{Sastav Italije na SP 1934. u nogometu}} {{Sastav Italije na SP 1938. u nogometu}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Meazza, Giuseppe}} [[Kategorija:Rođeni 1910.]] [[Kategorija:Umrli 1979.]] [[Kategorija:Biografije, Milano]] [[Kategorija:Italijanski nogometaši]] [[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]] [[Kategorija:Nogometaši AC Milana]] [[Kategorija:Nogometaši Juventusa]] [[Kategorija:Nogometaši Atalante]] [[Kategorija:Nogometaši Varesea]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1934.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1938.]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana]] [[Kategorija:Treneri Beşiktaşa]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Italije]] [[Kategorija:Treneri Atalante]] nwuw2mnfpnixrzjn4vt55pong4rxvfx Nedjeljka Gajanović 0 263663 3937898 3899040 2026-10-29T15:41:00Z Bosancica by MK 173186 3937898 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nedjeljka Gajanović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1938. | mjesto_rođenja = Karlovac, Kraljevina Jugoslavija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | vjera = | obrazovanje = | zanimanje = psiholog | supružnik = | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Nedjeljka Gajanović''' ([[1938]]), [[psiholog]]. Nedeljka Gajanović (djevojačko prezime Adžibaba) rođena je u naselju [[Primišlje]] kod [[Karlovac|Karlovca]]. Završila je studij [[Psihologija|psihologije]] na [[Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu|Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu]]. Na istom fakultetu odbranila je magistarski rad pod nazivom: Profesionalne i školske preferencije omladine na završetku osnovnog obrazovanja. Doktorsku disertaciju pod nazivom: Organizirani predškolski odgoj kao determinanta razvoja kognitivno-konativnih osobina kod djece, odbranila je na Odsjeku za psihologiju u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] radi od [[1974]]. Birana je u sva univerzitetska zvanja. Radila je na predmetima: [[Razvojna psihologija]], [[Metodologija istraživanja u psihologiji]], [[Statistika u psihologiji]], [[Profesionalna orijentacija]] i [[Psihometrija]]. Bila je šef Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Predavalaje na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], na [[Filozofski fakultet u Tuzli|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli]] i [[Nastavnički fakultet "Džemal Bijedić" Mostar|Nastavničkom fakultetu Univerziteta u Mostaru]]. Penzionisana je i izabrana u zvanje [[profesor emeritus|professora emeritusa]]. Objavila je više radova iz oblasti teorijskih i praktičnih pristupa [[Dijete|o razvoju djeteta]], profesionalnog razvoja pojedinca, praktičnih osnova učenja, teorijske i praktične primjene testova u odgojno-obrazovnom procesu, značaju dječijeg crteža, o djeci bez djetinjstva i dr. == Posebna izdanja == * Profesionalna orijentacija u školi (u koautorstvu), Svjetlost, Sarajevo 1981. * Psihički razvoj djeteta i vaspitanje, Svjetlost, Sarajevo 1982. * Teorijske osnove upisa djece u školu, Svjetlost, Sarajevo 1984. * Psihologija u službi učenja i nastave, Grafokomerc Tunjić, Lukavac 1991. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 253-254. {{DEFAULTSORT:Gajanović, Nedjeljka}} [[Kategorija:Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Profesori emeritusi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Razvojni psiholozi]] [[Kategorija:Edukacijski psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2sll61qnqhahxqy8jd0oua3vq64yai0 Ejub Ćehić 0 263862 3937897 3899042 2026-10-29T15:38:59Z Bosancica by MK 173186 3937897 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ejub Ćehić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1941|7|5}} | mjesto_rođenja = Bihać, Nezavisna Država Hrvatska | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2004|4|21|1941|7|5}} | mjesto_smrti = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | nacionalnost = Bošnjak | druga_imena = | zanimanje = dokotor psiholoških nauka | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Ejub Ćehić''' ([[1941]]–[[2004]]), [[Psiholog|doktor psiholoških nauka]]. Rođen je 1941 godine u [[Bihać]]u. Osnovnu i učiteljsku školu završio je u rodnom mjestu. Završio je studij [[Psihologija|psihologije]] na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u [[Beograd]]u [[1966]]. Magistarski rad pod nazivom: Uticaj nekih kognitivnih i konativnih faktora na školsko učenje kod slijepe djece i djece koja vide, odbranio je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u [[Zagreb]]u [[1977]]. Doktorsku disertaciju pod nazivom: Specifičnosti u učenju i razvoju sposobnosti i osobina ličnosti kod djece normalna vida i slijepe djece, odbranio je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] [[1979]]. Do 1975. godine radio je kao psiholog u Zavodu za zapošljavanje u Bihaću, a zatim u Sarajevu - sve na poslovima profesionalne orijentacije, selekcije, osposobljavanja i prekvalifikacije. Radi od [[1975]]. na [[Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. Prošao je sva univerzitetska zvanja. Predavao je predmete: [[Opća psihologija]], [[Psihologija rada]], [[Edukacijska psihologija]] i [[Biološka psihologija]]. Na Odsjeku za pedagogiju izvodio nastavu iz predmeta [[Edukacijska psihologija|Pedagoška psihologija]]. Predavao je i na [[Filozofski fakultet u Tuzli|Filozofskom fakuletu u Tuzli]]. Područje naučnog djelovanja Ejuba Ćehića bile su sposobnosti i osobine ličnosti, [[učenje]] i [[razvoj ličnosti]], [[psihologija ometenih u razvoju]], [[psihologija u saobraćaju]], [[psihologija profesionalne orijentacije]] i [[psihodijagnostika]]. Za uspješan rad na [[Profesionalna orientacija|profesionalnoj orijentaciji]] dobio je [[Plaketa Saveza zajednica za zapošljavanje Jugoslavije|Plaketu Saveza zajednica za zapošljavanje Jugoslavije]] i [[Plaketa Društva za profesionalnu orijentaciju SR BiH|Plaketu Društva za profesionalnu orijentaciju SR BiH]]. == Posebna izdanaja == * Psihologija u nastavi (Skripta), Sarajevo 1976. * Specifičnosti u učenju i razvoju ličnosti djece normalna vida i slijepe djece, Svjetlost, Sarajevo 1981. * Koje je zanimanje za mene? Model profesionalne orijentacije u funkciji izbora zanimanja, Narodna tehnika, Subotica 1990, 183 str. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 254-255. {{DEFAULTSORT:Ćehić, Ejub}} [[Kategorija:Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Edukacijski psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Bihać]] [[Kategorija:Rođeni 1941.]] [[Kategorija:Umrli 2004.]] m5c62ulmgkczf4q1s9lhig5dtvd6npy My Everything (album Ariane Grande) 0 373071 3937778 3887192 2026-10-29T12:11:26Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Republic Records]] uklonjena; [[Kategorija:Albumi u izdanju Republic Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937778 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = My Everything | Tip izdanja = Studijski album | Artist = [[Ariana Grande|Ariane Grande]] | Cover = Ariana Grande My Everything 2014 album artwork.png | Background = studio | Izdat = 22. oktobar 2014 | Produciran = {{ubl|oktobar 2013&nbsp;– maj 2014 u:}} [[Conway Recording Studios|Conway Studios]], [[Wolf Cousins Studios]], Kinglet Studios, [[Record Plant]], Patriot Studios, Zedd1 Studio, Matzah Ball Studios, P.S. Studio, [[Palms Casino Resort|Studio at the Palms]], Wake Up Work Studios, [[Chalice Recording Studios|Chalice Studios]], Larrabee North Studios, Vietom Studios | Žanr = [[Pop muzika|Pop]], [[R&B]], [[dance-pop]] | Dužina = 40:31 | Kuća = [[Republic Records|Republic]] | Producent(i) = [[Scooter Braun|Scott "Scooter" Braun]] {{small|([[izvršni producent|izvr.]])}}, Wendy Goldstein {{small|(izvr.)}}, Ariana Grande {{small|(izvr.)}}, [[Benny Blanco]], [[Tommy Brown (producent)|Tommy Brown]], [[Carolina Liar|Johan Carlsson]], [[Cashmere Cat]], [[Hollywood Hot Sauce|Paul "Hotsauce" Dawson]], [[Carl Falk]], Warren "Oak" Felder, [[Ilya Salmanzadeh|Ilya]], [[Rodney Jerkins|Rodney "Darkchild" Jerkins]], [[Key Wane]], [[LidoLido|Lido]], [[Max Martin]], Ali Payami, [[Rami Yacoub|Rami]], [[Shellback (producent)|Shellback]], [[Peter Svensson]], [[Ryan Tedder]], [[Giorgio Tuinfort]], Andrew "Pop" Wansel, [[Noel Zancanella]], [[Zedd (muzičar)|Zedd]] | Ton majstor = | Snimljen = | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = ''[[Christmas Kisses (EP)|Christmas Kisses]]''<br>(2013) | Ovaj album = '''''My Everything'''''<br>(2014) | Sljedeći album = }} '''''My Everything''''' je drugi studijski album američke pjevačice [[Ariana Grande|Ariane Grande]]. Rad na albumu je počeo 2013. godine, mjesec dana nakon objavljivanja Arianinog debitantskog albuma ''[[Yours Truly (album Ariane Grande)|Yours Truly]]'', a završen je krajem maja 2014. godine. Album je ono što Grande naziva "evolucijom" od njenog prvog albuma sa zrelijim temama i istraživanjem novih žanrova. ''My Everything'' je objavljen 22. augusta 2014. godine, od strane [[Republic Records]] i debitirao je na vrhu [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] ljestvice uz prodaju od 169.000 primjeraka u prvoj sedmici. Album je također debitovao kao Br. 1 u Australiji i Kanadi, a dostigao je top deset u ukupno 20 zemalja. Vodeći singl "[[Problem (pjesma Ariane Grande)|Problem]]" je objavljen 28. aprila 2014 i urađen je sa australijskom repericom [[Iggy Azalea]]om. Debitovao je kao broj tri na ''Billboard'' Hot 100 ljestvici sa prvosedmiččnom prodajom od preko 400.000 primjeraka, i dostigao je Br. 2. Sljedeći singl, "[[Break Free (pjesma Ariane Grande)|Break Free]]" urađen sa rusko-njemačkim muzičarom i producentom [[Zedd (muzičar)|Zeddom]], premijerno je izveden 2. jula 2014 i dostigao je Br. 4 na Hot 100 ljestvici. "[[Love Me Harder]]" s bendom [[The Weeknd]] je objavljen 30. decembra 2014 kao treći singl sa albuma i dostigao je Br. 7 na Hot 100 ljestvici. ''My Everything'' je nominovan za [[Grammy Award za Najbolji vokalni pop album|Najbolji vokalni pop album]] na [[57. dodjela Grammy Awards|57. dodjeli Grammy Awards]].<ref>{{cite web|title=Grammys 2015: See the Full List of Nominees|url=http://www.billboard.com/articles/6363565/grammys-2015-nominations-57th-annual|website=Billboard|access-date=7. 12. 2014}}</ref> ==Reference== {{refspisak|30em}} {{Ariana Grande}} [[Kategorija:Albumi iz 2014.]] [[Kategorija:Albumi Ariane Grande]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Republic Recordsa]] s2j8p3u6gw8wjdod14mhmtc53vyva9a Epitop 0 374702 3937917 3857506 2026-10-29T19:41:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937917 wikitext text/x-wiki '''Epitop''', koji je poznat i kao '''[[antigen]]ska determinanta''' (antigenska odrednica), dio je antigena koji je je prepoznatljiv od strane [[imuni sistem|imunog sistema]], posebno od strane [[antitijela]], [[B ćelija]] ili [[T ćelija]]. Na primjer, epitop je specifični dio antigena koji se spaja s antitijelom u tvorevinu antigen-[[antitijelo]]. Dio antitijela koji se veže za epitop zove se [[paratop]]. Iako epitopi obično nisu samo proteini, sekvence odgovora domaćina mogu ih prepoznati (kao u slučaju autoimunih bolesti).<ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.</ref> Na osnovu njihove strukture i interakcije sa paratopom, epitopi [[protein]]skih antigena su podijeljeni u dvije kategorije: *konformacijski epitopi i *linearne epitopi. Konformacijski epitop se sastoji od diskontinuiranih dijelova [[aminokiselina|aminokiselinskih]] sekvenci. Ovi epitopi ulaze u interakciju sa paratopima na osnovu 3-D oblika i funkcije površine ili [[tercijarna struktura|tercijarne strukture]] antigena. Relativni udio konformacionih epitopa u ukupnoj količini epitopa je nepoznat. Nasuprot tome, linearne epitopi ragiraju sa paratopima na osnovu njihove [[primarna struktura|primarne strukture]]. Linearni epitop se formira kontinuirani m slijedom [[aminokiselina]] u [[antigen]]u. ==Epitopi T ćelije== Epitop [[T ćelija|T ćelije]] se ispoljavaju na površini [[antigen-prezentirajuća ćelija|antigen prezentirajuće ćelije]], gdje su vezani u [[molekula|molekule]] [[Glavni kompleks histokompatibilnosti|Glavnog kompleksa histokompatibilnosti]] (MHC]). Molekule epitopa u MHC klasi I sadrže obično između 8 i 11 aminokiselinskih peptida, dok molekule MHC klase II imaju više peptida: 13-17 aminokiselina u dužini, a i ne-klasične MHC molekule su prisutne u ne-peptidskime pitopima kao što [[glikolipid]]i.<ref>Alberts B. (2002): Molecular Biology. Garland Science, New York</ref> <ref>Lawrence E. (1999): Henderson's Dictionary of biological terms. Longman Group Ltd., London, {{ISBN|0-582-22708-9}}.</ref><ref>Alberts B. et al. (1983): Molecular biology of the cell. Garland Publishing, Inc., New York & London, {{ISBN|0-8240-7283-9}}.</ref> ==Mapiranje epitopa== Epitopi mogu biti mapirani pomoću proteinskih mikrozračenja i ''ELISPOT'' ili [[ELISA]] tehnikom. Epitopi MHC klase I i II mogu se pouzdano predvidjeti i samo računarskim tehnikama, iako sve takve procjene algoritama T ćelijskih epitopa nisu ekvivalentni njihovoj tačnosti. == Oznake (tagovi) epitopa== Epitopi se često koriste u [[proteomika|proteomici]] i proučavanju drugih genskih proizvoda. Pomoću tehnika [[rekombinantna DNK|rekombinantne DNK]] genetičke sekvence kodiranja epitopa koje su prepoznate od zajedničkog antitijela mogu biti spojeni na genu. Nakon sinteze proteina, rezultirajući tag epitopa omogućava antitijelu pronaći protein ili drugi genski proizvoda , što omogućavaju laboratorijske tehnike za lokalizaciju, pročišćavanje i daljnje molekulske [[osobina|karakterizacije]]. Zajednički epitopi koji se koriste za ovu svrhu su [[Myc-tag]], [[HA-tag]], [[FLAG-tag]], [[GST-tag]], [[Polyhistidine-tag|6xHis]]pitope tag, koji postižu ireverzibilnu imobilizaciju. ==Reference== {{refspisak}} ==Također pogledajte== * [[Paratop]] * [[Mapiranje epitopa]] * [[Izotip]] ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Epitope}} {{imunološki sistem}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?highlight=epitope&rid=imm.section.335#341 ] * [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=imm.figgrp.340 Antigeni se mogu vezati u džepovima ili žljebovima ili proširenim površinama u mjestu vezivanja antitijela] * [http://crdd.osdd.net/raghava/lbtope/ Lbtope]: Poboljšani metod za linearne B-ćelijske epitope. Predikcija pomoću ntigenske primarne sekvence.[http://dx.plos.org/10.1371/journal.pone.0062216 PLoS ONE 8(5): e62216] * [http://curie.utmb.edu/B-Cell.html BCEP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140102192741/http://curie.utmb.edu/B-Cell.html |date=2. 1. 2014 }}: Predikcija proteina B-ćelijskih epitopa pomoću 3D struktura. ===Baze podataka za epitope=== *[http://www.imtech.res.in/raghava/mhcbn/ MHCBN: A database of MHC/TAP binder and T-cell epitopes] *[http://www.imtech.res.in/raghava/bcipep/ Bcipep: A database of B-cell epitopes] * [http://www.syfpeithi.de SYFPEITHI - First online database of T cell epitopes] * [https://web.archive.org/web/20121016180505/http://www.immuneepitope.org/ IEDB - Database of T and B cell epitopes with annotation of recognition context - NIH funded] * [https://web.archive.org/web/20060902162039/http://www.jenner.ac.uk/antijen/ ANTIJEN - T and B cell epitope database at the Jenner institute, UK] * [https://web.archive.org/web/20061006031248/http://imgt.cines.fr/ IMGT/3Dstructure-DB - Three-dimensional structures of B and T cell epitopes with annotation of IG and TR - IMGT, Montpellier, France] * [http://sedb.bicpu.edu.in/ SEDB: A Structural Epitope Database- Pondicheery University, DIT funded] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402125909/http://sedb.bicpu.edu.in/ |date=2. 4. 2015 }} * {{MeshName|Epitopes}} [[Kategorija:Fiziologija]] [[Kategorija:Imunologija]] [[Kategorija:Imunološki sistem]] ppla4qk6kldy0zu569t69oryqdzyi20 Evolucija čovjeka 0 375779 3937919 3926661 2026-10-29T20:41:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937919 wikitext text/x-wiki {{Evolucija|expanded=Prirodna historija}} [[Datoteka:Human evolution chart-en.svg|Jedan od više savremenih pogleda na geografsku i vremensku rasprostranjenost hominidnih populacija.|right|mini|400px]] [[Datoteka:ape skeletons-hr.png|mini|400px|Razlike u kosturu [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikh majmuna]].]] [[Datoteka:Hominidae.PNG|400px|mini|[[Filogeneza|Filogenetsko]] stablo najnovijih vrsta čovjekolikih majmuna: čovjek (rod ''[[Homo]]''), [[čimpanze]] i [[bonobo]]i (rod ''[[Pan]]''), [[gorile]] (rod ''[[Gorilla]]''), orangutani (rod ''[[Pongo]]''), i [[giboni]] (četiri vrste porodice ''Hylobatidae'': ''Hylobates'', ''Hoolock'', ''Nomascus'', i ''Symphalangus''). Svi osim gibona pripadaju '''hominidima'''.]] [[Datoteka:Skull evolution.png|thumb|250px|Lobanje uzastopnih (ili skoro uzastopnih, ovisno o izvoru) ljudskih evolucijskih predaka, sve do 'modernog' Homo sapiensa]] [[Datoteka:Pierre taillée Melka Kunture Éthiopie fond.jpg|thumb|200 px|right|Kameno "sječivo" jezgraške kulture ''Oldowan'', najčešći osnovni kameni alat koji je bio napravljen od strane ''Homo habilisa''.<br>Naziv kulturi je bio dat po jednom od najuvjerljivijih nalazišta (''Oldoway'').]] [[Datoteka:Small bonfire.JPG|thumb|200px|desno|Ovladavanje vatrom je ključna prekretnica i pokretač drugog velikog širenja u ljudskoj historiji.]] [[Datoteka:Pierre taillée Melka Kunture Éthiopie fond.jpg|mini|200 px|Kameni alat prve kulture (''Oldovan''), po kojem je ''[[Homo habilis]]'' označen prvim pripadnikom roda ''[[Homo]]''.]] [[Datoteka:Acheuleanhandaxes.jpg|right|mini|200px|Ručna sjekira kulture ašelen (ašel) iz [[Kent]]a: [[kremen]]o oruđe ''[[Homo erectus]]a''.]] [[Datoteka:Slozeni alat.jpg|right|mini|550px|'''Usložnjavanje postupka izrade kamenog oruđa''':<br>Broj, boja i klasteri kružića označavaju korake, kvalitet i kvantitet obrade.<br>Za najprimitivnije oruđe bilo je dovoljno samo 25 istovrsnih udaraca, a za najprefinjenije alate kamenog doba – 251 složeni udarac u devet složenih koraka.<br> Prvo i drugo oruđe pripada kulturi ašelenske/ašelske (acheulian) tehnike koja je karakteristična za vrstu ''[[Homo erectus]]'', obilježenu jednostavnim odbijanjem ivera od [[kremen]]og jezgra.<br>Treće oruđe je pravljeno mustijerskom/musterienskom tehnikom koju odlikuje odbijanje i obrada iverja.<br>Na dnu je nožolika alatka kulture orinjak/orinjasjen, tehnike koju je poznavao [[kromanjonac]].]] '''Evolucija čovjeka''' je proces promjene i razvoja, odnosno [[evolucija|evolucije]], putem kojeg se [[čovjek|ljudska bića]] pojavljuju kao posebna [[vrsta (biologija)|biološka vrsta]]. Proučavanje ljudske evolucije uključuje mnoge naučne discipline, naročito [[fizička antropologija|fizičku antropologiju]], tj, [[bioantropologija|bioantropologiju]] i [[genetika|genetiku]]. Izraz ''čovjek'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''homo''), odnosi se na biološki rod [[Homo (rod)|Homo]]. Proučavanje ljudske evolucije obično uključuje i druge [[hominidi|hominide]], poput australopitēkâ (''[[Australopitek|Australopithecus]]''), njihovih srodnika i predaka.<ref name="Wood B (2005)">Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, {{ISBN|0-19-280360-3}}.</ref><ref name="Hadžiselimović R (1986)">Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref> [[Evolucija]] primatâ počinje u [[Geologija|geološkom]] razdoblju kasne [[Kreda (period)|krede]]. Prema izvršenim genetičkim proučavanjima, [[primati]] su se počeli odvajati od ostalih [[Sisari|sisara]] prije 85 miliona godina, a prvi sigurni fosili primatâ pojavljuju se u [[paleocen]]u prije 55 miliona godina.<ref>"Nova – Meet Your Ancestors". PBS.</ref> Rod hominida ili velikih čovjekolikih majmuna odvaja se od roda ''[[Giboni|Hylobatidae]]'' u razdoblju od 15-20 miliona godina, a prije 14 miliona godina ''[[Ponginae]]'' ili [[orangutani]] odvajaju se od roda ''[[Homo]]''. [[Dvonožnost|Dvonožno]] hodanje ili bipedalizam je bilo najvažnije prilagođavanje [[tribus]]a [[Hominini|hominina]]. Smatra se da su prvi dvonožni [[hominini]] bili ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' ili ''[[Orrorin]]'', dok se potpuno dvonožni ''[[Ardipithecus]]'' pojavio nešto kasnije. Preci [[gorile|gorila]] i [[čimpanze|čimpanzi]] odvajaju se otprilike u istom razdoblju, tako da su ''Sahelanthropus'' ili ''Orrorin'' vjerovatno naši posljednji zajednički biološki preci. Prvi dvonožni majmuni najzad evoluiraju u rod ''Australopithecus'' (potporodica ''Australopithecinae'') i poslije u rod ''[[Homo]]''. Prva dokumentirana vrsta roda ''[[Homo]]'' bio je ''[[Homo habilis]]'' koji se pojavio prije otprilike 2,3 miliona godina. ''Homo habilis'' prva je vrsta kod koje je sa sigurnošću dokazano korištenje kamenog oruđa. Volumen mozga prvih hominina bio je otprilike jednak onom savremenih [[čimpanze|čimpanzi]]. Tokom kasnijih razdoblja došlo je do razvoja [[mozak|mozga]] i povećanja njegove zapremine, tzv. procesa [[encefalizacija|encefalizacije]]. Fosilni ostaci dokazuju da se s pojavom vrste ''[[Homo erectus]]'' volumen [[neurokranij]]a udvostručio u odnosu na prve hominine i dosegao do oko 850&nbsp;cm<sup>3</sup>.<ref>Java Man, Curtis, Swisher and Lewin, {{ISBN|0-349-11473-0}}</ref> ''[[Homo erectus]]'' i ''[[Homo ergaster]]'' bili su prvi [[hominini]] koji su napustili [[Afrika|Afriku]] i raširili se po [[Azija|Aziji]] i [[Evropa|Evropi]] prije oko 1,8-1,3 miliona godina. Pretpostavlja se da su to bile prve vrste koje su koristile vatru i složeno oruđe. Po posljednjoj paleoantropološkoj ''Teoriji novijeg afričkog porijekla (engl. ''Recent African Ancestry theory'') poznatoj i kao teorija ''napuštanja Afrike'' (engl. ''Out of Africa theory''), anatomski savremeni ljudi su se razvili u Africi vjerovatno iz oblika na razini ''[[Homo heidelbergensis]]'' i napustili Afriku prije 100.000 do 50.000 godina, potisnuvši tako lokalne starosjedilačke vrste ''Homo erectus'' i ''[[Homo neanderthalensis]]'' (neandertalac). Prvi predstavnik anatomski savremenog čovjeka bio je tzv. arhajski ''[[Homo sapiens]]'' koji se pojavio u razdoblju prije 400.000 do 250.000 godina, kad je populacija [[neandertalac]]a postupno iščezavala. Savremeni genetički dokazi ukazuju da više [[haplotip]]a, u genetičkom kodu sadašnjih ljudi koji nisu iz Afrike, potiče od [[DNK]] neandertalaca i drugih hominina, kao npr. "[[denisovski čovjek|denisovskog čovjeka]]". Otprilike 6 % sadašnjeg genskog koda neafričkih naroda može se pripisati drugim vrstama hominina, naročito neandertalcima, dokazujući tako da je dolazilo do [[Asimilacija|asimilacije]] arhaičnih i modernih ljudi, odnosno stapanja različitih vrsta rodova ''[[Homo]]''.<ref>Abi-Rached L. et al. (2011):The Shaping of modern human immune systems by multiregional admixture with archaic humans. Science, 334 (6052).</ref> Anatomski savremeni ljudi evoluirali su iz arhajske vrste ''[[Homo sapiens]]'' koja se ponegdje označava i kao pdvrsta ''Homo sapiens presapiens'' da bi se naglasio nastavak zamjene sa ''Homo sapiens sapiensom''. Arhajski pračovjek se pojavio u u srednjem [[paleolit]]u, otprilike prije oko 200.000 godina. Njegovu epohu obilježava evolucijska novost u živom svijetu: '''pojava simboličkog komuniciranja, jezika i [[umjetnost]]i''', te specijaliziranog kamenog oruđa. To se dogodio prije otprilike 50.000 godina, iako postoje pretpostavke da su se ovi oblici ponašanja možda pojavili s pojavom anatomski savremenih ljudi.<ref>Mellars P. (2006): Why did modern human populations disperse from Africa ca. 60,000 years ago?". Proc. Nat. Acad. Scie., 103 (25): 9381.–9386.</ref> ==Historija ideja o zajedničkom porijeklu velikih majmuna == ===Klasični dokazi=== Moderna oblast [[paleoantropologija|paleoantropologije]] razvila se u [[19. vijek]]u, nakon otkrića ''neandertalskog čovjeka'', kao i na osnovu podataka o drugim ''pećinskim ljudima''. Ideja da su ljudi slični izvjesnim [[hominidi|čovjekolikim majmunima]] bila je već prisutna u nekim naučnim krugovima, ali ideja o opštoj biološkoj evoluciji [[vrsta]] nije bila prihvaćena sve do pojavljivanja knjige [[O porijeklu vrsta]] [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], koja je objavljena [[1859]]. Iako Darwinova prva knjiga o evoluciji nije imala šireg odjeka, otvorila je konkretno pitanje [[evolucija|evolucije]] čovjeka − "svjetlo će biti bačeno na porijeklo čovjeka i njegovu historiju," bilo je sve što je Darwin napisao o tom problemu. Posljedice teorije evolucije bile su jasne savremenim čitaocima. Rasprave između [[Thomas Huxley]]a i [[Richard Owen]]a bile su usredsređene na ideju ljudske evolucije. Nakon što je Darwin objavio svoju knjigu na temu [[Porijeklo čovjeka i odabir u odnosu na spol (Darwin)|Porijeklo čovjeka i odabir u odnosu na spol]], njegovo tumačenje evolucije je bilo već dobro poznato, kao i njene interpretacije, koje su ovu teoriju učinile vrlo kontroverznom. Čak i mnogi od njegovih izvornih pristalica (kao što su [[Alfred Russel Wallace]] i [[Charles Lyell]]) ustuknuli su pred idejom da su svoje bezgranične mentalne sposobnosti i moralnu senzibilnost ljudska bića mogla razviti putem [[selekcija|prirodne selekcije]]. Od vremena [[Carolus Linnaeus]]a, [[veliki majmuni]] su smatrani najbližim srodnicima ljudskih bića, na osnovu morfološke sličnosti. U 19. stoljeću, pretpostavljalo se da su naši najbliži srodnici [[čimpanze]] i [[gorile]]. Na osnovu prirodnih osobenosti ovih stvorenja, pretpostavljalo da ljudi dijele zajedničkog pretka sa [[Afrika|afričkim]] [[majmun]]ima i da će se fosili ovih predaka na kraju i naći u Africi.<ref>Enard W. et al. (2002): Molecular evolution of FOXP2, a gene involved in speech and language. Nature, 418: 870.</ref><ref>Crow T. J., Ed. (2002): The Speciation of Modern Homo sapiens. Oxford University Press, Oxford.</ref> Osim ranijeg otkrića neanderthalca ([[1920]].), novih nalaza nije bilo do [[1924]]., kada je [[Raymond Dart]] opisao ''Australopithecus africanus''. Holotip - primjerak je "Dijete iz Taunga", [[fosil]] novorođenčeta iz podfamilije ''Australopithecinae''. otkriven u [[Taung]]u, [[Južna Afrika]]. Ostaci su bili izuzetno dobro očuvane sitne kosti [[lobanja|lobanje]] i endokranijskog prostora [[mozak|mozga]]. Mozak je bio (dječije) mali (410&nbsp;cm<sup>3</sup>), ali njegov oblik je bio zaobljen, za razliku od čimpanze i gorile, a više oblikovan kao mozak današnjih ljudi. Također, uzorak je imao i kratke [[očnjak]]e, a položaj ''foramen magnum'' je dokaz dvonožnog kretanja. Sve ove osobine uvjerile su da je Dartova Taung beba pripadala dvonožnom ljudskom pretku, prijelaznom obliku između majmuna i ljudi. Prošlo je još 20 godina prije nego što su Dartove tvrdnje prihvaćene ozbiljno, nakon otkrića više fosila koji su ličili na njegov nalaz. Preovladavajući pogled tog vremena je bio da je veliki mozak evoluirao prije dvonoštva. Smatralo se da je preduslov za dvonoštvo inteligencija u rangu sa modernim ljudima.<ref name="Wood B (2005)"/> Za ''Australopithecinae'' se sada vjeruje da su neposredni preci roda ''Homo'', grupē kojoj pripadaju imoderni ljudi. I ''Australopithecinae'' i '' Homo sapiens '' su dio plemena (tribusa) [[Hominini]], ali nedavni podaci su doveli u sumnju položaj ''Australopithecusa africanusa'' kao direktnog pretka modernog čovjeka; možda je i bio posljednji rođak. Australopitecine su prvobitno klasificirani kao ''gracilni'' i ''robusni''. Robusna varijanta australopiteka je zatim iznova klasificirana pod nazivom ''Paranthropus''. Godine [[1930]]., kada je prvi put opisan prvi robusni primjerak, uzeto je ime roda ''Paranthropus''. [[1960.]] robusni oblik se "preselio" u rod ''Australopithecus''. Nedavni trend je pokušaj vraćanja u originalnu klasifikaciju, tj. uvažavanja posebnog roda. === Revolucija genetičkih dokaza === Genetička "revolucija" u proučavanju evolucije čovjeka započela je kad su [[biologija|biolozi]] [[Vincent Sarich]] i [[Allan Wilson]] procijenili intenzitet imunih reakcija na [[albumin]] u [[krv]]nom [[serum (krv)|serumu]] između različitih [[vrsta]] [[životinja]], uključujući ljude i čovjekolike majmune ([[čimpanze]] i [[gorile]]). Snaga imunog odgovora može se odrediti kao "imunološka udaljenost" (eng.: ''"Immunological Distance"''), koja je srazmjerna razlikama u [[protein]]skim nizovima [[aminokiselina]] u izmehomolognim [[Bjelančevine|bjelančevinama]] različitih vrsta. Nakon određivanja kalibracijske krivulje parova upoređivanih vrsta i poznatog vremena [[Genetska divergencija|genetske divergencije]] [[fosil]]nih nalaza, dobijeni podaci su se mogli koristiti kao [[molekularni sat]] za procjenu vremena razdvajanja parova siromašnijih ili nepoznatih fosilnih nalaza. U članku koji je objavljen [[1967.]] u časopisu "''Science''", naučnici Sarlich i Wilson su vrijeme razdvajanja ljudi i majmuna procijenili na prije 4-5 miliona godina. U to se vrijeme pretpostavljalo da se to dogodilo 10-30 miliona godina prije naše ere. Kasniji fosilni nalazi, pogotovo otkriće [[australopitek]]a "Lucy" i pomnijeg datiranja starijeg fosilnog materijala, kao što je ''Ramapithecus'', dokazali su da se vrijeme divergencije zbilo kasnije. Time su potvrdili istovremeno i valjanost imunološke metode. Primjena [[imunologija|imunoloških]] istraživanja revolucionarno je usmjerila istraživanja ka [[Molekularna evolucija|molekularnoj evoluciji]]. === Potraga za najstarijom grupom hominida === Tokom devedesetih godina prošlog stoljeća više grupa [[paleoantropologija|paleoantropologa]] su organizirale istraživanja duž cijele Afrike u potrazi za najstarijim fosilnim dokazima razdvajanja hominina i ostalih čovjekolikih majmuna. Meave Leakey je [[1994]]. otkrila prve fosile ''Australopithecus anamensis'', Međutim, grupa Tima Whitea otkrićem oblika ''[[Ardipithecus ramidus]]'' pomjera datiranje procesa povećavanja genetskih promjena ([[mutacija]]) kod ljudi i majmuna na 4,2 milijuna godina. [[Martin Pickford]] i [[Brigitte Senut]], [[2000.]] otkrivaju fosil dvonožnog hominina u brdima [[Tugen]] u [[Kenija|Keniji]] koji je star blizu 6 miliona godina, kojeg su nazvali ''[[Orrorin tugenensis]]''. Grupa paleoantropologa predvođena [[Michel Brunet|Michelom Brunetom]], [[2001.]] otkriva fosilnu lobanju ''[[Sahelanthropus tchadensis|Sahelanthropusa tchadensisa]]'', čiju starost procjenjuju na oko 7,2 miliona godina prije današnjice. Brunet pretpostavlja da je ''Sahelanthropus'' bio dvonožan, pa ga svrstava u tribus hominini. == Prije roda ''Homo'' == === Znaci raspoznavanja primata=== Primati žive u raznolikim u [[biotop|staništima]], kao što su ona na drveću i u grmlju. Tu opstaju zahvaljujući mnogim prilagođavanjima u prirodnom okruženju. Neka od tih prilagođavanja su: * Rameni zglobovi koji omogućuju visoki stepen kretanja u svim pravcima. * Petoprsti prednji i zadnji udovi sa pokretnim palcem i relativno velikim nogama; prednji udovi (ruke), sa obično dugim prstima mogu (pri)hvatiti; palac može oponirati srednjaku i/ili kombinacijama ostalih prstiju, što olakšava pribavljanje i pripremu hrane; * Nokti (umjesto kandži) na prstima na „rukama“ i nogama (u većine vrsta); * Senzitivni taktilni jastučići na krajevima (vrhovima) prstiju. * Očna duplja okružena koštanim prstenom; * Smanjivanje [[njuška|njuške]] i spljoštenom [[lice (anatomija)|licu]], što se može pripisati oslanjanju na [[čulo]] [[vid]]a, na uštrb [[nos|čula mirisa]]. * Kompleksan vizuelni sistem s binokularnim (stereoskopskim) vidom, visoka [[oštrina vida]] i [[viđenje boja]]; * [[Mozak]] s dobro razvijenim [[mali mozak|malim mozgom]] za dobro održavanje ravnoteže. * Veliki [[mozak]] u odnosu na veličinu tijela, posebno u grupi [[majmuni Starog svijeta|majmuna starog svijeta]]; * Uvećan [[mozak|cerebralni korteks]] ([[mozak|mozga]]): učenje i rješavanje problema; * Smanjen broj zuba u odnosu na primitivne sisare; * Dobro razvijeno [[debelo crijevo|slijepo crijevo]] (dio [[debelo crijevo|debekog crijeva]], ''coecum''): [[biljožderi|biljojedni]] [[probavni sistem]]; * Dvije grudne [[žlijezda|mliječne žlijezde]]; * Tipski jedna beba po trudnoći. * Viseći [[penis]], [[skrotum]] i [[testis]]i. *Duga [[trudnoća]] i period razvoja; * Trend ka uspravnom držanju torza, što vodi ka [[dvonožnost|dvonoštvu]]; Nemaju svi [[primati]] sve ove [[anatomija|anatomske]] [[osobina|oznake]], niti je svaka osobina jedinstvena za primate. Što se tiče ponašanja, primati su često vrlo [[društvo|društveni]]; žive u grupama s 'fleksibilnom hijerarhijom dominacija', što je fraza koja znači nešto poput: ''vođa se može promijeniti prema aktivnosti grupe''.<ref>Macdonald D. (2006): Primates, The Encyclopedia of mammals: 290–307. The Brown Reference Group plc, {{ISBN|0-681-45659-0}}.</ref><ref>Pough F. W., Janis C. M., Heiser J. B. (2005): Vertebrate life: Characteristics of primates, 7th edition. Pearson, {{ISBN|0-13-127836-3}}.</ref><ref>http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/480Archonta/480.400.html#Primates {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080512022901/http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/480Archonta/480.400.html#Primates |date=12 Maj 2008 }}, Archonta: Primates. Palaeos.</ref> ===Osnovna obilježja područja ljudskog prilagođavanja=== Osnovno obilježje [[čovjek|ljudskog]] područja prilagođavanja je opstanak pomoću rada, odnosno proizvodnja sredstava kojima se obezbjeđuju potrebni uslovi za [[život]]. Prirodni okviri ljudskog života su tokom procesa antropogeneze doživljavali krupne promjene, ali su rad, razvoj složenog sistema radnih odnosa i društvena podjela rada stalno bili jedini suštinski uslov i način njegovog opstanka na našoj planeti. Prva obrada predmeta rada pomoću svojeručno stvorenih sredstava za rad, bila je samo ključ za uski ulaz u neslućenu širinu budućeg područja prilagođavanja ljudskog roda. U njoj je i sam čovjek postepeno širio sopstvene mogućnosti za osvajanje njenih potencijala, zahvaljujući razvoju proizvodnih snaga društva, sopstvenim dostignućima i spoznajama. Između ostalog, i po takvom po1ožaju i odnosu prema svom području prilagođavanja, čovjek je jedinstven primjar u prirodi. ===Osobenosti ljudskog prilagođavanja=== Tragovi preduslova u prilagođavanju za rad javljaju se u neočekivano širokom krugu novijih životinjskih vrsta, na osnovu čega su još utemeljivači suvremene teorije evolucije upozoravali da čovjek u tom pogledu i nije baš jedinstven u prirodi. Tako na primjer, izvjesne elemente rada susrećemo kod nekih vrsta: sisara, [[ptica]], [[insekt|insekata]] itd. Među [[primat]]ima se to posebno odnosi na [[čimpanze]] i [[pavijan]]a, kod kojih je je i eksperimentalno dokazana sposobnost svrsishodne i složenije upotrebe pojedinih predmeta (motke, na primjer) u pribavljanju hrane. Izgleda da je van sumnje mogućnost da su, kao i kod čovjekovog antropoidnog pretka, i medu dalekim precima ovih [[životinja]] postojali slični oblici radnih udruživanja. U vezi s tim, nameće se [[logika|logično]] pitanje: koje su to presudne uporedne prednosti prilagodljive vrste čovjekovih predaka koje su ih činile uspješnim u osvajanju ljudskog područja prilagođavanja, dok su pomenute životinje ostale na nivou upotrebe neobrađenih predmeta i iskorištavanja sirovih prirodnih proizvoda, kao izvora životnog postojanja. U postojećim podjelama, posebnosti hominidnog [[adaptivni tip|adaptivnog tipa]] se vežu u različita područja njegovog razvoja, te se nezaobilazno podvlači raznovrsni evolucijski značaj, suštinskih činilaca očovječavanja, kao što su složene cjeline: *'''dvonožni hod sa uporednim [[anatomija|anatomskim]] promjenema''', *'''interaktivna veza [[mozak]] ↔ [[ruka|ruke]] ↔ [[rad]] ↔ [[svijest]] ↔ [[govor]]''', *'''porodična i društvena organizacija i podjela rada''', *'''dugoročno prikupljanje iskustava i dostignuća''', itd. Raznovrsnost tih osobenosti je zamršeno isprepleten sistemo brojnih uzročno-posljedičnih veza, pa ga je čak i u metodološke svrhe veoma teško raščlanjivati. Mozak ↔ ruke ↔ rad ↔ svijest ↔ govor jedinstvena su i otvorena [[dijalektika|dijalektička]] cjelina, za koju su posebno delikatne i neizvjesne procjene, kako pojedinačnog doprinosa polaznoj upućenosti (pra)hominidnog adaptivnog tipa pri osvajanju ljudskog područja prilagođavanja, tako i njihovog djelimičnog doprinosa u dosadašnjoj evoluciji ove vještine opstanka u prirodnoj okolini. Pojedini dijelovi su se pri međusobnom djelovanju razvijali u odnosu na ostale dijelove cjeline i u složenoj uzajamnoj uslovljenosti. Čini se ipak, da su određeni razvoji kvalitativnih osobina mozga i oslobađanje prednjih udova od pokretnih radnji (dvonožni hod), tj. pojava ruku kao jedinsvenog organa u prirodi, bili polazni preduslovi za pojavu rada. To je bilo ključno prilagođavanje hominida na posebno mjesto u općoj ekonomiji prirode koje su počeli osvajati. Savremena [[antropologija]] je stoga već odavno usvojila mišljenje klasika po kojem je uspravljanje bilo odlučujući iskorak hominidne grupe sa općeg puta evolucije antropoidnih primata. Još postoji dilema da li su zajednički preci [[pongini|pongina]], [[gorilini|gorilina]] i [[hominini|hominina]] bili brahijatori ili se brahijacija kod pongina razvijala paralelno sa [[antropogeneza|antropogenezom]]. Općenito je prihvaćen stav da su od povremenih dvonožaca, odnosno nespecijaliziranih brahijatora, koji su živje1i u krošnjama drveća, preci hominida postepeno postajali stalni dvonošci (pouzdano od australopitecina), sa prebivalištima na rubovima šume, proplancima ili otvorenim ([[Savana|savanskim]]) prostorima. Postojalo je i uvjerenje da stepa nije bila prapostojbina prvih euhominina, što se posebno pothranjuje činjenicom o osobenostima ljudske termoregulacije kao i činjenicom da je većina praljudskih fosilnih ostataka nađena u područjima koja su mogla imati sigurne izvore vode (rijeke, jezera, itd.). U svakom slučaju, u oba ova tìpa otvorenih terena slabi selekcioni pritisak na (ne)osjetljivost [[čulo|čula mirisa]], a jača i usavršava se (binokularni, stereoskopski) [[vid]]. Ruke postaju organi za rad, najkarakterističnije i izrazito ljudsko obilježje, koje postepeno poprima ulogu vodećeg činioca čovjekove evolucije, svake individualne i grupne sudbine. Imajući u vidu opisane osobenosti ljudskog područja prilagođavanja, može se zaključiti da nema suštinskog pretjerìvanja u sintagmi: "rad je stvorio čovjeka". Budući da su bile [[selekcija|odabirne]] prednosti, pomenute i ostale (uporedne) [[fiziologija|funkcionalno]]-[[anatomija|anatomske]] promjene progresivno utiču na mijenjanje odgovarajućih osobina mozga. Te promjene se u početku tiču kvantiteta, koji postepeno prelazi u najbitnije kvalitativne [[evolucija|evolucijske]] novine [[hominide|hominidne]] razvojne linije. U novoj sredini, [[mozak]] se oslobađa voljne funkcije održavanja ravnoteže (koja je na drveću bila neophodna) i ona postaje automatska. Promjene u značaju čula (posebno mirisa i vida) se odražavaju i u odgovarajućim izmjenama senzornih oblasti mozga, a porast manipulativnih (radnih) sposobnosti selektivno utiče na adekvatne promjene i u motornim centrima. Premještanjem zgloba [[glava]] - [[kičma]] prema sredini [[lobanja|lobanjskog]] dna, postepeno se ostvaruju uslovi za ubrzanu i progresivnu evoluciju visine lobanje, odnosno zapremine mozga. Tome također doprinosi i izmjena položaja i funkcije vratnih mišića, načina ishrane itd. Tako [[muskulatura]], koja četvoronožnim primatima služi za održavanja prepoznatljivog položaja glave, kod hominida mijenja položaj i gubi taj značaj, pa se smanjuju i koštani grebeni i hvatište glavnih mišića. Izmijenjen način ishrane usmjerava odabir ka smanjenju [[nos|njuške]], [[vilica|vilice]], [[zub]]ala, tj. povećanju visine i smanjenju ukošenosti [[lice (anatomija)|lica]] itd. Proizvodnja [[alat|oruđa]] za rad (prvi put kod [[habiline|habilina]]), omogućava uspješniji [[lov]], čime se ostvaruju uslovi za prelazak sa [[Biljojedi|biljojedne]] na [[svežderi|omnivornu]] ishranu. [[Protein|Bjelančevinska]] (mesna) [[hrana]] je energetski bogatija, pa je umjesto stalnog traganja za hranom, ljudskim precima ostajalo vremena i za druge aktivnosti. Mnogi evolucionisti su odavno uvjereni da evolucija primata bez toga vjerovatno uopće ne bi ni pošla putem [[hominizacija|očovječavanja]]. ==Anatomska prilagođavanja== Evolucija čovjeka je obilježena nizom promjena u [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija|anatomskoj]] konstituciji, [[fiziologija|fiziologiji]] i [[etologija|ponašanju]], koji su se postepeno ustalili nakon razdvajanja predaka čovjeka od predaka ostalih [[majmun]]a. Najvažnije [[evolucija|evolucijske]] promjene su dvonožni hod ili [[bipedalizam]], povećanje moždanog volumena ili [[encefalizacija]], produženje [[Trudnoća|trudnoće]] i perioda razvoja, uz smanjenje anatomskih razlika među [[spol]]ovima. Međusobno dejstvo između navedenih promjena još su uvijek predmet rasprava, posebno o sprezi: '''[[bipedalizam]] ↔ [[ruka|ruke]] ↔ [[mozak]] ↔ [[rad]] ↔ [[govor]]''', gdje se ne može precijeniti značaj niti jedne karike u toj povratnoj sprezi na proces sticanja isključivo ljudskih osobenosti.<ref name="Hadžiselimović R (1986)"/> U okviru toga, tokom evolucije čovjeka rasla je čvrstoća i preciznost stiska [[Šaka|šake]], koja se prvi put razvila kod ''[[Homo erectus]]a'', kao posebno obilježje '''organa za rad'''. Šaka je tokom dugog procesa [[antropogeneza|antropogeneze]] postala najmanipulativniji ljudski organ, osposobljen za široki raspon usaglašenih i preciznih pokreta, od stvaranja umjetnosti na [[Muzički instrumenti|muzičkim instrumentima]] ili [[Slikarstvo|slikarskom]] platnu - do najgrubljih fizičkih aktivnosti. ===Dvonožni hod=== Dvonožno hodanje ili [[bipedalizam]] jedna je od temeljnih prilagodbi [[tribus]]a [[Hominini|hominina]] i smatra se osnovnim pokretačem niza promjena u anatomskom izgledu [[kostur]]a čovjeka i kompletne [[Tjelesna konstitucija|tjelesne konstitucije]], uključujući i stvaranje uslova za povećanje zapremine mozga. Smatra se da su prvi pretežno dvonožni [[hominini]] pripadali oblicima koji su opisani kao ''[[Sahelanthropus tchadensis]]''.<ref>Coppens Y. et al. (2002): A new hominid from the upper miocene of Chad, Central Africa. Nature, 418 (6894): 145–151.</ref><ref>http://www.nature.com/nature/journal/v418/n6894/full/nature00879.html.</ref> i ''[[Orrorin]]'', a u rodu ''[[Ardipithecus]]'' su se pojavili prvi nespretno dvonožni hominini. [[Gorile]] i [[čimpanze]], kao majmuni koji se i danas pri dvonožnom kretanju oslanjaju na šake, odvojili su se kao zasebna grupa otprilike u isto doba, tako da su ''Sahelanthropus'' ili ''Orrorin'' vjerovatno naši posljednji zajednički preci. Prvi dvonožni hominini su najzad evoluirali u rodu ''Australopithecus'' (potporodica ''Australopithecinae''), a kasnije u rodu ''[[Homo]]''. U vezi sa prednostima bipedalizma, postoje brojne hipoteze, od značaja oslobađanja gornjih udova za dosezanja i nošenja hrane, čuvanja energije tokom hodanja, olakšanog trčanja na duge staze, do smanjenja zagrijavanja tijela smanjenjem površine tijela koja je izložena [[Sunce|Suncu]]. Razvoj dvonožnog hodanja je korelativno promijenio osnovu [[anatomija|anatomskog]] sklopa čitavog [[kostur]]a, ne samo [[Noga|noge]] i [[Karlica|karlice]], već i [[Kičma|kičme]] i njenog zgloba s glavom, ([[lobanja]]). Uspravnim položajem trupa, veliki lobanjski otvor [[''foramen magnum'']] se pomakao na donju stranu lobanje. Najvažnije promjene desile su se u području karlice, gdje se kost ''[[ilium]]'' bitno skratila i proširila kako bi [[težište]] tijela, pri hodanju različite brzine, bilo stabilno. Ovo skraćenje se razvilo kao prilagodba dvonožnom hodu, a proširenje karličnog otvora je olakšavalo [[porod]], tj. podržavalo rađanje potomaka sa većom glavom (i zapreminom mozga). Porod je kod anatomski današnjih ljudi postao teži u odnosu na ostale primate. [[Bedrena kost]] se razvila tako da se premjestila pod povoljniji (okomitiji) ugao u odnosu na zdjelicu, kako bi se težište tijela približilo [[Geometrija|geometrijskom]] središtu tijela. [[Koljeno|Koljena]] i [[kuk]]ovi su ojačali kako bi mogli podnijeti rastuću težinu [[trup]]a, a [[kičma]] je poprimila oblik iz lučnog (C) u sigmoidni (dvostruko S), ostvarujući efikasniju [[amortizacija|amortizaciju]] pri hodanju, trčanju i skakanju. Sistemu amortizacije se priključuje i oblik stopala, koji u uspravnom mirovanju omogućuje raspored opteraćenja na tri njegove glavne tačke (jedna na peti i po jedna u korijenu palca i malog prsta); četvrta se uključuje kao oslonac pri kretanju. Slabinski su [[pršljen]]ovi postali kraći i širi. Došlo je i do promjena u gležnjevima i [[Stopalo|stopalu]]; nožni se [[palac]] izravnao s ostalim [[prst]]ima tako da ne smeta pri hodanju. Gornji su se udovi skratili u odnosu na donje olakšavši na taj način trčanje. Dok je kod ostalih [[veliki majmuni|velikih majmuna]] najduža [[kost]] ''[[humerus]]'' ([[nadlaktica]]), kod čovjeka je to ''[[femur]]'' (natkoljenica). O tome kako i zašto je dvonoštvo evoluiralo kod ljudskih predaka, postoji najmanje dvanaest različitih hipoteza. Poznato je da se ono pojavilo prije povećanja zapremine ljudskog mozga ili izrade kamenih alata.<ref>Lovejoy C. O. (1988): Evolution of Human walking. Scientific American, 259 (5): 82–89.</ref</ref> Bipedalne specijalizacije su uočene kod [[fosil]]nih predstavnika roda ''[[Australopithecus]]'', prije 4,2-3,9 miliona godina.<ref>McHenry H. M. (2009): Evolution: The first four billion years, chapter: Human Evolution, in: Ruse M, Travis J. The Belknap Press of Harvard University, Cambridge, Massachusetts, {{ISBN|978-0-674-03175-3}}.</ref> Evolucija bipedalizma je praćena značajnim korelativnim promjenama u kičmenom stubu, uključujući i uspravno kretanje naprijed, položaj velikog moždano-moždinskog spoja (''foramen magnum''), odnosno zgloba [[glava]] – [[kičma]], gdje se [[lobanja]] oslanja na stub koji omogućava dvonožno kretanje. Nedavni dokazi u vezi spolnog dimorfizma savremenog čovjeka u lumbalnom području [[kičma|kičme]] viđeni su kod predmodernih [[primat]]a kao što su bili pripadnici vrste '' [[Australopithecus africanus]]''. Ovaj dimorfizam je shvaćen kao evolucijsko prilagođavanje žena da, u [[trudnoća|trudnoći]], bolje podnose lumbalna opterećenja, što je prilagođavanje koje nije potrebno ne-dvonožnim primatima. Prilagođavanje na dvonoštvo dovodi do manje stabilnosti ramena, što je omogućilo ramenima i udovima da ostvare veću međusobnu nezavisnost i raznovrsna opterećenja. Osim promjene u stabilnosti ramena, promjena kretanja povećava potrebu za njihovom većom upotrebom, što podržava napredovanje evolucije dvonoštva. Različite hipoteze nisu nužno međusobno isključive, jer je niz selektivnih snaga zasigurno djelovalo zajedno da bi dovelo do ljudskog dvonoštva. Važno je uočiti razliku između prilagođavanja samo na dvonoštvo i prilagođavanje pri trčanju, koje se kasnije postepeno razvijalo. Mogući razlozi za evoluciju ljudskog dvonoštva su: oslobađanje ruku za korištenje alata i plodonošenje, [[seksualni dimorfizam]] u prikupljanju hrane, promjene u [[Klima|klimi]] i staništu (iz [[džungla|džungle]] u [[savana|savanu]]), što je podrazumijevalo podizanje vidnog polja i položaja [[oko|očiju]], te potrebu da se smanji količina [[Koža|kože]] koja je izložena tropskom suncu. ====Teorija prelaska u savanu==== Prema '''teoriji prelaska u savanu''', [[hominini]] su sišli s drveća i prilagodili se na život u savanama, što je snažno putem [[selekcija|prirodnog odabira]] davalo prednost uspravnom hodu na dvije noge (zbog bolje preglednosti terena). Teorija ukazuje na to, da su rani hominidi bili evolucijski „primorani“ da se prilagode dvonožnom kretanju po otvorenim savanama nakon što su napustili drveće. Ova teorija je usko vezana za [[Hipoteza|hipotezu]] o hodanju na koljenima, po kojoj su ljudski preci koristili četveronožno kretanje u savanama, o čemu svjedoči i morfološke karakteristike prednjih udova ''[[Australopithecus anamensis]]'' i ''[[Australopithecus afarensis]]'', te da je manje neizvjesno pretpostaviti da se koljenski hod razvio dva puta u rodovima ''Pan'' i ''Gorilla''. Za razliku od njih, kod [[čimpanze|čimpanzi]] i gorila došlo je do razvoja [[Sinapomorfija|sinapomorfije]], prije nego što je nestala kod australopiteka, u rodu ''Australopithecus''. Evolucija uspravnog držanje bila je vrlo korisna za život u savani, jer omogućava pogled preko visoke trave, kako bi se uočili [[predacija|grabežljivci]] ili omogućio uspješniji [[lov]] prikradanjem i puzanjem prema plijenu po [[tlo|tlu]]. U stvari, hipoteza o "pulsiranju" prometa materija ([[metabolizam|metabolizma]]) podržava osnove teorije savane. Time se objašnjava suženje pošumljene površine zbog [[Globalno zatopljenje|globalnog zagrijavanja]] i [[Globalno zahlađenje|hlađenja]], koji prisiljavaju životinje na izlazak na otvorene travnjake. To iziskuje potrebu hominida da steknu vještinu dvonoštva (Elizabeth Vrba).<ref>[http://www.cabrillo.edu/~crsmith/Sunset.Savanna.doc "Sunset on the savanna"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170928010036/http://www.cabrillo.edu/~crsmith/Sunset.Savanna.doc |date=28 Septembar 2017 }}, ''Discover'', 1996</ref> Umjesto toga, postojeće homininske [[Preadaptacija|preadaptacije]] na dvonožnost su se mogle potpunije usavršiti u savanama. Fosilni zapis pokazuje da su početkom upotrebe dvonožnosti hominini još uvijek bili prilagođeni i za penjanje po stablima, čak i u vrijeme kada su imali uspravan hod. Moguće je da je dvonoštvo evoluirao još na drveću, a kasnije se primijenilo u savanama, kao ranije degenerirana (''vestigijalna'') [[osobina]]. Ljudi i orangutani su i jedinstveni po dvonožnim reaktivnim adaptacijama, kad se penju na tanke grane, u kojima su povećanje kuka i koljena, proširenje u odnosu na promjer grane, što može povećati raspon izvora [[hrana|hrane]] i drveća, a može se pripisati uporednoj evoluciji dvonoštva razvijanog u istom (šumskom) okruženju. Činjenica da su homininski fosili obično nađeni u stepskim sredinama, dovela je do toga da antropolozi vjeruju da su hominini živjeli, spavali i hodali uspravno, te umirali samo u tim sredinama, jer njihovi fosili nisu pronađeni u šumovitim područjima. Međutim, fosilizacija je rijetka pojava, pa ovo može biti umjesno samo ako bi organizam koji umire ostao fosiliziran da ga neko nađe kasnije, što je također rijetka pojava. Činjenica da ti fosili nisu pronađeni u šumama, ne može biti argument za zaključak da nijedan hominin nije nikada umro i u takvim područjima. Ovakvi pogledi su odložili prihvaćanje teorije savane više od stotinu godina.<ref>Shreeve J. (1006): [http://www.cabrillo.edu/~crsmith/Sunset.Savanna.doc "Sunset on the savanna"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170928010036/http://www.cabrillo.edu/~crsmith/Sunset.Savanna.doc |date=28 Septembar 2017 }}, Discover.</ref> Neki od nađenih fosila su zapravo pokazali i dalje prisustvo prilagođavanja za sličan način života na drvetu. Na primjer, [[Lucy (Australopithecus)|Lucy]], poznati '' [[Australopithecus afarensis]] '', nađen u Hadaru ([[Etiopija]]), koji su eventualno bili vezani za šumu u vrijeme Lucyne smrti, imali su zakrivljene prste koji bi joj dali sposobnost hvatanja za grane drveća, ali je hodala dvonožno. Skoro potpuno sačuvani kostur [[Australopithecus africanus]]a poznatijeg pod nadimkom "[[Little Foot]], ukazuje da se ovaj hominid bavio prikupljanjem biljaka. Kosti stopala, te posjedovanje divergentnog palca, kao i snažnog gležnja omogućavalo mu je da hoda uspravno. Proučavanjem [[kost]]iju stopala kod "Little Foot", (Australopithecus africanus), može se doći do zaključka da je imao kretanje poput majmuna, de se možda kretao po granama na drveću, a bio je dvonožac. Ostaci [[polen]]a koji su nađenu u tlu na lokacijama u kojima su pronađeni ovi fosili, ukazuju da je ovo područje bilo pokriveno gustom [[vegetacija|vegetacijom]] i tek nedavno postalo sušna [[pustinja]], kao što je sada. ====Hipoteza efikasnosti putovanja==== Jedno od alternativnih objašnjenja je i to da je mješavina savana i razbacanih šuma povećala potrebu za najprije kraćim, a zatim i sve dužim premještanjima (putovanjima) po tlu proto-ljudi, između grupa drveća. Dvonoštvo je ponudilo veću efikasnost pri zajedničkom putovanju i na duge udaljenosti, nego što im to može ponuditi četveronoštvo. U jednom eksperimentu pri praćenju metabolizma kod čimpanzi preko potrošnje [[kisik]]a, utvrđeno je da bi potrošnja energije pri četveronožnom i dvonožnom hodanju bila vrlo slična. To znači da ovaj prijelaz kod ranih majmunolikih predaka ne bi bio toliko težak niti energijski zahtjevan. ====Hipoteza o položaju pri hranjenju==== Ova hipoteza je nedavno podržana na univerzitetu u američkoj saveznoj državi [[Indiana|Indijani]] (Indiana University), gdje se tvrdi da su [[čimpanze]] dvonožne samo kada jedu. Dok su (četveronožno) bili na zemlji, oni nisu mogli doći do voća koje visi na niskom drveću i dok je je ono tamo, dok je dvonoštvo korišteno za dohvatanje nadzemnih grana. Ovi dvonožni pokreti možda su se razvili u redovne navike, jer su bili toliko pogodni u pribavljanju hrane. Ova hipoteza je upoređena i sa pokretima uspravnog vješanja [[čimpanze|čimpanzi]], što je efikasno prilikom prikupljanja hrane. Kada se prouči [[anatomija]] fosilnih ostataka ''[[Australopithecus afarensis]]'', uočavaju se vrlo slične karakteristike ruke i ramena kod čimpanzi. To ukazuje na prednje udove koji su se koristili za vješanje na grane drveća. Također, kukovi i zadnji udovi kod ''[[Australopithecus]]'' vrlo jasno ukazuju na dvonoštvo, ali ovi fosili ukazuju i na vrlo neefikasne lokomotorne pokrete, u poređenju sa ljudskim. Zato se tvrdi da se dvonoštvo razvijalo više kao prizemni položaj za hranjenje nego kao stav za hodanje. Također je zabilježeno da je u više od 75% slučajeva kod [[orangutani|orangutana]], pri kretanju za stabilizaciju su bili korišteni prednji udovi za njihanje po tanjim granama. Pretpostavlja se da je povećana razrijeđenost šuma (gdje su živjeli ''Australopithecus afarensis'', kao i drugi preci savremenih ljudi i drugi majmuni) mogla doprinijeti ovom razvoju dvonoštva kao evolucijskog odgovora na smanjenje gustine šumskog pokrova. Ovi nalazi mogli bi također rasvijetliti nekoliko neslaganja u anatomiji Australopithecus afarensis vezano za skočni zglob, što im je omogućavalo visoku fleksibilnost prednjih udova pri "ljuljanju" kao i neki drugi detalji. Ideja da je dvonoštvo počelo od kretanja na drveću objašnjava kako je povećana fleksibilnost zgloba, kao i dugih udova koji su se koristili prilikom pridržavanja za grane. ====Model rezerviranja==== Teorija o porijeklu dvonožnog ponašanja poznata kao "muško rezerviranje" bila je predstavljena od strane [[Antropologija|antropologa]] Owena Lovejoya.<ref>Douglas T. P., Feinman G. M. (2003): Images of the past, 5th edition. McGraw Hill, Boston, {{ISBN|978-0-07-340520-9}}.</ref> U njoj on je iznio da je [[evolucija]] dvonoštva bila vezana za [[poligamija|monogamiju]]. Suočeni sa dugim intervalima rađanja i niskom stopom [[reprodukcija|reprodukcije]], koja je tipična za [[veliki majmuni|velike majmune]], početkom [[hominid]]ne faze monogamija se češće javlja kod dugoročnije vezanih reprodukcijskih partnera. To je omogućilo povećanje roditeljske brige usmjerene ka podizanju potomstva. Tada počinje porodična podjela rada u kojoj mužjaci pribavljaju hranu sa širih područja, a ženke samo oko obitavališta, čuvajući mlade, što povećava stopu preživljavanja potomstva. Tako je smanjena i potreba da ženke napuštaju mlade zbog parenja, jer u obitavalište obično nosi mlade ikad je u potrazi za hranom. Ovaj model je naročito podržan kod smanjenja ("feminizacije") malih očnjaka i kod ranih hominida, kao što su ''Sahelanthropus'' .<ref>http://www.nature.com/nature: 6894.</ref> i ''Ardipithecus ramidus'', koji zajedno sa malom veličinom tijela, uz dimorfizam u '' Ardipithecus '' i '' Australopithecus '', dovodi do smanjenja međumužjačkog antagonističkog ponašanja kod ranih hominida. Osim toga, ovaj teorijski model podržava i prisustvo niza današnjih ljudskih osobina povezanih sa skrivenom [[Ovulacija|ovulacijom]] (trajno uvećane grudi, nedostatak seksualnog bubrenja) i niske konkurencije sperme (testisi umjerene veličine, mali volumen [[spermatozoid]]a, ) koji ne podržava nedavna prilagođavanja na [[poliginija|poliginijski]] reproduktivni sistem. Međutim, ovaj model je izazvao i određene protivrječnosti. Među najčešće monogamnim [[primat]]ima, mužjaci i ženke su otprilike iste veličine. [[Seksualni dimorfizam]] je minimalan, a druga istraživanja su sugerirala da su mužjaci [[Australopithecus afarensis]] bili gotovo dvostruko teži od ženki. Međutim, teorijski model Owena Lovejoya pretpostavlja da veći mužjaci moraju braniti [[harem]] i teritoriju rezervnih ženki (da se izbjegne konkurencija sa ženkama za prirodne resurse koje je mogla doseći sama). To daje prednost povećanju veličine muškog tijela da se ograniči rizik od grabežljivaca. Osim toga, razvojem dvonožnosti, specijalizirane noge bi spriječile majku za pogodno držanje bebe, ometajući slobodu majke, a učinile bi potomstvo zavisnijim o prikupljenoj hrani ostalih članova grupe. Današnji [[monogamija|monogamni]] [[primat]]i kao što su [[giboni]] imaju tendenciju ka ispoljavanju [[teritorijalnost]]i, a [[fosil]]ni dokazi ukazuju na to da su ''[[Australopithecus afarensis]]'' živjeli u velikim grupama. Međutim, dok giboni i [[hominidi]] imaju smanjene očnjake i [[seksualni dimorfizam]], a ženke gibona povećanu (mišićavost) očnjaka, to im je omogućavalo aktivno učestvovanje u odbrani doma i teritorije. Umjesto toga, smanjenje muških očnjaka hominida je u skladu sa smanjenjemm međumuške agresivnosti u grupi današnjih [[primat]]a. ====Model ranog dvonoštva hominina ==== Nedavna proučavanja 4,4 miliona godina starih skeleta načaza '' [[Ardipithecus ramidus]] '' ukazuju na dvonoštvo. Moguće je da je dvonoštvo kod hominina evoluiralo vrlo rano, a smanjenje veličine kod čimpanzi i gorila desilo se kada su postali više specijalizirani na njihov način života. Prema [[Richard Dawkins|Richardu Dawkinsu]], u knjizi "[[Priča predaka]]" (The Ancestor's Tale), čimpanze i bonoboi potiču od gracilnih australopiteka ( '' [[Australopithecus]] ''), dok su [[gorile]] potomci roda ''[[Paranthropus]]''. Ovi majmuni su možda nekada bili i dvonožni, ali kasnije su izgubili tu sposobnost kada su bili prisiljeni vratiti se u šumska staništa, po svoj prilici od strane onih koji su na kraju postali australopitecine. Rani [[hominini]], kao što su '' [[Ardipithecus ramidus]] '', možda su bili dvonošci na drveću, koji su se kasnije samostalno razvili prema koljenskom hodanju [[čimpanze|čimpanzi]] i [[gorile|gorila]]. Također se sugerira da je jedan od uzroka izumiranja [[Neandertalac|Neandertalca]] bio manje efikasno trčanje. ====Model upozorenja (aposemije)==== Profesor [[Joseph Jordan]] sa Univerziteta u [[Melbourn]]u, je 2011. pretpostavio da je dvonoštvo bio jedan od glavnih elemenata opće strategije odbrane ranih hominida. Ovu pretpostavku je zasnovao na [[aposemija|aposemiji]], tj. pokazivanju pupozorenja i zastrašivanja potencijalnih grabežljivaca i konkurenata s pretjeranim vizualnim i audio signalima. Prema ovom modelu, hominidi su pokušavali da ostaneu vidljivi i glasni sve moguće vrijeme. Razvoj nekoliko [[Morfologija (biologija)|morfoloških]] obilježja i ponašanja je usmjeren ka postizanju tog cilja: uspravno dvonožno držanje, duže noge, duga čvrsto uvijena kosa na vrhu glave, obojeno tijelo, prijeteći usklađeni pokreti tijela, glasno i preglasno ritmičko oglašavanje, bubnjanje po vanjskim subjektima. Sporo kretanje i jaki mirisi (karakteristični za hominide, uključujući i ljude) su drugi oblici ispoljavanja aposemije kod vrste koje reklamiraju svoju „neisplativost“, odnosno i rizik za potencijalne grabežljivce. ====Ostali modeli ponašanja==== Postoji niz ideja koje poboljšavaju određenu promjenu u [[ponašanje|ponašanju]] kao ključnog pokretača evolucije hominidnog dvonoštva. Na primjer, prvo Wescott 1967., a kasnije Jablonski i Chaplin 1993. ukazuju na to da bi ispoljavanje dvonožne prijetnje okolini moglo biti prijelazno ponašanje, koje je dovelo do toga da neke grupe [[majmun]]a počinju češće usvajati dvonožni položaj. Ostali (npr., Dart 1925.) su ponudili ideju da je glavni pokretač dvonoštva potreba za većom budnšću protiv grabežljivaca, što bi pružilo početnu [[motiv]]aciju. Dawkins je 2004. tvrdio da je to moglo početi kao neka vrsta mode koja je bila oponašana, a zatim je učestalo putem seksualnogodabira. Tanner je sugerirao da je vidljivost muškog falusa mogao biti početni poticaj, kao i povećanje seksualne signalizacije u uspravnom položaju ženki. ====Model termoregulacije==== Model po kojem termoregulacija objašnjava porijeklo dvonoštva je jedna od najjednostavnijih teorija do sada koja je unaprijeđena i koja ima održiva objašnjenja. Peter Wheeler, profesor [[evolucija|evolucijske biologije]], predlažio je da dvonoštvo povećava izloženost tjelesne površine, ako je više iznad tla, što dovodi do smanjenja primanja topline i pomaže njenom otpuštanju. Kada je [[hominidi|hominid]] više iznad tla, [[organizam]] ima povoljniji pristup brzini vjetra i temperaturi. U doba povećane vrućine, bolje izlaganje strujanju vjetra [[Konvekcija|konvekcijom]], daje efikasnije rezultate u gubljenju viška toplote, što je udobnije za [[organizam]]. Također, on objašnjava i da vertikalni položaj minimizira direktno izlaganje [[Sunce|suncu]], dok četveronoštvo razotkriva više tijela za direktnu izloženost. Proučavanje i predstavljanje ove teorijekod vrste ''Ardipithecus'' otkrivaju da ovu hipotezu treba mijenjati. Tu se treba uzeti u obzir da okolno drveće i šumovita područja uslovljavaju [[adaptacija|preadaptacije]] za dvonožni hod već u ranoj fazi [[hominidi|hominida]], što je dalje usavršavano pod pritiskom [[selekcija|prirodne selekcije]]. To dozvoljava efikasnije iskorištavanje toplijih uslova [[ekološka niša|ekološke niše]], nego toplijih uslova kod hipotetičkih podsticaja inicijalnog dvonoštva. ==== Modeli nošenja==== [[Charles Darwin]] je 1871. napisao da "čovjek nije mogao postići svoj prisutni dominantan položaj u svijetu bez upotrebe ruku, koje su tako izvrsno prilagođene činu poslušnosti njegove volje." Nakon toga, mnogi modeli porijekla dvonožnog kretanje zasnivaju se na ovoj liniji razmišljanja. Gordon Hewes je 1961. predložio da se ovom modelu doda i nabavka mesa "sa značajne udaljenosti", što je bio ključni činilac. Isaac 1978. i Sinclair 1986. su ponudili izmjene ove ideje, što je učinio Lovejoy 1981. sa svojim već opisanim ''modelom rezerviranja''. Drugi su poput Nancy Tannera 1981. predložili da je nošenje beba bilo ključno, dok su drugi predložili da je ka promjenama vodila upotreba kamenog oruđa i oružja. Ova teorija o upotrebi kamena je teško održiva, jer iako su drevni ljudi poznavali lov, otkriće [[alat]]a nije datirano u hiljadama godina nakon porijekla dvonoštva. To ga vremenski čini manje vjerovatnim, ali je bio pokretačka snaga evolucije.<ref>Tanner N. [http://catalogue.nla.gov.au/Record/1425592 On Becoming Human] Cambridge: Cambridge University Press, 1981</ref> ====Modeli gaza==== Zapažanje da veliki primati, uključujući posebno [[veliki majmuni|velike majmune]], koji se na kopnu uglavnom kreću četveronoške, imaju tendencju da pređu na dvonožno kretanje u dubokoj vodi (do pojasa), dovelo je do ideje da je porijeklo ljudskog dvonoštva možda pod utjecajem obalnog okruženja. Ovoj ideji sa oznakom ''hipoteza gaženja'' data je pažnja nekoliko decenija nakon što je spisateljka [[Elaine Morgan]], kao dio hipoteze vodenog majmuna, koja također podrazumijeva plivanje, ronjenje i vodene izvore hrane, izvršila snažan utjecaj na mnoge da razmotre izvjesne aspekte ljudske evolucije, uključujući i dvonoštvo. Ova hipoteza nije prihvaćena od kompetentnih autora ili se ne smatra ozbiljnom unutar antropološke naučne zajednice. Drugi, međutim, navode dvonoštvo u vezu sa mnoštvom drugih povezanih [[adaptacija]] koje su jedinstvene među [[primat]]ima, uključujući voljnu kontrolu disanja, ćelavost, potkožno masno tkivo i nekoliko drugih osobina koje je teško objasniti iz ugla više ustaljenih teorija.<ref>[http://books.google.com/books?doi=r_Wit4KYSmMC&pg=PA57 57–59]</ref><ref>[http://books.google.com/books?id=0Zim5e65ij4C&pg=PA64 64.]</ref><ref>Bridgeman B. (2003): Psychology & evolution: the origins of mind. SAGE Publications, {{ISBN|0-7619-2479-5}}.</ref> Preostale teorije ove vrste ukazuju na iskorištavanje vodenih izvora hrane (pružanje osnovnih hranljivih tvari za evoluciju ljudskog mozga ili da su možda vršeni [[selekcijski pritisak|evolucijski pritisci]] na ljudske pretke u cilju prilagođavanja koja su kasnije pomogla razvoju ka punoj upotrebi dvonoštva. Također se mislilo da se, u skladu sa potrebama pribavljanja izvora hrane iz vodenih resursa, kod ranih hominida razvila zavisnost od dvonoštva i omogućilo širenje duž [[More|mora]] i rijeka.<ref>[http://books.google.com/books?id=kKNpHN3dDaUC&pg=PA259 259]</ref> ==Evolucijske tendencije u razvoju mozga == {{glavni|mozak}} *''Australopithecus'' je imao kapacitet [[lobanja|lobanje]] od oko 500&nbsp;cm³, koji je u procesu [[Antropogeneza|antropogeneze]] postepeno udvostručen (1000&nbsp;cm³ ''Homo antecessor'', pa utrostručen ma 1500&nbsp;cm³ (''Homo neanderthalensis'' ) da bi kod savremenog čovjeka dosegao raspon varijacije od 1200 do 1850&nbsp;cm³, izuzetno i do 2000&nbsp;cm³. Nastavak u [[evolucija|evoluciji]] veličine ljudskog [[mozak|mozga]] praktično je zastao na nivou neandertalca (prije oko 100 hiljada godina). O pravim uzrocima te pojave još uvijek nema općeprihvaćenog stava, pa se ona objašnjava različitom argumentacijom i iz veoma raznorodnih uglova gledanja. Tokom evolucije, promjer karličnog otvora se javio kao jedan od najbitnijih ograničavajućih faktora za rađanje potomaka sa većim kranijskim kapacitetom. Nesumnjivo je, međutim, da se suština ovog fenomena nalazi u prestanku [[selekcija|selekcijskog]] favoriziranja povećane zapremine mozga. Smatra se da su evolucijska rješenja ovog problema mogla ići u tri osnovna pravca: *(1) povećanju karličnog otvora, *(2) skraćenju perioda trudnoće i *(3) produženju rasta mozga u postnatalnom periodu. Takve evolucijske tendencije do sada nisu registrirane. Ukratko, [[selekcija|prirodnim odabiranjem]] nije ostvareno relativno povećanje reproduktivnosti [[genotip]]ova koji su bili nositelji takvih promjena. Ako se čak i zanemari činjenica da u današnjoj [[čovjek|ljudskoj]] [[populacija|populaciji]] (unutar normalne varijacije (1000–2000&nbsp;cm<sup>3</sup>) nije zapažena značajnija pozitivna povezanost između zapremine i funkcionalnih potencijala mozga, problem evolucije veličine mozga i dalje ostaje veoma složen i još uvijek nedovoljno jasan. Dosta uvjerljivim činjenicama u toj oblasti raspolažu pristalice pretpostavki o ugroženoj mogućnosti fizičke zaštite mozga. Nepobitno je, naime, da je kranijski kapacitet tokom evolucije između ostalog, rastao i zahvaljujući smanjenju [[lobanja|lobanjskog]] grebena, [[mišić]]nih hvatišta i debljine [[kost]]iju lobanjskog krova. Kada je riječ o debljini lobanjskog krova i njegovoj zaštitnoj funkciji, taj proces je u određenom stanju neminovno, relativno oštrom [[selekcija|selekcijom]], morao biti zaustavljen. One teorije koje uvjeravaju da je i ovaj problem imao racionalna evolucijska rješenja, među mogućim neposrednim uzrocima zastoja u razvoju veličine mozga najčešće pominju: *(1) postepeno povećanje osnovne evolucijske jedinice ([[populacija|populacije]]) i *(2) raspodjelu efekta sposobnosti nadmoćnih jedinki na većinu pripadnika matične grupe. Drugim riječima, notorna je činjenica da u većoj grupi [[adaptacija|adaptivno]] vrijednije [[jedinka|jedinke]] (i [[mutacija|mutacije]]) ostvaruju relativno manje učešće u [[gen]]skom fondu narednih pokoljenja nego što je to slučaj u malim populacijama. U takvim uslovima su u velikim populacijama, u neku ruku, selektivno zaštićeniji prosječno prilagođeni [[genotip]]ovi. Istovrerneno, zahvaljujući fenomenu općeg nasljeđivanja kulturnih dostignuća u dosadašnjim pravcimaa razvoja [[sociologija|socijalne]] strukture, u ljudskim populacijama svi pripadnici jedne zajednice potencijalno imaju koristi od nadmoćnijih jedinki. Van sumnje je činjenica da, pri jednakoj reprodukciji pojedinih [[genotip]]ova, u populaciji se ne može evolucijski programirati ni jedna adaptivna prednost, bez obzira na stepen [[heritabilnost]]i i nivoa lične nadmoćnosti. U novije vrijeme, posebnu pažnju naučnih krugova privlači ubrzavanje individualnog rasta i razvoja, koja je zabilježena u mnogim dijelovma svijeta. U vezi s tim, ozbiljno se postavlja pitanje da li će vrijeme dostizanja [[spol]]ne zrelosti dječaka i djevojčica i dalje skraćivati [[fiziologija|fiziološko]] djetinjstvo i da li će [[čovjek]] budućnosti biti orijaške visine. U tom kontekstu je teško predviđati evolucijske tendencije u promjenama količine [[mozak|moždane]] mase. Među najbitnijim faktorima evolucijskog rasta ljudskog mozga bile su međupovezane promjene koje je donio uspravni dvonožni način kretanja. Budući da su imale prednost kroz prirodni odabir, uporedne [[fiziologija|funkcionalno]]-[[anatomija|anatomske]] promjene progresivno utiču i na mijenjanje odgovarajuáih osobina mozga. Te promjene se u početku tiču kvantiteta, koji postepeno prelazi u najbitnije kvalitativne evolucijske novosti hominidne razvojne linije. U novoj sredini, [[mozak]] se oslobađa voljne funkcije održavanja ravnoteže (koja je na drveću bila neophodna) i ono postaje automatsko. Promjene u značaju [[čulo|čula]] (posebno [[miris]]a i [[vid]]a) se odražavaju i u odgovarajućim izmjenama senzornih oblasti mozga, a porast manipulativnih (radnih) sposobnosti [[selekcija|selektivno]] utiče na adekvatne promjene i u motornim centrima. Premještanjem [[zglob]]a [[glava]] - [[kičma]] prema sredini [[lobanja|lobanjskog]] dna, postepeno se ostvaruju uslovi za ubrzani razvoj visine lobanje, odnosno zapremine mozga. Tome također doprinosi i izmjena po1ožaja i funkcije vratnih [[mišić]]a, načina ishrane itd. Tako muskulatura, koja četvoronožnim primatima s1uži za održavanje karakterističnog po1ožaja glave, kod hominida mijenja po1ožaj i gubi taj značaj, pa se smanjuju i koštani grebeni i hvatišta mišića glave. Izmijenjen način ishrane usmjerava selekciju ka smanjenju njuške, [[donja vilica|vilice]], [[zub]]ala, tj. povećanju visine [[lice (anatomija)|lica]] itd. Proizvodnja oruđa za rad (prvi put kod habilina), omogućuje uspješniji lov, čime se ostvaruju uslovi za prelazak s biljne na mesnu ishranu. [[Protein|Bjelančevinska]] (mesna) [[hrana]] je energetski bogatija pa, umjesto stalnog traganja za hranom, ljudskim precima ostaje vremena i za druge aktivnosti. To omogućava intenzivnije funkcioniranje mozga kao relativno najvećeg potrošača [[energija|energije]] u ljudskom [[organizam|organizmu]]. Govoreći o značaju te pojave mnogi se slažu da [[evolucija]] [[primat]]a, bez toga, vjerovatno uopće ne bi ni pošia putem očovječavanja. U najgrubljim crtama, opće tendencije u evoluciji [[morfologija|morfoloških]] (i [[fiziologija|funkcionalnih]]) posebnosti mozga [[primat]]a (u odnosu na ostale [[sisar]]e) mogu se svesti u nekoliko osnovnih pravaca. *(1) Progresija povećanja dimenzija prednjeg mozga, posebno neopalijuma (plašta ili moždane kore) postepeno raste, tako da kod čovjeka kora natkriljuje, ne samo osnovu prednjeg mozga, nego i sve ostale moždane dijelove. Cerebralni korteks postaje sve složeniji asocijacijski i koordinacijski aparat i središte viših nervnih funkcija. *(2) Postepeno raste stepen izbrazdanosti moždane kore, pa su kod (savremenog) čovjeka oko dvije trećine njene površine uvučene u sistem tih nabora. Nekoliko glavnih brazda - [[Silvijeva brazda|Silvijeva]], [[Ronaldova brazda]], marginalna, parijeto-okcipitalna (uspravna spoljašnja) i mamuzasta brazda - dijele obje hemisfere na po četiri velika režnja: čeoni (frontalni), tjemeni (parijetalni), potiljačni (okcipitalni) i sljepoočni (temporalni), te po dva režnja: ostrvca (''insula'') i žuljevito (kalozno) tijelo. Lijeva i desna hemisfera su povezane međusfernim formacijama: žu1jevito tijelo, forniksni trougao i prednje komisure. *(3) Širenje [[potiljačni režanj|potiljačnog lobusa]] također napreduje, pa se on sve više pomjera unazad, a od ostale moždane mase dijeli ga postkalkarina brazda. On poprima funkciju vizuelne interpretacije asocijacija. *(4) [[Morfologija|Morfološka]] (i funkcionalna) elaboracija predcentralnog korteksa progresivno napreduje; frontalni lobus kontrolira muskulaturu i vokalne motorne funkcije, odnosno postaje sve značajniji asocijacijski centar. *(5) Elaboracija sljepoočnog lobusa (posebno kod viših [[primat]]a) je usmjerena ka funkcionalnom usavršavanju diferencijacije zvuka, u funkciji vokalne komunikacije. *(6) U procesu evolucijskog us1ožnjavanja funkcionalnih mogućosti mozga, kod primata je posebno znaćajna elaboracija [[mali mozak|maloga mozga]] (''cerebellum'') i njegovih funkcionalnih veza sa motornim područjem moždane kore. *(7) U vezi sa općim pravcima evolucije adaptivnog tipa, tokom evolucije [[primat]]a (posebno hominida) dolazi do ograničenja olfaktornog nervnog kompleksa (što vodi ka slabljenju funkcionalnih mogućnosti i uloge čula mirisa). Progresivni rast zapremine mozga je jedno od najvećih i najznačajnijih obilježja procesa antropogeneze. Kod savremenih čovjekolikih majmuna ona iznosi oko 450&nbsp;cm<sup>3</sup>; kod australopiteka je bila oko 500&nbsp;cm<sup>3</sup>, kod ''Homo habilis'' oko 600&nbsp;cm<sup>3</sup>, u skupini ''Homo erectus'' - oko 1.000&nbsp;cm<sup>3</sup>, kod neandertalca, kromanjonca i današnjeg čovjeka je obično od 1.400 do 1.600. Na osnovu toga, moguće je zakčjučiti da se u proteklih milion godina zapremina mozga [[hominidi|hominida]] povećala za oko 1.000&nbsp;cm<sup>3</sup>. Smatra se da je povećanje te zapremine praktično stalo na razini neandertalca. Kod svih vrsta roda ''Homo'', osobito vrste ''Homo sapiens'' razvio se [[mozak]] puno veće zapremine nego kod ostalih primata. Prosječna zapremina mozga kod današnjeg čovjeka je oko 1330&nbsp;cm<sup>3</sup>, što je više nego dvostruko više u odnosu na mozak [[čimpanze|čimpanzi]] i [[gorile|gorila]]. Razvoj zapremine mozga ili [[encefalizacija]] započela je pojavom prvih pripadnika roda ''[[Homo]]'' ([[vrsta]] ''[[Homo habilis]]''), koji je sa zapreminom jedva nešto većom od 600&nbsp;cm<sup>3</sup> bio sličan današnjim čimpanzama. Veliku zapreminu mozga, oko 1200–900&nbsp;cm<sup>3</sup>, dosegao je [[neandertalac]], što se uklapa u odgovarajući raspon varijacije kod savremenog čovjeka: 1000–2000&nbsp;cm<sup>3</sup> Postoje bitne razlike u strukturi i načinu razvoja ljudskog mozga u odnosu na ostale majmune, ne samo u dimenzijama. Poseban slijed razvoja ljudskog mozga omogućavaju duga razdoblja učenja tokom djetinjstva i učenja govora i jezika. Povećanje zapremine mozga nije proporcionlno obuhvatilo sve dijelove mozga. [[Sljepoočni režanj]] (''lobus temporalis'') se izuzetno povećao, budući da se u njemu nalaze centri za kontrolu govora, a isto tako se razvio i [[predfrontalni režanj]] koji kontrolira složene procese odlučivanja i društveno ponašanje. Encefalizaciju je omogućila promjena načina ishrane, koja je obilježena konzumiranjem povećane količina mesne hrane, osobito nakon otkrića vatre i pojave kuhanja namirnica. Pretpostavlja se da je razvoj zapremine mozga bio potaknut i usložnjavanjem odnosa unutar porodice i pripadajuće zajednice, pa je razvoj inteligencije postao važan instrument rješavanja iskrslih problema i snalaženja u novonastalim okolnostima. ==Međuspolne razlike== Kod čovjeka, [[anatomija|anatomske]] razlike među [[spol]]ovima su manje u odnosu na ostale [[primat]]e. To je uočljivo po smanjenoj veličini [[očnjak]]a kod muškarca u odnosu na mužjake drugih primata, kao i u smanjenom [[kost|čeonom grebenu]] kod čovjeka i općem smanjenju [[tjelesna konstitucija|fizičke konstitucije]]. Osobito je upadljiva (i za hominizaciju značajna) i razlika u [[Fiziologija|fiziologiji]] ljudske spolnosti u odnosu na ostale primate, što se ogleda u pojavi tzv. skrivene [[Ovulacija|ovulacije]]. Čovjek je jedini predstavnik primata kod kojeg su žene plodne tokom cijele godine, a kod kojih se ne opažaju osobeni znaci na tijelu tokom plodnih dana kao što su nabreknuća ili drugog transparentnog ispoljavanja genitalija. Pored toga, kod čovjeka su prisutne i razlike u sekundarnim spolnim [[osobina|oznakama]], poput različitog rasporeda [[dlaka]]vosti i potkožne [[mast]]i i [[tjelesna konstitucija|fizičke konstitucije]] koja je oko 25% masivnija kod muškaraca u odnosu na žene. Progresivno smanjenje razlika među spolovima objašnjava se kao rastuća prilagodba tokom [[antropogeneza|antropogeneze]] potrebi jačeg vezanja parova i saradnji pri podizanju potomstva s dugim djetinjstvom. Tako prilagoeni parovi su imali veću [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]], tj. ugrađivali su relativno više genetičkog materijala u [[genski fond]] budućih generacija. ==Najraniji [[hominidi]]== ** ''[[Aegyptopithecus]]'' ** ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' ** ''[[Orrorin tugenensis]]'' ** ''[[Ardipithecus kadabba]]'' ** ''[[Ardipithecus ramidus]]'' * Rod ''[[Australopitek|Australopithecus]]'' ** ''[[A. anamensis]]'' ** ''[[A. bahrelghazali]]'' ** ''[[Australopithecus afarensis|A. afarensis]]'' ** ''[[Ausralopithecus africanus|A. africanus]]'' ** ''[[Australopithecus garhi|A. garhi]]'' * Rod ''[[Paranthropus]]'' ** ''P. aethiopicus'' ** ''P. boisei'' ** ''P. robustus'' == Rod ''Homo'' == {{Glavni|Homo (rod)}} Prema modernoj [[taksonomija|taksonomiji]], ''[[čovjek|Homo sapiens]]'' je jedina preživjela [[vrsta (biologija)|vrsta]] roda ''[[Homo (rod)|Homo]]''. Prema tome, trenutna proučavanja o porijeklu vrste ''Homo sapiens'' često ukazuju na nekadašnje postojanje drugih [[vrsta]] roda ''Homo'', koje su izumrle. Dok su neke od njih možda bile preci sapijensa, mnoge su vjerovatno bile bliski ljudski srodnici, koji su se vremenom odvojili od ljudske razvojne linije. Još uvijek nije postignuta saglasnost o tome koje od ovih grupa bi trebalo računati posebnim vrstama, a koje podvrstama drugih vrsta. Inače, [[latinski jezik|latinska]] riječ ''Homo'' označava "osobu" koja se prevodi kao "čovjek", riječ koja je historijski i kulturno uvriježena u smislu označavanja ljudske vrste općenito, tj. pokrivajući sve rodove i [[spol]]ove: muškarce, žene, djecu, [[transseksualnost|transseksualne osobe]], itd. U nedostatku boljeg neutralnog izraza, riječ čovjek se koristi kao prevod latinske riječi ''[[homo]]'' (slično stanje je i u mnogim drugim jezicima, kao naprimjer, u [[engleski jezik|engleskom]], gdje se riječ ''man'' - doslovno "muškarac" često, mada ne uvijek, koristi u smislu ljuskog bića, pa prema tome uključuje i spolove koji nisu muški (kao, naprimjer, žene). Rod ''Homo'' obuhvata slijedeće vrste. === ''Homo habilis'' === {{Glavni|Homo habilis}} ''Homo habilis'' (čovjek sposobni, vješti) je živio od prije oko 2,4-1.500.000 godina. '' H. habilis '', prva vrsta roda '' Homo'', evoluirao je u istočnoj i južnoj [[Afrika|Africi]] u kasnom [[pliocen]]u ili početkom [[pleistocen]]a, prije 2,5-2 milona godina, kada se udaljio od potporodice ''Australopithecinae''. Pripadnici vrste ''H. habilis'' (popularno nazvani habiline) imali su manje [[kutnjaka]] i veći [[mozak]] nego australopitecine. Obilježavajuća evolucijska novost mu je sposobnost izrade [[alat]]a od [[Kamen(geologija)|kamena]], a možda i životinjskih [[kost]]iju. To epohalno otkriće ga je i uvrstilo u pripadajući rod ''Homo'', odnosno porodicu ''Hominidae''.<ref name="Hadžiselimović R (1986)"/><ref>http://www.nature.com/nature/journal/v129/n3263/abs/129715a0.html</ref> Odavno je poznato da i neki drugi [[primat]]i, kao oruđe upotrebljavaju različita prirodna pomagala, ali čovjek i njegovi preci iz roda ''Homo'' su jedini u stanju da prave oruđa za proizvodnju oruđa u složenijim postupcim od instinktivnih i onih po modelu "pokušaj − greška" Pronalazač jednog od prvih poznatih hominida bio je [[Louis Leakey]]. === ''Homo erectus'' === {{Glavni|Homo erectus}} ''Homo erectus'' − čovjek uspravni − (uključujući i ''Homo ergaster'') živio od prije oko 1,8 miliona godina(ili od oko 1,25 miliona isključujući '' ergaster '') do oko 0.07 miliona godina. Nazvan je tako zato što prije njegovog otkrića nisu bili poznati pravi prvi dvonošci na [[hominidi|hominidnoj]] razvojnoj liniji (''Australopithecinae''). U ranom pleistocenu, (1,5-1 milion godina), u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]] i [[Evropa|Evropi]], po svoj prilici, ''Homo habilis'' je evoluirao u pravcu povećanje mozga i proizvodnje složenijeg kamenog alata; te razlike i drugi su već dovoljni za antropologe da se klasificira nova [[vrsta]] ''Homo erectus''. Međutim, najznačajnija evolucijska novost "uspravnog čovjeka" je "pripitomljavanje" vatre i otkriće prednosti koje ona donosi i otvara.<ref name="Hadžiselimović R (1986)"/> Poznati nalaz vrste ''Homo erectus'' je [[Pekinški čovjek]] (eng. ''Peking Man''), prvobitno označen kao ''Sinanthropus'' (kineski čovjek). Uz nagorjele kosti krupnijih i sitnih životinja u jednoj pećini na Zmajevom brdu u blizini [[Beijing]]a pronađeno je i mnoštvo savršenijih alatki, ostaci ugljena i pepela. Među nagorjelim kostima su bile i ljudske, po čemu mnogi zaključuju da je pekinški čovjek jeo pripadnike sopstvene vrste (''antropofagija''). Otkriće vatre je omogućilo širenje roda ''Homo'' na široka prostranstva hladnijih [[klima]]ta. Ostali nalazi fosila ''Homo erectus'' potiču iz ostatka [[Azija|Azije]] (posebno [[Indonezija|Indonezije]]), Afrike i [[Evropa|Evrope]]. Mnogi paleoantropolozi sada za sve neazijske oblike ove grupe koriste pojam ''Homo ergaster'', a ''Homo erectus'' se koristi samo za one fosile iz azijskog regiona, uz podudaranje određenih skeletnih i stomatoloških [[osobina|svojstava]], koja se neznatno razlikuju od onih kod ''Homo ergaster''. Glavna razlika se tiče upotrebe vatre i u vezi s tim, kuhanja mesa. === ''Homo ergaster'' === {{Glavni|Homo ergaster}} ''Homo ergaster'' je živio prije od oko 1,8 do oko 1.25 miliona godina. Za njega je također predložen naziv podvrste ''Homo erectus ergaster''. Takvi prijedlozi su i razumni sve dok se uz moguće nalaze afričkih predstavnika vrste ''Homo erectus'' ne otkriju i ostaci vatre ili naznake da im je bila poznata njena praktična upotreba. === ''Homo heidelbergensis'' === {{Glavni|Homo heilderbergensis}} Homo heilderbergensis (Heidelbergški čovjek) je živio od prije oko 800 hiljada do oko 300 hiljada godina. Za ovaj nalaz je također predloženo i naučno ime podvrste ''Homo sapiens heilderbergensis'' '' i ''Homo sapiens paleohungaricus''. === ''Homo sapiens idaltu'' === {{Glavni|Homo sapiens idaltu}} Homo sapiens idaltu je živio prije oko 160 hiljada godina (predložena podvrsta). Najstariji je poznati nalaz anatomski modernih ljudi. === ''Homo floresiensis'' === {{Glavni|Homo floresiensis}} ''Homo floresiensis'', koji je živeo od oko 12 hiljada (obznanjeno [[2004]]. u ''Science'' i ''Nature''), a čiji je nadimak ''[[Hobiti (Gospodar prstenova)|Hobit]]'' (po glavnom liku iz popularnog filma). Otkriven je na otoku Flores u [[Indokina|indokineskom]] dijelu [[Pacifik]]a. Mala veličine je vjerovatno rezultat pojave fenomena "otočne patuljavosti" (''Island dwarfing''). Zanimljivo je da su na njegovom matičnom otoku otkriveni i patuljasti fosili nekih danas krupnih životinja ([[slon]]ova i [[krokodili|krokodila]], npr.) ''Homo floresiensis'' je intrigantan po svojoj veličini i starosti, što jer je daleko najnovija [[vrsta]] roda ''[[Homo]]'', koja nije na direktnoj liniji evolucije modernog čovjeka. === ''Homo neanderthalensis'' i ''Denisovski čovjek''=== {{Glavni|Neandertalac}} {{Glavni|Denisovski čovjek}} ''Homo neanderthalensis'' je živio prije oko 250-30 hiljada godina. Također mu je predložen (podvrsni) naziv ''Homo sapiens neanderthalensis''. U toku je rasprava o tome da li je neandertalac posebna vrsta, ''Homo neanderthalensis'' ili je podvrsta '' Homo sapiens neanderthalensis''. Iako rasprava i dalje traje, preovladava pogled koji se zasniva na prikupljenim dokazima koji su dobijeni ispitivanjem [[Mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] i Y [[hromosom]]a, koji ukazuju na to da je protok gena između '' Homo neanderthalensis '' i '' Homo sapiens '' bio neznatan ili ga uopće nije bilo, Po tome bi ovo bile dvije zasebne vrste. Godine [[1997]]., Mark Stoneking je izjavio: {{Citat|Ovi rezultati, zasnovani na mitohondrijskoj DNK neandertalca, izvađenoj iz kosti, ukazuju na to da neandertalci nisu doprinijeli mitohondrijskoj [[DNK]] modernih ljudi ... Neandertalci nisu naši preci…"}} Naknadna istraživanja neandertalske DNK potvrdila su ove nalaze.<ref>http://www.psu.edu/ur/NEWS/news/Neandertal.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025130731/http://www.psu.edu/ur/NEWS/news/Neandertal.html |date=25. 10. 2005 }}.</ref>. DNK pokazuje da neandertalac nije naš predak. Međutim, pristalice ''multiregionske hipoteze'' ukazuju na nedavne studije neafričkih [[DNK]] [[Jedro (biologija)|jedra]] procjenjujući njihovu starost na milion godina, kao i hibridni fosili nađeni u [[Portugal]]u kao i na drugim mjestima, radi otklanjanja preovladavajuće zbrke u akademskim krugovima.<ref name="Wood B (2005)"/> Godine [[2008.]], grupa [[arheolog]]a istraživača pećine ''Denisova'' na [[Altaj]]u, u [[Sibir]]u, otkrili su mali komad [[kost]]i prsta mlade [[jedinka|individue]] [[hominini|hominina]] koji do danas čeka svoje naučno ime. Obično se označava radnim nazivima "Denisovski čovjek", "čovjek (iz) špilje Denisova" i sl., a danas poznatog kao Denisovski čovjek.<ref>Brown T. A. (2010): Human evolution: Stranger from Siberia. Nature, 464 (7290): 838–839.</ref> Popratni artefakti, uključujući i jednu narukvicu, nalazili su se u istom geološkom sloju s kostima, čija starost je [[Korisnik:Yahadzija/Datiranje ugljikom-14|metodom radiougljika]] (sup>14</sup>'''C''') procijenjena na oko 40.000 godina. Zbog veoma hladnih klimatskih uslova u kojima je [[DNK]] ovog uzorka bio dobro očuvan, bilo je moguće izolirati i sekvencirati cijeli [[genom]]. Analiza [[mtDNK]] pokazala da je vrijeme razilaženja [[evolucija|evolucijskih]] linija denisovskog i današnjeg čovjeka neočekivano pomjerena u dublju prošlost.<ref>http://www.the-scientist.com/blog/display/57254/#ixzz0j820ioz1 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527103550/http://www.the-scientist.com/blog/display/57254/#ixzz0j820ioz1 |date=27. 5. 2010 }}, New hominin found via mtDNA, The Scientist (2010)</ref> Sekvenciranje je ukazalo i na to da ovi ljudi pripadaju istoj liniji [[antropogeneza|antropogeneze]] kao i [[Neandertalac|neandertalci]] i da su se njihove evolucijske linije odvojile nedugo poslije njihovog odvajanja od evolucijske linije današnjih ljudi. Poznato je da su pripadnici vrste ''[[Homo sapiens]]'' postojali u isto vrijeme s neandertalcima u periodu dugom više od 10.000 godina. Otkriće Denisovskog čovjeka otvara mogućnost za pretpostavku da su neandertalci, denisovski i današnji ljudi uporedo živjeli uklopivši se u jedinstvenu [[hominid]]nu liniju današnjih ljudi. Mogući suživot tako različitih vrsta [[hominina]], navodi nas na mnogo složeniju sliku čovječanstva u kasnom [[pleistocen]]u nego što se prije mislilo.<ref>Pääbo et al. (2012): Unexpectedly many extinct hominins. Evolution, 66 (9): 2969 –2974.</ref> Tom prilikom je dokazano da oko 6% genoma današnjeg stanovništva [[Melanezija|Melanezije]] ima korijene iz skupine čovjeka iz pećine ''Denisova'', što ukazuje na ograničenu [[hibrid (biologija)|hibridizaciju]] dviju vrsta u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]].<ref>http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0002929711003958 | doi=10.1016/j.ajhg.2011.09.005.</ref> Aleli za koje se pretpostavlja da pripadaju i neandertalcima i denisovskim ljudima pronađeni su i na nekoliko [[gen]]skih lokusa današnjih ljudi izvan Afrike. [[HLA]] aleli neandertalaca i ''Denisova'' predstavljaju polovicu HLA alela današnjih Evropljana i Azijata,<ref>http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1122&context=publichealthresources, (2011).</ref><ref>http://www.sciencemag.org/content/early/2011/08/19/science.1209202.</ref> ukazujući na jaku pozitivnu selekciju za ove alele koji proističu iz međusobnog ukrštanja pomenutih vrsta. === ''Homo sapiens'' === {{Glavni|Homo sapiens}} ''Homo sapiens'' (čovjek razumni, mudri)se pojavio prije oko 200 hiljada godina i traje do danas. Od 400.000 godina prije naše epohe (i drugog međuglacijalnog perioda u srednjem [[pleistocen]]u) do prije oko 250.000 godina, trend kranijalniog povećanja i usavršavanje tehnologije obrade kamenog oruđa, pružaju dokaze za prelazak iz evolucije čovjeka iz stupnja ''Homo erectus'' u ''Homo sapiens''. Neposredni dokazi ukazuju na to da je došlo do velikih [[migracija]] erektusa iz Afrike, a zatim na daljnju specijaciju u sapiensa od ergastera u Africi (malo je dokaza da se ova [[specijacija]] dogodila drugdje). Tada su kasnije migracije unutar i van Afrike na kraju zamijenile ranije raseljene populacije vrste ''Homo erectus''. Međutim, raspoloživi dokazi uopće ne pretpostavljaju multiregijsku specijaciju. ==Upotreba alata: oruđa za proizvodnju oruđa== Izrada [[alat]]a je obilježila početak evolucije roda ''[[Homo]]'', koji je bio prvi proizvođač alata za proizvodnju oruđa. Pošto je logično da je taj postupak znak određene [[inteligencija|inteligencije]], pretpostavlja se da je takva višestepena proizvodnja alata mogla podstaći određene pravce ljudske evolucije, a pogotovo stalnog povećanja [[mozak|mozga]]. [[Paleontologija|Paleontolozi]] još uvijek proučavaju sve međuzavisne tendencije povećanja ljudskog mozga, unatoč činjenici da mozak posjeduje vrlo veliku energiju. Mozak današnjeg čovjeka troši oko 13 [[watt]]i dnevno (oko 260 [[kalorija|kilokalorija]] dnevno), što je 20% od ukupnog dnevnog utroška energije.<ref>Jabr F. (2013): Does thinking really hard burn more calories? http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=thinking-hard-calories|date=18{{Mrtav link}}., Scientific American.</ref> Usavršavanje alata omogućuje uspješniji [[lov]] na energetski bogate izvore [[meso|mesa]] i obradu energetski bogatih [[biljka|biljnih]] izvora. Pretpostavlja se da su rani [[hominidi]] zato bili pod jakim [[selekcijski pritisak|selekcijskim pritiskom]] u pravcu povećavanja sposobnosti upotrebe alata. Datiranje početka upotrebe alata nailazi na poteškoće, jer je veoma teško odrediti da li je vrlo primitivno oruđe (npr. kamenje oštrih rubova) prirodno oblikovano ili je ljudski "ručni rad". Postoje određeni dokazi da su [[australopitek|australopiteci]] prije 4 miliona godina koristili krhotine [[kost]]iju kao alat, ali to je još uvijek predmet diskusija. Međutim, očito je malo poznato da su, prilikom ponovne podjele [[australopitek]]a i novootkrivenog ''[[Homo habilis]]a'', svi ranije opisani australopiteci, uz čije fosile je pronađeno oruđe nesumnjive ljudske izrade, svrstani u ovu novu vrstu. Iako pripadnici mnogih životinjskih vrsta pripremaju i koriste alat, samo su vrste [[Homo (rod)|roda ''Homo'']] uspjele ovladati životnom okolinom, prilagođavajući je zahvaljujući izradi i upotrebi oruđa viših stepena obrade od pripreme sirovih pomagala. Najstariji poznati alati su djela pripadnika vrste ''[[Homo habilis]]'', opisani kao [[oldovansko oruđe|"oldovansko kameno oruđe"]], nazvani po lokalitetu [[Olduvajski klanac]] u ([[Etiopija|Etiopiji]]), čija je starost procijenjena na oko 2,5-2,6 miliona godina. Iako se, ponekad i pristrasno, traže dokazi postojanja oruđa i u dubljoj prošlosti, još uvijek nema argumentiranih dokaza postojanja bilo kakvog [[primat]]skog starijeg alata. [[Fosil]]i pripadnika roda ''Homo'' pronađeni su u blizini oruđa [[Oldovanska kulture|Oldovanske kulture]], a starost mu je procijenjena na oko 2,3 miliona godina, što ukazuje da su ovi [[hominini]] uistinu izrađivali i koristili kameno oruđe. Dokazano je da su tvorci ovog oruđa pogodni kamen donosili sa lokaliteta više kilometara udaljenih od svojih obitavališta. Međutim, i u njima je bilo (slabijeg) materijala za obradu. Ova je hipoteza dokazana, ali se još uvijek traga za čvrstim dokazima o upotrebi oruđa i prije pojave vrste ''[[Homo habilis]]''.<ref>Freeman S., Herron J. C. (2007): Evolutionary analysis (4. edition). Pearson Education, Inc., {{ISBN|978-0-13-227584-2}}.</ref> Razvoj stiloidnog procesa (izbočine treća metakarpalne [[kost]]i omogućio je da se [[šaka]] zatvara unutar njenog zgloba, što joj daje jači stisak. To je poboljšalo snagu i spretnost šake u izradi i upotrebi složenijeg oruđa. Ova jedinstvena anatomska osobina razlikuje ljude od današnjih [[majmun]]a i neljudskih [[primat]]a, a nema je nigdje u ljudskim ostacima starijim od 1,8 miliona godina. Bernard Wood je ustvrdio da su vrste roda ''[[Paranthropus]]'' zajedno postojale s ranim [[vrsta]]ma roda ''[[Homo]]'' i to na istom području gdje je pronađeno kameno oruđe Oldovanske kulture. Iako ne postoje idirektni dokazi da su tu bili izrađivani ovi oblici kamenog oruđa, njihova anatomija neizravno ukazuje na takvu mogućnost. Većina [[paleoantropologija|paleoantropologa]] se slaže da su rane vrste ljudi bili pravi tvorci većine oldovanskog kamenog oruđa. To podržava činjenica da je ovo oruđe uvijek bilo prisutno u bilizini fosilnih ostataka vrsta roda ''[[Homo]]'', ali ne i u blizini vrsta roda ''Paranthropus''. Godine [[1994]]., [[Randall Susman]] je pretpostavio prisustvo odvojenog [[palac|palca]] kao argument da su vrste ova dva roda hominida izrađivale oruđe. Poredio je [[mišić]]e palca [[čovjek]]a i [[čimpanze]] i ustanovio da ljudi imaju razvijena čak tri mišića koji nedostaju [[čimpanza]]ma. Ljudi imaju i deblje kosti zglavka sa širim glavama, što omogućujuje prciznije hvatanje predmeta nego što to čine čimpanze. Pretpostavlja se da je današnja [[anatomija]] ljudskog palca evolucijski odgovor na povećane potrebe za složenije manipuliranje predmetima, u vezi sa izradom i korištenjem kamenog oruđa (za proizvodnju oruđa). === Kameno oruđe === Kao što je poznato, najstarije dokazano kameno oruđe staro je oko 2,6 miliona godina, a pravio ga je ''[[Homo habilis]]'' u [[Istočna Afrika|Istočnoj Africi]] tokom trajanja najstarije [[paleolit]]ske Oldovanske kulture. Odbijao je iverje oštrih rubova od glatkih oblutaka jednostavnim udarcima kamena o kamen. Zaoštreno jezgro je moglo služiti kao prva [[sjekira]], a oštre krhotine kao rezači tipa [[nož]]a. Na osnovu tehnike izrade kasnijeg oruđa se po tome, dijeli na jezgraško i iveraško.<ref>Plummer T. (2004): Flaked stones and old bones: Biological and cultural evolution at the dawn of technology. Am. J. Phys. Anthropol., 39: 118.–164.</ref> Ovo oruđe obilježava razdoblje početka [[paleolit]]a ili starijeg kamenog doba, koje završava s krajem posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], prije oko 10.000 godina. Paleolit se dijeli na donji (rani), prije 350.000–300.000 godina, srednji – do prije 50.000-30.000 godina, i gornji. Razdoblje od prije 700.000 do 300.000 godina poznato je kao [[ašelenska kultura]] ili ašelska (''acheulian''), u kojem je ''[[Homo ergaster]]'', odnosno rani ''[[Homo erectus]]'', izrađivao široke ručne sjekire od [[kremen]]a i [[kvarc]]ita, u početku grube izrade (rana ašelska kultura), a kasnije dodatno obrađene klesanjem sitnih krhotima finim udarcima po rubovima obrađivanog kamena. Oko 350.000 godina prije današnjice, javljaju se prefinjeniji postupci obrade poznati kao levaloaška tehnika ili kultura [[levalosian]], koja se zasniva na prethodnoj pripremi jezgra za namjensko odbijanje poželjnog oblika i veličine. Ovakav odbitak se kasnije dorađivao (sekundarna obrada), do konačnog oblika, obično rezača, šiljaka, šila i strugača. Konačno, prije oko 50 000 godina, pojavilo se još prefinjenije i specijalizirano [[kremen]]o oruđe kod grupa [[neandertalac]]a i doseljenih [[kromanjonac]]a (kameni noževi, oštrice, strugači, turpije i druga oštra pomagala). U tom razdoblju počinje i prva obrada oruđa od kostiju. == Poređenje osobina kod vrsta roda ''Homo'' == :''Boldirana imena ukazuju na postojanje brojnih fosilnih nalaza'' {| class="wikitable" |- style="background:#efefef;" ! Vrsta ! Hronologíja (milioni godina) ! Distribucija ! Visina (m) ! Masa (kg) ! Zapremina lobanje (cm³) ! Registar fosila ! Otkriće/<br/>Publiciranje |- | '''''[[Homo habilis]]''''' | 2,5–1,4 | [[Afrika|Istočna Afrika]] | 1,0–1,5 | 30–55 | 600 | Nekoliko | [[1960]]./[[1964]]. |- |''[[Homo rudolfensis]]'' | 1,9 | [[Kenija]] | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | 1 lobanja | [[1972]]./[[1986]]. |- | ''[[Homo georgicus]]'' | 1,8–1,6 | [[Gruzija]] | &nbsp; | &nbsp; | 600 |Oskudni | [[1999]]./[[2002]]. |- | '''''[[Homo ergaster]]''''' | 1,9–1,25 | [[Afrika|Istočna i južna Afrika]] | 1,9 | &nbsp; | 700–850 | Nekoliko | [[1975]]. |- | '''''[[Homo erectus]]''''' | 2–0,3 |[[Afrika]], [[Evroazija]] ([[Java]], [[Kina]], [[Vijetnam]], [[Kavkaz]]) | 1,8 | 60 | 900–1.100 | Nekoliko | [[1891]]./[[1892]]. |- | ''[[Homo cepranensis]]'' | 0,8 |[[Italija]] | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | 1 krov lobanje | [[1994]]./[[2003]]. |- | ''[[Homo antecessor]]'' | 0,8–0,35 | [[Španija]], [[Engleska]] | 1,75 | 90 | 1.000 | Tri lokacije | [[1994]]./[[1997]]. |- | '''''[[Homo heidelbergensis]]''''' | 0,6–0,25 |[[Evropa]], [[Afrika]] | 1,8 | 60 | 1.100–1.400 | Nekoliko | [[1907]]./[[1908]]. |- | ''[[Homo rhodesiensis]]'' | 0,3–0,12 |[[Zambija]] | &nbsp; | &nbsp; | 1.300 | Vrlo malo | [[1921]]. |- | '''''[[Homo neanderthalensis]]''''' | 0,23–0,024 | [[Evropa]], [[Azija|Zapadna Azija]] | 1,6 | 55–70 (Snažna građa) | 1.200–1.700 | Nekoliko | [[1829]]./[[1864]]. |- | '''''[[Homo sapiens]]''''' | 0,25 – Sadašnjost | Kosmopolit | 1,4–1,9 | 55–100 | 1.000–1.850 | Recentni | —/[[1758]]. |- | ''[[Homo sapiens idaltu]]'' | 0,16 | [[Etiopija]] | &nbsp; | &nbsp; | 1.450 | 3 lobanje | [[1997]]./[[2003]]. |- | ''[[Homo floresiensis]]'' | 0.10–0.012 | [[Indonezija]] | 1,0 | 25 | 400 | 7 individua | [[2003]]./[[2004]]. |} {| border=0 cellspacing=2 cellpadding=0 width=800 style="font-size:smaller; clear:both;" |+ style="font-size:larger;"| '''Jedna od interpretacija hronologije pojave i trajanja [[Hominini|homininskih]] vrsta''' <span style="float:right;"><small class="editlink noprint plainlinksneverexpand">[{{fullurl:evolucija čovjeka/tablica vrsta|action=edit}} uredi]</small></span> |- | <timeline> ImageSize = width:900 height:600 PlotArea = left:20 right:70 bottom:20 top:0 AlignBars = justify Colors = id:period1 value:rgb(1,1,0.7) # light pink id:period2 value:rgb(0.7,0.7,1) # light blue id:period3 value:rgb(0.7,1,0.7) # light green id:events value:rgb(1,0.3,1) # light purple id:Miocene value:rgb(1,0.8706,0) # 255/222/0 id:Pliocene value:rgb(0.9961,0.9216,0.6745) # 254/235/172 id:Pleistocene value:rgb(1,0.9216,0.3843) # 255/235/98 id:Holocene value:rgb(1,1,0.7020) # 255/255/179 Period = from:-7 till:0 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:1 start:-7 # ScaleMinor = unit:year increment:0.250000 start:-7 BarData = bar:Timelines bar:buffer bar:Events bar:bar0 bar:bar1 bar:bar2 bar:bar3 bar:bar4 bar:bar5 bar:bar6 bar:bar7 bar:bar8 bar:bar9 bar:bar10 bar:bar11 bar:bar12 bar:bar13 bar:bar14 bar:bar15 bar:bar16 bar:bar17 bar:bar18 bar:bar19 bar:bar20 bar:bar21 bar:bar22 bar:bar23 bar:bar24 bar:bar25 bar:bar26 bar:bar27 bar:bar28 bar:bar29 bar:bar30 bar:bar31 bar:bar32 bar:bar33 bar:bar35 PlotData= width:25 mark:(line,red) textcolor:black bar:Timelines align:right shift:(-75,0) bar:Timelines align:center shift:none from:-7 till:-5.332000 color:Miocene text:[[Miocen]] from:-5.332000 till:-1.806000 color:Pliocene text:[[Pliocen]] from:-1.806000 till:-0.011500 color:Pleistocene text:[[Pleistocen]] # from:-0.011500 till:0 color:Holocene align:left text:[[Holocen]] # bar:Events color:events align:left shift:(5,-10) # at:-5.000000 text:"Split between humans and chimpanzees using molecular clock, about 5 Ma" #<!-- molecular clock dates vary in range 4-11 Ma. A sharp line at 5 is misleading --> width:7 mark:none color:events align:right shift:(5,-4) bar:bar2 align:left from:-7.000000 till:-6.000000 at:-6.000000 text:[[Sahelanthropus|Sahelanthropus tchadensis]] bar:bar4 from:-6.100000 till:-5.700000 at:-5.700000 text:[[Orrorin tugenensis]] align:left shift:(5,-4) bar:bar9 from:-5.700000 till:-5.500000 at:-5.500000 text:Ardipithecus kadabba bar:bar11 from:-4.500000 till:-4.300000 at:-4.300000 text:Ardipithecus ramidus bar:bar13 from:-4.200000 till:-3.900000 at:-3.900000 text:[[Australopithecus anamensis]] bar:bar15 from:-3.900000 till:-2.900000 at:-2.900000 text:[[Australopithecus afarensis]] bar:bar17 from:-3.650000 till:-3.550000 at:-3.550000 text:[[Australopithecus bahrelghazali]] bar:bar19 from:-3.000000 till:-2.000000 at:-2.000000 text:[[Australopithecus africanus]] bar:bar21 from:-2.600000 till:-2.500000 at:-2.500000 text:[[Australopithecus garhi]] bar:bar23 from:-2.000000 till:-1.900000 at:-1.900000 text:[[Australopithecus sediba]] bar:bar25 from:-2.500000 till:-1.440000 at:-1.440000 text:[[Homo habilis]] bar:bar27 from:-1.900000 till:-1.400000 at:-1.400000 text:[[Homo ergaster]] bar:bar10 from:-2.700000 till:-2.500000 at:-2.500000 text:[[Paranthropus aethiopicus]] bar:bar8 from:-2.600000 till:-1.200000 at:-1.200000 text:[[Paranthropus boisei]] bar:bar6 from:-2.000000 till:-1.200000 at:-1.200000 text:[[Paranthropus robustus]] align:right shift:(-5,-4) bar:bar29 from:-1.700000 till:-0.030000 at:-1.700000 text:[[Homo erectus]] bar:bar31 from:-0.600000 till:-0.250000 at:-0.600000 text:[[Homo heidelbergensis]] bar:bar33 from:-0.230000 till:-0.029000 at:-0.230000 text:[[Homo neandertalensis]] bar:bar35 from:-0.200000 till:0 at:-0.200000 text:[[Homo sapiens]] mark:none bar:bar4 at:-2.700000 align:left text:[[Paranthropus|rod Paranthropus]] bar:bar8 from:-2.800000 till:-1.100000 width:67 color:period1 bar:bar8 from:-2.730000 till:-1.170000 width:57 color:white bar:bar7 at:-4.200000 text:[[Ardipithecus|rod Ardipithecus]] bar:bar10 from:-5.880000 till:-4.120000 width:44 color:Pleistocene bar:bar10 from:-5.830000 till:-4.170000 width:34 color:white bar:bar23 at:-4.500000 text:[[Australopithecus|rod Australopithecus]] bar:bar18 from:-4.480000 till:-1.700000 width:143 color:period2 bar:bar18 from:-4.430000 till:-1.750000 width:133 color:white bar:bar35 at:-2.650000 text:[[Homo|rod Homo]] bar:bar30 from:-2.580000 till:0 width:138 color:period3 bar:bar30 from:-2.530000 till:-0.050000 width:128 color:white TextData = pos:(29,14) text:"Miliona godina" </timeline> |} == Migracije == [[slika:Science.abi8264-fa.jpg|thumb|350px|Vizualiziranje pretpostavljenih ljudskih predaka kroz vrijeme i prostor. Svaka linija predstavlja odnos potomaka predaka u pretpostavljenoj genealogiji modernih i drevnih [[genom]]a. Širina linije odgovara koliko puta se odnos posmatra, a linije su obojene srazmjerno procijenjenoj starosti predaka (Wilder Wohns et al (2022).<ref>Anthony Wilder Wohns, Yan Wong†, Ben Jeffery, Ali Akbari, Swapan Mallick, Ron Pinhasi, Nick Patterson, David Reich, Jerome Kelleher†, (2022): A unified genealogy of modern and ancient genomes Gil McVean, Science 25 FEBRUARY 2022 • VOL 375 ISSUE 6583; page: 836.</ref>]] [[Datoteka:Spreading homo sapiens la.svg|thumb|400 px|'''Širenje današnjeg čovjeka (crveno) iz Afrike''', na osnovu genetičkih istraživanja.<br> U Evropi, prvi moderni ljudi su dugo bili savremenici [[neandertalac]]a.]] Od nalaza prvih nesumnjivih [[antropoidi|antropoida]], istraživači I obični radoznalci su bili duboko podijeljeni oko mogućih centara radijacije I pravaca migrirana, odnosno ekspanzije pripadnika roda''Homo''. Te rasprave traju čak I nakon sekvenciranja [[genom]]a [[čovjek]]a i [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih majmuna]]. Prema posljednjim dokazima, najprihvatljivija je pretpostavka da su se pripadnici roda ''Homo'', selili najmanje tri puta izvan [[Afrika|Afrike]]. Najprije je to učinio ''Homo erectus'', zatim ''Homo heidelbergensis'' i na posljetku ''[[Homo sapiens]]''. Postoje i naznake nekih relativnih migracija, npr. afro-azijske jezične porodice na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Suglasno konstruiranom evolucijskom modelu nedavnog [[Teorija o afričkom porijeklu modernog čovjeka|afričkog porijekla modernog čovjeka]] [[vrsta]] ‘’Homo sapiens’’ je nastala [[specijacija|specijacijom]] u Africi, prije oko 200 hiljada godina, a njegove kasnije migracije na [[Euroazija|euroazijsko kopno]] su se odvijale naknadnim širenjem ostalih vrsta roda ''Homo'' (Chris Stringer i Peter Andrews).<ref>http://news.nationalgeographic.com/news/2007/07/070718-african-origin.html: Modern Humans Came Out of Africa.</ref><ref>Stringer C. B., Andrews P, (1988): Genetic and fossil evidence for the origin of modern humans. Science, 239 (4845): 1263–1268.</ref> [[Datoteka:World map of prehistoric human migrations.jpg|mini|400px|Model ljudskih migracija, prema genetičkoj podjeli [[mitohondrija|mitohondrijske]] DNK. Bojama je označeno proteklo vrijeme od migracija, u hiljadama godina.]] Alternativna (rivalska) hipoteza o multiregionalnoj evoluciji čovjeka, pretpostavljala je da se cijeli rod ''Homo'' sastojao od jedne velike integrirane populacije (kao što je to danas slučaj), koja je istovremeno i konstantno evoluirala na više mjesta, u rasponu od par miliona godina. Već u ovoj postavci, ona je isključivala mogućnost postojanje različitih vrsta roda ''[[Homo]]''. Model multiregionalne evolucije je prvi predložio [[Milford H. Wolpoff]] [[1988.]] godine. Napredak u razvoju tehnika razdvajanja [[DNK]], posebno [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]], a kasnije i u DNK [[hromosom Y|hromosoma Y]] uveliko je unaprijedio spoznaje o porijeklu modernih ljudi.<ref>M'charek A. (2005): The Human Genome Diversity Project: an ethnography of scientific practice. Cambridge University Press, Cambridge, {{ISBN|978-0-521-83222-9}}.</ref> Nakon razdvajanja uzoraka [[mtDNK]] i [[Y-DNK]] domorodačkog stanovništva iz svih dijelova svijeta, došli su do podataka o [[genetika|genetičkom]] porijeklu muške i ženske linije čovječanstva.<ref>Webster D., Wells S. (2011): Meeting the family: One man's journey through his human ancestry. National Geographic Books, {{ISBN|978-1-4262-0573-6}}.</ref> Rezultati analize razlika u genetičkom stablu obuhvaćenih uzoraka uzeti su kao čvrsti dokaz teorije pojedinačnog porijekla iz perioda od oko 300 hiljada godina (Teorija o afričkom porijeklu modernog čovjeka).<ref>Speicher M. R., Stylianos E. Antonarakis S. E., Arno G. Motulsky A. G. (2000): Vogel and Motulsky's human genetics: Problems and approaches. Springer, Berlin.</ref> Uzorci su pokazali najveću raziličitost upravo unutar afričkog domorodačkog stanovništva, potvrđujući tako ideju da je [[Afrika]] genetička kolijevka prvih žena i muškaraca vrste ''Homo sapiens''. Proučavanja [[Mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] i DNK hromosoma Y dalo je čvrste dokaze u prilog teoriji o postojanju nedavnog zajedničkog afričkog pretka. Analizirajući [[Porodično stablo|porodična stabla]] sastavljena od 133 vrste [[mtDNK]], istraživači su dokazali da ljudski rod genetički potiče od jednog ženskog afričkog pretka, kojeg su nazvali [[mitohondrijska Eva|"mitohondrijskom Evom"]]. Široka studija afričke genetičke raznovrsnosti izvedena pod vođstvom [[Sarah Tishkoff]], dokazala je da [[Bušmani|narod San]] ima najveću genetičku različitost između 113 testiranih različitih [[populacija]], što ga čini jednim od 14 "[[Ljudske genetičke grupacije|drevnih populacijskih grupacija]]". Istraživanjem je bilo moguće odrediti početak migracija modernih ljudi u [[Jugozapadna Afrika|Jugozapadnu Afriku]], u blizini obalne granice država [[Namibija|Namibije]] i [[Angola|Angole]]. Rezultati su objavljeni na internetskom izdanju časopisa ''Popular Science'' ([[Bosanski jezik|bos]]. Popularna nauka). Ranije je [[Richard Leakey]] imao premalo fosilnih dokaza da bi riješio ovo pitanje. Studije [[haplogrupa]] na [[hromosom Y|DNK hromosoma Y]] [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] čvrsto su podržale teoriju nedavnog afričkog porijekla. Kasniji nalazi, koji su dobijeni analizom [[autosom]]ske [[DNK]] također snažno podržavaju ovu teoriju. Neke studije, međutim, sugeriraju da postoje dokazi o miješanju arhajske vrste ''Homo sapiens'' sa skupinama modernih ljudi. Nedavno odvajanje [[genom]]a [[neandertalac|neandertalca]] i nalaza pod oznakom ''Denisova''<ref>Reich D., Green R. E., Kircher M. et al. (2010): Genetic history of an archaic hominin group from Denisova Cave in Siberia. Nature 468 (7327): 1053–60. PMID 21179161.</ref> ukazuje da se, moglo dogoditi djelimično miješanje predačkih genskih fondova. Današnji ljudi izvan Afrike, u [[genom]]u imaju 2-4% [[alel]]a neandertalaca, a neki narodi [[Melanezija|Melanezije]] imaju dodatnih 4-6% alela denisovskog čovjeka. Ovi novi rezultati nisu u suprotnosti sa modelom projekcije nedavnog afričkog pretka, osim u svojoj najstrožijoj interpretaciji. Nakon oporavka od mogućih efekata [[Genetički drift|genetičkog udaljavanja]] (uskog grla) koji je možda bio izazvan katastrofalnom erupcijom supervulkana [[Toba]]. Pretpostavka je da je relativno mala grupa ljudi napustila Afriku i nakratko se pomiješala s neandertalcima, vjerovatno na području [[Bliski Istok|Bliskog istoka]] ili možda već u [[Sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]] prije daljnje migracije. To je, naravno imalo i evidentirane posljedice u [[genetička struktura populacije|genetičkoj strukturi]] zahvaćene populacije. Njihovi potomci, sa još uvijek dominantno afričkim genskim fondom, šire se u druge krajeve i naseljavaju cijelu [[Planeta|Planetu]]. Jedan dio ovih ljudi dolazi u kontakt s denisovskim ljudima, što dovodi do novog miješanja genofonda, vjerovatno na području [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]], a kasnije i [[Melanezija|Melanezije]]. [[HLA]] haplotip porijeklom od neandertalca i denisovskog čovjeka pronađen je u modernim populacijama [[Euroazija|Euroazije]] i [[Okeanija|Okeanije]]. Još uvijek postoje neslaganja u teorijama o broju i obimu migracija. Teorijski model višestrukog širenja uključuje i teoriju južnog širenja, koju zadnjih godina sve više podržavaju genetički, [[lingvistika|lingvistički]] i [[arheologija|arheološki]] dokazi. Po toj teoriji, došlo je do obalne migracije modernih ljudi iz područja [[Rog Afrike|Roga Afrike]] prije oko 70.000 godina. Ova grupa je učestvovala u naseljavanju Jugoistočne Azije i [[Okeanija|Okeanije]], objašnjavajući tako otkriće da su se rane ljudske naseobine u tim područjima pojavila puno prije nego na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Drugi talas migracija modernih ljudi širio se preko [[Sinaj]]a u Aziju, što je omogućilo formiranje većih dijelova populacije u [[Euroazija|Euroaziji]]. Ta druga grupa je razvila prefinjenu tehnologiju izrade kamenog alata. Bila je manje ovisna o prirodnim izvorima hrane, koja su se nalazlai uz morsku obalu, nego prva grupa doseljenika. Velik dio dokaza o seobama prve grupe vjerovatno je uništen podizanjem razine mora na kraju svakog [[glacijacija|glacijalnog]] maksimuma. Model višestrukih migracija je u suprotnosti sa rezultatima studija koje dokazuju da svo stanovništvo Jugoistočne Azije i Okeanije potiče iz iste linije [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]]. To podržava teoriju jednog migracijskog talasa iz Afrike, od kojeg vuku porijeklo sve ostale neafričke populacije. == Dodatno zapažanje == Pitanje o porijeklu ljudskih bića u raznim [[kultura|kulturnim]] i [[religija|vjerskim]] krugovima, je često bilo i još uvijek jeste, predmet mnogih sporova (vidi, naprimjer, članak [[Spor o stvaranju - evoluciji]]). <gallery> Image:Sahelanthropus tchadensis - TM 266-01-060-1.jpg| ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' − [[Fosil]]izirana [[lobanja]] | ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' – Digitalna rekonstrukcija glave Image:SelamAustralopithecus.jpg|mini|desno|''Australopithecus'' − [[Fosil]]na [[lobanja]] Datoteka:Australopithecus afarensis.png|''Australopithecus'' − Rekonstrukcija glave Datoteka:Homo habilis-KNM ER 1813.jpg|''[[Homo habilis]]'' − Replika [[fosil]]ne [[lobanja|lobanje]] |''[[Homo habilis]]'' − Rekonstrukcija glave Image:Homo_erectus.jpg|''[[Homo erectus]]'' − [[Fosil]]na [[lobanja]] | ''[[Homo erectus]]'' − Rekonstrukcija glave Datoteka:Homo ergaster.jpg|''[[Homo ergaster]]'' ([[Afrika|afrički]] ''Homo erectus'')− [[Fosil]]na [[lobanja]] Image:Homo habilis-KNM ER 1813.jpg|''[[Homo habilis]]'' − [[Fosil]]na [[lobanja]] Image:Homo heidelbergensis-Cranium -5.jpg|''[[Homo heidelbergensis]]'' − [[Fosil]]na lobanja |''[[Homo heidelbergensis]]'' − Rekonstrukcija glave Image:Homo rodhesiensis model in Kelvingrove.JPG|''[[Homo rhodesiensis]]'' − [[Fosil]]na [[lobanja]] | ''[[Homo rhodesiensis]]'' − Rekonstrukcija glave Image:Laténium-crâne-bichon.jpg| [[Kromanjonac]] − [[Lobanja]] Datoteka:Cro-Magnon_man_rendered.jpg|[[Kromanjonac]] − Digitalna rekonstrukcija glave Image:Homo sapiens sapiens (Modern man), World Museum Liverpool.JPG|[[Lobanja]] [[Čovjek|današnjeg čovjeka.]] Datoteka:Masai Woman.jpg|[[Fotografija]] žene [[Masai]] ratnika. </gallery> == Također pogledajte == *[[Antropologija]] *[[Bioantropologija]] *[[Antropogeneza]] *[[Antropogenija]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Human evolution}} * [http://teorijaevolucije.com/ Teorija Evolucije] * [http://www.imperial.ac.uk/P3487.htm The human immune system may limit future evolution] * [https://web.archive.org/web/20130915213923/http://www.futurehumanevolution.org/ Human evolution and the future] * [https://web.archive.org/web/20050403222352/http://www.andaman.org/book/chapter34/text34.htm Relations of the Homo sapiens] * [http://www.talkorigins.org/faqs/homs/species.html Hominid Species] at talkorigins.org * [http://www.psu.edu/ur/NEWS/news/Neandertal.html DNA Shows Neandertals Were Not Our Ancestors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025130731/http://www.psu.edu/ur/NEWS/news/Neandertal.html |date=25. 10. 2005}} * [http://www.pbs.org/wgbh/nova/neanderthals/ Neanderthals on Trial] Nova Online - Provided by ''Public Broadcasting Service''. * [http://www.becominghuman.org/ Becoming Human] - Provided by ''Public Broadcasting Service''. * [http://www.mnh.si.edu/anthro/humanorigins/ha/a_tree.html Tree of evolution of Man's fossil ancestors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051102090342/http://www.mnh.si.edu/anthro/humanorigins/ha/a_tree.html |date=2. 11. 2005 }} * [http://www.evolutionpages.com/FOXP2_language.htm FOXP2 and the Evolution of Language] * [https://web.archive.org/web/20060326213734/https://www5.nationalgeographic.com/genographic/atlas.html Atlas of the Human Journey] (''National Geographic'') * [http://info.anu.edu.au/mac/Newsletters_and_Journals/ANU_Reporter/_pdf/vol_29_no_01/dogs.html Theory suggets greater role for man's best friend] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120117001247/http://info.anu.edu.au/mac/Newsletters_and_Journals/ANU_Reporter/_pdf/vol_29_no_01/dogs.html |date=17. 1. 2012 }} * [http://groups.yahoo.com/group/AAT Waterside adaptations in the genus Homo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516062104/http://groups.yahoo.com/group/AAT/ |date=16. 5. 2008 }} * [https://web.archive.org/web/20170514163716/http://homepage.uibk.ac.at/~c720126/humanethologie/ws/medicus/block1/inhalt.html Theory of Human Sciences (Documents No. 5, 6 and 7 in English)] {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Bioantropologija]] [[Kategorija:Ljudska evolucija]] [[Kategorija:Čovjek]] 8kzec3fdcrp5ddli4zt3kiecdb1uiql Najljepše pjesme (Merlin) 0 378984 3937836 3741325 2026-10-29T12:32:38Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Nimfa Sounda]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937836 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Najljepše pjesme | Tip izdanja = Album | Artist = grupe Merlin | Cover = | Background = orange | Izdat = 1995. | Produciran = | Žanr = [[Pop-muzika|Pop]] | Dužina = | Kuća = [[Nimfa Sound]] | Producent(i) = | Ton majstor = | Snimljen = | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = ''[[Balade (Dino Merlin)|Balade]]''<br />(1995) | Ovaj album = ''Najljepše pjesme''<br />(1995) | Sljedeći album = ''[[The Rest of the Best]]''''<br />(1998) }} '''Najljepše pjesme''' jest četvrti kompilacijski album [[Sarajevo|sarajevske]] pop-rok grupe [[Merlin (grupa)|Merlin]]. Objavila ga je [[tuzla]]nska izdavačka kuća [[Nimfa Sound]] 1995.<ref>{{Cite web|url= http://www.last.fm/music/Dino+Merlin/Najljep%C5%A1e+Pjesme|title= ''Dino Merlin - Najljepše pjesme''|work= last.fm|access-date= 17. 3. 2023}}</ref> Album sadrži 12 pjesama, koje predstavljaju pregled nekih od važnijih radova grupe Merlin snimljenih između 1984-1994. Na njemu su zastupljene življe plesne [[Pop-muzika|pop]] pjesme i balade, koje su uvijek bile dio njihovog pjevačkog repertoara. Dizajn za omot uradili su Zijad Hurić i Mirko Pavić.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/828943-Merlin-Najljep%C5%A1e-Pjesme-1984-1994|title= ''Dino Merlin - Najljepše pjesme''|work= discogs.com|access-date= 17. 3. 2023}}</ref> == Spisak pjesama == # "Učini mi pravu stvar" (3:13) # "Nešto lijepo treba da se desi" (3:02) # "Moja bogda sna" (5:45) # "Vojnik sreće" (originalna verzija) (3:40) # "Zaboravi" (3:50) # "Pala magla" (3:50) # "Nek' padaju ćuskije" (3:33) # "Danas sam OK" (3:45) # "Kad zamirišu jorgovani" (4:55) # "Kokuzna vremena" (2:45) # "Bosnom behar probeharao" (4:27) # "Mjesečina" (3:07) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.dinomerlin.com/ Zvanični sajt Dine Merlina] {{Dino Merlin}} [[Kategorija:Albumi iz 1995.]] [[Kategorija:Albumi Dine Merlina]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Nimfa Sounda]] p6r38216ma9dw94m5mc8lfnik7rli1o Drosophila 0 384366 3937911 3929999 2026-10-29T16:42:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937911 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Taksokvir |boja=pink |slika =Drosophila_pseudoobscura-Male.png |slika_širina=250px |slika_opis =[[Mužjak]] ''[[Drosophila pseudoobscura]]'' |regnum = [[Animalia]] |phylum = [[Arthropoda]] |classis = [[Insecta]] |ordo = [[Diptera]] |subordo = [[Brachycera]] |familia = [[Drosophilidae]] |genus = '''''Drosophila''''' |genus_authority = [[Karl Frederick Fallén|Fallén]], 1823 |razdioba_stepen =Podrodovi |razdioba = *''[[Chusqueophila]]'' *''[[Dorsilopha]]'' *''[[Drosophila (podrod)|Drosophila]]'' *''[[Dudaica]]'' *''[[Phloridosa]]'' *''[[Psilodorha]]'' *''[[Siphlodora]]'' *''[[Sophophora]]'' |sinonimi = ''Oinopota'' <small>Kirby & Spence, 1815</small> }} '''''Drosophila''''' je [[rod (biologija)|rod]] [[vinska mušica|voćnih mušica]] [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Drosophilidae]]'', [[red (biologija)|red]] [[dvokrilci]] ([[Diptera]]).<ref>{{citation|last=Jones|first=Daniel|title=English Pronouncing Dictionary|editor=Peter Roach |editor2=James Hartmann |editor3=Jane Setter |place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|orig-year=1917|year=2003|isbn=978-3-12-539683-8 }}</ref> Pripadnici ovog roda često se zovu "male voćne mušice" ili (rjeđe) vinske ili sirćetne mušic, što je referenca za sklonost mnogih vrsta da se zadržavaju oko prezrelog ili truhlog [[voće|voća]]. U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] obično se zovu '''komarice''', po tome što su najvidljivije u rojevima na [[kom]]u, prikuljenom voću u kacama ili buradima za fermentaciju, prije destilacije [[alkohol]]nih napitaka; najčešće su to [[rakija]] i [[vino]]. I bez toga, najvidsljivije su u jesenskoj sezoni, kada se roje oko prezrelog voća i [[povrće|povrća]]. Ne smiju se brkati sa pripadnicima srodne porodice ''[[Tephritidae]]'', koju također nazivaju voćnim mušicama (koje se ponekad nazivaju i "pravim voćnim mušicama"); tefritide se primarno hrane nezrelim ili zrelim voćem, pri čemu se mnoge vrste smatraju štetnim poljoprivrednim štetočinama, posebno [[mediteranska voćna muha]]. Posebno jedna vrsta roda ''Drosophila'', ''[[Drosophila melanogaster]]'', često se koristi u u [[genetika|genetičkim]] istraživanjima i uobičajeno je [[modelni organizam]] u [[razvojna biologija|razvojnoj biologiji]]. U modernoj biološkoj literaturi, termini "voćna mušica" i ''Drosophila'' često se upotrebljavaju sinonimno sa ''D. melanogaster''. Čitav rod, međutim, sadrži više od 1.500 vrsta<ref name=taxodros>{{cite web|author=Gerhard Bächli|year=1999–2006|url=http://www.taxodros.uzh.ch/|title=TaxoDros: the database on taxonomy of Drosophilidae|archive-url=https://web.archive.org/web/20211109113420/https://www.taxodros.uzh.ch/|archive-date=9. 11. 2021|access-date=9. 3. 2020|url-status=dead}}</ref> i vrlo je raznolik po [[fenotip]]u, [[ponašanje|ponašanju]] i životnom [[stanište|staništu]]. ==Etimologija== Termin "''Drosophila''", što znači "voli rosu", moderna je naučna [[latinski|latinska]] prilagodba iz [[grčki jezik|grčkih]] riječi δρόσος – drósos = "[[rosa]]" + φίλος – ''fílos'' = ljubiti, voliti, s latino ženskim sufiksom ''–a''. == Morfologija == Vrste roda "Drosophila" su male mušice, tipično blijedo žute do crvenkasto smeđe do crne boje, s crvenim očima. Kada se ukloni film sa leća (očiju), otkriva se drozofilski mozak. Struktura i funkcija mozga tipa „drozofila“ razvijaju se i značajno stare, od stadija larve do odrasle jedinke. Razvijanje moždanih struktura čini ove muhe glavnim kandidatom za neurogenetička istraživanja.<ref name=pmid29654189>{{cite journal |last1=Panikker |first1=Priyalakshmi |last2=Xu |first2=Song-Jun |last3=Zhang |first3=Haolin |last4=Sarthi |first4=Jessica |last5=Beaver |first5=Mariah |last6=Sheth |first6=Avni |last7=Akhter |first7=Sunya |last8=Elefant |first8=Felice |title=Restoring Tip60 HAT/HDAC2 Balance in the Neurodegenerative Brain Relieves Epigenetic Transcriptional Repression and Reinstates Cognition |journal=The Journal of Neuroscience |date=9. 5. 2018 |volume=38 |issue=19 |pages=4569–4583 |doi=10.1523/JNEUROSCI.2840-17.2018 |pmid=29654189 |pmc=5943982 }}</ref> Mnoge vrste, uključujući zapažena havajska oslikana krila, na krilima imaju različite crne znake. Za određivanje porodica, posmatraju se plišanost/perastost [[arista (biologija)|arista]] glave i grudnog koša i krilna venacija. Većina je malih dimenzija, dugačkih oko 2–4&nbsp; mm, ali neke, posebno mnoge havajske vrste, veće su od [[muha|kućne muhe]]. == Životni ciklus i ekologija == === Stanište === Vrste roda ''Drosophila'' rasprostranjene su širom svijeta, a više vrsta ima u tropskim regijama. ''Drosophila'' je porijeklom sa Havajskih otoka i sa [[adaptivna radijacija|divergirala]] u preko 800 vrsta.<ref>{{Cite web|url=https://www.fws.gov/endangered/about/ep_45_2015.html|title=Endangered Species {{!}} About Us {{!}} Featured Species: Relict Leopard Frog|last=Program|first=U.S. Fish and Wildlife Service/Ecological Services|website=www.fws.gov|language=en-US|access-date=10. 3. 2018|archive-date=27. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210327094402/https://www.fws.gov/Endangered/about/ep_45_2015.html|url-status=dead}}</ref> Mogu se naći u [[pustinja]]ma, [[tropi|tropskim]] [[prašuma]]ma, [[grad]]ovima, [[močvara]]ma i [[ALPE|alpskoj zoni]]. Neke sjeverne vrste [[hibernacija|hiberniraju]]. Na hladnoću najbolje je prilagođena sjeverna vrsta ''[[Drosophila montana]]'',<ref>{{cite journal |last1=Parker |first1=Darren J |last2=Wiberg |first2=R Axel W |last3=Trivedi |first3=Urmi |last4=Tyukmaeva |first4=Venera I |last5=Gharbi |first5=Karim |last6=Butlin |first6=Roger K |last7=Hoikkala |first7=Anneli |last8=Kankare |first8=Maaria |last9=Ritchie |first9=Michael G |last10=Gonzalez |first10=Josefa |title=Inter and Intraspecific Genomic Divergence in Drosophila montana Shows Evidence for Cold Adaptation |journal=Genome Biology and Evolution |date=august 2018 |volume=10 |issue=8 |pages=2086–2101 |doi=10.1093/gbe/evy147 |pmid=30010752 |pmc=6107330 }}</ref> i pretežno se sreće na velikim nadmorskim visinama.<ref>{{cite book |first1=Jarkko |last1=Routtu |year=2007 |url=https://rmbl.org/modules/Downloads/Publications/Routtu_phd_2007.pdf |title=Genetic and Phenotypic Divergence in ''Drosophila virilis'' and ''D. montana'' |location=Jyväskylä |publisher=University of Jyväskylä |page=13 }}</ref> Većina vrsta hrani seraznim vrstama raspadajućeg materijala biljaka i [[gljiva]], uključujući [[plod]]ove, [[kora (botanika)|koru]], tečnu [[sluz]] i [[cvijet|cvjetove]]. Larvee najmanje jedne vrste, ''[[Drosophila suzukii|D. suzukii]]'', mogu se hraniti i svježim voćem, a ponekad mogu biti i štetočine.<ref>{{cite web|url=http://cisr.ucr.edu/spotted_wing_drosophila_cherry_vinegar_fly.html|author=Mark Hoddle|access-date=29. 7. 2010|title=Spotted Wing Drosophila (Cherry Vinegar Fly) ''Drosophila suzukii''|publisher=Center for Invasive Species Research}}</ref> Nekoliko vrsta prešlo je u [[parazit]]e ili [[predator]]e. Mnoge vrste mogu se privući mamcima fermentiranih [[banana]] ili gljivama, ali druge ne privlače nikakve vrste mamaca. Mužjaci se mogu okupljati na krpama odgovarajućeg uzgojnog supstrata da bi se natjecali za ženke ili ponavljati rituale udvaranja na području odvojenom od mjesta uzgoja. Nekoliko vrsta, uključujući i ''[[Drosophila melanogaster|D. melanogaster]]'', ''[[Drosophila immigrans|D. immigrans]]'' i ''[[Drosophila simulans|D. simulans]]'', usko su povezane s ljudima, a često se nazivaju i [[pripitomljavanje|domaćim]] vrstama. Ove i druge vrste (''[[Drosophila subobscura|D. subobscura]]'', ''[[Zaprionus indianus]]''<ref>{{cite journal |last1=Vilela |first1=Carlos R |title=Is Zaprionus indianus Gupta, 1970 (Diptera, Drosophilidae) currently colonizing the Neotropical Region |date=1. 1. 1999 |journal=Drosophila Information Service |volume=82 |pages=37–39 |url=https://www.scienceopen.com/document?vid=3dbd8296-d04c-41a5-9062-57e688fc25c0 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=van der Linde |first1=Kim |last2=Steck |first2=Gary J. |last3=Hibbard |first3=Ken |last4=Birdsley |first4=Jeffrey S. |last5=Alonso |first5=Linette M. |last6=Houle |first6=David |title=First records of ''Zaprionus indianus'' (Diptera, Drosophilidae), a pest species on commercial fruits, from Panama and the United States of America |url=https://archive.org/details/florida-entomologist_2006-09_89_3/page/402 |journal=Florida Entomologist |date=septembar 2006 |volume=89 |issue=3 |pages=402–404 |doi=10.1653/0015-4040(2006)89[402:FROZID]2.0.CO;2 |issn=0015-4040 }}</ref><ref>{{cite journal |first1=S. |last1=Castrezana|year=2007|title=New records of ''Zaprionus indianus'' Gupta, 1970 (Diptera, Drosophilidae) in North America and a key to identify some ''Zaprionus'' species deposited in the ''Drosophila'' Tucson Stock Center|journal=Drosophila Information Service|volume=90|pages=34–36 |url=http://www.ou.edu/journals/dis/DIS90/Research/Castrezana3.pdf }}</ref>) slučajno su unesene širom svijeta ljudskim aktivnostima poput transporta voća. [[Datoteka:Drosophila residua head.jpg|thumb|Bočni pogled na glavu pokazuje karakteristične čekinje iznad oka]] ===Razmnožavanje === Poznato je da mužjaci ovog roda imaju najduže [[sperma|ćelije sperme]] od bilo kojeg proučenog organizma na Zemlji, uključujući vrstu, ''[[Drosophila bifurca]]'', koja ima ćelije sperme dužine 58&nbsp;mm.<ref name="Pitnick">{{cite journal |last1=Pitnick |first1=Scott |last2=Spicer |first2=Greg S. |last3=Markow |first3=Therese A.|title=How long is a giant sperm? |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1995-05-11_375_6527/page/n47 |journal=Nature |date=maj 1995 |volume=375 |issue=6527 |pages=109 |doi=10.1038/375109a0 |pmid=7753164 |bibcode=1995Natur.375Q.109P }}</ref> Ćelije uglavnom imaju rep, a ženkama se predaju u zapetljanim zavojnicama. Ostali članovi roda "Drosophila" imaju relativno malo divovskih spermatozoida, s tim da su kod ''D. bifurca'' jnajduži.<ref name="Joly-2007">{{cite journal |last1=Joly |first1=Dominique |last2=Luck |first2=Nathalie |last3=Dejonghe |first3=Béatrice |title=Adaptation to long sperm inDrosophila: correlated development of the sperm roller and sperm packaging |journal=Journal of Experimental Zoology Part B: Molecular and Developmental Evolution |date=15. 3. 2008 |volume=310B |issue=2 |pages=167–178 |doi=10.1002/jez.b.21167 |pmid=17377954 }}</ref>. Spermatozoidi ''D. melanogaster'' su skromnije dužine od 1,8&nbsp;mm, iako je to još oko 35 puta duže od ljudske sperme. Nekoliko vrrsta u grupi ''D. melanogaster'' poznato je po parenju zvanom [[traumatska oplodnja]].<ref name="kamimura">{{cite journal|last=Kamimura|first=Yoshitaka|date=22. 8. 2007|title=Twin intromittent organs of Drosophila for traumatic insemination |journal=Biol. Lett.|volume=3|issue=4|pages=401–404|pmid=17519186|pmc=2391172 |doi=10.1098/rsbl.2007.0192}}</ref> Vrste roda ''Drosophila'' uveliko se razlikuju po reproduktivnoj sposobnosti. Oni poput ''D. Melanogaster'', koje se uzgajaju na relativno velikim resursima, imaju [[jajnik]]e koji sazrijevaju 10-20 jaja odjednom, tako da se mogu zajedno odložiti na jednom mjestu. Ostali koji se uzgajaju u obilnijim, ali manje hranljivim supstratima, poput listova, mogu položiti samo jedno jaje dnevno. Jaja imaju jedan ili više respiratornih niti u blizini prednjeg kraja; njihovi vrhovi pružaju se iznad površine i omogućuju kisiku da dosegne zametak. Larve ne hrane biljnom materijom, već [[kvasci]]ma i [[mikroorganizmi]]ma prisutnim na raspadajućem supstratu koji propada. Vrijeme razvoja uveliko varira između vrsta (između 7 i više od 60 dana) i ovisi o faktorima okoliša, kao što su [[temperatura]], uzgojni supstrat i brojnost. Voćne muhe polažu jaja kao odgovor na cikluse okoliša. Jaja položena u vrijeme (npr. noći) tokom kojeg je vjerovatnoća preživljavanja veća nego kod jaja koja su položena u drugo vrijeme (npr. dan) daju više larvi nego jaja koja su bila položena u to vrijeme. "Ceterus paribus", navika polaganja jaja u ovo 'povoljno' vrijeme donijet će više preživjelog potomstva i više unučadi nego navika odlaganja jaja u drugim terminima. Taj različiti reproduktivni uspjeh uticao jeda se ''D. Melanogaster'' prilagodi ciklusima okoliša jer takvo ponašanje ima veliku reproduktivnu prednost.<ref>{{cite journal |last1=Howlader |first1=Gitanjali |last2=Sharma |first2=Vijay Kumar |title=Circadian regulation of egg-laying behavior in fruit flies Drosophila melanogaster |journal=Journal of Insect Physiology |date=august 2006 |volume=52 |issue=8 |pages=779–785 |doi=10.1016/j.jinsphys.2006.05.001 |pmid=16781727 }}</ref> Prosječni životni vijek im je 35–45 dana.<ref>{{cite journal |last1=Broughton |first1=S. J. |last2=Piper |first2=M. D. W. |last3=Ikeya |first3=T. |last4=Bass |first4=T. M. |last5=Jacobson |first5=J. |last6=Driege |first6=Y. |last7=Martinez |first7=P. |last8=Hafen |first8=E. |last9=Withers |first9=D. J. |last10=Leevers |first10=S. J. |last11=Partridge |first11=L. |title=Longer lifespan, altered metabolism, and stress resistance in Drosophila from ablation of cells making insulin-like ligands |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2005-02-22_102_8/page/3105 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=11. 2. 2005 |volume=102 |issue=8 |pages=3105–3110 |doi=10.1073/pnas.0405775102 |pmid=15708981 |pmc=549445 |bibcode=2005PNAS..102.3105B }}</ref> {{multiple image|total_width=600|align=center | title =&nbsp; [[Životni ciklus]] u rodu ''Drosophila'' | width1=168|height1=140|image1 = Drosophila egg.png | caption1 =&nbsp; [[Jaje]] | width2=598|height2=337|image2 = Fruit fly larva 01.jpg | caption2 =&nbsp; [[Larva]] | width3=688|height3=460|image3 = Fruit fly pupae 01.jpg | caption3 =&nbsp; Lutka (smeđe su starije od svjetlijih) | width4=546|height4=424|image4=Drosophila melanogaster - side (aka).jpg | caption4=&nbsp; Odrasla ''D. melanogaster'' }} === Sistem parenja === ==== Udvaračko ponašanje ==== Sljedeći odjeljak temelji se na posmatranju vrsta: „Drosophila simulans“ i „Drosophila melanogaster“. Udvaračko ponašanje muškog tipa "Drosophila" je ponašanje privlačenja.<ref name="Pan">{{cite journal |last1=Pan |first1=Y. |last2=Robinett |first2=C. C. |last3=Baker |first3=B. S. |year=2011 |title=Turning males on: Activation of male courtship behavior in ''Drosophila melanogaster'' |journal=PLoS ONE |volume=6 |issue=6 |pages=e21144 |doi=10.1371/journal.pone.0021144|pmid=21731661 |pmc=3120818 |bibcode=2011PLoSO...621144P }}</ref> Ženke odgovaraju putem percepcije ponašanja mužjaka.<ref name="Cook">{{cite journal |last=Cook |first=R. M. |year=1973 |title=Courtship Processing in ''Drosophila melanogaster''. II. An Adaptation to Selection for Receptivity to Wingless Males |url=https://archive.org/details/sim_animal-behaviour_1973-05_21_2/page/349 |journal=Animal Behaviour |volume=21 |issue=2 |pages=349–358 |doi=10.1016/S0003-3472(73)80077-6|pmid=4198506 }}</ref> Mužjaci i ženke "Drosophila" koriste različite senzorske znakove da pokrenu i procjene spremnost potencijalnog partnera za parenje.<ref name="Pan" /><ref name="Cook" /><ref name="Crossly">{{cite journal |last1=Crossley |first1=S. A. |last2=Bennet-Clark |first2=H. C. |last3=Evert |first3=H. T. |year=1995 |title=Courtship song components affect male and female ''Drosophila'' differently |journal=Animal Behaviour |volume=50 |issue=3 |pages=827–839 |doi=10.1016/0003-3472(95)80142-1}}</ref> Znakovi uključuju sljedeće ponašanje: pozicioniranje, izlučivanje [[feromon]]a, praćenje ženki, stvaranje zvukova tapkanja nogama, pjevanje, širenje krila, stvaranje vibracija krila, lizanje genitalija, savijanje trbuha, pokušaj kopulacije i sam kopulacijski čin.<ref name="Ejimal and Griffith">{{cite journal |last1=Ejima |first1=Aki |last2=Griffith |first2=Leslie C. |title=Measurement of Courtship Behavior in |journal=Cold Spring Harbor Protocols |date=oktobar 2007 |volume=2007 |issue=10 |pages=pdb.prot4847 |doi=10.1101/pdb.prot4847 |pmid=21356948 }}</ref> „Pjesme“ "Drosophila melanogaster" i "Drosophila simulans" 'detaljno su proučavane. One o namamljivanju su sinusoidne prirode i razlikuju se unutar i između vrsta.<ref name="Crossly"/> Udvaračko ponašanje kod ''[[Drosophila melanogaster]]'' također je ocijenjeno i za spolne gene koji su uključeni u takvo ponašanje i kod mužjaka i kod ženki.<ref name="Pan"/> Nedavni eksperimenti istražuju ulogu besplodnih ('' fru'') i doublesex (''dsx''), grupa gena povezanih sa spolnim ponašanjem.<ref name="Certel">{{cite journal |last1=Certel |first1=S. J. |last2=Savella |first2=M. G. |last3=Schlegel |first3=D. C. F. |last4=Kravitz |first4=E. A. |year=2007 |title=Modulation of ''Drosophila'' male behavioral choice |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2007-03-13_104_11/page/4706 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=104 |issue=11 |pages=4706–4711 |doi=10.1073/pnas.0700328104|pmid=17360588 |pmc=1810337 |bibcode=2007PNAS..104.4706C }}</ref> ==== Poliandrija ==== Ovaj odjeljak se bazira na posmatranju vrsta ''[[Drosophila serrata]]'', ''[[Drosophila pseudoobscura]]'', ''[[Drosophila melanogaster]]'' i ''[[Drosophila neotestacea]]''. [[Poliandrija]] je naglašeni sistem parenja među drozofilama.<ref name=" Frentiu and Chenoweth">{{cite journal |last1=Frentiu |first1=F. D. |last2=Chenoweth |first2=S. F. |year=2008 |title=Polandry and paternity skew in natural and experimental populations of ''Drosophila serrata'' |journal=Molecular Ecology |volume=17 |issue=6 |pages=1589–1596 |doi=10.1111/j.1365-294X.2008.03693.x|pmid=18266626 }}</ref><ref name=" Puurtinen and Fromhage ">{{cite journal |last1=Puurtinen |first1=M. |last2=Fromhage |first2=L. |year=2017 |title=Evolution of male and female choice in polyandrous systems |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=284 |issue=1851 |page=20162174 |doi=10.1098/rspb.2016.2174|pmid=28330914 |pmc=5378073}}</ref><ref name=" Herrera et al. ">{{cite journal |last1=Herrera |first1=P. |last2=Taylor |first2=M. L. |last3=Skeats |first3=A. |last4=Price |first4=T. A. R. |last5=Wedell |first5=N. |year=2014 |title=Can patterns of chromosome inversions in ''Drosophila pseudoobscura'' predict polyandry across a geographical cline? |journal=Ecology and Evolution |volume=4 |issue=15 |pages=3072–3081 |doi=10.1002/ece3.1165|pmid=25247064 |pmc=4161180 }}</ref><ref name=" Pinzone and Dyer.">{{cite journal |last1=Pinzone |first1=C. A. |last2=Dyer |first2=K. A. |year=2013 |title=Association of polyandry and sex-ratio drive prevalence in natural populations of ''Drosophila neotestacea'' |journal=Proceedings: Biological Sciences |volume=280 |issue=1769 |page=20131397 |doi=10.1098/rspb.2013.1397 |pmid=24004936 |pmc=3768301 }}</ref> Parenja ženke s više partnera bila je korisna strategija parenja za rod ''Drosophila''. Prednosti uključuju ponašanje i prije i poslije kopulacijskog akta. Prekopulacijske strategije su ponašanja povezana s izborom partnera i genetičkim doprinosima, poput proizvodnje gameta, koji su izloženi izboru partnera u kojem učestvuju i [[mužjak]] i [[ženka]]. Postkopulacijske strategije uključuju kompeticiju sperma, učestalost parenja i odnos spolova koji se formira u [[mejoza|mejozi]]. Ovi popisi nisu uključivi. [[Poliandrija]] među jedinkama ''Drosophila pseudoobscura'' u Sjevernoj Americi razlikuju se po broju partnera za parenje. Postoji veza između vremena koje ženke odluče za parenje i khromosomske varijante hromosoma 3. Vjeruje se da je prisutnost invertiranog [[polimorfizam|polimorfizma]] razlog zašto dolazi do ponovnog parenja kod ženki. Stabilnost ovih polimorfizama može biti povezana s mejotičkim nagonom omjera spolova. Međutim, za ''[[Drosophila subobscura]]'', glavni sistem parenja je monandrija, koja se obično ne vidi u rodu ''Drosophila''.<ref>{{cite journal |last1=Holman |first1=Luke |last2=Freckleton |first2=Robert P. |last3=Snook |first3=Rhonda R. |title=What use is an infertile sperm? A comparative study of sperm-heteromorphic ''Drosophila'' |url=https://archive.org/details/sim_evolution_2008-02_62_2/page/n121 |journal=Evolution |date=februar 2008 |volume=62 |issue=2 |pages=374–385 |doi=10.1111/j.1558-5646.2007.00280.x |pmid=18053077 }}</ref> ==== Natjecanje sperme ==== Sljedeći odjeljak temelji se na vrstama: ''Drosophila melanogaster'', ''Drosophila simulans'' i ''Drosophila mauritiana''. [[Natjecanje sperme]] postupak je koji mnogobrojne ženke "Drosophila" koriste kako bi povećale [[fitnes]] svojih potomaka.<ref name="Manier et al">{{cite journal |last1=Manier |first1=M. K. |last2=Belote |first2=J. M. |last3=Berben |first3=K. S. |last4=Lüpold |first4=S. |last5=Ala-Honkola |first5=O. |last6=Collins |first6=W. F. |last7=Pitnick |first7=S. |year=2013 |title=Rapid Diversification Of Sperm Precedence Traits And Processes Among Three Sibling ''Drosophila'' Species |journal=Evolution |volume=67 |issue=8 |pages=2348–2362 |doi=10.1111/evo.12117|pmid=23888856 |url=https://zenodo.org/record/1000851 }}</ref><ref name="Clark, Begun and Prout">{{cite journal |last1=Clark |first1=A. G. |first2=D. J. |last2=Begun |first3=T. |last3=Prout |year=1999 |title=Female X Male Interactions in ''Drosophila'' Sperm Competition |journal= Science|volume=238 |issue=5399 |pages=217–220 |jstor=2897403|doi=10.1126/science.283.5399.217 |pmid=9880253 |url=https://semanticscholar.org/paper/0a554e13afaf794d7cb114c6d16eccce1990150d }}</ref><ref name="Mack et al">{{cite journal |last1=Mack |first1=P. D. |last2=Hammock |first2=B. A. |last3=Promislow |first3=D. E. L. |year=2002 |title=Sperm competitive ability and genetic relatedness in ''Drosophila melanogaster'': Similarity breeds contempt |journal=Evolution |volume=56 |issue=9 |pages=1789–1795 |doi=10.1111/j.0014-3820.2002.tb00192.x |pmid=12389723 |url=https://semanticscholar.org/paper/ce915e14ce58b1dbbf3a118bff259f08a708fb4c }}</ref><ref name=" Manier et al. 2013">{{cite journal |last1=Manier |first1=M. K. |last2=Lüpold |first2=S. |last3=Pitnick |first3=S. |last4=Starmer |first4=W. T. |year=2013 |title=An Analytical Framework for Estimating Fertilization Bias and the Fertilization Set from Multiple Sperm-Storage Organs |journal=The American Naturalist |volume=182 |issue=4 |pages=552–561 |doi=10.1086/671782 |pmid=24021407 |url=http://www.zora.uzh.ch/id/eprint/113525/1/Manier%20etal%20AmNat%202013.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200207174733/https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/113525/1/Manier%20etal%20AmNat%202013.pdf |archive-date=7. 2. 2020 |access-date=9. 3. 2020 |url-status=dead }}</ref><ref name="Ala-Honkola and Manier">{{cite journal |last1=Ala-Honkola |first1=O. |last2=Manier |first2=M. K. |year=2016 |title=Multiple mechanisms of cryptic female choice act on intraspecific male variation in ''Drosophila simulans'' |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=70 |issue=4 |pages=519–532 |doi=10.1007/s00265-016-2069-3 |url=http://urn.fi/URN:NBN:fi:jyu-201603211902 }}</ref> Ženke ''Drosophila'' imaju dva dva organa za skladištenje sperme, što joj omogućuje da odabere spermu koja će se koristiti za osjemenjivanje njenih jajašaca. Ženke imaju malu kontrolu kada je u pitanju [[kriptni ženski izbor]]. Ženke imaju mogućnost kriptirane selekcije, što je jedan od nekoliko postkopulacijskih mehanizama, koji omogućava otkrivanje i izbacivanje sperme koja smanjuje mogućnost [[inbriding]]a. Manier et al. 2013, razvrstali su postkopulacijsku seksualnu selekciju ''Drosophila melanogaster'', ''Drosophila simulans'' i ''Drosophila mauritiana'' u sljedeće tri faze: osjemenjivanje, skladištenje sperme i oplođivanje sperme. Među prethodnim vrstama postoje varijacije u svakoj fazi koje imaju ulogu u procesu prirodne selekcije. === Laboratorijski uzgojene životinje === ''D. melanogaster'' popularna je eksperimentalna životinja jer se lahko masovno uzgaja iz divljine, ima kratko [[generacijsko vrijeme]] i mutantne životinje su lahko dostupne. U 1906. [[Thomas Hunt Morgan]] započeo je svoj rad na filmu ''D. melanogaster'' i izvijestio o svom prvom otkriću [[mutacija|mutanta s bijelim očima]], što je 1910. objavio akademskoj zajednici. Bio je u potrazi za uzornim organizmom za proučavanje nasljednosti i tražio je vrstu koja bi nasumično mogla steći genetičku mutaciju koja bi se vidljivo očitovala kao morfološka promjena kod odrasle životinje. Njegov rad na drozofili omogućio mu je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1933. za medicinu za prepoznavanje [[hromosom]]a kao vektora nasljeđivanja gena. Ova i druge vrste drozofila široko se koriste u mnogim oblastima nauke, kao što su [[genetika]], [[embriogeneza]], [[cirkadijski ritam]], [[hronobiologija]], [[specijacija]], [[neurologija|neurobiologija]] i druga područja. Međutim, neke vrste drozofila teško je uzgajati u laboratorijima, često zato što se uzgajaju na jednom specifičnom domaćinu u divljini. Za neke se to može postići s određenim receptima za uzgoj medija ili unošenjem jemikalija poput [[sterol]]a, koje se nalaze u prirodnom domaćinu; za druge je to (zasad) nemoguće. U nekim slučajevima se [[larve]] mogu razviti na normalnom hranjivom mediju u laboratoriji. Glavni centar sa sojevima drozofile (''Drosophila Species Stock Center'') smješten na Univerzitetu Kornel (''Cornell University''), [[Ithaca, New York|Ithaca]], [[New York]], gdje se održavaju kulture stotina vrsta za istraživače.<ref>{{cite web |title=The National Drosophila Species Stock Center |url=http://blogs.cornell.edu/drosophila/ |publisher=College of Agriculture and Life Science, Cornell University }}</ref> === Primjena u genetičkim istraživanjima === Drozofila se smatra jednim od besprijekornih modelnih organizama, koji je podsticao genetička istraživanja za razliku od ostalih organizama modela. "Drosophila" je glavni kandidat za genetička istraživanja jer je odnos gena između ljudi i voćnih muha vrlo blizak.<ref>{{Cite web | url=https://www.yourgenome.org/facts/why-use-the-fly-in-research | title=Why use the fly in research? | access-date=9. 3. 2020 | archive-date=23. 12. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20191223065921/https://www.yourgenome.org/facts/why-use-the-fly-in-research | url-status=dead }}</ref> Geni čovjeka i voćne muhe toliko su slični da se geni koji stvaraju bolest kod ljudi mogu povezati s genima muha. Drozofila ima oko 15.500 gena na svoja četiri hromosoma, dok ljudi imaju oko 22.000 gena na 23 hromosoma. Tako je gustoća gena po hromosomu u kod drozofile veća nego u ljudskom [[genom]]u.<ref>{{Cite web | url=http://modencode.sciencemag.org/drosophila/introduction | title=ModENCODE &#124; Drosophila as a model organism | access-date=9. 3. 2020 | archive-date=5. 2. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200205072908/http://modencode.sciencemag.org/drosophila/introduction | url-status=dead }}</ref> Maki i obradiv broj [[hromosom]]a olakšava proučavanje vrsta drozofila. Ove mušice također nose genetičke informacije i prenose osobine kroz generacije, baš kao i ljudi. Osobine se zatim mogu proučavati kroz različite drozofilske vrste, a nalazi se mogu primijeniti kako bi se predvidjeli genetički trendovi kod ljudi. Istraživanja provedena na drozofili pomažu u određivanju osnovnih pravila prijenosa gena u mnogim organizmima.<ref name=pmid29654189/><ref>{{cite journal |last1=Jennings |first1=Barbara H. |title=Drosophila – a versatile model in biology & medicine |journal=Materials Today |date=maj 2011 |volume=14 |issue=5 |pages=190–195 |doi=10.1016/S1369-7021(11)70113-4 }}</ref> === Mikrobiom === Kao i druge [[metazoa]], i drozofila je poovezana sa raznim bakterijama u probavi. Čini se da mikrobiota ili mikrobiom njihovih crijeva ima središnji utjecaj na [[fitnes]] i životnu historiju. Mikrobiomi u crijevima drozofila predstavlja posebno aktivno sadašnje istraživačko polje. Drozofilske vrste također imaju vertikalno prenesene endosimbionte poput ''[[Wolbachia]]'' i ''[[Spiroplasma]]''. Ovi endosimbionti mogu djelovati kao reprodukcijski manipulatori, kao što je [[nespojivost citoplazme]] inducirana volbahijom ili ubijanje mužjka izazvano ''D. melanogaster'' koje izaziva ''Spiroplasma poulsonii'' (zvana MSRO). Soj MSRO koji ubija mužjake ''D. melanogaster'' otkriven je 2018. godine, riješivši desetljećima staru misteriju uzroka ubistva mužjaka. Ovo predstavlja prvi bakterijski faktor koji utječe na eukariotske ćelije na spolni način i prvi je mehanizam identificiran za fenotipove koji ubijaju mužjake.<ref>{{cite journal |last1=Papageorgiou |first1=Nik |title=Mystery solved: The bacterial protein that kills male fruit flies |url=https://actu.epfl.ch/news/mystery-solved-the-bacterial-protein-that-kills--3/ |date=5. 7. 2018 }}</ref> Alternativno, oni mogu zaštititi svoje domaćine od infekcije. Drozofilska ''Wolbachia'' može smanjiti [[virus]]no opterećenje nakon infekcije, a istražuje se kao mehanizam suzbijanja virusnih bolesti (npr. Dengue groznice) prijenosom tih "Wolbachia" na komarce koji prenose bolest.<ref>{{cite web |title=Wolbachia |url=http://www.eliminatedengue.com/our-research/wolbachia |website=World Mosquito Program }}</ref> Soj ''S. poulsonii'' ''[[Drosophila neotestacea]]'' štiti svog domaćina od parazitskih osa i [[nematoda]], koristeći toksine koji preferiraju napad parazita umjesto domaćina.<ref>{{cite journal |last1=Haselkorn |first1=Tamara S. |last2=Jaenike |first2=John |title=Macroevolutionary persistence of heritable endosymbionts: acquisition, retention and expression of adaptive phenotypes in |journal=Molecular Ecology |date=juli 2015 |volume=24 |issue=14 |pages=3752–3765 |doi=10.1111/mec.13261 |pmid=26053523 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Hamilton |first1=Phineas T. |last2=Peng |first2=Fangni |last3=Boulanger |first3=Martin J. |last4=Perlman |first4=Steve J. |title=A ribosome-inactivating protein in a defensive symbiont |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=12. 1. 2016 |volume=113 |issue=2 |pages=350–355 |doi=10.1073/pnas.1518648113 |pmid=26712000 |pmc=4720295 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Ballinger |first1=Matthew J. |last2=Perlman |first2=Steve J. |last3=Hurst |first3=Greg |title=Generality of toxins in defensive symbiosis: Ribosome-inactivating proteins and defense against parasitic wasps in Drosophila |journal=PLOS Pathogens |date=6. 7. 2017 |volume=13 |issue=7 |pages=e1006431 |doi=10.1371/journal.ppat.1006431 |pmid=28683136 |pmc=5500355 }}</ref> ===Predatori=== Vrste roda ''Drosophila'' su plijen mnogih općenitih predatora, kao što su „razbojnićke muhe ''[[Asilidae]]''. Na [[Hawaii]]ma, unesena ''[[Vespula]]'' s kopna [[SAD|Sjedinjenih Država]] dovela je do propadanja mnogih velikih vrsta. Larve su prepuštene larvama drugih muha, porodice ''[[Staphylinidae]]'', [[tvrdokrilci|buba]] i [[mrav]]a ==Sistematika i filogenija== {{Cladogram |clades={{Clade | style=font-size:85%;line-height:85% |2={{Clade |1=&nbsp;Stari&nbsp;svijet:&nbsp;''Sophophora'' |2={{Clade |1=&nbsp;Novi&nbsp;svijet:&nbsp;''Sophophora'' |2=&nbsp;''[[Lordiphosa]]'' |3=&nbsp;''[[Hirtodrosophila duncani]]'' }} }} |1={{Clade |1={{Clade |1={{Clade |1=&nbsp;[[immigrans-tripunctata radiation|''Imigracija-trocentrična''&nbsp;radijacija]] |2={{Clade |1={{Clade |1=&nbsp;Grupa vrsta [[Drosophila quadrilineata|''D.&nbsp;quadrilineata'']] |2=&nbsp;''[[Samoaia]]'' }} |2={{Clade |1=&nbsp;''[[Zaprionus]]'' |2={{Clade |1=&nbsp;Grupa vrsta [[Drosophila tumiditarsus|''D.&nbsp;tumiditarsus'']] |2=&nbsp;''[[Liodrosophila]]'' }} }} }} }} |2={{Clade |1=&nbsp;''[[Dichaetophora]]'' |2=&nbsp;''[[Hirtodrosophila]]'' |3={{Clade |1=&nbsp;''[[Mycodrosophila]]'' |2=&nbsp;''[[Paramycodrosophila]]'' }} }} |3={{Clade |1={{Clade |1=&nbsp;{{nowrap|[[radijacija virilis-repleta|Radijacija ''Virilis-Repleta'' (dijelom)]]}} |2={{Clade |1=&nbsp;[[Siphlodora|Podrod&nbsp;''Siphlodora'']] |2=&nbsp;{{nowrap|[[Radijacija virilis-repleta|Radijacija ''Virilis-Repleta'' (dijelom)]]}} }} }} |2={{Clade |1=&nbsp;[[Havajska Drosophila|Havajske ''Drosophila'']] |2=&nbsp;''[[Scaptomyza]]'' }} |3=&nbsp;Grupa polihetnih vrsta [[Drosophila polychaeta|Grupa ''D.&nbsp;polychaeta''&nbsp;vrsta]] }} }} |2=&nbsp;''[[Dorsilopha]]'' }} }} }} [[Datoteka:Drosophila setosimentum.jpg|thumb|250px|''[[Drosophila setosimentum|D. setosimentum]]'', havajska vrsta sa oslikanim krilim]] Rod ''Drosophila'' je definiran kao [[parafilija|parafiletski]], sa 1.450 opisanih vrsta,<ref name=taxodros/><ref>{{cite book|author1=Therese A. Markow|author2=Patrick M. O'Grady|year=2005|title=''Drosophila'': A guide to species identification and use|location=London|publisher=Elsevier|isbn=978-0-12-473052-6}}</ref> dok se ukupni broj vrsta procjenjuje na hiljade.<ref>{{cite book |first1=Colin |last1=Patterson |title=Evolution|url=https://archive.org/details/evolution0002patt |publisher=Cornell University Press|year=1999|isbn=978-0-8014-8594-7}}</ref> Većinu [[vrsta]] čine dva podroda: ''Drosophila'' (oko 1.100 vrsta) i ''[[Sophophora]]'' (uključujući ''[[Drosophila melanogaster|D. (S.) melanogaster]]''; oko 330 vrsta). Havajske vrste drozofila (procjena preko 500, sa opisanih 380), ponekad se prepoznaju kao poseban rod ili podrod ''Idiomyia'',<ref name=taxodros/><ref>{{cite book |first1=Irina |last1=Brake |first2=Gerhard |last2=Bächli |year=2008 |title=Drosophilidae (Diptera) |series=World Catalogue of Insects |isbn=978-87-88757-88-0 }}</ref> ali to nije široko prihvaćeno. Oko 250 vrsta dio je roda ''Scaptomyza'', koji je nastao od havajskih ''Drosophila'' i kasnije rekoloniziranih kontinentalnih područja. Dokazi iz [[filogenetika|filogenetičkih]] studija pokazuju da su ovi rodovi nastali iz roda ''Drosophila'':<ref>{{cite journal |last1=O'Grady |first1=Patrick |last2=DeSalle |first2=Rob |title=Out of Hawaii: the origin and biogeography of the genus Scaptomyza (Diptera: Drosophilidae) |journal=Biology Letters |date=22. 2. 2008 |volume=4 |issue=2 |pages=195–199 |doi=10.1098/rsbl.2007.0575 |pmid=18296276 |pmc=2429922 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Remsen |first1=James |last2=O'Grady |first2=Patrick |title=Phylogeny of Drosophilinae (Diptera: Drosophilidae), with comments on combined analysis and character support |url=https://archive.org/details/molecular-phylogenetics-and-evolution_2002-08_24_2/page/249 |journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |date=august 2002 |volume=24 |issue=2 |pages=249–264 |doi=10.1016/s1055-7903(02)00226-9 |pmid=12144760 }}</ref> *''Liodrosophila'' <small>Duda, 1922</small> *''Mycodrosophila'' <small>Oldenburg, 1914</small> *''Samoaia'' <small>Malloch, 1934</small> *''Scaptomyza'' <small>Hardy, 1849</small> *''Zaprionus'' <small>Coquillett, 1901</small> *''Zygothrica'' <small>Wiedemann, 1830</small> *''Hirtodrosophila'' <small>Duda, 1923</small> (position uncertain) Nekoliko podgeneričkih i generičkih imena temelji se na anagramima "Drosophila", uključujući ''Dorsilopha'', ''Lordiphosa'', ''Siphlodora'', ''Phloridosa'' i ''Psilodorha''. ;Napomena Među 8.500 jedinki koje su svojevremeno prikupljene iz buradi sa komom ili džibrom za proizvodnju [[vino|vina]] i [[rakija|rakije]], u 16 naseljenih mjesta širom [[BiH|Bosne i Hercegovine]], registrirano šest vrsta roda ''Drosophila'': ''D. melanogaster'', ''[[Drosophila buskii|D. buskii]]'', ''[[Drosophila funebris|D. funebris]]'', ''[[Drosophila hydei|D. hydei]]'', ''[[Drosophila immigrans|D. immigrans]]'' i ''[[Drosophila simulans|D. simulans]]''.<ref>Kekić V., Hadžiselimović R., Šmit Ž. (1985): Faunističko-ekološka istraživanja voćnih mušica (Drosophila) ljudskih naselja u Bosni i Hercegovini (Jugoslavija). Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 24: 137-151.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E., Pavlović B. (1971): Varijabilnost veličine tijela Drosophila melanogaster u prirodnim populacijama Bosne i Hercegovine. Genetika, 3 (1): 157-166.</ref> ==Genomski projekt vrsta roda ''Drosophila''== Vrste roda ''Drosophila'' široko se koriste kao uzorni organizmi u genetici (uključujući populacijsku genetiku), biologiji ćelije, biohemiji, a posebno razvojnoj biologiji. Stoga se ulažu veliki napori na sekvenciranju genoma drozofilida. [[Genom]]i ovih vrsta potpuno su sekvencirani:<ref name="LBL">{{cite web|url=http://rana.lbl.gov/drosophila/index.html|title=12 ''Drosophila'' Genomes Project|publisher=Lawrence Berkeley National Laboratory|access-date=29. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100527141042/http://rana.lbl.gov/drosophila/index.html|archive-date=27. 5. 2010|url-status=dead}}</ref> *''[[Drosophila melanogaster|Drosophila (Sophophora) melanogaster]]'' *''[[Drosophila simulans|Drosophila (Sophophora) simulans]]'' *''[[Drosophila melanogaster species subgroup|Drosophila (Sophophora) sechellia]]'' *''[[Drosophila melanogaster species subgroup|Drosophila (Sophophora) yakuba]]'' *''[[Drosophila melanogaster species subgroup|Drosophila (Sophophora) erecta]]'' *''[[Sophophora|Drosophila (Sophophora) ananassae]]'' *''[[Drosophila pseudoobscura|Drosophila (Sophophora) pseudoobscura]]'' *''[[Drosophila persimilis|Drosophila (Sophophora) persimilis]]'' *''[[Drosophila willistoni|Drosophila (Sophophora) willistoni]]'' *''[[Drosophila mojavensis|Drosophila (Drosophila) mojavensis]]'' *''[[Drosophila virilis|Drosophila (Drosophila) virilis]]'' *''[[Drosophila grimshawi|Drosophila (Drosophila) grimshawi]]'' Podaci su korišteni u više svrha, uključujući usporedbe evolucijskih genoma. ''D. simulani'' i ''D. sekelije'' su [[sestrinske vrste]] i daju održivo potomstvo kada se križaju, dok ''D. melanogaster'' i ''D. simulans'' proizvodi neplodno [[hibrid]]no potomstvo. Genom "Drosophila" često se poredi s genomima udaljenije srodnih vrsta kao što su [[medonosna pčela]]. ''[[Apis mellifera]]'' (zapadna pčela) ili [[komarac]] ''[[Anopheles gambiae]]''. Konzorcij modEncode sada isistražuje još osam genoma roda ''Drosophila'',<ref>{{cite web|url=http://www.genome.gov/Pages/Research/Sequencing/SeqProposals/modENCODE_ComparativeGenomics_WhitePaper.pdf|title=modEncode Comparative Genomics white paper|publisher=ENCODE|access-date=13. 12. 2013}}</ref> a još više genoma sekvencionira Konzorcij [[i5K]].<ref>{{cite web|url=http://www.arthropodgenomes.org/wiki/i5K_nominations|title=i5k species nomination summary|access-date=13. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131215030402/http://www.arthropodgenomes.org/wiki/i5K_nominations|archive-date=15. 12. 2013}}</ref> Obrađeni podaci dostupni su na [[FlyBase]]. ==Također pogledajte== *[[Drosophila melanogaster]] *[[Modelni organizam]] ==Reference== {{refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Drosophila}} {{Wikivrste}} * [https://web.archive.org/web/20090815020557/http://flybase.bio.indiana.edu/ Fly Base] FlyBase is a comprehensive database for information on the genetics and molecular biology of ''Drosophila''. It includes data from the ''Drosophila'' Genome Projects and data curated from the literature. * [http://www.fruitfly.org/ Berkeley ''Drosophila'' Genome Project] * [https://web.archive.org/web/20130719045759/https://web.archive.org/web/20141207034318/http://www.genetics-gsa.org/conferences/drosophila_conference.shtml Annual Drosophila Research Conference] * [https://web.archive.org/web/20051214205852/http://rana.lbl.gov/drosophila/ AAA]: Assembly, Alignment and Annotation of 12 ''Drosophila'' species * [http://genome.ucsc.edu/cgi-bin/hgGateway UCSC Genome browser] * [https://web.archive.org/web/20200201055921/http://www.taxodros.uzh.ch/ TaxoDros: The database on Taxonomy of Drosophilidae] * [https://archive.today/20121212132427/http://stockcenter.ucsd.edu/ UC San Diego ''Drosophila'' Stock Center] breeds hundreds of species and supplies them to researchers * [http://www.flymine.org FlyMine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191004144454/http://www.flymine.org/ |date=4. 10. 2019 }} is an integrated database of genomic, expression and protein data for ''Drosophila'' * [http://ceolas.org/fly/index.html The ''Drosophila'' Virtual library] is library of ''Drosophila'' on web * [http://www.thebugsquad.com/fruit-flies/drosophila-melanogaster Drosophila Melanogaster] contains further information. * [https://web.archive.org/web/20130121085710/http://ccamp.res.in/fly-facility.html C-CAMP Fly facility – In India microinjection service for the generation of transgenic lines, Screening Platforms, Drosophila strain development] [[Kategorija:Insekti]] [[Kategorija:Drosophilidae]] [[Kategorija:Modelni organizmi]] [[Kategorija:Diptera]] 48cxc7z4v587si6r7pbfw6mmqs9iapd Gojevići 0 393601 3937946 3859487 2026-10-30T02:13:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937946 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Gojevići | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[FBiH|Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Fojnica]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = 698 | širina_stepeni = 43.9133 | dužina_stepeni = 17.9467 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** asd *** --> | površina_grada = | površina_općine = | površinajedinica = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 516 | stanovništvo općina = | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo općina godina = | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovano = | gradonačelnik = | gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 115606<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=27. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 10324 <!-- *** Karta *** --> | karta = | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | prickpos x = | prickpos y = | opis_karte = Gojevići u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Gojevići''' su naseljeno mjesto u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], općina [[Fojnica]]. Prema popisu tanovništva 1991, u ovom mjestu je živjelo ukupno 615 stanovnika, a prema preliminarnim rezultatima popisa 2013. bilo ih je 567. ==Geografija== Gojevići se nalaze na ušću potoka Kjajševac u Željeznicu (ili Gvozdenu rijeku), na regionalnoj cesti R-437: [[Fojnica]] – [[Dusina]] – [[Ostrožac]] (na [[Jablaničko jezero|Jablaničkom jezeru]]), gdje izlazi na magistralu M-17, odnosno E-73. Kjajševac je lijeva pritoka Željeznice, a u užem području Gojevića, u nju se ulijevaju i dvije desne bezimene pritoke.<ref>http://www.kartabih.com/.</ref><ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, {{ISBN|9958-766-00-0}}.</ref> ==Historija== == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gojevići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 115606 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 516 | g2013_bosnjaci = 17 | g2013_srbi = 2 | g2013_hrvati = 489 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 1 | g2013_nepoznato = 6 | g1991_ukupno = 615 | g1991_muslimani = 6 | g1991_srbi = 9 | g1991_hrvati = 586 | g1981_ukupno = 550 | g1981_muslimani = 6 | g1981_srbi = 13 | g1981_hrvati = 518 | g1981_jugosloveni = 4 | g1981_crnogorci = 6 | g1971_ukupno = 467 | g1971_srbi = 2 | g1971_hrvati = 459 | g1971_crnogorci = 3 }} U centralnoj Osnovnoj školi u Gojevićima, od 02. do 04. aprila [[1985]]., nastavu je pohađalo 373-380 učenika, uzrasta od 3. do 8. razreda..<ref name=Hadžiselimović>{{cite journal |author=Hadžiselimović R.|year=1981|title= Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)|journal=Collegium Antropologicum |volume=5 |issue=Supplement |pages=63–66}}</ref><ref name=<"Hadžiselimović">{{cite book|authors=Hadžiselimović R. et al.|year=1985|title=Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta|publisher= Biološki institut Univerziteta u Sarajevu|place= Sarajevo}}</ref> == Također pogledajte == *[[Fojnica]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20111124063353/http://www.fojnica.ba/ Zvanični sajt općine Fojnica] {{Naselja u općini Fojnica}} sxd0sa3051g4n5fwkuioces5msq6zag Grabovik (Fojnica) 0 393615 3937953 3859497 2026-10-30T02:43:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937953 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Grabovik | vrsta = Naselje <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Fojnica]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.978333 | dužina_stepeni = 17.923611 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** asd *** --> | površina_grada = | površina_općine = | površinajedinica = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 64 | stanovništvo općina = | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo općina godina = | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovano = | gradonačelnik = | gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 115614<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=27. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 10324 <!-- *** Karta *** --> | karta = | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | prickpos x = | prickpos y = | opis_karte = Grabovik u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Grabovik''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Fojnica]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Grabovik | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 115614 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 64 | g2013_bosnjaci = 63 | g2013_bosanci = 1 | g1991_ukupno = 126 | g1991_muslimani = 126 | g1981_ukupno = 199 | g1981_muslimani = 198 | g1971_ukupno = 208 | g1971_muslimani = 208 }} == Također pogledajte == * [[Fojnica]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20111124063353/http://www.fojnica.ba/ Zvanični sajt općine Fojnica] {{Naselja u općini Fojnica}} duqfokorwdtadx87zmjl0kf9m8373bn Gradina (Fojnica) 0 393616 3937954 3859498 2026-10-30T02:47:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937954 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Gradina | vrsta = Naselje <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Fojnica]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.9728 | dužina_stepeni = 17.8828 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** asd *** --> | površina_grada = | površina_općine = | površinajedinica = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 24 | stanovništvo općina = | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo općina godina = | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovano = | gradonačelnik = | gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 115622<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=27. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 10324 <!-- *** Karta *** --> | karta = | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | prickpos x = | prickpos y = | opis_karte = Gradina u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Gradina''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Fojnica]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gradina | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 115622 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 24 | g2013_bosnjaci = 13 | g2013_hrvati = 11 | g1991_ukupno = 182 | g1991_muslimani = 159 | g1991_hrvati = 20 | g1991_jugosloveni = 3 | g1981_ukupno = 139 | g1981_srbi = 1 | g1981_hrvati = 138 | g1971_ukupno = 115 | g1971_hrvati = 115 }} == Također pogledajte == * [[Fojnica]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20111124063353/http://www.fojnica.ba/ Zvanični sajt općine Fojnica] {{Naselja u općini Fojnica}} 52jzw8le91u2csnt6joou4w7ma776ho 003 (album) 0 398493 3937809 3860974 2026-10-29T12:20:48Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937809 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = 003 | vrsta = Studijski album | pozadina = studio | izvođač_gen = Đorđa Balaševića | slika = | objavljen = 1985. | snimljen = | mjesto = | studio = | žanr = {{Flatlist| * [[Rok-muzika|Rock]] * rolk rock * akustični rock }} | trajanje = 34:01 | izdavač = [[PGP RTB]] | producent = [[Josip Boček]] | prethodni_album = ''[[Celovečernji the Kid]]''<br />(1983) | ovaj_album = '''''003'''''<br />(1985) | sljedeći_album = ''[[Bezdan (album)|Bezdan]]''<br />(1986) }} '''''003''''' jest treći studijski album [[pjevanje|pjevača]] i tekstopisca [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]]. Objavljen je 1985. u izdanju [[PGP RTB]]-a. Album je producirao [[Josip Boček]] a tekstove i muziku za sve pjesme je napisao sam Đorđe Balašević.<ref>{{cite web |title=Balašević – 003 (Vinyl) |url=https://www.discogs.com/Bala%C5%A1evi%C4%87-003/release/1658016 |website=Discogs |access-date=20. 2. 2021 |language=en}}</ref> Sastoji se od deset pjesama od kojih su najpoznatije: "Al' se nekad dobro jelo", "Olivera" i "Noć kada sam preplivao Dunav". == Spisak pjesama == {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = 34:01 | naziv1 = Noć kada sam preplivao Dunav | trajanje1 = 3:58 | naziv2 = Baby blue | trajanje2 = 2:40 | naziv3 = Morao sam da se odselim | trajanje3 = 3:31 | naziv4 = Bela lađa | trajanje4 = 3:00 | naziv5 = Al' se nekad dobro jelo | trajanje5 = 3:48 | naziv6 = Slovenska | trajanje6 = 4:28 | naziv7 = Mani me se, lepa Nasto | trajanje7 = 2:39 | naziv8 = Olivera | trajanje8 = 3:26 | naziv9 = Put u središte Zemlje | trajanje9 = 2:46 | naziv10 = Badnje veče | trajanje10 = 3:11 }} ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.discogs.com/Bala%C5%A1evi%C4%87-003/release/1658016 ''Album 003''] na [[Discogs]]u * Petar Janjatović, ''EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006''; {{ISBN|978-86-905317-1-4}} {{Đorđe Balašević}} [[Kategorija:Albumi iz 1985.]] [[Kategorija:Albumi Đorđa Balaševića]] [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] pje2skhuz841ryjvjnbx3ldfneqyk5z Donje Biosko (Istočni Stari Grad) 0 405342 3937907 3863147 2026-10-29T16:11:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937907 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Donje Biosko | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Istočni Stari Grad]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.891570 | dužina_stepeni = 18.476698 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 0 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 57 | matični broj = 209341<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=7. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20206 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Donje Biosko u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Donje Biosko''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Istočni Stari Grad]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Donje Biosko | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 209341 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 12) |work=fzs.ba |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 0 | g1991_ukupno = 189 | g1991_muslimani = 10 | g1991_srbi = 178 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 229 | g1981_muslimani = 13 | g1981_srbi = 210 | g1981_jugosloveni = 3 | g1971_ukupno = 266 | g1971_muslimani = 13 | g1971_srbi = 249 | g1971_hrvati = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20160110192309/http://opstinaisg.net/ Zvanični sajt općine Istočni Stari Grad] {{Općina Istočni Stari Grad}} 6bbj4uqxf4bmp9c2kox281vltuhx0qg Donje Međuše 0 405343 3937908 3863148 2026-10-29T16:11:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937908 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Donje Međuše | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Istočni Stari Grad]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.8136 | dužina_stepeni = 18.4521 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 1 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 57 | matični broj = 209325<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=7. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20206 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Donje Međuše u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Donje Međuše''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Istočni Stari Grad]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Donje Međuše | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 209325 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 12) |work=fzs.ba |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 1 | g2013_srbi = 1 | g1991_ukupno = 8 | g1991_srbi = 8 | g1981_ukupno = 9 | g1981_srbi = 9 | g1971_ukupno = 28 | g1971_srbi = 28 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20160110192309/http://opstinaisg.net/ Zvanični sajt općine Istočni Stari Grad] {{Općina Istočni Stari Grad}} 9simaau6qb05w51za1ckbimiju6zfjt Dovlići 0 405344 3937910 3863149 2026-10-29T16:27:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937910 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Dovlići | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = Dovlići from Trebević.jpg | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Istočni Stari Grad]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.824 | dužina_stepeni = 18.4777 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 45 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 57 | matični broj = 209317<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=7. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20206 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Dovlići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Dovlići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Istočni Stari Grad]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Dovlići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 209317 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 12) |work=fzs.ba |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 45 | g2013_srbi = 45 | g1991_ukupno = 85 | g1991_srbi = 84 | g1981_ukupno = 131 | g1981_muslimani = 3 | g1981_srbi = 126 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 1 | g1971_ukupno = 209 | g1971_muslimani = 1 | g1971_srbi = 198 | g1971_crnogorci = 10 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20160110192309/http://opstinaisg.net/ Zvanični sajt općine Istočni Stari Grad] {{Općina Istočni Stari Grad}} fqp1fxh31nw3r7j8l3quirptyprk7ax Faletići (Istočni Stari Grad) 0 405345 3937924 3863150 2026-10-29T21:44:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937924 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Faletići | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Istočni Stari Grad]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.881141 | dužina_stepeni = 18.482348 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 35 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 57 | matični broj = 209350<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=7. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20206 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Faletići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Faletići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Istočni Stari Grad]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Faletići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 209350 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 12) |work=fzs.ba |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 35 | g2013_bosnjaci = 20 | g2013_srbi = 15 | g1991_ukupno = 332 | g1991_muslimani = 250 | g1991_srbi = 75 | g1991_jugosloveni = 7 | g1981_ukupno = 323 | g1981_muslimani = 216 | g1981_srbi = 74 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 18 | g1981_albanci = 1 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 298 | g1971_muslimani = 233 | g1971_srbi = 64 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20160110192309/http://opstinaisg.net/ Zvanični sajt općine Istočni Stari Grad] {{Općina Istočni Stari Grad}} hna752pwxglowrbq7d6hjmzekib2r8j Gornje Biosko (Istočni Stari Grad) 0 405346 3937951 3863151 2026-10-30T02:31:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937951 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Gornje Biosko | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Istočni Stari Grad]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.8975 | dužina_stepeni = 18.4702 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 96 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 57 | matični broj = 209368<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=7. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20206 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Gornje Biosko u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Gornje Biosko''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Istočni Stari Grad]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gornje Biosko | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 209368 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 12) |work=fzs.ba |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 96 | g2013_srbi = 96 | g1991_ukupno = 247 | g1991_srbi = 247 | g1981_ukupno = 287 | g1981_srbi = 282 | g1981_jugosloveni = 4 | g1981_slovenci = 1 | g1971_ukupno = 321 | g1971_muslimani = 2 | g1971_srbi = 316 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20160110192309/http://opstinaisg.net/ Zvanični sajt općine Istočni Stari Grad] {{Općina Istočni Stari Grad}} 8thsdtgx5h8ewuf2uxspwlf6sa8jypf Gornje Međuše 0 405347 3937952 3863152 2026-10-30T02:32:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937952 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Gornje Međuše | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = Viska Gornja Medusa za hrebenem Trebevice (1300 m).jpg | opis_slike = Gornje Međuše, seoski krajolik | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Istočni Stari Grad]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.8116 | dužina_stepeni = 18.4618 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 6 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 57 | matični broj = 209376<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=7. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20206 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Gornje Međuše u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Gornje Međuše''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Istočni Stari Grad]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gornje Međuše | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 209376 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 12) |work=fzs.ba |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 6 | g2013_srbi = 6 | g1991_ukupno = 8 | g1991_srbi = 8 | g1981_ukupno = 11 | g1981_srbi = 10 | g1981_jugosloveni = 1 | g1971_ukupno = 17 | g1971_srbi = 17 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gornje Međuše}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20160110192309/http://opstinaisg.net/ Zvanični sajt općine Istočni Stari Grad] {{Općina Istočni Stari Grad}} 6c6a47ieb9yevw11c0s50i4c242bsf8 Greben spasa 0 422322 3937958 3928205 2026-10-30T03:35:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937958 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Greben spasa | slika = Poster filma Greben spasa.png | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = Hacksaw Ridge | režija = [[Mel Gibson]] | producent = Terry Benedict<br/>[[Paul Currie]]<br/>[[Bruce Davey]]<br/>William D. Johnson<br/>[[Bill Mechanic]]<br/>[[Brian Oliver]]<br/>[[David Permut]] | scenarist = [[Andrew Knight]]<br/>[[Robert Schenkkan]] | narator = | uloge = [[Andrew Garfield]]<br/>[[Sam Worthington]]<br/>[[Luke Bracey]]<br/>[[Teresa Palmer]]<br/>[[Hugo Weaving]]<br/> [[Rachel Griffiths]]<br/>[[Vince Vaughn]] | muzika = [[Rupert Gregson-Williams]] | kinematografija = [[Simon Duggan]] | žanr = | montaža = [[John Gilbert]] | studio = | distributer = [[Summit Entertainment]]<br/>(SAD)<br/>[[Icon Productions]] (Australija) | datum = 4. septembar 2016. | trajanje = 139 minuta<ref>{{cite web | url=http://www.bbfc.co.uk/releases/hacksaw-ridge-film | title=''Hacksaw Ridge'' (15) | work=[[British Board of Film Classification]] | date=5. 12. 2016 | access-date=6. 12. 2016 | archive-date=20. 12. 2016 | archive-url=https://web.archive.org/web/20161220084303/http://www.bbfc.co.uk/releases/hacksaw-ridge-film | url-status=dead}}</ref> | zemlja = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br/> [[Australija]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | budžet = 40 miliona dolara<ref name="budget">{{cite web|url=http://deadline.com/2016/11/doctor-strange-hacksaw-ridge-mel-gibson-trolls-1201846210/ |title=‘Doctor Strange’ To Give Booster Shot To Sleepy Fall Box Office |work=[[Deadline.com]]}}</ref> | zarada = 175,3 miliona dolara<ref name="BOM">{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=hacksawridge.htm |title=Hacksaw Ridge (2016) |website=Box Office Mojo |access-date=22. 9. 2019}}</ref> | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Greben spasa''''' [[Biografski film|biografski]] je [[ratni film]] snimljen 2016. u američko-australijskoj koprodukciji. Govori o iskustvima američkog pacifista [[Desmond Doss|Desmonda Dossa]], koji je služio kao ratni bolničar za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Bio je pripadnik Adventističke crkve sedmog dana i odbijao je nositi ili koristiti vatreno oružje ili oružje bilo koje vrste. Doss je postao prvi vojnik s religijskim uvjerenjima o nenasilju koji je dobio [[Medalja časti|Medalju časti]] za zasluge koje nisu podrazumijevale nošenje oružja. Film je kategoriziran kao antiratni<ref name="CP">{{cite web|url=http://m.christianpost.com/news/mel-gibson-hacksaw-ridge-is-an-anti-war-movie-170318/?m=1|title=Mel Gibson: 'Hacksaw Ridge' Is an 'Anti-War Movie'|author=Samuel Smith|work=[[The Christian Post]]|date=1. 10. 2016|access-date=10. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161012231401/http://m.christianpost.com/news/mel-gibson-hacksaw-ridge-is-an-anti-war-movie-170318/?m=1|archive-date=12. 10. 2016|url-status=dead}}</ref> s temom [[pacifizam|pacifizma]].<ref name="WSJS"/> Također sadrži vjerske teme i scene koje se ponavljaju, kao što su vječni mir, krštenje i uznesenja. Producent David Permut rekao je da je bilo veoma važno da filmska ekipa održava integritet Dossove priče "jer je Doss bio vrlo duhovna i religiozna osoba".<ref name="NYY">{{cite web |url= http://mobile.nytimes.com/2016/10/27/movies/hacksaw-ridge-mel-gibson-andrew-garfield.html?rref=collection%2Fsectioncollection%2Fmovies&action=click&contentCollection=movies&region=rank&module=package&version=highlights&contentPlacement=1&pgtype=sectionfront&_r=0&referer=http://www.nytimes.com/section/movies|title=‘Hacksaw Ridge,’ a Gory War Movie for Both Hawks and Doves|author=Brooks Barnes|publisher=[[The New York Times]]|date=26. 10. 2016|access-date=27. 10. 2016}}</ref> Film je režirao [[Mel Gibson]], scenarij su napisali [[Andrew Knight]] i [[Robert Schenkkan]], a glumačku ekipu čine [[Andrew Garfield]], [[Sam Worthington]], [[Luke Bracey]], [[Teresa Palmer]], [[Hugo Weaving]], [[Rachel Griffiths]] i [[Vince Vaughn]]. Film je pušten u prikazivanje u Sjedinjenim Državama 4. novembra 2016. i dobio je pozitivne kritike, zaradivši 175,3 miliona dolara širom svijeta. Na [[74. dodjela "Zlatnog globusa"|74. dodjeli]] [[Zlatni globus|Zlatnog globusa]] nominiran je u tri kategorije: za [[Zlatni globus za najbolji film - drama|najbolji film - drama]], [[Zlatni globus za najboljeg režisera|najboljeg režisera]] (Gibson) i [[Zlatni globus za najboljeg glumca - drama|najboljeg glumca - drama]] (Garfield).<ref>{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt2119532/awards?ref_=tt_awd|title=Nagrade na imdb.com |work= imdb.com |access-date=14. 12. 2016}}</ref> Dobitnik je i dva [[Oscar]]a: za [[Oscar za najbolju montažu|najbolju montažu]] i [[Oscar za najbolje miksanje zvuka|najbolje miksanje zvuka]]. == Radnja == Dok je odrastao u Lynchburgu ([[Virginia]]) tokom [[Velika depresija|Velike depresije]], mladi Desmond Doss zamalo nije ubio svog brata Hala udarajući ga ciglom. Ovo traumatično iskustvo, kao i savjeti njegove religiozne majke, čvrsto ga uvjeravaju da se pridržava šeste Božije zapovijedi po [[Stari zavjet|Starom zavjetu]] – "ne ubij". Godinama kasnije Doss spašava čovjeka koji je povrijeđen u saobraćajnoj nesreći i dok odvozi čovjeka u bolnicu, za oko mu zapada jedna medicinska sestra po imenu Dorothy Schutte. Uskoro se počinju viđati i zaljubljuju se jedno u drugo. Tada Doss počinje učiti o medicini na osnovu njenog radnog iskustva. Budući da se većina stanovništva njegovog rodnog grada, uključujući i njegovog brata, prijavila na služu u Američkoj armiji da se bore u Drugom svjetskom ratu, Doss je također motivisan da se prijavi. Njegov otac, problematični veteran iz Prvog svjetskog rata, duboko je uznemiren i kao da ima osjećaj da će izgubiti svoje sinove kao što je izgubio prijatelje iz djetinjstva. Zbog svog uvjerenja u nenasilje, Doss namjerava služiti kao ratni bolničar. Prije nego što je otišao na obuku u [[Fort Jackson]], [[Južna Karolina]], on prosi Dorothy, što ona prihvata. Doss je pod zapovjedništvom narednika Howella i, iako se ističe fizički, odmah postaje otpadnik među svojim kolegama vojnicima kad odbija nositi pušku i obučavati se subotom jer je pripadnik [[Adventistička crkva|Adventističke crkve]]. Nakon što Howell i kapetan Glover nisu uspjeli otpustiti Dossa iz službe zbog psihijatrijskih razloga, Howell pogoršava Dossovu situaciju stavljajući ga da obavlja naporne poslove okrenuvši saborce protiv njega zbog pogrešnog tumačenja njegovog uvjerenja kao kukavičluka, a sve s namjerom da Doss svojevoljno napusti službu. Uprkos tome što ga jedne noći njegovi suborci istuku, on odbija otkriti identitet napadača i nastavlja s obukom. Dossova jedinica je privremeno oslobođena treninga, i Doss se namjerava oženiti s Dorothy, ali je uhapšen zbog neposlušnosti i njegovog odbijanja da nosi vatreno oružje. Dorothy posjećuje Dossa u zatvoru i pokušava ga uvjeriti da prizna krivicu prilikom izjašnjavanja na svom predstojećem suđenju (u tom slučaju bi bio oslobođen optužbe), ali Doss je i dalje nesiguran, ne želeći pogaziti svoja vjerska uvjerenja. Na suđenju se izjasnio da nije kriv, a prije nego što je bio osuđen, njegov otac ulazi u sudnicu s pismom od njegovog bivšeg zapovjednika (sada brigadnog generala američke vojske) navodeći da je odbijanje njegovog sina da nosi oružje zaštićeno [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustavom SAD-a]]. Optužbe protiv Dossa se povlače, a on i Dorothy odmah sklapaju brak. Dossova jedinica dodijeljena je [[77. pješadijska divizija (SAD)|77. pješadijskoj diviziji]] i poslani su na [[Rat na Pacifiku|pacifička ratišta]] da učestvuju u [[Bitka za Okinawu|Bici za Okinawu]]. Na Okinawi Dossova jedinica obaviještena je da treba zamijeniti [[96. pješadijska divizija (SAD)|96. pješadijsku diviziju]], koja je bila zadužena da se popne uz litice sve do vrha koji se zove "Hacksaw Ridge" i porazi japanske snage stacionirane tamo. Budući da su se japanske snage ukopale na grebenu, artiljerijsko bombardiranje s pratećih brodova [[Ratna mornarica Sjedinjenih Američkih Država|američke mornarice]] nije mnogo pomoglo u omekšavanju desantnog prostora. Shodno tome, američke snage potisnute su s grebena tri puta i u svakom slučaju pretrpjele velike gubitke. U početnoj borbi gubici su bili teški na obje strane, a Doss je bio uspješan u spašavanju nekoliko vojnika, uključujući i one čije su povrede izgledale preteške za preživljavanje. Amerikanci logoruju tokom noći, a Doss provodi noć u rovu sa Smittyjem, vojnikom iz njegove jedinice koji je bio prvi koji je prozvao Dossa kukavicom. Doss govori Smittyju da je zamalo ubio svog pijanog oca nakon što je prijetio njegovoj majci pištoljem, otkrivajući mu odakle potječe njegova averzija prema nošenju vatrenog oružja. Smitty mu se izvinjava zbog sumnje u njegovu hrabrost i njih dvojica se mire. Sljedećeg jutra Japanci su pokrenuli veliki protivnapad, a Amerikanci su potisnuti dalje od grebena. Smitty je poginuo, a mnogi američki vojnici, uključujući i Howella i još nekoliko Dossovih saboraca, ostavljeni su ranjeni na bojnom polju. Sav užasnut, Doss čuje krike umirućeg vojnika i odlučuje krenuti u pravcu gdje se pokolj odigrava. Provodi cio dan i noć noseći ranjene vojnike prema ivici grebena i spuštajući ih na sigurno pomoću užeta, svaki put moleći Boga da spasi još jednog vojnika. Činjenica da su deseci ranjenih koji su već bili proglašeni mrtvima spašeni dolazi kao šok za nekoliko vojnika koji su bili stacionirani ispod grebena. Kad je svanuo dan, Doss spašava Howella i njih dvojica konačno uspijevaju pobjeći s grebena pod neprijateljskom vatrom. Kapetan Glover govori Dossu da su ostali vojnici nadahnuti onim što je uradio i smatraju da je to pravo čudo i da neće pokrenuti novi napad bez njega. Uprkos tome što je sutradan bio Dossov sedmi dan (subota), on se pridružuje svojim aborcima da se brine za ranjenike. Uz dodatna pojačanja, počinju dobijati bitku. Tokom zasjede postavljene od grupe japanskih vojnika koji se lažno predaju Doss je uspio spasiti Glovera i druge tako što je golim rukama odbacio neprijateljsku bombu. Doss je kasnije ranjen od eksplozije jedne granate, ali bitka je dobijena. Doss se sigurno spušta niz greben, držeći Bibliju koju mu je Dorothy poklonila. Tekst iz završne špice otkriva da je Doss na grebenu spasio otprilike 75 vojnika i da je nagrađen Medaljom časti od predsjednika [[Harry S. Truman|Trumana]], što je bilo prvi put u historiji da je data medalja nekome ko je odbio nositi oružje. Doss je ostao u braku s Dorothy sve do njene smrti 1991. Umro je 23. marta 2006. u 87. godini. == Uloge == {{Div col}} * [[Andrew Garfield]] – [[Desmond Doss]] * [[Vince Vaughn]] – narednik Howell * [[Sam Worthington]] – kapetan Glover * [[Luke Bracey]] – Smitty Riker * [[Hugo Weaving]] – Tom Doss * [[Ryan Corr]] – poručnik Manville * [[Teresa Palmer]] – Dorothy Schutte * [[Rachel Griffiths]] – Bertha Doss * [[Richard Roxburgh]] – pukovnik Stelzer * [[Luke Pegler]] – Milt "Hollywood" Zane * [[Richard Pyros]] – Randall "Teach" Fuller * [[Ben Mingay]] – Grease Nolan * [[Firass Dirani]] – Vito Rinnelli * [[Jacob Warner]] – James Pinnick * [[Goran D. Kleut]] – Andy "Ghoul" Walker * [[Harry Greenwood]] – Henry Brown * [[Damien Thomlinson]] – Ralph Morgan * [[Robert Morgan]] – pukovnik Sangston * [[Nathaniel Buzolic]] – Harold "Hal" Doss * [[Ori Pfeffer]] – Irv Schecter * [[Milo Gibson]] – Lucky Ford {{div col end}} == Uvod u snimanje == Projekt je bio u fazi razvoja 14 godina. Brojni producenti decenijama su pokušavali ekranizirati Dossovu priču, uključujući i odlikovanog ratnog heroja [[Audie Murphy|Audieja Murphyja]] i [[Hal B. Wallis|Hala B. Wallisa]], producenta filma ''[[Casablanca (film)|Casablanca]]''.<ref name="WSJ">{{cite web|url=http://www.wsj.com/articles/hacksaw-ridge-an-american-war-hero-who-refused-to-fight-1473344729|title=‘Hacksaw Ridge’: An American War Hero Who Refused to Fight|author=Don Steinberg|publisher=[[The Wall Street Journal]]|date=8. 9. 2016|access-date=18. 9. 2016}}</ref> Godine 2001, nakon što je konačno uvjerio Dossa da snimi film o njegovom izuzetnom životu i da bi to bila prava stvar, scenarist / producent Gregory Crosby (unuk [[Bing Crosby|Binga Crosbyja]]) napisao je prvi nacrt projekta, koji je pokazao filmskom producentu [[David Permut|Davidu Permutu]] zahvaljujući naporima Stana Jensena, pripadnika Adventističke crkve.<ref name="RL">{{cite web|url=http://religiousliberty.tv/doss-film-hacksaw-ridge-enters-post-production-and-targets-2016-release.html|title=Gibson's "Hacksaw Ridge" Enters Post-Production: Release Target in Time for Oscar?|author=Michael Peabody|work=Religious Liberty|date=3. 2. 2016|access-date=11. 9. 2016|archive-date=7. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161207211521/http://religiousliberty.tv/doss-film-hacksaw-ridge-enters-post-production-and-targets-2016-release.html|url-status=dead}}</ref> Režiser Terry Benedict dobio je pravo da 2004. snimi dokumentarni film o Dossu i u tom procesu osigurao je prava na dramu. Međutim, Doss je umro 2006, nakon čega je producent Bill Mechanic stekao, a zatim prodao prava produkcijskoj kući [[Walden Media]], koja je razvila projekt zajedno s Permutom.<ref name=November2014Deadline>{{cite news|last1=Jaafar|first1=Ali|title=Mel Gibson In Talks To Direct ‘Hacksaw Ridge’ With Andrew Garfield Starring In War Hero Pic|url=http://deadline.com/2014/11/mel-gibson-and-andrew-garfield-circling-hacksaw-ridge-1201290454/ |access-date=23. 11. 2014 |website= deadline.com|date=20. 11. 2014}}</ref> Mechanic je godinama pokušavao otkupiti nazad pravo na snimanje i nakon što je uspio, pozvao je [[Mel Gibson|Mela Gibsona]] i tražio od njega da spoji nasilje i vjeru kao što je to učinio u filmu ''[[Pasija (film)|Pasija]]'' (2004). No, Gibson je odbio ponudu dva puta, kao što je ranije učinio i s filmom ''[[Hrabro srce]]'' (1995).<ref name="WSJS">{{cite web|url=http://www.wsj.com/articles/how-war-movie-veteran-mel-gibson-approached-directing-hacksaw-ridge-1477489398|title=How War-Movie Veteran Mel Gibson Approached Directing ‘Hacksaw Ridge’|author=Don Steinberg |publisher=The Wall Street Journal|date=26. 10. 2016|access-date=27. 10. 2016}}</ref> Gotovo 10 godina kasnije, u novembru 2014, Gibson se napokon složio režirati film istog mjeseca kad je i [[Andrew Garfield]] potvrdio da će igrati ulogu Desmonda Dossa.<ref name=November2014Deadline/> S budžetom 40 miliona dolara filmska ekipa i dalje je bila suočena s mnogim izazovima. ''Greben spasa'' postao je međunarodna koprodukcija s ključnim igračima i firmama u SAD-u i Australiji. Kada su ponuđene australijske porezne olakšice, film se morao kategorizirati kao australski da bi dobio subvencije vlade. Srećom za produkciju, uprkos tome što je rođen u SAD-u, rane godine koje je Gibson proveo u Australiji pomogle su da se filmska ekipa, zajedno s ostalim članovima, kvalificira za subvencije.<ref name=October2016TheNorthFieldNews>{{cite web|title=Hacksaw Ridge: Mel Gibson's Comeback|url=http://www.thenorthfieldnews.com/news/2016-10-27/Features/Hello_From_Hollywood.html|date=27. 10. 2016|access-date=20. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107220537/http://www.thenorthfieldnews.com/news/2016-10-27/Features/Hello_From_Hollywood.html|archive-date=7. 11. 2016|url-status=dead}}</ref> Dana 9. februara 2015. [[IM Global]] sklopio je ugovor za finansiranje filma i da će prodati film na međunarodnom tržištu.<ref>{{cite news |last1= Hopewell|first1=John|title=Berlin: IM Global Sells Much of the World on ‘Hacksaw Ridge’|url=http://variety.com/2015/film/news/im-global-sells-much-of-the-world-on-mel-gibson-pic-hacksaw-ridge-1201428535/|access-date=10. 2. 2015|publisher=variety.com|date=9. 2. 2015}}</ref> Istog dana [[Lionsgate]] je stekao prava na sjevernoameričku distribuciju filma.<ref>{{cite news|last1=McClintock|first1=Pamela|title=Berlin: Lionsgate in Final Talks for Mel Gibson's 'Hacksaw Ridge' (Exclusive)|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/berlin-lionsgate-final-talks-mel-770857 |access-date=10. 2. 2015|publisher=hollywoodreporter.com|date=9. 2. 2015}}</ref> ''Greben spasa'' prvi je film koji je Gibson režirao od ''[[Apocalypto|Apocalypta]]'' 2006.<ref name="THRR">{{cite web |url= http://www.hollywoodreporter.com/news/mel-gibson-ready-honor-desmond-812094|title=Mel Gibson Ready to Honor Desmond T. Doss with 'Hacksaw Ridge'|author=Pip Bulbeck|publisher=[[The Hollywood Reporter]]|date=30. 7. 2015|access-date=11. 9. 2016}}</ref> i označava odstupanje od njegovih prethodnih filmova, kao što su ''Apocalypto'' i ''Hrabro srce'', u kojima su protagonisti djelovali nasilno.<ref name="DEADinter">{{cite web|url=http://deadline.com/2016/09/mel-gibson-hacksaw-ridge-venice-film-festival-the-passion-of-the-christ-1201813728/|title=Mel Gibson On His Venice Festival Comeback Picture ‘Hacksaw Ridge’ – Q&A|author=Mike Fleming Jr|website= Deadline.com|date=6. 9. 2016|access-date=11. 9. 2016}}</ref> [[Robert Schenkkan]] i [[Randall Wallace]] zajednički su napisali scenarij, a za Wallacea je prethodno bio planirano da režira film. [[Andrew Knight]] dotjerao je originalni scenarij. Gibsonov partner [[Bruce Davey]] također je bio jedan od producenata filma zajedno s [[Paul Currie|Paulom Currijem]]. [[Andrew Garfield]] dobio je ulogu Desmonda Dossa, ratnog bolničara američke vojske, koji je nagrađen Medaljom časti od predsjednika [[Harry S. Truman|Trumana]] zbog spašavanja života u Bici za Okinawu u Drugom svjetskom ratu.<ref name=November2014Deadline/> Garfield je veoma poštovao Dossa i cijenio njegovu hrabrost, hvaleći ga kao "divan simbol koji podržava ideju 'živi i pusti druge da žive', bez obzira na to šta je čija ideologija i na nečiji sistem vrijednosti, i da drugi ljudi budu ono što jesu i da svako bude ono što želi". Smatrao je ovu ideju privlačnijom nego da igra pravog superheroja kao što su njegove prošle uloge u serijalu filmova o [[Spider-Man]]u: ''[[Čudesni Spider-Man (2012)|Čudesni Spider-Man]]'' i [[Čudesni Spider-Man 2|njegov nastavak]].<ref name="CastG">{{cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/venice-mel-gibson-andrew-garfield-925668|title=Venice: Mel Gibson, Andrew Garfield Discuss the "Strong Faith" Behind ‘Hacksaw Ridge’ Play Video|author=Ariston Anderson|publisher=The Hollywood Reporter|date=9. 9. 2016|access-date=11. 9. 2016}}</ref> Garfield je priznao da je plakao kad je prvi put pročitao scenarij.<ref>{{cite web|url=http://m.gulfnews.com/leisure/movies/news/mel-gibson-makes-a-comeback-in-war-drama-hacksaw-ridge-1.1919578|title=Mel Gibson makes a comeback in war drama ‘Hacksaw Ridge’|publisher=[[Gulf News]]|access-date=27. 10. 2016|archive-date=28. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161028021317/http://m.gulfnews.com/leisure/movies/news/mel-gibson-makes-a-comeback-in-war-drama-hacksaw-ridge-1.1919578|url-status=dead}}</ref> == Snimanje == Glavno snimanje počelo je 29. septembra 2015,<ref name="Film1">{{cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/mel-gibsons-hacksaw-ridge-begins-828185|title=Mel Gibson's 'Hacksaw Ridge' Begins Filming|author=Pip Bulbeck|work=[[The Hollywood Reporter]]|date=29. 9. 2015|access-date=11. 9. 2016}}</ref> i trajalo je 59 dana,<ref name="NYD">{{cite web|url=http://www.nydailynews.com/entertainment/movies/mel-gibson-war-movie-hacksaw-ridge-miracle-article-1.2850624|title=Mel Gibson's war movie 'Hacksaw Ridge' may be his miracle|author=Ethan Sacks|publisher=[[New York Daily News]]|date=30. 10. 2016|access-date=31. 10. 2016}}</ref> završivši se u decembru iste godine,<ref name="RL"/> a u potpunosti je snimljen u Australiji.<ref name="WSJS"/> Filmska ekipa izabrala je Fox Studios u Australiji u Sydneyju kao bazu, ali su se kasnije producenti dali u potragu za lokacijama širom zemlje.<ref>{{cite web|url=http://www.smh.com.au/entertainment/movies/short-cuts-mel-gibsons-hacksaw-ridge-has-landed-emotional-opening-for-melbourne-festival-and-more-from-australian-film-20150729-gilzcu.html|title=Short Cuts: Mel Gibson's Hacksaw Ridge has landed, emotional opening for Melbourne festival and more from Australian film|author=Garry Maddox|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=28. 7. 2015|access-date=11. 9. 2016}}</ref> Snimanje se odvijalo uglavnom u [[Novi Južni Vels|Novom Južnom Velsu]], gdje je Gibson proveo većinu svojih ranih godina u [[Sydney]]ju i oko njega, kao i u [[Richmond (Novi Južni Vels)|Richmondu]],<ref>{{cite web |url= http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-3340505/Mel-Gibson-s-Hacksaw-Ridge-takes-semi-rural-town-1940s-filming-begins-despite-local-shopkeepers-urgent-meeting-protest-AGAINST-movie.html|title=EXCLUSIVE: Mel Gibson's Hacksaw Ridge takes semi-rural town back to 1940s as filming begins despite local shopkeepers' urgent meeting to protest AGAINST movie|author=Bianca La Cioppa|publisher=[[Daily Mail]]|date=1. 12. 2015 |access-date=11. 9. 2016}}</ref> [[Bringelly (Novi Južni Vels)|Bringellyju]],<ref>{{cite web|url=http://www.dailytelegraph.com.au/newslocal/macarthur/mel-gibsons-war-movie-hacksaw-ridge-filmed-in-bringelly-to-open-in-cinemas-in-november/news-story/e4dcb227036ac84a01be16758a278345 |title= Mel Gibson's war movie Hacksaw Ridge filmed in Bringelly to open in cinemas in November|author=Luisa Cogno|publisher=[[The Daily Telegraph]]|date=3. 8. 2016|access-date=11. 9. 2016}}</ref> i [[Oran Park]]u, predgrađu Sydneyja.<ref>{{cite web |url= http://www.dailytelegraph.com.au/news/nsw/sydney-is-the-movie-capital-of-australia/news-story/08bd71faf38a8a5b89d3901ece31d5b2|title=Sydney is the movie capital of Australia|author=Amy Harris|work=The Daily Telegraph|date=27. 8. 2016|access-date=11. 9. 2016}}</ref> Gibson se preselio u Novi Južni Vels u julu 2015, dva mjeseca prije početka snimanja.<ref>{{cite web|url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-3245725/Mel-Gibson-begins-work-World-War-II-drama-Hacksaw-Ridge-uniform-clad-actors-film-assault-course-scene-Sydney.html|title=Mel Gibson begins work on World War II drama Hacksaw Ridge as uniform-clad actors film assault course scene in Sydney|author=Jason Chester|work=Daily Mail|date=23. 9. 2016|access-date=11. 9. 2016}}</ref> Scena na groblju snimana je u [[Centennial Park]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-3332077/Mel-Gibson-shoots-WWII-drama-Hacksaw-Ridge-Sydney-graveyard-seen-time-Vince-Vaughn-Andrew-Garfield.html|title=He means business: Mel Gibson shoots WWII drama Hacksaw Ridge in eerie Sydney graveyard... and is seen for the first time with Vince Vaughn and Andrew Garfield |author= Megan Pustetto|work=[[Daily Mail]]|date=24. 11. 2015|access-date=11. 9. 2016}}</ref> Za snimanje u Bringellyju bio je potreban tim da bi se očistilo više od 500 hektara zemljišta, što je podrazumijevalo sječu 80 stabala. To je izazvalo bijes određenih ekoloških udruženja. Međutim, producenti su imali puno odobrenje za takve poduhvate nakon što su pristali na uvjet da pošume dio zemljišta nakon završetka snimanja.<ref>{{cite web|url=http://www.dailytelegraph.com.au/newslocal/macarthur/movie-set-earmarked-for-residential-development-when-filming-done/news-story/056b3bc39fa7ea48887bbcad93c26041|title=Movie set earmarked for residential development when filming done|author=Vera Bertol|work=The Daily Telegraph|date=30. 10. 2015|access-date=11. 9. 2016}}</ref> Prema izjavi Troya Granta, zamjenika premijera Novog Južnog Velsa i ministra za umjetnost, film je otvorio 720 radnih mjesta uloživši 19 miliona dolara u regionalnu i ruralnu privredu Novog Južnog Walesa.<ref>{{cite web |url= https://www.theguardian.com/film/2015/jul/30/mel-gibson-war-drama-hacksaw-ridge-to-begin-filming-in-nsw-in-october|title=Mel Gibson war drama Hacksaw Ridge to begin filming in NSW in September|author=Alexandra Spring|publisher=[[The Guardian]]|date=30. 7. 2015|access-date=11. 9. 2016}}</ref> Ukupno tri džipa, dva kamiona i jedan tenk korišteni su za snimanje. Buldožeri i rovokopači korišteni su za transformaciju zelenih pašnjaka u blizini Sydneyja u bojno polje kakvo je bilo na Okinawi. Nasipi su morali biti podignuti oko perimetra da bi se kamera mogla okrenuti za 360 stepeni, tako da su stabla [[eukaliptus]]a u pozadini pošteđena sječe. Gibson se nije želio uveliko oslanjati na vizualne efekte uz pomoć računara, bilo na ekranu ili u procesu pripreme vizualizacije borbenih scena. Vizualni efekti korišteni su samo za krvave prizore, poput vojnika spaljenih od [[napalm]]a. Tokom snimanja ratnih scena Gibson je koristio prošla iskustva sa snimanja ratnih filmova i vikao je na glumce, stalno ih podsjećajući na to za šta se bore.<ref name="WSJS"/> == Historijska tačnost == [[Datoteka:Doss Maeda.jpg|thumb|Doss na vrhu grebena Maeda 4. maja 1945.]] Nakon rata Doss je odbio mnoge zahtjeve za knjige i filmove jer je bio zabrinut za to na koji bi se način mogli prikazati njegov život, ratna iskustva i adventistička uvjerenja. Nije želio da to bude protumačeno pogrešno ili senzacionalistički. Dossov sin jedinac, Desmond mlađi, izjavio je: "Razlog što je odbijao jest što niko od njih nije poštovao njegov jedini uvjet: da djelo bude istinito. Mislim da u ovom filmu postoji izvanredan nivo istinitosti u pridržavanju glavne priče."<ref name="peoplemag">http://people.com/movies/the-true-story-of-hacksaw-ridge-and-desmond-doss-the-medal-of-honor-winner-who-never-fired-a-shot/</ref> Autori filma promijenili su neke detalje, posebno pozadinsku priču o njegovom ocu, incident kada je Doss izbio pištolj iz ruku oca alkoholičara, te okolnosti sklapanja njegovog prvog braka.<ref name="peoplemag"/><ref name="hist">http://www.historyvshollywood.com/reelfaces/hacksaw-ridge/</ref> Film ne spominje ni njegove prethodne borbene zasluge u [[Bitka za Guam (1944)|Bici za Guam]] i [[Bitka za Leyte|Bici za Leyte]]. Također ostavlja dojam da je Dossova akcija na Okinawi trajala nekoliko dana, ali njegova Medalja časti dodijeljena je za njegove zasluge u periodu tri sedmice.<ref name = "peoplemag"/> == Kritike == {{Citat|Prošle sedmice primijetio sam da je impresivni film ''Ona'' (''Elle'') [[Paul Verhoeven|Paula Verhoevena]] bio njegov prvi film koji je režirao u 10 godina; puka slučajnost, Gibsonov ''Greben spasa'' također je prvi film koji je režirao u 10 godina, nakon ''[[Apocalypto|Apocalypta]]'', poslije čega je zapao u lične skandale. Sudeći po toplom prijemu njegovog novog filma u [[Venecijanski filmski festival|Veneciji]] prije nekoliko mjeseci, moglo bi se reći da mu je sve oprošteno ili, u najmanju ruku, to može biti samo dobar film. Iako se radnja filma događa u Americi i na japanskom otoku [[Okinawa|Okinawi]], gotovo u potpunosti snimljen je u Australiji, zahvaljujući vladinim poreznim aranžmanima. To objašnjava zašto je, s izuzetkom britanskog glumca Andrewa Garfielda, koji igra glavni lik Desmonda Dossa, i [[Vince Vaughn|Vincea Vaughna]], koji igra narednika, gotovo svaki glumac na ekranu Australac, a svi tako uvjerljivo igraju Amerikance. Ako ste pomislili da je 70 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata svaka priča iz tog sukoba pronašla put do ekrana u jednom ili drugom obliku, naravno da niste u pravu. ''Greben spasa'' istinita je priča o Dossu, koji je odrastao u malom gradu na obroncima Blue Ridge Mountainsa u Virginiji i koji je prigrlio adventističku vjeru kao odgovor na ponašanje svog oca alkoholičara (Hugo Weaving), veterana Velikog [Prvog svjetskog] rata, koji je zlostavljao njegovu majku. U smislu pripovijedanja, ove rane scene prilično su konvencionalne, ali su neophodne radi oblikovanja profila čovjeka koji će postati najneobičnijim herojem. Njegovo udvaranje Dorothy (Teresa Palmer), dobroćudnoj medicinskoj sestri, odrađeno je na isti način kao na filmu od prije 50 godina, ali se to može računati kao kompliment; ove scene osjećaju se uvjerljivima za svoje doba. Kad Amerika ulazi u rat, Doss je u dilemi. S jedne strane, patriotski je raspoložen i odlučan služiti svojoj zemlji, ali njegova vjera ne dozvoljava mu da se bori ili čak nosi oružje. Ipak se angažira i shvata da se mora boriti protiv vojne organizacije, pa čak i pod cijenu da bude podvrgnut vojnom sudu prije nego što je – nevoljko – prihvaćen da služi kao nenaoružani bolničar. Ove preliminarne scene traju oko sat vremena na ekranu, ali one su potrebne kao uvod u događaje na Okinawi, na grebenu jezivog imena: Hacksaw Ridge. Ovdje Gibson pojačava intenzitet radnje, snimajući scene ratovanja i sukoba grafičkim realizmom koji nikad ne bi bio prihvatljiv u to vrijeme. Kao režiser, uvijek je prihvatao da snima scene nasilja (što je dokazano u ''Hrabrom srcu'' i ''Pasiji'') i strašnu eksplicitnost dugih sekvenci centralne borbe. Nije to samo grafička priroda prizora – odsječeni ekstremiteti, iznutrice i slično – nego i zbunjenost, buka, haos i činjenica da scene traju tako dugo. To je jedna od najjače uznemirujućih sekvenci koje sam ikad doživio gledajući filmove. Garfield daje vrhunski učinak jer je lik koga glumi neobičan heroj, a tu je i snažna podrška Vaughna (u jednoj od njegovih najboljih uloga), te Sama Worthingtona, Richarda Roxburgha i drugih. Vizualno, film je izuzetan zahvaljujući armiji australijskih tehničara i članova ekipe koji su radili na njemu, na čelu s rođenim [[Novi Zeland|Novozelanđaninom]] sa stalnim prebivalištem u Australiji, Simonom Dugganom, koji je obavljao ulogu snimatelja. Kao režiser, Gibsonov pristup hrabar je i neustrašiv; ovo predstavlja njegov najbolji rad iza kamere dosad. Film se završava snimcima stvarnog Desmonda Dossa iz 2003; to je podsjetnik da je ova gotovo nevjerovatna priča zaista istinita i da Doss mora biti zapamćen kao jedan od najvećih heroja rata. Gibsonov film osigurat će da sjećanje na ovog hrabrog čovjeka uvijek bude živo.<ref>{{cite web|url=http://www.theaustralian.com.au/arts/review/film-reviews-mel-gibsons-hacksaw-ridge-the-light-between-oceans/news-story/73375ebaa2ad631b29451086b5f70678|title=Film reviews: Mel Gibson’s Hacksaw Ridge|work=theaustralian.com.au|access-date=14. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107140756/http://www.theaustralian.com.au/arts/review/film-reviews-mel-gibsons-hacksaw-ridge-the-light-between-oceans/news-story/73375ebaa2ad631b29451086b5f70678|archive-date=7. 11. 2016|url-status=dead}}</ref> |David Stratton, ''[[The Australian]]''}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20161009135525/http://www.hacksawridge.movie/ Zvanični sajt] * {{cite web |url=http://www.lva.virginia.gov/public/dvb/bio.asp?b=Doss_Desmond_Thomas |title=Desmond Thomas Doss (1919–2006) |last1=Leepson |first1=Marc |date=2015 |website=[[Dictionary of Virginia Biography]] |publisher= [[Biblioteka Virginije]] |access-date=11. 7. 2016 |quote=}} * {{IMDb title|2119532}} * [http://www.historyvshollywood.com/reelfaces/hacksaw-ridge/ ''Hacksaw Ridge''] na ''History vs. Hollywood'' * {{Rotten Tomatoes|hacksaw_ridge/|Hacksaw Ridge}} * {{Metacritic film|hacksaw-ridge|Hacksaw Ridge}} [[Kategorija:Filmovi iz 2016.]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Američki biografski filmovi]] [[Kategorija:Američki ratni dramski filmovi]] [[Kategorija:Australski filmovi]] [[Kategorija:Australski biografski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na istinitim događajima]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Mela Gibsona]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u 1945.]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Sydneyju]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Japanu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Južnoj Karolini]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Virginiji]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolje miksanje zvuka]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju montažu]] [[Kategorija:Filmovi o Kopnenoj vojsci Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Filmovi o kršćanstvu]] [[Kategorija:Filmovi o Ratu na Pacifiku]] [[Kategorija:Filmovi "Cross Creek Picturesa"]] [[Kategorija:Filmovi Icon Productionsa]] [[Kategorija:Filmovi Lionsgatea]] jgcfhor6s4lr9x7827u5jid378imral Handball-Bundesliga 0 432151 3937961 3868407 2026-10-30T04:50:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937961 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna liga | logo = | piksela = 150px | država = {{ZID|Njemačka}} | konfederacija = [[Evropska rukometna federacija|EHF]] | osnovana = [[1965.]] | ekipe = 18 | promocija = | ispadanje = [[2. Handball-Bundesliga]] | nivoi = 1 | domaći_kup = | konfederalni_kup = [[Liga prvaka u rukometu|EHF Liga prvaka]]<br>[[EHF kup]] | šampioni = [[SG Flensburg-Handewitt|Flensburg]]<ref>{{cite web|title=Handball-Bundesliga - Tabela|url=https://globalsportsarchive.com/competition/soccer/dkb-handball-bundesliga-2018-2019/regular-season/22877/|website=globalsportsarchive.com|access-date=20. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190918202452/https://globalsportsarchive.com/competition/soccer/dkb-handball-bundesliga-2018-2019/regular-season/22877/|archive-date=18. 9. 2019|url-status=dead}}</ref> | sezona = [[Handball-Bundesliga 2018/2019.|2018/19.]] | najuspješniji_klub = [[THW Kiel]] (20x) | internet_stranica = [http://www.dkb-handball-bundesliga.de/de/ handball-bundesliga.de] | trenutno = }} '''Handball-Bundesliga''' je najviši rang njemačkog rukometa. Liga je sponzorisana od Toyote 2007. godine, te je bila poznata kao ''Toyota Handball-Bundesliga''. 2012. godine sponzor postaje ''Deutsche Kreditbank AG''. Sjedište HBL-a je u Dortmundu. == Historija == Liga je osnovana 1965. godine. Prva sezona je bila 1966-67. Bila je podijeljena u dvije grupe Sjever i Jug. Prvi pobjednik je bio [[VfL Gummersbach]]. Prethodno se igrao ''Deutsche Handballmeisterschaft''. Od 1977. godine se igra samo jedna grupa. U ligi se takmiči 18 klubova. Igra se ukupno 34 kola. Prve tri ekipe ostvaruju plasman u Ligu prvaka, dok se naredne dvije plasiraju u EHF kup. Tri posljednje plasirane ekipe ispadaju u [[2. Handball-Bundesliga]]. Najuspješniji tim lige je [[THW Kiel]] sa 20 osvojenih titula. == Klubovi u sezoni 2019/20. == {| valign=top |- |valign=top| * [[Bergischer HC|Bergischer]] * [[Füchse Berlin]] * [[HBW Balingen-Weilstetten|Balingen-Weilstetten]] * [[TV Bittenfeld|Bittenfeld]] * [[HC Erlangen|Erlangen]] * [[SG Flensburg-Handewitt|Flensburg-Handewitt]] * [[TSG Friesenheim|Friesenheim]] * [[Frisch Auf Göppingen|Göppingen]] * [[TSV Hannover-Burgdorf|Hannover-Burgdorf]] |valign=top| * [[THW Kiel|Kiel]] * [[SC DHfK Leipzig|Leipzig]] * [[TBV Lemgo|Lemgo]] * [[SC Magdeburg|Magdeburg]] * [[MT Melsungen|Melsungen]] * [[GWD Minden|Minden]] * [[HSG Nordhorn-Lingen|Nordhorn-Lingen]] * [[Rhein-Neckar Löwen]] * [[HSG Wetzlar|Wetzlar]] |} ==Prvaci== {| |valign="top" width=0%| {| class=wikitable ! Sezona!! Prvak |- | [[1947–48 Handball-Bundesliga|1947–48]] || [[Berliner SV 1892]] |- | [[1948–49 Handball-Bundesliga|1948–49]] || [[RSV Mülheim a.d. Ruhr]] |- | [[1949–50 Handball-Bundesliga|1949–50]] || [[SV Polizei Hamburg]] |- | [[1950–51 Handball-Bundesliga|1950–51]] || [[SV Polizei Hamburg]] |- | [[1951–52 Handball-Bundesliga|1951–52]] || [[SV Polizei Hamburg]] |- | [[1952–53 Handball-Bundesliga|1952–53]] || [[SV Polizei Hamburg]] |- | [[1953–54 Handball-Bundesliga|1953–54]] || [[Frisch Auf Göppingen]] |- | [[1954–55 Handball-Bundesliga|1954–55]] || [[Frisch Auf Göppingen]] |- | [[1955–56 Handball-Bundesliga|1955–56]] || [[Berliner SV 1892]] |- | [[1956–57 Handball-Bundesliga|1956–57]] || [[THW Kiel]] |- | [[1957–58 Handball-Bundesliga|1957–58]] || [[Frisch Auf Göppingen]] |- | [[1958–59 Handball-Bundesliga|1958–59]] || [[Frisch Auf Göppingen]] |- | [[1959–60 Handball-Bundesliga|1959–60]] || [[Frisch Auf Göppingen]] |- | [[1960–61 Handball-Bundesliga|1960–61]] || [[Frisch Auf Göppingen]] |- | [[1961–62 Handball-Bundesliga|1961–62]] || [[THW Kiel]] |- | [[1962–63 Handball-Bundesliga|1962–63]] || [[THW Kiel]] |- | [[1963–64 Handball-Bundesliga|1963–64]] || [[Berliner SV 1892]] |- | [[1964–65 Handball-Bundesliga|1964–65]] || [[Frisch Auf Göppingen]] |- | [[1965–66 Handball-Bundesliga|1965–66]] || [[VfL Gummersbach]] |- | [[1966–67 Handball-Bundesliga|1966–67]] || [[VfL Gummersbach]] |- | [[1967–68 Handball-Bundesliga|1967–68]] || [[SG Leutershausen]] |- | [[1968–69 Handball-Bundesliga|1968–69]] || [[VfL Gummersbach]] |- | [[1969–70 Handball-Bundesliga|1969–70]] || [[Frisch Auf Göppingen]] |- | [[1970–71 Handball-Bundesliga|1970–71]] || [[GWD Minden|Grün-Weiß Dankersen]] |- | [[1971–72 Handball-Bundesliga|1971–72]] || [[Frisch Auf Göppingen]] |- | [[1972–73 Handball-Bundesliga|1972–73]] || [[VfL Gummersbach]] |- | [[1973–74 Handball-Bundesliga|1973–74]] || [[VfL Gummersbach]] |- | [[1974–75 Handball-Bundesliga|1974–75]] || [[VfL Gummersbach]] |- | [[1975–76 Handball-Bundesliga|1975–76]] || [[VfL Gummersbach]] |- | [[1976–77 Handball-Bundesliga|1976–77]] || [[GWD Minden|Grün-Weiß Dankersen]] |- | [[1977–78 Handball-Bundesliga|1977–78]] || [[TV Grosswallstadt]] |- | [[1978–79 Handball-Bundesliga|1978–79]] || [[TV Grosswallstadt]] |- | [[1979–80 Handball-Bundesliga|1979–80]] || [[TV Grosswallstadt]] |- | [[1980–81 Handball-Bundesliga|1980–81]] || [[TV Grosswallstadt]] |- | [[1981–82 Handball-Bundesliga|1981–82]] || [[VfL Gummersbach]] |- | [[1982–83 Handball-Bundesliga|1982–83]] || [[VfL Gummersbach]] |} |valign="top"| {| class=wikitable |- ! Sezona !! Prvak |- | [[1983–84 Handball-Bundesliga|1983–84]] || [[TV Grosswallstadt]] |- | [[1984–85 Handball-Bundesliga|1984–85]] || [[VfL Gummersbach]] |- | [[1985–86 Handball-Bundesliga|1985–86]] || [[TUSEM Essen]] |- | [[1986–87 Handball-Bundesliga|1986–87]] || [[TUSEM Essen]] |- | [[1987–88 Handball-Bundesliga|1987–88]] || [[VfL Gummersbach]] |- | [[1988–89 Handball-Bundesliga|1988–89]] || [[TUSEM Essen]] |- | [[1989–90 Handball-Bundesliga|1989–90]] || [[TV Grosswallstadt]] |- | [[1990–91 Handball-Bundesliga|1990–91]] || [[VfL Gummersbach]] |- | [[1991–92 Handball-Bundesliga|1991–92]] || [[SG Wallau-Massenheim]] |- | [[1992–93 Handball-Bundesliga|1992–93]] || [[SG Wallau-Massenheim]] |- | [[1993–94 Handball-Bundesliga|1993–94]] || [[THW Kiel]] |- | [[1994–95 Handball-Bundesliga|1994–95]] || [[THW Kiel]] |- | [[1995–96 Handball-Bundesliga|1995–96]] || [[THW Kiel]] |- | [[1996–97 Handball-Bundesliga|1996–97]] || [[TBV Lemgo]] |- | [[1997–98 Handball-Bundesliga|1997–98]] || [[THW Kiel]] |- | [[1998–99 Handball-Bundesliga|1998–99]] || [[THW Kiel]] |- | [[1999–00 Handball-Bundesliga|1999–20]] || [[THW Kiel]] |- | [[2000–01 Handball-Bundesliga|2000–01]] || [[SC Magdeburg]] |- | [[2001–02 Handball-Bundesliga|2001–02]] || [[THW Kiel]] |- | [[2002–03 Handball-Bundesliga|2002–03]] || [[TBV Lemgo]] |- | [[2003–04 Handball-Bundesliga|2003–04]] || [[SG Flensburg-Handewitt]] |- | [[2004–05 Handball-Bundesliga|2004–05]] || [[THW Kiel]] |- | [[2005–06 Handball-Bundesliga|2005–06]] || [[THW Kiel]] |- | [[2006–07 Handball-Bundesliga|2006–07]] || [[THW Kiel]] |- | [[2007–08 Handball-Bundesliga|2007–08]] || [[THW Kiel]] |- | [[2008–09 Handball-Bundesliga|2008–09]] || [[THW Kiel]] |- | [[2009–10 Handball-Bundesliga|2009–10]] || [[THW Kiel]] |- | [[2010–11 Handball-Bundesliga|2010–11]] || [[HSV Hamburg]] |- | [[2011–12 Handball-Bundesliga|2011–12]] || [[THW Kiel]] |- | [[2012–13 Handball-Bundesliga|2012–13]] || [[THW Kiel]] |- | [[2013–14 Handball-Bundesliga|2013–14]] || [[THW Kiel]] |- | [[2014–15 Handball-Bundesliga|2014–15]] || [[THW Kiel]] |- | [[2015–16 Handball-Bundesliga|2015–16]] || [[Rhein-Neckar Löwen]] |- | [[Handball-Bundesliga 2016/2017.|2016–17]] || [[Rhein-Neckar Löwen]] |- | [[Handball-Bundesliga 2017/2018.|2017–18]] || [[SG Flensburg-Handewitt]] |- | [[Handball-Bundesliga 2018/2019.|2018–19]] || [[SG Flensburg-Handewitt]] |} |} ==Klubovi po broju titula== {| class="wikitable" width="1000" |- |[[THW Kiel]] |align="center"|20 |[[Deutsche Handballmeisterschaft 1957|1957]], [[Deutsche Handballmeisterschaft 1962|1962]], [[Deutsche Handballmeisterschaft 1963|1963]], [[Handball-Bundesliga 1993/94|1994]], [[Handball-Bundesliga 1994/95|1995]], [[Handball-Bundesliga 1995/96|1996]], [[Handball-Bundesliga 1997/98|1998]], [[Handball-Bundesliga 1998/99|1999]], [[Handball-Bundesliga 1999/2000|2000]], [[Handball-Bundesliga 2001/02|2002]], [[Handball-Bundesliga 2004/05|2005]], [[Handball-Bundesliga 2005/06|2006]], [[Handball-Bundesliga 2006/07|2007]], [[Handball-Bundesliga 2007/08|2008]], [[Handball-Bundesliga 2008/09|2009]], [[Handball-Bundesliga 2009/10|2010]], [[Handball-Bundesliga 2011/12|2012]], [[Handball-Bundesliga 2012/13|2013]], [[Handball-Bundesliga 2013/14|2014]], [[Handball-Bundesliga 2014/15|2015]]. |- |[[VfL Gummersbach]] |align="center"|12 |[[Deutsche Handballmeisterschaft 1966|1966]], [[Handball-Bundesliga 1966/67|1967]], [[Handball-Bundesliga 1968/69|1969]], [[Handball-Bundesliga 1972/73|1973]], [[Handball-Bundesliga 1973/74|1974]], [[Handball-Bundesliga 1974/75|1975]], [[Handball-Bundesliga 1975/76|1976]], [[Handball-Bundesliga 1981/82|1982]], [[Handball-Bundesliga 1982/83|1983]], [[Handball-Bundesliga 1984/85|1985]], [[Handball-Bundesliga 1987/88|1988]], [[Handball-Bundesliga 1990/91|1991]]. |- |[[Frisch Auf Göppingen]] |align="center"|{{0}}9 |[[Deutsche Handballmeisterschaft 1954|1954]], [[Deutsche Handballmeisterschaft 1955|1955]], [[Deutsche Handballmeisterschaft 1958|1958]], [[Deutsche Handballmeisterschaft 1959|1959]], [[Deutsche Handballmeisterschaft 1960|1960]], [[Deutsche Handballmeisterschaft 1961|1961]], [[Deutsche Handballmeisterschaft 1965|1965]], [[Handball-Bundesliga 1969/70|1970]], [[Handball-Bundesliga 1971/72|1972]]. |- |[[TV Großwallstadt]] |align="center"|{{0}}6 |[[Handball-Bundesliga 1977/78|1978]], [[Handball-Bundesliga 1978/79|1979]], [[Handball-Bundesliga 1979/80|1980]], [[Handball-Bundesliga 1980/81|1981]], [[Handball-Bundesliga 1983/84|1984]], [[Handball-Bundesliga 1989/90|1990]]. |- |[[SV Polizei Hamburg]] |align="center"|{{0}}4 |[[Deutsche Handballmeisterschaft 1950|1950]], [[Deutsche Handballmeisterschaft 1951|1951]], [[Deutsche Handballmeisterschaft 1952|1952]], [[Deutsche Handballmeisterschaft 1953|1953]]. |- |[[SG Flensburg-Handewitt]] |align="center"|{{0}}3 |[[Handball-Bundesliga 2003/04|2004]], [[Handball-Bundesliga 2017/2018.|2018]], [[Handball-Bundesliga 2018/2019.|2019]]. |- |[[TUSEM Essen]] |align="center"|{{0}}3 |[[Handball-Bundesliga 1985/86|1986]], [[Handball-Bundesliga 1986/87|1987]], [[Handball-Bundesliga 1988/89|1989]]. |- |[[TBV Lemgo]] |align="center"|{{0}}2 |[[Handball-Bundesliga 1996/97|1997]], [[Handball-Bundesliga 2002/03|2003]]. |- |[[SG Wallau/Massenheim]] |align="center"|{{0}}2 |[[Handball-Bundesliga 1991/92|1992]], [[Handball-Bundesliga 1992/93|1993]]. |- |[[GWD Minden]] |align="center"|{{0}}2 |[[Handball-Bundesliga 1970/71|1971]], [[Handball-Bundesliga 1976/77|1977]]. |- |[[Berliner SV 1892]]* |align="center"|{{0}}2 |[[Deutsche Handballmeisterschaft 1956|1956]], [[Deutsche Handballmeisterschaft 1964|1964]]. |- |[[Rhein-Neckar Löwen]] |align="center"|{{0}}2 |[[Handball-Bundesliga 2015/2016.|2016]], [[Handball-Bundesliga 2016/2017.|2017]]. |- |[[HSV Hamburg]] |align="center"|{{0}}1 |[[Handball-Bundesliga 2010/11|2011]]. |- |[[SC Magdeburg]] |align="center"|{{0}}1 |[[Handball-Bundesliga 2000/01|2001]]. |- |[[SG Leutershausen]] |align="center"|{{0}}1 |[[Handball-Bundesliga 1967/68|1968]]. |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.dkb-handball-bundesliga.de/de/ Službena stranica] {{Evropske prve rukometne lige}} {{Handball-Bundesliga}} [[Kategorija:Osnivanja u 1965.]] [[Kategorija:Rukometna takmičenja u Njemačkoj]] [[Kategorija:Evropske rukometne lige]] [[Kategorija:Handball-Bundesliga]] cbs2hutr9g25mokeujf8fpdkrdol62n Sa druge strane jastuka 0 439636 3937821 2889704 2026-10-29T12:24:41Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937821 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Sa druge strane jastuka | vrsta = [[Album|Studijski album]] | pozadina = studio | izvođač_gen = [[Bajaga i Instruktori|Bajage i Instruktora]] | slika = | objavljen = [[13. mart]] [[1985]]. | snimljen = | mjesto = | studio = | žanr = [[Rok-muzika|Rok]], [[pop rock]] | dužina = | izdavač = [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]] | producent = [[Kornelije Kovač]]<br>[[Saša Habić]] | prethodni_album = ''[[Pozitivna geografija (Bajaga)|Pozitivna geografija]]''<br>(1984) | ovaj_album = '''''Sa druge strane jastuka'''''<br/>(1985) | sljedeći_album = ''[[Jahači magle]]''<br>(1986) }} '''''Sa druge strane jastuka''''' je drugi studijski [[album]] grupe [[Bajaga i Instruktori]]. Album je objavljen 1985. u produkciji [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]]-a. Iako je prvi album od grupe ''Bajaga i Instruktori'' (prethodni album, [[Pozitivna geografija (Bajaga)|Pozitivna geografija]], je izvorno objavljen kao solo album [[Momčilo Bajagić Bajaga|Bajage]]), album ''Sa druge strane jastuka'' se od strane članova grupe smatra kao njihov drugi studijski album. U knjizi koja obrađuje muzičku scene nekadašnje Jugoslavije ''[[YU 100: najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike]]'' iz 1998. godine, album se navoodi kao 13. od 100 najvećih jugoslavenskih rock i pop albuma u historiji.<ref>{{cite book|last1=Antonić|first1=Duško|last2=Štrbac|first2=Danilo|title= YU 100: najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike|year=1998|publisher=YU Rock Press|location=Belgrade|page=}}</ref> == Spisak pjesama == {{tracklist |headline = |music_credits = yes |lyrics_credits = yes |title1 = 220 |note1 = |music1 = M. Bajagaić |lyrics1 = [[Momčilo Bajagić|M. Bajagić]] |length1 = 3:31 |title2 = Vidi šta mi je uradio od pesme, mama |note2 = |music2 = [[Melanie Safka|M. Safka]] |lyrics2 = M. Bajagić |length2 = 2:45 |title3 = Nemoj da budeš nja nja |note3 = |music3 = M. Bajagić |lyrics3 = M. Bajagić |length3 = 3:48 |title4 = Ti se ljubiš (Na tako dobar način) |note4 = |music4 = M. Bajagić |lyrics4 = M. Bajagić |length4 = 2:54 |title5 = Dobro jutro, džezeri |note5 = |music5 = M. Bajagić |lyrics5 = M. Bajagić |length5 = 3:02 |title6 = Sa druge strane jastuka |note6 = |music6 = M. Bajagić |lyrics6 = M. Bajagić |length6 = 3:52 |title7 = Šarene pilule za Li-Lu-Le |note7 = |music7 = M. Bajagić |lyrics7 = M. Bajagić |length7 = 2:45 |title8 = Dvadeseti vek |note8 = |music8 = M. Bajagić |lyrics8 = M. Bajagić |length8 = 4:26 |title9 = Francuska ljubavna revolucija |note9 = |music9 = M. Bajagić |lyrics9 = [[Žika Milenković (musician)|Ž. Milenković]] |length9 = 3:07 |title10 = Nemoj da se zezaš sa mnom |note10 = |music10 = M. Bajagić |lyrics10 = M. Bajagić |length10 = 2:10 |title11 = Zažmuri |note11 = |music11 = M. Bajagić |lyrics11 = M. Bajagić |length11 = 4:02 }} == Članovi == * [[Momčilo Bajagić]] - gitara, vokali, aranžman * [[Dejan Cukić]] - vokali * [[Žika Milenković]] - vokali * Miroslav Cvetković - [[bas-gitara]], bek vokali * Nenad Stamatović - gitar * Vladimir Golubović - [[bubnjevi]], udaraljke, aranžman == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.discogs.com/Bajaga-Pozitivna-Geografija/release/1050919 ''Pozitivna geografija'' na Discogs] {{Bajaga i Instruktori}} [[Kategorija:Albumi iz 1985.]] [[Kategorija:Albumi Bajage i Instruktora]] [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] 6g61yeqy3su096tqasq6uem0w0xx0xz Queen (album Nicki Minaj) 0 447088 3937779 3836239 2026-10-29T12:12:31Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Albumi u izdanju Republic Recordsa]]; +[[Kategorija:Albumi Niki Minaj]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937779 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Queen NM.jpg|mini|Omot albuma ''Queen'', Nicki Minaj.]] '''Queen''' je četvrti studijski album [[SAD|američke]] [[Hip-hop muzika|reperice]] Nicki Minaj. Objavljen je 10. augusta 2018. To je njen prvi album nakon četiri godine kada je objavljen njen studijski album pod nazivom [[The Pinkprint (album Nicki Minaj)|The Pinkprint]]. Producenti ovog albuma su J. Reid, Juice Wrld, Messy i drugi. Prvi singl s ovog albuma pod nazivom '''Chun-Li''' je objavljen 12. aprila, 2018, zajedno s pjesmom '''Barbie Tingz''' koja se nije našla na albumu. Nakon toga uslijedilo je objavljivanje promotivnog [[singl]]a '''Rich Sex''' zajedno s reperom Lil Waynom, 11. juna, 2018, a već 14. juna, 2018 Nicki objavljuje i drugi singl pod nazivom '''Bed''' zajedno sa pjevačicom [[Ariana Grande|Arianom Grande]]. Album je promovisan sa nekoliko gostovanja na televiziji i njenom koncertnom turnejom ''NickiHndrxx Tour'' sa poznatim reperom Future krajem septembra 2018. Nakon toga je u februaru 2019. slijedila njena koncertna turneja pod nazivom ''Nicki Wrld Tour'' s američkim reperom Juice Wrld-om.<ref name="riaa.com">https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&ar=NICKI+MINAJ&ti=QUEEN</ref> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Albumi iz 2018.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Republic Recordsa]] [[Kategorija:Albumi Niki Minaj]] e96nuxlvztwdqrab3sfycea8sastjcf 3937780 3937779 2026-10-29T12:13:20Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi Niki Minaj]] uklonjena; [[Kategorija:Albumi Nicki Minaj]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937780 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Queen NM.jpg|mini|Omot albuma ''Queen'', Nicki Minaj.]] '''Queen''' je četvrti studijski album [[SAD|američke]] [[Hip-hop muzika|reperice]] Nicki Minaj. Objavljen je 10. augusta 2018. To je njen prvi album nakon četiri godine kada je objavljen njen studijski album pod nazivom [[The Pinkprint (album Nicki Minaj)|The Pinkprint]]. Producenti ovog albuma su J. Reid, Juice Wrld, Messy i drugi. Prvi singl s ovog albuma pod nazivom '''Chun-Li''' je objavljen 12. aprila, 2018, zajedno s pjesmom '''Barbie Tingz''' koja se nije našla na albumu. Nakon toga uslijedilo je objavljivanje promotivnog [[singl]]a '''Rich Sex''' zajedno s reperom Lil Waynom, 11. juna, 2018, a već 14. juna, 2018 Nicki objavljuje i drugi singl pod nazivom '''Bed''' zajedno sa pjevačicom [[Ariana Grande|Arianom Grande]]. Album je promovisan sa nekoliko gostovanja na televiziji i njenom koncertnom turnejom ''NickiHndrxx Tour'' sa poznatim reperom Future krajem septembra 2018. Nakon toga je u februaru 2019. slijedila njena koncertna turneja pod nazivom ''Nicki Wrld Tour'' s američkim reperom Juice Wrld-om.<ref name="riaa.com">https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&ar=NICKI+MINAJ&ti=QUEEN</ref> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Albumi iz 2018.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Republic Recordsa]] [[Kategorija:Albumi Nicki Minaj]] ovpwxt1q6obn7zcu20mqu7f05559l5p Kategorija:Nadarenost 14 447786 3937894 2948977 2026-10-29T15:35:51Z Bosancica by MK 173186 3937894 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Inteligencija]] [[Kategorija:Edukacijska psihologija]] qgjs007aryvewd7ua0tl2eeaxn337po Jahači magle 0 451499 3937815 2978979 2026-10-29T12:23:47Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937815 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Jahači magle | vrsta = [[Album|Studijski album]] | pozadina = studio | izvođač_gen = [[Bajaga i Instruktori|Bajage i Instruktora]] | slika = | objavljen = [[1986]]. | snimljen = 15. juni - 3. august 1986. | mjesto = | studio = | žanr = [[Rok-muzika|Rok]], [[pop rock]] | dužina = 39:15 | izdavač = [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]] | producent = [[Saša Habić]] | prethodni_album = ''[[Sa druge strane jastuka]]''<br>(1985) | ovaj_album = '''''Jahači magle'''''<br/>(1986) | sljedeći_album = ''[[Prodavnica tajni]]''<br>(1988) }} '''''Jahači magle''''' je treći studijski [[album]] grupe [[Bajaga i Instruktori]]. Album je objavljen 1986. u produkciji [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]]-a. Na albumu, u produkciji Saše Habića, učestvovali su brojni gosti: [[Josipa Lisac]] (prateći vokali), Jana Parodovski (iz grupe Jakarta), Vlada Negovanović, Duda Bezuha i Rajko Kojić (bivši Bajagin kolega iz grupe Riblja Čorba) na gitari, Đorđe Petrović na klavijaturama i drugi. Jahači magle ujedno je i posljednji album grupe snimljen sa vokalom Dejanom Cukićem, koji je napustio grupu nakon turneje koja je uslijedila nakon izdavanja albuma a sa ciljem nastavka samostalne karijere. Pjesma "Samo nam je ljubav potrebna" sadrži citat iz pjesme [[The Beatles]] ''[[All You Need Is Love]]''. Album je 1998. godine uvršten na 58. mjesto [[YU 100: najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike|100 najboljih YU rok i pop albuma]]. == Spisak pjesama == Tekst svih pjesama napisao je [[Momčilo Bajagić]] izuzev pjesama gdje su navedeni drugi autori. #"Ja mislim 300 na sat" – 4:41 #"Kao ne zna da je gotivim" – 3:48 #"Gde stiže moje sećanje" – 4:26 #"Red i mir" – 2:57 #"Rimljani" - 4:18 #"Samo nam je ljubav potrebna" ([[Žika Milenković]], M. Bajagić, [[Lennon-McCartney]]) – 3:54 #"Strah od vozova" – 5:34 #"Bam, bam, bam" – 5:10 #"442 do Beograda" – 4:42 == Članovi == === Stalna postava === * [[Momčilo Bajagić]] - gitara, vokali, aranžman * [[Dejan Cukić]] - vokali * [[Žika Milenković]] - vokali * Miroslav Cvetković - [[bas-gitara]], prateći vokali * Nenad Stamatović - gitar * Saša Lokner - klavijature * Vladimir Golubović - [[bubnjevi]], udaraljke, aranžman === Gostujući članovi === * Jane Parđovski - gitara (pjesma br. 2) * Vlada Negovanović - gitara (pjesme br. 3. i 8) * Rajko Kojić - gitara (pjesma br. 7) * Duda Bezuha - gitara (samostalno na pjesmi br. 7) * Nenad Stefanović - bas-gitara (pjesma br. 2) * Slobodan Božanić - fretless bass * Nenad Nesa Petrović - saksofon * Goran Grbić - [[truba]] * Đorđe Petrović, klavijature (pjesma br. 5), backing vocals (pjesma br. 5) * Josipa Lisac - prateći vokali (pjesma br. 1) * Nera - prateći vokali (pjesme br: 2. i 4) * Saša Habić - producent, udaranje dlanovima (pjesma br. 9) * Kornelije Kovač - aranžman (pjesma br. 5) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.discogs.com/Bajaga-Instruktori-Jahači-Magle/release/1487328 ''Jahači magle'' na Discogs]u * ''EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006'', Janjatović Petar; {{ISBN|978-86-905317-1-4}} {{Bajaga i Instruktori}} [[Kategorija:Albumi iz 1986.]] [[Kategorija:Albumi Bajage i Instruktora]] [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] kc554jzw1zp9j7bzumjqv46wkojq6vm Prodavnica tajni 0 451500 3937819 3509271 2026-10-29T12:24:34Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937819 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Prodavnica tajni | vrsta = [[Album|Studijski album]] | pozadina = studio | izvođač_gen = [[Bajaga i Instruktori|Bajage i Instruktora]] | slika = | objavljen = [[1988]]. | snimljen = jesen 1988. | mjesto = | studio = | žanr = [[Rok-muzika|Rok]], [[pop rock]], folk | dužina = 33:52 | izdavač = [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]] | producent = [[Saša Habić]] | prethodni_album = ''[[Jahači magle]]''<br>(1986) | ovaj_album = '''''Prodavnica tajni'''''<br/>(1988) | sljedeći_album = ''[[Neka svemir čuje nemir]]''<br>(1989) }} '''''Prodavnica tajni''''' je četvrti studijski [[album]] grupe [[Bajaga i Instruktori]]. Album je objavljen 1988. u produkciji [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]]-a. Album je 1998. godine uvršten na 79. mjesto [[YU 100: najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike|100 najboljih YU rok i pop albuma]]. == O albumu == Vođa grupe Bajaga i Instruktori Momčilo Bajagić je 2008. godine izjavio da je na pjesmama albuma radio tokom svog odmora u [[Tajland]]u, turneje po bivšem [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] kao i tokom boravka u Beogradu.<ref name="20 godina Prodavnice tajni">{{Cite web |url=http://www.popboks.com/vest.php?ID=8686 |title="20 godina Prodavnice tajni", popboks.com |access-date=30. 1. 2019 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012215745/http://www.popboks.com/vest.php?ID=8686 |url-status=dead }}</ref> Prodavnica tajni snimljena je u studijima Radija Novi Sad, jer je, kako je Bajaga izjavio, pritisak novinara bio prevelik da bi se snimanje obavilo u Beogradu odakle je i grupa.<ref name="20 godina Prodavnice tajni"/> Album je dobio ime po knjizi italijanskog romanopisca [[Dino Buzzati|Dine Buzzatija]] ''La boutique del mistero''. Bajaga je izjavio da mu se ta knjiga sviđa ali da pjesme s albuma nemaju nikakve poveznice s knjigom.<ref name="20 godina Prodavnice tajni"/> Prodavnica tajni je obilježila laganu stilsku promjenu u zvuku benda. Pjesme su bile jednostavnije, bez puhačkih instrumenata čestih na prethodnim albumima grupe a na bazi akustičnih gitara i klavijatura, kao i po tome što pjesme ''Plavi safir'', ''Vesela pjesma'', ''Život je nekad siv, nekad žut'' i ''Ruski voz'' sadrže elemente narodne muzike. == Spisak pjesama == {{tracklist |headline = |title1 = Gore-dole |note1 = |music1 = M. Bajagić |lyrics1 = [[Momčilo Bajagić|M. Bajagić]] |length1 = 3:50 |title2 = Plavi safir |note2 = |music2 = M. Bajagić |lyrics2 = M. Bajagić |length2 = 4:40 |title3 = Verujem - Ne verujem |note3 = |music3 = M. Bajagić |lyrics3 = M. Bajagić |length3 = 3:20 |title4 = Godine prolaze |note4 = |music4 = M. Bajagić |lyrics4 = M. Bajagić |length4 = 3:43 |title5 = Ruski voz |note5 = |music5 = M. Bajagić, [[Žika Milenković (musician)|Ž. Milenković]] |lyrics5 = M. Bajagić |length5 = 4:09 |title6 = Vesela pesma |note6 = |music6 = Ž. Milenković |lyrics6 = Ž. Milenković |length6 = 3:33 |title7 = Tišina |note7 = |music7 = M. Bajagić |lyrics7 = M. Bajagić |length7 = 4:50 |title8 = Život je nekad siv, nekad žut |note8 = |music8 = M. Bajagić, Ž. Milenković |lyrics8 = M. Bajagić |length8 = 3:49 |title9 = Od kada tebe volim |note9 = |music9 = M. Bajagić |lyrics9 = M. Bajagić |length9 = 3:58 }} == Članovi == === Stalna postava === * [[Momčilo Bajagić]] - vokali, gitara, akustična gitara, aranžman * [[Žika Milenković]] - vokali, aranžman * [[Miroslav Cvetković]] - bass-gitara, prateći vokali, aranžman * Saša Lokner - klavijature, prateći vokali, aranžman * Nenad Stamatović - gitara, prateći vokali * Vladimir Golubović - [[bubnjevi]], prateći vokali, aranžman === Gostujući članovi === * Branko Mačić - jazz gitara * Davor Rodik - gitara * Vlada Negovanović - gitara * Bata Božanić - bass-gitara * Saša Dragić - prateći vokali, izvršni producent * Saša Habić - producent, aranžman * Jan Šaš - snimatelj * Ivica Vlatković - snimatelj (pjesme: 2. i 8) * Miša Đurić - tehničar == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.discogs.com/Bajaga-I-Instruktori-Prodavnica-Tajni/release/1159860 ''Prodavnica tajni'' na Discogs] * ''EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006'', Janjatović Petar; {{ISBN|978-86-905317-1-4}} {{Bajaga i Instruktori}} [[Kategorija:Albumi iz 1988.]] [[Kategorija:Albumi Bajage i Instruktora]] [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] 00kw0cvezi0jw0djnwzk29989843h9o Cvetak zanovetak 0 452322 3937813 3511691 2026-10-29T12:23:37Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]]; +[[Kategorija:Albumi Svetlane Ražnatović]]; +[[Kategorija:Albumi iz 1998.]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937813 wikitext text/x-wiki '''''Cvetak zanovetak''''' je prvi studijski LP album [[srbija]]nske folk pjevačice [[Ceca|Svetlane Cece Ražnatović]], koji je objavljen u junu 1988. za diskografsku kuću [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]].<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Ceca-Orkestar-Mirka-Kodi%C4%87a-Ceca/master/400037|title=Ceca, Orkestar Mirka Kodića - Ceca|website=Discogs|language=en|access-date=4. 3. 2019}}</ref> Album je prodat u tiražu od 50.000 promjeraka, a prva javna promocija održana je na poznatom folk festivalu na [[Ilidža|Ilidži]].<ref>{{Cite web|url=https://www.dailymotion.com/video/x1di810|title=Ceca - Cvetak zanovetak (Prvi nastup) - video dailymotion|website=Dailymotion|language=en|access-date=4. 3. 2019}}</ref> == Spisak pjesama == # "Cvetak zanovetak" # "Želim te u mladosti" # "Đački spomenari" # "Veliko srce" # "Kuda žuriš" # "Očima te pijem" # "Detelina sa četiri lista" # "Eto, eto, prođe leto" # "Ja tebe hoću" (duet [[Ljuba Lukić]]) == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] [[Kategorija:Albumi Svetlane Ražnatović]] [[Kategorija:Albumi iz 1998.]] gi7ihi4lsue6aa5z9xhyl4j34ckhkhm Ludo srce 0 452332 3937816 3510968 2026-10-29T12:24:15Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]]; +[[Kategorija:Albumi Svetlane Ražnatović]]; +[[Kategorija:Albumi iz 1989.]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937816 wikitext text/x-wiki '''Ludo srce''' je drugi studijski album srbijanske folk pjevačice [[Ceca|Svetlane Cece Ražnatović]]<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Svetlana-Veli%C4%8Dkovi%C4%87-Ceca-Ludo-Srce/master/587456|title=Svetlana Veličković Ceca* - Ludo Srce|website=Discogs|language=en|access-date=4. 3. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Svetlana-Veli%C4%8Dkovi%C4%87-Ceca-Ludo-Srce/release/2830401|title=Svetlana Veličković Ceca* - Ludo Srce|website=Discogs|language=en|access-date=4. 3. 2019}}</ref>. Obavljen je u mjesecu [[maj]]u [[1989.|1989]]. godine na ploči i kaseti. Izdavač albuma je produkcijska kuća [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]]. Album je prodat u tiražu od oko 150.000 primjeraka. Na albumu se nalaze sljedeće pjesme: # Ludo srce # Lepotan # Budi dečko moj # Greška # Zabraniću srcu da te voli # Dođi # Hej ljubavi, ljubavi # Od glave do pete. == Reference == [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] [[Kategorija:Albumi Svetlane Ražnatović]] [[Kategorija:Albumi iz 1989.]] irht6x4mo3c85v2y6b2jzbbbncwi69q Babaroga (pjesma) 0 452378 3937810 3512513 2026-10-29T12:22:14Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]]; +[[Kategorija:Albumi Svetlane Ražnatović]]; +[[Kategorija:Albumi iz 1991.]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937810 wikitext text/x-wiki '''Babaroga''' je četvrti studijski album srbijanske folk pjevačice [[Ceca|Svetlane Cece Ražnatović]] koji je objavljen mjeseca [[Juni|juna]] [[1991.|1991]]. godine na kaseti i ploči za diskografsku kuću [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]]<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Ceca-Ceca/release/2265656|title=Ceca - Ceca|website=Discogs|language=en|access-date=5. 3. 2019}}</ref>. Album je prodat u tiražu od 200.000 primjeraka. "Babaroga" sadrži sljedeće pjesme<ref>{{Citation|url=https://www.youtube.com/watch?v=vSXn6GxTbas|title=Ceca - Babaroga - (VHS PGP RTB 1991)|last=Svetlana Ceca Raznatovic|date=19. 6. 2013|access-date=5. 3. 2019}}</ref>: # Babaroga # Volim te # Izbriši, vetre, trag # Hej, vršnjaci # Sto put sam se zaklela # Da si nekad do bola voleo # Ne kuni, majko # Bivši # Mokra trava. == Reference == [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] [[Kategorija:Albumi Svetlane Ražnatović]] [[Kategorija:Albumi iz 1991.]] 0fx211cgyb2yvu7pzx8y3irbmc5qf92 3937877 3937810 2026-10-29T14:26:14Z Palapa 383 /* Reference */ 3937877 wikitext text/x-wiki '''Babaroga''' je četvrti studijski album srbijanske folk pjevačice [[Ceca|Svetlane Cece Ražnatović]] koji je objavljen mjeseca [[Juni|juna]] [[1991.|1991]]. godine na kaseti i ploči za diskografsku kuću [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]]<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Ceca-Ceca/release/2265656|title=Ceca - Ceca|website=Discogs|language=en|access-date=5. 3. 2019}}</ref>. Album je prodat u tiražu od 200.000 primjeraka. "Babaroga" sadrži sljedeće pjesme<ref>{{Citation|url=https://www.youtube.com/watch?v=vSXn6GxTbas|title=Ceca - Babaroga - (VHS PGP RTB 1991)|last=Svetlana Ceca Raznatovic|date=19. 6. 2013|access-date=5. 3. 2019}}</ref>: # Babaroga # Volim te # Izbriši, vetre, trag # Hej, vršnjaci # Sto put sam se zaklela # Da si nekad do bola voleo # Ne kuni, majko # Bivši # Mokra trava. == Reference == [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] [[Kategorija:Albumi Svetlane Ražnatović]] [[Kategorija:Albumi iz 1991.]] <references /> == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} 92v8516yvpnifqpw04tnpzzw78nj5dp 3937878 3937877 2026-10-29T14:26:41Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Babaroga]] na [[Babaroga (pjesma)]] bez ostavljanja preusmjerenja 3937877 wikitext text/x-wiki '''Babaroga''' je četvrti studijski album srbijanske folk pjevačice [[Ceca|Svetlane Cece Ražnatović]] koji je objavljen mjeseca [[Juni|juna]] [[1991.|1991]]. godine na kaseti i ploči za diskografsku kuću [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]]<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Ceca-Ceca/release/2265656|title=Ceca - Ceca|website=Discogs|language=en|access-date=5. 3. 2019}}</ref>. Album je prodat u tiražu od 200.000 primjeraka. "Babaroga" sadrži sljedeće pjesme<ref>{{Citation|url=https://www.youtube.com/watch?v=vSXn6GxTbas|title=Ceca - Babaroga - (VHS PGP RTB 1991)|last=Svetlana Ceca Raznatovic|date=19. 6. 2013|access-date=5. 3. 2019}}</ref>: # Babaroga # Volim te # Izbriši, vetre, trag # Hej, vršnjaci # Sto put sam se zaklela # Da si nekad do bola voleo # Ne kuni, majko # Bivši # Mokra trava. == Reference == [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] [[Kategorija:Albumi Svetlane Ražnatović]] [[Kategorija:Albumi iz 1991.]] <references /> == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} 92v8516yvpnifqpw04tnpzzw78nj5dp Maskarada 0 452384 3937811 3511750 2026-10-29T12:22:57Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]]; +[[Kategorija:Albumi iz 1997.]]; +[[Kategorija:Albumi Svetlane Ražnatović]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937811 wikitext text/x-wiki '''Maskarada''' je deveti studijski album srbijanske folk pjevačice [[Ceca|Svetlane Cece Ražnatović]]. Objavljen je za diskografsku kuću [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTS]] mjeseca [[Juni|juna]] [[1997.|1997]]. godine<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Ceca-Mili-I-Marina-Maskarada/release/2265596|title=Ceca & Mili* I Marina* - Maskarada|website=Discogs|language=en|access-date=5. 3. 2019}}</ref>. Prodat je u tiražu od 215.000 primjeraka. Na albumu se nalaze sljedeće pjesme: # Maskarada # Nevaljala # Pogrešan broj # Kažem da te volim # Nagovori # Vreteno # Noćas kuća časti # Da ne čuje zlo # I bogati plaču # Maskarada (instrumental)<ref>{{Cite web|url=https://soundcloud.com/media-plus-rs/sets/ceca-album-maskarada-1997-pgp|title=Ceca - Album: Maskarada - 1997 PGP RTS|website=SoundCloud|language=en|access-date=5. 3. 2019}}</ref>. == Reference == [[Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a]] [[Kategorija:Albumi iz 1997.]] [[Kategorija:Albumi Svetlane Ražnatović]] nxfsldope2wqxpsp1rygcfwukfyhxka Masakr u Avtovcu 0 452434 3937968 3813431 2026-10-30T07:48:08Z ~2026-57708-36 187423 3937968 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Avtovcu | slika = | opis_slike = | lokacija = [[Avtovac]], općina [[Gacko]] | meta = [[Bošnjaci]] | koordinate = | datum = [[28. juni]] [[1941]]. | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = Masovno ubistvo | mrtvih = 47 | ranjenih = | počinitelji = [[Četnici]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u Avtovcu'''<ref>{{Cite web|url=http://www.znaci.net/00003/446.pdf|title=Genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu, Wayback Machine|last=Čekić|first=Smail|website=www.znaci.net|access-date=4. 2. 2026|archive-date=15. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201015034712/http://www.znaci.net/00003/446.pdf|url-status=dead}}</ref> počinili su [[četnici]] 28. juna 1941. u [[Gacko|gatačkom]] selu [[Avtovac]]. Ubijeno je 47 [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Napad na selo započeo je u tri sata ujutro. Bošnjaci su otpor pružali sve do pred večer, kada je nestalo municije. Jedan dio stanovništva uspio je pobjeći. Cijelo selo je spaljeno. Četnici su zarobljenim Bošnjacima sijekli dijelove tijela i vadili organe. Jedan muškarac je živ bačen u vatru. 1. augusta 1941. u selo su ušli [[Hrvatsko domobranstvo|domobrani]] i [[italija]]nska vojska. Za njima su došli i Bošnjaci koji su odmah pristupili pokopu mrtvih. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Zločini nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:1941. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1941. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Gacko]] [[Kategorija:Masakri u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Ratni zločini u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]] gtovzusvd0tqbtjuk6xnr1110xmwk21 Masakr u Koritniku 0 452524 3937973 3806936 2026-10-30T07:57:25Z ~2026-57708-36 187423 3937973 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Koritniku | slika = | opis_slike = | lokacija = [[Koritnik (Višegrad)|Koritnik]], općina [[Višegrad]] | meta = [[Bošnjaci]] | koordinate = | datum = [[januar]] [[1942]]. | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = Masovno ubistvo | mrtvih = 7 ili više | ranjenih = | počinitelji = [[Četnici]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u Koritniku''' predstavlja ubistvo najmanje sedam [[Bošnjaci|bošnjačkih]] civila iz [[višegrad]]skog sela [[Koritnik (Višegrad)|Koritnik]] u januaru 1942. Masakr je počinila grupa od 20 četnika iz Hubave i Koritnika pod komandom Vuka Medenice. Po ulasku u Koritnik, Medenica je naredio muškarcima da dođu do njega. Iz reda je izveden Mehmed Kurspahić nakon čega mu je oguljena koža, a onda je primoran da padne na [[sedžda|sedždu]] pri čemu je ubijen kada mu je zaboden nož u leđa. Kad je pred Medenicu dovedeno dijete staro 9 godina, on je naredio da ga puste te je rekao da je odlučio poubijati sve Bošnjake starije od 12 godina. Ubijeno je još najmanje šest osoba. == Literatura == * {{cite book |last=Čekić |first=Smail |date=1996 |title=Genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu |url=http://www.znaci.net/00003/446.pdf |location= |publisher=Udruženje Muslimana za antigenocidne aktivnosti |page= |isbn= |access-date=9. 3. 2019 |archive-date=15. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201015034712/http://www.znaci.net/00003/446.pdf |url-status=dead }} {{Zločini nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Višegrad]] [[Kategorija:1942. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1942. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Ratni zločini u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]] p692ya50mphptzieozwk68rd7drf2fq Masakr u Čajniču 0 452532 3937969 3813436 2026-10-30T07:50:57Z ~2026-57708-36 187423 3937969 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Čajniču | slika = | opis_slike = | lokacija = [[Čajniče|Čajnički]] kotar | meta = [[Bošnjaci]] | koordinate = | datum = kraj [[1941]]. – početak [[1942]]. | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = Masovno ubistvo | mrtvih = oko 1.500 | ranjenih = | počinitelji = [[Četnici]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u Čajniču'''<ref>{{Cite web|url=http://www.znaci.net/00003/446.pdf|title=Genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu, Wayback Machine|last=Čekić|first=Smail|website=www.znaci.net|access-date=4. 2. 2026|archive-date=15. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201015034712/http://www.znaci.net/00003/446.pdf|url-status=dead}}</ref> je ubistvo oko 1.500 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] [[Čajniče|čajničkog]] kotara koje su krajem 1941. i početkom 1942. počinili [[četnici]]. Oko 1.000 ljudi ubijeno je na području općine [[Batovo]], a oko 500 na području općine [[Milatkovići]]. Veliki broj žena je silovan. Zločini nad Bošnjacima započeli su nakon povlačenja [[italija]]nske vojske iz kotara, kada su vlast preuzeli lokalni četnici kojima su se pridružili oni iz [[Foča|Foče]] i [[Goražde|Goražda]]. Veće grupe izbjeglica pobjegle su nakon pokolja u druge gradove, uglavnom u [[Višegrad]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Zločini nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Čajniče]] [[Kategorija:1941. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1942. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1941. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1942. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Ratni zločini u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]] 59cor80qrdz0kevtj7x006owm2hes7p Masakr u Kreminu 0 452624 3937972 3806939 2026-10-30T07:55:42Z ~2026-57708-36 187423 3937972 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Kreminu | slika = | opis_slike = | lokacija = Kremin, općina [[Ustikolina]] | meta = [[Bošnjaci]] | koordinate = | datum = [[oktobar]] [[1942]]. | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = Masovno ubistvo | mrtvih = 24 | ranjenih = | počinitelji = [[Četnici]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u Kreminu''' predstavlja ubistvo 24 žena i djece u selu Kremin, koje se nalazilo u općini [[Ustikolina]] [[foča]]nskog sreza. Masakr su počinili [[četnici]], koji su preko noći početkom oktobra 1942. okružili i ušli u selo. Selo je bilo bez muškog stanovništva, jer su muškarci pobijeni početkom godine. Starije žene i djeca odmah su poklani, a mlađe žene i djevojke odvedene su u štalu gdje su silovane, a zatim pobijene. Tijela ubijenih ubačena su u štalu koja je zatim spaljena. == Literatura == * {{cite book |last=Čekić |first=Smail |date=1996 |title=Genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu |url=http://www.znaci.net/00003/446.pdf |location= |publisher=Udruženje Muslimana za antigenocidne aktivnosti |page= |isbn= |access-date=16. 3. 2019 |archive-date=15. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201015034712/http://www.znaci.net/00003/446.pdf |url-status=dead }} {{Zločini nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Foča (Republika Srpska)]] [[Kategorija:Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)]] [[Kategorija:1942. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1942. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Ratni zločini u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]] tif7rfdtei71y08g711cg4t9ama1wti Masakr u Starom Brodu 0 452626 3937974 3805600 2026-10-30T07:58:47Z ~2026-57708-36 187423 3937974 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Starom Brodu | slika = | opis_slike = | lokacija = Stari Brod, općina [[Žlijeb]] | meta = [[Bošnjaci]] | koordinate = | datum = [[4. novembar]] [[1942]]. | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = Masovno ubistvo | mrtvih = 450 – 500 | ranjenih = | počinitelji = [[Četnici]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u Starom Brodu''' predstavlja ubistvo između 450 i 500 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] [[žlijeb]]ske općine od strane [[četnici|četnika]] 4. novembra 1942. Općina Žlijeb nalazila se na desnoj obali rijeke [[Drina|Drine]]. Prije [[Drugi svjetski rat|rata]] imala je oko 11.000 stanovnika, od čega 75% Bošnjaka. Ovo područje poznato je pod nazivom Župa. Nakon [[Masakr u višegradskom kotaru|prvih pokolja]] [[višegrad]]skih Bošnjaka u decembru 1941, stanovništvo Župe izbjeglo je u grad. Dio se u februaru vratio u Župu na nagovor četnika koji su obećali sigurnost. 4. novembra 1942. četnici su u [[Vlahovići (Višegrad)|Vlahovićima]] okupili 159 osoba i odveli ih u [[Gornje Štitarevo|Štitarevo]], rekavši im da Bošnjaci i [[Srbi]] više ne mogu živjeti jedni do drugih. U Štitarevo je kasnije dovedeno oko 320 osoba iz Žlijeba, [[Presjeka (Višegrad)|Presjeke]], [[Prelovo|Prelova]], [[Omerovići (Višegrad)|Omeragića]], [[Rutenovići|Rutenovića]], [[Resnik (Višegrad)|Resnika]], [[Rijeka (Višegrad)|Rijeke]], [[Madžarevići|Madžarevića]], [[Kurtalići|Kurtalića]] i [[Kapetanovići|Kapetanovića]]. Oko 17 i 18 sati stanovništvo je na području Starog Broda prebačeno na lijevu obalu Drine, gdje je ubačeno u štale, koje su zatim spaljene. Sa četnicima su tokom pokolja sarađivali [[Milan Nedić|nedićevci]], koji su čuvali stražu. Četnici su preko noći poslali srpsku djecu iz [[Hrtar (Višegrad)|Hrtara]] da pokupe kosti i bace ih u Drinu u pokušaju prikrivanja zločina. == Literatura == * {{cite book |last=Čekić |first=Smail |date=1996 |title=Genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu |url=http://www.znaci.net/00003/446.pdf |location= |publisher=Udruženje Muslimana za antigenocidne aktivnosti |page= |isbn= |access-date=16. 3. 2019 |archive-date=15. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201015034712/http://www.znaci.net/00003/446.pdf |url-status=dead }} {{Zločini nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Višegrad]] [[Kategorija:1942. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1942. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Ratni zločini u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]] h7h8ps2bpg50mrqstpgekib16b4ldvf Masakr u Bijelom Polju 0 452642 3937970 3805601 2026-10-30T07:52:38Z ~2026-57708-36 187423 3937970 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Bijelom Polju | slika = | opis_slike = | lokacija = [[Bijelo Polje|Bjelopoljski]] srez | meta = [[Bošnjaci]] | koordinate = | datum = [[januar]] [[1943]]. | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = Masovno ubistvo | mrtvih = oko 1.400 | ranjenih = | počinitelji = [[Četnici]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u Bijelom Polju''' predstavlja masovno ubistvo [[Bošnjaci|Bošnjaka]] [[Bijelo Polje|bjelopoljskog]] sreza u januaru 1943, od strane pripadnika Limsko-četničkih sandžačkih odreda pod komandom Pavla Đurišića. Ubijeno je 1.400 osoba, od čega 1.000 civila. Spaljena su 33 sela na desnoj obali [[Lim (rijeka)|Lima]]: Voljavac, Gubavač, Rodijelja, Ušanovići, Presečenik, Baturiće, Donji Vlah, Mirojevići, Šolja, Radojeva Glava, Mediše, Pobretići, Donja Kostenica, Stubo, Vrh, Zminac, Šipovice, Negobratina, Osmanbegovo Selo, Dupljaci, Jasen, Kostići, Kaševar, Ivanje, Godijevo, Žilići, Gornja Crnča, Vrba, Gornji Radulići, Crhalj, Kradenik, Sipanje i Ličine. Prema četničkim izvještajima, poginulo je 400 boraca i 1.000 civila. Nakon što su bošnjačke kuće spaljene, stoku su odvele [[Srbi|srpske]] izbjeglice. [[Italija]]ni su pokušali intervenisati, poslavši dvije pješadijske čete i artiljerijske jedinice, ali su se povukli nakon manjeg sukoba sa četnicima i prijetnje Đurišića da će im objaviti rat. == Literatura == * {{cite book |last=Čekić |first=Smail |date=1996 |title=Genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu |url=http://www.znaci.net/00003/446.pdf |location= |publisher=Udruženje Muslimana za antigenocidne aktivnosti |page= |isbn= |access-date=16. 3. 2019 |archive-date=15. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201015034712/http://www.znaci.net/00003/446.pdf |url-status=dead }} {{Zločini nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Bijelo Polje]] [[Kategorija:Sandžak]] [[Kategorija:1943. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1943. u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Masakri u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Masakri u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Crna Gora u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]] 5a9e46c4i06k89my5vxvzozr7tup77v Masakri u Jošanici i Slatini 0 452643 3937971 3806941 2026-10-30T07:54:30Z ~2026-57708-36 187423 3937971 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakri u Jošanici i Slatina | slika = | opis_slike = | lokacija = Općine [[Jošanica (Foča)|Jošanica]] i [[Slatina (Čajniče)|Slatina]] | meta = [[Bošnjaci]] | koordinate = | datum = krajem [[1942]]. | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = Masovno ubistvo | mrtvih = oko 300 | ranjenih = | počinitelji = [[Četnici]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakri u Jošanici i Slatini''' predstavljaju masovno ubistvo oko 300 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] ovih dviju općina koje su krajem 1942. počinili [[četnici]]. Zločini su počeli već padom ovih područja u četničke ruke tokom augusta. U [[Grdijevići]]ma je 57 osoba zatočeno u kuću koja je potom spaljena. Od septembra je na području Jošanice ubijeno 200 osoba. Došlo je i do slučajeva silovanja, a neke su žene bježeći od četnika izvršile samoubistvo skokom u [[Drina|Drinu]]. == Literatura == * {{cite book |last=Čekić |first=Smail |date=1996 |title=Genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu |url=http://www.znaci.net/00003/446.pdf |location= |publisher=Udruženje Muslimana za antigenocidne aktivnosti |page= |isbn= |access-date=16. 3. 2019 |archive-date=15. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201015034712/http://www.znaci.net/00003/446.pdf |url-status=dead }} {{Zločini nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Foča (Republika Srpska)]] [[Kategorija:Čajniče]] [[Kategorija:1942. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1942. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Ratni zločini u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]] 56ylhj95o7nbapgkf1wflrv1lfv3l8l Please Please Me 0 452903 3937803 3827792 2026-10-29T12:18:48Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937803 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Please Please Me | vrsta = | pozadina = | izvođač_gen = [[The Beatles]] | slika = Omot Please Please Me.jpg | alt = | objavljen = 22. 3. 1963. | snimljen = 11. 9. 1962. - 20. 2. 1963. | mjesto = [[London]] | studio = [[Abbey Road Studios]] | žanr = [[Rock]], [[Pop]] | trajanje = 32:15 | izdavač = [[Parlophone]] | producent = [[George Martin]] | prethodni_album = [[My Bonnie]]<br />(1962) | ovaj_album = Please Please Me<br />(1963) | sljedeći_album = [[With the Beatles]]<br />(1963) }} '''Please Please Me''' je prvi [[album]] engleskog rok benda [[The Beatles]]. [[Parlophone]], izdavačka kuća Beatlesa je požurila sa prodavanjem albuma 23. marta 1963.{{sfn|Lewisohn|1988|p=350}} u Velikoj Britaniji da kapitalizira na uspjehu singlova benda "[[Please Please Me (pjesma)|Please Please Me]]" (broj 1 na većini hit lista, ali jedino broj 2 na ''Record Retailer'', koji bi kasnije postao [[UK Singles Chart]]){{sfn|MacDonald|1994|p=46}} i "[[Love Me Do]]" (broj 17). Album je zadržao prvo mjesto na hit listi ''Record Retailera'' za 30 sedmica. Događaj bez presedana za pop album u to vrijeme. Od 14 pjesama na albumu, osam od njih su napisali duo [[John Lennon]] i [[Paul McCartney]] (originalno napisano kao McCartney-Lennon). Američki magazin [[Rolling Stone]] je kasnije napisao o ovim originalnim kompozicijama kao dokaz da su Beatlesi "[izumili] ideju nezavisnog rok benda, sami pisući svoje hitove i svirajući svoje instrumente."{{sfn|Rolling Stone|2007}} U 2012. godini, Rolling Stone je u listi 500 najboljih albuma svih vremena stavio "Please Please Me" na 39. mjestu.<ref name="rollingstone1">{{cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-please-please-me-20120524|title=500 Greatest Albums of All Time: The Beatles, 'Please Please Me'|year=2012|work=Rolling Stone|access-date=15. 2. 2013|archive-date=22. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121022191705/https://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-please-please-me-20120524|url-status=dead}}</ref> == Snimanje == {{Proširiti sekciju}} == Distribucija == {{Proširiti sekciju}}''Please Please Me'' je pušten u prodaju od izdavačke kuće [[Parlophone]] kao [[mono]] [[long play]] album 22. marta 1963. i ostao je na katalozima prodajnih kuća u Velikoj Britaniji do dan danas. Stereo verzija je puštena u prodaju 26. aprila, više od mjesec dana nakon originalne mono verzije. Formati distribucije: * Ploča sa 12 inča (stereo i mono)<ref name=":0">{{cite web|url=https://www.discogs.com/The-Beatles-Please-Please-Me/release/430964|title=The Beatles - Please Please Me|website=Discogs|access-date=2. 1. 2019}}</ref> * [[Kasetofon]] (3-3/4 inča po sekundi) (mono) [nestalo u kasnim 1960tim]<ref>{{cite web|url=https://rateyourmusic.com/release/album/the-beatles/please-please-me-4/|title=Please Please Me by The Beatles|publisher=|access-date=2. 1. 2019|via=rateyourmusic.com}}</ref> * Kasetofon (3-3/4 inča po sekundi (mono)+(stereo)) [nestalo u sredini 1970tih] * [[Kaseta 8]] (stereo) [nestalo u kasnim 1970tim] * [[Audiokaseta]] (originalno puštena u prodaju kao stereo, od 1988. nadalje kao mono) [nestalo u kasnim 1990tima]<ref name=":0" /> * [[Compact disc]] (originalna verzija 1987.) (mono) [nestalo 2009.]<ref name=":0" /> * Compact disc (restorirana verzija 2009.) (stereo i mono kao ograničeno izdanje)<ref name=":0" /> * Ploča (ponovno izdanje ploče iz 1963. ali koristeći restauriranu verziju iz 2009 na ploču od 180g) (stereo) * Ploča (ponovno izdanje originalne mono verzije na ploči od 180g) (mono) U Sjedinjenim Američkim Državama, većina pjesama na ovom albumu su prvo izdata na albumu ''[[Introducing... The Beatles]]'' od izdavačke kuće Vee-Jay Records 1964. godine, i kasnije na kompilacijskom albumu ''[[The Early Beatles]]'' od izdavačke kuće Capitol Records 1965. ''Please Please Me'' nije bio pušten u prodaju u SAD-u sve dok nije katalog Beatlesa standardizovan za CD izdat 1987. godine. U Kanadi, većina pjesama na albumu je stavljena na album jedino izdat u Kanadi nazvan ''[[Twist and Shout]]'', koji je isto imao pjesme "[[From Me To You]]" i "[[She Loves You]]" umjesto "[[I Saw Her Standing There]]" i "[[Misery]]".<ref>{{cite web|url=http://www.discogs.com/Beatles-Twist-And-Shout/release/1883169|title=Beatles, The – Twist And Shout (Vinyl, LP) at Discogs|publisher=Discogs|access-date=19. 2. 2014}}</ref> ''Please Please Me'' je dobio preradu i novo izdanje na CDu u stereo verziji, zajedno sa svim ostalim originalnim albumima 2009. godine, efektivno zamjenivši verziju iz 1987.{{sfn|Reuters|2009}} == Recepcija == {{Recenzije albuma|naslov=Please Please Me|rec3ocjena=A–<ref name="COS">{{cite web|last=Young |first=Alex |url=http://consequenceofsound.net/2009/09/album-review-the-beatles-please-please-me-remastered/ |title=Album Review: The Beatles – Please Please Me <nowiki>[Remastered]</nowiki> |publisher=Consequenceofsound.net |date=15. 9. 2009 |access-date=25. 3. 2015}}</ref>|rec8ocjena=9.5/10<ref name="PM">{{cite web |first=Tom |last=Ewing |title=The Beatles: ''Please Please Me'' |url=http://pitchfork.com/reviews/albums/13419-please-please-me/ |publisher=[[Pitchfork Media]]}}</ref>|rec7ocjena=92/100<ref>{{cite journal|url=http://www.pastemagazine.com/articles/2009/09/the-beatles-the-long-and-winding-repertoire.html|title=The Beatles: The Long and Winding Repertiore|journal=[[Paste (časopis)|Paste]]|access-date=5. 1. 2013}}</ref>|rec6ocjena={{Rating|3|5}}<ref>{{cite book|last1=Graff|first1=Gary|last2=Durchholz|first2=Daniel (eds)|title=MusicHound Rock: The Essential Album Guide|edition=2nd|publisher=Visible Ink Press|location=Farmington Hills, MI|year=1999|isbn=1-57859-061-2|page=[https://archive.org/details/isbn_9781578590612/page/88 88]|url=https://archive.org/details/isbn_9781578590612/page/88}}</ref>|rec5ocjena={{Rating|4|5}}<ref>{{cite book|last=Larkin|first=Colin|author-link=Colin Larkin (writer)|year=2006|publisher=[[Muze]]|title=[[Encyclopedia of Popular Music]]|volume=1|pages=487–489|isbn=0-19-531373-9}}</ref>|rec4ocjena={{Rating|4|5}}<ref>{{cite web|last=McCormick |first=Neil |url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/the-beatles/6138590/The-Beatles-Please-Please-Me-review.html |title=The Beatles – Please Please Me, review |work=The Telegraph |date=4. 9. 2009 |access-date=21. 11. 2011}}</ref>|rec9=Rolling Stone|rec8=Pitchfork|rec7=Paste|rec6=MusicHound|rec5=Encyclopedia of Popular Music|rec4=The Daily Telegraph|nemaproze=<!-- da -->|rec3=Consequence of Sound|podnaslov=<!-- Zbirne ocjene -->|rec2ocjena=A<ref name="Klosterman">{{cite news |last=Klosterman |first=Chuck |author-link=Chuck Klosterman |date=8. 9. 2009 |url=http://www.avclub.com/articles/chuck-klosterman-repeats-the-beatles,32560/ |title=Chuck Klosterman Repeats The Beatles |newspaper=[[The A.V. Club]] |location=Chicago |access-date=26. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130522154556/http://www.avclub.com/articles/chuck-klosterman-repeats-the-beatles%2C32560/ |archive-date=22. 5. 2013 |url-status=live |df=dmy-all }}</ref>|rec2=The A.V. Club|rec1ocjena={{Rating|5|5}}<ref name="AM">{{cite web |first=Stephen Thomas |last=Erlewine |title=The Beatles: ''Please Please Me'' > Review |url={{AllMusic|class=album|id=please-please-me-r1701841/review|pure_url=yes}} |website=Allmusic}}</ref>|rec1=AllMusic|zbirna3ocjena=<!-- ... --> <!-- Recenzije -->|zbirna3=|zbirna2ocjena=|zbirna2=|zbirna1ocjena=|zbirna1=|MC=|ADM=|rec9ocjena={{Rating|5|5}}<ref>{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/artists/the-beatles/albumguide |title=The Beatles &#124; Album Guide |magazine=[[Rolling Stone|rollingstone.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20110920032458/http://www.rollingstone.com/music/artists/the-beatles/albumguide|archive-date=20. 9. 2011 |access-date=25. 3. 2015}}</ref>}}''Please Please Me'' je došao na prvo mjesto britanske top liste za albume u maju 1963. i ostao tu za 30 sedmica dok ga nije zamjenio drugi album Beatlesa ''[[With The Beatles]]''. Ovo je bilo neuobičajeno jer su top liste albuma u ovo vrijeme sadržavale muziku iz filmova ili vokaliste.{{sfn|Apple Corps|2009}} Ovo je bio prvi album koji je proveo više od godinu dana na top 10 listici (62 sedmice).<ref>{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/albums-that-have-spent-a-year-or-longer-consecutively-inside-the-official-albums-chart-top-10__29837/|title=Lewis Capaldi makes chart history: Albums with the most consecutive weeks in the Top 10|website=www.officialcharts.com}}</ref> 1987. godine kada je trebala biti izdata CD verzija albuma, magazin [[Rolling Stone]] je preporučio ''Please Please Me'' "radi neograničene radosti Beatlesa pri stvaranju muzike".<ref name="RS">{{cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/please-please-me-19870716|title=The Beatles: Please Please Me|last=Pond|first=Steve|work=Rolling Stone|access-date=6. 4. 2021|archive-date=15. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915102157/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/please-please-me-19870716|url-status=dead}}</ref> ''Please Please Me'' je rangiran na 39. mjestu za "500 najboljih albuma svih vremena", objavljen kroz Rolling Stone 2012. Prema recenziji AllMusica, "Decenijama poslije izlaska, album još zvuči svježe", kako su obrade pjesama "impresivne" i originalne pjesme "nevjerovatne".{{sfn|Erlewine|2007}} === 50. godišnjica === Za 50. godišnjicu albuma 2013, muzičari su proslavili album tako što su pokušali obraditi sve pjesme za jedan dan.<ref>{{cite news|last=Aughton|first=Simon|agency=Reuters|title=Please Please Me: Artists Recreate Beatles debut|date=12. 2. 2013|url=http://chiraghpatel.com/blog/index.php/leanne-mitchell-wins-the-voice-uk/|publisher=Chiraghpatel.com|ref={{SfnRef|BBC News|2013}}|access-date=6. 4. 2021|archive-date=27. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130427170121/http://chiraghpatel.com/blog/index.php/leanne-mitchell-wins-the-voice-uk/|url-status=dead}}</ref> Nove verzije su puštene na BBC Radio 2, i dokumentarac o snimanju albuma je pokazan na [[BBC]] televiziji. == Spisak pjesama == {{Track listing|headline=Prva strana|extra_column=Lead vocals|all_writing=[[Paul McCartney]] i [[John Lennon]], osim gdje je spomenuto drugačije|title1=I Saw Her Standing There|extra1=[[Paul McCartney]]|length1=2:55|title2=Misery|extra2=[[John Lennon]] with McCartney|length2=1:49|title3=Anna (Go to Him)|note3=Arthur Alexander|extra3=Lennon|length3=2:55|title4=Chains|note4=Gerry Goffin, Carole King|extra4=[[George Harrison]]|length4=2:23|title5=Boys|note5=Luther Dixon, Wes Farrell|extra5=[[Ringo Starr]]|length5=2:24|title6=Ask Me Why|extra6=Lennon|length6=2:24|title7=Please Please Me|extra7=Lennon with McCartney|length7=1:59|total_length=16:49}}{{Track listing|headline=Druga strana|extra_column=Lead vocals|title1=Love Me Do|extra1=McCartney with Lennon|length1=2:21|title2=P.S. I Love You|extra2=McCartney|length2=2:04|title3=Baby It's You|note3=Mack David, Barney Williams, Burt Bacharach|extra3=Lennon|length3=2:40|title4=Do You Want to Know a Secret|extra4=Harrison|length4=1:56|title5=A Taste of Honey|note5=Bobby Scott, Ric Marlow|extra5=McCartney|length5=2:03|title6=There's a Place|extra6=Lennon and McCartney|length6=1:51|title7=Twist and Shout|note7=Phil Medley, Bert Russell|extra7=Lennon|length7=2:32|total_length=15:27}} == Reference == {{refspisak}} {{Albumi Beatlesa}} [[Kategorija:Albumi Beatlesa]] [[Kategorija:Albumi iz 1963.]] [[Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] onhta2mzawueyykl8o6099h9l2vtjna Funkcija (biologija) 0 470992 3937942 3887711 2026-10-30T00:05:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937942 wikitext text/x-wiki U [[evolucijska biologija|evolucijskoj biologiji]], '''funkcija''' je uzrok zbog kojeg se neki objekt ili proces dogodio u sistemu koji se [[evolucija|razvio]] putem [[prirodno odabiranje|prirodnog odabiranja]]. Taj je obično postizanje određenog rezultata, kao što je [[hlorofil]] koji pomaže u prihvatanju energije sunčeve svetlosti u [[fotosinteza|fotosintezi]]. Stoga je veća vjerovatnoća da će organizam koji ga sadrži preživjeti i razmnožiti se, drugim riječima, funkcija povećava sposobnost [[kondicija (biologija)|kondiciju]] organizma. Karakteristika koja pomaže u evoluciji naziva se [[adaptacija]]; druge mogu biti nefunkcionalne, iako će i one evolucijom kasnije biti kooptirane za obavljanje i novih funkcija. U [[biologija|biologiji]], funkcija je definirana na mnogo načina. U [[fiziologija|fiziologiji]] je jednostavno ono što radi [[organ]], [[tkivo]], [[ćelija (biologija)|ćelija]], [[organela]] ili [[molekula]]. U [[filozofiji biologije]], funkcija neizbježno sugerira neku vrstu [[teleologija|teleološke]] svrhe, iako prirodna selekcija djeluje bez ikakvog cilja za budućnost. Svejedno, [[teleologija u biologiji|biolozi se često koriste teleološkim jezikom]], kao skraćenicom za funkciju. U suvremenoj filozofiji biologije postoje tri glavna shvatanja funkcije u biološkom svijetu: teorije o uzročnoj ulozi, odabranom učinku i doprinosu cilju. == U preevolucijskoj biologiji == U [[fiziologija|fiziologiji]], funkcija je aktivnost ili proces koji provodi sistem u [[organizam|organizmu]], kao što je [[čulo|osjetila]] ili [[kretanje]] životinja.<ref name = Fletcher>{{cite book |author=Fletcher, John |date=1837 |title=On the functions of organized beings, and their arrangement |work=Rudiments of physiology, Part 2. On life, as manifested in irritation |publisher=John Carfrae & Son |pages=[https://archive.org/details/b21301608/page/n206 1]–15 |url=https://archive.org/details/b21301608}}</ref> Ovaj [[četiri uzroka|koncept funkcije]], za razliku od [[Morfologija|oblika]] (odnosno Aristotelov ''ergon'' i ''morfê''<ref>{{cite book |author=Tipton, Jason A. |date=2014 |title=Philosophical Biology in Aristotle's ''Parts of Animals'' |publisher=Springer |page=33 |url=https://books.google.com/books?id=zrG8BAAAQBAJ&pg=PA33 |isbn=978-3-319-01421-0}} citing ''The Parts of Animals'' 640–641.</ref>) bio je ključan u biološkim objašnjenjima u [[antika|klasičnoj antici]]. U modernije doba bio je dio [[Cuvier – Geoffroyeva debata|Cuvier – Geoffroyeve debate]], 1830., kada je Cuvier tvrdio da je struktura životinje vođena njezinim funkcionalnim potrebama, dok je Geoffroy predložio da se struktura svake životinje modificira iz općeg plana građe.<ref>{{cite book |author=Russell, Edward Stewart |date=1916 |title=Form and Function: A Contribution to the History of Animal Morphology |publisher=John Murray |url=https://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/3747#/summary}}</ref><ref>{{cite book |author=Asma, S. T. |date=1996 |title=Following form and function'': A philosophical archaeology of life science |publisher=Northwestern University Press |url=https://books.google.com/books?id=deLaAAAAMAAJ|isbn=9780810113978 }}</ref><ref>{{cite book|author=Arber, Agnes |date=1950 |title=The Natural Philosophy of Plant Form |publisher=Cambridge University Press |url=https://books.google.com/books?id=Dvc8AAAAIAAJ}}</ref> == U evolucijskoj biologiji == Funkcija se može definirati na razne načine,<ref>{{cite book |author=Toepfer, G. |year=2011 |title=Funktion |work=Historisches Wörterbuch der Biologie. Geschichte und Theorie der biologischen Grundbegriffe |language=de |publisher=Metzler |volume=1 |page=644 |url=http://www.zfl-berlin.org/tl_files/zfl/downloads/personen/toepfer/Histor_WoeBuch_Biologie/Band1.pdf |access-date=12. 1. 2021 |archive-date=12. 6. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230612153313/https://www.zfl-berlin.org/tl_files/zfl/downloads/personen/toepfer/Histor_WoeBuch_Biologie/Band1.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |author=Toepfer, G. |title=Function |work=BioConcepts: The Origin and Definition of Biological Concepts |publisher=Das Zentrum für Literatur- und Kulturforschung Berlin |url=http://www.biological-concepts.com/views/search.php?term=559&listed=y |access-date=4. 5. 2018 |archive-date=12. 6. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230612153312/http://www.biological-concepts.com/views/search.php?term=559&listed=y |url-status=dead }}</ref> uključujući adaptaciju,<ref name=Berkeley/> kao doprinos evolucijskoj kondiciji, u ponašanju životinja i, kao što je objašnjeno u nastavku, također kao neka uzročna uloga ili cilj u filozofiji biologije.<ref name = Stanford/> === Adaptacija === {{glavni|Adaptacija}} Funkcijska karakteristika poznata je u [[evolucijska biologija|evolucijskoj biologiji]] kao [[adaptacija]], a strategija istraživanja da li je svojstvo prilagodljivo poznata je kao [[adaptacionizam]]. Iako pretpostavka da [[osobina]] može biti korisna u istraživanju, neke karakteristike organizama su nefunkcionalne, formirane kao slučajne nuspojave susjednih grupa organa i svojstzava u funkcijskim sistemima.<ref name=Berkeley>{{cite web |title=Understanding Evolution: Qualifying as an adaptation |url=http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/article/side_0_0/qualifying_01 |publisher=University of California at Berkeley |access-date=29. 7. 2016}}</ref> ===Prirodno odabiranje=== [[Slika:Chlorophyll-a-3D-vdW.png|thumb|250px|Molekula [[hlorofil]]a ima funkciju u [[fotosinteza|fotosintezi]].]] {{glavni| Prirodno odabiranje }} Sa stanovišta [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]], biološke funkcije postoje da bi doprinijele [[fitnes]]u, povećavajući šansu da organizam preživi do [[reprodukcija|reprodukcije]].<ref name=Zimmer>{{cite book |last1=Zimmer |first1=Carl|last2=Emlen |first2=Douglas J.|year=2013 |title=Evolution: Making Sense of Life |url=https://archive.org/details/evolutionmakings0000zimm |edition=1st |publisher=Roberts and Company Publishers |isbn=978-1-936221-17-2}}</ref><ref>{{cite book |title=Strickberger's Evolution |edition=4th |author1=Hall, Brian K. |author2=Hallgrímsson, Benedikt |publisher=Jones and Bartlett |date=2008 |pages=4–6 |url=https://books.google.com/books?id=jrDD3cyA09kC&pg=PA4|isbn=9781449647223 }}</ref> Naprimjer, funkcija [[hlorofil]]a u biljci je hvatanje energije sunčeve svjetlosti za [[fotosinteza|fotosintezu]],<ref>{{cite web | url=http://biology.clc.uc.edu/courses/bio104/photosyn.htm | title=Photosynthesis | author=Carter, J. Stein | publisher=University of Cincinnati | year=1996 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20130629204107/http://biology.clc.uc.edu/courses/bio104/photosyn.htm | archive-date =29. 6. 2013 }}</ref> što doprinosi [[Evolucija fotosinteze|evolucijskom uspjehu]].<ref name="Shih2015">{{cite journal |last1=Shih |first1=Patrick M. |title=Photosynthesis and early Earth |journal=Current Biology |volume=25 |issue=19 |year=2015 |pages=R855–R859 |doi=10.1016/j.cub.2015.04.046 |pmid=26439346 |quote=Photosynthesis has been instrumental in the success of life on Earth|doi-access=free }}</ref> ==U etologiji== {{glavni|Tinbergenova četiri pitanja}} [[Etologija|Etolog]] [[Niko Tinbergen]] imenovao je četiri pitanja na osnovu [[Aristotel]]ova [[četiri uzroka]],<ref name=Hladky>{{cite journal |author1=Hladký, V. |author2=Havlíček, J. |date=2013 |url=http://ishe.org/wp-content/uploads/2015/04/HEB_2013_28_4_3-11.pdf |title=Was Tinbergen an Aristotelian? Comparison of Tinbergen's Four Whys and Aristotle's Four Causes |journal=Human Ethology Bulletin |volume=28 |issue=4 |pages=3–11}}</ref> da bi biolozi mogli tražiti pomoć u objašnjavanju [[ponašanje|ponašanja]], iako su generalizirani u širem opsegu. *1) Mehanizam: Koji mehanizmi [[uzročnost|uzrokuju]] da se životinja ponaša onako kako se ponaša? *2) [[Ontogeneza]]: Koji je [[razvojna biologija|mehanizmi razvoja]] u životinjskoj embriologiji (i njenoj mladosti ako [[učenje|uči]]) stvorio strukture koje uzrokuju ponašanje? *3) Funkcija / adaptacija: Koja je evolucijska funkcija ponašanja? *4) Evolucija: Kakva je [[filogenija]] ponašanja, ili drugim rečima, kada se prvi put pojavilo u evolucionoj historiji životinje? Pitanja su međusobno ovisna, tako da je, naprimjer, adaptivna funkcija ograničena embrionskiim razvojem.<ref>{{cite web |title=Sociobiology |url=https://plato.stanford.edu/entries/sociobiology/ |publisher=Stanford Encyclopedia of Philosophy |access-date=4. 4. 2017 |date=11. 11. 2013}}</ref><ref>{{Cite journal | last1=Tinbergen | first1=N. | title=On aims and methods of Ethology | doi=10.1111/j.1439-0310.1963.tb01161.x | journal=Zeitschrift für Tierpsychologie | volume=20 | issue=4 | pages=410–433 | year=1963}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www-personal.umich.edu/~nesse/Nesse-Tinbergen4Q.PDF |title=The Four Areas of Biology |access-date=2. 9. 2018 |archive-date=18. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120118055035/http://www-personal.umich.edu/~nesse/Nesse-Tinbergen4Q.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://homepage.uibk.ac.at/~c720126/humanethologie/ws/medicus/block1/inhalt.html |title=The Four Areas of Biology |access-date=2. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170514163716/http://homepage.uibk.ac.at/~c720126/humanethologie/ws/medicus/block1/inhalt.html |archive-date=14. 5. 2017 |url-status=dead}}</ref> == U filozofiji biologije == {{glavni| Teleologija u biologiji}} [[Slika:Springbok pronk.jpg|mini|desno|280px|''Ponašanje sa svrhom'': mladunče gazele springbok poskakuje.<ref name=Stanford/><ref name=Caro>{{cite journal | title=The functions of stotting in Thomson's gazelles: Some tests of the predictions | author=Caro, TM | journal=Animal Behaviour | year=1986 | volume=34 | issue=3 | pages=663–684 | doi=10.1016/S0003-3472(86)80052-5}}</ref><br>Filozofija biologije mogla bi tvrditi da ovo ima funkciju [[teorija signaliziranja|signaliziranja predatorima]], pomažući springboku da preživi i omogućava mu reprodukciju.<ref name=Stanford/>]] Funkcija nije isto što i [[svrha]] u [[teleologija|teleološkom]] smislu, to jest posjedovanje svjesne mentalne namjere za postizanjem cilja. U [[filozofija biologije|filozofiji biologije]], [[evolucija]] je slijepi proces koji nema 'cilj' za budućnost. Naprimjer, drvo ne stvara cvjetove ni u koju svrhu, ali to čini jednostavno zato što je evoluiralo da to čini. Reći „drvo stvara cvjetove da bi privuklo [[oprašivač]]e“ bilo bi netačno ako „to“ podrazumijeva svrhu. Funkcija opisuje šta nešto "radi", a ne koja je njegova "svrha". Međutim, [[teleologija u biologiji|teleološki jezik biolozi često koriste]] kao stenografski način opisivanja funkcije, iako se osporava njegova primjenjivost.<ref name=Stanford>{{cite web |title=Teleological Notions in Biology |url=http://plato.stanford.edu/entries/teleology-biology/ |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy |access-date=28. 7. 2016 |date=18. 5. 2003}}</ref> U suvremenoj filozofiji biologije postoje tri glavna prikaza funkcije u biološkom svijetu: teorije o uzročnoj ulozi,<ref name = Cummins1975/> odabranom efektu,<ref name = Millikan1989/> i doprinos cilju. === Uzročna uloga === Teorije uzročnih uloga biološke funkcije vuku porijeklo od članka Roberta Cumminsa iz 1975.<ref name=Cummins1975>{{cite journal |last=Cummins |first=Robert |date=1975 |title=Functional Analysis |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-philosophy_1975-11-20_72_20/page/740 |journal=The Journal of Philosophy |volume=72 |issue=20 |pages=741–765 |jstor=2024640|doi=10.2307/2024640}}</ref> Cummins definira funkcionalnu ulogu komponente sistema kao uzročni učinak koji komponenta ima na veći sistem koji sadrži. Naprimjer, [[srce]] ima stvarnu uzročnu ulogu pumpanja krvi u cirkulacijski sistem; stoga je funkcija srca pumpanje krvi. Protiv ovog viđenja prigvara se obrazloženjem da je suviše labav pojam funkcije. Naprimjer, srce također ima uzročni učinak stvaranja zvuka, ali ne bismo smatrali da je stvaranje zvuka funkcija srca.<ref>{{cite journal |last1=Amundson |first1=Ron |last2=Lauder |first2=George |date=1994 |title=Function Without Purpose |url=https://archive.org/details/sim_biology-philosophy_1994-10_9_4/page/443 |journal=Biology and Philosophy |volume=9 |issue=4 |pages=443–469 |doi=10.1007/BF00850375 }}</ref><ref>{{cite journal |last=Craver |first=Carl F. |date=2001 |title=Role Functions, Mechanisms, and Hierarchy |url=https://archive.org/details/sim_philosophy-of-science_2001-03_68_1/page/53 |journal=Philosophy of Science |volume=68 |issue=1 |pages=53–74 |jstor=3081024|doi=10.1086/392866 }}</ref> === Odabrani efekt === Teorije odabranih efekata bioloških funkcija smatraju da je funkcija biološke osobine funkcija koja je svojstvo bila [[prirodno odabiranje|prirodno odabran a]], kako tvrdi Ruth Millikan.<ref name=Millikan1989>{{cite journal |last=Millikan |first=Ruth |date=1989 |title=In Defense of Proper Functions |url=https://archive.org/details/sim_philosophy-of-science_1989-06_56_2/page/288 |journal=Philosophy of Science |volume=56 |issue=2 |pages=288–302 |jstor=187875|doi=10.1086/289488 }}</ref> Naprimjer, funkcija srca pumpa krv, jer je to radnja za koju je srce evolucijom odabrano. Drugim riječima, pumpanje krvi je '' razlog '' što je srce evoluiralo. Ovo je kritizirano zbog previše restriktivnog pojma funkcije. Nije uvijek jasno koje je ponašanje doprinijelo odabirsnju neke osobine, jer biološka svojstva mogu imati funkcije, čak i ako nisu odabrana za njih. Korisne [[mutacije]] u početku nisu odabrane, ali kasnije imaju funkcije.<ref>{{Cite journal |last=Neander |first=Karen |date=1991 |title=Functions as Selected Effects: The Conceptual Analyst's Defense |url=https://archive.org/details/sim_philosophy-of-science_1991-06_58_2/page/168 |journal=Philosophy of Science |volume=58 |issue=2 |pages=168–184 |jstor=187457|doi=10.1086/289610 }}</ref> === Učešće u doprinosu=== Teorije doprinosa ciljevima, pokušavaju stvoriti sredinu između uzročne uloge i teorija odabranja efekata, kao kod Boorsea (1977).<ref name=Boorse1977>{{cite journal |last=Boorse |first=Christopher |date=1977 |title=Health as a Theoretical Concept |url=https://archive.org/details/sim_philosophy-of-science_1977-12_44_4/page/542 |journal=Philosophy of Science |volume=44 |issue=4 |pages=542–573 |jstor=186939|doi=10.1086/288768}}</ref> Boorse definira funkciju biološke osobine kao statistički tipski uzročni doprinos te osobine preživljavanju i reprodukciji. Tako se, naprimjer, za zebrine pruge ponekad govorilo da djeluju [[zasljepljivanje pokreta|zbunjivanjem predatora]]. Ova uloga zebrinih pruga pridonijela bi preživljavanju i razmnožavanju zebri, i zato bi se reklo da su zbunjivanja grabljivica u funkciji zebrinih pruga. Prema ovome, da li je određena uzročna uloga neke osobine njegova funkcija ovisi o tome doprinosi li ta uzročna uloga preživljavanju i razmnožavanju tog organizma.<ref>{{cite journal |last1=Bigelow |first1=John |last2=Pargetter |first2=Robert |date=1987 |title=Functions |journal=The Journal of Philosophy |volume=84 |issue=4 |pages=181–196 |doi=10.2307/2027157|jstor=2027157 }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Preadaptacija]] ==Reference== {{refspisak|30em}} {{Portal|Biologija}} {{DEFAULTSORT:Function (Biology)}} [[Kategorija:Biološka terminologija]] [[Kategorija:Evolucijska biologija]] ln7c0uyk9m8haqw9o6td8dm1zrnhekj Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band 0 474417 3937798 3885432 2026-10-29T12:18:34Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937798 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album/v2 | naziv = Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band | vrsta = studio | izvođač_gen = [[The Beatles|Beatlesa]] | omot =Label LP Sgt Pepperjpg.jpg | alt = | objavljen = 1967. | snimljen = 1966–1967. | mjesto = | studio = Abbey Road Studios, [[London]] | žanr = [[Rok-muzika|Rok]], [[Pop-muzika|pop]] | trajanje = 39:43 | izdavač = {{Plainlist| * [[Parlophone]] * Capitol Records }} | producent = | preth_naziv = [[Revolver (album Beatlesa)|Revolver]] | preth_godina = 1966 | sljed_naziv = [[Magical Mystery Tour]] | sljed_godina = 1967 | dodatno = }} '''''Sgt. Pepper’s Lonely Hearts Club Band''''' osmi je album britanskog benda [[The Beatles]] i smatra se "jednim od najutjecajnijih albuma [[Pop-muzika|pop muzike]] svih vremena" prema američkom muzičkom časopisu ''[[Rolling Stone]]''. Album je dizajnirao [[Peter Blake]], za što je počašćen sa svega 200 britanskih funti.<ref>{{cite web |title=The Week In Arts: Perhaps it's payback time for Peter Blake... |url=http://www.independent.co.uk/opinion/columnists/david-lister/the-week-in-arts-perhaps-its-payback-time-for-peter-blake-732214.html |website=The Independent |access-date=16. 4. 2021 |language=en |date=24. 9. 2015 |archive-date=7. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307054824/https://www.independent.co.uk/voices/columnists/david-lister/the-week-in-arts-perhaps-it-s-payback-time-for-peter-blake-732214.html |url-status=dead }}</ref> == Spisak pjesama == Album ''Sgt. Pepper’s Lonely Hearts Club Band'' prvi je studijski album koji sadrži identične pjesme za britansko i američko tržište. === Prva strana === # "Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band" – 2:02 # "With a Little Help from My Friends" – 2:44 # "Lucy in the Sky with Diamonds" – 3:28 # "Getting Better" – 2:47 # "Fixing a Hole" – 2:36 # "She's Leaving Home" – 3:35 # "Being for the Benefit of Mr. Kite!" – 2:37 === Druga strana === # "Within You Without You" – 5:05 # "When I'm Sixty-Four" – 2:37 # "Lovely Rita" – 2:42 # "Good Morning Good Morning" – 2:41 # "Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band (Ponovljena skladba)" – 1:18 # "A Day in the Life" – 5:33 == Kontroverza == Zabrinut da određene pjesme na albumu promoviraju upotrebu [[droga]], BBC ih je zabranio. To je bio slučaj sa pjesmama "Lucy in the Sky with Diamonds" i "A Day in the Life". [[BBC]] je zabranio objavljivanje posljednje pjesme na albumu ''A Day in the Life'' zbog stiha "Volio bih te napaliti" ({{jez-en|I'd love to turn you on}}), tvrdeći da riječi stiha potiču "opušten stav o drogama" . Pjesma "Lucy in the Sky with Diamonds" također je zabranjena zbog nagađanja da prvo slovo svake imenice tvori kraticu LSD, uprkos tome što [[John Lennon]] tvrdi da je pjesma nastala kao inspiracija za crtanje njegovog sina [[Julian Lennon|Juliana]]. Konkretno, kao komentar na LSD u naslovu, komentirao je da će "ljudi uvijek pronaći nešto čudno kad to zatraže". Kao kritiku mnogim ljudima koji pronalaze skrivena značenja u pjesmama Beatlesa, Lennon je napisao pjesmu "I Am the Walrus" ("Ja sam morž"), s namjerom da ih zbuni. Kršćanski fundamentalisti također su bili nezadovoljni jer je jedan od ljudi na omotu albuma [[Aleister Crowley]], koji je bio okultist. Također, stihovi "bilo je to prije dvadeset godina, naredniče". Pepper je rekao bendu da svira 'u pjesmi "Sgt. Pepper’s Lonely Hearts Club Band" navodno su referenca na Crowleyja, koji je umro [[1947.]] godine. ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.discogs.com/release/372778 ''Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band''] na ''[[Discogs]]u'' {{Albumi Beatlesa}} {{Grammy - najbolji vokalni pop-album}} [[Kategorija:Albumi Beatlesa]] [[Kategorija:Albumi iz 1967.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] 9m4trl87dx75ol5u8j6wrgg8yb4ctqv With the Beatles 0 476256 3937793 3418804 2026-10-29T12:18:20Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937793 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = With the Beatles | izvođač_gen = [[The Beatles]] | objavljen = 23. 11. 1963. | snimljen = 18. 6. 1963 - 23. 10. 1963 | mjesto = Abbey Road Studios, [[London]] | žanr = [[Rock]], [[Pop]] | trajanje = 32:24 | izdavač = [[Parlophone]] | producent = [[George Martin]] | sljed_naziv = | prethodni_album = [[Please Please Me]]<br />(1963) | ovaj_album = With the Beatles<br />(1963) | sljedeći_album = [[A Hard Day's Night]]<br />(1964) }} '''''With the Beatles''''' je drugi studijski album grupe [[The Beatles]]. Objavljen je samo pola godine nakon komercijalno vrlo uspješnog prvijenca ''[[Please Please Me]]''. Na albumu se nalazi osam kompozicija tandema [[John Lennon|Lennon]] / [[Paul McCartney|McCartney]] i šest naslovnica. Album je prodat u milion primjeraka u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] do septembra [[1965.|1965]]. godine, što ga čini drugim albumom u povijesti (prvi je to biuth South Pacific). Po odlasku, odmah je stigao na vrh britanske top liste, izbacivši ''Please Please Me'' s te pozicije. Na prvom mjestu ostao je 21 sedmicu, čineći Beatlese prvim mjestom na ljestvici 51. sedmicu zaredom. With the Beatles službeno je objavljen na [[Compact disc|CD]]-u [[26. februar]]a [[1987.|1987]]. == Popis za reprodukciju == Sve su kompozicije napisali [[John Lennon|Lennon]] i [[Paul McCartney|McCartney]], osim ako nije drugačije naznačeno. # "It Won't Be Long" – 2:13 # "All I've Got to Do" – 2:04 # "All My Loving" – 2:09 # "Don't Bother Me" (George Harrison) – 2:29 # "Little Child" – 1:48 # "Till There Was You" (Meredith Willson) – 2:16 # "Please Mr. Postman" (Georgia Dobbins, William Garrett, Freddie Gorman, Brian Holland, Robert Bateman) – 2:36 # "Roll Over Beethoven" (Chuck Berry) – 2:47 # "Hold Me Tight" – 2:32 # "You've Really Got a Hold on Me" (Smokey Robinson) – 3:02 # "I Wanna Be Your Man" – 1:59 # "Devil in Her Heart" (Richard P. Drapkin) – 2:27 # "Not a Second Time" – 2:08 # "Money (That's What I Want)" (Janie Bradford, Berry Gordy) – 2:47 == Vanjski linkovi == * [http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=Af83gtq3ztu4a AllMusic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050416152747/http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=Af83gtq3ztu4a |date=16. 4. 2005 }} {{Albumi Beatlesa}} [[Kategorija:Albumi Beatlesa]] [[Kategorija:Albumi iz 1963.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] mcbe8i9bkhfpipmbefvpvf636794jxy A Hard Day's Night (album) 0 476259 3937784 3891384 2026-10-29T12:16:46Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937784 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = A Hard Day's Night | izvođač_gen = [[The Beatles]] | omot = Album-The-Beatles-A-Hard-Days-Night.jpg | objavljen = 10. jula 1964. | studio = [[Abbey Road Studios|EMI]], [[London]]<br />Pathé Marconi, [[Pariz]] | žanr = [[rok-muzika|rok]],<ref>World – Volume 2 – Page 61, 1973. "[on Help! and A Hard Day's Night], the soundtrack – gone – rock album is a marketing ideal that is passed off on the buying public with objectionable regularity and has already begun to backfire."</ref> [[pop-rok]],{{sfn|Spignesi|Lewis|2004|p=140}} [[beat-muzika|beat]],<ref>{{cite book|title=Popular Music: The Key Concepts|first=Roy|last=Shuker|page=110|publisher=Routledge|year=2006}}</ref><ref>{{cite book|title= Musicking in Twentieth-Century Europe: A Handbook|publisher= Walter de Gruyter GmbH & Co KG|year=2020}}</ref> [[pop-muzika|pop]]<ref>{{cite book|title= The Beatles: Here, There and Everywhere|first=Nancy J.|last=Hejeski|date=2014|publisher=Simon & Schuster}}</ref> | trajanje = 30:45 | izdavač = [[Parlophone]] | producent = [[George Martin]] | prethodni_album = [[With the Beatles]]<br />(1963) | ovaj_album = A Hard Day's Night<br />(1964) | sljedeći_album = [[Beatles for Sale]]<br />(1964) }} '''''A Hard Day's Night''''' treći je studijski album britanske [[Rok-muzika|rok]] grupe [[The Beatles]], objavljen 10. jula 1964 pod izdavačkom kućom [[Parlophone]]. Američka verzija albuma objavljena je dvije sedmice ranije, 26. juna 1964. pod [[United Artists Records]] s drugačijim spiskom pjesama. Za razliku od prva dva albuma Beatlesa, svih 13 pjesama na ''A Hard Day's Night'' napisali su [[John Lennon]] i [[Paul McCartney]], što ukazuje na razvoj njihovog partnerstva u pisanju pjesama. Album sadrži "[[A Hard Day's Night (pjesma)|A Hard Day's Night]]" s prepoznatljivim početnim akordom i "[[Can't Buy Me Love]]",{{sfn|Hook|2005}} oba transatlantska singla benda, koji su zauzeli prvo mjesto. U nekoliko pjesama, [[George Harrison]] svira [[Rickenbacker 360/12|Rickenbackerovu električnu gitaru s 12 žica]], zvuk koji je utjecao na [[The Byrds|Byrdse]] i druge grupe u [[folk-rok]]/[[jangle-pop]] pokretu.<ref>{{cite book|last=Jackson|first=Andrew Grant|title=1965: The Most Revolutionary Year in Music|url=https://archive.org/details/isbn_2901250059627|publisher=Thomas Dunne Books|year=2015|isbn=978-1-250-05962-8|location=New York, NY|page=[https://archive.org/details/isbn_2901250059627/page/168 168]}}</ref><ref>{{cite book|last=Kruth|first=John|title=This Bird Has Flown: The Enduring Beauty of Rubber Soul, Fifty Years On|url=https://archive.org/details/thisbirdhasflown0000krut|publisher=Backbeat Books|year=2015|isbn=978-1-61713-573-6|location=Milwaukee, WI|page=[https://archive.org/details/thisbirdhasflown0000krut/page/78 78]}}</ref> Album je 2000. zauzeo 5. mjesto na listi 100 najboljih britanskih albuma ikad u časopisu Q. Godine 2012. godine je zauzeo 307. mjesto na listi 500 najboljih albuma svih vremena u časopisu [[Rolling Stone]].<ref>{{cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-a-hard-days-night-19691231|title=500 Greatest Albums of All Time: The Beatles, 'A Hard Day's Night'|date=|publisher=Rolling Stone|archive-url=https://web.archive.org/web/20120714014221/http://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-a-hard-days-night-19691231|archive-date=14. 4. 2012|access-date=30. 4. 2012}}</ref> == Sadržaj == Muzički, album ''A Hard Day's Night'' izbjegava [[rokenrol]] obrade prethodnih albuma grupe i koristi se uglavnom pop zvukom.<ref name="pitchfork">{{Cite web|url=http://pitchfork.com/reviews/albums/13422-a-hard-days-night/|title=The Beatles: A Hard Day's Night {{!}} Album Reviews {{!}} Pitchfork|date=10. 12. 2013|website=web.archive.org|access-date=18. 4. 2022|archive-date=10. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131210144313/http://pitchfork.com/reviews/albums/13422-a-hard-days-night/|url-status=bot: unknown}}</ref> Dave Donnelly iz [[Sputnikmusic]]a opazio je "kratke, brze pjesme, koje karakteriziraju višeslojni vokali, neposredni refreni i podcijenjena instrumentacija."<ref>{{Cite web|url=http://sputnikmusic.com/review/3713/The-Beatles-A-Hard-Days-Night/|title=The Beatles - A Hard Day's Night (staff review) {{!}} Sputnikmusic|date=15. 7. 2012|website=archive.ph|access-date=18. 4. 2022|archive-date=15. 7. 2012|archive-url=https://archive.today/20120715042813/http://sputnikmusic.com/review/3713/The-Beatles-A-Hard-Days-Night/|url-status=bot: unknown}}</ref> Tom Ewing iz časopisa [[Pitchfork]] vjeruje da odsutnost rokenrol obrada omogućuje slušateljima da "novi zvuk benda u potpunosti preuzmu prema vlastitim modernističkim uvjetima" s hrabrim "izborom akorda", snažnim harmonijama, "sjajnom" gitarom i "[[Sjevernjački soul|sjevernom]]" harmonikom.<ref name="pitchfork" /> Muzički novinar [[Robert Christgau]] piše da su pjesme Lennona i McCartneyja bile "muzičko sofisticiranije" nego prije.<ref>{{cite book|author=Christgau, Robert|url=https://archive.org/details/rockrollishereto00mcke|title=Rock & Roll Is Here to Stay: An Anthology|date=1. 10. 2000|publisher=[[W. W. Norton & Company]]|isbn=978-0-393-04700-4|editor-last=McKeen|editor-first=William|editor-link=William McKeen|page=[https://archive.org/details/rockrollishereto00mcke/page/565 565]|display-authors=etal|author-link=Robert Christgau|url-access=registration}}</ref> Prva stranica LP-a sadrži pjesme iz muzičke podloge filma. Druga stranica sadrži pjesme koje su napisane za film, ali nisu bile uključene, iako ponovno izdanje filma iz 1980-ih uključuje prolog prije uvodnih naslova s ​​pjesmom "[[I'll Cry Instead]]" iz soundtracka.<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/extracts-from-the-album-a-hard-days-night-mw0001041313|title=''Extracts from the Album "A Hard Day's Night"'' – The Beatles|last=Eder|first=Bruce|publisher=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200821063224/https://www.allmusic.com/album/extracts-from-the-album-a-hard-days-night-mw0001041313|archive-date=21. 8. 2020|url-status=live|access-date=18. 5. 2020}}</ref> Naslov filma i albuma slučajno je kreirao bubnjar [[Ringo Starr]].{{sfn|Badman|2001|p=93}} Lennon je u intervjuu za časopis ''Playboy'' 1980. rekao: "[[Dick Lester]] je predložio naslov 'Hard Day's Night' na temelju nečega što je Ringo rekao. Koristio sam ga u ''[[In His Own Write]]'', ali to je bila Ringova iznenadna primjedba. Znate, jedna od onih [[Malapropizam|malapropizmi]]. Ringoizam koji je izgovorio ne da bi bio smiješan.. samo ga je izgovorio. Dick Lester je rekao: "Upotrebit ćemo taj naslov."{{sfn|Sheff|2000|pp=174–175}} ''A Hard Day’s Night'' je prvi album Beatlesa s potpuno originalnim pjesmama i jedini na kojem su sve pjesme napisali Lennon i McCartney.{{sfn|Lewisohn|1988|p=47}} Lennon je glavni autor devet od trinaest pjesama na albumu, kao i glavni pjevač na tih istih devet pjesama (iako Paul McCartney pjeva glavnu ulogu na srednjoj osmici naslovne pjesme). Lennon i McCartney zajedno su napisali pjesmu "[[I'm Happy Just to Dance with You]]" koju je pjevao [[George Harrison]],{{sfn|Miles|1997|p=163}} a McCartney je autor pjesama "[[And I Love Her]]", "[[Can't Buy Me Love]]" i "[[Things We Said Today]]". To je jedan od tri albuma Beatlesa, uz ''[[Let It Be (album The Beatlesa)|Let It Be]]'' i ''[[The Magical Mystery Tour (album)|The Magical Mystery Tour]]'', na kojem Starr ne pjeva glavne vokale ni na jednoj pjesmi. (Starr je pjevao glavne vokale za "[[Matchbox]]" tkom snimanja, koja se pojavila na EP-u ''[[Long Tall Sally (EP)|Long Tall Sally]])''. Uz albume ''Please Please Me'' i ''Beatles for Sale'', ovo je također jedan od tri albuma Beatlesa na kojima Harrison nije sudjelovao u pisanju pjesama. == Spisak pjesama == {{Track listing|headline=Prva strana izdanja LP-a u UK i Austaliji (i popis za reprodukciju za film ''[[A Hard Day's Night (film)|A Hard Day's Night]]'' iz 1964.)|extra4=Harrison|length7=2:12|extra7=McCartney|title7=[[Can't Buy Me Love]]|length6=2:09|extra6=Lennon|title6=[[Tell Me Why (The Beatles)|Tell Me Why]]|length5=2:30|extra5=McCartney|title5=[[And I Love Her]]|length4=1:56|title4=[[I'm Happy Just to Dance with You]]|extra_column=Lead vocals|length3=2:19|extra3=Lennon with McCartney|title3=[[If I Fell]]|length2=2:43|extra2=Lennon|title2=[[I Should Have Known Better]]|length1=2:34|extra1=Lennon sa McCartneyem|title1=[[A Hard Day's Night (pjesma)|A Hard Day's Night]]|all_writing=[[Lennon–McCartney]]|total_length=16:23}}{{Track listing|headline=Druga strana|title4=[[When I Get Home]]|length6=2:24|extra6=Lennon|title6=[[I'll Be Back (The Beatles)|I'll Be Back]]|length5=2:35|extra5=Lennon|title5=[[You Can't Do That]]|length4=2:17|extra4=Lennon|length3=2:35|extra_column=Glavni vokal|extra3=McCartney|title3=[[Things We Said Today]]|length2=1:44|extra2=Lennon|title2=[[I'll Cry Instead]]|length1=2:11|extra1=Lennon|title1=[[Any Time at All]]|total_length=13:47}} == Izvori == {{refspisak}} {{A Hard Day's Night}} {{Albumi Beatlesa}} [[Kategorija:Albumi Beatlesa]] [[Kategorija:Albumi iz 1964.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] 2ju9ao0gf46zb5th1butt3nfv0zcbxd Help! 0 476262 3937791 3557110 2026-10-29T12:17:39Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937791 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Help! | izvođač_gen = [[The Beatles]] | objavljen = 8. 8. 1965. | slika = Omot Help.jpg | žanr = {{flatlist| * [[Pop rok]]<ref name="pop-rock">{{cite book | last1=Spignesi| first1=Stephen J.| last2=Lewis| first2=Michael| title=Here, There, and Everywhere: The 100 Best Beatles Songs | url=https://archive.org/details/herethereeverywh0000spig| year=2004| location=New York, NY NY| publisher=[[Black Dog Publishing|Black Dog]]| isbn=978-1-57912-369-7| quote=the unabashed more-or-less traditional pop rock of ''A Hard Day's Night'' and ''Help!''... }}</ref> * [[folk rok]]<ref>{{cite book|url= https://www.cambridge.org/core/books/abs/beatles-in-context/positively-bob-dylan-the-beatles-and-the-folk-movement/9B7539B65D69240B1F46EF4A3CEAAAF0|title= Chapter 19 - Positively Bob Dylan: The Beatles and the Folk Movement|publisher=[[Cambridge University Press]]|last=O’Toole|first=Kit|chapter= Positively Bob Dylan: The Beatles and the Folk Movement|date=10. 1. 2020|pages= 196–205|doi= 10.1017/9781108296939.021|isbn= 9781108296939|s2cid= 214008257}}</ref> }} | mjesto = [[London]] | studio = EMI Studios | trajanje = 34:20 | izdavač = [[Parlophone]] | producent = [[George Martin]] | prethodni_album = [[Beatles for Sale]]<br />(1964) | ovaj_album = Help!<br />(1965) | sljedeći_album = [[Rubber Soul]]<br />(1965) }} '''''Help!''''' je peti studijski album engleske [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[The Beatles]] i zvučna podloga [[Help! (film)|istoimenog filma]]. Objavljen je 6. augusta 1965. Sedam od četrnaest pjesama, uključujući singlove "[[Help! (pjesma)|Help!]]" i "[[Ticket to Ride (The Beatles)|Ticket to Ride]]", pojavile su se u filmu i zauzimaju prvu stranu vinila. Na drugoj strani je pjesma "[[Yesterday (The Beatles)|Yesterday]]", koja je najobrađenija pjesma svih vremena.<ref>{{cite web|url=http://www.guinnessworldrecords.com/content_pages/record.asp?recordid=50867|title=Most Recorded Song|publisher=Guinness World Records|archive-url=https://web.archive.org/web/20060910071729/http://www.guinnessworldrecords.com/content_pages/record.asp?recordid=50867|archive-date=10. 9. 2006|url-status=dead}}</ref> Album je dobio dobre kritike i bio je na vrhu australskih, njemačkih, britanskih i američkih ljestvica. == Spisak pjesama == Sve pjesme napisali su [[John Lennon]] i [[Paul McCartney]], osim ako nije drugačije naznačeno. === Prva stranica === # Help! - 2:18 # The Night Before - 2:33 # You've Got to Hide Your Love Away - 2:08 # I Need You - [[George Harrison]] - 2:28 # Another Girl - 2:05 # You're Going to Lose That Girl 2:17 # Ticket to Ride 3:10 === Druga stranica === # Act Naturally (Johnny Russell, Voni Morrison) - 2:29 # It's Only Love - 1:54 # You Like Me Too Much (Harrison) - 2:35 # Tell Me What You See - 2:36 # I've Just Seen a Face - 2:04 # Yesterday - 2:03 # Dizzy Miss Lizzy (Larry Williams) - 2:53 == Reference == {{Refspisak}}{{Albumi Beatlesa}} [[Kategorija:Albumi Beatlesa]] [[Kategorija:Albumi iz 1965.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] ayu6k0meox5pqdp5n3roua1g4cpr9bx Revolver (The Beatles) 0 476263 3937800 3873210 2026-10-29T12:18:39Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937800 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Revolver | vrsta = studio | izvođač_gen = [[The Beatles]] | slika = Omot albuma Revolver.jpg | objavljen = 5. 8. 1966. | snimljen = 6. 4. – 21. 6. 1966. | mjesto = [[Abbey Road Studios|EMI]], [[London]] | studio = Abbey Road Studios | žanr = {{flatlist| * [[Rok-muzika|rok]] * [[Pop-muzika|pop]] * [[Psihodelična muzika|psihodelija]] }} | trajanje = 35:01 | izdavač = *[[Parlophone]] *[[Capitol Records|Capitol]] | producent = [[George Martin]] | prethodni_album = [[Rubber Soul]]<br />(1965) | preth_naziv = [[Rubber Soul]] | preth_godina = 1965 | ovaj_album = '''Revolver'''<br />(1966) | sljedeći_album = [[Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band]]<br />(1967) }} '''''Revolver''''' je sedmi studijski album engleske rok-grupe [[The Beatles]]a. Objavljen je 5. augusta 1966. Album je komercijalno bio vrlo uspješan, dostigavši ​​prvo mjesto na britanskoj i američkoj ljestvici, gdje je ostao sedam, odnosno šest sedmica. Revolver je izašao prije posljednje turneje u karijeri benda, ali nisu izvodili stvari s ovog albuma na [[koncert]]ima. Revolver se često spominje kao jedan od najboljih albuma svih vremena<ref>{{Cite web |url=http://acclaimedmusic.net/Current/A63.htm |title=acclaimedmusic |access-date=30. 4. 2021 |archive-date=28. 1. 2011 |archive-url=https://www.webcitation.org/5w4tNWfka?url=http://acclaimedmusic.net/Current/A63.htm |url-status=dead }}</ref>, što odatno potvrđuje 3. mjesto u izboru 500 najboljih albuma svih vremena časopisa Rolling Stone<ref>{{Cite web |url=http://www.rollingstone.com/news/story/5938174/the_rs_500_greatest_albums_of_all_time/The |title=RS 500 Greatest Albums of All Time |access-date=30. 4. 2021 |archive-date=11. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211045428/https://www.rollingstone.com/music/music-news/ |url-status=dead }}</ref>, 1. mjesto na listi 100 najboljih Britanski albumi svih vremena, u izboru časopisa Q<ref>[http://www.rocklistmusic.co.uk/qlists.html#100%20Greatest%20British%20Albums Q - 100 Greatest British Albums] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181013221054/http://www.rocklistmusic.co.uk/qlists.html#100%20Greatest%20British%20Albums |date=13. 10. 2018 }}.</ref> i 1. mjesto na listi 100 najboljih albuma svih vremena u izboru TV stanice VH1.<ref>[http://www.timepieces.nl/Top100%27s/2001VH1MusicRadio.html VH1 - All Time Album Top 100] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121025162343/http://www.timepieces.nl/Top100%27s/2001VH1MusicRadio.html |date=25. 10. 2012 }}.</ref> == Spisak pjesama == Sve su kompozicije napisali [[John Lennon|Lennon]] i [[Paul McCartney|McCartney]], osim ako nije drugačije naznačeno. {{Track listing | headline = Prva strana | title1 = [[Taxman]] | note1 = napisao Harrison | length1 = 2:36 | title2 = [[Eleanor Rigby]] | length2 = 2:11 | title3 = [[I'm Only Sleeping]] | length3 = 2:58 | title4 = [[Love You To]] | note4 = napisao Harrison | length4 = 3:00 | title5 = [[Here, There and Everywhere]] | length5 = 2:29 | title6 = [[Yellow Submarine (pjesma Beatlesa)|Yellow Submarine]] | note6 = napisao Starr | length6 = 2:40 | title7 = [[She Said She Said]] | length7 = 2:39 | total_length = 18:33 | all_writing = }} {{Track listing | headline = Druga strana | title1 = [[Good Day Sunshine]] | length1 = 2:08 | title2 = [[And Your Bird Can Sing]] | length2 = 2:02 | title3 = [[For No One]] | length3 = 2:03 | title4 = [[Doctor Robert]] | length4 = 2:14 | title5 = [[I Want to Tell You]] | note5 = napisao Harrison | length5 = 2:30 | title6 = [[Got to Get You into My Life]] | length6 = 2:31 | title7 = [[Tomorrow Never Knows]] | length7 = 3:00 | total_length = 16:28 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:jex1z85ajyv8 AllMusic] {{Revolver}} {{Albumi Beatlesa}} [[Kategorija:Albumi Beatlesa]] [[Kategorija:Albumi iz 1966.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] 5n6iy0h2bba7r1to3ecembe30bn0qsy The Beatles (album) 0 476264 3937773 3554172 2026-10-29T12:06:41Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Capitol Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937773 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = The Beatles | pozadina = studio | izvođač_gen = [[The Beatles]] | slika = TheBeatles68LP.jpg | objavljen = 22. novembar 1968. | mjesto = [[London]] | studio = Abbey Road Studios | žanr = {{flatlist| * [[Rok-muzika|rok]] * [[Pop-muzika|pop]] * [[Savremena folk-muzika|folk]] }} | trajanje = {{plainlist| * 93:33 (stereo verzija) * 92:28 (mono verzija) }} | izdavač = [[Apple Records]] | producent = [[George Martin]] | prethodni_album = ''[[Magical Mystery Tour]]''<br />(1967) | ovaj_album = '''''The Beatles'''''<br />(1968) | sljedeći_album = ''[[Yellow Submarine (album)|Yellow Submarine]]''<br />(1969) }} '''''The Beatles''''', također kolokvijalno poznat kao '''White Album''' ({{Jez-bs|Bijeli album}}), deveti je studijski album i jedini [[dvostruki album]] engleske rok-grupe [[The Beatles]]. Objavljen je 22. novembra 1968. Omot je u potpunosti bijel, bez grafike i teksta. osim imena grupe utisnutog na njemu. Ovo je zamišljeno kao izravan kontrast živopisnom omotu prethodnog albuma grupe ''[[Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band]]'' (1967). ''The Beatles'' album je poznat po svom fragmentiranom stilu i različitim žanrovima, uključujući [[Folk muzika|folk]], [[britanski bluz]], [[ska]], [[mjuzikhol]], [[Heavy metal|proto-metal]] i [[Avangardna muzika|avangardu]]. Neki su ga kritičari od tada smatrali [[Postmodernizam|postmodernističkim]] djelom i jednim od najboljih albuma svih vremena.<ref>{{Cite news|title=The Accidental Perfection of the Beatles’ White Album|url=https://www.newyorker.com/culture/cultural-comment/the-accidental-perfection-of-the-beatles-white-album|newspaper=The New Yorker|date=10. 11. 2018|access-date=17. 11. 2023|issn=0028-792X|language=en-US|first=Jordan|last=Orlando}}</ref> Album sadrži 30 pjesama, od kojih je 19 nastalo u martu i aprilu 1968. na tečaju [[Transcendentalna meditacija|transcendentalne meditacije]] u indijskom gradu [[Rishikesh]]. Ondje je jedini zapadnjački instrument dostupan bendu bila akustična gitara; nekoliko od tih pjesama ostalo je akustično na albumu. Produkcijska estetika osigurala je da je zvuk albuma smanjen i da se manje oslanja na studijske inovacije za razliku od većine njihovih izdanja nakon ''[[Revolver (The Beatles)|Revolvera]]'' (1966). Na albumu su također prekinuli tradiciju grupe uključivanja nekoliko muzičkih stilova u jednoj pjesmi, jer je svaka pjesma bila dosljedno vjerna odabranom žanru. Krajem maja 1968. Beatlesi su se vratili u londonski [[Abbey Road Studios|EMI studio]] i započeli snimanje koje je trajalo do sredine oktobra. Tokom snimanja izbile su svađe između četvorice članova oko kreativnih razlika i nove partnerice [[John Lennon|Johna Lennona]], [[Yoko Ono]], čija je stalna prisutnost potkopavala politiku Beatlesa da žene i djevojke članova ne smiju u studio. Nakon niza problema, uključujući nenajavljeni godišnji odmor producenta [[George Martin|Georgea Martina]] i iznenadni odlazak inženjera [[Geoff Emerick|Geoffa Emericka]] tokom snimanja, [[Ringo Starr]] napustio je grupu na dvije sedmice u augustu. Iste tenzije nastavile su se i sljedeće godine i dovele do [[Raspad Beatlesa|raspada grupe]]. Većina muzičkih kritičara dala je Beatlesima pozitivnu recenziju, a njihove satirične pjesme su opisali kao irelevantne i apolitične u burnoj političkoj i društvenoj klimi 1968. Album je bio na vrhu ljestvica u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama. Niti jedan singl nije objavljen ni na jednom od ovih teritorija, ali pjesme "[[Hey Jude]]" i "[[Revolution (The Beatles)|Revolution]]" potječu s istog snimanja i objavljene su kao singl u augustu 1968. Album je [[RIAA]] certificirala platinastim 24 puta. Godine 2018. objavljeno je [[The Beatles: 50th Anniversary Edition|remiksirano i prošireno izdanje]] za 50. godišnjicu. == Spisak pjesama == Sve pjesme napisao je [[John Lennon|Lennon]] / [[Paul McCartney|McCartney]], navedeni su izuzeci. === Side one === # Back in the U.S.S.R. – 2:43 # Dear Prudence – 3:56 # Glass Onion – 2:17 # Ob-La-Di, Ob-La-Da – 3:08 # Wild Honey Pie – 0:52 # The Continuing Story of Bungalow Bill – 3:14 # While My Guitar Gently Weeps ([[George Harrison|Harrison]]) – 4:45 # Happiness Is a Warm Gun – 2:43 === Side two === # Martha My Dear – 2:28 # I'm So Tired – 2:03 # Blackbird – 2:18 # Piggies (Harrison) – 2:04 # Rocky Raccoon – 3:32 # Don't Pass Me By ([[Ringo Starr|Starr]]) – 3:50 # Why Don't We Do It in the Road? – 1:40 # I Will – 1:45 # Julia – 2:54 === Side three === # Birthday – 2:42 # Yer Blues – 4:00 # Mother Nature's Son – 2:47 # Everybody's Got Something to Hide Except Me and My Monkey – 2:24 # Sexy Sadie – 3:15 # Helter Skelter – 4:29 # Long, Long, Long (Harrison) – 3:03 === Side four === # Revolution 1 – 4:15 # Honey Pie – 2:40 # Savoy Truffle (Harrison) – 2:54 # Cry Baby Cry – 3:01 # Revolution 9 – 8:22 # Good Night – 3:11 == Reference == {{Refspisak}}{{Albumi Beatlesa}} [[Kategorija:Albumi Beatlesa]] [[Kategorija:Albumi iz 1968.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Capitol Recordsa]] 2r4sck4i15s9va2fjsf5k8ivaplhi2g Fetusni hemoglobin 0 478382 3937929 3924652 2026-10-29T22:07:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937929 wikitext text/x-wiki {{Infokutija protein |ime= Fetusni hemoglobin |slika=Structure of Fetal Hemoglobin (HbF).png |opis_slike=Struktura fetusog hemoglobina (HbF). Podjedinice '''2α''' i '''2γ''' su crvene, odnosno žute, a grupe [[hem]]a koje sadrže gvožđe zelene su boje. Iz {{PDB | 4MQJ}}, autora Soman, J. i Olson J.S. *Tip polimera: 4 podjedinice α<sub>2</sub>γ<sub>2</sub> *Tip proteina: [[metaloprotein]], [[globulin]] *Funkcija: Transport [[kisik]]a *Kofaktori: [[hem]] (4) *Broj podjedinica: 4 *Podjedinica-1: Hb-α1 *Gen-1: [[HBA1]] *Lokus-1 [[hromosom 16 (čovjek)|Hr. 16]]<ref>[https://ghr.nlm.nih.gov/gene/HBA1#location?chromosome=16p13.3 p13.3]</ref> *Podjedinica-2: Hb-α2 *Gen-2: [[HBA2]] *Lokus-2: [[hromosom 16 (čovjek)|Hr. 16]] *Podsjedinica-3: Hb-γ1 *Gen-3: [[HBG1]] *Lokus-3: [[hromosom 11 (čovjek)|Hr. 11]] <ref>{{Cite web |url=https://ghr.nlm.nih.gov/gene/HBG1#location?chromosome=11p15.4 |title=p15.4 |access-date=31. 5. 2021 |archive-date=31. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200731055125/https://ghr.nlm.nih.gov/gene/HBG1#location?chromosome=11p15.4 |url-status=dead }}</ref> *Podjedinica-4: Hb-γ2 *Gen-4: [[HBG2]] *Lokus-4 = [[hromosom 11 (čovjek)|Hr. 11]] <ref>{{Cite web |url=https://ghr.nlm.nih.gov/gene/HBG2#location?chromosome=11p15.4 |title=p15.4 |access-date=31. 5. 2021 |archive-date=31. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200731090029/https://ghr.nlm.nih.gov/gene/HBG2#location?chromosome=11p15.4 |url-status=dead }}</ref> }} '''Fetisni hemoglobin''' ili '''hemoglobin F''', '''α<sub>2</sub>γ <sub>2</sub>''' simbol: '''HbF''', glavni je [[transportni protein|proteinski nosač]] [[kisik]]a u ljudskom [[fetus]]u. Hemoglobin F se nalazi u fetusnim [[eritrocit|crvenim krvnim zrncima]], a uključen je u transport kisika iz majčinog [[krvotok]]a do organa i tkiva u fetusu. Proizvodi se od oko 6. sedmice trudnoće<ref name="David 1998">{{cite book |last= Linch|first= David | name-list-style = vanc |date= 1998|title= Encyclopedia of Immunology|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B0122267656001031 |publisher= Elsevier|isbn= 978-0-12-226765-9|edition= second}}</ref> a razine ostaju visoke i nakon rođenja, dok beba ne napuni otprilike 2–4 mjeseca.<ref name="Schechter2008">{{cite journal | vauthors = Schechter AN | title = Hemoglobin research and the origins of molecular medicine | journal = Blood | volume = 112 | issue = 10 | pages = 3927–38 | date = novembar 2008 | pmid = 18988877 | pmc = 2581994 | doi = 10.1182/blood-2008-04-078188 | doi-access = free }}</ref> Hemoglobin F ima drugačiji sastav od oblika [[hemoglobin]]a odraslih, što mu omogućava da jače veže kisik. Na taj je način fetus u razvoju sposoban da dovede kisik iz majčinog krvotoka, što se dešava kroz [[placenta|placentu]], koja se nalazi u majčinoj [[maternica|maternici]].<ref name="Wang Y & Zhao S">{{Cite book|vauthors=Wang Y, Zhao S|title=Vascular Biology of the Placenta|year=2010|chapter=Chapter 2: Placental Blood Circulation|publisher=Morgan & Claypool Life Sciences}}</ref> U [[novorođenče]]ta, nivo hemoglobina F postepeno opada i dostiže nivo odrasle osobe (manje od 1% ukupnog hemoglobina) obično u prvoj godini, jer počinju da se proizvode oblici hemoglobina odraslih.<ref name="Barbara2017">{{cite book |last= Wild|first= Barbara | name-list-style = vanc |date= 2017|title= Dacie and Lewis Practical Haematology|edition=12th|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B978070206696200014X |publisher= Elsevier|isbn= 978-0-7020-6696-2}}</ref> Bolesti kao što je [[beta talasemija]], koje utiču na komponente [[Hemoglobin A|hemoglobina odraslih]], mogu odgoditi ovaj proces i dovesti do toga da nivo hemoglobina F bude viši od normalnog.<ref name="Orapan2016">{{cite journal | vauthors = Sripichai O, Fucharoen S | s2cid = 10820279 | title = Fetal hemoglobin regulation in β-thalassemia: heterogeneity, modifiers and therapeutic approaches | journal = Expert Review of Hematology | volume = 9 | issue = 12 | pages = 1129–1137 | date = decembar 2016 | pmid = 27801605 | doi = 10.1080/17474086.2016.1255142 }}</ref> U [[anemija srpastih eritrocita|anemiji srpastih eritrocita]], povećanje proizvodnje hemoglobina F korišteno je kao tretman za ublažavanje nekih simptoma.<ref name="pmid18458272">{{cite journal | vauthors = Lanzkron S, Strouse JJ, Wilson R, Beach MC, Haywood C, Park H, Witkop C, Bass EB, Segal JB | display-authors = 6 | title = Systematic review: Hydroxyurea for the treatment of adults with sickle cell disease | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 148 | issue = 12 | pages = 939–55 | date = juni 2008 | pmid = 18458272 | pmc = 3256736 | doi = 10.7326/0003-4819-148-12-200806170-00221 }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Hemoglobin]] *[[Hem]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://sickle.bwh.harvard.edu/hemoglobinopathy.html Hemoglobinopathies] * [https://web.archive.org/web/20040609153506/http://arbl.cvmbs.colostate.edu/hbooks/pathphys/reprod/placenta/transport.html Transport across the placenta] * [http://www.ascaa.org/ American Sickle Cell Anemia Association] {{Mrtav link}} * [http://www.sicklecelldisease.org SCDAA: Break The Sickle Cycle] * [http://sickle.bwh.harvard.edu/hbsynthesis.html Hemoglobin synthesis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071226195932/http://sickle.bwh.harvard.edu/hbsynthesis.html |date=26. 12. 2007 }} * [https://web.archive.org/web/20020203114057/http://ntri.tamuk.edu/homepage-ntri/lectures/protein/hemoglobin/hempage.html Hemoglobin structure and function (archived February 3, 2002] * [https://web.archive.org/web/20091029025455/http://fha.maryland.gov/genetics/hemo_f.cfm Hemoglobin F fact sheet (archived October 29, 2009)] * [https://web.archive.org/web/20030330064928/http://www.isat.jmu.edu/users/klevicca/ISAT454/FetalHb.doc Fetal hemoglobin (doc file; archived March 30 2003)] * [http://sickle.bwh.harvard.edu/hyguid.html Hydroxyurea in sickle-cell disease] (archived December 28, 2014 at [https://web.archive.org/web/20141228112837/http://sickle.bwh.harvard.edu/hyguid.html]) * [https://web.archive.org/web/20150329032048/http://scinfo.org/the-management-of-sickle-cell-disease-4th-ed/special-topics-chapter-26-fetal-hemoglobin-induction Chapter 26 Fetal Hemoglobin Induction; Management of Sickle-Cell Disease 4th Edition 2002 (NIH Publication No. 02-2117)] {{Globini}} {{krv}} [[Kategorija:Hemoglobini]] [[Kategorija:Djetinjstvo]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Embriologija kardiovaskularnog sistema]] b7leha4yqsft7dcm4igz9cvl9axprdi Giorgio Parisi 0 482895 3937944 3930508 2026-10-30T01:40:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937944 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Parisi giorgio.jpg|mini|Giorgio Parisi (2006)]] '''Giorgio Parisi''' (rođen 4. augusta 1948) [[italija]]nski je [[Teorijska fizika|teorijski fizičar]] čije se istraživanje fokusiralo na kvantnu teoriju polja, statističku mehaniku i složene sisteme. Njegovi najpoznatiji doprinosi su [[Kvantna hromodinamika|QCD]] evolucijske jednačine za partonske gustoće, dobijene s Guidom Altarellijem, poznate kao Altarelli–Parisijeve ili DGLAP jednačine, tačno rješenje Sherrington–Kirkpatrickovog modela spin stakala, Kardar–Parisi –Zhangove jednačine, koja opisuje dinamiku skaliranja rastućih sučelja i proučavanje vrtložnih jata ptica. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 2021. zajedno s [[Klaus Hasselmann|Klausom Hasselmannom]] i [[Syukuro Manabe|Syukurom Manabeom]] za revolucionarni doprinos teoriji [[Složeni sistem|složenih sistema]], posebno "za otkriće međudjelovanja poremećaja i fluktuacija u fizičkim sistemima od atomskih do planetarnih razmjera".<ref>{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/lists/all-nobel-prizes-in-physics|title=All Nobel Prizes in Physics|website=NobelPrize.org|language=en-US|access-date=5. 10. 2021}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Nuzzo|first=R.|year=2006|title=Profile of Giorgio Parisi|url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2006-05-23_103_21/page/7945|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=103|issue=21|pages=7945–7947|bibcode=2006PNAS..103.7945N|doi=10.1073/pnas.0603113103|pmc=1472410|pmid=16705030}}</ref> Diplomirao je na Univerzitetu La Sapienza u [[Rim|Rimu]] 1970. pod nadzorom Nicole Cabibba. Bio je istraživač u Laboratori Nazionali di Frascati (1971–1981) i gostujući naučnik na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] (1973–1974), [[Institut des hautes études scientifiques|Institut des Hautes Études Scientifiques]] (1976–1977) i [[École normale supérieure]] (1977–1978). Od 1981. do 1992. bio je redovni profesor teorijske fizike na Univerzitetu u Rimu Tor Vergata, a sada je profesor kvantnih teorija na Sapienzi. Član je Simonsove saradnje "Cracking the Glass Problem".<ref>{{Cite web|url=https://www.simonsfoundation.org/mathematics-and-physical-science/news-announcements/new-simons-collaboration-cracking-the-glass-problem/|title=Simons Collaboration: Cracking the Glass Problem|year=2016|publisher=Simons Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20170325080555/https://www.simonsfoundation.org/mathematics-and-physical-science/news-announcements/new-simons-collaboration-cracking-the-glass-problem/|archive-date=25. 3. 2017|access-date=5. 10. 2021|url-status=dead}}</ref> 2018. izabran je za predsjednika Accademia dei Lincei.<ref>{{Cite web |url=http://www.ansa.it/canale_scienza_tecnica/notizie/ricerca_istituzioni/2018/06/22/il-fisico-giorgio-parisi-eletto-presidente-dellaccademia-dei-lincei_ac12b638-5f7b-46b6-a75f-6f1fc2f3d42b.html|title=Il fisico Giorgio Parisi eletto presidente dell'Accademia dei Lincei|date=22. 6. 2018|publisher=ANSA}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{Wolfova nagrada za fiziku}} {{DEFAULTSORT:Parisi, Giorgio}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Rim]] [[Kategorija:Teorijski fizičari]] [[Kategorija:Matematički fizičari]] [[Kategorija:Članovi Francuske akademije nauka]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Dobitnici medalje "Max Planck"]] [[Kategorija:Pages with unreviewed translations]] bpihmqocfki27j5fokm6bwf85tfxozu Beatles for Sale 0 486639 3937788 3418805 2026-10-29T12:17:27Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937788 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Beatles for Sale | izvođač_gen = [[The Beatles]] | objavljen = 4. 12. 1964. | snimljen = 11. 8. 1964 - 26. 10. 1964 | mjesto = EMI Studios, [[London]] | žanr = [[Rock]], [[Pop]] | trajanje = 34:13 | izdavač = [[Parlophone]] | producent = [[George Martin]] | sljed_naziv = | prethodni_album = [[A Hard Day's Night]]<br />(1964) | ovaj_album = With the Beatles<br />(1964) | sljedeći_album = [[Help!]]<br />(1965) }} '''Beatles for Sale''' je četvrti studijski album grupe [[The Beatles]], objavljen 4. decembra 1964. u izdanju [[Parlophone]]. Album je sniman od 11. avgusta do 26. oktobra 1964. u EMI studiju u Londonu. Album sadrži 14 pjesama, od kojih su 8 zajedno napisali [[Paul McCartney]] i [[John Lennon]]. ''Beatles for Sale'' zauzeli su vrh britanskih top-lista i ostali tamo 11 sedmica. == Popis za reprodukciju == Sve su kompozicije napisali [[John Lennon|Lennon]] i [[Paul McCartney|McCartney]], osim ako nije drugačije naznačeno. # "No Reply" - 2:15 # "I'm a Loser" - 2:31 # "Baby's in Black" - 2:02 # "Rock and Roll Music" - 2:02 (Chuck Berry) # "I'll Follow the Sun" - 1:46 # "Mr. Moonlight" - 2:35 (Roy Lee Johnson) # "Kansas City/Hey Hey Hey Hey" - 2:30 (Jerry Leiber, Mike Stoller / Richard Penniman) # "Eight Days a Week" - 2:43 # "Words of Love" - 2:12 (Buddy Holly) # "Honey Don't" - 2:55 (Carl Perkins) # "Every Little Thing" - 2:01 # "I Don't Want to Spoil the Party" - 2:33 # "What You're Doing" - 2:30 # "Everybody's Trying to Be My Baby" - 2:23 (Carl Perkins) == Vanjski linkovi == * [http://www.thebeatles.com/album/beatles-sale www.thebeatles.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210711045141/https://www.thebeatles.com/album/beatles-sale |date=11. 7. 2021 }} *[http://www.beatlesinterviews.org/dba04sale.html www.beatlesinterviews.org] {{Albumi Beatlesa}} [[Kategorija:Albumi Beatlesa]] [[Kategorija:Albumi iz 1964.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] bnbvc94lw7j56s8ykmqqbxsnj1yfziv Rubber Soul 0 486641 3937799 3889105 2026-10-29T12:18:37Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937799 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Rubber Soul | slika = Omot Rubber Soul.jpg | izvođač_gen = [[The Beatles]] | objavljen = 3. 12. 1965. | snimljen = 12. 10. 1965 - 15. 11. 1965 | mjesto = Abbey Road Studios, [[London]] | žanr = {{hlist|[[Folk rok]]|[[rok-muzika|rok]]{{sfn|Robins|2008|p=98}}|[[Pop-muzika|pop]]{{sfn|Bray|2014|p=267}}}} | trajanje = 35:50 | izdavač = [[Parlophone]] | producent = [[George Martin]] | sljed_naziv = | prethodni_album = [[Help!]]<br />(1965) | ovaj_album = Rubber Soul<br />(1965) | sljedeći_album = [[Revolver (album Beatlesa)|Revolver]]<br />(1966) }} '''''Rubber Soul''''' je šesti studijski album engleske [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[The Beatles]]. Objavljen je 3. decembra 1965. u Ujedinjenom Kraljevstvu pod izdavačkom kućom [[Parlophone]], popraćen singlovima "[[Day Tripper]]" / "[[We Can Work It Out]]", koji nisu objavljeni na albumu. Orginalno sjevernoameričko izdanje [[Capitol Records]]a sadrži deset od četrnaest pjesama i dvije pjesama koje su zadržane s albuma ''[[Help!]]''. Album ''Rubber Soul'' opisan je kao veliko umjetničko postignuće grupe, dobio je vrlo povoljan odgovor kritike i proveo nekoliko sedmica na vrhu ljestvica prodaje u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama. Za razliku od prethodnih albuma, Rubber Soul je sniman u kontinuitetu, dok su prethodni albumi snimani u pauzama između turneja. Ovo je tek njihov drugi album koji sadrži sve originalne pjesme, nakon britanske verzije albuma [[A Hard Day's Night]]. Naziv Rubber Soul dolazi od izraza koji su američki soul muzičari koristili za opisivanje [[Mick Jagger|Micka Jaggera]], koji je pjevao soul muziku u to vrijeme. Godine 2012. časopis ''Rolling Stone'' proglasio je ''Rubber Soul'' petim najvećim albumom svih vremena.<ref>{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-rubber-soul-19691231 |title=500 Greatest Albums of All Time: The Beatles, 'Rubber Soul' |publisher=[[Rolling Stone]] |access-date=29. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120919110902/http://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-rubber-soul-19691231 |archive-date=2012}}</ref> == Kompozicije == === Muzika i tekstovi === Pjesme u Rubber Soulu označile su veliki napredak i sazrijevanje u pisanju stihova i strukturi pjesama. [[John Lennon]] je 1971. rekao: "Samo smo postajali sve bolji, tehnički i muzički, to je sve. Konačno smo preuzeli studio. U prvim danima morali smo uzeti ono što su nam dali... Nismo znali kako da okrenemo gore na bas gitaru.<ref>{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/music/news/lennon-remembers-part-one-19710121 |title=Lennon Remembers, Part One |publisher=[[Rolling Stone]] |date=21. siječnja 1971. |access-date=29. 12. 2021}}</ref> [[Paul McCartney]] je 1988. rekao da im je bilo dozvoljeno da budu u kontrolnoj sobi u to vrijeme, pa su svoje želje izrazili u miksu pjesama. U ovom albumu pišu The Beatles o vlastitoj depresiji (Nowhere Man), odrastanju (In My Life) pa čak i vladi (Think For Yourself).Harison u njoj svira sitar, što je umnogome doprinijelo popularizaciji istočnjačke muzike na Zapadu. [[Ringo Starr]]g dobio je svoj prvi zasluga za pjesmu What Goes On. pet ri i od tada nisam ništa uradio."<ref>{{cite web |url=https://www.beatlesbible.com/songs/what-goes-on/ |title=What Goes On |publisher=The Beatles Bible |access-date=29. 12. 2021}}</ref> Harison je jednom u šali rekao da su nove pesme "i dalje iste, ali sa dobrim štimovanjem", ali je dodao: "Mislim da je to najbolji album koji smo snimili do sada . (...) Ali najvažnije je da smo počeli da čujemo zvukove koje ranije nismo čuli."<ref>{{cite web |url=http://louderthanwar.com/rubber-soul-50th-anniversary-beatles-classic-album/ |title=Rubber Soul – 50th Anniversary of The Beatles Classic album |date=3. prosinca 2015. |access-date=29. 12. 2021}}</ref> [[George Harrison]] je takođe povukao vezu do sledećeg albuma koji su snimili, Revolver, i nazvao ga "tom 2" od strane Rubber Soul, jer je veoma sličan u idejama i inovacijama koje prenose članovi benda. == Publikacija == Rubber Soul je objavljen na [[EMI]]-jevom Parlophoneu 3. decembra 1965. Singl The Day Tripper / We Can Work It Out je također objavljen tog dana, prvi dvostruki A-singl benda. U Sjedinjenim Državama album ima šest miliona prodanih certificiranih albuma.<ref>{{cite web |url=http://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&ar=The+Beatles&ti=Rubber+Soul#search_section |title=American album certifications – The Beatles – Rubber Soul |refname=RIAA |access-date=29. 12. 2021}}</ref> == Kritike == Rubber Soul je jedan od najboljih albuma svih vremena. Američki kritičar Robert Christgau napisao je za časopis Esquire 1967. da je "zbog inovativnosti, intimnosti i inteligencije stihova ovaj album dvostruko bolji od bilo čega drugog (osim možda [[The Rolling Stones]]a)"<ref>{{cite journal |last=Christgau |first=Robert |date=Prosinac 1967. |url=http://www.robertchristgau.com/xg/bk-aow/column2.php |title=Columns |journal=[[Esquire (časopis)|Esquire]] |access-date=29. 12. 2021}}</ref> Rolling Stone. piše da je “Rubber Soul fantastična kolekcija koja je sačuvala uredan pop fokus prethodnih albuma sa novom sofisticiranošću i dubinom.” Kolumnista/muzičar Bob Stanley je rekao da je Rubber Soul bio “dobrih 18 mjeseci ispred vremena” i “ prvi album iz rok ere koji je zvučao kao album.”<ref>{{cite web |url=http://www.theguardian.com/music/2015/dec/03/the-beatles-rubber-soul-50-still-ahead-of-its-time |first=Bob |last=Stanley |title=The Beatles' Rubber Soul is 50: and it's still ahead of its time |date=2015 |publisher=[[The Guardian|theguardian.com]] |access-date=29. 12. 2021}}</ref> [[Brian Wilson]] iz [[The Beach Boys]]a opisao ga je kao “prvi album na kojem je svaka pjesma uzbudljiva” i planirao je da ga nadmaši svojim remek-djelom [[Pet Sounds]]. == Popis za reprodukciju == Sve su kompozicije napisali [[John Lennon|Lennon]] i [[Paul McCartney|McCartney]], osim ako nije drugačije naznačeno. # „Drive My Car“ – 2:30 # „Norwegian Wood (This Bird Has Flown)“ – 2:05 # „You Won't See Me“ – 3:22 # „Nowhere Man“ – 2:44 # „Think for Yourself“ ([[George Harrison|Harrison]]) – 2:19 # „The Word“ – 2:43 # „Michelle“ – 2:42 # „What Goes On“ ([[John Lennon|Lennon]], [[Paul McCartney|McCartney]], [[Ringo Starr|Starkey]]) – 2:50 # „Girl“ – 2:33 # „I'm Looking Through You“ – 2:27 # „In My Life“ – 2:27 # „Wait“ – 2:16 # „If I Needed Someone“ (Harrison) – 2:23 # „Run for Your Life“ – 2:18 == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.beatlesinterviews.org/dba06soul.html www.beatlesinterviews.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230529060751/http://www.beatlesinterviews.org/dba06soul.html |date=29. 5. 2023 }} * [https://web.archive.org/web/20051105135633/http://www.norwegianwood.org/beatles/disko/uklp/soul.htm Snimanje podataka i bilješki na mono/stereo miksevima i remiksovima] {{Albumi Beatlesa}} [[Kategorija:Albumi Beatlesa]] [[Kategorija:Albumi iz 1965.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea]] rffl3pxu8ferlid277d6pbf95ylqhmp Fizioterapija 0 493897 3937939 3928698 2026-10-29T22:58:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937939 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje |Ime = Fizička terapija/Fzioterapija |slika = Physical Therapists at work.jpg |opis_slike = Vojni fizioterapeuti koji rade sa pacijentima na problemima ravnoteže, [[ortopedija|ortopedi]], [[amputacija|amputanti]], ispituju [[snaga|snagu]], [[fleksibilnost]], raspon ravnoteže pokreta i hoda u [[zglob]]ovima. |ICD10 = |ICD9 = {{ICD9proc|93.0}}-{{ICD9proc|93.3}} |MeshID = D026761 |OPS301 = |OtherCodes = }} '''Fizička terapija''' ('''PT'''), poznatija i kao '''fizioterapija''', jedna je od srodnih [[zdravstvo|zdravstvenih profesija]].<ref name="ASAHP_def">{{cite web |url=http://www.asahp.org/what-is/ |title=What is Allied Health? |publisher=Association of Schools of Allied Health Professionals |access-date=10. 3. 2020}}</ref><ref>{{cite web| url = https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/204786/B3429.pdf| title = Allied Health (Paramedical) Services and Education}}</ref><ref>{{cite web| url = https://www.sciencedirect.com/topics/agricultural-and-biological-sciences/allied-health-professionals| title = Allied Health Professionals}}</ref><ref>{{cite book| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK218850/| title = What Does "Allied Health" Mean?| year = 1989| publisher = National Academies Press (US)}}</ref> Pružaju je fizioterapeuti koji promoviraju, održavaju ili obnavljaju zdravlje putem [[fizički pregled|fizičkog pregleda]], [[medicinska dijagnoza|dijagnoze]], upravljanja, prognoze, [[edukacija pacijenata|edukacije pacijenata]], fizičke intervencije, rehabilitacije, [[preventivna zdravstvena zaštita|prevencije bolesti]] i [[promocija zdravlja]]. '''Fizički terapeuti''' su u mnogim zemljama poznati kao '''fizioterapeuti'''. Pored kliničke prakse, drugi aspekti fizioterapeutske prakse uključuju istraživanje, obrazovanje, konsultacije i [[zdravstvena administracija|zdravstvenu administraciju]]. Fizička terapija se pruža kao [[primarna zaštita]] tretman ili uz, ili u kombinaciji sa drugim [[medicina|medicinskim]] uslugama. U nekim jurisdikcijama, kao što je [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], fizioterapeuti imaju ovlaštenje da propisuju [[lijek]]ove.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.com/news/health-23752418|title=Physiotherapists given prescribing powers|work=[[BBC]]|date=20. 8. 2013}}</ref> {{TOC limit|3}} ==Pregled== Fizioterapija se bavi bolestima ili povredama koje ograničavaju sposobnost osobe da se kreće i obavlja funkcionalne aktivnosti u svakodnevnom životu.<ref>{{cite web |title=Occupational Outlook Handbook - Physical Therapists |url=https://www.bls.gov/ooh/healthcare/physical-therapists.htm |website=bls.gov |access-date=30. 8. 2021}}</ref> PT koriste [[historija bolesti|historiju]] i [[fizički pregled]] pojedinca da bi došli do [[medicinska dijagnoza|dijagnoze]] i uspostavili plan upravljanja i, kada je potrebno, uključuju rezultate laboratorijskih i slikovnih studija kao što su rendgen, [[CT-snimak|CT]] ili [[MRI]] nalazi. Elektrodijagnostičko testiranje (npr. [[elektromiogram]]i i ispitivanje brzine nervnog provođenja) također se može koristiti.<ref name="evalGuidelinesAPTA">{{cite web|author=American Physical Therapy Association Section on Clinical Electrophysiology and Wound Management |url=http://www.aptasce-wm.org/documents/guidelines/ENMG%20EvaluationGuidelines.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110904055829/http://www.aptasce-wm.org/documents/guidelines/ENMG%20EvaluationGuidelines.pdf|archive-date=4. 9. 2011|url-status=dead |title=Curriculum Content Guidelines for Electrophysiologic Evaluation|publisher=American Physical Therapy Association|work=Educational Guidelines|access-date=29. 5. 2008}}</ref> PT upravljanje obično uključuje propisivanje ili pomoć pri određenim vježbama, [[manuelna terapija|manualnoj terapiji]] i manipulaciji, mehaničkim uređajima kao što su vuča, edukacija, elektrofizički modaliteti koji uključuju toplotu, hladnoću, struju, zvučne valove, zračenje, pomoćne uređaje, proteze, ortoze i druge intervencije. Osim toga, PT rade s pojedincima kako bi spriječili gubitak mobilnosti prije nego što se dogodi razvojem programa usmjerenih na fitnes i wellness za zdravije i aktivnije stilove života, pružajući usluge pojedincima i populaciji za razvoj, održavanje i vraćanje maksimalne [[pokretljivost]]i i funkcionalne sposobnosti tokom cijelog života. Ovo uključuje pružanje liječenja u okolnostima u kojima su kretanje i funkcija ugroženi [[starenje]]m, ozljedama, bolestima ili faktorima okoline. Funkcionalno kretanje je centralno za ono što znači biti [[zdrav]]. Fizička terapija je profesionalna karijera koja ima mnogo specijalnosti uključujući [[mišićni sistem|mišićno-koštanu]], [[ortopedija|ortopediju]], [[krvotok|kardioplućnu]], [[neurologija|neurologiju]], [[endokrinologija e|ndokrinologiju]], [[sportska medicina|sportsku medicinu]], [[gerijatrija|gerijatriju]], [[pedijatrija|pedijatriju]], [[zdravlje žena]], [[njega rana|njegu rana]] i [[elektromiografija|elektromiografiju]]. [[Neurološka rehabilitacija]] je, posebno, oblast koja se brzo pojavljuje. PT praktikuju u mnogim okruženjima, kao što su privatne klinike za fizičku terapiju, [[ambulantne klinike]] ili ordinacije, zdravstvene i wellness klinike, [[bolnice za rehabilitaciju]] ustanove, ustanove za kvalifikovanu njegu, ustanove za produženu njegu, privatne kuće, edukativni i istraživački centri, [[škole]], [[hospicija]], industrijska i ova radna mjesta ili druga profesionalna okruženja, [[klubovi zdravlja|fitnes centri]] i [[sportski trening|sportski trenažni]] objekti.<ref>{{cite web|author=American Physical Therapy Association |title=APTA Background Sheet 2008 |publisher=American Physical Therapy Association |date=17. 1. 2008 |url=http://www.apta.org/AM/Template.cfm?Section=Physical_Therapy&TEMPLATE=/CM/HTMLDisplay.cfm&CONTENTID=33205 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080529180223/http://www.apta.org/AM/Template.cfm?Section=Physical_Therapy&TEMPLATE=%2FCM%2FHTMLDisplay.cfm&CONTENTID=33205 |url-status=dead |archive-date=29. 5. 2008 |access-date=29. 5. 2008}}</ref> Fizioterapeuti također prakticiraju uloge nepacijenata kao što je zdravstvena politika,<ref>{{cite web |url=https://www.who.int/topics/health_policy/en/ |title=Health policy implications for patient education in physical therapy |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110324161029/http://www.who.int/topics/health_policy/en/ |archive-date=24. 3. 2011 }}</ref><ref>Initiatives in Rehabilitation Research, {{cite web |url=http://ptjournal.apta.org/cgi/content/full/86/1/141 |title=Physical Therapy &#124; Oxford Academic |access-date=12. 9. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20130223105653/http://ptjournal.apta.org/cgi/content/full/86/1/141 |archive-date=23. 2. 2013}}</ref> zdravstveno osiguranje, administraciju zdravstvene zaštite i kao rukovodioci zdravstvene zaštite. Fizioterapeuti su uključeni u medicinsko-pravnu oblast i služe kao stručnjaci, vrše recenzije i [[medicinski pregled|nezavisne medicinske preglede]]. [[Obrazovanje]] se jako razlikuje od zemlje do zemlje. Raspon obrazovanja kreće se od nekih zemalja koje imaju malo formalnog obrazovanja do drugih koje imaju ljekarske diplome i postdoktorske studije i stipendije. U [[BIH|Bosni i Hercegovini]] obrazovanje u oblasti fizioterapije stiče se u srednjim medicinskim školama (fizioterapeutski tehničar) i fakultetima zdravstvenih studija (fizioterapeuti).<ref>https://www.fzs.unsa.ba/2 {{Mrtav link}}. ciklus – Studijski program: Fizioterapija – Fakultet zdravstvenih studija (unsa.ba)</ref><ref>https://www.sms.edu.ba/J.U{{Mrtav link}}. Srednja medicinska škola Sarajevo (sms.edu.ba)</ref> ==Zaposlenje== Poslovi vezani za fizioterapiju u Sjevernoj Americi pokazuju brz rast posljednjih godina, ali stope zaposlenosti i prosječne plate mogu značajno varirati između različitih zemalja, država, provincija ili regiona. Studija iz 2013. navodi da je 56,4% fizioterapeuta u svijetu bilo zadovoljno svojim poslom..<ref name="Gupta">{{Cite journal| authors = Gupta N |year=2013|title=Predictors of job satisfaction among physiotherapy professionals|journal= Indian Journal of Physiotherapy and Occupational Therapy |volume=7 | issue = 3 |pages=146–151|doi=10.5958/j.0973-5674.7.3.082|id={{ProQuest|1464664057}}}}</ref> Plaća, interesovanje za posao i ispunjenost na poslu važni su prediktori zadovoljstva poslom.<ref name=" Gupta"/> U poljskoj studiji, izgaranje na poslu među fizioterapeutima se manifestiralo povećanom emocijskom iscrpljenošću i smanjenim osjećajem ličnog postignuća.<ref name="auto">{{cite journal | vauthors = Pustułka-Piwnik U, Ryn ZJ, Krzywoszański Ł, Stożek J | title = Burnout syndrome in physical therapists - demographic and organizational factors | journal = Medycyna Pracy | volume = 65 | issue = 4 | pages = 453–62 | date = 17. 11. 2014 | pmid = 25643484 | doi = 10.13075/mp.5893.00038 | doi-access = free }}</ref> Emocijska iscrpljenost je značajno veća kod fizioterapeuta koji rade sa odraslima i zaposlenih u bolnicama.Ostali faktori koji povećavaju sagorijevanje uključuju rad u bolničkom okruženju i staž od 15 do 19 godina.<ref name="auto"/> ==Specijalna područja== Opseg znanja o fizičkoj terapiji je velik, pa se fizioterapeuti mogu specijalizirati za određenu kliničku oblast. Iako postoji mnogo različitih tipova fizioterapije, ''American Board of Physical Therapy Specialities'' navodi deset sadašnjih specijalističkih certifikata. Većina fizioterapeuta koji praktikuju neku specijalnost proći će dalju obuku, kao što je akreditovani [[rezidencija (medicina)|boravništni]] program, iako pojedinci mogu polagati specijalistički pregled nakon 2.000 sati fokusirane prakse u svojoj specijalnosti stanovništva, pored zahtjeva koje postavlja svaki dotični odbor specijalnosti. ===Kardiovaskularni i plućni=== Kardiovaskularni i plućni rehabilitatori [[respiratorni praktičar]]i i fizioterapeuti nude terapiju za širok spektar kardioplučnih poremećaja ili prije i nakon kardijalne ili plućne hirurgije. Primjer kardiohirurgije je [[operacija koronarne premosnice]]. Primarni ciljevi ove specijalnosti su povećanje izdržljivosti i funkcionalne samostalnosti. Manualna terapija koristi se u ovom polju za pomoć u čišćenju plućnog sekreta sa [[cistasta fibroza|cistastom fibrozom]]. Plućni poremećaji, [[srčani udari]], nakon [[operacija koronarne premosnice]], [[hronična opstruktivna plućna bolest]] i [[plućna fibroza]], su tretmani koji mogu imati koristi od kardiovaskularnih i plućnih specijaliziranih fizioterapeuta. ===Klinička elektrofiziologija=== Ovo specijalno područje uključuje elektroterapiju/fizičke agense, [[Elektromiografija|elektrofiziološku evaluaciju (EMG/NCV)]], fizičke agense i zbrinjavanje rana. ===Gerijatrijski=== Gerijatrijska fizička terapija pokriva široku oblast pitanja koja se tiču ljudi koji prolaze kroz normalno [[starenje]] odraslih, ali je obično fokusirana na stariju odraslu osobu. Postoje mnoga stanja koja pogađaju mnoge ljude kako stare i uključuju, ali nisu ograničena na sljedeće: [[artritis]], [[osteoporoza]], [[kancer|rak]], [[Alzheimerova bolest]], nadoknada [[kuk]]a i [[zglob]]ova, poremećaji ravnoteže, [[urinarna inkontinencija|inkontinencija]], itd. Gerijatrijski fizioterapeuti su specijalizovani za pružanje terapije za takva stanja kod starijih osoba. Fizička rehabilitacija može spriječiti pogoršanje zdravlja i aktivnosti svakodnevnog života među štićenicima [[dom za staranje|doma za staranje]]. Dosadašnji dokazi sugeriraju koristi za fizičko zdravlje od sudjelovanja u različitim tipovima fizičke rehabilitacije za poboljšanje svakodnevnog života, snage, fleksibilnosti, ravnoteže, raspoloženja, pamćenja, tolerancije vježbanja, straha od pada, ozljeda i smrti..<ref name="Crocker_2013">{{cite journal | vauthors = Crocker T, Forster A, Young J, Brown L, Ozer S, Smith J, Green J, Hardy J, Burns E, Glidewell E, Greenwood DC | display-authors = 6 | title = Physical rehabilitation for older people in long-term care | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 2 | pages = CD004294 | date = februar 2013 | pmid = 23450551 | doi = 10.1002/14651858.cd004294.pub3 | collaboration = Cochrane Stroke Group }}</ref> It may be both safe and effective in improving physical and possibly mental state, while reducing disability with few adverse events.<ref name="Crocker_2013" /> Postojeći dokazi sugeriraju da fizička rehabilitacija može biti efikasna za štićenike dugotrajne njege u smanjenju invalidnosti uz nekoliko štetnih događaja.<ref name="Crocker_2013"/> Međutim, nema dovoljno da se zaključi da li su korisni efekti održivi i povoljni u odnosu koštanje-efikasnost.<ref name="Crocker_2013"/> Nalazi su zasnovani na dokazima umjerenog kvaliteta. ===Zacjelivanje rana=== Fizička terapija za liječenje rana uključuje liječenje stanja kože i svih njenih povezanih organa. Uobičajena stanja koja se leče uključuju rane i opekotine. Fizioterapeuti mogu koristiti hirurške instrumente, ispiranje rana, zavoje i lokalna sredstva za uklanjanje oštećenog ili kontaminiranog tkiva i podstomicanje zacjeljivanja [[tkiva]].<ref>{{Cite journal|title=Wound Bed Preparation: The Science Behind the Removal of Barriers to Healing | authors = Enoch S, Harding K |journal=Wounds |date=2003 |volume=15 |issue=7 |url=https://www.medscape.com/viewarticle/459733_6}}</ref> Ostale najčešće korištene intervencije uključuju vježbe, kontrolu [[edem]]a, udlagu i kompresionu odjeću. Posao koji obavljaju fizioterapeuti u integumentnoj specijalnosti radi sličan onome što bi radili doktori medicine ili medicinske sestre u hitnoj pomoći ili trijaži. ===Neurologija=== Neurološka fizička terapija je polje fokusirano na rad sa osobama koje imaju [[neurološki poremećaj]] ili bolest. To može uključivati [[moždani udar]], hronični [[bol]] u leđima, Alzheimerovu bolest, [[Charcot-Marie-Toothova bolest|Charcot-Marie-Toothovu bolest (CMT)]], [[Amiotrofna lateralna skleroza|ALS]], ozljede mozga, [[cerebralna paraliza|cerebralnu paralizu]], [[multipla skleroza|multiplu sklerozu]], [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu bolest]], [[facijalis|paraliza lica]] i ozljede [[kičmena moždina|kičmene moždine]]. Uobičajena oštećenja povezana s neurološkim stanjima, uključuju oštećenje [[vid]]a, ravnoteže, kretanja, [[dnevne aktivnosti]], kretanja, mišićne snage i gubitak funkcionalne nezavisnosti.<ref name=Inverarity>{{cite web|vauthors=Inverarity L, Grossman K|title=Types of Physical Therapy|work=About.com|publisher=The New York Times Company|date=28. 11. 2007|url=http://physicaltherapy.about.com/od/typesofphysicaltherapy/a/typesofpt.htm|access-date=29. 5. 2008|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304230449/http://physicaltherapy.about.com/od/typesofphysicaltherapy/a/typesofpt.htm|url-status=dead}}</ref> Tehnike uključene u neurološku fizioterapiju su širokog spektra i često zahtijevaju specijaliziranu obuku. Neurološka fizioterapija se još naziva [[neurofizioterapija]] ili [[neurološka rehabilitacija]]. Preporučuje se neurofizioterapeutima da sarađuju sa psiholozima prilikom pružanja fizičkog tretmana poremećaja kretanja.<ref name=Zec2020>{{cite journal | vauthors = Zečević I | title = Clinical practice guidelines based on evidence for cognitive-behavioural therapy in Parkinson's disease comorbidities: A literature review | journal = Clinical Psychology & Psychotherapy | volume = 27 | issue = 4 | pages = 504–514 | date = juli 2020 | pmid = 32196842 | doi = 10.1002/cpp.2448 | s2cid = 214601157 | type = Review }}</ref> Ovo je posebno važno jer se kombinovanjem fizičke terapije i psihoterapije može poboljšati neurološki status pacijenata. ===Ortopedija=== [[slika:Physiotherapiebehandlung.jpg|thumb|Tretman kod ortopedskih fizioterapeuta]] Ortopedski fizioterapeuti dijagnosticiraju, upravljaju i liječe poremećaje i ozljede [[mišićno-koštani sistem|mišićno-koštanog sistema]], uključujući rehabilitaciju nakon [[ortopedska operacija|ortopedske operacije]], akutne traume kao što su uganuća, istegnuća, ozljede podmuklog početka kao što su tendinopatija, burzitis i deformiteti kao [[skolioza]]. Ova specijalnost fizičke terapije najčešće se nalazi u ambulantnim kliničkim uslovima. Ortopedski terapeuti su obučeni za liječenje postoperativnih ortopedskih zahvata, prijeloma, akutnih sportskih ozljeda, [[artritis]]a, uganuća, istegnuća, bolova u leđima i vratu, stanja kičme i amputacija. Mobilizacija/manipulacija zglobova i kičme, [[suho ubijanje]] (slično [[akupunktura]]ma), terapeutske [[vježbe]], neuromuskularne tehnike, reedukacija mišića, topli/hladni oblozi i [[električna stimulacija mišića]] (npr. [[krioterapija]], [[ionoforeza]], [[elektroterapija]]) su [[modalitet stimulacije|modaliteti]] koji se koriste za ubrzavanje oporavka u ortopedskom podešavanju.<ref>{{cite book| vauthors = Cameron MH |title=Physical agents in rehabilitation: from research to practice| url = https://archive.org/details/physicalagentsin0000came |publisher=W. B. Saunders|location=Philadelphia|year=2003|isbn=978-0-7216-9378-1}}</ref> Osim toga, novi dodatak dijagnozi i liječenju je upotreba [[sonografija|sonografije]] za dijagnozu i usmjeravanje tretmana kao što je ponovna obuka mišića.<ref name="pmid12034127">{{cite journal | vauthors = Bunce SM, Moore AP, Hough AD | title = M-mode ultrasound: a reliable measure of transversus abdominis thickness? | url = https://archive.org/details/sim_clinical-biomechanics_2002-05_17_4/page/315 | journal = Clinical Biomechanics | volume = 17 | issue = 4 | pages = 315–7 | date = maj 2002 | pmid = 12034127 | doi = 10.1016/S0268-0033(02)00011-6 }}</ref><ref name="pmid17970407">{{cite journal | vauthors = Wallwork TL, Hides JA, Stanton WR | title = Intrarater and interrater reliability of assessment of lumbar multifidus muscle thickness using rehabilitative ultrasound imaging | journal = The Journal of Orthopaedic and Sports Physical Therapy | volume = 37 | issue = 10 | pages = 608–12 | date = oktobar 2007 | pmid = 17970407 | doi = 10.2519/jospt.2007.2418 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid16001905">{{cite journal | vauthors = Henry SM, Westervelt KC | title = The use of real-time ultrasound feedback in teaching abdominal hollowing exercises to healthy subjects | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-orthopaedic-and-sports-physical-therapy_2005-06_35_6/page/n19 | journal = The Journal of Orthopaedic and Sports Physical Therapy | volume = 35 | issue = 6 | pages = 338–45 | date = juni 2005 | pmid = 16001905 | doi = 10.2519/jospt.2005.35.6.338 | doi-access = free }}</ref> Oni s ozljedom ili bolešću koja pogađa [[mišić]]e, [[kost]]i, [[ligament]]e ili [[tetiva (anatomija)|tetive]] imat će koristi od procjene fizioterapeuta specijaliziranog za ortopediju. ===Pedijatrija=== Pedijatrijska fizička terapija pomaže u ranom otkrivanju zdravstvenih problema i koristi različite modalitete za pružanje fizioterapije za poremećaje u pedijatrijskoj populaciji. Ovi terapeuti su specijalizirani za dijagnozu, liječenje i [[dojenčad]]i, djece i [[adolescencija|adolescenata]] s različitim kongenitalnim, razvojnim, neuromišićnim, skeletnim ili stečenim poremećajima/bolestima. Tretmani se uglavnom fokusiraju na poboljšanje bruto i [[fine motoričke vještine]], [[ravnoteža (sposobnost)|ravnoteže]] i koordinaciju, snagu i izdržljivost, kao i kognitivnu i [[senzorna obrada|senzornu obradu]]/integraciju. ===Sport=== Fizioterapeuti su usko uključeni u brigu i dobrobit sportista, uključujući rekreativne, poluprofesionalne (plaćene) i profesionalne (sa punim radnim vremenom) učesnike. Ova oblast prakse obuhvata liječenje atletskih povreda u 5 glavnih kategorija: # akutna njega – procjena i dijagnoza početne povrede; # liječenje – primjena specijalističkih savjeta i tehnika za podsticanje izlječenja; # [[Fizikalna medicina i rehabilitacija|rehabilitacija]] – progresivno upravljanje za potpuni [[povratak sportu]]; # prevencija – identifikacija i adresiranje nedostataka za koje se zna da direktno dovode do ozljede ili djeluju kao prethodnici, kao što je [[procjena kretanja]] # edukacija – dijeljenje stručnog znanja sa pojedinačnim sportistima, timovima ili klubovima kako bi se pomoglo u prevenciji ili upravljanju ozljedama Fizioterapeuti koji rade za profesionalne sportske timove često imaju specijalizovane sportske sertifikate izdate preko njihove nacionalne organizacije za registraciju. Većina fizioterapeuta koji vježbaju u sportskom okruženju također je aktivna u kolaborativnim programima sportske medicine (vidi također: [[atletski trener]]i). ===Zdravlje žena=== Zdravlje žena ili [[fizioterapija dna karlice]] se uglavnom bavi ženskim problemima vezanim za [[ženski reproduktivni sistem]], [[porođaj]] i postporođaj. Ova stanja uključuju limfedem, [[Osteoporoza|osteoporozu]], [[bol]] u karlici, preneonatusni i postpartalni period i urinarnu inkontinenciju. Također se bavi inkontinencijom, bolovima u karlici i drugim poremećajima povezanim s disfunkcijom dna [[karlica]].<ref>{{cite web|url=https://www.bethelpharmacy.com/|title=Bethel Pharmacy – Tulsa's Hormone, Weight Loss, & Health Experts}}</ref> Manual physical therapy has been demonstrated in multiple studies to increase rates of conception in women with infertility.<ref name="pmid 25691329">{{cite journal | vauthors = Rice AD, Patterson K, Wakefield LB, Reed ED, Breder KP, Wurn BF, King Iii R, Wurn LJ | display-authors = 6 | title = Ten-year Retrospective Study on the Efficacy of a Manual Physical Therapy to Treat Female Infertility | journal = Alternative Therapies in Health and Medicine | volume = 21 | issue = 3 | pages = 32–40 | date = februar 2015 | pmid = 25691329 | url = http://alternative-therapies.com/openaccess/ATHM_23_3_Rice.pdf | access-date = 27. 10. 2022 | archive-date = 25. 2. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150225233229/http://alternative-therapies.com/openaccess/ATHM_23_3_Rice.pdf | url-status = dead }}</ref><ref name="pmid 23055467 ">{{cite journal | vauthors = Kramp ME | title = Combined manual therapy techniques for the treatment of women with infertility: a case series | journal = The Journal of the American Osteopathic Association | volume = 112 | issue = 10 | pages = 680–4 | date = oktobar 2012 | pmid = 23055467 | url = http://www.jaoa.osteopathic.org/content/112/10/680.full | access-date = 27. 10. 2022 | archive-date = 17. 3. 2015 | archive-url = https://archive.today/20150317192053/http://www.jaoa.osteopathic.org/content/112/10/680.full | url-status = dead }}</ref><ref name="pmid 18251317">{{cite journal | vauthors = Wurn BF, Wurn LJ, King CR, Heuer MA, Roscow AS, Hornberger K, Scharf ES | title = Treating fallopian tube occlusion with a manual pelvic physical therapy | journal = Alternative Therapies in Health and Medicine | volume = 14 | issue = 1 | pages = 18–23 | date = Feb 2008 | pmid = 18251317 }}</ref><ref name="pmid15266276">{{cite journal | vauthors = Wurn BF, Wurn LJ, King CR, Heuer MA, Roscow AS, Scharf ES, Shuster JJ | title = Treating female infertility and improving IVF pregnancy rates with a manual physical therapy technique | journal = MedGenMed | volume = 6 | issue = 2 | pages = 51 | date = juni 2004 | pmid = 15266276 | pmc = 1395760 | url = http://www.medscape.com/viewarticle/480429 }}</ref> ===Onkologija=== Fizioterapija u oblasti onkologije i palijativnog zbrinjavanja je specijalnost koja se kontinuirano razvija i razvija, kako malignih tako i nemalignih bolesti. Fizička terapija za obje grupe pacijenata sada je prepoznata kao bitan dio kliničkog puta, jer rane dijagnoze i novi tretmani omogućavaju pacijentima da žive duže. Općenito je prihvaćeno da pacijenti trebaju imati pristup odgovarajućem nivou rehabilitacije, kako bi mogli funkcionirati na minimalnom nivou ovisnosti i optimizirati svoj kvalitet života, bez obzira na očekivani životni vijek. === Jedinica intenzivne nege === '''Rehabilitacija vježbanjem nakon otpusta iz jedinice intenzivne njege radi oporavka od kritične bolesti''' Nakon otpuštanja iz jedinice intenzivne nege radi oporavka od kritične bolesti, ukupni efekat rehabilitacije vežbanjem je trenutno neizvjestan.<ref>{{cite journal | vauthors = Connolly B, Salisbury L, O'Neill B, Geneen L, Douiri A, Grocott MP, Hart N, Walsh TS, Blackwood B | display-authors = 6 | title = Exercise rehabilitation following intensive care unit discharge for recovery from critical illness | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 6 | pages = CD008632 | date = juni 2015 | pmid = 26098746 | pmc = 6517154 | doi = 10.1002/14651858.cd008632.pub2 }}</ref> Potrebna su dalja istraživanja u ovoj oblasti jer je trenutna masa dokaza vrlo niske kvalitete.&nbsp; == Odnos saradnje između fizioterapeuta i pacijenta == [[Sistematski pregled]] koji je uključivao pacijente s ozljedom mozga, mišićno-koštanim stanjima, srčanim stanjima ili višestrukim patologijama otkrio je da savez između pacijenta i terapeuta pozitivno korelira s ishodom liječenja. Ishodi uključuju sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, upravljanje bolom, obavljanje specifičnih zadataka fizičke funkcije, depresiju, globalnu procjenu fizičkog zdravlja, pridržavanje tretmana i zadovoljstvo tretmanom.<ref>{{cite journal | authors = Hall AM, Ferreira PH, Maher CG, Latimer J, Ferreira ML | title = The influence of the therapist-patient relationship on treatment outcome in physical rehabilitation: a systematic review | url = https://archive.org/details/sim_physical-therapy_2010-08_90_8/page/n8 | journal = Physical Therapy | volume = 90 | issue = 8 | pages = 1099–110 | date = august 2010 | doi = 10.2522/ptj.20090245 | pmid = 20576715 | doi-access = free }}</ref> Studije su istraživale četiri teme koje mogu uticati na interakciju pacijenta i terapeuta: interpersonalne i komunikacijske vještine, praktične vještine, individualizirana njega usmjerena na pacijenta, te organizacijski i faktori okoline.<ref name=":1"/> Fizioterapeuti moraju biti u stanju da efikasno komuniciraju sa svojim pacijentima na različitim nivoima. Pacijenti imaju različite nivoe [[zdravstvena pismenost|zdravstvene pismenosti]], tako da fizioterapeuti to moraju uzeti u obzir kada razgovaraju o bolesnikovim tegobama, kao i planiranom liječenju. Istraživanja su pokazala da korištenje komunikacijskih alata prilagođenih zdravstvenoj pismenosti pacijenata dovodi do poboljšanog angažmana sa svojim praktičarima i njihovom kliničkom njegom. Osim toga, pacijenti su izjavili da će zajedničko donošenje odluka rezultirati pozitivnim odnosom.<ref>{{cite journal | authors = Jakimowicz S, Stirling C, Duddle M | title = An investigation of factors that impact patients' subjective experience of nurse-led clinics: a qualitative systematic review | journal = Journal of Clinical Nursing | volume = 24 | issue = 1–2 | pages = 19–33 | date = januar 2015 | pmid = 25236376 | doi = 10.1111/jocn.12676 }}</ref> Praktične vještine kao što su sposobnost edukacije pacijenata o njihovim stanjima i profesionalna stručnost smatraju se vrijednim faktorima bolničke njege. Pacijenti cijene sposobnost kliničara da pruži jasna i jednostavna objašnjenja o svojim problemima. Nadalje, pacijenti cijene kada fizioterapeuti posjeduju odlične tehničke vještine koje učinkovito poboljšavaju pacijenta.<ref name=":1">{{cite journal | authors = O'Keeffe M, Cullinane P, Hurley J, Leahy I, Bunzli S, O'Sullivan PB, O'Sullivan K | title = What Influences Patient-Therapist Interactions in Musculoskeletal Physical Therapy? Qualitative Systematic Review and Meta-Synthesis | journal = Physical Therapy | volume = 96 | issue = 5 | pages = 609–22 | date = maj 2016 | doi = 10.2522/ptj.20150240 | pmid = 26427530 | doi-access = free }}</ref> Faktori okoline kao što su lokacija, oprema koja se koristi i parking su manje važni za pacijenta od samog kliničkog susreta fizičke terapije.<ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Beattie PF, Pinto MB, Nelson MK, Nelson R | title = Patient satisfaction with outpatient physical therapy: instrument validation | url = https://archive.org/details/sim_physical-therapy_2002-06_82_6/page/557 | journal = Physical Therapy | volume = 82 | issue = 6 | pages = 557–65 | date = juni 2002 | pmid = 12036397 | doi = 10.1093/ptj/82.6.557 | doi-access = free }}</ref> Na osnovu sadašnjeg shvatanja, najvažniji faktori koji doprinose interakciji pacijent-terapeut uključuju da fizioterapeut: provodi adekvatnu količinu vremena sa pacijentom, posjeduje snažne vještine slušanja i komunikacije, odnosi se prema pacijentu s poštovanjem, daje jasna objašnjenja tretmana i omogućava pacijentu da bude uključen u odluke o liječenju.<ref name=":2"/> ==== Fizioterapija i diskus hernija ==== '''Fizioterapija''' se može koristiti kao '''konzervativna tretmanska metoda kod pacijenata sa hernijom intervertebralnog diska''' (diskus hernija), kako bi se ublažili simptomi i poboljšala funkcionalna pokretljivost. Klinička praksa uključuje prilagođene vježbe, manuelne terapije i obrazovanje pacijenta o održavanju posture.<ref>{{Cite web|url=https://www.genphysio.com.au/our-news/how-can-physiotherapy-help-a-herniated-disc/|title=How Can Physiotherapy Help a Herniated Disc? {{!}} Gen Physio Blog|last=Gauder|first=Jordan|date=4. 6. 2025|website=GenPhysio|language=en-AU|access-date=14. 2. 2026}}</ref> ==Efektivnost== Utvrđeno je da je fizioterapija efikasna za poboljšanje ishoda, kako u smislu boli tako i funkcije, kod višestrukih mišićno-koštanih stanja. [[Sistematski pregled]] iz 2012. pronašao je dokaze koji podržavaju upotrebu [[manipulacija kičmom|manipulacije kičmom]] od strane fizioterapeuta kao sigurne opcije za poboljšanje ishoda [[bol]]i u donjem dijelu [[leđa]].<ref name="Kuczynski-2012">{{cite journal | vauthors = Kuczynski JJ, Schwieterman B, Columber K, Knupp D, Shaub L, Cook CE | title = Effectiveness of physical therapist administered spinal manipulation for the treatment of low back pain: a systematic review of the literature | journal = International Journal of Sports Physical Therapy | volume = 7 | issue = 6 | pages = 647–62 | date = decembar 2012 | pmid = 23316428 | pmc = 3537457 }}</ref> Prema randomiziranim kontrolnim studijama, kombinacija ručne terapije i terapije vježbanjem pod nadzorom fizioterapeuta daje funkcionalne prednosti za pacijente s [[osteoartritis]]om koljena i može odgoditi ili čak spriječiti potrebu za operacijom.<ref>{{cite journal | vauthors = Deyle GD, Henderson NE, Matekel RL, Ryder MG, Garber MB, Allison SC | title = Effectiveness of manual physical therapy and exercise in osteoarthritis of the knee. A randomized, controlled trial | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 132 | issue = 3 | pages = 173–81 | date = februar 2000 | pmid = 10651597 | doi = 10.7326/0003-4819-132-3-200002010-00002 | doi-access = free }}</ref> Druga randomizirana kontrolirana studija pokazala je da su hirurški dekompresijski tretman i fizioterapija jednak [[lumbalna spinalna stenoza|lumbalnoj spinalnoj stenozi]] u poboljšanju simptoma i funkcije.<ref>{{cite journal | vauthors = Wise J | title = Physical therapy is as effective as surgery for lumbar spinal stenosis, study finds | journal = BMJ | volume = 350 | pages = h1827 | date = april 2015 | pmid = 25852064 | doi = 10.1136/bmj.h1827 | s2cid = 206904981 }}</ref> Nekoliko studija sugerira da fizička terapija, posebno tehnike manualne terapije fokusirane na [[vrat]] i srednje [[nerv]]e, u kombinaciji s vježbama istezanja, mogu biti ekvivalentne ili čak poželjnije operaciji za [[sindrom karpusnog tunela]].<ref>{{cite journal | vauthors = | title = Carpal Tunnel Syndrome: Physical Therapy or Surgery? | journal = The Journal of Orthopaedic and Sports Physical Therapy | volume = 47 | issue = 3 | pages = 162 | date = mart 2017 | pmid = 28245744 | doi = 10.2519/jospt.2017.0503 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Fernández-de-Las Peñas C, Ortega-Santiago R, de la Llave-Rincón AI, Martínez-Perez A, Fahandezh-Saddi Díaz H, Martínez-Martín J, Pareja JA, Cuadrado-Pérez ML | display-authors = 6 | title = Manual Physical Therapy Versus Surgery for Carpal Tunnel Syndrome: A Randomized Parallel-Group Trial | journal = The Journal of Pain | volume = 16 | issue = 11 | pages = 1087–94 | date = novembar 2015 | pmid = 26281946 | doi = 10.1016/j.jpain.2015.07.012 }}</ref> Sistematski pregled iz 2015. sugerirao je da dok su manipulacija [[kičma|kičmom]] i terapeutska masaža efikasne intervencije za bol u vratu, elektro[[akupunktura]], naprezanje-kontranaprezanje, relaksirajuća masaža, toplinska terapija i ultrazvučna terapija nisu tako efikasne i stoga se ne preporučuju.<ref name="Wong2015">{{cite journal | vauthors = Wong JJ, Shearer HM, Mior S, Jacobs C, Côté P, Randhawa K, Yu H, Southerst D, Varatharajan S, Sutton D, van der Velde G, Carroll LJ, Ameis A, Ammendolia C, Brison R, Nordin M, Stupar M, Taylor-Vaisey A | display-authors = 6 | title = Are manual therapies, passive physical modalities, or acupuncture effective for the management of patients with whiplash-associated disorders or neck pain and associated disorders? An update of the Bone and Joint Decade Task Force on Neck Pain and Its Associated Disorders by the OPTIMa collaboration | journal = The Spine Journal | volume = 16 | issue = 12 | pages = 1598–1630 | date = decembar 2016 | pmid = 26707074 | doi = 10.1016/j.spinee.2015.08.024 }}</ref> Studije također pokazuju da je fizička terapija efikasna za pacijente sa drugim stanjima. Sistematski pregled iz 2012. o efikasnosti fizioterapijskog tretmana kod pacijenata sa [[astma|astmom]] zaključio je da fizioterapijski tretman može poboljšati kvalitet života, promovirati kardiopulmonalni fitnes i inspiratorni pritisak, kao i smanjiti simptome i upotrebu lijekova.<ref>{{cite journal | vauthors = Bruurs ML, van der Giessen LJ, Moed H | title = The effectiveness of physiotherapy in patients with asthma: a systematic review of the literature | journal = Respiratory Medicine | volume = 107 | issue = 4 | pages = 483–94 | date = april 2013 | pmid = 23333065 | doi = 10.1016/j.rmed.2012.12.017 | doi-access = free }}</ref> Fizioterapija se ponekad pruža pacijentima na intenzivnoj, jer rana mobilizacija može pomoći u smanjenju trajanja intenzivne njege i boravka u bolnici i poboljšati dugoročnu funkcionalnu sposobnost.<ref>{{cite journal | vauthors = Paton M, Lane R, Hodgson CL | title = Early Mobilization in the Intensive Care Unit to Improve Long-Term Recovery | journal = Critical Care Clinics | volume = 34 | issue = 4 | pages = 557–571 | date = oktobar 2018 | pmid = 30223994 | doi = 10.1016/j.ccc.2018.06.005 | s2cid = 52283563 }}</ref> Sistematski pregled iz 2013. pokazao je da je rana progresivna mobilizacija odraslih, intubiranih pacijenata na intenzivnoj njezi na mehaničkoj ventilaciji sigurna i efikasna.<ref>{{cite journal | vauthors = Stiller K | title = Physiotherapy in intensive care: an updated systematic review | url = https://archive.org/details/sim_chest_2013-09_144_3/page/825 | journal = Chest | volume = 144 | issue = 3 | pages = 825–847 | date = septembar 2013 | pmid = 23722822 | doi = 10.1378/chest.12-2930 }}</ref> Rezultati sistematskog pregleda iz 2019. sugeriraju da psihološki utemeljena fizička terapija (PIPT), gdje fizioterapeut liječi pacijente, dok drugi članovi multidisciplinarnog tima za njegu pomažu u [[operacija|preoperativnom]] planiranju za upravljanje bolom i kvalitetom života pacijenata , pomaže u poboljšanju ishoda pacijenata. Ovo je posebno prisutno kada se koristi prije i nakon operacije [[kičma|kičme]], [[kuka]] ili [[koljena]].<ref>{{Cite journal| authors = Coronado RA, Patel AM, McKernan LC, Wegener ST, Archer KR |date=2019|title=Preoperative and postoperative psychologically informed physical therapy: A systematic review of randomized trials among patients with degenerative spine, hip, and knee conditions |journal=Journal of Applied Biobehavioral Research |volume=24 |issue=1 |pages=e12159 |doi=10.1111/jabr.12159 |s2cid=149936302|issn=1751-9861}}</ref> == Telezdravstvo == [[Telezravstvo]] (ili [[telerehabilitacija]]) je oblik fizioterapije u razvoju kao odgovor na sve veću potražnju za ovom terapijom.<ref>{{Cite web|url=http://www.apta.org/telehealth/|title=Telehealth| vauthors = Gardner K |website=www.apta.org|language=en|access-date=4. 4. 2017}}</ref> Telezdravstvo je komunikacija na mreži između kliničara i pacijenta, bilo uživo ili u unaprijed snimljenim sesijama s mješovitim recenzijama u poređenju s uobičajenom osobnom njegom.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Laver KE, Adey-Wakeling Z, Crotty M, Lannin NA, George S, Sherrington C | title = Telerehabilitation services for stroke | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 1 | pages = CD010255 | date = januar 2020 | pmid = 32002991 | pmc = 6992923 | doi = 10.1002/14651858.CD010255.pub3 }}</ref> Prednosti telezdravstva uključuju poboljšanu dostupnost u udaljenim područjima, ekonomičnost i poboljšanu udobnost za ljude koji su vezani za krevet i kućni ograničeni ili su fizički invalidi.<ref name=":0"/> Neka razmatranja za telezdravstvo uključuju: ograničene dokaze za dokazati učinkovitost i usklađenost više od osobne terapije, pitanja politike licenciranja i plaćanja i ugrožene privatnosti.<ref>{{cite journal | vauthors = Lee AC, Harada N | title = Telehealth as a means of health care delivery for physical therapist practice | url = https://archive.org/details/sim_physical-therapy_2012-03_92_3/page/463 | journal = Physical Therapy | volume = 92 | issue = 3 | pages = 463–8 | date = mart 2012 | pmid = 22135703 | doi = 10.2522/ptj.20110100 | doi-access = free }}</ref> Studije su kontroverzne u pogledu efikasnosti telezdravstva kod pacijenata sa ozbiljnijim stanjima, kao što su [[moždani udar]], [[multipla skleroza]] i [[bol]] u donjem delu leđa.<ref>{{cite journal | vauthors = Khan F, Amatya B, Kesselring J, Galea M | title = Telerehabilitation for persons with multiple sclerosis | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 4 | pages = CD010508 | date = april 2015 | pmid = 25854331 | pmc = 7211044 | doi = 10.1002/14651858.CD010508.pub2 }}</ref> Tokom pandemije [[COVID-19 pandemija|COVID-19]], potreba za telezdravstvom došla je do izražaja jer pacijenti nisu mogli bezbedno da prisustvuju lično, posebno ako su bili stariji ili imaju [[hronične bolesti]]. Telezdravstvo se smatralo proaktivnim korakom da se spriječi pad broja pojedinaca koji nisu mogli pohađati nastavu. Fizički pad u rizičnim grupama je teško riješiti ili kasnije poništiti. Utvrđeno je da su licenciranje ili razvoj platforme najveći trošak u telezdravstvu. Telezdravstvo ne otklanja potrebu za fizioterapeutom jer oni i dalje trebaju nadgledati program.<ref>{{cite journal | vauthors = Middleton A, Simpson KN, Bettger JP, Bowden MG | title = COVID-19 Pandemic and Beyond: Considerations and Costs of Telehealth Exercise Programs for Older Adults With Functional Impairments Living at Home-Lessons Learned From a Pilot Case Study | journal = Physical Therapy | volume = 100 | issue = 8 | pages = 1278–1288 | date = august 2020 | pmid = 32372072 | pmc = 7239185 | doi = 10.1093/ptj/pzaa089 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Quinn L, Macpherson C, Long K, Shah H | title = Promoting Physical Activity via Telehealth in People With Parkinson Disease: The Path Forward After the COVID-19 Pandemic? | journal = Physical Therapy | volume = 100 | issue = 10 | pages = 1730–1736 | date = septembar 2020 | pmid = 32734298 | pmc = 7454884 | doi = 10.1093/ptj/pzaa128 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Lai FH, Yan EW, Yu KK, Tsui WS, Chan DT, Yee BK | title = The Protective Impact of Telemedicine on Persons With Dementia and Their Caregivers During the COVID-19 Pandemic | journal = The American Journal of Geriatric Psychiatry | volume = 28 | issue = 11 | pages = 1175–1184 | date = novembar 2020 | pmid = 32873496 | pmc = 7413846 | doi = 10.1016/j.jagp.2020.07.019 }}</ref> == Također pogledajte== {{div col|colwidth=24em}} * [[Osnovna metodologija svijesti o tijelu]] * [[Kiropraktika]] * [[Doktor (naslov)]] * [[Doktor fizioterapije]] * [[Fiziologija vježbanja]] * [[Recept za vježbe]] * [[Frenkel vježbe]] * [[Zajednička manipulacija]] * [[Lista softvera za recepte za vježbanje]] * [[Neuropizioterapija]] * [[Radna terapija]] * [[Fizikalna medicina i rehabilitacija]] * [[Posturalna restauracija]] * [[Propokrivanje]] * [[Sportska medicina]] * [[Terapija]] * [[Svjetska konfederacija za fizikalnu terapiju]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Portal|Medicina|Obrazovanje}} * Europe: [https://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regprof/index.cfm?action=regprof&id_regprof=1180 Regulated professions database] – Physiotherapist, [[European Commission]] {{Fizičke vježbe}} {{Fizioterapija i rehabilitacija}} {{Navbox s invalidnošću}} {{Authority control}} [[Kategorija:Fizikalna terapija| ]] [[Kategorija:Srodne zdravstvene profesije]] [[Kategorija:Bolnička odjeljenja]] [[Kategorija:Manualna terapija]] [[Kategorija:Vježbanje]] [[Kategorija:Rehabilitacijska medicina]] [[Kategorija:Rehabilitacijski tim]] [[Kategorija:Sportska medicina]] [[Kategorija:Sportska zanimanja i uloge]] 3cypvoyf1ml5mlu3k6174wsoercon0n Hallermann–Streiffov sindrom 0 497387 3937960 3890181 2026-10-30T04:37:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937960 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | sinonimi = Okulomandibulofacijalni sindrom, Françoisov discefalni sindrom, Hallermann–Streiff–Françoisov sindrom, okulomandibulodiskefalija s hipotrihozom, Aubryjev sindrom, Ullrich–Fremery-Dohnaov sindrom |ime = Hallermann–Streiffov sindrom | slika = Hallerman-Streiff Syndrome 5.jpg | opis_slike = Djevojčica sa Hallermann-Streiffovim sindromom | specijalnost = [[Neurologija]], [[dermatologija]] | simptomi =[[nizak rast|Niži rast]] od prosječne osobe i [[hipotrihoza]] na mnogim mjestima, uključujući lice, [[noge]] i [[tjelersna dlakavost|stidne dijelove]]. Pacijenti također imaju probleme s [[oči]]ma, uključujući [[Mikroftalmija|mikroftalmiju]] i bilateralne [[katarakt]]e | komplikacije = | pojava =[[Urođena mana]] | trajanje = | vrste = | uzroci = | rizici = | dijagnoza =[[Fenotipsl+kik pegled]] | diferencijal = | prevencija =Nema | tretman =Podrška | lijekovi = | prognoza =Neizljećiva bolest | frekvencija =Ukupno <200 slučajeva | smrtn ost= }} '''Hallermann–Streiffov sindrom''' je [[urođeni poremećaj]] koji utiče na rast, [[glava|razvoj lobanje]], rast [[dlaka]] i [[razvoj zuba ]]. Postoji manje od 200 ljudi sa [[sindrom]]om širom svijeta. Jedna značajna organizacija koja podržava ljude sa Hallermann-Streiffovim sindromom je [[njemačka]] "Schattenkinder e.V. ".<ref>{{Cite web|title=Herzlich willkommen!|url=http://schattenkinder.info/|website=schattenkinder.info|access-date=7. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200224011600/http://www.schattenkinder.info/|archive-date=24. 2. 2020|url-status=dead}}</ref> ==Prezentacija== Pacijenti sa ovim [[sindrom]]om su [nizak rast|[niži]] od prosječne osobe i [[Hipotrihoza|možda im seneće razviti dlake]] na mnogim mjestima, uključujući lice, [[noge]] i [[tjelersna dlakavost|stidne dijelove]]. Pacijenti također imaju probleme s [[oči]]ma, uključujući [[Mikroftalmija|smanjenu veličina oka]], bilateralne [[katarakt]]e <ref name="pmid15581837">{{cite journal |vauthors=Ertekin V, Selimoğlu MA, Selimoğlu E |title=Non-lethal Hallermann-Streiff syndrome with bone fracture: report of a case |journal=Ann. Genet. |volume=47 |issue=4 |pages=387–91 |year=2004 |pmid=15581837 |doi=10.1016/j.anngen.2004.03.005 }}</ref> i [[glaukom]]. Sindrom može biti povezan sa [[apnejom u snu]].apneja u snu|<ref name="pmid10573253">{{cite journal |vauthors=Shiomi T, Guilleminault C, Izumi H, Yamada S, Murata K, Kobayashi T |title=Obstructive sleep apnoea in a puerperal patient with Hallermann-Streiff syndrome |journal=Eur. Respir. J. |volume=14 |issue=4 |pages=974–7 |date=oktobar 1999 |pmid=10573253 |doi= 10.1034/j.1399-3003.1999.14d42.x|doi-access=free }}</ref> Fizičke karakteristike sindroma mogu dovesti do teških [[intubacija]] od strane medicinskih stručnjaka.<ref name="pmid9136243">{{cite journal |vauthors=Malde AD, Jagtap SR, Pantvaidya SH |title=Hallermann-Streiff syndrome: airway problems during anaesthesia |journal=J Postgrad Med |volume=40 |issue=4 |pages=216–8 |year=1994 |pmid=9136243 |url=http://www.jpgmonline.com/article.asp?issn=0022-3859;year=1994;volume=40;issue=4;spage=216;epage=8;aulast=Malde}}</ref> [[Inteligencija]] je obično normalna.<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.naturallivingcenter.net/ns/DisplayMonograph.asp?StoreID=b571dewxvcs92jj200akhmccqa7w8v75&DocID=condition-hallermannstreiffsyndrome|title=Hallermann-Streiff syndrome - Natural Living Center|website=www.naturallivingcenter.net|access-date=5. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180306022916/http://www.naturallivingcenter.net/ns/DisplayMonograph.asp?StoreID=b571dewxvcs92jj200akhmccqa7w8v75&DocID=condition-hallermannstreiffsyndrome|archive-date=6. 3. 2018|url-status=dead}}</ref> ==Uzrok== Genetički uzrok Hallermann-Streiffovog sindroma nije konačno utvrđen. Najvjerovatnije je to zbog mutacije ''[[de novo]]'',<ref name=":0">{{Cite web|url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/288/hallermann-streiff-syndrome|title=Hallermann-Streiff syndrome {{!}} Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program|website=rarediseases.info.nih.gov|language=en|access-date=5. 3. 2018}}</ref> and it may be associated with the ''[[GJA1]]'' gene.<ref name="pmid14974090">{{cite journal |vauthors=Pizzuti A, Flex E, Mingarelli R, Salpietro C, Zelante L, Dallapiccola B |title=A homozygous GJA1 gene mutation causes a Hallermann-Streiff/ODDD spectrum phenotype |journal=Hum. Mutat. |volume=23 |issue=3 |pages=286 |date=mart 2004 |pmid=14974090 |doi=10.1002/humu.9220 |doi-access=free }}</ref> ==Dijagnoza== Dijagnoza se zasniva na fizičkim karakteristikama i simptomima.<ref name=":1"/> Ne postoji utvrđeno kliničko [[genetičko testiranje]] za Hallermann–Streiffov sindrom; međutim neke laboratorije nude istraživačko genetičko testiranje za to stanje.<ref name=":0"/> ==Liječenje== Ne postoji lijek za Hallermann–Streiffov sindrom. Tretmani se fokusiraju na određene simptome kod svakog pojedinca. Rane mjere se zasnivaju na osiguravanju pravilnog disanja i unosa hranjivih tvari i mogu uključivati [[traheostomija|traheostomiju]]. Rana [[operacija]] [[katarakt]]a može se preporučiti, međutim neke studije sugeriraju da se spontano rješavanje katarakta javlja kod do 50% neliječenih pacijenata. Redovne posjete [[oftalmologija|oftalmologu]] radi praćenja i rješavanja drugih očnih problema, od kojih neki mogu zahtijevati operaciju, jako se preporučuju.<ref name=":0" /> Liječenje stanja također može uključivati [[Kraniofacijalna hirurgija|hiruršku rekonstrukciju]] određenih [[Kraniofacijska abnormalnost|kraniofacijske malformacije]] (posebno u [[mandibula|donjeviličnoj]] i [[nos]]noj regiji) u odgovarajućoj dobi. Osim toga, može biti potrebno liječenje određenih srčanih mahana, kao što su lijekovi ili operacije.<ref name=":0"/> ==Historija== Ime je dobio po njemačkom oftalmologu [[Wilhelm Hallermann|Wilhelmu Hallermannu]] (1909–2005) i italijansko-švicarskom oftalmologu [[Enrico Streiff|Enricu Bernardu Streiffu]] (1908–1988),<ref>{{WhoNamedIt|synd|1767}}</ref><ref>W. Hallermann. Vogelgesicht und Cataracta congenita. Klinische Monatsblätter für Augenheilkunde, Stuttgart, 1948, 113: 315–318.</ref><ref>E. B. Streiff. Dysmorphie mandibulo-faciale (tête d’oiseau) et alterations oculaires. Ophthalmologica, Basel, 1950, 120: 79–83.</ref> who first described the syndrome in 1948 and 1950 respectively.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=kXaMjwItP0oC&q=%22wilhelm+hallermann%22+syndrome&pg=PA185|title=The Encyclopedia of Genetic Disorders and Birth Defects|last1=Wynbrandt|first1=James|last2=Ludman|first2=Mark D.|date=12. 5. 2010|publisher=Infobase Publishing|isbn=9781438120959|pages=185|language=en}}</ref> ==Reference== {{refspisak}} 12. Shandilya VK, Parmar LD, Shandilya AV. Functional ambulation with bent knee prostheses for an adult with bilateral 90 degrees knee flexion contractures—A case report. J Family Med Prim Care [serial online] 2020 [cited 2020 Jun 2];9:2492-5. Available from: http://www.jfmpc.com/text.asp?2020/9/5/2492/285055 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210901212255/https://www.jfmpc.com/text.asp?2020%2F9%2F5%2F2492%2F285055 |date=1. 9. 2021 }} == Vanjski linkovi == * [https://www.nlm.nih.gov/cgi/jablonski/syndrome_cgi?index=334 Jablonski's Syndrome Database] {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 32617 | ICD10 = Q87.0 | ICD9 = {{ICD9|756.0}} | ICDO = | OMIM = 234100 | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D006210 | Orphanet = 2108 }} {{Urođene malformacije i deformacije uha, lica i vrata}} {{Urođene malformacije i deformacije mišićno-koštanog sistema}} {{Kanalopatije}} {{DEFAULTSORT:Hallermann-Streiff syndrome}} [[Kategorija:Bolesti nepoznatog uzroka]] [[Kategorija:Rijetke bolesti]] [[Kategorija:Sindromi koji utječu na oči]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji oka, uha, lica i vrata]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji mišićno-koštanog sistema]] [[Kategorija:Sindromi koji utječu na stas]] d8s7ri1c9w0kn78aobaq1zdpcmgtp0g Grupa Vagner 0 500170 3937959 3890349 2026-10-30T03:49:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937959 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} '''Grupa "Vagner"''' ({{jez-ru|Группа Вагнера}}) zvanično '''PVK "Vagner"''' ({{jez-ru|ЧВК "Вагнер}}), je [[Rusija|ruska]] privatna paravojna {{Infokutija vojna jedinica/igralište|ime=Grupa Wagner|osnovana=2014.-danas|država=Ruska Federacija|glavno_sjedište=PMC Wagner Center, Saint Petersburg, Ruska Federacija|nadimak=Muzičari, Vagnerovci|aktivan=Ukrajina Sirija Libija Sudan Gvineja Bisao Srednjoafrička RepublikaDemokratska Republika Kongo Ruanda Mozambik Angola Bocvana Angola Lesoto Esvatini Madagaskar Zimbabve Jemen|moto="Krv, Čast, Domovina, Hrabrost"|komandir1=Jevgenij Prigožin|web_stranica=https://wagnercentr.ru/|vrsta=Plaćenička grupa (50.000 procjena 2022. godine)|bitke=Bitka za Bahmut|boje=Crna}} organizacija. Za Grupu Vagner se smatra da je bliska predsjedniku Rusije [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]], dok Vlada Rusije tvrdi da Grupa Vagner ne postoji legalno jer su privatne vojske zabranjene u Rusiji. Iako Grupa Vagner nije ideološki vođena, razni elementi Grupe Vagner su povezani sa neonacistima i krajnje-desničarskim ekstremistima. Grupa Vagner je učestvovala u ratu na istoku [[Ukrajina|Ukrajine]], gdje je pomagala separatističkim snagama samoproglašenih [[Donjecka Narodna Republika|DNR]] i [[Luganska Narodna Republika|LNR]] od 2014. do 2015. godine. Njeni borci su navodno učestvovali u raznim sukobima širom svijeta, uključujući građanske ratove u Libiji, Siriji, Srednjeafričkoj Republici i Maliju. Trenutno su aktivni u sukobima u Ukrajini. Dana 23. juna 2023. godine, Grupa Vagner je započela pokušaj oružane pobune protiv Oružanih snaga Ruske Federacije i Ministarstva odbrane. Međutim, sve je završeno mirnim dijalogom i odlaskom Prigožina u Bjelorusiju. == Nastanak == [[Datoteka:ChVK Wagner Center.jpg|mini|Glavno sjedište Grupe Vagner u Sankt Petersburgu<ref>{{Cite web|url=https://www.spiegel.de/ausland/ukraine-news-am-freitag-russland-testet-neues-atom-u-boot-a-70321f5c-e464-4b1b-80d9-d0f4b60dc0ed|title=Söldnertruppe Wagner bezieht erstes offizielles Hauptquartier in Russland|language=njemački}}</ref>]] Podpukovnik [[Dmitri Utkin]], pripadnik Rezervnih snaga, napustio je aktivnu vojnu službu 2013. godine. Prethodno je komandovao specijalnom jedinicom Glavne obaveštajne uprave ruske vojske (GRU). Od 2014. godine komanduje privatnom jedinicom u plaćeničkoj grupi Slavenski korpus i bio je jedan od preživelih u [[Građanski rat u Siriji|Siriji]]. Utkin, koji je poznat kao veliki poštovalac [[Nacistička Njemačka|Trećeg Rajha]] i [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]], nosi borbeno ime Vagner, po njemačkom kompozitoru [[Richard Wagner|Richardu Wagneru]], koga je Hitler veoma cijenio. Nova vojna kompanija dobila je ime po njemu. Prema američkom istraživačkom centru Institute for the Study of War (ISW), grupa Vagner je više puta pokušavala da se distancira od sposobnosti redovnih ruskih oružanih snaga kako ne bi morala preuzeti odgovornost za neuspjehe u vojnim operacijama. Ovo je uključivalo donacije opreme ruskoj vojsci.<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/videos/2023/1/12/kako-je-nastala-grupa-wagner-i-kakva-je-njena-uloga|title=Kako je nastala grupa Wagner i kakva je njena uloga?}}</ref> == Financiranje i državni utjecaj == Sa početkom napadnog rata protiv Ukrajine, utjecaj ruske države na grupu Vagner postao je mnogo vidljiviji jer su preuzeli dijelove fronte - poput Bahmuta - olakšavajući tako ruskoj vojsci. Također su im dopustili regrutiranje zarobljenika. Nakon neuspjelog ustanka u junu 2023, ruski predsjednik Vladimir Putin prvi put javno je izjavio da grupu Vagner financira državni proračun.<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/world/2023/6/27/putin-u-proteklih-godinu-wagner-grupa-dobila-oko-dvije-milijarde-dolara-od-rusije|title=Putin: U proteklih godinu Wagner grupa dobila oko dvije milijarde dolara od Rusije}}</ref> Prema njegovom prikazu, dobili su oko 930 miliona eura (86,26 milijardi rubalja) samo za razdoblje od maja 2022. do maja 2023. Ova sredstva, koja su djelomično prenesena putem Ministarstva obrane, bila su namijenjena plaćama i bonusima. Istovremeno je Putin najavio provjeru upotrebe tih sredstava.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-66029382|title=Wagner mutiny: Group fully funded by Russia, says Putin|language=engleski}}</ref> I ranije je dovođen u pitanje nastup kao privatne sigurnosne i vojne tvrtke, jer su postojali brojne indicije za jak državni utjecaj. Utkin je dokazano slijedio izravne upute Glavnog obavještajnog stožera (GRU) tijekom svojih operacija u Ukrajini 2014. i 2015. godine. Također, sjedište grupe Vagner bilo je dugo vremena smješteno na terenu pod nadzorom GRU-a u Molkinou kod Krasnodara. Pasoši boraca Vagnera, poput onih napadača na Skripala, potjecale su od odjela za izdavanje pasoša povezanog s ruskim Ministarstvom obrane i imale su kontinuirane brojeve. Osim toga, već prije 2022. godine zabilježeni su slučajevi u kojima je grupa Vagner koristila infrastrukturu (prijevoz, vojne bolnice) ruskog Ministarstva obrane. Kada je 2020. godine nekoliko desetaka ruskih građana uhićeno u Bjelorusiji zbog navodnog članstva u grupi Vagner, Putin je sazvao izvanredan sastanak nacionalnog Vijeća za sigurnost, što je dodatno naglasilo značaj ove grupe. Stoga je Centar za strateške studije i međunarodne odnose preporučio da se ubrzo prestane slijediti ruski narativ o "privatnoj sigurnosnoj tvrtki" i umjesto toga grupu Vagner promatra kao "organizaciju posrednika" ruske države. == Prisutnost i djelovanje grupe u Evropi == === [[Bjelorusija]] === Bjeloruske vlasti su u julu 2020, neko vrijeme prije bjeloruskih predsjedničkih izbora<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/politika/dugogodi%C5%A1nji-predsjednik-luka%C5%A1enko-pobjednik-izbora-u-bjelorusiji/1936918|title=Dugogodišnji predjednik Lukašenko pobjednik izbora u Bjelorusiji}}</ref>, uhitile 32 člana grupe Vagner. Bjelorusija je izvijestila da će u državu stići 200 boraca. Navodno su ti borci trebali destabilizirati izbore. U augustu 2020, plaćenici su pušteni na slobodu i prebačeni u Rusiju. Dana 23. juna 2023. godine, Grupa Vagner je započela pokušaj oružane pobune protiv Oružanih snaga Ruske Federacije i Ministarstva odbrane. Međutim, sve je završeno mirnim dijalogom i odlaskom Prigožina u Bjelorusiju. === [[Ukrajina]] === ==== Nakon 2014. godine ==== Nakon [[Aneksija Krima 2014. godine|aneksije Krima 2014. godine]], pripadnici grupe Vagner postali su aktivni u regiji [[Donbas]] u Ukrajini. U septembru 2014, borbeni odred Rusič, pod vodstvom Alekseja Milčakova<ref>{{Cite web|url=https://medium.com/dfrlab/an-untimely-death-reveals-the-nature-of-a-russian-neo-nazi-unit-that-fought-in-syria-5398a7d28e0a|title=An untimely death reveals the nature of a Russian neo-Nazi unit that fought in Syria}}</ref>, napao je konvoj ukrajinskog dobrovoljačkog bataljona Ajdar. Grupa je navodno također bila angažirana u discipliniranju narodne milicije i preuzela neku vrstu vojne policijske uloge. [[New Zürich Times]] je ukazao na informacije ukrajinske unutarnje obavještajne službe (SBU), koja tvrdi da je identificirala do 2.000 osoba koje su se borile pod okriljem grupe Vagner. ==== [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine]] ==== U februaru 2022. godine, [[američko Ministarstvo obrane]] je saopćilo da postoje neki indikatori da je grupa Vagner angažirana u Ukrajini.<ref>{{Cite web|url=https://ba.voanews.com/a/ukrajina-rusija-wagner-grupa/6565305.html|title=Ruske trupe loše pripremljene za rat u Ukrajini, kaže bivši plaćenik Kremlja}}</ref> Pretpostavlja se da su među tim indikatorima i pokušaji atentata na ukrajinskog predsjednika [[Volodimir Zelenski|Volodimira Zelenskog.]] Prema drugim izvještajima, grupa Vagner je navodno prvi put ušla u akciju tek krajem marta 2022. godine, pri čemu su borci grupe Vagner iz Afrike povučeni. Prema izvještaju njemačke obavještajne agencije, brojni desničarski ekstremisti i neonacisti se bore za Rusiju protiv Ukrajine. Jedna od tih grupacija je "Rusič", dio grupe Vagner, koji je prema izvještaju sudjelovao u ruskim borbenim akcijama na ukrajinskom teritoriju najkasnije od aprila 2022. godine. Svjedoci masakra u Buči<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/prezivio-masakr-u-buci-oko-mene-su-bili-lesevi-a-rusi-su-ispaljivali-metke-zelio-sam-izdahnuti-1599863|title=Preživio masakr u Buči: Oko mene su bili leševi, a Rusi su ispaljivali metke. Želio sam izdahnuti|language=hrvatski}}</ref> izvijestili su da su na početku okupacije Buče bili "mladi vojnici", koji su potom zamijenjeni čečenski vođenim trupama, koje su pokrenule sistematske napade na civile. Prema radio-razgovorima iz sjevernog područja [[Kijev]]a koji su presretnuti od strane njemačke obavještajne agencije, grupa Vagner bi mogla biti umiješana u ove ubistva, a likvidacije, silovanja i mučenja civila od strane ruskih vojnika su navodno svjesno naređeni od strane ruske vojne komande kako bi se lokalno stanovništvo prestravilo i slomio njihov otpor. Sa razvojem borbenih operacija, upotreba grupe Vagner postala je otvorena tajna i potvrđena je i od strane ruskih medija. Od kasnog ljeta 2022, Prigožin je lično regrutovao zatvorenike iz ruskih kaznenih zatvora u ime grupe Vagner za ratnu misiju u Ukrajini.<ref>{{Cite web|url=https://www.monitor.hr/jevgenij-prigozin-cesto-helikopterom-leti-u-udaljene-zatvore-kako-bi-regrutirao-osudenike/|title=Jevgenij Prigožin leti u udaljene ruske zatvore kako bi regrutirao osuđenike|language=hrvatski}}</ref> Prilikom regrutacije obećao je onima koji se odluče za sudjelovanje oprost ako prežive šest mjeseci na frontu. Također je jasno naglasio da zatvorenici moraju donijeti odluku u roku od pet minuta i da se nakon što se nađu na frontu, neće moći predomisliti. Oni koji na frontu ne žele boriti se klasificiraju kao dezerteri i bit će strijeljani.<ref>{{Cite web|url=https://startbih.ba/clanak/ukrajina-mnogi-ratni-zarobljenici-koje-je-rusija-oslobodila-bili-podvrgnuti-mucenju/192893|title=Ukrajina: Mnogi ratni zarobljenici koje je Rusija oslobodila bili podvrgnuti mučenju}}</ref> Kako bi osuđeni mogli boraviti u Ukrajini kao članovi Vagnera, prethodno ih predsjednik Putin pomiluje. Ukrajinska vojna obavještajna služba procijenila je broj Vagnerovih trupa u Ukrajini u oktobru 2022. na 8000, uključujući dobrovoljne zatvorenike. Američka vlada je krajem 2022. godine procijenila njihov broj na 50.000, od kojih su četiri petine zatvorenici.<ref>{{Cite web|url=https://www.glas-javnosti.rs/vesti/licni-stav/kratka-istorija-vagnera-treci-deo|title=KRATKA ISTORIJA VAGNERA TREĆI DEO|language=srpski}}</ref> Nije jasno koliko Prigožin finansira plaćenike uključujući obuku, logistiku i naoružanje, a koliko troškove preuzima rusko Ministarstvo obrane. Međutim, u proljeće 2023. godine postalo je očigledno da grupa Vagner ima veliku zavisnost od snabdijevanja vojnom opremom iz redovnih rezervi ruske vojske, jer Vagner nema vlastite proizvodne kapacitete za ratnu opremu.<ref>{{Cite web|url=https://7dnevno.hr/vijesti/u-sukobu-s-ruskim-vojnim-vrhom-sef-wagnera-prigozin-poslao-upozorenje-ukrajinska-protuofenziva-mogla-bi-se-pretvoriti-u-tragediju-za-rusiju/|title=U SUKOBU S RUSKIM VOJNIM VRHOM! Šef Wagnera Prigožin poslao upozorenje: ‘Ukrajinska protuofenziva mogla bi se pretvoriti u tragediju za Rusiju‘|language=hrvatski}}</ref> Prema procjenama SAD-a, angažman grupe Vagner u Ukrajini košta oko 100 miliona američkih dolara mjesečno. U januaru 2023. godine, prvi zatvorenici iz Vagnera su završili svoj minimalni šestomjesečni boravak u Ukrajini i pušteni su nakon pomilovanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-64307695|title=Rusija i Ukrajina: Zatvor, rat i ubistvo iz odmazde - insajderska priča o Vagnerovom "slučaju ubistva maljem"|language=srpski}}</ref> Nakon što je bivši borac grupe Vagner navodno izdao grupu u Ukrajini, članovi grupe Vagner su ga izvršili udarcem čekića, na što je Prigožin u novembru 2022. godine komentarisao riječima: "Pas dočekuje smrt psa [...] Nužin je bio izdajnik."<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/svet/pas-umire-kao-pas-internetom-kruzi-brutalan-snimak-ubistva-rusa-koji-je-prebegao-u-ukrajinu/|title="Pas umire kao pas": Internetom kruži brutalan snimak ubistva Rusa koji je prebegao u Ukrajinu|language=srpski}}</ref> Bivši plaćenik Vagnera koji je pobjegao u Norvešku nakon što je njegova borbeno misija protiv njegove volje produžena, potvrdio je da su se ubistva dešavala unutar plaćeničke organizacije, te da je i sam bio svjedok nekih od tih ubistava. Također, tvrdio je da su ponekad izvođeni i egzekucije ukrajinskih zarobljenika. Dana 10. januara 2023. godine, grupa Vagner je tvrdila da je osvojila ukrajinski grad [[Soledar]],<ref>{{Cite web|url=https://www.vijesti.ba/clanak/590098/rusija-osvojili-smo-soledar-ovo-je-kljucni-korak|title=Rusija: Osvojili smo Soledar, ovo je ključni korak}}</ref> iako do 14. januara nije bilo potvrde o osvajanju sa ukrajinske strane. Prethodne procjene američkih obavještajnih službi prema novinskoj agenciji Reuters uspostavile su vezu između osvajanja Soledara u konvencionalnom ratovanju i interesa Prigožina u rudniku soli Artjomsol.<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2023/1/11/zasto-putinov-sef-toliko-zeli-osvojiti-solidar|title=Zašto ‘Putinov šef’ toliko želi osvojiti Soledar?}}</ref> Prije početka rata, rudnik soli je pokrivao 90% ukrajinske potrebe za solju.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/ukrajina-rudnik-sol-soledar/32218821.html|title=Duboko unutar rudnika soli Soledara}}</ref> Očevici su opisali vrlo visok broj gubitaka na obje strane u Soledaru.<ref>{{Cite web|url=https://www.geopolitika.news/vijesti/ukrajinski-vojnik-u-soledaru-nitko-ne-broji-mrtve-i-svi-znaju-da-ce-grad-biti-napusten/|title=Ukrajinski vojnik: "U Soledaru nitko ne broji mrtve i svi znaju da će grad biti napušten!"|language=srpski}}</ref> Prigožin je pozirao u rudniku okružen borcima grupe Vagner za medije i predstavio osvajanje, koje je 16. januara potvrđeno i s ukrajinske strane,<ref>{{Cite web|url=https://pink.rs/svet/471952/ukrajinci-priznali-da-su-se-povukli-iz-soledara|title=Ukrajinci priznali da su se povukli iz Soledara|language=srpski}}</ref> kao značajan uspjeh njegove privatne vojske, a manje kao uspjeh redovnih trupa ruske vojske. Dana 21. februara 2023, vođa grupe Vagner, Jevgenij Prigožin, objavio je nekoliko audio poruka u kojima tvrdi da je ruski ministar odbrane [[Sergej Šojgu]] i načelnik Glavnog stožera [[Valerij Gerasimov]] naredili ruskim oružanim snagama da ne snabdijevaju organizaciju Vagner municijom i da im ne pružaju zračnu podršku. Prigožin se žalio, između ostalog, da postoji "izravno suprotstavljanje" grupi Vagner s ciljem njenog uništenja, što je po njegovim riječima "izdaja visokog ranga", dok Vagner "bori se za Bahmut i svakodnevno gubi stotine boraca.<ref>{{Cite web|url=https://www.dailysabah.com/world/europe/wagner-boss-prigozhin-threatens-russian-govt-with-bakhmut-pullout|title=Wagner boss Prigozhin threatens Russian govt with Bakhmut pullout|language=engleski}}</ref> U audio snimcima, Prigožin je između ostalog pitao zašto organizacija nije dobila municiju, optužio je visoke dužnosnike da smatraju Rusiju i ruske borce u Ukrajini svojom svojinom i odlučili su da "ljudi trebaju umrijeti kad im je povoljno" i kad nedostaju potrebne zalihe. Rekao je da više ne može pisati pojedinačne zahtjeve i pritužbe jer ih nitko ne čita. "Nisam u mogućnosti riješiti ovaj problem, unatoč svim svojim vezama i kontaktima." Rekao je da nema opcija i da ide do krajnjih granica. Ministarstvo obrane Rusije je istog dana demantiralo tvrdnje u protivnim izjavama da su ograničili isporuke municije dobrovoljcima na frontu i izjavili da su "pokušaji podjele različitih ruskih borbenih grupa" kontraproduktivni i služe samo interesima neprijatelja. U sporu između Prigožina i Šojgua, prema procurenim američkim tajnim dokumentima, predsjednik Putin je pokušao posredovati u zajedničkom sastanku 22. februara 2023. U martu 2023. godine, Prigožin se žalio da je njegovom predstavniku onemogućen pristup ruskom glavnom operativnom štabu u Ukrajini. U završnoj fazi Bitke za Bahmut, Prigožin se definitivno sukobio s Ministarstvom obrane Ruske Federacije i ponovo optužio za nedostatak isporuka oružja.<ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/tajni-dokumenti-velik-sukob-u-ruskom-vojnom-vrhu-putin-smirivao-prigozina-i-sojgua/2454921.aspx|title=Tajni dokumenti: Velik sukob u ruskom vojnom vrhu. Putin smirivao Prigožina i Šojgua|language=hrvatski}}</ref> On je direktno optužio ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua i glavnokomandujućeg Valerija Gerasimova za direktan krivicu za smrt hiljada Vagnerovih plaćenika.<ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/sef-wagnera-dobivamo-10-potrebnih-granata-admiral-natoa-o-rusiji-golijat-posrce/2462061.aspx|title=Šef Wagnera: Dobivamo 10% potrebnih granata. Admiral NATO-a o Rusiji: Golijat posrće|language=hrvatski}}</ref> Početkom maja 2023., postavio je bivšeg zamjenika ministra odbrane Mihaila Mizičeva kao zamjenika zapovjednika, koji je nedavno bio smijenjen od strane ruskog predsjednika Vladimira Putina. Nakon što je objavljeno da je Bahmut osvojen, Prigožin je naredio svojim plaćenicima pauzu u borbenim operacijama i prepustio osvojene pozicije ruskoj vojsci.<ref>{{Cite web|url=https://politicki.ba/vijesti/prigozin-wagner-napusta-bahmut/34115|title=Prigožin: Wagner napušta Bahmut|archive-url=https://web.archive.org/web/20230727222212/https://politicki.ba/vijesti/prigozin-wagner-napusta-bahmut/34115|archive-date=27. 7. 2023|access-date=27. 7. 2023|url-status=dead}}</ref> U okviru najavljenog povlačenja došlo je do incidenta 17. maja 2023. Vagnerovi plaćenici otkrili su da je njihova ruta za povlačenje bila minirana na oko dvanaest mjesta od strane ruske vojske. Uklanjali su mine i pri tom su bili napadnuti, pa su uzvratili vatru. Kako bi spriječili daljnju eskalaciju, plaćenici su na kraju zarobili ruskog pukovnika. On je tvrdio u videu objavljenom od strane Vagnera da je napad izveden samo zbog osobne netrpeljivosti prema grupi Vagner. Prigožin tvrdi da je miniranje zapravo naređeno s visokih pozicija u Ministarstvu obrane. Kratko nakon toga, 10. juna 2023, Šojgu je naredio potpisivanje vojnih ugovora od strane svih "dobrovoljnih jedinica" koje se bore u Ukrajini.<ref>{{Cite web|url=https://www.geopolitika.news/vijesti/sojgu-uveo-deket-kojim-svi-placenici-moraju-potpisati-ugovor-s-drzavom-prigozin-mu-odgovorio/|title=Šojgu uveo dekret kojim svi plaćenici moraju potpisati ugovor s državom: Prigožin mu odgovorio|language=srpski}}</ref> Navodno je to bilo potrebno kako bi se omogućile socijalne garancije. Šojgu je izjavio da bez potpisa nije više moguće nastaviti sudjelovanje u borbenim akcijama u Ukrajini. Međutim, grupa Vagner se initialno nije odazvala ovom pozivu, jer je prema Prigožinu Šojgu nesposoban organizirati efikasnu vojnu strukturu i stoga se ne žele staviti pod njegovu nadležnost. Čak i nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin podržao ovaj zahtjev, Prigožin je odbio potpisivanje. Konačno, 17. juna 2023, on je podnio vlastiti ugovor Ministarstvu obrane i zatražio izjavu od Šojgua. == Prisutnost i djelovanje grupe u Aziji == === [[Armenija]] === U sukobu oko [[Drugi rat za Gorski Karabah|Berg-Karabaha 2020. godine]], oko 500 boraca iz grupe Vagner navodno je u prvoj polovini novembra 2020.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/30939190.html|title=Armenija, Azerbejdžan i Rusija potpisale sporazum o okončanju rata zbog Nagorno-Karabaha}}</ref> godine boravilo na strani [[Armenija|Armenije]] i borilo se protiv [[Azerbejdžan]]a. Navodno je od tih 500 plaćenika, njih 300 također sudjelovalo u bitci za Šušu, pod komandom kapetana Viktora Zlobova. Vagnerova grupa negira njihovo sudjelovanje. === [[Sirija]] === Za osiguranje postrojenja za vađenje i preradu nafte sirijske vlade pod [[Bašar el Asad|Bašarom al-Asadom]], pretpostavlja se da je 2013. godine regrutovano oko 267 muškaraca u Sankt Peterburgu. Poslodavac koji je nastupio u ovom slučaju je registrovana hongkonška kompanija po imenu Slavenski korpus. Angažman u Siriji završio je katastrofalno, jer su slabo opremljeni plaćenici bili opkoljeni borcima Islamske države kod Homsa.<ref>{{Cite web|url=https://www.rama-prozor.info/clanak/sad-i-rusija-se-bore-na-istoj-strani-protiv-is-a-ali-akcija-amerike-je-neefikasna/15358|title=SAD i Rusija se bore na istoj strani protiv IS-a, ali akcija Amerike je neefikasna}}</ref> Muškarci su bili raspoređeni u As-Suhni, istočno od Palmire, na putu od Deir ez-Zora prema Homsu. Jedinična kontrola nad naftnim postrojenjima je izgubljena, i jedva su se izvukli. Vadim Gusev i Pavel Sidorov su 2014. godine osuđeni od strane ruskog suda kao prvi ruski plaćenici uopšte, zbog organiziranja trupe od 250 boraca Prema Ministarstvu odbrane Ruske Federacije, prvi borci Grupe Vagner su se pojavili u Siriji neposredno prije zvaničnog širenja ruskih baza u oktobru 2015. godine. Prvobitno je bilo prisutno između 1.000 i 1.600 zaposlenih Grupe Vagner. Istovremeno, nastojanja su započeta da se grupa legalizira. Borci sudjeluju u operacijama u sirijskom građanskom ratu, a navodno također obučavaju trupe predsjednika Asada. U Siriji je također dokazano da grupa raspolaže teškom opremom: Grupe Vagner su djelovale sa ruskim tenkovima [[T-90]] i samohodnim haubicama. Prema američkoj vladi, broj članova grupe u decembru 2022. godine iznosio je 50.000, od čega osamdeset posto čine osuđenici. Po dvije ruske kompanije, Evro Polis i Stroitransgas, poznato je da su sklopile ugovore sa sirijskom vladom i koriste plaćenike. Evro Polis profitira od nafte i plina koje su osvojene iz ruku Islamske države i prema [[The New York Times|New York Timesu]] ih čuva putem plaćenika. Stroitransgas je na trenutke kontrolirao rudnik fosfata i oslobodili su ga plaćenici. Borci Grupe Vagner su igrali važnu ulogu u ponovnom osvajanju grada Palmire iz ruku Islamske države. Bivši borac Grupe Vagner je britanskom Sky Newsu ispričao kako su on i njegovi ruski kolege borili na prvoj liniji, bilo je mnogo gubitaka i sirijska vojska je kasnije došla u pomoć. 7. februara 2018. godine, američko ratno zrakoplovstvo je uništilo borbeni sastav blizu Deir ez-Zora, u blizini Khushama (♁35°18′03″N 40°17′31″E) koji je napredovao prema kurdskim trupama, uključujući, kako se kasnije pokazalo, i bivši borbeni sastav "Viking" Grupe Vagner. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova je nekoliko dana kasnije potvrdilo smrt pet ruskih građana i tretman nekoliko desetina ranjenih koje su liječili u ruskoj bolnici. Međutim, agencija Reuters je izvijestila da je 300 članova jedinice ubijeno i ranjeno. Tri transportna aviona su u tom periodu prevezla ranjene iz Sirije u Rusiju, dok je, prema jednom izvoru iz Grupe Vagner, 80 muškaraca poginulo. US medijima su bez komentara pruženi tajni snimci telefonskih razgovora koji su prethodili ovom incidentu: prema tim snimcima, Prigožin je navodno pripremao akciju u saradnji s osobama na ministarskom nivou u Rusiji, kao i u ruskoj predsjedničkoj administraciji. Istraga Spiegela je smanjila broj na oko dvadeset ubijenih Rusa, koji su navodno slučajno poginuli u napadima na sirijske vojnike. U aprilu 2018. godine, ruski istraživački novinar Maksim Borodin je umro u "nesretnom incidentu" prema izvještajima, nakon što je pao s balkona petog sprata u Jekaterinburgu. Borodin je istraživao aktivnosti Grupe Vagner u Siriji. U novembru 2019. godine, novinari Novaja gazete identificirali su jednog ruskog državljanina na internetu kao borca Grupe Vagner, dok su zajedno s drugovima 2017. godine mučili sirijskog civila do smrti na benzinskoj stanici kod Homsa. Sirijski civil je prethodno vjerojatno dezertirao i bio je brutalno pretučen čekićem od strane očigledno pijanih pripadnika Grupe Vagner, a zatim mu je odsječena glava lopatom. Tijelo mu je bilo obezglavljeno i zapaljeno benzinom. 2021. godine, rodbina žrtve podnijela je tužbu u Rusiji protiv nekoliko osoba iz Grupe Vagner zbog ubistva i mučenja, a njihove tvrdnje se temelje na video snimcima. Oko angažmana ruskih plaćenika u Siriji postoje brojni izvještaji o mučenju i ubistvima civila. Većina ih se pripisuje pripadnicima Grupe Vagner.<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/world/2018/3/23/ruska-grupa-wagner-placenici-za-najprljavije-poslove-u-siriji|title=Ruska grupa Wagner: Plaćenici za najprljavije poslove u Siriji}}</ref> == Prisutnost i djelovanje grupe u Africi == === [[Libija]] === Već 2015. godine, Khalifa Haftar je, navodno, tražio od Rusije slanje oružja i vojnog osoblja, te blokiranje svih rezolucija Vijeća sigurnosti na šest mjeseci, jer je bio uvjeren da može brutalno osvojiti zemlju u tom vremenskom periodu. Međutim, Rusija prvobitno nije vjerovala u vjerodostojnost njegovih tvrdnji. Već od proljeća 2018. godine postojale su informacije da bi grupa Vagner također mogla biti angažirana u Libiji. U novembru 2018, Novaja gazeta je objavila da je Prigožin prisustvovao sastanku ruskog ministra obrane Šojgua s Khalifom Haftarom, vladarom podržanim od strane Rusije, u istočnoj Libiji. Nakon što je Nobaja gazeta to otkrila, RIA, državna novinska agencija, izdala je izjavu kojom je pokušala opravdati prisutnost Prigožina, "Putinova kuhara", s kulturnim programom, što je Novaja gazeta ocijenila vrlo nevjerojatnim zbog kratkog trajanja sastanka. Kada je Khalifa Haftar krajem marta 2019. godine krenuo sa svojim trupama prema glavnom gradu Tripolisu kako bi preuzeo vlast u zemlji vojnim pučem, promatrači su pretpostavljali da je koristio oko 300 pripadnika Grupe Vagner uz svoje milicije.<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/world/2021/12/12/vise-od-7-000-ruskih-placenika-i-dalje-djeluje-u-libiji|title=Više od 7.000 ruskih plaćenika i dalje djeluje u Libiji}}</ref> U novembru 2019. [[The New York Times|New York Times]] je izvijestio da se prisustvo Rusa također moglo primijetiti u poljskim bolnicama; ranjenici i mrtvi su imali više manjih ulaznih rana, bez izlaznih rana, što je karakteristično za ruske snajpere. Ruska istraživačka stranica Meduza je već u oktobru izvijestila o najmanje deset ubijenih Rusa i ukazala na pronađene lične predmete Rusa, kao i izjave o više od 30 ubijenih. Libijska vlada je, prema izjavi početkom decembra 2019. godine, dokumentirala prisustvo između 600 i 800 pripadnika Grupe Vagner koji su se do tada angažirali na strani pobunjenog generala Khalife Haftara u građanskom ratu. Povjerljivi izvještaj Ujedinjenih nacija je spominjao 122 pripadnika Grupe Vagner koji se nalaze u Libiji. 39 od ovih osoba se navodno bavi snajperskom djelatnošću. Također je bilo obavljenih letova direktno od ili po nalogu Grupe Vagner koji su imali za cilj istočnu Libiju, čime su izbjegli embargo na oružje Ujedinjenih nacija. U januaru 2020. godine, spominjalo se više od 500 boraca Grupe Vagner, a u proljeće 2020. godine broj se povećao na 800 do 1200. Također, Grupe Vagner se dovodilo u vezu s izgradnjom sistema oko 70 kilometara dugih rovova i utvrđenja od Sirte do vojne baze Al-Jufra. Do kraja 2020. godine, snaga trupa je porasla na oko 2000 ljudi, a njihove baze nalaze se u Sirteu i Al-Jufri, gdje grade velike vojne objekte. U februaru 2020, novinari britanske BBC su došli u posjed tablet računala koje je pripadnik Grupe Vagner navodno ostavio prilikom povlačenja iz Libije u proljeće 2020. godine. Analiza sadržaja omogućila je uvid u operacije Grupe Vagner u Libiji. Prema tom izvješću, do 1000 boraca Grupe Vagner je bilo aktivno u Libiji u periodu između septembra 2019. i jula 2020. godine. Grupa je tamo počinila mnoge zločine protiv ljudskih prava, kao što su ubistva zatvorenika i nenaoružanih civila, te postavljanje mina u stambenim područjima. BBC je također došao u posjed "shopping liste" Grupe Vagner, u kojoj su naručene moderno oružje (automatske puške, radarski sistemi, artiljerija itd.), što je ukazivalo na bliske veze s ruskom vojskom. === [[Mali]] === Vlada Malija pregovarala je u septembru 2021. godine s grupom Vagner o angažiranju 1000 boraca, što je javno objavila agencija Thomson Reuters.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/hr/%C5%A1to-ruska-paravojna-skupina-wagner-radi-u-africi/a-65356761|title=Što ruska paravojna skupina Wagner radi u Africi?}}</ref> Izjavio je glasnogovornik Ministarstva obrane da žele uspostaviti odnose kako bi osigurali sigurnost zemlje, ali da još ništa nije potpisano s grupom Vagner. U prošlosti je Mali već sarađivao sa sovjetskim, odnosno ruskim snagama. Nakon povlačenja dosadašnje kolonijalne sile Francuske, prvi predsjednik novonastale zemlje, Modibo Keïta, 1961. godine tražio je pomoć Sovjetskog Saveza u izgradnji vlastite vojske. Ta vojna suradnja trajala je do 1990-ih. U jesen 2021. godine, Francuska i Njemačka zaprijetile su povlačenjem svojih trupa iz antiterorističke misije ako se grupa Vagner angažira u Maliju.<ref>{{Cite web|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/francuska-i-partneri-povlace-vojne-snage-iz-malija-20220217|title=Francuska i partneri povlače vojne snage iz Malija|language=hrvatski}}</ref> U januaru 2022. godine ta grupa je upravo viđena u Maliju.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/grupa-vagner-u-africi-to-nisu-samo-pla%C4%87enici/a-64838694|title=Grupa Vagner u Africi: to nisu samo plaćenici|language=srpski}}</ref> Prema podacima francuskih vojnih snaga, veći dio od 450 osoba snažnog ruskog kontingenta tamo čine pripadnici grupe Vagner. Kasnije se govorilo o prisustvu do 1000 Rusa, a od njihovog dolaska nasilje je eskaliralo; prema izvještajima svjedoka, uključujući Human Rights Watch, akcija uključujući "čišćenje" 1. aprila rezultirala je ne ubijanjem džihadista, već do 300 civila.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/mali-wagner-grupa/31835896.html|title=Plaćenici Wagnera dovedeni u vezu s masakrom u Maliju}}</ref> Do augusta 2022. godine, Francuska je povukla svoje trupe, a njihovu vojnu bazu je odmah preuzela grupa Vagner. Razlog povlačenja bili su brutalni napadi grupe Vagner zajedno s malijanskom vojskom, bez razlike između boraca i civila. To se događa od trenutka kad malijanska vojska izvodi zajedničke operacije s grupom Vagner, izjavio je istražitelj Amnesty Internationala. Kroz ciljanu rusku dezinformacijsku kampanju, stvoreno je neprijateljsko raspoloženje prema Francuskoj. Očekujući takvu kampanju, Francuzi su dronovima nadzirali svoju bivšu bazu u Gossi i nakon dvije dana zabilježili inscenaciju "nalaska leševa". Prema francuskim izjavama, "nema sumnje" da su pripadnici grupe Vagner sudjelovali u inscenaciji. Istovremeno, pro-ruski internet profili, vjerovatno pripadnici grupe Vagner, objavili su snimke leševa i tvrdili da su to rezultati prisustva francuske vojske. Sredinom 2022. godine, u zemlji se navodno nalazilo između 800 i 1000 članova te jedinice. Njihove zadatke uključuju osiguranje infrastrukture protiv pobunjenika, povrat izgubljenih struktura, uključujući sjeverne rudnike, zaštita osoba, (dez)informacijske kampanje i političko savjetovanje. Projekt All Eyes On Vagner je u novembru 2022. godine zaključio da je grupa Vagner, nakon godinu dana prisutnosti, ne samo da nije pomogla vladi u borbi protiv pobunjenika, već je situaciju dodatno pogoršala. Prikupljeni podaci iz otvorenih izvora, medijskih izvještaja, svjedočenja očevica i izvještaja o ljudskim pravima o zločinima ruskih plaćenika obuhvataju masakre, silovanja, pljačke i napade na civile. === [[Mozambik]] === Krajem augusta 2019. godine, 160 do 200 boraca Grupe Vagner su poslani na sjever Mozambika. U provinciji Cabo Delgado postoji muslimanski ustanak, a Ahlu Sunnah Wa-Jama vodi gerilski rat tamo od 2017. godine. U septembru je na aerodromu Nacala sletio transporter Antonov An-124 i istovario najmanje jedan helikopter Mi-17. Tamo je bilo angažovano tri helikoptera Mi-17. U oktobru i novembru 2019. godine, pripadnici Grupe Vagner su bili uključeni u nekoliko sukoba, u kojima je poginulo dvanaest ljudi, a neki su bili odrubljeni, a veći broj je bio ranjen. U decembru 2019. godine, jedinica Grupe Vagner, koja nije bila pravilno opremljena za ovakav tip ratovanja, povučena je iz spornih područja. Tokom oktobra 2019. godine, sedam pripadnika Grupe Vagner je poginulo u borbama protiv islamista, a mnogi su bili ranjeni. Najkasnije od februara 2023. godine, više nije bilo plaćenika Grupe Vagner u Mozambiku.<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2023/7/8/mapa-gdje-sve-wagner-posluje-u-svijetu|title=Mapa: Gdje sve Wagner ‘posluje’ u svijetu}}</ref> === [[Sudan]] === Prema izvještaju BBC-a, Grupa Vagner je također angažirana u Sudanu. Navodno podržavaju vladu tadašnjeg sudanskog predsjednika Umara al-Bashira u sukobu protiv Južnog Sudana. Snage Grupe Vagner navodno osiguravaju povoljne uvjete za poslovanje ruskih kompanija i posebno štite zlato, uran i dijamantske rudnike.<ref>{{Cite web|url=https://www.rtvbn.com/4042567/postoji-dokaz-sta-vagner-radi-u-sudanu|title=Postoji dokaz: Šta Vagner radi u Sudanu?|language=srpski}}</ref> Vladimir Putin je njegovao dobre odnose s al-Bashirom i ponudio se kao zaštitnik protiv Sjedinjenih Američkih Država. Broj boraca Grupe Vagner u Sudanu procijenjen je na otprilike 300 početkom 2021. godine. === [[Srednjoafrička Republika]] === [[Datoteka:RussiansecurityBangui.png|mini|Pripadnici Vagner grupe kao pratnja tadašnjeg predsjednika Srednjoafričke Republike]] Početkom 2018. godine postalo je poznato da se u Srednjeafričkoj Republici (SAR) nalazi najmanje oko 170 pripadnika Grupe Vagner. Dokumentirane su isporuke oružja, municije, vojnih kamiona tipa Ural-4320 i logističke opreme u tu državu. Grupa Vagner, između ostalog, obučava trupe vlade SAR-a. Predsjednik Faustin-Archange Touadéra je službeno doveo plaćenike kao vojne savjetnike u zemlju kako bi obučavali milicije i djelovali kao njegova lična garda. Navodno ih angažira kako bi ga i njegov režim zaštitili od pobunjenika. Također, Vagner pruža podršku putem propagandnih i dezinformacijskih kampanja. Vagnerov ogranak u SAR-u, prema Le Monde, navodno se naziva Sewa Security Services. Početkom 2021. godine, broj pripadnika Grupe Vagner procijenjen je na oko 450, a njihova baza nalazi se u Berego Palaceu. U januaru 2021. godine, Vagner je uspio obraniti glavni grad Bangui od pobunjenika. Krajem maja 2021. godine, jedinice Grupe Vagner sukobile su se sa snagama Čada na granici sa Čadom, prilikom čega su ubile 6 vojnika. Grupa Vagner, prema navodima, učestvuje u izvozu tzv. krvavih dijamanata, kao i u krčenju tropske prašume. U napadu pobunjenika na konvoj u februaru 2023. godine, ubijeno je 17 Vagnerovih plaćenika i 2 pobunjenika, dok druge izvore govore o 7 ubijenih Vagnera. Grupa Vagner je u SAR-u izvršila brojne zločine; napadali su sela, pljačkali, palili i ubijali. Više od 750 civila u SAR-u, prema izvještajima do 2023. godine, postalo je žrtvom plaćenika.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/vagner-afrika-zlo%C4%8Dini/31494149.html|title=Ruska grupa Vagner optužena za zločine u Centralnoafričkoj Republici i Libiji|language=hrvatski}}</ref> Prema nevladinoj organizaciji ACLED, Grupa Vagner je u SAR-u od 2018. do 2023. godine bila uključena u oko 500 nasilnih događaja. Fokus sukoba često je usmjeren na osiguravanje eksploatacije vrijednih sirovina. U julu 2018. godine, filmski autori Orhan Džemal, Kiril Radčenko i Aleksandar Rastorgujev ubijeni su od strane nepoznatih napadača tokom snimanja filma o Grupi Vagner u Centralnoafričkoj Republici. Postojale su nekoliko verzija navodnih okolnosti, a posebno svjedok koji je preživio je iznio nevjerodostojne detalje. Svjedok je preminuo pod nerazjašnjenim okolnostima, dok je Pjotr Veržilov (bivši suprug Nadežde Tolokonikove), koji je istraživao slučaj, preminuo u septembru 2018. godine u Moskvi nakon što je primio informacije o trovanju lijekovima. === Ostale afričke države === [[Datoteka:Mapa Países donde ha intervenido el Grupo Wagner.png|mini|Crvenom farbom su obojane zemlje u kojima je potvrđeno službeno prisistvo Vagner grupe]] U [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorskoj Gvineji]], [[Zimbabve]]u i [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]], Grupa Vagner je prema stanju u 2023. godini aktivna putem političkog utjecaja (poput širenja propagande i dezinformacija te utjecaja na izbore). Osim u Sudanu i Srednjeafričkoj Republici, Grupa Vagner također ostvaruje ekonomski i politički utjecaj u [[Kamerun]]u i [[Madagaskar]]u. Postoje naznake da su jedinice Grupe Vagner prisutne i u [[Gvineja|Gvineji]], [[Gvineja Bisau|Gvineji-Bisau]] i [[Angola|Angoli]], gdje štite različite aktivnosti ruskih kompanija koje se bave rudarstvom i građevinskim radovima. Također, djeluju kao savjetnici vlada u tim zemljama. Također, navodno postoje ugovorne obveze za izgradnju vojnih baza u šest afričkih zemalja, a to su [[Srednjoafrička Republika|Srednjeafrička Republika]], [[Egipat]], [[Eritreja]], [[Madagaskar]], [[Mozambik]] i [[Sudan]]. U aprilu 2018. godine, moskovski list "Kommersant" izvijestio je da [[Jevgenij Prigožin|Prigožin]] financira ruske političke savjetnike za afričke države u kojima se održavaju izbori. == Prisutnost i djelovanje grupe u Južnoj Americi == === [[Venecuela]] === Prema medijskim izvještajima, jedna jedinica Grupe Vagner navodno je 2019. godine letjela u Caracas kako bi osigurala vlast državnog predsjednika Nicolása Madura u sukobu s predsjedavajućim parlamenta Juanom Guaidóom. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova podržava vladu i osuđuje bilo kakvo miješanje Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, veličina jedinice, trajanje angažmana i druge pojedinosti nisu jasne. Prema Guardianu i Reutersu, snage Grupe Vagner stigle su u Venecuelu prije predsjedničkih izbora 2018. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.reuters.com/article/us-venezuela-politics-russia-exclusive-idUSKCN1PJ22M|title=Exclusive: Kremlin-linked contractors help guard Venezuela's Maduro - sources|language=engleski}}</ref> == Veličina jedinice i način regrutovanja == O tačnoj jačini Grupe Vagner se malo zna; prema RBK-u, mogla bi imati do 2.500 ljudi u Siriji. Istrživački novinar iz Fontanke je pratio više od 2.000 osoba i u ljeto 2017. godine spomenuo broj od 5.000 ljudi koji su potpisali ugovore s Grupom Vagner, ali taj broj je vjerovatno značajno porastao s učešćem u ratu u Ukrajini. Ruski ekonomist Wladislaw Inosemzew je krajem novembra 2022. godine naveo ukupan broj od oko 37.000 ljudi, uključujući više od 11.500 zatvorenika regrutovanih iz zatvora.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-62925699|title=Rusija i Ukrajina: Šef plaćeničke grupe Vagner snimljen kako regrutuje borce u zatvoru|language=srpski}}</ref> Do juna 2023. godine, broj bivših zatvorenika čiji su šestomjesečni ugovori istekli je porastao na 32.000, što ukazuje da je regrutirano mnogo više ruskih zatvorenika nego što se ranije znalo. Također, Prigožin je priznao da je 20.000 boraca Grupe Vagner poginulo u bitci za Bahmut, uključujući 10.000 bivših zatvorenika. Da li su ti brojevi sadržani u 32.000, ostaje nejasno. Vlada Sjedinjenih Američkih Država pretpostavlja da Prigožin ima 50.000 boraca na raspolaganju. Slično je izjavio i sam Prigožin u junu 2023., kada je govorio o pokušaju pobune u Rusiji: "Mi smo 25.000 i još 25.000". Vojni stručnjak Wolfgang Richter procijenjuje broj od 30.000 do 40.000 ljudi.<ref>{{Cite web|url=https://www.defenseone.com/threats/2022/12/the-d-brief-december-22-2022/381241/|title=Today's D Brief: Zelenskyy thanks Americans, lawmakers; North Korea sent arms to Wagner, WH says; Breaking down the omnibus; Germany's year ahead; And a bit more.|language=engleski}}</ref> Pripadnici Grupe Vagner su uglavnom bivši članovi ruskih vojnih snaga. Analiza poznatih smrtnih slučajeva pokazala je da bivši vojnici, od vojnika do potpukovnika, bore za Grupu Vagner. Prema RBK-u, oni se pripremaju za svoje zadatke na vojnom poligonu u selu Molkino na jugu Rusije. Bivši borac je izvijestio da obuka traje jedan do dva mjeseca i provodi se profesionalno. Također je rekao britanskom novinskom kanalu Sky News da organizacija zadržava sve osobne dokumente svojih članova. Imalo je poteškoća da ih zatraži nazad jer zvanično ne postoji nikakav zvaničan naziv Grupe Vagner u Rusiji. Plaća pripadnika Grupe Vagner, prema The Moscow Times-u, iznosi između 80.000 rubalja mjesečno (1.380 američkih dolara) za službu u bazi u Rusiji i 250.000 rubalja (4.300 američkih dolara) za aktivnu borbu u Siriji. Navodno je plata udvostručena za regrutovanje nerezidenata ruskih državljana tokom rusko-ukrajinskog rata 2022. godine. Pripadnici dobijaju odštetu u slučaju smrti borca. == Kontramjere nekih zemalja protiv Vagner grupe == Grupa Vagner se nalazi na američkoj listi sankcija protiv ruskih kompanija i osoba od 2017. godine.<ref>{{Cite web|url=https://home.treasury.gov/news/press-releases/jy1581|title=Treasury Sanctions Illicit Gold Companies Funding Wagner Forces and Wagner Group Facilitator|language=engleski}}</ref> U decembru 2021. godine, i EU je Grupu Vagner dodala na listu sankcija prema uredbi o restriktivnim mjerama protiv teških povreda ljudskih prava.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/vagner-sankcije-eu-srbija-/31608652.html|title=Grupa Vagner, evropske sankcije i srpski borci o kojima se ćuti}}</ref> Time su sredstva koja postoje u EU bila zamrznuta, nametnut je zabran ulaska za pogođene osobe i uvedena zabrana poslovanja u EU. Grupa Vagner je također zabranjena u nekim zemljama izvan Ukrajine. U januaru 2023. godine, američko Ministarstvo finansija je klasificiralo Grupu Vagner kao transnacionalnu kriminalnu organizaciju. Ova odluka omogućuje, prema izjavama SAD-a, daljnje međunarodno sankcioniranje grupe.SAD je potom slijedio sa daljnjim sankcijama istog mjeseca. Od 14. marta 2023. godine, Litvanija klasificira Grupu Vagner kao terorističku organizaciju.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/vagner-litvanija-terorizam/32318404.html|title=Litvanija proglasila Wagner terorističkom organizacijom}}</ref> Litvanski parlament pozvao je druge zemlje da prate ovaj primjer. Ranije je Litvanija već nazvala ruski napad na Ukrajinu genocidom i optužila Rusiju za državnu podršku i izvođenje terorizma. U novembru 2022. godine, ukrajinski žrtve ilegalne invazije Rusije podnijele su građansku tužbu protiv Grupa Vagner i njenog osnivača Prigožina pred Vrhovnim sudom Ujedinjenog Kraljevstva. Istovremeno je objavljeno da je tužba dostavljena Prigožinu. Organizacije koje podržavaju ovu tužbu kao istražitelji uključuju mrežu istraživača Bellingcat i nezavisni kolektiv istraživača i građana specijaliziran za provjeru činjenica i istraživanja zasnovana na otvorenim izvorima. == Pobuna grupe Vagner == [[Datoteka:Wagner Group rebellion 2023.svg|mini| Kretanje grupe Vagner tokom pobune]] Dana 23. juna 2023. godine, ruska privatna vojna kompanija poznata kao grupa Vagner pokrenula je oružani sukob sa Oružanim snagama Rusije<ref>{{Cite web|url=https://ba.voanews.com/a/wagner-rusija-prigozin-pobuna-moskva/7151103.html|title=Naoružani Wagner konvoj krenuo prema Moskvi}}</ref>, nakon porasta tenzija između lidera organizacije Jevgenija Prigožina i ruskog Ministarstva odbrane. Vagnerovo osoblje je reklo da su korupcija i nesposobnost u Ministarstvu odbrane protraćili napredak nakon početnih uspjeha u invaziji na Ukrajinu, dok su ruski predsjednik Vladimir Putin i drugi zvaničnici osudili napade grupe kao izdajničke radnje oportunizma i preuzimanja vlasti.<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/liveblog/2023/6/26/kijev-o-previranjima-u-rusiji-stvari-idu-u-dobrom-smjeru|title=Putin: Organizatori pobune će biti privedeni pravdi}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/suzdrzana-poruka-rusiji-bliskih-drzava-iznenadila-moskvu-puc-nema-potrebe-da-reagiramo-15349035|title=Suzdržana poruka Rusiji bliskih država iznenadila Moskvu: ‘Puč? Nema potrebe da reagiramo‘}}</ref> Prigožin je pobunu opisao kao osvetu za, kako je rekao, napad na njegove snage od strane ministarstva. On je odbacio opravdanje ruske vlade za rusku invaziju na Ukrajinu, okrivio ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua za ruske vojne neuspehe i optužio ga da vodi rat u korist ruskih elita. Prigožinove snage su zauzele [[Rostov na Donu]] sa ključnim vojnim štabom i navodno napredovale ka [[Voronjež]]u u smeru ka Moskvi. Kao odgovor, Federalna služba bezbednosti pokrenula je krivični postupak protiv Prigožina za "podsticanje oružane pobune". U televizijskom obraćanju, predsednik Putin je Vagnerove postupke nazvao "izdajom" i obećao da će suzbiti pobunu. Dana 24. juna 2023, kada su se Vagnerovi vojnici približili prestonici, veliki broj ruskih civila je pobijegao iz Moskve, a vladini zvaničnici su takođe evakuisani, iako je sam Putin, prema riječima portparola, ostao u Kremlju. Borci su upali u [[Tulska oblast|Tulsku oblast]] blizu okruženja [[Moskva|Moskve]]. == Reference == {{refspisak}} cg10wlr4y4lx3ovk7udcseeke0rzb0b The Dark Side of the Moon 0 503800 3937774 3937742 2026-10-29T12:06:46Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Capitol Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937774 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = The Dark Side of the Moon | vrsta = Studijski album | pozadina = studio | izvođač_gen = [[Pink Floyda]]a | slika = Omot Dark Side of the Moon.png | objavljen = 1. mart 1973. | snimljen = 31. maj 1972 – 9. februar 1973. | mjesto = [[London]], Engleska | studio = [[Abbey Road Studios|EMI]] | žanr = {{flatlist| * [[progresivni rok]] * [[psihodelični rok]]<ref>{{cite magazine |last1=Smirke |first1=Richard |title=Pink Floyd, 'The Dark Side of the Moon' At 40: Classic Track-By-Track Review |url=https://www.billboard.com/music/music-news/pink-floyd-the-dark-side-of-the-moon-at-40-classic-track-by-track-review-1552399/ |magazine=Billboard |access-date=25. 2. 2022}}</ref> }} | trajanje = 42:50 | izdavač = *[[Harvest Records|Harvest]] *[[Capitol Records|Capitol]] | producent = Pink Floyd | prethodni_album = ''[[Obscured by Clouds]]''<br>(1972) | ovaj_album = '''''The Dark Side of the Moon'''''<br>(1973) | sljedeći_album = ''[[Wish You Were Here (album Pink Floyda)|Wish You Were Here]]''<br>(1975) | dodatno = {{Singlovi | naziv = Dookie | vrsta = studio | singl1 = [[Money (Pink Floyd)|Money]] | singl1datum = 7. maj 1973. | singl2 = [[Us and Them (Pink Floyd)|Us and Them]] | singl2datum = 4. februar 1974. }} }} '''The Dark Side of the Moon''' je osmi studijski album engleske [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[Pink Floyd]], koji je objavljen 1. marta 1973. pod izdavačkom kućom [[Harvest Records]] u Ujedinjenom Kraljevstvu i [[Capitol Records]] u SAD-u. Razvijen tokom koncerata prije početka snimanja, osmišljen je kao konceptualni album koji se usredotočuje na pritiske s kojima se grupa suočavala tokom svog užurbanog načina života, dok se također bavi psihičkim problemima bivšeg člana [[Syd Barrett|Syda Barretta]], koji je napustio grupu 1968. Novi materijal je snimljen tijekom dvije sesije 1972. i 1973. u studiju EMI (sada [[Abbey Road Studios]]) u Londonu. Album temelji na idejama koje su Pink Floyd istraživali na svojim prethodnim snimkama i nastupima, izostavljajući duže instrumentalne pjesme koje su karakterizirale raniji rad benda. Grupa je koristila snimanje s više zapisa, petlje na traci i analogne sintesajzere, uključujući eksperimentiranje s [[EMS VCS 3]] i [[Synthi A]]. Inženjer [[Alan Parsons]] bio je odgovoran za mnoge zvučne aspekte snimanja i za angažiranje pjevačice [[Clare Torry]], koja se pojavljuje na "[[The Great Gig in the Sky]]". ''The Dark Side of the Moon'' bavi se temama kao što su sukobi, pohlepa, vrijeme, smrt i psihičke bolesti. Uz filozofske citate, prikazuju se isječci iz intervjua s ekipom grupe na putu i drugima. Omot, koji ima [[Prizma (optika)|prizmatični]] spektar, dizajnirao je [[Storm Thorgerson]] kao odgovor na zahtjev klavijaturiste [[Richard Wright|Richarda Wrighta]] za "jednostavnim i hrabrim" dizajnom koji će predstavljati grupu i teme albuma. Album je promoviran s dva singla: "[[Money (Pink Floyd)|Money]]" i "[[Us and Them (Pink Floyd)|Us and Them]]". ''The Dark Side of the Moon'' jedan je od najhvaljenijih albuma svih vremena i često se nalazi na profesionalnim listama najboljih albuma svih vremena. Donio je Pink Floyd međunarodnu slavu, bogatstvo i pohvale za sva četiri člana grupe. Bio je hit u vrijeme izlaska albuma i potaknuo je prodaju ploča u muzičkoj industriji 1970-ih. ''The Dark Side of the Moon'' dobio je četrnaest platinastih certifikata u Ujedinjenom Kraljevstvu i bio je na prvom mjestu ljestvice [[Billboard 200|''Billboard Top LPs & Tape'']] u SAD-u, gdje se zadržao 988 sedmica. Do 2013. ''The Dark Side of the Moon'' prodan je u više od 45 miliona primjeraka diljem svijeta, što ga čini najprodavanijim izdanjem grupe, najprodavanijim albumom 1970-ih i četvrtim najprodavanijim albumom svih vremena.<ref>{{Cite web|url=https://www.billboard.com/music/music-news/pink-floyd-the-dark-side-of-the-moon-at-40-classic-track-by-track-review-1552399/|title=Pink Floyd, ‘The Dark Side of the Moon’ At 40: Classic Track-By-Track Review|last=Smirke|first=Richard|date=16. 3. 2013|website=Billboard|language=en-US|access-date=22. 2. 2024}}</ref> Godine 2012. američka [[Kongresna biblioteka]] odabrala je album za očuvanje u [[Nacionalni registar snimaka|Nacionalnom registru snimaka]] kao "kulturno, historijski ili estetski značajan". U [[Grammy Hall of Fame]] primljen je 1999.<ref>{{Cite web|url=https://grammy.com/awards/hall-of-fame-award|title=GRAMMY Hall Of Fame {{!}} Hall of Fame Artists {{!}} GRAMMY.com|website=grammy.com|access-date=22. 2. 2024}}</ref> == Spisak pjesama == Sve tekstove napisao je [[Roger Waters]].{{Track listing|headline=Prva strana|total_length=19:18|title1=[[Speak to Me]]|length1=1:07|title2=[[Breathe (Pink Floyd)|Breathe (In the Air)]]|length2=2:49|title3=[[On the Run (instrumental)|On the Run]]|music3={{flatlist| * Gilmour * Waters}}|length3=3:45|title4=[[Time (Pink Floyd)|Time]]|length4=6:53|title5=[[The Great Gig in the Sky]]|extra5=Torry|length5=4:44|note1=instrumental|note3=instrumental}}{{Track listing|headline=Druga strana|extra_column=Lead vocals|total_length=23:36 43:09|title6=[[Money (Pink Floyd)|Money]]|length6=6:23|title7=[[Us and Them (Pink Floyd)|Us and Them]]|length7=7:49|title8={{nowrap|[[Any Colour You Like]]}}|length8=3:26|title9=[[Brain Damage (Pink Floyd)|Brain Damage]]|length9=3:46|title10=[[Eclipse (Pink Floyd)|Eclipse]]|note10=|length10=2:12|note8=instrumental}} == Zasluge == '''Pink Floyd''' * [[David Gilmour]] – vokali, gitare, [[EMS Synthi AKS|Synthi AKS]] * [[Nick Mason]] – bubnjevi, udaraljke, efekti trake * [[Roger Waters]] – bas-gitara, vokal, [[EMS VCS 3|VCS 3]], efekti trake * [[Richard Wright (glazbenik)|Richard Wright]] – orgulje ([[Hammond orgulje|Hammond]] i [[Farfisa]]), klavir, električni klavir ([[Wurlitzer električni klavir|Wurlitzer]], [[Rhodes klavir|Rhodes]]), [[EMS VCS 3]], Synthi AKS, vokali {{col-begin}} {{col-2}} '''Dodatni muzičari''' * [[Dick Parry]] – saksofon na "Us and Them" i "Money" * [[Clare Torry]] – vokal na "The Great Gig in the Sky" * [[Doris Troy]] – prateći vokali * [[Lesley Duncan]] – prateći vokal * Liza Strike – prateći vokal * [[Barry St. John]] – prateći vokal {{col-2}} '''Produkcija''' * [[Alan Parsons]] – inženjerstvo * Peter James – pomoćnik <small>(pogrešno identificiran kao "Peter Jones" na prvim američkim tiskanjima LP-a</small>) * [[Chris Thomas (producent)|Chris Thomas]] – nadzornik miksa * Doug Sax, James Guthrie – 1992. remasterizacija u The Mastering Labu<ref>{{cite AV media notes |title=The Dark Side Of The Moon |others=Pink Floyd |year=1993 |type=Booklet |publisher=Capitol Records ( CDP 7 46001 2)}}</ref> * James Guthrie, Joel Plante – 2011. remastering na das boot recordingu<ref>{{cite AV media notes |title=The Dark Side Of The Moon |others=Pink Floyd |year=2011 |type=Booklet |publisher=EMI (50999 028955 2 9)}}</ref> '''Dizajn''' * [[Hipgnosis]] – dizajn omota, fotografija * [[George Hardie (umjetnik)|George Hardie]] – slika omota, dizajn naljepnica {{col-end}} == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Albumi iz 1973.]] [[Kategorija:Konceptni albumi]] [[Kategorija:Albumi Pink Floyda]] [[Kategorija:Albumi u izdanju EMI Recordsa]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Capitol Recordsa]] f6rpwg6lzhoscyoydcxqn46i9bi82u2 Džamija Trgovišće 0 506210 3937914 3732357 2026-10-29T17:25:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937914 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Džamija Trgovišće | slika = Vanjski izgled džamije u Trgovišću (Zenica).jpg | veličina_slike = 200px | alt_slike = | opis_slike = Vanjski izgled džamije Trgovišće | geografska_širina = 44.190350 | geografska_dužina = 17.908080 | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 250px | opis_karte = Lokacija džamije u Bosni i Hercegovini | reljef_karte = da | lokacija = Trgovišće, [[Zenica]] | religijska_pripadnost = [[Islam]] | općina = [[Zenica]] | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | oznaka_baštine = | vodstvo = | arhitekt = | arhitektonski_tip = | arhitektonski_stil = osmanski stil | osnivač = potomci Salih-age Kratina | glavni_ugovarač = Medžlis Islamske zajednice Zenica | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 2002. | troškovi_gradnje = | kapacitet = 400 | dužina = | širina = | visina_maks = | broj_kupola = 4 | broj_munara = 1 | visina_munare = | materijali = }} '''Džamija Trgovišće''' je [[Spisak džamija u Bosni i Hercegovini|džamija]] koja se nalazi u južnom dijelu [[Zenica|Zenice]] u istoimenom naselju. Obuhavata i dio naselja [[Mokušnice]]. Svečano otvorenje džamije bilo je 2. septembra 2007.<ref>{{Cite web|url=https://mizzenica.ba/746/|title=TRGOVIŠĆE {{!}} Medžlis Islamske Zajednice Zenica - MIZZenica|last=Bilčević|first=Muhamed|date=8. 10. 2015|language=bs-BA|access-date=21. 5. 2024}}</ref> == Lokacija == Nalazi se između Ulica Armije Republike Bosne i Hercegovine i Štrosmajerove ulice. == Historija == [[Datoteka:Trgovišće džamija, eksterijer (Zenica).jpg|lijevo|mini|227x227piksel|Vanjski izgled džamije iz drugog ugla.]] Izgradnja džamije je započeta 1998. na vakufskoj parceli, čiji su [[Vakuf|vakifi]] potomci Salih-age Kratina. Sredstva za izgradnju džamije su obezbijeđena donacijama.<ref>{{Cite web|url=https://www.mojdzemat.com/tag/dzamija-trgovisce/|title=Džamija Trgovišče Archives|website=Moj džemat|language=bs-BA|access-date=21. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240521095046/https://www.mojdzemat.com/tag/dzamija-trgovisce/|archive-date=21. 5. 2024|url-status=dead}}</ref> Džamija ima ukupnu površinu od 497 m<sup>2</sup>, a sastoji se od prizemlja, prostora za obavljanje namaza i [[mahfil]]a, a u suterenu se nalazi [[mekteb|mektepska]] učionica, prostor za održavanje sastanaka Džematskog odbora i čajdžinica. Sa prednje strane džamije nalaze se tri manje [[Kupola|kupole]], a iznad njih kupola. U [[harem]]u džamije nalazi se kuća [[imam]]a i [[šadrvan]] sa fontanom.<ref>{{Cite web|url=https://www.072info.com/setnja-kroz-dzamije-dzamija-u-naselju-trgovisce/|title=ŠETNJA KROZ DŽAMIJE: Džamija u naselju Trgovišće|last=DPA|date=24. 7. 2014|website=Portal 072info|language=hr|access-date=21. 5. 2024}}</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Trgovišće džamija, harem (Zenica).jpg|[[Harem]] džamije sa vanjskom [[Abdesthana|abdesthanom]] Datoteka:Зеница 20190505 194613.jpg|Glavni ulaz za džamiju Datoteka:Trgovišće džamija, enterijer (Zenica).jpg|Enterijer džamije sa mihrabom Datoteka:Зеница 20190505 194905.jpg|[[Mahfil]] džamije Datoteka:Harem džamije u Trgovišću.jpg|Harem džamije ispred glavne kapije </gallery> == Reference == {{Refspisak}} {{Džamije u Zenici}} [[Kategorija:Džamije u Zenici]] [[Kategorija:Džamije u Bosni i Hercegovini]] i6gp5ll3q9p68ctkpdeuvzbwj9fkk1a Ostaj mi zbogom, ljubavi 0 514119 3937822 3664972 2026-10-29T12:25:37Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju In Takt Recordsa]] uklonjena; [[Kategorija:Albumi u izdanju Intakt Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937822 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Ostaj mi zbogom ljubavi | Tip izdanja = album | Artist = [[Hari Mata Hari]] | Cover = | Background = | Izdat = 1994. | Produciran = 1994. | Žanr = [[Pop-muzika|pop]], [[disko]], balada | Dužina = | Kuća = [[In Takt Records]] | Producent(i) = [[Hajrudin Varešanović]] | Ton majstor = Franjo Valentić | Snimatelj = | Fotografija = | Dizajn = [[Davor Papić]] | Kritike = | Prošli album = ''[[Rođena si samo za mene]]''<br />(1991) | Ovaj album = '''''Ostaj mi zbogom, ljubavi'''''<br />(1994) | Sljedeći album = ''[[Ja nemam snage da te ne volim]]''<br />(1998) }} '''''Ostaj mi zbogom, ljubavi''''' sedmi je studijski album [[Sarajevo|sarajevske]] [[Pop-muzika|pop]] grupe [[Hari Mata Hari]]. Sniman je od januara do februara 1994. u studiju [[In Takt]] u [[Gelsenkirchen]]u, [[Njemačka]], koja ga je ubrzo nakon snimanja i objavila na [[Compact disc|CD]] i kaseti. Jedini je album ove sarajevske pop grupe snimljen tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name="discogs">{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/4831070-Hari-Mata-Hari-Ostaj-Mi-Zbogom-Ljubavi|title= ''Hari Mata Hari - Ostaj mi zbogom ljubavi''|work= discogs.com|access-date= 5. 11. 2024}}</ref> == O albumu == Nakon snimanja ovog muzičkog albuma, raspored pjesama na CD-u i kaseti je različit. U odnosu na prethodne albume i muzička postava koja ga je snimila je izmijenjena. Umjesto kompozitorskog i sviračkog dueta braće [[Adi Mulahalilović|Adija]] i [[Edo Mulahalilović|Ede Mulahalilovića]] na snimanju pjesama za ovaj album [[Gitara|akustičnu gitaru]] svirao je [[Mario Igrec]], a klavijature [[Branimir Mihaljević]]. Od redovne postave, tu su [[Željko Zuber]] na [[Bas-gitara|bas-gitari]], a na [[bubnjevi]]ma [[Izudin Kolečić]], dok je grupu nastavio da predvodi pjevač i vođa grupe [[Hajrudin Varešanović]]. Tu je i gost muzičar [[Zele Lipovača|Sead "Zele" Lipovača]] na električnoj, koji je dva mjeseca ranije u istom In Takt studiju u Njemačkoj s [[Divlje jagode|Divljim jagodama]] snimio album "[[Labude, kad rata ne bude]]". Većinu pjesama komponirao je Varešanović (osim "[[Golubica / Život|Poletjela golubica]]" [[Suad Arnautović|Suada Arnautovića]], "Ti si mi droga" Adija Mulahalilovića i "Bilo je lijepo dok je trajalo" autorsko djelo [[Milorad Lukić|Milorada Lukića]]), a uradio je i aranžmane na tekstove [[Fahrudin Pecikoza|Fahrudina Pecikoze]]. Na albumu se nalazi osam pjesama odsviranih u pop i [[disko]] stilu sa mješavinom bržih i laganijih plesnih pjesama s diskretnim primjesama bosanskohercegovačke narodne muzike. A-stranu otvara obrada velikog hita iz 1979. "Poletjela golubica" grupe [[Zov (grupa)|Zov]] u kojoj je pjevao Varešanović. On je otpjevao obradu ove pjesme u [[pop-rok]] maniru u duetu sa [[Halid Bešlić|Halidom Bešlićem]]. Za njom slijedi sentimentalna balada "Ja sam kriv što te moram voljeti". "Ti si mi droga" je plesna pjesma u latino ritmu uz zanimljivo muziciranje Maria Igreca na akustičnoj gitari. A-stranu zatvara autorsko djelo [[Milorad Lukić|Milorada Lukića]], balada "Bilo je lijepo dok je trajalo" s primjesama francuske [[Šansona|šansone]], koju obogaćuje muziciranje na [[Harmonika|harmonici]] [[Muhamed Šehić|Muhameda Šehića "Hamića"]]. Za ovu pjesmu snimljen je i video spot. B-stranu otvara "Sam pao, sam se ubio" plesna [[disko]] i pop pjesma uz istaknute prateće pjevačice. "Da mi je ova pamet bila" je jedna od rijetkih pjesama s kojima je grupa Hari Mata Hari napravila muzički osvrt na novokomponovanu narodnu muziku. Album zatvaraju dvije odlične balade "Poslije nas" i naslovna "Ostaj mi zbogom ljubavi" s lirskim muziciranjem Maria Igreca na akustičnoj gitari. Ovo muzičko ostvarenje predstavlja još jedan dobar album sarajevskog sastava uz kvalitetne pjevačke izvedbe Hajrudina Varešanovića, koji je ujedno pokazao i dobro kompozitorsko umijeće. Također, važno je napomenuti dobru instrumentalnu pratnju ostalih muzičara iz grupe Hari Mata Hari, kao i gostujućih muzičara. Ubrzo nakon njegovog objavljivanja, album je postigao dobar uspjeh kod publike, unatoč ratnom stanju u Bosni i Hercegovini. "Ostaj mi zbogom ljubavi" još je jedna potvrda njihovog istaknutog mjesta među ostalim pjevačima i muzičkim grupama [[Sarajevska škola pop roka|sarajevske pop rok škole]] i ujedno dobar primjer saradnje s muzičarima sa [[Zagrebačka pop rok scena|zagrebačke pop rok scene]]. Dizajn za omot uradio je [[Davor Papić]],<ref name="discogs"/> == Spisak pjesama == Na albumu se nalazi 8 pjesama, po četiri na obje strane albuma.<ref name="discogs" />{{tracklist |headline= Prva strana |total_length= 15:15 |title1= Poletjela golubica |length1= 3:32 |lyrics1= Fahrudin Pecikoza |music1= Hajrudin Varešanović |title2= Ja sam kriv što te moram voljeti |length2= 4:33 |lyrics2= Fahrudin Pecikoza |music2= Hajrudin Varešanović |title3= Ti si mi droga |length3= 3:25 |lyrics3= Fahrudin Pecikoza |music3= Hajrudin Varešanović |title4= Bilo je lijepo dok je trajalo |length4= 3:55 |lyrics4= Fahrudin Pecikoza |music4= Adi Mulahalilović / Hajrudin Varešanović }} {{tracklist |headline=Druga strana |total_length= 17:03 |title1= Sam pao, sam se ubio |length1= 4:12 |lyrics1= Fahrudin Pecikoza |music1= Hajrudin Varešanović |title2= Da mi je ova pamet bila |length2= 3:29 |lyrics2= Fahrudin Buljubašić |music2= Hajrudin Varešanović |title3= Poslije nas |length3= 4:15 |lyrics3= Fahrudin Buljubašić |music3= Hajrudin Varešanović |title4= Ostaj mi zbogom, ljubavi |length4= 4:57 |lyrics4= Fahrudin Pecikoza |music4= Adi Mulahalilović }} == Članovi grupe == *[[Hajrudin Varešanović]] – vokal *[[Izudin Kolečić]] – [[bubnjevi]] *[[Željko Zuber]] – [[bas-gitara]] *[[Branimir Mihaljević]] – [[sintisajzer]] *[[Mario Igrec]] - [[gitara|akustična gitara]]<ref name="discogs"/> == Gostujući muzičari == * [[Muhamed Šehić]] - [[harmonika]] == Izvori == {{Refspisak}} [[Kategorija:Albumi Hari Mata Harija]] [[Kategorija:Albumi iz 1994.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Intakt Recordsa]] 5bh3ag91vsb4m3bsk2s3cenwnx7t7lk Dulce Pontes 0 516616 3937912 3836772 2026-10-29T16:59:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937912 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = | počasni_sufiks = | slika = Dulce Pontes, Wiener Festwochen 2009 c.jpg | slika_veličina = | široka_slika = | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | alias = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1969|4|8}} <!-- Staviti samo godinu ako nije poznat tačan datum rođenja. Za ljude koji su umrli, koristiti samo {{Datum rođenja|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_rođenja = [[Montijo]] | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti, pa datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = [[Fado]], [[world muzika|''world'' muzika]], [[klasična muzika]], [[Pop-muzika|pop]] | zanimanje = Kantautorica | instrument = | karijera = 1988– | izdavač = [[Movieplay Portuguesa]]<br/>[[Universal Music]] | povezani_umjetnici = | veb-sajt = {{URL|dulcepontesofficial.com}} | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Dulce José da Silva Pontes''' [[portugal]]ska je [[kantautor]]ica. Izvodi razne žanrove, uključujući [[Pop-muzika|pop]], [[Narodna muzika|etno-muziku]] i [[Klasična muzika|klasičnu muziku]]. Najčešće se veže uz pojam [[world muzika|"''world'' muzika"]]. Njene pjesme doprinijele su oživljavanju [[Fado|fada]], tradicionalne portugalske muzike, tokom 1990-ih. == Karijera == Rođena je 1969. u [[Montijo|Montiju]], u okrugu [[Setúbal (okrug)|Setúbal]], u blizini [[Lisabon]]a.<ref name=":0">{{Cite web |url= http://observador.pt/2014/11/03/dulce-pontes-atua-em-portugal-em-janeiro/ |title= Dulce Pontes atua em Portugal em janeiro |date= 3. 11. 2014 |website= observador.pt |language=pt}}</ref> Školovala se za [[pijanist]]icu, a [[Pjevanje|pjevačku]] karijeru počela je nakon što se s 18 godina prijavila na takmičenje u rodnom gradu. Ubrzo je postala glumica na portugalskoj [[Televizija|televiziji]] i u [[Pozorište|pozorištu]].<ref name=":1">{{cite web |url= http://www.portaldofado.net/eng/content/view/2124/356/ |title= Biography |access-date= 22. 12. 2014}}</ref> Godine 1991. pobijedila je na nacionalnom muzičkom festivalu s pjesmom "[[Lusitana paixão]]" (poznatom na [[Engleski jezik|engleskom]] kao "Tell Me"), što ju je dovelo do toga da predstavlja Portugal na [[Eurosong 1991.|Eurosongu]]. Završila je osma, što je u to vrijeme bio treći najbolji rezultat za portugalske predstavnike.<ref>{{Cite web |url= http://escwebs.net/2012/06/13/history-eurovision-song-contest-1991-in-rome-part-22/ |title= History: Eurovision Song Contest 1991 in Rome |date= 13. 6. 2012 |website= escwebs.net |author= Riku Ranta |url-status= dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20141222135735/http://escwebs.net/2012/06/13/history-eurovision-song-contest-1991-in-rome-part-22/ |archive-date= 22. 12. 2014 |language=en}}</ref> Njena interpretacija poznatih fado tema, kao što su "Lágrima" i "Estranha Forma de Vida", donijela joj je u štampi naziv "nasljednice [[Amália Rodrigues|Amálije Rodrigues]]". [[Datoteka:Dulce Pontes & Juan Carlos Cambas 2.jpg|mini|lijevo|240px|Pontes na koncertu]] Karijeru je počela kao pop-umjetnica, ali je tokom godina evoluirala i postala pjevačica tzv. svjetske muzike. Spaja fado sa savremenim stilovima i traži nove forme muzičkog izraza.<ref name=":1"/> U svoj rad uvela je muzičku tradiciju [[Pirenejsko poluostrvo|Pirenejskog poluostrva]], ponovo otkrila mnoge davno zaboravljene popularne melodije i našla način za upotrebu zastarjelih muzičkih instrumenata. Njen rad inspirisan je ne samo iberijskom muzičkom tradicijom nego i [[Afrička muzika|afričkim]], [[Brazilska muzika|brazilskim]], [[Arapska muzika|arapskim]] i [[Bugarska muzika|bugarskim]] zvukovima. Uglavnom pjeva na [[Portugalski jezik|portugalskom jeziku]].<ref name=":1"/> Sarađivala je s imenima kao što su [[Cesária Évora]], [[Caetano Veloso]], [[Marisa Monte]], [[Daniela Mercury]], [[Carlos Núñez Muñoz|Carlos Núñez]], [[The Chieftains]], [[Kepa Junkera]], [[Eleftheria Arvanitaki]], [[George Dalaras]], [[Andrea Bocelli]] ("O Mar e Tu", duet u kojem Pontes pjeva na portugalskom, a Bocelli na [[Napolitanski jezik|napolitanskom]], s njegovog albuma ''[[Sogno]]'' iz 1999), [[Joan Manuel Serrat]], [[Wayne Shorter]], [[Trilok Gurtu]], [[Christopher Tin]] (na pjesmi "Se É Pra Vir Que Venha" s albuma ''[[Calling All Dawns]]'', nagrađenog [[Grammy]]jem, i pjesmi "Passou o Verão" s albuma ''[[The Drop That Contained the Sea]]'') i drugi. Njena pjesma "Canção do Mar" pojavila se na [[Zvučna podloga|zvučnoj podlozi]] za holivudski film ''[[Iskonski strah]]''.<ref name=":1" /> Poluminutni isječak iz iste pjesme služi kao tema za [[NBC]]-jevu policijsku seriju ''[[Southland (serija)|Southland]]''. Njen album ''Focus'' iz 2003. plod je saradnje s [[italija]]nskim [[kompozitor]]om [[Ennio Morricone|Enniom Morriconeom]], s kojim je bila i na turnejama i nastupala uživo.<ref>{{cite web |url= http://www.discogs.com/Ennio-Morricone-And-Dulce-Pontes-Focus/release/3814035 |title= Spisak pjesama na albumu ''Focus'' |website= discogs.com |access-date= 22. 12. 2014 |language=en}}</ref> Pjevala je u prestižnim koncertnim dvoranama širom svijeta, kao što su [[Carnegie Hall]] u [[New York]]u i [[Royal Albert Hall]] u [[London]]u. U junu 2006. pripremila je dvostruki LP ''O Coração Tem Três Portas''. Snimljen je uživo bez publike u [[Samostan Kristovog reda (Tomar)|Samostanu Kristovog reda]] u [[Tomar]]u i Crkvi svete Marije u [[Óbidos]]u.<ref name=":1"/> Prema njenim riječima, to je "njen najličniji i najintimniji album". Uključuje portugalsku narodnu muziku, uglavnom fado." Objavljen je u decembru 2006. Sa [[José Carreras|Joséom Carrerasom]] nastupila je na zvaničnom otvaranju međunarodnog izbora [[Novih sedam svjetskih čuda]] 2007. sa svojom temom "One World". Godine 2009. objavila je album ''Momentos'', kolekciju na dvostrukom disku, koja se proteže kroz njenu karijeru, a uključuje i neke neobjavljene pjesme.<ref>{{cite web |url= http://www.tvi24.iol.pt/musica/dulce-pontes-entrevista-video-momentos-novo-disco-nudez/1067643-4060.html |title= Dulce Pontes recorda 20 anos de carreira em disco |language= pt}} {{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web |url= http://worldmusiccentral.org/2010/09/02/memorable-dulce/ |title= Memorable Dulce |date= 2. 9. 2010 |website= worldmusiccentral.org |author= Angel Romero |language= en }}{{Mrtav link}}</ref> Njena raznovrsnost u muzičkim stilovima pokazuje se i u izvođenju latinoameričkih [[Tango|tanga]] [[Astor Piazzolla|Astora Piazzolle]] ("Balada para un Loco" i "Maria de Buenos Aires" ili [[Volver (tango)|"Volver"]] [[Carlos Gardel|Carlosa Gardela]]). == Privatni život == Ima sina Joséa Gabriela (2002) i kćer Mariju José (2009).<ref>{{cite web |url= http://dulcepontes.net/ |title= DULCE PONTES: Momentos}}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.dobebe.com/familia/maes-a-pais-famosos/375-dulce-pontes-esta-gravida.html |title= Dulce Pontes está grávida – do Bebé, para si, pelos seus bebés... |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20131004225345/http://dobebe.com/familia/maes-a-pais-famosos/375-dulce-pontes-esta-gravida.html |archive-date= 4. 10. 2013 |language=pt}}</ref> == Diskografija == {{div col}} *''Lusitana'' (1992) *''Lágrimas'' (1993) ("Suze") *''Brisa do Coração'' (1995) ("Povjetarac srca") – album uživo snimljen tokom koncerta 6. maja 1995. u [[Porto|Portu]] *''Caminhos'' (1996) ("Staze") *''O Primeiro Canto'' (1999) ("Prva pjesma") *''Best Of'' (2003) *''Focus'' (2003) – saradnja s [[Ennio Morricone|Enniom Morriconeom]] *''O Coração Tem Três Portas'' (2006) ("Srce ima troja vrata") – uključujući DVD, snimljen uživo u samostanu i crkvi *''Momentos'' (2009) ("Trenuci") *''Peregrinação'' (2017) ("Hodočašće") *''Best Of (Deluxe)'' (2019) *''Perfil'' (2022) ("Profil") {{div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Dulce Pontes}} * [https://dulcepontesofficial.com/ Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250213153008/https://dulcepontesofficial.com/ |date=13. 2. 2025 }} {{Eurosong 1991.}} {{Portugal na Eurosongu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Pontes, Dulce}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Montijo]] [[Kategorija:Portugalski pjevači]] fe7jltamxt9oz91zkj1vbuocw0io2o7 Šablon:Podaci o zastavi Württemberg 10 517200 3937994 3937604 2026-10-30T11:30:35Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku Wappenflagge_Herzogtum_Württemberg.svg datotekom [[:File:Wappenbanner_Württemberg.svg|Wappenbanner_Württemberg.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3937994 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|Podaci o zastavi</noinclude>}}} | alias = Württemberg | alias1 = {{{alias1|}}} | alias genitiv = Württemberg | zastava alias = Flagge Königreich Württemberg.svg | zastava alias-država= Wappenbanner Württemberg.svg | zastava alias-1803 = Flag of the Kingdom of Württemberg (1806 - 1816).png | zastava alias-armija = Royal Württemberg Infantry Standard (1817-1921).svg | veličina = {{{veličina|}}} | ime = {{{ime|}}} | link = {{{link|}}} | link1 = {{{link1|}}} | varijanta = {{{varijanta|}}} <noinclude> | var1 = država | var2 = 1803 | preusmjerenje1 = Elektorat Württemberg | preusmjerenje2 = Kraljevina Württemberg | preusmjerenje3 = Vojvodstvo Württemberg | related1 = Württemberg-Hohenzollern | related2 = Württemberg-Baden | related3 = Baden-Württemberg </noinclude> }} owtf9xivmqlty5it2apacr9jg91k0ri Šefika Korkut-Šunje 0 517378 3937870 3700546 2026-10-29T14:03:10Z Bosancica by MK 173186 3937870 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Šefika Korkut-Šunje | ime_pri_rođenju = | mjesto_rođenja = [[Travnik]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | mjesto_smrti = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] | slika = | opis = | datum_rođenja = {{Datum smrti |1932|1|31|}} | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2022|2|17|1932||}} | godine_aktivnosti = 1950–2000. | pseudonim = | veb-sajt = | supružnik = | partner = | značajna_djela = | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Šefika Korkut-Šunje''' bila je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pozorišna i televizijska [[Glumac|glumica]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/65-godina-bnp-zenica-ponos-i-suze-uz-predstavu-sinovi-umiru-prvi/150225134|title=65 godina BNP Zenica: Ponos i suze uz predstavu "Sinovi umiru prvi"|website=Klix.ba|access-date=11. 3. 2025}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://ba.n1info.com/Kultura/a341619/Festival-BH-drame-Nagrada-Adem-Cejvan-dodijeljena-Hasiji-Boric-Stojic.html |title=Festival BH drame: Nagrada "Adem Ćejvan" dodijeljena Hasiji Borić-Stojić|website=ba.n1info.com |access-date=7. 3. 2020 |archive-date=10. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190510134145/http://ba.n1info.com/Kultura/a341619/Festival-BH-drame-Nagrada-Adem-Cejvan-dodijeljena-Hasiji-Boric-Stojic.html |url-status=dead }}</ref> == Biografija == Rođena je 1932. u Travniku.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/718391/preminula-primadona-bosanskog-narodnog-pozorista-zenica-sefika-korkut-sunje|title=Preminula primadona Bosanskog narodnog pozorišta Zenica Šefika Korkut Šunje|date=18. 2. 2022|website=Dnevni avaz|access-date=11. 3. 2025}}</ref> Prvobitno je glumila dvije godine u [[Hrvatsko narodno pozorište Šibenik|Hrvatskom narodnom pozorištu Šibenik]]. U [[Bosansko narodno pozorište Zenica|Bosanskom narodnom pozorištu Zenica]] igrala je od 1956, penzionisala se 30. marta 1991, ali i dalje nastavila da glumi u ratnim predstavama (mnoge sa kolegom i prijateljem [[Žarko Mijatović|Žarkom Mijatovićem]], npr. "Božićna priča") kao i poslije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] u predstavama i na televiziji (glumila je Rahimu u [[Viza za budućnost|Vizi za budućnost]] 2005—06, te babu u [[Crnoj hronika|Crnoj hronici]] 2006). Ima diplomu sarajevske glumačke srednje škole, a na audiciju se prijavila kao 18-godišnjakinja. U karijeri je, između ostalih, utjelovila uloge — kako ih sama izdvaja — Koštana, Glorija (Marinković), Amanda (Staklena menažerija); također je glumila dadilju u nagrađivanoj drami ''Sveti Sava'' [[Siniša Kovačević|Siniše Kovačevića]] (režija: [[Vladimir Milčin]]).<ref>{{Cite web|url=https://www.czkd.org/stance/svi-sveti/|title=Svi sveti|date=25. 12. 2015|website=CZKD|access-date=11. 3. 2025}}</ref> Režirala je omladinsku predstavu ''Bošnjačka svadba'', izvedenu u organizaciji BZK Preporod u Švicarskoj,<ref>{{Cite web|url=http://preporodzenica.weebly.com/aktuelnosti.html|title=AKTUELNOSTI|website=BZK "PREPOROD" Zenica|access-date=11. 3. 2025}}</ref> kao i još nekolicinu predstava.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/teme/145281/zivotna-prica-sase-handzica-covjek-je-tako-mali|title=Životna priča Saše Handžića: Čovjek je tako mali|date=9. 11. 2014|website=Dnevni avaz|access-date=11. 3. 2025}}</ref> Sa prijateljcama je organizovala radionice.<ref name="hiljadu života preuzeto 1">{{Cite web|url=https://www.072info.com/primadona-bh-glumista-hiljadu-zivota-sefike-korkut-sunje/|title=PRIMADONA BH. GLUMIŠTA: Hiljadu života Šefike Korkut-Šunje|last=PA. / 072INFO|first=D.|date=27. 5. 2019|website=Portal 072info|access-date=11. 3. 2025}}</ref><ref name="hiljadu života preuzeto 2">{{Cite web|url=https://zenicainfo.ba/2019/05/27/primadona-bh-glumista-hiljadu-zivota-sefike-korkut-sunje/|title=Primadona bh. glumišta: Hiljadu života Šefike Korkut-Šunje|last=Zenicainfo|date=27. 5. 2019|website=zenicainfo.ba|access-date=11. 3. 2025}}</ref> === Privatni život === Porodica joj potiče od Korkuta iz [[Travnik]]a. Otac joj se zvao Hamdija i za razliku od svoje braće radio je svjetovne poslove. Majka je iz porodice Arnautovića i u srodstvu je sa uticajnim Zeničaninom [[Ezher Arnautović|Ezherom Ezom Arnautovićem]] (po kojem zenički bulevar danas nosi ime); poginula je 1944. u granatiranju Travnika od [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]], dok je ona imala 11 godina.<ref>{{Cite web|url=https://www.nezavisne.com/zivot-stil/zivot/Mladenci-iz-Zenice-na-vjencanje-isli-autobusom/540993|title=Mladenci iz Zenice na vjenčanje išli autobusom|last=N.N|date=29. 5. 2019|website=Nezavisne novine|access-date=11. 3. 2025}}</ref> Korkut-Šunje je imala talenat za pjevanje, a učestvovala je i na priredbama (i tako otkrila poziv za audiciju). Nadimak joj je Fika. Imala je jednu kćerku i unuka. Preminula je 17. februara 2022. u Zenici.<ref name=":0" /> == Filmografija == === Televizija === {| class="wikitable" |+ !Godina !Naziv !Uloga |- |2005-2006. |''[[Viza za budućnost]]'' |Rahima |- | rowspan="2" |2006. |''[[Crna hronika (TV serija)|Crna hronika]]'' |Baba |- |''[[Oblaci putuju u Italiju]]'' |Baka |} == Nagrade == * Plaketa Grada Zenice<ref name=":1">{{Cite web|url=https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/dzafic-sefika-korkut-sunje-bila-je-prva-skolovana-glumica-medu-bosnjakinjama/115687|title=Džafić: Šefika Korkut Šunje bila je prva školovana glumica među Bošnjakinjama|website=faktor.ba|access-date=11. 3. 2025}}</ref> * Nagrada Grada Zenice<ref name=":1" /> * Nagrada za životno djelo "Adem Čejvan" <ref name=":1" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|4741611}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Korkut-Šunje, Šefika }} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2022.]] [[Kategorija:Biografije, Travnik]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke glumice]] cjnwbml65lsw7ilo2z3igys7swkocp6 Mayhem (album) 0 521079 3937828 3837659 2026-10-29T12:29:18Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Interscope Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937828 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | naziv = Mayhem | vrsta =Album | izvođač_gen = [[Lady Gaga]] | slika = Mayhem Logo 718x358.png | pozadina = studio | objavljen = [[7. mart]] [[2025]]. | Produciran = 2022.—2024. | žanr = Synthpop, dance-pop, industrial | trajanje = | izdavač =Streamline , Interscope Records | producent = Lady Gaga, Andrew Watt, Cirkut, Gesaffelstein, [[Bruno Mars]], D'Mile | Kritike = | prethodni_album = '''Joker: Folie à Deux''' <br /> (2024) | ovaj_album = '''Mayhem''' <br /> (2025) | sljedeći_album = }} '''''Mayhem''''' je studijski album američke pop pjevačice [[Lady Gaga]] izdat [[2025]]. godine.<ref>{{Cite web|title=Lady Gaga Reveals Why Taylor Swift & Chappell Roan Make Her Cry |url=https://www.bustle.com/entertainment/lady-gaga-praises-taylor-swift-chappell-roan-charli-xcx-billie-eilish |last=Ramsden|first=Sam|date=September 6, 2024|access-date=September 10, 2024 |magazine=Bustle|archive-date=September 10, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240910145948/https://www.bustle.com/entertainment/lady-gaga-praises-taylor-swift-chappell-roan-charli-xcx-billie-eilish |url-status=live }}</ref> == Spisak pjesama == === Standardno izdanje === # "Disease" 3:49 # "Abracadabra" 3:43 # "Garden of Eden" 3:59 # "Perfect Celebrity" 3:49 # "Vanish into You" 4:04 # "Killah" (ft. Gesaffelstein) 3:30 # "Zombieboy" 3:33 # "LoveDrug" 3:13 # "How Bad Do U Want Me" 3:58 # "Don't Call Tonight" 3:45 # "Shadow of a Man" 3:19 # "The Beast" 3:54 # "Blade of Grass" 4:17 # "Die with a Smile" (ft. [[Bruno Mars]]) 4:11 === Japansko izdanje === # "Can't Stop The High" 3:31 === Izdanje za Target === # "Kill for Love" 4:09 == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Albumi iz 2025.]] [[Kategorija:Albumi Lady Gage]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Interscope Recordsa]] lb5o9a3ifj747v2tsiu7z5ae7mzzzb7 Chromatica 0 521553 3937827 3837661 2026-10-29T12:29:14Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Interscope Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937827 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | naziv = Chromatica | vrsta =Album | izvođač_gen = [[Lady Gaga]] | slika = Lady Gaga - Chromatica Logo.png | pozadina = studio | objavljen = [[29. maj]] [[2020]]. | Produciran = 2017.—2020. | žanr = [[Pop-muzika|Pop]], dance-pop, [[House muzika|house]] | trajanje = | izdavač =Streamline , Interscope Records | producent = Lady Gaga, BloodPop, Burns, Tchami, Morgan Kibby, Axwell, Johannes Klahr, Madeon, Skrillex | Kritike = | prethodni_album = '''A Star Is Born''' <br /> (2018) | ovaj_album = '''Chromatica''' <br /> (2020)''' | sljedeći_album = '''Born This Way: The Tenth Anniversary''' <br /> (2021) }} '''''Chromatica''''' je studijski album američke pop pjevačice [[Lady Gaga]] izdat [[2020]]. godine. Izdavanje je prvobitno bilo planirano za 10. april 2020., ali je odgođeno zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]].<ref>{{cite web|author=Joey Nolfi|url=https://ew.com/music/lady-gaga-chromatica-delayed-coronavirus/|title=Lady Gaga delays Chromatica album release over coronavirus outbreak|website=[[:en:Entertainment Weekly|Entertainment Weekly]]|language=English|date=March 24, 2020|access-date=March 24, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200324165520/https://ew.com/music/lady-gaga-chromatica-delayed-coronavirus/|archive-date=March 24, 2020|url-status=live}}</ref> == Spisak pjesama == # «Chromatica I» 1:00 # «Alice» 2:57 # «Stupid Love» 3:13 # «Rain on Me» (ft. [[Ariana Grande]]) 3:02 # «Free Woman» 3:11 # «Fun Tonight» 2:53 # «Chromatica II» 0:41 # «911» 2:52 # «Plastic Doll» 3:41 # «Sour Candy» (ft. BLACKPINK) 2:37 # «Enigma» 2:59 # «Replay» 3:06 # «Chromatica III» 0:27 # «Sine from Above» (ft. [[Elton John]]) 4:04 # «1000 Doves» 3:35 # «Babylon» 2:41 == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Albumi iz 2020.]] [[Kategorija:Albumi Lady Gage]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Interscope Recordsa]] a67y2mqwbnirseb8owhtab7thpa5ubr Nermin Delić 0 523630 3937938 3752000 2026-10-29T22:53:29Z Bosancica by MK 173186 Revidiran članak 3937938 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nermin Delić | slika = Nermin Delic.jpg | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1995|7|12}} | mjesto_rođenja = [[Bugojno]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | druga_imena = | zanimanje = Ljekar, književnik | godine_aktivnosti = | poznat_po = Osnivanje književnog projekta [[Mili Dueli]] | značajna_djela = {{Plainlist| * ''Okrutne miljenice'' * ''Pjesnikove bjeline'' * ''Rustemov ah'' }} }} '''Nermin Delić''' (rođen 12. jula 1995) je [[bosanskohercegovački]] [[književnik]] i [[ljekar|doktor medicine]]. Autor je nekoliko zbirki poezije i osnivač međunarodnog književnog projekta ''[[Mili Dueli]]'', pokrenutog 2012. s ciljem povezivanja pjesnika i poticanja interkulturnog dijaloga.<ref name="Azra">{{cite web |last1=Zaimović |first1=Aldina |title=Nermin Delić: Poezijom protiv govora mržnje |website=Azra Magazin |date=8. 12. 2018 |url=https://azra.ba/intervju/118388/nermin-delic-poezijom-protiv-govora-mrznje/ |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Za svoj književni i društveni angažman dobio je više priznanja, među kojima su druga nagrada na Međunarodnom konkursu eseja za mlade Goi Peace Foundation i [[UNESCO]]-a 2018. i Nagrada Općine Jajce za rezultate u oblasti kulture 2022.<ref name="UNESCO">{{cite web |title=Winners of 2018 International Essay Contest for Young People receive awards from Minister of Education |publisher=UNESCO |date=2018 |url=https://www.unesco.org/en/articles/winners-2018-international-essay-contest-young-people-receive-awards-minister-education |access-date=29. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Jajce">{{cite web |title=Svečanom sjednicom Općinskog vijeća Jajce obilježen Dan općine Jajce |website=Općina Jajce |date=23. 2. 2022 |url=https://opcina-jajce.ba/aktuelnosti/vijestinove/3076-obiljezen-22-februar-veljaca-dan-opcine-jace.html |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> == Biografija == Nermin Delić rođen je 12. jula 1995. u [[Bugojno|Bugojnu]], a odrastao je u [[Jajce|Jajcu]], gdje je završio srednju medicinsku školu kao učenik generacije. [[Medicinski fakultet u Sarajevu|Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu]] završio je 2020, stekavši zvanje doktora medicine.<ref name="Azra" /><ref name="Nermin_Delic">{{cite web |title=Nermin Delić – Biografija |website=Mili Dueli |url=https://milidueli.com/nermindelic/ |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Godine 2013. učestvovao je u ''Programu liderstva za mlade'' koji je organizovala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Tokom tridesetodnevnog boravka u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] prisustvovao je radionicama i drugim aktivnostima programa, među kojima su susreti s članovima osoblja tadašnjeg američkog predsjednika [[Barack Obama|Baracka Obame]].<ref name="Nermin_Delic" /><ref name="Kultura_Snova_Nermin_Delic">{{cite web |title=Nermin Delić – Mili Dueli |website=Kultura snova |url=https://kulturasnova.com/nermin-delic-mili-dueli/ |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> == Književni rad == Delić se književnim radom počeo baviti tokom srednjoškolskog obrazovanja. Njegova prva zbirka poezije ''Okrutne miljenice'' objavljena je u elektronskom obliku u izdanju beogradske izdavačke kuće Nova Poetika. Godine 2013. u Novom Sadu objavljena je zbirka ''Pjesnikove bjeline'', u izdanju izdavačke kuće Polaris, a 2014. u Zagrebu zbirka ''Rustemov ah'', koju je objavila izdavačka kuća Kultura snova.<ref name="Nermin_Delic_Knjige">{{cite web |title=Knjige |author=Delić, Nermin |url=https://nermindelic.com/knjige/ |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="NSK_Bibliografija">{{cite web |title=Glavni niz |website=Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu |url=https://bibliografija.nsk.hr/a/A2014_03_v1/glavni_niz.html |access-date=29. 10. 2026 |language=hr}}</ref> U njegovoj poeziji zastupljene su teme svakodnevnog života, međuljudskih odnosa, društvenih pojava i pripadnosti. U intervjuu za magazin ''[[Azra (magazin)|Azra]]'' 2018. govorio je o interesu za socijalne teme i odnosu čovjeka prema drugom čovjeku, kao i o nastojanju da se kroz književnost suprotstavi [[Govor mržnje|govoru mržnje]] i [[predrasuda]]ma.<ref name="Azra" /> Njegova zbirka ''Rustemov ah'' bila je predmet književne kritike Murisa Bajramovića, a prema podacima Općine Jajce, od 2019. uvrštena je u univerzitetsko gradivo na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici u okviru izučavanja savremene [[Bosanskohercegovačka književnost|bosanskohercegovačke književnosti]].<ref name="Jajce" /> Delić je zastupljen i u zajedničkim zbirkama i književnim zbornicima. Njegove pjesme prevođene su na više jezika, među kojima su [[Slovenski jezik|slovenski]], [[Makedonski jezik|makedonski]], [[Albanski jezik|albanski]], [[Italijanski jezik|italijanski]], [[Španski jezik|španski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Engleski jezik|engleski]] i [[Poljski jezik|poljski]].<ref name="Azra" /><ref name="Jajce" /> Recenzenti njegovih samostalnih knjiga su književnica [[Nura Bazdulj-Hubijar]] i književnik [[Ismet Bekrić]].<ref name="Recenzija">{{cite web |title=Nura Bazdulj-Hubijar o knjizi Nermina Delića "Rustemov ah" |website=Mili Dueli |date=24. 8. 2017 |url=https://milidueli.wordpress.com/2017/08/24/nura-bazdulj-hubijar-o-knjizi-nermina-delica-rustemov-ah/ |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Bekric">{{cite web |last=Bekrić |first=Ismet |title=Ismet Bekrić: Delićeve bjeline imaju brojne odsjaje |website=Pokazivač |url=https://www.pokazivac.com/ismet-bekric-deliceve-bjeline-imaju-brojne-odsjaje/ |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Godine 2025. objavljena je zbirka poezije ''[[Mala žuta lopta]]'' bugarske autorice [[Božana Slavkova|Božane Slavkove]], koju su na [[Bosanski jezik|bosanski]] i [[Crnogorski jezik|crnogorski]] jezik preveli Nermin Delić i Anđela Turukalo-Dabetić. Knjigu je objavila zagrebačka izdavačka kuća Kultura snova.<ref name="NSK_Bibliografija_01">{{cite web |title=Glavni niz |website=Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu |url=https://bibliografija.nsk.hr/a/A2025_01_v3/glavni_niz.html |access-date=29. 10. 2026 |language=hr}}</ref> == Mili Dueli == Godine 2012. Delić je pokrenuo književni projekt ''Mili Dueli'', međunarodno online pjesničko takmičenje čiji je cilj okupljanje autora iz različitih zemalja i poticanje književne saradnje. Projekt je zamišljen kao prostor za predstavljanje [[Poezija|poezije]], razmjenu mišljenja i interkulturni dijalog. U njegovom radu Delić učestvuje kao osnivač i organizator, a takmičenje se odvija kroz više krugova u kojima pjesme ocjenjuju članovi žirija i čitaoci.<ref name="Azra" /><ref name="Mili_Dueli_O_nama">{{cite web |title=O nama |website=Mili Dueli |url=https://milidueli.com/o-nama/ |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Projekt je 2018. na festivalu European Youth Award (EYA) u [[Salzburg]]u uvršten među pet najbolje plasiranih projekata u kategoriji ''Povezivanje kultura''. Iste godine američki magazin ''[[Forbes]]'' objavio je članak o Deliću i projektu, predstavljajući ga kao primjer korištenja digitalnih tehnologija i poezije za povezivanje mladih i prevazilaženje društvenih podjela.<ref name="Klix_2018">{{cite web |title=Nermin Delić poezijom razbija predrasude: Vjerujte u svoje ideje, jer u vjeri se rađa uspjeh |website=Klix.ba |date=20. 10. 2018 |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/nermin-delic-poezijom-razbija-predrasude-vjerujte-u-svoje-ideje-jer-u-vjeri-se-radja-uspjeh/181020059 |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Klix_2018_Forbes">{{cite web |title=Forbes pisao o Nerminu Deliću: Poezijom protiv govora mržnje i podjela na Balkanu |website=Klix.ba |date=19. 10. 2018 |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/forbes-pisao-o-nerminu-delicu-poezijom-protiv-govora-mrznje-i-podjela-na-balkanu/181019047 |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Godine 2025. objavljena je antologija ''Mili Dueli – Antologija savremene svjetske poezije (2012–2025)'', koju je uredio Delić. U knjizi su zastupljena 137 autora iz 113 zemalja, a pjesme su predstavljene u prijevodima na [[Bosanski jezik|bosanski]] i [[crnogorski jezik]].<ref name="Mili_Dueli_Antologija">{{cite web |title=Mili Dueli: Antologija savremene svjetske poezije (2012–2025) |website=Mili Dueli |url=https://milidueli.com/mili-dueli-antologija-savremene-svjetske-poezije-2012-2025/ |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> == Nagrade i priznanja == * 2010 – drugo mjesto na manifestaciji ''Šopovi dani na Plivi'' u Jajcu, za pjesmu ''Poeziju nigdje nećemo naći, ako je ne nosimo u sebi''.<ref name="ND_Biografija">{{cite web |title=Biografija |author=Delić, Nermin |url=https://nermindelic.com/biografija/ |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> * 2012 – prvo mjesto na manifestaciji ''Šopovi dani na Plivi'' u Jajcu, za pjesmu ''Bosanski amanetnik'', te treće mjesto za pjesmu ''Svemirski pohodi''.<ref name="Centralna_2013">{{cite web |title=Održani Šopovi dani na Plivi 2013 |website=Centralna.ba |date=2013 |url=https://centralna.ba/odrzani-sopovi-dani-na-plivi-2013/ |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> * 2017 – književna nagrada "Najljepša ljubavna pjesma" na međunarodnom književnom konkursu u Mrkonjić Gradu, za pjesmu ''Amore Bona''.<ref name="ND_Biografija" /> * 2018 – drugo mjesto na Međunarodnom konkursu eseja za mlade, koji organizuje Goi Peace Foundation, u saradnji s UNESCO-om, za esej ''Sweet Duels''.<ref name="UNESCO" /><ref>{{Cite web |url=https://www.goipeace.or.jp/wp/wp-content/uploads/2016/09/essay-contest_2018_en.pdf |title=2018 International Essay Contest for Young People – Sweet Duels |publisher=Goi Peace Foundation |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> * 2018 – nagrada "Genije godine" na izboru "Muškarac godine Bosne i Hercegovine", za ideju i realizaciju projekta ''Mili Dueli''.<ref name="Klix_2018" /> * 2019 – prvo mjesto na ''Melničkim večerima poezije'' u Bugarskoj, za pjesmu ''Dom''.<ref name="Zvona_I_Nari_2018_Nermin_Delic">{{cite web |title=Dom – Nermin Delić |website=Zvona i nari |date=17. 7. 2018 |url=https://www.zvonainari.hr/single-post/2018/07/17/Dom-Nermin-Deli%C4%87 |access-date=29. 10. 2026 |language=hr}}</ref> * 2019 – priznanje "Međunarodni pjesnik godine" na manifestaciji ''Planetopija'' u Štipu, Sjeverna Makedonija.<ref name="Mili_Dueli_2019">{{cite web |title=Nermin Delić dobitnik nagrade Međunarodni pjesnik godine u Sjevernoj Makedoniji |website=Mili Dueli |date=26. 8. 2019 |url=https://milidueli.com/2019/08/26/nermin-delic-dobitni-nagrade-medunarodni-pjesnik-godine-u-sjevernoj-makedoniji/ |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> * 2022 – Nagrada Općine Jajce za izvanredne rezultate u oblasti kulture.<ref name="Jajce" /> * 2023 – Povelja "Vesna Španić" Udruženja Kultura snova iz Zagreba, za širenje prijateljstva, zajedništva i ljubavi kroz poeziju.<ref name="ND_Biografija" /> * 2024 – počasna nagrada i plaketa za književni esej o bugarskom pjesniku [[Hristo Botev|Hristu Botevu]], na festivalu ''S Botevim plamenom u srcu'' u Bugarskoj.<ref name="Jajce_Online_2019">{{cite web |title=Jajčanin dobitnik počasne nagrade u Bugarskoj za književni esej o Hristi Botevu |website=Jajce Online |url=https://jajce-online.com/jajcanin-dobitnik-pocasne-nagrade-u-bugarskoj-za-knjizevni-esej-o-hristi-botevu/ |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> * 2024 – priznanje Radija Federacije Bosne i Hercegovine za poeziju.<ref name="Radio_FBiH">{{cite web |title=Nermin Delić dobitnik priznanja Radija Federacije BiH za poeziju |author=Delić, Nermin |date=22. 12. 2024 |url=https://nermindelic.com/2024/12/22/nermin-delic-dobitnik-priznanja-radija-federacije-bih-za-poeziju/ |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> * 2024 – nagrada za najbolji projekt u oblasti književne umjetnosti za ''Mile Duele'', na konkursu "Podrži umjetnost, pokreni kulturu" kompanije Sarajevski kiseljak.<ref name="Sarajevski_Kiseljak">{{cite web |title=Sarajevski kiseljak objavio imena pobjednika konkursa "Podrži umjetnost, pokreni kulturu" |website=Sarajevski kiseljak |url=https://sarajevski-kiseljak.com/sarajevski-kiseljak-objavio-imena-pobjednika-konkursa-podrzi-umjetnost-pokreni-kulturu/ |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> * 2025 – Zlatna plaketa Udruženja Kultura snova za promicanje multikulturalnosti kroz poeziju i projekt ''Mili Dueli''.<ref>{{Cite web |url=https://nermindelic.com/ |title=Nermin Delić – Objave |website=Nermin Delić |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> * 2026 – godišnje priznanje Federalnog radija za poeziju, za postignuća ostvarena tokom 2025. godine.<ref name="Mili_Dueli_2026_Federalni_Radio">{{cite web |title=Nermin Delić dobitnik priznanja Federalnog radija za poeziju |website=Mili Dueli |date=13. 2. 2026 |url=https://milidueli.com/2026/02/13/nermin-delic-dobitnik-priznanja-federalnog-radija-za-poeziju/ |access-date=29. 10. 2026 |language=bs}}</ref> == Bibliografija == === Samostalne zbirke poezije === * {{cite web |last=Delić |first=Nermin |title=Okrutne miljenice |publisher=Nova Poetika |location=Beograd |year=2012 |url=https://viewer.joomag.com/e-book-nermin-deli%C4%87-okrutne-miljenice/0582942001411654578/p2}} * {{cite book |last=Delić |first=Nermin |title=Pjesnikove bjeline |publisher=Nermin Delić |year=2023 |isbn=978-9926-33-041-5 |url=https://www.goodreads.com/book/show/218089179-pjesnikove-bjeline}} * {{cite book |last=Delić |first=Nermin |title=Rustemov ah |publisher=Kultura snova |year=2014 |isbn=978-953-7844-48-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Rustemov_ah.html?id=IqHPrQEACAAJ&redir_esc=y}}</ref> === Urednički rad === * {{cite book |last=Delić |first=Nermin |editor-last=Delić |editor-first=Nermin |title=Mili Dueli – Međunarodna zbirka poezije |publisher=KULTura sNOVA |location=Zagreb |year=2014 |isbn=978-953-7844-42-4 |url=https://milidueli.com/mili-dueli-medunarodna-zbirka-poezije/}} * {{cite book |last=Delić |first=Nermin |editor-last=Delić |editor-first=Nermin |title=Mili Dueli – Antologija savremene svjetske poezije (2012–2025) |publisher=Udruženje “Mili Dueli“ |year=2025 |url=https://milidueli.com/mili-dueli-antologija-savremene-svjetske-poezije-2012-2025/}} == Također pogledajte == * [[Adisa Bašić]] * [[Almin Kaplan]] * [[Ernad Osmić]] * [[Faruk Šehić]] * [[Mirnes Omerović]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commons category-inline|Nermin Delić}} * [https://nermindelic.com/ Zvanična web-stranica Nermina Delića] * [https://viewer.joomag.com/e-book-nermin-deli%C4%87-okrutne-miljenice/0582942001411654578/p2 E-knjiga "Okrutne miljenice" – Nermin Delić] na servisu Joomag {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1995.]] [[Kategorija:Biografije, Bugojno]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ljekari]] k74vostjca1b7ohdqam1krgc4y8pmut Ambrogio Lorenzetti 0 524988 3937859 3937663 2026-10-29T13:29:27Z Nerko65 55647 3937859 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Ambrogio Lorenzetti | slika = 013 le vite, ambrogio lorenzetti.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = oko 1290. | mjesto_rođenja = [[Siena]], [[Republika Siena]] | datum_smrti = 9. juni 1348. | mjesto_smrti = Siena | nacionalnost = | obrazovanje = | supružnik = | period = kasna [[gotika]], [[sijenska škola]] | vrsta_umjetnosti = slikarstvo | djela = "[[Alegorija učinaka dobre i loše vladavine]]", "[[Predstavljanje u hramu (Ambrogio Lorenzetti)|Predstavljanje u hramu]]" | utjecao = [[Bartolomeo Bulgarini]] | utjecali = [[Duccio di Buoninsegna|Duccio]], [[Giotto di Bondone|Giotto]], [[Simone Martini]], [[Giovanni Pisano]] | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Ambrogio Lorenzetti''' (oko 1290. – 1348.) bio je [[italija]]nski slikar iz perioda kasne [[Gotika|gotike]], aktivan između 1317. i 1348. Zajedno sa starijim bratom [[Pietro Lorenzetti|Pietrom]] uveo je dramatični emocionalizam, [[naturalizam]] i realizam u sijensku umjetnost koja je u to vrijeme ostvarila svoj najveći procvat. U svojoj umjetnosti i eksperimentima s trodimenzionalnim i prostornim aranžmanima, braća su nagovijestila [[Slikarstvo rane renesanse|umjetnost rane renesanse]]. Spada među najznačajnije predstavnike [[Sijenska škola|sijenske škole]], zajedno sa starijim bratom Pietrom, [[Duccio di Buoninsegna|Ducciom di Buoninsegnom]] i [[Simone Martini|Simoneom Martinijem]].<ref>{{Cite web|url= https://www.britannica.com/biography/Pietro-Lorenzetti|title= ''Pietro Lorenzetti, Italian Painter''|website= britannica.com|access-date= 7. 8. 2025}}</ref> == Historijski okvir == Prije smrti Simonea Martinija, u sijenskoj umjetnosti počelo je dolaziti do promjena. Nova strujanja u Italiji bila su previše jaka da bi je ignorisala čak i najkonzervativnija sijenska škola. Stari bizantijski ideali blijedili su, a iako ih se Siena pridržavala, mijenjala ih je i približila modernom italijanskom ukusu. Naturalizam, realizam, dramatičan emocionalizam zahtijevalo je tadašnje savremeno doba i Siena je morala popustiti pred novim zahtjevima. [[Aristokratija]] je bila manje cijenjena, a [[buržoazija]] je došla do izražaja. Doba "novog životnog stila" ("dolce stil nuovo") [[Dante Alighieri|Dantea]] popuštalo je dobu [[Giovanni Boccaccio|Boccacciovog]] "romana" ("novelle"). [[Italijanska umjetnost]] svih vrsta spustila se na manje uzvišenu razinu i u svom spuštanju postala humanizirana. Ova tendencija uočljiva je u kasnijem stilu Simonea Martinija, ali umjetnici koji su zaista izvršili revoluciju (u odnosu na raniju sijensku umjetnost) u Sieni bili su braća Pietro i Ambrogio Lorenzetti. Sijenska škola nije izgubila svoj [[Bizantijska umjetnost|bizantijski osjećaj]] ni za vrijeme 15. vijeka ([[Quattrocento|quattrocenta]]). a inovacije u slikarstvu koje su uvela braċa Lorenzetti sigurno su se činile epohalnim za građane Siene.<ref name="HOIP">''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Frederick M. Godfrey, Taplinger Publishing Co., INC. New York 1965., Library of Congress Catalogue Card Number: 65-16699</ref> == Biografija i karijera == === Madona di Vico l'Abate === [[Datoteka:Lorenzetti Amb. madonna-and-child-1319г.jpg|thumb|200px|desno|"Madona s djetetom", Crkva Sant'Angelo di Vico l'Abate u blizini [[San Casciano u Val di Pesi|San Casciana u Val di Pesi]], provincija Firenca, 1319.]] Prvo potpisano djelo ovog umjetnika je "''Madona s djetetom''", urađeno za Crkvu Sant'Angelo di Vico l'Abate u blizini [[San Casciano u Val di Pesi|San Casciana u Val di Pesi]]. Urađeno je 1319. a sada je izloženo u [[Muzej San Casciano|Muzeju San Casciana]] i smatra se najranijim djelom koje se pripisuje Ambrogiju Lorenzettiju.<ref>{{Cite web|url=https://www.nationalgallery.org.uk/artists/ambrogio-lorenzetti|title= ''Ambrogio Lorenzetti''|website= nationalgallery..org.uk|access-date= 11. 8. 2025}}</ref> Prikazuje sve komponente njegove umjetnosti: bizantijska umjetnost, plastičnost sijenskog [[duecento]] reljefa i dinamizam [[Giovanni Pisano|Giovannija Pisana]]. Slika posjeduje veliku monumentalnost, a iako je stil u potpunosti sijenski, dizajn ukazuje na veliku pažnju prema djelima firentinskih savremenika.<ref name= "AL">{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/l/lorenzet/ambrogio/governme/1abate.html|title= ''Ambrogio Lorenzetti''|website= wga.hu|access-date= 11. 8. 2025}}</ref> Slika na panelu potpuno se razlikuje od ranijeg djela "''Maestà''" (na istu temu "Madona s djetetom") Duccia di Buoninsegne, toliko da sugerira da za razliku od svog brata Pietra Lorenzettija i Simonea Martinija, Ambrogio se nije školovao u Ducciovoj radionici. Prisutnost ovog djela u selu blizu [[Firenca|Firence]] i kasniji dokazi da je Ambrogio živio u okolini ovog grada barem do 1332. također sugeriraju da je on, iako rodom iz Siene, dobio obuku bližu onoj [[Giotto di Bondone|Giotta]] i firentinskog kipara [[Arnolfo di Cambio|Arnolfa di Cambija]], što je vidljivo u čvrstoći figura. Udaljenost od slikarskog stila Giotta i njegovih sljedbenika ostaje znatna, što umjetnika još više udaljava od [[Firentinska škola|firentinske škole slikarstva]] i doprinosi pojavi zaista originalnih stilskih osobina u umjetnosti Ambrogia Lorenzettija od njegovih najranijih dana. U ovom djelu, crte lica Madone i djeteta nisu baš mekane, dok figure imaju statuarno i snažno prisustvo, odražavajući statue Arnolfa di Cambija. Prikaz Madone je frontalan, urađen na bizantijski način, te podsjeća na djela iz druge polovine 13. vijeka. Neki stručnjaci čak su iznijeli hipotezu da je mecena eksplicitno tražio od umjetnika da se pozove na stil tog vremena. Madonin ogrtač prikazan je u punoj boji i s malo detalja u naborima draperije. Lica imaju slab [[kjaroskuro]] (raspored sjene i svjetlosti na slici), a prijestolje je jednostavna, ugaona drvena stolica s geometrijskim ukrasima, ali je arhitektura svedena na minimum. To su vjerovatno bila početna stilska ograničenja mladog slikara koji će kasnije doživjeti veliku evoluciju. Već na ovom ranom panelu uočljivo je ono što će postati jedan od najvećih doprinosa Ambrogia Lorenzettija historiji umjetnosti, a to je njegov živopisni naturalizam u prikazivanju figura. Madonine ruke drže malog Isusa umjesto da ga okružuju. Njena desna ruka je nagnuta u odnosu na podlakticu, podupirući Isusovu desnu nogu. Prsti obje ruke nisu paralelni, već su raspoređeni kako bi bolje poduprli dijete. Kažiprst desne ruke se posebno ističe, s dotad neviđenim funkcionalnim naturalizmom. Dijete gleda svoju majku, a njegovi zglobovi i pogled na lijevo stopalo pokazuju dijete koje maše rukama i nogama kao pravo dojenče.<ref name="HOIP"/><ref>Chiara Frugoni, ''Pietro i Ambrogio Lorenzetti'', Firenza, 2010, {{ISBN| 88-7166-668-2}}</ref>. Djelo je restaurirano 1936. dok je okvir originalan.<ref name= "AL"/> Ova slika ima izuzetno vrijedan dvostruki značaj, ona dokazuje rani boravak Ambrogia u Firenci i pomiče datum izrade njegove najranije poznate slike za 12 godina.<ref name="AHSP">George Harold Edgell, ''A History of Sienese Painting'', Lincoln Mac Veagh, The Dial Press Inc. New York 1932. str. 124, 106</ref> === Firenca, Siena === Godine od 1320. do 1332. predstavljaju najmaglovitiji period slikarevog umjetničkog života, budući da djela iz ovog perioda nemaju precizno određene datume izrade ili dokumentaciju. Međutim, čini se vjerovatnim da je slikar tokom ovog vremena djelovao na relaciji između Firence i Siene. Dokument datiran 1321. iz [[Državni arhiv Firence|Državnog arhiva Firence]], koji potvrđuje da je umjetnik napravio novčani dug kod izvjesnoa Mea di Lape. U svrhu naknade duga, umjetniku je u mjestu Nudo di Vermiglio zaplijenjen ogrtač "guarnacca", napravljen od visokokvalitetne tkanine od brokata, podstavljen krznom, koji je u to vrijeme predstavljao simbol bogatstva i visokog društvenog statusa. Drugi dokument svjedoči da je umjetnik od 1328. do 1330. bio član Ceha ljekara i apotekara (kojem su se u to vrijeme mogli pridružiti i slikari), a [[Lorenzo Ghiberti]] citira neke od njegovih freski u firentinskom augustinskom samostanu, vjerovatno oslikane između 1327. i 1332. Godine 1324. Lorenzetti je prodao mali komad zemlje kako bi kupio kuću u Sieni i platio pripadajuće poreze, a drugi dokument iz 1331. svjedoči o proviziji koju je Gradsko vijeće Siene ("[[Podestà]]") preko kolateralnog sudije isplatilo Lorenzettiju.<ref name="HOIP"/> [[Datoteka:Ambrogio Lorenzetti 021.jpg|thumb|200px| desno|"Madona s djetetom", pinakoteka [[Brera]], [[Milano]].]] Jedno od značajnih djela djela iz ovog perioda je "[[Madona s djetetom (Lorenzetti, Brera)|Madona s djetetom]]" (slika desno) za koje većina stručnjaka smatra da je urađeno 1320-1327, a danas se čuva u [[Pinakoteka|pinakoteci]] [[Brera]] u [[Milano|Milanu]]. Urađeno je tehnikom [[Tempera|tempere]] i zlata na drvu; umjetnik ga nije potpisao, a nema ni datuma izrade. Slika je vjerovatno bila središnji element [[poliptih]]a, kao u djelima [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]] i drugih sijenskih slikara. Pripisivanje djela Ambrogiju Lorenzettiju prvi je predložio Guido Cagnola 1908. godine, isključivo na stilskim osnovama i od tada ovaj prijedlog prihvatili su svi kritičari.<ref name= "CF">Chiara Frugoni, ''Pietro e Ambrogio Lorenzetti'', Le Lettere, Firenca, 2010. {{ISBN|88-7166-668-2}}</ref> Vjerovatno namijenjeno privatnoj pobožnosti, ovo djelo primjer je vrlo istančanog ukusa i vješte tehnike izrade. Na zlatnoj podlozi dva velika oreola su označena finom, urezanom linijom; pravougaonost panela izmijenjena je motivom pletenog luka i cvijećem u gornjim uglovima. Dvije figure povezane su u sistemu valovitih ritmova i spiralnih pokreta. Šire se ili sužavaju sporim valovima u dubini. Nijedna bora ne narušava kompaktnu boju [[Slonovača|slonovače]] lica i duge, naizgled bez kostiju ruke Madone.<ref>{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/l/lorenzet/ambrogio/various/90madonn.html|title= ''Ambrogio orenzetti - Madonna and Child''|website= wga.hu|access-date= 7. 10. 2025}}</ref> Slika je pretrpjela oštećenja, tako da je vidljiva [[boja]] temeljnog sloja tokom pripreme, a to se posebno odnosi na lice Madone. Iako oštećena, "Madona s djetetom" iz pinakoteke Brera predstavlja jedno od [[Remek-djelo|remek-djela]] italijanskog slikarstva iz prve polovine 14. vijeka.<ref>{{Cite web|url= https://pinacotecabrera.org/en/collezioni/collezione-on-line/madonna-and-child-10/|title= ''Madonna and Child''|website= pinacotecabrera.org|access-date= 2. 10. 2025}}</ref> Ambrogio Lorenzetti je između 1320-22 samostalno ili zajedno s bratom Pietrom naslikao seriju raspeća (pogledati galeriju), koja se danas čuvaju u nekim od uglednih svjetskih muzeja i privatnih kolekcija. Neki naučnici ovim godinama pripisuju "''Blumenthalovu Madonu''" (pogledati galeriju) iz [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzeja]] u New Yorku, "Madonu del Latte" iz augustinskog Manastira svetog Spasitelja u Leccetu i koja je danas nalazi izložena u Dijecezanskom muzeju u Sijeni, "''Raspeće''" iz crkve Svete Lucije u blizini [[Montenero, Grosseto|Montenera]] i Svetu Luciju u blizini [[Castel del Piano|Castel del Piana]]. Međutim, konsenzus o datiranju navedenih djela daleko je od jednoglasnog među naučnicima, ostavljajući velike nesigurnosti po pitanju datuma njihove izrade. Djelo o kojem postoji najveći konsenzus odnosi se na "''Raspeće''" (pogledati galeriju) iz Crkve San Niccolò al Carmine u Sieni (danas izloženom u Nacionalnoj umjetničkoj galeriji istog grada) oko kojeg se dvije trećine naučnika slaže da je naslikana između 1324. i 1331. Ovaj konsenzus zasnovan je prije svega zato što iz istih godina potječe i oltarna slika "Karmelićanski poliptih" njegovog brata Pietra (pogledati sekciju Karmelićanski poliptih na stranici o Pietru Lorenzettiju), s kojim je Ambrogio uvijek slikao rame uz rame unutar granica grada Siene. Djelo je znatne veličine i odlikuje se čvrstom i robusnom glomaznošću tipičnom za toskansku školu, ali pokazuje karakterizaciju lica, glave i ukrasa tipične za sijenski manir, najavljujući zrelost slikara.<ref name= "CF"/> [[Datoteka:Ambrogio Lorenzetti, San Ludovico di Tolosa si congeda da papa Bonifacio VIII, 1336-37 circa, dalla sala capitolare, 00 (2).jpg|thumb|150px|desno|"''Papa Bonifacije VIII prima svetog Luja od Tuluza ''"]] U tom vremenskom periodu Ambrogio je otprilike 1324-27 naslikao fresku "''Papa Bonifacije VIII prima svetog Luja od Tuluza''" u kojoj je veoma primjetan utjecaj slikarskog stila Giottoa di Bondonea. Ova freska predstavlja jednu od četiri glavne scene u Bazilici svetog Franje u Sieni u kojoj se sveti Luj od Tuluza odriče kraljevske krune pred papom Bonifacijem VIII, i živopisno prikazuje svečevo simbolično odricanje od svoje krune u službi Crkve.<ref>{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/l/lorenzet/ambrogio/various/2chapte2.html|title= '' "''Pope Boniface VIII receiving St Louis of Toulouse as a Novice''"''|website= wga.hu|access-date= 16. 9. 2026}}</ref> Freska je djelimično oštećena, a boja je sačuvana samo u gornje dvije trećine ovog djela, u kojem je umjetnik pokazao vrhunsku vještinu organizovanja dizajna uz vrhunsko ovladavanje prozračnim prostorom. On je sa lijepim dramatičnim prizvukom u svoju kompoziciju uvrstio snažno karakterističan prikaz [[Robert, kralj Napulja|Roberta Anžuvinskog]], kralja koji nosi odbačenu krunu svog brata, a njegov namršteni izraz lica odaje njegovu zbunjenost dok razmišlja o svečanom obredu odricanja.<ref name="DIP">''The Dawn of Italian Painting 1250-1400'', Alastair Smart, Cornell University Press, Ithaca, New York, str. 104 {{ISBN|0-8014-1124-6}}</ref> [[Datoteka:Ambrogio Lorenzetti - san procolo.jpg|thumb|200px|lijevo|"Triptih svetog Prokule", visina 57 cm; širina 171 cm, Uffizzi Galerija, približno 1332.]] U firentinskoj [[Crkva svetog Prokule|Crkvi svetog Prokule]] nalazi se "''Triptih svetog Prokule''" datiran 1332., a mnogi svjedoci su tokom stoljeća pročitali potpis umjetnika i datum koji je dodao (1332.), koji su sada izgubljeni. Triptih, nedavno ponovo sastavljen u Galeriji Uffizi u Firenci, prikazuje Madonu s djetetom između svetog Nikole (lijevo) i Prokula (desno). Iznad tri panela, vrhovi prikazuju Isusa Otkupitelja (u sredini) i svetog Ivana Evanđelistu (lijevo) i Ivana Krstitelja (desno). U poređenju s djelom "Madona di Vico l'Abate iz 1319., Ambrogio Lorenzetti je napravio ogromni napredak u volumetrijskom prikazu likova, u profinjenosti figura, u korištenju [[kjaroskuro]] modulacija, u izraženom profiliranju likova, u bogatoj dekoraciji, sada očito bližoj onima iz Giottove škole. Držanje figura je i dalje kruto i djeluju ukočeno, što ih razlikuje od Giottovih figura iz ranih 1330-ih (naprimjer, savremeni "''Bolonjski poliptih''") ili čak od onih Simonea Martinija ili [[Lippo Memmi|Lippa Memmija]] (naprimjer, sačuvana panelna ploča od Lippa Memmija u Kansas Citiju). Upravo je humanost odnosa između svete Marije i djeteta ono što razlikuje ovo djelo. Na ovoj slici, mali Isus gleda svoju majku širom otvorenih očiju i poluotvorenih usta, stvarajući izraz tipičan za novorođenče. Marija mu uzvraća pogled i pruža djetetu spokojan i umirujući izraz, pružajući desnu ruku za igru. Marijina lijeva ruka, međutim, ima tipičan "Lorenzettijev" aranžman s raširenim prstima, naglašavajući energiju njenog stiska. Također, u istoj crkvi nalazile su se četiri panelne ploče naslikane otprilike iste (1332.) godine, na kojima su prikazane "[[Epizode iz života svetog Nikole (Ambrogio Lorenzetti)|Epizode iz života svetog Nikole]]", danas izložene u Uffiziju. Paneli otkrivaju umjetnikov izvanredan narativni dar i njegovu vještinu u stvaranju složenih arhitektonskih scena, čak izbjegavajući neprirodnu konvenciju probijanja zidova kako bi se otkrilo šta se dešava u prostorijama. Naprimjer, u sceni svetog Nikole koji oživljava dijete koje je zadavio [[đavo]], dijete-protagonist prikazano je četiri puta u četiri uzastopna trenutka, a svaki se odvija na dva sprata zgrade: prizemlje je otvoreno lukom, dok je gornji sprat vidljiv kroz lođu. Nadalje, u ovim scenama, zlatna pozadina gotovo je u potpunosti izostavljena, a arhitektura zauzima gotovo cijelu pozadinu.<ref>''Gallerie degli Uffizi, Gli Uffizi: Catalogo generale'', Firenze, Centro Di, 1980 [1979], {{ISBN|88-7038-021-1}}</ref> === Povratak u Sienu === Približno 1335. Ambrogio Lorenzetti se vratio u Sienu. Godine 1649. dominikanski teolog [[Isidoro Ugurgeri Azzolini]] izvijestio je da je vidio potpise Ambrogia Lorenzettija i njegovog brata Pietra na tada propadajućim freskama u bolnici Santa Maria della Scala, zajedno s datumom (1335). Ove freske su sada izgubljene. Lorenzo Ghiberti također spominje freske Pietra i Ambrogia Lorenzettija u klaustru i kapitulu Crkve svetog Franje u Sieni, freske od kojih je danas ostalo samo nekoliko scena i koje potječu iz 1336. Zajedničko prisustvo njegovog brata Pietra u ovim sijenskim fresko ciklusima sugerira da je Ambrogio Lorenzetti uspio dobiti narudžbe u svom rodnom gradu zahvaljujući svom bratu, koji je sigurno uživao više poštovanja nego on tokom tih godina. U istom periodu, Ambrogio je bio aktivan i kao samostalni umjetnik, posebno u ruralnom području Siene. Iz opatije svetog Jakova i Kristofora u Rofenu potječe oltarna slika "''Madona s djetetom, svetim Mihajlom arhanđelom i svecima''", izloženog u Muzeju sakralne umjetnosti u italijanskom gradu [[Asciano]]u. Naslikana je između 1332-37 i vjerovatno je nastala nakon "''Triptiha svetog Prokula''". Gotovo svi naučnici pripisuju četiri sveca naslikanih u periodu između 1332-35 u raščlanjenom poliptihu nepoznatog porijekla izloženog u [[Museo dell'Opera del Duomo (Siena)|Museo dell'Opera del Duomo]] u Sieni. Važno je napomenuti [[Freske iz Kapele sv. Galgana, Montesiepi (Ambrogio Lorenzetti)|fresko seriju iz Kapele sv. Galgana na lokalitetu Montesiepi]] u mjestu [[Chiusdino]], okolina Siene. Urađena je između 1334-36, od kojih se posebno ističe fresko scena ''"Bogojavljenja"''.<ref name="AHSP"/> == Galerija == <gallery> Datoteka:Ambrogio Lorenzetti Madonna mit dem Kinde.tif|"''Madona s djetetom''", dimenzije 85&nbsp;cm x 58&nbsp;cm, Muzej likovne umjetnosti u Budimpešti 1319-48 Datoteka:Ambrogio lorenzetti, crocifissione, 1320-22 ca.jpg|"''Raspeće''", Sallini kolekcija, 1320-22 Datoteka:Pietro e ambrogio lorenzetti (e bottega), calvario, 01.jpg|"''Kalvarija''", dimenzije 52&nbsp;cm x 22&nbsp;cm, [[Musée du Petit Palais, Avignon]], 1320-22, Ambrogio i Pietro Lorenzetti Datoteka:Pietro lorenzetti con ambrogio, crocifissione, 1320-30 ca. (pesanti ridipinture del xix sec).jpg|"''Raspeće''", [[Muzej Stibbert]], 1320-22, Pietro i Ambrogio Lorenzetti Datoteka:Ambrogio lorenzetti, san michele vittorioso sul demonio, vetrata, 1325-30 ca. (siena, palazzo pubblico).jpg|"''Sveti Mihajlo pobjeđuje demona''", [[vitraj]], [[Palazzo Pubblico (Siena)|Palazzo Pubblico]], Siena, 1325-30 Datoteka:Ambrogio Lorenzetti - Saint Elizabeth of Hungary - P15n10 - Isabella Stewart Gardner Museum.jpg|"''Sveta Elizabeta Mađarska''", dimenzije 36,5&nbsp;cm - 25&nbsp;cm, [[Isabella Stewart Gardner Muzej]], [[Boston]], 1319-47 Datoteka:Madonna and Child MET ep41.190.26.bw.R.jpg|"''Blumenthal Madona''", tempera na drvu sa pozlaćenom pozadinom, dimenzije 94&nbsp;cm - 56,2&nbsp;cm, [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]], 1319-47 Datoteka:Ambrogio Lorenzetti, Crocifisso del Carmine di Siena, Post-restoration.jpg|"''Raspeće''", Srkva San Niccolò del Carmine, Nacionalna pinakoteka, Siena, visina 266&nbsp;cm, 1324-31 Datoteka:Ambrogio Lorenzetti 023.jpg|"''Madona s djetetom''", Dijecezijski muzej svete umjetnosti (Siena), dimenzije 90&nbsp;cm x 45&nbsp;cm, </gallery> === Alegorija učinaka dobre i loše vladavine === {{Glavni|Alegorija učinaka dobre i loše vladavine}} === Posljednja djela === === Smrt 1348. === === Stil i utjecaj === Dok je [[Pietro Lorenzetti]] revolucionirao [[Sijenska škola|sijensko slikarstvo]], vješto ga je podržavao njegov mlađi brat Ambrogio. Na osnovu uglavnom kasnijih dokumenata koji ga spominju, uvijek se pretpostavljalo da je Ambrogio bio mlađi. Ovaj zaključak proizilazi i iz njegovog slikarskog stila, a moguće je da je prvu obuku dobio od svog starijeg brata.Tome je dodao i daljnju obuku u Firenci u kojoj je boravio u dva navrata. Kao inovator zaslužuje manje priznanja od Pietra, ali kao umjetnik imao je veći genij. Njegova tehnika bila je savršenija, paleta ugodnija, a njegov umjetnički duh profinjeniji, te je zbog toga bio popularniji od starijeg brata.<ref name="AHSP"/> Bio je pod velikim utjecajem [[Italo-bizantijska umjetnost|italo-bizantijske umjetnosti]] i [[Antika|klasičnih umjetničkih oblika]], te ih je koristio za stvaranje jedinstvenog i individualističkog stila slikanja. Njegov rad je bio izuzetno originalan. Individualnost u to vrijeme bila je neobična zbog utjecaja mecena na umjetnost. Budući da su slike često naručivane, individualizam u umjetnosti se rijetko viđao. Poznato je da se Lorenzetti bavio umjetničkim aktivnostima za koje se često smatralo da su nastale tokom [[Renesansa|renesanse]], poput eksperimentiranja s [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektivom]] i fizionomijom, te proučavanja klasične antike. Njegov opus jasno pokazuje inovativnost koju su kasniji umjetnici oponašalia a njegov rad, iako naturalističkiji, pokazuje utjecaj [[Simone Martini|Simonea Martinija]].<ref>Casu, Franchi, Franci. ''The Great Masters of European Art''. Barnes & Noble, Inc., 2006. Page 34, Retrieved November 25, 2006.</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://cavallinitoveronese.co.uk/general/view_artist/13, "Cavallini to Veronese"] {{Commons category|Ambrogio Lorenzetti}} [[Kategorija:Rođeni 1290.]] [[Kategorija:Umrli 1348.]] [[Kategorija:Biografije, Siena]] [[Kategorija:Italijanski slikari]] [[Kategorija:Slikari gotike]] [[Kategorija:Sijenska škola]] sj8ojf1vd5mk6m94k097uwnowy8yzxx Filosfera 0 528309 3937935 3929164 2026-10-29T22:25:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937935 wikitext text/x-wiki [[Slika:The plant aerial surface.png|thumb|upright=1.8|right| Nadzemna površina biljke, uglavnom prekrivena lišćem, naseljena je raznim [[mikroorganizmi]]ma, formirajući filosferu.]] U [[mikrobiologija|mikrobiologiji]], '''filosfera''' je ukupna nadzemna površina biljke kada se posmatra kao stanište za [[mikroorganizmi|mikroorganizme]].<ref name=Last1955/><ref name=Ruinen1956/><ref name=Leveau2006>Leveau, Johan H.J. (2006) [https://leveau.ucdavis.edu/wp-content/uploads/sites/220/2019/07/Leveau2006a.pdf "Microbial communities in the phyllosphere"]. In: Riederer M. and Müller C. (Eds) ''Biology of the Plant Cuticle'', chapter 11, pages 334–367.</ref> Filosfera se dalje može podijeliti na '''kaulosferu''' (stabljike), '''filoplan''' (lišće), '''antosferu''' (cvjetovi) i '''karposferu''' (plodovi). Podzemna mikrobna staništa (tj. tanki sloj tla koji okružuje korijen ili podzemne površine stabljike) nazivaju se [[rizosfera]] i [[laimosfera]]. Većina biljaka je domaćin raznolikim zajednicama mikroorganizama, uključujući [[bakterije]], [[gljive]], [[arheje]] i [[protisti|protiste]]. Neki su korisni za biljku, dok drugi funkcioniraju kao [[biljni patogeni]] i mogu oštetiti biljku domaćina ili je čak ubiti. ==Mikrobiom filosfere== {{mikrobiomi|biljka}} Površina lista ili filosfera, sadrži [[mikrobiom]] koji se sastoji od različitih zajednica [[bakterija]], [[arheja]], [[gljive|gljiva]], [[alge|algi]] i [[virusi|virusa]].<ref name=Leveau2019>{{cite journal |doi = 10.1016/j.mib.2019.10.002|title = A brief from the leaf: Latest research to inform our understanding of the phyllosphere microbiome|year = 2019|last1 = Leveau|first1 = Johan HJ|journal = Current Opinion in Microbiology|volume = 49|pages = 41–49|pmid = 31707206| s2cid=207946690 }}</ref><ref>Ruinen, J. (1956) "Occurrence of Beijerinckia species in the 'phyllosphere'". ''[[Nature]]'', '''177'''(4501): 220–221.</ref> Mikrobni kolonizatori su izloženi dnevnim i sezonskim fluktuacijama toplote, vlage i [[UV|zračenja]]. Osim toga, ovi elementi okoline utiču na fiziologiju biljaka (kao što su [[fotosinteza]], [[disanje]], unos vode itd.) i indirektno utiču na sastav [[mikrobiom]]a.<ref name=Dastogeer2020>Dastogeer, K.M., Tumpa, F.H., Sultana, A., Akter, M.A. and Chakraborty, A. (2020) "Plant microbiome–an account of the factors that shape community composition and diversity". ''Current Plant Biology'': 100161. {{doi|10.1016/j.cpb.2020.100161}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Rain and wind also cause temporal variation to the phyllosphere microbiome.<ref>{{cite book |doi = 10.1007/978-0-585-34164-4_10|chapter = Role of Immigration and Other Processes in Determining Epiphytic Bacterial Populations|title = Aerial Plant Surface Microbiology|url = https://archive.org/details/aerialplantsurfa0000unse|year = 1996|last1 = Lindow|first1 = Steven E.|pages = [https://archive.org/details/aerialplantsurfa0000unse/page/154 155]–168|isbn = 978-0-306-45382-3}}</ref> Filosfera obuhvata ukupnu (nadzemnu) površinu biljke, i kao takva uključuje površinu stabljike, [[cv ojet|cvjetova]] i [[plod]]a, ali posebno površine [[list]]ova. U poređenju sa [[rizosfera|rizosferom]] i [[endosfera|endosferom]], filosfera je siromašna hranjivim tvarima, a njeno okruženje dinamičnije. Interakcije između biljaka i njihovih pridruženih mikroorganizama u mnogim od ovih mikrobioma mogu igrati ključnu ulogu u zdravlju, funkciji i evoluciji [[biljka domaćin|biljke domaćina]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1146/annurev-ecolsys-102710-145039|title = Microbially Mediated Plant Functional Traits|year = 2011|last1 = Friesen|first1 = Maren L.|last2 = Porter|first2 = Stephanie S.|last3 = Stark|first3 = Scott C.|last4 = von Wettberg|first4 = Eric J.|last5 = Sachs|first5 = Joel L.|last6 = Martinez-Romero|first6 = Esperanza|journal = Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics|volume = 42|pages = 23–46}}</ref> Interactions between the host plant and phyllosphere bacteria have the potential to drive various aspects of host plant physiology.<ref name=Ruinen1956>{{cite journal |doi = 10.1007/s00792-018-1015-x|title = Draft genome sequences of bacteria isolated from the Deschampsia antarctica phyllosphere|year = 2018|last1 = Cid|first1 = Fernanda P.|last2 = Maruyama|first2 = Fumito|last3 = Murase|first3 = Kazunori|last4 = Graether|first4 = Steffen P.|last5 = Larama|first5 = Giovanni|last6 = Bravo|first6 = Leon A.|last7 = Jorquera|first7 = Milko A.|journal = Extremophiles|volume = 22|issue = 3|pages = 537–552|pmid = 29492666|s2cid = 4320165}}</ref><ref name="Vogel2016">{{cite journal|last1=Vogel|first1=Christine|last2=Bodenhausen|first2=Natacha|last3=Gruissem|first3=Wilhelm|last4=Vorholt|first4=Julia A.|year=2016|title=The Arabidopsis leaf transcriptome reveals distinct but also overlapping responses to colonization by phyllosphere commensals and pathogen infection with impact on plant health|url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/131259/1/PMID27306148.pdf|journal=New Phytologist|volume=212|issue=1|pages=192–207|doi=10.1111/nph.14036|pmid=27306148|bibcode=2016NewPh.212..192V|hdl=20.500.11850/117578|hdl-access=free|archive-url=https://web.archive.org/web/20260814194308/https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/131259/1/PMID27306148.pdf|archive-date=14. 8. 2026|access-date=26. 11. 2025|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1128/genomeA.00019-18|title = Draft Genome Sequence of Plant Growth-Promoting and Drought-Tolerant Bacillus altitudinis FD48, Isolated from Rice Phylloplane|year = 2018|last1 = Kumaravel|first1 = Sowmya|last2 = Thankappan|first2 = Sugitha|last3 = Raghupathi|first3 = Sridar|last4 = Uthandi|first4 = Sivakumar|journal = Genome Announcements|volume = 6|issue = 9|pmid = 29496824|pmc = 5834328}}</ref> Međutim, od 2020. godine znanje o ovim bakterijskim asocijacijama u filosferi ostaje relativno skromno i postoji potreba za unapređenjem fundamentalnog znanja o dinamici mikrobioma filosfere.<ref>{{cite journal |doi = 10.1002/ajb2.1229|title = Decrypting the phyllosphere microbiota: Progress and challenges|year = 2019|last1 = Laforest-Lapointe|first1 = Isabelle|last2 = Whitaker|first2 = Briana K.|journal = American Journal of Botany|volume = 106|issue = 2|pages = 171–173|pmid = 30726571|doi-access = free}}</ref><ref name=Noble2020 /> Sastav mikrobioma filosfere, koji se strogo može definirati kao zajednice epifitskih bakterija na površini lista, može biti oblikovan mikrobnim zajednicama prisutnim u okolnom okruženju (tj. [[stphastika|stohastičkom]] [[selekcija|selekcijom]] [[kolonija (biologija)|kolonizacije]]) i biljkom domaćinom (tj. selekcijom [[biotska komponenta|biotske]]).).<ref name=Leveau2019 /><ref name=Noble2020 /><ref name="Microbial life in the phyllosphere">{{cite journal |doi = 10.1038/nrmicro2910|title = Microbial life in the phyllosphere|year = 2012|last1 = Vorholt|first1 = Julia A.|journal = Nature Reviews Microbiology|volume = 10|issue = 12|pages = 828–840|pmid = 23154261|s2cid = 10447146|hdl = 20.500.11850/59727|hdl-access = free}}</ref> Međutim, iako se površina lista općenito smatra zasebnim mikrobnim [[stanište]]m,<ref name=Stone2014>{{cite journal |doi = 10.1007/s00248-016-0738-4|title = Biogeographic Patterns Between Bacterial Phyllosphere Communities of the Southern Magnolia (Magnolia grandiflora) in a Small Forest|year = 2016|last1 = Stone|first1 = Bram W. G.|last2 = Jackson|first2 = Colin R.|journal = Microbial Ecology|volume = 71|issue = 4|pages = 954–961|pmid = 26883131| bibcode=2016MicEc..71..954S |s2cid = 17292307}}</ref><ref name= Redford2010>{{cite journal |doi = 10.1111/j.1462-2920.2010.02258.x|title = The ecology of the phyllosphere: Geographic and phylogenetic variability in the distribution of bacteria on tree leaves|year = 2010|last1 = Redford|first1 = Amanda J.|last2 = Bowers|first2 = Robert M.|last3 = Knight|first3 = Rob|last4 = Linhart|first4 = Yan|last5 = Fierer|first5 = Noah|journal = Environmental Microbiology|volume = 12|issue = 11|pages = 2885–2893|pmid = 20545741|pmc = 3156554| bibcode=2010EnvMi..12.2885R }}</ref> ne postoji konsenzus o dominantnom pokretaču stvaranja zajednica u mikrobiomima filosfere. Naprimjer, bakterijske zajednice specifične za domaćina zabilježene su u filosferi biljnih [[vrsta]] koje se istovremeno pojavljuju, što ukazuje na dominantnu ulogu selekcije domaćina.<ref name=Noble2020/><ref name= Redford2010 /><ref name="Exploring Biodiversity in the Bacte">{{cite journal |doi = 10.1007/s00248-012-0053-7|title = Exploring Biodiversity in the Bacterial Community of the Mediterranean Phyllosphere and its Relationship with Airborne Bacteria|url = https://archive.org/details/sim_microbial-ecology_2012-10_64_3/page/714|year = 2012|last1 = Vokou|first1 = Despoina|last2 = Vareli|first2 = Katerina|last3 = Zarali|first3 = Ekaterini|last4 = Karamanoli|first4 = Katerina|last5 = Constantinidou|first5 = Helen-Isis A.|last6 = Monokrousos|first6 = Nikolaos|last7 = Halley|first7 = John M.|last8 = Sainis|first8 = Ioannis|journal = Microbial Ecology|volume = 64|issue = 3|pages = 714–724|pmid = 22544345| bibcode=2012MicEc..64..714V |s2cid = 17291303}}</ref><ref name=Laforest-Lapointe2016>{{cite journal |doi = 10.1186/s40168-016-0174-1|title = Host species identity, site and time drive temperate tree phyllosphere bacterial community structure|year = 2016|last1 = Laforest-Lapointe|first1 = Isabelle|last2 = Messier|first2 = Christian|last3 = Kembel|first3 = Steven W.|journal = Microbiome|volume = 4|issue = 1|page = 27|pmid = 27316353|pmc = 4912770 | doi-access=free }}</ref> S druge strane, mikrobiomi okolnog okruženja također su navedeni kao primarni odrednik sastava zajednice filosfere.<ref name=Stone2014 /><ref>{{cite journal |doi = 10.1128/mBio.02527-14|title = The Soil Microbiome Influences Grapevine-Associated Microbiota|year = 2015|last1 = Zarraonaindia|first1 = Iratxe|last2 = Owens|first2 = Sarah M.|last3 = Weisenhorn|first3 = Pamela|last4 = West|first4 = Kristin|last5 = Hampton-Marcell|first5 = Jarrad|last6 = Lax|first6 = Simon|last7 = Bokulich|first7 = Nicholas A.|last8 = Mills|first8 = David A.|last9 = Martin|first9 = Gilles|last10 = Taghavi|first10 = Safiyh|last11 = Van Der Lelie|first11 = Daniel|last12 = Gilbert|first12 = Jack A.|journal = mBio|volume = 6|issue = 2|pmid = 25805735|pmc = 4453523}}</ref><ref name="Vorholt2012"/><ref>{{cite journal |doi = 10.1128/AEM.00888-12|title = Distance-Decay Relationships Partially Determine Diversity Patterns of Phyllosphere Bacteria on Tamrix Trees across the Sonoran Desert|url = https://archive.org/details/sim_applied-and-environmental-microbiology_2012-09_78_17/page/6187|year = 2012|last1 = Finkel|first1 = Omri M.|last2 = Burch|first2 = Adrien Y.|last3 = Elad|first3 = Tal|last4 = Huse|first4 = Susan M.|last5 = Lindow|first5 = Steven E.|last6 = Post|first6 = Anton F.|last7 = Belkin|first7 = Shimshon|journal = Applied and Environmental Microbiology|volume = 78|issue = 17|pages = 6187–6193|pmid = 22752165|pmc = 3416633| bibcode=2012ApEnM..78.6187F }}</ref> Kao rezultat toga, procesi koji pokreću formiranje filosferske zajednice nisu dobro shvaćeni, ali je malo vjerovatno da su univerzalni među biljnim vrstama. Međutim, postojeći dokazi ukazuju na to da mikrobiomi filosfere koji pokazuju asocijacije specifične za domaćina imaju veću [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] interakcije s domaćinom nego oni koji se primarno regrutuju iz okolnog okruženja.<ref name=Vogel2016/><ref name=Noble2020 /><ref name=Kembel2014>{{cite journal |doi = 10.1073/pnas.1216057111|title = Relationships between phyllosphere bacterial communities and plant functional traits in a neotropical forest|year = 2014|last1 = Kembel|first1 = S. W.|last2 = O'Connor|first2 = T. K.|last3 = Arnold|first3 = H. K.|last4 = Hubbell|first4 = S. P.|last5 = Wright|first5 = S. J.|last6 = Green|first6 = J. L.|journal = Proceedings of the National Academy of Sciences|volume = 111|issue = 38|pages = 13715–13720|pmid = 25225376|pmc = 4183302|bibcode = 2014PNAS..11113715K|s2cid = 852584|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1128/AEM.00133-11|title = Protection of Arabidopsis thaliana against Leaf-Pathogenic Pseudomonas syringae by Sphingomonas Strains in a Controlled Model System|url = https://archive.org/details/sim_applied-and-environmental-microbiology_2011-05_77_10/page/3202|year = 2011|last1 = Innerebner|first1 = Gerd|last2 = Knief|first2 = Claudia|last3 = Vorholt|first3 = Julia A.|journal = Applied and Environmental Microbiology|volume = 77|issue = 10|pages = 3202–3210|pmid = 21421777|pmc = 3126462| bibcode=2011ApEnM..77.3202I }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1186/s40168-020-00844-7|title = Adaptive matching between phyllosphere bacteria and their tree hosts in a neotropical forest|year = 2020|last1 = Lajoie|first1 = Geneviève|last2 = Maglione|first2 = Rémi|last3 = Kembel|first3 = Steven W.|journal = Microbiome|volume = 8|issue = 1|page = 70|pmid = 32438916|pmc = 7243311 | doi-access=free }}</ref> {{clear}} {{multiple image | align = left | direction = horizontal | header = Važne su [[prostor]]ne razmjere | header_align = <!-- left/right/center --> | header_background = | footer = Površina [[Trinidad]]a je oko 5000 kvadratnih km (2000 kvadratnih milja). U poređenju s veličinom čovjeka, ovo je otprilike ista relativna površina kao tipičan list u poređenju s veličinom [[bakterije]]. Zamislite čovjeka negdje na Trinidadu bez nogu za kretanje, bez [[oči]]ju za vid ili [[uši]]ju za slušanje, zadržavajući samo sposobnost [[miris]]a i [[dodir]]a. Ovo je paralela s načinom na koji pojedinačna bakterija percipira list. Ne postoji sposobnost percipiranja bilo čega izvan njegove najneposrednije okoline. Bakterijama je potrebna voda za [[kretanje]] i one percipiraju samo "signale, poput [[šećer]]a, [[aminokiselina]] ili isparljivih tvari, koji se šire do mjesta koje zauzimaju". Ovo [[mikrostanište]] određuje iskustvo pojedinačne bakterije i kako ona reagira.<ref>{{cite journal |doi = 10.1111/1462-2920.15240 |issn=1462-2912|title = The plant endosphere world – bacterial life within plants|year = 2020|last1 = Compant|first1 = Stéphane|last2 = Cambon|first2 = Marine C.|last3 = Vacher|first3 = Corinne|last4 = Mitter|first4 = Birgit|last5 = Samad|first5 = Abdul|last6 = Sessitsch|first6 = Angela|journal = Environmental Microbiology|volume = 23|issue = 4|pages = 1812–1829|pmid = 32955144|doi-access = free}}</ref> | footer_align = <!-- left/right/center --> | footer_background = | background color = | image1 = Trinidad map.png | width1 = 200 | alt1 = | caption1 = {{center|Trinidad}} | image2 = A leaf.png | width2 = 207 | alt2 = | caption2 = {{center|List}} }} Sveukupno, filosferske zajednice i dalje imaju visoku raznolikost vrsta. Gljivične zajednice su vrlo varijabilne u filosferi umjerenih regija i raznolikije su nego u [[tropi|tropskim regijama]].<ref name=Vorholt2012>{{cite journal |doi = 10.1128/AEM.05565-11|title = Geographical Location Determines the Population Structure in Phyllosphere Microbial Communities of a Salt-Excreting Desert Tree|url = https://archive.org/details/sim_applied-and-environmental-microbiology_2011-11_77_21/page/7647|year = 2011|last1 = Finkel|first1 = Omri M.|last2 = Burch|first2 = Adrien Y.|last3 = Lindow|first3 = Steven E.|last4 = Post|first4 = Anton F.|last5 = Belkin|first5 = Shimshon|journal = Applied and Environmental Microbiology|volume = 77|issue = 21|pages = 7647–7655|pmid = 21926212|pmc = 3209174| bibcode=2011ApEnM..77.7647F }}</ref> Na površini listova biljaka može biti prisutno i do 10<sup>7</sup> mikroba po kvadratnom centimetru, a bakterijska [[populacija]] filosfere na globalnoj razini procjenjuje se na 10<sup>26</sup> ćelija.<ref name="Microbial life in the phyllosphere"/> Veličina populacije gljivične filosfere vjerovatno je manja.<ref>{{cite journal |doi = 10.1128/AEM.69.4.1875-1883.2003|title = Microbiology of the Phyllosphere|year = 2003|last1 = Lindow|first1 = Steven E.|last2 = Brandl|first2 = Maria T.|journal = Applied and Environmental Microbiology|volume = 69|issue = 4|pages = 1875–1883|pmid = 12676659|pmc = 154815| bibcode=2003ApEnM..69.1875L |s2cid = 2304379}}</ref> Mikroorganizmi filosfere iz različitih biljaka izgledaju donekle slični na visokim nivoima taksona, ali na nižim nivoima taksona ostaju značajne razlike. To ukazuje na to da mikroorganizmi mogu zahtijevati fino podešeno metaboličko prilagođavanje kako bi preživjeli u okruženju filosfere.<ref name=Vorholt2012 /> Čini se da su [[Pseudomonadota]] dominantni kolonizatori, dok su [[Bacteroidota]] i [[Actinomycetota]] također predominantni u filosferama..<ref>{{cite journal |doi = 10.1371/journal.pone.0056329|title = Bacterial Communities Associated with the Leaves and the Roots of Arabidopsis thaliana|year = 2013|last1 = Bodenhausen|first1 = Natacha|last2 = Horton|first2 = Matthew W.|last3 = Bergelson|first3 = Joy|author-link3=Joy Bergelson|journal = PLOS ONE|volume = 8|issue = 2|pmid = 23457551|pmc = 3574144|doi-access = free| bibcode=2013PLoSO...856329B }}</ref> Iako postoje sličnosti između mikrobnih zajednica rizosfere i tla, vrlo malo sličnosti je pronađeno između zajednica filosfere i mikroorganizama koji plutaju na otvorenom ([[aeroplankton]]).<ref name=Dastogeer2020 /><ref name="Exploring Biodiversity in the Bacte"/> Potraga za osnovnim mikrobiomom u mikrobnim zajednicama povezanim s domaćinom koristan je prvi korak u pokušaju razumijevanja interakcija koje se mogu događati između domaćina i njegovog [[mikrobiom]]a.<ref name= Shade2012>{{cite journal |doi = 10.1111/j.1462-2920.2011.02585.x |title = Beyond the Venn diagram: The hunt for a core microbiome |year = 2012 |last1 = Shade |first1 = Ashley |last2 = Handelsman |first2 = Jo |journal = Environmental Microbiology |volume = 14 |issue = 1 |pages = 4–12 |pmid = 22004523 |doi-access = free |bibcode = 2012EnvMi..14....4S }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1186/s40168-020-00875-0|title = Microbiome definition re-visited: Old concepts and new challenges|year = 2020|last1 = Berg|first1 = Gabriele|last2 = Rybakova|first2 = Daria|last3 = Fischer|first3 = Doreen|last4 = Cernava|first4 = Tomislav|last5 = Vergès|first5 = Marie-Christine Champomier|last6 = Charles|first6 = Trevor|last7 = Chen|first7 = Xiaoyulong|last8 = Cocolin|first8 = Luca|last9 = Eversole|first9 = Kellye|last10 = Corral|first10 = Gema Herrero|last11 = Kazou|first11 = Maria|last12 = Kinkel|first12 = Linda|last13 = Lange|first13 = Lene|last14 = Lima|first14 = Nelson|last15 = Loy|first15 = Alexander|last16 = MacKlin|first16 = James A.|last17 = Maguin|first17 = Emmanuelle|last18 = Mauchline|first18 = Tim|last19 = McClure|first19 = Ryan|last20 = Mitter|first20 = Birgit|last21 = Ryan|first21 = Matthew|last22 = Sarand|first22 = Inga|last23 = Smidt|first23 = Hauke|last24 = Schelkle|first24 = Bettina|last25 = Roume|first25 = Hugo|last26 = Kiran|first26 = G. Seghal|last27 = Selvin|first27 = Joseph|last28 = Souza|first28 = Rafael Soares Correa de|last29 = Van Overbeek|first29 = Leo|last30 = Singh|first30 = Brajesh K.|journal = Microbiome|volume = 8|issue = 1|page = 103|pmid = 32605663|pmc = 7329523|display-authors = 29 | doi-access=free }}</ref> Prevladavajući koncept osnovnog mikrobioma zasnovan je na ideji da opstanak [[takson]]a preko prostorno-vremenskih granica [[ekološka niša|ekološke niše]] direktno odražava njegov funkcionalni značaj unutar niše koju zauzima; stoga pruža okvir za identifikaciju funkcionalno kritičnih mikroorganizama koji se dosljedno povezuju s vrstom domaćina.<ref name=Noble2020 /><ref name= Shade2012 /><ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nature07540|title = A core gut microbiome in obese and lean twins|year = 2009|last1 = Turnbaugh|first1 = Peter J.|last2 = Hamady|first2 = Micah|last3 = Yatsunenko|first3 = Tanya|last4 = Cantarel|first4 = Brandi L.|last5 = Duncan|first5 = Alexis|last6 = Ley|first6 = Ruth E.|last7 = Sogin|first7 = Mitchell L.|last8 = Jones|first8 = William J.|last9 = Roe|first9 = Bruce A.|last10 = Affourtit|first10 = Jason P.|last11 = Egholm|first11 = Michael|last12 = Henrissat|first12 = Bernard|last13 = Heath|first13 = Andrew C.|last14 = Knight|first14 = Rob|last15 = Gordon|first15 = Jeffrey I.|journal = Nature|volume = 457|issue = 7228|pages = 480–484|pmid = 19043404|pmc = 2677729|bibcode = 2009Natur.457..480T}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nature11237|title = Defining the core Arabidopsis thaliana root microbiome|url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2012-08-02_488_7409/page/86|year = 2012|last1 = Lundberg|first1 = Derek S.|last2 = Lebeis|first2 = Sarah L.|last3 = Paredes|first3 = Sur Herrera|last4 = Yourstone|first4 = Scott|last5 = Gehring|first5 = Jase|last6 = Malfatti|first6 = Stephanie|last7 = Tremblay|first7 = Julien|last8 = Engelbrektson|first8 = Anna|last9 = Kunin|first9 = Victor|last10 = Rio|first10 = Tijana Glavina del|last11 = Edgar|first11 = Robert C.|last12 = Eickhorst|first12 = Thilo|last13 = Ley|first13 = Ruth E.|last14 = Hugenholtz|first14 = Philip|last15 = Tringe|first15 = Susannah Green|last16 = Dangl|first16 = Jeffery L.|journal = [[Nature]]|volume = 488|issue = 7409|pages = 86–90|pmid = 22859206|pmc = 4074413|bibcode = 2012Natur.488...86L}}</ref> [[Slika:Healthy and unhealthy leaf.png|thumb|upright=1|right| List zdrave biljke [[Arabidopsis]] (lijevo) i list biljke mutanta s disbiozom (desno)<ref name=He2020>Sheng-Yang He (2020) [https://theconversation.com/when-plants-and-their-microbes-are-not-in-sync-the-results-can-be-disastrous-143802 When plants and their microbes are not in sync, the results can be disastrous] ''The Conversation'', 28 August 2020.</ref>]] U naučnoj literaturi pojavile su se različite definicije "osnovnog mikrobioma", pri čemu istraživači variraju u identifikaciji "osnovnih [ taksona" kao onih koji perzistentno postoje u različitim mikrostaništima domaćina.<ref>{{cite journal |doi = 10.1111/1462-2920.14031|title = Field study reveals core plant microbiota and relative importance of their drivers|year = 2018|last1 = Hamonts|first1 = Kelly|last2 = Trivedi|first2 = Pankaj|last3 = Garg|first3 = Anshu|last4 = Janitz|first4 = Caroline|last5 = Grinyer|first5 = Jasmine|last6 = Holford|first6 = Paul|last7 = Botha|first7 = Frederik C.|last8 = Anderson|first8 = Ian C.|last9 = Singh|first9 = Brajesh K.|journal = Environmental Microbiology|volume = 20|issue = 1|pages = 124–140|pmid = 29266641|s2cid = 10650949|doi-access = free| bibcode=2018EnvMi..20..124H }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1186/s40168-019-0624-7|title = Enterobacteriaceae dominate the core microbiome and contribute to the resistome of arugula (Eruca sativa Mill.)|year = 2019|last1 = Cernava|first1 = Tomislav|last2 = Erlacher|first2 = Armin|last3 = Soh|first3 = Jung|last4 = Sensen|first4 = Christoph W.|last5 = Grube|first5 = Martin|last6 = Berg|first6 = Gabriele|journal = Microbiome|volume = 7|issue = 1|page = 13|pmid = 30696492|pmc = 6352427 | doi-access=free }}</ref> pa čak i različitih [[vrsta]].<ref name=Laforest-Lapointe2016 /><ref name=Kembel2014 /> S obzirom na funkcionalnu divergenciju mikroorganizama među različitim vrstama domaćina<ref name=Laforest-Lapointe2016 /> i mikro[[staništa]],<ref>{{cite journal |doi = 10.1111/1462-2920.12695|title = Spatial structuring of bacterial communities within individual ''Ginkgo'' bilobatrees|year = 2015|last1 = Leff|first1 = Jonathan W.|last2 = Del Tredici|first2 = Peter|last3 = Friedman|first3 = William E.|last4 = Fierer|first4 = Noah|journal = Environmental Microbiology|volume = 17|issue = 7|pages = 2352–2361|pmid = 25367625| bibcode=2015EnvMi..17.2352L }}</ref> definisanje osnovnih taksona ''sensu stricto'' kao onih koji perzistentno opstaju na širokim geografskim udaljenostima unutar tkivno i vrstno specifičnih [[mikrobiom]]a domaćina, predstavlja biološki i ekološki najprikladniju primjenu ovog konceptnog okvira.<ref name=Noble2020 /><ref>{{cite journal |last1=Hernandez-Agreda |first1=Alejandra |last2=Gates |first2=Ruth D. |last3=Ainsworth |first3=Tracy D. |author-link3=Tracy Ainsworth |year=2017 |title=Defining the Core Microbiome in Corals' Microbial Soup |journal=Trends in Microbiology |volume=25 |issue=2 |pages=125–140 |doi=10.1016/j.tim.2016.11.003 |pmid=27919551}}</ref> Osnovni mikrobiomi specifični za [[tkivo]] i [[vrsta|vrstu]] u [[populacija]]ma domaćina razdvojenim velikim geografskim udaljenostima nisu široko opisani za filosferu koristeći strogu definiciju koju je uspostavio Ruinen.<ref name=Ruinen1956/><ref name=Noble2020/> {{clear}} ==Primjer: Filosfera manuke == {{multiple image | align = right | direction = horizontal | header = Relativna zastupljenost taksona osnovne filosfere kod manuke | header_align = <!-- left/right/center --> | header_background = | footer = [[Mānuka|Manuka]] je [[cvijtnice|cvjetajući]] [[grm]]. Grafikon prikazuje distribuciju brojnosti i popunjenosti koja identificira taksone osnovne filosfere u nerazrijeđenim (zeleno) i razrijeđenim (ljubičasto) skupovima podataka. Svaka tačka predstavlja takson prikazan prema njegovoj srednjoj [[logaritam]]skoj relativnoj brojnosti i popunjenosti. Taksoni (ružičasto) sa popunjenošću od 1 (tj. otkriveni u svih 89 uzoraka filosfere) smatrani su članovima osnovnog mikrobioma.<ref name=Noble2020>{{cite journal |doi = 10.1371/journal.pone.0237079|title = A core phyllosphere microbiome exists across distant populations of a tree species indigenous to New Zealand|year = 2020|last1 = Noble|first1 = Anya S.|last2 = Noe|first2 = Stevie|last3 = Clearwater|first3 = Michael J.|last4 = Lee|first4 = Charles K.|journal = PLOS ONE|volume = 15|issue = 8|article-number = e0237079|pmid = 32790769|pmc = 7425925|bibcode = 2020PLoSO..1537079N|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License]. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> | footer_align = left | footer_background = | background color = | image1 = Starr-010419-0063-Leptospermum scoparium-habit-Kula-Maui (24236713820).jpg | width1 = 198 | alt1 = | caption1 = | image2 = Relative abundance of core phyllosphere taxa in the mānuka phyllosphere (crop).png | width2 = 167 | alt2 = | caption2 = }} Cvjetajuće drvo čaja, poznato kao manuka, porijeklom je iz [[Novi Zeland|Novog Zelanda]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1080/0028825X.2005.9512966|title = A review of ''Leptospermum'' scoparium(Myrtaceae) in New Zealand|url = https://archive.org/details/new-zealand-journal-of-botany_2005-06_43_2/page/431|year = 2005|last1 = Stephens|first1 = J. M. C.|last2 = Molan|first2 = P. C.|last3 = Clarkson|first3 = B. D.|journal = New Zealand Journal of Botany|volume = 43|issue = 2|pages = 431–449|s2cid = 53515334|doi-access = free| bibcode=2005NZJB...43..431S }}</ref> [[Manuka med]], proizveden od nektara cvjetova manuke, poznat je po svojim antibakterijskim svojstvima koja ne sadrže [[peroksid]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1046/j.1365-2672.2002.01761.x|title = The sensitivity to honey of Gram-positive cocci of clinical significance isolated from wounds|url = https://archive.org/details/sim_journal-of-applied-microbiology_2002_93_5/page/857|year = 2002|last1 = Cooper|first1 = R.A.|last2 = Molan|first2 = P.C.|last3 = Harding|first3 = K.G.|journal = Journal of Applied Microbiology|volume = 93|issue = 5|pages = 857–863|pmid = 12392533|s2cid = 24517001|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.3109/01913123.2016.1154914|title = How methylglyoxal kills bacteria: An ultrastructural study|year = 2016|last1 = Rabie|first1 = Erika|last2 = Serem|first2 = June Cheptoo|last3 = Oberholzer|first3 = Hester Magdalena|last4 = Gaspar|first4 = Anabella Regina Marques|last5 = Bester|first5 = Megan Jean|journal = Ultrastructural Pathology|volume = 40|issue = 2|pages = 107–111|pmid = 26986806|hdl = 2263/52156|s2cid = 13372064|hdl-access = free}}</ref> Ova antibakterijska svojstva bez peroksida uglavnom su povezana s akumulacijom trougljičnog šećera [[dihidroksiaceton]]a (DHA) u [[nektar]]u [[cvijet]]a manuke, koji se u zrelom medu hemijski pretvara u [[metilglioksal]] (MGO).<ref>{{cite journal |last1=Adams |first1=Christopher J. |last2=Manley-Harris |first2=Merilyn |author-link2=Merilyn Manley-Harris |last3=Molan |first3=Peter C. |year=2009 |title=The origin of methylglyoxal in New Zealand manuka (Leptospermum scoparium) honey |journal=Carbohydrate Research |volume=344 |issue=8 |pages=1050–1053 |doi=10.1016/j.carres.2009.03.020 |pmid=19368902}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.carres.2012.07.025|title = Studies on the formation of methylglyoxal from dihydroxyacetone in Manuka (Leptospermum scoparium) honey|year = 2012|last1 = Atrott|first1 = Julia|last2 = Haberlau|first2 = Steffi|last3 = Henle|first3 = Thomas|journal = Carbohydrate Research|volume = 361|pages = 7–11|pmid = 22960208}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1002/mnfr.200700282|title = Identification and quantification of methylglyoxal as the dominant antibacterial constituent of Manuka (Leptospermum scoparium)honeys from New Zealand|year = 2008|last1 = Mavric|first1 = Elvira|last2 = Wittmann|first2 = Silvia|last3 = Barth|first3 = Gerold|last4 = Henle|first4 = Thomas|journal = Molecular Nutrition & Food Research|volume = 52|issue = 4|pages = 483–489|pmid = 18210383|doi-access = free}}</ref> Međutim, koncentracija DHA u nektaru cvjetova manuke je notorno varijabilna, a antimikrobna efikasnost manuka [[med]]a posljedično varira od regije do regije i iz godine u godinu.<ref>Hamilton, G., Millner, J., Robertson, A. and Stephens, J. (2013) "Assessment of manuka provenances for production of high 'unique manuka factor' honey". ''Agronomy New Zealand'', '''43''': 139–144.</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1021/jf5045958|title = Regional, Annual, and Individual Variations in the Dihydroxyacetone Content of the Nectar of Ma̅nuka (Leptospermum scoparium) in New Zealand|url = https://archive.org/details/sim_journal-of-agricultural-and-food-chemistry_journal-of-agricultural-and-foo_2014-10-22_62_42/page/10332|year = 2014|last1 = Williams|first1 = Simon|last2 = King|first2 = Jessica|last3 = Revell|first3 = Maria|last4 = Manley-Harris|first4 = Merilyn|last5 = Balks|first5 = Megan|last6 = Janusch|first6 = Franziska|last7 = Kiefer|first7 = Michael|last8 = Clearwater|first8 = Michael|last9 = Brooks|first9 = Peter|last10 = Dawson|first10 = Murray|journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry|volume = 62|issue = 42|pages = 10332–10340|pmid = 25277074| bibcode=2014JAFC...6210332W }}</ref><ref>Stephens, J.M.C. (2006) "The factors responsible for the varying levels of UMF® in manuka (''Leptospermum scoparium'') honey", Doctoral dissertation, University of Waikato.</ref> Uprkos opsežnim istraživačkim naporima, nije utvrđena pouzdana [[korelacija]] između proizvodnje DHA i [[klima]]tskih uslova,<ref>{{cite journal |doi = 10.1080/01140671.2019.1670681|title = Floral nectar of wild manuka (Leptospermum scoparium) varies more among plants than among sites|year = 2019|last1 = Noe|first1 = Stevie|last2 = Manley-Harris|first2 = Merilyn|last3 = Clearwater|first3 = Michael J.|journal = New Zealand Journal of Crop and Horticultural Science|volume = 47|issue = 4|pages = 282–296| bibcode=2019NZJCH..47..282N |s2cid = 204143940}}</ref> [[nagib|edafskih]],<ref>{{cite journal |doi = 10.1080/0028825X.2016.1247732|title = Soil influences on plant growth, floral density and nectar yield in three cultivars of manuka (Leptospermum scoparium)|year = 2017|last1 = Nickless|first1 = Elizabeth M.|last2 = Anderson|first2 = Christopher W. N.|last3 = Hamilton|first3 = Georgie|last4 = Stephens|first4 = Jonathan M.|last5 = Wargent|first5 = Jason|journal = New Zealand Journal of Botany|volume = 55|issue = 2|pages = 100–117| bibcode=2017NZJB...55..100N |s2cid = 88657399| url=https://figshare.com/articles/dataset/Soil_influences_on_plant_growth_floral_density_and_nectar_yield_in_three_cultivars_of_m_nuka_i_Leptospermum_scoparium_i_/4219815 |url-access = subscription}}</ref> ili [[genetika|genetičkih faktora]] domaćina.<ref name=Noble2020 /><ref>{{cite journal |doi = 10.1093/aob/mcx183|title = Influence of genotype, floral stage, and water stress on floral nectar yield and composition of manuka (Leptospermum scoparium)|year = 2018|last1 = Clearwater|first1 = Michael J.|last2 = Revell|first2 = Maria|last3 = Noe|first3 = Stevie|last4 = Manley-Harris|first4 = Merilyn|journal = Annals of Botany|volume = 121|issue = 3|pages = 501–512|pmid = 29300875|pmc = 5838834}}</ref> [[Slika:Differential abundance of taxa in manuka phyllosphere.png|thumb|upright=1.8|left| (A) [[toplotna mapa]] s lijeve strane ilustruje kako se sastav [[operativna taksonomska jedinica|operativnih taksonomskih jedinica]] (OTU) u filosferi manuke i pridruženim zajednicama tla značajno razlikovao. Nije detektovan osnovni mikrobiom tla.<br />(B) Grafikon s desne strane prikazuje kako su se OTU-i u filosferi i pridruženim zajednicama tla razlikovali u relativnoj zastupljenosti.<ref name=Noble2020 />]] {{clear right}} Mikroorganizmi su proučavani u [[rizosgera|rizosferi]] i endosferi manuke.<ref>{{cite journal |doi = 10.1017/S0953756297005765|title = Leaf endophytes of manuka (Leptospermum scoparium)|url = https://archive.org/details/sim_fungal-biology_mycological-research_1998-08_102_8/page/1008|year = 1998|last1 = Johnston|first1 = Peter R.|journal = Mycological Research|volume = 102|issue = 8|pages = 1009–1016}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1080/0028825X.2006.9513025|title = Checklist of fungi on teatree (Kunzeaand ''Leptospermumspecies'') in New Zealand|year = 2006|last1 = McKenzie|first1 = E. H. C.|last2 = Johnston|first2 = P. R.|last3 = Buchanan|first3 = P. K.|journal = New Zealand Journal of Botany|volume = 44|issue = 3|pages = 293–335|s2cid = 84538904|doi-access = free| bibcode=2006NZJB...44..293M }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1007/s13199-017-0506-3|title = Arbuscular mycorrhizal fungi associated with Leptospermum scoparium (Manuka): Effects on plant growth and essential oil content|year = 2018|last1 = Wicaksono|first1 = Wisnu Adi|last2 = Sansom|first2 = Catherine E.|last3 = Eirian Jones|first3 = E.|last4 = Perry|first4 = Nigel B.|last5 = Monk|first5 = Jana|last6 = Ridgway|first6 = Hayley J.|journal = Symbiosis|volume = 75| issue=1 |pages = 39–50| bibcode=2018Symbi..75...39W |s2cid = 4819178}}</ref> Ranije studije su se prvenstveno fokusirale na [[gljive]], a studija iz 2016. godine pružila je prvo istraživanje endofitskih bakterijskih zajednica iz tri geografski i ekološki različite populacije manuke korištenjem tehnika otiska prsta i otkrila tkivno specifične središnje endomikrobiome.<ref>{{cite journal |last1=Wicaksono |first1=Wisnu Adi |last2=Jones |first2=E. Eirian |author2=Eirian Jones |last3=Monk |first3=Jana |last4=Ridgway |first4=Hayley J. |year=2016 |title=The Bacterial Signature of Leptospermum scoparium (Manuka) Reveals Core and Accessory Communities with Bioactive Properties |journal=PLOS ONE |volume=11 |issue=9|bibcode=2016PLoSO..1163717W |doi=10.1371/journal.pone.0163717 |pmc=5038978 |pmid=27676607 |doi-access=free}}</ref><ref name="Noble2020 " /> Studija iz 2020. godine identificirala je specifičan za stanište i relativno obilni središnji mikrobiom u filosferi manuke, koji je bio postojan u svim uzorcima. Nasuprot tome, mikroorganizmi izvan središnje filosfere pokazali su značajne varijacije među pojedinačnim stablima domaćinima i populacijama, što je bilo snažno uvjetovano okolišnim i prostornim faktorima. Rezultati su pokazali postojanje dominantnog i sveprisutnog središnjeg [[mikrobiom]]a u filosferi manuke.<ref name=Noble2020 /> {{clear}} ==Također pogledajte== * [[Epibiont]] * [[Epifiti]] * [[Mikrobiota]] * [[Epifitska gljiva]] * [[Epifitske bakterije]] ==Reference== {{refspisak|refs= <ref name=Last1955>{{cite journal|last=Last|first=F.T.|title=Seasonal incidence of Sporobolomyces on cereal leaves|journal=Trans Br Mycol Soc|year=1955|volume=38|issue=3|pages=221–239|doi=10.1016/s0007-1536(55)80069-1}}</ref> }} [[Kategorija:Mikrobiološki termini]] [[Kategorija:Botanika]] [[Kategorija:Mikrobiomi]] e2m0a8q151c1x72yt2n4b41dq7l783a Historija abortusa 0 529036 3937963 3921911 2026-10-30T06:36:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937963 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mrs.Bird&MadameCostello-February24,1842NewYorkSun.jpg|thumb|250px| Indirektni [[oglasi]] za usluge abortusa, poput ovih u časopisu ''The Sun'', 1842, bili su uobičajeni tokom [[Viktorijansko doba|Viktorijanskog doba]]. U to vrijeme, abortus je bio ilegalan u New Yorku.<ref>{{Cite book|last=Brodie |first=Janet Farrell |title=Contraception and abortion in nineteenth-century America |publisher=[[Cornell University Press]] |location=Ithaca, New York |year=1997 |page=[https://books.google.com/books?id=Wbeoi0rGvpkC 254] |isbn=0-8014-8433-2 |oclc=37699745}}</ref>]] Praksa izazvanog [[Pobačaj|abortusa]]— namjernog prekida[[trudnoća|trudnoće]]— poznata je od [[prahistorija|davnih vremena]]. Korišteni su različiti metodi za izvođenje ili pokušaj abortusa, uključujući davanje [[abortivnost|abortivnih]] biljaka, upotrebu naoštrenih predmeta, primjenu abdominalnog pritiska i druge tehnike. Termin "abortus", ili preciznije "spontani abortus", ponekad se koristi za prirodno nastalo stanje koje prekida trudnoću, odnosno za ono što se popularno naziva "pobačaj". Ali u daljem tekstu termin "abortus" će se uvijek odnositi na izazvani abortus. [[Zakoni o abortusu]] i njihova primjena su varirali kroz različite ere. U većem dijelu [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]] tokom 20. stoljeća, [[pokreti za pravo na abortus]] su uspjeli u ukidanju zabrana abortusa. Iako abortus ostaje legalan u većem dijelu Zapada, ovu zakonitost redovno osporavaju grupe protiv abortusa. [[Sovjetski Savez]] pod [[Vladimir Lenjin|Vladimirom Lenjinom]] bio je prva moderna zemlja koja je legalizirala inducirani abortus.<ref>{{Cite book | url=https://books.google.com/books?id=T205AAAAIAAJ&dq=lenin+soviet+first+country+abortion&pg=PA65 | isbn=978-0-521-21442-1 | title=Abortion | date=27. 10. 1977 | publisher=CUP Archive }}</ref> U dvadesetom stoljeću [[Kina]] je koristila inducirani abortus kao dio kampanje kontracepcije "politike jednog djeteta" u nastojanju da uspori rast stanovništva. ==Predmoderna era== [[Slika:AngkorWatAbortionAD1150.JPG|thumb|250px|[[Bareljef]] u [[Angkor Wat]]u, (ok 1150.), prikazuje [[demon]]a koji vrši abortus nad ženom koja je poslana u podzemni svijet]] Vedski (etnička grupa Vedi) i "smrtni" zakoni [[Indija|Indije]] odražavali su brigu o očuvanju muškog potomstva triju viših [[kasta|kasti]]; a vjerski sudovi su nametali različite pokore ženi ili ekskomunikaciju za svećenika koji je izvršio abortus.<ref>{{cite journal |author=Constantin-Iulian Damian |title=Abortion from the Perspective of Eastern Religions: Hinduism and Buddhism |journal=Romanian Journal of Bioethics |volume=8 |issue=1 |date=January–March 2010 |url=http://eng.bioetica.ro/atdoc/RRBv8n1_2010_Damian_EN.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120903233020/http://eng.bioetica.ro/atdoc/RRBv8n1_2010_Damian_EN.pdf |archive-date=3. 9. 2012 }}</ref> Dio epa ''[[Ramayana]]'' opisuje abortus koji su izvršili brijači-hirurzi.<ref>{{Cite web |title=Sloka & Translation {{!}} Valmiki Ramayanam |url=https://www.valmiki.iitk.ac.in/sloka?field_kanda_tid=5&language=dv&field_sarga_value=28 |access-date=30. 11. 2023 |website=www.valmiki.iitk.ac.in}}</ref> Jedini dokaz o smrtnoj kazni koja je propisana za abortus u drevnim zakonima nalazi se u [[Asirijski zakon|Asirijskom zakonu]], u Zakoniku Asirije, oko 1075. prije nove ere;<ref>[http://www.fordham.edu/halsall/ancient/1075assyriancode.html Ancient History Sourcebook: The Code of the Assura, c. 1075 BC ]</ref> i ovo se nameće samo ženi koja izvrši abortus protiv volje svog muža. Prvi zabilježeni dokaz o izazvanom abortusu potiče iz egipatskog Ebersovog papirusa iz 1550. prije nove ere.<ref name=potts>{{Cite book |last=Potts |first=Malcolm |author-link=Malcolm Potts |author2=Martha Campbell |year=2002 |chapter=History of Contraception |title=Gynecology and Obstetrics |volume=6 |url=http://big.berkeley.edu/ifplp.history.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20030701162741/http://big.berkeley.edu/ifplp.history.pdf |archive-date=1. 7. 2003 |access-date=12. 9. 2013}}{{Cite journal|last=Potts |first=Malcolm |author-link=Malcolm Potts |author2=Martha Campbell |year=2009 |title=History of Contraception |journal= The Global Library of Women's Medicine|doi = 10.3843/GLOWM.10376 | issn = 1756-2228 |url=http://www.glowm.com/?p=glowm.cml/section_view&articleid=375 |access-date=7. 9. 2011|url-access=subscription }}</ref> Mnogi metodi korišteni u ranim kulturama bile su nehirurški. Fizičke aktivnosti poput napornog fizičkog rada, [[penjanje|penjanja]], [[veslanje|veslanja]], [[dizanje tegova|dizanja tegova]] ili [[ronjenje|ronjenja]] bile su uobičajena tehnika. Druge su uključivale upotrebu iritirajućeg lišća, [[post]], [[puštanje krvi]], izlijevanje vruće vode na trbuh i ležanje na zagrijanoj [[kokos]]ovoj ljusci.<ref name=devereux>{{Cite book|last=Devereux |first=G |editor=Harold Rosen |title=Abortion in America: Medical, psychiatric, legal, anthropological, and religious considerations |url=https://archive.org/details/abortioninameric0000rose |year=1967 |publisher=Beacon Press |location=Boston, Massachusetts |oclc=187445 |chapter=A typological study of abortion in 350 primitive, ancient, and pre-industrial societies}}</ref> U gotovo svim kulturama, tehnike abortusa su se razvijale kroz posmatranje, prilagođavanje akušerskih metoda i [[transkulturacija|transkulturaciju]].<ref>{{cite book|last=Devereux|first=George|title=A Study of Abortion in Primitive Societies|publisher=International Universities Press|year=1976|isbn=978-0-8236-6245-6|url=https://archive.org/details/studyofabortioni00deve}}</ref> Fizička sredstva za izazivanje pobačaja, uključujući [[Nanošenje tjelesnih povreda (zločin)|nanošenje tjelesnih povreda]], [[Fizička vježba|vježbanje]] i zatezanje [[pojas]]a, često su se koristila sve do [[rani moderni period|ranog modernog perioda]] među Engleskinjama.<ref name="mcfarlane">{{Cite book|first=Alan |last=Macfarlane |author-link=Alan Macfarlane |year=2002 |chapter=Abortion methods in England |chapter-url=http://www.alanmacfarlane.com/savage/A-ABORT.PDF |title=The Savage Wars of Peace |publisher=Palgrave Macmillan |location=Basingstoke|isbn=1-4039-0432-4 |oclc=50714989 |access-date=13. 12. 2008}}</ref> [[arheologija|Arheološka]] otkrića ukazuju na rane pokušaje [[hirurgija|vađenja]] [[fetus]]a; međutim, ne vjeruje se da su takvi metodi bili uobičajeni, s obzirom na rijetkost s kojom se spominju u drevnim medicinskim tekstovima.<ref name=doerfler1997>{{cite web|first=Stephanie |last=Doerfler |title=Abortion |url=http://www.unc.edu/courses/rometech/public/content/special/Stephanie_Doerfler/Abortion.html |access-date=10. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070629085332/http://www.unc.edu/courses/rometech/public/content/special/Stephanie_Doerfler/Abortion.html |archive-date=29. 6. 2007 }}</ref> Jedan [[sanskrt]]ski tekst iz 8. stoljeća upućuje žene koje žele izazvati abortus da sjede iznad lonca s parom ili dinstanim [[Crveni luk|lukom]].<ref name=yale/> Tehnika [[masaža]] za abortus, koja uključuje primjenu pritiska na trudni [[Trbušna šupljina|abdomen]], prakticira se u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] stoljećima. Jedan od [[bareljef]]a koji krasi hram Angkor Wat u [[Kambodža|Kambodži]], datiran oko 1150, prikazuje demona koji izvodi takav abortus na ženi koja je poslana u podzemni svijet.<ref name=potts/> [[Japan]]ski dokumenti pokazuju zapise o induciranim pobačajima još iz 12. stoljeća. Postao je mnogo rasprostranjeniji tokom [[Edo period]]a, posebno među seljačkom klasom, koju su najteže pogodile ponavljajuće [[glad]]i i visoki porezi tog doba.<ref name=japan1>{{Cite journal|author=Obayashi M |title=[Historical background of the acceptance of induced abortion] |language=ja |journal=Josanpu Zasshi |volume=36 |issue=12 |pages=1011–6 |date=decembar 1982 |pmid=6759734 }}</ref> [[Kip]]ovi [[Bodisatva|Bodisatve]] [[Ksitigarbha|Džiza]], podignuti u spomen na abortus, spontani pobačaj, mrtvorođenče ili smrt u ranom djetinjstvu, počeli su se pojavljivati barem 1710. u [[hram]]u u Jokohami (vidi [[religija i abortus]]).<ref name="japan2">{{Cite journal|first=Anne Page |last=Brookes |date=September–December 1981 |title=Mizuko kuyō and Japanese Buddhism |journal=Japanese Journal of Religious Studies |volume=8 |issue=3–4 |pages=119–47 |url=http://www.nanzan-u.ac.jp/SHUBUNKEN/publications/jjrs/pdf/135.pdf |access-date=13. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20040503125604/http://www.nanzan-u.ac.jp/SHUBUNKEN/publications/jjrs/pdf/135.pdf |archive-date=3. 5. 2004 }}</ref> Domorodački [[Maori]], narod [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] prije [[Historija Novog Zelanda|kolonizacije]] prekidali su trudnoće lijekovima koji izazivaju pobačaj, ceremonijalnim metodima i opasivanjem trbuha restriktivnim [[pojas (odjeća)|kaišem]].<ref name=maori1>{{Cite journal|author=Hunton RB |title=Maori abortion practices in pre and early European New Zealand |url=https://archive.org/details/sim_new-zealand-medical-journal_1977-12-28_86_602/page/566 |journal=The New Zealand Medical Journal |volume=86 |issue=602 |pages=567–70 |date=decembar 1977 |pmid=273782 }}</ref> Drugi izvor tvrdi da Maori nisu praktikovali abortus iz straha od [[Makutu]]a, ali su pokušali abortus putem umjetne indukcije [[prijevremeni porođaj|prijevremenog porođaja]].<ref name=maori2>{{Cite journal|author=Gluckman LK |title=Abortion in the nineteenth century Maori: a historical and ethnopsychiatric review |url=https://archive.org/details/sim_new-zealand-medical-journal_1981-06-10_93_685/page/384 |journal=The New Zealand Medical Journal |volume=93 |issue=685 |pages=384–6 |date=juni 1981 |pmid=7019788 }}</ref> ===Grčko-rimski svijet=== [[Datoteka:Silphium.jpg|thumb|right|180px|[[[[Cirene, Libija|Cirenski]] [[novčić]] sa slikom ''[[Silfium]]'', kontracepcijske biljke, ali je mogla biti i [[abortivno sredstvo]]]] Velik dio onoga što se zna o [[Hirurgija u Starom Rimu|metodama i praksi]] abortusa u [[antička Grčka|Grčkoj]] i [[Rimsko Carstvo|Rimskoj]] historiji potiče iz ranih klasičnih tekstova. Abortus, kao ginekološki postupak, prvenstveno je bio u domenu žena koje su bile ili babice ili dobro informisani laici. U svom djelu ''Teetetus'', [[Platon]] spominje sposobnost babice da izazove abortus u ranim fazama trudnoće.<ref name=past>{{Cite journal|last=Depierri |first=Kate P. |date=mart 1968 |title=One Way of Unearthing the Past |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-nursing_the-american-journal-of-nursing_1968-03_68_3/page/520 |journal=The American Journal of Nursing |volume=68 |issue=3 |pages=521–524 |doi=10.2307/3453443 |pmid=4865614 |publisher=Lippincott Williams &#38|jstor=3453443 }}</ref><ref>Plato (1921) [{{circa|369&nbsp;BC}}]. [https://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Plat.+Theaet.+149d "149d"]. ''Theaetetus''. in Harold North Fowler. ''Plato in Twelve Volumes''. '''12'''. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press.</ref> Smatra se malo vjerovatnim da je abortus bio kažnjavan u staroj Grčkoj.<ref name="christianperspectives"/> Fragment koji se pripisuje pjesniku Lysiju "sugerira da je abortus bio zločin u Atini protiv muža, ako je njegova žena bila trudna kada je umro, budući da je njegovo nerođeno dijete moglo tražiti imovinu."<ref name=OCD/> Stari Grci su se oslanjali na biljku ''[[Silphium]]'' kao abortivno i kontracepcijsko sredstvo. Biljka, kao glavni izvozni proizvod [[Cirene, Libija|Cirene]], dovedena je do [[izumiranje|izumiranja]]; pretpostavlja se da je možda posjedovala ista abortivna svojstva kao i neki od njenih najbližih postojećih srodnika u porodici ''[[Apiaceae]]''. ''Silphium'' je bio toliko važan za cirensku ekonomiju da je većina njegovih [[kovanica]] bila utisnuta slikom biljke.<ref name="PlinyXXII">Pliny, [https://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Plin.+Nat.+22.49 XXII, Ch. 49]</ref> [[Plinije Stariji]] (23.–79.) navodio je rafinirano ulje [[ruta|rute]] kao snažno abortivno sredstvo. Serenus Sammonicus je pisao o mješavini koja se sastojala od rute, jaja i [[kopar|kopra]]. Soranus, Dioskorid i Oribasius su također detaljno opisali ovu primjenu biljke. Moderne naučne studije potvrdile su da ruta zaista sadrži tri abortivna spoja.<ref name=rue>{{cite web |first=W. Jeffrey |last=Hurst |author2=Deborah J. Hurst |url=http://www.ucl.ac.uk/~ucgajpd/medicina%20antiqua/sa_rue.html |title=Rue (Ruta Graveolens) |access-date=10. 12. 2008 |work=Medicina Antiqua |publisher=The Wellcome Trust Centre for the History of Medicine at UCL |archive-date=2. 1. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180102005839/http://www.ucl.ac.uk/~ucgajpd/medicina |url-status=dead }}</ref> [[Aristolochia]], biljka koja se koristila za olakšavanje [[porođaj]]a, također se koristila za izazivanje pobačaja. [[Galen]] ju je uključio u formulu napitka u djelu "de Antidotis", dok je Dioskorid rekao da se može uzimati oralno ili u obliku [[vagina|vaginskog]] pesara, koji također sadrže i [[Biber|crni biber]] i [[mirta]].<ref>{{Cite book|last=Riddle |first=John M. |author-link=John M. Riddle |title=Eve's Herbs: A History of Contraception and Abortion in the West |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge |year=1999 |isbn=0-674-27026-6 |oclc=46766844}}</ref> Grčki dramski pisac [[Aristofan]] primijetio je abortivno svojstvo penirojala 421. prije nove ere, kroz humorističnu referencu u svojoj [[komedija|komediji]], ''[[Mir (predstava)|Mir]].''<ref name=pennyroyal/> [[Hipokrat]] (oko 460. – oko 370. prije nove ere), [[grčki narod|grčki]] ljekar, savjetovao bi [[prostitutka|prostitutki]] koja je zatrudnjela da skače gore-dolje, dodirujući stražnjicu petama pri svakom skoku, kako bi izazvala pobačaj.<ref name=lefkowitz1992>{{Cite book|last=Lefkowitz |first=Mary R.|author2=Maureen R. Fant |title=Women's life in Greece & Rome: A source book in translation |publisher=Johns Hopkins University Press |location=Baltimore |year=1992 |page=341 |isbn=0-8018-4475-4 |chapter=Intercourse, conception and pregnancy |chapter-url=http://www.stoa.org/diotima/anthology/wlgr/wlgr-medicine341.shtml |access-date=21. 9. 2008}}</ref> Ostali spisi koji mu se pripisuju opisuju instrumente napravljene za širenje [[Grlić materice|grlića materice]] i [[kiretaža|kiretažu]] unutar [[Materica|materice]].<ref name=hippocrates>{{Cite book|last=Klotz |first=John William |title=A Christian view of abortion |publisher=Concordia Publishing House |location=St. Louis, Missouri] |year=1973 |isbn=0-570-06721-9 |oclc=750046 |chapter=A Historical Summary of Abortion from Antiquity through Legalization |chapter-url=http://www.lcms.org/graphics/assets/media/WRHC/187_A%20Historical%20Summary%20of%20Abortion.PDF |access-date=21. 9. 2008}}</ref> [[Soran, grčki ljekar|Soran]] iz 2. stoljeća, propisivao je [[diuretik]]e, [[emenagogija|emenagogije]], [[klistir]]e, [[post]] i [[puštanje krvi]], kao sigurne metode abortusa, iako je savjetovao protiv upotrebe oštrih instrumenata za izazivanje pobačaja zbog rizika od [[perforacija]] organa. Također je savjetovao ženama koje žele prekinuti trudnoću da se bave energičnim hodanjem, nošenjem teških predmeta, [[jahanje]]m životinja i [[skakanje]]m, tako da ženine pete dodiruju stražnjicu sa svakim skokom, što je opisao kao "Lakedemonski skok".<ref name=lefkowitz1992/><ref>Soranus. ''Gynaecology.'' 1.59–65.</ref> Također je ponudio niz recepata za biljne kupke, masaže i [[pesar]]ije.<ref name=lefkowitz1992/> U djelu ''[[Materia Medica|De Materia Medica Libri Quinque]]'', grčki [[farmakolog]] [[Pedanies Dioscorides|Dioscorides]] naveo je sastojke napitka zvanog "vino za pobačaj" – [[kukurijek]], [[cucurbitaceae|prskajući krastavac]] i [[skamonija|skamomiju]] – ali nije uspio navesti precizan način na koji se treba pripremiti.<ref name=riddle1992/> [[Kukurijek]] je, posebno, poznat kao [[abortivno sredstvo]].<ref name=hellebore>{{cite web |first=W. Jeffrey |last=Hurst |author2=Deborah J. Hurst |url=http://www.ucl.ac.uk/~ucgajpd/medicina%20antiqua/sa_hellebore.html |title=Hellebore |access-date=10. 12. 2008 |work=Medicina Antiqua |publisher=The Wellcome Trust Centre for the History of Medicine at UCL |archive-date=5. 1. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180105214924/http://www.ucl.ac.uk/~ucgajpd/medicina |url-status=dead }}</ref> [[Tertulijan]], teolog iz 2. i 3. stoljeća [[kršćanstvo|kršćanski]] [[teologija|teolog]], opisao je hirurške instrumente koji su korišteni u postupku sličnom modernoj [[dilatacija i evakuacija|dilataciji i evakuaciji]]. Jedan alat imao je "lijepo podešen fleksibilni okvir" koji se koristio za dilataciju, "prstenastu oštricu" koja se koristila za kiretažu i "tupu ili prekrivenu kuku" koja se koristila za ekstrakciju. Drugi je bio "bakrena igla ili šiljak". Vlasništvo nad takvim predmetima pripisao je Hipokratu, [[Asklepijad iz Bitinije|Asklepijadu]], [[Erasistrat]]u, [[Herofil]]u i [[Soran (grčki ljekar)|Soranu]].<ref name=tertullian>Tertullian] (1885) [{{circa|lk=no|203}}]. [http://www.ccel.org/ccel/schaff/anf03.iv.xi.xxv.html "Tertullian Refutes, Physiologically, the Notion that the Soul is Introduced After Birth"]. ''A Treatise on the Soul''. in Philip Schaff. ''Ante-Nicene Fathers''. '''3'''. Edinburgh: T&T Clark.</ref> [[Aul Kornelije Celz]], rimski [[enciklopedija|enciklopedist]] iz 1. stoljeća nove ere, ponudio je izuzetno detaljan opis postupka vađenja već mrtvog [[fetus]]a u svom jedinom sačuvanom djelu, ''De Medicina''.<ref name=celsus>{{Cite book|author=Celsus|year=1935 |editor=W. G. Spencer |title=De medicina |chapter=Prooemium |chapter-url=https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Celsus/7*.html |access-date=13. 12. 2008 |page=457 |publisher=Heinemann |location=London |oclc=186696262}}</ref> U 9. knjizi djela „[[Opovrgavanje svih jeresi]]“, [[Hipolit Rimski]], još jedan kršćanski teolog iz 3. stoljeća, pisao je o ženama koje su se čvrsto vezale oko struka kako bi „izbacile ono što se začelo“.<ref name="hippolytus">Hippolytus of Rome ({{circa|lk=no|1870}}). [http://www.ccel.org/ccel/schaff/anf05.iii.iii.vii.viii.html "The Personal History of Callistus; His Occupation&nbsp;.."]. ''Refutation of all Heresies''. in Alexander Roberts and [[James Donaldson (classical scholar)|James Donaldson]]. ''Ante-Nicene Father''. '''5'''. Edinburgh: T&T Clark.</ref> ===Prirodni abortifacijensi=== [[Datoteka:Medievalpreg.jpg|thumb|right|240px|Umjetnički prikaz iz [[iluminirani rukopis|iluminiranog rukopisa]] iz 13. stoljeća prikazuje travara koji priprema mješavinu koja sadrži mentu (''Mentha pulegium'') za ženu.]] Botanički preparati za koje se smatra da imaju abortivna svojstva bili su uobičajeni u klasičnoj literaturi i narodnoj medicini. Međutim, takvi narodni lijekovi su se razlikovali po efikasnosti i nisu bili bez rizika od neželjenih efekata. Neke od biljaka koje su se ponekad koristile za prekid trudnoće su [[otrov]]ne. Popis biljaka koje uzrokuju pobačaj dat je u "Macer Floridus De viribus herbarum" iz 11. stoljeća, napisanom u obliku [[oema|pjesme]], čije se autorstvo neispravno pripisuje Emiliju Maceru. Među njima su bili ruta, [[Nepeta|italijanska mačja trava]], [[čubar (biljka)|čubar]], [[obična kadulja|kadulja]], ''[[Saponaria]]'', ''[[Cyperus]]'', bijeli i crni [[kukurijek]] i ''[[Mentha pulegium]]''.<ref name=riddle1992/> [[Medicina u srednjovjekovnom islamu|Ljekari u islamskom svijetu]] tokom srednjovjekovnog perioda dokumentirali su upotrebu [[abortivno sredstvo|abortivnih sredstava]], komentirajući njihovu učinkovitost i rasprostranjenost.<ref name=shaikh2003>{{Cite book |first=Sa'diyya |last=Shaikh |chapter=Family Planning, Contraception, and Abortion in Islam: Undertaking ''Khilafa'' |editor=Daniel C. Maguire |title=Sacred Rights: The Case for Contraception and Abortion in World Religions |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2003 |pages=[https://archive.org/details/sacredrightscase0000magu/page/107 107] |isbn=0-19-516001-0 |oclc=50080419 |chapter-url=https://archive.org/details/sacredrightscase0000magu/page/107 }}</ref> Kolonijalnim Amerikancima je savjetovano da koriste pažljiva mjerenja u receptu koji je napisao [[Benjamin Franklin]] za abortivno sredstvo. Recept je koristio kao primjer u knjizi koju je objavio kako bi podučavao matematiku i mnoge korisne vještine, a recept naziva rješenjem za "nesreću" neželjene trudnoće za "neudate žene".<ref>Farrell, Molly, ''[https://slate.com/news-and-politics/2022/05/ben-franklin-american-instructor-textbook-abortion-recipe.html Ben Franklin Put an Abortion Recipe in His Math Textbook: To colonial Americans, termination was as normal as the ABCs and 123s]'', Slate, May 5, 2022</ref> Franklin je slijedio tradiciju koja je postojala u Engleskoj i Evropi. ''[[Kraljevski američki dispanzer]]'' iz 1898. preporučio je mješavinu [[kvasci|pivskog kvasca]] i čaja od peniroyala kao "sigurno i pouzdano sredstvo za neuspjeh".<ref>{{Cite book|last=Felter |first=Harvey Wickes |author2=John Uri Lloyd |author2-link=John Uri Lloyd |title=King's American Dispensatory |access-date=11. 12. 2008 |chapter=Hedeoma (U. S. P.)—Hedeoma |chapter-url=http://www.henriettesherbal.com/eclectic/kings/hedeoma.html |year=1854|title-link=King's American Dispensatory }}</ref> Poznato je da ''Pennyroyal'' uzrokuje komplikacije kada se koristi kao abortivno sredstvo. 1978. trudnica iz Colorada umrla je nakon što je konzumirala dvije pune kašike pennyroyalskog [[eterično ulje|eteričnog ulja]]<ref>[https://archive.today/20120718040231/http://www.annals.org/content/124/8/726.full.pdf+html Pennyroyal poisoning]</ref><ref>[http://www.metroactive.com/papers/metro/12.14.95/pennyroyal-9550.html Colorado death]</ref> za koje se zna da je [[toksičnost|toksično]].<ref name=toxic>{{cite web|author=MedLinePlus|author-link=Medlineplus|title=American pennyroyal (Hedeoma pulegioides L.), European pennyroyal (Mentha pulegium L.) |url=https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/druginfo/natural/patient-pennyroyal.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20060125125147/http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/druginfo/natural/patient-pennyroyal.html |archive-date=25. 1. 2006 |access-date=5. 5. 2009}}</ref> U 1994. trudnica, nesvjesna vanmaterične trudnoće kojoj je bila potrebna hitna medicinska pomoć, popila je čaj koji je sadržavao [[koncentrat]] ekstrakta [[bijeli luk|bijelog luka]], kako bi izazvala pobačaj bez medicinske pomoći. Kasnije je umrla od posljedica neliječene vanmaterične trudnoće, zamijenivši simptome za djelovanje abortivnog sredstva.<ref name=pennyroyal>{{Cite news|first=Gordon |last=Young |title=Lifestyle on Trial |url=http://www.metroactive.com/papers/metro/12.14.95/pennyroyal-9550.html |work=Metro Silicon Valley |date=decembar 1995 |access-date=25. 6. 2008}}</ref> Hiljadama godina, [[vratić]] se uzimao u ranoj trudnoći za obnavljanje menstruacije.<ref>{{cite journal |journal=The Medical Magazine |title =Fatal Poisoning by Oil of Tansy |author=Charles T. Hildreth, MD |date=novembar 1834 |volume=3 |number=7 |page=213 |publisher=William D. Ticknor |location=Boston |url=https://books.google.com/books?id=-hugAAAAMAAJ&pg=PA213 |quote=From the days of Aristotle to the present time, a certain class of medical writers have recommended this plant as safe, and more or less efficacious, in cases involving a suppression of the catamenia.}} (''Catamenia'' is blood or other material discharged from the uterus during menstruation.)</ref> Prvi put je dokumentovana kao [[emenagog]] u djelu [[Hildegarde od Bingena|Svete Hildegarde od Bingena]] ''De simplicis medicinae''.<ref name=riddle1992/> Vrste [[kleke]], poznate kao [[Juniperus sabina|savin]], često se spominju u evropskim spisima.<ref name=potts/> U jednom slučaju u Engleskoj, [[crkveni rektor|rektor]] iz [[Essexa]] navodno ju je nabavio za ženu koju je zatrudnjeo 1574.; u drugom slučaju, muškarac je savjetovao svojoj trudnoj djevojci da koristi [[crni kukurijek|kukurijek]] i savin, kuhane zajedno i pijene u [[mlijeko|mlijeku]], ili pak nasjeckani [[Rubia|broć]] kuhan u [[pivo|pivu]]. Ostale supstance za koje se tvrdi da su ih koristili Englezi uključuju [[Lytta vesicatoria|špansku mušicu]], [[opijum]], sjeme [[potočarka|potočarke]], [[željezo(II)-sulfat|željezo-sulfat]] i [[željezo-hlorid]]. Druga mješavina, koja nije abortivna, već je namijenjena ublažavanju [[Pobačaj|propuštenog pobačaja]], sadržavala je ''[[Dictamnus]]'', [[izop]] i vruću vodu.<ref name=mcfarlane/> Korijen [[Dryopteris filix-mas|crvotočne paprati]], na francuskom nazvan "korijen prostitutke", korišten je u Francuskoj i Njemačkoj; preporučivao ga je i grčki ljekar u 1. stoljeću. U narodnoj medicini [[Njemačka|Nijemaca]] postojao je i abortivni [[čaj]], koji je uključivao [[mažuran]], [[timijan]], [[peršun]] i [[lavanda|lavandu]]. Ostali pripravci neodređenog porijekla uključivali su zdrobljene [[mravi|mrave]], pljuvačku [[deva]] i repne dlake [[crnorepi jelen|crnorepog jelena]] rastvorene u [[medvjed|medvjeđoj]] [[Lipidi|masti]].<ref name=yale>{{cite web|first=Kathleen |last=London |url=http://www.yale.edu/ynhti/curriculum/units/1982/6/82.06.03.x.html |year=1982 |title=The History of Birth Control |work=The Changing American Family: Historical and Comparative Perspectives |access-date=10. 12. 2008 |publisher=Yale University}}</ref> ===Stavovi prema abortusu=== [[Stoicizam|Stoici]] su vjerovali da je [[fetus]] biljne prirode, a ne životinjske sve do trenutka rođenja, kada konačno udahne zrak. Stoga su smatrali abortus moralno prihvatljivim.<ref name=OCD/><ref name="DGRA">{{cite encyclopedia | last = Long | first = George | author-link = George Long (scholar) | title = Abortio | editor = William Smith| encyclopedia = Dictionary of Greek and Roman Antiquities | volume = 1 | page = 2 | publisher = Little, Brown and Company | location = Boston | year = 1870 | url = http://www.ancientlibrary.com/smith-dgra/0009.html | url-status = usurped | archive-url = https://web.archive.org/web/20100213213407/http://www.ancientlibrary.com/smith-dgra/0009.html | archive-date = 13. 2. 2010 }}</ref> [[Aristotel]] je napisao da će "granica između zakonitog i nezakonitog abortusa biti označena činjenicom da osoba ima osjećaj i da je živa".<ref>{{Cite book|author=Aristotle|author-link=Aristotle|chapter=[[Politics (Aristotle)|Politics]] |editor=H. Rackham |title=Aristotle in 23 Volumes |volume=21 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |year=1944 |orig-date=c. 325 BC |page=[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text.jsp?doc=Perseus:text:1999.01.0058:book%3D7:section%3D1335b 7.1335b] |isbn=0-674-99291-1 |oclc=29752140 }}</ref> Prije nego što je došlo do te tačke, Aristotel nije smatrao abortus ubistvom nečeg ljudskog.<ref name=bioethics>[https://books.google.com/books?id=6HZ2aOV2BSQC&dq=thomas+aquinas+abortion&pg=PA5 A companion to bioethics] By Helga Kuhse, Peter Singer</ref><ref name=religioustolerance>{{usurped|1=[https://web.archive.org/web/19970718201047/http://religioustolerance.org/abo_hist.htm ReligiousTolerance.org]}}</ref><ref>[https://archive.org/details/privatemoralityi0000boer/page/273 <!-- quote=Hippocratic oath abortion. --> W. den Boer, ''Private Morality in Greece and Rome'' (Brill 1979] {{ISBN|978-90-04-05976-4}}), p. 272</ref> Aristotel je smatrao da embrion [[duša|dobija ljudsku dušu]] sa 40 dana ako je muškog i 90 dana ako je ženskog spola; prije toga, imao je biljne i životinjske duše. [[Hipokratova zakletva|Zakletva]], koja se pripisuje [[Hipokrat]]u, zabranjivala je upotrebu [[pesar]]a za izazivanje pobačaja. Moderna istraživanja sugeriraju da su pesari bili zabranjeni jer se navodi da uzrokuju vaginske čireve.<ref name=riddle1991>{{Cite journal|last=Riddle |first=John M. |author-link=John M. Riddle |title=Oral contraceptives and early-term abortifacients during classical antiquity and the Middle Ages |url=https://archive.org/details/sim_past-present_1991-08_132/page/n5 |journal=Past & Present |issue=132 |pages=3–32 |date=august 1991 |pmid=11656135 |doi=10.1093/past/132.1.3 |jstor=650819 }} "Contrary to popular opinion, the ancient Hippocratic Oath did not prohibit abortions; the oath prohibited 'vaginal suppositories' presumably because of the ulcerations they were said to cause." Riddle is citing Soranus, p.13.</ref> Ovu specifičnu zabranu neki medicinski stručnjaci tumače kao zabranu abortusa u širem smislu nego što je to slučaj s pesarom.<ref name=riddle1992>{{Cite book|last=Riddle |first=John M. |author-link=John M. Riddle |title=Contraception and abortion from the ancient world to the Renaissance |url=https://archive.org/details/bwb_P8-AVK-731 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge |year=1992 |isbn=0-674-16875-5 |oclc=24428750}}{{Page needed|date=septembar 2010}}</ref> Jedno takvo tumačenje dao je [[Skribonius Largus]], rimski medicinski pisac: "Hipokrat, koji je osnovao našu profesiju, postavio je temelje naše discipline zakletvom u kojoj je zabranjeno davanje trudnici vrste lijeka koji izbacuje embrij ili fetus."<ref name=scribonius>Scribonius, '' Compositiones '' Praef. 5. 20–23 (Translated and cited in Riddle's history of contraception and abortion)</ref> Drugi medicinski stručnjaci se ne slažu, vjerujući da je Hipokrat nastojao obeshrabriti ljekare da isprobavaju opasne metode abortusa.<ref name="Management of Abortion, page 2">{{cite book|isbn=978-1-4443-1293-5|page=2|publisher=John Wiley & Sons, Ltd.|year=2009|location=Oxford, United Kingdom|title=Management of Unintended and Abnormal Pregnancy|edition=1st|editor=M Paul|editor2=ES Lichtenberg|editor3=L Borgatta|editor4=DA Grimes|editor5=PG Stubblefield|editor6=MD Creinin|first=Carole|last=Joffe}}</ref> To bi moglo biti potvrđeno činjenicom da je zakletva prvobitno zabranjivala i ''[[hirurgija|hirurgiju]]'' (u to vrijeme je bila mnogo opasnija, a [[hirurgija|hirurzi]] su bili zasebna profesija od [[ljekar]]a).<ref>{{cite web|url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/hippocratic-oath-today/|title = The Hippocratic Oath Today|website = [[PBS]]| date=27. 3. 2001 }}</ref> Hipokratova zakletva, a druga strana, njegova vlastita. Soran je preporučivao abortus u slučajevima zdravstvenih komplikacija kao i emocionalne nezrelosti, te je dao detaljne prijedloge u svom djelu ''Ginekologija''.<ref name=Largus>[http://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/aconite/largus.html "Scribonius Largus"]</ref><ref name=Soranus>{{cite book|author=Soranus, Owsei Temkin|title=Soranus' Gynecology|date=1956|publisher=JHU Press|location=I.19.60|url=https://books.google.com/books?id=YsKWfh31gxwC&q=soranus%20gynecology%20digital&pg=PR1|access-date=6. 10. 2015|isbn=978-0-8018-4320-4}}</ref> U [[Rimska Republika|Rimskoj Republici]] i [[Principat]]u, abortus je kažnjavan samo kada je kršio [[patria potestas|pravo oca]] da donosi odluke o odgoju svog potomstva.<ref name="christianperspectives">[https://books.google.com/books?id=fVZXBeNCffwC Johannes M. Röskamp, ''Christian Perspectives On Abortion-Legislation In Past And Present'' (GRIN Verlag 2005] {{ISBN|978-3-640-56931-1}}</ref>{{rp|3}} [[Stoicizam|Stoici]] nisu fetus smatrali osobom, a Rimljani nisu kažnjavali abortus kao ubistvo.<ref>[https://books.google.com/books?id=gcRwR2skwr4C&dq=christianity+stoicism+abortion&pg=PA19 Jeffrey H. Reiman, ''Abortion and the Ways We Value Life'' (Rowman and Littlefield 1998] {{ISBN|978-0-8476-9208-8}}), p, 19</ref> Nakon [[rzvod braka|razvoda braka]], [[trudnica]] je mogla odabrati abortus na osnovu stava da je "embrij formirao dio majčinih organa"."<ref>[[Mireille Corbier]], "Divorce and Adoption as Familial Strategies," ''Marriage, Divorce, and Children in Ancient Rome'' (Oxford University Press, 1991, 1996 pb), edited by Beryl Rawson, p. 65.</ref> Iako je abortus u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], oko 211. nove ere bio općeprihvaćen, carevi [[Septimije Sever]] i [[Karakala]] zabranili su abortus kao kršenje roditeljskih prava; kazna je bila privremeno progonstvo.<ref name=OCD>{{Citation | last = Sallares| first = J. Robert| contribution =abortion | page =1 | editor-last1 = Hornblower | editor-first1 = Simon | editor-last2 = Spawforth | editor-first2 = Anthony | title = The Oxford Classical Dictionary | publisher = OxfordUP | place = Oxford | date = 2003 | edition=3rd | isbn=978-0-19-860641-3 }}</ref> Pravna kompilacija iz 3. stoljeća ''Pauli sententiae'' (koja se pripisuje [[Julije Paulus|Juliju Paulusu]]) pisala je: "Oni koji daju abortivno sredstvo ili ljubavni napitak, a ne čine to prijevarno, ipak, [jer] time daju loš primjer, 'humiliores' će biti prognani u rudnik, a 'honestiores' će biti prognani na otok nakon što izgube (dio) svoje imovine, a ako zbog toga žena ili muškarac poginu, onda će oni [Pharr: davatelj] dobiti smrtnu kaznu."<ref>''Pauli sententiae'', PS 5.23.14 (BA PS 5.25.8).</ref> Paulus razlikuje kazne za više i niže klase ([[Časni i ponizni|''honestiores'' i ''humiliores'']]), ali čini se da se više odnosi na ubistvo žene koja uzima abortivno sredstvo nego na ubistvo samog fetusa. Rimski pravnik [[Ulpian]] je u ''Digestu'' napisao: "Nerođeno dijete se smatra rođenim, ukoliko se radi o njegovoj dobiti", što znači da je u [[Nasljedno pravo u starom Rimu|Rimsko nasljedno pravo]] [[posthumno dijete]] imalo pravo na isti dio imovine svog preminulog oca kao i djeca rođena prije njegove smrti. Abortus se nastavio praktikovati "sa malo ili nimalo osjećaja srama".<ref>{{Cite journal|last=Hopkins |first=Keith |date=oktobar 1965 |title=Contraception in the Roman Empire |url=https://archive.org/details/sim_comparative-studies-in-society-and-history_1965-10_8_1/page/124 |journal=Comparative Studies in Society and History |volume=8 |issue=1 |pages=124–151 |doi=10.1017/S0010417500003935 |jstor=177539|s2cid=146352490 }} "We know that Romans practiced abortion with little or no sense of shame." Hopkins cites R. Hähnel's ''Der künstliche Abortus in Altertum'', p. 127.</ref> ====Kršćanstvo==== {{Glavni|Historija kršćanske misli o abortusu}} Egzodus 21:22 opisuje situaciju u kojoj se dva muškarca svađaju i ozljeđuju trudnu ženu, uzrokujući da njeno nerođeno dijete napusti maternicu. [[Masoretski tekst]] koristi hebrejski izraz "veyats'u yeladeha" (וְיָצְאוּ יְלָדֶיהָ)<ref>{{cite web|url=https://mechon-mamre.org/p/pt/pt0221.htm|title = Exodus 2021, Masoretic Text (1917 Jewish Publication Society Translation) published online by Mechon Mamre on 14 November 2017}}</ref> odnositi se na izlazak djeteta;<ref>{{cite web|title = Makujina, John, "The Semantics of יצא in Exodus 21:22: Reassessing the Variables That Determine Meaning", ''Bulletin for Biblical Research'' Vol. 23, No. 3 (Penn State University Press, 2013), pp. 305–321| jstor=26424831 }}</ref> različite engleske verzije prevode ovaj termin ili kao "prijevremeni porođaj" ili kao "pobačaj".<ref>{{cite web|url=https://www.biblegateway.com/verse/en/Exodus%2021%3A22|title = Exodus 21:22, Various Translations – - Bible Gateway}}</ref> Španski prijevod koji je objavilo Sociedad Biblica Catolica Internacional (SOBICAIN) koristi termin "aborto", što jasno ukazuje na smrt fetusa.<ref>{{cite book|title=La Biblia|publisher=Sociedad Biblica Catolica Internacional (SOBICAIN)|location=Madrid|year=1995}} The passage reads: "Si unos hombres, en el curso de una pelea, dan un golpe a una mujer embarazada provocandole un aborto, sin que muera la mujer, seran multados conforme a lo que imponga el marido ante los jueces. Pero si la mujer muere, pagaran vida por vida, ojo por ojo, [..]" (translation courtesy of translate.com: "If men, in the course of a fight, hit a pregnant woman causing an abortion, without the woman dying, they will be fined according to what the husband imposes before the judges. But if the woman dies, they will pay life for life, an eye for an eye, [..]")</ref> Ako ne uslijedi dodatna šteta, počinitelj mora platiti kaznu. Samo ako postoji dodatna šteta, taj mora biti kažnjen jednakom štetom (tj. oko za oko).<ref>{{cite web|url=https://www.biblegateway.com/passage/?search=Exodus%2021:22-24|title = Exodus 21:22–24 – - Bible Gateway}}</ref> Komentatori, kao što je bio [[Bruce Waltke]], predstavili su ovaj stih kao dokaz da Bog ne cijeni fetus kao ljudsko biće i/ili dokaz da fetus nema dušu.<ref>{{cite web|url=http://religion.blogs.cnn.com/2012/10/30/my-take-when-evangelicals-were-pro-choice/comment-page-30/|archive-url=https://web.archive.org/web/20121104022621/http://religion.blogs.cnn.com/2012/10/30/my-take-when-evangelicals-were-pro-choice/comment-page-30/|archive-date=4. 11. 2012|title=My Take: When evangelicals were pro-choice}}</ref><ref>Bruce Waltke, "The Old Testament and Birth Control", ''Christianity Today'' 13 no. 3 (1968) 3–6</ref><ref>https://web.archive.org/web/20140331150652/http://blog.chron.com/goplifer/2014/03/when-evangelicals-were-pro-choice/ {{Bare URL inline|date=august 2024}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/abortion.html|title=Abortion in Judaism}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.etsjets.org/files/JETS-PDFs/37/37-2/JETS_37-2_169-184_Fuller.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20101230215132/http://www.etsjets.org/files/JETS-PDFs/37/37-2/JETS_37-2_169-184_Fuller.pdf|archive-date=30. 12. 2010|title=Fuller, Russell, Exodus 21:22–23: The Miscarriage Interpretation and the Personhood of the Fetus (June 1994) Journal of Evangelical Theological Society, pp. 169–184.}}</ref> [[C. Everett Koop]] nije se složio s ovim tumačenjem.<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=4PIV2TymFC8C&pg=PA154 |page=154 |title=Godly Seed: American Evangelicals Confront Birth Control, 1873–1973 |last=Carlson |first=Allan C. |publisher=Transaction |date=31. 12. 2011 |isbn=978-1-4128-4651-6}}</ref> Još jedan odlomak iz Starog zavjeta koji je korišten za argumentiranje o božanskom odobrenju abortusa su Brojevi 5:11-31, koji opisuju iskušenje nevjerne žene.<ref>{{cite web|url=https://ffrf.org/component/k2/item/25602-abortion-rights,|title=What Does the Bible Really Say About Abortion? – Freedom From Religion Foundation|first=Lauryn|last=Seering|website=ffrf.org|access-date=25. 6. 2022|archive-date=20. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210520134008/https://ffrf.org/component/k2/item/25602-abortion-rights,}}</ref> Ako muškarac sumnja u vjernost svoje žene, odveo bi je pred velikog svećenika. Svećenik bi napravio tekućinu koju bi žena trebala piti, napravljenu od vode i "prašine s poda šatora". Ako je bila nevjerna, "njen trbuh će se oteknuti i [[materica]] će pobaciti, i ona će postati prokletstvo". Ako je bila nevina, piće nije imalo nikakvog učinka.<ref>{{cite web|url=https://www.biblegateway.com/passage/?search=Numbers+5%3A11-31|title = Numbers 5:11–31 – - Bible Gateway}}</ref> {{Abortus u Katoličkoj crkvi}} Ranokršćansko djelo pod nazivom [[Didahe]] (prije 100. nove ere) kaže: "ne ubijajte dijete pobačajem niti ubijajte novorođenče."<ref name="didache">{{Cite book|editor=Cyril Charles Richardson |title=Early Christian Fathers |orig-date=c. 150 |access-date=12. 12. 2008 |year=1953 |publisher=Westminster Press |location=Philadelphia |oclc=832987 |chapter=Didache |chapter-url=http://www.ccel.org/ccel/richardson/fathers.viii.i.iii.html}}</ref> [[Tertulijan]], teolog iz 2. i 3. stoljeća kršćanstva, tvrdio je da se abortus treba izvoditi samo u slučajevima u kojima bi abnormalni položaj fetusa u maternici ugrozio život trudnice. [[Sveti Augustin]], u ''[[Enchiridion Augustina|Enchiridion]]'', usput spominje hirurške zahvate koji se izvode radi uklanjanja fetusa koji su umrli u maternici.<ref name="Enchiridion 85">[[Augustine of Hippo|Augustine]] (1885) [{{circa|lk=no|420}}]. [http://www.ccel.org/ccel/schaff/npnf103.iv.ii.lxxxvii.html "The Case of Abortive Conceptions"]. ''Enchiridion of Augustine''. in Philip Schaff. ''Nicene and Post-Nicene Fathers''. '''3'''. Edinburgh: T&T Clark.</ref> Sveti Augustin je vjerovao da je abortus "fetusa animatusa", fetusa s ljudskim udovima i oblikom, ubistvo. Međutim, njegova uvjerenja o abortusu u ranijoj fazi bila su slična Aristotelovim,<ref name=Augustine>{{cite web|url=http://www.religioustolerance.org/abo_hist.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/19970718201047/http://religioustolerance.org/abo_hist.htm |url-status=usurped |archive-date=18. 7. 1997 |title=Roman Catholicism and abortion access: Pagan & Christian beliefs 400 BC −1980 AD |first=B. A. |last=Robinson |publisher=Ontario Consultants on Religious Tolerance |date=28. 5. 2000 |access-date=9. 12. 2008}}</ref> iako nije mogao ni poreći ni potvrditi da li će takvi djelomično formirani fetusi biti uskrsnuti kao potpuni ljudi u vrijeme Drugog dolaska.<ref name="Enchiridion 78">Augustine of Hippo (1885) [{{circa|lk=no|420}}]. [http://www.ccel.org/ccel/schaff/npnf103.iv.ii.lxxx.html "What Sins are Trivial and What Heinous is a Matter for God's Judgment"]. ''Enchiridion of Augustine''. in Philip Schaff. ''Nicene and Post-Nicene Fathers''. '''3'''. Edinburgh: T&T Clark.</ref> * „Ko je tu ko nije sklon misliti da neformirani pobačaji propadaju, poput sjemena koje nikada nije oplodilo?“<ref name="Enchiridion 85"/> * „I stoga sljedeće pitanje mogu vrlo pažljivo istražiti i raspravljati učeni ljudi, iako ne znam je li u ljudskoj moći da ga riješe: U koje vrijeme novorođenče počinje živjeti u maternici: postoji li život u latentnom obliku prije nego što se manifestira u pokretima živog bića. Poricati da mladi koji se iz maternice izvlače ud po ud, da ne bi umrla i majka ako bi ostali mrtvi, nikada nisu bili živi, čini se previše smjelim.“<ref name="Enchiridion 86">[[Augustine of Hippo|Augustine]] (1885) [{{circa|lk=no|420}}]. [http://www.ccel.org/ccel/schaff/npnf103.iv.ii.lxxxviii.html "If They Have Ever Lived, They Must of Course Have Died, and Therefore, Shall Have a Share in the Resurrection of the Dead"]. ''Enchiridion of Augustine''. in Philip Schaff. ''Nicene and Post-Nicene Fathers''. '''3'''. Edinburgh: T&T Clark.</ref> „[[Leges Henrici Primi]]“, napisan oko 1115, propisuje odštetu za ženu ili njene rođake ako druga osoba uzrokuje njen spontani pobačaj, te propisuje pokoru (tri godine ako se pobačaj dogodi prije spontanog pobačaja, sedam godina nakon spontanog pobačaja) ako trudnica prekine trudnoću; ova potonja kazna primjenjivala se samo na žene čiji je pobačaj rezultat želje da se sakrije nedozvoljeni seks.<ref>{{cite journal|last=Spivack|first=Carla|title=To "Bring Down the Flowers": The Cultural Context of Abortion Law in Early Modern England |journal=William and Mary Journal of Women and the Law|volume=14|year=2007|pages=107–151| url=https://scholarship.law.wm.edu/wmjowl/vol14/iss1/4}}</ref>{{rp|130–131}} "Ubrzanje", termin koji se često koristi naizmjenično s "udisanjem duše" ili "animacijom", povezivao se s prvim pokretom fetusa u maternici. Ovaj pokret žene obično osjećaju negdje između trećeg i petog mjeseca trudnoće. Babice koje su obavljale abortuse optužene su za vještičarenje u djelu ''[[Malleus Maleficarum]]'' (''Čekić vještica''), objavljenom 1487. kao priručnik za lov na vještice u Njemačkoj.<ref name="malleus">{{Cite book|first=Heinrich |last=Institoris|author2=Jakob Sprenger |author2-link=Jakob Sprenger |editor=Montague Summers|title=The Malleus maleficarum of Heinrich Kramer and James Sprenger |publisher=Dover Publications |location=New York City|year=1971 |page=[https://archive.org/details/malleusmaleficar00inst/page/66 &#91;https://books.google.com/books?id=j0S4Q5mjS7gC&printsec=frontcover&cad=0#PPA66,M1 66&#93;] |isbn=0-486-22802-9 |oclc=246623 |orig-date=1487 |url=https://archive.org/details/malleusmaleficar00inst/page/66 }}</ref> U 1591., [[Papa Grgur XIV]] objavio je nove propise u apostolskoj konstituciji ''Sedes Apostolica ''{{Efn|The relevant part of this constitution is reproduced in {{Cite book|title=Codicis Iuris Canonici Fontes|publisher=Typis Polyglottis Vaticanis|others=(ref. given for the constitution: Bull. Rom, tom. 5, I, p. 275, 276)|year=1926|editor-last=Gasparri|editor-first=Pietro|editor-link=Pietro Gasparri|volume=I:1–364|location=Rome|pages=330–331|chapter=173. Gregorius XIV, const. ''Sedes Apostolica'', 31 maii 1591.|access-date=5. 6. 2020|chapter-url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9737552z/f335.image.texteImage}}|name=sedes|group=}} (published on 31 May 1591), limiting the punishments to abortion of a "formed" fetus:<ref name=":2">[https://books.google.com/books?id=gV6W8z4ojSoC&dq=%22sixtus+v%22+%22gregory+XIV%22+murder&pg=PA91 Nicholas Terpstra, ''Lost Girls: Sex and Death in Renaissance Florence'' (Johns Hopkins University Press 2010] {{ISBN|978-0-8018-9499-2}}), p. 91</ref><ref>{{Cite book|last=Sobiech|first=Frank|url=https://books.google.com/books?id=NwaPDAAAQBAJ&q=CONSTITUTIO+APOSTOLICA+Sedes+apostolica+gregorio+XIV&pg=PA112|title=Ethos, Bioethics, and Sexual Ethics in Work and Reception of the Anatomist Niels Stensen (1638–1686): Circulation of Love|date=25. 6. 2016|publisher=Springer|isbn=978-3-319-32912-3|page=112|language=en|chapter=2.3 Between Medicine and theology [2.3.1.5 Simultaneous Ensoulment Versus Successive Ensoulment of the Embryo]}}</ref> "Kada abortus nije bio ni 'pitanje ubistva ni živog fetusa', Grgur je smatrao da je 'korisnije' vratiti se blažim kaznama [za rani abortus] svetih [[Kanon (kanonsko pravo)|kanona]] i [[Svjetovno pravo|profanih zakona]]: oni koji pobace ''inanimatus'' [bezdušno] neće biti krivi za pravo ubistvo jer nisu ubili ljudsko biće u stvarnosti; klerici uključeni u abortuse počinit će smrtni grijeh, ali neće biti kažnjeni zbog [[Prepreka (Katoličko kanonsko pravo)|nepravilnost]]".<ref>{{Cite journal|last=Christopoulos|first=John|date=2012|title=Abortion and the Confessional in Counter-Reformation Italy|url=https://archive.org/details/renaissance-quarterly_summer-2012_65_2/page/n132|journal=Renaissance Quarterly|volume=65|issue=2|pages=443–484 (p. 474)|doi=10.1086/667257|jstor=10.1086/667257|s2cid=142588594|issn=0034-4338}}</ref> Nakon 1591, Grgurov „Sedes apostolica“ „ostao je na snazi gotovo tri stoljeća, a revidirao ga je tek 1869. Pije IX“.<ref name="Connery">{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=XvqRAAAAIAAJ&q=catholic+history+of+abortion |isbn=978-0-8294-0257-5 |date=1977 |publisher=Loyola University Press |title=Abortion, the development of the Roman Catholic perspective |first1=John R |last1=Connery}}</ref>{{rp|148}} Svojom bulom iz 1869. „[[Apostolicae Sedis moderationi]]“, [[papa Pije IX]] poništio je izuzetak Grgura XIV o još neoživljenom fetusu u vezi s duhovnom kaznom ekskomunikacije.<ref>"Excommunicationi latae sententiae Episcopis sive Ordinariis reservatae subiacere declaramus: .. 2. Procurantes abortum, effectu sequuto" ([https://www.vatican.va//archive/ass/documents/ASS-05-1869-70-ocr.pdf] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150206111318/https://www.vatican.va/|date=6. 2. 2015}}, p. 317)</ref> Od tada se ova kazna automatski nametala abortusom u bilo kojoj fazi trudnoće.<ref name="catholicsensibility.wordpress.com">{{Cite journal |journal=Irish Theological Quarterly |first=Brian V. |last=Johnstone |date=mart 2005 |title=Early Abortion: Venial or Mortal Sin? |url=https://archive.org/details/sim_irish-theological-quarterly_2005_70_1/page/60 |volume=70 |issue=1 |page=60 |doi=10.1177/002114000507000104|s2cid=170797954 }} An excerpt can be found [http://catholicsensibility.wordpress.com/2008/08/27/moral-theology-and-early-abortion/ here].</ref> Sada se Rimokatolička i Istočna pravoslavna crkva protive abortusu od začeća.<ref>{{cite web|url=https://www.vatican.va/archive/ENG0015/__P7Z.HTM|title = Catechism of the Catholic Church, s. 2270, citing Jeremiah 1:5, Job 10:8–12, Psalms 22:10–11, 139:15.|access-date=27. 6. 2022}}</ref><ref>{{cite web|url=http://orthodoxinfo.com/praxis/abortion.aspx|title=An Orthodox View of Abortion: The Amicus Curiae Submitted to the Supreme Court in Webster et al. v. Reproductive Health Services et. al.|access-date=27. 6. 2022}}</ref> ==Moderno doba== ===Kriminalizacija=== [[Datoteka:JapaneseAbortionWoodblock.jpg|thumb|right|220px|"Opomena protiv abortusa". [[Japan]]ski [[Ukiyo-e]] [[drvorez]]]] iz kasnog 19. stoljeća Medicina 19. stoljeća svjedočila je ogromnom napretku u područjima [[hirurgija|hirurgije]], [[anestezija|anestezije]] i [[sanitacija]]. Društveni stavovi prema abortusu promijenili su se u kontekstu reakcije na [[pokret za ženska prava]]. Abortus je ranije bio široko prakticiran i legalan prema [[običajno pravo|običajnom pravu]] u ranoj trudnoći (do [[ubrzanje|ubrzavanja]]), i tek u 19. stoljeću [[svijet engleskog govornog područja]] donio je zakone protiv abortusa u svim fazama trudnoće.<ref>{{cite book | last=Reagan | first=Leslie J. | title=When Abortion Was a Crime: Women, Medicine, and Law in the United States, 1867–1973 | url=https://archive.org/details/whenabortionwasc00reag_0 | url-access=registration |page=[https://archive.org/details/whenabortionwasc00reag_0/page/8 8]| publisher=University of California Press | year=1997| isbn=978-0-520-21657-0 }}</ref> Brojni faktori su doprinijeli ovoj promjeni mišljenja o abortusu početkom 19. stoljeća. U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama[[, gdje su ljekari bili vodeći zagovornici zakona o kriminalizaciji abortusa, neki od njih su tvrdili da napredak u medicinskom znanju pokazuje da ubrzavanje trudnoće nije ni više ni manje ključno u procesu trudnoće od bilo kojeg drugog koraka, te stoga, ako se neko protivi abortusu nakon ubrzavanja trudnoće, trebao bi se protiviti i prije ubrzavanja.<ref name="Mohr">{{cite book|title=Abortion in America: The Origins and Evolution of National Policy|url=https://archive.org/details/abortioninameric00jame|url-access=registration|author=James C. Mohr|year=1978|pages=[https://archive.org/details/abortioninameric00jame/page/35 35–36]|publisher=Oxford University Press/|isbn=978-0-19-502249-0}}</ref> Praktični razlozi su također utjecali na medicinsku oblast da nametne [[zakon o abortusu|zakone protiv abortusa]]. Prvo, pružatelji usluga abortusa su obično bili neobučeni i nisu bili članovi medicinskih društava. U doba kada su vodeći doktori u zemlji pokušavali standardizirati medicinsku profesiju, ovi "neredovni" pacijenti smatrani su smetnjom za javno zdravlje.<ref name="Mohr2">{{cite book|title=Abortion in America: The Origins and Evolution of National Policy|url=https://archive.org/details/abortioninameric00jame|url-access=registration|author=James C. Mohr|year=1978|page=[https://archive.org/details/abortioninameric00jame/page/34 34]|publisher=Oxford University Press/|isbn=978-0-19-502249-0}}</ref> "Neredovne" osobe nisu bile popularne ni u formalnijoj medicinskoj profesiji jer su predstavljale konkurenciju, i to često jeftinu konkurenciju. Iako je kampanja ljekara protiv abortusa započela početkom 19. stoljeća, u Sjedinjenim Državama se malo toga promijenilo sve do nakon [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]].<ref name="Mohr3">{{cite book|title=Abortion in America: The Origins and Evolution of National Policy|url=https://archive.org/details/abortioninameric00jame|url-access=registration|author=James C. Mohr|year=1978|page=[https://archive.org/details/abortioninameric00jame/page/147 147]|publisher=Oxford University Press/|isbn=978-0-19-502249-0}}</ref> Engleski zakon o abortusu prvi put je kodificiran u zakonodavstvu prema članovima 1 i 2 [[Zakona o zlonamjernom pucanju ili ubadanju iz 1803.]]. [[prijedlog zakona]] predložio je [[vrhovni sudija Engleske i Walesa]], [[Edward Law, 1. baron Ellenborougha]] kako bi razjasnio zakon koji se odnosi na abortus i bio je prvi zakon koji ga je eksplicitno zabranio. Zakon je propisivao da je krivično djelo za bilo koju osobu izvršiti ili izazvati abortus. Kazna za izvršenje ili pokušaj izvršenja abortusa nakon [[ubrzanjwe|ubrzavanja]] bila je [[smrtna kazna]] (član 1), a u suprotnom je bila deportacija u trajanju od četrnaest godina (član 2). U Sjedinjenim Američkim Državama 19. stoljeća, abortus je bio slabo reguliran, u tradiciji engleskog običajnog prava, abortusi prije ubrzavanja smatrani su najviše prekršajem. Pokazalo se da je ove slučajeve teško procesuirati jer je svjedočenje majke obično bilo jedino sredstvo da se utvrdi kada je došlo do ubrzavanja.<ref name="Doan">{{cite book|title=Opposition and Intimidation:The abortion wars and strategies of political harassment|url=https://archive.org/details/oppositionintimi0000doan|url-access=limited|first=Alesha E. |last=Doan|year=2007|page=[https://archive.org/details/oppositionintimi0000doan/page/46 46]|publisher=University of Michigan|isbn=978-0-472-09975-7}}</ref> Zakon je izmijenjen [[Zakon o prekršajima protiv ličnosti iz 1828.|1828.]] i [[Zakon o prekršajima protiv ličnosti iz 1837.|1837.]] – potonji je uklonio razliku između žena koje su brzo zatrudnjele (kasna trudnoća) i onih koje to nisu. Također je ukinuo smrtnu, kao moguću kaznu. U drugoj polovini 19. stoljeća abortus je postao sve kažnjiviji. Jedan pisac je to opravdao tvrdnjom da se broj abortusa među udatim ženama znatno povećao 1840.<ref>[https://books.google.com/books?id=dfICAAAAYAAJ&dq=%22therapeutic%20abortion%22&pg=PA374 Transactions of the Washington Obstetrical and Gynecological Society]</ref> [[Zakon o krivičnim djelima protiv ličnosti iz 1861.]] godine stvorio je novo pripremno krivično djelo nabavke otrova ili instrumenata s namjerom izazivanja abortusa. Međutim, tokom 1860-ih usluge abortusa bile su dostupne u New Yorku, New Orleansu, Cincinnatiju, Louisvilleu, Clevelandu, Chicagu i Indianapolisu; s procjenama da je na svaka četiri živorođena djeteta dolazio jedan abortus.{{sfn|Doan|2007|p=47}} Zakoni protiv abortusa počeli su se pojavljivati u Sjedinjenim Državama od 1820-ih. Zakon [[Connecticut]]a iz 1821. bio je usmjeren protiv [[apoteka]]ra koji su prodavali otrove ženama u svrhu abortusa, a [[New York (savezna država)|New Yorku]] je abortuse nakon ubrzavanja trudnoće proglasio krivičnim djelom, a abortuse prije ubrzavanja trudnoće prekršajem, 1829.<ref>{{cite journal |first1=Suzanne M. |last1=Alford |url=http://www.law.duke.edu/shell/cite.pl?52+Duke+L.+J.+1011 |title=Is Self-Abortion a Fundamental Right? |volume=52 |journal=Duke Law Journal |pages=1011–29 |issue=5 |year=2003 |jstor=1373127 |pmid=12964572 |access-date=14. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190122060327/https://law.duke.edu/shell/cite.pl?52+Duke+L.+J.+1011 |archive-date=22. 1. 2019 }}</ref> Kriminalizacija se ubrzala od kasnih 1860-ih, naporima zabrinutih zakonodavaca, ljekara i [[Američko medicinsko udruženje|Američkog medicinskog udruženja]].<ref>{{cite web |url=http://womenshistory/od/abortionuslegal/a/abortion.htm |title=Abortion History: A History of Abortion in the United States |access-date=7. 7. 2006 |last=Lewis |first=Jone Johnson |work=Women's History section of Aboutcom|publisher=Aboutcom|archive-date=3. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170303021904/http://womenshistory/od/abortionuslegal/a/abortion.htm }}</ref> U 1873, [[Comstockov zakon]] zabranjivao je bilo kakve metode proizvodnje ili objavljivanja informacija koje se odnose na nabavku [[Pobačaj|abortusa]], [[kontracepcija|sprečavanja začeća]] i prevenciju [[venerična bolest|veneričnih bolesti]], čak i studentima medicine.<ref>DeRobigne Mortimer Bennett. (1878). [https://archive.org/stream/anthonycomstockh00bennuoft#page/1017/mode/1up ''Anthony Comstock: His Career of Cruelty and Crime. A Chapter from "Champions of the Church"'']. Retrieved 26 July 2022 – via Internet Archive.</ref> Do 1909, kazna za kršenje ovih zakona postala je novčana kazna od 5.000 dolara i do pet godina zatvora. Od 1910, gotovo svaka država imala je zakone protiv abortusa;{{sfn|Doan|2007|p=51}} oni su u najboljem slučaju bili neravnomjerno primjenjivani.<ref name="Reagan">{{cite book | last=Reagan | first=Leslie J. | title=When Abortion Was a Crime: Women, Medicine, and Law in the United States, 1867–1973 | url=https://archive.org/details/whenabortionwasc00reag_0 | url-access=registration | publisher=University of California Press | year=1997| isbn=978-0-520-21657-0 }}</ref>{{rp|80–112}} Ograničenja abortusa nisu nova, ali su se povećala i proširila na mjesta gdje ih prije nije bilo.<ref>{{Cite journal|last1=Mucciaroni |first1=Gary |last2=Ferrailo |first2=Kathleen |last3=Rubado |first3=Meghan |year=2019 |title= Framing Morality Policy Issues: State Legislative Debates on Abortion Restrictions |journal= Policy Sciences |volume=52 |issue=2 |pages=171–189 |doi=10.1007/S11077-018-9336-2 }}</ref> Danas je došlo do povećanja broja zakona koji ograničavaju njegu u vezi s abortusom na više načina nego što je to ranije bio slučaj, a postoji i trend prema zakonima i zakonodavstvu koji ograničavaju abortus.<ref name="ReferenceA">{{Cite journal|last1=Beckman |first1=Linda J. |year=2016|title=Abortion in the United States: The Continuing Controversy |journal=Feminism & Psychology |volume=27 |issue=1 |pages=101–113 |doi=10.1177/0959353516685345 }}</ref> Negativno uokviravanje abortusa doprinijelo je današnjem trendu ka anti-abortusnom zakonodavstvu. Bitka protiv abortusa u Sjedinjenim Državama može se uglavnom posmatrati kao bitka suprotstavljenih ideologija.<ref name="ReferenceA"/> Zagovornici protiv abortusa vjeruju da život počinje [[začeće]]m, tako da legalizovani abortus predstavlja prijetnju društvenim, moralnim i vjerskim vrijednostima.<ref name="ReferenceA"/> Međutim, zagovornici abortusa smatraju legalizovani abortus kontrolom žene nad svojim tijelom i pristupom sigurnoj reproduktivnoj njezi.<ref name="ReferenceA"/> U Sjedinjenim Državama danas, nakon slučaja Dobbs protiv Jackson Women's Health Organization, mnoge države su zabranile abortus i ciljaju na pružatelje usluga abortusa. U tim državama gdje je abortus zabranjen, ginekolozima je zabranjeno da nude abortuse ili jednostavno ne nude usluge, osim u vrlo ograničenim i određenim okolnostima, te čak ne daju svojim pacijentima upute drugim kliničarima ili online resursima koji se bave abortusom.<ref name="ReferenceB">{{Cite conference|last1=Federiksen |first1=Brittni |last2=Ranji |first2=Ranji |last3=Gomez |first3=Ivette |last4=Salganicoff |first4=Alina |title=A National Survey of OBGYNs' Experiences After Dobbs |publisher=KFF |location=San Francisco, CA |year=2023 }}</ref> Razlog zašto se ove usluge ne nude proizlazi iz činjenice da mnoge institucije koje zapošljavaju ove ginekologe imaju politike protiv izvođenja abortusa ili prekida trudnoće, što nameće previše zakonskih propisa koji se odnose na njegu vezanu za abortus.<ref name="ReferenceB"/> Ginekolozi su izjavili da je njihova praksa pogođena i da su se njihovi odnosi s pacijentima pogoršali otkako je donesena odluka u slučaju Dobbs.<ref name="ReferenceB"/> Nasuprot tome, u Francuskoj su se društvene percepcije abortusa počele mijenjati. U prvoj polovini 19. stoljeća, abortus se smatrao posljednjim utočištem za trudne, ali neudate žene. Kako su pisci počeli pisati o abortusu u smislu planiranja porodice za udane žene, praksa abortusa je rekonceptualizirana kao logično rješenje za [[neželjena trudnoća|neželjene trudnoće]] koje su rezultat neefikasnih kontraceptiva.<ref name="mclaren-french">{{Cite journal|last=McLaren |first=Angus |date=Spring 1978 |title=Abortion in France: Women and the Regulation of Family Size 1800–1914 |journal=French Historical Studies |volume=10 |issue=3 |pages=461–484 [469] |quote=Increasingly, writers in the latter half of the nineteenth century no longer referred to abortion as a last resort for the single, seduced girl but as a family planning measure employed by the married woman. As a result the very nature of the idea and practice of abortion was transformed. |doi=10.2307/286340 |pmid=11614490 |publisher=Duke University Press |jstor=286340}}</ref> Formulacija abortusa kao oblika planiranja porodice za udate žene postala je "zamisliva" jer su se i medicinski i nemedicinski praktičari složili oko relativne sigurnosti postupka.<ref name="mclaren-french"/> {{glavni|Ilegalna operacija (eufemizam)}} ===Metodi abortusa u 19. i 20. vijeku=== [[Datoteka:FrenchPeriodicalPills-January61845,BostonDailyTimes.jpg|thumb|right|200px| Reklama iz 1845. za "Francuske periodične pilule" upozorava na upotrebu od strane žena koje bi mogle biti "en ciente [''sic'']" ("''enceinte''" je francuski za "trudnu").]] U [[New York]]u je hirurški abortus u 19. stoljeću nosio stopu smrtnosti od 30%, bez obzira na bolničko okruženje, a Američko medicinsko udruženje pokrenulo je kampanju protiv abortusa koja je rezultirala time da je abortus postao isključivi domen ljekara. {{sfn|Doan|2007|p=47}} Rad objavljen 1870. o uslugama abortusa koje se mogu naći u Syracuseu, New York, zaključio je da je metod koji se tamo najčešće praktikovao u to vrijeme bilo ispiranje unutrašnjosti maternice ubrizgavanjem vode. Autor članka, Ely Van de Warkle, tvrdio je da je ovaj postupak bio pristupačan čak i sluškinji, jer ga je jedan muškarac u gradu nudio za 10 dolara na rate.<ref>{{Cite book|first=Ely |last=Van de Warker |year=1870 |title=The detection of criminal abortion and a study of fœticidal drugs |url=https://archive.org/details/detectionofcrimi00vanduoft |publisher=James Campbell |location=Boston |access-date=14. 12. 2008}}</ref> Druge cijene koje su, prema izvještajima, naplaćivali pružatelji usluga abortusa u 19. stoljeću bile su mnogo veće. U Britaniji je to moglo koštati od 10 do 50 gvineja, ili 5% godišnjeg dohotka domaćinstva niže srednje klase.<ref name="potts" /> Od 1870. u Engleskoj je zabilježen stalan pad nataliteta, koji neki komentatori nisu povezivali s porastom upotrebe umjetne kontracepcije, već s tradicionalnijim metodama poput prekida odnosa i apstinencije. To je bilo povezano s promjenama u percepciji relativnih troškova odgoja djece. Naravno, žene su se suočile s neželjenim trudnoćama. Sredstva za abortus su diskretno reklamirana i postojala je znatna količina folklora o metodama izazivanja pobačaja. Među ženama radničke klase bili su popularni nasilni purgativi, menta (Mentha pulegium pennyroyal), aloja i terpentin. Ostali metodi za izazivanje pobačaja bili su vrlo vruće kupke i džin, ekstremni napor, kontrolirani pad niz stepenice ili veterinarski lijekovi. Takozvani "ulični" abortusi bili su prilično česti, iako su njihovi krvavi napori mogli biti fatalni. Procjene broja ilegalnih abortusa izvršenih u Engleskoj uveliko su varirale: prema jednoj procjeni, 100.000 žena pokušalo je izazvati pobačaj 1914, obično lijekovima. Nalet neobjašnjivih pobačaja u [[Sheffield]]u u [[Engleska|Engleskoj]] pripisan je trovanju olovom uzrokovanom metalnim cijevima koje su napajale grad vodom. Ubrzo su žene počele koristiti diahilonat, supstancu s visokom koncentracijom olova, kao abortivno sredstvo. 1898, jedna žena je priznala da je koristila diakilone za izazivanje pobačaja.<ref name=potts/> Upotreba diakilona postala je raširena u [[Midlands|Engleskom Midlandsu]] sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Kriminalistička istraga jednog abortusera u [[Calgary]]iju, [[Alberta]] 1894. otkrila je putem [[hemijska analiza|hemijske analize]] da je mješavina koju je dao čovjeku koji je tražio abortivno sredstvo sadržavala [[Lytta vesicatoria|špansku mušicu]].<ref name=ccha>{{Cite journal |last=Beahen |first=William |year=1986 |title=Abortion and Infanticide in Western Canada 1874 to 1916: A Criminal Case Study |journal=Historical Studies |volume=53 |pages=53–70 |publisher=The Canadian Catholic Historical Association |url=http://www.umanitoba.ca/colleges/st_pauls/ccha/Back%20Issues/CCHA1986/Beahan.htm |access-date=10. 12. 2008 |archive-date=2. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090202122325/http://www.umanitoba.ca/colleges/st_pauls/ccha/Back%20Issues/CCHA1986/Beahan.htm |url-status=dead }}</ref> Dr. Evelyn Fisher Midland je pisao o tome kako su žene koje su živjele u rudarskom gradu u [[Vels]]u tokom 1920-ih koristile svijeće namijenjene za rimokatoličke ceremonije kako bi proširile grlić maternice u nastojanju da samoizazivaju [[pobačaj]].<ref name=potts/> Slično tome, upotreba svijeća i drugih predmeta, kao što su stakleni štapići, držači za [[olovka|olovke]], pegle za kosu, kašike, štapići, [[nož]]evi i [[kateter]]i, zabilježena je tokom 19. stoljeća u Sjedinjenim Državama.<ref name="king">{{Cite journal|author=King CR |title=Abortion in nineteenth century America: a conflict between women and their physicians |journal=Women's Health Issues |volume=2 |issue=1 |pages=32–9 |year=1992 |pmid=1628000 |doi=10.1016/S1049-3867(05)80135-5 |url=http://www.popline.org/docs/076577 |access-date=10. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090202135921/http://www.popline.org/docs/076577 |archive-date=2. 2. 2009 |url-access=subscription }}</ref> Kaže se da su žene [[Jevreji|jevrejskog porijekla]] u Donjem East Sideu, [[Manhattan]]u, prenijele drevni indijski običaj sjedenja iznad lonca s parom u rano 20. stoljeće.<ref name=yale/> Neki komentatori su tvrdili da je abortus ostao opasan postupak do početka 20. stoljeća, opasniji od porođaja do otprilike 1930.<ref>Abortion was more dangerous than childbirth throughout the 19th century. By 1930, medical procedures had improved for both childbirth and abortion but not equally, and induced abortion in the first trimester had become safer than childbirth. In 1973, ''Roe vs. Wade'' acknowledged that abortion in the first trimester was safer than childbirth.<br />{{•}}{{cite book |title=Time communication 1940–1989: retrospective |publisher=Time Inc. |year=1989 |chapter=The 1970s |quote=Blackmun was also swayed by the fact that most abortion prohibitions were enacted in the 19th century when the procedure was more dangerous than now.}}<br />{{•}}{{cite book |last=Will |first=George |title=Suddenly: the American idea abroad and at home, 1986–1990 |publisher=Free Press |year=1990 |page=[https://archive.org/details/suddenlyamericangwill00will/page/312 312] |isbn=0-02-934435-2 |url=https://archive.org/details/suddenlyamericangwill00will/page/312 }}<br />{{•}}{{cite web |url=http://www.policyalmanac.org/culture/archive/crs_abortion_overview.shtml |title=Abortion Law Development: A Brief Overview |last1=Lewis |first1=J. |last2=Shimabukuro |first2=Jon O. |publisher=Congressional Research Service |date=28. 1. 2001 |access-date=1. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514133610/http://www.policyalmanac.org/culture/archive/crs_abortion_overview.shtml |archive-date=14. 5. 2011 }}<br />{{•}}{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=EHj_0R2rbxAC&pg=PA1 |page=1 |title=Encyclopedia of American law |last=Schultz |first=David Andrew |publisher=Infobase Publishing |year=2002 |isbn=0-8160-4329-9 }}<br />{{•}}{{cite journal |title=Pregnancy termination |journal=Population Reports |author=Population Information Program, George Washington University |author2=Dept. of Medical and Public Affairs, Johns Hopkins University |publisher=Population Information Program, The Johns Hopkins University |year=1980 |number=7}}<br />{{•}}{{cite web |title=Birthing a Nation: Fertility Control Access and the 19th Century Demographic Transition |last=Lahey |first=Joanna N. |publisher=Pomona College |date=24. 9. 2009 |url=http://economics.pomona.edu/colloquium/ |work=Colloquium |access-date=4. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110815111454/http://economics.pomona.edu/colloquium/ |archive-date=15. 8. 2011 }}</ref> Ali drugi su rekli da su u 19. stoljeću rani abortusi u higijenskim uslovima u kojima su babice obično radile bili relativno sigurni.<ref name=GordonMoral>{{cite book | last = Gordon | first = Linda | title = The Moral Property of Women | url = https://archive.org/details/moralpropertyofw0000gord_l0f6 | publisher = University of Illinois Press | year = 2002 | isbn = 0-252-02764-7 }}</ref>{{rp|25|}}<ref>{{citation | last = Solinger | first = Rickie | contribution = Introduction | editor-last = Solinger | editor-first = Rickie | title = Abortion Wars: A Half Century of Struggle, 1950-2000 | pages = [https://archive.org/details/abortionwarshalf0000soli/page/1 1–9] | publisher = University of California Press | year = 1998 | isbn = 978-0-520-20952-7 | url = https://archive.org/details/abortionwarshalf0000soli/page/1 }}</ref>{{rp|4}}<ref name="Charles C. Thomas">{{cite book | last1 = Bates | first1 = Jerome E. | last2 = Zawadzki | first2 = Edward S. | title = Criminal Abortion: A Study in Medical Sociology | publisher = Charles C. Thomas | year = 1964 | isbn = 978-0-398-00109-4 }}</ref>{{rp|59}}<ref name="Taussig 1936">{{cite book | last = Taussig | first = Frederick J. | title = Abortion Spontaneous and Induced: Medical and Social Aspects | publisher = C. V. Mosby | year = 1936 }}</ref>{{rp|223}}<ref name="Lee 1838 351–353">{{citation | last=Lee | first=Charles A. | title=Report of a trial for murder | journal=American Journal of the Medical Sciences |year=1838|volume=XXII|pages=351–353}}</ref><ref name="Bailey 1896 144–150">{{citation | last=Bailey | first=Benjamin | title=Induction of abortion and premature labor | journal=North American Journal of Homeopathy | year=1896|volume=XI|issue=3|pages=144–150}}</ref><ref>{{citation | last=Simpson | first=Keith | title=Forensic Medicine | publisher=Edward Arnold Publishers | year=1947 | pages=173–174}}</ref> Osim toga, neki autori su pisali da je, uprkos poboljšanim medicinskim procedurama, period od 1930-ih do legalizacije također obilježen revnosnijim provođenjem zakona protiv abortusa, a istovremeno i sve većom kontrolom pružatelja usluga abortusa od strane organiziranog kriminala.<ref name="Reagan"/><ref>{{cite book | last=Evans | first=Max | title=Madam Millie: Bordellos from Silver City to Ketchikan | url=https://archive.org/details/madammillieborde0000evan | publisher=University of New Mexico Press | year=2002 | pages=[https://archive.org/details/madammillieborde0000evan/page/208 209]–218, 230, 267–286, 305}}</ref><ref>{{cite book | last=Donner | first=James | title=Women in Trouble: The Truth about Abortion in America | publisher=Monarch Books | year=1959}}</ref><ref>{{cite book | last=Oakley | first=Ann | title=The Captured Womb | url=https://archive.org/details/capturedwombhist0000oakl | publisher=Basil Blackwell | year=1984 | page=[https://archive.org/details/capturedwombhist0000oakl/page/90 91]}}</ref><ref>{{cite book | last=Solinger | first=Rickie | title=The Abortionist: A Woman Against the Law | url=https://archive.org/details/abortionistwoman0000soli | publisher=The Free Press | year=1994 | pages=xi, 5, 16–17, 157–175}}</ref> ===Oglašavanje abortivnih sredstava i usluga abortusa=== [[Datoteka:Beecham's pills advert.jpg|thumb|right| Sugestivna reklama za upotrebu [[Beechamove pilule|Beechamovih pilula]] kao abortivnog sredstva. Tekst na dnu navodi da pilule "pomažu prirodi u njenim čudesnim funkcijama".]] Uprkos zabranama donesenim s obje strane Atlantskog okeana, pristup abortusu se nastavio, kao što bi sugeriralo prikriveno oglašavanje usluga abortusa, uređaja za izazivanje abortusa i abortivnih lijekova u [[Viktorijansko doba]].<ref name=history2>{{cite web|url=http://users.telerama.com/~jdehullu/abortion/abhist.htm |title=Histories of Abortion |first=James |last=DeHullu |access-date=11. 12. 2008| archive-url = https://web.archive.org/web/20081118194538/http://users.telerama.com/~jdehullu/abortion/abhist.htm| archive-date=18. 11. 2008}}</ref> Očigledni štampani oglasi ove prirode pronađeni su u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]],<ref name=libraryofcongress>{{cite web|url=http://memory.loc.gov/ammem/awhhtml/awser2/advertisement.html |title=Product Advertisements |work=American Women |year=2001 |publisher=Library of Congress |access-date=11. 12. 2008}}</ref> [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]],<ref name=potts/> i [[Kanada|Kanadi]].<ref name="mclaren-canada">{{Cite journal|last=McLaren |first=Angus |title=Birth control and abortion in Canada, 1870–1920 |url=https://archive.org/details/sim_canadian-historical-review_1978-09_59_3/page/318 |journal=Canadian Historical Review |volume=59 |issue=3 |pages=319–40 |year=1978 |pmid=11614314 |doi=10.3138/CHR-059-03-02 |s2cid=26629671 }}</ref> Autorica u ''British Medical Journal'' koja je 1868. odgovorila na oglase u [[novine|novinama]] koji su nudili pomoć ženama koje su bile "privremeno neraspoložene" otkrila je da je više od polovine njih zapravo promoviralo abortus.<ref name=potts/> Nekoliko primjera tajno reklamiranih abortivnih sredstava uključuju "Farrerove katoličke pilule", "Hardyjev ženski prijatelj", "Dr. Peterove francuske obnavljajuće pilule", "[[Lydia Pinkham]]in biljni spoj",<ref name=victorianpills>{{Cite news|first=Barbara |last=Black |title=Women win back reproductive rights |url=http://www.nsnews.com/issues00/w112700/opinion/editorial/black.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20040819235658/http://www.nsnews.com/issues00/w112700/opinion/editorial/black.html |archive-date=19. 8. 2004 |work=North Shore News |publisher=Lower Mainland Publishing Group |location=North Vancouver (district municipality)|North Vancouver, British Columbia |date=27. 11. 2000 |access-date=11. 12. 2008}}</ref> i lunarne pilule "Madame Drunetteine".<ref name=potts/> [[Patentni lijek]]ovi koji su tvrdili da liječe "ženske tegobe" često su sadržavali sastojke poput [[Mentha pulegium|penirojal]], [[tansy]] i [[Juniperus|savin]]. Abortivni proizvodi prodavani su pod obećanjem "obnavljanja ženske regularnosti" i "uklanjanja svake nečistoće iz sistema".<ref name=victorianpills/> U žargonu takvog oglašavanja, "neredovnost", "opstrukcija", "supresija menstruacije" i "kašnjenje menstruacije" shvaćeni su kao [[eufemizam]]ske reference na stanje trudnoće. Kao takvi, neki abortivni lijekovi su se prodavali kao [[menstruacija|regulatori menstruacije]]<ref name=king/> [[Beechamove pilule]] su se prodavale prvenstveno kao [[laksativ]] od 1842. Izumio ih je [[Thomas Beecham]] iz [[St Helens, Lancashire]], [[Engleska]]. Pilule su bile kombinacija [[aloe]], [[đumbir]]a i [[sapun]]a, s nekim drugim, manje važnim sastojcima. Popularnost pilula proizvela je širok spektar svjedočanstava koja su korištena u oglašavanju. Pjesnik [[William Topaz McGonagall]] napisao je pjesmu u kojoj je reklamirao pilule, dajući svoju preporuku u stihovima.<ref>{{Cite web |url=http://www.mcgonagall-online.org.uk/poems/opgbeechams.htm |title=McGonagall Online – Beecham's Pills |access-date=12. 12. 2025 |archive-date=27. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927015503/http://www.mcgonagall-online.org.uk/poems/opgbeechams.htm |url-status=dead }}</ref> Beecham's expenditure on advertising went from £22,000 to £95,000 in the 1880s.<ref>{{cite book|author1=T. C. Barker |author2=R Harris |title=A Merseyside Town in the Industrial Revolution 1750–1900|publisher=Liverpool University Press|year=1954|pages=378–9}}</ref> U reklami iz 1897. u izdanju „Christian Herald“ za [[Dijamantski jubilej kraljice Viktorije]] pisalo je: „Vrijedi gvineju po kutiji. Beechamove pilule za sve žučne i nervne poremećaje kao što su [[mučnina]], [[glavobolja]], [[zatvor (probava)|zatvor]], slab [[želudac]], oštećena probava, poremećaj jetre i ženske bolesti. Prodaja sada iznosi šest miliona kutija godišnje.“ Tekst je štampan pored slike mlade žene na plaži i imao je natpis „Šta govore divlji talasi? Isprobajte Beechamove pilule.“<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=-EOmAAAACAAJ|title=Interception of Pregnancy: Post-Conceptive Fertility Control, Emmenology Revisited|author=Geoffrey Davis|year=1974|publisher=HarperCollins Publishers Australia|isbn=978-0-207-95563-1}}</ref> [[Datoteka:National Police Gazette Restell.jpg|thumb|left|200px|""Žena koja vrši abortus". [[Madame Restell]] je prikazana kao [[negativac|negativka]] u primjerku ''National Police Gazette'' iz 1847.]] "Biseri zdravlja starog dr. Gordona", koje je proizvela [[farmaceutska kompanija]] u [[Montréal|Montrealu]], "liječe sve supresije i nepravilnosti" ako se "koriste mjesečno"".<ref name=bedroom>{{Cite book |first=Angus |last=MacLaren |author2=Arlene Tigar MacLaren |title=The bedroom and the state: the changing practices and politics of contraception and abortion in Canada, 1880–1980 |publisher=McClelland & Stewart |location=Toronto |year=1986 |isbn=0-7710-5532-3 |oclc=256809754 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/bedroomstatechan0000mcla_v4w5 }}</ref> Međutim, nekoliko reklama je eksplicitno upozoravalo na upotrebu njihovog proizvoda od strane žena koje su trudne ili je navodilo pobačaj kao neizbježnu nuspojavu. Tekst za "Dr. Peter's French Renovating Pills" savjetovao je: "..trudnice ih ne bi trebale koristiti, jer neizbježno izazivaju pobačaj..", a i "Dr. Monroe's French Periodical Pills" i "Dr. Melveau's Portuguese Female Pills" su "sigurno izazvale pobačaj".<ref name=potts/> F.E. Karn, muškarac iz Toronta, 1901. upozorio je žene koje su mislile da su trudne da ne koriste [[pilula|pilule]] koje je reklamirao kao "Friar's French Female Regulator" jer će "brzo obnoviti menstrualne sekrete".<ref name=bedroom/> Historičarka [[Ann Hibner Koblitz]] komentira da bi "kupci iz devetnaestog stoljeća shvatili ovo 'upozorenje' tačno onako kako su prodavači namjeravali: kao reklamu za abortivni preparat."<ref name="ahk">{{cite book|last=Koblitz|first=Ann Hibner|title=Sex and Herbs and Birth Control: Women and Fertility Regulation Through the Ages|publisher=Kovalevskaia Fund|year=2014}}</ref>{{rp|44}} Sredinom 1930-ih, abortivni lijekovi su se u Sjedinjenim Državama prodavali ženama od strane raznih kompanija pod raznim nazivima kao što su Molex Pills i Cote Pills. Budući da su kontracepcijska sredstva i abortivni lijekovi u to vrijeme bili ilegalni za prodaju, nuđeni su ženama koje su "odgodile porođaj". Preporučena doza je bila sedam zrna [[ergotin]]a dnevno. Ove pilule su uglavnom sadržavale sastojke poput ergotina, [[aloja|aloje]] i crnog [[kukurijek]]a. Učinkovitost i sigurnost ovih pilula nisu poznate. 1940. FTC (Federalna trgovinska komisija)<ref>{{cite journal |author=Federal Trade Commission |title=In the matter of Western Refining company, Inc, trading as the Motex company and Cote products company |journal=Federal Trade Commission Decisions |url=https://www.ftc.gov/system/files/documents/commission_decision_volumes/volume-30/vol30.pdf |volume=30 |pages=833–838 |date=decembar 1939 – May 1940}}</ref> smatrali su ih nesigurnim i neefikasnim te su zahtijevali da te kompanije prestanu prodavati ove proizvode. Poznati primjer stručnjakinje za abortuse iz viktorijanskog doba bila je [[Madame Restell]], ili Ann Lohman, koja je tokom četrdeset godina ilegalno pružala i hirurške abortuse i abortivne tablete na sjeveru Sjedinjenih Država. Svoj posao je započela u New Yorku tokom 1830-ih, a do 1840-ih proširila se i na [[franšiza|franšize]] u [[Boston]]u i [[Philadelphija|Philadelphiji]]. Procjenjuje se da su do 1870. njeni godišnji troškovi samo na oglašavanje iznosili 60.000 dolara.<ref name="potts"/> Zbog svog ugleda, „restellizam“ je postao sinonim za abortus.<ref>{{cite news|last1=Dannenfelser|first1=Marjorie|title=The Suffragettes Would Not Agree With Feminists Today on Abortion|url=https://time.com/4093214/suffragettes-abortion/|access-date=4. 11. 2015|magazine=TIME|date=4. 11. 2015|archive-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151106015742/http://time.com/4093214/suffragettes-abortion/|url-status=dead}}</ref> [[Datoteka:1858AbortionAdReprint.jpg|thumb|200px|right|"Reklamni tekst dr. Millera za ženske mjesečne praškove" ponovno objavljen u članku iz 1858. u kojem se osuđuje takvo oglašavanje.]] Jedan oglas za Restellove medicinske usluge, objavljen u ''New York Sun'', obećavao je da ona može ponuditi "najstrožu povjerljivost u vezi s tegobama vezanim za ženski organizam" i da je njeno "iskustvo i znanje u liječenju slučajeva ženske nepravilnosti takvo da je potrebno samo nekoliko dana da se postigne savršeno izlječenje".<ref name=restell1>{{Cite book|last=Olasky |first=Marvin N. |author-link=Marvin Olasky |chapter=Crusading on Social and Political Issues: Personalization and {{sic|Pe|sistence|nolink=y}} |chapter-url=http://www.worldmag.com/world/olasky/Prodigal/c11.html |title=Prodigal press: the anti-Christian bias of the American news media |publisher=Crossway Books |location=[[Wheaton, Illinois]] |year=1988 |isbn=0-89107-476-7 |oclc=17865217 |url=https://archive.org/details/prodigalpressant00olas |access-date=11. 12. 2008 }}</ref> U drugom pismu, upućenom udatim ženama, postavljeno je pitanje: "Je li onda poželjno da roditelji proširuju svoje porodice, bez obzira na posljedice po njih same ili dobrobit njihove djece, kada je jednostavan, lak, zdrav i siguran lijek pod našom kontrolom?"<ref name=restell2>{{Cite journal|last=Richardson |first=Cynthia Watkins |year=2002 |title=In the Eye of Power: The Notorious Madam Restell |journal=Khronikos |publisher=University of Maine|url=http://www.umaine.edu/khronikos/docs/papers/archive/richardson.pdf |access-date=11. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081217025152/http://www.umaine.edu/khronikos/docs/papers/archive/richardson.pdf |archive-date=17. 12. 2008 }}</ref> Reklame za "Ženske mjesečne regulirajuće pilule" koje je također prodavala obećavale su da će riješiti "sve slučajeve supresije, neredovnosti ili prestanka menstruacije, ma koliko uporni bili".<ref name=restell1/> Madame Restell bila je predmet kritika i u uglednim i u jeftinim novinama. Prvi put je uhapšena 1841, ali tek njeno posljednje hapšenje od strane Anthonyja Comstocka dovelo je do njenog samoubistva na dan suđenja 1. aprila 1878.<ref name=restell2/> Takvo oglašavanje izazvalo je kritike [[badriljekarstvo|nadriliječništva]] i [[nemoral]]a. Sigurnost mnogih lijekova bila je sumnjiva, a efikasnost drugih nepostojeća.<ref name=king/> Horace Greeley, u uvodniku za New York Herald napisanom 1871, osudio je abortus i njegovu promociju kao "zloglasan i nažalost uobičajen zločin – toliko uobičajen da pruža unosnu podršku redovnom cehu profesionalnih ubica, toliko siguran da njegovi počinitelji reklamiraju svoj poziv u novinama".<ref name=libraryofcongress/> Iako su novine u kojima je Greeley pisala prihvatale takve oglase, druge, poput ''New York Tribune'', odbile su ih štampati.<ref name=libraryofcongress/> [[Elizabeth Blackwell (doktorica)|Elizabeth Blackwell]], prva žena koja je stekla titulu [[doktor medicine|doktora medicine]] u Sjedinjenim Državama, također je jadikovala kako su takvi oglasi doveli do savremene sinonimnosti "ženskog ljekara" sa "abortivista".<ref name=libraryofcongress/> ===Prekretnica u zakonodavstvu o abortusu=== [[Datoteka:Stella Browne.gif|thumb|right|Feministkinja [[Stella Browne]] bila je glavna figura u kampanji za liberalizaciju zakona o abortusu.]] Reklamiranje abortivnih sredstava bilo je vrlo učinkovito u Sjedinjenim Američkim Državama, iako očigledno manje učinkovito širom [[Atlantski okean|Atlantika]]. Savremene procjene stope abortusa sredinom 19. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama sugeriraju da je između 20% i 25% svih [[trudnoća]] u Sjedinjenim Američkim Državama tokom tog doba završilo abortusom.<ref name="Mohr4">{{cite book|title=Abortion in America: The Origins and Evolution of National Policy|url=https://archive.org/details/abortioninameric00jame|url-access=registration|author=James C. Mohr|year=1978|pages=[https://archive.org/details/abortioninameric00jame/page/76 76–82]|publisher=Oxford University Press/|isbn=978-0-19-502249-0}}</ref> U ovom periodu je također došlo do značajne promjene u broju onih koji su podvrgavali abortus. Prije početka 19. stoljeća, većinu abortusa su tražile neudate žene koje su zatrudnjele [[brak|van braka]]. Međutim, od 54 slučaja abortusa objavljenih u američkim medicinskim časopisima između 1839. i 1880, više od polovine su tražile udate žene, a od udatih žena preko 60% je već imalo barem jedno dijete.<ref name="Mohr5">{{cite book|title=Abortion in America: The Origins and Evolution of National Policy|url=https://archive.org/details/abortioninameric00jame|url-access=registration|author=James C. Mohr|year=1978|pages=[https://archive.org/details/abortioninameric00jame/page/100 100–101]|publisher=Oxford University Press/|isbn=978-0-19-502249-0}}</ref> U [[Era Rekonstrukcije|eri nakon Građanskog rata]], veliki dio krivice pripisan je rastućem [[Pokret za ženska prava|Pokretu za ženska prava]]. Mnoge feministkinje tog doba bile su protiv abortusa.<ref>Gordon, Sarah Barringer. [https://books.google.com/books?id=Kg4PAtekGoAC&pg=PA67 "Law and Everyday Death: Infanticide and the Backlash against Woman's Rights after the Civil War"]. ''Lives of the Law''. Austin Sarat, Lawrence Douglas, and Martha Umphrey, Editors. (University of Michigan Press 2006) p.67</ref><ref name="Schiff">Stacy Schiff. [https://www.nytimes.com/2006/10/13/opinion/13schiff.html?_r=2&oref=slogin&pagewanted=print "Desperately Seeking Susan"]. October 13, 2006 ''The New York Times'', Retrieved February 5, 2009.</ref> U knjizi ''Revolucija''', koju su vodile [[Elizabeth Cady Stanton]] i [[Susan B. Anthony]], anonimna saradnica potpisana sa "A" pisala je 1869. o toj temi, tvrdeći da umjesto pukog pokušaja donošenja zakona protiv abortusa, mora se riješiti i korijenski uzrok. Samo donošenje zakona protiv abortusa, kako je navela autorica, "bilo bi samo košenje vrha štetnog korova, dok korijen ostaje. [..] Bez obzira na motiv, ljubav prema lagodnosti ili želju da se nerođeni nevini spase od patnje, žena je strašno kriva koja počini djelo. To će opteretiti njenu savjest u životu, opteretiće njenu dušu u smrti; Ali oh! tri puta je krivlji onaj koji ju je doveo do očaja koji ju je natjerao na zločin."<ref name="Schiff" /><ref name=prolifequakers>{{cite web | title=Marriage and Maternity | url=http://www.prolifequakers.org/susanb.htm | work=The Revolution | publisher=Susan B. Anthony| date=8. 7. 1869 | access-date=21. 4. 2009 | archive-date=19. 3. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190319124548/http://www.prolifequakers.org/susanb.htm }}</ref><ref>Susan B. Anthony, [http://honors.syr.edu/Courses/03-04/wsp200/july81869.html "Marriage and Maternity"], {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111005033006/http://honors.syr.edu/Courses/03-04/wsp200/july81869.html |date=5. 10. 2011 }} ''The Revolution'' (1869-07-08), via University Honors Program, Syracuse University.</ref><ref>Federer, William. ''[https://books.google.com/books?id=8GebI40OvYAC&dq=%22woman+is+awfully+guilty+who+commits+the+deed%22&pg=PA81 American Minute]'', page 81 (Amerisearch 2003).</ref> Za mnoge feministkinje ovog doba, abortus se smatrao nepoželjnom nužnošću koju su ženama nametnuli nepromišljeni muškarci.<ref name="Mohr6">{{cite book|title=Abortion in America: The Origins and Evolution of National Policy|url=https://archive.org/details/abortioninameric00jame|url-access=registration|author=James C. Mohr|year=1978|page=[https://archive.org/details/abortioninameric00jame/page/110 110]|publisher=Oxford University Press/|isbn=978-0-19-502249-0}}</ref> Čak je i krilo feminističkog pokreta koje se bavilo "slobodnom ljubavlju" odbilo zagovarati abortus i tretiralo je praksu kao primjer užasnih krajnosti do kojih moderni brak dovodi žene.<ref name="Mohr8">{{cite book|title=Abortion in America: The Origins and Evolution of National Policy|url=https://archive.org/details/abortioninameric00jame|url-access=registration|author=James C. Mohr|year=1978|page=[https://archive.org/details/abortioninameric00jame/page/112 112]|publisher=Oxford University Press/|isbn=978-0-19-502249-0}}</ref> Silovanje u braku i zavođenje neudatih žena bile su društvene bolesti za koje su feministkinje vjerovale da uzrokuju potrebu za abortusom, jer muškarci nisu poštovali pravo žena na apstinenciju.<ref name="Mohr8"/> Socijalistkinje feministkinje su bile sklonije razumijevanju potrebe za opcijama abortusa za siromašne, a zapravo su i socijalističke feministkinje doktorice, poput [[Marie Equi]], Madeleine Pelletier i Williama J. Robinsona, same izvodile jeftine ili besplatne abortuse za siromašne žene.<ref>{{cite book|last=Allen|first=Ann Taylor|title=Feminism and Motherhood in Western Europe, 1890–1970|publisher=Palgrave Macmillan|year=2005|pages=98, 173, 218}}</ref><ref>{{citation|last=Krieger|first=Nancy|title=Queen of the Bolsheviks: The Hidden History of Dr. Marie Equi|journal=Radical America|volume=17|issue=5|year=1983|pages=54–73|pmid=11618009}}</ref><ref>{{cite book|last=Robinson|first=William J.|title=Doctor Robinson and Saint Peter: How Dr. Robinson Entered the Heavenly Gates and Became St. Peter's Assistant|publisher=Eugenics Publishing|year=1931|page=25}}</ref> ===Kampanja za reformu zakona o abortusu=== Pokret za liberalizaciju zakona o abortusu pojavio se 1920-ih i 30-ih kao dio rastućeg feminističkog aktivizma koji je već rezultirao pobjedama u oblasti [[kontrola rađanja|kontrole rađanja]]. Aktivistkinje, uključujući [[Marie Stopes]] u Engleskoj i [[Margaret Sanger]] u SAD-u, uspjele su da ovo pitanje iznesu na vidjelo, te su osnovane klinike za kontracepciju koje su nudile savjete o planiranju porodice i kontracepcijske metode ženama u potrebi. Godine 1929, u Britaniji je usvojen [[Zakon o očuvanju života dojenčadi iz 1929.|Zakon o očuvanju života dojenčadi]], kojim je izmijenjen zakon ([[Zakon o prekršajima protiv osobe iz 1861.]]) tako da abortus izvršen u dobroj vjeri, isključivo s ciljem očuvanja života majke, ne bi bio prekršaj.<ref>[[Hansard HL. Vol 72. [https://web.archive.org/web/20220216120020/https://api.parliament.uk/historic-hansard/lords/1928/nov/22/preservation-of-infant-life-bill-hl Col 269].</ref> [[Stella Browne]] bila je vodeći zagovornik kontracepcije, koji se sve više počeo baviti spornijim pitanjem abortusa 1930-ih. Browneovina uvjerenja bila su pod jakim uticajem rada [[Havelock Ellis|Havelocka Ellisa]], [[Edward Carpenter|Edwarda Carpentera]] i drugih seksologa.<ref name="Hall">{{cite book|last=Hall|first=Lesley|title=The Life and Times of Stella Browne: Feminist and Free Spirit|url=https://archive.org/details/lifetimesofstell0000hall|year=2011|pages=[https://archive.org/details/lifetimesofstell0000hall/page/26 27]–178}}</ref> Došla je do čvrstog uvjerenja da zaposlene žene trebaju imati izbor da zatrudne i da prekinu trudnoću dok rade u užasnim okolnostima koje okružuju trudnicu koja je i dalje morala obavljati teške fizičke poslove tokom trudnoće.<ref>Jones, Greta. "Women and eugenics in Britain: The case of Mary Scharlieb, Elizabeth Sloan Chesser, and Stella Browne." ''[[Annals of Science]]'' 52 no. 5 (1995):481–502</ref> U ovom slučaju, tvrdila je da bi ljekari trebali davati besplatne informacije o kontracepciji ženama koje žele da znaju o tome. To bi ženama dalo kontrolu nad vlastitim okolnostima i omogućilo im da odluče žele li biti majke ili ne.<ref>{{cite book|last=Rowbotham|first=Sheila|title=A New World for Women: Stella Browne, social feminist|url=https://archive.org/details/newworldforwomen0000rowb|year=1977|pages=[https://archive.org/details/newworldforwomen0000rowb/page/66 66]–67}}</ref> Krajem 1920-ih, Browne je započela turneju predavanja po Engleskoj, pružajući informacije o svojim uvjerenjima o potrebi dostupnosti [[informacija]] o kontracepciji za žene, zdravstvenim problemima žena, problemima vezanim za [[pubertet]] i seksualno obrazovanje te visokoj stopi morbiditeta majki, između ostalih tema.<ref name="Hall"/> Ovi govori su podsticali žene da uzmu pitanja svoje seksualnosti i zdravlja u svoje ruke. Sve više se zanimala za svoj stav o pravu žena da prekinu trudnoću, te je 1929. održala svoje predavanje "Pravo na abortus" pred [[Svjetski kongres za seksualnu reformu|Svjetskim kongresom za seksualnu reformu]]] u [[London]]u.<ref name="Hall"/> Godine 1931. Browne je počela razvijati svoje argumente za pravo žena da odluče o abortusu.<ref name="Hall"/> Ponovo je počela putovati, držeći predavanja o abortusu i negativnim posljedicama koje su uslijedile ako žene nisu mogle prekinuti trudnoću po vlastitom izboru, kao što su: [[samoubistvo]], [[Povreda|ozljeda]], trajna invalidnost, [[ludilo]] i [[trovanje krvi]].<ref name="Hall"/> [[Datoteka:Aleck bourne trial.jpg|thumb|left|[[Aleck Bourne]] oslobođena je optužbi za izvođenje abortusa na žrtvi silovanja 1938, što je bio značajan slučaj u pokretu za prava na abortus.]] Još jedna istaknuta feministkinja koja je uticala na zakon o abortusu bila je [[Emily Stowe]]. U 19. stoljeću bila je jedna od prvih doktorica kojima je suđeno zbog pokušaja izvođenja abortusa u Kanadi.<ref>{{Cite journal|journal=Canadian Bulletin of Medical History|doi=10.3138/cbmh.8.2.159|title=The Celebrated Abortion Trial of Dr. Emily Stowe, Toronto, 1879|year=1991|last1=Backhouse|first1=Constance B.|volume=8|issue=2|pages=159–187|pmid=11612611|doi-access=free}}</ref> Ostale istaknute feministkinje, uključujući [[Frida Laski|Fridu Laski]], [[Dora Russell|Doru Russell]], [[Joan Malleson|Joanu Malleson]] i [[Janet Chance]], počele su se zalagati za ovaj cilj – cilj je dramatično prodro u glavni tok u julu 1932. kada je vijeće [[Britansko medicinsko udruženje|Britanskog medicinskog udruženja]] formiralo odbor za raspravu o izmjenama zakona o abortusu.<ref name="Hall" /> Dana 17. februara 1936, [[Janet Chance]], Alice Jenkins i [[Joan Malleson]] osnovale su [[Udruženje za reformu zakona o abortusu]] kao prvu [[lobiranje|zagovaračku]] organizaciju za liberalizaciju abortusa. Udruženje je promoviralo pristup abortusu u Ujedinjenom Kraljevstvu i zalagalo se za uklanjanje pravnih prepreka.<ref name="HindellSimms">{{cite journal|last=Hindell|first=Keith|author2=Madeline Simms|title=How the Abortion Lobby Worked|year=1968|journal=The Political Quarterly|pages=271–272}}</ref> U svojoj prvoj godini ALRA je regrutovala 35 članova, a do 1939. imala je skoro 400 članova.<ref name="HindellSimms" /> ALRA je bila veoma aktivna između 1936. i 1939, šaljući govornike širom zemlje da govore o radu i jednakom građanstvu i pokušavajući, iako najčešće bezuspješno, da objavi pisma i članke u novinama. Postali su najpopularniji kada je član Medicinsko-pravnog odbora ALRA primio slučaj četrnaestogodišnje djevojčice koja je silovana i kada je dr. [[Joan Malleson]], osnivačice ALRA-e, dobila prekid te trudnoće.<ref name="HindellSimms"/> Ovaj slučaj je dobio mnogo publiciteta. Međutim, kada je počeo rat, slučaj je zataškan i cilj je ponovo izgubio na važnosti za javnost. Godine 1938, [[Joan Malleson]] je izazvala jedan od najuticajnijih slučajeva u britanskom zakonu o abortusu kada je uputila trudnu četrnaestogodišnju žrtvu [[silpvanje|silovanja]] ginekologu [[Aleck Bourne|Alecku Bourneu]]. On je izvršio abortus, tada ilegalan, i bio je suđen po optužbama za navođenje na abortus. Bourne je na kraju oslobođen u slučaju ''[[Rex protiv Bournea]]'' jer su njegovi postupci bili "primjer nezainteresovanog ponašanja u skladu s najvišim tradicijama struke".<ref>R v Bourne [1939] 1 KB 687, [1938] 3 All ER 615, Court of Criminal Appeal (England and Wales)</ref> Ovaj sudski slučaj postavio je presedan da doktori ne mogu biti krivično gonjeni zbog izvođenja abortusa u slučajevima gdje bi trudnoća vjerovatno uzrokovala "mentalni i fizički slom". Na kraju, Birkettov odbor, koji je 1937. osnovala britanska vlada "radi istraživanja rasprostranjenosti abortusa i zakona koji se na njega odnose", preporučio je promjenu zakona o abortusu dvije godine kasnije. Intervencija [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] značila je da su svi planovi odloženi.<ref>{{cite book|last=Hyde|first=H. Montgomery|title=Norman Birkett: The Life of Lord Birkett of Ulverston|publisher=Hamish Hamilton|year=1965|asin=B000O8CESO|oclc=255057963|page=462}}</ref> Još jedna istaknuta ličnost u reformi zakona o abortusu bio je [[Henry Morgentaler|Dr. Morgentaler]]. Iako je rođen u Poljskoj, stekao je ime u Kanadi, otvorivši više ilegalnih klinika za abortus u Torontu, Ontario.<ref>{{cite web|title=Henry Morgentaler {{!}} The Canadian Encyclopedia|url=https://www.thecanadianencyclopedia.ca/en/article/henry-morgentaler|access-date=5. 3. 2021|website=www.thecanadianencyclopedia.ca}}</ref> ===Liberalizacija zakona o abortusu=== {{glavni|Hronologija zakonodavstva o reproduktivnim pravima|Zakon o abortusu|Historija debate o zakonu o abortusu}} ====Kanada==== Prije 1969, abortus se smatrao zločinom za koji je maksimalna kazna bila doživotni zatvor za doktora koji je izvršio abortus i dvije godine zatvora za ženu koja je primila abortus. Abortus je ostao ilegalan do 1988, kada je Vrhovni sud Kanade poništio krivične kazne za abortus.<ref>{{cite web|title=Abortion in Canada {{!}} The Canadian Encyclopedia|url=https://www.thecanadianencyclopedia.ca/en/article/abortion|access-date=26. 2. 2021|website=www.thecanadianencyclopedia.ca}}</ref> Abortus je i dalje tema o kojoj se žestoko raspravlja. Od 2008. u Kanadi je samo 1-2% abortusa bilo izazvano farmaceutskim putem.<ref>{{Cite journal |last1=Erdman |first1=Joanna N. |last2=Grenon |first2=Amy |last3=Harrison-Wilson |first3=Leigh |date=oktobar 2008 |title=Medication Abortion in Canada: A Right-to-Health Perspective |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-public-health_2008-10_98_10/page/1764 |journal=American Journal of Public Health |language=en |volume=98 |issue=10 |pages=1764–1769 |doi=10.2105/AJPH.2008.134684 |issn=0090-0036 |pmc=2636450 |pmid=18703434}}</ref> Nakon mnogo kontroverzi, počevši od 2017, tablete za abortus mogle su se legalno koristiti u Kanadi.<ref>{{Cite journal |last=Campbell |first=Patricia |date=4. 5. 2018 |title=Making sense of the abortion pill: a sociotechnical analysis of RU486 in Canada |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/14461242.2018.1426996 |journal=Health Sociology Review |language=en |volume=27 |issue=2 |pages=121–135 |doi=10.1080/14461242.2018.1426996 |issn=1446-1242 |s2cid=149328597|url-access=subscription }}</ref> [[Datoteka:RussianAbortionPoster.jpg|thumb|240px|right|[[Sovjetski Savez]] je prvi legalizovao abortus 1920. Propagandni poster {{circa|lk=no|1925}} upozorava na nesigurne abortuse. Prijevod naslova: "Abortusi koje izvode samouke babice ili akušeri ne samo da osakaćuju ženu, već često dovode i do smrti."]] ====Rusija==== Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] bila je prva vlada koja je legalizovala abortus i učinila ga dostupnim na zahtjev, često besplatno.<ref>Heer, David, "Abortion, Contraception, and Population Policy in the Soviet Union" Demography 2 (1965): 531–39.</ref><ref>Alexandre Avdeev, Alain Blum, and Irina Troitskaya. "The History of Abortion Statistics in Russia and the USSR from 1900 to 1991". ''Population'' (English Edition) 7, (1995), 42.</ref> Sovjetska vlada se nadala da će omogućiti pristup abortusu u sigurnom okruženju koji bi izvodio obučeni doktor umjesto "babki".<ref name="Kon2">I.S. Kon, ''The Sexual Revolution in Russia: From the Age of the Czars to Today'' (New York: The Free Press, 1995), 61.</ref> Iako je ova kampanja bila izuzetno efikasna u urbanim područjima (čak 75% abortusa u [[Moskva|Moskvi]] obavljeno je u bolnicama do 1925.), imala je mnogo manji uticaj na ruralna područja gdje nije bilo ni pristupa ljekarima, ni prevozu, ni oboje, i gdje su se žene oslanjale na tradicionalnu medicinu.<ref>Michaels, Paula, "Motherhood, Patriotism, and Ethnicity: Soviet Kazakhstan and the 1936 Abortion Ban". ''Feminist Studies'' 27 (2001): 309–11.</ref> Posebno na selu, žene su nastavile posjećivati "babke", primalje, frizerke, medicinske sestre i druge radi tog postupka nakon što je abortus legaliziran u Sovjetskom Savezu.<ref>Barbara Evans Clements, Barbara Alpern Engel, and Christine Worobec. ''Russia's Women: Accommodation, Resistance, Transformation'' (Berkeley: University of California Press, 1991), 260.</ref> Od 1936. do 1955. Sovjetski Savez je ponovo zabranio abortus (osim u medicinski preporučenim slučajevima), što je uglavnom proizašlo iz Staljinove zabrinutosti zbog rasta stanovništva. [[Josif Staljin]] želio je podstaknuti rast stanovništva, kao i staviti jači naglasak na važnost porodice za [[komunizam]].<ref>Randall, Amy, {{"'}}Abortion Will Deprive You of Happiness!': Soviet Reproductive Politics in the Post-Stalin Era". ''Journal of Women's History'' 23 (2011): 13–38.</ref> ====Španija==== Tokom [[Špansko građanski rat|Španskog građanskog rata]], 25. decembra 1936, u [[Katalonija|Kataloniji]], legalizovan je besplatan abortus tokom prvih 12 sedmica trudnoće dekretom koji je potpisao [[Josep Tarradellas]], [[Spisak potpredsjednika Katalonije|Prvi ministar vlade Katalonije]], a objavljenim 9. januara 1937. (''Diari Oficial de la Generalitat de Catalunya, br. 9'').<ref>[https://web.archive.org/web/20140222062133/http://www.publico.es/especiales/memoriapublica/502228/la-segunda-republica-despenalizo-el-aborto-con-la-ley-mas-avanzada-de-europa La Segunda República despenalizó el aborto con la ley más avanzada de Europa], Público (España), Patricia Campello, 15/2/2014</ref><ref>[http://elpais.com/diario/1983/02/13/espana/413938815_850215.html Cataluña tuvo durante la República la ley del aborto más progresista de Europa], El País, 13/2/1983</ref><ref>Véase el texto del decreto [http://www.cgtburgos.org/accion-sindical-social/social/nosotras-decidimos/699-1937-la-ley-del-aborto-mas-progresista-de-europa.html Decreto de Regulación de la Interrupción Artificial del Embarazo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190328191808/https://www.cgtburgos.org/accion-sindical-social/social/nosotras-decidimos/699-1937-la-ley-del-aborto-mas-progresista-de-europa.html|date=28. 3. 2019}}, en cgtburgos; también el reportaje de José María Garat, publicó en Mundo Gráfico el 12 de mayo de 1937, descargable desde la Biblioteca Nacional de España -[http://hemerotecadigital.bne.es/pdf.raw?query=parent%3A0002440164+type%3Apress%2Fpage&name=Mundo+gr%C3%A1fico.+12-5-1937 En Cataluña existe ya el aborto legal]</ref> ====Velika Britanija==== U Britaniji je [[Udruženje za reformu zakona o abortusu]] nastavilo svoju kampanju nakon rata, što je, u kombinaciji sa širokim društvenim promjenama, vratilo pitanje abortusa u političku arenu 1960-ih. Predsjednik [[Kraljevski koledž opstetričara i ginekologa|Kraljevskog koledža opstetričara i ginekologa]] [[John Peel (ginekolog)|John Peel]] predsjedavao je odborom koji je savjetovao [[Britanska vlada|britansku vladu]] o onome što je postao [[Zakon o abortusu iz 1967.]]. Iz razloga smanjenja broja bolesti i smrti povezanih s ilegalnim abortusom, Zakon o abortusu je dozvolio legalni abortus iz više razloga, uključujući sprječavanje teških trajnih povreda fizičkog ili [[mentalnog zdravlja]] žene, kako bi se izbjegla povreda fizičkog ili mentalnog zdravlja žene ili njenog postojećeg djeteta (djece) ako je trudnoća još uvijek bila ispod 28 sedmica ili ako je dijete vjerovatno bilo teško fizički ili mentalno hendikepirano. Besplatne usluge abortusa pružala je [[Nacionalna zdravstvena služba]].<ref name="Commons 1967">Donji dom, Odbor za nauku i tehnologiju. "Naučni razvoj u vezi sa Zakonom o abortusu iz 1967.". 1 (2006–2007). Štampano izdanje.</ref> ====Sjedinjene Američke Države==== {{glavni|Historija abortusa u Sjedinjenim Američkim Državama}} U Americi se pokret za reformu abortusa pojavio 1960-ih. 1963. osnovano je [[Pat Maginnis|Društvo za humani abortus]], koje je ženama pružalo informacije o tome kako da obave i izvrše abortus.<ref>{{cite book|author1=Alesha Doan|title=Opposition and Intimidation: The Abortion Wars and Strategies of Political Harassment|url=https://archive.org/details/oppositionintimi0000doan|url-access=limited|date=2007|publisher=University of Michigan Press|isbn=978-0-472-06975-0|page=[https://archive.org/details/oppositionintimi0000doan/page/58 58]}}</ref> U 1964, [[Gerri Santoro]] iz [[Connecticut]]a je umrla pokušavajući izvršiti ilegalni abortus, a njena fotografija postala je simbol pokreta za prava na abortus. Neke grupe aktivista za ženska prava razvile su vlastite vještine kako bi pružile abortuse ženama koje ih nisu mogle dobiti nigdje drugdje. Na primjer, u Chicagu je grupa poznata kao "[[Jane Collective|Jane]]" vodila plutajuću kliniku za abortus tokom većeg dijela 1960-ih. Žene koje su tražile ovaj postupak bi pozvale određeni broj i dobile bi upute kako pronaći "Jane".<ref>{{cite web|url=http://www.cwluherstory.org/something-real-jane-and-me-memories-and-exhortations-of-a-feminist-ex-abortionist.html|title=Something Real: Jane and Me. Memories and Exhortations of a Feminist Ex-Abortionist|last=Johnson|first=Linnea|publisher=CWLU Herstory Project|access-date=23. 5. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110725214230/http://www.cwluherstory.org/something-real-jane-and-me-memories-and-exhortations-of-a-feminist-ex-abortionist.html|archive-date=25. 7. 2011}}</ref> Krajem 1960-ih, osnovan je niz organizacija s ciljem mobilizacije javnog mnjenja i protiv i za legalizaciju abortusa. Preteča [[NARAL Pro-Choice America]] osnovana je 1969. kako bi se suprotstavila ograničenjima abortusa i proširila pristup abortusu.<ref>{{Cite web |url=http://www.nwhn.org/content/index.php?pid=106 |title=National Women's Health Network {{!}} A Voice For Women, A Network For Change |access-date=14. 7. 2014 |archive-date=28. 10. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061028193312/http://www.nwhn.org/content/index.php?pid=106 }}</ref> Krajem 1973. NARAL je postao Nacionalna liga za akciju za prava na abortus. Američko medicinsko udruženje, Američka advokatska komora, Američka akademija za pedijatriju, Kalifornijsko medicinsko udruženje, Kalifornijska advokatska komora i brojne druge grupe najavile su podršku novim zakonima koji bi zaštitili doktore od krivičnog gonjenja ako bi obavljali abortuse pod strogim bolničkim kontrolama. 1967, Colorado je postao prva država koja je dekriminalizirala doktora koji obavlja abortus u slučajevima silovanja, incesta ili u slučajevima u kojima bi trudnoća dovela do trajnog fizičkog invaliditeta žene. Dvostranačka većina u zakonodavnom tijelu Kalifornije podržala je novi zakon koji je predstavio demokratski državni senator Anthony Beilenson, "Zakon o terapijskom abortusu". Katoličko svećenstvo se snažno protivilo, ali katolički laici su bili podijeljeni, a nekatolici su snažno podržali prijedlog. Guverner [[Ronald Reagan]] se konsultovao sa svojim tastom, istaknutim hirurgom koji je podržao zakon. Također se konsultovao s [[James Francis McIntyre|James kardinalom McIntyreom]], katoličkim nadbiskupom Los Angelesa. Nadbiskup se snažno protivio bilo kakvoj legalizaciji abortusa i uvjerio je Reagana da objavi da će staviti veto na predloženi zakon jer je nacrt dozvoljavao abortuse u slučaju urođenih mana. Zakonodavno tijelo je odbacilo tu odredbu i Reagan je potpisao zakon, kojim su abortusi dekriminalizirani kada su izvršeni radi zaštite zdravlja majke.<ref>Kristen Luker, ''Abortion and the politics of motherhood'' (U. of California Press, 1984) pp 88–89.</ref><ref>Lou Cannon, ''Ronald Reagan: The Presidential Portfolio: History as Told through the Collection of the Ronald Reagan Library and Museum'' (2001) p. 51.</ref><ref>Matthew W. Dallek, ''The right moment: Ronald Reagan's first victory and the decisive turning point in American politics'' (2000) p. 198.</ref> Očekivalo se da se broj abortusa neće povećati, već da će postati mnogo sigurniji u bolničkim uslovima. 1968, prve pune godine pod novim zakonom, u Kaliforniji je bilo 5.018 abortusa. Brojke su eksponencijalno rasle i stabilizovale se na oko 100.000 godišnje do 1970-ih. 99,2% žena u [[Kalifornija|Kaliforniji]] koje su podnijele zahtjev za abortus je i dobilo odobrenje. Jedna od svake tri trudnoće završena je ilegalnim abortusom. Ključni faktor bio je iznenadna pojava ženskog pokreta koji je uveo vrlo novu ideju—žene su imale osnovno pravo da kontrolišu svoja tijela i mogle su birati hoće li abortirati ili ne. Reagan je do 1980. pronašao podršku među vjerskim grupama koje su se protivile abortusu i rekao je da je previše nov kao guverner da bi donio mudru odluku.<ref>Luker, ''Abortion and the politics of motherhood'' pp. 94, 118–122, 133.</ref> U 1970, [[Havaji]] postaju prva država koja je legalizirala abortuse na zahtjev žene,<ref>{{cite news| title=Medicine: Abortion on Request | date=9. 3. 1970 | magazine=[[Time (časopis)|Time]] | url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,878789,00.html | archive-url=https://web.archive.org/web/20101201211449/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,878789,00.html | archive-date=1. 12. 2010 | access-date=15. 10. 2012}} {{subscription required}}</ref> i [[New York]] je ukinuo svoj zakon iz 1830. i dozvolio abortuse do 24. sedmice trudnoće. Slični zakoni su ubrzo usvojeni na Aljasci i u Washingtonu. Zakon u Washingtonu, D.C, koji je dozvoljavao abortus radi zaštite života ili zdravlja žene, osporavan je na Vrhovnom sudu 1971. u slučaju ''[[Sjedinjene Američke Države protiv Vuitcha]]''. Sud je potvrdio zakon, smatrajući da "zdravlje" znači "psihološko i fizičko blagostanje", u suštini dozvoljavajući abortus u Washingtonu, D.C. Do kraja 1972, 13 država imalo je zakon sličan onome u Coloradu, dok je Mississippi dozvoljavao abortus samo u slučajevima silovanja ili incesta, a Alabama i Massachusetts samo u slučajevima kada je fizičko zdravlje žene ugroženo. [[Slika:Burger Court in 1973.jpg|thumb|left|350px| Članstvo [[Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država]] 1973. u vrijeme slučaja ''[[Roe protiv Wadea]]'']] Presuda [[Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda]] u slučaju ''[[Roe protiv Wadea]]'' presuđivala je da je zakon Teksasa koji zabranjuje abortus osim kada je to neophodno za spašavanje života majke neustavan. Neposredni rezultat bio je da su svi državni zakoni koji su u suprotnosti s tim ništavni. Sud je došao do svoje odluke zaključivši da pitanje abortusa i prava na abortus spada pod [[Zakoni o privatnosti Sjedinjenih Američkih Država|pravo na privatnost]]. Sud je utvrdio da pravo na privatnost postoji i da uključuje pravo na abortus. Sud je utvrdio da majka ima pravo na abortus do postizanja održivosti, što određuje ljekar koji vrši abortus. Nakon postizanja održivosti, žena može izvršiti abortus iz zdravstvenih razloga, što je Sud široko definirao tako da uključuje psihološko blagostanje. Od 1970-ih, i širenja [[feminizam drugog talasa|feminizma drugog talasa]], abortus i [[reproduktivna prava]] postali su ujedinjujuća pitanja među raznim grupama za ženska prava u Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama, Holandiji, Britaniji, Norveškoj, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji.<ref>LeGates, Marlene. ''In Their Time: A History of Feminism in Western Society'' Routledge, 2001 {{ISBN|0-415-93098-7}} p. 363-364</ref> Dana 24. juna 2022, Vrhovni sud je poništio presudu u slučaju „Roe protiv Wadea“ rezultatom 6-3. Presuda je bila dio presude u slučaju „[[Dobbs protiv Jackson Women's Health Organization]]“, odluke Vrhovnog suda kojom je također poništena presuda u slučaju „[[Planned Parenthood protiv Casey]]“, još jedan slučaj Vrhovnog suda u vezi s abortusom.<ref name="NYTimesRoe">{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2022/06/24/us/roe-wade-overturned-supreme-court.html |title=In 6-to-3 Ruling, Supreme Court Ends Nearly 50 Years of Abortion Rights |date=24. 6. 2022 |last=Liptak |first=Adam |work=The New York Times |access-date=25. 6. 2022}}</ref> ===Razvoj suvremenih metoda abortusa=== Iako se prototipovi moderne kirete spominju u drevnim tekstovima, instrument koji se danas koristi prvobitno je dizajniran u Francuskoj 1723, ali nije bio posebno primjenjivan u ginekološke svrhe sve do 1842.<ref name=nafhistory>{{Cite book |first=C |last=Joffe |chapter=Abortion in Historical Perspective |chapter-url=http://www.prochoice.org/education/resources/surg_history_overview.html |access-date=10. 12. 2008 |editor=Maureen Paul |editor2=E. Steven Lichtenberg |editor3=Lynn Borgatta |editor4=David A. Grimes |editor5=Phillip G. Stubblefield |title=A clinician's guide to medical and surgical abortion |publisher=Churchill Livingstone |location=Philadelphia |year=1999 |isbn=0-443-07529-8 |oclc=40120288 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060922152349/http://www.prochoice.org/education/resources/surg_history_overview.html |archive-date=22. 9. 2006 }}</ref> [[Dilacija i kiretaža]] se praktikuju od kraja 19. vijeka.<ref name=nafhistory/> 20. stoljeće je donio poboljšanja u tehnologiji abortusa, povećanje njene sigurnosti i smanjenje njenih [[nuspojava]]. Vakuumski uređaji, koje je prvi opisao škotski akušer [[James Young Simpson]] u 19. stoljeću, omogućili su razvoj abortusa usisavanjem i aspiracijom.<ref name="nafhistory"/> Proces je unaprijedio ruski doktor S. G. Bykov 1927, gdje je metod korišten tokom perioda liberalnih zakona o abortusu od 1920. do 1936. Tehnologija je također korištena u [[Kina|Kini]] i [[Japan]]u prije nego što je uvedena u Britaniju i Sjedinjene Američke Države 1960-ih.<ref name="nafhistory"/> Izum [[Karmanova kanila|Karmanove kanile]], fleksibilne [[plastika|plastične]] [[kanila|kanile]] koja je zamijenila ranije metalne modele 1970-ih, smanjio je pojavu perforacije i omogućio metode usisavanja i aspiracije pod [[lokalna anestezija|lokalnom anestezijom]].<ref name=nafhistory/> Godine 1971, [[Lorraine Rothman]] i [[Carol Downer]], osnivačice feminističkog pokreta za samopomoć, izumile su Del-Em, siguran i jeftin uređaj za usisavanje koji je omogućio osobama s minimalnom obukom da izvode rane abortuse zvane [[menstrualna ekstrakcija]].<ref name=nafhistory/> Švedski istraživači su 1965. počeli testirati potencijalne [[abortivnost|abortivne]] tvari. 1968. švedski liječnik [[Lars Engström]] objavio je rad o kliničkom ispitivanju spoja F6103 na trudnicama u [[Švedska|Švedskoj]], provedenom u ženskoj klinici [[Karolinska Hospital]] u [[Stockholm]]u, s ciljem izazivanja abortusa. To je bilo prvo kliničko ispitivanje pilule za abortus provedeno u Švedskoj.<ref>{{Cite book | vauthors = Ramsey M |url=https://books.google.com/books?id=J_9CzgEACAAJ |title=The Swedish Abortion Pill: Co-Producing Medical Abortion and Values, Ca. 1965-1992 |date=2021 |publisher=Acta Universitatis Upsaliensis |isbn=978-91-513-1121-0 }}</ref> Rad, prvobitno nazvan "Švedska pilula za abortus", preimenovan je u "Švedska pilula za postkoncepciju" zbog malog broja induciranih abortusa koji su se dogodili u ispitivanoj populaciji. Nakon što su ovi napori s F6103 uglavnom bili neuspješni, isti istraživači su pokušali pronaći pilulu za abortus s prostaglandinima, koristeći broj renomiranih naučnika za prostaglandine koji su u to vrijeme radili u Švedskoj; na kraju su za svoj rad nagrađeni [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu]] za 1982. godinu.<ref>{{cite journal | vauthors = Raju TN | title = The Nobel chronicles. 1982: Sune Karl Bergström (b 1916); Bengt Ingemar Samuelsson (b 1934); John Robert Vane (b 1927) | url = https://archive.org/details/sim_the-lancet_1999-11-27_354_9193/page/1914 | journal = Lancet | volume = 354 | issue = 9193 | page = 1914 | date = novembar 1999 | pmid = 10584758 | doi = 10.1016/s0140-6736(05)76884-7 | s2cid = 54236400 }}</ref> Abortusi uzrokovani uzimanjem lijekova, poznati kao [[medicinski abortus]], postali su alternativa hirurškim abortusima kada su uvedeni [[analog prostaglandina|analozi prostaglandina]] 1970-ih. Jedan takav analog je [[karboprost]], koji je uspješno testiran u Sjedinjenim Američkim Državama 1979.<ref name="Mayo">"Carboprost" - Drug fact sheet, Mayo Clinic. Last updated: July 01, 2024 https://www.mayoclinic.org/drugs-supplements/carboprost-intramuscular-route/proper-use/drg-20067975</ref><ref name="Vuk">{{Cite journal |pmid=11436877 |date=2001 |last1=Vukelić |first1=J. |title=Second trimester pregnancy termination in primigravidas by double application of dinoprostone gel and intramuscular administration of carboprost tromethamine |journal=Medicinski Pregled |volume=54 |issue=1–2 |pages=11–16 }}</ref><ref name="Byg">{{cite journal | doi=10.1016/S0968-8080(08)31385-8 | title=An Historical Overview of Second Trimester Abortion Methods | date=2008 | last1=Bygdeman | first1=Marc | last2=Gemzell-Danielsson | first2=Kristina | journal=Reproductive Health Matters | volume=16 | pages=196–204 }}</ref><ref name="Sch">{{Cite journal |pmid=392084 |date=1979 |last1=Schwallie |first1=P. C. |last2=Lamborn |first2=K. R. |title=Induction of abortion by intramuscular administration of (15S)-15-methyl PGF2 alpha. An overview of 815 cases |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=23 |issue=6 |pages=289–293 }}</ref><ref name="Bha">{{Cite journal |pmid=527343 |date=1979 |last1=Bhaskar |first1=A. |last2=Dimov |first2=V. |last3=Baliga |first3=S. |last4=Kinra |first4=G. |last5=Hingorani |first5=V. |last6=Laumas |first6=K. R. |title=Plasma levels of 15 (S) 15-methyl-PGF 2 alpha-methyl ester following vaginal administration for induction of abortion in women |url=https://archive.org/details/sim_contraception_1979-11_20_5/page/518 |journal=Contraception |volume=20 |issue=5 |pages=519–531 |doi=10.1016/0010-7824(79)90057-x }}</ref> U 1981, francuska farmaceutska kompanija [[Roussel-Uclaf]] razvila je antiprogestogen [[mifepriston]] (također poznat kao RU-486), koji uspješno izaziva pobačaje. Obično se uzima u kombinaciji s [[misoprostol]]om.<ref name="RU-486">{{cite journal|vauthors=Rowan A|date=2015|title=Prosecuting Women for Self-Inducing Abortion: Counterproductive and Lacking Compassion|url=http://www.guttmacher.org/pubs/gpr/18/3/gpr1807015.html|journal=Guttmacher Policy Review|volume=18|issue=3|pages=70–76|access-date=12. 10. 2015|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114230/http://www.guttmacher.org/pubs/gpr/18/3/gpr1807015.html|url-status=dead}}</ref><ref name="Kapp 2009">{{cite book|title=Management of unintended and abnormal pregnancy: comprehensive abortion care|url=https://archive.org/details/managementofunin0000unse|url-access=limited| vauthors = Kapp N, von Hertzen H |publisher=Wiley-Blackwell|year=2009|isbn=978-1-4051-7696-5| veditors = Paul M, Lichtenberg ES, Borgatta L, Grimes DA, Stubblefield PG, Creinin MD |location=Oxford|pages=[https://archive.org/details/managementofunin0000unse/page/178 178]–192 |chapter=Medical methods to induce abortion in the second trimester}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Zhang J, Zhou K, Shan D, Luo X | title = Medical methods for first trimester abortion | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2022 | issue = 5 | article-number = CD002855 | date = maj 2022 | pmid = 35608608 | pmc = 9128719 | doi = 10.1002/14651858.CD002855.pub5 }}</ref> Metod [[Intaktna dilatacija i ekstrakcija]] razvio je dr. James McMahon 1983. Podsjeća na postupak koji se koristio u 19. stoljeću za spašavanje života žene u slučajevima opstruiranog porođaja, u kojem je fetusna lobanja prvo probušena perforatorom, zatim zdrobljena i izvučena instrumentom sličnim [[Porođajni forceps|forcepsu]], poznatim kao [[kranioklast]]].<ref>{{Cite magazine|first=Atul |last=Gawande |author-link=Atul Gawande |date=9. 10. 2006 |title=The Score: How Childbirth Went Industrial |magazine=The New Yorker |url=http://www.newyorker.com/archive/2006/10/09/061009fa_fact |access-date=14. 12. 2008}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fcgapultoscollection.com/dobfor.html |title=Destructive OB Forceps |first=F. C. |last=Gapultos |work=Accoucheur's Antique |access-date=14. 12. 2008}}</ref> Abortusi lijekovima postali su uobičajeni kada je mifepriston odobren za upotrebu u Kini i Francuskoj 1988. Kasnije je odobren u Velikoj Britaniji 1991, u [[Švedska|Švedskoj]] 1992, u [[Austrija|Austriji]], [[Belgija|Belgiji]], [[Danska|Danskoj]], [[Finska|Finskoj]], [[Gruzija|Gruziji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Island]]u, [[Izrael]]u, [[Lihtenštajn]]u, [[Luksemburg]]u, [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Rusija|Rusiji]], [[Španija|Španiji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]] 1999, u [[Norveška|Norveškoj]], [[Tajvan]]u, [[Tunis]]u i Sjedinjenim Američkim Državama 2000, te u još 70 zemalja od 2001. do 2023.<ref>{{cite web |author=Gynuity Health Projects |date=14. 3. 2023 |title=Map of Mifepristone Approvals |location=New York |publisher=Gynuity Health Projects |url=https://gynuity.org/assets/resources/mapmifelist_en.pdf |access-date=16. 4. 2023 |archive-date=29. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230529053718/https://gynuity.org/assets/resources/mapmifelist_en.pdf }} Map and list of mifepristone approvals by year in 93 countries from 1988 to 2023.</ref> Sredinom 1990-ih u Sjedinjenim Američkim Državama medicinska zajednica je pokazala ponovni interes za [[ručnu vakuum aspiraciju]] kao metodu ranog hirurškog abortusa. Ovaj preporod je posljedica tehnološkog napretka koji omogućava rano otkrivanje trudnoće (već sedmicu dana nakon začeća) i rastuće potražnje za sigurnim i efikasnim opcijama ranog abortusa, kako hirurškim tako i medicinskim. Inovator u razvoju usluga ranog hirurškog abortusa je [[Jerry Edwards]], ljekar, koji je razvio protokol u kojem se ženama nudi abortus pomoću ručnog vakuum šprica čim se dobije pozitivan test na trudnoću. Ovaj protokol također omogućava rano otkrivanje vanmaternične trudnoće.<ref name=nafhistory/> Od 2022, abortusi lijekovima su češći od hirurških abortusa u većini mjesta širom svijeta.<ref name="Kapp 2009" /><ref name=Guttmacher_2022-02 >{{ cite web | url=https://www.guttmacher.org/article/2022/02/medication-abortion-now-accounts-more-half-all-us-abortions |title=Medication Abortion Now Accounts for More Than Half of All US Abortions | vauthors = Jones RK | publisher=Guttmacher Institute | date=1. 12. 2022 |access-date=16. 4. 2023}}</ref> ==Abortus širom svijeta== U različitim periodima abortus je bio zabranjen ili ograničen u zemljama širom svijeta. Brojni naučnici su primijetili da je u mnogim slučajevima to navelo žene da traže opasne, ilegalne abortuse u podzemlju ili su inspirisale putovanja u inostranstvo radi "reproduktivnog turizma".<ref name="Whittaker">Whittaker, Andrew. "Abortion in Asia: An Overview". In Whittaker, Andrea, ed. ''Abortion in Asia: Local Dilemmas, Global Politics'' New York, NY: Berghahn Books, 2010: 11–38.</ref><ref name="Kligman long">Kligman, Gail. ''The Politics of Duplicity: Controlling Reproduction in Ceausescu's Romania''. Berkeley, CA: University of California Press, 1998.</ref><ref name="Chandrasekhar">Chandrasekhar, S. ''India's Abortion Experience'' Denton, TX: University of North Texas Press, 1994.</ref> Polovina sadašnjih smrtnih slučajeva u svijetu zbog nesigurnih abortusa događa se u Aziji.<ref name="Whittaker"/> Drugi autori su pisali da ilegalnost nije uvijek značila da su abortusi bili nesigurni. U SAD-u tokom 19. stoljeća, rani abortusi u higijenskim uvjetima u kojima su babice obično radile bili su relativno sigurni.<ref name=GordonMoral/>{{rp|25|}}{{rp|4}}<ref name="Charles C. Thomas"/>{{rp|59}}<ref name="Taussig 1936"/>{{rp|223}}<ref name="Lee 1838 351–353"/><ref name="Bailey 1896 144–150"/><ref>{{citation | last=Simpson | first=Keith | title=Forensic Medicine | publisher=Edward Arnold Publishers | year=1969 | pages=173–174}}</ref> ===Kina=== {{glavni|Abortus u Kini}} Početkom 1950-ih, kineska vlada je zabranila abortus, a kazne za one koji su primili ili izvršili ilegalne abortuse bile su zapisane u zakonu.<ref name="Jing-Bao">Jing-Bao, Nie. ''Behind the Silence: Chinese Voices on Abortion'' Lanham, ML: Rowman & Litterfield Publishers, 2005.</ref> Ova ograničenja su viđena kao način na koji vlada naglašava važnost rasta stanovništva.<ref name="Jing-Bao"/> Kako je decenija odmicala, zakoni su ublažavani s namjerom smanjenja broja smrtnih slučajeva i doživotnih povreda koje su žene zadobile zbog ilegalnih abortusa, kao i da služe kao oblik kontrole populacije kada se koriste u kombinaciji s kontracepcijom.<ref name="Jing-Bao"/> Početkom 1980-ih, država je implementirala oblik planiranja porodice koji je koristio abortus kao "rezervni metod"; a 2005. donesen je zakon kojim se pokušava obuzdati abortus na osnovu spola.<ref name="Jing-Bao"/> Od 2009, iako je Kina imala najveći broj abortusa na svijetu, Rusija je imala najveću stopu na svijetu.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2009/jul/30/china-abortion-statistics|title = 13 million abortions carried out every year in China, newspaper reveals|website = TheGuardian.com|date = 30. 7. 2009}}</ref> ===Indija=== {{glavni|Abortus u Indiji}} [[Indija]] je provodila [[Indijski krivični zakon]] od 1860. do 1971, kriminalizirajući abortus i kažnjavajući i praktičare i žene koje su tražile taj postupak.<ref name="Chandrasekhar"/> Kao rezultat toga, žene su umirale u pokušaju da dobiju ilegalne abortuse od nekvalificiranih babica i "doktora".<ref name="Chandrasekhar"/> Abortus je legaliziran pod određenim okolnostima 1971, ali kako naučnik S. Chandrasekhar primjećuje, žene niže klase i dalje se nalaze u većem riziku od povreda ili smrti kao posljedica neuspjelog abortusa.<ref name="Chandrasekhar"/> === Iran === U 2023. godini, država je prijavila 500.000 abortusa izvršenih u godini u odnosu na 1,5 miliona porođaja.<ref>{{Cite web |title=با چه امیدی بچه به دنیا بیاوریم؟ {{!}} مردم از تشویقهای مهم قانون جوانی جمعیت بیخبرند {{!}} آمار سقط جنین به تولدها تنه میزند – همشهری آنلاین |url=https://www.hamshahrionline.ir/news/762038/با-چه-امیدی-بچه-به-دنیا-بیاوریم-مردم-از-تشویق-های-مهم-قانون/ |access-date=25. 5. 2023 |website=www.hamshahrionline.ir}}</ref><ref>{{Cite web |title=یک مسئول: سالانه ۵۰۰ هزار جنین در کشور سقط میشوند/ ۹۳ درصد آن در بستر خانواده و با رضایت اتفاق میافتد |url=https://vista.ir/n/aataneo |access-date=25. 5. 2023 |website=ویستا |language=fa-IR}}</ref> ===Japan=== {{glavni|Abortus u Japanu}} [[Japan]] je danas širom svijeta poznat po prihvatanju abortusa.<ref name="Whittaker"/><ref name="Norgren">Norgren, Tiana. ''Abortion before Birth Control: The Politics of Reproduction in Postwar Japan'' Princeton, NJ: Princeton University Press, 2001.</ref> Od legalizacije induciranog abortusa 1948, broj godišnjih abortusa porastao je na 1,17 miliona 1955, što je dovelo do stope induciranog abortusa na 1.000 žena u dobi od 15 do 49 godina na 50,2. Broj je opao 2005. na ukupno 289.000, što je dovelo do stope abortusa na 1000 žena na 10,2. Društveni faktori i medicinski napredak, uključujući kontracepciju, utiču na taj broj.<ref name=ipss>{{cite web| url=https://www.ipss.go.jp/publication/e/WP/IPSS_WPE22.pdf |title= Induced Abortion in Japan--A Demographic Analysis of its Trends |website= National institute of population and social security research |access-date=10. 1. 2025}}</ref> Zakon o zaštiti [[eugenika|eugenike]] iz 1948. legalizovao je elektivni abortus do dvadeset i dvije sedmice trudnoće, sve dok je zdravlje žene bilo ugroženo; 1949, ovaj zakon je proširen kako bi se uzeo u obzir rizik koji bi rođenje djeteta predstavljalo za ekonomsku dobrobit žene.<ref name="Whittaker"/><ref name="Norgren"/> Prvobitno je svaki slučaj morao odobriti lokalni savjet za eugeniku, ali je to uklonjeno iz zakona 1952, čime je odluka postala privatna odluka između žene, njenog ljekara i njenog partnera.r.<ref name="Whittaker"/><ref name="Norgren"/><ref name=mat>{{Cite web|url= https://www.japaneselawtranslation.go.jp/ja/laws/view/2603 |title= Maternal Health Act |website= Japanese Law Translation |access-date=10. 1. 2025}}</ref> U 1996, zakon je djelimično revidiran, a naziv je promijenjen u Zakon o majčinom zdravlju. Zakon i dalje zahtijeva saglasnost partnera za abortus, u nekim slučajevima ostavljajući žene kojima je abortus potreban bez njega.<ref name=yomi>{{Cite news|url=https://www.yomiuri.co.jp/national/20210920-OYT1T50257/|title=「男性の同意」ないと中絶できない…相手からの連絡途絶えた未婚女性、公園のトイレで出産し遺棄|website=Yomiuri Shimbun|access-date=10. 1. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250207163342/https://www.yomiuri.co.jp/national/20210920-OYT1T50257/|archive-date=7. 2. 2025|url-status=dead}}</ref>。 U 1964, stvaranje konzervativne desničarske nacionalističke političke lobističke grupe pod nazivom [[Seicho-no-Ie]] dovelo je do snažnog protivljenja zakonima o abortusu.<ref name="Whittaker"/> Ova kampanja dostigla je vrhunac snage početkom 1980-ih, ali je na kraju propala 1983.<ref name="Whittaker"/> ===Rumunija=== {{glavni|Abortus u Rumuniji}} Godine 1957. Rumunija je legalizirala abortus, ali je 1966, nakon pada nacionalne stope nataliteta, [[Nicolae Ceaușescu|Nicolae Ceauşescu]] odobrio Uredbu 770, kojom je kriminaliziran abortus i podstaknut porođaj. Kao rezultat ove uredbe, žene koje su željele abortus okrenule su se ilegalnim postupcima koji su uzrokovali smrt preko 9.000 žena i ostavili neželjenu djecu napuštenu u sirotištima. Abortus je ostao ilegalan do 1989, kada je uredba poništena.<ref name="Kligman short">Kligman, Gail. "Political Demography: The Banning of Abortion in Ceausescu's Romania". In Ginsburg, Faye D.; Rapp, Rayna, eds. ''Conceiving the New World Order: The Global Politics of Reproduction.'' Berkeley, CA: University of California Press, 1995 :234–255. Unique Identifier : AIDSLINE KIE/49442.</ref> ===Tajland=== Tokom 1980-ih i 1990-ih vodila se intenzivna javna debata o reformi legalnog abortusa.<ref name="Whittaker"/> Ove debate su prikazivale abortus kao nebudistički i antireligijski; protivnici abortusa su ga na kraju označili kao oblik zapadne korupcije koja je inherentno antitajlandska i prijeti integritetu nacije.<ref name="Whittaker"/> Uprkos tome, 2006. abortusi su postali legalni u slučajevima [[silovanje|silovanja]] ili [[oštećenje fetusa|oštećenja fetusa]].<ref name="Whittaker"/> Mentalno zdravlje je također postalo faktor u određivanju legalnosti postupka abortusa.<ref name="Whittaker"/> Strogi propisi koji se odnose na kvalifikaciju za legalni abortus; međutim, uzrokuju da otprilike 300.000 žena godišnje traži ilegalne puteve, prema riječima naučnice Andree Whittaker, pri čemu najsiromašnije prolaze kroz najopasnije postupke.<ref name="Whittaker"/> ==Također pogledajte== *[[Pobačaj|Abortus]] * [[Spor oko abortusa Susan B. Anthony]] * [[George Lotrell Timanus]] * [[Aleck Bourne]] * [[Henry Katz]] *[[Emily Stowe]] *[[Henry Morgentaler]] ==Bilješke== {{notelist}} ==Reference== {{refspisak|30em}} ==Dopunska literetura== * {{Cite book|first=Donald T. |last=Critchlow |author-link=Donald T. Critchlow |title=Intended consequences: birth control, abortion, and the federal government in modern America |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=1999 |isbn=0-19-504657-9 |oclc=38542669 |url=https://archive.org/details/intendedconseque00crit_0 }} * {{Cite book|first=Donald T. |last=Critchlow |author-link=Donald T. Critchlow |title=The politics of abortion and birth control in historical perspective |url=https://archive.org/details/politicsofaborti0000unse |publisher=Penn State University Press |location=University Park, Pennsylvania |year=1996 |isbn=0-271-01570-5 |oclc=33132898}} * {{Cite book|first=David J. |last=Garrow |author-link=David Garrow |title=Liberty and sexuality: the right to privacy and the making of Roe v. Wade |publisher=Macmillan Publishers |location=New York City |year=1994 |isbn=0-02-542755-5 |oclc=246873646 |url=https://archive.org/details/libertysexuality00garr }} * {{cite book|last=Hartmann|first=Betsy|title=Reproductive Rights and Wrongs: The Global Politics of Population Control|url=https://archive.org/details/reproductiverigh0000hart_u0f7|publisher=South End Press|year=1995|isbn=978-0-89608-491-9}} * {{Cite book|first=N. E. H. |last=Hull |author2=Peter Charles Hoffe |title=Roe v. Wade: the abortion rights controversy in American history |publisher=[[University Press of Kansas]] |location=Lawrence, Kansas |year=2001 |isbn=0-7006-1142-8 |oclc=231958828 |url=https://archive.org/details/isbn_9780700611430 }} * Lewis, Margaret Brannan. ''Infanticide and abortion in early modern Germany'' (Routledge, 2016). * {{Cite book|first=James C. |last=Mohr |title=Abortion in America: the origins and evolution of national policy, 1800–1900 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=1978 |isbn=0-19-502249-1 |oclc=3016879 |url=https://archive.org/details/abortioninameric00jame }} * {{Cite book|first=Marvin |last=Olasky |author-link=Marvin Olasky |title=Abortion Rites: A Social History of Abortion in America |url=https://archive.org/details/abortionritessoc0000olas |publisher=Crossway Books |location=Wheaton, Illinois |year=1992 |isbn=0-89107-687-5}} * {{Cite book|first=Suzanne |last=Staggenborg |title=The pro-choice movement: organization and activism in the abortion conflict |publisher=Oxford University Pres |location=Oxford |year=1991 |isbn=0-19-506596-4 |oclc=22809649 |url=https://archive.org/details/prochoicemovemen0000stag }} * {{Cite book|first=Eva R. |last=Rubin |title=The Abortion controversy: a documentary history |publisher=Greenwood Publishing Group |location=Westport, Connecticut |year=1994 |isbn=0-313-28476-8 |oclc=28213877 |url=https://archive.org/details/abortioncontrove00rubi }} * {{cite book|last1=Wiesner-Hanks|first1=Merry E.|title=Christianity and Sexuality in the Early Modern World Regulating Desire, Reforming Practice.|date=1999|publisher=Routledge|location=Hoboken|isbn=978-0-203-97941-9}} * {{Cite conference|last1=Federiksen |first1=Brittni |last2=Ranji |first2=Usha |last3=Gomez |first3=Ivette |last4=Salganicoff |first4=Alina |title=A National Survey of OBGYNs' Experiences After Dobbs |publisher=KFF |location=San Francisco, CA |year=2023 }} * {{Cite journal|last1=Mucciaroni |first1=Gary |last2=Ferrailo |first2=Kathleen |last3=Rubado |first3=Meghan |year=2019 |title= Framing Morality Policy Issues: State Legislative Debates on Abortion Restrictions |journal= Policy Sciences |volume=52 |issue=2 |pages=171–189 |doi=10.1007/S11077-018-9336-2 }} * {{Cite journal|last1=Beckman |first1=Linda J. |year=2016|title=Abortion in the United States: The Continuing Controversy |journal=Feminism & Psychology |volume=27 |issue=1 |pages=101–113 |doi=10.1177/0959353516685345 }} ==Vanjski linkovi== {{Commons category| History Of Abortion}} * [http://caselaw.lp.findlaw.com/scripts/getcase.pl?court=us&vol=410&invol=113 Text of the Roe v Wade decision from Findlaw] {{Abortus}} {{Svjetska tema|Historija abortusa u|naslov=Historija abortusa po zemljama |noredlinks=yes}} {{DEFAULTSORT:History Of Abortion}} [[Kategorija:Historija abortusa| ]] [[Kategorija:Ljudska reprodukcija]] [[Kategorija:Historija ženskih prava|Abortus]] sku1pny3excdefbiw70dzfs03ebyrvt Histerektomija 0 530785 3937962 3927837 2026-10-30T06:26:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937962 wikitext text/x-wiki {{Distinguish|Histerotomija}} {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Histerektomija |slika = Diagram showing parts of the body removed with a radical hysterectomy CRUK 180.svg | opis_slike = Dijagram koji prikazuje šta se uklanja radikalnom histerektomijom | specijalnost =[[Ginekologija]], [[urologija]] | sinonimi = Uklanjanje maternice | simptomi = [[epilepsijski napad|napadi]]. | komplikacije =Teže [[krvarenje]], [[višeorgansko otkazivanje]], visoka [[smrtnost]]; kao rijetka komplikacija, može doći do dehiscije i omogućavanja evisceracije tankog crijeva u [[vagina|vaginu]]. | pojava =Incidentna | trajanje =Doživotno | vrste = | uzroci = | rizici = | dijagnoza =Klinička | diferencijalna_dijagnoza =[[Trombocitopenija]] | prevencija = | liječenje = . Preporučuje se primjena antibiotika aktivnog protiv stafilokoka i streptokoka, po mogućnosti [[vankomicin]]a | lijek = Antibiotici, posebno vankomicin | prognoza =Zavisi od uspješnosti [[operacija]] | frekvencija = Kratkoročna smrtnost (u roku od 40 dana od operacije) prijavljena je na 0,38 slučajeva na 1000 kada su operacije izvedene iz benignih razloga. Preporučuje se primjena antibiotika aktivnog protiv stafilokoka i streptokoka, po mogućnosti [[vankomicin]]a | smrtnost =[[smrt|Incidentna]] }} '''Histerektomija''' je hirurško uklanjanje [[maternica|maternice]] i [[cerviks]]a. Supracerviksna histerektomija odnosi se na uklanjanje maternice dok je [[grlić maternice]] pošteđen. Ovi postupci mogu uključivati ​​i uklanjanje [[jajnici|jajnika]] ([[ooforektomija]]), [[jajovod]]a ([[salpingektomija]]) i drugih okolnih struktura. Termini "djelimična" ili "totalna" histerektomija su laički termini koji netačno opisuju dodavanje ili izostavljanje ooforektomije u vrijeme histerektomije. Ove postupke obično izvodi [[ginekologija|ginekolog]]. Uklanjanje maternice je oblik [[Sterilizacija (medicina)|sterilizacije]], što pacijenticu čini nesposobnom za rađanje (kao i uklanjanje [[jajnik]]a i [[jajovod]]a) i ima hirurške rizike kao i dugoročne posljedice, pa se operacija obično preporučuje samo kada druge mogućnosti liječenja nisu dostupne ili su zakazale. To je drugi najčešće izvođeni ginekološki zahvat, nakon carskog reza, u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="ihpi.umich.edu">{{cite web |url=https://ihpi.umich.edu/news/plotting-downward-trend-traditional-hysterectomy|title=Plotting the downward trend in traditional hysterectomy {{!}} Institute for Healthcare Policy & Innovation|website=ihpi.umich.edu|access-date=6. 8. 2019}}</ref> Gotovo 68 % je urađeno zbog stanja kao što su [[endometrioza]], abnormalno [[Maternično krvarenje]] i maternični [[fibroid]]i.<ref name="ihpi.umich.edu"/> Očekuje se da će učestalost histerektomija za nemaligne indikacije nastaviti opadati, s obzirom na razvoj alternativnih mogućnosti liječenja.<ref name=Bahamondes_2008>{{cite journal | vauthors = Bahamondes L, Bahamondes MV, Monteiro I | title = Levonorgestrel-releasing intrauterine system: uses and controversies | journal = Expert Review of Medical Devices | volume = 5 | issue = 4 | pages = 437–445 | date = juli 2008 | pmid = 18573044 | doi = 10.1586/17434440.5.4.437 | s2cid = 659602 }}</ref> ==Medicinska ptimjena== [[Slika:Hysterectomy.png|thumb|Histerektomija]] Histerektomija je veliki hirurški zahvat koji ima svoje rizike i koristi. Utiče na [[hormon]]sku ravnotežu i cjelokupno zdravlje pacijenata. Zbog toga se histerektomija obično preporučuje kao posljednje rješenje nakon što su iscrpljene farmaceutske ili druge hirurške opcije za liječenje određenih teško lječivih i teških stanja maternice/reproduktivnog sistema. Mogu postojati i drugi razlozi za zahtjev za histerektomiju. Takva stanja i/ili indikacije uključuju, ali nisu ograničena na:<ref>{{cite web |url=https://www.womenshealth.gov/a-z-topics/hysterectomy|title=Hysterectomy|date=21. 2. 2017|website=womenshealth.gov|language=en|access-date=6. 8. 2019}}</ref> * '''[[Endometrioza]]''': rast sluznice maternice izvan maternične šupljine. Ovaj neprimjeren rast tkiva može dovesti do boli i krvarenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Parasar P, Ozcan P, Terry KL | title = Endometriosis: Epidemiology, Diagnosis and Clinical Management | journal = Current Obstetrics and Gynecology Reports | volume = 6 | issue = 1 | pages = 34–41 | date = mart 2017 | pmid = 29276652 | pmc = 5737931 | doi = 10.1007/s13669-017-0187-1 }}</ref> * '''[[Adenomioza]]''': oblik endometrioze, gdje je [[sluznica]] maternice prorasla u, a ponekad i kroz muskulaturu zida maternice. To može zadebljati zidove maternice i doprinijeti bolu i krvarenju.<ref>{{Cite web |title=Uterine Adenomyosis |url=https://www.yalemedicine.org/conditions/uterine-adenomyosis |access-date=31. 10. 2022 |website=Yale Medicine |language=en}}</ref> * '''[[Obilno menstruacijsko krvarenje]]''': neredovno ili prekomjerno menstruacijsko [[krvarenje]] duže od sedmicu dana. Može poremetiti redovni kvalitet života i biti pokazatelj ozbiljnijeg stanja. * [[maternični fibroid|'''Fibroidi maternice''']]: benigne izrasline na zidu maternice. Ovi mišićni nekancerogeni tumori mogu rasti pojedinačno ili u grupama i mogu uzrokovati ekstremnu bol i krvarenje.<ref>{{Cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279535/ |title=Uterine fibroids: Overview |date=16. 11. 2017 |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |language=en}}</ref> * '''[[Prolaps materice]]:''' kada se materica spusti zbog oslabljenih ili istegnutih mišića dna zdjelice, što u težim slučajevima potencijalno uzrokuje da materica ispadne iz vagine. * '''[[Prevencija raka]] [[reproduktivni sistem|reproduktivnog sistema]]''': posebno ako postoji jaka porodična historija raka reproduktivnog sistema (posebno [[rak dojke]] u kombinaciji sa [[BRCA-mutacija|mutacijom BRCA1 ili BRCA2]]), ili kao dio oporavka od takvih [[karcinom]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Temkin SM, Bergstrom J, Samimi G, Minasian L | title = Ovarian Cancer Prevention in High-risk Women | journal = Clinical Obstetrics and Gynecology | volume = 60 | issue = 4 | pages = 738–757 | date = decembar 2017 | pmid = 28957949 | pmc = 5920567 | doi = 10.1097/GRF.0000000000000318 }}</ref> * '''Ginekološki [[kancer|rak]]''': ovisno o vrsti histerektomije, može pomoći u liječenju raka ili prekanceroza endometrija, grlića maternice ili maternice. Za zaštitu od ili liječenje raka jajnika potrebna je [[ooforektomija]]. * '''[[Transrodnost|Transrodna]] (trans) muška afirmacija''': pomaže kod [[rodna disforija|rodne disforije]], prevencije budućih ginekoloških problema i prelaska na dobijanje nove zakonske rodne dokumentacije.<ref>{{cite web |url=https://transcare.ucsf.edu/guidelines/hysterectomy|title=Hysterectomy {{!}} Transgender Care|website=transcare.ucsf.edu|access-date=2. 8. 2019}}</ref> * '''Teški [[razvojni poremećaji]]''': ovaj tretman je u najmanju ruku kontroverzan. U Sjedinjenim Američkim Državama, Vrhovni sudovi na nivou država utvrdili su da specifični slučajevi sterilizacije zbog razvojnih poremećaja krše ustavna i običajnopravna prava pacijentica.<ref name="sterilization">{{cite web |url=https://purple.ndrn.org/ashley/default.htm |title=Growth Attenuation and Sterilization Procedures – "The Ashley Treatment" |author=Washington (state) Protection and Advocacy System |publisher=National Disabilities Rights Network |location=Washington, DC |access-date=10. 3. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110727114415/https://purple.ndrn.org/ashley/default.htm |archive-date=27. 7. 2011}}</ref> * '''[[Postporođajno liječenje]]''': za uklanjanje teškog slučaja ''[[placenta praevia]]'' (placenta koja se formirala iznad ili unutar porođajnog kanala) ili ''[[placenta percreta]]'' (placenta koja je srasla u i kroz zid maternice kako bi se pričvrstila za druge organe), kao i kao posljednje rješenje u slučaju prekomjernog [[akušersko krvarenje|postporođajnog krvarenja]].<ref name="Postpartum">{{cite journal | vauthors = Roopnarinesingh R, Fay L, McKenna P | title = A 27-year review of obstetric hysterectomy | journal = Journal of Obstetrics and Gynaecology | volume = 23 | issue = 3 | pages = 252–254 | date = maj 2003 | pmid = 12850853 | doi = 10.1080/0144361031000098352 | s2cid = 28253372 }}</ref> * '''Hronična [[karličba bol]] ''': treba pokušati utvrditi etiologiju boli, iako uzrok možda nije poznat.<ref>{{cite journal | vauthors = Lamvu G | title = Role of hysterectomy in the treatment of chronic pelvic pain | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 117 | issue = 5 | pages = 1175–1178 | date = maj 2011 | pmid = 21508759 | doi = 10.1097/AOG.0b013e31821646e1 }}</ref> *'''PMS i menstruacijsk bolovi''' i druga psihička i fizička stanja uzrokovana menstruacijskim periodom koja uzrokuju patnju i smanjuju kvalitet života. ==Rizici i neželjeni efekti== Godine 1995, kratkoročna smrtnost (u roku od 40 dana od operacije) prijavljena je na 0,38 slučajeva na 1000 kada su operacije izvedene iz benignih razloga. Rizici za hirurške komplikacije bili su prisustvo fibroida, mlađa dob (vaskularna karlica sa većim rizikom od krvarenja i veća [[maternica]]), disfunkcionalno [[krvarenje]] iz maternice i paritet.<ref name=McPherson_2004>{{cite journal | vauthors = McPherson K, Metcalfe MA, Herbert A, Maresh M, Casbard A, Hargreaves J, Bridgman S, Clarke A | display-authors = 6 | title = Severe complications of hysterectomy: the VALUE study | url = https://archive.org/details/sim_bjog_2004-07_111_7/page/n69 | journal = BJOG | volume = 111 | issue = 7 | pages = 688–694 | date = juli 2004 | pmid = 15198759 | doi = 10.1111/j.1471-0528.2004.00174.x | s2cid = 38391308 | doi-access = free }}</ref> Stopa smrtnosti je nekoliko puta veća kada se izvodi kod pacijentica koje su trudne, imaju rak ili druge komplikacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Wingo PA, Huezo CM, Rubin GL, Ory HW, Peterson HB | title = The mortality risk associated with hysterectomy | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_1985-08-01_152_7/page/803 | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 152 | issue = 7 Pt 1 | pages = 803–808 | date = august 1985 | pmid = 4025434 | doi = 10.1016/s0002-9378(85)80067-3 }}</ref> Dugoročni učinak na ukupnu smrtnost je relativno mali. Žene mlađe od 45 godina imaju značajno povećanu dugoročnu smrtnost za koju se vjeruje da je uzrokovana [[hormon]]skim [[nuspojava]]ma histerektomije i profilaksne ooforektomije.<ref name=Shuster_2008>{{cite journal | vauthors = Shuster LT, Gostout BS, Grossardt BR, Rocca WA | title = Prophylactic oophorectomy in premenopausal women and long-term health | journal = Menopause International | volume = 14 | issue = 3 | pages = 111–116 | date = septembar 2008 | pmid = 18714076 | pmc = 2585770 | doi = 10.1258/mi.2008.008016 }}</ref><ref name="AUSFive">{{Citation |author1= American Urogynecologic Society |date= 5. 5. 2015 |title= Five Things Physicians and Patients Should Question |publisher= American Urogynecologic Society |work= Choosing Wisely: an initiative of the [[ABIM Foundation]] |url= http://www.choosingwisely.org/societies/american-urogynecologic-society/ |access-date= 1. 6. 2015}}, which cites: * {{cite journal | vauthors = Blank SV | title = Prophylactic and risk-reducing bilateral salpingo-oophorectomy: recommendations based on risk of ovarian cancer | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 117 | issue = 2 Pt 1 | page = 404 | date = februar 2011 | pmid = 21252760 | doi = 10.1097/AOG.0b013e3182083189 }}</ref> Ovaj efekat nije ograničen samo na žene u premenopauzi; pokazalo se da čak i žene koje su već ušle u [[menopauza|menopauzu]] imaju smanjenje dugoročnog preživljavanja nakon ooforektomije.<ref name=Shoupe_2007>{{cite journal | vauthors = Shoupe D, Parker WH, Broder MS, Liu Z, Farquhar C, Berek JS | title = Elective oophorectomy for benign gynecological disorders | journal = Menopause | volume = 14 | issue = 3 Pt 2 | pages = 580–585 | year = 2007 | pmid = 17476148 | doi = 10.1097/gme.0b013e31803c56a4 | s2cid = 37549821 }}</ref> Otprilike 35% žena nakon histerektomije podvrgne se još jednoj povezanoj operaciji u roku od dvije godine.<ref>{{cite journal | vauthors = Madueke-Laveaux OS, Elsharoud A, Al-Hendy A | title = What We Know about the Long-Term Risks of Hysterectomy for Benign Indication-A Systematic Review | journal = Journal of Clinical Medicine | volume = 10 | issue = 22 | page = 5335 | date = novembar 2021 | pmid = 34830617 | pmc = 8622061 | doi = 10.3390/jcm10225335 | doi-access = free }}</ref> Povreda [[ureter]]a nije neuobičajena i javlja se u 0,2 na 1000 slučajeva vaginske i 1,3 na 1000 slučajeva abdominalne histerektomije.<ref name="Burks2014">{{cite journal | vauthors = Burks FN, Santucci RA | title = Management of iatrogenic ureteral injury | journal = Therapeutic Advances in Urology | volume = 6 | issue = 3 | pages = 115–124 | date = juni 2014 | pmid = 24883109 | pmc = 4003841 | doi = 10.1177/1756287214526767 }}</ref> [[Povreda]] se obično javlja u distalnom [[mokraćovod]]u blizu infundibulopelvisnog [[ligament]]a ili kada ureter prelazi ispod materične arterije, često usljed slijepog stezanja i postavljanja ligature radi kontrole krvarenja.<ref>{{EMedicine|article|440933|Ureteral Trauma}}</ref> ===Oporavak=== Boravak u bolnici traje 3–5 dana ili više za abdominalne procedure i 1– 2 dana (ali moguće i duže) za vaginske ili laparoskopski potpomognute vaginske procedure.<ref name="what to expect">{{cite web |url=https://www.mayoclinic.org/tests-procedures/abdominal-hysterectomy/about/pac-20384559|title=Abdominal hysterectomy | work = Mayo Clinic }}</ref> Nakon postupka, Američki koledž akušera i ginekologa preporučuje da se ništa ne ubacuje u vaginu prvih šest sedmica (uključujući ubacivanje tampona ili [[seksualni odnos]]).<ref>{{Cite web|title=Hysterectomy|url=https://www.acog.org/en/womens-health/faqs/hysterectomy|access-date=28. 12. 2021|website=www.acog.org|language=en}} {{Mrtav link}}</ref> ===Nenamjerna ooforektomija i prijevremeno otkazivanje jajnika=== Uklanjanje jednog ili oba jajnika se izvodi kod značajnog broja histerektomija koje su imale za cilj očuvanje [[jajnik]]a.<ref name=Laughlin_2000/> Prosječna dob početka menopauze nakon histerektomije sa očuvanjem jajnika je 3,7 godina ranija od [[prosjek]]a.<ref name=Farquhar_2005>{{cite journal | vauthors = Farquhar CM, Sadler L, Harvey SA, Stewart AW | title = The association of hysterectomy and menopause: a prospective cohort study | url = https://archive.org/details/sim_bjog_2005-07_112_7/page/956 | journal = BJOG | volume = 112 | issue = 7 | pages = 956–962 | date = juli 2005 | pmid = 15957999 | doi = 10.1111/j.1471-0528.2005.00696.x | s2cid = 21619116 | doi-access = free }}</ref> Pretpostavlja se da je ovo posljedica poremećaja dotoka krvi u jajnike nakon histerektomije ili zbog nedostatka endokrine povratne sprege maternice. Funkcija preostalih jajnika je značajno pogođena kod oko 40% ljudi, a nekima od njih je čak potrebna i [[hormonska nadomjesna terapija]]. Iznenađujuće, sličan i samo nešto slabiji učinak uočen je kod ablacije [[endometrij]]a koja se često smatra alternativom histerektomiji.<ref>{{cite journal | vauthors = Bofill Rodriguez M, Lethaby A, Grigore M, Brown J, Hickey M, Farquhar C | title = Endometrial resection and ablation techniques for heavy menstrual bleeding | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 1 | issue = 1 | date = januar 2019 | pmid = 30667064 | pmc = 7057272 | doi = 10.1002/14651858.CD001501.pub5 }}</ref> Značajan broj žena razvija benigne ciste na jajnicima nakon histerektomije.<ref>{{cite journal | vauthors = Petri Nahás EA, Pontes A, Nahas-Neto J, Borges VT, Dias R, Traiman P | title = Effect of total abdominal hysterectomy on ovarian blood supply in women of reproductive age | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-ultrasound-in-medicine_2005-02_24_2/page/168 | journal = Journal of Ultrasound in Medicine | volume = 24 | issue = 2 | pages = 169–174 | date = februar 2005 | pmid = 15661947 | doi = 10.7863/jum.2005.24.2.169 | s2cid = 30259666 | hdl = 11449/224482 | hdl-access = free }}</ref> ===Uticaj na seksualni život i karličnu bol === Nakon histerektomije zbog benignih indikacija, većina pacijenata prijavljuje poboljšanje seksualnog života i bolu u karlici. Manji udio pacijenata prijavljuje pogoršanje seksualnog života i druge probleme. Slika je značajno drugačija kod histerektomije izvedene iz malignih razloga; postupak je često radikalniji sa značajnim nuspojavama.<ref name=Maas_2003>{{cite journal | vauthors = Maas CP, Weijenborg PT, ter Kuile MM | title = The effect of hysterectomy on sexual functioning | journal = Annual Review of Sex Research | volume = 14 | pages = 83–113 | year = 2003 | pmid = 15287159 }}</ref><ref name=Komisaruk_2011>{{cite journal | vauthors = Komisaruk BR, Frangos E, Whipple B | title = Hysterectomy improves sexual response? Addressing a crucial omission in the literature | journal = Journal of Minimally Invasive Gynecology | volume = 18 | issue = 3 | pages = 288–295 | year = 2011 | pmid = 21545957 | pmc = 3090744 | doi = 10.1016/j.jmig.2011.01.012 }}</ref> Kod određenog broja pacijenata koji se podvrgnu histerektomiji zbog hronične zdjelične boli, i dalje postoji bol u zdjelici nakon histerektomije i razvija se [[dispareunija]] (bolan [[spolni odnos]]).<ref>{{cite journal | vauthors = Gunter J | title = Chronic pelvic pain: an integrated approach to diagnosis and treatment | journal = Obstetrical & Gynecological Survey | volume = 58 | issue = 9 | pages = 615–623 | date = septembar 2003 | pmid = 12972837 | doi = 10.1097/01.OGX.0000083225.90017.01 | s2cid = 25101266 }}</ref> ===Prijevremena menopauza i njeni efekti=== Histerektomije koje uključuju i hirurško uklanjanje jajnika (tj. ooforektomiju) rezultiraju značajnim hormonskim promjenama u tijelu. Nivo [[estrogen]]a naglo pada kada se [[jajnici]] uklone, uklanjajući zaštitne efekte estrogena na [[kardiovaskularni sistem|kardiovaskularni]] i [[skeletni sistem]]. Ovo stanje se često naziva "hirurška menopauza", iako se značajno razlikuje od prirodno nastalog menopauznog stanja; prvo je iznenadni hormonski šok za tijelo koji uzrokuje brzu pojavu simptoma menopauze poput valunga, dok je drugo postepeno smanjenje nivoa hormona tokom perioda od nekoliko godina, uz očuvanu maternicu i jajnike koji su sposobni proizvoditi hormone čak i nakon prestanka [[menstruacija]].<ref>{{cite journal | vauthors = Dalal PK, Agarwal M | title = Postmenopausal syndrome | journal = Indian Journal of Psychiatry | volume = 57 | issue = Suppl 2 | pages = S222–S232 | date = juli 2015 | pmid = 26330639 | pmc = 4539866 | doi = 10.4103/0019-5545.161483 | doi-access = free }}</ref> Jedna studija je pokazala da je rizik od naknadnih kardiovaskularnih bolesti znatno povećan kod žena koje su imale histerektomiju u dobi od 50 godina ili mlađe. Nije pronađena povezanost kod žena koje se podvrgavaju postupku nakon 50. godine. Rizik je veći kada se [[jajnici]] uklone, ali je i dalje primjetan čak i kada se sačuvaju.<ref name=Ingelson_2011>{{cite journal | vauthors = Ingelsson E, Lundholm C, Johansson AL, Altman D | title = Hysterectomy and risk of cardiovascular disease: a population-based cohort study | journal = European Heart Journal | volume = 32 | issue = 6 | pages = 745–750 | date = mart 2011 | pmid = 21186237 | doi = 10.1093/eurheartj/ehq477 | doi-access = free }}</ref> Nekoliko drugih studija je otkrilo da su [[osteoporoza]] (smanjenje gustoće kostiju) i povećan rizik od prijeloma kostiju povezani s histerektomijama.<ref name=Kelsey_2005>{{cite journal | vauthors = Kelsey JL, Prill MM, Keegan TH, Quesenberry CP, Sidney S | title = Risk factors for pelvis fracture in older persons | journal = American Journal of Epidemiology | volume = 162 | issue = 9 | pages = 879–886 | date = novembar 2005 | pmid = 16221810 | doi = 10.1093/aje/kwi295 | doi-access = free }}</ref><ref name="van der Voort_2001">{{cite journal | vauthors = van der Voort DJ, Geusens PP, Dinant GJ | title = Risk factors for osteoporosis related to their outcome: fractures | journal = Osteoporosis International | volume = 12 | issue = 8 | pages = 630–638 | year = 2001 | pmid = 11580076 | doi = 10.1007/s001980170062 | s2cid = 9421669 }}</ref> Ovo se pripisuje modulatornom efektu estrogena na metabolizam kalcija, a pad nivoa estrogena u serumu nakon menopauze može uzrokovati prekomjerni gubitak [[kalcij]]a što dovodi do propadanja kostiju. Histerektomije su također povezane s većom stopom srčanih bolesti i slabljenja kostiju. Oni koji su podvrgnuti histerektomiji s oba uklonjena jajnika obično imaju smanjene nivoe [[testosteron]]a u poređenju s onima koji su ostali netaknuti.<ref name=Laughlin_2000>{{cite journal | vauthors = Laughlin GA, Barrett-Connor E, Kritz-Silverstein D, von Mühlen D | title = Hysterectomy, oophorectomy, and endogenous sex hormone levels in older women: the Rancho Bernardo Study | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 85 | issue = 2 | pages = 645–651 | date = februar 2000 | pmid = 10690870 | doi = 10.1210/jcem.85.2.6405 | s2cid = 8195493 | doi-access = free }}</ref> Smanjeni nivoi [[testosteron]]a kod žena su prediktor gubitka visine, što se može dogoditi kao rezultat smanjene gustoće kostiju,<ref name=Jassal_1995>{{cite journal | vauthors = Jassal SK, Barrett-Connor E, Edelstein SL | title = Low bioavailable testosterone levels predict future height loss in postmenopausal women | journal = Journal of Bone and Mineral Research | volume = 10 | issue = 4 | pages = 650–654 | date = april 1995 | pmid = 7610937 | doi = 10.1002/jbmr.5650100419 | s2cid = 30094806 }}</ref> dok su povećani nivoi [[testosteron]]a kod žena povezani s većim osjećajem [[libido|seksualne želje]].<ref name=Segraves_2006>{{cite journal | vauthors = Segraves R, Woodard T | title = Female hypoactive sexual desire disorder: History and current status | journal = The Journal of Sexual Medicine | volume = 3 | issue = 3 | pages = 408–418 | date = maj 2006 | pmid = 16681466 | doi = 10.1111/j.1743-6109.2006.00246.x | s2cid = 39458239 }}</ref> Ooforektomija prije 45. godine života povezana je s peterostrukom smrtnošću od neurvnih i mentalnih poremećaja.<ref>{{cite journal | vauthors = Rivera CM, Grossardt BR, Rhodes DJ, Rocca WA | title = Increased mortality for neurological and mental diseases following early bilateral oophorectomy | journal = Neuroepidemiology | volume = 33 | issue = 1 | pages = 32–40 | year = 2009 | pmid = 19365140 | pmc = 2697609 | doi = 10.1159/000211951 }}</ref> ===Mokraćna inkontinencija i vaginski prolaps=== Urinarna inkontinencija i [[vaginski prolaps]] su dobro poznati neželjeni efekti koji se razvijaju sa velikom učestalošću vrlo dugo nakon operacije. Obično se te komplikacije razvijaju 10–20 godina nakon operacije.<ref name="Brown_2000">{{cite journal | vauthors = Brown JS, Sawaya G, Thom DH, Grady D | title = Hysterectomy and urinary incontinence: a systematic review | url = https://archive.org/details/sim_the-lancet_2000-08-12_356_9229/page/534 | journal = Lancet | volume = 356 | issue = 9229 | pages = 535–539 | date = august 2000 | pmid = 10950229 | doi = 10.1016/S0140-6736(00)02577-0 | s2cid = 213231 }}</ref> Iz tog razloga, tačni brojevi nisu poznati, a faktori rizika su slabo shvaćeni. Također nije poznato da li izbor hirurške tehnike ima ikakav učinak. Procijenjeno je da se rizik od urinarne inkontinencije približno udvostručuje u roku od 20 godina nakon histerektomije. Jedna dugoročna studija je otkrila 2,4 puta veći rizik od operacije za korekciju urinarne stresne inkontinencije nakon histerektomije.<ref name=Altman_2007>{{cite journal | vauthors = Altman D, Granath F, Cnattingius S, Falconer C | title = Hysterectomy and risk of stress-urinary-incontinence surgery: nationwide cohort study | journal = Lancet | volume = 370 | issue = 9597 | pages = 1494–1499 | date = oktobar 2007 | pmid = 17964350 | doi = 10.1016/S0140-6736(07)61635-3 | s2cid = 27132159 }}</ref><ref name=McPherson_2005>{{cite journal | vauthors = McPherson K, Herbert A, Judge A, Clarke A, Bridgman S, Maresh M, Overton C | title = Self-reported bladder function five years post-hysterectomy | journal = Journal of Obstetrics and Gynaecology | volume = 25 | issue = 5 | pages = 469–475 | date = juli 2005 | pmid = 16183583 | doi = 10.1080/01443610500235170 | s2cid = 38512052 }}</ref> Rizik od vaginskog prolapsa zavisi od faktora kao što su broj [[vaginski porođaj|vaginskih porođaja]], težina tih porođaja i vrsta porođaja.<ref>{{cite journal | vauthors = Lukanovic A, Drazic K | title = Risk factors for vaginal prolapse after hysterectomy | journal = International Journal of Gynaecology and Obstetrics | volume = 110 | issue = 1 | pages = 27–30 | date = juli 2010 | pmid = 20362288 | doi = 10.1016/j.ijgo.2010.01.025 | s2cid = 24322065 }}</ref> Ukupna incidencija se otprilike udvostručuje nakon histerektomije.<ref name=Altman_2008>{{cite journal | vauthors = Altman D, Falconer C, Cnattingius S, Granath F | title = Pelvic organ prolapse surgery following hysterectomy on benign indications | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 198 | issue = 5 | pages = 572.e1–572.e6 | date = maj 2008 | pmid = 18355787 | doi = 10.1016/j.ajog.2008.01.012 }}</ref> ===Stvaranje priraslica i opstrukcija crijeva=== Stvaranje postoperativnih priraslica predstavlja poseban rizik nakon histerektomije zbog obima disekcije, kao i činjenice da se rana od histerektomije nalazi u dijelu karlice koji najviše zavisi od gravitacije, u koji lako može upasti crijevna petlja.<ref name="Wiseman">{{cite journal | vauthors = Wiseman DM | title = Disorders of adhesions or adhesion-related disorder: monolithic entities or part of something bigger--CAPPS? | journal = Seminars in Reproductive Medicine | volume = 26 | issue = 4 | pages = 356–368 | date = juli 2008 | pmid = 18756413 | doi = 10.1055/s-0028-1082394 | citeseerx = 10.1.1.628.2706 | s2cid = 260317149 }}</ref> U jednom pregledu, [[incidencija (epidemiologija)|incidencija]] opstrukcije tankog crijeva zbog crijevne adhezije utvrđena je kod 15,6% nelaparoskopskih totalnih abdominalnih histerektomija u odnosu na 0,0% kod laparoskopskih histerektomija.<ref name=Barmparas_2010>{{cite journal | vauthors = Barmparas G, Branco BC, Schnüriger B, Lam L, Inaba K, Demetriades D | title = The incidence and risk factors of post-laparotomy adhesive small bowel obstruction | journal = Journal of Gastrointestinal Surgery | volume = 14 | issue = 10 | pages = 1619–1628 | date = oktobar 2010 | pmid = 20352368 | doi = 10.1007/s11605-010-1189-8 | s2cid = 22720831 }}</ref> ===Infekcija rane=== [[Infekcija rane]] se javlja u približno 3% slučajeva abdominalne histerektomije. Rizik se povećava kod gojaznosti, dijabetesa, poremećaja imunodeficijencije, upotrebe sistemskih kortikosteroida, pušenja, hematoma rane i već postojeće infekcije kao što su horioamnionitis i [[karlična upalna bolest]].<ref name="Duff2009">{{cite journal | vauthors = Duff P |title=Diagnosis and Management of Postoperative Infection|journal=The Global Library of Women's Medicine|year=2009|issn=1756-2228|doi=10.3843/GLOWM.10032|url=https://www.glowm.com/section_view/heading/Diagnosis%20and%20Management%20of%20Postoperative%20Infection/item/32|url-access=subscription}}</ref> Takve infekcije rana uglavnom se javljaju u obliku [[incizijskog apscesa]] ili celulitisa rane. Tipično, oba uzrokuju [[eritem]], ali samo incizijski apsces uzrokuje gnojnu drenažu. Preporučeni tretman incizijskog apscesa nakon histerektomije je [[incizija i drenaža]], a zatim prekrivanje tankim slojem [[gaza|gaze]] nakon čega slijedi sterilni [[medicinski zavoj]]. Zavoj treba mijenjati, a ranu ispirati fiziološkom otopinom najmanje dva puta dnevno. Osim toga, preporučuje se primjena antibiotika aktivnog protiv stafilokoka i streptokoka, po mogućnosti [[vankomicin]]a, kada postoji rizik od [[MRSA]].<ref name="Duff2009"/> Rana se može zatvoriti sekundarnom intencijom. Alternativno, ako je infekcija nestala i zdravo granulacijsko [[tkivo]] je vidljivo u podnožju rane, rubovi reza mogu se ponovo približiti, na primjer korištenjem leptir šavova, hirurških spajalica ili hirurških šavova.<ref name="Duff2009"/> [[Seksualni odnos]] ostaje moguć nakon histerektomije. Rekonstruktivna hirurgija ostaje opcija za žene koje su preboljele benigna i maligna stanja..<ref name="Hoffman2012">{{cite book | vauthors = Hoffman B |title= Williams gynecology, 2nd edition | url = https://archive.org/details/williamsgynecolo0000unse |publisher= McGraw-Hill Medical |page=[https://archive.org/details/williamsgynecolo0000unse/page/65 65] |location= New York |year= 2012 |isbn= 978-0-07-171672-7}}</ref> {{rp|1020–1348}} ===Ostali rijetki problemi=== Histerektomija može uzrokovati povećan rizik od relativno rijetkog [[karcinom bubrežnih ćelija|karcinoma bubrežnih ćelija]]. Povećani rizik je posebno izražen kod mladih žena; rizik je bio niži nakon vaginski izvedenih histerektomija.<ref name=Altman_2010>{{cite journal | vauthors = Altman D, Yin L, Johansson A, Lundholm C, Grönberg H | title = Risk of renal cell carcinoma after hysterectomy | journal = Archives of Internal Medicine | volume = 170 | issue = 22 | pages = 2011–2016 | date = decembar 2010 | pmid = 21149759 | doi = 10.1001/archinternmed.2010.425 | doi-access = free }}</ref> Hormonski efekti ili [[povreda]] [[mokraćovod]]a smatrani su mogućim objašnjenjima.<ref>{{cite journal | vauthors = Gago-Dominguez M, Castelao JE, Yuan JM, Ross RK, Yu MC | title = Increased risk of renal cell carcinoma subsequent to hysterectomy | journal = Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention | volume = 8 | issue = 11 | pages = 999–1003 | date = novembar 1999 | pmid = 10566555 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Zucchetto A, Talamini R, Dal Maso L, Negri E, Polesel J, Ramazzotti V, Montella M, Canzonieri V, Serraino D, La Vecchia C, Franceschi S | display-authors = 6 | title = Reproductive, menstrual, and other hormone-related factors and risk of renal cell cancer | journal = International Journal of Cancer | volume = 123 | issue = 9 | pages = 2213–2216 | date = novembar 2008 | pmid = 18711701 | doi = 10.1002/ijc.23750 | s2cid = 45289039 | doi-access = free }}</ref> U nekim slučajevima, karcinom bubrežnih ćelija može biti manifestacija nedijagnosticiranog sindroma [[hereditarna leiomiomatoza i rak bubrežnih ćelija|hereditarne leiomiomatoze i raka bubrežnih ćelija]]. Uklanjanje maternice bez uklanjanja jajnika može dovesti do situacije koja, u rijetkim slučajevima, može rezultirati [[ektopična trudnoća|ektopičnom trudnoćom]] zbog neotkrivene oplodnje koja se još nije spustila u maternicu prije operacije. Dva slučaja su identificirana i opisana u izdanju časopisa ''Blackwell Journal of Obstetrics and Gynecology''; preko 20 drugih slučajeva je razmatrano u dodatnoj medicinskoj literaturi.<ref name=bjo>{{cite journal | vauthors = Cocks PS | title = Early ectopic pregnancy after vaginal hysterectomy. Two case reports | url = https://archive.org/details/sim_bjog_1980-05_87_5/page/363 | journal = British Journal of Obstetrics and Gynaecology | volume = 87 | issue = 5 | pages = 363–365 | date = maj 1980 | pmid = 7387935 | doi = 10.1111/j.1471-0528.1980.tb04559.x | s2cid = 27101990 }}</ref> U vrlo rijetkim slučajevima, spolni odnos nakon histerektomije može uzrokovati transvaginsku evisceraciju [[tanko crijevo|tankog crijeva]].<ref>{{cite journal | vauthors = Quiróz-Guadarrama CD, Martínez-Ordaz JL, Rojano-Rodríguez ME, Beristain-Hernández JL, Moreno-Portillo M | title = [Vaginal evisceration. Report of a case and a literature review] | journal = Ginecologia y Obstetricia de Mexico | volume = 81 | issue = 6 | pages = 349–352 | date = juni 2013 | pmid = 23837301 }}</ref> [[Vaginska manžetna]] je najgornji dio vagine, koji je zatvoren šavom. Kao rijetka komplikacija, može doći do dehiscije i omogućavanja evisceracije tankog crijeva u [[vagina|vaginu]]. ==Reference== {{refspisak}} ==Također pogledajte== *[[Maternica]] [[Kategorija:Ženski reproduktivni sistem]] [[Kategorija:Maternica]] j4ya0fdqldqfxjztojow6hnkzu3cwsq Dizajn proteina 0 532112 3937895 3929174 2026-10-29T15:37:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937895 wikitext text/x-wiki '''Dizajn proteina''' je racionalni dizajn novih molekula proteina s ciljem [[dizajn]]iranja nove aktivnosti, ponašanja ili svrhe, te unapređenja osnovnog razumijevanja funkcije proteina.<ref>{{cite news|last1=Korendovych|first1=Ivan|title=Minimalist design of peptide and protein catalysts|url=https://plan.core-apps.com/acsnola2018/abstract/3b00ff75f22454219cca274e14edadf8|access-date=22. 3. 2018|publisher=American Chemical Society|date=19. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20191215044228/https://plan.core-apps.com/acsnola2018/abstract/3b00ff75f22454219cca274e14edadf8|archive-date=15. 12. 2019|url-status=dead}}</ref> Proteini se mogu dizajnirati od nule (''[[de novo]]'' dizajn) ili pravljenjem izračunatih varijanti poznate strukture proteina i njegovog niza (nazvano ''redizajn proteina''). Pristupi '''racionalnog dizajna proteina''' daju predviđanja o nizu proteina koji će se preklopiti u specifične strukture. Ovi predviđeni nizovi se zatim mogu eksperimentalno validirati metodama kao što su [[Sinteza proteina|sinteza peptida]], [[mutageneza usmjerena na mjesto]] ili [[sinteza vještačkog gena]]. Racionalni dizajn proteina datira iz sredine 1970-ih.<ref name="richardson1989">{{cite journal|last=Richardson|first=JS|author2=Richardson, DC |title=The de novo design of protein structures |journal=Trends in Biochemical Sciences|date=juli 1989|volume=14|issue=7|pages=304–9|pmid=2672455|doi=10.1016/0968-0004(89)90070-4}}</ref> Međutim, nedavno je bilo brojnih primjera uspješnog racionalnog dizajna vodotopivih, pa čak i transmembranskih peptida i proteina, dijelom zbog boljeg razumijevanja različitih faktora koji doprinose [[savijanje proteina|stabilnosti proteinske strukture]] i razvoju boljih [[računar]]skih metoda. ==Pregled i historija== Cilj racionalnog dizajna proteina je predvidjeti [[aminokiseline]] [[primarna strutura|sekvence primarne strukture proteina]] koje će se [[savijamke proteina|savijati]] u specifičnu proteinsku strukturu. Iako je broj mogućih proteinskih sekvenci ogroman i raste eksponencijalno s veličinom proteinskog lanca, samo će se podskup njih pouzdano i brzo saviti u jedno [[nativno stanje]]. Dizajn proteina uključuje identifikaciju novih sekvenci unutar ovog podskupa. Nativno stanje proteina je konformacijski [[Termodinamička slobodna energija|slobodna energija]] minimum za lanac. Dakle, dizajn proteina je potraga za sekvencama koje imaju odabranu strukturu kao minimum slobodne energije. U određenom smislu, to je suprotno od [[predviđanje [[strukture proteina|predviđanja strukture proteina]]. U dizajnu se specificira [[Tercijarna struktura proteina|tercijarna struktura]] i identificira se sekvenca koja će se saviti u nju. Stoga se to naziva i "inverzno savijanje". Dizajn proteina je tada problem optimizacije: korištenjem nekih kriterija bodovanja odabire se optimizirana sekvenca koja će se saviti u željenu strukturu. Kada su prvi proteini racionalno dizajnirani tokom 1970-ih i 1980-ih, sekvenca za njih je optimizirana ručno na osnovu analiza drugih poznatih proteina, sastava sekvence, naboja [[aminokiselina]] i geometrije željene strukture.<ref name="richardson1989"/> Prvi dizajnirani proteini pripisuju se Berndu Gutteu, koji je dizajnirao reduciranu verziju poznatog [[katalizator]]a, goveđe [[ribonukleaza|ribonukleaze]] i tercijarne strukture koje se sastoje od [[beta-list]]a i [[alfa-heliks]]a, uključujući vezivo [[DDT]]. Urry i kolege kasnije su dizajnirali peptide slične [[elastin]]u, na osnovu pravila o sastavu sekvence. Richardson i saradnici su dizajnirali protein od 79 ostataka bez [[homologija sekvence|homologije sekvence]] sa poznatim proteinom.<ref name="richardson1989" /> Tokom 1990-ih, pojava moćnih računara, [[Konformacijska izomerija|biblioteka aminokiselinskih konformacija]] i polja sile razvijenih uglavnom za simulacije [[molekularna dinamika|molekularne dinamike]] omogućila je razvoj alata za računarski dizajn proteina zasnovanih na strukturi. Nakon razvoja ovih računarskih alata, u posljednjih 30 godina postignut je veliki uspjeh u dizajnu proteina. Prvi protein koji je uspješno dizajniran potpuno ''[[de novo]]'' uradili su [[Stephen Mayo]] i saradnici 1997. godine,<ref name="dahiyat1997"/> i, ubrzo nakon toga, 1999. godine [[Peter S. Kim]] i saradnici dizajnirali su dimere, trimere i tetramere neprirodnih desnorukih [[spiralna zavojnica|spiralnih zavojnica]].<ref name="gordon99review">{{cite journal|last=Gordon|first=DB|author2=Marshall, SA |author3=Mayo, SL |title=Energy functions for protein design |journal=Current Opinion in Structural Biology|date=august 1999|volume=9|issue=4|pages=509–13|pmid=10449371|doi=10.1016/s0959-440x(99)80072-4}}</ref><ref name="harbury99">{{cite journal|last=Harbury|first=PB|author2=Plecs, JJ |author3=Tidor, B |author4=Alber, T |author5= Kim, PS |title=High-resolution protein design with backbone freedom |url=https://archive.org/details/sim_science_1998-11-20_282_5393/page/1462|journal=Science|date=20. 11. 1998|volume=282|issue=5393|pages=1462–7|pmid=9822371|doi=10.1126/science.282.5393.1462}}</ref> U 2003., laboratrija [[David Baker (biohemičar)|Davida Bakera]] dizajniraja je potpuni protein do nabora kakav nikada prije nije viđen u prirodi.<ref name="kuhlman03"/> Kasnije, 2008. godine, Bakerova grupa je računarski dizajnirala [[enzim]]e za dvije različite reakcije.<ref>{{cite journal|last=Sterner|first=R|author2=Merkl, R |author3=Raushel, FM |title=Computational design of enzymes |journal=Chemistry & Biology|date=maj 2008|volume=15|issue=5|pages=421–3|pmid=18482694|doi=10.1016/j.chembiol.2008.04.007|doi-access=free}}</ref> In 2010, one of the most powerful broadly neutralizing antibodies was isolated from patient serum using a computationally designed protein probe.<ref name="wu2010a">{{cite journal|last1=Wu|first1=X|author2=Yang, ZY|author3=Li, Y|author4=Hogerkorp, CM|author5=Schief, WR|author6=Seaman, MS|author7=Zhou, T|author8=Schmidt, SD|author9=Wu, L|author10=Xu, L|author11=Longo, NS|author12=McKee, K|author13=O'Dell, S|author14=Louder, MK|author15=Wycuff, DL|author16=Feng, Y|author17=Nason, M|author18=Doria-Rose, N|author19=Connors, M|author20=Kwong, PD|author21=Roederer, M|author22=Wyatt, RT|author23=Nabel, G|author24=Mascola, JR|author24-link=John R. Mascola |title=Rational design of envelope identifies broadly neutralizing human monoclonal antibodies to HIV-1 |url=https://archive.org/details/sim_science_2010-08-13_329_5993/page/856|journal=Science|date=13. 8. 2010|volume=329|issue=5993|pages=856–61|pmid=20616233|bibcode= 2010Sci...329..856W |doi= 10.1126/science.1187659|pmc=2965066}}</ref> U 2024., Baker je dobio polovinu [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelove nagrade za hemiju]] za svoj napredak u računarskom dizajnu proteina, dok su drugu polovinu podijelili [[Demis Hassabis]] i [[John M. Jumper|John Jumper]] iz [[Google DeepMind|Deepmind]] za predviđanje strukture proteina.<ref>{{Cite web |date=9. 10. 2024 |title=Press Release: The Nobel Prize in Chemistry 2024 |url=https://www.nobelprize.org/prizes/chemistry/2024/press-release/ |access-date=31. 3. 2025 |publisher=Nobel Prize}}</ref> Zbog ovih i drugih uspjeha (npr. pogledajte [[#Primjene i primjeri dizajniranih proteina|primjeri]] ispod), dizajn proteina postao je jedan od najvažnijih alata dostupnih za [[proteinsko inženjerstvo]]. Postoji velika nada da će dizajn novih proteina, malih i velikih, imati primjenu u [[biomedicina|biomedicini]] i [[bioinžerstvo|bioinženjerstvu]]. ==Osnovni modeli strukture i funkcije proteina == Programi za dizajn proteina koriste [[bioinformatiku|računarske modele]] molekularnih sila koje pokreću proteine u ''[[in vivo]]'' okruženjima. Da bi se problem učinio rješivim, ove sile su pojednostavljene modelima dizajna proteina. Iako se programi za dizajn proteina uveliko razlikuju, oni moraju odgovoriti na četiri glavna pitanja modeliranja: Koja je ciljna struktura dizajna, koja je fleksibilnost dozvoljena na ciljnoj strukturi, koje sekvence su uključene u pretragu i koje polje sile će se koristiti za bodovanje sekvenci i struktura. ===Ciljna struktura=== [[Datoteka:Top7.png|thumb|left| 280px|Protein [[Top7]] bio je jedan od prvih proteina dizajniranih za nabor kakav nikada prije nije viđen u prirodi.<ref name="kuhlman03">{{cite journal|last=Kuhlman|first=B|author2=Dantas, G |author3=Ireton, GC |author4=Varani, G |author5=Stoddard, BL |author6= Baker, D |title=Design of a novel globular protein fold with atomic-level accuracy |url=https://archive.org/details/sim_science_2003-11-21_302_5649/page/1364|journal=Science|date=21. 11. 2003|volume=302|issue=5649|pages=1364–8|pmid=14631033|bibcode= 2003Sci...302.1364K |doi= 10.1126/science.1089427|s2cid=1939390}}</ref>]] Funkcija proteina uveliko zavisi od strukture proteina, a racionalni dizajn proteina koristi ovaj odnos za dizajniranje funkcije dizajniranjem proteina koji imaju ciljnu strukturu ili nabor. Dakle, po definiciji, u racionalnom dizajnu proteina ciljna struktura ili skup struktura moraju biti unaprijed poznati. Ovo je u suprotnosti s drugim oblicima proteinskog inženjerstva, kao što je [[usmjerena evolucija]], gdje se koristi niz metoda za pronalaženje proteina koji postižu specifičnu funkciju, i s [[predviđanje strukture proteina|predviđanjem strukture proteina]] gdje je sekvenca poznata, ali struktura nije. Najčešće se ciljna struktura zasniva na poznatoj strukturi drugog proteina. Međutim, novi nabori koji se ne vide u prirodi postali su sve mogućiji. Peter S. Kim i saradnici dizajnirali su trimere i tetramere neprirodnih spiralnih zavojnica, koje ranije nisu viđene u prirodi.<ref name="gordon99review" /><ref name="harbury99" /> Protein Top7, razvijen u laboratoriji [[David Baker (biohemičar)|Davida Bakera]], dizajniran je u potpunosti korištenjem [[algoritam]]a za [[dizajn]] proteina, do potpuno novog oblika.<ref name="kuhlman03"/> Nedavno su Baker i saradnici razvili niz principa za dizajniranje idealnih [[globulasti protein|globulastog proteina]], struktura zasnovanih na [[lijevak za savijanje|lijevcima za savijanje proteina]] koji premošćuju predviđanje sekundarne i tercijarne strukture. Ovi principi, koji se temelje i na predviđanju strukture proteina i na dizajnu proteina, korišteni su za dizajniranje pet različitih novih proteinskih topologija.<ref>{{cite journal|last=Höcker|first=B|title=Structural biology: A toolbox for protein design |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2012-11-08_491_7423/page/204|journal=Nature|date=8. 11. 2012|volume=491|issue=7423|pages=204–5|pmid=23135466|bibcode= 2012Natur.491..204H |doi= 10.1038/491204a|s2cid=4426247|doi-access=free}}</ref> ===Razmak sekvence=== [[Datoteka:1FSVblue-1ZAAred.png|thumb| FSD-1 (prikazan plavom bojom, [[PDB]]id: 1FSV) bio je prvi ''de novo'' računarski dizajn potpunog proteina.<ref name="dahiyat1997">{{cite journal|last=Dahiyat|first=BI|author2=Mayo, SL |title=De novo protein design: fully automated sequence selection |journal=Science|date=3. 10. 1997|volume=278|issue=5335|pages=82–7|pmid=9311930|doi=10.1126/science.278.5335.82|citeseerx=10.1.1.72.7304}}</ref> Ciljni nabor bio je onaj cinkovog prsta u ostacima 33–60 strukture proteina Zif268 (prikazano crvenom bojom, [[PDB]] id: 1ZAA). Dizajnirana sekvenca imala je vrlo malo identičnosti sekvence sa bilo kojom poznatom proteinskom sekvencom.]] U racionalnom dizajnu proteina, proteini se mogu redizajnirati iz sekvence i strukture poznatog proteina ili potpuno od nule u ''de novo'' dizajnu proteina. U redizajnu proteina, većina ostataka u sekvenci se održava kao njihova aminokiselina divljeg tipa, dok se nekolicini dozvoljava mutacija. U ''de novo'' dizajnu, cijela sekvenca se dizajnira iznova, na osnovu nepostojanja prethodne sekvence. I ''[[de novo]]'' dizajni i redizajni proteina mogu uspostaviti pravila o [[Prostor sekvence (evolucija)|prostor sekvence]]: specifične [[aminokiseline]] koje su dozvoljene na svakoj poziciji promjenjivog ostatka. Naprimjer, sastav površine [[#Proteinsko obnavljanje|RSC3 sonde]] za odabir [[HIV]]-široko neutralizirajućih [[antitijela]] bio je ograničen na osnovu evolucijskih podataka i balansiranja naboja. Mnogi od najranijih pokušaja dizajna proteina bili su u velikoj mjeri zasnovani na empirijskim ''pravilima'' o prostoru sekvenci.<ref name="richardson1989"/> Štaviše, [[#Dizajn vlaknastih proteina|dizajn vlaknastih proteina]] obično slijedi stroga pravila o prostoru sekvenci. Proteini dizajnirani na bazi [[kolagen]]a, naprimjer, često su sastavljeni od ponavljajućih obrazaca Gly-Pro-X.<ref name="richardson1989"/> Pojava računarskih tehnika omogućava dizajniranje proteina bez ljudske intervencije u odabiru sekvenci.<ref name="dahiyat1997"/> ===Strukturna fleksibilnost=== [[Datoteka:ileRotamers.gif|thumb|left|250px| Uobičajeni programi za dizajn proteina koriste biblioteke rotamera kako bi pojednostavili konformacijski prostor bočnih lanaca proteina. Ova animacija prolazi kroz sve rotamere aminokiseline [[izoleucin]] na osnovu pretposljednje biblioteke rotamera (ukupno 7 rotamera).<ref name="lovell2000" />]] U dizajnu proteina, ciljna struktura (ili strukture) proteina su poznate. Međutim, racionalan pristup dizajnu proteina mora modelirati određenu "fleksibilnost" na ciljnoj strukturi kako bi se povećao broj sekvenci koje se mogu dizajnirati za tu strukturu i kako bi se minimizirala mogućnost savijanja sekvence u drugu strukturu. Naprimjer, u redizajnu proteina jedne male aminokiseline (kao što je [[alanin]]) u čvrsto pakiranoj jezgri proteina, racionalni pristup dizajnu bi predvidio vrlo malo mutanata koji će se saviti u ciljnu strukturu, ako se okolnim [[bočni lanac|bočnim lancima]] ne dozvoli ponovno pakiranje. Dakle, bitan parametar svakog procesa dizajna je količina fleksibilnosti dozvoljena i za bočne lance i za okosnicu. U najjednostavnijim modelima, proteinski lanac se održava krutim, dok je nekim bočnim lancima proteina dozvoljeno da mijenjaju konformacije. Međutim, bočni lanci mogu imati mnogo stepeni slobode u dužini veza, uglovima veza i [[Diedarski ugao|''&chi;'' diedarski uglovi]]. Da bi se pojednostavio ovaj prostor, metode dizajna proteina koriste biblioteke rotamera koje pretpostavljaju idealne vrijednosti za dužine veza i uglove veza, dok ograničavaju ''&chi;'' diedarske uglove na nekoliko često uočenih niskoenergetskih konformacija nazvanih [[Konformacijski izomerizam|rotameri]]. Biblioteke rotamera izvedene su iz statističke analize mnogih proteinskih struktura. Biblioteke rotamera nezavisne od kičme opisuju sve rotamere.<ref name="lovell2000">{{cite journal|last=Lovell|first=SC|author2=Word, JM |author3=Richardson, JS |author4= Richardson, DC |title=The penultimate rotamer library |journal=Proteins|date=15. 8. 2000|volume=40|issue=3|pages=389–408|pmid=10861930|doi=10.1002/1097-0134(20000815)40:3<389::AID-PROT50>3.0.CO;2-2|citeseerx=10.1.1.555.4071|s2cid=3055173 }}</ref> [[Biblioteka rotamera zavisnih od glavnog lanca|Biblioteke rotamera zavisnih od glavnog lanca]], nasuprot tome, opisuju rotamere kao [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] njihovog pojavljivanja, u zavisnosti od rasporeda proteinskog glavnog oko bočnog lanca.<ref>{{cite journal|last=Shapovalov|first=MV|author2=Dunbrack RL, Jr|title=A smoothed backbone-dependent rotamer library for proteins derived from adaptive kernel density estimates and regressions |journal=Structure|date=8. 6. 2011|volume=19|issue=6|pages=844–58|pmid=21645855|doi=10.1016/j.str.2011.03.019|pmc=3118414}}</ref> Većina programa za dizajn proteina koristi jednu konformaciju (npr. modalnu vrijednost za rotamerne diedare u prostoru) ili nekoliko tačaka u regiji koju opisuje rotamer; program za dizajn proteina OSPREY, nasuprot tome, modelira cijelu kontinuiranu regiju.<ref name="samish11"/> Iako racionalni dizajn proteina mora očuvati opći nabor okosnice proteina, omogućavanje određene fleksibilnosti okosnice može značajno povećati broj sekvenci koje se savijaju u strukturu, a istovremeno održavaju opći nabor proteina.<ref name="kortemme09">{{cite journal|last=Mandell|first=DJ|author2=Kortemme, T |author-link2=Tanja Kortemme |title=Backbone flexibility in computational protein design |journal=Current Opinion in Biotechnology|date=august 2009|volume=20|issue=4|pages=420–8|pmid=19709874|doi=10.1016/j.copbio.2009.07.006|url=https://escholarship.org/content/qt89b8n09b/qt89b8n09b.pdf? t=pqrxq4}}</ref> Fleksibilnost okosnice je posebno važna kod redizajna proteina jer [[mutacije]] sekvenci često rezultiraju malim promjenama u strukturi okosnice. Štaviše, fleksibilnost okosnice može biti ključna za naprednije primjene dizajna proteina, kao što su predviđanje vezivanja i dizajn [[enzim]]a. Neki modeli fleksibilnosti okosnice dizajna proteina uključuju male i kontinuirane globalne pokrete okosnice, diskretne uzorke okosnice oko ciljnog nabora, pokrete trljanja unazad i fleksibilnost proteinske petlje.<ref name="kortemme09"/><ref name="donald10"/> ===Energetska funkcija=== [[Datoteka:PEF comparison.png|thumb|400px|right|Poređenje različitih funkcija potencijalne energije. Najtačnije energetske funkcije su one koje koriste kvantno-mehaničke proračune, ali su oni previše spori za dizajn proteina. S druge strane, heurističke funkcije energije zasnivaju se na statističkim terminima i vrlo su brze. U sredini su funkcije energije molekularne mehanike koje su fizički zasnovane, ali nisu računski skupe kao kvantno-mehaničke simulacije.<ref name="Boas"/>]] Racionalne tehnike dizajna proteina moraju biti u stanju da razlikuju sekvence koje će biti stabilne pod ciljnim savijanjem od onih koje bi preferirale druga konkurentska stanja niske energije. Stoga, dizajn proteina zahtijeva tačne [[polje sile (hemija)|funkcije energije]] koje mogu rangirati i bodovati sekvence prema tome koliko dobro se savijaju u ciljnu strukturu. Međutim, istovremeno, ove funkcije energije moraju uzeti u obzir računske Kao [[#problem optimizacije|izazove]] iza dizajna proteina. Jedan od najizazovnijih zahtjeva za uspješan dizajn je funkcija energije koja je i tačna i jednostavna za računske proračune. Najtačnije funkcije energije su one zasnovane na kvantno-mehaničkim simulacijama. Međutim, takve simulacije su previše spore i obično nepraktične za dizajn proteina. Umjesto toga, mnogi algoritmi za dizajn proteina koriste ili energetske funkcije zasnovane na fizici prilagođene iz programa za simulaciju [[molekularna mehanika|molekularne mehanike]], [[statistički potencijal|funkcije zasnovane na znanju]], ili hibridnu kombinaciju oba. Trend je bio ka korištenju više funkcija potencijalne energije zasnovanih na fizici.<ref name="Boas">{{cite journal |last1=Boas |first1=F. E. |last2=Harbury |first2=P. B. |name-list-style=amp |year=2007 |title=Potential energy functions for protein design |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=17 |issue=2 |pages=199–204 |doi=10.1016/j.sbi.2007.03.006 |pmid=17387014}}</ref> Energetske funkcije zasnovane na fizici, kao što su [[AMBER]] i [[CHARMM]], obično se izvode iz kvantno-mehaničkih simulacija i eksperimentalnih podataka iz termodinamike, kristalografije i spektroskopije.<ref name="boas2007">{{cite journal|last=Boas|first=FE|author2=Harbury, PB |title=Potential energy functions for protein design |journal=Current Opinion in Structural Biology|date=april 2007|volume=17|issue=2|pages=199–204|pmid=17387014|doi=10.1016/j.sbi.2007.03.006}}</ref> Ove energetske funkcije obično pojednostavljuju fizičku energetsku funkciju i čine ih parno dekompozicionim, što znači da se ukupna [[energija]] proteinske konformacije može izračunati dodavanjem parne energije između svakog para atoma, što ih čini atraktivnim za optimizacijske algoritme. Energetske funkcije zasnovane na [[fizika|fizici]] obično modeliraju privlačno-odbojni [[Lennard-Jonesov član]] između atoma i parni [[elektrostatika|elektrostatski]] kulonovski član<ref>{{cite journal|last=Vizcarra|first=CL|author2=Mayo, SL |title=Electrostatics in computational protein design |journal=Current Opinion in Chemical Biology|date=decembar 2005|volume=9|issue=6|pages=622–6|pmid=16257567|doi=10.1016/j.cbpa.2005.10.014}}</ref> [[slika:Water-hbond-vrc01-gp120.png|thumb|left|[[Vodikove veze]] posredovane vodom imaju ključnu ulogu u vezivanju proteina. Jedna takva interakcija je prikazana između ostataka D457, S365 u teškom lancu [[HIV]]-široko neutralizirajućeg antitijela VRC01 (zeleno) i ostataka N58 i Y59 u proteinu omotača HIV-a GP120 (ljubičasto)<ref name="wu2010">{{cite journal|last=Zhou|first=T|author2=Georgiev, I|author3=Wu, X|author4=Yang, ZY|author5=Dai, K|author6=Finzi, A|author7=Kwon, YD|author8=Scheid, JF|author9=Shi, W|author10=Xu, L|author11=Yang, Y|author12=Zhu, J|author13=Nussenzweig, MC|author14=Sodroski, J|author15=Shapiro, L|author16=Nabel, GJ|author17=Mascola, JR|author18=Kwong, PD|title=Structural basis for broad and potent neutralization of HIV-1 by antibody VRC01 |url=https://archive.org/details/sim_science_2010-08-13_329_5993/page/811|journal=Science|date=13. 8. 2010|volume=329|issue=5993|pages=811–7|pmid=20616231|bibcode= 2010Sci...329..811Z |doi= 10.1126/science.1192819|pmc=2981354}}</ref>]] Statistički potencijali, za razliku od potencijala zasnovanih na fizici, imaju prednost brzine izračunavanja, implicitnog uzimanja u obzir složenih efekata i manje osjetljivosti na male promjene u strukturi proteina.<ref>{{cite journal|last=Mendes|first=J|author2=Guerois, R |author3=Serrano, L |title=Energy estimation in protein design |journal=Current Opinion in Structural Biology|date=august 2002|volume=12|issue=4|pages=441–6|pmid=12163065|doi=10.1016/s0959-440x(02)00345-7}}</ref> Ove energetske funkcije su [[:File:knowledge based potential.png|zasnovane na izvođenju energetskih vrijednosti]] iz učestalosti pojavljivanja u strukturnoj bazi podataka. Međutim, dizajn proteina ima zahtjeve koji ponekad mogu biti ograničeni u poljima sila molekularne mehanike. Polja sila molekularne mehanike, koja su se uglavnom koristila u simulacijama molekularne dinamike, optimizirana su za simulaciju pojedinačnih sekvenci, ali dizajn proteina pretražuje mnoge konformacije mnogih sekvenci. Stoga, polja sila molekularne mehanike moraju biti prilagođena dizajnu proteina. U praksi, energetske funkcije dizajna proteina često uključuju i statističke i fizičke termine. Na primjer, Rosetta energetska funkcija, jedna od najčešće korištenih energetskih funkcija, uključuje fizičke energetske termine koji potiču iz CHARMM energetske funkcije i statističke energetske termine, kao što su vjerovatnoća rotamera i elektrostatika zasnovana na znanju. Tipično, energetske funkcije su visoko prilagođene između laboratorija i posebno prilagođene za svaki dizajn.<ref name="boas2007" /> ====Izazovi za efikasan dizajn energetskih funkcija==== Voda čini većinu molekula koji okružuju proteine i glavni je pokretač strukture proteina. Stoga je modeliranje interakcije između vode i proteina ključno u dizajnu proteina. Broj molekula vode koji u bilo kojem trenutku interaguju s proteinom je ogroman i svaki od njih ima veliki broj stepeni slobode i partnera u interakciji. Umjesto toga, programi za dizajn proteina modeliraju većinu takvih molekula vode kao kontinuum, modelirajući i hidrofobni efekat i polarizaciju solvatacije.<ref name="boas2007" /> Pojedinačne molekule vode ponekad mogu imati ključnu strukturnu ulogu u jezgru proteina i u interakcijama protein-protein ili protein–[[ligand]]. Neuspjeh u modeliranju takvih voda može rezultirati pogrešnim predviđanjima optimalnog slijeda protein-proteinskog interfejsa. Kao alternativa, molekule vode mogu se dodati rotamerima. ==Kao problem optimizacije== [[Datoteka:ProteinDesignSearch.gif|thumb| Ova animacija ilustruje složenost pretrage dizajna proteina, koja obično poredi sve konformacije rotamera iz svih mogućih mutacija na svim ostacima. U ovom primjeru, ostacima Phe36 i His106 je dozvoljeno da mutiraju u aminokiseline Tyr i Asn, respektivno. Phe i Tyr imaju po četiri rotamera u biblioteci rotamera, dok Asn i His imaju aedam odnosno osam rotamera, u biblioteci rotamera (iz Richardsonove pretposljednje biblioteke rotamera<ref name="lovell2000" />). Animacija prolazi kroz svih (4 + 4) x (7 + 8) = 120 mogućnosti. Prikazana struktura je struktura [[mioglobin]]a,[[PDB]] id: 1mbn.]] Cilj dizajna proteina je pronaći proteinsku sekvencu koja će se saviti u ciljnu strukturu. Algoritam za dizajn proteina mora, dakle, pretražiti sve konformacije svake sekvence, u odnosu na ciljni nabor, i rangirati sekvence prema konformaciji najniže energije svake od njih, kako je određeno energetskom funkcijom dizajna proteina. Dakle, tipičan ulaz u algoritam za dizajn proteina je ciljni nabor, prostor sekvence, strukturna fleksibilnost i energetska funkcija, dok je izlaz jedna ili više sekvenci za koje se predviđa da će se stabilno savijati u ciljnu strukturu. Međutim, broj kandidatskih proteinskih sekvenci raste eksponencijalno s brojem proteinskih ostataka; na primjer, postoji 20<sup>100</sup> proteinskih sekvenci dužine 100. Nadalje, čak i ako su konformacije bočnih lanaca aminokiselina ograničene na nekoliko rotamera (vidi [[Strukturna fleksibilnost]]), to rezultira eksponencijalnim brojem konformacija za svaku sekvencu. Dakle, u našem proteinu od 100 [[aminokiselina]], i pod pretpostavkom da svaka aminokiselina ima tačno 10 rotamera, [[algoritam]] za pretragu koji pretražuje ovaj prostor morat će pretražiti preko 200 proteinskih konformacija. Najčešće energetske funkcije mogu se rastaviti na parne članove između rotamera i tipova aminokiselina, što problem pretvara u kombinatorni, a za njegovo rješavanje mogu se koristiti moćni optimizacijski algoritmi. U tim slučajevima, ukupna [[energija]] svake konformacije koja pripada svakoj sekvenci može se formulirati kao zbir pojedinačnih i parnih članova između pozicija ostataka. Ako je dizajner zainteresiran samo za najbolju sekvencu, algoritam za dizajn proteina zahtijeva samo konformaciju sekvence s najnižom energijom. U tim slučajevima, identitet aminokiseline svakog rotamera može se zanemariti i svi rotameri koji pripadaju različitim aminokiselinama mogu se tretirati isto. Neka je ''r''<sub>''i''</sub> rotamer na poziciji ostatka ''i'' u proteinskom lancu, a ''E''(''r''<sub>''i''</sub>) potencijalna energija između unutrašnjih atoma rotamera. Neka je ''E''(''r''<sub>''i''</sub>, ''r''<sub>''j''</sub>) potencijalna energija između ''r''<sub>''i''</sub> i rotamera ''r''<sub>''j''</sub> na poziciji ostatka ''j''. Zatim, definiramo problem optimizacije kao pronalaženje konformacije minimalne energije (''E''<sub>''T''</sub> {{NumBlk|:|<math>\min E_{T} = \sum_{i}\Big[ E_i(r_i) + \sum_{i\ne j} E_{ij}(r_i, r_j)\Big] \, </math>|{{EquationRef|1}}}} Problem minimiziranja ''E<sub>T</sub>'' je [[NP-težak]] problem.<ref name="donald10">{{cite book |last1=Donald |first1=Bruce R. |author-link1=Bruce Donald |title=Algorithms in Structural Molecular Biology| year=2011|publisher=MIT Press |location=Cambridge, Mass.}}</ref><ref>{{cite journal|last=Pierce|first=NA|author2=Winfree, E |title=Protein design is NP-hard |journal=Protein Engineering|date=oktobar 2002|volume=15|issue=10|pages=779–82|pmid=12468711|doi=10.1093/protein/15.10.779|doi-access=free}}</ref><ref name="voigt00">{{cite journal|last=Voigt|first=CA|author2=Gordon, DB |author3=Mayo, SL |title=Trading accuracy for speed: A quantitative comparison of search algorithms in protein sequence design |url=https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_2000-06-09_299_3/page/789|journal=Journal of Molecular Biology|date=9. 6. 2000|volume=299|issue=3|pages=789–803|pmid=10835284|doi=10.1006/jmbi.2000.3758|citeseerx=10.1.1.138.2023}}</ref> Iako je klasa problema NP-teška, u praksi se mnogi slučajevi dizajna proteina mogu riješiti tačno ili zadovoljavajuće optimizirati heurističkim metodama. ==Algoritmi== Nekoliko algoritama je razvijeno posebno za problem dizajna proteina. Ovi algoritmi se mogu podijeliti u dvije široke klase: tačni algoritmi, kao što su [[eliminacija slijepih ulica]], kojima nedostaju [[vrijeme izvođenja (faza životnog ciklusa programa)|vrijeme izvođenja]] garancije, ali garantuju kvalitet rješenja; [[Heuristuka|heuristički]] algoritmi, kao što je Monte Carlo, koji su brži od tačnih algoritama, ali nemaju garancije o optimalnosti rezultata. Tačni algoritmi garantuju da je proces optimizacije proizveo optimalno prema modelu dizajna proteina. Dakle, ako predviđanja tačnih algoritama ne uspiju kada se eksperimentalno potvrde, tada se izvor greške može pripisati energetskoj funkciji, dozvoljenoj fleksibilnosti, prostoru sekvenci ili ciljnoj strukturi (npr. ako se ne može dizajnirati za).<ref>{{cite journal|last=Hong|first=EJ|author2=Lippow, SM |author3=Tidor, B |author4= Lozano-Pérez, T |title=Rotamer optimization for protein design through MAP estimation and problem-size reduction |journal=Journal of Computational Chemistry|date=septembar 2009|volume=30|issue=12|pages=1923–45|pmid=19123203|doi=10.1002/jcc.21188 |pmc=3495010}}</ref> Neki algoritmi za dizajn proteina navedeni su u nastavku. Iako se ovi algoritmi bave samo najosnovnijom formulacijom problema dizajna proteina, Jednačinom ({{EquationNote|1}}), kada se cilj optimizacije promijeni jer dizajneri uvode poboljšanja i proširenja modela dizajna proteina, kao što su poboljšanja dozvoljene strukturne fleksibilnosti (npr. fleksibilnost proteinskog skeleta) ili uključivanje sofisticiranih energetskih termina, mnoga proširenja dizajna proteina koja poboljšavaju modeliranje izgrađena su na ovim algoritmima. Na primjer, Rosetta Design uključuje sofisticirane energetske termine i fleksibilnost skeleta koristeći Monte Carlo kao osnovni optimizacijski algoritam. OSPREY-jevi algoritmi grade se na algoritmu eliminacije slijepih ulica i A* kako bi uključili kontinuirane pokrete skeleta i bočnih lanaca. Dakle, ovi algoritmi pružaju dobru perspektivu o različitim vrstama algoritama dostupnih za dizajn proteina. U 2020., naučnici su izvijestili o razvoju procesa zasnovsnog na [[vještačka inteligencija|vještačkoj inteligenciji]], koristeći [[Lista bioloških baza podataka|genomske baze podataka]] za [[Evolucijski algoritam|bazirano na evoluciji]] dizajniranje novih proteina. Koristili su [[duboko učenje]] za identifikaciju pravila dizajna.<ref>{{cite news |title=Machine learning reveals recipe for building artificial proteins |url=https://phys.org/news/2020-07-machine-reveals-recipe-artificial-proteins.html |access-date=17. 8. 2020 |work=phys.org |language=en}}</ref><ref>{{cite journal |title=An evolution-based model for designing chorismatemutase enzymes |url=https://archive.org/details/science_2020-07-24_369_6502/page/440 |journal=Science |doi=10.1126/science.aba3304 |bibcode=2020Sci...369..440R |last1=Russ |first1=William P. |last2=Figliuzzi |first2=Matteo |last3=Stocker |first3=Christian |last4=Barrat-Charlaix |first4=Pierre |last5=Socolich |first5=Michael |last6=Kast |first6=Peter |last7=Hilvert |first7=Donald |last8=Monasson |first8=Remi |last9=Cocco |first9=Simona |last10=Weigt |first10=Martin |last11=Ranganathan |first11=Rama |year=2020 |volume=369 |issue=6502 |pages=440–445 |pmid=32703877 |s2cid=220714458 }}</ref> U 2022., studija je izvijestila o softveru za duboko [[učenje]] koji može dizajnirati proteine koji sadrže unaprijed specificirana funkcionalna mjesta.<ref>{{cite news |title=Biologists train AI to generate medicines and vaccines |url=https://medicalxpress.com/news/2022-07-biologists-ai-medicines-vaccines.html |publisher=University of Washington-Harborview Medical Center |language=en}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Wang |first1=Jue |last2=Lisanza |first2=Sidney |last3=Juergens |first3=David |last4=Tischer |first4=Doug |last5=Watson |first5=Joseph L. |last6=Castro |first6=Karla M. |last7=Ragotte |first7=Robert |last8=Saragovi |first8=Amijai |last9=Milles |first9=Lukas F. |last10=Baek |first10=Minkyung |last11=Anishchenko |first11=Ivan |last12=Yang |first12=Wei |last13=Hicks |first13=Derrick R. |last14=Expòsit |first14=Marc |last15=Schlichthaerle |first15=Thomas |last16=Chun |first16=Jung-Ho |last17=Dauparas |first17=Justas |last18=Bennett |first18=Nathaniel |last19=Wicky |first19=Basile I. M. |last20=Muenks |first20=Andrew |last21=DiMaio |first21=Frank |last22=Correia |first22=Bruno |last23=Ovchinnikov |first23=Sergey |last24=Baker |first24=David |title=Scaffolding protein functional sites using deep learning |journal=Science |date=22. 7. 2022 |volume=377 |issue=6604 |pages=387–394 |doi=10.1126/science.abn2100 |pmid=35862514 |pmc=9621694 |bibcode=2022Sci...377..387W |url=https://www.ipd.uw.edu/wp-content/uploads/2022/07/science.abn2100.pdf |language=en |issn=0036-8075}}</ref> ===Sa matematičkim garancijama=== ====Eliminacija slijepog ulice==== {{flavni|Eliminacija slijepe ulice}} Algoritam eliminacije slijepe ulice (DEE) iterativno smanjuje prostor pretraživanja problema uklanjanjem rotamera za koje se može dokazati da nisu dio globalne konformacije najniže energije (GMEC). U svakoj iteraciji, algoritam eliminacije slijepe ulice uspoređuje sve moguće parove rotamera na svakoj poziciji ostatka i uklanja svaki rotamer ''rε<sub>i</sub>'' za koji se može pokazati da uvijek ima veću energiju od drugog rotamera ''r<sub>i</sub>'' i stoga nije dio GMEC-a: : <math> E(r^\prime_i) + \sum_{j\ne i} \min_{r_j} E(r^\prime_i,r_j) > E(r_i) + \sum_{j\ne i} \max_{r_j} E(r_i,r_j) </math> Pszala moćna proširenja algoritma za eliminaciju slijepe ulice uključuju [[Eliminacija slijepe ulice|kriterij eliminacije parova]] i [[Eliminacija slijepe ulice|generalizirani kriterij eliminacije slijepe ulice]]. Ovaj algoritam je također proširen za rukovanje kontinuiranim rotamerima s dokazivim garancijama. Iako se algoritam za eliminaciju slijepe ulice izvršava u polinomijalnom vremenu na svakoj iteraciji, ne može garantirati konvergenciju. Ako, nakon određenog broja iteracija, algoritam za eliminaciju slijepe ulice ne ukloni više rotamera, tada se rotameri moraju spojiti ili se mora koristiti drugi [[algoritam]] pretraživanja za pretraživanje preostalog prostora pretraživanja. U takvim slučajevima, eliminacija slijepe ulice djeluje kao algoritam za prethodno filtriranje kako bi se smanjio prostor pretrage, dok se drugi algoritmi, poput A*, Monte Carlo, linearnog programiranja ili FASTER, koriste za pretraživanje preostalog prostora pretrage.<ref name="donald10"/> ====Grana i granica==== {{glavni|Grana i granica}} Konformacijski prostor dizajna proteina može se predstaviti kao [[Stablo (struktura podataka)|stablo]], gdje su proteinski ostaci poredani na proizvoljan način, a stablo se grana na svakom od rotamera u ostatku. Algoritmi [[grana i granica]] koriste ovaj prikaz za efikasno istraživanje konformacijskog stabla: Na svakom ''grananju'', algoritmi grananja i granica ''ograničavaju'' konformacijski prostor i istražuju samo obećavajuće grane.<ref name="donald10" /><ref name="gordon99">{{cite journal|last=Gordon|first=DB|author2=Mayo, SL |title=Branch-and-terminate: a combinatorial optimization algorithm for protein design |journal=Structure|date=15. 9. 1999|volume=7|issue=9|pages=1089–98|pmid=10508778|doi=10.1016/s0969-2126(99)80176-2|doi-access=free}}</ref><ref name="leach98" >{{cite journal|last=Leach|first=AR|author2=Lemon, AP |title=Exploring the conformational space of protein side chains using dead-end elimination and the A* algorithm |journal=Proteins|date=1. 11. 1998|volume=33|issue=2|pages=227–39|pmid=9779790|doi=10.1002/(sici)1097-0134(19981101)33:2<227::aid-prot7>3.0.co;2-f|citeseerx=10.1.1.133.7986|s2cid=12872539 }}</ref> Popularan algoritam pretraživanja za dizajn proteina je [[A* algoritam pretraživanja]].<ref name="donald10"/><ref name="leach98"/> A* izračunava rezultat donje granice na svakoj parcijalnoj putanji stabla koja određuje donje granice (uz garancije) energije svakog od proširenih rotamera. Svaka parcijalna konformacija se dodaje u red prioriteta i u svakoj iteraciji parcijalni put s najnižom donjom granicom se izvlači iz reda i proširuje. Algoritam se zaustavlja kada se nabroji puna konformacija i garantuje da je konformacija optimalna. A* rezultat ''f'' u dizajnu proteina sastoji se od dva dijela, ''f=g+h''. ''g'' je tačna [[energija]] rotamera koji su već dodijeljeni u parcijalnoj konformaciji. ''h'' je donja granica energije rotamera koji još nisu dodijeljeni. Svaki je dizajniran na sljedeći način, gdje je ''d'' indeks posljednjeg dodijeljenog ostatka u parcijalnoj konformaciji. : <math>g=\sum_{i=1}^d (E(r_i ) + \sum_{j=i+1}^d E(r_i,r_j) )</math> : <math>h = \sum_{j=d+1}^n [\min_{r_j}(E(r_j) + \sum_{i=1}^d E(r_i,r_j) + \sum_{k=j+1}^n \min_{r_k} E(r_j,r_k))]</math> ====Linearno programiranje cjelobrojnih brojeva==== {{glavni|Linearno programiranje#Cjelobrojne nepoznanice|Cjelobrojno programiranje}} Problem optimizacije ''E<sub>T</sub>'' (Jednačina ({{EquationNote|1}})) može se lako formulirati kao [[linearni program cjelobrojnih brojeva]] (ILP).<ref name="kingsford05"/> Jedna od najmoćnijih formulacija koristi binarne varijable za predstavljanje prisutnosti rotamera i rubova u konačnom rješenju i ograničava rješenje da ima tačno jedan rotamer za svaki ostatak i jednu parnu interakciju za svaki par ostataka: : <math>\ \min \sum_{i}\sum_{r_i} E_i(r_i)q_{i}(r_i) + \sum_{j\ne i}\sum_{r_j} E_{ij}(r_i, r_j)q_{ij}(r_i, r_j) \, </math> s.t. : <math>\sum_{r_i} q_{i}(r_i) = 1, \ \forall i</math> : <math>\sum_{r_j} q_{ij}(r_i,r_j) = q_{i}(r_i), \forall i, r_i, j </math> : <math>q_i, q_{ij} \in \{0,1\}</math> ILP rješavači, kao što je [[CPLEX]], mogu izračunati tačno optimalno rješenje za velike instance problema dizajna proteina. Ovi rješavači koriste [[linearna programska relaksacija|linearnu programsku relaksaciju]] problema, gdje je ''q<sub>i</sub>'' i ''q<sub>ij</sub>'' dozvoljeno da uzimaju kontinuirane vrijednosti, u kombinaciji s algoritmom [[grananje i rezanje]] za pretraživanje samo malog dijela konformacionog prostora za optimalno rješenje. Pokazalo se da ILP rješavači rješavaju mnoge instance problema postavljanja bočnog lanca.<ref name="kingsford05">{{cite journal|last=Kingsford|first=CL|author2=Chazelle, B |author3=Singh, M |title=Solving and analyzing side-chain positioning problems using linear and integer programming |url=https://archive.org/details/sim_bioinformatics_2005-04-01_21_7/page/1028|journal=Bioinformatics|date=1. 4. 2005|volume=21|issue=7|pages=1028–36|pmid=15546935|doi=10.1093/bioinformatics/bti144|doi-access=free}}</ref> ====Aproksimacije zasnovane na prenosu poruka za linearno programiranje dualno==== ILP rješavači zavise od algoritama linearnog programiranja (LP), kao što su metode zasnovane na [[Simplex algoritamu|Simplex]] ili [[funkciji barijere|barijeri]] za izvođenje LP relaksacije na svakoj grani. Ovi LP algoritmi su razvijeni kao metode optimizacije opšte namjene i nisu optimizovani za problem dizajna proteina (Jednačina ({{EquationNote|1}})). Posljedično, LP relaksacija postaje usko grlo ILP rješavača kada je veličina problema velika.<ref name=yanover06>{{cite journal|last=Yanover|first=Chen|author2=Talya Meltzer |author3=Yair Weiss |title=Linear Programming Relaxations and Belief Propagation – An Empirical Study|journal=Journal of Machine Learning Research|year=2006|volume=7|pages=1887–1907}}</ref> Nedavno je dizajnirano nekoliko alternativa zasnovanih na algoritmima za [[širenje uvjerenja|prenošenje poruka]] posebno za optimizaciju LP relaksacije problema dizajna proteina. Ovi algoritmi mogu aproksimirati i instance cjelobrojnog programiranja [[Dualnost (optimizacija)|dualnih]] ili [[Dualnost (optimizacija)|primal]] cjelobrojnog programiranja, ali kako bi se održale garancije optimalnosti, najkorisniji su kada se koriste za aproksimaciju dualnia problema dizajna proteina, jer aproksimacija duala garantuje da se ne propuštaju rješenja. Aproksimacije zasnovane na prenošenju poruka uključuju algoritam ''prenošenja poruka s maksimalnim proizvodom s ponderima stabla''<ref>{{cite journal|last=Wainwright|first=Martin J |author2=Tommi S. Jaakkola |author3=Alan S. Willsky|title=MAP estimation via agreement on trees: message-passing and linear programming |journal=IEEE Transactions on Information Theory|year=2005|pages=3697–3717|doi=10.1109/tit.2005.856938|volume=51|issue=11 |citeseerx=10.1.1.71.9565 |s2cid=10007532 }}</ref><ref>{{cite journal|last=Kolmogorov|first=Vladimir|title=Convergent tree-reweighted message passing for energy minimization |journal=IEEE Transactions on Pattern Analysis and Machine Intelligence|date=28. 10. 2006|volume=28|issue=10|pages=1568–1583|doi=10.1109/TPAMI.2006.200|pmid=16986540|s2cid=8616813}}</ref> i algoritam ''linearnog programiranja prenošenja poruka''.<ref>{{cite journal|last=Globerson|first=Amir|author2=Tommi S. Jaakkola |title=Fixing max-product: Convergent message passing algorithms for MAP LP-relaxations |journal=Advances in Neural Information Processing Systems|year=2007}}</ref> ===Algoritmi optimizacije bez garancija=== ====Monte Carlo i simulirano kaljenje==== Monte Carlo je jedan od najčešće korištenih algoritama za dizajn proteina. U svom najjednostavnijem obliku, Monte Carlo algoritam nasumično bira ostatak, a u tom ostatku se procjenjuje nasumično odabrani rotamer (bilo koje aminokiseline).<ref name="voigt00"/> Nova energija proteina, ''E''<sub>new</sub>, poredi se sa starom energijom ''E''<sub>old</sub> i novi rotamer se ''prihvata'' sa vjerovatnoćom: : <math> p=e^{-\beta(E_{\text{new}}-E_{\text{old}}))},</math> gdje je ''&beta;'' [[Boltzmannova konstanta]], a temperatura ''T'' može se odabrati, tako da u početnim rundama bude visoka i da se polhako [[simulirano žarenje|žari]] kako bi se prevazišli lokalni minimumi.<ref name="samish11">{{cite journal|last=Samish|first=I|author2=MacDermaid, CM |author3=Perez-Aguilar, JM |author4= Saven, JG |title=Theoretical and computational protein design |journal=Annual Review of Physical Chemistry|year=2011|volume=62|pages=129–49|pmid=21128762|bibcode= 2011ARPC...62..129S |doi= 10.1146/annurev-physchem-032210-103509}}</ref> ====FASTER==== Algoritam FASTER koristi kombinaciju determinističkih i stohastičkih kriterija za optimizaciju sekvenci aminokiselina. FASTER prvo koristi DEE kako bi eliminirao rotamere koji nisu dio optimalnog rješenja. Zatim, niz iterativnih koraka optimizira dodjeljivanje rotamera..<ref>{{cite journal|last=Allen|first=BD|author2=Mayo, SL |title=Dramatic performance enhancements for the FASTER optimization algorithm |journal=Journal of Computational Chemistry|date=30. 7. 2006|volume=27|issue=10|pages=1071–5|pmid=16685715|doi=10.1002/jcc.20420|citeseerx=10.1.1.425.5418|s2cid=769053}}</ref><ref>{{cite journal|last=Desmet|first=J|author2=Spriet, J |author3=Lasters, I |title=Fast and accurate side-chain topology and energy refinement (FASTER) as a new method for protein structure optimization |journal=Proteins|date=1. 7. 2002|volume=48|issue=1|pages=31–43|pmid=12012335|doi=10.1002/prot.10131|s2cid=21524437}}</ref> ====Propagacija vjerovanja==== U [[propagacija vjerovanja|propagaciji vjerovanja]] za dizajn proteina, algoritam razmjenjuje poruke koje opisuju ''uvjerenje'' koje svaki ostatak ima o vjerovatnoći svakog rotamera u susjednim ostacima. Algoritam ažurira poruke na svakoj iteraciji i iterira do konvergencije ili do fiksnog broja iteracija. Konvergencija nije zagarantovana u dizajnu proteina. Poruka ''m''<sub>''i&rarr; j''</sub>''(r<sub>j</sub>'' koju ostatak ''i'' šalje svakom rotameru ''(r<sub>j</sub>'' na susjednom ostatku ''j'' definirana je kao: : <math>m_{i\to j}(r_j) = \max_{r_i} \Big(e^{\frac{-E_i(r_i)-E_{ij}(r_i,r_j)}{T}}\Big) \prod_{k \in N(i)\backslash j} m_{k\to i (r_i)}</math> I propagacija vjerovanja na osnovu maksimalnog proizvoda i na osnovu sume proizvoda korištena je za optimizaciju dizajna proteina. ==Primjene i primjeri dizajniranih proteina== ===Dizajn enzima=== Dizajn novih [[enzim]]a je upotreba dizajna proteina sa ogromnim bioinženjerskim i biomedicinskim primjenama. Općenito, dizajniranje proteinske strukture može se razlikovati od dizajniranja enzima, jer dizajn enzima mora uzeti u obzir mnoga stanja uključena u katalitski mehanizam enzima. Međutim, dizajn proteina je preduvjet dizajna enzima ''[[de novo]]'' jer, u najmanju ruku, dizajn [[katalizator]]a zahtijeva skelu u koju se može umetnuti [[kataliza|katalitski]] mehanizam.<ref name="baker10">{{cite journal|last=Baker|first=D|title=An exciting but challenging road ahead for computational enzyme design |journal=Protein Science|date=oktobar 2010|volume=19|issue=10|pages=1817–9|pmid=20717908|doi=10.1002/pro.481|pmc=2998717}}</ref> Veliki napredak u dizajnu i redizajnu enzima „de novo“ postignut je u prvoj deceniji 21. vijeka. U tri velike studije, David Baker i saradnici „de novo“ su dizajnirali enzime za retro-[[aldolna reakcija|aldolnu reakciju]],<ref name="jiang08">{{cite journal |doi=10.1126/science.1152692 |title=De Novo Computational Design of Retro-Aldol Enzymes |url=https://archive.org/details/sim_science_2008-03-07_319_5868/page/1387 |year=2008 |last1=Jiang |first1=Lin |last2=Althoff |first2=Eric A. |last3=Clemente |first3=Fernando R. |last4=Doyle |first4=Lindsey |last5=Rothlisberger |first5=Daniela |last6=Zanghellini |first6=Alexandre |last7=Gallaher |first7=Jasmine L. |last8=Betker |first8=Jamie L. |last9=Tanaka |first9=Fujie |journal=Science |volume=319 |pages=1387–91 |pmid=18323453 |issue=5868|bibcode= 2008Sci...319.1387J |pmc=3431203}}</ref> Kemp-eliminacijsku reakciju,<ref name="roth08">{{cite journal |doi=10.1038/nature06879 |title=Kemp elimination catalysts by computational enzyme design |year=2008 |last1=Röthlisberger |first1=Daniela |last2=Khersonsky |first2=Olga |last3=Wollacott |first3=Andrew M. |last4=Jiang |first4=Lin |last5=Dechancie |first5=Jason |last6=Betker |first6=Jamie |last7=Gallaher |first7=Jasmine L. |last8=Althoff |first8=Eric A. |last9=Zanghellini |first9=Alexandre |journal=Nature |volume=453 |pages=190–5 |pmid=18354394 |issue=7192|bibcode= 2008Natur.453..190R|doi-access=free }}</ref> i za [[Diels-Alderovu reakcija|Diels-Alderovu reakcijua]].<ref>{{cite journal |last1=Siegel |first1=JB |last2=Zanghellini |first2=A |last3=Lovick |first3=HM |last4=Kiss |first4=G |last5=Lambert |first5=AR |last6=St Clair |first6=JL |last7=Gallaher |first7=JL |last8=Hilvert |first8=D |last9=Gelb |first9=MH |last10=Stoddard |first10=BL |last11=Houk |first11=KN |last12=Michael |first12=FE |last13=Baker |first13=D |title=Computational design of an enzyme catalyst for a stereoselective bimolecular Diels-Alder reaction |url=https://archive.org/details/sim_science_2010-07-16_329_5989/page/309 |journal=Science |date=16. 7. 2010 |volume=329 |issue=5989 |pages=309–13 |pmid=20647463 |bibcode= 2010Sci...329..309S |doi= 10.1126/science.1190239 |pmc=3241958}}</refNadalje, Stephen Mayo i saradnici razvili su iterativnu metodu za dizajniranje najefikasnijeg poznatog enzima za Kemp-eliminacijsku reakciju.<ref>{{cite journal|last=Privett|first=HK|author2=Kiss, G |author3=Lee, TM |author4=Blomberg, R |author5=Chica, RA |author6=Thomas, LM |author7=Hilvert, D |author8=Houk, KN |author9= Mayo, SL |title=Iterative approach to computational enzyme design |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2012-03-06_109_10/page/3790|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|date=6. 3. 2012|volume=109|issue=10|pages=3790–5|pmid=22357762|bibcode= 2012PNAS..109.3790P |doi= 10.1073/pnas.1118082108 |pmc=3309769|doi-access=free}}</ref> Također, u laboratoriji [[Bruce Donald|Brucea Donalda]], korišten je računarski dizajn proteina za promjenu specifičnosti jednog od [[proteinski domen|proteinskih domena]] [[neribosommo peptid|neribosomalne peptidne sintetaze]] koji proizvodi [[Gramicidin S]], sa njegovog prirodnog supstrata [[fenilalanin|fenil]][[alanina]] na druge nesrodne supstrate, uključujući nabijene aminokiseline; redizajnirani enzimi imali su aktivnosti bliske onima [[divlji tip|divljeg tipa]].<ref name="chen09">{{cite journal|last=Chen|first=CY|author2=Georgiev, I |author3=Anderson, AC |author4= Donald, BR |title=Computational structure-based redesign of enzyme activity |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|date=10. 3. 2009|volume=106|issue=10|pages=3764–9|pmid=19228942|bibcode= 2009PNAS..106.3764C |doi= 10.1073/pnas.0900266106 |pmc=2645347|doi-access=free}}</ref> === Poluracionalni dizajn === Poluracionalni dizajn je svrsishodna metoda modifikacije zasnovana na određenom razumijevanju sekvence, strukture i katalitičkog mehanizma enzima. Ova metoda se nalazi između iracionalnog i racionalnog dizajna. Koristi poznate informacije i sredstva za izvođenje evolucijske modifikacije specifične funkcije ciljnog enzima. Karakteristika poluracionalnog dizajna je da se ne oslanja isključivo na slučajne mutacije i skrining, već kombinuje koncept usmjerene evolucije. Stvara biblioteku slučajnih mutanata sa različitim sekvencama putem [[mutageneza|mutageneze]], [[Mutageneza|RCR-a sklonpg greškama]], [[Rekombinantna DNK|rekombinacije DNK]] i [[Mutageneze zasićenja|mutageneze zasićenja mjesta]]. Istovremeno, koristi razumijevanje enzima i principa dizajna kako bi svrsishodno isključio mutante sa željenim karakteristikama. Metodologija poluracionalnog dizajna naglašava dubinsko razumijevanje enzima i kontrolu evolucijskog procesa. Omogućava istraživačima da koriste poznate informacije za vođenje evolucijskog procesa, čime se poboljšava efikasnost i stopa uspjeha. Ova metoda igra važnu ulogu u modifikaciji funkcije proteina jer može kombinovati prednosti iracionalnog i racionalnog dizajna, te može istraživati nepoznati prostor i koristiti poznato znanje za ciljanu modifikaciju. Poluracionalni dizajn ima širok spektar primjena, uključujući, ali ne ograničavajući se na optimizaciju enzima, modifikaciju ciljeva lijekova, evoluciju [[biokatalizator]]a itd. Pomoću ove metode, istraživači mogu efikasnije poboljšati funkcionalna svojstva proteina kako bi zadovoljili specifične biotehnološke ili medicinske potrebe. Iako ova metoda ima visoke zahtjeve za informacijama i tehnologijom i relativno ju je teško implementirati, s razvojem računarske tehnologije i bioinformatike, izgledi primjene poluracionalnog dizajna u proteinskom inženjerstvu postaju sve širi.<ref>{{Cite book |last=Korendovych |first=Ivan V. |title=Protein Engineering |date=2018 |chapter=Rational and Semirational Protein Design |series=Methods in Molecular Biology (Clifton, N.J.) |volume=1685 |pages=15–23 |doi=10.1007/978-1-4939-7366-8_2 |issn=1064-3745 |pmc=5912912 |pmid=29086301|isbn=978-1-4939-7364-4 }}</ref> ===Dizajn za afinitet=== [[Interakcije proteina-protein]] uključene su u većinu biotičkih procesa. Mnoge od najteže liječivih bolesti, poput [[Alzheimerove bolesti]], mnogih oblika [[raka]] (npr. [[TP53]]) i infekcije [[HIV|virusa ljudske imunodeficijencije]] , uključuju interakcije protein-protein. Stoga je za liječenje takvih bolesti poželjno dizajnirati proteine ili terapiju sličnu proteinima koja se veže za jednog od partnera u interakciji i na taj način prekida interakciju koja uzrokuje bolest. To zahtijeva dizajniranje proteinske terapije za ''afinitet'' prema svom partneru. [[Interakcije proteina-protein]] mogu se dizajnirati korištenjem algoritama za dizajn proteina jer principi koji upravljaju stabilnošću proteina također upravljaju vezivanjem proteina i proteina. Međutim, dizajn interakcije protein-protein predstavlja izazove koji nisu obično prisutni u dizajnu proteina. Jedan od najvažnijih izazova je taj što su, općenito, interfejsi između proteina polarniji od proteinskih jezgara, a vezivanje uključuje kompromis između desolvatacije i formiranja [[vodikove veze]].<ref name="kuhlman2009">{{cite journal|last=Karanicolas|first=J|author2=Kuhlman, B |title=Computational design of affinity and specificity at protein–protein interfaces |journal=Current Opinion in Structural Biology|date=august 2009|volume=19|issue=4|pages=458–63|pmid=19646858|doi=10.1016/j.sbi.2009.07.005|pmc=2882636}}</ref> Da bi prevazišli ovaj izazov, Bruce Tidor i saradnici razvili su metodu za poboljšanje afiniteta antitijela fokusirajući se na elektrostatičke doprinose. Otkrili su da je, za antitijela dizajnirana u studiji, smanjenje troškova desolvatacije ostataka u međupovršini povećalo afinitet vezivnog para.<ref name=kuhlman2009 /><ref>{{cite journal|last=Shoichet|first=BK|title=No free energy lunch |url=https://archive.org/details/sim_nature-biotechnology_2007-10_25_10/page/1108|journal=Nature Biotechnology|date=oktobar 2007|volume=25|issue=10|pages=1109–10|pmid=17921992|doi=10.1038/nbt1007-1109|s2cid=5527226}}</ref><ref>{{cite journal|last=Lippow|first=SM|author2=Wittrup, KD |author3=Tidor, B |title=Computational design of antibody-affinity improvement beyond in vivo maturation |url=https://archive.org/details/sim_nature-biotechnology_2007-10_25_10/page/1171|journal=Nature Biotechnology|date=oktobar 2007|volume=25|issue=10|pages=1171–6|pmid=17891135|doi=10.1038/nbt1336|pmc=2803018}}</ref> ====Ocjenjivanje predviđanja vezivanja==== Energetske funkcije dizajna proteina moraju se prilagoditi za bodovanje predviđanja vezivanja jer vezivanje uključuje kompromis između najnižih -[[Termodinamička slobodna energija|energija]] konformacija slobodnih proteina (''E<sub>P</sub>'' i ''E<sub>L</sub>'') i najniže energetske konformacije vezanog kompleksa (''E<sub>PL</sub>''): : <math>\Delta_G = E_{PL} - E_P - E_L </math>.+ K* algoritam aproksimira konstantu vezivanja algoritma uključivanjem konformacijske entropije u izračun slobodne energije. K* algoritam uzima u obzir samo konformacije najniže energije slobodnih i vezanih kompleksa (označenih skupovima ''P'', ''L'' i ''PL'') kako bi aproksimirao particijske funkcije svakog kompleksa:<ref name=donald10 /> : <math>K^* = \frac{\sum\limits_{x\in PL} e^{-E(x)/RT}}{\sum\limits_{x\in P} e^{-E(x)/RT}\sum\limits_{x\in L} e^{-E(x)/RT}}</math> ===Dizajn za specifičnost === Dizajn interakcija protein-protein mora biti vrlo specifičan jer proteini mogu interreagovati s velikim brojem proteina; uspješan dizajn zahtijeva selektivne vezivne supstance. Stoga, algoritmi za dizajn proteina moraju biti u stanju razlikovati vezivanje na meti (ili ''pozitivni dizajn'') i vezivanje van mete (ili ''negativni dizajn'').<ref name="richardson1989"/><ref name=kuhlman2009 /> Jedan od najistaknutijih primjera dizajna za specifičnost je dizajn specifičnih [[peptid]]a koji se vežu za [[bZIP domen|bZIP]] od strane Amy Keating i saradnika za 19 od 20 bZIP porodica; osam od ovih peptida bilo je specifično za svog namjeravanog partnera u odnosu na konkurentske peptide.<ref name="kuhlman2009" /><ref name="schreiber11">{{cite journal|last=Schreiber|first=G|author2=Keating, AE |title=Protein binding specificity versus promiscuity |journal=Current Opinion in Structural Biology|date=februar 2011|volume=21|issue=1|pages=50–61|pmid=21071205|doi=10.1016/j.sbi.2010.10.002|pmc=3053118}}</ref><ref>{{cite journal|last=Grigoryan|first=G|author2=Reinke, AW |author3=Keating, AE |title=Design of protein-interaction specificity gives selective bZIP-binding peptides |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2009-04-16_458_7240/page/859|journal=Nature|date=16. 4. 2009|volume=458|issue=7240|pages=859–64|pmid=19370028|bibcode= 2009Natur.458..859G |doi= 10.1038/nature07885 |pmc=2748673}}</ref> Nadalje, Anderson i saradnici su također koristili pozitivan i negativan dizajn za predviđanje mutacija u [[aktivno mjesto|aktivnom mjestu]] cilja lijeka koje su uzrokovale otpornost na novi lijek; pozitivni dizajn je korišten za održavanje aktivnosti [[divlji tip|divljeg tipa]], dok je negativni dizajn korišten za prekid vezivanja lijeka.<ref name="frey10">{{cite journal|last=Frey|first=KM|author2=Georgiev, I |author3=Donald, BR |author4= Anderson, AC |title=Predicting resistance mutations using protein design algorithms |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|date=3. 8. 2010|volume=107|issue=31|pages=13707–12|pmid=20643959|bibcode= 2010PNAS..10713707F |doi= 10.1073/pnas.1002162107 |pmc=2922245|doi-access=free}}</ref> Nedavni računarski redizajn koji su odradili Costas Maranas i saradnici također je omogućio eksperimentalno prebacivanje specifičnosti ksiloza reduktaze ([[kofaktor]] ''[[Candida boidinii]]'' sa [[NADPH]] na [[NADH]].<ref name="khoury">{{cite journal |title=Computational design of Candida boidinii xylose reductase for altered cofactor specificity |journal=Protein Science |volume=18 |issue=10 |pages=2125–38 |date=oktobar 2009 |doi=10.1002/pro.227 |pmc=2786976 |pmid=19693930 |last1=Khoury |first1=GA |last2=Fazelinia |first2=H |last3=Chin |first3=JW |last4=Pantazes |first4=RJ |last5=Cirino |first5=PC |last6=Maranas |first6=CD}}</ref> ===Obnavljanje površine proteina=== Obnavljanje površine proteina sastoji se od dizajniranja površine proteina uz očuvanje cjelokupnog nabora, jezgra i graničnih područja proteina netaknutim. Obnavljanje površine proteina je posebno korisno za promjenu vezivanja proteina za druge proteine. Jedna od najvažnijih primjena obnavljanja površine proteina bio je dizajn RSC3 sonde za odabir široko neutralizirajućih [[antitijela]] protiv [[HIV]]-a u Istraživačkom centru za vakcine NIH. Prvo su odabrani ostaci izvan vezivnog interfejsa između proteina omotača HIV-a gp120 i ranije otkrivenog b12-antitijela za dizajniranje. Zatim je razmak sekvenci odabran na osnovu evolucijskih informacija, topljivosti, sličnosti s divljim tipom i drugih razmatranja. Zatim je korišten softver RosettaDesign za pronalaženje optimalnih sekvenci u odabranom prostoru sekvenci. RSC3 je kasnije korišten za otkrivanje široko neutralizirajućeg [[antitijela]] VRC01 u serumu dugotrajno HIV-inficirane osobe bez progresije.<ref>{{cite journal|last=Burton|first=DR|author2=Weiss, RA |title=AIDS/HIV. A boost for HIV vaccine design |url=https://archive.org/details/sim_science_2010-08-13_329_5993/page/770|journal=Science|date=13. 8. 2010|volume=329|issue=5993|pages=770–3|pmid=20705840|bibcode= 2010Sci...329..770B |doi= 10.1126/science.1194693|s2cid=206528638}}</ref> ===Dizajn globulastih proteina=== [[Globulaati protein]]i su proteini koji sadrže [[hidrofob]]no jezgro i hidrofilnu površinu. Globulasti proteini često imaju stabilnu strukturu, za razliku od [[vlaknasti protein|vlaknastih proteina]], koji imaju višestruke konformacije. Trodimenzijsku strukturu globulastih proteina obično je lakše odrediti putem [[rendgenska kristalografija|rendgenske kristalografije]] i [[nuklearna magnetna rezonanca|nuklearne magnetne rezonance]] nego vlaknastih i [[membranski protein|membranskih proteina]], što globulaste proteine čini atraktivnijim za dizajn proteina od drugih vrsta proteina. Većina uspješnih dizajna proteina uključivala je globularne proteine. I [[#Sekvencijski prostor|RSD-1]] i [[#Ciljana struktura|Top7]] bili su ''[[de novo]]'' dizajni globulaatstih proteina. Još pet proteinskih struktura dizajnirano je, sintetizirano i verificirano 2012. godine od strane Bakerpve grupe. Ovi novi proteini nemaju biotičku funkciju, ali su strukture namijenjene da djeluju kao gradivni blokovi koji se mogu proširiti kako bi uključili funkcionalna [[aktivna mjesta]]. Strukture su pronađene računarski korištenjem novih heuristika zasnovanih na analizi povezujućih petlji između dijelova sekvence koje specificiraju sekundarne strukture..<ref>{{cite news |title=Proteins made to order |author=Jessica Marshall |url=http://www.nature.com/news/proteins-made-to-order-1.11767 |newspaper=Nature News |date=7. 11. 2012 |access-date=17. 11. 2012}}</ref> ===Dizajn membranskih proteina=== Nekoliko transmembranskih proteina je uspješno dizajnirano,<ref>[https://opm.phar.umich.edu/superfamilies/478 Dizajnirani transmembranski alfa-ukosni proteini u [[OPM baza podataka|OPM bazi podataka]]</ref> along with many other membrane-associated peptides and proteins.<ref>[https://opm.phar.umich.edu/species/213 Designed membrane-associated peptides and proteins] in [[OPM database]]</ref> Recently, Costas Maranas and his coworkers developed an automated tool<ref>{{Cite journal|last1=Chowdhury|first1=Ratul|last2=Kumar|first2=Manish|last3=Maranas|first3=Costas D.|last4=Golbeck|first4=John H.|last5=Baker|first5=Carol|last6=Prabhakar|first6=Jeevan|last7=Grisewood|first7=Matthew|last8=Decker|first8=Karl|last9=Shankla|first9=Manish|date=10. 9. 2018|title=PoreDesigner for tuning solute selectivity in a robust and highly permeable outer membrane pore|journal=Nature Communications|language=en|volume=9|issue=1|pages=3661|doi=10.1038/s41467-018-06097-1|issn=2041-1723|pmc=6131167|pmid=30202038|bibcode=2018NatCo...9.3661C}}</ref> to redesign the pore size of Outer Membrane Porin Type-F (OmpF) from ''E.coli'' to any desired sub-nm size and assembled them in membranes to perform precise angstrom scale separation. ===Ostale primjene === Jedna od najpoželjnijih upotreba za dizajn proteina su [[biosenzori]], proteini koji će osjetiti prisustvo specifičnih spojeva. Neki pokušaji u dizajnu biosenzora uključuju senzore za neprirodne molekule, uključujući [[TNT]].<ref>{{cite journal |last1=Looger |first1=Loren L. |last2=Dwyer |first2=Mary A. |last3=Smith |first3=James J. |last4=Hellinga |first4=Homme W. |name-list-style=amp |year=2003 |title=Computational design of receptor and sensor proteins with novel functions |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2003-05-08_423_6936/page/184 |journal=[[Nature]] |pmid=12736688 |volume=423 |issue=6936 |pages=185–190 |doi=10.1038/nature01556 |bibcode= 2003Natur.423..185L|s2cid=4387641 }}</ref> Nedavno su Kuhlman i saradnici dizajnirali biosenzor [[p21 aktivirana kinaza|PAK1]].<ref>{{cite journal|last=Jha|first=RK|author2=Wu, YI |author3=Zawistowski, JS |author4=MacNevin, C |author5=Hahn, KM |author6= Kuhlman, B |title=Redesign of the PAK1 autoinhibitory domain for enhanced stability and affinity in biosensor applications |journal=Journal of Molecular Biology|date=21. 10. 2011|volume=413|issue=2|pages=513–22|pmid=21888918|doi=10.1016/j.jmb.2011.08.022 |pmc=3202338}}</ref> U određenom smislu, dizajn proteina je podskup [[dizajirano kolo|dizajna baterije]]. ==Također pogledajte== *[[Proteinsko omženjerstvo]] *[[Softver za molekularni dizajn]] **[[Poređenje softvera za modeliranje molekularne mehanike]] **[[Softver za predviđanje strukture proteina]] * [[Sintetska biologija]] ==Reference== {{refspisak|30em}} ==Dodatni izvori== * {{Cite book |last1=Donald |first1=Bruce R. |year=2011 |title=Algorithms in Structural Molecular Biology |url=https://books.google.com/books?id=GSw3AgAAQBAJ |series=Computational Molecular Biology |location=Cambridge, Mass. |publisher=The MIT Press |isbn=9780262015592 |oclc=1200909148}} * {{Cite journal |last1=Jin |first1=Wenzhen |last2=Kambara |first2=Ohki |last3=Sasakawa |first3=Hiroaki |last4=Tamura |first4=Atsuo |last5=Takada |first5=Shoji |name-list-style=amp |date=maj 2003 |title=De Novo Design of Foldable Proteins with Smooth Folding Funnel: Automated Negative Design and Experimental Verification |journal=Structure |volume=11 |issue=5 |pages=581–590 |doi=10.1016/S0969-2126(03)00075-3 |doi-access=free |pmid=12737823}} * {{Cite journal |last1=Pokala |first1=Navin |last2=Handel |first2=Tracy M. |name-list-style=amp |year=2005 |title=Energy Functions for Protein Design: Adjustment with Protein–Protein Complex Affinities, Models for the Unfolded State, and Negative Design of Solubility and Specificity |journal=Journal of Molecular Biology |volume=347 |issue=1 |pages=203–227 |doi=10.1016/j.jmb.2004.12.019 |pmid=15733929}} * {{Cite journal |last1=Sander |first1=Chris |last2=Vriend |first2=Gerrit |last3=Bazan |first3=Fernando |last4=Horovitz |first4=Amnon |last5=Nakamura |first5=Haruki |last6=Ribas |first6=Luis |last7=Finkelstein |first7=Alexei V. |last8=Lockhart |first8=Andrew |last9=Merkl |first9=Rainer |display-authors=etal |date=februar 1992 |title=Protein Design on Computers. Five New Proteins: Shpilka, Grendel, Fingerclasp, Leather and Aida |journal=Proteins: Structure, Function, and Bioinformatics |volume=12 |pmid=1603799 |issue=2 |pages=105–110 |doi=10.1002/prot.340120203|s2cid=38986245 }} {{Biomolekularna struktura}} {{Dizajn}} [[Kategorija:Proteomika]] [[Kategorija:Struktura proteina]] [[Kategorija:Proteini]] [[Kategorija:Organska hemija]] rui7o7oiv9nt7gh3tid0719l718o0tk Diana Çuli 0 533230 3937843 3830981 2026-10-29T12:38:33Z Panasko 146730 [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Tirani]] uklonjena; [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Tirani]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937843 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Diana Çuli | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|04|13}} | mjesto_rođenja = [[Tirana]], [[Albanija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = spisateljica, novinarka, političarka | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = [[Univerzitet u Tirani]] | period = | žanr = | poznata_djela = Hoteli i drunjtë | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = [[Datoteka:Diana Çuli (nënshkrim).svg]] | veb-sajt = }} '''Diana Çuli''' (rođena 13. aprila 1951. u [[Tirana|Tirani]]) [[Albanci|albanska]] je [[Književnost|književnica]], [[Novinarstvo|novinarka]] i [[političar]]ka. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Tirani|Univerziteta u Tirani]] 1973. godine. Nakon diplomiranja pridružila se uredništvu časopisa ''Drita'' i frankofonog časopisa ''Les lettres albanaises''.<ref>Gran, Peter (1996). ''[https://books.google.com/books?id=_IZpnL4XW3sC&pg=PA219 Beyond Eurocentrism: A New View of Modern World History]''. Syracuse University Press. str. 219. ISBN <bdi>978-0-8156-2692-3</bdi>.</ref> Godine 1990. uključila se u demokratsku opoziciju i postala predsjednica Nezavisnog ženskog foruma, a zatim se pridružila [[Socijaldemokratska partija Albanije|Socijaldemokratskoj partiji Albanije]]. Od 2006. godine predstavnica je Albanije u Parlamentarnoj skupštini [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]].<ref>''[https://books.google.com/books?id=F342c7I41JcC&pg=PA221 Conference on Equality Between Women and Men in a Changing Europe: Proceedings]'', Poznań (Poljska)'', 31. mart - 2. april 1992''. Vijeće Evrope. 1994. str. 221. ISBN <bdi>978-92-871-2518-7</bdi>.</ref><ref>"[https://web.archive.org/web/20141023052403/http://assembly.coe.int/ASP/AssemblyList/AL_MemberDetails.asp?MemberID=5670 Diana Culi]". Parliamentary Assembly. [http://assembly.coe.int/ASP/AssemblyList/AL_MemberDetails.asp?MemberID=5670 Original] arhiviran 23. oktobra 2014. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> U Albaniji se bavi pravima žena, posebno onih koje su prisiljene na prostituciju. Od 2004. godine bila je predsjednica [[Savez žena Albanije|Saveza žena Albanije]].<ref>{{Cite book|last=Group|first=Taylor & Francis|url=https://books.google.com/books?id=wGA4o-UhAfgC&pg=PA455|title=Europa World Year|date=2004|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-85743-254-1|pages=455.|language=en}}</ref> Krajem 1970-ih objavila je svoju prvu kratku priču ''Ndërgjegja'' ("Savjest"). Objavila je osam romana i autorica je scenarija za filmove kao što su ''Hije që mbeten pas'' (1985), ''Rrethi i kujtesës'' (1987)<ref>"[https://web.archive.org/web/20141024145624/http://www.toena.com.al/toena/revista_Universi_Shqiptar_i_Librit/intervista/Me_shkrimtaren_Diana_Culi.php Me shkrimtaren Diana Çuli]" (albanski). Toena.com. [http://www.toena.com.al/toena/revista_Universi_Shqiptar_i_Librit/intervista/Me_shkrimtaren_Diana_Culi.php Original] arhiviran 24. 10. 2014. Pristupjeno 12. 4. 2026.</ref> i ''Bregu i ashpër'' (1988). == Izabrana djela == * 1980: ''Jehonat e jetës'' * 1983: ''Zëri i largët'' * 1986: ''Dreri i trotuareve'' * 1992: ''Rekuiem'' * 1993: ''... dhe nata u nda në mes'' * 2000: ''Diell në mesnatë'' * 2006: ''Engjëj të armatosur'' * 2009: ''Gruaja na kafe'' * 2011: ''Hoteli i drunjtë'' == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Çuli, Diana}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Albanski novinari]] [[Kategorija:Albanske novinarke]] [[Kategorija:Albanske književnice]] [[Kategorija:Albanske aktivistkinje]] [[Kategorija:Albanski aktivisti za ljudska prava]] [[Kategorija:Biografije, Tirana]] [[Kategorija:Albanske spisateljice kratkih priča]] [[Kategorija:Albanski romanopisci]] [[Kategorija:Albanske scenaristice]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Tirani]] [[Kategorija:Albanske političarke u 21. vijeku]] [[Kategorija:Albanski političari u 21. vijeku]] [[Kategorija:Albanski ateisti]] [[Kategorija:Albanski pisci kratkih priča u 20. vijeku]] [[Kategorija:Albanske književnice u 20. vijeku]] [[Kategorija:Albanske književnice u 21. vijeku]] [[Kategorija:Albanski književnici u 21. vijeku]] hnf277hy5lyslua5jdw6k6w2ra56syo Zora Tavčar 0 533242 3937845 3830975 2026-10-29T12:38:57Z Panasko 146730 [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Ljubljani]] uklonjena; [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Ljubljani]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937845 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zora Tavčar | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|10|2}} | mjesto_rođenja = [[Loka pri Zidanem Mostu]], [[Kraljevina Jugoslavija]] (danas Slovenija) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|8|4|1928|10|2}} | mjesto_smrti = [[Loka pri Zidanem Mostu]], Slovenija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = spisateljica, esejistica i prevoditeljica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = Veter v laseh, Velika maša }} '''Zora Tavčar''' (2. oktobar 1928 – 4. august 2025<ref>{{Cite web|url=https://www.primorski.eu/kultura/poslovila-se-je-zora-tavcar-KI1947286|title=Poslovila se je Zora Tavčar|last=|first=|website=www.primorski.eu|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref>) bila je slovenska [[književnica]], esejistica i [[Prevođenje|prevoditeljica]], koja je živjela u Opicini (slov: ''Opčine''), u predgrađu [[Trst]]a, u [[Italija|Italiji]]. Bila je udata za istaknutog pripadnika slovenske manjine u Italiji, [[Pisac|pisca]] [[Alojz Rebula|Alojza Rebulu]]. == Život == Tavčar je rođena u [[Loka pri Zidanem Mostu|Loki pri Zidanem Mostu]] 1928. godine. Studirala je [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]], [[Književna teorija|književnu teoriju]], te slovenski jezik i književnost na [[Univerzitet u Ljubljani|Univerzitetu u Ljubljani]]. Godine 1963. doktorirala je na [[Univerzitet Cattolica del Sacro Cuore|Univerzitetu Cattolica del Sacro Cuore]] u Milanu. Godine 1951. udala se za slovenskog pisca i dramaturga Alojza Rebula i preselila se u Opčine kod Trsta. Do penzionisanja 1988. godine predavala je u raznim srednjim školama sa nastavom na slovenskom jeziku, u regionu Trsta.<ref>{{Cite web|url=https://dolenjskilist.svet24.si/novice/kultura/80-let-pisateljice-zore-tavcar-rebula-8210-1665318|title=80 let pisateljice Zore Tavčar Rebula - Dolenjski list|website=dolenjskilist|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Rad == Svoj književni rad započela je pisanjem poezije, ali je poznatija po svojim kratkim pričama, esejima i radio-dramama.<ref>"[https://web.archive.org/web/20120217194943/http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Slovene Writers' Association website]" (slovenski). DSP Slovene Writers' Association. [http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Original] arhiviran 17. 2. 2012. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Objavljena djela == * ''Veter v laseh'' (Vjetar u mojoj kosi), 1982 * ''Ob kresu življenja'' (Na lomači života), 1989 * ''Kroži, kroži galeb'' (Kruži, kruži galebe), 2008 == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tavčar, Zora}} [[Kategorija:Slovenski esejisti]] [[Kategorija:Slovenski prevodioci]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Ljubljani]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta Cattolica del Sacro Cuore]] [[Kategorija:Biografije, Sevnica]] [[Kategorija:Slovenski pisci]] [[Kategorija:Slovenski pjesnici]] 5uhsig4jiyddf7v9uvx726rfzkav7bb 3937846 3937845 2026-10-29T12:39:08Z Panasko 146730 [[Kategorija:Alumni Univerziteta Cattolica del Sacro Cuore]] uklonjena; [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta Cattolica del Sacro Cuore]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937846 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zora Tavčar | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|10|2}} | mjesto_rođenja = [[Loka pri Zidanem Mostu]], [[Kraljevina Jugoslavija]] (danas Slovenija) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|8|4|1928|10|2}} | mjesto_smrti = [[Loka pri Zidanem Mostu]], Slovenija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = spisateljica, esejistica i prevoditeljica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = Veter v laseh, Velika maša }} '''Zora Tavčar''' (2. oktobar 1928 – 4. august 2025<ref>{{Cite web|url=https://www.primorski.eu/kultura/poslovila-se-je-zora-tavcar-KI1947286|title=Poslovila se je Zora Tavčar|last=|first=|website=www.primorski.eu|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref>) bila je slovenska [[književnica]], esejistica i [[Prevođenje|prevoditeljica]], koja je živjela u Opicini (slov: ''Opčine''), u predgrađu [[Trst]]a, u [[Italija|Italiji]]. Bila je udata za istaknutog pripadnika slovenske manjine u Italiji, [[Pisac|pisca]] [[Alojz Rebula|Alojza Rebulu]]. == Život == Tavčar je rođena u [[Loka pri Zidanem Mostu|Loki pri Zidanem Mostu]] 1928. godine. Studirala je [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]], [[Književna teorija|književnu teoriju]], te slovenski jezik i književnost na [[Univerzitet u Ljubljani|Univerzitetu u Ljubljani]]. Godine 1963. doktorirala je na [[Univerzitet Cattolica del Sacro Cuore|Univerzitetu Cattolica del Sacro Cuore]] u Milanu. Godine 1951. udala se za slovenskog pisca i dramaturga Alojza Rebula i preselila se u Opčine kod Trsta. Do penzionisanja 1988. godine predavala je u raznim srednjim školama sa nastavom na slovenskom jeziku, u regionu Trsta.<ref>{{Cite web|url=https://dolenjskilist.svet24.si/novice/kultura/80-let-pisateljice-zore-tavcar-rebula-8210-1665318|title=80 let pisateljice Zore Tavčar Rebula - Dolenjski list|website=dolenjskilist|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Rad == Svoj književni rad započela je pisanjem poezije, ali je poznatija po svojim kratkim pričama, esejima i radio-dramama.<ref>"[https://web.archive.org/web/20120217194943/http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Slovene Writers' Association website]" (slovenski). DSP Slovene Writers' Association. [http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Original] arhiviran 17. 2. 2012. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Objavljena djela == * ''Veter v laseh'' (Vjetar u mojoj kosi), 1982 * ''Ob kresu življenja'' (Na lomači života), 1989 * ''Kroži, kroži galeb'' (Kruži, kruži galebe), 2008 == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tavčar, Zora}} [[Kategorija:Slovenski esejisti]] [[Kategorija:Slovenski prevodioci]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Ljubljani]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta Cattolica del Sacro Cuore]] [[Kategorija:Biografije, Sevnica]] [[Kategorija:Slovenski pisci]] [[Kategorija:Slovenski pjesnici]] 32cwltkvfi1kb77zo6ox9utdmf3lsuh Natasha Lako 0 533247 3937844 3829610 2026-10-29T12:38:39Z Panasko 146730 [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Tirani]] uklonjena; [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Tirani]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937844 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Natasha Lako | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1948|05|13}} | mjesto_rođenja = [[Tirana]], [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|NR Albanija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = Spisateljica, pjesnikinja | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = [[Univerzitet u Tirani]] | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = Mevlan Shanaj | djeca = 2 | nagrade = | potpis = [[Datoteka:Natasha Lako (nënshkrim).svg]] | veb-sajt = }} '''Natasha Lako''' (rođena 13. maja 1948) albanska je pjesnikinja i romanopisac. Pripada prvoj generaciji književnica u Albaniji.<ref>Robert Elsie. "[https://web.archive.org/web/20140301220014/http://www.albanianliterature.net/authors_modern1/lako.html Natasha Lako]". AlbanianLiterature.net. [http://www.albanianliterature.net/authors_modern1/lako.html Original] arhiviran 1. marta 2014. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref><ref>Wilson, Katharina M. (1991). ''[https://books.google.com/books?id=ncN7uneLKrcC&pg=PA716 An Encyclopedia of Continental Women Writers]''. Taylor & Francis. str. 716. <nowiki>ISBN 978-0-8240-8547-6</nowiki>.</ref> Lako je studirala političke nauke na [[Univerzitet u Tirani|Univerzitetu u Tirani]], sa specijalizacijom iz novinarstva. Također je radila u filmskom studiju New Albania u [[Tirana|Tirani]]. Zajedno s [[Diana Çuli|Dianom Çuli]] i [[Helena Kadare|Helenom Kadare]], bila je jedna od rijetkih književnica tokom albanskog komunističkog režima. Od 1991. do 1993. izabrana je kao članica [[Demokratska partija Albanije|Demokratske partije]] u koalicionu vladu. Godine 1997. postala je prva direktorica Albanske filmske arhive, gdje je radila nekoliko godina.<ref>Imre, Anikó (7. 8. 2012). ''[https://books.google.com/books?id=i3Ujxk2mf7wC&pg=PT125 A Companion to Eastern European Cinemas]''. John Wiley & Sons. str. 125. <nowiki>ISBN 978-1-118-29435-2</nowiki>.</ref> Lako, koja je također radila kao scenaristica, udala se za albanskog glumca i režisera Mevlana Shanaja. Zajedno imaju dvoje djece, Heru i Joni.<ref>Adela Kolea (1. 12. 2013). "[https://web.archive.org/web/20170303111906/http://www.far.al/interview/albanian-actor-director-mevlan-shanaj An actor gets educated, taught, trained, and transformed"- interview with the distinguished actor and director, Mevlan Shanaj]"". Albania News. [http://www.far.al/interview/albanian-actor-director-mevlan-shanaj Original] arhiviran 3. marta 2017. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Djela == '''Poezija''' * 1972: ''Marsi brenda nesh'' (Mart u nama) * 1979: ''E para fjalë e botës'' (Prva riječ svijeta) * 1984: ''Këmisha e pranverës'' (Proljetna košulja) * 1986: ''Yllësia e fjalëve'' (Sazviježđe riječi) * 1990: ''Natyrë e qetë'' (Mirna priroda) * 1995: ''Thesi me pëllumba'' (Vreća golubova) * prijevod djela Tomas Transtromer (dva reizdanja): ''Qielli përgjysëm'' i ''Perandoria e barit'' * ''Lëkura e ujit'' (Koža vode) – zbirka poezije * 2016: ''Kundërpërfytyrimi'' '''Romani''' * 1977: ''Stinët e jetës'' (Godišnja doba života) == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lako, Natasha}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Albanske književnice]] [[Kategorija:Biografije, Tirana]] [[Kategorija:Albanski romanopisci]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Tirani]] [[Kategorija:Albanski političari u 21. vijeku]] [[Kategorija:Albanski književnici u 21. vijeku]] 2nxzppq3m1bzncbzwk6f4fkxelm12ad Artpop 0 533669 3937825 3845829 2026-10-29T12:29:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi u izdanju Interscope Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937825 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Artpop | vrsta = Studijski album | izvođač_gen = [[Lady Gaga]] | slika = Artpop Cover.png | pozadina = studio | objavljen = 6. novembar 2013. | snimljen = 2012–2013. | žanr = Synthpop, dance-pop, EDM | trajanje = 59:16 | izdavač = Streamline, Interscope Records | producent = Lady Gaga, DJ White Shadow, Zedd, Madeon, Rick Rubin, Giorgio Tuinfort, Infected Mushroom, will.i.am, David Guetta | Kritike = | prethodni_album = ''A Very Gaga Holiday'' <br /> (2011) | ovaj_album = '''''Artpop''''' <br /> (2013) | sljedeći_album = ''Cheek to Cheek'' <br /> (2014) | dodatno = {{Singlovi | naziv = Artpop | vrsta = studio | singl1 = Applause | singl1datum = {{start date|2013|08|12}} | singl2 = Do What U Want | singl2datum = {{start date|2013|10|21}} | singl3 = G.U.Y. | singl3datum = {{start date|2014|03|28}} }} }} '''''Artpop''''' (stilizirano kao '''''ARTPOP''''') jest četvrti studijski album američke pjevačice [[Lady Gaga|Lady Gage]]. Objavljen je 6. novembra 2013. u izdanju diskografskih kuća Streamline i Interscope Records.<ref>{{Cite web|title=ARTPOP - Album by Lady Gaga|url=https://music.apple.com/us/album/artpop/1451767863|date=6. 11. 2013|access-date=27. 4. 2026|website=Apple Music}}</ref> == Pozadina i razvoj == Nakon velikog uspjeha albuma ''[[Born This Way]]'' (2011), [[Lady Gaga]] je počela rad na novom projektu već tokom iste godine. U augustu 2012. javno je potvrdila naslov ''Artpop'' putem društvenih mreža, najavljujući album kao konceptualni spoj muzike, vizualne umjetnosti i tehnologije. Razvoj albuma odvijao se od 2012. do 2013, a Gaga je sarađivala s dugogodišnjim producentom DJ White Shadowom, kao i sa muzičarima i producentima poput Zedda i Madeona. Projekt je od početka zamišljen kao multimedijalno iskustvo, koje je uključivalo i planove za interaktivnu mobilnu aplikaciju povezanu s albumom.<ref>{{cite magazine|last=Abramovitch|first=Seth|url=https://www.billboard.com/articles/news/475255/lady-gagas-artpop-album-will-be-an-interactive-app|title=Lady Gaga's 'Artpop' Album Will Be an Interactive App|magazine=[[Billboard]]|date=6. 9. 2012|access-date=6. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130716141338/http://www.billboard.com/articles/news/475255/lady-gagas-artpop-album-will-be-an-interactive-app|archive-date=16. 7. 2013|url-status=live}}</ref> U februaru 2013, Gaga je bila primorana da napravi pauzu u radu nakon što je podvrgnuta operaciji kuka zbog povrede zadobijene tokom turneje ''Born This Way Ball''. Ovaj događaj značajno je utjecao na produkcijski proces, produživši vrijeme završetka albuma.<ref>{{cite magazine|url=http://www.vibe.com/article/lady-gaga-cancels-tour-dates-needs-hip-surgery|title=Lady Gaga Cancels Tour, Needs Hip Surgery|magazine=Vibe|date=19. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131024094643/http://www.vibe.com/article/lady-gaga-cancels-tour-dates-needs-hip-surgery|archive-date=24. 10. 2013|url-status=live}}</ref> Tokom rada na ''Artpop'', Gaga je eksperimentirala s različitim muzičkim pravcima i konceptima, nastojeći pomjeriti granice pop-muzike i spojiti je s umjetničkim izrazom. Inspiraciju je crpila iz savremene umjetnosti, mode i ličnih iskustava, što se odrazilo i na tematsku i vizuelnu estetiku projekta.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2013/11/10/arts/music/blurring-art-artifice-and-pop-culture.html|title=Blurring Art, Artifice and Pop Culture|first=Jon|last=Pareles|newspaper=[[The New York Times]]|date=6. 11. 2013|access-date=8. 11. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161006114233/http://www.nytimes.com/2013/11/10/arts/music/blurring-art-artifice-and-pop-culture.html|archive-date=6. 10. 2016}}</ref> == Spisak pjesama == === Standardno izdanje === {{Track listing | title1 = Aura | length1 = 3:55 | title2 = Venus | length2 = 3:54 | title3 = G.U.Y. | length3 = 3:52 | title4 = Sexxx Dreams | length4 = 3:34 | title5 = Jewels n' Drugs (ft. T.I., Too $hort & Twista) | length5 = 3:48 | title6 = MANiCURE | length6 = 3:19 | title7 = Do What U Want (ft. R. Kelly) | length7 = 3:47 | title8 = Artpop | length8 = 4:07 | title9 = Swine | length9 = 4:28 | title10 = Donatella | length10 = 4:24 | title11 = Fashion! | length11 = 3:59 | title12 = Mary Jane Holland | length12 = 4:37 | title13 = Dope | length13 = 3:41 | title14 = Gypsy | length14 = 4:08 | title15 = Applause | length15 = 3:32 }} == Reference == {{refspisak}} {{Lady Gaga}} [[Kategorija:Albumi iz 2013.]] [[Kategorija:Albumi Lady Gage]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Interscope Recordsa]] h5mp9hb6giw1k49f9rgak70j0gyhrjv Desalinizacija 0 533906 3937883 3917542 2026-10-29T14:49:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937883 wikitext text/x-wiki [[Slika:Reverse osmosis desalination plant.JPG|thumb|right|350x350px| Postrojenje za desalinizaciju reverznom osmozom u [[Barcelona|Barceloni]] [[Španija]].]] '''Desalinizacija''', '''desalinacija''' je '''odsoljavanje''', vještački proces kojim se slana voda (uglavnom [[slana voda]]) pretvara u [[slatka voda|slatku vodu]]. Općenito, desalinizacija je uklanjanje soli i minerala iz neke supstance.<ref>[http://dictionary.reference.com/browse/desalination "Desalination"] (definition), ''The American Heritage Science Dictionary'', via dictionary.com. Retrieved August 19, 2007.</ref> Moguće je desalinizirati slanu vodu, posebno morsku vodu, kako bi se proizvela voda za ljudsku potrošnju ili [[navodnjavanje]], pri čemu se kao nusproizvod proizvodi [[slana voda]].<ref name="PanagopoulosHaralambousLoizidou2019">{{Cite journal|last1=Panagopoulos|first1=Argyris|last2=Haralambous|first2=Katherine-Joanne|last3=Loizidou|first3=Maria|date=25. 11. 2019|title=Desalination brine disposal methods and treatment technologies – A review|journal=The Science of the Total Environment|volume=693|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.07.351|issn=1879-1026|pmid=31374511|bibcode=2019ScTEn.69333545P|s2cid=199387639}}</ref> Interes za desalinizaciju uglavnom se fokusira na isplativo obezbjeđivanje slatke vode za ljudsku upotrebu. Uz recikliranu otpadnu vodu, to je jedan od rijetkih vodnih resursa nezavisnih od [[padavina]].<ref name="Fischetti2007">{{Cite journal |last=Fischetti |first=Mark |date=septembar 2007 |title=Fresh from the Sea |url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_2007-09_297_3/page/118 |journal=Scientific American|volume=297 |pmid=17784633 |issue=3 |pages=118–119|doi=10.1038/scientificamerican0907-118 |bibcode=2007SciAm.297c.118F}}</ref> Kako se naglasak na potrebu za [[slatka voda|slatkom vodom]] globalno pojačava, desalinizacija je postala ključni dio strategija za globalnu sigurnost vode. Prema pregledu iz 2019. godine u časopisu ''Science of the Total Environment'', širom svijeta se proizvodi oko 95 miliona kubnih metara desalinizirane vode dnevno, a očekuje se da će potražnja za takvom vodom značajno porasti kako bi se smanjio globalni jaz u snabdijevanju vodom. Zbog potrošnje energije, desalinizacija morske vode je uglavnom skuplja od slatke vode iz [[površinska voda|površinskih]] ili [[podzemna voda|podzemnih voda]], [[reciklirana voda|vode]] i [[konzervacija vode]]. Međutim, ove alternative nisu uvijek dostupne i iscrpljivanje rezervi je kritičan problem širom svijeta.<ref name="EbrahimiNajafpourYousefiKebria2019">{{cite journal |doi=10.1016/j.desal.2018.01.002 |title=Performance of microbial desalination cell for salt removal and energy generation using different catholyte solutions |journal=Desalination |volume=432 |page=1 |year=2019 |last1=Ebrahimi |first1=Atieh |last2=Najafpour |first2=Ghasem D |last3=Yousefi Kebria |first3=Daryoush }}</ref><ref name="Transcript">{{cite web |title=Making the Deserts Bloom: Harnessing nature to deliver us from drought, Distillations Podcast and transcript, Episode 239 |url=https://www.sciencehistory.org/distillations/podcast/making-the-deserts-bloom |website=Science History Institute|date=19. 3. 2019 |access-date=27. 8. 2019}}</ref><ref name=":1">{{cite journal |last1=Elsaid |first1=Khaled |last2=Kamil |first2=Mohammed |last3=Sayed |first3=Enas Taha |last4=Abdelkareem |first4=Mohammad Ali |last5=Wilberforce |first5=Tabbi |last6=Olabi |first6=A. |title=Environmental impact of desalination technologies: A review |journal=[[Science of the Total Environment]] |date=2020 |volume=748 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.141528|pmid=32818886 |bibcode=2020ScTEn.74841528E }}</ref> Procesi desalinizacije koriste ili termalne metode (u slučaju [[destilacija|destilacije]]) ili metode zasnovane na membrani (npr. u slučaju [[reverzna osmoza|reverzne osmoze]]).<ref name="Cohen 2021 p.">{{cite book | last=Cohen | first=Yoram | title=Materials and Energy | chapter=Advances in Water Desalination Technologies | publisher=WORLD SCIENTIFIC | year=2021 | volume=17 | isbn=978-981-12-2697-7 | issn=2335-6596 | doi=10.1142/12009 | page=| s2cid=224974880 }}</ref><ref name="IWA2022">{{Cite book |url=https://iwaponline.com/ebooks/book/850/Reducing-the-Greenhouse-Gas-Emissions-of-Water-and |title=Reducing the Greenhouse Gas Emissions of Water and Sanitation Services: Overview of emissions and their potential reduction illustrated by utility know-how |date=2022 |publisher=IWA Publishing |isbn=978-1-78906-317-2 |editor-last=Alix |editor-first=Alexandre |language=en |doi=10.2166/9781789063172 |s2cid=250128707 |editor-last2=Bellet |editor-first2=Laurent |editor-last3=Trommsdorff |editor-first3=Corinne |editor-last4=Audureau |editor-first4=Iris}}</ref>{{rp|24}} Od 2020. godine, globalni kapacitet desalinizacije iznosio je otprilike 97 miliona m³/dan iz preko 16.800 operativnih postrojenja, s ugovorenim projektima koji podižu ukupni potencijalni kapacitet preko 114 miliona m³/dan širom svijeta.<ref>{{Cite journal |last1=Eke |first1=Joyner |last2=Yusuf |first2=Ahmed |last3=Giwa |first3=Adewale |last4=Sodiq |first4=Ahmed |date=1. 12. 2020 |title=The global status of desalination: An assessment of current desalination technologies, plants and capacity |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0011916420313114 |journal=Desalination |volume=495 |doi=10.1016/j.desal.2020.114633 |bibcode=2020Desal.49514633E |issn=0011-9164|url-access=subscription }}</ref> U 2018. godini, globalni energetski intenzitet desalinizacije iznosio je oko 3 kWh/m<sup>3</sup> (u 2018. godini), što je poboljšano za faktor 10 sa 20–30 kWh/m<sup>3</sup> u 1970.<ref name="IWA2022" />{{rp|24}} Ipak, desalinizacija je predstavljala oko 25% energije koju je potrošio [[vodni sektor]] u 2016. godini.<ref name="IWA2022" />{{rp|24}} Ključne kompanije u industriji desalinizacije uključuju Acciona, Dow, Evoqua Water Technologies, Siemens AG, DuPont, Doosan Enerbility, Toray Industries Inc. i Xylem.<ref>{{Cite press release |publisher=Research and Markets |date=7. 3. 2025 |title=Desalination Market Forecast Report and Competitive Analysis 2025–2033 Featuring Acciona, Dow, Evoqua Water Technologies, Siemens, DuPont, Doosan Enerbility, Toray Industries, Xylem |url=https://www.globenewswire.com/news-release/2025/03/07/3038838/28124/en/Desalination-Market-Forecast-Report-and-Competitive-Analysis-2025-2033-Featuring-Acciona-Dow-Evoqua-Water-Technologies-Siemens-DuPont-Doosan-Enerbility-Toray-Industries-Xylem.html |access-date=8. 12. 2025 |via=GlobeNewswire News Room |language=en-us}}</ref> {{clear}} ==Historija== {{glavni|Destilacija|Destilirana voda}} ===Antičko doba=== Rani koncepti vezani za desalinizaciju mogu se pratiti do [[Aristotel]]a, koji je u djelu ''[[Meteorologija (Aristotel)|Meteorologija]]'' primijetio da se prilikom isparavanja morske vode nastala para kondenzuje kao [[slatka voda]], a ne kao [[slana voda|slana]]. Ovo odražava rano razumijevanje isparavanja i kondenzacije. Također je opisao kako posuda od voska može zadržati pitku vodu nakon uranjanja u morsku vodu, što sugerira primitivni oblik filtracije.<ref>Aristotle with E.W. Webster, trans., ''Meteorologica'', in: Ross, W. D., ed., ''The Works of Aristotle'', vol. 3, (Oxford, England: Clarendon Press, 1931), Book III, [https://archive.org/stream/workstranslatedi03arisuoft#page/n71/mode/2up §358: 16–18 and §359: 1–5.]</ref> Spominjanje desalinizacije morske vode pojavilo se i u drevnoj Kini. Tekstovi povezani s [[Period zaraćenih država|Periodom zaraćenih država]] i [[dinastija Han|Istočnom dinastijom Han]] opisuju kako su bambusove prostirke korištene za kuhanje riže na pari razvile tanki vanjski sloj nakon duže upotrebe, za koji se vjerovalo da ima svojstva upijanja [[soli]].<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Huachao |last2=Xu |first2=Haoyuan |date=1. 3. 2021 |title=Investigation and Research on the Status Quo of Informatization Development at Home and Abroad |journal=IOP Conference Series: Earth and Environmental Science |volume=692 |issue=2 |doi=10.1088/1755-1315/692/2/022040 |bibcode=2021E&ES..692b2040Z |issn=1755-1307 |doi-access=free }}</ref> Općenito, primjeri eksperimentiranja u desalinizaciji pojavljivali su se tokom antike i srednjeg vijeka, iako su ostali ograničenog obima i primjene.<ref>Vidi: *Joseph Needham, Ho Ping-Yu, Lu Gwei-Djen, Nathan Sivin, ''Science and Civilisation in China: Volume 5, Chemistry and Chemical Technology'' (Cambridge, England: Cambridge University Press, 1980), [https://books.google.com/books?id=xrNDwP0pS8sC&pg=PA60 p. 60.] *Alexander of Aphrodisias (fl. 200 A.D.) wrote, in his commentary on Aristotle's ''Meteorology'', that if a lid is placed on a boiling pot of seawater, fresh water will condense on the lid. *In his ''Hexaemeron'', Homily IV, § 7, Basil of Caesarea (c. 329–379 AD) mentioned that sailors produced fresh water via distillation. Saint Basil with Sister Agnes Clare Way, trans., ''Saint Basil Exegetic Homilies'' (Washington, DC: The Catholic University of America Press, 1963), p. 65. [https://books.google.com/books?id=AWxwDmFvDiwC&pg=PA65 From p. 65:] "Moreover, it is possible to see the water of the sea boiled by sailors, who, catching the vapors in sponges, relieve their thirst fairly well in times of need."</ref> Međutim, desalinizacija velikih razmjera nije postala izvodljiva sve do modernog perioda.<ref>{{cite web |title=Sample |url=http://www.desware.net/Sample-Chapters/D01/01-003.pdf |website=www.desware.net}}</ref> {{clear}} ===Srednji vijek i renesansa (5.–17. stoljeće)=== Tokom srednjeg vijeka, desalinizacija je ostala ograničena i prvenstveno se zasnivala na [[destilacija|destilaciji]], u kojoj se morska voda zagrijavala da bi se proizvela para koja se zatim kondenzovala u slatku vodu. Ove metode su uglavnom bile malog obima i korištene su u specifičnim okolnostima, posebno u pomorskim okruženjima.<ref name="Birkett1984">{{Cite journal |last=Birkett |first=James D. |date=1. 1. 1984 |title=A brief illustrated history of desalination: From the bible to 1940 |journal=Desalination |language=en |volume=50 |pages=17–52 |doi=10.1016/0011-9164(84)85014-6 |bibcode=1984Desal..50...17B |issn=0011-9164}}</ref> Značajan doprinos renesansi došao je od [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]], koji je predložio da se destilirana voda može efikasnije proizvoditi prilagođavanjem [[destilator]]a na šporet.<ref>J. R. Partington, History of Chemistry, Vol. 2–3, Macmillan, London, 1962.</ref> U Centralnoj Evropi, tehnike destilacije su se također nastavile razvijati tokom ovog perioda, iako ne uvijek specifično za desalinizaciju.<ref name="Birkett1984" /> Historijski zapisi iz 16. stoljeća opisuju upotrebu uređaja za desalinizaciju u vanrednim uvjetima. Jedan primjer se mogao dogoditi 1560. godine na ostrvu uz obalu [[Tunis]]a, gdje je opkoljeni španski garnizon navodno izgradio destilator za proizvodnju slatke vode, iako tehnički detalji aparata nisu poznati.<ref name="Birkett1984"/><ref name="NebbiaMenozzi1966">{{Cite journal |last1=Nebbia |first1=G. |last2=Menozzi |first2=G.N. |date=1966 |title=Aspetti storici della dissalazione |journal=Acqua Ind. |volume=41–42 |pages=3–20}}</ref> ===Predindustrijski i rani moderni period (16.–18. stoljeće)=== Prije [[Industrijska revolucija|Industrijske revolucije]], desalinizacija se uglavnom koristila na prekookeanskim brodovima, gdje je pristup slatkoj vodi bio neophodan za duga putovanja. Destilacija na brodovima se koristila za dopunjavanje uskladištenih zaliha kada je to bilo potrebno.<ref name="Haarhoff 237–250">{{Cite journal |last=Haarhoff |first=Johannes |date=1. 2. 2009 |title=The Distillation of Seawater on Ships in the 17th and 18th Centuries |journal=Heat Transfer Engineering |volume=30 |issue=3 |pages=237–250 |bibcode=2009HTrEn..30..237H |doi=10.1080/01457630701266413 |issn=0145-7632 |s2cid=121765890}}</ref> Interes za desalinizaciju porastao je tokom 17. stoljeća. Ličnosti poput [[Francis Bacon|Francisa Bacona]] i [[Walter Raleigh|Waltera Raleigha]] raspravljale su o metodama prečišćavanja vode, dok je Sir [[Richard Hawkins]] izvještavao da je snabdijevao svoju posadu slatkom vodom, destilacijom morske vode na [[brod]]u.<ref name="NebbiaMenozzi1966" /><ref name="Haarhoff 237–250"/><ref>{{Cite journal |last=Baker |first=M.N. |date=1981 |title=Quest for Pure Water |journal=Am. Water Works Assoc. 2nd Ed. |volume=1}}</ref> Ovaj rastući interes odrazio se u prvim patentima za aparat za desalinizaciju. Patenti su odobreni 1675. i 1683. godine Williamu Walcotu i Robertu Fitzgeraldu i drugima, iako nijedan izum nije ušao u široku upotrebu zbog poteškoća u skaliranju tehnologije.<ref name="Birkett1984" /><ref>W. Walcot, Purifying Water, Britain No. 184, 1675</ref><ref>R. Fitzgerald et al, Purifying Salt Water, Britain No. 226, 1683.</ref> Tokom ovog perioda, napredak je ostao postepen i nisu zabilježena veća poboljšanja osnovnog procesa destilacije između sredine 17. i kraja 18. stoljeća.<ref name="Birkett1984" /> Kada je fregata ''[[Protector (fregata iz 1779.)|Protector]]'' prodata [[Danska|Danskoj]] 1780-ih i preimenovana u ''Hussaren'', njen aparat za destilaciju je detaljno proučen i dokumentovan.<ref>{{Cite web |title=Enkel Søgning |url=http://www.orlogsbasen.dk/visskib.asp?skib=Hussaren&la=1 |website=www.orlogsbasen.dk |access-date=12. 2. 2020 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729204853/http://www.orlogsbasen.dk/visskib.asp?skib=Hussaren&la=1 }}</ref> U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Thomas Jefferson]] kasnije je sastavio ranije metode desalinizacije zasnovane na toploti i distribuirao praktične smjernice za njihovu pomorsku upotrebu.<ref>{{cite web |author=Thomas Jefferson |date=21. 11. 1791 |title=Report on Desalination of Sea Water |url=https://founders.archives.gov/documents/Jefferson/01-22-02-0296}}</ref><ref>{{Cite web |title=Desalination of Sea Water |url=https://www.monticello.org/site/research-and-collections/desalination-sea-water |website=Thomas Jefferson's Monticello}}</ref> ===Industrijska era (19. stoljeće)=== Metode desalinizacije značajno su se promijenile od početka 19. toljeća širenjem [[parna mašina|parne mašine]] i napretkom termodinamike. Rastuća potražnja za čistom vodom za parne kotlove, zajedno sa širenjem evropskog kolonijalizma u sušne regije, stvorila je povoljne uslove za dalji razvoj tehnologija desalinizacije.<ref name="Birkett1984" /><ref>{{Cite book |last=Lyle |first=Oliver |url={{google books|plainurl=yes|id=dtgTngEACAAJ}} |title=The Efficient Use of Steam: Written for the Fuel Efficiency Committee of the Ministry of Fuel and Power |date=1956 |publisher=H.M. Stationery Office |language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=Fraser-Macdonald |first=A. |url={{google books|plainurl=yes|id=yJxBAAAAIAAJ}} |title=Our Ocean Railways: Or, The Rise, Progress, and Development of Ocean Steam Navigation |date=1893 |publisher=Chapman and Hall, Limited |language=en}}</ref> Uvedeni su efikasniji termalni sistemi, uključujući [[višestruki isparivač|višestruke isparivače]], što je omogućilo ponovnu upotrebu toplote u nekoliko faza.<ref name="Birkett1984"/> Godine 1852., [[Alphonse René le Mire de Normandy]] patentirao je vertikalnu cijevnu jedinicu za destilaciju morske vode koja je postala široko korištena, posebno u pomorskim primjenama, zbog svog relativno jednostavnog [[dizajn]]a i lahkoće konstrukcije.<ref name="Birkett1984"/> Do druge polovine 19. stoljeća, postrojenja za desalinizaciju na kopnu počela su se češće pojavljivati.<ref name="Birkett2010">{{Cite book |last=Birkett |first=James D. |title=History, Development and Management of Water Resources |date=15. 5. 2010 |publisher=EOLSS Publishers |isbn=978-1-84826-419-9 |volume=I |page=381 |language=en |chapter=History of Desalination Before Large-Scale Use |chapter-url={{google books|plainurl=yes|id=8bfODAAAQBAJ|page=381}}}}</ref> Tokom 1860-ih, američka vojska je instalirala isparivače Normandy u [[Key West]]u i [[Dry Tortugas]]u.<ref name="Birkett1984"/><ref name="Birkett2010" /><ref>{{cite journal|last=Birkett |first=J. D. |title=The 1861 de Normandy desalting unit at Key West |journal=International Desalination & Water Reuse Quarterly |volume=7 |issue=3 |pages=53–57}}</ref> Tokom 1880-ih, još jedno postrojenje je instalirano u [[Suakin]]u, za obezbjeđivanje slatke vode za britanske trupe, koristeći šestostepenu destilaciju.<ref name="Birkett1984"/><ref name="Birkett2010"/> ===20. stoljeće=== [[Tehnologija]] desalinizacije značajno je napredovala nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Razvijene su i široko primijenjene termičke metode poput višeefektivne i višestepene bljeskalice, posebno u regijama sa ograničenim resursima [[slatka voda|slatke vode]]. Desalinizacija smrzavanjem i odmrzavanjem se također pojavila kao alternativni pristup, zasnovan na procesima [[kristalizacija|kristalizacije]].<ref>{{Cite journal |last1=Mao |first1=Shudi |last2=Onggowarsito |first2=Casey |last3=Feng |first3=An |last4=Zhang |first4=Stella |last5=Fu |first5=Qiang |last6=Nghiem |first6=Long D. |date=2023 |title=A cryogel solar vapor generator with rapid water replenishment and high intermediate water content for seawater desalination |journal=Journal of Materials Chemistry A |volume=11 |issue=2 |pages=858–867 |doi=10.1039/d2ta08317e |issn=2050-7488}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Zambrano |first1=A. |last2=Ruiz |first2=Y. |last3=Hernández |first3=E. |last4=Raventós |first4=M. |last5=Moreno |first5=F.L. |date=juni 2018 |title=Freeze desalination by the integration of falling film and block freeze-concentration techniques |journal=Desalination |volume=436 |pages=56–62 |doi=10.1016/j.desal.2018.02.015 |bibcode=2018Desal.436...56Z |hdl=2117/116164 |issn=0011-9164 |hdl-access=free }}</ref> U 1955., Ured za slanu vodu osnovan je unutar [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva unutrašnjih poslova Sjedinjenih Američkih Država]] radi promocije istraživanja i razvoja u desalinizaciji.<ref name="Transcript" /><ref name="Records">{{cite web |date=15. 8. 2016 |title=Records of the office of Saline Water |url=https://www.archives.gov/research/guide-fed-records/groups/380.html}}</ref><ref>{{Cite web |title=Saline Water Act |url=https://uscode.house.gov/statviewer.htm?volume=66&page=328 |access-date=20. 1. 2024 |website=uscode.house.gov}}</ref> Ovi napori doprinijeli su izgradnji postrojenja za destilaciju i elektrodijalizu i podstakli međunarodnu saradnju u toj oblasti.<ref>{{Cite journal |last=Committee Progress Report |date=1966 |title=Saline-Water Conversion |url=https://archive.org/details/sim_american-water-works-association-journal_1966-10_58_10/page/1231 |journal=Journal (American Water Works Association) |volume=58 |issue=10 |pages=1231–1237 |doi=10.1002/j.1551-8833.1966.tb01688.x |jstor=41264584 |issn=0003-150X}}</ref> Jedan od najvažnijih dostignuća 20. stoljeća bila je reverzna [[osmoza]] (RO), proces zasnovan na membrani u kojem [[pritisak]] propušta slanu vodu kroz [[polupropusna membrana|polupropusnu membranu]], koja zadržava rastvorene [[soli]]. Do kraja 1960-ih i početka 1970-ih, RO se pojavio kao obećavajuća alternativa termičkoj desalinizaciji. Istraživanja su provedena na univerzitetima u Kaliforniji i od strane kompanija, uključujući [[Dow Chemical Company]] i [[DuPont]].<ref>{{cite web |author=David Talbot |date=23. 11. 2015 |title=Bankrolling the 10 Breakthrough Technologies: Megascale Desalination |url=http://www.ide-tech.com/blog/publication/bankrolling-10-breakthrough-technologies-megascale-desalination/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20161003210024/http://www.ide-tech.com/blog/publication/bankrolling-10-breakthrough-technologies-megascale-desalination/ |archive-date=3. 10. 2016 |access-date=3. 10. 2016}}</ref> Prvo industrijsko postrojenje za desalinizaciju u Sjedinjenim Američkim Državama otvoreno je u [[Freeport, Teksas|Freeportu, Teksas]], 1961. godine nakon dugotrajne regionalne suše.<ref name="Transcript"/> Prvo komercijalno RO postrojenje za bočatu vodu otvoreno je u Kaliforniji 1.965.<ref>{{cite book |last1=Fujiwara |first1=Masatoshi |last2=Aoshima |first2=Yaichi |title=Mechanisms for Long-Term Innovation Technology and Business Development of Reverse Osmosis Membranes |date=2022 |publisher=Springer Nature |location=Singapore |isbn=978-981-19-4895-4 |page=59}}</ref> [[Sidney Loeb]] i kolege sa [[Univerzitet Kalifornije, Los Angeles|Univerziteta Kalifornije, Los Angeles]] pomogli su u razvoju velikih pilot sistema koji su pokazali izvodljivost RO za vodosnabdijevanje općina.<ref>{{Cite journal |last=Loeb |first=Sidney |date=1. 1. 1984 |title=Circumstances leading to the first municipal reverse osmosis desalination plant |journal=Desalination |volume=50 |pages=53–58 |doi=10.1016/0011-9164(84)85015-8 |bibcode=1984Desal..50...53L |issn=0011-9164}}</ref> U 1975., Prvo postrojenje za desalinizaciju morske vode reverznom osmozom pušteno je u rad. ===21. stoljeće i moderni razvoj=== Od početka 21. stoljeća, kapaciteti za desalinizaciju su se brzo proširili, sa hiljadama postrojenja koja rade širom svijeta, posebno na Bliskom istoku.<ref name="AngelakisValipourChooAhmedBabaKumarToorWang2021">{{Cite journal |last1=Angelakis |first1=Andreas N. |last2=Valipour |first2=Mohammad |last3=Choo |first3=Kwang-Ho |last4=Ahmed |first4=Abdelkader T. |last5=Baba |first5=Alper |last6=Kumar |first6=Rohitashw |last7=Toor |first7=Gurpal S. |last8=Wang |first8=Zhiwei |date=16. 8. 2021 |title=Desalination: From Ancient to Present and Future |journal=Water |volume=13 |issue=16 |page=2222 |doi=10.3390/w13162222 |doi-access=free |bibcode=2021Water..13.2222A |issn=2073-4441 |hdl=11147/11590 |hdl-access=free }}</ref> [[Reverzna osmoza]] postala je dominantna tehnologija desalinizacije zbog svoje skalabilnosti i energetskih performansi.<ref name="AngelakisValipourChooAhmedBabaKumarToorWang2021" /> Istraživanja u 21. stoljeću sve su se više fokusirala na efikasnost i održivost. To je uključivalo integraciju obnovljivih izvora [[energija|energije]], poput [[solarna energija|sunčane]] i energije vjetra u sisteme desalinizacije, kao i razvoj naprednih [[membrana]], uključujući materijale na bazi grafena, biomimetičke, keramičke i nanokompozitne materijale.<ref>{{Cite journal |last1=Al-Obaidi |first1=Mudhar A. |last2=Alsadaie |first2=Salih |last3=Alsarayreh |first3=Alanood |last4=Sowgath |first4=Md. Tanvir |last5=Mujtaba |first5=Iqbal M. |date=11. 4. 2024 |title=Integration of Renewable Energy Systems in Desalination |journal=Processes |language=en |volume=12 |issue=4 |page=770 |doi=10.3390/pr12040770 |doi-access=free |issn=2227-9717}}</ref><ref>{{Cite journal|title=Graphene oxide-based membranes for water desalination and purification|first1=Saurabh Kr|last1=Tiwary|first2=Maninderjeet|last2=Singh|first3=Shubham Vasant|last3=Chavan|first4=Alamgir|last4=Karim|date=27. 3. 2024|journal=npj 2D Materials and Applications|volume=8|issue=1|pages=1–19|doi=10.1038/s41699-024-00462-z|doi-access=free}}</ref> Od 2021. godine, oko 22.000 postrojenja za desalinizaciju je širom svijeta bilo u funkciji.<ref name="AngelakisValipourChooAhmedBabaKumarToorWang2021" /> ==Primjene== {{external media | width = 160px | float = upright | headerimage= | audio1 = [https://www.sciencehistory.org/distillations/podcast/making-the-deserts-bloom "Making the Deserts Bloom: Harnessing nature to deliver us from drought"], Distillations Podcast and transcript, Episode 239, March 19, 2019, [[Institut za historiju nauke]] }} [[Slika:Multiflash.svg|thumb|upright=1.5| Shema [[višestepens fleš destilacija|višestepenog fleš desalinatora]]<br />A – [[vodena para|para]] u &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;B – morska voda u &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;C – nestala pitka voda <br />D – slana voda (otpad))&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;E – [[kondenzacja|kondenzat]] out&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;F – izmjenjivač toplote&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;G – sakupljanje kondenzacije (desalinizirana voda)<br />H – grijač slane vode<br /> Posuda pod pritiskom djeluje kao protivstrujni izmjenjivač toplote. Vakuumska pumpa snižava pritisak u posudi kako bi olakšala isparavanje zagrijane morske vode ([[slana voda|slane vode]]) koja ulazi u posudu s desne strane (tamnije nijanse označavaju nižu temperaturu). Para se kondenzuje na cijevima na vrhu posude u kojima se svježa morska voda kreće s lijeva na desno.]] Danas, širom svijeta radi oko 21.000 postrojenja za desalinizaciju. Najveća su u [[UAE|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]], [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i [[Izrael]]u. Najveće svjetsko postrojenje za desalinizaciju nalazi se u Saudijskoj Arabiji (Postrojenje za desalinizaciju i elektranu Ras Al-Khair) s kapacitetom od 1.401.000 kubnih metara dnevno.<ref>{{Cite web|title=Largest water desalination plant|url=https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/425709-largest-water-desalination-plant|access-date=21. 8. 2020|website=Guinness World Records|language=en-GB}}</ref> Desalinizacija je sada skupa u poređenju s većinom alternativnih izvora vode, a samo vrlo mali dio ukupne ljudske potrošnje zadovoljava se desalinizacijom.<ref>{{Cite journal |last1=Do Thi |first1=Huyen Trang |last2=Pasztor |first2=Tibor |last3=Fozer |first3=Daniel |last4=Manenti |first4=Flavio |last5=Toth |first5=Andras Jozsef |date=januar 2021 |title=Comparison of Desalination Technologies Using Renewable Energy Sources with Life Cycle, PESTLE, and Multi-Criteria Decision Analyses |journal=Water |language=en |volume=13 |issue=21 |page=3023 |doi=10.3390/w13213023 |issn=2073-4441|doi-access=free |bibcode=2021Water..13.3023D |hdl=11311/1197124 |hdl-access=free }}</ref> Obično je ekonomski praktično samo za visokovrijedne namjene (kao što su kućanstva i industrija) u sušnim područjima. Međutim, postoji porast desalinizacije za poljoprivrednu upotrebu za [[Kontrola slanosti tla|desalinizaciju tla]]. Mnogi pomorski brodovi i podmornice također koriste desalinizaciju. Najšira upotreba je u gusto naseljenim područjima kao što su [[Singapur]]<ref>{{Cite web |last=Theng |first=Charlotte Kng Yoong |date=16. 9. 2022 |title=From NEWater to vertical farming: Key milestones in Singapore's 50-year journey towards sustainability {{!}} The Straits Times |url=https://www.straitstimes.com/singapore/environment/mse-from-newater-to-vertical-farming-key-milestones-singapore-50-year-journey-towards-sustainability |access-date=21. 4. 2023 |website=www.straitstimes.com |language=en}}</ref> ili [[California]]<ref>{{Cite news |last=Canon |first=Gabrielle |date=11. 5. 2022 |title=California to decide fate of controversial desalination plant amid brutal drought |language=en-GB |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/environment/2022/may/11/california-desalination-plant-water-drought |access-date=21. 4. 2023 |issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite web |date=3. 4. 2022 |title=Mini desalination plants could refresh the parched West |url=https://www.popsci.com/environment/desalination-drought-california/ |access-date=21. 4. 2023 |website=Popular Science |language=en-US}}</ref> a posebno u [[Perzijski zaliv|Perzijskom zalivu]].<ref>{{Cite journal |last1=Le Quesne |first1=W. J. F. |last2=Fernand |first2=L. |last3=Ali |first3=T. S. |last4=Andres |first4=O. |last5=Antonpoulou |first5=M. |last6=Burt |first6=J. A. |last7=Dougherty |first7=W. W. |last8=Edson |first8=P. J. |last9=El Kharraz |first9=J. |last10=Glavan |first10=J. |last11=Mamiit |first11=R. J. |date=1. 12. 2021 |title=Is the development of desalination compatible with sustainable development of the Arabian Gulf? |journal=Marine Pollution Bulletin |language=en |volume=173 |issue=Pt A |doi=10.1016/j.marpolbul.2021.112940 |pmid=34537571 |bibcode=2021MarPB.17312940L |s2cid=237574682 |issn=0025-326X|doi-access=free }}</ref> Troškovi energije u procesima desalinizacije znatno variraju ovisno o salinitetu vode, veličini postrojenja i vrsti procesa. Sada su troškovi desalinizacije morske vode, naprimjer, veći nego kod tradicionalnih izvora vode, ali se očekuje da će se troškovi nastaviti smanjivati s tehnološkim poboljšanjima koja uključuju, ali nisu ograničena na, poboljšanu efikasnost,<ref name="WarsingerBatch">{{cite journal |last1=Warsinger |first1=David M. |last2=Tow |first2=Emily W. |last3=Nayar |first3=Kishor G. |last4=Maswadeh |first4=Laith A. |last5=Lienhard V |first5=John H. |date=2016 |title=Energy efficiency of batch and semi-batch (CCRO) reverse osmosis desalination |url=https://dspace.mit.edu/bitstream/1721.1/105441/4/CCRO%20with%20tank%20journal%20paper%20v116%20Preprint.pdf |journal=Water Research |volume=106 |pages=272–282 |bibcode=2016WatRe.106..272W |doi=10.1016/j.watres.2016.09.029 |hdl=1721.1/105441 |pmid=27728821 |doi-access=free}}</ref> smanjenje zauzete površine postrojenja, poboljšanja rada i optimizacije postrojenja, efikasnija prethodna obrada sirovina i jeftiniji izvori [[energija|energije]].<ref>{{Cite journal |last=Thiel |first=Gregory P. |date=1. 6. 2015 |title=Salty solutions |journal=Physics Today |volume=68 |issue=6 |pages=66–67 |bibcode=2015PhT....68f..66T |doi=10.1063/PT.3.2828 |issn=0031-9228 |doi-access=free}}</ref> Iako se navodi da troškovi padaju i da je tehnologija za bogata područja u blizini okeana generalno pozitivna, studija iz 2005. godine tvrdila je: "Desalinisana voda može biti rješenje za neke regije s nedostatkom vode, ali ne i za siromašna mjesta, duboko u unutrašnjosti kontinenta ili na velikim nadmorskim visinama. Nažalost, to uključuje i neka od mjesta s najvećim problemima s vodom.", i "Zaista, potrebno je podići vodu za 2000 m ili je transportovati više od 1600 km da bi troškovi transporta bili jednaki troškovima desalinizacije."<ref>{{cite journal |last1=Zhou |first1=Yuan |title=Evaluating the costs of desalination and water transport |journal=Water Resources Research |date=2. 3. 2005 |volume=41 |issue=3 |page=03003 | |doi=10.1029/2004WR003749|bibcode=2005WRR....41.3003Z |hdl=11858/00-001M-0000-0011-FF1E-C |s2cid=16289710 |hdl-access=free }}</ref> Stoga bi moglo biti ekonomičnije transportovati slatku vodu s nekog drugog mjesta nego je desalinizirati. Na mjestima daleko od mora, poput [[New Delhi]]ja, ili na visokim nadmorskim visinama, poput [[Mexico City]]ja, troškovi transporta mogli bi se podudarati s troškovima desalinizacije. Desalinizirana voda je također skupa na mjestima koja su i donekle udaljena od mora i donekle visoka, kao što su [[Rijad]] i [[Harare]]. Nasuprot tome, na drugim lokacijama troškovi transporta su mnogo manji, kao što su [[Peking]], [[Bangkok]], [[Zaragoza]], [[Phoenix, Arizona]] i, naravno, obalni gradovi poput [[Tripoli]]ja, [[Libija]].<ref>Yuan Zhou and Richard S.J. Tol. {{cite web|date=9. 12. 2004|title=Evaluating the costs of desalination and water transport|url=http://www.uni-hamburg.de/Wiss/FB/15/Sustainability/DesalinationFNU41_revised.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20090325031333/http://www.uni-hamburg.de/Wiss/FB/15/Sustainability/DesalinationFNU41_revised.pdf|archive-date=25. 3. 2009|access-date=20. 8. 2007|publisher=Hamburg University|type=Working paper}}</ref> After desalination at [[Jubail]], Saudi Arabia, water is pumped 320&nbsp;km inland to [[Riyadh]].<ref>[http://www.redorbit.com/news/science/1367352/desalination_is_the_solution_to_water_shortages/ Desalination is the Solution to Water Shortages], redOrbit, May 2, 2008,</ref> Za obalne gradove, desalinizacija se sve više smatra konkurentnim izborom. U 2023. godini, [[Izrael]] je koristio desalinizaciju za obnavljanje zaliha vode u [[Galilejsko jezero|Galilejskom jezeru]].<ref>[https://www.yahoo.com/news/israel-refills-sea-galilee-supplying-215147564.html Israel refills the Sea of Galilee, supplying Jordan on the way], Reuters, January 30, 2023, [https://web.archive.org/web/20230131022001/https://www.yahoo.com/news/israel-refills-sea-galilee-supplying-215147564.html Archive], [https://www.youtube.com/watch?v=F1pogU_5TYY, Video at Reuters YouTube channel]</ref> Nisu svi uvjereni da je desalinizacija ekonomski isplativa ili ekološki održiva u doglednoj budućnosti. [[Debbie Cook]] je 2011. napisala da postrojenja za desalinizaciju mogu biti energetski intenzivna i skupa. Stoga bi regije s nedostatkom vode mogle biti bolje da se fokusiraju na očuvanje ili druga rješenja za vodosnabdijevanje nego da ulažu u postrojenja za desalinizaciju.<ref>[http://blogs.ei.columbia.edu/2011/01/17/desalination-unlocking-lessons-from-yesterdays-solution-part-1/ Desalination: Unlocking Lessons from Yesterday's Solution (part 1)], Water Matters, January 17, 2009.</ref> ==Tehnologije== <noinclude>{{Desaliniziranje}}<noinclude> Najčešći procesi desalinizacije su [[destilacija]] i [[reverzna osmoza]].<ref>{{Cite book |last=Shammas |first=Nazih K. |title=Water and wastewater engineering: water supply and wastewater removal |url=https://archive.org/details/fairgeyerokunswa0000sham |date=2011 |publisher=Wiley |others=Lawrence K. Wang |isbn=978-0-470-41192-6 |location=Hoboken, N.J. |oclc=639163996}}</ref> Postoji nekoliko metoda.<ref>{{cite journal |last1=Curto |first1=Domenico |last2=Franzitta |first2=Vincenzo |last3=Guercio |first3=Andrea |title=A Review of the Water Desalination Technologies |journal=[[Applied Sciences (journal)|Applied Sciences]] |date=2021 |volume=11 |issue=2 |page=670 |doi=10.3390/app11020670 |doi-access=free|hdl=10447/479195 |hdl-access=free }}</ref> Svaka ima prednosti i nedostatke, ali sve su korisne. Metode se mogu podijeliti na membranske (npr. reverzna osmoza) i termalne (npr. [[višestepena fleš destilacija]]).<ref name="PanagopoulosHaralambousLoizidou2019" /> Tradicionalni proces desalinizacije je destilacija, tj. ključanje i ponovna – [[kondenzacija]] morske vode kako bi se ostavile so i nečistoće.<ref>{{Cite web|url=http://www.oas.org/usde/publications/unit/oea59e/ch21.htm|title=2.2 Desalination by distillation|website=www.oas.org}}</ref> Danas postoje dvije tehnologije koje zauzimaju veliku većinu svjetskih kapaciteta za desalinizaciju: [[višestepena fleš destilacija]] i [[reverzna osmoza]]. === Destilacija === ====Solarna destilacija==== [[Solarna destilacija]] oponaša prirodni ciklus vode u vodi, u kojem sunce zagrijava morsku vodu dovoljno da dođe do isparavanja.<ref name=Khawaji/> Nakon isparavanja, [[vodena para]] se kondenzuje na hladnu površinu.<ref name=Khawaji/> Postoje dvije vrste solarne desalinizacije. Prva vrsta koristi fotonaponske ćelije za pretvaranje solarne energije u električnu energiju za napajanje desalinizacije. Druga vrsta pretvara solarnu energiju u toplinu i poznata je kao desalinizacija na solarni termalni pogon. ====Prirodno isparavanje==== Voda može isparavati kroz nekoliko drugih fizičkih efekata osim [[sunčevo zračenje|sunčevog zračenja]]. Ovi efekti su uključeni u multidisciplinarnu metodologiju desalinizacije u [[IBTS-staklenik]]u. IBTS je industrijska elektrana za desalinizaciju (elektrana) s jedne strane i staklenik koji radi na prirodnom ciklusu vode (umanjen u omjeru 1:10) s druge strane. Različiti procesi isparavanja i kondenzacije odvijaju se u niskotehnološkim postrojenjima, dijelom pod zemljom i u arhitektonskom obliku same zgrade. Ovaj integrirani biotekturni sistem je najpogodniji za ozelenjavanje pustinje velikih razmjera jer ima površinu od km² za destilaciju vode, a isto vrijedi i za transformaciju krajolika u ozelenjavanju pustinje, odnosno regeneraciju prirodnih ciklusa slatke vode. ====Vakuumska destilacija==== Kod vakuumske destilacije se smanjuje [[atmosferski pritisak]], čime se smanjuje temperatura potrebna za isparavanje vode. Tečnosti ključaju kada je [[pritisak pare]] jednak ambijentalnom pritisku, a pritisak pare raste s temperaturom. U suštini, tečnosti ključaju na nižoj temperaturi, kada je ambijentalni atmosferski pritisak manji od uobičajenog. Dakle, zbog smanjenog pritiska, može se iskoristiti "otpadna" toplota niske temperature iz proizvodnje električne energije ili industrijskih procesa. ====Višestepena fleš destilacija==== Voda se isparava i odvaja od morske vode putem [[višestepena fleš destilacija|višestepene fleš destilacije]], koja predstavlja niz [[fleš isparavanje|fleš isparavanja]].<ref name=Khawaji>{{cite journal|last1=Khawaji|first1=Akili D.|last2=Kutubkhanah|first2=Ibrahim K.|last3=Wie|first3=Jong-Mihn|title=Advances in seawater desalination technologies|journal=Desalination|volume=221|issue=1–3|pages=47–69|doi=10.1016/j.desal.2007.01.067|date=mart 2008|bibcode=2008Desal.221...47K }}</ref> Svaki sljedeći fleš proces koristi energiju oslobođenu kondenzacijom vodene pare iz prethodnog koraka.<ref name=Khawaji/> ====Višestruka destilacija==== [[Višestruka destilacija]] (MED) funkcioniše kroz niz koraka koji se nazivaju "efekti".<ref name=Khawaji/> Dolazna voda se pršće po cijevima, koje se zatim zagrijavaju da bi se stvorila para. Para se zatim koristi za zagrijavanje sljedeće serije dolazne morske vode.<ref name=Khawaji/> Da bi se povećala efikasnost, para koja se koristi za zagrijavanje morske vode može se uzeti iz obližnjih elektrana.<ref name=Khawaji/> Iako je ova metoda [[termodinamika|termodinamički]] najefikasnija među metodama koje se pokreću toplotom,<ref name=WarsingerEntropy>{{cite journal|last1=Warsinger|first1=David M.|last2=Mistry|first2= Karan H.|last3=Nayar|first3=Kishor G.|last4=Chung|first4=Hyung Won|last5=Lienhard V|first5=John H.|title=Entropy Generation of Desalination Powered by Variable Temperature Waste Heat|journal=Entropy|volume=17|issue=12|pages=7530–7566|doi=10.3390/e17117530|date=2015|bibcode=2015Entrp..17.7530W|url=http://dspace.mit.edu/bitstream/1721.1/100423/1/Entropy%20Generation%20of%20Desalination%20Powered%20by%20Variable%20Temperature%20Waste%20Heat%2c%20Warsinger.pdf|doi-access=free}}</ref> Postoji nekoliko ograničenja, kao što su maksimalna temperatura i maksimalni broj efekata.<ref name="Al-Shammiri">{{cite journal|title=Multi-effect distillation plants: state of the art|url=https://archive.org/details/sim_desalination_1999-11-01_126_1-3/page/45|last2=Safar|first2=M.|date=novembar 1999|journal=Desalination|volume=126|issue=1–3|pages=45–59|doi=10.1016/S0011-9164(99)00154-X|last1=Al-Shammiri|first1=M.|bibcode=1999Desal.126...45A }}</ref> ====Destilacija kompresijom pare==== [[Isparavanje kompresijom pare]] uključuje korištenje mehaničkog kompresora ili mlaznog toka za kompresiju pare prisutne iznad tekućine.<ref name="WarsingerEntropy"/> Komprimirana para se zatim koristi za obezbjeđivanje toplote potrebne za isparavanje ostatka morske vode.<ref name="Khawaji"/> Budući da ovaj sistem zahtijeva samo energiju, isplativiji je ako se održava u malom obimu.<ref name="Khawaji"/> ==== Membranska destilacija ==== [[Membranska destilacija]] koristi temperaturnu razliku preko membrane za isparavanje pare iz rastvora slane vode i kondenzaciju čiste vode na hladnijoj strani.<ref name="WarsingerFramework">{{cite journal|last1=Warsinger|first1=David M.|last2=Tow|first2=Emily W.|last3=Swaminathan|first3=Jaichander|last4=Lienhard V|first4=John H.|date=2017|title=Theoretical framework for predicting inorganic fouling in membrane distillation and experimental validation with calcium sulfate|url=https://dspace.mit.edu/bitstream/1721.1/107916/1/Theoretical%20framework%20for%20predicting%20inorganic%20fouling%20in%20membrane%20distillation%20and%20experimental%20validation%20with%20calcium%20sulfate-%20warsinger%20preprint.pdf|journal=Journal of Membrane Science|volume=528|pages=381–390|doi=10.1016/j.memsci.2017.01.031|bibcode=2017JMeSc.528..381W |doi-access=free}}</ref> Dizajn membrane može imati značajan utjecaj na efikasnost i trajnost. Studija je otkrila da je membrana stvorena koaksijalnim [[elektrospinningom]] od [[PVDF-HFP]] i [[Aerogel|silika aerogela]] bila u stanju filtrirati 99,99% [[soli]] nakon kontinuirane 30-dnevne upotrebe.<ref>{{Cite web|last=Irving|first=Michael|date=6. 7. 2021|title=Mixed up membrane desalinates water with 99.99 percent efficiency|url=https://newatlas.com/materials/desalination-membrane-coaxial-electrospinning-nanofibers/|url-status=live|access-date=7. 7. 2021|website=New Atlas|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20210706034413/https://newatlas.com/materials/desalination-membrane-coaxial-electrospinning-nanofibers/ |archive-date=6. 7. 2021 }}</ref> === Osmoza === ====Reverzna osmoza==== [[Datoteka:PlantaSchemaNotional.png|thumb|upright=1.6| Shematski prikaz tipičnog postrojenja za desalinizaciju koje koristi [[reverzna osmoza|reverznu osmozu]]. Utvrđeno je da hibridna postrojenja za desalinizaciju koja koriste [[#Smrzavanje-odmrzavanje|tečni azot smrzavanjem-odmrzavanjem]] u kombinaciji s reverznom osmozom poboljšavaju efikasnost.<ref>{{cite journal |last1=Najim |first1=Abdul |title=A review of advances in freeze desalination and future prospects |journal=npj Clean Water |publisher=[[Nature (journal)|Nature]] |language=en |doi=10.1038/s41545-022-00158-1 |date=19. 4. 2022|volume=5 |issue=1|s2cid=248231737 |doi-access=free |bibcode=2022npjCW...5...15N }}</ref> ]] [[Slika:Diagram-of-Tampa-Bay-Seawater-Desalination-Plant-Process-25.png|thumb|upright=1.6| Postrojenje za reverznu osmozu u Tampa Bayu, [[Florida]].]] Vodeći proces desalinizacije u smislu instaliranog kapaciteta i godišnjeg rasta je [[reverzna osmoza]] (RO).<ref>{{cite journal|title=State-of-the-art of reverse osmosis desalination|year=2007|last1=Fritzmann|first1=C|last2=Lowenberg|first2=J|last3=Wintgens|first3=T|last4=Melin|first4=T|journal=Desalination|volume=216|issue=1–3|pages=1–76|doi=10.1016/j.desal.2006.12.009|bibcode=2007Desal.216....1F }}</ref> RO membranski procesi koriste polupropusne membrane i primijenjeni [[pritisak]] (na strani dovoda membrane) kako bi se preferencijalno izazvalo prodiranje vode kroz membranu, a istovremeno odbacile soli. Membranski sistemi [[Postrojenje za reverznu osmozu|postrojenja za reverznu osmozu]] obično koriste manje energije od procesa termičke desalinizacije.<ref name=WarsingerEntropy/> Reverzna osmoza koristi tankoslojnu kompozitnu membranu, koja se sastoji od ultratankog, aromatskog [[poliamid]]nog tankog filma. Ovaj poliamidni film daje membrani transportna svojstva, dok ostatak tankoslojne kompozitne membrane pruža mehaničku podršku. Poliamidni film je gusti [[polimer]] bez šupljina s velikom površinom, što omogućava njegovu visoku propusnost vode.<ref>{{cite journal|doi=10.1073/pnas.1804708115|pmid=30104388|title=Electron tomography reveals details of the internal microstructure of desalination membranes|year=2018|last1=Culp|first1=T.E.|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=115|issue=35|pages=8694–8699|pmc=6126755|bibcode=2018PNAS..115.8694C|doi-access=free}}</ref> Studija iz 2021. godine otkrila je da je propusnost vode prvenstveno određena unutrašnjom raspodjelom mase na nanoskalnim razinama aktivnog sloja poliamida.<ref>{{Cite journal|last1=Culp|first1=Tyler E.|last2=Khara|first2=Biswajit|last3=Brickey|first3=Kaitlyn P.|last4=Geitner|first4=Michael|last5=Zimudzi|first5=Tawanda J.|last6=Wilbur|first6=Jeffrey D.|last7=Jons|first7=Steven D.|last8=Roy|first8=Abhishek|last9=Paul|first9=Mou|last10=Ganapathysubramanian|first10=Baskar|last11=Zydney|first11=Andrew L.|date=1. 1. 2021|title=Nanoscale control of internal inhomogeneity enhances water transport in desalination membranes|url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.abb8518|journal=Science|language=en|volume=371|issue=6524|pages=72–75|doi=10.1126/science.abb8518|issn=0036-8075|pmid=33384374|bibcode=2021Sci...371...72C|s2cid=229935140|url-access=subscription}}</ref> Proces reverzne osmoze zahtijeva održavanje. Faktori koji utiču na efikasnost: jonska kontaminacija (kalcijum, magnezijum itd.); [[rastvoreni organski ugljenik]] (DOC); bakterije; virusi; [[koloidi]] i nerastvorljive čestice; [[bioobrastanje]] i [[obrastanje|nakupljanje kamenca]], te uništavanje membrane u ekstremnim slučajevima. Da bi se ublažila šteta, uvode se različite faze predtretmana. Inhibitori protiv nakupljanja kamenca uključuju kiseline i druga sredstva kao što su organski polimeri [[poliakrilamid]] i [[polimaleinska kiselina]], [[fosfonat]]i i [[polifosfat]]i.<ref name="Rautenbach 2007">{{Cite book|title=Membranverfahren – Grundlagen der Modul und Anlagenauslegung|last=Rautenbach|first=Melin|publisher=Springer Verlag Berlin|year=2007|isbn=978-3-540-00071-6|location=Germany}}</ref><ref name="Sabine Lattemann, Thomas Höppner">{{Cite book|title=Seawater Desalination – Impacts of Brine and Chemical Discharge on the Marine Environment|publisher=Sabine Lattemann, Thomas Höppner|isbn=978-0-86689-062-5|date=1. 1. 2003}}</ref> Inhibitori obraštanja su [[biocidi]] (kao oksidansi protiv bakterija i virusa), kao što su [[hlor]], [[ozon]], [[natrij]] ili [[kalcij-hipohlorit]]. U redovnim intervalima, ovisno o kontaminaciji membrane; promjenjivim uslovima morske vode; ili kada to zahtijevaju procesi praćenja, membrane je potrebno očistiti, što se naziva hitno ili šok ispiranje. Ispiranje se vrši inhibitorima u rastvoru slatke vode i sistem se mora isključiti. Ovaj postupak je ekološki rizičan, jer se kontaminirana voda preusmjerava u okean bez tretmana. Osjetljiva [[morsko stanište|morska staništa]] mogu biti nepovratno oštećena.<ref name="Rautenbach 2007"/><ref name="Sabine Lattemann, Thomas Höppner"/> Jedinice za desalinizaciju na solarni pogon koje nisu povezane s mrežom koriste solarnu energiju za punjenje međuspremnika na brdu morskom vodom.<ref>{{cite web |title=Access to sustainable water by unlimited resources {{!}} Climate innovation window |url=https://climateinnovationwindow.eu/innovations/access-sustainable-water-unlimited-resources |website=climateinnovationwindow.eu |access-date=22. 2. 2019 |archive-date=4. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230804105115/https://climateinnovationwindow.eu/innovations/access-sustainable-water-unlimited-resources }}</ref> Proces reverzne osmoze prima morsku vodu pod pritiskom u satima bez sunčeve svjetlosti putem gravitacije, što rezultira održivom proizvodnjom pitke vode bez potrebe za fosilnim gorivima, električnom mrežom ili [[baterija]]ma.<ref>{{cite web |title=Solving fresh water scarcity, using only the sea, sun, earth & wind |url=http://www.glispa.org/glispa-bright-spots/27-emerging-bright-spots/206-elemental |website=www.glispa.org|date=7. 3. 2023 }}</ref><ref>{{cite web |title=From Plentiful Seawater to Precious Drinking Water |url=https://sidsgbn.org/2018/03/20/tackling-water-scarcity-on-islands/ |website=SIDS Global Business Network |date=20. 3. 2018 |access-date=31. 1. 2019 |archive-date=22. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211022065212/https://sidsgbn.org/2018/03/20/tackling-water-scarcity-on-islands/ }}</ref><ref>{{cite web |title=HH Sheikh Maktoum bin Mohammed bin Rashid Al Maktoum honours 10 winners from 8 countries at Mohammed bin Rashid Al Maktoum Global Water Award |url=http://www.suqia.ae/en/media-center/news/112-2017-04-27 |website=Suqia |language=en-gb }}{{Mrtav link}}</ref> Nano-cijevi se također koriste za istu funkciju (tj. reverzna osmoza). Reverzna osmoza u dubokom moru (DSRO) instalira opremu na morskom dnu kako bi se voda progurala kroz RO membrane koristeći prirodni pritisak vode u okeanu.<ref name=":0">{{Cite web |last=Chant |first=Tim De |date=10. 12. 2024 |title=Exclusive: A new wave of desalination startups argues that deeper is better |url=https://techcrunch.com/2024/12/10/a-new-wave-of-desalination-startups-argues-that-deeper-is-better/ |access-date=14. 5. 2025 |website=TechCrunch |language=en-US}}</ref> Studija iz 2021. godine sugerirala je da DSRO može poboljšati energetsku efikasnost u poređenju sa standardnim RO i do 50%.<ref>{{Cite journal |last1=Fasano |first1=Matteo |last2=Morciano |first2=Matteo |last3=Bergamasco |first3=Luca |last4=Chiavazzo |first4=Eliodoro |last5=Zampato |first5=Massimo |last6=Carminati |first6=Stefano |last7=Asinari |first7=Pietro |date=15. 12. 2021 |title=Deep-sea reverse osmosis desalination for energy efficient low salinity enhanced oil recovery |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0306261921010242 |journal=Applied Energy |volume=304 |doi=10.1016/j.apenergy.2021.117661 |bibcode=2021ApEn..30417661F |issn=0306-2619|hdl=11696/75400 |hdl-access=free }}</ref> Koncept DSRO-a je odavno poznat, ali je tek nedavno postao izvodljiv zahvaljujući tehnološkom napretku industrije nafte i plina na velikim dubinama, što je privuklo investicije u ranoj fazi razvoja DSRO startupova. Postrojenje za desalinizaciju reverznom osmozom u zaljevu Tampa trenutno svakodnevno osigurava oko 25 miliona galona pitke vode za regiju, što pokazuje koliko postrojenja za reverznu osmozu mogu biti učinkovita i korisna u djelovanju.<ref>{{Cite web |title=Tampa Bay Seawater Desalination |url=https://www.tampabaywater.org/tampa-bay-seawater-desalination/ |access-date=10. 12. 2025 |website=Tampa Bay Water |language=en-US}}</ref> ==== Direktna osmoza ==== [[Direktna osmoza]] koristi polupropusnu membranu za odvajanje vode od rastvorenih materija. Pokretačka snaga za ovo odvajanje je gradijent osmotskog pritiska, kao što je "izvlačenje" rastvora visoke koncentracije.<ref name="PanagopoulosHaralambousLoizidou2019"/> === Smrzavanje-odmrzavanje === Desalinizacija smrzavanjem-odmrzavanjem (ili desalinizacija smrzavanjem) koristi smrzavanje za uklanjanje slatke vode iz slane vode. Slana voda se prska tokom uslova smrzavanja u sloj gdje se nakuplja gomila leda. Kada se sezonski uslovi zagriju, prirodno desalinizovana otopljena voda se obnavlja. Ova tehnika se oslanja na produžene periode prirodnih uslova ispod temperature smrzavanja..<ref>{{cite web |url=https://www.usbr.gov/research/dwpr/reportpdfs/report071.pdf |title=Demonstration of the Natural Freeze-Thaw Process for the Desalination of Water From The Devils Lake Chain to Provide Water for the City of Devils Lake |first1=John E. |last1=Boysen |first2=Bradley G. |last2=Stevens |date=august 2002}}</ref> Drugačija metoda zamrzavanja i odmrzavanja, koja ne zavisi od vremenskih uslova, a koju je izumio [[Alexander Zarchin]], zamrzava morsku vodu u [[vakuum]]u. Pod uslovima vakuuma, led, desalinizovan, se topi i preusmjerava za sakupljanje, a so se sakuplja. ===Elektrodijaliza=== [[Elektrodijaliza]] koristi električni potencijal za premještanje soli kroz parove naelektrisanih membrana, koje zadržavaju so u naizmjeničnim kanalima.<ref>{{cite journal|author1-link=Bart Van der Bruggen |last1=Van der Bruggen|first1=Bart|last2=Vandecasteele|first2=Carlo|title=Distillation vs. membrane filtration: overview of process evolutions in seawater desalination|journal=Desalination|volume=143|issue=3|pages=207–218|doi=10.1016/S0011-9164(02)00259-X|date=juni 2002|bibcode=2002Desal.143..207V }}</ref> Postoji nekoliko varijanti elektrodijalize, kao što su konvencionalna elektrodijaliza i [[reverzna elektrodijaliza]].<ref name="PanagopoulosHaralambousLoizidou2019"/> Elektrodijaliza može istovremeno ukloniti sol i [[ugljična kiselina|ugljičnu kiselinu]] iz morske vode.<ref>{{Cite journal |last1=Mustafa |first1=Jawad |last2=Mourad |first2=Aya A. -H. I. |last3=Al-Marzouqi |first3=Ali H. |last4=El-Naas |first4=Muftah H. |date=1. 6. 2020 |title=Simultaneous treatment of reject brine and capture of carbon dioxide: A comprehensive review |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0011916419316042 |journal=Desalination |language=en |volume=483|doi=10.1016/j.desal.2020.114386 |bibcode=2020Desal.48314386M |s2cid=216273247 |issn=0011-9164|url-access=subscription }}</ref> Preliminarne procjene ukazuju na to da se troškovi takvog [[uklanjanje ugljik- dioksida|uklanjanja ugljika]] mogu platiti velikim dijelom, ako ne i u potpunosti, prodajom desalinizirane vode proizvedene kao nusproizvod.<ref>{{Cite journal |last1=Mustafa |first1=Jawad |last2=Al-Marzouqi |first2=Ali H. |last3=Ghasem |first3=Nayef |last4=El-Naas |first4=Muftah H. |last5=Van der Bruggen |first5=Bart |date=februar 2023 |title=Electrodialysis process for carbon dioxide capture coupled with salinity reduction: A statistical and quantitative investigation |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0011916422007184 |journal=Desalination |language=en |volume=548|doi=10.1016/j.desal.2022.116263|bibcode=2023Desal.54816263M |s2cid=254341024 |url-access=subscription }}</ref> === Mikrobna desalinizacija === {{Glavni|Mikrobna ćelija za desalinizaciju}} Mikrobne ćelije za desalinizaciju su biološki [[elektrohemija|elektrohemijski]] sistemi koji implementiraju upotrebu elektroaktivnih bakterija za desalinizaciju vode ''[[in situ]]'', koristeći prirodni anodni i katodni gradijent elektroaktivnih bakterija i tako stvarajući interni [[superkondenzator]].<ref name="EbrahimiNajafpourYousefiKebria2019" /> Upotreba mikrobnih ćelija za desalinizaciju je još uvijek u pilot-fazi i fazi testiranja za velika postrojenja za desalinizaciju. Prva demonstracijska lokacija pokrenuta je u Deniji, [[Španija]], pod nazivom MIDES-projekt. Projekat je pokazao da korištenje mikrobnih ćelija za desalinizaciju rezultira izuzetno niskim cijenama energije.<ref>{{Cite web |title=First microbial-powered desalination demo site opens in Spain {{!}} Dutch Water Sector |url=https://www.dutchwatersector.com/news/first-microbial-powered-desalination-demo-site-opens-in-spain |access-date=8. 12. 2025 |website=www.dutchwatersector.com |language=en}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Reddy |first1=Santhosh |last2=Dey |first2=Kaushik |last3=Dsilva Winfred Rufuss |first3=D. |last4=Arulvel |first4=S. |last5=Akinaga |first5=Takeshi |date=1. 10. 2024 |title=Forward osmosis desalination: A critical review focussing on recent advancements in draw solution recovery techniques for enhanced efficiency and regeneration |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2213343724020992 |journal=Journal of Environmental Chemical Engineering |volume=12 |issue=5 |doi=10.1016/j.jece.2024.113968 |issn=2213-3437|url-access=subscription }}</ref> === Desalinizacija pokretana talasima === Sistemi za desalinizaciju pokretani talasima uglavnom pretvaraju mehaničko kretanje valova direktno u hidrauličnu energiju za reverznu osmozu.<ref name="Hicks Mitcheson Pleass Salevan 1989 pp. 81–94">{{cite journal | last1=Hicks | first1=Douglas C. | last2=Mitcheson | first2=George R. | last3=Pleass | first3=Charles M. | last4=Salevan | first4=James F. | title=Delbouy: Ocean wave-powered seawater reverse osmosis desalination systems | url=https://archive.org/details/sim_desalination_1989-11_73_1-3/page/80 | journal=Desalination | publisher=Elsevier BV | volume=73 | year=1989 | issn=0011-9164 | doi=10.1016/0011-9164(89)87006-7 | pages=81–94| bibcode=1989Desal..73...81H }}</ref> Takvi sistemi imaju za cilj maksimiziranje efikasnosti i smanjenje troškova izbjegavanjem pretvaranja u električnu energiju, minimiziranjem viška pritiska iznad osmotskog pritiska i inovacijama u hidrauličnim i komponentama za energiju talasa.<ref name="Brodersen Bywater Lanter Schennum 2022 p=115393">{{cite journal | last1=Brodersen | first1=Katie M. | last2=Bywater | first2=Emily A. | last3=Lanter | first3=Alec M. | last4=Schennum | first4=Hayden H. | last5=Furia | first5=Kumansh N. | last6=Sheth | first6=Maulee K. | last7=Kiefer | first7=Nathaniel S. | last8=Cafferty | first8=Brittany K. | last9=Rao | first9=Akshay K. | last10=Garcia | first10=Jose M. | last11=Warsinger | first11=David M. | title=Direct-drive ocean wave-powered batch reverse osmosis | journal=Desalination | publisher=Elsevier BV | volume=523 | year=2022 | issn=0011-9164 | doi=10.1016/j.desal.2021.115393| arxiv=2107.07137 | bibcode=2022Desal.52315393B | s2cid=235898906 }}</ref> Jedan takav pristup je desalinizacija korištenjem potopljenih plutača, pristup [[snaga talasa|snage talasa]] koji se koristi od strane [[CETO]]<ref>{{cite web|date=februar 2015|title=Perth Wave Energy Project|url=http://arena.gov.au/project/perth-wave-energy-project/|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201220304/http://arena.gov.au/project/perth-wave-energy-project/|archive-date=1. 2. 2016|access-date=26. 1. 2016|website=Australian Renewable Energy Agency|publisher=Government of Australia|quote=This project is the world's first commercial-scale wave energy array that is connected to the grid and has the ability to produce desalinated water.}}</ref> i Oneka.<ref name="v390">{{cite web | title=Oneka's Floating Desalination Buoys Set to Revolutionise Water Access | website=H2O Global News | date=5. 12. 2023 | url=https://h2oglobalnews.com/onekas-floating-desalination-buoys-set-to-revolutionise-water-access/ | access-date=19. 1. 2025}}</ref> Postrojenja za desalinizaciju na pogon talasaa počela su s radom od strane CETO-a na [[Garden Island (Zapadna Australija)|Garden Islandu]] u Zapadnoj Australiji 2013.<ref>[http://www.waterworld.com/articles/wwi/print/volume-28/issue-6/regional-spotlight-asia-pacific/wave-powered-desalination-riding-high-in-australia.html Wave-powered Desalination Riding High in Australia] – WaterWorld</ref> i u [[Perth]]u u 2015.,<ref>{{cite web|title=World's first wave-powered desalination plant now operational in Perth|url=https://www.engineersaustralia.org.au/portal/news/worlds-first-wave-powered-desalination-plant-now-operational-perth|website=www.engineersaustralia.org.au}}</ref> Oneka ima instalacije u [[Čile]]u, [[Florida|Floridi]], [[California|Kaliforniji]] i na [[Karibi]]ma.<ref name="v390"/> === Desalinizacija pomoću vjetra === [[Energija]] vjetra se također može kombinirati s desalinizacijom. Slično energiji tlasa, direktna konverzija mehaničke energije u hidrauličnu energiju može smanjiti komponente i gubitke pri napajanju reverzne osmoze.<ref name="f476">{{cite journal | last1=Esquivel-Puentes | first1=Helber Antonio | last2=Vacca | first2=Andrea | last3=Chamorro | first3=Leonardo P. | last4=Garcia-Bravo | first4=Jose | last5=Warsinger | first5=David M. | last6=Castillo | first6=Luciano | title=Simultaneous electricity generation and low-energy-intensive water desalination using a hydraulic wind turbine | journal=Desalination | volume=601 | date=2025 | doi=10.1016/j.desal.2025.118526 | bibcode=2025Desal.60118526E }}</ref> Energija [[vjetar|vjetra]] je također razmatrana za spajanje s tehnologijama termalne desalinizacije.<ref name="n968">{{cite journal | last1=Abdelkareem | first1=Mohammad Ali | last2=Al Radi | first2=Muaz | last3=Mahmoud | first3=Montaser | last4=Sayed | first4=Enas Taha | last5=Salameh | first5=Tareq | last6=Alqadi | first6=Rashid | last7=Kais | first7=El-Cheikh Amer | last8=Olabi | first8=A.G. | title=Recent progress in wind energy-powered desalination | journal=Thermal Science and Engineering Progress | volume=47 | date=2024 | doi=10.1016/j.tsep.2023.102286 | bibcode=2024TSEP...4702286A }}</ref> === Desalinizacija termoforezom === U aprilu 2024.,<ref>{{Cite journal |last1=XU |first1=Shuqi |last2=Hutchinson |first2=Alice |last3=Taheri |first3=Mahdiar |last4=Corry |first4=Ben |last5=Torres |first5=Juan |date=8. 4. 2024 |title=Thermodiffusive desalination |journal=Nature Communications |language=en |volume=15 |issue=1 |page=2996 |bibcode=2024NatCo..15.2996X |doi=10.1038/s41467-024-47313-5 |pmc=10999432 |pmid=38584165}}</ref> objavljeni su eksperimentalni rezultati desalinizacije pomoću [[termoforeza|termoforeze]]. Ova tehnika, nazvana termodifuzna desalinizacija, propušta slanu vodu kroz kanal koji je izložen temperaturnom gradijentu, ortogonalnom na tok fluida. Zbog termoforeze, vrste migriraju pod ovim temperaturnim gradijentom. Zatim su odvojili vodu u frakcije i mogli su postići pad koncentracije NaCl od 3,3% nakon tri prolaska kroz kanal sa stopom oporavka (volumen toka desalinizacije u odnosu na originalni volumen napojne vode) od 12,5%. U 2025., eksperimentalno su demonstrirani isti procesi kroz Burgersovu kaskadu,<ref>{{Cite journal |last1=Xu |first1=Shuqi |last2=Torres |first2=Juan F. |date=maj 2025 |title=All-liquid thermal desalination and brine concentration via multichannel thermodiffusion |journal=Nature Water |language=en |volume=3 |issue=5 |pages=617–631 |doi=10.1038/s44221-025-00428-5 |bibcode=2025NatWa...3..617X |issn=2731-6084|doi-access=free }}</ref> a prethodno je pokazano da poboljšava termodifuzijsko odvajanje u plinovima.<ref>{{Cite journal |last1=Kyoda |first1=Takeshi |last2=Saiki |first2=Takumi |last3=Matsumoto |first3=Sohei |last4=Watanabe |first4=Shinya |last5=Ono |first5=Naoki |date=2022 |title=Performance improvement of a micro-structured gas separator utilizing the Soret effect |url=https://www.jstage.jst.go.jp/article/jtst/17/1/17_21-00271/_article |journal=Journal of Thermal Science and Technology |volume=17 |issue=1 |pages=21–00271 |doi=10.1299/jtst.21-00271|bibcode=2022JJTST..17...21K |doi-access=free }}</ref> S uređajem iste površine kao i jednokanalni uređaj 2024. godine, postigli su poboljšanja u padu koncentracije i stopi oporavka. Identificirali su proces kao efikasniji za tretman hipersaline [[slana voda|slane vode]], što implicira mogućnosti u tretmanu slane vode (minimalno ili nulto ispuštanje tekućine) i oporavka resursa iz slane vode. ==Aspekti dizajna== ===Potrošnja energije=== Potrošnja energije u procesu desalinizacije ovisi o slanosti vode. Desalinizacija [[boćatna voda|boćatne vode]] zahtijeva manje energije od desalinizacije [[morska voda|morske]].<ref name="Panagopoulos2020">{{Cite journal|last=Panagopoulos|first=Argyris|date=1. 12. 2020|title=A comparative study on minimum and actual energy consumption for the treatment of desalination brine|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0360544220318405|journal=Energy|language=en|volume=212|doi=10.1016/j.energy.2020.118733|bibcode=2020Ene...21218733P |s2cid=224872161|issn=0360-5442|url-access=subscription}}</ref> Energetski intenzitet desalinizacije morske vode se poboljšao: sada iznosi oko 3 kWh/m<sup>3</sup> (u 2018. godini), što je smanjenje od faktora 10 sa 20-30 kWh/m<sup>3</sup> u 1970. godini.<ref name="IWA2022" />{{rp|24}} Ovo je slično potrošnji energije drugih zaliha slatke vode koje se transportuju na velike udaljenosti,<ref>Wilkinson, Robert C. (March 2007) [http://www.westbasin.org/files/general-pdfs/Energy--UCSB-energy-study.pdf "Analysis of the Energy Intensity of Water Supplies for West Basin Municipal Water District"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121220210850/http://www.westbasin.org/files/general-pdfs/Energy--UCSB-energy-study.pdf |date=20. 12. 2012 }}, Table on p. 4</ref> ali mnogo više od lokalnih zaliha slatke vode koje koriste 0,2 kWh/m³ ili manje.<ref>[http://www.circleofblue.org/waternews/wp-content/uploads/2010/08/EPRI-Volume-4.pdf "U.S. Electricity Consumption for Water Supply & Treatment"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130617040130/http://www.circleofblue.org/waternews/wp-content/uploads/2010/08/EPRI-Volume-4.pdf |date=17. 6. 2013 }}, pp. 1–4 Table 1-1, Electric Power Research Institute (EPRI) Water & Sustainability (Volume 4), 2000</ref> Utvrđena je minimalna potrošnja energije za desalinizaciju morske vode od oko 1 kWh/m³,<ref name="Panagopoulos2020" /><ref>Elimelech, Menachem (2012) [http://www.nwri-usa.org/documents/Elimelech_000.pdf "Seawater Desalination"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140223110451/http://www.nwri-usa.org/documents/Elimelech_000.pdf |date=23. 2. 2014 }}, p. 12 ff</ref><ref>{{Cite journal | doi = 10.1021/es801330u| pmid = 19068794| title = Energy Issues in Desalination Processes| journal = Environmental Science & Technology| volume = 42| issue = 22| pages = 8193–201| year = 2008| last1 = Semiat | first1 = R. |bibcode = 2008EnST...42.8193S }}</ref> isključujući predfiltraciju i pumpanje ulaza/ispusta. Ispod 2 kWh/m³<ref>[http://www.usbr.gov/research/AWT/reportpdfs/ADC_SWRO_DA.pdf "Optimizing Lower Energy Seawater Desalination"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150618132743/http://www.usbr.gov/research/AWT/reportpdfs/ADC_SWRO_DA.pdf |date=18. 6. 2015 }}, p. 6 figure 1.2, Stephen Dundorf at the IDA World Congress November 2009</ref> postignut je membranskom tehnologijom reverzne osmoze, ostavljajući ograničen prostor za daljnje smanjenje energije, budući da je potrošnja energije reverzne osmoze 1970-ih iznosila 16 kWh/m<sup>3</sup>.<ref name="Panagopoulos2020"/> Snabdijevanje svih američkih domaćinstava vodom desalinizacijom povećalo bi potrošnju energije za oko 10%, što je otprilike količina energije koju koriste kućni hladnjaci.<ref>[http://www.amtaorg.com/wp-content/uploads/7_MembraneDesalinationPowerUsagePutInPerspective.pdf "Membrane Desalination Power Usage Put In Perspective" ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140424044855/http://www.amtaorg.com/wp-content/uploads/7_MembraneDesalinationPowerUsagePutInPerspective.pdf |date=24. 4. 2014 }}, American Membrane Technology Association (AMTA) April 2009</ref> Domaća potrošnja vode predstavlja relativno mali dio ukupne potrošnje vode.<ref>[https://water.usgs.gov/edu/wateruse-total.html] Total Water Use in the United States</ref> {| class="wikitable sortable wiki table" |+ Potrošnja energije načina desalinizacije morske vode (kWh/m<sup>3</sup>)<ref>[http://www.desware.net/Energy-Requirements-Desalination-Processes.aspx "Energy Requirements of Desalination Processes"], ''Encyclopedia of Desalination and Water Resources'' (DESWARE). Retrieved June 24, 2013</ref> |- style="line-height:120%;" ! Metod dezalinozacije ⇨ ! rowspan="2" | [[Višestepena fleš destilacija|Višestepena<br />Fleš<br />"MSF"]] ! rowspan="2" | [[Višestepena destilacija|Višestepena<br />destilacija<br />"MED"]] ! rowspan="2" | [[Desaliizacija kompresijom pare|Mehanička<br />kompresija pare<br />"MVC"]] ! rowspan="2" | [[Reverzna osmoza|Reverzna<br />osmoza<br />"RO"]] |- style="line-height:120%;" ! Energija ⇩ |- | Električna energija || 4–6 || 1,5–2,5 || 7–12 || 3–5,5 |- | Toplotna energija || 50–110 || 60–110 || ''none'' || ''none'' |- | Električni ekvivalent toplotne energije || 9,5–19,5 || 5–8,5 || ''none'' || ''none'' |- | Ukupna ekvivalentna električna energija || 13,5–25,5 || 6,5–11 || 7–12 || 3–5,5 |} Napomena: "Električni ekvivalent" odnosi se na količinu električne energije koja se može generirati korištenjem date količine toplotne energije i odgovarajućeg turbogeneratora. Ovi proračuni ne uključuju energiju potrebnu za izgradnju ili obnovu potrošenih artikala. S obzirom na energetski intenzivnu prirodu desalinizacije i povezane ekonomske i ekološke troškove, desalinizacija se općenito smatra posljednjim rješenjem nakon [[uštede vode]]. Ali to se mijenja kako cijene nastavljaju padati. ===Kogeneracija=== [[Kogeneracija]] proizvodi korisnu toplotnu energiju i električnu energiju iz jednog procesa. Kogeneracija može obezbijediti iskoristivu toplotu za desalinizaciju u integrisanom ili "dvostrukom" postrojenju gdje elektrana obezbjeđuje energiju za desalinizaciju. Alternativno, proizvodnja energije u postrojenju može biti namijenjena proizvodnji pitke vode (samostalno postrojenje) ili se višak energije može proizvesti i uključiti u energetsku mrežu. Kogeneracija ima različite oblike i teoretski bi se mogao koristiti bilo koji oblik proizvodnje energije. Međutim, većina trenutnih i planiranih kogeneracijskih postrojenja za desalinizaciju koristi ili fosilna goriva ili nuklearnu energiju kao izvor energije. Većina postrojenja se nalazi na Bliskom istoku ili u Sjevernoj Africi, koji koriste svoje naftne resurse za kompenzaciju ograničenih vodnih resursa. Prednost postrojenja s dvostrukom namjenom je što mogu biti efikasnija u potrošnji energije, što desalinizaciju čini održivijom.<ref>{{Cite journal | doi = 10.1016/j.desal.2005.03.095| title = Overview of hybrid desalination systems – current status and future prospects| journal = Desalination| volume = 186| issue = 1–3| page = 207| year = 2005| last1 = Hamed | first1 = O. A. | bibcode = 2005Desal.186..207H| citeseerx = 10.1.1.514.4201}}</ref><ref>{{Cite journal | doi = 10.1016/j.desal.2004.06.053| title = The role of nuclear desalination in meeting the potable water needs in water scarce areas in the next decades| journal = Desalination| volume = 166| page = 1| year = 2004| last1 = Misra | first1 = B. M. | last2 = Kupitz | first2 = J.| bibcode = 2004Desal.166....1M}}</ref> [[Slika:Shevchenko BN350 desalinati.jpg|thumb|upright=1.3| Reaktor [[BN-350|Shevchenko BN-350]], bivši nuklearni pogon za desalinizaciju u [[Kazahstan]]u]] Sadašnji trend u postrojenjima s dvojnom namjenom su hibridne konfiguracije, u kojima se permeat iz desalinizacije reverznom osmozom miješa s destilatom iz termičke desalinizacije. U osnovi, dva ili više procesa desalinizacije kombiniraju se zajedno s proizvodnjom energije. Takva postrojenja su implementirana u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]], u [[Jeddah]]u i [[Yanbu]]u.<ref>{{Cite journal | doi = 10.1016/S0011-9164(04)00151-1| title = Hybrid systems in seawater desalination – practical design aspects, present status and development perspectives| journal = Desalination| volume = 164| page = 1| year = 2004| last1 = Ludwig | first1 = H. | issue = 1| bibcode = 2004Desal.164....1L}}</ref> Tipični [[supernosač]] u američkoj vojsci sposoban je koristiti nuklearnu energiju za desalinizaciju {{convert|1500000|L|abbr=on}} vode dnevno.<ref>Tom Harris (August 29, 2002) [http://science.howstuffworks.com/aircraft-carrier2.htm How Aircraft Carriers Work]. Howstuffworks.com. Retrieved May 29, 2011.</ref> ===Alternative desalinizaciji=== Povećana [[ušteda vode]] i efikasnost ostaju najisplativiji pristupi u područjima s velikim potencijalom za poboljšanje efikasnosti praksi korištenja vode<ref>Gleick, Peter H., Dana Haasz, Christine Henges-Jeck, Veena Srinivasan, Gary Wolff, Katherine Kao Cushing, and Amardip Mann. (November 2003.) [http://www.pacinst.org/reports/urban_usage/waste_not_want_not_full_report.pdf "Waste not, want not: The potential for urban water conservation in California."] (Website). ''Pacific Institute''. Retrieved September 20, 2007.</ref> Rekultivacija otpadnih voda pruža višestruke prednosti u odnosu na desalinizaciju slane vode,<ref>Cooley, Heather, Peter H. Gleick, and Gary Wolff. (June 2006.) ''Pacific Institute''. Retrieved September 20, 2007.</ref> iako obično koristi membrane za desalinizaciju.<ref name="50years">{{cite journal | last=Warsinger | first=David | title=Desalination Innovations Needed to Ensure Clean Water for the Next 50 Years | journal=The Bridge | publisher=National Academy of Engineering | volume=50 (S) | year=2020 }}</ref> [[Urbani oticaj]] i prikupljanje oborinskih voda također pružaju prednosti u tretiranju, obnavljanju i čuvaljnju podzemnih voda.<ref>Gleick, Peter H., Heather Cooley, David Groves (September 2005). [http://pacinst.org/reports/california_water_2030/ca_water_2030.pdf "California water 2030: An efficient future."]. ''Pacific Institute''. Retrieved September 20, 2007.</ref> Predložena alternativa desalinizaciji na američkom jugozapadu je komercijalni uvoz vode u velikim količinama iz područja bogatih vodom, bilo [[tanker]]ima za naftu pretvorenim u transportere vode ili cjevovodima. Ideja je politički nepopularna u Kanadi, gdje su vlade nametnule trgovinske barijere izvozu vode u velikim količinama kao rezultat zahtjeva iz NAFTA-e (Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini).<ref>[http://www.sunbeltwater.com/docs.shtml Sun Belt Inc. Legal Documents] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100218135610/http://www.sunbeltwater.com/docs.shtml |date=18. 2. 2010 }}. Sunbeltwater.com. Retrieved May 29, 2011.</ref> [[Kalifornijski odjel za vodne resurse]] (''California Department of Water Resources'') i Kalifornijski državni odbor za kontrolu vodnih resursa (''California State Water Resources Control Board'') podnijeli su izvještaj državnoj zakonodavnoj vlasti u kojem preporučuju da gradski dobavljači vode postignu standard efikasnosti korištenja vode u zatvorenom prostoru od 55 američkih galona (USgal) po glavi stanovnika dnevno do 2023. godine, smanjujući na 47 američkih galona (USgal) dnevno do 2025. godine, te 42 američke galona (USgal) do 2030. godine i kasnije.<ref>State Agencies Recommend Indoor Residential Water Use Standard to Legislature, California Department of Water Resources, November 30, 2021, [https://water.ca.gov/News/News-Releases/2021/Nov-21/State-Agencies-Recommend-Indoor-Residential-Water-Use-Standard Original], [https://web.archive.org/web/20211202140532/https://water.ca.gov/News/News-Releases/2021/Nov-21/State-Agencies-Recommend-Indoor-Residential-Water-Use-Standard Archive]</ref><ref>[https://www.sacbee.com/news/california/water-and-drought/article239028703.html Myth about huge California fines for shower and laundry usage won't die. Here's what's true], The Sacramento Bee, January 8, 2020</ref><ref>[https://www.cbsnews.com/news/marin-county-california-water-restrictions-drought/ Some in California have to limit their daily water usage to 55 gallons. Here's what that means for everyday activities], CBS News, December 8, 2021</ref> ==Troškovi== Faktori koji određuju troškove desalinizacije uključuju kapacitet i vrstu postrojenja, lokaciju, napojnu vodu, radnu snagu, energiju, finansiranje i odlaganje koncentrata. Troškovi desalinizacije morske vode (infrastruktura, energija i održavanje) uglavnom su veći od troškova slatke vode iz rijeka ili podzemnih voda, recikliranja vode i očuvanja vode, ali alternative su dostupne samo ponekad. Troškovi desalinizacije u 2013. godini kretali su se od 0,45 do 1,00 USD/m³. Više od polovine troškova dolazi direktno od troškova energije, a budući da su cijene energije vrlo nestabilne, stvarni troškovi mogu znatno varirati.<ref name="Zhang 2012">{{cite journal |url=https://www.researchgate.net/publication/269694158 |last=Zhang|first=S.X.|author2=V. Babovic |title=A real options approach to the design and architecture of water supply systems using innovative water technologies under uncertainty|journal=Journal of Hydroinformatics|volume=14|pages=13–29|date=2012|issue=1 |doi=10.2166/hydro.2011.078|bibcode=2012JHyin..14...13Z |doi-access=free}}</ref> Cijena netretirane slatke vode u zemljama u razvoju može doseći pet američkih dolara po kubnom metru.<ref>[http://www.ipsnews.net/2008/08/development-somalia-finding-water-in-mogadishu/ "Finding Water in Mogadishu"]''IPS news item 2008''</ref> Od 1975. godine, tehnologija desalinizacije je značajno napredovala, smanjujući prosječni trošak proizvodnje jednog kubnog metra slatke vode iz morske vode sa 1,10 dolara u 2000. na približno 0,50 dolara danas. Poboljšana efikasnost desalinizacije je primarni faktor koji doprinosi ovom smanjenju. Potrošnja energije ostaje značajna komponenta troškova, čineći i do polovine ukupnih troškova procesa desalinizacije.<ref name="x074">{{cite web | last=Sisson | first=Patrick | title=Water, hold the salt | website=Sherwood News | date=11. 11. 2024 | url=https://sherwood.news/world/desalination-billion-dollar-industry/ | access-date=16. 11. 2024}}</ref> Desalinizacija može značajno opteretiti [[Električna mreža|energetske mreže]], posebno u regijama s ograničenim energetskim resursima. Na primjer, u otočnoj državi Cipar, desalinizacija čini otprilike 5% ukupne potrošnje energije u zemlji.<ref name="x074" /> Globalno tržište desalinizacije procijenjeno je na 20 milijardi dolara u 2023. godini. S rastućim stanovništvom u sušnim obalnim regijama, predviđa se da će se ovo tržište udvostručiti do 2032. godine. U 2023., globalni kapacitet desalinizacije dostigao je 99 miliona kubnih metara dnevno, što je značajno povećanje u odnosu na 27 miliona kubnih metara dnevno u 2003. godini.<ref name="x074"/> {| class="wikitable" |+Poređenje troškova metoda desalinizacije !Metoda!Cijena (US$/liter) |- | Pasivna solarna energija (energetska efikasnost 30,42%)<ref>{{Cite conference|last1=Tiwari|first1=Anil Kr.|last2=Tiwari|first2=G. N.|date=1. 1. 2006|title=Evaluating the Performance of Single Slope Passive Solar Still for Different Slope of Cover and Water Depths by Thermal Modeling: In Moderate Climatic Condition|conference=ASME 2006 International Solar Energy Conference |pages=545–553|publisher=ASMEDC|doi=10.1115/isec2006-99057|isbn=0-7918-4745-4}}</ref> Pasivna solarna energija (energetska efikasnost 30,42%) F)<ref>{{Cite web|url=https://solarmagazine.com/no-batteries-needed-low-cost-solar-desalination-system-green-namibia-desert-coast/|title=No Batteries Needed: Can Low-Cost Solar Desalination System "Green" Namibia's Desert Coast?|last=Andrew Burger|date=20. 6. 2019|website=Solar Magazine|language=en-US|access-date=5. 4. 2020}}</ref> !< 0,001 |- |Reverzna osmoza (koncentrovana solarna energija)<ref>{{Cite web|url=https://www.eurekalert.org/pub_releases/2018-05/s-htw051618.php|title=How the world could have 100 percent solar desalination|website=EurekAlert!|language=en|access-date=5. 4. 2020}}{{Mrtav link}}</ref> !0,0008 |- |Reverzna osmoza (fotovoltaična energija)<ref>{{Cite journal|last1=Alsheghri|first1=Ammar|last2=Sharief|first2=Saad Asadullah|last3=Rabbani|first3=Shahid|last4=Aitzhan|first4=Nurzhan Z.|date=1. 8. 2015|title=Design and Cost Analysis of a Solar Photovoltaic Powered Reverse Osmosis Plant for Masdar Institute|journal=Energy Procedia|series=Clean, Efficient and Affordable Energy for a Sustainable Future: The 7th International Conference on Applied Energy (ICAE2015)|language=en|volume=75|pages=319–324|doi=10.1016/j.egypro.2015.07.365|issn=1876-6102|doi-access=free|bibcode=2015EnPro..75..319A }}</ref> !0,000825 |} {| class="wikitable" |+ Prosječna potrošnja vode i troškovi snabdijevanja desalinizacijom morske vode po cijeni od 1 USD po kubnom metru (±50%) |- ! Područje !! Potrošnja<br />Litar/osoba/dan !! Cijena desalinizacije vode<br />USD/osoba/dan |- | [[SAD]] ||{{0}}378 ||{{0}}0,38 |- | [[Evropa]] ||{{0}}189 ||{{0}}0,19 |- | [[Afrika]] ||{{0}}{{0}}57 ||{{0}}0,06 |- | Minimalna preporučena vrijednost UN-a||{{0}}{{0}}49 ||{{0}}0,05 |} Desalinizacijski [[destilator]] kontroliše pritisak, temperaturu i koncentraciju slane vode kako bi se optimizirala efikasnost. Desalinizacija na [[nuklearnu energiju|Nuklearni pogon]] može biti ekonomična u velikim razmjerima.<ref>{{cite web |url=http://www.world-nuclear.org/info/inf71.html |title=Nuclear Desalination |publisher=[[World Nuclear Association]] |date=januar 2010 |access-date=1. 2. 2010 |archive-date=19. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111219212254/http://www.world-nuclear.org/info/inf71.html }}</ref><ref>Maude Barlow, and Tony Clarke, [http://www.thenation.com/doc/20020902/barlow "Who Owns Water?"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100429154115/http://www.thenation.com/doc/20020902/barlow |date=29. 4. 2010 }} ''The Nation'', 2002-09-02, via thenation.com. Retrieved August 20, 2007.</ref> U 2014., [[izrael]]ski pogoni u Haderi, Palmahimu, Aškelonu i Soreku desalinizirali su vodu za manje od 0,40 američkih dolara po kubnom metru.<ref>[https://www.haaretz.com/news/national/1.570374 Over and drought: Why the end of Israel's water shortage is a secret] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150429140932/http://www.haaretz.com/news/national/1.570374 |date=29. 4. 2015 }}, Haaretz, January 24, 2014</ref> Od 2006. godine, [[Singapur]] je desalinizirao vodu po cijeni od 0,49 američkih dolara po kubnom metru.<ref>[http://www.edie.net/news/news_story.asp?id=11402&channel=0 "Black & Veatch-Designed Desalination Plant Wins Global Water Distinction,"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100324144203/http://www.edie.net/news/news_story.asp?id=11402&channel=0 |date=24. 3. 2010 }} (Press release). Black & Veatch Ltd., via edie.net, May 4, 2006. Retrieved August 20, 2007.</ref> U 2025., Postrojenje za desalinizaciju otvoreno je u [[Rizhao]]u u Kini, s prijavljenim troškovima desalinizacije od 2 RMB (0,28 USD) po kubnom metru, a pogonjeno je otpadnom toplotom.<ref>{{cite web |title=China launches cheapest desalination plant |url=https://chinaeconomicreview.com/china-launches-cheapest-desalination-plant/ |publisher=China Economic Review |access-date=13. 1. 2026 |language=en |date=8. 12. 2025}}</ref> ==Okolišni odnosi== ===Unos=== U Sjedinjenim Američkim Državama, strukture za unos rashladne vode regulirane su od strane [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država|Agencija za zaštitu okoliša]] (EPA). Ove strukture mogu imati isti uticaj na okoliš kao i usisi postrojenja za desalinizaciju. Prema EPA-i, strukture za unos vode uzrokuju štetan uticaj na okoliš usisavanjem [[ribe]] i [[školjke|školjki]] ili njihove jaja u industrijski sistem. Tamo [[organizmi]] mogu biti ubijeni ili ozlijeđeni toplotom, fizičkim [[stres]]om ili hemikalijama. Veći organizmi mogu biti ubijeni ili ozlijeđeni kada se zaglave na mrežama na prednjoj strani strukture za unos.<ref>[https://www.epa.gov/cooling-water-intakes Water: Cooling Water Intakes (316b)]. water.epa.gov.</ref> Alternativne vrste unosa koje ublažavaju ove utjecaje uključuju bunare na plaži, ali oni zahtijevaju više energije i veće troškove.<ref>Cooley, Heather; Peter Gleick and Wolff, Gary (2006) [http://pacinst.org/wp-content/uploads/sites/21/2015/01/desalination-grain-of-salt.pdf ''Desalination, With a Grain of Salt. A California Perspective''], Pacific Institute for Studies in Development, Environment, and Security. {{ISBN|1-893790-13-4}}</ref> Postrojenje za desalinizaciju [[Kwinana]] otvoreno je u australijskom gradu [[Perth]] 2007. godine. Voda tamo i u postrojenju za desalinizaciju [[Gold Coast]] u [[Queenslandu]] i postrojenju za desalinizaciju [[Kurnell]] u [[Sydney]]u crpi se brzinom od {{convert|0.1|m/s|abbr=on}}, što je dovoljno sporo da [[ribe]] pobjegnu. Postrojenje osigurava gotovo {{convert|140000|m3|abbr=on}} čiste vode dnevno.<ref name=npr>Sullivan, Michael (June 18, 2007) [https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=11134967 "Australia Turns to Desalination Amid Water Shortage"]. NPR.</ref> U 2025. Corpus Christi u [[Teksas]]u je otkazao veliki projekat desalinizacije zbog kontroverzi oko ekoloških i finansijskih problema.<ref>{{Cite web |title=Texas Standard for Sept. 4, 2025: Corpus Christi cancels controversial desalination project |url=https://www.texasstandard.org/stories/today-on-texas-standard-september-4-2025/|access-date=10. 12. 2025 |website=Texas Standard |language=en-US}}</ref> ===Odliv=== Procesi desalinizacije proizvode velike količine [[slana voda|slane vode]], moguće na temperaturi višoj od sobne, i sadrže ostatke hemikalija za prethodnu obradu i čišćenje, njihove nusprodukte reakcija i teške metale zbog korozije (posebno u postrojenjima baziranim na termalnim [[energija]]ma).<ref name="PanagopoulosHaralambous2020">{{Cite journal|last1=Panagopoulos|first1=Argyris|last2=Haralambous|first2=Katherine-Joanne|date=1. 10. 2020|title=Minimal Liquid Discharge (MLD) and Zero Liquid Discharge (ZLD) strategies for wastewater management and resource recovery – Analysis, challenges and prospects|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2213343720307673|journal=Journal of Environmental Chemical Engineering|language=en|volume=8|issue=5|doi=10.1016/j.jece.2020.104418|s2cid=225309628|issn=2213-3437|url-access=subscription}}</ref><ref>Greenberg, Joel (March 20, 2014) [http://www.mcclatchydc.com/2014/03/20/221880/israel-no-longer-worried-about.html "Israel no longer worried about its water supply, thanks to desalination plants"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140324202006/http://www.mcclatchydc.com/2014/03/20/221880/israel-no-longer-worried-about.html |date=24. 3. 2014 }}, ''The McClatchy Company''</ref> Hemijska predtretman i čišćenje su neophodni u većini postrojenja za desalinizaciju, što obično uključuje sprečavanje biološkog obrastanja, stvaranja kamenca, pjenjenja i korozije u [[termoelektrana]]ma, te biološkog obrastanja, suspendovanih čvrstih materija i naslaga kamenca u membranskim postrojenjima.<ref>{{cite journal|doi=10.1016/j.desal.2007.03.009 |title=Environmental impact and impact assessment of seawater desalination|year=2008|last1=Lattemann|first1=Sabine|last2=Höpner|first2=Thomas|journal=Desalination|volume=220|issue=1–3|page=1|bibcode=2008Desal.220....1L }}</ref> Da bi se ograničio uticaj na okolinu vraćanja slane vode u okean, ona se može razrijediti drugim tokom vode koji ulazi u okean, kao što je ispust [[prečišćavanje otpadnih voda]] ili elektrane. Kod srednjih do velikih elektrana i postrojenja za desalinizaciju, protok rashladne vode u elektrani vjerovatno će biti nekoliko puta veći od protoka u postrojenju za desalinizaciju, što smanjuje salinitet kombinacije. Druga metoda za razrjeđivanje slane vode je miješanje putem difuzora u zoni miješanja. Na primjer, kada cjevovod koji sadrži slanu vodu dosegne morsko dno, može se podijeliti u mnogo grana, od kojih svaka postepeno ispušta slanu vodu kroz male rupe duž svoje dužine. Miješanje se može kombinovati sa razrjeđivanjem u elektrani ili postrojenju za otpadne vode. Sistemi sa nultom tečnošću mogu se usvojiti za tretman slane vode prije odlaganja.<ref name="PanagopoulosHaralambous2020" /><ref>Szeptycki, L., E. Hartge, N. Ajami, A. Erickson, W. N. Heady, L. LaFeir, B. Meister, L. Verdone, and J.R. Koseff (2016). Marine and Coastal Impacts on Ocean Desalination in California. Dialogue report compiled by Water in the West, Center for Ocean Solutions, Monterey Bay Aquarium and The Nature Conservancy, Monterey, CA. https://www.scienceforconservation.org/assets/downloads/Desal_Whitepaper_2016.pdf</ref> Prema nedavnim globalnim procjenama, ispuštanje slane vode iz postrojenja za desalinizaciju sada premašuje količinu proizvedene slatke vode, što ukupno iznosi oko 142 miliona m³/dan. Ovi rezultati sve više zabrinjavaju zbog povećanja slanosti mora, poremećaja ekosistema i ekološkog otiska širenja desalinizacije.<ref>{{Cite web |url=https://ourworld.unu.edu/en/quenching-humanitys-freshwater-thirst-creates-a-salty-threat |access-date=8. 12. 2025 |website=Our World|title=Quenching Humanity's Freshwater Thirst Creates a Salty Threat|date=7. 2. 2019|last=Jones|first=Edward|first2=Manzoor|last2=Qadir|first3=Vladimir|last3=Smakhtin|publisher=United Nations University}}</ref> Novije studije su izazvale zabrinutost zbog efekata mikroplastike i hemijskih ostataka koji se unose tokom procesa desalinizacije. Hemikalije za predtretman, sredstva protiv kamenca i sredstva za čišćenje mogu doprinijeti tragovima zagađivača u tokovima otpadnih voda ako se ne upravljaju pravilno. Iako su ovi uticaji uglavnom manji od problema povezanih sa slanom vodom, oni pokazuju važnost unapređenja monitoringa okoliša i usvajanja čistijih tehnologija predtretmana.<ref>{{Cite web |title=Environmental Effects of Desalination {{!}} Pacific Environment Data Portal |url=https://pacific-data.sprep.org/dataset/environmental-effects-desalination |access-date=8. 12. 2025 |website=pacific-data.sprep.org |archive-date=16. 2. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260216071145/https://pacific-data.sprep.org/dataset/environmental-effects-desalination |url-status=dead }}</ref> Druga mogućnost je da se postrojenje za desalinizaciju učini pokretnim, čime se sprječava nakupljanje slane vode na jednoj lokaciji. Neka takva pokretna (povezana s brodom) postrojenja za desalinizaciju su već izgrađena.<ref>{{Cite web|url=https://www.theexplorer.no/solutions/waterfountain-innovative-floating-desalination-system/|title=Innovative floating desalination system|website=www.theexplorer.no}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://waterfountain.no/|title=Oisann Engineering|website=Oisann Engineering}}</ref> Slana voda je gušća od morske vode i stoga tone na dno okeana i može oštetiti [[ekosistem]]. Primijećeno je da se oblak slane vode s vremenom smanjuje do razrijeđene koncentracije, što rezultira malim ili nikakvim uticajem na okoliš. Međutim, studije su pokazale da razrjeđivanje može biti obmanjujuće zbog dubine na kojoj se dogodilo. Ako se razrjeđivanje primijeti ljeti, to može biti posljedica sezonskog termoklinskog događaja koji sprječava koncentriranu slanu vodu da potone na morsko dno. Ovo može poremetiti vode iznad morskog dna. Primijećeno je da se raspršivanje slane vode iz postrojenja za desalinizaciju širi nekoliko kilometara daleko, potencijalno šteteći udaljenim ekosistemima. Pažljivo ponovno uvođenje uz odgovarajuće mjere i studije okoliša može smanjiti ovaj problem.<ref>{{cite journal |last1=Yolanda Fernández-Torquemada |title=Dispersion of brine discharge from seawater reverse osmosis desalination plants |journal=Desalination and Water Treatment |date=16. 3. 2009 |volume=5 |issue=1–3 |pages=137–145 |doi=10.5004/dwt.2009.576 |bibcode=2009DWatT...5..137F |hdl=10045/11309 |hdl-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Panagopoulos|first1=Argyris|last2=Haralambous|first2=Katherine-Joanne|date=1. 12. 2020|title=Environmental impacts of desalination and brine treatment – Challenges and mitigation measures|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0025326X20308912|journal=Marine Pollution Bulletin|language=en|volume=161|issue=Pt B|doi=10.1016/j.marpolbul.2020.111773|pmid=33128985|bibcode=2020MarPB.16111773P |s2cid=226224643|issn=0025-326X|url-access=subscription}}</ref> === Potrošnja energije === Očekuje se da će se potražnja za energijom za desalinizaciju na Bliskom istoku, uzrokovana ozbiljnom nestašicom vode, udvostručiti do 2030. godine. Trenutno, ovaj proces prvenstveno koristi [[fosilno gorivo|fosilna goriva]], koja čine preko 95% njegovog izvora energije. U 2023. godini, desalinizacija je potrošila gotovo polovinu energije stambenog sektora u regiji.<ref>{{Cite web |date=22. 3. 2024 |title=Energy is vital to a well-functioning water sector – Analysis |url=https://www.iea.org/commentaries/energy-is-vital-to-a-well-functioning-water-sector |access-date=19. 4. 2024 |website=IEA |language=en-GB}}</ref> Većina vode za piće koja se konzumira u [[Izrael]]u, [[Saudijska Arabijia|Saudijskoj Arabiji]], [[Oman]]u i [[Kuvajt]]u proizvodi se desalinizacijom.<ref>{{cite news |last1=Shankar |first1=Priyanka |title=How targeting of desalination plants could disrupt water supply in the Gulf |url=https://www.aljazeera.com/news/2026/3/8/how-targeting-of-desalination-plants-could-disrupt-water-supply-in-the-gulf |access-date=9. 3. 2026 |work=Al Jazeera |date=8. 3. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |title=Why the Middle East’s Desalination Plants Are Critical |url=https://www.wsj.com/livecoverage/iran-war-news-updates-2026/card/why-the-middle-east-s-desalination-plants-are-critical-iPiXNsAQBDn54K38qbVi |access-date=9. 3. 2026 |work=The Wall Street Journal |date=8. 3. 2026}}</ref> ===Ostala pitanja=== Zbog prirode procesa, potrebno je postaviti biljke na otprilike 25 hektara zemlje na ili blizu obale.<ref name="Einav">{{cite journal|last1=Einav|first1=Rachel|last2=Harussi|first2=Kobi|last3=Perry|first3=Dan|date=februar 2003|title=The footprint of the desalination processes on the environment|journal=Desalination|volume=152|issue=1–3|pages=141–154|doi=10.1016/S0011-9164(02)01057-3|bibcode=2003Desal.152..141E }}</ref> U slučaju postrojenja izgrađenog u unutrašnjosti, cijevi se moraju položiti u zemlju kako bi se omogućio lak usis i odvod.<ref name=Einav /> Međutim, kada se cijevi polože u zemlju, postoji mogućnost curenja u obližnje vodonosnike i kontaminacije.<ref name=Einav /> Osim ekoloških rizika, buka koju stvaraju određene vrste postrojenja za desalinizaciju može biti glasna.<ref name=Einav /> ==Zdravstveni aspekti== === Nedostatak joda === Desalinizacija uklanja [[jod]] iz vode i mogla bi povećati rizik od poremećaja uzrokovanih [[nedostatak joda|nedostatkom joda]]. [[Izrael]]ski istraživači tvrdili su da postoji moguća veza između desalinizacije morske vode i nedostatka joda,<ref>[http://www.agri.huji.ac.il/newsletter/july2014.html "מידעון הפקולטה"]. ''מידעון הפקולטה לחקלאות מזון וסביבה עש רוברט ה סמית''. agri.huji.ac.il. July 2014</ref> otkrivanjem deficita joda kod odraslih osoba izloženih vodi siromašnoj jodom<ref>Yaniv Ovadia. [https://www.researchgate.net/publication/263220648_Estimated_iodine_intake_and_status_in_euthyroid_adults_exposed_to_iodine-poor_water "Estimated iodine intake and status in adults exposed to iodine-poor water"]. ''ResearchGate''.</ref> istovremeno sa sve većim udjelom vode za piće u njihovom području dobivene reverznom osmozom morske vode (SWRO).<ref>{{cite journal|url=http://www.iccidd.org/newsletter/idd_aug13_israel_1.pdf|title=Seawater desalination and iodine deficiency: is there a link?|journal=IDD Newsletter|date=august 2013 |vauthors=Ovadia YS, Troen AM, Gefel D }}</ref> Kasnije su otkrili vjerojatne poremećaje uzrokovane nedostatkom joda kod stanovništva koje se oslanja na desaliniziranu morsku vodu.<ref>{{cite journal|title=Can desalinated seawater contribute to iodine-deficiency disorders? An observation and hypothesis |journal=Public Health Nutrition |first1=Yaniv S|last1=Ovadia |first2=Dov|last2=Gefel |first3=Dorit|last3=Aharoni |first4=Svetlana|last4=Turkot |first5=Shlomo|last5=Fytlovich |first6=Aron M|last6=Troen |date=oktobar 2016 |volume=19 |issue=15 |pages=2808–2817 |doi=10.1017/S1368980016000951 |pmid=27149907|pmc=10271113 |doi-access=free }}</ref> U 2017., izraelski istraživači sugerirali su moguću vezu između prekomjerne upotrebe desalinizirane vode i nacionalnog nedostatka joda.<ref>{{cite web|url=https://www.jta.org/2017/03/27/news-opinion/israel-middle-east/researchers-find-israeli-children-at-risk-from-iron-deficiency-likely-due-to-desalinated-water|title=Millions of Israeli children said at risk of stunted development, possibly from desalinated water|website=jta.org|access-date=22. 10. 2017|date=27. 3. 2017}}</ref> Otkrili su visok stepen nedostatka joda u opštoj populaciji Izraela: 62% djece školske dobi i 85% trudnica je ispod raspona adekvatnosti, prema [[SZO]].<ref>{{cite web|url=http://new.huji.ac.il/en/article/34005|title=High burden of Iodine deficiency found in Israel's first national survey – האוניברסיטה העברית בירושלים – The Hebrew University of Jerusalem|website=new.huji.ac.il|access-date=22. 10. 2017}}</ref> Također su istaknuli nacionalnu ovisnost o desaliniziranoj vodi osiromašenoj jodom, odsustvo univerzalnog programa jodiranja soli i izvještaje o povećanoj upotrebi lijekova za štitnjaču u Izraelu kao moguće razloge niskog unosa joda u stanovništvu.<ref>{{Cite journal |last1=Ovadia |first1=Yaniv S. |last2=Arbelle |first2=Jonathan E. |last3=Gefel |first3=Dov |last4=Brik |first4=Hadassah |last5=Wolf |first5=Tamar |last6=Nadler |first6=Varda |last7=Hunziker |first7=Sandra |last8=Zimmermann |first8=Michael B. |last9=Troen |first9=Aron M. |date=august 2017 |title=First Israeli National Iodine Survey Demonstrates Iodine Deficiency Among School-Aged Children and Pregnant Women |url=https://www.liebertpub.com/doi/10.1089/thy.2017.0251 |journal=Thyroid |language=en |volume=27 |issue=8 |pages=1083–1091 |doi=10.1089/thy.2017.0251 |pmid=28657479 |issn=1050-7256|url-access=subscription }}</ref> U godini u kojoj je provedeno istraživanje, količina vode proizvedene iz postrojenja za desalinizaciju predstavlja oko 50% količine slatke vode koja se isporučuje za sve potrebe i oko 80% vode koja se isporučuje za domaće i industrijske potrebe u Izraelu.<ref>{{cite web|url=http://www.water.gov.il/Hebrew/WaterResources/Desalination/Pages/default.aspx|title=Israeli Water Authority|website=water.gov.il|access-date=22. 10. 2017}}</ref> ==Eksperimentalne tehnike== Ostale tehnike desalinizacije uključuju: ===Otpadna toplota=== Tehnologije desalinizacije na termički pogon često se predlažu za upotrebu s izvorima otpadne toplote niskih temperatura, jer niske temperature nisu korisne za procesnu toplotu, potrebnu u mnogim industrijskim procesima, ali su idealne za niže temperature potrebne za desalinizaciju.<ref name=WarsingerEntropy/> Takvo uparivanje s otpadnom toplptom može čak poboljšati električni proces: dizelski generatori obično osiguravaju električnu energiju u udaljenim područjima. Oko 40–50% proizvedene energije je niskokvalitetna toplota koja napušta motor putem auspuha.<ref name=WarsingerEntropy/> Spajanje tehnologije termičke desalinizacije, kao što je sistem membranske destilacije, na ispuh dizel motora, prenamjenjuje ovu niskokvalitetnu toplptu za desalinizaciju. Sistem aktivno hladi dizel generator, poboljšavajući njegovu efikasnost i povećavajući proizvodnju električne energije. To rezultira energetski neutralnim rješenjem za desalinizaciju. Primjer postrojenja naručila je holandska kompanija [[Aquaver]] u martu 2014. za [[Gulhi]] na [[Maldivi]]ma.<ref>[http://www.eip-water.eu/desalination-plant-powered-waste-heat-opens-maldives/ "Desalination plant powered by waste heat opens in Maldives"] ''European Innovation Partnerships (EIP) news''. Retrieved March 18, 2014</ref><ref>[http://www.desalination.com/wdr/50/8/island-finally-gets-its-own-supply/ "Island finally gets its own water supply"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140318193613/http://www.desalination.com/wdr/50/8/island-finally-gets-its-own-supply |date=18. 3. 2014 }}, ''Global Water Intelligence'', February 24, 2014. Retrieved March 18, 2014</ref> ===Niskotemperaturna termalna obrada=== Izvorno proizašla iz istraživanja [[konverzija termalne energije okeana|konverzije termalne energije okeana]], [[niskotemperaturna termalna desalinizacija]] (LTTD) koristi prednost ključanja vode na niskom pritisku, čak i na [[temperatura okoline|temperaturi okoline]]. Sistem koristi pumpe za stvaranje okruženja niskog pritiska i niske temperature u kojem voda ključa na temperaturnom gradijentu od {{convert|8|-|10|C-change}} između dva volumena vode. Hladna okeanska voda se dovodi iz dubina do {{convert|600|m|abbr=on}}. Ova voda se pumpa kroz zavojnice kako bi se kondenzovala [[vodena para]]. Rezultirajući kondenzat je prečišćena voda. LTTD može iskoristiti temperaturni gradijent dostupan u [[elektrana]]ma, gdje se velike količine toplih otpadnih voda ispuštaju iz postrojenja, smanjujući unos energije potreban za stvaranje temperaturnog gradijenta.<ref name="isope1">{{cite web|last=Sistla|first=Phanikumar V.S.|title=Low Temperature Thermal DesalinbationPLants|url=http://www.isope.org/publications/proceedings/ISOPE_OMS/OMS%202009/papers/M09-83Sistla.pdf|work=Proceedings of the Eighth (2009) ISOPE Ocean Mining Symposium, Chennai, India, September 20–24, 2009|publisher=International Society of Offshore and Polar Engineers|access-date=22. 6. 2010|display-authors=etal|archive-url=https://web.archive.org/web/20111004094556/http://www.isope.org/publications/proceedings/ISOPE_OMS/OMS%202009/papers/M09-83Sistla.pdf|archive-date=4. 10. 2011}}</ref> Eksperimenti su provedeni u SAD-u i [[Japan]]u, kako bi se testirao ovaj pristup. U Japanu je Univerzitet Saga testirao sistem raspršivanja i bljeskalice.<ref>Haruo Uehara and Tsutomu Nakaoka [http://www.ioes.saga-u.ac.jp/VWF/general-review_e.html Development and Prospective of Ocean Thermal Energy Conversion and Spray Flash Evaporator Desalination] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120322075415/http://www.ioes.saga-u.ac.jp/VWF/general-review_e.html |date=22. 3. 2012 }}. ioes.saga-u.ac.jp</ref> Na [[Havaji]]ma, Nacionalna energetska laboratorija testirala je OTEC postrojenje otvorenog ciklusa sa proizvodnjom slatke vode i električne energije koristeći temperaturnu razliku od 20&nbsp;°C između površinske vode i vode na dubini od oko 500 m. LTTD je proučavao indijski Nacionalni institut za tehnologiju okeana (NIOT) 2004. godine. Njihovo prvo LTTD postrojenje otvoreno je 2005. godine u Kavarattiju na ostrvima Lakshadweep. Kapacitet postrojenja je 100000 L/dan, uz kapitalni trošak od 50 miliona INR (922.000 €). Postrojenje koristi duboku vodu na temperaturi od 10 do 12&nbsp;°C.<ref name="irc">{{Cite web |last=Nair |first=N.B. |date=24. 11. 2018 |title=Indian Scientists Develop World's First Low Temperature Thermal Desalination Plant |url=https://www.indiatimes.com/news/india/indian-scientists-develop-worlds-first-low-temperature-thermal-desalination-plant/articleshow/129082227.html |access-date=1. 1. 2019 |website=Indiatimes |language=en}}</ref> U 2007., NIOT je otvorio eksperimentalno, plutajuće LTTD postrojenje uz obalu [[Chennai]], kapaciteta 1000000 L/dan. Manje postrojenje je izgrađeno 2009. godine u termoelektrani Sjeverni Chennai kako bi se dokazala primjena LTTD-a tamo gdje je dostupna voda za hlađenje elektrane.<ref name="isope1"/><ref>[http://www.headlinesindia.com/archive_html/18April2007_35210.html Floating plant, India] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080827213914/http://www.headlinesindia.com/archive_html/18April2007_35210.html |date=27. 8. 2008 }}. Headlinesindia.com (April 18, 2007). Retrieved May 29, 2011.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20071031012249/http://www.hindu.com/2007/04/21/stories/2007042109200400.htm Tamil Nadu / Chennai News : Low temperature thermal desalination plants mooted]. The Hindu (April 21, 2007). Retrieved March 20, 2011.</ref> ===Termoionski proces=== U oktobru 2009. godine, Saltworks Technologies je najavio proces koji koristi solarnu ili drugu termalnu energiju za pokretanje ionske struje koja uklanja sve ione [[natrij]]a i [[hlor]]a iz vode pomoću membrana za ionsku izmjenu.<ref>[http://www.economist.com/sciencetechnology/displayStory.cfm?story_id=14743791 Current thinking], ''The Economist'', October 29, 2009</ref> U Jacksonvilleu na [[Florida|Floridi]], tim predvođen kompanijom Arctic Solar dizajnirao je solarno-termalni sistem za desalinizaciju koji koristi termički osjetljiv [[rastvarač]] za usisavanje vode. Arctic Solar je zatim dizajnirao vanjski složeni parabolični koncentrator za zagrijavanje rastvarača i njegovo odvajanje od generirane slatke vode. Kompanija će testirati svoje ideje u Centru za istraživanje i očuvanje vode kompanije Southern Company u Georgiji.<ref>{{Cite web |title=American-Made Challenges: Solar Desalination Prize Round 2 |url=https://www.energy.gov/eere/solar/american-made-challenges-solar-desalination-prize-round-2 |access-date=8. 12. 2025 |website=Energy.gov |language=en |archive-date=8. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251208125221/https://www.energy.gov/eere/solar/american-made-challenges-solar-desalination-prize-round-2 |url-status=dead }}</ref> ===Isparavanje i kondenzacija za usjeve=== [[staklenik s morskom vodom]] koristi prirodne procese isparavanja i kondenzacije unutar [[staklenik]]a koji se napaja solarnom energijom za uzgoj usjeva u sušnom obalnom zemljištu. === Polarizacija koncentracije iona === U 2022. godini, koristeći tehniku koja je koristila više faza [[polarizacija koncentracije|polarizacije koncentracije]] iona (ICP) nakon čega slijedi jedna faza [[elektrodijaliza|elektrodijalize]], istraživači sa ''Massachusetts Institute of Technology'' uspjeli su stvoriti prijenosnu jedinicu za desalinizaciju bez filtera, sposobnu za uklanjanje i rastvorenih soli i [[suspenzija|suspendovanih]] čvrstih materija]].<ref name="YoonKwonKangBrackHan2022">{{Cite journal |last1=Yoon |first1=Junghyo |last2=Kwon |first2=Hyukjin J. |last3=Kang |first3=SungKu |last4=Brack |first4=Eric |last5=Han |first5=Jongyoon |date=17. 5. 2022 |title=Portable Seawater Desalination System for Generating Drinkable Water in Remote Locations |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acs.est.1c08466 |journal=Environmental Science & Technology |language=en |volume=56 |issue=10 |pages=6733–6743 |doi=10.1021/acs.est.1c08466 |pmid=35420021 |bibcode=2022EnST...56.6733Y |s2cid=248155686 |issn=0013-936X|url-access=subscription }}</ref> [[Dizajn]]iran za upotrebu od strane nestručnjaka u udaljenim područjima ili tokom prirodnih katastrofa, kao i u vojnim operacijama, prototip je veličine kofera, dimenzija 42 × 33,5 × 19&nbsp;cm<sup>3</sup> i težine 9,25&nbsp;kg.<ref name="YoonKwonKangBrackHan2022"/> Proces je potpuno automatizovan, obavještavajući korisnika kada je voda sigurna za piće, a može se kontrolisati jednim dugmetom ili aplikacijom za [[pametni telefon]]. Budući da ne zahtijeva pumpu visokog pritiska, proces je veoma energetski efikasan, trošeći samo 20 Wat-sati po litru proizvedene vode za piće, što ga čini sposobnim za napajanje uobičajenim prenosivim [[solarni panel|solarnim panelima]]. Korištenje dizajna bez filtera pri niskom pritisku ili zamjenjivih filtera značajno smanjuje potrebe za održavanjem, dok se sam uređaj sam čisti.<ref name="MIT2022">{{Cite web |title=From seawater to drinking water, with the push of a button |url=https://news.mit.edu/2022/portable-desalination-drinking-water-0428 |access-date=3. 8. 2022 |website=MIT News {{!}} Massachusetts Institute of Technology |date=28. 4. 2022 |language=en}}</ref> Međutim, uređaj je ograničen na proizvodnju 0,33 litara vode za piće u minuti.<ref name="YoonKwonKangBrackHan2022" /> Postoji i zabrinutost da će onečišćenje utjecati na dugoročnu pouzdanost, posebno u vodi s visokom [[mutnoćom]]. Istraživači rade na povećanju efikasnosti i stope proizvodnje s namjerom da komercijalizuju proizvod u budućnosti, međutim značajno ograničenje je oslanjanje na skupe materijale u trenutnom dizajnu.<ref name="MIT2022" /> ===Ostali pristupi=== Desaliniziranje zasnovano na adsorpciji (AD) oslanja se na svojstva apsorpcije vlage određenih materijala kao što je silika gel.<ref>{{cite web|title=Studija sistema za desalinizaciju adsorpcijom silika gela|url=https://digital.library.adelaide.edu.au/dspace/bitstream/2440/82463/8/02whole.pdf|work=Jun Wei WU|access-date=3. novembar 2016.}}<ref> ==== Direktna osmoza ==== Jedan proces je komercijalizirao Modern Water PLC koristeći [[direktna osmoza|direktnu osmozu]], a prijavljeno je da je nekoliko postrojenja u funkciji.<ref>{{cite journal|title=FO plant completes 1-year of operation|url=http://www.modernwater.co.uk/files/files/WDR%20-%2044.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20241222200124/http://www.modernwater.co.uk/files/files/WDR%20-%2044.pdf|archive-date=22. 12. 2024|access-date=28. 5. 2011|journal=Water Desalination Report|date=15. 11. 2010|pages=2–3}}</ref><ref>{{cite news|title=Modern Water taps demand in Middle East|url=http://www.modernwater.co.uk/files/files/demand_mdeast_n.pdf|access-date=28. 5. 2011|newspaper=The Independent|date=23. 11. 2009|archive-date=15. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250715040920/http://www.modernwater.co.uk/files/files/demand_mdeast_n.pdf}}</ref><ref>{{cite book|chapter-url=https://www.osmotic-engineering.com/wp-content/uploads/2019/08/PER11-198.pdf|chapter=Forward Osmosis Desalination: A Commercial Reality|author1=Thompson N.A. |author2=Nicoll P.G. |date=septembar 2011|publisher=International Desalination Association|title= Proceedings of the IDA World Congress|location=Perth, Western Australia}}</ref> ==== Desalinizacija na bazi hidrogela ==== [[Datoteka:TOC new.png|thumb|upright=1.3|Shema mašine za desalinizaciju: kutija za desalinizaciju zapremine <math>V_{box} sadrži gel zapremine <math>V_{gel} koji je sitom odvojen od vanjske zapremine rastvora <math>V_{out} = V_{box} - V_{gel}. Kutija je povezana sa dva velika rezervoara sa visokim i niskim salinitetom pomoću dvije slavine koje se mogu otvarati i zatvarati po želji. Lanac od kanti izražava potrošnju slatke vode, nakon čega slijedi ponovno punjenje rezervoara sa niskim salinitetom slanom vodom.<ref name="RudBorisovKosovan2018">{{cite journal|title=Thermodynamic model for a reversible desalination cycle using weak polyelectrolyte hydrogels|journal=Desalination|volume=442|page=32|doi=10.1016/j.desal.2018.05.002 |ref=Rud2018|year=2018|last1=Rud|first1=Oleg|last2=Borisov|first2=Oleg|last3=Košovan|first3=Peter|bibcode=2018Desal.442...32R |s2cid=103725391}}</ref>]] Ideja metode je u tome da kada hidrogel dođe u kontakt sa vodenim rastvorom soli, on bubri, apsorbujući rastvor sa jonskim sastavom drugačijim od originalnog. Ovaj rastvor se može lako iscijediti iz gela pomoću sita ili mikrofiltracijske membrane. Kompresija gela u zatvorenom sistemu dovodi do promjene koncentracije soli, dok kompresija u otvorenom sistemu, dok gel razmjenjuje jone sa zapreminom, dovodi do promjene broja jona.<ref name="RudBorisovKosovan2018"/> Posljedica kompresije i bubrenja u uslovima otvorenog i zatvorenog sistema oponaša obrnuti Carnotov ciklus frižidera. Jedina razlika je u tome što umjesto toplote ovaj ciklus prenosi jone soli iz zapremine niskog saliniteta u zapreminu visokog saliniteta. Slično Carnotovom ciklusu, ovaj ciklus je potpuno reverzibilan, tako da u principu može raditi sa idealnom termodinamičkom efikasnošću.<ref name="RudBorisovKosovan2018"/> Budući da metoda ne koristi osmotske membrane, može se takmičiti sa metodom reverzne osmoze. Osim toga, za razliku od reverzne osmoze, ovaj pristup nije osjetljiv na kvalitet napojne vode i njene sezonske promjene, te omogućava proizvodnju vode bilo koje željene koncentracije.<ref name="RudBorisovKosovan2018"/> ==== Male solarne elektrane ==== [[Sjedinjene Američke Države]], [[Francuska]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] rade na razvoju praktične [[solarna desalinizacija|solarne desalinizacije]].<ref>[http://cleantechnica.com/2015/01/25/uae-france-announce-partnership-jointly-fund-renewable-energy-projects/ UAE & France Announce Partnership To Jointly Fund Renewable Energy Projects], Clean Technica, January 25, 2015</ref> AquaDania WaterStillar je instaliran u Dahabu, [[Egipat]], i u Playa del Carmen, [[Meksiko]]. Ovim pristupom, solarni termalni kolektor površine dva kvadratna metra može destilirati od 40 do 60 litara dnevno iz bilo kojeg lokalnog izvora vode – pet puta više od konvencionalnih destilatora. Eliminira potrebu za plastičnim PET bocama ili transportom vode koji troši energiju.<ref>[http://www.barrymansfield.com/pdf/Tapping%20A%20Market%20CNBC%20European%20Business.pdf Tapping the Market], CNBC European Business, October 1, 2008</ref> U centralnoj [[Kalifornija|Kaliforniji]], startap kompanija WaterFX razvija metodu desalinizacije na solarni pogon koja može omogućiti korištenje lokalne vode, uključujući i otjecajnu vodu koja se može tretirati i ponovo koristiti. Slana podzemna voda u regiji bi se tretirala kako bi postala slatka voda, a u područjima blizu okeana bi se mogla tretirati morska voda.<ref>{{cite web|last1=Peters|first1=Adele|title=Can This Solar Desalination Startup Solve California Water Woes?|url=http://www.fastcoexist.com/3026234/can-this-solar-desalination-startup-solve-california-water-woes|work=Fast Company|access-date=24. 2. 2015|date=10. 2. 2014}}</ref> === Desalinizacija na bazi energije === Integriranje obnovljive energije u procese desalinizacije ključna je strategija za ublažavanje velike potražnje za energijom i utjecaja konvencionalne desalinizacije na okoliš. Dok se većina današnjih postrojenja za desalinizaciju napaja uglavnom fosilnim gorivima, neka koriste solarnu, vjetroelektranu, geotermalnu energiju i energiju talasa. Ovi sistemi su posebno privlačni u rijetko naseljenim i udaljenim regijama u kojima nedostaje pristup mreži, ali obnovljivih resursa ima u izobilju.<ref>Ghaffour, N., Bundschuh, J., Mahmoudi, H., & Goosen, M. F. (2015). Renewable energy-driven desalination technologies: A comprehensive review on challenges and potential applications. ''Desalination, 356'', 94–114. https://doi.org/10.1016/j.desal.2014.10.024</ref> ==== Desalinizacija na solarni pogon ==== Postoje dvije vrste desalinizacije na solarni pogon; ona zasnovana na solarnoj termici i ona zasnovana na fotonaponskim sistemima. Solarna termalna desalinizacija koristi koncentrovanu solarnu energiju (CSP) ili solarne kolektore za proizvodnju toplote za primjene poput višeefektivne destilacije (MED), višestepene fleš destilacije (MSF) ili membranske destilacije (MD). Poređenja radi, sistemi pokretani fotonaponskim sistemima koriste sunčevu svjetlost za proizvodnju energije za pokretanje jedinica za reverznu osmozu (RO) ili elektrodijalizu. Materijali za faznu promjenu, nanofluidi i moderne tehnologije skladištenja toplote široko se koriste za poboljšanje efikasnosti malih solarnih destilatora i hibridnih sistema (Ghaffour, 2016). Naprimjer, modularni uređaji za solarnu destilaciju uvedeni su u priobalnim selima u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, isporučujući do 5.000 litara čiste vode dnevno bez emisija stakleničkih plinova (GHG) (IRENA, 2022).<ref>Al-Karaghouli, A., & Kazmerski, L. L. (2013). Energy consumption and water production cost of conventional and renewable-energy-powered desalination processes. ''Renewable and Sustainable Energy Reviews, 24'', 343–356. https://doi.org/10.1016/j.rser.2013.03.057</ref> ==== Sistemi na vjetar i hibridi ==== Desalinizacijski sistemi pogonjeni vjetrom koriste mehaničku ili električnu energiju iz vjetroturbina za rad RO jedinica ili za pritisak napojne vode. Hibridni sistemi vjetro-solarnih panela se testiraju u različitim vremenskim uslovima kako bi se izbjegli nestabilni uslovi. U Španiji, integrisano postrojenje za desalinizaciju vjetro-fotonautike nalazi se na Kanarskim ostrvima i zabilježilo je smanjenje operativnih troškova od 40% u poređenju sa sistemima za desalinizaciju zasnovanim na mreži zahvaljujući implementaciji 2019. godine (Al-Karaghouli & Kazmerski, 2013).<ref>Davies, P. A. (2010). A solar-assisted heat pump sea water desalination system. ''Desalination, 250''(1), 402–407. https://doi.org/10.1016/j.desal.2009.09.073</ref> ==== Primjena geotermalne energije i tretmana otpadne toplote ==== Geotermalni resursi na niskim temperaturama i industrijska otpadna toplota mogu dovoditi toplotnu energiju u sisteme za desalinizaciju kako bi se poboljšala efikasnost sistema za desalinizaciju za procese oporavka vode i proizvodnje. Geotermalna desalinizacija je uvedena na Islandu i u Turskoj, gdje se podzemna toplota koristi za napajanje MED ili niskotemperaturnih destilacijskih jedinica (Narayan, 2019). Također, otpadna toplota iz dizel generatora ili proizvodnih pogona ili industrijskih izvora može biti dio membranskog destilacijskog sistema koji se također skladišti u procesu obrade na licu mjesta, a koji je inherentno bez energije (Gude, 2016).<ref>Bouguecha, S. A., & Dhahbi, M. (2003). Solar-assisted membrane distillation desalination system. ''Desalination, 156''(1–3), 121–128. https://doi.org/10.1016/S0011-9164(03)00333-8</ref> ==== Tehnološke inovacije ==== Nauka o materijalima također transformira paradigme obnovljivih izvora energije. Predložene su nanostrukturne membrane, s poboljšanom propusnošću i odbacivanjem soli kako bi se prevladala visoka potražnja za energijom za RO pogonjen solarnom energijom (Shen et al., 2021). Nadalje, istražuje se kapacitivna deionizacija (CDI) pogonjena solarnom energijom ili fototermalna membranska destilacija koja koristi materijale koji apsorbiraju sunčevu svjetlost za lokalno zagrijavanje na površini membrane, značajno povećavajući protok pare, ali smanjujući onečišćenje (Shatat et al., 2014).<ref>Shatat, M., Riffat, S. B., & Powell, R. (2013). Potential of solar desalination in the Gulf Cooperation Council countries. ''Renewable and Sustainable Energy Reviews, 28'', 246–259. https://doi.org/10.1016/j.rser.2013.07.042</ref> ==== Ekonomske i ekološke implikacije ==== Kapitalni troškovi koje zahtijeva desalinizacija iz obnovljivih izvora su relativno visoki, ali je proizvodnja energije varijabilna. Sistemi za desalinizaciju na solarni i vjetar sada rade u komercijalnim razmjerima u regijama kao što su [[Bliski istok]], [[Australija]] i obale Sjedinjenih Američkih Država.<ref>{{Cite web |date=14. 11. 2023 |title=Veolia inaugurates the largest solar power plant on a desalination plant in the Middle East |url=https://www.veolia.com/en/our-media/news/veolia-inaugurates-largest-solar-power-plant-desalination-plant-middle-east |access-date=6. 12. 2025 |website=Veolia |language=en}}</ref> Ali analiza životnog ciklusa pokazuje da je ekološki otisak sistema za desalinizaciju na solarni ili vjetar pogon mnogo manji od onog kod procesa baziranih na fosilnim gorivima. Prema IRENA-i (2022), u poređenju sa konvencionalnim metodama, obnovljiva desalinizacija može smanjiti emisije ugljika i do 80%. U nekoliko obalnih regija, nivelisana cijena vode iz PV-RO hibridnih sistema pada ispod 1 dolara po kubnom metru i približava se desalinizaciji pogonjenoj mrežom.<ref>Kalogirou, S. A. (2005). Seawater desalination using renewable energy sources. ''Progress in Energy and Combustion Science, 31''(3), 242–281. https://doi.org/10.1016/j.pecs.2005.03.001</ref> ==== Primjene u društvenom i regionalnom kontekstu ==== U humanitarnim i vanmrežnim primjenama, desalinizacija iz obnovljivih izvora je važan alat. Prijenosne solarne jedinice za desalinizaciju već se razvijaju za pomoć u slučaju katastrofa i vojnu upotrebu. One će im obezbijediti pitku vodu iz morske ili bočate vode i zahtijevat će vrlo malo održavanja. Nacionalni institut za okeansku tehnologiju (NIOT) uspješno je pokrenuo solarno potpomognute jedinice za desalinizaciju na ostrvskim teritorijama u Indiji, dok pilot projekti u Kaliforniji koriste koncentrisanu solarnu energiju za tretman poljoprivrednog otjecanja ([[UN|Ujedinjene nacije]], 2023).<ref>Ali, M. T., Fath, H. E. S., & Armstrong, P. R. (2011). A comprehensive techno-economical review of indirect solar desalination. ''Renewable and Sustainable Energy Reviews, 15''(8), 4187–4199. https://doi.org/10.1016/j.rser.2011.06.006</ref><ref>World Bank. (2020). Renewable Energy Desalination: An Emerging Solution to Close the Water Gap in the Middle East and North Africa. World Bank Report. https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/12219</ref> ==== Budući izgledi ==== Svijet u cjelini pokazuje ogroman potencijal obnovljive desalinizacije, jer zemlje rade na održivim rješenjima za prevazilaženje nestašice vode. Kako se razvijaju nove tehnologije poput skladištenja energije, umjetne inteligencije za optimizaciju procesa i grafenskih membrana, očekuje se da će se postići još bolja efikasnost. Dok se tehnologija desalinizacije nastavlja razvijati, Međunarodno udruženje za desalinizaciju procjenjuje da bi 20% novih kapaciteta desalinizacije trebalo dolaziti iz obnovljivih izvora do 2035. godine (IRENA, 2022). Uprkos nizu izazova, kao što su troškovi, povremenost i potreba za povećanjem implementacije obnovljivih izvora, integracija obnovljivih izvora se smatra jednim od najodrživijih pristupa održivom sakupljanju vode u novom vijeku.<ref>Elimelech, M., & Phillip, W. A. (2011). The future of seawater desalination: Energy, technology, and the environment. ''Science, 333''(6043), 712–717. https://doi.org/10.1126/science.1200488</ref> ==== Passarell ==== Passarell proces koristi smanjeni [[atmosferski pritisak]], umjesto toplote za pokretanje evaporativne desalinizacije. Čista vodena para generirana destilacijom se zatim komprimira i kondenzira pomoću naprednog kompresora. Proces kompresije poboljšava efikasnost destilacije stvaranjem smanjenog pritiska u komori za isparavanje. Kompresorska [[centrifuga]] centrifugira čistu vodenu paru nakon što se provuče kroz demister (uklanjajući zaostale nečistoće) uzrokujući njen pritisak na cijevi u komori za sakupljanje.<ref name="The Passarell Process">[http://www.waterdesalination.com/theory.htm The "Passarell" Process]. Waterdesalination.com (November 16, 2004). Retrieved May 14, 2012.</ref> Kompresija pare povećava njenu temperaturu. Toplota se prenosi na ulaznu vodu koja ulazi u cijevi, isparavajući vodu u cijevima. [[Vodena para]] kondenzuje se na vanjskoj strani cijevi kao proizvodna voda. Kombinacijom nekoliko fizičkih procesa, Passarell omogućava recikliranje većine energije sistema kroz procese isparavanja, odmagljivanja, kompresije pare, kondenzacije i kretanja vode.<ref name="The Passarell Process"/> ==== Geotermalna energija ==== Geotermalna energija može pokrenuti desalinizaciju. Na većini lokacija, [[geotermalna desalinizacija]] je bolja od korištenja rijetkih podzemnih ili površinskih voda, kako sa ekološkog tako i sa ekonomskog aspekta. ==== Nanotehnologija ==== [[Nanocjevna membrana|Nanocjevne membrane]] veće propusnosti od [[membrana]] date generacije mogu dovesti do smanjenja površine postrojenja za desalinizaciju metodom rotora. Također je sugerisano da će upotreba takvih membrana dovesti do smanjenja energije potrebne za desalinizaciju.<ref name="LLNL">{{cite press release |title = Nanotube membranes offer possibility of cheaper desalination |publisher = Lawrence Livermore National Laboratory Public Affairs |date = 18. 5. 2006 |url = http://www.llnl.gov/pao/news/news_releases/2006/NR-06-05-06.html |access-date = 7. 9. 2007 |archive-url = https://web.archive.org/web/20061001091253/http://www.llnl.gov/pao/news/news_releases/2006/NR-06-05-06.html |archive-date = 1. 10. 2006 }}</ref> Hermetičke, sulfonirane [[Nanotehnologija|nano]]-kompozitne membrane pokazale su se sposobnima za uklanjanje različitih zagađivača<!-- U prethodnoj izjavi se tvrdilo da se "gotovo svi zagađivači uklanjaju..." Ovo nije ispravna izjava. Izjava bi se trebala fokusirati na ono što je zapravo prikazano i dokazano. --> do nivoa dijelova na milijardu, <!-- Ova izjava je nejasna i nije korisna. Potrebno je spomenuti specifičan proces ili izjavu treba ukloniti. -->i imaju malu ili nikakvu osjetljivost na visoke nivoe koncentracije [[soli]].<ref>{{cite web|last=Cao|first=Liwei|url=https://patents.google.com/patent/US8222346/en?oq=Dais+Analytic+desalination |title=Patent US8222346 – Block copolymers and method for making same |access-date=9. 7. 2013}}</ref><ref>{{cite web|last=Wnek|first=Gary|url=https://patents.google.com/patent/US6383391/en?oq=Dais+Analytic+desalination |title=Patent US6383391 – Water-and ion-conducting membranes and uses thereof |access-date=9. 7. 2013}}</ref><ref>{{cite news|last=Cao|first=Liwei|url=http://www.prnewswire.com/news-releases/dais-analytic-corporation-announces-product-sale-to-asia-functional-waste-water-treatment-pilot-and-key-infrastructure-appointments-210236821.html |title= Dais Analytic Corporation Announces Product Sale to Asia, Functional Waste Water Treatment Pilot, and Key Infrastructure Appointments |agency=PR Newswire |date=5. 6. 2013 |access-date=9. 7. 2013}}</ref> ==== Biomimeza ==== [[Biomimetika]]: [[Biološka membrana|membrane]] su još jedan pristup.<ref>{{cite web |url= http://www.sandia.gov/water/desal/research-dev/membrane-tech.html |title=Sandia National Labs: Desalination and Water Purification: Research and Development |publisher=sandia.gov |year=2007 |access-date=9. 7. 2013}}</ref> ==== Elektrohemijski ==== U 2008., Siemens Water Technologies je najavio tehnologiju koja primjenjuje električna polja za desalinizaciju jednog kubnog metra vode, koristeći pritom samo navodnih 1,5 kWh energije. Ako je tačno, ovaj proces bi potrošio polovinu energije u odnosu na druge procese.<ref>[http://news.asiaone.com/News/AsiaOne%2BNews/Singapore/Story/A1Story20080623-72473.html Team wins $4m grant for breakthrough technology in seawater desalination] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090414025925/http://news.asiaone.com/News/AsiaOne%2BNews/Singapore/Story/A1Story20080623-72473.html |date=14. 4. 2009 }}, The Straits Times, June 23, 2008</ref> Od 2012. demonstracijsko postrojenje je radilo u [[Singapur]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.mining.com/new-desalination-process-uses-50-less-energy-78254/|title=New desalination process uses 50% less energy {{!}} MINING.com|date=6. 9. 2012|website=MINING.com|language=en-US|access-date=11. 6. 2016}}</ref> Researchers at the University of Texas at Austin and the University of Marburg are developing more efficient methods of electrochemically mediated seawater desalination.<ref>{{cite web|url=https://www.sciencedaily.com/releases/2013/06/130627125525.htm|title=Chemists Work to Desalinate the Ocean for Drinking Water, One Nanoliter at a Time|work=Science Daily|date=27. 6. 2013|access-date=29. 6. 2013}}</ref> ==== Elektrokinetički šokovi ==== Proces koji koristi elektrokinetičke udarne valove može se koristiti za postizanje desalinizacije bez membrane na sobnoj temperaturi i pritisku.<ref>{{cite journal |url=http://microfluidics.stanford.edu/Publications/ITP/Shkolnikov%202012%20Desalination%20and%20hydrogen,%20chlorine,%20and%20sodium%20hydroxide%20production%20via%20electrophoretic%20ion%20exchange%20and%20precipitation.pdf |title=Desalination and hydrogen, chlorine, and sodium hydroxide production via electrophoretic ion exchange and precipitation |volume=14 |issue=32 |pages=11534–45 |first1=Viktor |last1=Shkolnikov |journal=Physical Chemistry Chemical Physics |date=5. 4. 2012 |access-date=9. 7. 2013 |doi=10.1039/c2cp42121f |pmid=22806549 |last2=Bahga |first2=Supreet S. |last3=Santiago |first3=Juan G. |bibcode=2012PCCP...1411534S |archive-date=8. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211208155008/http://microfluidics.stanford.edu/Publications/ITP/Shkolnikov%202012%20Desalination%20and%20hydrogen,%20chlorine,%20and%20sodium%20hydroxide%20production%20via%20electrophoretic%20ion%20exchange%20and%20precipitation.pdf }}</ref> U ovom procesu, anioni i kationi u slanoj vodi se zamjenjuju karbonatnim anionima i kalcijevim kationima, respektivno, korištenjem elektrokinetičkih udarnih valova. Kalcijumovi i karbonatni ioni reaguju formirajući kalcijum karbonat, koji se taloži, ostavljajući slatku vodu. Teorijska [[Energetska efikasnost (fizika)|energetska efikasnost]] ove metode je u rangu sa [[elektrodijalizom]] i [[reverznom osmozom]]. ==== Ekstrakcija rastvaračem pri promjeni temperature ==== Ekstrakcija rastvaračem pri promjeni temperature (TSSE) koristi rastvarač umjesto membrane ili visokih temperatura. [[Ekstrakcija rastvaračem]] je uobičajena tehnika u [[hemijskom inženjerstvu]]. Može se aktivirati niskotemperaturnom toplotom (manje od 70&nbsp;°C), što možda ne zahtijeva aktivno zagrijavanje. U jednoj studiji, TSSE je uklonio do 98,4 % [[soli]] u slanoj vodi.<ref>{{Cite web|url=https://www.cnet.com/news/scientists-discover-game-changing-way-to-remove-salt-from-water/|title=Scientists discover a game-changing way to remove salt from water|first=Claire|last=Reilly|website=CNET}}</ref> U slanu vodu se dodaje [[rastvarač]] čija se topljivost mijenja s temperaturom. Na sobnoj temperaturi rastvarač odvlači molekule vode od soli. Rastvarač opterećen vodom se zatim zagrijava, što uzrokuje da rastvarač oslobodi vodu bez soli.<ref>{{Cite web|url=https://singularityhub.com/2019/06/18/inching-towards-abundant-water-new-progress-in-desalination-tech/|title=Inching Towards Abundant Water: New Progress in Desalination Tech|last=Ramirez|first=Vanessa Bates|date=18. 6. 2019|website=Singularity Hub|language=en-US|access-date=19. 6. 2019}}</ref> Može desalinizirati izuzetno slanu salamuru do sedam puta slanije od okeana. Poređenja radi, trenutne metode mogu obraditi samo dvostruko slaniju salamuru. ==== Energija talasa ==== Mali priobalni sistem koristi energiju talasa za desalinizaciju 30–50 m³/dan. Sistem radi bez vanjskog napajanja i napravljen je od recikliranih plastičnih boca.<ref>{{Cite web |last=Blain |first=Loz |date=21. 11. 2022 |title=Wave-powered buoys vastly reduce the ecological cost of desalination |url=https://newatlas.com/good-thinking/oneka-wave-power-desalination/ |access-date=25. 11. 2022 |website=New Atlas |language=en-US}}</ref> == Upotreba širom svijeta == Trade Arabia tvrdi da [[Saudijska Arabija]] proizvodi 7,9 miliona kubnih metara desalinizirane vode dnevno, ili 22% ukupne svjetske proizvodnje, zaključno s krajem 2021. godine.<ref>{{Cite web |last=n.a. |date=31. 5. 2022 |title=Saudi Arabia announces new water projects worth $667 million |url=https://smartwatermagazine.com/news/smart-water-magazine/saudi-arabia-announces-new-water-projects-worth-667-million |access-date=19. 4. 2024 |website=Smart Water Magazine |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240723151824/https://smartwatermagazine.com/news/smart-water-magazine/saudi-arabia-announces-new-water-projects-worth-667-million |archive-date=23. 7. 2024 |url-status=dead}}</ref> {{glavni|Desalinizacija po državama}} ==U prirodi== [[Datoteka:Saltcrystals on avicennia marina var resinifera leaves.JPG|thumb|upright=0.5| List mangrove s kristalima soli]] [[Isparavanje]] vode iznad okeana u [[kruženju vode u prirodi]] je prirodni proces desalinizacije. Formiranje [[morski led|morskog leda]] proizvodi led s malo soli, mnogo niže nego u morskoj vodi. Morske [[ptice]] destiliraju morsku vodu koristeći [[protivstrujna izmjena|protivstrujnu izmjenu]] u [[slana žlijezda|žlijezdi]] s [[čudesna mreža|čudesnom mrežom]]. [[Žlijezda]] [[Na+/K+-ATPaza|luči visoko koncentriranu slanu vodu]] koja se nalazi blizu nozdrva iznad kljuna. Ptica zatim "kihne" slanu vodu. Budući da [[slatka voda]] obično nije dostupna u njihovom okruženju, neke morske ptice, poput [[pelikani|[pelikana]], [[burnjak]]a, [[albatros]]a, [[galeb]]ova i [[čigre|čigri]], posjeduju ovu žlijezdu, koja im omogućava da piju slanu vodu iz svog okruženja dok su daleko od kopna.<ref>{{cite book|last1=Proctor|first1=Noble S.|last2=Lynch|first2=Patrick J.|title=Manual of Ornithology|url=https://archive.org/details/manualofornithol0000proc|isbn=978-0-300-07619-6|year=1993|publisher=Yale University Press}}</ref><ref>{{cite web|last=Ritchison|first=Gary|title=Avian osmoregulation|url=http://people.eku.edu/ritchisong/bird_excretion.htm|access-date=16. 4. 2011|archive-date=13. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180913150428/http://people.eku.edu/ritchisong/bird_excretion.htm}} including images of the gland and its function</ref> [[Mangrove]] rastu u morskoj vodi; luče so tako što je zarobljavaju u dijelovima korijena, koje zatim jedu životinje (obično [[rakovi]]). Dodatna so uklanja se skladištenjem u lišću koje otpada. Neke vrste mangrova imaju žlijezde na lišću, koje funkcioniraju na sličan način kao žlijezda za desalinizaciju morskih ptica. Sol se izvlači na vanjski dio lista u obliku malih kristala, koji zatim otpadaju s lista. [[Vrbe]] i [[trska]] apsorbiraju sol i druge zagađivače, učinkovito desalinizirajući vodu. Ovo se koristi u vještačkim [[močvara]]ma, za pročišćavanje otpadnih voda.<ref>{{cite web|url=https://www2.humboldt.edu/arcatamarsh/enhancement4.html|title=Enhancement Marshes|website=Arcata's Wastewater Treatment Plant & The Arcata Marsh and Wildlife Sanctuary|access-date=5. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20110808022211/http://www.humboldt.edu/arcatamarsh/enhancement4.html|archive-date=8. 8. 2011}}</ref> ==Društvo i kultura== Uprkos problemima povezanim s procesima desalinizacije, javna podrška njenom razvoju može biti vrlo visoka.<ref>{{cite journal |last1=Ibrahim |first1=Yazan |last2=Ismail |first2=Roqaya A. |last3=Ogungbenro |first3=Adetola |last4=Pankratz |first4=Tom |last5=Banat |first5=Fawzi |last6=Arafat |first6=Hassan A. |title=The sociopolitical factors impacting the adoption and proliferation of desalination: A critical review |journal=Desalination |date=15. 1. 2021 |volume=498 |doi=10.1016/j.desal.2020.114798|bibcode=2021Desal.49814798I |s2cid=228881693 }}</ref><ref name="Heck">{{cite journal|last1=Heck|first1=N.|last2=Paytan|first2=A.|last3=Potts|first3=D.C.|last4=Haddad|first4=B.|date=2016|title=Predictors of local support for a seawater desalination plant in a small coastal community|journal=Environmental Science and Policy|volume=66|pages=101–111|doi=10.1016/j.envsci.2016.08.009|doi-access=free|bibcode=2016ESPol..66..101H }}</ref> One survey of a Southern California community saw 71.9% of all respondents being in support of desalination plant development in their community.<ref name="Heck" /> U mnogim slučajevima, velika nestašica slatke vode odgovara većoj javnoj podršci razvoju desalinizacije, dok područja s niskom nestašicom vode imaju tendenciju da imaju manju javnu podršku za njen razvoj.<ref name="Heck" /> ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=18em}} * [[Metal-organski okvir]] * [[Generator atmosferske vode]] * [[Isparavanje rose]] * [[Fleksibilna barža]] * [[Vrhunac vode]] * [[Tehnologija pumpanja leda]] * [[SaltMod|Model desalinizacije tla]] * [[Salinitet tla]] * [[SahysMod|Model saliniteta tla i podzemnih voda]] {{div col end}} ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Desalination}} * [http://www.idadesal.org International Desalination and Reuse Association] * [http://www.edsoc.com/ European Desalination Society] * [http://www.dme-gmbh.de/desalination-technology/technology-basics/working-principles-in-desalination-systems/ Working principles in desalination systems] * [http://www.desware.net/ Encyclopedia of Desalination and Water Resources] {{Prirodni resursi}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Filteri]] [[Kategorija:Slatka voda]] [[Kategorija:Vodosnabdijevanje]] [[Kategorija:Desalinizacija vode]] [[Kategorija:Prečišćavanje vode]] kt7tjb1dn297s21fx8cz2wl6soij9ve Édouard Claparède 0 534546 3937889 3923677 2026-10-29T15:28:43Z Bosancica by MK 173186 3937889 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Édouard Claparède | slika = Edouard Claparède (1873-1940) (cropped)2.jpg | slika_širina = 250px | naslov = Édouard Claparède, oko 1913. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1873|3|24}} | mjesto_rođenja = [[Ženeva]], [[Švicarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1940|9|29|1873|3|24}} | mjesto_smrti = [[Ženeva]], [[Švicarska]] | prebivalište = [[Švicarska]] | državljanstvo = Švicarsko | polje = {{Plainlist| * [[Psihologija]] * [[Neurologija]] * [[Pedagogija]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Ženevi]] * [[Institut Jean-Jacques Rousseau]] }} | alma_mater = [[Univerzitet u Ženevi]] | poznat_po = {{Plainlist| * Funkcionalna psihologija * Dječija psihologija * Osnivanje Instituta J-J. Rousseau * Razvoj eksperimentalne pedagogije }} | uticao_na = [[Jean Piaget]] | uticali_na_njega = [[Théodore Flournoy]] | religija = | fusnote = Édouard Claparède bio je pionir dječije psihologije i mentor Jeanu Piagetu, kojeg je pozvao da radi na Institutu u Ženevi. }} '''Édouard Claparède''' (24. mart 1873 – 28. septembar 1940) bio je [[Švicarska|švicarski]] [[Neurologija|neurolog]], [[Psihologija|psiholog]] i [[Pedagogija|pedagog]]. Njegova naučna interesovanja obuhvatala su [[Dječija psihologiju|dječiju psihologiju]], [[obrazovanje]] i proučavanje [[pamćenje|pamćenja]], naročito u oblasti psihologije svjedočenja. Bio je osnivač i direktor [[Institut Jean-Jacques Rousseau|Instituta Jean-Jacques Rousseau]] u [[Ženeva|Ženevi]]. == Porodica == Claparède je poticao iz protestantske porodice porijeklom od francuskih [[Hugenoti|hugenota]] iz regije Languedoc, koji su se nakon ukidanja [[Nantski edikt|Nantskog edikta]] doselili u Ženevu. Njegov stric [[René-Édouard Claparède]] (1832–1871) bio je poznati [[zoolog]] i sljedbenik [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]].<ref name="Geneastar_Claparede">{{cite web |title=Généalogie de René-Édouard Claparède |url=https://www.geneastar.org/celebrite/claparedere/rene-edouard-claparede |website=Geneastar |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Među njegovim rođacima bio je i [[Théodore Flournoy]], koji je 1892. osnovao laboratorij za psihologiju pri Prirodno-matematičkom fakultetu [[Univerzitet u Ženevi|Univerziteta u Ženevi]].<ref name="Huteau_2018">{{cite journal |last=Huteau |first=Michel |date=2018 |title=Édouard Claparède (1873-1940) et l’orientation professionnelle |journal=Bulletin de psychologie |volume=554 |issue=2 |pages=623–631 |doi=10.3917/bupsy.554.0623 |url=https://shs.cairn.info/revue-bulletin-de-psychologie-2018-2-page-623?lang=fr |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}</ref> == Biografija == Édouard Claparède je studirao [[prirodne nauke]] i [[medicina|medicinu]] na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]], gdje je 1897. stekao diplomu doktora medicine. Tokom 1897–1898. radio je u bolnici La Salpêtrière u [[Pariz]]u, gdje se upoznao sa savremenim tokovima [[Neurologija|neurologije]]. Postepeno se sve više usmjeravao prema [[Psihologija|psihologiji]], koja je postala njegovo glavno naučno područje. Godine 1901, zajedno sa svojim rođakom [[Théodore Flournoy|Théodoreom Flournoyem]], profesorom [[Fiziološka psihologija|fiziološke psihologije]] na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]], osnovao je časopis ''Archives de psychologie'', koji je uređivao do kraja života.<ref name="Oxford_Companion_Mind_1987">{{cite book |editor-last=Gregory |editor-first=Richard L. |date=1987 |title=The Oxford Companion to the Mind |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |isbn=978-0-19-866124-5 |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> Od 1904. godine djelovao je na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]] kao direktor Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju.<ref name="UNIGE_Flournoy">{{cite book |last=Piaget |first=Jean |title=Histoire de l’Université de Genève: annexes: historique des facultés et des instituts: 1914-1956 |chapter=Théodore Flournoy (1854-1920) |url=https://www.unige.ch/piaget/piaget1959a16 |date=1959 |publisher=Université de Genève |location=Genève |pages=103–105 |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}</ref> S Univerzitetom u Ženevi ostao je povezan do kraja života, a od 1915. do 1940. godine bio je profesor [[Psihologija|psihologije]], naslijedivši [[Théodore Flournoy|Théodorea Flournoya]]. U tom periodu obavljao je i niz značajnih funkcija u međunarodnim naučnim organizacijama, uključujući dužnosti generalnog sekretara Drugog međunarodnog kongresa psihologije (1904) i Šestog međunarodnog kongresa psihologije (1909). Također je bio stalni sekretar Međunarodnog kongresa psihologije i doživotni predsjednik Komiteta međunarodnih konferencija za psihotehniku (1920–1940), koja danas nosi naziv Međunarodna asocijacija za primijenjenu psihologiju.<ref name="Roland_Levy_IAAP_2020">{{cite journal |last=Roland-Lévy |first=Christine |date=januar 2020 |title=The First Hundred Years of IAAP: Towards the Future |journal=Applied Psychology Around the World |volume=2 |issue=1 |pages=9–10 |url=https://iaapsy.org/site/assets/files/1082/apaw_2020_jan_vol2_1_-_final-2.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=en |archive-date=6. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200606045614/https://iaapsy.org/site/assets/files/1082/apaw_2020_jan_vol2_1_-_final-2.pdf/ |url-status=dead }}</ref> Godine 1912. osnovao je [[Institut Jean-Jacques Rousseau]], instituciju koja je imala cilj reformu obrazovanja i razvoj naučne pedagogije. Institut je u početku djelovao kao privatna ustanova, ali je održavao bliske veze s [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetom u Ženevi]] kroz zajedničke kurseve i nastavno osoblje. Godine 1929. pripojen je Univerzitetu, dok je 1948. u potpunosti integrisan u njegov sastav.<ref name="Huteau_2018" /> Claparède je bio i jedan od osnivača [[Međunarodni biro za obrazovanje|Međunarodnog biroa za obrazovanje (IBE)]] 1925.<ref name="UNESCO_IBE_90_Years_2015">{{cite book |author=International Bureau of Education |date=2015 |title=IBE In Focus: 90 years of excellence in education |publisher=UNESCO |location=Paris / Genève |url=https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000247329 |access-date=16. 5. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Od 1904. Claparède se posebno posvetio [[Obrazovanje|obrazovanju]] djece s teškoćama u razvoju. Istraživao je mogućnosti individualizacije nastave i prilagođavanja obrazovanja sposobnostima učenika, nastojeći razviti efikasnije pedagoške metode i unaprijediti primjenu [[Edukacijska psihologija|psihologije u obrazovanju]]. [[Institut Jean-Jacques Rousseau]] u Ženevi ubrzo je postao važan centar za obrazovanje nastavnika, naučna istraživanja i dokumentaciju, ali i centar za širenje ideja obrazovne reforme i zaštite prava djeteta. Njegov rad imao je značajan utjecaj na razvoj moderne [[Pedagogija|pedagogije]] u [[Evropa|Evropi]]. Claparède je 1921. angažovao [[Jean Piaget|Jeana Piageta]] kao rukovodioca istraživačkih radova, što je omogućilo razvoj brojnih studija o [[Kognitivni razvoj|kognitivnom razvoju]] djece. Zahvaljujući njegovoj međunarodnoj reputaciji i širokoj saradnji s istraživačima širom svijeta, Piagetova teorijska istraživanja brzo su dobila međunarodno priznanje.<ref name="FJP_Claparede">{{cite web |title=Édouard Claparède (1873-1940). Psychologue suisse |url=https://www.fondationjeanpiaget.ch/fjp/site/presentation/index_auteur.php?PRESMODE=1&auteurID=22 |website=Fondation Jean Piaget |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Claparède se interesovao i za proučavanje medijuma i paranormalnih pojava. Tokom februara i marta 1910. prisustvovao je seansama italijanskog medija Francesca Carancinija, nakon čega je zaključio da je riječ o prevari.<ref name="Ruchat_2015">{{cite web |last=Ruchat |first=Martine |date=2015 |title=Édouard Claparède. À quoi sert l'éducation? |url=https://journals.openedition.org/lectures/19910 |website=Lectures [En ligne] |publisher=Éditions Antipodes |location=Lausanne |access-date=15. 5. 2026 |language=fr |isbn=9782889011049}}</ref> Bio je među švicarskim intelektualcima koji su pokazivali interes za [[psihoanaliza|psihoanalizu]]. Učestvovao je na prvom međunarodnom kongresu psihoanalize, održanom 1908. u [[Salzburg]]u, a 1912. upoznao je [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]].<ref name="Scheidhauer_2010">{{cite book |last=Scheidhauer |first=Marcel |date=2010 |title=Freud et ses visiteurs : Français et Suisses francophones (1920-1930) |publisher=Éditions Érès |location=Toulouse |isbn=978-2-7492-1240-1 |series=Arcanes |url=https://toc.library.ethz.ch/objects/pdf/z01_978-2-7492-1240-1_01.pdf |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Bio je predsjednik Ženevskog psihoanalitičkog društva. Društvo je kasnije raspušteno nakon unutrašnjih nesuglasica i sukoba oko njegove organizacije i odnosa prema Freudovom psihoanalitičkom pokretu.<ref name="Benesteau_2002">{{cite book |last=Bénesteau |first=Jacques |date=2002 |title=Mensonges freudiens: Histoire d'une désinformation séculaire |publisher=Éditions Mardaga |location=Sprimont |isbn=978-2-87009-812-7 |url=https://archive.org/details/benesteau-mensonges-freudiens |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Tokom svoje karijere Claparède se bavio različitim područjima [[Psihologija|psihologije]], uključujući [[Percepcija|percepciju]], [[Psihologija životinja|psihologiju životinja]], [[Pravna psihologija|pravnu psihologiju]], [[Razvojna psihologija|dječiju psihologiju]] i [[Pedagogija|pedagogiju]]. Posebno je poznat po istraživanju mehanizama svjedočenja i proučavanju ponašanja životinja, među kojima se ističe njegova studija iz 1913. o ″pametnim″ konjima iz Elberfelda. U oblasti [[Pedagogija|pedagogije]] zastupao je principe [[nova škola|nove škole]] i razvio koncept ″funkcionalnog obrazovanja″, pod utjecajem psihologa [[G. Stanley Hall|G. Stanleyja Halla]] i [[pragmatizam|pragmatističkih filozofa]] [[William James|Williama Jamesa]] i [[John Dewey|Johna Deweya]]. Njegove teorije bile su zasnovane na ideji adaptivne funkcije, koju je iz biologije prenio na proučavanje mentalnog života. Suprotstavljajući se [[Asocijacionizam|asocijacionističkim teorijama]], smatrao je da [[inteligencija]] predstavlja aktivan proces prilagođavanja novim situacijama. Prema njegovom shvatanju, inteligencija omogućava pojedincu da se novim situacijama prilagođava kroz isprobavanje i provjeravanje različitih mogućnosti. Među njegovim bliskim saradnicima bio je i [[André Rey (psiholog)|André Rey]], koji je s njim sarađivao od 1929. Claparède je posebno poznat po svojim istraživanjima nepouzdanosti svjedočenja. Dok je predavao na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]], sastavio je upitnik od petnaest pitanja za svoje studente, koji se odnosio na prostorije univerziteta. Iako je prikupio 54 odgovora, nijedan student nije dao potpuno tačne odgovore. Čak ni studenti koji su godinama boravili na univerzitetu nisu pokazali bolje rezultate od novoupisanih studenata. Claparède je na osnovu toga zaključio da veliki broj sličnih svjedočenja ne mora nužno značiti i veću tačnost iskaza. U jednom od pitanja studenti su trebali opisati prozor koji se nalazio nasuprot portirnice. Iako su gotovo svi dali odgovor, većina je tvrdila da prozor ne postoji, iako je on zaista postojao. Na osnovu tog eksperimenta Claparède je zaključio da podudaranje svjedočenja nije pouzdan pokazatelj istinitosti iskaza.<ref name="Pouget_2002">{{cite conference |last=Pouget |first=Régis |date=2002 |title=La fragilité du témoignage |conference=Séance de l'Académie des Sciences et Lettres de Montpellier |publisher=Académie des Sciences et Lettres de Montpellier |location=Montpellier |conference-url=https://www.ac-sciences-lettres-montpellier.fr/academie_edition/fichiers_conf/Pouget2002.pdf |url=https://www.ac-sciences-lettres-montpellier.fr/academie_edition/fichiers_conf/Pouget2002.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=fr |archive-date=9. 4. 2022 |archive-url=https://archive.wikiwix.com/cache/20220409111536/https://www.ac-sciences-lettres-montpellier.fr/academie_edition/fichiers_conf/Pouget2002.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> Sličan eksperiment proveo je i tokom jednog predavanja iz [[Pravna psihologija|pravne psihologije]]. Dan nakon tradicionalne proslave pod maskama u Ženevi, maskirana osoba iznenada je ušla u amfiteatar, počela gestikulirati i govoriti nerazgovijetno, nakon čega ju je Claparède udaljio iz učionice. Cijeli događaj trajao je svega dvadesetak sekundi. Nakon toga studenti su ispunili upitnik sa jedanaest pitanja o incidentu, ali je prosječan broj tačnih odgovora bio veoma nizak. Većina studenata, na primjer, tvrdila je da je osoba nosila crveni šal, iako je šal zapravo bio svijetlosmeđe i bijele boje. Claparède je iz toga zaključio da svjedoci često svoje iskaze zasnivaju na očekivanjima i vjerovatnoći, a ne isključivo na onome što su stvarno vidjeli. Prema njegovom tumačenju, studenti su nesvjesno povezali nasilno i haotično ponašanje s tadašnjom [[stereotip]]nom predstavom [[Revolucija|revolucionara]] koji nosi crveni šal.<ref name="Godet_2007_T1">{{cite book |last=Godet |first=Michel |date=2007 |title=Manuel de prospective stratégique : Une indiscipline intellectuelle |volume=1 |edition=3e |publisher=Dunod |location=Paris |isbn=978-2-10-053161-5 |url=http://www.laprospective.fr/dyn/francais/ouvrages/la_prospective_strategique/t1-manuel-de-prospective-strategique-dunod-2007.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref><ref name="Kapferer_2017">{{cite book |last=Kapferer |first=Jean-Noël |date=2017 |title=Rumors: Uses, Interpretations, and Images |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-351-49249-2 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781351492492_A30456900/preview-9781351492492_A30456900.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Datoteka:ConferenceBE.jpg|mini|desno|300px|[[Beatrice Ensor]] sa, slijeva nadesno, [[Ovide Decroly]], [[Pierre Bovet]], Édouard Claparède, [[Paul Geheeb]] i [[Adolphe Ferrière]], tokom konferencije Međunarodne lige za novo obrazovanje, 1920-ih ]] Godine 1913, [[Mina Audemars]] i [[Louise Lafendel]] osnovale su ustanovu ''Maison des petits'' na Claparèdeovu inicijativu. Claparède se smatra jednim od psihologa koji su imali snažan utjecaj na razvoj psiholoških teorija [[Jean Piaget|Jeana Piageta]], posebno u oblastima dječije psihologije i psihologije inteligencije.<ref name="FJP_Claparede" /> Posebno se istakao i istraživanjima iz oblasti [[neuropsihologija|neuropsihologije]] [[pamćenje|pamćenja]]. Poznat je po eksperimentu kojim je nastojao ispitati da li traumatična iskustva mogu ostati sačuvana uprkos ozbiljnim poremećajima kratkoročnog pamćenja. U okviru tog istraživanja proučavao je pacijenticu oboljelu od [[Amnezija|amnezije]], koja je zadržala dugoročna sjećanja i sposobnost rasuđivanja, ali nije mogla pamtiti nedavne događaje. Iako ju je svakodnevno posjećivao, pacijentica ga nije prepoznavala. Tokom jednog susreta Claparède je sakrio pribadaču u ruku i njome je ubo dok su se rukovali. Sljedećeg dana pacijentica ga ponovo nije prepoznala, ali je pokazala oklijevanje kada joj je pružio ruku, kao da je nesvjesno očekivala opasnost. Claparède je na osnovu toga zaključio da emocionalna iskustva mogu ostaviti trag u pamćenju čak i kada je svjesno prisjećanje ozbiljno narušeno. Njegova međunarodna reputacija, kao i intenzivna saradnja s psiholozima iz različitih zemalja, doprinijeli su brzom širenju i prihvatanju njegovih ideja u međunarodnim naučnim krugovima. === Privatni život === Édouard Claparède bio je oženjen Hélène Spir (1873–1955), kćerkom ruskog filozofa [[African Spir|Africana Spira]] (1837–1890). Imali su dvoje djece: sina Jean-Louisa, koji je preminuo 21. aprila 1937. u 35. godini života,<ref name="Baudouin_1939">{{cite book |last=Baudouin |first=Charles |date=1939 |title=Jean-Louis Claparède: reflets de sa vie |publisher=Delachaux & Niestlé |location=Neuchâtel-Paris |pages=152 |url=https://cdiantoniosergio.cases.pt/Nyron/Library/Catalog/winlibsrch.aspx?doc=7887 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> i kćerku Eliane, rođenu 2. novembra 1908. == Naslijeđe == Po Édouardu Claparèdeu danas nosi ime Koledž Claparède, srednjoškolska obrazovna ustanova u [[Ženeva|Ženevi]].<ref name="College_Claparede">{{cite web |title=Collège Claparède: Accueil |url=https://edu.ge.ch/secondaire2/college-claparede/accueil |website=École en ligne – République et canton de Genève |publisher=Département de l'instruction publique (DIP) |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> S druge strane, trg Claparède u [[Ženeva|Ženevi]] nije nazvan po njemu, već po njegovom stricu [[René-Édouard Claparède|Renéu-Édouardu Claparèdeu]] (1832–1871), poznatom biologu. == Djela == Među najpoznatijim djelima Édouarda Claparèdea nalaze se radovi iz oblasti dječije psihologije, eksperimentalne pedagogije, psihologije svjedočenja, obrazovanja i psihologije inteligencije. Njegovi radovi imali su značajan utjecaj na razvoj moderne pedagogije i [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]]. * ''Perception stéréognostique et stéréo-agnosie'' (1898)<ref name="Claparede_Stereognosie_1898">{{cite journal |last=Claparède |first=Édouard |date=1898 |title=Perception stéréognostique et stéréo-agnosie |journal=L'Année psychologique |volume=5 |pages=65-81 |url=https://www.persee.fr/doc/psy_0003-5033_1898_num_5_1_3045 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''L’Association des idées'' (1903)<ref name="Claparede_Association_1903">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1903 |title=L’Association des idées |publisher=Octave Doin |location=Paris |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k11718131/f8.item |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''Experimental Pedagogy and the Psychology of the Child'' (1905)<ref name="Claparede_1911_EN">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1911 |title=Experimental Pedagogy and the Psychology of the Child |translator-last=Louch |translator-first=Mary |translator2-last=Dickens |translator2-first=Henry |publisher=Edward Arnold |location=London |url=https://archive.org/details/b28077180 |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Expérience sur le témoignage'' (1906) * ''Expériences collectives sur le témoignage et la confrontation'' (1906) * ''La psychologie animale de Charles Bonnet'' (1909)<ref name="Claparede_Bonnet_1909">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1909 |title=La psychologie animale de Charles Bonnet |publisher=librairie Georg et Cie |location=Genève |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k1504568x?rk=128756;0 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''Rapports et comptes-rendus du VIe Congrès international de psychologie'' (1910)<ref name="Claparede_Congres_1910">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1910 |title=Rapports et comptes-rendus du VIe Congrès international de psychologie (Genève, 2-7 août 1909) |publisher=libr. Kündig |location=Genève |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k3414480g?rk=85837;2 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''La psychologie du témoignage'' (1910) * ''Les chevaux savants d'Elberfeld'' (1913)<ref name="Claparede_Elberfeld_1913">{{cite journal |last=Claparède |first=Édouard |date=13. 3. 1913 |title=Les chevaux savants d'Elberfeld |journal=Conférence à la Société française de philosophie |url=http://s3.archive-host.com/membres/up/784571560/GrandesConfPsycho/Psycho03-Claparede-1913.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''L'école sur mesure'' (1920)<ref name="Claparede_Ecole_Sur_Mesure">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1920 |title=L'école sur mesure |publisher=Payot & Cie |location=Paris-Lausanne |url=https://bibnum.bibliotheque-diderot.fr/s/bibnum/ark:/85506/bgqqcc |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''L'orientation professionnelle: ses problèmes et ses méthodes'' (1922)<ref name="Claparede_BIT_1922">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1922 |title=L'orientation professionnelle: ses problèmes et ses méthodes |publisher=Bureau international du Travail |location=Genève |series=Études et documents, série J (Enseignement) |volume=1 |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bd6t5379995j/f7.item |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''Les méthodes d'éducation et la psychologie appliquée'' (1923) * ''Quelques remarques sur le subconscient'' (1923) * ''Comment diagnostiquer les aptitudes chez les écoliers'' (1924) * ''L’Éducation fonctionnelle'' (1931) * ''Mélanges, tome V: 1928–1931'' (1931)<ref name="Claparede_Melanges_1931">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1931 |title=Mélanges (V: 1928-1931) |publisher=Université de Genève |location=Genève |url=https://access.archive-ouverte.unige.ch/access/metadata/6ef95178-34ab-408f-acc6-9020843f6540/download |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''La Genèse de l’hypothèse'' (1933) * ''Morale et Politique ou Les vacances de la probité'' (1940)<ref name="Claparede_1940_UQAM">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1940 |title=Morale et Politique ou Les vacances de la probité |publisher=Éditions de la Baconnière |location=Neuchâtel |url=https://classiques.uqam.ca/classiques/claparede_edouard/morale_et_politique/claparede_morale.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> == Djela u saradnji == Ludwig Edinger i Édouard Claparède, ''Über Tierpsychologie; zwei Vorträge'' (1908)<ref name="Edinger_Claparede_1908">{{cite book |last=Edinger |first=Ludwig |last2=Claparède |first2=Édouard |date=1908 |title=Über Tierpsychologie; zwei Vorträge |publisher=J. A. Barth |location=Leipzig |url=https://catalog.hathitrust.org/Record/000425300 |access-date=16. 5. 2026 |language=de}}</ref> === Predgovori === * Ernest Reymond-Nicolet, ''Je me détends: contrôle de soi-même par le relâchement musculaire'' (1922)<ref name="Reymond_Nicolet_1922">{{cite book |last=Reymond-Nicolet |first=Ernest |date=1922 |title=Je me détends: contrôle de soi-même par le relâchement musculaire |publisher=Éditions Forum |location=Neuchâtel / Genève |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k5612556f?rk=21459;2 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * Marie Kaczynska, ''Succès scolaire et intelligence'' (1935)<ref name="Kaczynska_1935">{{cite book |last=Kaczynska |first=Marie |date=1935 |title=Succès scolaire et intelligence |publisher=Delachaux et Niestlé |location=Neuchâtel / Paris |series=Collection d'actualités pédagogiques |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bd6t5379908k?rk=107296;4 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> === Prepiska === * Édouard Claparède i Henri de Lacaze-Duthiers<ref name="Claparede_Lacaze_Duthiers">{{cite web |last=Claparède |first=Édouard |last2=Lacaze-Duthiers |first2=Henri de |title=Correspondance d'Édouard Claparède et Henri de Lacaze-Duthiers |url=https://patrimoine.sorbonne-universite.fr/medias/0c/ee/c2/f7/0ceec2f7-15f3-4a6c-a1f3-efc176b8d79b/files/1_HLD_0624.pdf |website=Bibliothèque de Sorbonne Université |publisher=Patrimoine numérisé de Sorbonne Université |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * Édouard Claparède i Hélène Antipoff<ref name="Claparede_Antipoff_2010">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |last2=Antipoff |first2=Hélène |date=2010 |title=Édouard Claparède - Hélène Antipoff. Correspondance (1914-1940) |editor-last=Ruchat |editor-first=Martine |publisher=éditions Leo S. Olschki |location=Genève / Florence |series=Bibliothèque Histoire des sciences |url=https://access.archive-ouverte.unige.ch/access/metadata/317896c9-1071-4be7-b580-99a83696a11b/download |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Édouard Claparède}} * [https://www.unige.ch/archives/aijjr/application/files/8114/4042/1747/claparede_melanges_chrono_APA.pdf Hronološka bibliografija Édouarda Claparèdea (PDF)] na zvaničnom arhivu Univerziteta u Ženevi (fr) * [https://www.persee.fr/authority/49340 Digitalna baza Persée – Édouard Claparède], lista naučnih radova i publikacija (fr) * [https://gallica.bnf.fr/services/engine/search/sru?operation=searchRetrieve&version=1.2&maximumRecords=50&collapsing=true&exactSearch=true&query=(dc.creator%20adj%20%22Clapar%C3%A8de%20%20%C3%89douard%22%20or%20dc.contributor%20adj%20%22Clapar%C3%A8de%20%20%C3%89douard%22) Digitalna baza Gallica (BnF)], digitalizovana izvorna djela Édouarda Claparèdea u Francuskoj nacionalnoj biblioteci (fr) * [http://vlp.mpiwg-berlin.mpg.de/people/data?id=per385 Biografija i bibliografske reference u digitalnim izvorima] u okviru projekta VLP Instituta Max Planck za historiju nauke (en) (de) * [https://www.unige.ch/campus/index.php/download_file/view/214/491/ Édouard Claparède, conquérant aboulique (PDF)] – biografski članak u klupskom magazinu ″Campus″ Univerziteta u Ženevi (fr) {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Claparède, Édouard}} [[Kategorija:Rođeni 1873.]] [[Kategorija:Umrli 1940.]] [[Kategorija:Biografije, Ženeva]] [[Kategorija:Švicarski psiholozi]] [[Kategorija:Švicarski pedagozi]] [[Kategorija:Švicarski neurolozi]] [[Kategorija:Dječiji psiholozi]] [[Kategorija:Razvojni psiholozi]] adpkjxrxo7n0wbmois7qt4ux87106gd Kulturno-historijska psihologija 0 535073 3937905 3922303 2026-10-29T15:47:53Z Bosancica by MK 173186 3937905 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Lev_Vygotsky_1896-1934.jpg|mini|desno|300px|Lav Vigotski (1896–1934)]] [[Datoteka:Alexander Luria.jpg|mini|desno|225px|Aleksandar Lurija (1902-1977)]] '''Kulturno-historijska psihologija''' je pravac u [[psihologija|psihološkoj]] teoriji i praksi koji se povezuje s radom [[Lav Vigotski|Lava Vigotskog]], [[Aleksandar Lurija|Aleksandra Lurije]] i njihovih saradnika okupljenih u [[Krug Vigotskog]]. Ovaj pristup razvijen je tokom 1920-ih i 1930-ih godina u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], s ciljem objašnjenja razvoja ljudske psihe kroz međudjelovanje bioloških, društvenih i kulturnih faktora.<ref name="Yasnitsky_etal_2014">{{cite book |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |date=2014 |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |url=https://www.academia.edu/8210021/The_Cambridge_Handbook_of_Cultural_Historical_Psychology |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> Izraz ″kulturno-historijska psihologija″ ne pojavljuje u sačuvanim radovima samog Vigotskog, već su ga kasnije koristili njegovi sljedbenici i kritičari za označavanje teorijske tradicije nastale na osnovu njegovih ideja. Uprkos tome, upravo pod tim nazivom ovaj intelektualni pokret danas je najšire poznat u psihološkoj i obrazovnoj literaturi.<ref name="Yasnitsky_VanDerVeer_2014_Intro">{{cite book |last1=Yasnitsky |first1=Anton |last2=van der Veer |first2=René |date=2014 |chapter=Introduction: What is this book and what is it about? |chapter-url=http://assets.cambridge.org/97805217/62694/excerpt/9780521762694_excerpt.pdf |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=1–14 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6 |archive-date=2. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402124223/http://assets.cambridge.org/97805217/62694/excerpt/9780521762694_excerpt.pdf |url-status=dead }}</ref><ref name="Keiler_2012">{{cite journal |last=Keiler |first=Peter |date=2012 |title="Cultural-Historical Theory" and "Cultural-Historical School": From Myth (Back) to Reality |journal=PsyAnima, Dubna Psychological Journal |volume=5 |issue=1 |pages=1–33 |url=http://www.psyanima.su/journal/2012/1/2012n1a1/2012n1a1.1.pdf |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Keiler_2018">{{cite book |last=Keiler |first=Peter |date=2018 |chapter=A history of the social construction of the "cultural-historical" |title=Questioning Vygotsky's Legacy: Scientific Psychology or Heroic Cult |url=https://www.researchgate.net/publication/326527186_Questioning_Vygotsky's_Legacy_Scientific_Psychology_or_Heroic_Cult |editor-last=Yasnitsky |editor-first=Anton |publisher=Routledge |location=New York i London |pages=28–49 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-138-06845-2}}</ref> Osnovni cilj projekta Vigotski–Lurija bio je razvoj ″nove psihologije″ koja bi objasnila međusobnu povezanost i jedinstvo [[um]]a, [[mozak|mozga]] i [[kultura|kulture]] u procesu ljudskog razvoja (ili degradacije). Ovaj pristup nastojao je objasniti kako se psihički procesi oblikuju u konkretnim društveno-historijskim okolnostima života pojedinca, ali i kroz [[historija|historijski]] razvoj čovječanstva kao društveno-biološke vrste.<ref name="Toomela_2014">{{cite book |last=Toomela |first=Aaro |date=2014 |chapter=There can be no cultural-historical psychology without neuropsychology. And vice versa |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.academia.edu/8210021/The_Cambridge_Handbook_of_Cultural_Historical_Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=313–349 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> U pojedinim, radikalnijim formulacijama ovog projekta, Vigotski i Lurija govorili su o stvaranju svojevrsne ″nauke o nadčovjeku″, koja bi istraživala mogućnosti razvoja čovjeka izvan njegovog postojećeg nivoa psihološkog funkcionisanja.<ref name="Yasnitsky_2018_Superman">{{cite book |last=Yasnitsky |first=Anton |date=2018 |chapter=Vygotsky's science of Superman: from Utopia to concrete psychology |title=Questioning Vygotsky's Legacy: Scientific Psychology or Heroic Cult |url=http://individual.utoronto.ca/yasnitsky/texts/Yasnitsky_2018_Questioning_bookPreview.pdf |editor-last=Yasnitsky |editor-first=Anton |publisher=Routledge |location=London i New York |pages=1–27 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-138-06845-2}}</ref><ref name="Spinuzzi_2017">{{cite web |last=Spinuzzi |first=Clay |date=2017 |title=New Myth, New World: From Nietzsche to Stalinism |url=https://spinuzzi.blogspot.com/2017/06/reading-new-myth-new-world.html |website=Spinuzzi |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Spinuzzi_2018">{{cite book |last=Spinuzzi |first=Clay |date=2018 |chapter=From superhumans to supermediators: Locating the extraordinary in CHAT |title=Questioning Vygotsky's Legacy: Scientific Psychology or Heroic Cult |url=http://individual.utoronto.ca/yasnitsky/texts/Yasnitsky_2018_Questioning_bookPreview.pdf |editor-last=Yasnitsky |editor-first=Anton |publisher=Routledge |location=New York, NY |pages=137–166 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-138-06845-2}}</ref> Ova zamisao bila je usko povezana sa nastojanjem da se razvije nova psihološka teorija [[svijest]]i,<ref name="Zavershneva_2014">{{cite book |last=Zavershneva |first=Ekaterina |date=2014 |chapter=The problem of consciousness in Vygotsky's cultural-historical psychology |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/312657181_Zavershneva_E_2014_The_problem_of_consciousness_in_Vygotsky's_cultural-historical_psychology |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=63–97 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> koja bi objasnila nastanak i razvoj viših psiholoških funkcija te njihov odnos prema društvenom i kulturnom okruženju. U nastojanju da ove ideje pretoče u naučno istraživanje, članovi [[Krug Vigotskog|Kruga Vigotskog]] (poznatog i kao Krug Vigotski–Lurija) nastojali su ove teorijske postavke povezati s eksperimentalnim i empirijskim istraživanjima. Njihov cilj bio je razviti integrativni pristup koji bi objedinio [[Psihologija|psihološke]], [[Neurologija|neurološke]], društvene i kulturne aspekte ljudskog razvoja. == Teorijske pretpostavke == Kulturno-historijska psihologija nije predstavljala potpuno oblikovan i zaokružen teorijski sistem za života [[Lav Vigotski|Lava Vigotskog]]. Iako je postavio njene osnovne koncepte i istraživačke smjernice, Vigotski nije uspio dovršiti vlastitu teoriju psihičkog razvoja. Pred kraj života isticao je da se nalazi na pragu formulisanja nove psihološke teorije [[svijest]]i, koja je trebala objediniti njegova ranija istraživanja razvoja, jezika, mišljenja i viših psihičkih funkcija. Polazeći od ideje o [[Novi sovjetski čovjek|„novom čovjeku“]], kojeg je opisivao kao budućeg ″nadčovjeka″ [[Komunističko društvo|komunističkog društva]], Vigotski se zalagao za razvoj psihološke teorije koja bi objasnila prijelaz sa postojećeg nivoa ljudskog razvoja na njegov potencijalni, viši nivo. U tom kontekstu nastojao je objasniti kako pojedinac razvija složenije oblike mišljenja, ponašanja i svijesti. Smatrao je da se ″više psihičke funkcije″ ne razvijaju spontano, već nastaju kroz društvenu interakciju i usvajanje kulturnih obrazaca. U skladu s tada dominantnim [[marksizam|marksističkim]] pogledima, razvoj svijesti i psihičkih procesa dovodio je u vezu s ekonomskim osnovama i proizvodnim odnosima. Ideja da društvo i kultura imaju značajnu ulogu u oblikovanju ljudske psihe nije potekla od Vigotskog. Slična shvatanja bila su prisutna u psihologiji i društvenim naukama još od kraja 19. vijeka, a kasnije su se razvijala u okviru različitih teorijskih pristupa koji naglašavaju društveno porijeklo psihičkih procesa. Takva objašnjenja danas se najčešće razmatraju u okviru pojma [[sociogeneza]], kojim se označava nastanak i razvoj psiholoških karakteristika pod utjecajem društvenih i kulturnih faktora. Za razliku od [[Sigmund Freud|Freudove]] [[dubinska psihologija|dubinske psihologije]], koja je naglasak stavljala na nesvjesne psihičke procese, kao i [[Biheviorizam|biheviorističkih]] i drugih pristupa usmjerenih na proučavanje vidljivog ponašanja u svakodnevnim situacijama, Vigotski je zagovarao pristup koji je nazivao ″psihologija vrhunca″. Ovaj koncept bio je usmjeren na proučavanje najviših oblika ljudskog funkcionisanja, odnosno izuzetnih postignuća i razvojnih mogućnosti čovjeka.<ref name="Yasnitsky_2018_Superman" /> Prema ovoj zamisli, predmet psihološkog istraživanja ne bi bio prosječan ili uobičajen nivo psihičkog funkcionisanja, nego najviši oblici razvoja koje čovjek može ostvariti, uključujući i njegove potencijalne, još neostvarene, razvojne mogućnosti. Time se naglasak pomjera sa opisivanja postojećeg stanja na analizu razvojnih potencijala ljudske psihe. Ipak, Vigotski ovu koncepciju nije uspio razviti u zaokruženu teoriju. Zbog toga je ″psihologija vrhunca″ ostala uglavnom na nivou teorijskog nacrta i ambicioznog, djelimično [[Utopija|utopijskog]] naučnog projekta, koji i dalje predstavlja predmet interesa istraživača usmjerenih na pitanja ljudskog razvoja, svijesti i potencijala ljudskih sposobnosti.<ref name="Yasnitsky_2018_Superman" /> == Naslijeđe i utjecaj == Projekt ″nove psihologije″, koji su razvijali Vigotski, Lurija i njihovi saradnici, nije ostvario svoj prvobitni cilj stvaranja univerzalne integrativne teorije ljudskog uma i razvoja. Do smrti [[Lav Vigotski|Lava Vigotskog]] 1934, a ni u kasnijem periodu, nije oblikovan sveobuhvatan teorijski okvir koji bi objedinio sve psihološke, neurološke, društvene i kulturne aspekte ljudskog razvoja. Zbog toga se kulturno-historijska psihologija često posmatra kao istraživački program i intelektualna tradicija, a ne kao potpuno zaokružena teorija.<ref name="Joravsky_1989">{{cite book |last=Joravsky |first=David |date=1989 |title=Russian Psychology: A Critical History |url=https://archive.org/details/russianpsycholog0000jora |publisher=Blackwell |location=Oxford i Cambridge |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-0-631-16331-2}}</ref> Uprkos tome, intelektualni napori i naučno naslijeđe sovjetskih istraživača iz 1920-ih i 1930-ih godina rezultirali su razvojem brojnih grana [[Psihologija|psihologije]] i srodnih nauka. Njihov utjecaj posebno je vidljivo u oblastima [[kulturna psihologija|kulturne psihologije]],<ref name="Arievich_Stetsenko_2014">{{cite book |last1=Arievich |first1=Igor M. |last2=Stetsenko |first2=Anna |date=2014 |chapter=The "Magic of Signs": Developmental Trajectory of Cultural Mediation |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/267154564_The_magic_of_signs_Developmental_trajectory_of_cultural_mediation |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=217–244 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref><ref name="Subbotsky_2014">{{cite book |last=Subbotsky |first=Eugene |date=2014 |chapter=Luria and Vygotsky: Challenges to Current Developmental Research |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/271585408_Luria_and_Vygotsky_challenges_to_current_developmental_research |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=295–312 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> [[dječija psihologija|dječije psihologije]],<ref name="Grigorenko_2014">{{cite book |last=Grigorenko |first=Elena L. |date=2014 |chapter=Tracing the Untraceable: The Nature-nurture Controversy in Cultural-historical Psychology |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=203–216 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> i [[obrazovanje|obrazovanja]]. Poseban značaj ostvaren je u područjima [[dinamička procjena|dinamičke procjene]],<ref name="Kozulin_2014">{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |date=2014 |chapter=Dynamic Assessment in Search of its Identity |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=126–147 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> koja su se razvila iz Vigotskijevih razmatranja o [[zona narednog razvoja|zoni narednog razvoja]] (ZNR),<ref name="Valsiner_van_der_Veer_2014">{{cite book |last1=Valsiner |first1=Jaan |last2=van der Veer |first2=René |date=2014 |chapter=Encountering the border: Vygotsky’s zona blizaishego razvitya and its implications for theory of development |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/318912615_Encountering_the_border_Vygotsky's_zona_blizhaishego_razvitia_and_its_implications_for_theories_of_development |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, United Kingdom |pages=148–173 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> te u konceptu tzv. razvojnog obrazovanja.<ref name="Zuckerman_2014">{{cite book |last=Zuckerman |first=Galina |date=2014 |chapter=Developmental Education |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=177–202 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> Kulturno-historijska tradicija ostavila je značajan trag i u razvoju [[neuropsihologija|neuropsihologije]]<ref name="Akhutina_Shereshevsky_2014">{{cite book |last1=Akhutina |first1=Tatiana |last2=Shereshevsky |first2=Gary |date=2014 |chapter=Cultural-Historical Neuropsychological Perspective on Learning Disability |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/298639678_Cultural-historical_neuropsychological_perspective_on_learning_disability |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=350–377 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref><ref name="Kotik-Friedgut_Ardila_2014">{{cite book |last1=Kotik-Friedgut |first1=Bella |last2=Ardila |first2=Alfredo |date=2014 |chapter=Cultural-historical Theory and Cultural Neuropsychology Today |chapter-url=https://aalfredoardila.files.wordpress.com/2013/07/2014-kotik-friedgut-ardila-cultural-historical-theory-cultural-neuropsychology.pdf |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=378–399 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> te [[psiholingvistika|psiholingvistike]],<ref name="Werani_2014">{{cite book |last=Werani |first=Anke |date=2014 |chapter=A Review of Inner Speech in Cultural-historical Tradition |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=272–294 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> naročito kroz istraživanja odnosa između jezika, [[mišljenje|mišljenja]], [[Kultura|kulture]] i razvoja psihičkih funkcija. Utjecaj ovog pravca proširio se i izvan granica [[Psihologija|psihologije]]. Njegove ideje bile su značajne za razvoj [[psihoterapija|psihoterapije]],<ref name="Venger_Morozova_2014">{{cite book |last1=Venger |first1=Alexandr |last2=Morozova |first2=Elena |date=2014 |chapter=Cultural-historical Psychotherapy |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=403–422 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> [[teorija umjetnosti|teorije umjetnosti]],<ref name="Bulgakowa_2014">{{cite book |last=Bulgakowa |first=Oksana |date=2014 |chapter=From Expressive Movement to the "Basic Problem": The Vygotsky-Luria-Eisensteinian Theory of Art |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=423–448 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> koncepcije [[dijaloško ja|dijaloške nauke]],<ref name="Bertau_2014">{{cite book |last=Bertau |first=Marie-Cécile |date=2014 |chapter=The Need for a Dialogical Science: Considering the Legacy of Russian-Soviet Thinking for Contemporary Approaches in Dialogic Research |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=449–473 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> [[kognitivna nauka|kognitivne nauke]]<ref name="Falikman_2014">{{cite book |last=Falikman |first=Maria |date=2014 |chapter=Cognition and its Master: New Challenges for Cognitive Science |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=474–487 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> i [[semiotika|semiotike]].<ref name="Ivanov_2014">{{cite book |last=Ivanov |first=Vyacheslav V. |date=2014 |chapter=Cultural-historical Theory and Semiotics |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=488–516 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> Pojedini autori smatraju da značaj kulturno-historijske psihologije nadilazi okvire pojedinačnih disciplina. Tako je [[Oliver Sacks]] ovu tradiciju opisivao i kao širu intelektualnu perspektivu, odnosno način razumijevanja čovjeka poznat pod nazivom ″[[Romantizam u nauci|romantična nauka]]″.<ref name="Sacks_2014">{{cite book |last=Sacks |first=Oliver |date=2014 |chapter=Luria and "Romantic Science" |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=517–528 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> == Utjecaji na razvoj kulturno-historijske psihologije == Na razvoj kulturno-historijske psihologije utjecale su različite naučne i filozofske tradicije koje su obilježile intelektualni kontekst prve polovine 20. vijeka. Među najznačajnijim izvorima utjecaja bili su mehanicistička neurofiziologija [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] i [[Vladimir Behterev|Vladimira Behtereva]], naročito tokom tzv. instrumentalnog perioda 1920-ih godina,<ref name="Friedrich_2014">{{cite book |last=Friedrich |first=Janette |date=2014 |chapter=Vygotsky's Idea of Psychological Tools |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=47–62 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> filozofija jezika i kulture [[Wilhelm von Humboldt|Wilhelma von Humboldta]] i njegovih sljedbenika,<ref name="Bertau_2014a">{{cite book |last=Bertau |first=Marie-Cécile |date=2014 |chapter=Inner Form as a Notion Migrating from West to East: Acknowledging the Humboldtian Tradition in Cultural-historical Psychology |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=247–271 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> te društvena i ekonomska misao [[Karl Marx|Karla Marxa]] i [[Friedrich Engels|Friedricha Engelsa]]. Posebno utjecaj na razvoj kulturno-historijske psihologije zauzima je njemačko-američka [[geštalt psihologija]], naročito radovi [[Max Wertheimer|Maxa Wertheimera]] i [[Kurt Lewin|Kurta Lewina]].<ref name="Yasnitsky_2012">{{cite journal |last=Yasnitsky |first=Anton |date=2012 |title=К истории культурно-исторической гештальтпсихологии: Выготский, Лурия, Коффка, Левин и др. |url=https://psyanima.su/journal/2012/1/2012n1a2/2012n1a2.1.pdf |journal=Дубненский психологический журнал / Dubna Psychological Journal |issue=1 |pages=60–97 |access-date=31. 5. 2026 |language=ru |issn=2076-7099}}</ref><ref name="Yasnitsky_2012a">{{cite journal |last=Yasnitsky |first=Anton |date=2012 |title=A History of Cultural-Historical Gestalt Psychology: Vygotsky, Luria, Koffka, Lewin, and others |url=https://www.psyanima.su/journal/2012/1/2012n1a2/2012n1a2.2.pdf |journal=Дубненский психологический журнал / Dubna Psychological Journal |issue=1 |pages=98–101 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |issn=2076-7099}}</ref> Tokom 1930-ih godina holistički pristup geštalt psihologije postao je dominantan teorijski okvir u radu Vigotskog i Lurije. Pod njegovim utjecajem njihova teorijska pozicija postepeno se udaljavala od ranijih [[Mehanicizam (filozofija)|mehanicističkih]] i [[Redukcionizam|redukcionističkih]] objašnjenja psihičkih procesa, koja su bila izraženija u Vigotskijevim radovima iz 1920-ih godina.<ref name="Zavershneva_2014" /> Savremeni historičari psihologije ističu da su neki od ovih intelektualnih utjecaja kasnije bili umanjivani, pogrešno interpretirani ili potpuno zanemareni u prikazima razvoja kulturno-historijske psihologije. Zbog toga se ovaj pravac, posmatran kao izvorni projekt Vigotskog i Lurije, ne bi trebao svoditi na pojedine segmente njihovog rada niti tumačiti isključivo kroz kasnije teorijske škole. Prema izvornim zamislima svojih autora, kulturno-historijska psihologija bila je zamišljena kao integrativna, a kasnije i holistička ″nova psihologija″ ljudskog razvoja, koja bi povezala biološke, društvene i kulturne aspekte psihičkog funkcionisanja. Njena ambicija nije bila ograničena na proučavanje pojedinačnih oblika ponašanja ili procesa učenja, već na razvoj sveobuhvatne teorije ljudske svijesti i razvoja viših psihičkih funkcija.<ref name="Zavershneva_2014" /> Iz tog razloga pojedini autori upozoravaju da kulturno-historijsku psihologiju ne treba automatski poistovjećivati sa kasnije razvijenim pravcima kao što su sociokulturna psihologija, sociohistorijska psihologija, [[teorija aktivnosti]], [[kulturna psihologija]] ili [[kulturno-historijska teorija aktivnosti]] (CHAT).<ref name="Toomela_2000">{{cite journal |last=Toomela |first=Aaro |date=2000 |title=Activity theory is a dead end for cultural-historical psychology |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1354067X0063005 |journal=Culture & Psychology |volume=6 |issue=3 |pages=353–364 |doi=10.1177/1354067X0063005 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Miller_2014">{{cite book |last=Miller |first=Ronald |date=2014 |title=Vygotsky in Perspective |url=https://assets.cambridge.org/97811074/12477/frontmatter/9781107412477_frontmatter.pdf |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |type=Frontmatter |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-41247-7 |archive-date=15. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170815202108/http://assets.cambridge.org/97811074/12477/frontmatter/9781107412477_frontmatter.pdf |url-status=dead }}</ref> == Krug Vigotski–Lurija == {{Glavni|Krug Vigotskog}} Tokom 1920-ih i 1930-ih godina [[Lav Vigotski]] i [[Aleksandar Lurija]] okupili su široku mrežu saradnika iz različitih naučnih oblasti, uključujući [[Psihologija|psihologiju]], [[Pedagogija|pedagogiju]], [[Medicina|medicinu]], [[Fiziologija|fiziologiju]] i [[neuronauka]]. Ova neformalna istraživačka zajednica, danas poznata kao Krug Vigotski–Lurija ili Krug Vigotskog, predstavljala je jedno od najznačajnijih centara razvoja kulturno-historijske psihologije.<ref name="Yasnitsky_2011">{{cite journal |last=Yasnitsky |first=Anton |date=2011 |title=Vygotsky Circle as a Personal Network of Scholars: Restoring Connections Between People and Ideas |url=http://individual.utoronto.ca/yasnitsky/texts/Yasnitsky%20%282011%29.%20Vygotsky%20Circle.pdf |journal=Integrative Psychological and Behavioral Science |volume=45 |issue=4 |pages=422–457 |doi=10.1007/s12124-011-9168-5 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Osnovni cilj ove istraživačke mreže bio je razvoj integrativnog pristupa proučavanju odnosa između [[um]]a, [[Mozak|mozga]] i [[Ponašanje|ponašanja]] u njihovom biološkom, društvenom i kulturnom razvoju. U svom radu članovi kruga nastojali su povezati empirijska istraživanja sa teorijskim razmatranjima o ulozi društvenih odnosa, jezika, kulture i obrazovanja u razvoju psihičkih funkcija. Istovremeno, njihov rad odvijao se u okviru naučnog i ideološkog okruženja [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], koje je značajno utjecalo na pravce istraživanja i teorijske postavke tog perioda.<ref name="Yasnitsky_2011" /> Krug nije predstavljao formalnu organizaciju niti institucionalno definisanu školu mišljenja, već fleksibilnu mrežu saradnika okupljenih oko zajedničkih istraživačkih interesa. Tokom različitih faza njegovog djelovanja u radu kruga učestvovalo je približno trideset istraživača, među kojima su bili psiholozi, pedagozi, ljekari i stručnjaci iz srodnih disciplina.<ref name="Yasnitsky_2011" /> Počeci ove saradnje vezuju se za 1924, kada se Vigotski iz [[Gomelj]]a preselio u [[Moskva|Moskvu]] i započeo rad na [[Institut za psihologiju (Moskva)|Institutu za psihologiju]]. Tamo je uspostavio saradnju s istraživačima kao što su [[Leonid Zankov]], Saharov, Solovjov i Varšava, a posebno s Aleksandrom Lurijom, koji će postati njegov najbliži saradnik i jedan od najznačajnijih nastavljača njegovih ideja. Tokom narednih godina djelovanje kruga proširilo se na više naučnih centara Sovjetskog Saveza, prije svega u [[Moskva|Moskvi]], [[Harkov]]u i [[Lenjingrad]]u. U tim sredinama razvijani su brojni istraživački projekti iz oblasti [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], [[Pedagogija|pedagogije]], [[Neuropsihologija|neuropsihologije]] i proučavanja psihičkih funkcija, čime su postavljeni osnovi za kasniji razvoj kulturno-historijske psihologije i srodnih disciplina.<ref name="Yasnitsky_2011" /> Rad Kruga Vigotski–Lurija bio je značajno narušen nakon njemačke invazije na [[Sovjetski Savez]] 1941. tokom [[Veliki domovinski rat (pojam)|Velikog domovinskog rata]]. Ratne okolnosti dovele su do rasipanja istraživačke mreže, a daljnji razvoj ideja povezanih sa Vigotskim nastavili su pojedini njegovi saradnici i učenici, među kojima su se posebno isticali Lurija, [[Aleksej Leontjev]], Zankov i [[Danil Eljkonjin]]. Njihov rad omogućio je da se mnoge ideje nastale u okviru Kruga Vigotski–Lurija sačuvaju i dalje razvijaju u drugoj polovini 20. vijeka.<ref name="Yasnitsky_2011" /> == Također pogledajte == * [[Kritička psihologija]] * [[Kulturno-historijska teorija aktivnosti]] * [[Konstruktivizam (teorija učenja)]] * [[Vodeća aktivnost]] * [[Dinamička procjena]] * [[Zona narednog razvoja]] * [[Sociogeneza]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * Yasnitsky, A. (2018). [https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317615354_A37416532/preview-9781317615354_A37416532.pdf Vygotsky: An Intellectual Biography]. London i New York: Routledge * Yasnitsky, A. & van der Veer, R. (Ur.) (2015). [https://www.academia.edu/9867807/Revisionist_Revolution_in_Vygotsky_Studies Revisionist Revolution in Vygotsky Studies]. Routledge. {{ISBN|978-1-13-888730-5}} * Yasnitsky, A., van der Veer, R., & Ferrari, M. (Ur.) (2014). [https://www.academia.edu/8210021/The_Cambridge_Handbook_of_Cultural_Historical_Psychology The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology]. Cambridge: Cambridge University Press * Yasnitsky, A. (2011). [http://individual.utoronto.ca/yasnitsky/texts/Yasnitsky%20(2011).%20Vygotsky%20Circle.pdf Vygotsky Circle as a Personal Network of Scholars: Restoring Connections Between People and Ideas]. Integrative Psychological and Behavioral Science. {{doi|10.1007/s12124-011-9168-5}} * Kozulin, A. (1990). [https://archive.org/details/vygotskyspsychol0000kozu Vygotsky's Psychology: A Biography of Ideas]. Cambridge, Mass.: Harvard University Press {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Edukacijska psihologija]] [[Kategorija:Psihološki pravci]] [[Kategorija:Psihološke teorije]] fmm9ch1ldxbzoft17faplv9b4lgqhbl Dora E. Angelaki 0 535081 3937909 3907147 2026-10-29T16:22:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937909 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Dora E. Angelaki | izvorno_ime = {{jez-el|Ντόρα Αγγελάκη}} | slika = | opis_slike = | mjesto_rođenja = [[Kreta]], [[Grčka]] | narodnost = [[Grci|Grkinja]] | polje = [[neuroznanost]], [[biomedicinsko inženjerstvo]], [[kognitivna nauka]], [[računarska neuroznanost]] | radna_institucija = [[New York University|Univerzitet New York]]; [[Baylor College of Medicine|Medicinski koledž Baylor]]; [[Rice University|Univerzitet Rice]]; [[Washington University in St. Louis|Univerzitet Washington u St. Louisu]]; [[University of Mississippi|Univerzitet Mississippija]] | alma_mater = [[National Technical University of Athens|Nacionalni tehnički univerzitet u Atini]]; [[University of Minnesota|Univerzitet Minnesote]] | doktorska_teza = ''Spatio-temporal convergence in the otolith vestibular system'' (1991) | poznata_po = istraživanjima [[vestibularni sistem|vestibularnog sistema]], [[multisenzorna integracija|multisenzorne integracije]], [[prostorna orijentacija|prostorne orijentacije]] i [[navigacija|navigacije]] | nagrade = Pradel Research Award; Presidential Early Career Award for Scientists and Engineers; Hallpike-Nylen Medal; članica [[National Academy of Sciences|Nacionalne akademije nauka SAD-a]]; članica [[American Academy of Arts and Sciences|Američke akademije umjetnosti i nauka]] | supružnik = J. David Dickman }} '''Dora E. Angelaki''' ({{jez-el|Ντόρα Αγγελάκη}}) [[Grci|grčka]] je [[Neuronauka|neuronaučnica]] i profesorica [[neuronska nauka|neuronske nauke]] te [[Mašinstvo|mašinskog]] i [[zrakoplovno inženjerstvo|zrakoplovnog inženjerstva]] na [[New York University|Univerzitetu New York]]. Bavi se [[vestibularni sistem|vestibularnim sistemom]], [[multisenzorna integracija|multisenzornom integracijom]], [[prostorna orijentacija|prostornom orijentacijom]], [[navigacija|navigacijom]] i [[donošenje odluka|donošenjem odluka]]. Njena istraživanja povezuju eksperimentalnu neurofiziologiju, [[kognitivna nauka|kognitivnu nauku]], [[Računarska neuronauka|računarsku neuronauku]] i biomedicinsko inženjerstvo.<ref name="NYU">{{cite web |title=Dora Angelaki |url=https://as.nyu.edu/faculty/dora-angelaki.html |website=New York University Arts & Science |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tandon">{{cite web |title=Dora Angelaki |url=https://engineering.nyu.edu/faculty/dora-angelaki |website=NYU Tandon School of Engineering |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Obrazovanje == Odrasla je na [[Kreta|Kreti]]. Studirala je [[elektrotehnika|elektrotehniku]] na [[National Technical University of Athens|Nacionalnom tehničkom univerzitetu u Atini]], a potom nastavila postdiplomsko obrazovanje na [[University of Minnesota|Univerzitetu Minnesote]]. Doktorirala je 1991. iz [[biomedicinsko inženjerstvo|biomedicinskog inženjerstva]] disertacijom ''Spatio-temporal convergence in the otolith vestibular system'' ("Prostorno-vremenska konvergencija u otolitnom vestibularnom sistemu").<ref name="NAS">{{cite web |title=Dora E. Angelaki |url=https://www.nasonline.org/directory-entry/dora-e-angelaki-tthofj/ |website=National Academy of Sciences |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon doktorata bila je postdoktorska istraživačica na University of Texas Medical Branch, a zatim na Univerzitetu u Zürichu, gdje je radila s Volkerom Hennom i Bernhardom Hessom. U tom periodu istraživala je otolitne aferente, odnosno nervne signale koji prenose informacije o linearnom ubrzanju i položaju glave u odnosu na gravitaciju.<ref name="WUSTL">{{cite web |last=Flory |first=Julie Hail |title=Balancing act |url=https://source.wustl.edu/2004/12/balancing-act/ |website=The Source, Washington University in St. Louis |date=2. 12. 2004 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Karijera == Akademsku karijeru započela je 1993. kao docentica na University of Mississippi. Godine 1999. prešla je na [[Washington University in St. Louis]], gdje je radila u medicinskoj školi i razvila istraživački program o nervnim mehanizmima ravnoteže, orijentacije i kretanja.<ref name="WUSTL"/> Godine 2011. imenovana je za profesoricu Wilhelmina Robertson i predsjedavajuću Odsjeka za neuroznanost na [[Baylor College of Medicine|Medicinskom koledžu Baylor]], uz povezanu poziciju na [[Rice University|Univerzitetu Rice]].<ref name="NAS"/> Kasnije je prešla na Univerzitet New York, gdje djeluje u Centru za neuronsku nauku i Tandon School of Engineering. Prema profilu NYU Tandon, njeni istraživački interesi obuhvataju sklopove i modele navigacije te multisenzorne integracije.<ref name="Tandon"/> Kao istraživačica povezana je i sa Simons Foundation Autism Research Initiative, gdje se njen rad odnosi na računske i neurobiološke modele senzorne obrade.<ref name="SFARI">{{cite web |title=Dora Angelaki |url=https://www.sfari.org/people/dora-angelaki/ |website=Simons Foundation Autism Research Initiative |access-date=31. 5. 2026 |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20260408062019/https://www.sfari.org/people/dora-angelaki/ |archive-date=8. 4. 2026 |url-status=dead}}</ref> == Istraživanja == Poznata je po istraživanjima načina na koji mozak određuje položaj tijela i kretanje u prostoru. U njenim radovima vestibularni signali ne posmatraju se izolirano, nego kao dio šireg sistema u kojem se informacije iz vida, pokreta očiju i unutrašnjeg uha spajaju radi percepcije, kontrole pokreta i prostorne navigacije.<ref name="PNASMember">{{cite web |title=PNAS Member Editor Details: Angelaki, Dora E. |url=https://nrc88.nas.edu/pnas_search/memberDetails.aspx?ctID=20033175 |website=Proceedings of the National Academy of Sciences |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ARN">{{cite journal |last1=Angelaki |first1=Dora E. |last2=Cullen |first2=Kathleen E. |title=Vestibular System: The Many Facets of a Multimodal Sense |journal=Annual Review of Neuroscience |date=2008 |volume=31 |pages=125–150 |doi=10.1146/annurev.neuro.31.060407.125555 |pmid=18338968 |language=en}}</ref> U radu iz 2004. objavljenom u časopisu ''Nature'' istraživala je kako neuroni stvaraju unutrašnje modele fizičkih zakona kretanja. Takvi modeli omogućavaju mozgu da razlikuje nagib glave od translacijskog kretanja, iako oba stanja mogu proizvesti slične signale u otolitnim organima.<ref name="Nature2004">{{cite journal |last1=Angelaki |first1=Dora E. |last2=Shaikh |first2=Aasef G. |last3=Green |first3=Andrea M. |last4=Dickman |first4=J. David |title=Neurons compute internal models of the physical laws of motion |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2004-07-29_430_6999/page/560 |journal=Nature |date=2004 |volume=430 |pages=560–564 |doi=10.1038/nature02754 |language=en}}</ref> Dio njenog rada odnosi se i na [[autizam|poremećaj iz autističnog spektra]].<ref name="PNASAutism">{{cite journal |last1=Rosenberg |first1=Ari |last2=Patterson |first2=Jaclyn Sky |last3=Angelaki |first3=Dora E. |title=A computational perspective on autism |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=2015 |volume=112 |issue=30 |pages=9158–9165 |doi=10.1073/pnas.1510583112 |pmid=26170299 |language=en}}</ref> == Odabrani radovi == * Angelaki, Dora E.; Cullen, Kathleen E. "Vestibular System: The Many Facets of a Multimodal Sense". ''Annual Review of Neuroscience''. 2008.<ref name="ARN"/> * Angelaki, Dora E.; Shaikh, Aasef G.; Green, Andrea M.; Dickman, J. David. "Neurons compute internal models of the physical laws of motion". ''Nature''. 2004.<ref name="Nature2004"/> * Rosenberg, Ari; Patterson, Jaclyn Sky; Angelaki, Dora E. "A computational perspective on autism". ''Proceedings of the National Academy of Sciences''. 2015.<ref name="PNASAutism"/> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Google Scholar ID|u5KcrAwAAAAJ}} * {{ORCID|0000-0002-9650-8962}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Angelaki, Dora E.}} [[Kategorija:Biografije, Kreta]] [[Kategorija:Grčki inženjeri]] [[Kategorija:Američki naučnici]] [[Kategorija:Grčki neuronaučnici]] [[Kategorija:Američki neuronaučnici]] ikammhzmbx8hpq6tnddb841ufoxjhhx Sibela Zvizdić 0 535385 3937902 3937415 2026-10-29T15:45:25Z Bosancica by MK 173186 3937902 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sibela Zvizdić | slika = | slika_širina = 250px | naslov = Bosanskohercegovačka psihologinja i univerzitetska profesorica | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | državljanstvo = Bosanskohercegovačko | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Školska psihologija]] * [[Edukacijska psihologija]] * [[Zdravstvena psihologija]] * [[Klinička psihologija]] }} | radna_institucija = [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]]) | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]]) * [[Univerzitet u Zagrebu]] (Filozofski fakultet) }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Edukacijska psihologija|Psihologija obrazovanja]] * Motivacijsko-socijalni procesi u školi * Mentalno zdravlje djece i mladih * Psihologija u zajednici * Rezilijencija u djetinjstvu i adolescenciji * Psihologija obrazovanja učenika s teškoćama }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = Redovna profesorica Odsjeka za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]. Na Filozofskom fakultetu zaposlena od 1996. }} '''Sibela Zvizdić''' (Sarajevo, Bosna i Hercegovina) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[Psihologija|psihologinja]], univerzitetska profesorica i istraživačica iz oblasti [[Školska psihologija|školske psihologije]], [[Edukacijska psihologija|psihologije obrazovanja]], [[Zdravstvena psihologija|zdravstvene]] i [[Klinička psihologija|kliničke psihologije]]. Redovna je profesorica na Odsjeku za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="FFUNSA_Odsjeci">{{cite web |title=Odsjek za psihologiju |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-46-38 |access-date=19. 6. 2026 |website=ff.unsa.ba |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |language=bs |archive-date=19. 6. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260619040827/https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-46-38 |url-status=dead }}</ref> == Obrazovanje == Sibela Zvizdić završila je studij psihologije na Odsjeku za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]] 1996. Magistarski studij iz psihologije završila je završila je 1999. na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitet u Zagrebu]]. Godine 2001. stekla je zvanje specijaliste traumatske psihologije kroz program realizovan u saradnji [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] i Ludwig-Maximilians-Universitäta u [[München|Minhen]]u. Doktorat iz psihologije odbranila je 2004. na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="ECRIS_Zvizdic">{{cite web |title=dr. Sibela Zvizdić (istraživač) |url=https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/bs/researcher/1496 |access-date=19. 6. 2026 |website=E-CRIS.BH |publisher=Informacijski sistem o istraživačkoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini |language=bs}} {{Mrtav link}}</ref><ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021">{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremu prijedloga za izbor nastavnika u zvanje redovni profesor (dr. Sibela Zvizdić) |url=https://ff.unsa.ba/IzvjestajiKomisijaIzbori/20-21/juli/Izvjestaj-Komisije-za-izbor-u-zvanje-REDOVNI-PROF-PSI.pdf |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |date=juli 2021 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs |archive-date=19. 6. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260619103108/https://ff.unsa.ba/IzvjestajiKomisijaIzbori/20-21/juli/Izvjestaj-Komisije-za-izbor-u-zvanje-REDOVNI-PROF-PSI.pdf |url-status=dead }}</ref> == Akademska karijera == Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]] zaposlena je od 1996.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> Tokom akademske karijere napredovala je kroz sva nastavna i naučna zvanja, od asistenta do redovnog profesora. U zvanje [[docent]]ice izabrana je 2004, a u zvanje vanredne profesorice 2015. za naučne oblasti školska psihologija i psihologija obrazovanja te zdravstvena i klinička psihologija. 2021. je izabrana u zvanje redovne profesorice na istim oblastima.<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Na Odsjeku za psihologiju izvodi nastavu na dodiplomskim, master i doktorskim studijima. Predmeti koje predaje uključuju: * Uvod u psihologiju obrazovanja, * Edukacijska psihologija: motivacijsko-socijalni procesi, * Psihologija obrazovanja: motivacijsko-socijalni procesi, * Mentalno zdravlje, * Psihologija u zajednici, * Psihologija obrazovanja I, * Rezilijencija: teorija, istraživanja i praksa, * Psihologija obrazovanja učenika s teškoćama u školi.<ref name="FFUNSA_Odsjeci" /><ref name="FFUNSA_Izvjestaj_2023">{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremu prijedloga za izbor u akademsko zvanje vanredni profesor na Odsjeku za psihologiju |date=august 2023 |url=https://www.ff.unsa.ba/IzvjestajiKomisijaIzbori/22-23/august/Izvjestaj-Komisije-za-izbor-u-zvanje-VANREDNI-PROFESOR-na-Odsjeku-za-psihologiju.pdf |access-date=19. 6. 2026 |website=ff.unsa.ba |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |language=bs }}{{Mrtav link}}</ref> Od 2013. izvodi nastavu na doktorskom studiju psihologije Univerziteta u Sarajevu na predmetima "Motivacija za učenje: teorija, istraživanja i praksa" i "Motivacija u obrazovanju: teorija, istraživanja i praksa".<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> U periodu od 2004. do 2010. bila je voditeljica modula "Odabrane teme iz edukacijske psihologije" na postdiplomskom magistarskom studiju Savremenih islamskih studija [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu]]. Od 2005. do 2010. izvodila je nastavu iz predmeta "[[Razvojna psihologija]]" na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu]]. U akademskoj 2004/2005. bila je angažovana na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]] kao predavač na predmetu "[[Socijalna psihologija]]".<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Tokom 2000. i 2001. radila je kao viša asistentica na grupi psiholoških predmeta na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu.<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Također učestvuje u radu komisija za izbor nastavnika i saradnika u akademska zvanja te u razvoju studijskih programa iz oblasti psihologije.<ref name="FFUNSA_Izvjestaj_2023" /> == Naučni i stručni rad == Naučni interes Sibele Zvizdić obuhvata:<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> * motivacijske i socijalne procese u školi,<ref name="Dautbegovic_Zvizdic_Markovic_2017">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |last3=Marković Pavlović |first3=Mirna |title=Povezanost doživljaja opterećenja u školi sa psihosocijalnim faktorima kod mlađih adolescents |date=2017 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=4 |pages=43–61 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=516437 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju učenja i poučavanja,<ref name="Zvizdic_Misetic_Hasanbegovic_2020">{{cite conference |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Mišetić |first2=Katarina |last3=Hasanbegović-Anić |first3=Enedina |title=Prokrastinacija i traćenje vremena kod studenata |conference=Naučno-stručni skup Sarajevski dani psihologije |book-title=Zbornik radova |date=2020 |pages=43–61 |issn=2490-2306 |url=https://www.drustvo-vkt.org/e_files/content/V_medijih/ZR-Sarajevski-dani-psihologije-6.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dragunic_Zvizdic_2017">{{cite journal |last1=Dragunić |first1=Edna |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Osjećaj nastavničke samoefikasnosti i autokratski stil rukovođenja razredom |date=2017 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=4 |pages=24–41 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=516431 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2017_Prilagodba">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Značaj socijalne i emocionalne prilagodbe studenata u obrazovnom kontekstu |date=2017 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu |volume=20 |issue=1 |pages=113–127 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=680294 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju obrazovanja učenika s teškoćama, * mentalno zdravlje djece i mladih,<ref name="ZvizdicMeco_Ljubotina_2009">{{cite conference |last1=Zvizdić-Meco |first1=Sibela |last2=Ljubotina |first2=Damir |title=Posljedica traumatskog gubitka oca kao oblik ratne traume kod mlađih adolescenata |conference=1. Kongres psihologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem |book-title=Zbornik radova |date=2009 |pages= |publisher=Društvo psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine; Društvo psihologa Republike Srpske |location=Sarajevo |url=https://dprs.rs.ba/wp-content/uploads/2020/12/Zbornik_radova_I_Kongresa_psihologa_BiH.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2013">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Percipirana socijalna podrška, učenikovo samopoštovanje i opterećenje u školi kao determinante depresivnih reakcija mlađih adolescenata |date=2013 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=3 |pages=49–64 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=92297 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Zvizdic_2003_Bujas">{{cite conference |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Posttraumatska prilagodba mlađih adolescenata čiji su očevi poginuli tokom rata |conference=XVI. Dani Ramira Bujasa |book-title=Sažeci priopćenja / Abstracts |date=2003 |publisher=Hrvatsko psihološko društvo ; Naklada Slap |location=Zagreb |url=https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/5611/1/XVI.%20DANI%20RAMIRA%20BUJASA.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju u zajednici,<ref name="Omersoftic_Zvizdic_2019">{{cite journal |last1=Omersoftić |first1=Elma |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Determinante izloženosti mlađih adolescenata nasilju u zajednici u vidu direktne žrtve nasilja |date=2019 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu |volume=22 |issue=1 |pages=229–252 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=805946 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * prevencijske programe,<ref name="Zvizdic_Dautbegovic_2014">{{cite journal |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Dautbegović |first2=Amela |title=Prevencija profesionalnog sagorijevanja nastavnika u visokom obrazovanju |date=2014 |journal=Obrazovanje odraslih |volume=14 |issue=2 |pages=37–56 |url=https://ccu.bkc.ba/wp-content/uploads/2021/12/Sibela-Zvizdic-Amela-Dautbegovic.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * školsku psihologiju,<ref name="Zvizdic_Dautbegovic_2020">{{cite journal |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Dautbegović |first2=Amela |title=Preopterećenost učenika školskim obavezama |date=2020 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo) |issue=23 |pages=105–123 |issn=2303-6990 |doi=10.46352/23036990.2020.105 |url=https://ff.unsa.ba/subds/ejournals/index.php/radovi/article/download/121/68/552 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs |archive-date=12. 2. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260212150003/https://ff.unsa.ba/subds/ejournals/index.php/radovi/article/download/121/68/552 |url-status=dead }}</ref> * rezilijenciju u djetinjstvu i adolescenciji.<ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2018">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Osobno-emocionalna prilagodba studenata - uloga nekih psihosocijalnih faktora |date=2018 |journal=DHS - Društvene i humanističke studije: časopis Filozofskog fakulteta u Tuzli |volume=3 |issue=6 |pages=321–342 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=716013 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Odabrana djela == Autorica je i koautorica brojnih naučnih i stručnih publikacija iz oblasti psihologije. Prema podacima sistema COBISS, objavila je više naučnih monografija, izvornih i preglednih naučnih radova, stručnih članaka te radova prezentiranih na domaćim i međunarodnim naučnim skupovima.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> Njena bibliografija uključuje: * 14 izvornih naučnih članaka, * 2 pregledna naučna članka, * 2 stručna članka, * 16 objavljenih naučnih izlaganja na konferencijama, * 5 naučnih monografija, * više uredničkih i mentorski vođenih naučnoistraživačkih radova.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> === Knjige === * ''Socijalna podrška i rezilijencija kod djece i adolescenata'' (2015),<ref name="Zvizdic_2015_Knjiga">{{cite book |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Socijalna podrška i rezilijencija kod djece i adolescenata |editor-last=Fočo |editor-first=Salih |date=2015 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |isbn=978-9958-625-54-1 |url=https://ebooks.ff.unsa.ba/index.php/ebooks_ffunsa/catalog/view/25/24/99 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Prokrastinacija u svakodnevnom životu i akademskom kontekstu'' (2021),<ref name="Zvizdic_2021_Prokrastinacija">{{cite book |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Prokrastinacija u svakodnevnom životu i akademskom kontekstu |date=2021 |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |isbn=978-9958-27-607-1 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/44110598 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Poremećaji ponašanja: specifična obilježja, tretman i prevencija'' (2021).<ref name="Hasanbegovic_Anic_Zvizdic_2021">{{cite book |last1=Hasanbegović-Anić |first1=Enedina |last2=Zvizdić |first2=Sibela |title=Poremećaji ponašanja: specifična obilježja, tretman i prevencija |date=2021 |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |isbn=978-9958-27-603-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Poreme%C4%87aji_pona%C5%A1anja.html?id=YkvpzgEACAAJ |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Područja djelovanja == Sibela Zvizdić prepoznata je po doprinosu razvoju [[Školska psihologija|školske]] i [[Edukacijska psihologija|obrazovne psihologije]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], posebno u oblastima mentalnog zdravlja djece i mladih, rezilijencije, [[Inkluzija (obrazovanje)|inkluzivnog obrazovanja]] i preventivnih programa u zajednici.<ref name="FFUNSA_Odsjeci" /><ref name="ECRIS_Zvizdic" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20260619023802/https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/en/researcher/1496 CRIS BiH – profil istraživača: Sibela Zvizdić] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zvizdić, Sibela}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Školski psiholozi]] [[Kategorija:Edukacijski psiholozi]] [[Kategorija:Zdravstveni psiholozi]] lywl2dk59ufzzwltunxwesbrcd1d99i Kategorija:Školska psihologija 14 535465 3937903 3899562 2026-10-29T15:46:01Z Bosancica by MK 173186 3937903 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Klinička psihologija|Školska]] [[Kategorija:Edukacijska psihologija|Školska]] [[Kategorija:Primijenjena psihologija|Školska]] bb9jht8lfvf1efx7t5nag8pg0fd835c Kategorija:Dječija psihologija 14 535475 3937893 3899613 2026-10-29T15:35:24Z Bosancica by MK 173186 3937893 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Edukacijska psihologija|Dječija]] [[Kategorija:Primijenjena psihologija|Dječija]] [[Kategorija:Razvojna psihologija|Dječija]] pbb951tup9etbb8p1wrswkp2t6x9br2 Boris Babkin 0 535646 3937855 3914666 2026-10-29T12:42:30Z Panasko 146730 [[Kategorija:Alumni Vojnomedicinske akademije S. M. Kirov]] uklonjena; [[Kategorija:Bivši studenti Vojnomedicinske akademije S. M. Kirov]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937855 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Boris Petrovič Babkin | slika = Boris Babkin.jpg | slika_širina = 240px | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1877|1|17}} | mjesto_rođenja = | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1950|5|3|1877|1|17}} | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britansko]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Fiziologija]] | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Odesi]] * [[Univerzitet Dalhousie]] * [[Univerzitet McGill]] }} | alma_mater = [[Vojnomedicinska akademija S. M. Kirov|Vojnomedicinska akademija]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = [[Primitivni refleksi#Babkinov refleks|Babkinov refleks]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Kraljevsko društvo|Član Kraljevskog društva]] (FRS)<ref name="Daly_Komarov_Young_1952">{{cite journal |last1=Daly |first1=Ivan De Burgh |last2=Komarov |first2=S. A. |last3=Young |first3=E. G. |date=1952 |title=Boris Petrovitch Babkin 1877-1950 |journal=Obituary Notices of Fellows of the Royal Society |volume=8 |issue=21 |pages=12–23 |doi=10.1098/rsbm.1952.0002 |url=https://royalsocietypublishing.org/rsbm/article-pdf/8/21/12/181730/rsbm.1952.0002.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> | religija = | fusnote = }} '''Boris Petrovič Babkin''' bio je [[Rusija|ruski]] [[fiziologija|fiziolog]] koji je tokom svoje karijere radio u [[Rusija|Rusiji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Kanada|Kanadi]].<ref name="Daly_Komarov_Young_1952" /><ref name="CMAJ_Babkin_1929">{{cite journal |author=Canadian Medical Association Journal |date=1929 |title=Professor Boris Babkin |journal=Canadian Medical Association Journal |volume=20 |issue=1 |pages=55 |pmid=20317176 |pmc=1710358 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC1710358/ |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Beck_2006">{{cite journal |last=Beck |first=Ivan T. |date=2006 |title=The life, achievements and legacy of a great Canadian investigator: Professor Boris Petrovich Babkin (1877–1950) |journal=Canadian Journal of Gastroenterology |volume=20 |issue=9 |pages=579–588 |doi=10.1155/2006/745853 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2659943/ |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Karijera == Babkin je diplomirao na [[Vojnomedicinska akademija S. M. Kirov|Vojnomedicinskoj akademiji]] u [[Sankt Peterburg]]u, gdje je 1904. stekao zvanje doktora medicine. Radio je kao profesor na Poljoprivrednom institutu Novo-Aleksandrija i na [[Univerzitet u Odesi|Univerzitetu u Odesi]],<ref name="CMAJ_Babkin_1929" /> nakon čega je 1922. uhapšen i protjeran iz Rusije zbog javne kritike [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]].<ref name="Beck_2006" /> Nakon protjerivanja, proveo je dvije godine u Engleskoj, radeći na [[Univerzitetski koledž u Londonu|Univerzitetskom koledžu u Londonu]] (UCL) pod mentorstvom [[Ernest Starling|Ernesta Starlinga]].<ref name="Beck_2006" /> Potom odlazi u Kanadu, gdje se pridružuje [[Univerzitet Dalhousie|Univerzitetu Dalhousie]] u Novoj Škotskoj kao profesor fiziologije.<ref name="CMAJ_Babkin_1929" /> Godine 1928. Babkin prelazi na [[Univerzitet McGill]] u Montrealu na poziv [[John Tait (fiziolog)|Johna Taita]], dobivši status istraživačkog profesora,<ref name="McGill_PhysiologyHistory_2026">{{cite web |author=Department of Physiology |date=2026 |title=History of the Department 1821-1949 |website=McGill University |publisher=Department of Physiology |url=https://www.mcgill.ca/physiology/about-us/history-department-1821-1949 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> gdje ostaje do kraja radnog vijeka. Vodio je Katedru za fiziologiju od 1940. do 1941. godine nakon Taitovog odlaska u penziju. I nakon vlastitog penzionisanja nastavio je naučni rad jer ga je [[Wilder Penfield]] pozvao da preuzme funkciju naučnog saradnika u oblasti [[neurohirurgija|neurohirurgije]], što je obavljao sve do svoje smrti 1950.<ref name="Beck_2006" /> Za člana [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] izabran je 1950.<ref name="Daly_Komarov_Young_1952" /> zbog njegovog rada na probavnim žlijezdama, uslovnim refleksima i kortikalnoj reprezentaciji autonomno inerviranih organa. Dokazao je da se: a) tri pankreasna enzima luče paralelno, b) simpatička i parasimpatička vlakna inerviraju različite ćelije u pljuvačnim žlijezdama i c) histamin isključivo stimuliše parijetalne ćelije želuca. Njegova istraživanja ne samo da su opovrgla Heidenhainovu teoriju o 'sekretornim' i 'trofičkim' živcima, već su dovela i do koncepta prema kojem različiti živci i hormoni aktiviraju elemente probavnih žlijezda. Autor je djela ''Die aussere Sekretion der Verdauungsdrusen''<ref name="Babkin_1928">{{cite book |last=Babkin |first=Boris |date=1928 |title=Die äußere Sekretion der Verdauungsdrüsen |edition=2 |location=Berlin |publisher=Verlag von Julius Springer |url=https://www.google.ba/books/edition/Die_%C3%84ussere_Sekretion_der_Verdauungsdr/5IGeBwAAQBAJ?hl=en&gbpv=1&dq=Die+%C3%A4u%C3%9Fere+Sekretion+der+Verdauungsdr%C3%BCsen&pg=PA886&printsec=frontcover |access-date=2. 7. 2026 |language=de}}</ref> i ''Secretory Mechanism of the Digestive Glands''.<ref name="Babkin_1950">{{cite book |last=Babkin |first=Boris Petrovich |date=1950 |title=Secretory Mechanism of the Digestive Glands |edition=2 |publisher=P. B. Hoeber |isbn=978-0-598-52448-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Secretory_Mechanism_of_the_Digestive_Gla.html?id=cK_RAAAAMAAJ&redir_esc=y |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> Njegova lična arhiva čuva se u biblioteci Univerziteta McGill, u zbirkama [[Oslerova biblioteka za historiju medicine|Oslerove biblioteke za historiju medicine]] i Arhivu Univerziteta McGill.<ref name="McGill_BabkinP099_2026">{{cite web |author=McGill University Library |date=2026 |title=Fonds P099 - Boris Babkin Fonds |website=McGill University Archival Collections |publisher=McGill University Library |url=https://archivalcollections.library.mcgill.ca/index.php/boris-babkin-fonds |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="McGill_BabkinFonds_2026">{{cite web |author=McGill University Library |date=2026 |title=Fonds MG1071 - Boris Petrovich Babkin Fonds |website=McGill University Archival Collections |publisher=McGill University Library |url=https://archivalcollections.library.mcgill.ca/index.php/boris-petrovich-babkin-fonds |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Priznanja i počasti == * 1904: Doktor medicine, Carska vojnomedicinska akademija * 1924: [[Počasni doktorat|Počasni]] doktor nauka (D.Sc), Univerzitetski koledž u Londonu * 1943: Počasni doktor književnosti (D.Litt), Univerzitet Dalhousie * 1949: Friedenwaldova medalja, [[Američko gastroenterološko udruženje]] * 1950: Član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] (FRS)<ref name="Daly_Komarov_Young_1952" /> == Reference == {{Commons category|Boris Babkin}} {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Babkin, Boris}} [[Kategorija:Rođeni 1877.]] [[Kategorija:Umrli 1950.]] [[Kategorija:Fiziolozi iz Ruskog Carstva]] [[Kategorija:Sovjetski fiziolozi]] [[Kategorija:Ruski emigranti u Kanadi]] [[Kategorija:Kanađani ruskog porijekla]] [[Kategorija:Sovjetski emigranti u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Ruski naučnici iz 20. vijeka]] [[Kategorija:Bivši studenti Vojnomedicinske akademije S. M. Kirov]] [[Kategorija:Britanski članovi Kraljevskog društva]] t8yrrnbgwjmcyyh379mfencoe6w0axr Endel Tulving 0 535824 3937848 3924650 2026-10-29T12:40:28Z Panasko 146730 ± 2 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937848 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Endel Tulving | slika = Endel Tulving.jpg | slika_širina = | naslov = Endel Tulving | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1927|5|26}} | mjesto_rođenja = [[Petseri]], [[Estonija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|9|11|1927|5|26}} | mjesto_smrti = [[Mississauga]], [[Ontario]], [[Kanada]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Estonija]], [[Kanada]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] ([[eksperimentalna psihologija]], kognitivna neuronauka) | radna_institucija = [[Univerzitet u Torontu]], [[Univerzitet Yale]], Rotman istraživački institut ([[Zdravstvene nauke Baycrest]]) | alma_mater = [[Univerzitet u Torontu]], [[Univerzitet Harvard]] | doktorski_mentor = [[Stanley Smith Stevens]] | doktorski_studenti = {{Plainlist| * [[Stephan Hamann]] * [[Daniel Schacter]] * [[Lola Cuddy]] }} | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Epizodičko pamćenje]] * [[Semantičko pamćenje]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * Član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva Kanade]] * [[Orden Kanade|Oficir Ordena Kanade]] (2006) }} | religija = | fusnote = Supruga: Ruth Mikkelsaar (u braku od 1950. do njene smrti 2012)<br />Djeca: 2 kćerke (Elo Ann i Linda) }} '''Endel Tulving''' bio je [[kanada|kanadski]] [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalni psiholog]] i [[Kognitivna nauka|kognitivni neuronaučnik]] [[estonija|estonskog]] porijekla. Smatra se jednim od najznačajnijih istraživača u oblasti ljudskog [[Pamćenje|pamćenja]]. Najpoznatiji je po razlikovanju između [[Semantičko pamćenje|semantičkog]] i [[Epizodičko pamćenje|epizodičkog pamćenja]], čime je dao važan doprinos razvoju kognitivne psihologije i kognitivne neuronauke. Veći dio akademske karijere proveo je na [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]], a od 1992. djelovao je u Istraživačkom institutu Rotman pri organizaciji [[Zdravstvene nauke Baycrest]], gdje je bio prvi nosilac Katedre za kognitivnu neuronauku "Anne i Max Tanenbaum". Godine 2006. imenovan je za [[Orden Kanade|oficira Ordena Kanade]], jednog od najviših civilnih odlikovanja u toj zemlji. U istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'' rangiran je kao 36. najcitiraniji psiholog 20. vijeka.<ref name="Haggbloom2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=juni 2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |language=en}}</ref> == Biografija == Tulving je rođen 1927. u estonskom gradu [[Petseri]].<ref name="McGarva2012">{{cite encyclopedia |last=McGarva |first=David J. |date=2012 |title=Tulving, Endel |encyclopedia=Encyclopedia of the History of Psychological Theories |editor-last=Rieber |editor-first=Robert W. |chapter=Tulving, Endel |publisher=Springer |location=New York |pages=1140–1142 |doi=10.1007/978-1-4419-0463-8_377 |isbn=978-1-4419-0425-6 |chapter-url=https://link.springer.com/referenceworkentry/10.1007/978-1-4419-0463-8_377 |language=en}}</ref><ref name="CMHF_Tulving">{{cite web |title=Endel Tulving, PhD |url=https://www.cdnmedhall.ca/laureates/endeltulving |website=Canadian Medical Hall of Fame |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> Nakon što je sovjetska vojska 1944. ponovo uspostavila kontrolu nad Estonijom, sedamnaestogodišnji Tulving i njegov mlađi brat Hannes razdvojeni su od porodice i upućeni u Njemačku.<ref name="McGarva2012" /> Tamo je završio srednju školu, a potom radio kao nastavnik i prevodilac za Američku vojsku.<ref name="McGarva2012" /><ref name="Sheehy2004">{{cite book |last1=Sheehy |first1=Noel |last2=Forsythe |first2=Alexandra |date=2004 |title=Fifty Key Thinkers in Psychology |publisher=Routledge |location=Oxon |page=230 |url=https://archive.org/details/fiftykeythinkers00shee_0/page/230/mode/2up |isbn=978-0-415-16775-8 |url-access=registration |language=en}}</ref> Kratko je studirao medicinu na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] prije nego što je 1949. emigrirao u Kanadu.<ref name="McGarva2012" /><ref name="Sheehy2004" /> Godine 1950. oženio jee Ruth Mikkelsaar, Estonku iz [[Tartu]]a koju je upoznao u izbjegličkom kampu u Njemačkoj.<ref name="McGarva2012" /><ref name="Sheehy2004" /> U braku su ostali do njene smrti 2012.<ref name="Risen2023">{{cite news |last=Risen |first=Clay |date=27. septembar 2023 |title=Endel Tulving, Whose Work on Memory Reshaped Psychology, Dies at 96 |url=https://www.nytimes.com/2023/09/27/science/endel-tulving-dead.html |work=The New York Times |access-date=8. 7. 2026 |url-access=limited |language=en}}</ref> Imali su dvije kćerke, Elo Ann i Lindu.<ref name="Sheehy2004" /> Na Univerzitetu u Torontu diplomirao je 1953, magistrirao 1954, a doktorat iz eksperimentalne psihologije stekao je 1956. na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] pod mentorstvom [[Stanley Smith Stevens|Stanleya Smitha Stevensa]].<ref name="McGarva2012" /><ref name="Gairdner_Tulving">{{cite web |title=Endel Tulving - Gairdner Foundation |url=https://www.gairdner.org/winner/endel-tulving |website=Gairdner Foundation |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> Njegova doktorska disertacija bavila se okulomotornim prilagođavanjem i oštrinom vida.<ref name="McGarva2012" /> Nakon sticanja doktorata, 1956. zaposlio se kao predavač na Univerzitetu u Torontu, gdje je proveo najveći dio svoje akademske karijere.<ref name="McGarva2012" /> Između 1970. i 1974. bio je profesor psihologije na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]], nakon čega se vratio na Univerzitet u Torontu. Od 1974. do 1980. obavljao je dužnost šefa Odsjeka za psihologiju, dok je zvanje redovnog profesora stekao 1985.<ref name="Gairdner_Tulving" /> Godine 1992. povukao se s redovne profesorske dužnosti na Univerzitetu u Torontu i nastavio naučni rad u Istraživačkom institutu Rotman.<ref name="Risen2023" /> Na toj dužnosti ostao je do penzionisanja 2010. Do 2019. imao je zvanje profesora emeritusa na Univerzitetu u Torontu i gostujućeg profesora psihologije na [[Univerzitet Washington u St. Louisu|Univerzitetu Washington u St. Louisu]].<ref name="UofT_Tulving">{{cite web |title=Endel Tulving - Department of Psychology |url=https://www.psych.utoronto.ca/people/directories/all-faculty/endel-tulving |archive-url=https://web.archive.org/web/20191224221504/https://www.psych.utoronto.ca/people/directories/all-faculty/endel-tulving |archive-date=24. decembar 2019 |website=University of Toronto |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> Tulving je preminuo 11. septembra 2023. u 96. godini u domu za starije osobe u [[Mississauga|Mississaugi]], u kanadskoj pokrajini Ontario, od komplikacija izazvanih moždanim udarom.<ref name="Risen2023" /><ref name="Novaator2023">{{cite news |author=ERR Novaator |date=2023 |title=Suri mäluteaduse korüfee Endel Tulving |url=https://novaator.err.ee/1609098653/suri-maluteaduse-korufee-endel-tulving |work=ERR Novaator |access-date=8. 7. 2026 |language=et}}</ref> == Naučni rad == Tulving je objavio više od 300 naučnih radova i poglavlja u knjigama te se ubraja među najcitiranije autore u oblasti psihologije i kognitivne neuronauke, s h-indeksom od 124 prema podacima iz aprila 2024. Njegovi radovi objavljeni tokom 1970-ih privukli su posebnu pažnju jer su se podudarili s nastojanjima kognitivnih psihologa da teorije o pamćenju povežu s nalazima [[Neuronauka|neuronauke]] primjenom metoda [[Neurooslikavanje|neurooslikavanja]] mozga.<ref name="DKPsychology2012">{{cite book |editor-last1=Atkinson |editor-first1=Sam |editor-last2=Tomley |editor-first2=Sarah |editor-last3=Landau |editor-first3=Cecile |editor-last4=O'Hara |editor-first4=Scarlett |date=2012 |title=The Psychology Book |publisher=DK Publishing |location=New York |url=https://shortcutstv.com/text/psychology_explained.pdf |isbn=978-0-7566-8970-4 |access-date=8. 7. 2026 |language=en |archive-date=27. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260327231145/https://shortcutstv.com/text/psychology_explained.pdf |url-status=dead }}</ref> U tom periodu identifikovao je moždane regije aktivne tokom kodiranja i pronalaženja informacija, čime je pokazao važnu ulogu medijalnog [[Sljepoočni moždani režanj|temporalnog režanja]] i [[hipokampus]] u epizodičkom pamćenju. Pored toga, bavio se i drugim temama, među kojima su važnost subjektivne organizacije informacija u pamćenju,<ref name="Tulving1962">{{cite journal |last=Tulving |first=Endel |date=1962 |title=Subjective organization in free recall of "unrelated" words |journal=Psychological Review |volume=69 |issue=4 |pages=344–354 |doi=10.1037/h0043150 |pmid=13923056 |url=https://www.gairner.org/../https://www.alicekim.ca/PsycholRev62_62.pdf |access-date=8. 7. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref> model hemisferne specijalizacije za epizodičko pamćenje,<ref name="Tulving1994_HERA_Dopunjen">{{cite journal |last1=Tulving |first1=Endel |last2=Kapur |first2=Shitij |last3=Craik |first3=Fergus I. M. |last4=Moscovitch |first4=Morris |last5=Houle |first5=Sylvain |date=1994 |title=Hemispheric encoding/retrieval asymmetry in episodic memory: Positron emission tomography findings |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=91 |issue=6 |pages=2016–2020 |doi=10.1073/pnas.91.6.2016 |bibcode=1994PNAS...91.2016T |jstor=2364163 |pmc=43300 |pmid=8134342 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC43300/ |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> kao i otkriće Tulving-Wisemanove funkcije.<ref name="Tulving_Wiseman_1975">{{cite journal |last1=Tulving |first1=Endel |last2=Wiseman |first2=Sandor |date=1975 |title=Relation between recognition and recognition failure of recallable words |journal=Bulletin of the Psychonomic Society |volume=6 |issue=1 |pages=79–82 |doi=10.3758/BF03333153 |url=https://link.springer.com/article/10.3758/BF03333153 |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Epizodičko i semantičko pamćenje === Tulving je razlikovanje između [[Epizodičko pamćenje|epizodičkog]] i [[Semantičko pamćenje|semantičkog pamćenja]] prvi put predstavio u poglavlju knjige ''Organizacija pamćenja'' koja je objavljena 1972.<ref name="Tulving1972_Episodic_Semantic">{{cite book|last=Tulving |first=Endel |chapter=Episodic and semantic memory |title=Organization of Memory |editor1-last=Tulving |editor1-first=Endel |editor2-last=Donaldson |editor2-first=Wayne |publisher=Academic Press |location=New York |date=1972 |pages=381–402 |url=https://archive.org/details/organizationofme0000unse_j3u4/page/n5/mode/2up |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> Epizodičko pamćenje odnosi se na sposobnost svjesnog prisjećanja ličnih iskustava i događaja iz vlastitog života (npr. sjećanje na nedavno porodično putovanje u Disney World), dok semantičko pamćenje obuhvata opće znanje o svijetu, nezavisno od okolnosti u kojima je ono stečeno (npr. činjenica da se Disney World nalazi na Floridi). U to vrijeme, ovakav pristup značajno je odstupao od tadašnjih teorija ljudskog učenja i pamćenja, koje nisu pridavale važnost različitim vrstama subjektivnog iskustva ili moždanih sistema.<ref name="TulvingMadigan1970">{{cite journal |last1=Tulving |first1=Endel |last2=Madigan |first2=Stephen A. |date=1970 |title=Memory and Verbal Learning |journal=Annual Review of Psychology |volume=21 |issue=1 |pages=437–484 |doi=10.1146/annurev.ps.21.020170.002253 |url=https://alicekim.ca/AnnRev70.pdf |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Tulving ovu podjelu prvobitno zasnovao samo na teorijskim postavkama i psihološkim eksperimentima, nju su kasnije potvrdila i neurološka istraživanja. Proučavanjem pacijenata s oštećenjima mozga i upotrebom tehnika neurooslikavanja, Tulving i drugi istraživači dokazali su da ove dvije vrste pamćenja zaista koriste različite moždane sisteme. Tulving je ove koncepte detaljnije razradio u knjizi ''Elementi epizodičkog pamćenja'' iz 1983, koja je citirana više od 9.000 puta.<ref name="Tulving1983_Elements">{{cite book |last=Tulving |first=Endel |date=1983 |title=Elements of Episodic Memory |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/elementsofepisod0000tulv |access-date=8. 7. 2026 |isbn=978-0-19-852125-9 |language=en}}</ref> Prema njegovom tumačenju, sposobnost mentalnog putovanja kroz vrijeme, odnosno zamišljenog vraćanja u prošlost i projiciranja budućnosti, svojstvena je isključivo ljudima. Takvu sposobnost omogućava [[autonoetička svijest]], koju je smatrao osnovnom karakteristikom epizodičkog pamćenja.<ref name="Tulving1985_MemoryConsciousness">{{cite journal |last=Tulving |first=Endel |date=1985 |title=Memory and consciousness |journal=Canadian Psychologist |volume=25 |issue=1 |pages=1–12 |doi=10.1037/h0080017 |url=http://alicekim.ca/17.CanPsy85.pdf |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Princip specifičnosti kodiranja === Tulvingov princip "specifičnosti kodiranja" naglašava važnost znakova za dosjećanje pri pristupanju epizodičkim sjećanjima.<ref name="TulvingThomson1973">{{cite journal |last1=Tulving |first1=Endel |last2=Thomson |first2=Donald M. |date=1973 |title=Encoding specificity and retrieval processes in episodic memory |journal=Psychological Review |volume=80 |issue=5 |pages=352–373 |doi=10.1037/h0020071 |url=https://alicekim.ca/9.ESP73.pdf |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> Prema ovom principu, znakovi za dosjećanje najuspješnije potiču prisjećanje kada se podudaraju s informacijama koje su bile prisutne u trenutku kodiranja iskustva. Budući da se sadržaj traga pamćenja oblikuje tokom početnog kodiranja, znakovi koji su najsličniji tim prvobitno kodiranim informacijama omogućavaju najefikasnije dosjećanje. Proces u kojem znak za dosjećanje aktivira pohranjeno sjećanje Tulving je nazvao "sinergijska ekforija".<ref name="Tulving1982_Synergistic">{{cite journal |last=Tulving |first=Endel |date=1982 |title=Synergistic ecphory in recall and recognition |journal=Canadian Journal of Psychology |volume=36 |issue=2 |pages=130–147 |doi=10.1037/h0080641 |url=https://alicekim.ca/Tulving1982.pdf |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> Jedna od implikacija ovog principa jeste da zaboravljanje može biti posljedica nedostatka odgovarajućih znakova za dosjećanje, a ne nužno slabljenja traga pamćenja tokom vremena ili interferencije drugih sjećanja.<ref name="Tulving1974_CueDependent">{{cite journal |last=Tulving |first=Endel |date=1974 |title=Cue-Dependent Forgetting: When we forget something we once knew, it does not necessarily mean that the memory trace has been lost; it may only be inaccessible |journal=American Scientist |volume=62 |issue=1 |pages=74–82 |jstor=27844717 |url=https://www.jstor.org/stable/27844717 |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> Druga implikacija jeste da je u pamćenju pohranjeno više informacija nego što ih je u datom trenutku moguće prizvati, što je Tulving opisao razlikovanjem između dostupnosti i pristupačnosti informacija.<ref name="TulvingPearlstone1966">{{cite journal |last1=Tulving |first1=Endel |last2=Pearlstone |first2=Zena |date=1966 |title=Availability versus accessibility of information in memory for words |journal=Journal of Verbal Learning and Verbal Behavior |volume=5 |issue=4 |pages=381–391 |doi=10.1016/S0022-5371(66)80048-8 |url=https://www.rotman-baycrest.on.ca/files/publicationmodule/@random45f5724eba2f8/_16AvailabilityAccessibilityInformationMemoryWords76_19448340de45d29b.pdf |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Amnezija i svijest === Tulvingova istraživanja pokazala su da epizodičko pamćenje ima ključnu ulogu u autonoetičkoj svijesti, odnosno sposobnosti čovjeka da sebe doživljava kao kontinuirano biće kroz vrijeme. Do ovih zaključaka došao je proučavajući pacijenta [[Kent Cochrane|KC-ja]], od kojeg je nakon teške motociklističke nesreće došlo do amnezije uslijed oštećenja mozga. Iako je njegovo semantičko pamćenje ostalo uglavnom očuvano, KC je u potpunosti izgubio sposobnost epizodičkog pamćenja. Proučavanje ovog slučaja pokazalo je da je epizodičko pamćenje neophodno za svjesno prisjećanje vlastitih prošlih iskustava, ali i za zamišljanje i planiranje budućih događaja. Tulving je ovu sposobnost nazvao "autonoetičkom sviješću". Zbog njenog gubitka, KC se nije mogao prisjetiti nijednog događaja iz vlastite prošlosti niti zamisliti ili planirati vlastitu budućnost.<ref name="Rosenbaum2005_KC">{{cite journal |last1=Rosenbaum |first1=R. Shayna |last2=Köhler |first2=Stefan |last3=Schacter |first3=Daniel L. |last4=Moscovitch |first4=Morris |last5=Westmacott |first5=Robyn |last6=Black |first6=Sandra E. |last7=Gao |first7=Fuqiang |last8=Tulving |first8=Endel |date=2005 |title=The case of K.C.: Contributions of a memory-impaired person to memory theory |journal=Neuropsychologia |volume=43 |issue=7 |pages=989–1021 |doi=10.1016/j.neuropsychologia.2004.10.007 |pmid=15769487 |url=https://www.academia.edu/19816443/The_case_of_K_C_contributions_of_a_memory_impaired_person_to_memory_theory |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> Kako bi proučavao različita subjektivna iskustva prisjećanja, Tulving je razvio više kognitivnih metoda za njihovo mjerenje. Među njima je najpoznatija paradigma "sjećanje ili poznavanje", koja se danas široko primjenjuje u istraživanjima kognitivne psihologije i kognitivne neuronauke.<ref name="Tulving1985_MemoryConsciousness" /> === Implicitno pamćenje i primiranje === Tulving je jasno razlikovao eksplicitno (svjesno) pamćenje, kojem pripada epizodičko pamćenje, od implicitnog pamćenja, koje se ispoljava bez svjesnog prisjećanja i obuhvata pojave poput [[Primiranje (psihologija)|primiranja]]. Zajedno sa svojim studentom [[Daniel Schacter|Danielom Schacterom]] proveo je niz značajnih eksperimenata koji su doprinijeli razumijevanju implicitnog pamćenja.<ref name="TulvingSchacter1990">{{cite journal |last1=Tulving |first1=Endel |last2=Schacter |first2=Daniel |date=1990 |title=Priming and human memory systems |journal=Science |volume=247 |issue=4940 |pages=301–306 |doi=10.1126/science.2296719 |pmid=2296719 |jstor=2873625 |url=https://www.rotman-baycrest.on.ca/files/publicationmodule/@random45f5724eba2f8/Science90_247.pdf |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> Razlikovanje implicitnog i eksplicitnog pamćenja bilo je predmet čestih rasprava tokom 1980-ih i 1990-ih. Tulving i njegovi saradnici zastupali su stanovište da ovi različiti oblici pamćenja odražavaju djelovanje različitih sistema pamćenja<ref name="Tulving1985_HowMany">{{cite journal |last=Tulving |first=Endel |date=1985 |title=How many memory systems are there? |journal=American Psychologist |volume=40 |issue=4 |pages=385–398 |doi=10.1037/0003-066X.40.4.385 |url=https://psycnet.apa.org/record/2005-07323-023 |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, zastupnici teorije procesiranja, poput [[Henry L. Roediger III|Henryja Roedigera]], tvrdili su da razlike proizlaze iz različitih psiholoških procesa, a ne iz postojanja zasebnih sistema. Prema tom shvatanju, isti sistem pamćenja može podržavati različite oblike pamćenja, kognitivni procesi aktiviraju zavisno od zahtjeva konkretnog zadatka. Krajem 1990-ih godina, većina teorijskih pristupa počela je povezivati ova dva modela, usvajajući elemente iz oba gledišta.<ref name="Roediger1999_Components">{{cite book |last1=Roediger |first1=Henry L. |last2=Buckner |first2=Randy L. |last3=McDermott |first3=Kathleen B. |date=1999 |chapter=Components of processing |editor-last1=Foster |editor-first1=Jonathan K. |editor-last2=Jelicic |editor-first2=Marko |title=Memory: Systems, Process, or Function? |pages=31–65 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |isbn=978-0-19-852406-9 |doi=10.1093/acprof:oso/9780198524069.003.0003 |chapter-url=https://www.researchgate.net/profile/Henry-Roediger-2/publication/313729969_Components_of_processing/links/586d2e2808aebf17d3a71fbf/Components-of-processing.pdf |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Društveni angažman i Fondacija za estonske studije == Kao istaknuti član estonske dijaspore u Kanadi, Tulving je aktivno doprinosio očuvanju estonske kulturne i akademske baštine. Godine 1983. zajedno s arhitektom [[Elmar Tampõld|Elmarom Tampõldom]] i inženjerom hemije [[Olev Träss|Olevom Trässom]] osnovao je Fondaciju za Katedru za estonske studije na Univerzitetu u Torontu. Njihova inicijativa dovela je do osnivanja Katedre za estonske studije, koja danas nosi ime Elmara Tampõlda.<ref name="Tartu2024_RectorToronto">{{cite web |title=The rector at the national university's anniversary ceremony in Toronto: we can keep in touch with the expatriate Estonian community through young people |url=https://ut.ee/en/content/rector-national-universitys-anniversary-ceremony-toronto-we-can-keep-touch-expatriate |website=ut.ee |publisher=University of Tartu |date=2024 |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Priznanja i nagrade == Tulving je bio član više uglednih naučnih akademija i društava. Bio je član [[Kraljevsko društvo Kanade|Kraljevskog društva Kanade]], strani član [[Kraljevska švedska akademija nauka|Kraljevske švedske akademije nauka]], član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva u Londonu]],<ref name="Craik2024_TulvingMemoir">{{cite journal |last=Craik |first=Fergus I. M. |date=2024 |title=Endel Tulving. 26 May 1927—11 September 2023 |journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society |volume=77 |pages=375–393 |doi=10.1098/rsbm.2024.0017 |url=https://royalsocietypublishing.org/doi/10.1098/rsbm.2024.0017 |doi-access=free |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}</ref> strani počasni član [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američke akademije umjetnosti i nauka]], strani član [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država]], strani član [[Academia Europaea]] te strani član [[Estonska akademija nauka|Estonske akademije nauka]].<ref name="Gairdner_Tulving" /><ref name="AE_Tulving_Profile">{{cite web |title=Endel Tulving – Profile |url=https://www.ae-info.org/ae/Member/Tulving_Endel |website=ae-info.org |publisher=Academia Europaea |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}</ref> Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, među kojima su: * 1983: [[APA-ina nagrada za istaknuti naučni doprinos psihologiji]]<ref name="WUSTL2005_Gairdner">{{cite web |title=WUSTL visiting psychology scholar Endel Tulving wins Gairdner Award |url=https://source.washu.edu/2005/04/wustl-visiting-psychology-scholar-endel-tulving-wins-gairdner-award/ |website=source.washu.edu |publisher=Washington University in St. Louis |date=2005 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}</ref> * 1983: [[CPA-ina nagrada "Donald O. Hebb" za istaknute doprinose psihologiji kao nauci]]<ref name="Bryden1983_CPA_Award">{{cite journal |last=Bryden |first=Philip |date=1983 |title=CPA Award for Distinguished Contributions to Psychology as a Science (SCP Prix honorant une contribution hors-pair a la psychologie en tant que science) |journal=Canadian Psychology |volume=24 |issue=4 |pages=233–234 |doi=10.1037/h0080925 |issn=0708-5591 |url=https://www.ovid.com/journals/capsy/abstract/00011346-198310000-00002~cpa-award-for-distinguished-contributions-to-psychology-as-a?redirectionsource=fulltextview |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}</ref> * 1994: Zlatna medalja za životno djelo u psihološkoj nauci [[Američka psihološka fondacija|Američke psihološke fondacije]]<ref name="APF1994_GoldMedal">{{cite journal |author=American Psychological Foundation |date=1994 |title=APF Gold Medal Award: Endel Tulving |journal=American Psychologist |volume=49 |issue=7 |pages=551–553 |doi=10.1037/0003-066X.49.7.551 |url=https://psycnet.apa.org/record/1994-42917-001 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}</ref> * 1994: [[Memorijalna nagrada "Izaak Walton Killam"]]<ref name="AE_Tulving_Profile" /> * 2005: [[Međunarodna nagrada "Canada Gairdner"]]<ref name="Gairdner_Tulving" /><ref name="WUSTL2005_Gairdner" /> * 2006: imenovan za [[Orden Kanade|oficira Ordena Kanade]]<ref name="AE_Tulving_Profile" /> * 2007: primljen u [[Kanadska medicinska kuća slavnih|Kanadsku medicinsku kuću slavnih]]<ref name="CMHF_Tulving" /> == Odabrana djela == {{Scholia}} *{{Cite book|title=Organization of memory|last=Tulving|first=Endel|publisher=Academic|year=1972|editor-last=Tulving|editor-first=E.|location=New York|pages=381–403|editor-last2=Donaldson|editor-first2=W.}} *{{Cite journal|last1=Tulving|first1=Endel|last2=Thomson|first2=Donald M.|date=1973|title=Encoding specificity and retrieval processes in episodic memory.|url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1973-09_80_5/page/352|journal=Psychological Review|language=en|volume=80|issue=5|pages=352–373|doi=10.1037/h0020071|s2cid=14879511 |issn=0033-295X}} *{{Cite journal|last1=Craik|first1=Fergus I. M.|last2=Tulving|first2=Endel|s2cid=7896617|date=1975|title=Depth of processing and the retention of words in episodic memory.|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-experimental-psychology-general_1975-09_104_3/page/268|journal=Journal of Experimental Psychology: General|language=en|volume=104|issue=3|pages=268–294|doi=10.1037/0096-3445.104.3.268|issn=1939-2222}} *{{Cite book|title=Elements of episodic memory|url=https://archive.org/details/elementsofepisod0000tulv|last=Tulving|first=Endel|date=1983|publisher=Clarendon Press|isbn=0-19-852102-2|location=Oxford [Oxfordshire]|oclc=8552850}} *{{Cite journal|last=Tulving|first=Endel|date=1985|title=Memory and consciousness.|url=https://archive.org/details/sim_canadian-psychology_1985-01_26_1/page/1|journal=Canadian Psychology|language=en|volume=26|issue=1|pages=1–12|doi=10.1037/h0080017|issn=1878-7304}} *{{Cite journal|last=Tulving|first=Endel|s2cid=36203045|date=1985|title=How many memory systems are there?|url=https://archive.org/details/sim_american-psychologist_1985-04_40_4/page/385|journal=American Psychologist|language=en|volume=40|issue=4|pages=385–398|doi=10.1037/0003-066X.40.4.385|issn=1935-990X}} *{{Cite journal|last1=Tulving|first1=Endel|last2=Schacter|first2=D.|s2cid=40894114|date=1990|title=Priming and human memory systems|url=https://archive.org/details/sim_science_1990-01-19_247_4940/page/301|journal=Science|language=en|volume=247|issue=4940|pages=301–306|doi=10.1126/science.2296719|pmid=2296719|issn=0036-8075|bibcode=1990Sci...247..301T}} *{{Cite journal|last=Tulving|first=Endel|s2cid=399748|date=2002|title=Episodic Memory: From Mind to Brain|journal=[[Annual Review of Psychology]]|language=en|volume=53|issue=1|pages=1–25|doi=10.1146/annurev.psych.53.100901.135114|pmid=11752477|issn=0066-4308}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://alicekim.ca/tulving/ Djela Endela Tulvinga] Članci i poglavlja koje je napisao Endel Tulving {{en simbol}} * [http://www.science.ca/scientists/scientistprofile.php?pID=20 Profil na stranici science.ca] {{en simbol}} * [http://rotman-baycrest.on.ca/index.php?section=219 Stranica Istraživačkog instituta Rotman] {{en simbol}} * [http://www.psych.ualberta.ca/~gcpws/Tulving/Tulving.html Biografija Endela Tulvinga na stranici Great Canadian Psychology] {{en simbol}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tulving, Endel}} [[Kategorija:Rođeni 1927.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Kanadski kognitivni neuronaučnici]] [[Kategorija:Istraživači pamćenja]] [[Kategorija:Kanadski psiholozi u 20. vijeku]] [[Kategorija:Kanadski psiholozi u 21. vijeku]] [[Kategorija:Članovi Društva eksperimentalnih psihologa]] [[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva Kanade]] [[Kategorija:Oficiri Ordena Kanade]] [[Kategorija:Članovi Kraljevske švedske akademije nauka]] [[Kategorija:Članovi Estonske akademije nauka]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Torontu]] [[Kategorija:Bivši studenti Harvardove diplomske škole umjetnosti i nauka]] [[Kategorija:Profesori na Univerzitetu Washington u St. Louisu]] [[Kategorija:Nastavno osoblje Fakulteta umjetnosti i nauka Univerziteta u Torontu]] [[Kategorija:Estonski emigranti u Kanadi]] [[Kategorija:Inostrani članovi Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih američkih Država]] [[Kategorija:Estonske izbjeglice u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Biografije, Pečori]] [[Kategorija:Odlikovani Ordenom bijele zvijezde II klase]] [[Kategorija:Nastavno osoblje Univerziteta Yale]] [[Kategorija:Dobitnici APA-ine nagrade za istaknuti naučni doprinos psihologiji na početku karijere]] [[Kategorija:Kanadski članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici APA-ine nagrade za istaknuti naučni doprinos psihologiji]] 0vxkyiu2307kjogwrhm2n2j7sjb56sc Charles Hubbard Judd 0 535892 3937899 3917814 2026-10-29T15:42:43Z Bosancica by MK 173186 3937899 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Charles Hubbard Judd | slika = Charles_Hubbard_Judd_(1873-1946).jpg | slika_širina = | naslov = Charles Hubbard Judd | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1873|2|20}} | mjesto_rođenja = [[Bareilly]], [[Britanska Indija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1946|7|18|1873|2|20}} | mjesto_smrti = [[Santa Barbara (Kalifornija)|Santa Barbara]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države]] | državljanstvo = [[Sjedinjene Američke Države]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Psihologija]] ([[edukacijska psihologija]], [[socijalna psihologija]], [[eksperimentalna psihologija]]) * [[Pedagogija]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Chicagu]] * [[Univerzitet Yale]] * [[Univerzitet u Cincinnatiju]] * [[Univerzitet u New Yorku]] * [[Univerzitet Wesleyan]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Leipzigu]] (doktorat, 1896) * [[Univerzitet Wesleyan]] (diploma, 1894) }} | doktorski_mentor = [[Wilhelm Wundt]] | doktorski_studenti = {{Plainlist| * [[Guy Thomas Buswell]] * [[William Gray (pedagog)|William S. Gray]] }} | akademski_savjetnici = Andrew Campbell Armstrong | uticao_na = | uticali_na_njega = {{Plainlist| * [[Wilhelm Wundt]] * [[Andrew Campbell Armstrong]] }} | poznat_po = {{Plainlist| * Razvoj nastavnih planova i programa u američkom srednjoškolskom obrazovanju * Teorija generalizacije u transferu učenja * Analiza procesa čitanja * Prijevod Wundtovih djela na engleski jezik }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = Predsjednik [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA, 1909) | religija = | fusnote = }} '''Charles Hubbard Judd''' bio je američki [[psihologija|psiholog]] i univerzitetski profesor. Smatra se jednim od najznačajnijih predstavnika rane [[edukacijska psihologija|edukacijskepsihologije]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] te je imao važnu ulogu u njenom razvoju kao samostalne naučne discipline. Zalagao se za primjenu eksperimentalnih i naučnih metoda u proučavanju obrazovanja te je nastojao da pedagoška istraživanja zasnuje na empirijskim dokazima, umjesto na isključivo teorijskim pretpostavkama.<ref name="Buswell_1947">{{cite journal |last=Buswell |first=G. T. |date=1947 |title=Charles Hubbard Judd (1873–1946) |journal=The American Journal of Psychology |volume=60 |issue=1 |pages=133–137 |url=https://www.readinghalloffame.org/sites/default/files/deceased_member_files/buswell_47.pdf |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1909. izabran je za predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA).<ref name="APA_Presidents">{{cite web |author=American Psychological Association |date=2026 |title=Former APA Presidents |url=https://www.apa.org/about/governance/president/former-presidents |website=APA.org |publisher=American Psychological Association |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Život i obrazovanje == Judd je rođen 20. februara 1873. u gradu [[Bareilly]] u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]], gdje su njegovi roditelji, Charles Wesley Judd i Sarah Hubbard Judd, djelovali kao američki metodistički misionari. Porodica se vratila u [[Sjedinjene Američke Države]] 1879, kada je Judd imao šest godina.<ref name="UChicago_Judd_Papers">{{cite web |author=University of Chicago Library |date=2006 |title=Guide to the Charles Hubbard Judd Papers 1925-1927 |url=https://www.lib.uchicago.edu/e/scrc/findingaids/view.php?eadid=ICU.SPCL.JUDD |website=Library.uchicago.edu |publisher=University of Chicago Library |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> Visoko obrazovanje započeo je na [[Univerzitet Wesleyan|Univerzitetu Wesleyan]] u [[Connecticut]]u, gdje je diplomirao 1894.<ref name="Buswell_1947" /> Tokom studija pohađao je predavanja kod profesora Andrewa Campbella Armstronga, koji ga je zainteresovao za oblast psihologije i usmjerio njegov daljnji akademski put.<ref name="Arnold_Sableski_2007">{{cite book |last1=Arnold |first1=Jackie Marshall |last2=Sableski |first2=Mary-Kate |date=2007 |chapter=Charles Hubbard Judd (1873-1946): A Leader in Silent and Oral Reading Instruction |title=Shaping the Reading Field: The Impact of Early Reading Pioneers, Scientific Research, and Progressive Ideas |editor1-last=Israel |editor1-first=Susan E. |editor2-last=Monaghan |editor2-first=E. Jennifer |publisher=International Reading Association |location=Newark |pages=73–91 |isbn=978-0-87207-598-6 |chapter-url=https://www.readinghalloffame.org/sites/default/files/deceased_member_files/a_leader_in_silent_and_oral_reading_instruction.pdf |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> Nakon toga odlazi u Njemačku na postdiplomski studij na [[Univerzitet u Leipzigu|Univerzitetu u Leipzigu]], gdje je ušao u krug studenata [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]], začetnika eksperimentalne psihologije.<ref name="Brock_1992">{{cite journal |last=Brock |first=Adrian C. |date=1992 |title=Charles Hubbard Judd: A Wundtian social psychologist in the United States |journal=Psychologie und Geschichte |volume=3 |issue=3/4 |pages=17–23 |url=https://www.academia.edu/15529826/Charles_Hubbard_Judd_A_Wundtian_Social_Psychologist_in_the_United_States_1992_ |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> Pod Wundtovim neposrednim mentorstvom, Judd je uspješno odbranio doktorsku disertaciju 1896.<ref name="Brock_1992" /> Strogi laboratorijski pristup i empirijska metodologija koje je usvojio u Leipzigu ostavili su trajan utjecajna njegov kasniji istraživački rad u Americi.<ref name="Buswell_1947" /> S ciljem približavanja ove metodologije engleskom govornom području, Judd je preveo Wundtovo klasično djelo ''Outlines of Psychology'' na engleski jezik.<ref name="Wundt_1897">{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm |date=1897 |title=Outlines of Psychology |translator=Charles Hubbard Judd |publisher=Wilhelm Engelmann |location=Leipzig |url=https://www.marxists.org/reference/subject/philosophy/works/ge/wundt.htm |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Akademska karijera == Po povratku u Sjedinjene Američke Države 1896, Judd je prve dvije godine proveo kao instruktor u psihološkom laboratoriju na [[Univerzitet Wesleyan|Univerzitetu Wesleyan]].<ref name="Buswell_1947" /> Godine 1898. prelazi na [[Univerzitet New York]], gdje je predavao eksperimentalnu psihologiju, da bi od 1900. do 1901. godine radio kao profesor pedagogije i psihologije na [[Univerzitet u Cincinnatiju|Univerzitetu u Cincinnatiju]].<ref name="UCincinnati_History">{{cite web |author=University of Cincinnati |date=2026 |title=Department History to 1960 |url=https://www.artsci.uc.edu/natural-sciences/psychology/history.html |website=Artsci.uc.edu |publisher=University of Cincinnati |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> Njegov akademski uspon nastavlja se 1901. godine kada dolazi na [[Univerzitet Yale]] kao instruktor psihologije. Na Yaleu ubrzo napreduje u zvanje profesora, a u periodu od 1907. do 1909. godine uspješno je rukovodio tamošnjim psihološkim laboratorijem.<ref name="Freeman_1947">{{cite journal |last=Freeman |first=Frank N. |date=1947 |title=Reflections on the Personality and Professional Leadership of Charles Hubbard Judd |journal=The Elementary School Journal |volume=47 |issue=5 |pages=266–270 |publisher=The University of Chicago Press |url=https://www.jstor.org/stable/3202971 |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> Preokret u njegovoj karijeri nastupa 1909. kada biva imenovan za profesora i direktora Odsjeka za obrazovanje na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]].<ref name="Boyer_2015">{{cite book |last=Boyer |first=John W. |date=2015 |title=Charles H. Judd, an Empire of Testing, and the 'Science of Education' at the University of Chicago |series=Occasional Papers on Higher Education |volume=25 |publisher=The College of the University of Chicago |location=Chicago |url=https://college.uchicago.edu/sites/default/files/documents/Boyer_Oc_Papers_XXV_WEB.pdf |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> Na ovoj poziciji proveo je skoro tri decenije, sve do svog penzionisanja 1938. Pod njegovim administrativnim i naučnim vodstvom, ovaj odsjek je postao vodeći centar za postdiplomske studije i napredna obrazovna istraživanja u državi. Nakon povlačenja sa univerziteta, Judd je preminuo 18. jula 1946. u Santa Barbari u Kaliforniji.<ref name="Buswell_1947" /> == Naučni rad i doprinos == Judd je bio jedan od vodećih zagovornika primjene naučnih metoda u obrazovanju. Smatrao je da nastavni planovi i programi i metode poučavanja trebaju biti zasnovani na rezultatima psiholoških istraživanja i eksperimentalno provjerenim činjenicama, a ne isključivo na teorijskim pretpostavkama.<ref name="Judd_1915">{{cite book |last=Judd |first=Charles Hubbard |date=1915 |title=Psychology of high-school subjects |publisher=Ginn and Company |location=Boston |url=https://ia801407.us.archive.org/17/items/in.ernet.dli.2015.206427/2015.206427.Psychology-Of_text.pdf |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> O vlastitom zaokretu prema proučavanju obrazovanja kasnije je napisao: {{Citat|Dobro se sjećam da sam jednom prilikom s velikim oduševljenjem držao predavanje o Weberovom zakonu grupi učitelja iz New Yorka, koji su pohađali moja predavanja kako bi povećali svoje plate. Tada me jedan sijedi učitelj prekinuo pitanjem: "Profesore, možete li nam objasniti kako ovo načelo možemo primijeniti da poboljšamo poučavanje djece?" To pitanje pamtim mnogo bolje nego vlastiti odgovor. Tada sam shvatio da najprije moram naučiti nešto o školama.<ref name="Van_Fleet_1976">{{cite journal |last=Van Fleet |first=Alanson A. |date=1976 |title=Charles Judd's Psychology of Schooling |journal=The Elementary School Journal |volume=76 |issue=8 |pages=455–463 |publisher=The University of Chicago Press |url=https://www.jstor.org/stable/1000301 |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref>}} Ovo iskustvo označilo je prekretnicu u njegovom naučnom radu te ga usmjerilo prema sistematskom proučavanju procesa učenja, nastave i školskog obrazovanja.<ref name="Van_Fleet_1976" /> Godine 1903. objavio je utjecajnu knjigu ''Genetic Psychology for Teachers'', kojom je postavio osnove za sistematsku psihološku analizu školskih nastavnih planova i programa. Za razliku od nekih svojih savremenika, poput [[Edward Thorndike|Edwarda Thorndikea]] koji se fokusirao na učenje putem pokušaja i pogrešaka, Judd je razvio poznatu teoriju generalizacije u transferu učenja.<ref name="Buswell_1947" /> Prema ovoj teoriji, sposobnost primjene naučenog u novim situacijama ne zavisi od ponavljanja identičnih elemenata, već od sposobnosti učenika da razumije, generalizuje i apstrahuje opća načela i odnose. Značajan doprinos dao je i eksperimentalnom proučavanju procesa čitanja. U saradnji sa svojim istaknutim doktorantom [[Guy Thomas Buswell|Guyjem Thomasom Buswellom]], provodio je laboratorijska istraživanja pokreta očiju tokom čitanja, što je omogućilo dublje razumijevanje razlika između glasnog i tihog čitanja te mehanizama učenja kod djece.<ref name="Judd_Buswell_1922">{{cite book |last1=Judd |first1=Charles Hubbard |last2=Buswell |first2=Guy Thomas |date=1922 |title=Silent reading: A study of the various types |publisher=University of Chicago |location=Chicago |url=https://archive.org/details/silentreadingstu00judduoft |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> Pored doprinosa edukacijskoj psihologiji, Judd je dao značajan doprinos i [[socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]]. U djelu ''The Psychology of Social Institutions'' (1926) zastupao je stav da ljudski kognitivni razvoj i viši mentalni procesi nisu isključivo biološki uslovljeni, već da su u velikoj mjeri oblikovani društvenim institucijama, jezikom i kulturnim alatima razvijenim kroz historiju.<ref name="Judd_1926">{{cite book |last=Judd |first=Charles Hubbard |date=1926 |title=The psychology of social institutions |publisher=Macmillan |location=New York |url=https://wellcomecollection.org/works/u422jp8w/items |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Odabrana djela == * [https://archive.org/details/geneticpsycholo00juddgoog Genetic Psychology for Teachers] (1903) * [https://ia801407.us.archive.org/17/items/in.ernet.dli.2015.206427/2015.206427.Psychology-Of_text.pdf Psychology of High-School Subjects] (1915) * [https://books.google.kg/books?id=CoECAAAAMAAJ&printsec=frontcover&source=gbs_vpt_read#v=onepage&q&f=false Lessons in Community and National Life] (s Leonom Carrollom Marshallom, 1918) * [https://archive.org/details/silentreadingstu00judduoft Silent Reading: A Study of the Various Types] (s Guyem Thomasom Buswellom, 1922) * [https://wellcomecollection.org/works/u422jp8w/items The Psychology of Social Institutions] (1926) * Education as Cultivation of the Higher Mental Processes (1936) == Također pogledajte == * [[Edukacijska psihologija]] * [[Eksperimentalna psihologija]] * [[Wilhelm Wundt]] * [[Edward Thorndike]] * [[John Dewey]] * [[Guy Thomas Buswell]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.lib.uchicago.edu/e/scrc/findingaids/view.php?eadid=ICU.SPCL.JUDD Arhivska građa Charlesa Hubbarda Judda] na sajtu Biblioteke Univerziteta u Chicagu {{en simbol}} * [https://college.uchicago.edu/sites/default/files/documents/Boyer_Oc_Papers_XXV_WEB.pdf ''Charles H. Judd, an Empire of Testing, and the "Science of Education" at the University of Chicago''] – Monografija Johna W. Boyera o doprinosu Charlesa Judda razvoju pedagoških nauka na Univerzitetu u Chicagu {{en simbol}} {{Predsjednici APA-e}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Judd, Charles Hubbard}} [[Kategorija:Rođeni 1873.]] [[Kategorija:Umrli 1946.]] [[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Pedagoški psiholozi]] 849uprntnxi02gp196j267icexr57zw 3937904 3937899 2026-10-29T15:46:50Z Bosancica by MK 173186 3937904 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Charles Hubbard Judd | slika = Charles_Hubbard_Judd_(1873-1946).jpg | slika_širina = | naslov = Charles Hubbard Judd | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1873|2|20}} | mjesto_rođenja = [[Bareilly]], [[Britanska Indija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1946|7|18|1873|2|20}} | mjesto_smrti = [[Santa Barbara (Kalifornija)|Santa Barbara]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države]] | državljanstvo = [[Sjedinjene Američke Države]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Psihologija]] ([[edukacijska psihologija]], [[socijalna psihologija]], [[eksperimentalna psihologija]]) * [[Pedagogija]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Chicagu]] * [[Univerzitet Yale]] * [[Univerzitet u Cincinnatiju]] * [[Univerzitet u New Yorku]] * [[Univerzitet Wesleyan]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Leipzigu]] (doktorat, 1896) * [[Univerzitet Wesleyan]] (diploma, 1894) }} | doktorski_mentor = [[Wilhelm Wundt]] | doktorski_studenti = {{Plainlist| * [[Guy Thomas Buswell]] * [[William Gray (pedagog)|William S. Gray]] }} | akademski_savjetnici = Andrew Campbell Armstrong | uticao_na = | uticali_na_njega = {{Plainlist| * [[Wilhelm Wundt]] * [[Andrew Campbell Armstrong]] }} | poznat_po = {{Plainlist| * Razvoj nastavnih planova i programa u američkom srednjoškolskom obrazovanju * Teorija generalizacije u transferu učenja * Analiza procesa čitanja * Prijevod Wundtovih djela na engleski jezik }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = Predsjednik [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA, 1909) | religija = | fusnote = }} '''Charles Hubbard Judd''' bio je američki [[psihologija|psiholog]] i univerzitetski profesor. Smatra se jednim od najznačajnijih predstavnika rane [[edukacijska psihologija|edukacijskepsihologije]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] te je imao važnu ulogu u njenom razvoju kao samostalne naučne discipline. Zalagao se za primjenu eksperimentalnih i naučnih metoda u proučavanju obrazovanja te je nastojao da pedagoška istraživanja zasnuje na empirijskim dokazima, umjesto na isključivo teorijskim pretpostavkama.<ref name="Buswell_1947">{{cite journal |last=Buswell |first=G. T. |date=1947 |title=Charles Hubbard Judd (1873–1946) |journal=The American Journal of Psychology |volume=60 |issue=1 |pages=133–137 |url=https://www.readinghalloffame.org/sites/default/files/deceased_member_files/buswell_47.pdf |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1909. izabran je za predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA).<ref name="APA_Presidents">{{cite web |author=American Psychological Association |date=2026 |title=Former APA Presidents |url=https://www.apa.org/about/governance/president/former-presidents |website=APA.org |publisher=American Psychological Association |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Život i obrazovanje == Judd je rođen 20. februara 1873. u gradu [[Bareilly]] u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]], gdje su njegovi roditelji, Charles Wesley Judd i Sarah Hubbard Judd, djelovali kao američki metodistički misionari. Porodica se vratila u [[Sjedinjene Američke Države]] 1879, kada je Judd imao šest godina.<ref name="UChicago_Judd_Papers">{{cite web |author=University of Chicago Library |date=2006 |title=Guide to the Charles Hubbard Judd Papers 1925-1927 |url=https://www.lib.uchicago.edu/e/scrc/findingaids/view.php?eadid=ICU.SPCL.JUDD |website=Library.uchicago.edu |publisher=University of Chicago Library |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> Visoko obrazovanje započeo je na [[Univerzitet Wesleyan|Univerzitetu Wesleyan]] u [[Connecticut]]u, gdje je diplomirao 1894.<ref name="Buswell_1947" /> Tokom studija pohađao je predavanja kod profesora Andrewa Campbella Armstronga, koji ga je zainteresovao za oblast psihologije i usmjerio njegov daljnji akademski put.<ref name="Arnold_Sableski_2007">{{cite book |last1=Arnold |first1=Jackie Marshall |last2=Sableski |first2=Mary-Kate |date=2007 |chapter=Charles Hubbard Judd (1873-1946): A Leader in Silent and Oral Reading Instruction |title=Shaping the Reading Field: The Impact of Early Reading Pioneers, Scientific Research, and Progressive Ideas |editor1-last=Israel |editor1-first=Susan E. |editor2-last=Monaghan |editor2-first=E. Jennifer |publisher=International Reading Association |location=Newark |pages=73–91 |isbn=978-0-87207-598-6 |chapter-url=https://www.readinghalloffame.org/sites/default/files/deceased_member_files/a_leader_in_silent_and_oral_reading_instruction.pdf |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> Nakon toga odlazi u Njemačku na postdiplomski studij na [[Univerzitet u Leipzigu|Univerzitetu u Leipzigu]], gdje je ušao u krug studenata [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]], začetnika eksperimentalne psihologije.<ref name="Brock_1992">{{cite journal |last=Brock |first=Adrian C. |date=1992 |title=Charles Hubbard Judd: A Wundtian social psychologist in the United States |journal=Psychologie und Geschichte |volume=3 |issue=3/4 |pages=17–23 |url=https://www.academia.edu/15529826/Charles_Hubbard_Judd_A_Wundtian_Social_Psychologist_in_the_United_States_1992_ |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> Pod Wundtovim neposrednim mentorstvom, Judd je uspješno odbranio doktorsku disertaciju 1896.<ref name="Brock_1992" /> Strogi laboratorijski pristup i empirijska metodologija koje je usvojio u Leipzigu ostavili su trajan utjecajna njegov kasniji istraživački rad u Americi.<ref name="Buswell_1947" /> S ciljem približavanja ove metodologije engleskom govornom području, Judd je preveo Wundtovo klasično djelo ''Outlines of Psychology'' na engleski jezik.<ref name="Wundt_1897">{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm |date=1897 |title=Outlines of Psychology |translator=Charles Hubbard Judd |publisher=Wilhelm Engelmann |location=Leipzig |url=https://www.marxists.org/reference/subject/philosophy/works/ge/wundt.htm |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Akademska karijera == Po povratku u Sjedinjene Američke Države 1896, Judd je prve dvije godine proveo kao instruktor u psihološkom laboratoriju na [[Univerzitet Wesleyan|Univerzitetu Wesleyan]].<ref name="Buswell_1947" /> Godine 1898. prelazi na [[Univerzitet New York]], gdje je predavao eksperimentalnu psihologiju, da bi od 1900. do 1901. godine radio kao profesor pedagogije i psihologije na [[Univerzitet u Cincinnatiju|Univerzitetu u Cincinnatiju]].<ref name="UCincinnati_History">{{cite web |author=University of Cincinnati |date=2026 |title=Department History to 1960 |url=https://www.artsci.uc.edu/natural-sciences/psychology/history.html |website=Artsci.uc.edu |publisher=University of Cincinnati |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> Njegov akademski uspon nastavlja se 1901. godine kada dolazi na [[Univerzitet Yale]] kao instruktor psihologije. Na Yaleu ubrzo napreduje u zvanje profesora, a u periodu od 1907. do 1909. godine uspješno je rukovodio tamošnjim psihološkim laboratorijem.<ref name="Freeman_1947">{{cite journal |last=Freeman |first=Frank N. |date=1947 |title=Reflections on the Personality and Professional Leadership of Charles Hubbard Judd |journal=The Elementary School Journal |volume=47 |issue=5 |pages=266–270 |publisher=The University of Chicago Press |url=https://www.jstor.org/stable/3202971 |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> Preokret u njegovoj karijeri nastupa 1909. kada biva imenovan za profesora i direktora Odsjeka za obrazovanje na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]].<ref name="Boyer_2015">{{cite book |last=Boyer |first=John W. |date=2015 |title=Charles H. Judd, an Empire of Testing, and the 'Science of Education' at the University of Chicago |series=Occasional Papers on Higher Education |volume=25 |publisher=The College of the University of Chicago |location=Chicago |url=https://college.uchicago.edu/sites/default/files/documents/Boyer_Oc_Papers_XXV_WEB.pdf |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> Na ovoj poziciji proveo je skoro tri decenije, sve do svog penzionisanja 1938. Pod njegovim administrativnim i naučnim vodstvom, ovaj odsjek je postao vodeći centar za postdiplomske studije i napredna obrazovna istraživanja u državi. Nakon povlačenja sa univerziteta, Judd je preminuo 18. jula 1946. u Santa Barbari u Kaliforniji.<ref name="Buswell_1947" /> == Naučni rad i doprinos == Judd je bio jedan od vodećih zagovornika primjene naučnih metoda u obrazovanju. Smatrao je da nastavni planovi i programi i metode poučavanja trebaju biti zasnovani na rezultatima psiholoških istraživanja i eksperimentalno provjerenim činjenicama, a ne isključivo na teorijskim pretpostavkama.<ref name="Judd_1915">{{cite book |last=Judd |first=Charles Hubbard |date=1915 |title=Psychology of high-school subjects |publisher=Ginn and Company |location=Boston |url=https://ia801407.us.archive.org/17/items/in.ernet.dli.2015.206427/2015.206427.Psychology-Of_text.pdf |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> O vlastitom zaokretu prema proučavanju obrazovanja kasnije je napisao: {{Citat|Dobro se sjećam da sam jednom prilikom s velikim oduševljenjem držao predavanje o Weberovom zakonu grupi učitelja iz New Yorka, koji su pohađali moja predavanja kako bi povećali svoje plate. Tada me jedan sijedi učitelj prekinuo pitanjem: "Profesore, možete li nam objasniti kako ovo načelo možemo primijeniti da poboljšamo poučavanje djece?" To pitanje pamtim mnogo bolje nego vlastiti odgovor. Tada sam shvatio da najprije moram naučiti nešto o školama.<ref name="Van_Fleet_1976">{{cite journal |last=Van Fleet |first=Alanson A. |date=1976 |title=Charles Judd's Psychology of Schooling |journal=The Elementary School Journal |volume=76 |issue=8 |pages=455–463 |publisher=The University of Chicago Press |url=https://www.jstor.org/stable/1000301 |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref>}} Ovo iskustvo označilo je prekretnicu u njegovom naučnom radu te ga usmjerilo prema sistematskom proučavanju procesa učenja, nastave i školskog obrazovanja.<ref name="Van_Fleet_1976" /> Godine 1903. objavio je utjecajnu knjigu ''Genetic Psychology for Teachers'', kojom je postavio osnove za sistematsku psihološku analizu školskih nastavnih planova i programa. Za razliku od nekih svojih savremenika, poput [[Edward Thorndike|Edwarda Thorndikea]] koji se fokusirao na učenje putem pokušaja i pogrešaka, Judd je razvio poznatu teoriju generalizacije u transferu učenja.<ref name="Buswell_1947" /> Prema ovoj teoriji, sposobnost primjene naučenog u novim situacijama ne zavisi od ponavljanja identičnih elemenata, već od sposobnosti učenika da razumije, generalizuje i apstrahuje opća načela i odnose. Značajan doprinos dao je i eksperimentalnom proučavanju procesa čitanja. U saradnji sa svojim istaknutim doktorantom [[Guy Thomas Buswell|Guyjem Thomasom Buswellom]], provodio je laboratorijska istraživanja pokreta očiju tokom čitanja, što je omogućilo dublje razumijevanje razlika između glasnog i tihog čitanja te mehanizama učenja kod djece.<ref name="Judd_Buswell_1922">{{cite book |last1=Judd |first1=Charles Hubbard |last2=Buswell |first2=Guy Thomas |date=1922 |title=Silent reading: A study of the various types |publisher=University of Chicago |location=Chicago |url=https://archive.org/details/silentreadingstu00judduoft |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> Pored doprinosa edukacijskoj psihologiji, Judd je dao značajan doprinos i [[socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]]. U djelu ''The Psychology of Social Institutions'' (1926) zastupao je stav da ljudski kognitivni razvoj i viši mentalni procesi nisu isključivo biološki uslovljeni, već da su u velikoj mjeri oblikovani društvenim institucijama, jezikom i kulturnim alatima razvijenim kroz historiju.<ref name="Judd_1926">{{cite book |last=Judd |first=Charles Hubbard |date=1926 |title=The psychology of social institutions |publisher=Macmillan |location=New York |url=https://wellcomecollection.org/works/u422jp8w/items |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Odabrana djela == * [https://archive.org/details/geneticpsycholo00juddgoog Genetic Psychology for Teachers] (1903) * [https://ia801407.us.archive.org/17/items/in.ernet.dli.2015.206427/2015.206427.Psychology-Of_text.pdf Psychology of High-School Subjects] (1915) * [https://books.google.kg/books?id=CoECAAAAMAAJ&printsec=frontcover&source=gbs_vpt_read#v=onepage&q&f=false Lessons in Community and National Life] (s Leonom Carrollom Marshallom, 1918) * [https://archive.org/details/silentreadingstu00judduoft Silent Reading: A Study of the Various Types] (s Guyem Thomasom Buswellom, 1922) * [https://wellcomecollection.org/works/u422jp8w/items The Psychology of Social Institutions] (1926) * Education as Cultivation of the Higher Mental Processes (1936) == Također pogledajte == * [[Edukacijska psihologija]] * [[Eksperimentalna psihologija]] * [[Wilhelm Wundt]] * [[Edward Thorndike]] * [[John Dewey]] * [[Guy Thomas Buswell]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.lib.uchicago.edu/e/scrc/findingaids/view.php?eadid=ICU.SPCL.JUDD Arhivska građa Charlesa Hubbarda Judda] na sajtu Biblioteke Univerziteta u Chicagu {{en simbol}} * [https://college.uchicago.edu/sites/default/files/documents/Boyer_Oc_Papers_XXV_WEB.pdf ''Charles H. Judd, an Empire of Testing, and the "Science of Education" at the University of Chicago''] – Monografija Johna W. Boyera o doprinosu Charlesa Judda razvoju pedagoških nauka na Univerzitetu u Chicagu {{en simbol}} {{Predsjednici APA-e}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Judd, Charles Hubbard}} [[Kategorija:Rođeni 1873.]] [[Kategorija:Umrli 1946.]] [[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Edukacijski psiholozi]] 1x7jiq0h70ulz51yvalb9uiczs1d68d B. F. Skinner 0 535969 3937900 3936233 2026-10-29T15:43:18Z Bosancica by MK 173186 3937900 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = B.F. Skinner | slika = B.F. Skinner at Harvard circa 1950 (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Skinner oko 1950. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1904|3|20}} | mjesto_rođenja = [[Susquehanna Depot, Pennsylvania|Susquehanna]], [[Pennsylvania]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1990|8|18|1904|3|20}} | mjesto_smrti = [[Cambridge, Massachusetts|Cambridge]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Psihologija]] * [[Lingvistika]] * [[Filozofija]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Minnesoti]] * [[Univerzitet u Indiani]] * [[Univerzitet Harvard]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Hamilton College]] ([[Bachelor of Arts|AB]]) * [[Univerzitet Harvard]] ([[Doktor nauka|PhD]]) }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Analiza ponašanja]] * [[Operantno kondicioniranje]] * [[Radikalni biheviorizam]] * ''[[Verbalno ponašanje (knjiga)|Verbalno ponašanje]]'' (1957) }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * [[Nacionalna medalja za nauku Sjedinjenih Američkih Dražava|Nacionalna medalja za nauku]] (1968) * [[Ig Nobelova nagrada]] (2024) }} | religija = | fusnote = [[Datoteka:BF Skinner signature.svg|150px]] }} '''Burrhus Frederic Skinner''' bio je američki [[Psihologija|psiholog]], [[Biheviorizam|biheviorista]], izumitelj i [[Socijalnafilozofija|socijalni filozof]].<ref name="Smith_Woodward_1996">{{cite book |editor-last1=Smith |editor-first1=Laurence D. |editor-last2=Woodward |editor-first2=William Ray |year=1996 |title=B. F. Skinner and Behaviorism in American Culture |publisher=Lehigh University Press |isbn=978-0-934223-40-9 |url=https://books.google.ba/books/about/B_F_Skinner_and_Behaviorism_in_American.html?id=EUnuAAAAMAAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Skinner_2005">{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2005 |title=Walden Two |edition=Ponovljeno izdanje (original objavljen 1948) |publisher=Hackett Publishing Company |publication-place=Indianapolis/Cambridge |isbn=978-0-87220-778-3 |url=https://files.openhistory.education/pdfs/walden_two_1722533791221_0.pdf |access-date=15. 7. 2026 |quote=Nauka o ljudskom ponašanju koristi se za iskorjenjivanje siromaštva, suzbijanje seksualnog izražavanja i ukidanje vlasti kakvu poznajemo, kako bi se stvorio način života u kojem nema pojava poput rata. |language=en}}</ref><ref name="Skinner_2002">{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2002 |title=Beyond Freedom and Dignity |publisher=Hackett Publishing Company |publication-place=Indianapolis/Cambridge |isbn=978-1-60384-081-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Beyond_Freedom_and_Dignity.html?id=78pgDwAAQBAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Behavior_Analysis_History_Skinner">{{cite web |title=Skinner, Burrhus Frederic |website=Behavior Analysis History |url=https://behavioranalysishistory.pbworks.com/w/page/2039033/Skinner%2C%20Burrhus%20Frederic |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Od 1948. pa sve do penzionisanja 1974, radio je kao profesor psihologije na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], gdje je nosio počasnu titulu ''Edgar Pierce profesor psihologije''.<ref name="Harvard_Skinner">{{cite web |title=B. F. Skinner |website=Harvard University Department of Psychology |url=https://psychology.fas.harvard.edu/people/b-f-skinner |access-date=15. 7. 2026 |language=en |archive-date=5. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260305083621/https://psychology.fas.harvard.edu/people/b-f-skinner |url-status=dead }}</ref> Skinner je razvio [[Primijenjena analiza ponašanja|analizu ponašanja]], s posebnim naglaskom na filozofiju [[Radikalni bihejviorizam|radikalnog bihejviorizma]],<ref name="Skinner_2011">{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2011 |title=About Behaviorism |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |publication-place=New York |isbn=978-0-307-79784-1 |url=https://books.google.ba/books/about/About_Behaviorism.html?id=K7WKkwPzNqsC |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> te je utemeljio [[Eksperimentalna analiza ponašanja|eksperimentalnu analizu ponašanja]] kao posebnu školu unutar eksperimentalne psihologije. U svom radu koristio je [[operantno uslovljavanje]] s ciljem oblikovanja i jačanja određenih oblika ponašanja, pri čemu je učestalost odgovora smatrao osnovnim pokazateljem jačine naučenog ponašanja. Za potrebe ovih istraživanja konstruisao je [[Skinerova kutija|komoru za operantno uslovljavanje]] (poznatu kao Skinnerova kutija),<ref name="Schacter_et_al_2011">{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Wegner |first3=Daniel M. |year=2011 |title=Psychology |edition=2. |publisher=Worth Publishers |publication-place=New York |isbn=978-1-4292-3719-2 |url=https://archive.org/details/psychology0000scha/page/17 |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> a za grafičko bilježenje učestalosti reakcija izumio je kumulativni rekorder. Koristeći ove instrumente, Skinner je zajedno s [[Charles Ferster|Charlesom Fersterom]] proveo niz eksperimenata koji su predstavljeni u njihovoj utjecajnoj knjizi ''Rasporedi potkrepljenja'' (1957).<ref name="Skinner_1938">{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=1938 |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |publication-place=Cambridge |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2016/02/BoO.pdf |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ferster_Skinner_1957">{{cite book |last1=Ferster |first1=Charles B. |last2=Skinner |first2=B. F. |year=1957 |title=Schedules of Reinforcement |publisher=B. F. Skinner Foundation |publication-place=Cambridge |isbn=978-0-9899839-5-2 |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2015/05/Schedules_of_Reinforcement_PDF.pdf |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Objavio je 21 knjigu te više od 180 naučnih i stručnih radova.<ref name="Smith_Morris_2021">{{cite web |last1=Smith |first1=Nathaniel G. |last2=Morris |first2=Edward K. |year=2021 |title=Full Bibliography |website=B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/publications/full-bibliography/ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Svoje ideje o organizaciji društva izložio je u utopijskom romanu ''[[Walden Two]]'' (1948),<ref name="Skinner_2005" /> dok je njegov teorijski sistem analize ljudskog ponašanja u potpunosti uobličen u djelu ''[[Verbalno ponašanje]]'' (1957).<ref name="Skinner_2014">{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |editor-last=Vargas |editor-first=Julie S. |year=2014 |title=Verbal Behavior |series=B. F. Skinner Reprint Series |publisher=B. F. Skinner Foundation |isbn=978-0-9899839-0-7 |url=https://books.google.ba/books?id=v4CeAwAAQBAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Skinner se, uz [[John B. Watson|Johna B. Watsona]] i [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]], smatra jednim od najznačajnijih predstavnika [[Biheviorizam|biheviorizma]]. Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'', Skinner je rangiran kao najutjecajniji psiholog 20. vijeka.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Jason E. |last3=Jones |first3=Vinessa K. |last4=Yarbrough |first4=Gary L. |last5=Russell |first5=Tenea M. |last6=Borecky |first6=Chris M. |last7=McGahhey |first7=Reagan |last8=Powell |first8=John L. III |date=2002 |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Skinner je rođen u [[Susquehanna Depot, Pennsylvania|Susquehanni]] u američkoj saveznoj državi [[Pennsylvania]] kao sin Grace i Williama Skinnera, advokata. Iako je odgajan u kršćanskoj tradiciji, kasnije je napustio religijska uvjerenja i postao [[ateizam|ateista]]. Prema vlastitom svjedočenju, na to odluku utjecao je razgovor s učiteljicom, koja je pokušala ublažiti njegov strah od pakla, nastao pod utjecajem priča bakinih priča.<ref name="Boring_Lindzey_2026">{{cite book |last1=Boring |first1=Edwin G. |last2=Lindzey |first2=Gardner |year=2026 |title=A History of Psychology in Autobiography |publisher=Creative Media Partners, LLC |isbn=978-1-02572-092-0 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Psychology_in_Autobiography.html?id=J4L90QEACAAJ |quote=U roku od godinu dana otišao sam kod gospođice Graves da joj kažem da više ne vjerujem u Boga. 'Znam', rekla je, 'i sama sam prošla kroz to.' No, pogriješila je: za razliku od nje, ja kroz to nikada nisam prošao. |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Njegov mlađi brat Edward preminuo je u šesnaestoj godini života od cerebralnog krvarenja.<ref name="Mahoney_1991">{{cite journal |last=Mahoney |first=Michael J. |year=1991 |title=B. F. Skinner: A collective tribute |journal=Canadian Psychology / Psychologie canadienne |volume=32 |issue=4 |pages=628–635 |doi=10.1037/h0084641 |url=https://psycnet.apa.org/record/2007-09669-001 |url-access=subscription |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Tokom djetinjstva Skinnerov najbliži prijatelj bio je Raphael Miller, kojeg je zvao Doc jer je njegov otac bio ljekar. Dijelili su interes za tehničke sprave i eksperimente te su između svojih kuća postavili telegrafsku vezu za razmjenu poruka. Zbog čestih nesporazuma u prijenosu poruka na kraju su se ipak služili telefonom. Jednog ljeta zajedno su pokrenuli mali posao sakupljanja i prodaje plodova [[zova|zove]]. Uočivši da se prilikom branja zajedno sa zrelim odvajaju i nezreli plodovi, konstruisali su uređaj za njihovo razdvajanje. Uređaj se sastojao od savijenog komada metala koji je oblikovao korito kroz koje je tekla voda koja se ulijevala u kantu: zreli plodovi tonuli su u posudu s vodom, dok su nezreli ostajali na površini i odvajali se preko ruba žlijeba.<ref name="Skinner_1976">{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=1976 |title=Particulars of My Life |publisher=Alfred A. Knopf |publication-place=New York |isbn=978-0-394-40071-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Particulars_of_My_Life.html?id=bGsQAQAAIAAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Obrazovanje == Skinner je studirao na [[Hamilton koledž]]u u Clintonu, u saveznoj državi [[New York (savezna država)|New York]], s namjerom da postane književnik. Tokom studija pisao je za studentske novine, a zbog svojih izraženih intelektualnih interesa i kritičkog odnosa prema tradicionalnim vrijednostima koje su prevladavale na koledžu teško se uklapao u društveni život. Bio je član bratstva [[Lambda Chi Alpha]].<ref name="Skinner_1976" /><ref name="Bjork_1993">{{cite book |last=Bjork |first=Daniel W. |year=1993 |title=B. F. Skinner: A Life |publisher=Basic Books |publication-place=New York |isbn=978-0-465-00611-3 |url=https://books.google.ba/books/about/B_f_Skinner.html?id=CUZ9AAAAMAAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1926. diplomirao je [[Engleska književnost|englesku književnost]]. Nakon završetka studija vratio se roditeljima i pokušao ostvariti književnu karijeru pisanjem romana. Kasnije je to razdoblje nazivao svojim "mračnim godinama" jer je, uprkos podršci pjesnika [[Robert Frost|Roberta Frosta]], zaključio da nema dovoljno životnog iskustva niti dovoljno izgrađen vlastiti pogled na svijet da bi postao uspješan pisac.<ref name="Bjork_1993" /> Prekretnicu u njegovoj karijeri predstavljalo je upoznavanje s biheviorizmom [[John B. Watson|Johna B. Watsona]], koje ga je potaknulo da se posveti [[Psihologija|psihologiji]]. Upisao je postdiplomski studij na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], gdje ga je kolega [[Fred S. Keller]] uvjerio da se proučavanje ponašanja može razviti u [[eksperiment]]alnu naučnu disciplinu. To je Skinnera navelo da konstruiše prvi prototip [[Skinnerova kutija|Skinnerove kutije]], kao i druge uređaje za eksperimentalno proučavanje ponašanja životinja, čime je započeo naučni rad koji će obilježiti njegovu karijeru.<ref name="Bjork_1993" /> == Karijera == Skinner je doktorirao psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1931, nakon čega je nekoliko godina radio kao istraživač na istoj ustanovi. Godine 1936. imenovan je profesorom na [[Univerzitet u Minnesoti|Univerzitetu u Minnesoti]] u [[Minneapolis]]u.<ref name="UMN_Psychology_History">{{cite web |title=Establishment History |website=Department of Psychology, College of Liberal Arts, University of Minnesota |url=https://cla.umn.edu/psychology/about/history/establishment-history |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1945. prešao je na [[Univerzitet Indiana Bloomington|Univerzitet Indiana]], gdje je od 1946. do 1947. bio šef Odsjeka za psihologiju.<ref name="Vargas_2014">{{cite web |last=Vargas |first=Julie S. |date=2014 |title=Biographical Information |website=B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/archives/biographical-information/ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Na Harvard se vratio 1948. kao redovni profesor sa stalnim zvanjem, gdje je ostao do penzionisanja i kraja života. Kao mislilac širokih svjetonazorskih vidika, Skinner se bavio i društvenim pitanjima. Godine 1973. bio je jedan od potpisnika dokumenta ''[[Humanist Manifesto II]]''.<ref name="AHA_Manifesto_II">{{cite web |title=Humanist Manifesto II |website=American Humanist Association |url=https://americanhumanist.org/what-is-humanism/manifesto2/ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Privatni život == [[Datoteka:BF Skinner Grave.JPG|mini|desno|300px|Spomenik B. F. Skinnera i njegove supruge Eve na [[Groblje Mount Auburn|groblju Mount Auburn]]]] Skinner se 1936. oženio Yvonne "Eve" Blue. U braku su dobili dvije kćerke, [[Julie Vargas|Julie]] (kasnije Vargas) i Deborah (kasnije Buzan), koja se udala za [[Barry Buzan|Barryja Buzana]].<ref name="BFSF_Operants_Q2_2014">{{cite book |title=Operants: The B. F. Skinner Foundation Report |year=2014 |publisher=B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2014/05/OPERANTS_Q2_2014.pdf |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Buzan_2004">{{cite news |last=Buzan |first=Deborah Skinner |date=2004 |title=I was not a lab rat |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/education/2004/mar/12/highereducation.uk |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Yvonne Skinner preminula je 1997, a sahranjena je na [[Groblje Mount Auburn|groblju Mount Auburn]] u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]], u saveznoj državi [[Massachusetts]].<ref name="Bjork_1993" /><ref name="Yvonne_Skinner_Papers">{{cite web |title=Skinner, Yvonne, 1911–1997. Papers of Yvonne Skinner, ca.1916–1977: A Finding Aid |url=http://oasis.lib.harvard.edu/oasis/deliver/~sch00025 |publisher=Harvard University Library |access-date=15. 7. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180703164527/http://oasis.lib.harvard.edu/oasis/deliver/~sch00025 |archive-date=3. 7. 2018 }}</ref> == Smrt == Skinner je i nakon penzionisanja 1974. ostao aktivan u naučnom i javnom životu te je tokom 1970-ih i 1980-ih često držao predavanja i objavljivao stručne radove. Godine 1989. dijagnostikovana mu je [[leukemija]]. Deset dana prije smrti [[Američko psihološko udruženje]] (APA) dodijelilo mu je [[APA-ina nagrada za životno djelo|nagradu za životno djelo]], a tom prilikom održao je predavanje pred prepunom dvoranom. Rukopis članka zasnovanog na tom predavanju dovršio je 18. augusta 1990, na dan svoje smrti.<ref name="Vargas_2014" /> Skinner je preminuo 18. augusta 1990. u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]], u saveznoj državi [[Massachusetts]]. == Doprinos psihologiji == === Biheviorizam === {{Glavni|Biheviorizam|Radikalni biheviorizam}} Skinner je svoj pristup proučavanju ponašanja nazvao [[radikalni biheviorizam]].<ref name="Skinner_1974">{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=1974 |title=About Behaviorism |publisher=Alfred A. Knopf |url=https://archive.org/details/aboutbehaviorism00skin/mode/2up |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj pravac razvio se početkom 20. vijeka kao odgovor na tradicionalne psihološke teorije koje su ljudsko djelovanje objašnjavale prvenstveno putem mentalnih procesa. Za razliku od takvih pristupa, radikalni biheviorizam polazi od stava da se ponašanje može naučno objasniti analizom odnosa između organizma i njegove okoline, pri čemu iskustva potkrepljenja i kažnjavanja igraju presudnu ulogu u njegovom oblikovanju.<ref name="Skinner_Science">{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2014 |title=Science and Human Behavior |publisher=The B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2014/02/ScienceHumanBehavior.pdf |access-date=15. 7. 2026 |orig-year=1953 |language=en}}</ref> Skinner nije negirao postojanje misli, osjećaja i drugih unutrašnjih iskustava (koja je nazivao "privatnim događajima"), ali je naglašavao da oni sami po sebi ne predstavljaju uzroke ponašanja.<ref name="Skinner_1974" /> Prema njegovom shvatanju, i ovi unutrašnji doživljaji podliježu istim prirodnim zakonitostima kao i vidljivo djelovanje, što znači da se moraju objašnjavati kroz interakciju genetskog naslijeđa i utjecaja okoline. Zbog toga je dosljedno odbacivao [[Mentalizam (psihologija)|mentalistička]] objašnjenja [[Ponašanje|ponašanja]], smatrajući ih kružnim konstrukcijama koje zaustavljaju daljnje naučno istraživanje, te je zagovarao proučavanje zasnovano na objektivno uočljivim i mjerljivim odnosima.<ref name="Skinner_Science" /> Na osnovu ovih teorijskih postavki, Skinner je razvio koncept [[operantno uvjetovanje|operantnog uvjetovanja]], prema kojem se vjerovatnoća pojavljivanja određenog ponašanja mijenja u zavisnosti od njegovih neposrednih posljedica. Radi eksperimentalnog proučavanja tih procesa konstruisao je [[Skinnerova kutija|Skinnerovu kutiju]], uređaj koji je omogućio precizno ispitivanje učenja i eliminaciju vanjskih ometajućih faktora. Njegov rad postavio je temelje za razvoj [[primijenjena analiza ponašanja|primijenjene analize ponašanja]] i značajno utjecao na savremenu [[Psihologija|psihologiju]], obrazovne sisteme, [[Psihoterapija|psihoterapiju]] (posebno kognitivno-bihevioralni smjer) te organizacijsko upravljanje.<ref name="Staddon_Cerutti_2003">{{cite journal |last1=Staddon |first1=J. E. R. |last2=Cerutti |first2=D. T. |year=2003 |title=Operant Conditioning |journal=Annual Review of Psychology |volume=54 |issue=1 |pages=115–144 |doi=10.1146/annurev.psych.54.101601.145124 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.psych.54.101601.145124 |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Skinner, B. F.}} [[Kategorija:B. F. Skinner| ]] [[Kategorija:Rođeni 1904.]] [[Kategorija:Umrli 1990.]] [[Kategorija:Američki izumitelji]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Bihevioristi]] [[Kategorija:Dobitnici Ig Nobelove nagrade]] [[Kategorija:Dobitnici Nacionalne medalje za nauku]] [[Kategorija:Članovi Nacionalne akademije nauka SAD-a]] [[Kategorija:Filozofi uma]] [[Kategorija:Filozofi jezika]] [[Kategorija:Filozofi nauke]] [[Kategorija:Edukacijska psiholozi]] [[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] [[Kategorija:Američki pisci]] lxl802b7xip51ne02jnpb11hrurp8ed 3937901 3937900 2026-10-29T15:43:51Z Bosancica by MK 173186 3937901 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = B.F. Skinner | slika = B.F. Skinner at Harvard circa 1950 (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Skinner oko 1950. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1904|3|20}} | mjesto_rođenja = [[Susquehanna Depot, Pennsylvania|Susquehanna]], [[Pennsylvania]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1990|8|18|1904|3|20}} | mjesto_smrti = [[Cambridge, Massachusetts|Cambridge]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Psihologija]] * [[Lingvistika]] * [[Filozofija]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Minnesoti]] * [[Univerzitet u Indiani]] * [[Univerzitet Harvard]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Hamilton College]] ([[Bachelor of Arts|AB]]) * [[Univerzitet Harvard]] ([[Doktor nauka|PhD]]) }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Analiza ponašanja]] * [[Operantno kondicioniranje]] * [[Radikalni biheviorizam]] * ''[[Verbalno ponašanje (knjiga)|Verbalno ponašanje]]'' (1957) }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * [[Nacionalna medalja za nauku Sjedinjenih Američkih Dražava|Nacionalna medalja za nauku]] (1968) * [[Ig Nobelova nagrada]] (2024) }} | religija = | fusnote = [[Datoteka:BF Skinner signature.svg|150px]] }} '''Burrhus Frederic Skinner''' bio je američki [[Psihologija|psiholog]], [[Biheviorizam|biheviorista]], izumitelj i [[Socijalnafilozofija|socijalni filozof]].<ref name="Smith_Woodward_1996">{{cite book |editor-last1=Smith |editor-first1=Laurence D. |editor-last2=Woodward |editor-first2=William Ray |year=1996 |title=B. F. Skinner and Behaviorism in American Culture |publisher=Lehigh University Press |isbn=978-0-934223-40-9 |url=https://books.google.ba/books/about/B_F_Skinner_and_Behaviorism_in_American.html?id=EUnuAAAAMAAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Skinner_2005">{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2005 |title=Walden Two |edition=Ponovljeno izdanje (original objavljen 1948) |publisher=Hackett Publishing Company |publication-place=Indianapolis/Cambridge |isbn=978-0-87220-778-3 |url=https://files.openhistory.education/pdfs/walden_two_1722533791221_0.pdf |access-date=15. 7. 2026 |quote=Nauka o ljudskom ponašanju koristi se za iskorjenjivanje siromaštva, suzbijanje seksualnog izražavanja i ukidanje vlasti kakvu poznajemo, kako bi se stvorio način života u kojem nema pojava poput rata. |language=en}}</ref><ref name="Skinner_2002">{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2002 |title=Beyond Freedom and Dignity |publisher=Hackett Publishing Company |publication-place=Indianapolis/Cambridge |isbn=978-1-60384-081-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Beyond_Freedom_and_Dignity.html?id=78pgDwAAQBAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Behavior_Analysis_History_Skinner">{{cite web |title=Skinner, Burrhus Frederic |website=Behavior Analysis History |url=https://behavioranalysishistory.pbworks.com/w/page/2039033/Skinner%2C%20Burrhus%20Frederic |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Od 1948. pa sve do penzionisanja 1974, radio je kao profesor psihologije na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], gdje je nosio počasnu titulu ''Edgar Pierce profesor psihologije''.<ref name="Harvard_Skinner">{{cite web |title=B. F. Skinner |website=Harvard University Department of Psychology |url=https://psychology.fas.harvard.edu/people/b-f-skinner |access-date=15. 7. 2026 |language=en |archive-date=5. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260305083621/https://psychology.fas.harvard.edu/people/b-f-skinner |url-status=dead }}</ref> Skinner je razvio [[Primijenjena analiza ponašanja|analizu ponašanja]], s posebnim naglaskom na filozofiju [[Radikalni bihejviorizam|radikalnog bihejviorizma]],<ref name="Skinner_2011">{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2011 |title=About Behaviorism |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |publication-place=New York |isbn=978-0-307-79784-1 |url=https://books.google.ba/books/about/About_Behaviorism.html?id=K7WKkwPzNqsC |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> te je utemeljio [[Eksperimentalna analiza ponašanja|eksperimentalnu analizu ponašanja]] kao posebnu školu unutar eksperimentalne psihologije. U svom radu koristio je [[operantno uslovljavanje]] s ciljem oblikovanja i jačanja određenih oblika ponašanja, pri čemu je učestalost odgovora smatrao osnovnim pokazateljem jačine naučenog ponašanja. Za potrebe ovih istraživanja konstruisao je [[Skinerova kutija|komoru za operantno uslovljavanje]] (poznatu kao Skinnerova kutija),<ref name="Schacter_et_al_2011">{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Wegner |first3=Daniel M. |year=2011 |title=Psychology |edition=2. |publisher=Worth Publishers |publication-place=New York |isbn=978-1-4292-3719-2 |url=https://archive.org/details/psychology0000scha/page/17 |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> a za grafičko bilježenje učestalosti reakcija izumio je kumulativni rekorder. Koristeći ove instrumente, Skinner je zajedno s [[Charles Ferster|Charlesom Fersterom]] proveo niz eksperimenata koji su predstavljeni u njihovoj utjecajnoj knjizi ''Rasporedi potkrepljenja'' (1957).<ref name="Skinner_1938">{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=1938 |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |publication-place=Cambridge |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2016/02/BoO.pdf |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ferster_Skinner_1957">{{cite book |last1=Ferster |first1=Charles B. |last2=Skinner |first2=B. F. |year=1957 |title=Schedules of Reinforcement |publisher=B. F. Skinner Foundation |publication-place=Cambridge |isbn=978-0-9899839-5-2 |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2015/05/Schedules_of_Reinforcement_PDF.pdf |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Objavio je 21 knjigu te više od 180 naučnih i stručnih radova.<ref name="Smith_Morris_2021">{{cite web |last1=Smith |first1=Nathaniel G. |last2=Morris |first2=Edward K. |year=2021 |title=Full Bibliography |website=B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/publications/full-bibliography/ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Svoje ideje o organizaciji društva izložio je u utopijskom romanu ''[[Walden Two]]'' (1948),<ref name="Skinner_2005" /> dok je njegov teorijski sistem analize ljudskog ponašanja u potpunosti uobličen u djelu ''[[Verbalno ponašanje]]'' (1957).<ref name="Skinner_2014">{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |editor-last=Vargas |editor-first=Julie S. |year=2014 |title=Verbal Behavior |series=B. F. Skinner Reprint Series |publisher=B. F. Skinner Foundation |isbn=978-0-9899839-0-7 |url=https://books.google.ba/books?id=v4CeAwAAQBAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Skinner se, uz [[John B. Watson|Johna B. Watsona]] i [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]], smatra jednim od najznačajnijih predstavnika [[Biheviorizam|biheviorizma]]. Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'', Skinner je rangiran kao najutjecajniji psiholog 20. vijeka.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Jason E. |last3=Jones |first3=Vinessa K. |last4=Yarbrough |first4=Gary L. |last5=Russell |first5=Tenea M. |last6=Borecky |first6=Chris M. |last7=McGahhey |first7=Reagan |last8=Powell |first8=John L. III |date=2002 |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Skinner je rođen u [[Susquehanna Depot, Pennsylvania|Susquehanni]] u američkoj saveznoj državi [[Pennsylvania]] kao sin Grace i Williama Skinnera, advokata. Iako je odgajan u kršćanskoj tradiciji, kasnije je napustio religijska uvjerenja i postao [[ateizam|ateista]]. Prema vlastitom svjedočenju, na to odluku utjecao je razgovor s učiteljicom, koja je pokušala ublažiti njegov strah od pakla, nastao pod utjecajem priča bakinih priča.<ref name="Boring_Lindzey_2026">{{cite book |last1=Boring |first1=Edwin G. |last2=Lindzey |first2=Gardner |year=2026 |title=A History of Psychology in Autobiography |publisher=Creative Media Partners, LLC |isbn=978-1-02572-092-0 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Psychology_in_Autobiography.html?id=J4L90QEACAAJ |quote=U roku od godinu dana otišao sam kod gospođice Graves da joj kažem da više ne vjerujem u Boga. 'Znam', rekla je, 'i sama sam prošla kroz to.' No, pogriješila je: za razliku od nje, ja kroz to nikada nisam prošao. |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Njegov mlađi brat Edward preminuo je u šesnaestoj godini života od cerebralnog krvarenja.<ref name="Mahoney_1991">{{cite journal |last=Mahoney |first=Michael J. |year=1991 |title=B. F. Skinner: A collective tribute |journal=Canadian Psychology / Psychologie canadienne |volume=32 |issue=4 |pages=628–635 |doi=10.1037/h0084641 |url=https://psycnet.apa.org/record/2007-09669-001 |url-access=subscription |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Tokom djetinjstva Skinnerov najbliži prijatelj bio je Raphael Miller, kojeg je zvao Doc jer je njegov otac bio ljekar. Dijelili su interes za tehničke sprave i eksperimente te su između svojih kuća postavili telegrafsku vezu za razmjenu poruka. Zbog čestih nesporazuma u prijenosu poruka na kraju su se ipak služili telefonom. Jednog ljeta zajedno su pokrenuli mali posao sakupljanja i prodaje plodova [[zova|zove]]. Uočivši da se prilikom branja zajedno sa zrelim odvajaju i nezreli plodovi, konstruisali su uređaj za njihovo razdvajanje. Uređaj se sastojao od savijenog komada metala koji je oblikovao korito kroz koje je tekla voda koja se ulijevala u kantu: zreli plodovi tonuli su u posudu s vodom, dok su nezreli ostajali na površini i odvajali se preko ruba žlijeba.<ref name="Skinner_1976">{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=1976 |title=Particulars of My Life |publisher=Alfred A. Knopf |publication-place=New York |isbn=978-0-394-40071-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Particulars_of_My_Life.html?id=bGsQAQAAIAAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Obrazovanje == Skinner je studirao na [[Hamilton koledž]]u u Clintonu, u saveznoj državi [[New York (savezna država)|New York]], s namjerom da postane književnik. Tokom studija pisao je za studentske novine, a zbog svojih izraženih intelektualnih interesa i kritičkog odnosa prema tradicionalnim vrijednostima koje su prevladavale na koledžu teško se uklapao u društveni život. Bio je član bratstva [[Lambda Chi Alpha]].<ref name="Skinner_1976" /><ref name="Bjork_1993">{{cite book |last=Bjork |first=Daniel W. |year=1993 |title=B. F. Skinner: A Life |publisher=Basic Books |publication-place=New York |isbn=978-0-465-00611-3 |url=https://books.google.ba/books/about/B_f_Skinner.html?id=CUZ9AAAAMAAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1926. diplomirao je [[Engleska književnost|englesku književnost]]. Nakon završetka studija vratio se roditeljima i pokušao ostvariti književnu karijeru pisanjem romana. Kasnije je to razdoblje nazivao svojim "mračnim godinama" jer je, uprkos podršci pjesnika [[Robert Frost|Roberta Frosta]], zaključio da nema dovoljno životnog iskustva niti dovoljno izgrađen vlastiti pogled na svijet da bi postao uspješan pisac.<ref name="Bjork_1993" /> Prekretnicu u njegovoj karijeri predstavljalo je upoznavanje s biheviorizmom [[John B. Watson|Johna B. Watsona]], koje ga je potaknulo da se posveti [[Psihologija|psihologiji]]. Upisao je postdiplomski studij na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], gdje ga je kolega [[Fred S. Keller]] uvjerio da se proučavanje ponašanja može razviti u [[eksperiment]]alnu naučnu disciplinu. To je Skinnera navelo da konstruiše prvi prototip [[Skinnerova kutija|Skinnerove kutije]], kao i druge uređaje za eksperimentalno proučavanje ponašanja životinja, čime je započeo naučni rad koji će obilježiti njegovu karijeru.<ref name="Bjork_1993" /> == Karijera == Skinner je doktorirao psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1931, nakon čega je nekoliko godina radio kao istraživač na istoj ustanovi. Godine 1936. imenovan je profesorom na [[Univerzitet u Minnesoti|Univerzitetu u Minnesoti]] u [[Minneapolis]]u.<ref name="UMN_Psychology_History">{{cite web |title=Establishment History |website=Department of Psychology, College of Liberal Arts, University of Minnesota |url=https://cla.umn.edu/psychology/about/history/establishment-history |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1945. prešao je na [[Univerzitet Indiana Bloomington|Univerzitet Indiana]], gdje je od 1946. do 1947. bio šef Odsjeka za psihologiju.<ref name="Vargas_2014">{{cite web |last=Vargas |first=Julie S. |date=2014 |title=Biographical Information |website=B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/archives/biographical-information/ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Na Harvard se vratio 1948. kao redovni profesor sa stalnim zvanjem, gdje je ostao do penzionisanja i kraja života. Kao mislilac širokih svjetonazorskih vidika, Skinner se bavio i društvenim pitanjima. Godine 1973. bio je jedan od potpisnika dokumenta ''[[Humanist Manifesto II]]''.<ref name="AHA_Manifesto_II">{{cite web |title=Humanist Manifesto II |website=American Humanist Association |url=https://americanhumanist.org/what-is-humanism/manifesto2/ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Privatni život == [[Datoteka:BF Skinner Grave.JPG|mini|desno|300px|Spomenik B. F. Skinnera i njegove supruge Eve na [[Groblje Mount Auburn|groblju Mount Auburn]]]] Skinner se 1936. oženio Yvonne "Eve" Blue. U braku su dobili dvije kćerke, [[Julie Vargas|Julie]] (kasnije Vargas) i Deborah (kasnije Buzan), koja se udala za [[Barry Buzan|Barryja Buzana]].<ref name="BFSF_Operants_Q2_2014">{{cite book |title=Operants: The B. F. Skinner Foundation Report |year=2014 |publisher=B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2014/05/OPERANTS_Q2_2014.pdf |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Buzan_2004">{{cite news |last=Buzan |first=Deborah Skinner |date=2004 |title=I was not a lab rat |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/education/2004/mar/12/highereducation.uk |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Yvonne Skinner preminula je 1997, a sahranjena je na [[Groblje Mount Auburn|groblju Mount Auburn]] u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]], u saveznoj državi [[Massachusetts]].<ref name="Bjork_1993" /><ref name="Yvonne_Skinner_Papers">{{cite web |title=Skinner, Yvonne, 1911–1997. Papers of Yvonne Skinner, ca.1916–1977: A Finding Aid |url=http://oasis.lib.harvard.edu/oasis/deliver/~sch00025 |publisher=Harvard University Library |access-date=15. 7. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180703164527/http://oasis.lib.harvard.edu/oasis/deliver/~sch00025 |archive-date=3. 7. 2018 }}</ref> == Smrt == Skinner je i nakon penzionisanja 1974. ostao aktivan u naučnom i javnom životu te je tokom 1970-ih i 1980-ih često držao predavanja i objavljivao stručne radove. Godine 1989. dijagnostikovana mu je [[leukemija]]. Deset dana prije smrti [[Američko psihološko udruženje]] (APA) dodijelilo mu je [[APA-ina nagrada za životno djelo|nagradu za životno djelo]], a tom prilikom održao je predavanje pred prepunom dvoranom. Rukopis članka zasnovanog na tom predavanju dovršio je 18. augusta 1990, na dan svoje smrti.<ref name="Vargas_2014" /> Skinner je preminuo 18. augusta 1990. u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]], u saveznoj državi [[Massachusetts]]. == Doprinos psihologiji == === Biheviorizam === {{Glavni|Biheviorizam|Radikalni biheviorizam}} Skinner je svoj pristup proučavanju ponašanja nazvao [[radikalni biheviorizam]].<ref name="Skinner_1974">{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=1974 |title=About Behaviorism |publisher=Alfred A. Knopf |url=https://archive.org/details/aboutbehaviorism00skin/mode/2up |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj pravac razvio se početkom 20. vijeka kao odgovor na tradicionalne psihološke teorije koje su ljudsko djelovanje objašnjavale prvenstveno putem mentalnih procesa. Za razliku od takvih pristupa, radikalni biheviorizam polazi od stava da se ponašanje može naučno objasniti analizom odnosa između organizma i njegove okoline, pri čemu iskustva potkrepljenja i kažnjavanja igraju presudnu ulogu u njegovom oblikovanju.<ref name="Skinner_Science">{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2014 |title=Science and Human Behavior |publisher=The B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2014/02/ScienceHumanBehavior.pdf |access-date=15. 7. 2026 |orig-year=1953 |language=en}}</ref> Skinner nije negirao postojanje misli, osjećaja i drugih unutrašnjih iskustava (koja je nazivao "privatnim događajima"), ali je naglašavao da oni sami po sebi ne predstavljaju uzroke ponašanja.<ref name="Skinner_1974" /> Prema njegovom shvatanju, i ovi unutrašnji doživljaji podliježu istim prirodnim zakonitostima kao i vidljivo djelovanje, što znači da se moraju objašnjavati kroz interakciju genetskog naslijeđa i utjecaja okoline. Zbog toga je dosljedno odbacivao [[Mentalizam (psihologija)|mentalistička]] objašnjenja [[Ponašanje|ponašanja]], smatrajući ih kružnim konstrukcijama koje zaustavljaju daljnje naučno istraživanje, te je zagovarao proučavanje zasnovano na objektivno uočljivim i mjerljivim odnosima.<ref name="Skinner_Science" /> Na osnovu ovih teorijskih postavki, Skinner je razvio koncept [[operantno uvjetovanje|operantnog uvjetovanja]], prema kojem se vjerovatnoća pojavljivanja određenog ponašanja mijenja u zavisnosti od njegovih neposrednih posljedica. Radi eksperimentalnog proučavanja tih procesa konstruisao je [[Skinnerova kutija|Skinnerovu kutiju]], uređaj koji je omogućio precizno ispitivanje učenja i eliminaciju vanjskih ometajućih faktora. Njegov rad postavio je temelje za razvoj [[primijenjena analiza ponašanja|primijenjene analize ponašanja]] i značajno utjecao na savremenu [[Psihologija|psihologiju]], obrazovne sisteme, [[Psihoterapija|psihoterapiju]] (posebno kognitivno-bihevioralni smjer) te organizacijsko upravljanje.<ref name="Staddon_Cerutti_2003">{{cite journal |last1=Staddon |first1=J. E. R. |last2=Cerutti |first2=D. T. |year=2003 |title=Operant Conditioning |journal=Annual Review of Psychology |volume=54 |issue=1 |pages=115–144 |doi=10.1146/annurev.psych.54.101601.145124 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.psych.54.101601.145124 |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Skinner, B. F.}} [[Kategorija:B. F. Skinner| ]] [[Kategorija:Rođeni 1904.]] [[Kategorija:Umrli 1990.]] [[Kategorija:Američki izumitelji]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Bihevioristi]] [[Kategorija:Dobitnici Ig Nobelove nagrade]] [[Kategorija:Dobitnici Nacionalne medalje za nauku]] [[Kategorija:Članovi Nacionalne akademije nauka SAD-a]] [[Kategorija:Filozofi uma]] [[Kategorija:Filozofi jezika]] [[Kategorija:Filozofi nauke]] [[Kategorija:Edukacijski psiholozi]] [[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]] [[Kategorija:Američki pisci]] rh0g53rxwi0yoeo5xmx67nosnbyhj0g Wikipedia:Američki mjesec/2026. 4 536689 3937965 3937651 2026-10-30T07:20:41Z Panasko 146730 /* Članci */ 3937965 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin Američki mjesec 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;">[[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|180px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Američki mjesec 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Američki mjesec''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o [[Amerika|Americi]]. Održava se svakog oktobra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za američke zemlje. Korisnici Wikipedije koji naprave najviše članaka na ovoj Wikipediji dobit će nagrade u vidu vaučera Amazona == Pravila == '''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom oktobra.''' * Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. oktobra i 23:59 31. oktobra (UTC) 2026. * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za [[Amerika|američku zemlju]]. * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada do oktobra. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za Američki mjesec? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-Američki-mjesec-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> [[Datoteka:LocationAmericas.png|center|200px]] <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Nagrade == Nagrade će biti dodijeljene urednicima s najviše napisanih članaka u formi vaučera Amazona. * 1. nagrada 40 € * 2. nagrada 30 € * 3. nagrada 20 € * 4. nagrada 10 € Za sudjelovanje u dodjeli nagrada potrebno je napisati najmanje 20 novih članaka, koje treba potvrditi žiri. == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == {{Stubičasti dijagram | naslov = Američki mjesec 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj bodova | maks = 70 |ime_stuba1= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=67 |ime_stuba2= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=45 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=16 |ime_stuba4= [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] |boja_stuba4=#e8e6c4|cifra_stuba4=1 }} [[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec|2026]] admdky6u18oshjmr2qulhc72osqfpwv 3937987 3937965 2026-10-30T10:23:04Z Panasko 146730 /* Članci */ 3937987 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin Američki mjesec 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;">[[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|180px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Američki mjesec 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Američki mjesec''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o [[Amerika|Americi]]. Održava se svakog oktobra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za američke zemlje. Korisnici Wikipedije koji naprave najviše članaka na ovoj Wikipediji dobit će nagrade u vidu vaučera Amazona == Pravila == '''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom oktobra.''' * Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. oktobra i 23:59 31. oktobra (UTC) 2026. * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za [[Amerika|američku zemlju]]. * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada do oktobra. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za Američki mjesec? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-Američki-mjesec-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> [[Datoteka:LocationAmericas.png|center|200px]] <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Nagrade == Nagrade će biti dodijeljene urednicima s najviše napisanih članaka u formi vaučera Amazona. * 1. nagrada 40 € * 2. nagrada 30 € * 3. nagrada 20 € * 4. nagrada 10 € Za sudjelovanje u dodjeli nagrada potrebno je napisati najmanje 20 novih članaka, koje treba potvrditi žiri. == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == {{Stubičasti dijagram | naslov = Američki mjesec 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj bodova | maks = 75 |ime_stuba1= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=70 |ime_stuba2= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=45 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=16 |ime_stuba4= [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] |boja_stuba4=#e8e6c4|cifra_stuba4=1 }} [[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec|2026]] lrmddx2yhze19jwcihrmh2y3w0s7ee4 Obrazovanje na daljinu 0 536735 3937906 3935201 2026-10-29T15:48:42Z Bosancica by MK 173186 3937906 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width:22em; border:1px solid #b0c4de; background-color:#f4f8fb; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;" |- ! colspan="2" style="background-color:#1a5276; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;" | Obrazovanje na daljinu |- | colspan="2" style="text-align:center; padding:0.5em 0;" | [[Datoteka:Session de téléversement en ligne 09.png|200px]]<br /><span style="font-size:90%;">Učenje i rad u digitalnom okruženju</span> |- ! colspan="2" style="background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;" | Osnovni podaci |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;" | Izvorni naziv | style="padding:0.2em;" | ''Distance education'' / ''Distance learning'' |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Vrsta | style="padding:0.2em;" | [[Obrazovanje]], [[e-učenje]] |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Glavni načini izvođenja | style="padding:0.2em;" | Online, [[Hibridno učenje|hibridno]] (kombinovano), dopisno |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Ključna komponenta | style="padding:0.2em;" | Prostorna i/ili vremenska odvojenost učenika i nastavnika |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Tehnologija | style="padding:0.2em;" | [[Internet]], [[Sistem za upravljanje učenjem|sistemi za upravljanje učenjem]] (LMS), [[Videokonferencija|videokonferencije]] |- ! colspan="2" style="background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;" | Povezani pojmovi |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Srodni oblici | style="padding:0.2em;" | Online učenje, učenje na daljinu, online obrazovanje |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Modeli nastave | style="padding:0.2em;" | [[Sinhrono učenje|Sinhrono]] i [[asinhrono učenje]] |} '''Obrazovanje na daljinu''', poznato i kao '''učenje na daljinu''', oblik je obrazovanja u kojem učenici ili studenti nisu nužno fizički prisutni u [[škola|školi]],<ref name="Kaplan Haenlein 2016">{{cite journal |last=Kaplan |first=Andreas M. |last2=Haenlein |first2=Michael |title=Higher education and the digital revolution: About MOOCs, SPOCs, social media, and the Cookie Monster |journal=Business Horizons |volume=59 |issue=4 |date=2016 |pages=441–450 |doi=10.1016/j.bushor.2016.03.008 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S000768131630009X |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Honeyman_Miller_1993">{{cite conference |last=Honeyman |first=M. |last2=Miller |first2=G. |title=Agriculture distance education: A valid alternative for higher education? |book-title=Proceedings of the 20th Annual National Agricultural Education Research Meeting |date=1993 |pages=67–73 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED366794.pdf#page=80 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> odnosno u kojem su nastavnik i učenik prostorno i vremenski razdvojeni.<ref name=":2">{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Rivera-Vargas |first2=Pablo |title=A Critical look at Educational Technology from a Distance Education Perspective |journal=Digital Education Review |issue=37 |date=2020 |pages=208–229 |doi=10.1344/der.2020.37.208-229 |url=https://revistes.ub.edu/index.php/der/article/view/30917 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Danas se ono najčešće ostvaruje putem '''online obrazovanja''' (poznatog i kao '''online učenje''') putem online škole [[online škola|online škole]]. Program obrazovanja na daljinu može se u potpunosti odvijati putem [[internet]]a ili kombinovati online nastavu s tradicionalnom nastavom koja se odvija neposredno u učionici. Takav oblik kombinovane nastave naziva se [[hibridno učenje|hibridna]]<ref name="Tabor_2007">{{cite journal |last=Tabor |first=Sharon W. |title=Narrowing the Distance: Implementing a Hybrid Learning Model for Information Security Education |journal=Quarterly Review of Distance Education |volume=8 |issue=1 |date=2007 |pages=47–57 |doi=10.1108/QRDE-02-2007-0006 |url=https://www.emerald.com/qrde/article/8/1/47/1326754/Narrowing-the-DistanceImplementing-a-Hybrid |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> ili kombinovana nastava.<ref name="Vaughan_2010_BlendedLearning">{{cite book |last=Vaughan |first=Norman D. |editor-last=Cleveland-Innes |editor-first=M. F. |editor-last2=Garrison |editor-first2=D. R. |chapter=Blended Learning |title=An Introduction to Distance Education: Understanding Teaching and Learning in a New Era |publisher=Routledge |date=2010 |isbn=978-0-203-86091-5 |url=https://books.google.hr/books?id=0203860918 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Masovni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), koji omogućavaju učešće velikog broja polaznika i otvoren pristup putem [[World Wide Web]] ili drugih mrežnih tehnologija, predstavljaju novije oblike obrazovanja na daljinu.<ref name="Kaplan Haenlein 2016"/> Za obrazovanje na daljinu koriste se i brojni drugi termini, kao što su distribuisano učenje, [[obrazovna tehnologija|e-učenje]], [[mobilno učenje|m-učenje]] i virtualna učionica, koji se u određenom kontekstu koriste kao približni sinonimi. E-učenje se pokazalo korisnim obrazovnim sredstvom, a trebalo bi se zasnivati na interaktivnom procesu koji uključuje različite načine učenja prilagođene polaznicima na različitim nivoima obrazovanja. Okruženje za učenje na daljinu omogućava usvajanje novih znanja, saradnju s drugima i razvijanje samodiscipline.<ref name="Khasanova_Amanlikova_2022">{{cite journal |last=Khasanova |first=Vazira Khamidzhanovna |last2=Amanlikova |first2=Nafisa Rakhmatullaevna |title=The role and place of distance learning in education |journal=International Journal of Early Childhood Special Education |volume=14 |issue=5 |date=2022 |pages=8651–8656 |doi=10.9756/INTJECSE/V14I5.1110 |issn=1308-5581 |url=https://www.int-jecse.net/media/article_pdfs/8651-8656.pdf |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Historijski gledano, obrazovanje na daljinu u početku se zasnivalo na '''dopisnim kursevima''', pri čemu su učenici ili studenti komunicirali s obrazovnom ustanovom putem [[pošta|pošte]]. Razvojem različitih tehnologija ovaj oblik obrazovanja proširen je na [[videokonferencija|videokonferencije]], [[televizija|televiziju]] i [[internet]].<ref name="Dron_Anderson_2014">{{cite book |last=Dron |first=Jon |last2=Anderson |first2=Terry |title=Teaching Crowds: Learning and Social Media |publisher=Athabasca University Press |date=2014 |isbn=978-1-927356-81-4 |url=https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/teaching-crowds-learning-and-social-media |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Historija == Jedan od najranijih pokušaja organizovanja obrazovanja na daljinu zabilježen je 1728. U novinama ''[[Boston Gazette]]'' objavljen je oglas Caleba Philippsa, nastavnika "novog metoda [[stenografija|stenografskog pisanja]]", koji je tražio učenike zainteresovane za učenje ove vještine putem sedmičnih lekcija dostavljanih poštom.<ref name="Holmberg_2005">{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://books.google.hr/books?id=YTtdNQAACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi kurs obrazovanja na daljinu u savremenom smislu organizovao je [[Isaac Pitman]] tokom 1840-ih. On je podučavao sistem stenografije tako što je svojim učenicima poštom slao tekstove napisane stenografijom, a oni su mu zauzvrat slali vlastite transkripcije na pregled i ispravku. Mogućnost povratne informacije od učenika bila je osnovna novina Pitmanovog sistema.<ref name="Tait_2003">{{cite journal |last=Tait |first=Alan |title=Reflections on Student Support in Open and Distance Learning |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=4 |issue=1 |date=2003 |doi=10.19173/irrodl.v4i1.134 |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/134/214 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uvođenje [[poštanska marka|poštanske marke]]<ref name="Higgins">{{cite web |last=Higgins |first=Matthew |title=The stamp: a classic object in the development of education? |publisher=University of Leicester |url=https://le.ac.uk/social-worlds/all-articles/stamp |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> i jedinstvenih, niskih poštanskih tarifa u [[Engleska|Engleskoj]] 1840. učinilo je slanje nastavnih materijala, zadataka i odgovora putem pošte finansijski pristupačnijim i jednostavnijim. Time su stvoreni uslovi za širenje dopisnog obrazovanja i njegovo korištenje u znatno širem krugu polaznika.<ref name="Simonson_2005">{{cite book |editor-last=Simonson |editor-first=Michael |title=Distance Learning: A Magazine for Leaders (Vol. 2, No. 6) |publisher=Information Age Publishing |date=2005 |isbn=978-7-7745-5422-9 |url=https://books.google.hr/books?id=MEax6VBfRscC |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj rani oblik obrazovanja pokazao se veoma uspješnim, pa je tri godine kasnije osnovano Fonografsko dopisno društvo s ciljem formalizovanja i organizovanja ovakvih kurseva. Društvo je kasnije poslužilo kao osnova za osnivanje koledža "Sir Isaac Pitman" širom zemlje.<ref name=MooreKearsley>{{cite book |last=Moore |first=Michael G. |last2=Kearsley |first2=Greg |title=Distance Education: A Systems View of Online Learning |edition=3 |publisher=Cengage Learning |date=2011 |isbn=978-1-111-52099-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Distance_Education_A_Systems_View_of_Onl.html?id=8A0KzgEACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prva dopisna škola u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bila je [[Društvo za podsticanje učenja kod kuće]], osnovano 1873.<ref name="Cole_2012">{{cite thesis |degree=PhD |last=Cole |first=Elizabeth Robinson |title=The Invisible Woman and the Silent University |publisher=University of Southern Mississippi |date=2012 |url=https://aquila.usm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1562&context=dissertations |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Wolsey Hall, Oxford]], osnovan 1894, bio je prvi koledž za obrazovanje na daljinu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].<ref name="Holmberg_2005_EvolutionPrinciplesPractices_Archive">{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829155503/https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-date=29. 8. 2017 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Univerzitetski dopisni kursevi === ==== Ujedinjeno Kraljevstvo ==== [[Datoteka:SomersetHousebyAnonpublAckermann&Co1836.jpg|mini|desno|300px|[[Somerset House]], sjedište Londonskog univerziteta od 1837. do 1870.]] [[Londonski univerzitet]] bio je prvi univerzitet koji je omogućio stjecanje akademskih diploma osobama koje su ispunile uslove polaganjem njegovih ispita, uspostavivši 1858. svoj Vanjski program ({{en|External Programme}}). Univerzitet je osnovan 1836. kao ispitno tijelo ovlašteno za dodjeljivanje diploma studentima povezanih koledža, među kojima su u početku bili [[Univerzitetski koledž u Londonu]] i [[Kraljevski koledž u Londonu]], dok su im se tokom naredne dvije decenije pridružile i druge ustanove. U početku su ovi povezani koledži morali izdavati posebne certifikate kojima se dokazivalo da je student pohađao njihov program. Međutim, novom poveljom iz 1858. taj uslov je ukinut, čime je i muškarcima, a od 1878. i ženama, omogućeno da pristupe ispitima i steknu diplomu bez obzira na to jesu li pohađali neku obrazovnu ustanovu ili su učili samostalno. Ovaj vanjski program [[Charles Dickens]] nazvao je "narodnim univerzitetom" ({{en|People's University}}), jer je omogućavao pristup [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]] i studentima iz manje imućnih društvenih slojeva.<ref name="External Programme History">{{cite web |title=History of Distance Education |publisher=Centre for Online and Distance Education, University of London |url=https://www.london.ac.uk/centre-online-distance-education/about/history-distance-education |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Broj upisanih studenata kontinuirano je rastao tokom posljednjih decenija 19. stoljeća, a primjer Londonskog univerziteta ubrzo su počele slijediti i druge ustanove.<ref name="Anderson_2007">{{cite news |last=Anderson |first=Tatum |title=History lessons at the people's university |newspaper=Guardian Abroad |date=16. 5. 2007 |url=http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070524102204/http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-date=24. 5. 2007 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, univerzitet je u početku osiguravao samo polaganje ispita, a ne i nastavne materijale, zbog čega su pojedini akademici zaključili da prvobitni sistem stjecanja diploma vanjskim studiranjem na Londonskom univerzitetu "nije bio oblik obrazovanja na daljinu".<ref name="Thanapal_2015">{{cite thesis |degree=PhD |last=Thanapal |first=Vigneswari |title=The social mediation of multinational legal education: a case study of the University of London's undergraduate laws programme for external/international students |publisher=Queen Mary University of London |date=2015 |url=https://ethos.bl.uk/concern/thesis_or_dissertations/667464 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Australija i Južna Afrika ==== Velike geografske udaljenosti u [[Australija|Australiji]] podstakle su posebno intenzivan razvoj dopisnog obrazovanja. [[Univerzitet u Queenslandu]] osnovao je 1911. Odsjek za dopisne studije.<ref name="White_1982">{{cite journal |last=White |first=Michael |title=Distance education in Australian higher education — a history |journal=Distance Education |volume=3 |issue=2 |date=1982 |pages=255–278 |doi=10.1080/0158791820030207 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0158791820030207 |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Sjedinjene Američke Države ==== [[Datoteka:Portrait of William Rainey Harper.jpg|mini|desno|300px|[[William Rainey Harper]], zagovornik vanjskih univerzitetskih kurseva, na fotografiji iz 1905.]] [[William Rainey Harper]], osnivač i prvi predsjednik [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]], zalagao se za koncept proširenog obrazovanja, prema kojem bi istraživački univerzitet imao izdvojene koledže u drugim dijelovima šire regije.<ref name="William_Harper">{{cite web |title=William Rainey Harper, 1891-1906 |publisher=Office of the President, University of Chicago |url=https://president.uchicago.edu/about-the-office/history/william-rainey-harper |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Harper je 1892. podržao uvođenje dopisnih kurseva kao načina za širenje [[Obrazovanje|obrazovanja]]. Ova ideja do 1920-ih primijenjena je na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]], [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina u Madisonu]], [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] i nekoliko desetina drugih univerziteta.<ref name="Levinson_2005">{{cite book |last=Levinson |first=David |title=Community Colleges: A Reference Handbook |publisher=Bloomsbury Academic |date=2005 |isbn=978-1-57607-766-5 |url=https://books.google.hr/books?id=xrnPJcb7c54C |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pittman_2003">{{cite book |last=Pittman |first=Von V. |chapter=Correspondence Study in the American University: A Second Historiographical Perspective |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=21–36 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Broj polaznika najveće privatne profitne škole sa sjedištem u [[Scranton (Pennsylvania)|Scrantonu u Pennsylvaniji]], [[Penn Foster|Međunarodne dopisne škole]], naglo je rastao tokom 1890-ih. Škola je osnovana 1888. radi stručnog osposobljavanja imigranata koji su radili u rudnicima uglja i željeli postati državni rudarski inspektori ili poslovođe. Godine 1894. upisala je 2.500 novih polaznika, a 1895. čak 72.000. Do 1906. ukupan broj upisanih polaznika dostigao je 900.000. Takav rast omogućen je slanjem cjelovitih udžbenika umjesto pojedinačnih lekcija, kao i angažovanjem 1.200 prodajnih predstavnika koji su neposredno obilazili potencijalne polaznike.<ref name="Kett_1994">{{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=The Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America, 1750–1990 |publisher=Stanford University Press |date=1994 |isbn=978-0-8047-2297-1 |url=https://books.google.hr/books/about/The_Pursuit_of_Knowledge_Under_Difficult.html?id=BjGrAAAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Clark_1906">{{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School – Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |date=1906 |pages=327–334 |url=https://www.jstor.org/stable/1633383 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pedagoški pristup ove škole značajno se razlikovao od pristupa tradicionalnih tehničkih škola i koledža: {{Citat|Tradicionalna tehnička škola ili koledž nastoji čovjeka obrazovati široko; naš cilj je, naprotiv, obrazovati ga samo u određenoj oblasti. Koledž zahtijeva od studenta određeni nivo prethodnog obrazovanja za upis i očekuje da svi studenti približno jednako dugo pohađaju nastavu; po završetku studija smatra se da su osposobljeni za rad u jednoj od više grana određene profesije. Mi, naprotiv, nastojimo da svoje kurseve prilagodimo konkretnim potrebama polaznika koji ih pohađa.<ref name="Clark_1906" />}} Obrazovanje je bilo jedan od prioriteta [[Progresivno doba|Progresivne ere]], tokom koje su se srednje škole i koledži u Sjedinjenim Američkim Državama naglo širili. Za starije muškarce i one koji zbog porodičnih obaveza nisu mogli redovno pohađati nastavu, osnivane su večernje škole, poput škole [[YMCA]] u [[Boston]]u, koja je kasnije postala [[Sjeveroistočni univerzitet]]. Privatne dopisne škole izvan velikih gradova nudile su fleksibilan oblik obrazovanja usmjeren na konkretne potrebe polaznika.<ref name="Kett_1994" /> Velike korporacije počele su sistematski organizovati programe osposobljavanja novih zaposlenika. Broj članica Nacionalnog udruženja korporativnih škola porastao je sa 37 u 1913. na 146 u 1920. Privatne škole koje su pružale specijalizovano tehničko obrazovanje svim upisanim polaznicima, a ne samo zaposlenicima pojedinačnih kompanija, počele su se otvarati širom zemlje tokom 1880-ih. Počevši od [[Milwaukee|Milwaukeeja]] 1907, javne škole počele su uvoditi besplatne programe stručnog obrazovanja.<ref name="Millikan_2003_UnionAgainstUnions">{{cite book |last=Millikan |first=William |title=A Union Against Unions: The Minneapolis Citizens Alliance and Its Fight Against Organized Labor, 1903–1947 |publisher=Minnesota Historical Society Press |date=2003 |pages=60–61 |isbn=978-0-87351-499-6 |url=https://books.google.hr/books?id=GseChEHIysAC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Međunarodna konferencija ==== Prvi sastanak Međunarodne konferencije za dopisno obrazovanje održan je 1938.<ref name="Lee_2009">{{cite book |last=Lee |first=Francis |title=Letters and bytes: Sociotechnical studies of distance education |publisher=Linköping University Electronic Press |date=2009 |pages=48 |isbn=978-91-7393-518-0 |url=https://books.google.hr/books?id=6_V7z998PlgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Cilj konferencije bio je omogućiti individualizirano obrazovanje uz niske troškove, primjenom pedagoškog pristupa koji se zasnivao na testiranju, evidentiranju, klasifikaciji i diferencijaciji polaznika.<ref name="Lee_2008">{{cite journal |last=Lee |first=Francis |title=Technopedagogies of mass‐individualization: correspondence education in the mid twentieth century |journal=History and Technology |volume=24 |issue=3 |date=2008 |pages=239–253 |doi=10.1080/07341510801900318 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07341510801900318 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bunker_2003">{{cite book |last=Bunker |first=Ellen L. |chapter=The History of Distance Education through the Eyes of the International Council for Distance Education |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=49–62 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Organizacija je kasnije promijenila naziv u [[Međunarodno vijeće za otvoreno i obrazovanje na daljinu]] (ICDE), a njeno sjedište danas se nalazi u [[Oslo|Oslu]], u [[Norveška|Norveškoj]].<ref name="ICDE_WhoWeAre">{{cite web |title=Who We Are |publisher=International Council for Open and Distance Education |url=https://www.icde.org/who-we-are |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325213612/https://www.icde.org/who-we-are |archive-date=25. 3. 2019 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Otvoreni univerziteti === {{Glavni|Otvoreni univerzitet (koncept)}} [[Otvoreni univerzitet]] (OU) u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovala je tadašnja vlada [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]], na čelu s [[Harold Wilson|Haroldom Wilsonom]]. Na osnovu ideje [[Michael Young (sociolog)|Michaela Younga]], planiranje osnivanja univerziteta započelo je 1965. pod rukovodstvom državne ministrice za obrazovanje [[Jennie Lee|Jennie Lee]]. Ona je razvila koncept "Otvorenog univerziteta" zasnovan na proširivanju pristupa visokom obrazovanju i najvišim standardima akademskog obrazovanja i osnovala planski odbor u kojem su bili prorektori univerziteta, stručnjaci za obrazovanje i televizijski producenti. Odborom je predsjedavao Sir Peter Venables. [[James Redmond (voditelj)|James Redmond]], tadašnji pomoćnik direktora za tehniku [[BBC]]-a, većinu svojih kvalifikacija stekao je u večernjoj školi. Njegovim entuzijazamom za projekt prevaziđene su tehničke poteškoće povezane s korištenjem televizije za emitovanje nastavnih programa. [[Datoteka:Walton Hall Pen&Ink.jpg|mini|desno|300px|[[Walton, Milton Keynes|Walton Hall]], obnovljen 1970. i pretvoren u sjedište novouspostavljenog [[Otvoreni univerzitet|Otvorenog univerziteta]] (autorica crteža: Hilary French)]] Osnivanje Otvorenog univerziteta značajno je proširilo domet dopisnog obrazovanja i utjecalo na to da ono postane prihvatljiva alternativa tradicionalnim oblicima obrazovanja. Ova ustanova bila je među predvodnicima u razvoju novih tehnologija za unapređenje obrazovanja na daljinu,<ref name="Nasseh_1997">{{cite web |last=Nasseh |first=Bizhan |title=A Brief History of Distance Education |publisher=Ball State University / SeniorNet |url=http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728165252/http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-date=28. 7. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> kao i u provođenju istraživanja u drugim naučnim oblastima. [[Walter Perry]] imenovan je prvim prorektorom Otvorenog univerziteta u januaru 1969, dok je njegov prvi sekretar za osnivanje bio [[Anastasios Christodoulou]]. Dolazak nove [[Konzervativna stranka|konzervativne vlade]], predvođene [[Edward Heath|Edwardom Heathom]], 1970. doveo je do smanjenja budžeta, koje je proveo ministar finansija [[Iain Macleod]]. On je ranije ideju o otvorenom univerzitetu nazvao "potpunom besmislicom".<ref name="HistoryOfTheOU">{{cite web |title=History of the OU |publisher=The Open University |url=http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717081233/http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-date=17. 7. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos tome, Otvoreni univerzitet primio je svojih prvih 25.000 studenata 1971, primjenjujući liberalnu politiku otvorenog upisa. U to vrijeme ukupan broj studenata na tradicionalnim univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je oko 130.000.<ref name="QualityHistory">{{cite web |title=History |publisher=The Open University |url=http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-url=https://web.archive.org/web/20200919061453/http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-date=19. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Athabasca univerzitet]], otvoreni univerzitet u [[Kanada|Kanadi]], osnovan je 1970. i slijedio je sličan model, iako je razvijen nezavisno od britanskog iskustva.<ref name="byrne">{{cite book |last=Byrne |first=Timothy C. |title=Athabasca University: The Evolution of Distance Education |publisher=University of Calgary Press |date=1989 |isbn=978-0-919813-51-9 |url=https://books.google.hr/books/about/Athabasca_University.html?id=OPoEAQAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Primjer Otvorenog univerziteta poslužio je kao poticaj za osnivanje [[Španija|španskog]] [[Nacionalni univerzitet za obrazovanje na daljinu|Nacionalnog univerziteta za obrazovanje na daljinu]] 1972. i [[Njemačka|njemačkog]] [[Univerzitet u Hagenu|Univerziteta u Hagenu]] 1974.<ref name="FernUniversitatHagen">{{cite web |title=Learning has accompanied Life – for over 30 Years |publisher=FernUniversität in Hagen |url=http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20101123042944/http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-date=23. 11. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Danas širom svijeta postoje brojne slične ustanove, od kojih mnoge u svom nazivu imaju izraz "otvoreni univerzitet". Većina [[otvoreni univerzitet (koncept)|otvorenih univerziteta]] koristi tehnologije obrazovanja na daljinu kao način izvođenja nastave, iako neki zahtijevaju prisustvo u lokalnim centrima za učenje ili na regionalnim "ljetnim školama". Neki otvoreni univerziteti razvili su se u ustanove s veoma velikim brojem studenata, poznate kao "megauniverziteti".<ref name="Daniel_1998">{{cite book |last=Daniel |first=John S. |title=Mega-universities and Knowledge Media: Technology Strategies for Higher Education |publisher=Psychology Press |date=1998 |isbn=978-0-7494-2634-7 |url=https://books.google.hr/books?id=Sy3nDKphDAkC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Pandemija bolesti COVID-19 === {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 300 | header = Nastava na daljinu putem videokonferencija u svijetu tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] | image1 = Урок математики во время пандемии COVID-19 (cropped squared).png | alt1 = | caption1 = ... u Rusiji | image2 = A chemistry distance lesson during the COVID-19 pandemic in Italy (cropped squared).jpg | alt2 = | caption2 = ... u Italiji | total_width = 300 }} {{Također pogledajte|Utjecaj pandemije COVID-a 19 na obrazovanje}} [[Datoteka:8938Filipino_homeschooling_students_01.jpg|mini|desno|300px|Učenici koji se obrazuju kod kuće na Filipinima – kombinovano učenje putem štampanih i digitalnih nastavnih materijala tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] 2020. u [[San Miguel (Bulacan)|San Miguelu]], [[Bulacan]]]] [[Pandemija COVID-a 19]] dovela je do zatvaranja velike većine [[škola]] širom svijeta za neposrednu nastavu.<ref name=":4">{{cite journal |last=Arandas |first=Mohammed Fadel |last2=Salman |first2=Ali |last3=Idid |first3=Syed Arabi |last4=Loh |first4=Yuen Ling |last5=Nazir |first5=Shohaib |last6=Ker |first6=Yew Lee |title=The influence of online distance learning and digital skills on digital literacy among university students post COVID-19 |journal=Journal of Media Literacy Education |volume=16 |issue=1 |date=2024 |pages=79–93 |doi=10.23860/JMLE-2024-16-1-6 |doi-access=free |url=https://digitalcommons.uri.edu/jmle/vol16/iss1/6/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Template_UNESCO-closures">{{cite web |title=Education: From COVID-19 school closures to recovery |publisher=UNESCO |date=2020 |url=https://www.unesco.org/en/covid-19/education-response |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UNESCO_2020_290">{{cite press release |title=290 million students out of school due to COVID-19: UNESCO releases first global numbers and mobilizes response |publisher=UNESCO |date=4. 3. 2020 |url=https://www.unesco.org/en/articles/290-million-students-out-school-due-covid-19-unesco-releases-first-global-numbers-and-mobilizes |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Pandemija]] je istovremeno ukazala na nedovoljnu pripremljenost nastavnika za efikasnu primjenu digitalnih pedagoških metoda, uključujući poteškoće u oblikovanju interaktivne nastave i nedovoljno poznavanje platformi kao što su Zoom i Teams.<ref name="Hew_2020">{{cite journal |last=Hew |first=Khe Foon |last2=Jia |first2=Chengyuan |last3=Gonda |first3=Donn Emmanuel |last4=Bai |first4=Shurui |title=Transitioning to the "new normal" of learning in unpredictable times: pedagogical practices and learning performance in fully online flipped classrooms |journal=International Journal of Educational Technology in Higher Education |volume=17 |issue=1 |pages=57 |date=2020 |doi=10.1186/s41239-020-00234-x |doi-access=free |pmc=7750097 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7750097/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je povećala značaj obrazovanja na daljinu, iako su politike i modeli njegove primjene na pojedinim univerzitetima bili razvijani i prije pandemije.<ref name=":4" /> Mnoge škole prešle su na nastavu na daljinu putem platformi kao što su, između ostalih, [[Zoom (softver)|Zoom]], Blackboard, [[Webex|Cisco Webex]], [[Google Meet]], [[Microsoft Teams]], [[Skype]], [[D2L]], [[GoTo Meeting]] i [[Edgenuity]].<ref name=":4" /><ref name="PoconoRecord_2020">{{cite news |title=Virtual learning gets mixed reviews from Pocono parents |newspaper=Pocono Record |date=1. 5. 2020 |url=https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-url=https://web.archive.org/web/20200507160538/https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-date=7. 5. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedno istraživanje pokazalo je da je [[Google Classroom]] bio najčešće korištena platforma među [[student]]ima, a slijedili su [[Microsoft Teams]] i [[Zoom]]. Među manje korištenim platformama bili su [[Blackboard Learn]], [[DingTalk]], [[Tencent Video|Tencent]] i [[WhatsApp]]. Međutim, studenti su kao najpoželjniju platformu naveli Microsoft Teams, zatim Google Classroom i Zoom. Iako su predavači najčešće koristili Google Classroom, studenti su u većoj mjeri preferirali Microsoft Teams.<ref name=":4" /> Pojavila se zabrinutost zbog posljedica prelaska na nastavu na daljinu za studente koji nisu imali pristup uređajima s mogućnošću povezivanja na internet ili stabilnoj internetskoj vezi.<ref name="Aristovnik et al. 2020">{{cite journal |last=Aristovnik |first=Aleksander |last2=Keržič |first2=Damijana |last3=Ravšelj |first3=Dejan |last4=Tomaževič |first4=Nina |last5=Umek |first5=Lan |title=Impacts of the COVID-19 Pandemic on Life of Higher Education Students: A Global Perspective |journal=Sustainability |volume=12 |issue=20 |pages=8438 |date=2020 |doi=10.3390/su12208438 |doi-access=free |url=https://www.mdpi.com/2071-1050/12/20/8438 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovanje na daljinu tokom pandemije COVID-a 19 prekinulo je [[Sinhrono učenje|sinhronu nastavu]] za mnoge studente i nastavnike. U situacijama u kojima nastavnici više nisu mogli izvoditi nastavu u stvarnom vremenu i morali su preći na [[Asinhrono učenje|asinhronu nastavu]], prelazak je za njih predstavljao znatan izazov i negativno utjecao na njihovu sposobnost prilagođavanja novim okolnostima, a otvorio je i različita pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]].<ref name="Deflem_2021">{{cite journal |last=Deflem |first=Mathieu |title=The Right to Teach in a Hyper-Digital Age: Legal Protections for (Post-)Pandemic Concerns |journal=Society |volume=58 |issue=3 |date=2021 |pages=204–212 |doi=10.1007/s12115-021-00584-w |doi-access=free |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8161721/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Univerzitetski nastavnici ocijenili su da je fizičko okruženje tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] nepovoljno utjecalo na kvalitet obrazovanja na daljinu. Međutim, mjesto održavanja nastave i vrsta [[fakultet]]a nisu pokazali statistički značajne razlike u kvalitetu obrazovanja na daljinu.<ref name="AlTkhayneh_2023">{{cite journal |last=Al-Tkhayneh |first=Khawlah M. |last2=Altakhaineh |first2=Abdel Rahman Mitib |last3=Nser |first3=Khaled Khamis |title=The impact of the physical environment on the quality of distance education |journal=Quality Assurance in Education |volume=31 |issue=3 |date=2023 |pages=504–519 |doi=10.1108/QAE-09-2022-0163 |url=https://www.emerald.com/qae/article-abstract/31/3/504/360000/The-impact-of-the-physical-environment-on-the |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prelazak sa nastave u stvarnom vremenu na asinhrone oblike učenja predstavljao je značajan izazov i utjecao na iskustvo nastavnika i studenata u procesu podučavanja i [[Učenje|učenja]].<ref name="Nieuwoudt_2018">{{cite journal |last=Nieuwoudt |first=Johanna |title=Exploring online interaction and online learner participation in an online science subject through the lens of the interaction equivalence theorem |journal=Student Success |volume=9 |issue=4 |date=2018 |pages=39–51 |doi=10.5204/ssj.v9i4.520 |url=https://studentsuccessjournal.org/index.php/studentsuccess/article/view/520 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nastavnici su se, suočeni s naglim prelaskom na novi način rada, susretali s poteškoćama u uključivanju studenata u nastavu i efikasnom izvođenju nastavnih sadržaja, što je bilo povezano s povećanim [[Psihološki stres|stresom]] i profesionalnom iscrpljenošću nastavnog osoblja. Osim toga, prelazak na digitalne oblike nastave otvorio je pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] pri distribuciji nastavnih materijala u digitalnom obliku.<ref name="Mezei_2023">{{cite journal |last=Mezei |first=Péter |title=Digital Higher Education and Copyright Law in the Age of Pandemic - The Hungarian Experience |journal=Journal of Intellectual Property, Information Technology and E-Commerce Law |volume=14 |issue=2 |date=2023 |pages=385–396 |url=https://www.jipitec.eu/jipitec/article/view/385 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon pandemije COVID-a 19 neke obrazovne ustanove vratile su se neposrednoj nastavi, dok su druge prešle na kombinovano učenje ili nastavile koristiti obrazovanje na daljinu putem interneta.<ref name=":4" /> Randomizirano kontrolisano istraživanje provedeno u 1.151 školi i koje je obuhvatilo 45.000 učenika u [[Ekvador]]u pokazalo je da je centralizovano praćenje sistema za upravljanje učenjem na internetu povećalo učešće [[učenik]]a za 0,21 standardnu devijaciju, a znanje iz nastavnih predmeta za 0,13 standardnih devijacija u odnosu na decentralizovano upravljanje. Nasuprot tome, podsticaji nastavnicima i poruke kojima se učenici ohrabruju na učestvovanje nisu imali statistički značajan učinak.<ref name="Asanov_2023">{{cite journal |last=Asanov |first=Igor |last2=Asanov |first2=Anastasiya-Mariya |last3=Åstebro |first3=Thomas |last4=Schulte |first4=Mathis |title=System-, teacher-, and student-level interventions for improving participation in online learning at scale in high schools |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=120 |issue=30 |pages=e2216686120 |date=2023 |doi=10.1073/pnas.2216686120 |doi-access=free |url=https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2216686120 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nedavno istraživanje o prednostima i nedostacima učenja putem interneta pokazalo je da su studenti imali više poteškoća pri samostalnoj izradi vlastitih radova.<ref name="ReferenceA">{{cite journal |last=Mukhtar |first=Khadijah |last2=Javed |first2=Kainat |last3=Arooj |first3=Mahwish |last4=Sethi |first4=Ahsan |title=Advantages, Limitations and Recommendations for online learning during COVID-19 pandemic era |journal=Pakistan Journal of Medical Sciences |volume=36 |issue=COVID19-S4 |date=2020 |pages=S27–S31 |doi=10.12669/pjms.36.COVID19-S4.2785 |doi-access=free |pmc=PMC7306967 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7306967/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> U istraživanju se preporučuje da nastavnici smanje količinu nastavnog sadržaja i tokom nastave uvedu više aktivnosti koje studentima omogućavaju da samostalno izrađuju radove.<ref name="ReferenceA" /> Iako se obrazovne ustanove sporo prilagođavaju novim tehnologijama, [[pandemija COVID-a 19]] primorala ih je da se prilagode i ovladaju novim digitalnim alatima i tehnologijama za učenje putem interneta.<ref name="Hew_2020" /> [[Web-konferencija|Web-konferencije]] postale su sve zastupljenije od 2007.<ref name="Bower_2011">{{cite journal |last=Bower |first=Matt |title=Synchronous collaboration competencies in web‐conferencing environments – their impact on the learning process |journal=Distance Education |volume=32 |issue=1 |date=2011 |pages=63–83 |doi=10.1080/01587919.2011.565502 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/01587919.2011.565502 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja su pokazala da polaznici [[online nastava|online nastave]] mogu ostvarivati rezultate uporedive s učesnicima tradicionalne nastave.<ref name="Hew_2020" /> Učenje putem interneta pruža mogućnost obrazovanja i studentima koji imaju ograničen pristup klasičnoj nastavi, omogućavajući im da završe studij.<ref name="Veletsianos_2020">{{cite book |last=Veletsianos |first=George |title=Learning Online: The Student Experience |publisher=Johns Hopkins University Press |date=2020 |series=Tech.edu: A Hopkins Series on Education and Technology |isbn=978-1-4214-3810-8 |url=https://books.google.hr/books?id=moTWDwAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Osim toga, digitalne tehnologije u učionici omogućavaju osobama koje žive u udaljenim područjima pristup obrazovanju i studentima olakšavaju usklađivanje vremena za učenje s vlastitim rasporedom.<ref name="UIS_2021">{{cite web |title=Strengths and Weaknesses of Online Learning |publisher=Illinois Online Network, University of Illinois Springfield |date=2021 |url=https://www.uis.edu/ion/resources/tutorials/overview/strengths-weaknesses |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Tehnologije == [[Datoteka:Digital carrel classroom.webp|mini|desno|300px|3D prikaz [[kabina|kabinskih]] stolova s računarima, namijenjenih za edukaciju iz računarstva]] U obrazovanju na daljinu koriste se tehnologije koje omogućavaju sinhrono i asinhrono učenje. Kod [[Sinhrono učenje|sinhronog učenja]] nastava se odvija u stvarnom vremenu, tako da su svi učesnici istovremeno "prisutni" u virtuelnoj učionici, slično tradicionalnoj nastavi u učionici. Ovakav način nastave zahtijeva unaprijed utvrđen raspored. Među tehnologijama koje omogućavaju sinhronu nastavu su [[Web-konferencija|Web-konferencije]], [[videokonferencija|videokonferencije]] i [[edukativna televizija]] kao i [[satelitska televizija|satelitsko emitiranje]] (DBS), [[online radio]], [[prijenos uživo|prijenosi uživo]], [[telefon]] i [[VoIP]].<ref name="lever-duffy">{{cite book |last=Lever-Duffy |first=Judy |last2=McDonald |first2=Jean B. |title=Teaching and Learning with Technology |publisher=Pearson/Allyn and Bacon |date=2008 |edition=3. |isbn=978-0-205-51191-4 |url=https://books.google.hr/books?id=9wxKAAAAYAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, mogućnosti za korištenje ovih tehnologija nisu jednako dostupne svim učenicima. Nedostatak stabilne internetske veze ili odgovarajućih uređaja predstavlja značajnu prepreku i ukazuje na problem nejednakosti u pristupu digitalnim tehnologijama.<ref name="Template_UNESCO-closures" /><ref name="Aristovnik et al. 2020"/> Web-konferencije omogućavaju održavanje nastavnih sesija i obično uključuju različite alate za interakciju, poput tekstualnog razgovora, anketa, mogućnosti javljanja za riječ i emotikona. Snimanje sinhronih sesija istovremeno omogućava učenicima da nastavnom sadržaju pristupe naknadno, čime se sinhrona nastava može kombinovati s asinhronim učenjem. Jedan od novijih oblika primjene tehnologije u sinhronoj nastavi jeste teleprisutnost. Imersivna okruženja, među kojima je [[Second Life]], korištena su za povećanje osjećaja prisutnosti učesnika u obrazovanju na daljinu. U učionicama su korišteni i robotski posrednici koji omogućavaju učenicima koji nisu fizički prisutni da učestvuju u nastavi.<ref name="Brown_2013">{{cite news |last=Brown |first=Robbie |title=A Swiveling Proxy That Will Even Wear a Tutu |newspaper=The New York Times |date=7. 6. 2013 |issn=0362-4331 |url=https://www.nytimes.com/2013/06/08/education/for-homebound-students-a-robot-proxy-in-the-classroom.html |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takvi sistemi mogu omogućiti i bolesnim učenicima da prisustvuju nastavi na daljinu.<ref name="Regan_2014">{{cite news |last=Regan |first=Elizabeth |title=Robot brings classroom to sick students |newspaper=Norwich Bulletin |date=9. 11. 2014 |url=https://www.norwichbulletin.com/story/news/education/2014/11/10/robot-brings-classroom-to-sick/35775732007/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Neki univerziteti počeli su koristiti robotske posrednike kako bi učinili hibridnu nastavu življom i inkluzivnijom. Kod ovog modela dio učenika prati nastavu fizički u učionici, dok su drugi kod kuće. Umjesto da učenici na daljinu budu svedeni na statičnu sliku na zidu, oni koriste pokretne uređaje za [[Telerobotika|teleprisutnost]]. Primjeri uključuju rotirajući stalak ''Kubi'', koji učeniku omogućava da okreće pogled i prati dešavanja u prostoriji, te ''Double Robot'', koji se može samostalno kretati po učionici. Zahvaljujući ovim robotima, koji imaju ekran s videom učenika i stoje na slobodnoj stolici, udaljeni učenici dobijaju aktivno mjesto za stolom i mogu prirodnije komunicirati s vršnjacima.<ref name="MSU_2015">{{cite web |title=From a Spot on the Wall to a Seat at the Table: Using telepresence devices to bring online and face-to-face students closer |publisher=Design Studio, College of Education, Michigan State University |date=2. 6. 2015 |url=http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20181108162011/http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-date=8. 11. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Meyer_2015">{{cite news |last=Meyer |first=Leila |title=Michigan State Tests Telepresence Robots for Online Students |newspaper=Campus Technology |date=24. 2. 2015 |url=https://campustechnology.com/articles/2015/02/24/michigan-state-tests-telepresence-robots-for-online-students.aspx |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od sinhronog, asinhrono učenje ne zahtijeva da učesnici budu prisutni u isto vrijeme. Učenici nastavnim materijalima pristupaju u skladu sa svojim rasporedom i vlastitim tempom. Dopisivanje putem pošte, kao najstariji oblik obrazovanja na daljinu, predstavlja primjer asinhronog načina izvođenja nastave. Ostale asinhrone tehnologije uključuju [[Internetski forum]], [[e-mail]], [[video]] i [[Snimanje i reprodukcija zvuka|zvučne zapise]], štampane materijale, [[govorna pošta|govornu poštu]] i [[faks]].<ref name="lever-duffy" /> Sinhroni i asinhroni oblici učenja ne moraju se koristiti odvojeno. Mnogi programi koje nude otvoreni univerziteti, kao i sve veći broj ustanova koje nastavu organizuju u kampusu, kombinuju nastavu na daljinu s povremenim sesijama neposredne nastave ili nastavom u ustanovi.<ref name="Burns_2011">{{cite book |last=Burns |first=Mary |title=Distance Education for Teacher Training: Modes, Models, and Methods |publisher=Education Development Center (EDC) |date=2011 |url=https://edc.org/resources/distance-education-for-teacher-training-modes-models-and-methods/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takav oblik obrazovanja, koji povezuje nastavu na daljinu s nastavom u učionici, naziva se [[hibridno učenje]] ({{en|blended learning}}) ili, rjeđe, kombinovano učenje. Otvoreni univerziteti često kombiniraju različite tehnologije i oblike nastave, uključujući neposrednu nastavu, nastavu na daljinu i hibridne modele. Obrazovanje na daljinu obuhvata širok raspon digitalnih tehnologija. Pored navedenih oblika komunikacije i prenosa nastavnih sadržaja, mogu se koristiti interaktivna radijska nastava (IRI), interaktivna audio-nastava (IAI), mrežni [[virtuelni svijet|virtuelni svjetovi]], digitalne igre, webinari i web-prijenosi. Ove i druge digitalne tehnologije često se obuhvataju širim pojmom [[e-učenje]].<ref name="Burns_2011" /> Primjena tehnoloških inovacija povezana je i s nivoom [[digitalna pismenost|digitalne pismenosti]] korisnika. Istraživanja pokazuju da su kompatibilnost, uočljivost, relativna prednost, složenost i mogućnost isprobavanja, kao karakteristike tehnoloških inovacija, značajno povezane s digitalnom pismenošću. Posebno je utvrđen statistički značajan pozitivan utjecaj uočljivosti, mogućnosti isprobavanja i digitalnih vještina na digitalnu pismenost.<ref name=":4" /> === Radio i televizija === [[Datoteka:High School on TV in Little Rock, Arkansas.tif|mini|desno|300px|Jedna od [[Little Rock Nine]] prati nastavu srednje škole putem televizije nakon fizičkog zatvaranja škola zbog procesa desegregacije]] {{external media |width=300px |float=right |audio1=[http://www.wnyc.org/story/745-air-college-talk/ Air college talk], 2:45, 2. decembar 1931, WNYC<ref name="WNYC_1931_AirCollegeTalk">{{cite web |title=7:45 — Air College Talk |publisher=WNYC Archives/The NYPR Archive Collections |date=2. 12. 1931 |url=https://wnyc.org/story/745-air-college-talk/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref>}} Razvoj novih medija za masovnu komunikaciju početkom 20. stoljeća otvorio je mogućnost njihove primjene u obrazovanju na daljinu. Brzo širenje filma tokom 1920-ih i radija tokom 1930-ih potaknulo je prijedloge za njihovo korištenje u obrazovne svrhe.<ref name="Cuban_1986">{{cite book |last=Cuban |first=Larry |title=Teachers and Machines: The Classroom Use of Technology Since 1920 |publisher=Teachers College Press |date=1986 |isbn=978-0-8077-2792-8 |url=https://books.google.hr/books?id=uQeEn1vEUSQC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Do 1938. najmanje 200 gradskih školskih sistema, 25 državnih obrazovnih odbora te brojni koledži i univerziteti emitirali su obrazovne programe namijenjene javnim školama. Jedan od ranih pristupa bio je korištenje [[radio|radija]] kao sredstva za centralizovano izvođenje nastave. Stručnjaci iz pojedinih oblasti putem radija su održavali časove učenicima u različitim školama, postavljali pitanja, preporučivali literaturu, zadavali zadatke i provodili provjere znanja. U takvom modelu nastava se u velikoj mjeri standardizovala i prenosila putem emitiranja, dok je lokalni nastavnik imao ulogu pripreme učenika za radijski čas i održavanja reda u učionici.<ref name="Cook_2006_CommunityBackgroundsEducation">{{cite book |last=Cook |first=Lloyd Allen |title=Community Backgrounds of Education: A Textbook in Educational Sociology |publisher=Routledge / Taylor & Francis |date=2006 |series=The Early Sociology of Education |isbn=978-0-415-34532-3 |url=https://books.google.hr/books?id=21tn7tFq6nMC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedna od prvih široko primijenjenih upotreba radija za obrazovanje na daljinu ostvarena je [[Distance education in Chicago Public Schools in 1937|1937. godine u Chicagu]]. Tokom troosedmičnog zatvaranja škola zbog epidemije [[dječija paraliza|dječije paralize]], [[William Johnson (pedagog)|William Johnson]], nadzornik javnih škola u Chicagu, i pomoćnica nadzornika Minnie Fallon pokrenuli su program učenja na daljinu za učenike gradskih [[osnovna škola|osnovnih škola]]. Nastava je izvođena putem radijskih emisija, čime je učenicima omogućeno da nastave obrazovanje tokom zatvaranja škola.<ref name="Strauss_2020">{{cite news |last=Strauss |first=Valerie |last2=Hines |first2=Michael |title=In Chicago, schools closed during a 1937 polio epidemic and kids learned from home — over the radio |newspaper=The Washington Post |date=3. 4. 2020 |url=https://www.washingtonpost.com/education/2020/04/03/chicago-schools-closed-during-1937-polio-epidemic-kids-learned-home-over-radio/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="White_1988">{{cite thesis |last=White |first=Theresa Mary |title=Coping with Administrative Pressures in the Chicago Schools' Superintendency: An Analysis of William Henry Johnson, 1936-1946 |publisher=Loyola University Chicago |date=1988 |page=126 |url=https://ecommons.luc.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3615&context=luc_diss |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Foss_2020">{{cite web |last=Foss |first=Katherine A. |title=Remote learning isn’t new: Radio instruction in the 1937 polio epidemic |publisher=The Conversation |date=5. 10. 2020 |url=https://theconversation.com/remote-learning-isnt-new-radio-instruction-in-the-1937-polio-epidemic-143797 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sličan model primijenjen je u Kentuckyju 1948, kada je [[John Wilkinson Taylor (pedagog)|John Wilkinson Taylor]], predsjednik [[Univerzitet u Louisvilleu|Univerziteta u Louisvilleu]], u saradnji s [[NBC]]-jem pokrenuo program obrazovanja putem radija. Predsjednik [[Federalna komisija za komunikacije|Federalne komisije za komunikacije]] podržao je projekt i predvidio da bi takav oblik "obrazovanja putem radija" mogao znatno unaprijediti američko visoko obrazovanje. Univerzitet, koji je bio u gradskom vlasništvu, omogućio je lokalnom stanovništvu studiranje uz niske školarine. Studenti su nastavne materijale dobijali poštom, a putem radija su pratili prijenose diskusija i nastave koje su se uživo održavale u kampusu.<ref name="Cox_2000">{{cite book |last=Cox |first=Dwayne D. |last2=Morison |first2=William J. |title=The University of Louisville |publisher=University Press of Kentucky |date=2000 |isbn=978-0-8131-2142-0 |url=https://books.google.hr/books/about/The_University_of_Louisville.html?id=xQufAAAAMAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio se kao sredstvo obrazovanja na daljinu počeo povlačiti iz upotrebe tokom 1950-ih, dok se pažnja sve više usmjeravala na televiziju.<ref name="Cuban_1986" /> Fizičar [[Daniel Q. Posin]] bio je jedan od pionira televizijskog obrazovanja; na [[Univerzitet "DePaul"|Univerzitetu DePaul]] vodio je televizijski kurs putem kojeg je nastava izvođena na daljinu.<ref name="Vyse_2017">{{cite news |last=Vyse |first=Stuart |title=Before Carl Sagan and Neil deGrasse Tyson, There Was Dan Q. Posin |newspaper=Skeptical Inquirer |volume=41 |issue=6 |date=2017 |url=https://www.csicop.org/si/show/before_carl_sagan_and_neil_degrasse_tyson_there_was_dan_q._posin |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424223305/https://www.csicop.org/si/show/before_carl_sagan_and_neil_degrasse_tyson_there_was_dan_q._posin |archive-date=24. 4. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi pokušaji korištenja televizije za obrazovanje na daljinu, međutim, nisu ostvarili očekivane rezultate, uprkos značajnim ulaganjima [[Fordova fondacija|Fordove fondacije]].[[Charles Wedemeyer]] s [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerziteta Wisconsina u Madisonu]] zagovarao je širu primjenu komunikacijskih tehnologija u obrazovanju. Od 1964. do 1968. [[Fondacija "Andrew Carnegie"|Korporacija "Carnegie"]] finansirala je njegov ''Projekat artikulisanih nastavnih medija'' (AIM), u okviru kojeg su objedinjavane različite komunikacijske tehnologije s ciljem omogućavanja obrazovanja stanovništvu izvan univerzitetskog kampusa. <ref name="Cuban_1986" /><ref name="Sterling_2011">{{cite book |last=Sterling |first=Christopher H. |last2=O'Dell |first2=Cary |title=The Concise Encyclopedia of American Radio |publisher=Routledge |date=2011 |isbn=978-1-135-17684-6 |page=609 |url=https://books.google.hr/books?id=dmmLAgAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Taggart_2007">{{cite book |last=Taggart |first=Robert J. |chapter=Chapter 8: The Promise and Failure of Educational Television in a Statewide System: Delaware, 1964–1971 |title=History of Educational Technology |publisher=Emerald Group Publishing |date=2007 |doi=10.1108/978-1-60752-625-420251009 |url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/19344/chapter-abstract/103940147/The-Promise-and-Failure-of-Educational-Television |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Internet === {{Glavni|Virtuelno obrazovanje}} Široka primjena računara i [[internet]]a znatno je olakšala i ubrzala obrazovanje na daljinu. Razvojem internetskih tehnologija [[Online škola|virtuelne škole]] i [[Online univerzitet|virtuelni univerziteti]] počeli su nuditi cjelokupne nastavne programe putem interneta. Prvi online kursevi koji su se priznavali za stjecanje akademskih kredita na dodiplomskom i postdiplomskom nivou ponuđeni su 1985. Organizacija [[Connected Education]] pokrenula ih je u saradnji s ustanovom The New School u New Yorku. Studenti su mogli steći zvanje magistra medijskih studija u potpunosti putem interneta, korištenjem računarskih konferencija, bez obaveze fizičkog prisustvovanja nastavi.<ref name="Withrow_1997">{{cite journal |last=Withrow |first=Frank B. |title=Technology in Education and the Next Twenty-Five Years |journal=T.H.E. Journal |date=1. 6. 1997 |url=https://thejournal.com/articles/1997/06/01/technology-in-education-and-the-next-twentyfive-years.aspx |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Thomas_1988">{{cite web |last=Thomas |first=Gail S. |title=CONNECTED EDUCATION, INC. |publisher=Netweaver / Connected Education, Inc. |date=1. 2. 1988 |url=http://cgi.gjhost.com/~cgi/mt/netweaverarchive/000144.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080827214245/http://cgi.gjhost.com/~cgi/mt/netweaverarchive/000144.html |archive-date=27. 8. 2008 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1986. [[Univerzitet u Torontu]], odnosno njegov Fakultet za obrazovanje, tada poznat kao [[Ontario institut za studije u obrazovanju]] (OISE), ponudio je online kurs "Žene i računari u obrazovanju", koji se bavio rodnim pitanjima i primjenom računara u obrazovanju.<ref name="Bates_2016">{{cite web |last=Bates |first=Tony |title=Celebrating the 30th anniversary of the first fully online course |publisher=Online Learning and Distance Education Resources |date=17. 1. 2016 |url=https://www.tonybates.ca/2016/01/17/celebrating-the-30th-anniversary-of-the-first-fully-online-course/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20171016000000/https://www.tonybates.ca/2016/01/17/celebrating-the-30th-anniversary-of-the-first-fully-online-course/ |archive-date=16. 10. 2017 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi novi univerzitet koji je u potpunosti zasnovan na online nastavi osnovan je 1994. godine. Riječ je o [[Otvoreni univerzitet Katalonije|Otvorenom univerzitetu Katalonije]], sa sjedištem u [[Barcelona|Barceloni]] u [[Španija|Španiji]]. Godine 1999. pokrenut je [[Međunarodni univerzitet "Jones"]], koji je postao prvi potpuno online univerzitet akreditovan od regionalnog akreditacijskog tijela u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="JIU_2013">{{cite web |title=Jones International University — Accreditation |publisher=Jones International University |date=21. 4. 2013 |url=http://www.jiu.edu/about-jiu/accreditation |archive-url=https://web.archive.org/web/20130421085153/http://www.jiu.edu/about-jiu/accreditation |archive-date=21. 4. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Između 2000. i 2008. broj upisanih polaznika programa obrazovanja na daljinu brzo je rastao u gotovo svim razvijenim zemljama i zemljama u razvoju.<ref name="Radford_2011">{{cite report |last=Walton Radford |first=Alexandria |title=Learning at a Distance: Undergraduate Enrollment in Distance Education Courses and Degree Programs |publisher=National Center for Education Statistics (NCES) |date=2011 |number=NCES 2012-154 |url=https://nces.ed.gov/pubs2012/2012154.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120916000000/https://nces.ed.gov/pubs2012/2012154.pdf |archive-date=16. 9. 2012 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mnoge privatne, javne, [[neprofitna organizacija|neprofitne]] i profitne obrazovne ustanove širom svijeta danas nude obrazovanje na daljinu, od osnovnih oblika nastave do najviših nivoa visokoškolskih i doktorskih studija. Online obrazovanje proširilo se i na brojne stručne oblasti. Tako se putem interneta izvode programi i obuke iz oblasti [[mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]],<ref name="Blackmore_2007">{{cite book |last=Blackmore |first=Chris |last2=van Deurzen |first2=Emmy |last3=Tantam |first3=Digby |editor-last=Stickley |editor-first=Theo |editor2-last=Basset |editor2-first=Thurstine |chapter=Therapy training online: Using the internet to widen access to training in mental health issues |title=Teaching Mental Health |publisher=John Wiley & Sons |date=2007 |isbn=978-0-470-03029-5 |pages=237–250 |url=https://books.google.com/books?id=WEjm6ShNexsC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[radna terapija|radne terapije]],<ref name="Jedlicka_2002">{{cite journal |last=Jedlicka |first=Janet S. |last2=Brown |first2=Sarah W. |last3=Bunch |first3=Ashley E. |last4=Jaffe |first4=Lynn E. |title=A comparison of distance education instructional methods in occupational therapy |journal=Journal of Allied Health |volume=31 |issue=4 |date=2002 |pages=247–251 |pmid=12491955 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12491955/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Stanton_2006">{{cite journal |last=Stanton |first=Sue |title=Going the distance: developing shared web-based learning programmes |journal=Occupational Therapy International |volume=12 |issue=4 |date=2006 |pages=227–238 |doi=10.1002/oti.136 |doi-access=free |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/oti.136 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[porodična terapija|porodične terapije]],<ref name="Maggio_2001">{{cite journal |last=Maggio |first=Lauren M. |last2=Chenail |first2=Ronald J. |last3=Todd |first3=Thomas |title=Teaching Family Therapy in an Electronic Age |journal=Journal of Systemic Therapies |volume=20 |issue=1 |date=2001 |pages=12–23 |doi=10.1521/jsyt.20.1.12.19408 |url=https://nsuworks.nova.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1481&context=shss_facarticles |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[art terapija|art terapije]],<ref name="Orr_2010">{{cite journal |last=Orr |first=Penelope P. |title=Distance supervision: Research, findings, and considerations for art therapy |journal=The Arts in Psychotherapy |volume=37 |issue=2 |date=2010 |pages=106–111 |doi=10.1016/j.aip.2010.02.002 |url-access=subscription |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0197455610000195 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> i [[rehabilitacijsko savjetovanje|rehabilitacijskog savjetovanja]]. S porastom online obrazovanja postalo je važno i pitanje [[akreditacija|akreditacije]] i kontrole kvaliteta. Dok ugledni univerziteti, poput [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]] i [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]], nude online kurseve i programe, neke online obrazovne ustanove podliježu slabijoj vanjskoj kontroli, a među njima postoje i [[Fabrika diploma|ustanove koje neovlašteno dodjeljuju akademske diplome]]. U Sjedinjenim Američkim Državama [[Komisija za akreditaciju obrazovanja na daljinu]] (DEAC) specijalizirana je za akreditaciju ustanova koje pružaju obrazovanje na daljinu.<ref name="DEAC_2026">{{cite web |title=About Accreditation – Distance Education Accrediting Commission |publisher=Distance Education Accrediting Commission (DEAC) |year=2026 |url=https://www.deac.org/discover-deac/about-accreditation/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://www.deac.org/discover-deac/about-accreditation/ |archive-date=28. 8. 2026 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> U Sjedinjenim Američkim Državama 2011. utvrđeno je da je približno trećina svih studenata upisanih u visokoškolske ustanove pohađala najmanje jedan akreditovani online kurs.<ref name="Lederman_2013">{{cite news |last=Lederman |first=Doug |title=Growth for Online Learning |newspaper=Inside Higher Ed |date=8. 1. 2013 |url=https://www.insidehighered.com/news/2013/01/08/survey-finds-online-enrollments-slow-continue-grow |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rast se nastavio i narednih godina, pa je 2013. većina javnih i privatnih koledža nudila cjelovite akademske programe putem interneta.<ref name="Lederman_2013" /> Do 2008. programi online učenja za učenike od predškolskog do završnog razreda srednje škole bili su dostupni u 44 savezne države Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="OlszewskiKubilius_2011">{{cite journal |last=Olszewski-Kubilius |first=Paula |last2=Corwith |first2=Susan |title=Distance Education: Where It Started and Where It Stands for Gifted Children and Their Educators |journal=Gifted Child Today |volume=34 |issue=3 |date=2011 |pages=14–24 |issn=1076-2175 |url=https://www.learntechlib.org/p/109569/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Forumi na internetu, online grupa za diskusiju i [[online zajednica za učenje|online zajednice za učenje]] mogu biti važan dio iskustva obrazovanja na daljinu. Istraživanja pokazuju da [[socijalizacija]] ima važnu ulogu u pojedinim oblicima obrazovanja na daljinu, posebno u smanjivanju osjećaja izolovanosti i otuđenosti učesnika.<ref name="SazmandAsfaranjan_2013">{{cite journal |last=SazmandAsfaranjan |first=Yasha |last2=Shirzad |first2=Farzad |last3=Baradari |first3=Fatemeh |last4=Salimi |first4=Meysam |last5=Salehi |first5=Mehrdad |title=Alleviating the Senses of Isolation and Alienation in the Virtual World: Socialization in Distance Education |journal=Procedia - Social and Behavioral Sciences |volume=93 |date=2013 |pages=332–337 |doi=10.1016/j.sbspro.2013.09.199 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877042813033028 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Modeli s utvrđenim i vlastitim tempom učenja == [[Andreas Kaplan|Kaplan]] i Haenlein klasifikuju obrazovanje na daljinu u četiri grupe prema dvije dimenzije: vremenska zavisnost i broj učesnik:<ref name="Kaplan Haenlein 2016" /> # [[Masivni otvoreni online kurs]] (MOOC) je online kurs otvorenog pristupa, odnosno bez posebnih ograničenja u pogledu učešća, koji omogućava učešće neograničenom broju polaznika. # [[Mali privatni online kurs]] (SPOC) je online kurs s ograničenim brojem mjesta, zbog čega zahtijeva određeni oblik formalnog upisa. # Sinhroni masivni online kurs (SMOC) je online kurs otvorenog pristupa koji omogućava učešće neograničenom broju polaznika, ali zahtijeva da učesnici budu istovremeno prisutni, odnosno da nastavu prate sinhrono. # Sinhroni privatni online kurs (SSOC) je online kurs s ograničenim brojem mjesta koji zahtijeva da učesnici budu istovremeno prisutni, odnosno da nastavu prate sinhrono. === Modeli s utvrđenim tempom === Modeli učenja s utvrđenim tempom predstavljaju uobičajen način organizacije nastave jer se gotovo isključivo koriste u školama i drugim ustanovama koje nastavu izvode u učionici. Ustanove koje nude i obrazovanje na daljinu i nastavu u kampusu obično primjenjuju ovaj model kako bi se radno opterećenje nastavnika, planiranje semestra, rokovi za plaćanje školarine, termini ispita i drugi administrativni procesi mogli uskladiti s nastavom koja se izvodi u ustanovi. Poznavanje ovakvog načina organizacije nastave i pritisak rokova mogu učenicima i studentima olakšati prilagođavanje modelu s utvrđenim tempom i doprinijeti njegovom uspješnom završavanju. Međutim, ovakav model ograničava slobodu učesnika jer je zajednički tempo za neke učenike prebrz, a za druge prespor. Osim toga, životne okolnosti, profesionalne obaveze ili porodične odgovornosti mogu otežati izvršavanje zadataka u rokovima koje određuje ustanova. Prednost modela s utvrđenim tempom jeste i mogućnost lakšeg formiranja zajednica istraživanja<ref name="Garrison_2000">{{cite journal |last=Garrison |first=D. Randy |last2=Anderson |first2=Terry |last3=Archer |first3=Walter |title=Critical Inquiry in a Text-Based Environment: Computer Conferencing in Higher Education |journal=The Internet and Higher Education |volume=2 |issue=2–3 |date=2000 |pages=87–105 |doi=10.1016/S1096-7516(00)00016-6 |url=https://doi.org/10.1016/S1096-7516(00)00016-6 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> i uključivanja u zajednički i saradnički rad. === Modeli s vlastitim tempom === Modeli učenja s vlastitim tempom pružaju učenicima i studentima veću slobodu u organizaciji obrazovanja. Polaznici mogu započeti školovanje u bilo kojem trenutku, a kurs mogu završiti za nekoliko sedmica ili za godinu dana i duže, zavisno od vlastitih mogućnosti i potreba. Ovakvom načinu obrazovanja često pribjegavaju osobe koje su pod pritiskom da završe određeni program, nisu uspjele završiti kurs organizovan prema unaprijed utvrđenom rasporedu, trebaju dodatne kurseve ili zbog drugih obaveza nisu u mogućnosti redovno učestvovati u nastavi tokom dužeg perioda. Ipak, ovakav način organizacije nastave mnogim učenicima i studentima nije poznat i može dovesti do odgađanja izvršavanja obaveza, što povećava rizik od nezavršavanja kursa. Provjera znanja također može biti složenija jer se ispiti mogu polagati u različitim terminima, što otvara mogućnost dijeljenja ispitnih pitanja i narušavanja [[akademski integritet|akademskog integriteta]]. Poseban izazov predstavlja organizacija saradničkih aktivnosti. Iako je teško organizovati zajednički rad kada učesnici napreduju različitim tempom, neke obrazovne ustanove razvijaju modele saradnje zasnovane na umreženim i konektivističkim pedagoškim pristupima<ref name="Dron_Anderson_2014" /> koji se mogu primjenjivati i u programima s vlastitim tempom.<ref name="Anderson_2011">{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Dron |first2=Jon |title=Three generations of distance education pedagogy |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=12 |issue=3 |date=2011 |pages=80–97 |doi=10.19173/irrodl.v12i3.890 |doi-access=free |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/890 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Prednosti == Obrazovanje na daljinu može povećati dostupnost obrazovanja i stručnog usavršavanja stanovništvu i poslovnim organizacijama. Fleksibilna organizacija nastave omogućava polaznicima da obrazovne aktivnosti usklade s ličnim, porodičnim i profesionalnim obavezama, čime se smanjuju ograničenja koja proizlaze iz unaprijed određenog vremena i mjesta održavanja nastave.<ref name=Oblinger>{{cite journal |last=Oblinger |first=Diana G. |title=The Nature and Purpose of Distance Education |journal=The Technology Source |date=2000 |url=http://technologysource.org/article/nature_and_purpose_of_distance_education/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20110718000146/http://technologysource.org/article/nature_and_purpose_of_distance_education/ |archive-date=18. 7. 2011 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="CFP">{{cite journal |last=Masson |first=Maxime |title=Benefits of TED Talks |journal=Canadian Family Physician |volume=60 |issue=12 |date=2014 |pages=1080 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4264800/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Upotreba različitih oblika nastavnih sadržaja, uključujući videozapise, simulacije i interaktivne medije, može dodatno povećati angažman polaznika i omogućiti prilagođavanje različitim načinima učenja. Premještanje dijela nastavnih aktivnosti izvan fizičkih prostorija obrazovnih ustanova može ublažiti ograničenja njihovih kapaciteta, posebno u pogledu prostora i infrastrukture.<ref name=Oblinger /> Na taj način ustanove mogu ponuditi veći broj nastavnih predmeta, što studentima može olakšati pravovremeni upis obaveznih predmeta i smanjiti rizik od produženja studija.<ref name="Fischer_2022">{{cite journal |last=Fischer |first=Christian |last2=Baker |first2=Rachel |last3=Whiteside |first3=Lee |last4=Ruiz |first4=Francis A. |last5=Warschauer |first5=Mark |title=Increasing Success in Higher Education: The Relationships of Online Course Taking With College Completion and Time-to-Degree |journal=Educational Evaluation and Policy Analysis |volume=44 |issue=3 |date=2022 |pages=395–416 |doi=10.3102/01623737211055768 |doi-access=free |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.3102/01623737211055768 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovanje na daljinu također može omogućiti pristup većem broju stručnjaka i povezivanje polaznika koji dolaze iz različitih geografskih, društvenih, kulturnih i ekonomskih sredina te imaju različita životna i obrazovna iskustva.<ref name="Maggio_2001" /><ref name="CFP" /> Razmjena iskustava i stavova između polaznika iz različitih sredina može proširiti perspektive i obogatiti proces učenja. Online komunikacija omogućava studentima da sarađuju s obrazovnim ustanovama i drugim studentima iz različitih dijelova svijeta, uključujući ustanove koje bi im zbog udaljenosti bile teško dostupne u tradicionalnom obliku nastave.<ref name="calpoly1">{{cite report |author=Blackboard Inc. |title=Educational Benefits of Online Learning |publisher=Blackboard Inc. |year=1998 |url=http://blackboardsupport.calpoly.edu/content/faculty/handouts/Ben_Online.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20130418021957/http://blackboardsupport.calpoly.edu/content/faculty/handouts/Ben_Online.pdf |archive-date=18. 4. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tehnološki razvoj proširio je mogućnosti komunikacije između nastavnika i studenata, kao i među samim studentima. Istraživanja ukazuju da razmjena različitih tumačenja i načina razumijevanja može pomoći studentima da razviju vlastito razumijevanje sadržaja i upoznaju širi raspon perspektiva.<ref name="calpoly1" /> Istovremeno, stvaranje kvalitetnih odnosa među studentima može biti otežano fizičkom udaljenošću. Primjena sličnih zajedničkih zadataka za studente koji se nalaze na različitim lokacijama može povećati mogućnost razvoja međusobnih veza i saradnje.<ref name="Yuan_2006">{{cite journal |last=Yuan |first=Y. Connie |last2=Gay |first2=Geri |title=Homophily of Network Ties and Bonding and Bridging Social Capital in Computer-Mediated Distributed Teams |journal=Journal of Computer-Mediated Communication |volume=11 |issue=4 |date=2006 |pages=1062–1084 |doi=10.1111/j.1083-6101.2006.00308.x |url=https://academic.oup.com/jcmc/article/11/4/1062/4617719 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Porast učešća odraslih u [[cjeloživotno učenje|cjeloživotnom učenju]] također povećava značaj obrazovanja na daljinu. Obrazovne ustanove mogu na taj način proširiti svoju ponudu na odrasle polaznike, uključujući programe stručnog obrazovanja i poslovne kurseve, što može predstavljati dodatni izvor prihoda.<ref name=Oblinger /><ref name="CFP" /> Programi obrazovanja na daljinu mogu istovremeno potaknuti inovacije u obrazovnim ustanovama i razvoj novih načina organizacije nastave.<ref name=Oblinger /> U pogledu ishoda učenja, istraživanja su pokazala da online nastava može ostvariti obrazovne rezultate usporedive s nastavom koja se izvodi neposredno, iako efekat zavisi od različitih faktora, uključujući kvalitet nastavnog programa i kompetencije nastavnika.<ref name="Blackmore_2007" /><ref name="Jedlicka_2002" /><ref name=Nguyen>{{cite journal |last=Nguyen |first=Tuan |title=The Effectiveness of Online Learning: Beyond No Significant Difference and Future Horizons |journal=MERLOT Journal of Online Learning and Teaching |volume=11 |issue=2 |date=2015 |pages=309–319 |url=http://jolt.merlot.org/Vol11no2/Nguyen_0615.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200319113645/http://jolt.merlot.org/Vol11no2/Nguyen_0615.pdf |archive-date=19. 3. 2020 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kvalitet nastave posebno zavisi od stručnosti i nastavničkih kompetencija osoba koje je izvode.<ref name="Orr_2010" /><ref name="CFP" /> Ekonomski aspekt predstavlja još jednu potencijalnu prednost obrazovanja na daljinu. Visoki troškovi visokog obrazovanja mogu predstavljati značajno finansijsko opterećenje za studente, dok obrazovanje na daljinu u određenim okolnostima može biti ekonomičnija alternativa.<ref name=Nguyen /><ref name="CFP" /> Studenti mogu ostvariti uštede jer nisu izloženi troškovima svakodnevnog putovanja do obrazovne ustanove. Dodatne uštede moguće su zahvaljujući elektronskim udžbenicima (e-udžbenicima), koji su u nekim slučajevima jeftiniji od štampanih izdanja. Razvoj digitalnih biblioteka i saradnja obrazovnih ustanova s digitalnim izdavačima također mogu omogućiti studentima pristup nastavnim materijalima bez dodatnih troškova.<ref name="Drexel_2026">{{cite web |title=The Benefits of Online Education in a Virtual Classroom |publisher=Drexel University School of Education |year=2026 |url=https://drexel.edu/soe/resources/student-teaching/advice/benefits-of-online-and-virtual-learning/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://drexel.edu/soe/resources/student-teaching/advice/benefits-of-online-and-virtual-learning/ |archive-date=28. 8. 2026 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovanje na daljinu može omogućiti učenicima i studentima veću kontrolu nad načinom i tempom učenja nego što je to uobičajeno u tradicionalnoj nastavi. Nastavni sadržaji mogu se pregledati više puta i prilagoditi individualnim potrebama, tako da se više vremena posveti složenijim ili slabije savladanim sadržajima, dok se poznati sadržaji mogu brže savladati.<ref name=Kirtman>{{cite journal |last=Kirtman |first=Lisa |title=Online Versus In-Class Courses: An Examination of Differences in Learning Outcomes |journal=Issues in Teacher Education |volume=18 |issue=2 |date=2009 |pages=103–116 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ858508.pdf |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kada su nastavni program, način izvođenja nastave i [[okruženje za učenje]] odgovarajuće osmišljeni, online obrazovanje može biti povezano s većim zadovoljstvom polaznika.<ref name=Nguyen /> Istraživanja ukazuju i na povezanost zadovoljstva učenjem s boljim obrazovnim ishodima. U pojedinim stručnim oblastima, posebno u zdravstvenim i oblastima [[mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], online komunikacija može omogućiti detaljniju razmjenu mišljenja i refleksiju o radu s korisnicima usluga.<ref name="Stanton_2006" /> Redovna online supervizija može omogućiti brže reagovanje na pojedinačne probleme i pitanja u odnosu na modele u kojima se supervizija odvija samo tokom unaprijed određenih sedmičnih sastanaka.<ref name="CFP" /> Kontinuirana komunikacija s nastavnicima i drugim studentima može istovremeno pružiti veći osjećaj podrške tokom obrazovanja.<ref name="Stanton_2006" /> Obrazovanje na daljinu može povećati dostupnost obrazovanja osobama koje zbog [[invaliditet|invalidnosti]], bolesti ili smanjene pokretljivosti ne mogu redovno pohađati nastavu u tradicionalnom obrazovnom okruženju.<ref name="Woods_2011">{{cite journal |last=Woods |first=Michael L. |last2=Maiden |first2=Jeffrey |last3=Brandes |first3=Joyce A. |title=An Exploration of the Representation of Students with Disabilities in Distance Education |journal=Online Journal of Distance Learning Administration |volume=14 |issue=4 |date=2011 |url=https://www.westga.edu/~distance/ojdla/winter144/woods_maiden_brandes144.html |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Učenici koji zbog bolesti moraju ostati kod kuće ili u bolnici mogu, uz pomoć [[robot]]a za teleprisustvo, učestvovati u nastavi i održavati kontakt s nastavnicima i vršnjacima. Takvi sistemi mogu omogućiti učenicima da učestvuju u nastavnim i društvenim aktivnostima u učionici iako fizički nisu prisutni.<ref name="Regan_2014" /><ref name="Brown_2013" /> Primjena načela [[univerzalni dizajn|univerzalnog dizajna]] pri izradi programa obrazovanja na daljinu može dodatno povećati njihovu [[pristupačnost]]. Umjesto naknadnog prilagođavanja nastave pojedinačnim studentima, nastavni materijali i aktivnosti mogu se od početka oblikovati tako da budu dostupni osobama s različitim sposobnostima i invaliditetima, različitim načinima učenja i različitim maternjim jezicima.<ref name="BrainPOP_2026">{{cite web |title=Special Education: Grade-level Content That Works for All Your Students |publisher=BrainPOP |year=2026 |url=https://www.brainpop.com/classroom-solutions/special-education |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://www.brainpop.com/classroom-solutions/special-education |archive-date=29. 8. 2026 |url-status=live |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Online obrazovanje također omogućava pristup programima i stručnim znanjima obrazovnih ustanova koje bi pojedincima zbog geografskih ili drugih prepreka mogle biti nedostupne u tradicionalnom obliku nastave. Online okruženje istovremeno otvara prostor za razvoj novih nastavnih struktura i oblika izvođenja programa i za saradnju studenata na različitim lokacijama.<ref name="Kaplan_2021">{{cite web |last=Kaplan |first=Andreas |title=Business Schools: Going Digital Simply Must Make Sense! |publisher=EFMD Global Blog |date=5. 1. 2021 |url=https://blog.efmdglobal.org/2021/01/05/business-schools-going-digital-simply-must-make-sense/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Studenti mogu razmjenjivati znanja i ideje, postavljati pitanja i zajednički razvijati pristupe i metode rada. Zahvaljujući fleksibilnosti organizacije nastave, studenti mogu uskladiti obrazovanje sa svojim raspoloživim vremenom i drugim životnim obavezama. Mogućnost prilagođavanja tempa učenja individualnim okolnostima jedna je od važnih karakteristika obrazovanja na daljinu.<ref name="CFP" /> Obrazovanje na daljinu može doprinijeti smanjenju iseljavanja iz ruralnih i udaljenih područja jer studentima omogućava da ostanu u svojim mjestima prebivališta dok pohađaju programe visokog obrazovanja. Uklanjanje geografske prepreke pristupu visokom obrazovanju može istovremeno povećati broj obrazovnih programa dostupnih studentima i potaknuti veću konkurenciju među visokoškolskim ustanovama, nezavisno od njihove geografske lokacije.<ref name="Goldenberg_2021">{{cite news |last=Goldenberg |first=Joel |title=Quebec can become a 'leader in distance learning' at universities: MEI |newspaper=The Suburban |date=6. 10. 2021 |url=https://www.thesuburban.com/news/city_news/quebec-can-become-a-leader-in-distance-learning-at-universities-mei/article_59a7d233-2b80-5622-867b-86cd0b2075bc.html |access-date=29. 8. 2026 |language=en}} {{Mrtav link}}</ref> == Ograničenja i izazovi == === Tehnološke i individualne prepreke === Obrazovanje na daljinu suočava se s nizom prepreka koje mogu otežati uspješno učenje. Među njima su ometanja u kućnom okruženju, nepouzdana ili nedovoljno dostupna tehnologija, troškovi obrazovanja, ograničen kontakt s nastavnicima kao i nedostatak odgovarajuće podrške i iskustva u učenju na daljinu.<ref name="Ostlund_2005">{{cite journal |last=Östlund |first=Berit |title=Stress, disruption and community — Adult learners' experiences of obstacles and opportunities in distance education |journal=The European Journal of Open, Distance and E-Learning |volume=8 |issue=1 |year=2005 |url=http://www.eurodl.org/index.php?p=&sp=full&article=179 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120425225833/http://www.eurodl.org/index.php?p=&sp=full&article=179 |archive-date=25. 4. 2012 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Galusha_1997">{{cite report |last=Galusha |first=Jill M. |title=Barriers to Learning in Distance Education |publisher=University of Southern Mississippi |year=1997 |url=http://www.infrastruction.com/barriers.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20000229041104/http://www.infrastruction.com/barriers.htm |archive-date=29. 2. 2000 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nedovoljno razvijene vještine [[digitalna pismenost|digitalne pismenosti]] i samoregulacije također mogu otežati uspješno završavanje programa i biti povezane s većim stopama odustajanja.<ref name="ReferenceA" /> Za uspješno učešće u obrazovanju na daljinu potrebno je odgovarajuće poznavanje digitalnih alata koji se koriste u nastavi. Polaznicima koji nemaju dovoljno iskustva potrebno je omogućiti obuku za njihovo korištenje. Nedostatak naprednijih tehnoloških vještina može negativno utjecati na iskustvo učenja, zbog čega obrazovne ustanove trebaju unaprijed prepoznati moguće tehnološke prepreke i osigurati odgovarajuću podršku.<ref name="Stephens_2007">{{cite report |last=Stephens |first=D. |title=Quality issues in distance learning |publisher=AACSB International |date=juli 2007 |url=http://www.aacsb.edu/publications/whitepapers/quality-issues-distance-learning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601203911/http://www.aacsb.edu/publications/whitepapers/quality-issues-distance-learning.pdf |archive-date=1. 6. 2012 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pored tehničkih vještina, za uspješno obrazovanje na daljinu važni su [[upravljanje vremenom|upravljanje vremenom]], samodisciplina i sposobnost samostalnog organizovanja učenja. Obrazovanje na daljinu često zahtijeva od studenta veći stepen samostalnosti u planiranju i izvršavanju obrazovnih obaveza.<ref name="Bartram_2026">{{cite web |last=Bartram |first=Jacqui |title=Remote learning: Time management |publisher=University of Hull |year=2026 |url=https://libguides.hull.ac.uk/remote/timemanagement |access-date=29. 8. 2026 |language=en |archive-date=29. 8. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260829134526/https://libguides.hull.ac.uk/remote/timemanagement |url-status=dead}}</ref> === Pedagoška i organizacijska ograničenja === Nisu svi predmeti potrebni za završetak određenog studijskog programa dostupni online. To je posebno izraženo u programima obrazovanja za zdravstvene profesije, u kojima studenti prije završetka studija moraju steći praktično iskustvo i neposredno raditi s pacijentima.<ref name="DistanceLearningNet_2026">{{cite web |title=Advantages and Disadvantages of Distance Learning |publisher=DistanceLearningNet |year=2026 |url=https://distancelearningnet.com/advantages-and-disadvantages-of-distance-learning/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://distancelearningnet.com/advantages-and-disadvantages-of-distance-learning/ |archive-date=29. 8. 2026 |url-status=live |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja su pokazala da studenti pojedinih programa zdravstvenih profesija koji učestvuju u obrazovanju na daljinu mogu preferirati neposrednu komunikaciju s nastavnicima u odnosu na komunikaciju putem online diskusijskih platformi ili potpuno samostalno učenje. Međutim, pri poređenju različitih strategija obrazovanja na daljinu nisu utvrđene značajne razlike u uspješnosti studenata.<ref name="Jedlicka_2002" /> Jedan od izazova online nastave povezan je s mogućnošću uključivanja veoma velikog broja polaznika u isti kurs. Tradicionalni pristupi organizaciji nastave često su razvijani za relativno male grupe, dok online kursevi, posebno [[masivni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), mogu imati veoma veliki broj učesnika. Daniel Barwick ukazao je na nedostatak dovoljno istraživanja kojima bi se utvrdilo kako veličina grupe utječe na ishode učenja i da li je velika grupa nužno manje efikasna od male. Iako su neka istraživanja pokazala negativnu povezanost između određenih oblika nastave u velikim grupama i obrazovnih ishoda, ne postoji opći dokaz da veći broj polaznika sam po sebi nužno dovodi do lošijih rezultata.<ref name="Lederman_2007">{{cite news |last=Lederman |first=Doug |title=Does Class Size Matter? |newspaper=Inside Higher Ed |date=6. 12. 2007 |url=https://www.insidehighered.com/views/2007/12/06/does-class-size-matter |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Institucionalni izazovi === Obrazovanje na daljinu može predstavljati izazov i za same obrazovne ustanove. Budući da se radi o relativno novijem obliku obrazovanja, u tradicionalnim obrazovnim ustanovama može biti teško osigurati podršku njegovom uvođenju.<ref name="Stanton_2006" /> Organizacija i planiranje programa obrazovanja na daljinu također mogu biti složeniji za nastavnike, posebno kada je riječ o novim programima čiji se organizacijski i tehnički zahtjevi razlikuju od zahtjeva tradicionalne nastave. Među institucionalnim izazovima navode se finansijski i organizacijski zahtjevi, dodatno opterećenje nastavnika, vremenska ograničenja, kao i potreba za odgovarajućom tehničkom i administrativnom podrškom. Dodatni izazovi mogu biti povezani s održavanjem kontakta sa studentima, njihovim praćenjem i procjenjivanjem, posebno kada nastavnik nema neposredan kontakt sa studentima.<ref name="Hellman_2003">{{cite report |last=Hellman |first=Judith Adler |title=The Riddle of Distance Education: Promise, Problems and Applications for Development |publisher=United Nations Research Institute for Social Development (UNRISD) |series=Technology, Business and Society Programme Paper |issue=9 |date=2003 |url=https://cdn.unrisd.org/assets/library/papers/pdf-files/hellman2.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Poteškoće povezane s jezičkim sposobnostima, upravljanjem vremenom i vještinama učenja mogu utjecati i na uspješnost studenata. Istraživanje provedeno među studentima koledža u [[Washington (savezna država)|saveznoj državi Washington]] pokazalo je da su studenti koji su pohađali nastavu na daljinu češće odustajali od studija nego studenti koji su pohađali tradicionalnu nastavu, pri čemu su među navedenim teškoćama bile one povezane s jezikom, upravljanjem vremenom i vještinama učenja.<ref name="Xu_Jaggars_2011">{{cite report |last1=Xu |first1=Di |last2=Jaggars |first2=Shanna Smith |title=Online and Hybrid Course Enrollment and Performance in Washington State Community and Technical Colleges |publisher=Community College Research Center, Teachers College, Columbia University |issue=31 |date=2011 |url=https://ccrc.tc.columbia.edu/publications/online-hybrid-courses-washington.html |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Socijalni i kulturni izazovi === Jedan od izazova obrazovanja na daljinu jeste ograničena mogućnost neposredne društvene interakcije između studenata i nastavnika, kao i među samim studentima. Fizička udaljenost može otežati razvoj društvenih veza i povećati osjećaj izolovanosti kod pojedinih polaznika. Zbog toga socijalizacija predstavlja važan aspekt nekih oblika obrazovanja na daljinu.<ref name="SazmandAsfaranjan_2013_AlleviatingIsolationDistanceEducation">{{cite journal |last1=SazmandAsfaranjan |first1=Yasha |last2=Shirzad |first2=Farzad |last3=Baradari |first3=Fatemeh |last4=Salimi |first4=Meysam |last5=Salehi |first5=Mehrdad |title=Alleviating the Senses of Isolation and Alienation in the Virtual World: Socialization in Distance Education |journal=Procedia - Social and Behavioral Sciences |volume=93 |date=21. 10. 2013 |pages=332–337 |doi=10.1016/j.sbspro.2013.09.199 |url=https://doi.org/10.1016/j.sbspro.2013.09.199 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Poseban izazov predstavljaju kulturne razlike između nastavnika i studenata, kao i među samim studentima. Programi obrazovanja na daljinu mogu uključivati učesnike iz različitih geografskih, društvenih i kulturnih sredina i prelaziti granice država i kontinenata. Takva raznolikost može obuhvatati razlike povezane s [[rasa|rasom]], rodom, [[Religija|religijom]], [[jezik]]om, društvenim normama i obrazovnim iskustvima. Zbog toga je pri organizaciji nastave potrebno uzeti u obzir različite norme i očekivanja, predrasude i stereotipe, kao i moguće izvore nesporazuma i sukoba.<ref name="Nasiri_Mafakheri_2014">{{cite journal |last1=Nasiri |first1=Fuzhan |last2=Mafakheri |first2=Fereshteh |title=Postgraduate research supervision at a distance: a review of challenges and strategies |journal=Studies in Higher Education |volume=40 |issue=10 |pages=1962–1969 |year=2014 |doi=10.1080/03075079.2014.914906 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/03075079.2014.914906 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Evaluacija == Za procjenu kvaliteta obrazovanja na daljinu razvijeni su različiti instrumenti i pristupi. Walker je razvio upitnik poznat kao [[Upitnik o okruženju za učenje u obrazovanju na daljinu]] (DELES), kojim se procjenjuju podrška nastavnika, interakcija i saradnja među studentima, povezanost nastavnih sadržaja s njihovim iskustvima, učenje u autentičnim situacijama, aktivno učenje i samostalnost studenata.<ref name="Walker_2003_DELES">{{cite thesis |last=Walker |first=Scott L. |title=Development and Validation of an Instrument for Assessing Distance Education Learning Environments in Higher Education: The Distance Education Learning Environments Survey (DELES) |publisher=Curtin University |year=2003 |url=https://curate.curtin.edu.au/articles/thesis/Development_and_Validation_of_an_Instrument_for_Assessing_Distance_Education_Learning_Environments_in_Higher_Education_The_Distance_Education_Learning_Environments_Survey_DELES_/31457251 |access-date=29. 8. 2026 |hdl=20.500.11937/1303 |language=en}}</ref> Harnish i Reeves predložili su sistematski pristup vrednovanju velikih interaktivnih sistema obrazovanja na daljinu koji obuhvata obuku učesnika, uvođenje sistema, njegovu upotrebu, komunikaciju kao i tehničku i drugu podršku.<ref name="Harnish_Reeves_2000">{{cite journal |last1=Harnish |first1=Dorothy |last2=Reeves |first2=Patricia |title=Issues in the Evaluation of Large-Scale Two-Way Interactive Distance Learning Systems |journal=International Journal of Educational Telecommunications |volume=6 |issue=3 |pages=261–282 |year=2000 |publisher=Association for the Advancement of Computing in Education (AACE) |issn=1077-9124 |url=https://www.learntechlib.org/primary/p/8023/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Obrazovna tehnologija == Savremena primjena [[obrazovna tehnologija|obrazovne tehnologije]], odnosno [[e-učenje|e-učenja]], omogućava razvoj obrazovanja na daljinu i samostalnog učenja zahvaljujući širokoj primjeni [[informacijsko-komunikacijske tehnologije|informacijsko-komunikacijskih tehnologija]] (IKT).<ref name="CFP" /> Za razliku od tradicionalnog obrazovanja na daljinu, koje se u velikoj mjeri oslanjalo na dostavljanje nastavnih materijala poštom, savremeni modeli omogućavaju neposrednu elektronsku razmjenu nastavnih sadržaja i komunikaciju između nastavnika i studenata. Nastava se može odvijati putem sinhrone ili asinhrone online komunikacije u interaktivnom okruženju za učenje ili u virtualnim zajednicama, čime fizička učionica više nije nužan prostor za odvijanje obrazovnog procesa. Garrison navodi da se time težište obrazovnog procesa pomjera prema obrazovnoj interakciji unutar virtualne zajednice učenika koja se održava tokom vremena.<ref name="Garrison_Anderson_2003">{{cite book |last1=Garrison |first1=D. Randy |last2=Anderson |first2=Terry |title=E-learning in the 21st Century: A Framework for Research and Practice |publisher=Routledge |year=2003 |isbn=978-0-415-26345-0 |url=https://books.google.hr/books?id=wRQnQtUUTXoC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Transakcijska udaljenost === Jedan od značajnih problema tradicionalnih modela obrazovanja na daljinu zasnovanih na dopisivanju jeste [[transakcijska udaljenost]], odnosno psihološka i komunikacijska udaljenost koja može nastati između nastavnika i učenika kada je njihova međusobna komunikacija nedovoljna. Povećanje te udaljenosti može negativno utjecati na proces učenja i na spremnost studenata da nastave obrazovanje na daljinu. Zbog toga su pružaoci obrazovanja na daljinu razvili različite strategije, metode i postupke za povećanje interakcije između nastavnika i studenata. Među tim mjerama su češće neposredne konsultacije, kao i intenzivnija primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Njihova svrha je smanjiti transakcijsku udaljenost i omogućiti kvalitetniju komunikaciju i interakciju između učesnika obrazovnog procesa.<ref name="Soekartawi_2002">{{cite journal |last1=Soekartawi |last2=Haryono |first2=Anung |last3=Librero |first3=Felix |title=Greater Learning Opportunities Through Distance Education: Experiences in Indonesia and the Philippines |journal=Journal of Southeast Asian Education |volume=3 |issue=2 |pages=283–320 |year=2002 |url=http://www.seameo-journal.com/journal/index.php/education/article/viewFile/39/38 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140307211743/http://www.seameo-journal.com/journal/index.php/education/article/viewFile/39/38 |archive-date=7. 3. 2014 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Digitalne obrazovni certifikati == Digitalne obrazovne certifikati predstavljaju elektronske certifikate o stečenim znanjima, vještinama ili obrazovnim postignućima koje se izdaju kao alternativa tradicionalnim certifikatima u papirnom obliku. Iako je njihova primjena sve raširenija, prihvaćenost [[masivni otvoreni online kurs|masovnih otvorenih online kurseva]] (MOOC) i online certifikata znatno se razlikuje među poslodavcima, a pitanja njihovog priznavanja i vjerodostojnosti i dalje su predmet rasprave.<ref name="Kaplan Haenlein 2016" /> Razvoj [[internet]]a i informacijsko-komunikacijskih tehnologija ubrzao je pojavu novih oblika potvrđivanja obrazovnih postignuća, među kojima su [[digitalna značka|digitalne značke]], [[elektronski pasoš|elektronski pasoši]] i [[masivni otvoreni online kurs|masovni otvoreni online kursevi]] (MOOC). Ovi oblici mijenjaju načine stjecanja, dokumentovanja i priznavanja znanja i vještina te predstavljaju izazov tradicionalnim sistemima vrednovanja obrazovnih postignuća. Uobičajeno se razlikuju tri osnovna oblika online obrazovnih potvrda: potvrde zasnovane na provjeri znanja, online značke i online certifikati.<ref name="Keevy_Chakroun_2015">{{cite book |last1=Keevy |first1=James |last2=Chakroun |first2=Borhene |title=Level-setting and recognition of learning outcomes: The use of level descriptors in the twenty-first century |publisher=UNESCO |year=2015 |isbn=978-92-3-100138-3 |url=https://www.voced.edu.au/content/ngv%3A71352 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Autodidaktizam]] * [[Digitalni jaz]] * [[Obrazovna tehnologija]] * [[Novi mediji]] * [[Online škola]] * [[Virtualno obrazovanje]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=Anderson |first=Terry |title=Theory and Practice of Online Education |url=https://archive.org/details/theorypracticeof0000unse_i0f4 |edition=2 |year=2008 |isbn=9781897425084}} * {{cite journal |last1=Anderson |first1=Terry |last2=Dron |first2=Jon |title=Three generations of distance education pedagogy |journal=The International Review of Research in Open and Distance Learning |volume=12 |issue=3 |pages=80–97 |year=2010}} * {{cite book |last=Bates |first=Tony |title=Technology, e-learning and distance education |url=https://archive.org/details/technologyelearn0000bate_g1v5 |publisher=RoutledgeFalmer |year=2005}} * {{cite book |last=Bender |first=Tisha |title=Discussion-based online teaching to enhance student learning: Theory, practice and assessment |publisher=Taylor & Francis |year=2023}} * {{cite journal |last1=Betts |first1=Kristen |title=Historical review of distance and online education from 1700s to 2021 in the United States: Instructional design and pivotal pedagogy in higher education |journal=Journal of Online Learning Research and Practice |volume=8 |issue=1 |pages=3–55 |year=2021 |url=https://jolrap.scholasticahq.com/article/26963.pdf}} * {{cite journal |last1=Caruth |first1=Gail D. |last2=Caruth |first2=Donald L. |title=The impact of distance education on higher education: A case study of the United States |journal=Turkish Online Journal of Distance Education |volume=14 |issue=4 |pages=121–131 |year=2013 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/155860}} * {{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School—Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |pages=327–334 |year=1906 |doi=10.1126/science.24.611.327 |pmid=17772791 |bibcode=1906Sci....24..327C |url=https://zenodo.org/record/1447968}} * {{cite journal |last=Hampel |first=Robert L. |title=The Business of Education: Home Study at Columbia University and the University of Wisconsin in the 1920s and 1930s |url=https://archive.org/details/sim_teachers-college-record_2010-09_112_9/page/2496 |journal=Teachers College Record |volume=112 |issue=9 |pages=2496–2517 |year=2010 |doi=10.1177/016146811011200905 |s2cid=141830291 |doi-access=free}} * {{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=Theory and Practice of Distance Education |edition=2nd |year=1995 |url=https://www.questia.com/library/109055550/theory-and-practice-of-distance-education |archive-url=https://web.archive.org/web/20170706055012/https://www.questia.com/library/109055550/theory-and-practice-of-distance-education |archive-date=6. 7. 2017 |access-date=28. 8. 2026 |url-status=dead}} * {{cite book |last1=Jacob |first1=J. U. |last2=Ensign |first2=M. |title=Transactional Radio Instruction: Improving Educational Outcomes for Children in Conflict Zones |publisher=Palgrave Macmillan |location=Cham |year=2020 |doi=10.1007/978-3-030-32369-1}} * {{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America |url=https://archive.org/details/pursuitofknowled0000kett |year=1994 |isbn=9780804726801}} * {{cite book |last1=Moore |first1=Michael Grahame |last2=Anderson |first2=William |title=Handbook of Distance Education |edition=2nd |publisher=Psychology Press |year=2012 |isbn=9781410607294}} * {{cite book |editor-last=Moore |editor-first=Michael G. |title=Contemporary Issues in American Distance Education |year=1990}} * {{cite book |last=Major |first=Claire Howell |title=Teaching Online: A Guide to Theory, Research, and Practice |url=https://archive.org/details/teachingonlinegu0000majo |publisher=Johns Hopkins University Press |year=2015}} * {{cite book |last=Picciano |first=Anthony G. |title=Theories and frameworks for online education: Seeking an integrated model |work=A Guide to Administering Distance Learning |publisher=Brill |pages=79–103 |year=2021}} * {{cite journal |last=Saba |first=Farhad |title=Distance Education in the United States: Past, Present, Future |journal=Educational Technology |volume=51 |issue=6 |pages=11 |year=2011}} * {{cite book |last1=Stubblefield |first1=Harold W. |last2=Keane |first2=Patrick |title=Adult Education in the American Experience: From the Colonial Period to the Present |url=https://archive.org/details/adulteducationin0000stub |year=1994 |isbn=9780787900250}} * {{cite journal |last1=Sun |first1=Anna |last2=Chen |first2=Xiufang |title=Online education and its effective practice: A research review |journal=Journal of Information Technology Education |volume=15 |year=2016 |url=https://www.researchgate.net/profile/Anna-Sun/publication/310503884_Online_Education_and_Its_Effective_Practice_A_Research_Review/links/5dea533d299bf10bc3452ad4/Online-Education-and-Its-Effective-Practice-A-Research-Review.pdf}} * {{cite journal |last=Taylor |first=J. C. |title=Fifth-generation distance education |journal=e-Journal of Instructional Science and Technology (e-JIST) |volume=4 |issue=1 |pages=1–14 |year=2001}} * {{cite book |editor1-last=Evans |editor1-first=Terry |editor2-last=Murphy |editor2-first=David |title=International Handbook of Distance Education |publisher=Emerald Group Publishing Limited |location=Bingley |year=2008}} * {{cite journal |last1=Vlachopoulos |first1=Dimitrios |last2=Makri |first2=Agoritsa |title=Online communication and interaction in distance higher education: A framework study of good practice |journal=International Review of Education |volume=65 |issue=4 |pages=605–632 |year=2019}} * {{cite book |last=Walsh |first=T. |title=Unlocking the Gates: How and Why Leading Universities Are Opening Up Access to Their Courses |url=https://archive.org/details/unlockinggatesho0000wals |publisher=Princeton University Press |year=2011}} == Vanjski linkovi == {{Wikibooks|ICT in Education}} {{Commons category}} * [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book//browse?type=lcsubc&key=Radio%20in%20education&c=x "Radio u obrazovanju"] besplatne knjige i članci u punom tekstu na internetu; iz 1930-ih i 1940-ih godina {{en simbol}} * [http://www.aupress.ca/index.php/books/bySeries?s=DistanceEducation "Serija knjiga o pitanjima obrazovanja na daljinu izdavačke kuće Athabasca University Press"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016232455/http://aupress.ca/index.php/books/bySeries?s=DistanceEducation |date=16. 10. 2017 }} {{en simbol}} * [http://www.aupress.ca/index.php/books/bySeries?s=DistanceEducation "Serija knjiga o pitanjima obrazovanja na daljinu izdavačke kuće Athabasca University Press"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016232455/http://aupress.ca/index.php/books/bySeries?s=DistanceEducation |date=16. 10. 2017 }}. Serija od preko 10 knjiga koje se bave istraživanjem obrazovanja na daljinu. Dostupne u štampanom izdanju za kupovinu ili online u slobodnom pristupu. {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Obrazovanje na daljinu| ]] [[Kategorija:Edukacijska psihologija]] [[Kategorija:Metode učenja]] s8dl2cgyqstnxrng2sup7j2pd0ook4a Kategorija:Programi učenja 14 536737 3937891 3922343 2026-10-29T15:33:20Z Bosancica by MK 173186 3937891 wikitext text/x-wiki {{Također pogledajte|:Kategorija:Metode učenja}} {{Commons category}} [[Kategorija:Obrazovanje po metodama]] [[Kategorija:Metode učenja|Programi]] [[Kategorija:Pedagogija]] [[Kategorija:Edukacijska psihologija]] 3ryjui7ut80tsu4gesqicxrs7eam9rl Kategorija:Alternativno obrazovanje 14 536738 3937890 3922342 2026-10-29T15:32:44Z Bosancica by MK 173186 3937890 wikitext text/x-wiki {{Commons category|Alternative education}} {{Glavni|Alternativno obrazovanje}} '''Alternativno obrazovanje''' opisuje niz pristupa obrazovanju djece i odraslih koji se razlikuju od standardnog školovanja, kao što su [[alternativna škola|alternativne škole]] i [[školovanje kod kuće]]. [[Kategorija:Obrazovanje po metodama]] [[Kategorija:Programi učenja]] [[Kategorija:Tipovi škola]] o2af0oljt1d9rqhn089qi1il240dkey Alphons Orie 0 536861 3937850 3924878 2026-10-29T12:40:46Z Panasko 146730 [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Leidenu]] uklonjena; [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Leidenu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937850 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Alphons Orie | slika = Alphonsus Martinus Maria Orie, 2014.jpg | tekst = Alphons Orie 2014. godine | redoslijed = Sudija [[Mehanizam za međunarodne krivične sudove|Mehanizma za međunarodne krivične sudove]] | vrijeme_na_vlasti = [[1. juli]] [[2012.]] – [[30. juni]] [[2026.]] | redoslijed2 = Sudija [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] | vrijeme_na_vlasti2 = [[17. novembar]] [[2001.]] – [[31. decembar]] [[2017.]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|11|23}} | mjesto_rođenja = [[Groningen]], [[Nizozemska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Alphonsus Martinus Maria Orie | nacionalnost = [[Nizozemci|Nizozemac]] | etnicitet = | politička_stranka = | supruga = | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Leidenu]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = }} [[Datoteka:Alphons Orie, Judge of the MICT and former ICTY Judge.jpg|mini|desno|300px|Alphons Orie, sudija IRMKS-a i bivši sudija MKSJ-a]] '''Alphonsus '''"'''Alphons'''"''' Martinus Maria Orie''' (rođen 23. novembra 1947) [[Nizozemska|nizozemski]] je pravnik i sudija međunarodnih krivičnih sudova.<ref name="ICTY_Bio_Orie">{{cite web |title=Biographical Note: Judge Orie |url=https://www.icty.org/x/file/About/Chambers/judges_bios_en/PJ_Orie_Bio_en.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Od 2001. do 2017. bio je sudija [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ), a kao predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I predsjedavao je suđenjima u predmetima protiv [[Stanislav Galić|Stanislava Galića]], [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] te [[Jovica Stanišić|Jovice Stanišića]] i [[Franko Simatović|Franka Simatovića]].<ref name="IRMCT_Orie">{{cite web |title=Judge Alphons M.M. Orie |url=https://www.irmct.org/en/about/judges/judge-alphons-mm-orie |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Sudija je [[Mehanizam za međunarodne krivične sudove|Mehanizma za međunarodne krivične sudove]] (MMKS) od početka njegovog rada u julu 2012, a njegov posljednji mandat na sudijskoj listi istekao je 30. juna 2026.<ref name="IRMCT_Orie" /> == Biografija == Alphons Orie rođen je 23. novembra 1947. u [[Groningen]]u u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].<ref name="ICTY_Bio_Orie" /> Pravo je studirao na [[Univerzitet u Leidenu|Univerzitetu u Leidenu]], gdje je 1971. stekao akademski stepen magistra prava. Nakon toga završio je postdiplomski studij evropskog krivičnog prava na Slobodnom univerzitetu u Briselu.<ref name="IRMCT_Orie"/> Od 1971. do 1980. radio je kao predavač krivičnog prava na Univerzitetu u Leidenu.<ref name="IRMCT_Orie" /> Godine 1980. upisao je advokaturu pri Vrhovnom sudu Nizozemske. Od 1995. do 1997. bio je partner u advokatskoj kancelariji Wladimiroff & Spong u [[Hag]]u, gdje se specijalizirao za [[Krivično pravo|krivično]] i [[međunarodno krivično pravo]], uključujući prekograničnu odbranu, izručenje, transfer zatvorenika i međunarodnu pravosudnu saradnju, kao i za krivične predmete pred Vrhovnim sudom Nizozemske.<ref name="ICTY_Bio_Orie" /><ref name="IRMCT_Orie" /> Od 1994. do 1997. bio je zamjenski sudija Apelacijskog suda u Amsterdamu, a od 1997. do 2001. sudija [[Vrhovni sud Nizozemske|Vrhovnog suda Nizozemske]], gdje je bio član vijeća za krivične predmete. Od 1997. do 2001. bio je i sudija Disciplinskog apelacionog suda za nizozemsku advokaturu kojeg imenuje kruna.<ref name="IRMCT_Orie" /> === Branilac Duška Tadića === Od 1995. do 1997. Orie je bio imenovani branilac pred MKSJ-om.<ref name="ICTY_Bio_Orie" /> U tom periodu bio je član tima odbrane [[Duško Tadić|Duška Tadića]] i formalno je imenovan za jednog od njegovih branioca.<ref name="ICTY_Tadic_1997">{{cite web |title=Prosecutor v. Duško Tadić, Opinion and Judgment, Case No. IT-94-1-T |url=https://www.icty.org/x/cases/tadic/tjug/en/tad-tsj70507JT2-e.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=7. 5. 1997 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> === Sudija Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju === Orie je 14. marta 2001. izabran za sudiju MKSJ-a, a mandat mu je počeo 17. novembra iste godine.<ref name="ICTY_Press_2001">{{cite web |title=The fourteen elected Judges will take up Office in November |url=https://www.icty.org/en/press/fourteen-elected-judges-will-take-office-november |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=15. 3. 2001 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Kao sudija MKSJ-a služio je od 2001. do 2017.<ref name="IRMCT_Orie" /> Tokom rada u MKSJ-u bio je član Komiteta za Pravilnik o postupku i dokazima i Biroa Tribunala.<ref name="IRMCT_Orie" /> Kao predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I predsjedavao je suđenjima u predmetima protiv [[Stanislav Galić|Stanislava Galića]], [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], [[Jovica Stanišić|Jovice Stanišića]] i [[Franko Simatović|Franka Simatovića]].<ref name="IRMCT_Orie" /> U predmetu protiv [[Stanislav Galić|Stanislava Galića]] Orie je bio predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I, koje je 5. decembra 2003. Galića osudilo na 20 godina zatvora.<ref name="ICTY_Galic">{{cite web |title=Judgement in the Case The Prosecutor v. Stanislav Galic – Stanislav Galic Sentenced to 20 Years' Imprisonment |url=https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-stanislav-galic-stanislav-galic-sentenced-20-years-imprisonment |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=5. 12. 2003 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> U predmetu protiv [[Darko Mrđa|Darka Mrđe]] Orie je također bio predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I, koje je 31. marta 2004. Mrđu osudilo na 17 godina zatvora zbog učešća u ubistvu približno 200 civila i pokušaju ubistva još 12 civila na [[Korićanske stijene|Korićanskim stijenama]] 21. augusta 1992.<ref name="ICTY_Mrdja">{{cite web |title=Judgement in the Case The Prosecutor v. Darko Mrdja: Accused Sentenced to 17 Years' Imprisonment |url=https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-darko-mrdja-accused-sentenced-17-years-imprisonment |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=31. 3. 2004 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> === Prosljeđivanje predmeta domaćem pravosuđu === Orie je bio predsjedavajući Vijeća za prosljeđivanje predmeta koje je 17. maja 2005. odlučilo da se predmet protiv [[Radovan Stanković|Radovana Stankovića]] proslijedi [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U sastavu Vijeća bili su Orie, O-Gon Kwon i Kevin Parker.<ref name="ICTY_Stankovic">{{cite web |title=Tribunal Decides to Refer the Case Against Radovan Stankovic to Bosnia and Herzegovina |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-decides-refer-case-against-radovan-stankovic-bosnia-and-herzegovina |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=17. 5. 2005 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> MKSJ je naveo da je to bio prvi slučaj u kojem je Tribunal proslijedio jedan od svojih predmeta nacionalnom pravosuđu; predmet je upućen Vijeću za ratne zločine [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda Bosne i Hercegovine]].<ref name="ICTY_Stankovic" /> === Predmet Gotovina i drugi === U predmetu [[Suđenje Gotovini i drugima|Gotovina i drugi]], Orie je bio predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I. Vijeće su, osim njega, činili sudije Uldis Ķinis i Elisabeth Gwaunza.<ref name="ICTY_Gotovina_CIS">{{cite web |title=Gotovina et al. (IT-06-90) – Case Information Sheet |url=https://www.icty.org/x/cases/gotovina/cis/en/cis_gotovina_al_en.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Suđenje u predmetu počelo je 11. marta 2008, a Pretresno vijeće je prvostepenu presudu izreklo 15. aprila 2011.<ref name="ICTY_Gotovina_CIS" /> Vijeće je [[Ante Gotovina|Antu Gotovinu]] i [[Mladen Markač|Mladena Markača]] proglasilo krivima, dok je [[Ivan Čermak|Ivana Čermaka]] oslobodilo optužbi; Gotovinu je osudilo na 24 godine, a Markača na 18 godina zatvora.<ref>{{cite web |title=Tribunal Convicts Gotovina and Markač, Acquits Čermak |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-convicts-gotovina-and-marka%C4%8D-acquits-%C4%8Dermak |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=15. 4. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> === Predmet Ratko Mladić === U predmetu [[Suđenje Ratku Mladiću|Ratko Mladić]], Orie je bio predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I, u kojem su bili i sudije [[Christoph Flügge]] i [[Bakone Justice Moloto]].<ref name="ICTY_Mladic_Assigned">{{cite web |title=Judges Assigned To Mladić’s Case |url=https://www.icty.org/en/press/judges-assigned-mladi%C4%87%E2%80%99s-case |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Suđenje Mladiću počelo je 16. maja 2012, a prvostepena presuda izrečena je 22. novembra 2017.<ref name="ICTY_Mladic_Trial">{{cite web |title=Trial Judgement in the case of Ratko Mladić to be rendered on 22 November 2017 |url=https://www.icty.org/en/press/trial-judgement-in-the-case-of-ratko-mladic-to-be-rendered-on-22-november-2017 |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=18. 10. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Mladic_Judgement">{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Pretresno vijeće proglasilo je Mladića krivim za [[genocid]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja te ga osudilo na [[doživotni zatvor]].<ref name="ICTY_Mladic_Judgement" /> U pogledu optužbe za [[genocid]] u općinama u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], većina Vijeća zaključila je da su fizički izvršioci u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], [[Vlasenica|Vlasenici]] i [[Foča|Foči]], kao i određeni izvršioci u [[Kotor-Varoš|Kotor-Varoši]] i [[Prijedor]]u, imali namjeru da unište [[Bošnjaci|bosanske Muslimane]] u tim općinama kao dio zaštićene grupe. Sudija Orie izdvojio je mišljenje o tom zaključku.<ref name="ICTY_Mladic_Summary">{{cite web |title=Trial Judgement Summary for Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-summary-en.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U svom djelimično izdvojenom mišljenju Orie je naveo da se ne slaže sa zaključkom većine da su navedeni fizički izvršioci posjedovali posebnu namjeru da unište dio zaštićene grupe kao takav. Posebno je istakao teškoće u utvrđivanju takve namjere kod izvršioca koji su djelovali na ograničenom geografskom području i na relativno niskom nivou hijerarhije i odgovornosti.<ref name="ICTY_Mladic_Dissent">{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Case No. IT-09-92-T, Trial Judgement, Volume IV, Partially Dissenting Opinion of Judge Alphons Orie |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Prije početka suđenja odbrana [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] podnijela je zahtjev za izuzeće Orieja na osnovu pravila 15(B) Pravilnika o postupku i dokazima. Među navodima odbrane bili su Orieov raniji angažman kao branioca [[Duško Tadić|Duška Tadića]] i njegovo prethodno učešće u predmetima [[Stanislav Galić|Stanislava Galića]] i [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]].<ref name="ICTY_Mladic_Disqualification">{{cite web |title=Order denying Defence Motion pursuant to Rule 15(b) seeking disqualification of presiding Judge Alphons Orie and for a stay of proceedings |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/presord/en/120515.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=15. 5. 2012 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Predsjednik MKSJ-a [[Theodor Meron]] odbio je zahtjev 15. maja 2012, zaključivši da odbrana nije pokazala da bi razumno informisan posmatrač mogao osnovano sumnjati u Orieovu nepristrasnost.<ref name="ICTY_Mladic_Disqualification" /> === Mehanizam za međunarodne krivične sudove === [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] izabrala je Orieja 20. decembra 2011. za jednog od 25 prvih sudija na listi sudija [[Mehanizam za međunarodne krivične sudove|Mehanizma za međunarodne krivične sudove]] (MMKS).<ref name="IRMCT_Judges_Election">{{cite web |title=Judges |url=https://www.irmct.org/en/about/judges |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Orie je sudija Mehanizma od početka njegovog rada u julu 2012. U tom svojstvu postupao je kao sudija pojedinac i kao član Žalbenog vijeća, uključujući i postupak u predmetu "Fatuma i dr."<ref name="IRMCT_Orie" /> U predmetu "Fatuma i dr." Orie je bio član Žalbenog vijeća kojim je predsjedavao [[Carmel Agius]], dok je treći član bio Seymour Panton. Žalbeno vijeće izreklo je presudu 29. juna 2022.<ref name="IRMCT_Fatuma_2022">{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals delivers judgement in the Fatuma et al. case |url=https://www.irmct.org/en/news/appeals-chamber-international-residual-mechanism-criminal-tribunals-delivers-judgement-fatuma |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=29. 6. 2022 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> U istom predmetu Orie je izdvojio mišljenje uz odluku od 16. maja 2019. kojom je Žalbeno vijeće odlučivalo o žalbi Tužilaštva protiv odluke o privremenom puštanju Marie Rose Fatume na slobodu. Javna redigovana verzija njegovog izdvojenog mišljenja objavljena je 6. juna 2019.<ref name="IRMCT_Fatuma_Dissent_2019">{{cite web |title=Public Redacted Version of the Dissenting Opinion of Judge Alphons Orie to the Decision on Prosecution Appeal against Decision Granting Marie Rose Fatuma Provisional Release, Case No. MICT-18-116-AR68.1 |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/DissentingOpinion/NotIndexable/MICT-18-116-AR68%231/MRA25744R0000524733.PDF |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=6. 6. 2019 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Njegov posljednji mandat na listi sudija Mehanizma trajao je od 1. jula 2024. do 30. juna 2026.<ref name="IRMCT_Orie" /> == Mišljenje o zahtjevu Ratka Mladića za prijevremeno puštanje == U augustu 2026. predsjednica [[Mehanizam za međunarodne krivične sudove|Mehanizma za međunarodne krivične sudove]] (MMKS) [[Graciela Gatti Santana]] konsultovala je sudiju Alphonsa Orieja u postupku razmatranja zahtjeva [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] za uslovno prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga. Orie je bio jedan od pet sudija Mehanizma koje je predsjednica konsultovala, a svi konsultovani ranije su bili uključeni u odlučivanje o Mladićevoj kazni.<ref name="IRMCT_Mladic_EarlyRelease_2026">{{cite web |title=Decision on the Application for Early Release of Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/MSC54435R0000666578.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=20. 8. 2026 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mladić je 18. augusta 2026. podnio zahtjev za uslovno prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga, tražeći da nakon puštanja bude neposredno prebačen u određenu bolnicu ili ustanovu za palijativnu njegu u Srbiji. Zahtjev je zasnovan na njegovom teško narušenom zdravstvenom stanju i procjeni ljekara [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] da se nalazio u završnoj fazi života i da bi njegova [[smrt]] mogla nastupiti u bilo kojem trenutku.<ref name="IRMCT_Mladic_EarlyRelease_2026" /> Od pet konsultovanih sudija, Orie i sutkinja [[Prisca Matimba Nyambe]] podržali su odobravanje zahtjeva, dok su sudije Aminatta Lois Runeni N'gum, Seymour Panton i Mustapha El Baaj smatrali da zahtjev treba odbiti.<ref name="IRMCT_Mladic_EarlyRelease_2026" /> Orie je smatrao da neposredna blizina Mladićeve smrti predstavlja odlučujući humanitarni razlog u prilog njegovom prijevremenom puštanju. Prema njegovom mišljenju, nivo medicinske njege koju je Mladić primao u pritvorskoj jedinici nije nadjačavao taj humanitarni razlog te bi posljednje sate života, koliko je to moguće, trebalo provesti u porodičnom okruženju. Istovremeno je ukazao na sigurnosne rizike povezane s mogućim transferom Mladića u [[Srbija|Srbiju]].<ref name="IRMCT_Mladic_EarlyRelease_2026" /> Predsjednica MMKS-a Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje 20. augusta 2026. U odluci je zaključila da, iako je Mladićevo zdravstveno stanje bilo teško i da je njegova smrt bila neposredna, okolnosti slučaja nisu opravdavale njegovo prijevremeno puštanje.<ref name="IRMCT_Mladic_EarlyRelease_2026" /> Ratko Mladić preminuo je 27. augusta 2026. dok je bio hospitalizovan u [[Hag]]u.<ref name="IRMCT_Mladic_Death_2026">{{cite web |title=Statement on the passing of Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/en/news/statement-passing-ratko-mladic |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=27. 8. 2026 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> == Drugi međunarodni angažmani == Pored rada u [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]] i [[Mehanizam za međunarodne krivične sudove|Mehanizmu za međunarodne krivične sudove]], Orie je obavljao i druge međunarodne pravosudne i savjetodavne angažmane. Od 2014. do 2020. bio je član [[Stalni arbitražni sud|Stalnog arbitražnog suda]] sa sjedištem u [[Hag]]u.<ref name="IRMCT_Orie" /> Od 2015. do 2017. bio je predsjednik Žalbenog disciplinskog odbora [[Specijalni sud za Liban|Specijalnog suda za Liban]].<ref name="IRMCT_Orie" /> Tokom pravničke karijere Orie je savjetovao nizozemsku vladu o brojnim pitanjima, uključujući pitanja povezana s osnivanjem [[Međunarodni krivični sud|Međunarodnog krivičnog suda]].<ref name="IRMCT_Orie" /> == Odlikovanja i priznanja == Godine 2008. Orie je imenovan oficirom [[Orden Oranje-Nassau|Ordena Oranje-Nassau]].<ref name="IRMCT_Orie" /> Godine 2015. dodijeljen mu je počasni doktorat [[Slobodni univerzitet u Amsterdamu|Slobodnog univerziteta u Amsterdamu]] zbog posebnih zasluga na području [[Međunarodno krivično pravo|međunarodnog krivičnog prava]]. Počasni doktorat uručen mu je 20. oktobra 2015. tokom svečane akademske proslave univerziteta.<ref name="VU_Orie">{{cite web |title=Eredoctor Fons Orie |url=https://vu.nl/nl/verhalen/eredoctor-fons-orie |publisher=Vrije Universiteit Amsterdam |date=20. 10. 2015 |access-date=5. 9. 2026 |language=nl}}</ref> Orie tečno govori [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Nizozemski jezik|nizozemski]] i [[Njemački jezik|njemački]].<ref name="IRMCT_Orie" /> == Također pogledajte == * [[Ante Gotovina]] * [[Graciela Gatti Santana]] * [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] * [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove]] * [[Ratko Mladić]] * [[Suđenje Ratku Mladiću]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} * [https://www.irmct.org/en/about/judges/judge-alphons-orie Službeni profil sudije Alphonsa Orieja]{{Mrtav link}} na sajtu IRMCT-a {{en simbol}} * [https://www.icty.org/ Službena stranica MKSJ-a] {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Orie, Alphons}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Groningen]] [[Kategorija:Nizozemske sudije]] [[Kategorija:Nizozemski pravnici]] [[Kategorija:Sudije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] [[Kategorija:Sudije Vrhovnog suda Nizozemske]] [[Kategorija:Nizozemske sudije sudova i tribunala Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Leidenu]] 4rofs8gqamc5qs8nsp003xj8io6our2 Željeznička stanica Mostar 0 538483 3937975 3934494 2026-10-30T07:59:54Z Bosancica by MK 173186 3937975 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stanica | ime = Željeznička stanica Mostar | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = bs | smbol_lokacija = | simbol = | vrsta = željeznička stanica | slika = Mostar railway station (DSC04862).jpg | alt = Željeznička stanica Mostar | opis = Pogled na zgradu željezničke stanice | adresa = Trg Ivana Krndelja 1 | varoš = [[Mostar]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | iso_regija = [[Mostar]] | koordinate_prikaz = inline,title | širina_stepeni = 43 | širina_minuta = 20 | širina_sekundi = 55 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 17 | dužina_minuta = 48 | dužina_sekundi = 50 | dužina_IZ = E | vlasnik = [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]] | operator = [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]] | linija = [[Pruga Sarajevo - Ploče|Sarajevo – Ploče]] | razdaljina = | platforme = 3 | šine = 6 | vozni_operatori = [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]] | povezanost = Autobuska stanica Mostar | struktura = Nadzemna | parking = Da | biciklo = Da | invalidi = | kod = | zona = | veb-sajt = [http://www.zfbh.ba www.zfbh.ba] | otvorena = 14. juni 1885. | zatvorena = | putnici = | put_godina = | put_rang = | usluge = Putnički i teretni saobraćaj }} '''Željeznička stanica Mostar''' je željeznička stanica u [[Mostar]]u, [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], na [[Pruga Sarajevo - Ploče|željezničkoj pruzi Sarajevo – Ploče]]. Prva željeznička stanica u Mostaru otvorena je 1885, nakon izgradnje uskotračne pruge koja je povezala Mostar s [[Metković]]em. Današnja zgrada stanice izgrađena je 1960-ih, u okviru izgradnje pruge normalnog kolosijeka Sarajevo – Ploče. == Historija == === Uspostavljanje željezničke veze s Mostarom === [[Datoteka:Cadastral map of Mostar (1881) - Bukavje and Narenta sector - Bosnia and Herzegovina-bs.png|mini|desno|300px|Isječak iz austrougarskog katastarskog plana grada Mostara iz 1881, koji prikazuje lokalitet Bukavje i tok rijeke Neretve. Karta je historijski izvor za identifikaciju izvornih katastarskih parcela Lakišića harema (vakufske imovine Lakišića), koje je austrougarska uprava 1884. uzurpirala radi izgradnje uskotračne pruge Metković–Mostar i kompleksa Željezničke stanice Mostar.]] [[Datoteka:Old railway station and narrow-gauge train in Mostar - Bosnia and Herzegovina (1887)-bs.jpg|mini|desno|300px|Stara željeznička stanica u Mostaru (1887)]] [[Datoteka:Narrow-Gauge-Railway Narentabahn Station-Mostar.jpg|mini|desno|300px|Željeznička stanica uskog kolosijeka u Mostaru (oko 1912)]] [[Datoteka:Railway station staff in Mostar - Bosnia and Herzegovina (1931)-bs.jpg|mini|desno|300px|Radnici Željezničke stanice Mostar ispred zgrade stanice (1931)]] Željeznička stanica u Mostaru nastala je u okviru izgradnje uskotračne [[Željeznička pruga|željezničke pruge]] koja je trebala povezati unutrašnjost [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] s [[Jadransko more|jadranskom obalom]] preko [[Metković]]a. Izgradnja dionice između Metkovića i Mostara započela je 1884, a radove je izvodilo preduzeće Karla V. Schwarza iz [[Beč]]a. Pruga je građena s kolosijekom širine 760 mm, koji je bio karakterističan za tadašnju željezničku mrežu Bosne i Hercegovine.<ref name="Vremeplov1885">{{cite web |title=A Look into the Past – 125 Years of the Neretva Railway Line |url=https://vremeplov.ba/2025/en/2025/07/14/a-look-into-the-past-125-years-of-the-neretva-railway-line/ |website=Vremeplov |publisher=Vremeplov |date=14. 7. 2025 |access-date=5. 10. 2026 |language=en}}</ref> Pruga Metković – Mostar puštena je u javni saobraćaj u junu 1885. Izvori se razlikuju u navođenju datuma svečanog otvaranja: službena željeznička historiografija i novija istraživanja uglavnom navode 14. juni 1885, dok pojedini izvori prvi svečani dolazak voza u Mostar navode 13. juna.<ref name="Vremeplov1885" /><ref name="CIDOM1885">{{cite book |last1=Vrančić |first1=Tibor |last2=Špago |first2=Smail |last3=Džabirov |first3=Armin |title=Mostar u staroj štampi |publisher=Elektronsko samoizdanje |location=Mostar |date=2021 |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2021/03/Knjiga-Mostar-u-staroj-%C5%A1tampi-pdf.pdf |access-date=5. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Dolazak prvog [[voz]]a predstavljao je važan događaj za Mostar. Nova željeznička veza omogućila je bržu komunikaciju grada s Metkovićem i preko njega s jadranskom obalom, dok je izgradnja željezničke infrastrukture istovremeno označila početak novog razdoblja u razvoju gradskog [[saobraćaj]]a i [[privreda|privrede]]. Željeznička pruga bila je dio šireg sistema poznatog kao [[Neretvanska pruga|Neretvanska željeznica]] odnosno ''Narentabahn''.<ref name="Vremeplov1885" /> Prvobitna stanica nalazila se na području današnjeg centralnog Mostara, zapadno od Neretve. Prema dokumentima koji opisuju planiranje pruge 1884, za izgradnju stanice bio je predviđen prostor [[Lakišića harem|Lakišića harema]], tada velikog muslimanskog groblja. Planirani željeznički kompleks obuhvatao je prijemnu zgradu, tri pomoćna kolosijeka, kolosijeke za radionice i vučnu službu, skladište robe s istovarnom rampom, ložionicu, radionice, vodnu stanicu i druge pomoćne objekte.<ref name="MuftijstvoLakisic">[https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/teme/1939-stoljece-i-po-nerijesenih-pravnih-zavrzlama-oko-lakisica-harema „Stoljeće i po neriješenih pravnih zavrzlama oko Lakišića harema“], Muftijstvo mostarsko. Pristupljeno 5. oktobra 2026.</ref> Izgradnja željezničke stanice i pruge imala je i značajne posljedice za postojeću urbanu strukturu. Prostor stare željezničke stanice do 1884. bio je Lakišića harem, površine oko 19 dunuma. Nakon što je vakufska zemlja Lakišića harema oduzeta, nišani iz harema preneseni su na harem Kantarevac (u Liska ulici, gdje su se zadržali do 1954, kada je i taj harem sravnjen za potrebe proširenja gradskih ulica.<ref name="Fokus_LakisicHarem_2018">{{cite web |title=Centar Mostara nekad je bio veliki harem Ahmed-age Lakišića (FOTO) |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/centar-mostara-nekad-je-bio-veliki-harem-ahmed-age-lakisica-foto/1020259/ |website=Fokus.ba |publisher=Fokus.ba |date=21. 2. 2018 |access-date=5. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dedovic_LakisicaHarem_2020">{{cite web |last=Dedović |first=Salem |title=Lakišića harem u Mostaru – Historijat jednog važnog vakufskog lokaliteta |url=https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/bastina/993-lakisica-harem-u-mostaru-historijat-jednog-vaznog-vakufskog-lokaliteta |website=Muftijstvo mostarsko |publisher=Muftijstvo mostarsko |date=24. 11. 2020 |access-date=5. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Prvobitna zgrada željezničke stanice imala je čekaonicu s blagajnama okrenutu prema ulici, dok se na suprotnoj strani nalazio izlaz prema peronima. Uz kolosijeke se nalazio željeznički restoran, a na spratu su bili stanovi za željezničko osoblje. Kompleks je, osim putničke funkcije, imao i radionice, ložionicu i druge objekte potrebne za održavanje lokomotiva i vagona.<ref name="CIDOM1885" /> === Produženje pruge prema Sarajevu === Željeznička veza Mostara s Metkovićem bila je prvi dio šireg pravca prema unutrašnjosti Bosne i Hercegovine. Dionica od Mostara prema [[Ostrožac|Ostrošcu]], [[Jablanica|Jablanici]] i [[Prozor-Rama|Rami]] puštena je u saobraćaj 22. augusta 1888. Dionica od Ostrošca preko [[Lisičići|Lisičića]] do [[Konjic]]a završena je i puštena u saobraćaj 10. novembra 1889.<ref name="Vremeplov1885" /> Najzahtjevniji dio pruge predstavljao je uspon od Konjica prema [[Ivan-sedlo|Ivan-sedlu]] i dalje prema Sarajevu. Zbog velikih visinskih razlika na tom području primijenjena su posebna tehnička rješenja, uključujući zupčanicu na pojedinim dionicama. Dionica Konjic–Sarajevo završena je 1891, a prvi voz iz Mostara za Sarajevo krenuo je 1. augusta iste godine.<ref name="Vremeplov1885" /><ref name="CIDOM1885" /> === Izgradnja pruge normalnog kolosijeka i nove zgrade željezničke stanice === Tokom druge polovine 20. stoljeća dotadašnja uskotračna željeznička mreža postala je tehnički i saobraćajno neadekvatna za potrebe industrijalizacije i povećanja obima putničkog i teretnog saobraćaja. U Bosni i Hercegovini od sredine 20. stoljeća počela je sistemska izgradnja pruga normalnog kolosijeka, širine 1.435 mm, koje su postepeno zamjenjivale uskotračne pruge.<ref name="ZFBHHistorija">{{cite web |author=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |title=Historija |url=https://www.zfbh.ba/o-nama/historija/ |website=Željeznice FBiH |publisher=Željeznice FBiH |access-date=6. 10. 2026 |language=bs}}</ref> U tom periodu izgrađena je nova [[Pruga Sarajevo - Ploče|pruga Sarajevo – Ploče]], koja je puštena u saobraćaj 1. oktobra 1968.<ref name="ZFBHHistorija" /> Izgradnja nove pruge kroz Mostar dovela je do premještanja željezničke stanice na novu lokaciju istočno od [[Neretva|Neretve]]. Nova željeznička stanica izgrađena je 1968. prema projektu arhitekte [[Nedim Džudža|Nedima Džudže]] i nalazi se na [[Trg Ivana Krndelja (Mostar)|Trgu Ivana Krndelja]].<ref name="UNESCO946">{{cite web |author=UNESCO World Heritage Centre |title=The Old Bridge Area of the Old City of Mostar – World Heritage Scanned Nomination |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/946rev.pdf |website=UNESCO World Heritage Centre |publisher=UNESCO |date=15. 7. 2005 |access-date=6. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ArhMapaMostar">{{cite web |title=Arhitektonska ruta – Project Attachment |url=https://keep.eu/api/project-attachment/29274/get_file/ |website=Keep.eu |publisher=Keep.eu |access-date=7. 10. 2026 |language=bs}}</ref> [[Pruga Sarajevo - Ploče]] elektrificirana je 1969.<ref name="ZFBHHistorija" /> === Ratna razaranja i obnova === Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Opsada Mostara#Druga opsada (juni 1993 – april 1994)|druge opsade Mostara]] željeznička stanica nalazila se na području istočnog dijela grada koji je bio pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Od juna 1993. do početka 1994. istočni dio Mostara bio je izložen intenzivnom granatiranju od strane [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO) sa položaja u zapadnom dijelu grada, pri čemu su oštećeni i uništeni brojni stambeni, javni i drugi objekti, uključujući Željezničku stanicu Mostar.<ref name="ICTY_Prlic_Judgement_Vol3_2013">{{cite web |author=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |title=Prosecutor v. Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić & Berislav Pušić – Public Judgement (Volume 3 of 6) |url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-3.pdf |website=ICTY.org |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=29. 5. 2013 |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Prlic_ProsecutionPreTrialBrief_2006">{{cite web |author=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |title=Prosecutor v. Jadranko Prlić et al. – Prosecution Submission of Pre-Trial Brief with Exhibit Numbers |url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/custom3/en/060602.pdf |website=ICTY.org |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=2. 6. 2006 |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}</ref> Obnova pruge i stanica pokrenuta je 1994. u okviru međunarodnog projekta obnove [[Pruga Sarajevo - Ploče|željezničke pruge Sarajevo – Ploče]], a obnovu je provela Evropska uprava Mostara uz podršku država članica [[Evropska unija|Evropske unije]] koje su osigurale više od 6,65 miliona za ovaj projekat.<ref name="ReichelRailway">{{cite book |last=Reichel |first=Sarah |title=Transitional Administrations in former Yugoslavia: A repetition of failures or a necessary learning process towards a universal peace-building tool after ethno-political war? |url=https://www.econstor.eu/bitstream/10419/49849/1/320316866.pdf |publisher=Wissenschaftszentrum Berlin für Sozialforschung |year=2000 |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OHRRailway">{{cite web |author=Office of the High Representative |title=OHR Bulletin 12 – July 29, 1996 |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bulletin-12-july-29-1996-3/ |website=OHR.int |publisher=Office of the High Representative |date=29. 7. 1996 |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}</ref> Obnovljena željeznička pruga puštena je u saobraćaj 30. jula 1996, kada je nakon četverogodišnjeg prekida prvi voz iz Sarajeva stigao u Mostar. U isto vrijeme otvorena je i obnovljena željeznička stanica Mostar.<ref name="OHRRailway" /> === Savremena funkcija i saobraćaj === Željeznička stanica Mostar služi za putnički saobraćaj na [[Pruga Sarajevo - Ploče|pruzi Sarajevo – Ploče]] i dio je mreže [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine]] (ŽFBiH). U redovnom putničkom saobraćaju povezana je sa [[Sarajevo|Sarajevom]] i [[Čapljina|Čapljinom]].<ref name="ZFBH_RedVoznje">{{cite web |title=Red vožnje |url=https://www.zfbh.ba/red-voznje-/ |website=ZFBH.ba |publisher=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Od novembra 2025. uvedena je međunarodna putnička linija [[Sarajevo]] – [[Ploče]], koja prolazi kroz Mostar. U 2026. linija je saobraćala kao sezonski voz tokom ljetnog perioda, petkom, subotom i nedjeljom.<ref name="ZFBH_RedVoznje" /><ref name="SarajevoPloce2025">{{cite web |title=Željeznice FBiH i HŽ Putnički prevoz uspostavljaju novu međunarodnu putničku liniju Sarajevo-Ploče tokom vikenda |url=https://www.zfbh.ba/zeljeznice-fbih-i-hz-putnicki-prevoz-uspostavljaju-novu-medjunarodnu-putnicku-liniju-sarajevo-ploce-tokom-vikenda/ |website=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |publisher=Željeznice FBiH |date=2025 |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Na području Mostara odvija se i teretni željeznički saobraćaj. Stanica "Mostar Teretna" otvorena je za teretni promet različitih vrsta roba, uključujući prijevoz do naftnog terminala. Teretna stanica nalazi se na istoj pruzi Sarajevo – Ploče, južno od putničke stanice Mostar.<ref name="CargoStanice">{{cite web |title=Stanice otvorene za teretni promet |url=https://www.zfbh.ba/cargo/stanice/ |website=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |publisher=Željeznice FBiH |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="OpasneMaterije">{{cite web |title=Prijevoz opasnih materija |url=https://www.zfbh.ba/cargo/prijevoz-opasnih-materija/ |website=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |publisher=Željeznice FBiH |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}</ref> == Također pogledajte == * [[Pruga Sarajevo - Ploče]] * [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Željeznice Republike Srpske]] * [[Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commons category-inline|Željeznička stanica Mostar}} * [http://www.zfbh.ba Službeni sajt Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine] [[Kategorija:Željezničke stanice u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Saobraćaj u Mostaru]] [[Kategorija:Građevine u Mostaru]] [[Kategorija:Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]] 8on309i88h0x3x9wwjw4dcfbs8wzzov Edwina Abbott 0 538583 3937915 3935593 2026-10-29T18:10:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.6) 3937915 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Edwina Eunice Abbott | slika = Edwina abbott.jpg | slika_širina = | naslov = Portret Edwine Eunice Abbott | datum_rođenja = 1887. | mjesto_rođenja = | datum_smrti = 1949. | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Wichita (Kansas)|Wichita]], [[Kansas]] | državljanstvo = Sjedinjene Američke Države | narodnost = Amerikanka | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Eksperimentalna psihologija]] * [[Razvojna psihologija]] * [[Klinička psihologija]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet Illinois]] * Centar za savjetovanje djece u Wichiti }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Illinois]] (MA, 1909) * [[Univerzitet Chicago]] (PhD, 1914) }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * Ranim eksperimentalnim istraživanjima pamćenja * Proučavanju [[efekt testiranja|efekta testiranja]] * Kliničkom radu s djecom i razvoju dječije zaštite }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Edwina Eunice Abbott''' (1887–1949), poznata i kao Edwina Abbott Cowan, je bila [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]] koja se bavila [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnom]], [[Razvojna psihologija|razvojnom]] i [[Klinička psihologija|kliničkom psihologijom]]. Njena istraživanja pamćenja i procesa [[Učenje|učenja]], objavljena početkom 20. stoljeća, obuhvatala su i pojavu danas poznatu kao [[efekt testiranja]], prema kojoj aktivno prisjećanje naučenih informacija može poboljšati njihovo kasnije pamćenje. Kasnije je u Wichiti, u [[Kansas|saveznoj državi Kansas]], osnovala i vodila laboratorij za istraživanje dječijeg razvoja i kliničkih problema te radila s djecom kojoj su bili potrebni psihološka procjena i tretman.<ref name="MacLeod">{{cite journal |last=MacLeod |first=Colin M. |date=2023 |title=Edwina Eunice Abbott (Cowan): Pioneer Psychologist |journal=The American Journal of Psychology |volume=136 |issue=3 |pages=315–326 |doi=10.5406/19398298.136.3.07 |url=https://scholarlypublishingcollective.org/uip/ajp/article-abstract/136/3/315/383379/Edwina-Eunice-Abbott-Cowan-Pioneer-Psychologist |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Obrazovanje === Abbott je studirala na [[Univerzitet Illinois|Univerzitetu Illinois]], gdje se bavila eksperimentalnim proučavanjem pamćenja. Tokom 1907. i 1908. provela je istraživanje o pamćenju u [[pravopis]]u, a rezultate je obradila u radu "O analizi memorijske svijesti u pravopisu", objavljenom 1909. u časopisu ''Psychological Review: Monograph Supplements''.<ref name="Abbott1909a">{{cite journal |last=Abbott |first=Edwina Eunice |title=On the Analysis of the Memory Consciousness in Orthography |url=https://archive.org/details/sim_psychological-monographs_1909-11_11_1/page/127 |journal=Psychological Review: Monograph Supplements |volume=11 |issue=1 |year=1909 |pages=127–158 |doi=10.1037/h0093013}}</ref> Na osnovu tog istraživanja nastavila je proučavati ulogu prisjećanja u [[Učenje|učenju]]. Godine 1909. stekla je zvanje magistre psihologije na [[Univerzitet Illinois|Univerzitetu Illinois]], odbranivši tezu pod naslovom "O analizi faktora prisjećanja u procesu učenja".<ref name="Abbott1909b">{{cite thesis |last=Abbott |first=Edwina Eunice |date=1909 |title=On the Analysis of the Factor of Recall in the Learning Process |degree=Master's thesis |publisher=University of Illinois |url=https://pdf.core.ac.uk/corefilesystem/pdf/198/29155538.pdf |access-date=10. 10. 2026 |language=en}} {{Mrtav link}}</ref> Doktorirala je psihologiju na [[Univerzitet Chicago|Univerzitetu Chicago]] 1914.<ref name="MacLeod" /> === Profesionalna karijera === Nakon studija Abbott se bavila istraživačkim i kliničkim radom. U Wichiti je uspostavila laboratorij za istraživanje dječijeg razvoja i kliničkih problema, povezujući eksperimentalne metode s praktičnim radom na procjeni i tretmanu djece. Od septembra 1930. do marta 1941. bila je direktorica i klinička psihologinja Centara za savjetovanje djece u Wichiti.<ref name="MacLeod" /> Bila je članica [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] i Psihološkog udruženja Kansasa.<ref name="MacLeod" /> == Naučni rad == === Pamćenje i proces učenja === Abbottino istraživanje pamćenja bilo je usmjereno na pitanje kako način učenja utječe na kasnije prisjećanje. U eksperimentima provedenim na [[Univerzitet Illinois|Univerzitetu Illinois]] tokom 1907. i 1908. ispitivala je ulogu prisjećanja u učenju pravopisa.<ref name="Abbott1909a" /> Godine 1909. objavila je rad "O analizi faktora prisjećanja u procesu učenja", koji je bio njena magistarska teza iz psihologije na Univerzitetu Illinois.<ref name="Abbott1909b" /> U radu "O analizi faktora prisjećanja u procesu učenja" Abbott je ispitivala da li se gradivo bolje pamti kada se raspoloživo vrijeme učenja koristi za njegovo ponovno čitanje ili kada se dio vremena odvoji za pokušaj prisjećanja naučenog bez gledanja u tekst. Također je ispitivala da li je povoljnije prisjećanje rasporediti između pojedinih faza učenja ili ga provesti neposredno nakon učenja, odnosno nakon određenog vremenskog razmaka.<ref name="Abbott1909b" /> Ovaj rad danas se smatra ranim empirijskim istraživanjem efekta testiranja, odnosno pojave da pokušaj prisjećanja prethodno naučenih informacija može poboljšati njihovo dugoročno [[pamćenje|zadržavanje]]. Savremena istraživanja potvrdila su da provjera naučenog ne služi samo procjeni znanja nego, pod određenim uslovima, može i sama doprinijeti učenju.<ref name="MacLeod" /><ref name="Rowland">{{cite journal |last=Rowland |first=Christopher A. |date=2014 |title=The effect of testing versus restudy on retention: A meta-analytic review of the testing effect |journal=Psychological Bulletin |volume=140 |issue=6 |pages=1432–1463 |pmid=25150680 |doi=10.1037/a0037559 |url-access=subscription |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fa0037559 |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}</ref> === Ostala eksperimentalna istraživanja === Abbott se bavila i drugim pitanjima iz [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]. Godine 1912. zajedno s psihologinjom [[Margaret Floy Washburn]] objavila je rad o vrijednosti crvene boje u opažanju svjetlosti kod kunića čije su oči bile prilagođene svjetlosti.<ref name="WashburnAbbott">{{cite journal |last1=Washburn |first1=Margaret Floy |last2=Abbott |first2=Edwina |date=1912 |title=Experiments on the Brightness Value of Red for the Light-Adapted Eye of the Rabbit |journal=Journal of Animal Behavior |volume=2 |issue=3 |pages=145–180 |doi=10.1037/h0072790 |url-access=subscription |url=https://psycnet.apa.org/record/1926-01105-001 |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1914. objavila je studiju "Efekat adaptacije na diferencijalni prag temperature", u kojoj je istraživala utjecaj prilagođavanja na najmanju razliku u temperaturi koju je moguće primijetiti.<ref name="Abbott1914">{{cite journal |last=Abbott |first=Edwina |date=1914 |title=The effect of adaptation on the temperature difference limen |journal=Psychological Monographs |volume=16 |issue=2 |pages=i–36 |doi=10.1037/h0093036 |url-access=subscription |url=https://psycnet.apa.org/record/2011-13821-001 |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Odabrane publikacije == * Abbott, Edwina Eunice (1909). "On the Analysis of the Memory Consciousness in Orthography". ''Psychological Review: Monograph Supplements'', 11(1), 127–158. [https://doi.org/10.1037/h0093013 doi:10.1037/h0093013]. * Abbott, Edwina Eunice (1909). "On the Analysis of the Factor of Recall in the Learning Process". ''Psychological Review: Monograph Supplements'', 11(1), 159–177. [https://doi.org/10.1037/h0093018 doi:10.1037/h0093018]. * Washburn, Margaret Floy i Edwina Abbott (1912). "Experiments on the Brightness Value of Red for the Light-Adapted Eye of the Rabbit". ''Journal of Animal Behavior'', 2(3), 145–180. [https://doi.org/10.1037/h0072790 doi:10.1037/h0072790]. * Abbott, Edwina (1914). "The Effect of Adaptation on the Temperature Difference Limen". ''Psychological Monographs'', 16(2), 1–36. == Također pogledajte == * [[Efekt testiranja]] * [[Pamćenje]] * [[Kognitivna psihologija]] * [[Eksperimentalna psihologija]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Abbott, Edwina}} [[Kategorija:Rođeni 1887.]] [[Kategorija:Umrli 1949.]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Američki naučnici]] [[Kategorija:Razvojni psiholozi]] [[Kategorija:Klinički psiholozi]] qcigxzt3ezk0vlen0mej5zkxg30zstm Nedžad Grabus 0 538590 3937989 3934744 2026-10-30T10:31:43Z ~2026-57821-72 187429 tehnicke izmjene 3937989 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Nedžad Grabus | počasni_sufiks = [[Reisul-ulema]] | slika = Nedžad Grabus portrait (cropped).jpg | veličina_slike = | alt = Nedžad Grabus | opis = Nedžad Grabus | izvorno_ime = | izvorni_jezik = | datum_rođenja = 1968. | mjesto_rođenja = [[Krpeljići]] kod [[Travnik|Travnika]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | državljanstvo = | obrazovanje = {{Plainlist| * [[Gazi Husrev-begova medresa]] * [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]] }} | alma_mater = [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]] | zanimanje = teolog, profesor, vjerski službenik | godine_aktivnosti = | titula = [[Reisul-ulema]] | vrijeme_držanja_titule = 2026–trenutno | prethodnik = [[Husein Kavazović]] | nasljednik = | stranka = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = [[Islam]] | supružnik = | djeca = | roditelji = | nagrade = Srebrni red za zasluge (2021) | web-sajt = }} '''Nedžad Grabus''' (rođen 1968.) je bosanskohercegovački [[islam]]ski teolog i profesor. Izabran je 10. oktobra 2026. za [[reisul-ulema|reisul-ulemu]] [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], čime je postao 14. nosilac te funkcije. Prije izbora obavljao je dužnost [[sarajevsko muftijstvo |muftije sarajevskog]], a od 2006. do 2021. bio je muftija ljubljanski i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Redovni je profesor akaida, tesavvufa i uporednih religija na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="IZ2026">{{cite news |last=Grabus |first=Nedžad |date=10. 10. 2026 |title=Prof. dr. Nedžad-ef. Grabus novi reisul-ulema |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32651-prof-dr-nedzad-ef-grabus-novi-reisul-ulema |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="CV">{{cite web |title=Prof. dr. Nedžad Grabus – Curriculum vitae |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/11/CV-Nedzad-Grabus-bs.pdf |website=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |publisher=Univerzitet u Sarajevu |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> == Obrazovanje == Grabus je završio [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u Sarajevu 1987. Nakon srednjoškolskog obrazovanja upisao je [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu]], na kojem je diplomirao 1994. Magistrirao je iz oblasti akaida 2001, a doktorirao 6. oktobra 2008, odbranivši disertaciju ''Teorija spoznaje u akaidu''.<ref name="CV" /><ref name="doktorat">{{cite news |date=6. 10. 2008 |title=Na FIN-a doktorirao Nedžad Grabus |url=https://islamskazajednica.ba/index.php?Itemid=997&catid=41&id=5101%3Ana-fin-a-doktorirao-nedad-grabus&option=com_content&view=article |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Uporedo s postdiplomskim studijem na Fakultetu islamskih nauka, od 1995. do 1999. pohađao je postdiplomski studij [[Filozofija|filozofije]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], gdje je položio sve ispite.<ref name="CV" /> == Profesionalna karijera == Od novembra 1994. do marta 1996. radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Godine 1996. počeo je raditi na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu]], gdje se bavio nastavnim i naučnim radom u oblasti akaida, islamske dogmatike. Na tom fakultetu izabran je 2021. u zvanje redovnog profesora.<ref name="CV" /><ref name="FIN2023">{{cite news |date=12. 12. 2023 |title=Intervju s teologom Nedžadom ef. Grabusom: Čovjek je odgovoran pred Bogom i Bog će ga suditi po nijetu |url=https://fin.unsa.ba/18032/ |work=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> === Djelovanje u Sloveniji === Godine 2006. imenovan je za muftiju ljubljanskog, a istovremeno je preuzeo dužnost predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Na tim funkcijama ostao je do 2021. Tokom njegovog mandata realiziran je projekat izgradnje [[Muslimanski kulturni centar Ljubljana|Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani]], koji obuhvata [[Džamija|džamiju]] i druge prostore namijenjene vjerskim, obrazovnim i kulturnim aktivnostima. Grabus je bio uključen u vođenje projekta od izbora lokacije i kupovine zemljišta do završetka izgradnje i početka korištenja kompleksa. Džamija je otvorena 7. februara 2020.<ref name="IZ2026" /><ref name="CV" /> Muslimanski kulturni centar izgrađen je u saradnji Islamske zajednice u Sloveniji i drugih uključenih institucija, među kojima je bila i Općina Ljubljana. Projekat je predstavljao jedan od najznačajnijih poduhvata tokom Grabusovog djelovanja u Sloveniji, gdje je radio na vjerskim, obrazovnim i međureligijskim inicijativama.<ref name="CV" /> === Muftija sarajevski === Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini imenovao je Grabusa za [[Sarajevsko muftijstvo|muftiju sarajevskog]] 29. maja 2021, a dužnost je preuzeo 15. septembra iste godine.<ref name="IZ2021"><ref name="MuftijstvoSarajevsko_Grabus_2021">{{cite news |date=16. 9. 2021 |title=Upriličena primopredaja dužnosti novoizabranom muftiji sarajevskom, dr. Nedžad-ef. Grabusu |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/uprilicena-primopredaja-duznosti-novoizabranom-muftiji-sarajevskom-dr-nedzadu-ef-grabusu/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Tokom njegovog mandata aktivnosti Muftijstva obuhvatale su vjersko-prosvjetni rad, saradnju s obrazovnim ustanovama, očuvanje vjerske i kulturne baštine te međureligijski dijalog. Jedan od zapaženijih rezultata u oblasti očuvanja kulturne baštine bilo je pokretanje inicijative za upis tradicionalne hatma-dove na Karićima na preliminarnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine. Inicijativa je pokrenuta 2024, a [[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine]] upisalo je hatma-dovu na listu 3. februara 2026. Ova vjerska manifestacija, koja se održava kod Hajdar-dedine džamije na Karićima, predstavlja dio duhovne i usmene tradicije [[Bošnjaci|Bošnjaka]].<ref name="Karici">{{cite web |title=Hatma-dova na Karićima |url=https://fmks.gov.ba/hatma-dova-na-karicima/ |website=Federalno ministarstvo kulture i sporta |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="GrabusKarici">{{cite news |date=26. 7. 2026 |title=Muftija Grabus na Karićima: Nikada nećemo odustati od svoje zemlje, svog jezika i svojih domova |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/muftija-grabus-na-karicima-nikada-necemo-odustati-od-svoje-zemlje-svog-jezika-i-svojih-domova/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> U oblasti vjerskog obrazovanja [[sarajevsko muftijstvo|Muftijstvo]] je tokom njegovog mandata sarađivalo s obrazovnim ustanovama [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]] i nadležnim institucijama [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Na sastanku s predstavnicima Kantona u maju 2024. razmatrani su unapređenje rada nastavnika vjeronauke i projekti rekonstrukcije i investicijskog održavanja ustanova čiji je osnivač Islamska zajednica.<ref name="KS2024">{{cite news |date=14. 5. 2024 |title=Predsjedavajući Okerić i ministrica Hota-Muminović posjetili Sarajevsko muftijstvo |url=https://vlada.ks.gov.ba/aktuelnosti/novosti/predsjedavajuci-okeric-i-ministrica-hota-muminovic-posjetili-sarajevsko |work=Vlada Kantona Sarajevo |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Muftijstvo je također učestvovalo u koordinaciji rada [[medžlis]]a i njihovih vjersko-prosvjetnih službi, uključujući razmatranje standarda zanimanja i kvalifikacija službenika Islamske zajednice.<ref name="Savjet2025">{{cite news |date=23. 1. 2025 |title=Održana redovna sjednica Savjeta za vjerska pitanja Muftijstva sarajevskog |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/odrzana-redovna-sjednica-savjeta-za-vjerska-pitanja-muftijstva-sarajevskog-12/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Grabus je tokom mandata bio angažiran i u međureligijskom dijalogu. Kao predstavnik Islamske zajednice učestvovao je u radu [[Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini|Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini]], čiji je cilj jačanje saradnje među tradicionalnim vjerskim zajednicama. U februaru 2023. razgovarao je sa šefom Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Brianom Aggelerom o međureligijskom dijalogu, [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] i vjerskim slobodama.<ref name="OSCE2023">{{cite news |date=15. 2. 2023 |title=Muftija Grabus i Brian Aggeler: Važno je jačati međureligijski dijalog |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/muftija-grabus-i-brian-aggeler-vazno-je-jacati-medjureligijski-dijalog/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> U septembru 2026. preuzeo je predsjedavanje Skupštinom Međureligijskog vijeća u skladu s principom rotacije među vjerskim zajednicama.<ref name="MRV2026">{{cite news |date=18. 9. 2026 |title=Muftija sarajevski Nedžad Grabus preuzeo predsjedavanje Međureligijskim vijećem u BiH |url=https://www.federalna.ba/muftija-sarajevski-nedzad-grabus-preuzeo-predsjedavanje-medureligijskim-vijecem-u-bih-mpxcv |work=Federalna novinska agencija |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Uz dužnost muftije, Grabus je nastavio raditi kao profesor na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="CV" /> == Naučni i javni rad == Grabusova naučna interesovanja obuhvataju akaid, [[Tesavuf|tesavvuf]], uporedno proučavanje religija i međureligijski dijalog. Njegov naučni rad bavi se islamskom teologijom, tumačenjem klasičnih teoloških učenja te položajem islama u savremenim, pluralističkim i sekularnim društvima. U radovima je razmatrao i pitanja vjerskog obrazovanja, uloge imama u pluralnom društvu te teoloških osnova odnosa [[musliman]]a i [[Kršćanstvo|kršćana]].<ref name="CV" /> Među njegovim knjigama su ''Vjera, znanje i spoznaja'' (2014), ''Sožitje je naša pot'' (2011), ''Šejh-Jujino tumačenje temeljnih tema maturidijskog akaida'' (2020), ''Od "drugoga" do bližnjega'' (2020) i ''Ljubljanske bajramske hutbe'' (2020). U knjizi ''Šejh-Jujino tumačenje temeljnih tema maturidijskog akaida'' bavio se klasičnim teološkim učenjem, dok zbirka eseja ''Od "drugoga" do bližnjega'' obrađuje islam u sekularnoj državi i međureligijski dijalog. Njegova knjiga ''Annotated Legal Documents on Islam in Europe: Slovenia'', objavljena 2021. u izdanju akademske izdavačke kuće Brill, donosi anotiranu zbirku slovenačkih pravnih dokumenata koji uređuju status [[islam]]a i [[musliman]]a, uključujući zakone, podzakonske akte i relevantne sudske odluke.<ref name="CV" /><ref name="Brill2021">{{cite book |last=Grabus |first=Nedžad |date=2021 |title=Annotated Legal Documents on Islam in Europe: Slovenia |series=Annotated Legal Documents on Islam in Europe |volume=21 |publisher=Brill |isbn=978-90-04-45679-2 |url=https://brill.com/display/title/26852?language=en |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}</ref> Među njegovim naučnim člancima su "Islamic theology between tradition and challenge of modernity", objavljen 2012. u časopisu ''Islam and Christian–Muslim Relations'', te "Drugost u muslimansko-kršćanskom dijalogu", objavljen u 20. broju ''Zbornika radova Fakulteta islamskih nauka'' iz 2016.<ref name="CV" /><ref name="Drugost">{{cite journal |last=Grabus |first=Nedžad |date=2017 |title=Drugost u muslimansko-kršćanskom dijalogu |journal=Zbornik radova Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu |volume=20 |issue=20/2016 |pages=77–94 |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2021/06/020_Zbornik-radova-20-2016.pdf |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> U drugom radu razmatrao je teološke i historijske pretpostavke muslimansko-kršćanskih odnosa, razumijevanje različitosti i mogućnosti dijaloga.<ref name="Drugost" /> U radovima objavljenim u ''Novom Muallimu'' pisao je i o ulozi [[imam]]a u pluralnom društvu, muslimanskoj vjerskoj pismenosti i tumačenju maturidijskog učenja o Božijoj jednoći. Rad "Razumijevanje islama u slobodnom društvu" objavljen je 2019. godine u 23. broju ''Zbornika radova Fakulteta islamskih nauka''.<ref name="rad2019">{{cite journal |last=Grabus |first=Nedžad |date=2019 |title=Razumijevanje islama u slobodnom društvu |journal=Zbornik radova Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu |volume=23 |issue=23/2019 |pages=141–156 |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2021/06/023_FIN_Zbornik-23_2019.pdf |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Pored naučnih radova, objavljivao je [[esej]]e, [[Hutba|hutbe]], [[prijevod]]e i tekstove o vjerskim i društvenim pitanjima te učestvovao na međunarodnim naučnim skupovima. Njegovi radovi obuhvataju i pitanja islamskog obrazovanja u [[Slovenija|Sloveniji]], izgradnje islamskih kulturnih centara u sekularnim društvima i odnosa religijskih zajednica s državom.<ref name="CV" /> Grabus je bio angažiran i u medijima. Od 2001. do 2003. radio je kao urednik religijskog programa na [[Radio-televizija Bosne i Hercegovine|Radiju Bosne i Hercegovine]], a sarađivao je i s [[Televizija Sarajevo|Televizijom Sarajevo]] i časopisom ''[[Preporod (novine)|Preporod]]''.<ref name="IZ2017">{{cite news |date=17. 10. 2017 |title=Muftija za Sloveniju dr. Nedžad ef. Grabus |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-sarajevski?print=1&tmpl=component |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> == Izbor za reisul-ulemu == Sabor [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] potvrdio je 5. septembra 2026. kandidature Nedžada Grabusa, tadašnjeg muftije sarajevskog, Salema Dedovića, muftije mostarskog, i Mensura Malkića, direktora Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice za [[Reisul-ulema|reisul-ulemu]]. Kandidati su prethodno evidentirani u 18 izbornih područja u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori.<ref name="IZKandidati2026">{{cite news |date=5. 9. 2026 |title=Potvrđeni kandidati za reisul-ulemu: Izbori 10. oktobra |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32617-potvrdeni-kandidati-za-reisul-ulemu-izbori-10-oktobra |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AA2026">{{cite news |author=Vesna Besic |date=10. 10. 2026 |title=Sabor Islamske zajednice u BiH bira novog reisu-l-ulemu |url=https://mobile.aa.com.tr/ba/balkan/sabor-islamske-zajednice-u-bih-bira-novog-reisu-l-ulemu/4084341 |work=Anadolu Agency |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Izborno tijelo izabralo je Grabusa 10. oktobra 2026. tajnim glasanjem na sjednici održanoj u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od 398 članova s pravom glasa, glasanju je pristupilo njih 386. Grabus je dobio 230 glasova, čime je dobio potrebnu većinu za izbor u prvom krugu glasanja.<ref name="IZ2026" /><ref name="Stav2026">{{cite news |date=10. 10. 2026 |title=Nedžad ef. Grabus novi je reis Islamske zajednice u BiH |url=https://www.stav.ba/vijest/nedzad-ef-grabus-novi-je-reis-islamske-zajednice-u-bih/43194 |work=Stav |access-date=10. 10. 2026}}</ref> Izborno tijelo činili su sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta, muftije, predsjednici mešihata, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa. Grabus je izabran za 14. reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, naslijedivši Huseina Kavazovića, koji je tu dužnost obavljao od 2012.<ref name="IZ2026" /><ref name="Stav2026" /> Prema najavi Islamske zajednice, predaja [[Menšura|menšure]] i polaganje zakletve zakazani su za 15. novembar 2026. u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu.<ref name="IZ2026" /> == Također pogledajte == * [[Husein Kavazović]] * [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] * [[Reisul-ulema]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nedžad Grabus}} * [https://fin.unsa.ba/nastavno-osoblje/ Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu – nastavno osoblje] * [https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/11/CV-Nedzad-Grabus-bs.pdf Akademski životopis Nedžada Grabusa] * [https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32651-prof-dr-nedzad-ef-grabus-novi-reisul-ulema Službena objava o izboru za reisul-ulemu] {{Normativna kontrola}} {{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} {{DEFAULTSORT:Grabus, Nedžad}} [[Kategorija:Biografije, Travnik]] [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] dfynh6jqhcb21b6uaoc5ll95y9z67ih 3937990 3937989 2026-10-30T10:35:12Z Panasko 146730 3937990 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Nedžad Grabus | počasni_sufiks = [[Reisul-ulema]] | slika = Nedžad Grabus portrait (cropped).jpg | veličina_slike = | alt = Nedžad Grabus | opis = Nedžad Grabus | izvorno_ime = | izvorni_jezik = | datum_rođenja = 1968. | mjesto_rođenja = [[Krpeljići]] kod [[Travnik|Travnika]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | državljanstvo = | obrazovanje = {{Plainlist| * [[Gazi Husrev-begova medresa]] * [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]] }} | alma_mater = [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]] | zanimanje = teolog, profesor, vjerski službenik | godine_aktivnosti = | titula = [[Reisul-ulema]] | vrijeme_držanja_titule = 2026–trenutno | prethodnik = [[Husein Kavazović]] | nasljednik = | stranka = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = [[Islam]] | supružnik = | djeca = | roditelji = | nagrade = Srebrni red za zasluge (2021) | web-sajt = }} '''Nedžad Grabus''' (rođen 1968) je bosanskohercegovački [[islam]]ski teolog i profesor. Izabran je 10. oktobra 2026. za [[reisul-ulema|reisul-ulemu]] [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], čime je postao 14. nosilac te funkcije. Prije izbora obavljao je dužnost [[sarajevsko muftijstvo |muftije sarajevskog]], a od 2006. do 2021. bio je muftija ljubljanski i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Redovni je profesor akaida, tesavvufa i uporednih religija na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="IZ2026">{{cite news |last=Grabus |first=Nedžad |date=10. 10. 2026 |title=Prof. dr. Nedžad-ef. Grabus novi reisul-ulema |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32651-prof-dr-nedzad-ef-grabus-novi-reisul-ulema |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="CV">{{cite web |title=Prof. dr. Nedžad Grabus – Curriculum vitae |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/11/CV-Nedzad-Grabus-bs.pdf |website=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |publisher=Univerzitet u Sarajevu |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> == Obrazovanje == Grabus je završio [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u Sarajevu 1987. Nakon srednjoškolskog obrazovanja upisao je [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu]], na kojem je diplomirao 1994. Magistrirao je iz oblasti akaida 2001, a doktorirao 6. oktobra 2008, odbranivši disertaciju ''Teorija spoznaje u akaidu''.<ref name="CV" /><ref name="doktorat">{{cite news |date=6. 10. 2008 |title=Na FIN-a doktorirao Nedžad Grabus |url=https://islamskazajednica.ba/index.php?Itemid=997&catid=41&id=5101%3Ana-fin-a-doktorirao-nedad-grabus&option=com_content&view=article |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Uporedo s postdiplomskim studijem na Fakultetu islamskih nauka, od 1995. do 1999. pohađao je postdiplomski studij [[Filozofija|filozofije]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], gdje je položio sve ispite.<ref name="CV" /> == Profesionalna karijera == Od novembra 1994. do marta 1996. radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Godine 1996. počeo je raditi na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu]], gdje se bavio nastavnim i naučnim radom u oblasti akaida, islamske dogmatike. Na tom fakultetu izabran je 2021. u zvanje redovnog profesora.<ref name="CV" /><ref name="FIN2023">{{cite news |date=12. 12. 2023 |title=Intervju s teologom Nedžadom ef. Grabusom: Čovjek je odgovoran pred Bogom i Bog će ga suditi po nijetu |url=https://fin.unsa.ba/18032/ |work=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> === Djelovanje u Sloveniji === Godine 2006. imenovan je za muftiju ljubljanskog, a istovremeno je preuzeo dužnost predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Na tim funkcijama ostao je do 2021. Tokom njegovog mandata realiziran je projekat izgradnje [[Muslimanski kulturni centar Ljubljana|Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani]], koji obuhvata [[Džamija|džamiju]] i druge prostore namijenjene vjerskim, obrazovnim i kulturnim aktivnostima. Grabus je bio uključen u vođenje projekta od izbora lokacije i kupovine zemljišta do završetka izgradnje i početka korištenja kompleksa. Džamija je otvorena 7. februara 2020.<ref name="IZ2026" /><ref name="CV" /> Muslimanski kulturni centar izgrađen je u saradnji Islamske zajednice u Sloveniji i drugih uključenih institucija, među kojima je bila i Općina Ljubljana. Projekat je predstavljao jedan od najznačajnijih poduhvata tokom Grabusovog djelovanja u Sloveniji, gdje je radio na vjerskim, obrazovnim i međureligijskim inicijativama.<ref name="CV" /> === Muftija sarajevski === Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini imenovao je Grabusa za [[Sarajevsko muftijstvo|muftiju sarajevskog]] 29. maja 2021, a dužnost je preuzeo 15. septembra iste godine.<ref name="IZ2021"><ref name="MuftijstvoSarajevsko_Grabus_2021">{{cite news |date=16. 9. 2021 |title=Upriličena primopredaja dužnosti novoizabranom muftiji sarajevskom, dr. Nedžad-ef. Grabusu |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/uprilicena-primopredaja-duznosti-novoizabranom-muftiji-sarajevskom-dr-nedzadu-ef-grabusu/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Tokom njegovog mandata aktivnosti Muftijstva obuhvatale su vjersko-prosvjetni rad, saradnju s obrazovnim ustanovama, očuvanje vjerske i kulturne baštine te međureligijski dijalog. Jedan od zapaženijih rezultata u oblasti očuvanja kulturne baštine bilo je pokretanje inicijative za upis tradicionalne hatma-dove na Karićima na preliminarnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine. Inicijativa je pokrenuta 2024, a [[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine]] upisalo je hatma-dovu na listu 3. februara 2026. Ova vjerska manifestacija, koja se održava kod Hajdar-dedine džamije na Karićima, predstavlja dio duhovne i usmene tradicije [[Bošnjaci|Bošnjaka]].<ref name="Karici">{{cite web |title=Hatma-dova na Karićima |url=https://fmks.gov.ba/hatma-dova-na-karicima/ |website=Federalno ministarstvo kulture i sporta |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="GrabusKarici">{{cite news |date=26. 7. 2026 |title=Muftija Grabus na Karićima: Nikada nećemo odustati od svoje zemlje, svog jezika i svojih domova |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/muftija-grabus-na-karicima-nikada-necemo-odustati-od-svoje-zemlje-svog-jezika-i-svojih-domova/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> U oblasti vjerskog obrazovanja [[sarajevsko muftijstvo|Muftijstvo]] je tokom njegovog mandata sarađivalo s obrazovnim ustanovama [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]] i nadležnim institucijama [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Na sastanku s predstavnicima Kantona u maju 2024. razmatrani su unapređenje rada nastavnika vjeronauke i projekti rekonstrukcije i investicijskog održavanja ustanova čiji je osnivač Islamska zajednica.<ref name="KS2024">{{cite news |date=14. 5. 2024 |title=Predsjedavajući Okerić i ministrica Hota-Muminović posjetili Sarajevsko muftijstvo |url=https://vlada.ks.gov.ba/aktuelnosti/novosti/predsjedavajuci-okeric-i-ministrica-hota-muminovic-posjetili-sarajevsko |work=Vlada Kantona Sarajevo |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Muftijstvo je također učestvovalo u koordinaciji rada [[medžlis]]a i njihovih vjersko-prosvjetnih službi, uključujući razmatranje standarda zanimanja i kvalifikacija službenika Islamske zajednice.<ref name="Savjet2025">{{cite news |date=23. 1. 2025 |title=Održana redovna sjednica Savjeta za vjerska pitanja Muftijstva sarajevskog |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/odrzana-redovna-sjednica-savjeta-za-vjerska-pitanja-muftijstva-sarajevskog-12/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Grabus je tokom mandata bio angažiran i u međureligijskom dijalogu. Kao predstavnik Islamske zajednice učestvovao je u radu [[Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini|Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini]], čiji je cilj jačanje saradnje među tradicionalnim vjerskim zajednicama. U februaru 2023. razgovarao je sa šefom Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Brianom Aggelerom o međureligijskom dijalogu, [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] i vjerskim slobodama.<ref name="OSCE2023">{{cite news |date=15. 2. 2023 |title=Muftija Grabus i Brian Aggeler: Važno je jačati međureligijski dijalog |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/muftija-grabus-i-brian-aggeler-vazno-je-jacati-medjureligijski-dijalog/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> U septembru 2026. preuzeo je predsjedavanje Skupštinom Međureligijskog vijeća u skladu s principom rotacije među vjerskim zajednicama.<ref name="MRV2026">{{cite news |date=18. 9. 2026 |title=Muftija sarajevski Nedžad Grabus preuzeo predsjedavanje Međureligijskim vijećem u BiH |url=https://www.federalna.ba/muftija-sarajevski-nedzad-grabus-preuzeo-predsjedavanje-medureligijskim-vijecem-u-bih-mpxcv |work=Federalna novinska agencija |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Uz dužnost muftije, Grabus je nastavio raditi kao profesor na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="CV" /> == Naučni i javni rad == Grabusova naučna interesovanja obuhvataju akaid, [[Tesavuf|tesavvuf]], uporedno proučavanje religija i međureligijski dijalog. Njegov naučni rad bavi se islamskom teologijom, tumačenjem klasičnih teoloških učenja te položajem islama u savremenim, pluralističkim i sekularnim društvima. U radovima je razmatrao i pitanja vjerskog obrazovanja, uloge imama u pluralnom društvu te teoloških osnova odnosa [[musliman]]a i [[Kršćanstvo|kršćana]].<ref name="CV" /> Među njegovim knjigama su ''Vjera, znanje i spoznaja'' (2014), ''Sožitje je naša pot'' (2011), ''Šejh-Jujino tumačenje temeljnih tema maturidijskog akaida'' (2020), ''Od "drugoga" do bližnjega'' (2020) i ''Ljubljanske bajramske hutbe'' (2020). U knjizi ''Šejh-Jujino tumačenje temeljnih tema maturidijskog akaida'' bavio se klasičnim teološkim učenjem, dok zbirka eseja ''Od "drugoga" do bližnjega'' obrađuje islam u sekularnoj državi i međureligijski dijalog. Njegova knjiga ''Annotated Legal Documents on Islam in Europe: Slovenia'', objavljena 2021. u izdanju akademske izdavačke kuće Brill, donosi anotiranu zbirku slovenačkih pravnih dokumenata koji uređuju status [[islam]]a i [[musliman]]a, uključujući zakone, podzakonske akte i relevantne sudske odluke.<ref name="CV" /><ref name="Brill2021">{{cite book |last=Grabus |first=Nedžad |date=2021 |title=Annotated Legal Documents on Islam in Europe: Slovenia |series=Annotated Legal Documents on Islam in Europe |volume=21 |publisher=Brill |isbn=978-90-04-45679-2 |url=https://brill.com/display/title/26852?language=en |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}</ref> Među njegovim naučnim člancima su "Islamic theology between tradition and challenge of modernity", objavljen 2012. u časopisu ''Islam and Christian–Muslim Relations'', te "Drugost u muslimansko-kršćanskom dijalogu", objavljen u 20. broju ''Zbornika radova Fakulteta islamskih nauka'' iz 2016.<ref name="CV" /><ref name="Drugost">{{cite journal |last=Grabus |first=Nedžad |date=2017 |title=Drugost u muslimansko-kršćanskom dijalogu |journal=Zbornik radova Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu |volume=20 |issue=20/2016 |pages=77–94 |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2021/06/020_Zbornik-radova-20-2016.pdf |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> U drugom radu razmatrao je teološke i historijske pretpostavke muslimansko-kršćanskih odnosa, razumijevanje različitosti i mogućnosti dijaloga.<ref name="Drugost" /> U radovima objavljenim u ''Novom Muallimu'' pisao je i o ulozi [[imam]]a u pluralnom društvu, muslimanskoj vjerskoj pismenosti i tumačenju maturidijskog učenja o Božijoj jednoći. Rad "Razumijevanje islama u slobodnom društvu" objavljen je 2019. u 23. broju ''Zbornika radova Fakulteta islamskih nauka''.<ref name="rad2019">{{cite journal |last=Grabus |first=Nedžad |date=2019 |title=Razumijevanje islama u slobodnom društvu |journal=Zbornik radova Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu |volume=23 |issue=23/2019 |pages=141–156 |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2021/06/023_FIN_Zbornik-23_2019.pdf |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Pored naučnih radova, objavljivao je [[esej]]e, [[Hutba|hutbe]], [[prijevod]]e i tekstove o vjerskim i društvenim pitanjima te učestvovao na međunarodnim naučnim skupovima. Njegovi radovi obuhvataju i pitanja islamskog obrazovanja u [[Slovenija|Sloveniji]], izgradnje islamskih kulturnih centara u sekularnim društvima i odnosa religijskih zajednica s državom.<ref name="CV" /> Grabus je bio angažiran i u medijima. Od 2001. do 2003. radio je kao urednik religijskog programa na [[Radio-televizija Bosne i Hercegovine|Radiju Bosne i Hercegovine]], a sarađivao je i s [[Televizija Sarajevo|Televizijom Sarajevo]] i časopisom ''[[Preporod (novine)|Preporod]]''.<ref name="IZ2017">{{cite news |date=17. 10. 2017 |title=Muftija za Sloveniju dr. Nedžad ef. Grabus |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-sarajevski?print=1&tmpl=component |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> == Izbor za reisul-ulemu == Sabor [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] potvrdio je 5. septembra 2026. kandidature Nedžada Grabusa, tadašnjeg muftije sarajevskog, Salema Dedovića, muftije mostarskog, i Mensura Malkića, direktora Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice za [[Reisul-ulema|reisul-ulemu]]. Kandidati su prethodno evidentirani u 18 izbornih područja u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori.<ref name="IZKandidati2026">{{cite news |date=5. 9. 2026 |title=Potvrđeni kandidati za reisul-ulemu: Izbori 10. oktobra |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32617-potvrdeni-kandidati-za-reisul-ulemu-izbori-10-oktobra |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AA2026">{{cite news |author=Vesna Besic |date=10. 10. 2026 |title=Sabor Islamske zajednice u BiH bira novog reisu-l-ulemu |url=https://mobile.aa.com.tr/ba/balkan/sabor-islamske-zajednice-u-bih-bira-novog-reisu-l-ulemu/4084341 |work=Anadolu Agency |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Izborno tijelo izabralo je Grabusa 10. oktobra 2026. tajnim glasanjem na sjednici održanoj u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od 398 članova s pravom glasa, glasanju je pristupilo njih 386. Grabus je dobio 230 glasova, čime je dobio potrebnu većinu za izbor u prvom krugu glasanja.<ref name="IZ2026" /><ref name="Stav2026">{{cite news |date=10. 10. 2026 |title=Nedžad ef. Grabus novi je reis Islamske zajednice u BiH |url=https://www.stav.ba/vijest/nedzad-ef-grabus-novi-je-reis-islamske-zajednice-u-bih/43194 |work=Stav |access-date=10. 10. 2026}}</ref> Izborno tijelo činili su sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta, muftije, predsjednici mešihata, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa. Grabus je izabran za 14. reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, naslijedivši Huseina Kavazovića, koji je tu dužnost obavljao od 2012.<ref name="IZ2026" /><ref name="Stav2026" /> Prema najavi Islamske zajednice, predaja [[Menšura|menšure]] i polaganje zakletve zakazani su za 15. novembar 2026. u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu.<ref name="IZ2026" /> == Također pogledajte == * [[Husein Kavazović]] * [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] * [[Reisul-ulema]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nedžad Grabus}} * [https://fin.unsa.ba/nastavno-osoblje/ Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu – nastavno osoblje] * [https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/11/CV-Nedzad-Grabus-bs.pdf Akademski životopis Nedžada Grabusa] * [https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32651-prof-dr-nedzad-ef-grabus-novi-reisul-ulema Službena objava o izboru za reisul-ulemu] {{Normativna kontrola}} {{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} {{DEFAULTSORT:Grabus, Nedžad}} [[Kategorija:Biografije, Travnik]] [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] 8f2k5z2baiu4m9ye07kytv2cg5hj08h Robert F. Engle 0 538645 3937854 3935578 2026-10-29T12:42:21Z Panasko 146730 ± 2 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937854 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Robert F. Engle | slika = 0603-Kraneshares KRBN-RobertEngle-JonDemske-16 (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Robert F. Engle (2022) | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1942|11|10}} | mjesto_rođenja = [[Syracuse (New York)|Syracuse]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Ekonometrija]] * [[Finansije]] * [[Statistika]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u New Yorku]] (od 2000) * [[Univerzitet Kalifornije u San Diegu]] (1975–2003) * [[Tehnološki institut u Massachusettsu]] (1969–1975) }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Koledž "Williams"]] (BS) * [[Univerzitet Cornell]] (MS, PhD) }} | doktorski_mentor = [[Ta-Chung Liu]] | doktorski_studenti = {{Plainlist| * [[Mark Watson (ekonomista)|Mark Watson]] * [[Tim Bollerslev]] }} | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = [[David Forbes Hendry]] | poznat_po = {{Plainlist| * [[Autoregresivna uvjetna heteroskedastičnost|ARCH model]] * [[Kointegracija]] * Modeli dinamičke uvjetne korelacije (DCC) }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelova memorijalna nagrada za ekonomske nauke]] (2003) | religija = | fusnote = }} '''Robert Fry Engle III''' (rođen 10. novembra 1942) je [[SAD|američki]] [[Ekonomija|ekonomista]] i [[statistika|statističar]]. Godine 2003. dobio je [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelova memorijalna nagrada za ekonomske nauke]], koju je podijelio s [[Clive Granger|Cliveom Grangerom]], za metode analize ekonomskih [[vremenska serija|vremenskih serija]] s promjenjivom [[Volatilnost (finansije)|volatilnošću]], ([[Autoregresijska uvjetna heteroskedastičnost|ARCH]]). == Biografija == Engle je rođen u [[Syracuse (New York)|Syracuseu]], u saveznoj državi [[New York (savezna država)|New York]], u porodici kvekera. Godine 1964. diplomirao je [[Fizika|fiziku]] na [[Koledž "Williams"|koledžu "Williams"]], a na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] magistrirao je fiziku 1966. i doktorirao ekonomiju 1969.<ref name="NobelBio">{{cite web |title=Robert F. Engle III – Biographical |website=Nobel Foundation |publisher=The Nobel Prize |url=https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2003/engle/biographical/ |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYU">{{cite web |title=Robert F. Engle |url=https://www.stern.nyu.edu/faculty/bio/robert-engle |work=New York University Stern School of Business |access-date=13. 10. 2026 |language=en}}</ref> Od 1969. do 1977. predavao je ekonomiju na [[Tehnološki institut u Massachusettsu|Tehnološkom institutu u Massachusettsu]]. Godine 1975. pridružio se nastavnom osoblju [[Univerzitet Kalifornije u San Diegu|Univerziteta Kalifornije u San Diegu]], gdje je kasnije bio profesor i vodio odsjek za ekonomiju. Godine 2000. prešao je na [[Univerzitet New York]], odnosno njegovu poslovnu školu [[Poslovna škola "Leonard N. Stern"|Poslovnu školu "Leonard N. Stern"]], gdje je radio kao profesora [[Finansije|finansija]]. Na Univerzitetu New York nosi titulu profesora emeritusa finansija i bio je jedan od osnivača Instituta za volatilnost i rizik.<ref name="NYU" /> === Naučni rad === Engleov najznačajniji doprinos [[Ekonomija|ekonomiji]] i [[Statistika|statistici]] odnosi se na razvoj modela za analizu promjenjive volatilnosti ekonomskih i finansijskih vremenskih serija. Volatilnost označava stepen promjenjivosti vrijednosti neke varijable, kao što su cijene [[dionica]], kamatne stope ili devizni kursevi. Za razliku od ranijih pristupa koji su često pretpostavljali da je volatilnost konstantna, Engle je razvio statistički postupak kojim se promjene varijanse mogu modelirati kroz vrijeme. Njegov model [[Autoregresijska uvjetna heteroskedastičnost|autoregresijske uvjetne heteroskedastičnosti]] (ARCH), predstavljen 1982, omogućava analizu perioda u kojima se smjenjuju visoka i niska volatilnost. Takvi modeli postali su važan alat u ekonometriji i finansijama, posebno za procjenu [[rizik]]a, analizu prinosa i vrednovanje finansijskih instrumenata. Za razvoj metoda analize ekonomskih vremenskih serija s promjenjivom volatilnošću Engle je 2003. [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelovu memorijalnu nagradu za ekonomske nauke]], zajedno s [[Clive Granger|Cliveom Grangerom]], koji je nagrađen za metode analize vremenskih serija sa zajedničkim trendovima, odnosno kointegraciju.<ref name="NYU" /><ref name="NobelBio" /> Engleov istraživački rad obuhvata i kointegraciju, modele autoregresivnog uvjetnog trajanja (ACD), modele uvjetne autoregresivne vrijednosti pod rizikom (CAViaR) te modele dinamičke uvjetne korelacije (DCC). Ovi postupci koriste se u analizi finansijskih tržišta, procjeni rizika i proučavanju povezanosti prinosa različitih finansijskih instrumenata.<ref name="NYU" /> Bio je jedan od osnivača Instituta za volatilnost pri Poslovnoj školi "Stern" i suosnivač Društva za finansijsku ekonometriju. Istraživanja njegovog instituta usmjerena su, između ostalog, na mjerenje volatilnosti i [[Sistemski rizik|sistemskog rizika]] na finansijskim tržištima. Godine 2024. dodijeljen mu je počasni doktorat [[Papinski univerzitet Comillas|Papinskog univerziteta Comillas]] u [[Španija|Španiji]].<ref name="NYU" /><ref>{{cite web |title=Dos honoris causa que estudian la relación entre cambio climático y finanzas |url=https://www.comillas.edu/noticias/dos-honoris-causa-que-estudian-la-relacion-entre-cambio-climatico-y-finanzas |work=Universidad Pontificia Comillas |date=9. 5. 2024 |access-date=13. 10. 2026 |language=es}}</ref> == Privatni život == Engle se u augustu 1969. oženio Marianne Eger. Imaju dvoje djece, kćerku i sina. Njegova supruga kćerka je [[Edith Eger]], [[Psihologija|psihologinje]] i autorice koja je preživjela [[Holokaust]].<ref name="NobelBio" /><ref>{{cite news |last=Linde |first=Steve |title=Dr. Edith Eva Eger tells Oct. 7 survivors to not lose hope |url=https://www.jpost.com/j-spot/article-821837 |work=The Jerusalem Post |date=28. 9. 2024 |access-date=13. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Odabrani radovi == * {{cite journal |last1=Engle |first1=Robert F. |title=Autoregressive Conditional Heteroscedasticity with Estimates of the Variance of United Kingdom Inflation |journal=Econometrica |volume=50 |issue=4 |year=1982 |jstor=1912773 |doi=10.2307/1912773 |url=https://www.jstor.org/stable/1912773}} * {{cite journal |last1=Engle |first1=Robert F. |last2=Hendry |first2=David F. |last3=Richard |first3=Jean-Francois |title=Exogeneity |journal=Econometrica |volume=51 |issue=2 |year=1983 |pages=277–304 |jstor=1911990 |doi=10.2307/1911990 |url=https://www.jstor.org/stable/1911990}} * {{cite journal |last1=Engle |first1=Robert F. |last2=Granger |first2=C. W. J. |last3=Rice |first3=John |last4=Weiss |first4=Andrew |title=Semiparametric Estimates of the Relation Between Weather and Electricity Sales |journal=Journal of the American Statistical Association |volume=81 |issue=394 |year=1986 |pages=310–320 |jstor=2289218 |doi=10.2307/2289218 |url=https://www.jstor.org/stable/2289218}} * {{cite journal |last1=Engle |first1=Robert F. |last2=Granger |first2=C. W. J. |title=Co-Integration and Error Correction: Representation, Estimation, and Testing |journal=Econometrica |volume=55 |issue=2 |year=1987 |pages=251–276 |jstor=1913236 |doi=10.2307/1913236 |url=https://www.jstor.org/stable/1913236}} * {{cite journal |last1=Engle |first1=Robert F. |last2=Lilien |first2=David M. |last3=Robins |first3=Russell P. |title=Estimating Time Varying Risk Premia in the Term Structure: The Arch-M Model |journal=Econometrica |volume=55 |issue=2 |year=1987 |pages=391–407 |jstor=1913242 |doi=10.2307/1913242 |url=https://www.jstor.org/stable/1913242}} * {{cite journal |last1=Engle |first1=Robert F. |last2=Ng |first2=Victor K. |last3=Rothschild |first3=Michael |title=Asset pricing with a factor-arch covariance structure: Empirical estimates for treasury bills |journal=Journal of Econometrics |volume=45 |issue=1–2 |pages=213–237 |year=1990 |doi=10.1016/0304-4076(90)90099-F |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/030440769090099F}} * {{cite journal |last1=Engle |first1=Robert F. |last2=Russell |first2=Jeffrey R. |title=Autoregressive Conditional Duration: A New Model for Irregularly Spaced Transaction Data |journal=Econometrica |volume=66 |issue=5 |year=1998 |pages=1127–1162 |jstor=2999632 |doi=10.2307/2999632 |url=https://www.jstor.org/stable/2999632}} * {{cite journal |title=Dynamic Conditional Correlation – A Simple Class of Multivariate GARCH Models |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-business-economic-statistics_2002-07_20_3/page/339 |journal=Journal of Business and Economic Statistics |year=2002 |volume=20 |issue=3 |pages=339–350 |doi=10.1198/073500102288618487}} * {{cite journal |last1=Easley |first1=David |last2=Engle |first2=Robert F. |last3=O'Hara |first3=Maureen |last4=Wu |first4=Liuren |title=Time-Varying Arrival Rates of Informed and Uninformed Trades |journal=Journal of Financial Econometrics |volume=6 |issue=2 |pages=171–207 |year=2008 |doi=10.1093/jjfinec/nbn003 |url=https://academic.oup.com/jfec/article/6/2/171/874320}} == Također pogledajte == * [[Modeliranje i analiza finansijskih tržišta]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://vlab.stern.nyu.edu V-Lab: Mjerenje, modeliranje i predviđanje finansijske volatilnosti i korelacije u stvarnom vremenu] {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20190403192544/http://sofie.stern.nyu.edu/founding.members Društvo za finansijsku ekonometriju (SoFiE)] {{en simbol}} {{S-start}} {{Redoslijed | naslov = [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju|Dobitnik Nobelove memorijalne nagrade za ekonomske nauke]] | godine = 2003. | sa = [[Clive W. J. Granger]] | prije = [[Daniel Kahneman]] | prije2 = [[Vernon L. Smith]] | poslije = [[Finn E. Kydland]] | poslije2 = [[Edward C. Prescott]] }} {{S-end}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Engle, Robert F.}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Američki ekonomisti]] [[Kategorija:Američki ekonometričari]] [[Kategorija:Američki matematičari]] [[Kategorija:Američki statističari]] [[Kategorija:Američki kvekeri]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju]] [[Kategorija:Američki nobelovci]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta Cornell]] [[Kategorija:Bivši studenti Koledža "Williams"]] [[Kategorija:Članovi Američke akademije nauka i umjetnosti]] [[Kategorija:Članovi Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Biografije, Syracusea (New York)]] n5ko080voauytvyzciscfdxmciksgft Grace Helen Kent 0 538648 3937847 3937045 2026-10-29T12:39:43Z Panasko 146730 ± 3 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937847 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Grace Helen Kent | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1875|6|6}} | mjesto_rođenja = [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1973|9|19|1875|6|6}} | mjesto_smrti = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Klinička psihologija]] * [[Eksperimentalna psihologija]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * Psihijatrijska bolnica Kings Park (Long Island) * [[Univerzitet George Washington]] * Državne psihijatrijske ustanove i bolnice u SAD-u }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Iowa|Univerzitet u Iowi]] (BA, MA) * [[Univerzitet Harvard]] * [[Univerzitet George Washington]] (PhD, 1911) }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = {{Plainlist| * [[Carl Seashore]] * [[Hugo Münsterberg]] }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = Kent-Rosanoffov test slobodnih asocijacija | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Grace Helen Kent''' (6. juni 1875 – 19. septembar 1973) bila je [[SAD|američka]] [[Klinička psihologija|klinička psihologinja]], poznata po istraživanjima [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacija]] i razvoju Kent-Rosanoffov test slobodnih asocijacija, koji se koristi u [[Psihološka procjena|psihološkoj procjeni]] i istraživanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]].<ref name="Shakow">{{cite journal |last=Shakow |first=David |title=Grace Helen Kent |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=10 |issue=3 |pages=275–280 |year=1974 |doi=10.1002/1520-6696(197407)10:3<275::AID-JHBS2300100302>3.0.CO;2-J |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1002/1520-6696%28197407%2910%3A3%3C275%3A%3AAID-JHBS2300100302%3E3.0.CO%3B2-J |url-access=subscription |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == Kent je rođena u saveznoj državi [[Indiana]], a odrasla je u saveznoj državi [[Iowa]]. Nekoliko godina studirala je na koledžu "Grinnell", nakon čega je nastavila obrazovanje na [[Univerzitet Iowa|Univerzitetu Iowa]]. Diplomirala je 1902, a magistrirala 1904. Njen magistarski rad ''Periodicity and Progressive Change in Continuous Mental Work'' objavljen je u okviru dodataka časopisa ''[[Psychological Review]]'', pod uredništvom psihologa [[Carl Seashore|Carla Seashorea]].<ref name="Shakow" /> Godine 1905. nastavila je usavršavanje na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], gdje je sarađivala s psihologom [[Hugo Münsterberg|Hugom Münsterbergom]]. Potom je tri godine radila u psihijatrijskoj ustanovi Kings Park na Long Islandu u saveznoj državi [[New York (savezna država)|New York]]. Iskustvo stečeno u radu s pacijentima usmjerilo je dio njenih istraživanja na [[Psihološka procjena|psihološku procjenu]] i proučavanje mentalnih poremećaja. Doktorirala je 1911. na [[Univerzitet George Washington|Univerzitetu George Washington]]. Tokom karijere radila je u više [[bolnica]] i državnih ustanova, gdje je proučavala psihičke i kognitivne sposobnosti pacijenata.<ref name="Shakow" /> Kent je umrla 19. septembra 1973, u 98. godini života.<ref name="Shakow" /> == Naučni rad == === Test slobodnih asocijacija Kent–Rosanoff === Kent je najpoznatija po doprinosu razvoju Kent-Rosanoffov test slobodnih asocijacija, koji je razvila u saradnji s psihijatrom [[Aaron Rosanoff|Aaronom Rosanoffom]]. Njihovo istraživanje objavljeno je 1910. u radu ''Istraživanje asocijacija kod mentalnih poremećaja''. Cilj istraživanja bio je proučiti obrasce verbalnih asocijacija kod zdravih osoba i pacijenata s različitim psihičkim poremećajima te utvrditi postoje li razlike koje bi mogle pomoći u njihovoj procjeni.<ref name="KentRosanoff1910">{{cite book |last1=Kent |first1=Grace Helen |last2=Rosanoff |first2=Aaron Joshua |title=A Study of Association in Insanity |publisher=American Journal of Insanity |year=1910 |url=https://www.gutenberg.org/cache/epub/9172/pg9172-images.html |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref> Test se sastojao od niza od 100 izgovorenih riječi na koje je ispitanik trebao odgovoriti prvom riječju koja mu padne na pamet. Pri odabiru [[Podražaj|podražaj]]nih riječi Kent je nastojala izbjeći one koje bi mogle neposredno prizvati lična iskustva ili izazvati snažne emocionalne reakcije. Rezultati su upoređivani s odgovorima više od 1.000 osoba iz kontrolne grupe, na osnovu kojih su istraživači utvrdili uobičajene obrasce asociranja. Odgovori su razvrstavani na česte, dvojbene i individualne reakcije, čime se omogućavalo poređenje rezultata različitih ispitanika. Test je postao poznat kao jedan od instrumenata za istraživanje verbalnih asocijacija i njihovih odstupanja kod osoba s [[mentalni poremećaj|psihičkim poremećajima]].<ref name="KentRosanoff1910" /><ref name="ShakowJellinek1965">{{cite journal |last1=Shakow |first1=David |last2=Jellinek |first2=E. |title=Composite index of the Kent-Rosanoff Free Association Test |journal=Journal of Abnormal Psychology |volume=70 |issue=6 |pages=403–404 |year=1965 |doi=10.1037/h0022749 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0022749 |url-access=subscription |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref> === Ostala istraživanja === Kent je istraživala i metode procjene kognitivnih sposobnosti, posebno kod djece i osoba s [[Intelektualne poteškoće|intelektualnim teškoćama]]. U radu "Stepenasti niz geometrijskih slagalica", objavljenom 1916. u časopisu ''[[Journal of Experimental Psychology]]'', predstavila je niz geometrijskih zagonetki različitih nivoa složenosti, namijenjenih procjeni sposobnosti rješavanja zadataka. Razmatrala je ograničenja takvog postupka i pozvala druge psihologe da kritički ocijene njegovu primjenu i mogućnosti poboljšanja.<ref name="Kent1916">{{cite journal |last=Kent |first=Grace Helen |title=A graded series of geometrical puzzles |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=1 |issue=1 |pages=40–50 |year=1916 |doi=10.1037/h0068494 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0068494 |url-access=subscription |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref> U radu ''Experiments on Habit Formation in Dementia Praecox'', objavljenom 1911. u časopisu ''Psychological Review'', ispitivala je učenje kroz ponavljanje jednostavnih zadataka kod pacijenata kojima je tada dijagnosticirana *dementia praecox*, historijski naziv koji se povezivao sa shizofrenijom. Zadaci su obuhvatali preslagivanje brojeva, rješavanje lavirinata i označavanje sličnih figura. Kent je proučavala koliko se uspješnost mijenja ponavljanjem zadataka i da li se stečena vještina prenosi na druge zadatke koji zahtijevaju slične motoričke radnje. Uočila je velike individualne razlike u načinu rada i napredovanju ispitanika.<ref name="Kent1911">{{cite journal |last=Kent |first=Grace Helen |title=Experiments on habit formation in dementia praecox |journal=Psychological Review |volume=18 |issue=6 |pages=375–410 |year=1911 |doi=10.1037/h0070005 |url-access=subscription |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0070005 |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Odabrani radovi == * {{cite book |last1=Kent |first1=Grace Helen |last2=Rosanoff |first2=Aaron Joshua |title=A Study of Association in Insanity |publisher=American Journal of Insanity |year=1910 |url=https://books.google.ba/books/about/A_Study_of_Association_in_Insanity.html?id=WJgXAAAAYAAJ}} * {{cite journal |last=Kent |first=Grace Helen |title=Experiments on habit formation in dementia praecox |journal=Psychological Review |volume=18 |issue=6 |pages=375–410 |year=1911 |doi=10.1037/h0070005 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0070005}} * {{cite journal |last=Kent |first=Grace Helen |title=A graded series of geometrical puzzles |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=1 |issue=1 |pages=40–50 |year=1916 |doi=10.1037/h0068494 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0068494}} == Također pogledajte == * [[Intelektualne poteškoće]] * [[Klinička psihologija]] * [[Slobodne asocijacije (psihologija)|Slobodne asocijacije]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20131206193517/http://www2.webster.edu/~woolflm/gracekent.html Biografija Grace Helen Kent] na Webster.edu {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20131004220202/http://www.feministvoices.com/grace-kent/ Profile Grace Helen Kent] na Feministvoices.com {{en simbol}} * [http://oxfordindex.oup.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100034390 Odrednica o Grace Helen Kent] na Oxfordindex.com {{en simbol}} * [http://chestofbooks.com/health/psychiatry/Manual/Appendix-VI-Free-Association-Test-Kent-Rosanoff.html Priručnik za Kent-Rosanoffov test slobodnih asocijacija] na Chestofbooks.com {{en simbol}} * [http://psycnet.apa.org/index.cfm?fa=buy.optionToBuy&id=1966-02922-001 Objavljeni radovi Grace Helen Kent] na Psycnet.apa.org {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kent, Grace Helen}} [[Kategorija:Rođeni 1875.]] [[Kategorija:Umrli 1973.]] [[Kategorija:Biografije, Indiana]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Američki klinički psiholozi]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Iowi]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta "George Washington"]] [[Kategorija:Bivši studenti Koledža "Grinnell"]] ema2grglilmtyb2do0elzdh16ilsalw Sandra Bem 0 538667 3937849 3937412 2026-10-29T12:40:39Z Panasko 146730 [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Michiganu]] uklonjena; [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Michiganu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937849 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sandra Bem | slika = Sandra Bem.jpg | slika_širina = | naslov = Sandra Bem | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1944|6|22}} | mjesto_rođenja = [[Pittsburgh]], [[Pennsylvania]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2014|5|20|1944|6|22}} | mjesto_smrti = [[Ithaca (New York)|Ithaca]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Sjedinjene Američke Države|Američko]] | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Razvojna psihologija]] * [[Kognitivna psihologija]] * [[Rodne studije]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet "Carnegie Mellon"]] * [[Univerzitet Stanford]] * [[Univerzitet Cornell]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Koledž "Margaret Morrison Carnegie"]] (BS) * [[Univerzitet Michigan]] (PhD) }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Teorija rodnih shema]] * [[Bemin inventar rodnih uloga]] * Istraživanja psihološke [[androginost]]i i [[rodna polarizacija|rodne polarizacije]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * APA-ina nagrada za izuzetan naučni doprinos (1976) * Nagrada Udruženja žena u psihologiji (1977) }} | religija = | fusnote = }} '''Sandra Ruth Lipsitz Bem''' (22. juna 1944 – 20. maja 2014) bila je [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]] poznata po istraživanjima psihološke [[Androginost|androginosti]], [[Rodna uloga|rodnih uloga]] i [[Rodna polarizacija|rodne polarizacije]]. Razvila je [[Bemin inventar rodnih uloga]] i [[Teorija rodnih shema|teoriju rodnih shema]], koji su imale značajan utjecaj na istraživanja roda u psihologiji. Bila je aktivna i u [[feminizam|feminističkom]] pokretu, posebno u nastojanjima da se ospore tradicionalne rodne uloge i [[diskriminacija]] žena.<ref name="Cornell">{{cite news |title=Sandra Bem, feminist scholar and psychologist, dies |url=https://news.cornell.edu/stories/2014/05/sandra-bem-feminist-scholar-and-psychologist-dies |work=Cornell Chronicle |date=2014-05-22 |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref name="PubMed">{{cite journal |last1=Golden |first1=Carla |last2=McHugh |first2=Maureen |title=Sandra Lipsitz Bem (1944–2014) |journal=American Psychologist |volume=70 |issue=3 |pages=280 |year=2015 |doi=10.1037/a0038638 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fa0038638 |url-access=subscription |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Obrazovanje i akademska karijera === Bem je rođena 22. juna 1944. u [[Pittsburgh]]u, u saveznoj državi [[Pennsylvania]], u porodici Petera i Lillian Lipsitz. Odrasla je u radničkoj porodici [[jevreji|jevrejskog]] porijekla, s mlađom sestrom Beverly. Njena majka podsticala ju je da se obrazuje i bude samostalna, što je utjecalo na njeno rano zanimanje za profesionalni rad i ekonomsku nezavisnost žena.<ref name="Makosky">{{cite book |last=Makosky |first=Vivian Parker |chapter=Sandra Lipsitz Bem |editor1-last=O'Connell |editor1-first=Agnes N. |editor2-last=Russo |editor2-first=Nancy Felipe |title=Women in Psychology: A Bio-Bibliographic Sourcebook |publisher=Greenwood Press |location=Westport, CT |year=1990 |isbn=978-0-313-26091-9 |url=https://archive.org/details/womeninpsycholog0000unse |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref> Od 1961. do 1965. studirala je psihologiju na [[Koledž "Margaret Morrison Carnegie"|koledžu "Margaret Morrison Carnegie"]], tadašnjem dijelu [[Univerzitet "Carnegie Mellon"|Tehnološkog instituta "Carnegie"]]. Nakon završetka studija upisala je postdiplomski studij na [[Univerzitet Michigan|Univerzitetu Michigan]], gdje je 1968. doktorirala [[Razvojna psihologija|razvojnu psihologiju]]. Njena disertacija bavila se kognitivnim procesima i rješavanjem problema kod djece, a u ranom istraživačkom radu proučavala je i dječiju samokontrolu i ponašanje.<ref name="Cornell" /><ref name="Makosky" /> Nakon doktorata radila je kao profesorica na [[Univerzitet "Carnegie Mellon"|Carnegie-Mellonu]], a potom na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Godine 1978. pridružila se [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], gdje je bila profesorica [[Psihologija|psihologije]] i direktorica programa ženskih studija. Na Cornellu je istraživala rodne sheme, [[seksualnost]] i [[Klinička psihologija|kliničku psihologiju]]. U penziju je otišla 2010.<ref name="Cornell" /> === Naučni rad === ==== Inventar rodnih uloga ==== Bem je 1974. razvila [[Bemin inventar rodnih uloga]] ({{en|Bem Sex-Role Inventory}}, BSRI), instrument za procjenu osobina koje se u određenom kulturnom kontekstu tradicionalno povezuju s muškošću i [[ženstvenost]]i. Inventar je obuhvatao 60 stavki: 20 osobina koje su se tada smatrale tipično muškim, 20 tipično ženskih i 20 dodatnih stavki. Ispitanici su na skali procjenjivali u kojoj mjeri se pojedine osobine odnose na njih.<ref name="Bem1974">{{cite journal |last=Bem |first=Sandra L. |title=The measurement of psychological androgyny |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |volume=42 |issue=2 |pages=155–162 |year=1974 |doi=10.1037/h0036215 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0036215 |url-access=subscription |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od pristupa prema kojem se muškost i ženstvenost posmatraju kao suprotni krajevi jedne dimenzije, Bem ih je tretirala kao dvije odvojene dimenzije. Na osnovu rezultata osoba se mogla opisati kao pretežno muška ili ženska prema tadašnjim kulturnim mjerilima, androgina ako je iskazivala visok nivo osobina iz obje grupe ili nediferencirana ako su rezultati bili niski u obje dimenzije. Time je omogućila istraživanje mogućnosti da ista osoba iskazuje osobine koje su se tradicionalno smatrale i muškim i ženskim.<ref name="Cornell" /><ref name="BemLewis1975">{{cite journal |last1=Bem |first1=Sandra L. |last2=Lewis |first2=Steven A. |title=Sex role adaptability: One consequence of psychological androgyny |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=31 |issue=4 |pages=634–643 |year=1975 |doi=10.1037/h0077098 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0077098 |url-access=subscription |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref> Inventar je postao utjecajan instrument u istraživanjima [[Rodna uloga|rodnih uloga]] i psihološke androginosti. Ipak, osobine obuhvaćene njegovim izvornim verzijama odražavale su kulturne predodžbe o muškosti i ženstvenosti karakteristične za vrijeme njegovog nastanka. Zbog toga se rezultati i primjena instrumenta razmatraju u kontekstu historijskih promjena i kasnijih rasprava o mjerenju rodnih osobina.<ref name="HoffmanBorders2001">{{cite journal |last1=Hoffman |first1=Rose Marie |last2=Borders |first2=L. Dianne |title=Twenty-Five Years After the Bem Sex-Role Inventory: A Reassessment and New Issues Regarding Classification Variability |journal=Measurement and Evaluation in Counseling and Development |volume=34 |issue=1 |pages=39–55 |year=2001 |doi=10.1080/07481756.2001.12069021 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07481756.2001.12069021 |url-access=subscription |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref> ==== Teorija rodnih shema ==== U radu "Teorija rodnih shema: Kognitivno objašnjenje rodne tipizacije", objavljenom 1981. u časopisu ''[[Psychological Review]]'', Bem je predstavila [[Teorija rodnih shema|teoriju rodnih shema]]. Prema toj teoriji, ljudi usvajaju kulturno oblikovane obrasce koji povezuju određene osobine, ponašanja i društvene uloge s rodom. Ti obrasci utječu na to kako pojedinci obrađuju informacije, tumače ponašanje drugih i razvijaju [[Slika o sebi|sliku o sebi]].<ref name="Bem1981">{{cite journal |last=Bem |first=Sandra L. |title=Gender schema theory: A cognitive account of sex typing |journal=Psychological Review |volume=88 |issue=4 |pages=354–364 |year=1981 |doi=10.1037/0033-295X.88.4.354 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0033-295X.88.4.354 |url-access=subscription |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref> Bem je smatrala da djeca tokom odrastanja usvajaju rodne sheme iz okruženja i da one mogu utjecati na njihove interese, stavove i [[ponašanje]]. Takvi obrasci mogu navesti pojedince da vlastite sposobnosti i izbore procjenjuju prema društvenim očekivanjima o tome šta se smatra primjerenim za [[Muškarac|muškarce]] ili [[Žena|žene]]. U kasnijim radovima razmatrala je posljedice takvog procesa za razvoj djece i mogućnosti odgoja koji bi manje zavisio od tradicionalnih rodnih podjela.<ref name="Bem1983">{{cite journal |last=Bem |first=Sandra Lipsitz |title=Gender Schema Theory and Its Implications for Child Development: Raising Gender-Aschematic Children in a Gender-Schematic Society |journal=Signs: Journal of Women in Culture and Society |volume=8 |issue=4 |pages=598–616 |year=1983 |doi=10.1086/493998 |url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/10.1086/493998 |url-access=subscription |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref> ==== Feministički angažman i rodna diskriminacija ==== Bem je bila aktivna u [[feminizam|feminističkom pokretu]] i zajedno sa suprugom [[Daryl Bem|Darylom Bemom]] istraživala utjecaj rodnih stereotipa na pojedince i društvo. Njihov zajednički rad „Studija slučaja nesvjesne ideologije: Odgoj žene da zna gdje joj je mjesto” iz 1970. bavio se načinima na koje se društvena očekivanja o ulozi žena prenose i prihvataju kao nešto uobičajeno, čak i kada ograničavaju njihove mogućnosti.<ref>{{cite book |last1=Bem |first1=Sandra L. |last2=Bem |first2=Daryl J. |chapter=Case Study of a Nonconscious Ideology: Training the Woman to Know Her Place |editor-last=Bem |editor-first=Daryl J. |title=Beliefs, Attitudes, and Human Affairs |publisher=Brooks/Cole Publishing Company |location=Belmont, California |year=1970 |pages=89–99 |url=https://archive.org/details/beliefsattitudes00bemd |language=en}}</ref> Tokom ranog dijela karijere bavila se i [[Diskriminacija|diskriminacijom]] u oglašavanju radnih mjesta. U to vrijeme oglasi za posao često su bili razvrstani u rubrike za muškarce i žene, što je moglo učvršćivati pretpostavke o poslovima koji se smatraju primjerenim za svaki [[spol]]. Bem je bila uključena u aktivnosti povezane s osporavanjem takve prakse, u razdoblju kada su organizacije za zaštitu prava žena pokretale pravne postupke protiv diskriminacije pri zapošljavanju. Jedan od značajnih slučajeva tog vremena bio je spor protiv novina ''Pittsburgh Press'' zbog razvrstavanja oglasa za posao prema spolu.<ref name="Ove">{{cite news |last=Ove |first=Torsten |title=Obituary: Sandra Bem / Psychologist, feminist, pioneer in gender roles |url=https://www.post-gazette.com/news/obituaries/2014/05/23/Obituary-Sandra-Bem-Psychologist-feminist-pioneer-in-gender-roles/stories/201405230080 |work=Pittsburgh Post-Gazette |date=22. 5. 2014 |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |title=Pittsburgh Press Company v. Pittsburgh Commission on Human Relations |url=https://www.oyez.org/cases/1972/72-419 |website=Oyez |language=en}}</ref> U knjizi ''Rodne perspektive: Transformacija debate o spolnoj nejednakosti'' iz 1993. Bem je razmatrala načine na koje društvene institucije i svakodnevne prakse održavaju rodne razlike i nejednakosti. Njena istraživanja osporavala su shvatanje da su tradicionalne rodne uloge nužno određene biologijom i naglašavala značaj društvene sredine u oblikovanju rodnih očekivanja.<ref name="Bem2008">{{cite book |last=Bem |first=Sandra Lipsitz |title=The Lenses of Gender: Transforming the Debate on Sexual Inequality |publisher=Yale University Press |edition=Unabridged |year=2008 |isbn=978-0-300-15425-2 |url=https://books.google.ba/books?id=3pTX1VIAwS0C |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Nagrade i priznanja == Bem je za svoj naučni rad dobila više priznanja. [[Američko psihološko udruženje]] dodijelilo joj je 1976. nagradu za izuzetan naučni doprinos u ranoj fazi karijere. Godine 1977. dobila je nagradu za izuzetnu publikaciju [[Udruženje žena u psihologiji|Udruženja žena u psihologiji]], a 1980. nagradu za mlade naučnice [[Američko udruženje univerzitetskih žena|Američkog udruženja univerzitetskih žena]]. Godine 1995. izabrana je za jednu od "istaknutih žena u psihologiji" u okviru odjela [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] posvećenih općoj psihologiji i [[Historija psihologije|historiji psihologije]].<ref name="Cornell" /> Njena knjiga ''Rodne perspektive: Transformacija debate o spolnoj nejednakosti'' iz 1993. dobila je priznanje Udruženja američkih izdavača kao najbolja knjiga iz psihologije te godine.<ref name="Cornell" /> == Privatni život == Bem je 1965. stupila u brak s psihologom [[Daryl Bem|Darylom Bemom]], kojeg je upoznala tokom studija na [[Univerzitet "Carnegie Mellon"|Tehnološkom institutu "Carnegie"]]. Zajedno su zagovarali ravnopravniju podjelu kućanskih obaveza, roditeljskih dužnosti i profesionalnih odgovornosti. Njihov porodični život bio je povezan s nastojanjem da djecu odgajaju tako da budu što manje ograničena društvenim očekivanjima o rodnim ulogama.<ref name="Cornell" /><ref name="BemBook">{{cite book |last=Bem |first=Sandra Lipsitz |title=An Unconventional Family |publisher=Yale University Press |year=1998 |isbn=978-0-300-09092-5 |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt32bkvj |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref> Imali su dvoje djece i jedno unuče. Njihov porodični život i iskustva u ravnopravnom braku opisani su u Sandrinoj knjizi ''An Unconventional Family'' iz 1998. U kasnijem periodu života živjeli su odvojeno, ali su ostali u braku do njene smrti.<ref name="Cornell" /><ref name="BemBook" /> == Bolest i smrt == Bem je oboljela od [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]]. Nakon dijagnoze i nekoliko godina tokom kojih je pokušavala eksperimentalne tretmane, odlučila je okončati život [[samoubistvo]]m. Umrla je 20. maja 2014. u svom domu u [[Ithaca (New York)|Ithaci]], u saveznoj državi [[New York]], u 69. godini života. Njen suprug bio je uz nju u trenutku smrti.<ref name="Ove" /><ref name="Henig2015">{{cite news |last=Henig |first=Robin Marantz |title=The Last Day of Her Life |url=https://www.nytimes.com/2015/05/17/magazine/the-last-day-of-her-life.html |work=The New York Times |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Odabrani radovi == * {{cite journal |last=Bem |first=Sandra L. |title=The measurement of psychological androgyny |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |volume=42 |issue=2 |pages=155–162 |year=1974 |doi=10.1037/h0036215 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0036215}} * {{cite journal |last1=Bem |first1=Sandra L. |last2=Lewis |first2=Steven A. |title=Sex role adaptability: One consequence of psychological androgyny |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=31 |issue=4 |pages=634–643 |year=1975 |doi=10.1037/h0077098 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0077098}} * {{cite journal |last=Bem |first=Sandra L. |title=Gender schema theory: A cognitive account of sex typing |journal=Psychological Review |volume=88 |issue=4 |pages=354–364 |year=1981 |doi=10.1037/0033-295X.88.4.354 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0033-295X.88.4.354}} * {{cite journal |last=Bem |first=Sandra Lipsitz |title=Gender Schema Theory and Its Implications for Child Development: Raising Gender-Aschematic Children in a Gender-Schematic Society |journal=Signs: Journal of Women in Culture and Society |volume=8 |issue=4 |pages=598–616 |year=1983 |doi=10.1086/493998 |url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/10.1086/493998}} * {{cite book |last=Bem |first=Sandra Lipsitz |title=The Lenses of Gender: Transforming the Debate on Sexual Inequality |publisher=Yale University Press |edition=Unabridged |year=2008 |isbn=978-0-300-15425-2 |url=https://books.google.ba/books?id=3pTX1VIAwS0C}} * {{cite book |last=Bem |first=Sandra Lipsitz |title=An Unconventional Family |publisher=Yale University Press |year=1998 |isbn=978-0-300-09092-5 |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt32bkvj}} == Također pogledajte == * [[Rodna uloga]] * [[Rodni stereotip]] * [[Androginost]] * [[Feminizam]] * [[Rodna shema]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://sandra-bem.socialpsychology.org/ Sandra Bem] – Social Psychology Network {{en simbol}} * [https://ecommons.cornell.edu/entities/publication/e4a38069-cda9-435a-afc7-f3fefe490da2 Memorijalni tekst o Sandri Bem] – Univerzitet Cornell {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20200224052655/http://www.feministvoices.com/sandra-bem Sandra Bem] – Psychology's Feminist Voices {{en simbol}} {{Normativana kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bem, Sandra}} [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Američki socijalni psiholozi]] [[Kategorija:Predavači na Univerzitetu Cornell]] [[Kategorija:Američki akademici u oblasti rodnih studija]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Michiganu]] [[Kategorija:Androginost]] [[Kategorija:Rođeni 1944.]] [[Kategorija:Umrli 2014.]] [[Kategorija:Biografije, Pittsburgh]] dp6oogff4yuyah80ohowje52f3t79wh Kay Redfield Jamison 0 538698 3937852 3936948 2026-10-29T12:41:20Z Panasko 146730 [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Kaliforniji, Los Angeles]] uklonjena; [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Kaliforniji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937852 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Kay Redfield Jamison | slika = JAMISON754.JPG | slika_širina = | naslov = Kay Redfield Jamison (2007) | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1946|6|22}} | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Klinička psihologija]] * [[Psihijatrija]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet "Johns Hopkins"|Medicinski fakultet Univerziteta "Johns Hopkins"]] * [[Univerzitet u St Andrewsu]] * [[Kalifornijski univerzitet u Los Angelesu]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Kalifornijski univerzitet u Los Angelesu]] (PhD) * [[Univerzitet u St Andrewsu]] }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * Istraživanja [[bipolarni poremećaj|bipolarnog poremećaja]] i povezanosti s kreativnošću * Knjiga ''Nemirni um: Memoari o raspoloženjima i ludilu'' * Udžbenik ''Manično-depresivna bolest: Bipolarni poremećaji i rekurentni depresivni poremećaj'' }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * [[MacArthur stipendija]] (2001) * Nagrada "William Styron" (1995) * Istraživačka nagrada AFSP za prevenciju samoubistva (1996) * Članica [[Kraljevsko društvo Edinburgha|Kraljevskog društva Edinburgha]] (2017) }} | religija = | fusnote = }} '''Kay Redfield Jamison''' (rođena 22. juna 1946) [[SAD|američka]] je [[Klinička psihologija|klinička psihologinja]], univerzitetska profesorica i spisateljica. Njena istraživanja usmjerena su na [[bipolarni poremećaj]], [[poremećaji raspoloženja|poremećaje raspoloženja]], [[samoubistvo]] i odnos između [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] i [[kreativnost|kreativnosti]]. Profesorica je psihijatrije na Medicinskom fakultetu Univerziteta "Johns Hopkins" i suvoditeljica Centra za poremećaje raspoloženja. Također je počasna profesorica engleskog jezika na [[Univerzitet u St Andrewsu|Univerzitetu u St Andrewsu]] u [[Škotska|Škotskoj]]. U svojim knjigama povezala je naučna saznanja o [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]] s vlastitim iskustvom bipolarnog poremećaja.<ref name="JohnsHopkinsWomen">{{Cite web |title=Women in Psychiatry Leadership |url=https://www.hopkinsmedicine.org/psychiatry/about/women-in-psychiatry-leadership |website=Johns Hopkins Medicine |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pulitzer2018">{{cite web |title=Finalist: Robert Lowell, Setting the River on Fire: A Study of Genius, Mania, and Character, by Kay Redfield Jamison |url=https://www.pulitzer.org/finalists/kay-redfield-jamison |website=The Pulitzer Prizes |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Obrazovanje i akademska karijera == Jamison je studirala [[Zoologija|zoologiju]] i [[Neurofiziologija|neurofiziologiju]] na [[Univerzitet u St Andrewsu|Univerzitetu u St Andrewsu]], a potom se posvetila [[Klinička psihologija|kliničkoj psihologiji]] na [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijskom univerzitetu u Los Angelesu]] (UCLA). Na UCLA-u je 1971. stekla diplome iz [[Psihologija|psihologije]] na dodiplomskom i postdiplomskom nivou, 1973. završila dodatni postdiplomski studij, a 1975. doktorirala [[Klinička psihologija|kliničku psihologiju]]. Nakon završetka studija ostala je na UCLA-u kao članica nastavnog osoblja. Osnovala je i vodila univerzitetsku Kliniku za afektivne poremećaje, ustanovu namijenjenu [[Ambulantna njega|ambulantnom liječenju]], nastavi i istraživanju [[Poremećaj raspoloženja|poremećaja raspoloženja]].<ref name="JohnsHopkinsWomen" /><ref name="Luther2016KayRedfieldJamison">{{cite web |last=Luther |first=Claudia |title=Of Moods and Madness: Kay Redfield Jamison knows depressive illnesses as both a patient and a doctor |url=https://newsroom.ucla.edu/magazine/kay-redfield-jamison-depression-mental-illness |website=UCLA Newsroom |date=1. 1. 2016 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Nakon više godina rada na UCLA-u, 1987. prešla je na [[Univerzitet "Johns Hopkins"|Medicinski fakultet Univerziteta "Johns Hopkins"]], gdje je nastavila akademsku i kliničku karijeru u oblasti [[Psihijatrija|psihijatrije]]. Godine 2005. postala je suvoditeljica tamošnjeg Centra za poremećaje raspoloženja. Uz redovni univerzitetski rad, održavala je predavanja na drugim institucijama, uključujući [[Univerzitet Harvard]] i [[Univerzitet u Oxfordu]]. Od 2009. do 2010. bila je počasna predsjednica i članica upravnog odbora [[Kanadsko psihološko udruženje|Kanadskog psihološkog udruženja]].<ref name="JohnsHopkinsWomen" /> == Naučni doprinos == [[Datoteka:Kay Redfield Jamison, 2017.jpg|mini|desno|300px|Jamison na sajmu knjiga 2017.]] Jamison je objavila više od 100 naučnih radova o [[poremećaj raspoloženja|poremećajima raspoloženja]], [[Samoubistvo|samoubistvu]], [[Kreativnost|kreativnost]]i i [[litij]]u u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]. S psihijatrom [[Frederick K. Goodwin|Frederickom K. Goodwinom]] napisala je knjigu ''Manično-depresivna bolest: Bipolarni poremećaji i rekurentni depresivni poremećaj'' ({{en|Manic-Depressive Illness: Bipolar Disorders and Recurrent Depression}}), prvi put objavljenu 1990.<ref name="GoodwinJamison2007">{{cite book |last1=Goodwin |first1=Frederick K. |last2=Jamison |first2=Kay Redfield |title=Manic-Depressive Illness: Bipolar Disorders and Recurrent Depression |publisher=Oxford University Press |edition=2. |year=2007 |isbn=978-0-19-974373-5 |url=https://books.google.ba/books?id=rnr_OxfcqDcC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Djelo je postalo jedan od standardnih stručnih priručnika za proučavanje i liječenje bipolarnog poremećaja; drugo izdanje objavljeno je 2007. U zahvalama prvog izdanja navedene su finansijske podrške [[Farmacija|farmaceutskih]] kompanija za izradu knjige, kao i Jamisonina izjava da je povremeno primala honorare za predavanja, ali ne i istraživačku podršku farmaceutske ili [[Biotehnologija|biotehnološke]] industrije. U knjizi ''Dotaknuti vatrom: Manično-depresivna bolest i umjetnički temperament'' (1993) istraživala je moguću povezanost bipolarnog poremećaja s umjetničkom kreativnošću, analizirajući biografije umjetnika i pisaca, među njima pjesnika [[George Gordon Byron|lorda Byrona]] i članova njegove porodice.<ref name="Jamison1994">{{cite book |last=Jamison |first=Kay R. |title=Touched with Fire: Manic-Depressive Illness and the Artistic Temperament |publisher=Free Press |year=1994 |isbn=978-0-02-916003-9 |url=https://books.google.ba/books/about/Touched_with_Fire.html?id=azkQAQAAMAAJ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> U knjizi ''Poletnost: Strast za životom'' (2004) bavila se intenzivnim pozitivnim [[Emocije|emocijama]], energijom i [[Temperament|temperament]]om te historijskim primjerima osoba koje su pokazivale izrazitu životnu poletnost, uključujući američkog predsjednika [[Theodore Roosevelt|Theodorea Roosevelta]].<ref name="Jamison2004E">{{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Exuberance: The Passion for Life |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2004 |isbn=978-1-4000-4374-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Exuberance.html?id=vxS5NNG2wkwC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Knjiga ''Noć brzo pada: Razumijevanje samoubistva'' (1999) razmatra [[samoubistvo]] iz psihološke, medicinske, historijske, religijske i kulturne perspektive. Jamison analizira povezanost samoubistva s [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]], kao i utjecaj društvenih stavova i javnih politika na njegovo razumijevanje i prevenciju.<ref name="Jamison2011NightFallsFast">{{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Night Falls Fast: Understanding Suicide |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2011 |isbn=978-0-307-77989-2 |url=https://books.google.ba/books/about/Night_Falls_Fast.html?id=Mo7ji0cFzXQC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> U knjizi ''Robert Lowell: Zapaliti rijeku: Studija genijalnosti, manije i karaktera'' (2017) proučavala je život i stvaralaštvo američkog pjesnika [[Robert Lowell|Roberta Lowella]], posebno odnos između njegovog bipolarnog poremećaja, liječenja i književnog rada. Knjiga je 2018. bila finalistkinja [[Pulitzerova nagrada za biografiju|Pulitzerove nagrade za biografiju]].<ref name="Pulitzer2018" /><ref name="JamisonTraill2017">{{cite book |last1=Jamison |first1=Kay R. |last2=Traill |first2=Thomas A. |title=Robert Lowell, Setting the River on Fire: A Study of Genius, Mania, and Character |publisher=Alfred A. Knopf |edition=Illustrated |year=2017 |isbn=978-0-307-70027-8 |url=https://books.google.ba/books/about/Robert_Lowell_Setting_the_River_on_Fire.html?id=ZEQdDgAAQBAJ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Autobiografske knjige == U knjizi ''Nemirni um: Memoari o raspoloženjima i ludilu'' (1995) Jamison opisuje vlastito iskustvo s [[Bipolarni poremećaj|bipolarnim poremećajem]], uključujući epizode [[Manija|manije]] i [[Depresija (raspoloženje)|depresije]], proces [[Dijagnostika|dijagnostikovanja]] i liječenje. Knjiga je postala jedno od njenih najpoznatijih djela, a njena lična perspektiva doprinijela je razumijevanju iskustava osoba koje žive s mentalnim poremećajima. Jamison je navela da je knjigu napisala i kako bi zdravstvenim radnicima približila način na koji pacijenti doživljavaju [[bolest]] i terapijski odnos.<ref name="Jamison2009U">{{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=An Unquiet Mind: A Memoir of Moods and Madness |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2009 |isbn=978-0-307-49848-9 |url=https://books.google.ba/books/about/An_Unquiet_Mind.html?id=3O82iMI7bqwC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> [[Datoteka:Bookbits - 2009-12-01 Kay Redfield Jamison-Nothing Was the Same.vorb.oga|sličica|mini|desno|300px|Kay Redfield Jamison govori o svojoj knjizi ''Ništa više nije bilo isto: Memoari'' na radiju Bookbits]] U knjizi ''Ništa više nije bilo isto: Memoari'' (2009) opisala je svoj odnos sa suprugom [[Richard Jed Wyatt|Richardom Jedom Wyattom]], psihijatrom koji se bavio istraživanjem [[shizofrenija|shizofrenije]] pri američkom Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje. Knjiga se bavi njihovim zajedničkim životom, njegovom smrću 2002. i iskustvom žalovanja.<ref name="Jamison2009">{{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Nothing Was the Same: A Memoir |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2009 |isbn=978-0-307-27313-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Nothing_Was_the_Same.html?id=RNSdOkAfAkIC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OConnor2002">{{cite news |last=O'Connor |first=Anahad |title=Richard J. Wyatt, 63, Is Dead; Led Studies of Schizophrenia |url=https://www.nytimes.com/2002/06/12/us/richard-j-wyatt-63-is-dead-led-studies-of-schizophrenia.html |newspaper=The New York Times |date=12. 6. 2002 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Nagrade i priznanja == Jamison je tokom karijere dobila više od 75 nagrada i drugih priznanja za naučni rad, istraživanje poremećaja raspoloženja, prevenciju samoubistva i popularizaciju nauke. * 1987 – titula "Žena nauke UCLA-a" (''UCLA Woman of Science''), koju dodjeljuje [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijski univerzitet u Los Angelesu]] (UCLA).<ref name="StAndrews">{{Cite web |title=Laureation address – Professor Kay Redfield Jamison |url=https://news.st-andrews.ac.uk/archive/laureation-address-professor-kay-redfield-jamison/ |website=University of St Andrews |date=23. 6. 2010 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> * 1995 – nagrada William Styron, koju je dodjeljivalo [[Nacionalno udruženje za mentalno zdravlje]] (''National Mental Health Association'').<ref name="Brain&Behavior">{{Cite web |title=Kay Redfield Jamison, Ph.D. |url=https://bbrfoundation.org/about/people/kay-redfield-jamison-phd |website=Brain & Behavior Research Foundation |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> * 1996 – istraživačka nagrada [[Američka fondacija za prevenciju samoubistva|Američke fondacije za prevenciju samoubistva]] (''American Foundation for Suicide Prevention Research Award'').<ref name="Brain&Behavior" /> * 1998 – posebno predsjedničko priznanje [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (''Special Presidential Commendation'').<ref name="APA2012">{{Cite journal |last=Wolfe |first=Jonathan |title=Jamison to Talk About Both Sides of Bipolar Disorder Experience |journal=Psychiatric News |date=2. 3. 2012 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/pn.47.5.psychnews_47_5_23-c |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> * 1999 – nagrada za vodstvo u oblasti mentalnog zdravlja u zajednici (''Community Mental Health Leadership Award'').<ref name="Brain&Behavior" /> * 2001 – stipendija fondacije "MacArthur" (''MacArthur Fellowship'').<ref>{{Cite web |title=Kay Redfield Jamison |url=https://www.macfound.org/fellows/class-of-2001/kay-redfield-jamison |website=MacArthur Foundation |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> * 2006 – počasni doktorat medicinskih nauka Univerziteta "Brown".<ref>{{Cite web |title=Honorary Degrees |url=https://corporation.brown.edu/honorary-degrees |website=Brown University |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> * 2010 – počasni doktorat književnosti Univerziteta u St Andrewsu, dodijeljen za doprinos naučnom, medicinskom i književnom pisanju.<ref name="StAndrews" /> * 2011 – počasni doktorat teologije Generalnog teološkog sjemeništa Episkopalne crkve u New Yorku.<ref>{{Cite web |title=General Seminary to award 5 honorary degrees |url=https://digitalarchives.episcopalarchives.org/cgi-bin/ENS/ENSpress_release.pl?pr_number=050911-02 |website=Episcopal News Service |date=9. 5. 2011 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> * 2012 – nagrada "Lewis Thomas" za pisanje o nauci [[Rockefellerov univerzitet|Rockefellerovog univerziteta]], dodijeljena za knjigu ''Dotaknuti vatrom: Manično-depresivna bolest i umjetnički temperament''; nagrada joj je uručena 2013.<ref>{{Cite web |title=Lewis Thomas Prize to be awarded to Kay Redfield Jamison |url=https://www.rockefeller.edu/lewis-thomas-prize/in-the-press/ |website=The Rockefeller University |date=7. 5. 2013 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> * 2015 – međunarodna nagrada za mentalno zdravlje "Rhod i Bernard Sarnat", koju dodjeljuje Nacionalna akademija medicine; nagradu je podijelila s psihijatrom [[Kenneth Kendler|Kennethom Kendlerom]].<ref>{{Cite web |title=Jamison and Kendler receive 2015 Sarnat Prize |url=https://nam.edu/news-and-insights/jamison-kendler-receive-2015-sarnat-prize/ |website=National Academy of Medicine |date=19. 10. 2015 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> * 2017 – izabrana za dopisnu članicu Kraljevskog društva Edinburgha (''Corresponding Fellow of the Royal Society of Edinburgh'').<ref>{{Cite web |title=RSE Welcomes 60 New Fellows |url=https://www.rse.org.uk/rse-welcomes-60-new-fellows/ |website=Royal Society of Edinburgh |date=15. 2. 2017 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> * 2018 – knjiga ''Robert Lowell: Setting the River on Fire: A Study of Genius, Mania, and Character'' ušla je u finale [[Pulitzerova nagrada za biografiju|Pulitzerove nagrade za biografiju]]; nije osvojila nagradu.<ref name="Pulitzer2018" /> Među ostalim priznanjima nalaze se i druge nagrade, uključujući nagradu za istaknute bivše studente [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|UCLA]]-a, nagrada UCLA-a za kreativnu izvrsnost, medalja "Siena", nagrada za humanitarni rad "Fawcett", nagrada "Steven V. Logan" za istraživanje moždanih poremećaja, Falconeova nagrada za istraživanje afektivnih poremećaja, nagrada "McGovern" [[Univerzitet Yale|Univerziteta Yale]] za izvrsnost u medicinskoj komunikaciji i nagrada "David Mahoney" [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]]. Dobila je i predsjedničku nagradu [[Kanadsko psihijatrijsko udruženje|Kanadskog psihijatrijskog udruženja]] te humanitarnu nagradu Društva za biološku psihijatriju.<ref name="APA2012" /><ref>{{Cite web |title=Kay Redfield Jamison, Ph.D. |url=https://ibpf.org/team_members/kay-redfield-jamison-ph-d/ |website=International Bipolar Foundation |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Privatni život == Kay Redfield Jamison kćerka je Marshalla Verdinea Jamisona (1916–2012), oficira američkog ratnog zrakoplovstva, i Mary Dell Temple Jamison (1916–2007). Zbog očevog vojnog poziva tokom djetinjstva živjela je na različitim mjestima, među kojima su [[Florida]], [[Portoriko]], [[Kalifornija]], [[Tokio]] i [[Washington]]. U autobiografiji je opisala da su se simptomi bipolarnog poremećaja pojavili još u mladosti i nastavili tokom studija. Dijagnozu je dobila nekoliko mjeseci nakon što je počela raditi kao profesorica na UCLA-u. U liječenju je koristila [[litij]], a u svojim knjigama pisala je o poteškoćama povezanim s prihvatanjem [[Dijagnoza|dijagnoze]] i redovnim uzimanjem terapije.<ref name="Jamison2009U" /> Tokom postdiplomskog studija bila je u braku s umjetnikom Alainom Andréom Moreauom. Godine 1994. udala se za psihijatra [[Richard Jed Wyatt|Richarda Jeda Wyatta]], s kojim je ostala u braku do njegove smrti 2002. Godine 2010. udala se za Thomasa Trailla, profesora kardiologije na [[Univerzitet "Johns Hopkins"|Univerzitetu "Johns Hopkins"]].<ref name="JamisonTraill2017" /><ref name="Penguin">{{cite web |title=Kay Redfield Jamison |url=https://www.penguinrandomhouse.com/authors/14367/kay-redfield-jamison/ |website=Penguin Random House |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Odabrana djela == * {{cite book |last1=Goodwin |first1=Frederick K. |last2=Jamison |first2=Kay Redfield |title=Manic-Depressive Illness: Bipolar Disorders and Recurrent Depression |publisher=Oxford University Press |year=2007 |isbn=978-0-19-974373-5 |url=https://books.google.ba/books?id=rnr_OxfcqDcC |edition=2.}} * {{cite book |last=Jamison |first=Kay R. |title=Touched with Fire: Manic-Depressive Illness and the Artistic Temperament |publisher=Free Press |year=1994 |isbn=978-0-02-916003-9 |url=https://books.google.ba/books/about/Touched_with_Fire.html?id=azkQAQAAMAAJ}} * Jamison, Kay Redfield (1995). ''An Unquiet Mind: A Memoir of Moods and Madness''. New York: Alfred A. Knopf. * {{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=An Unquiet Mind: A Memoir of Moods and Madness |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2009 |isbn=978-0-307-49848-9 |url=https://books.google.ba/books/about/An_Unquiet_Mind.html?id=3O82iMI7bqwC}} * {{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Night Falls Fast: Understanding Suicide |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2011 |isbn=978-0-307-77989-2 |url=https://books.google.ba/books/about/Night_Falls_Fast.html?id=Mo7ji0cFzXQC}} * {{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Exuberance: The Passion for Life |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2004 |isbn=978-1-4000-4374-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Exuberance.html?id=vxS5NNG2wkwC}} * {{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Nothing Was the Same: A Memoir |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2009 |isbn=978-0-307-27313-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Nothing_Was_the_Same.html?id=RNSdOkAfAkIC}} * {{cite book |last1=Jamison |first1=Kay R. |last2=Traill |first2=Thomas A. |title=Robert Lowell, Setting the River on Fire: A Study of Genius, Mania, and Character |publisher=Alfred A. Knopf |year=2017 |isbn=978-0-307-70027-8 |url=https://books.google.ba/books/about/Robert_Lowell_Setting_the_River_on_Fire.html?id=ZEQdDgAAQBAJ}}</ref> == Također pogledajte == * [[Bipolarni poremećaj]] * [[Klinička psihologija]] * [[Poremećaj raspoloženja]] * [[Psihologija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commons category-inline|Kay Redfield Jamison}} * [https://www.theatlantic.com/national/archive/2011/11/a-conversation-with-kay-redfield-jamison-professor-of-psychiatry/247995/ Razgovor s Kay Redfield Jamison, profesoricom psihijatrije] (Napisala Grace Bello, ''The Atlantic'') {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20071012235434/http://www.charlierose.com/shows/1999/10/26/1/an-interview-with-kay-redfield-jamison Intervju s Kay Jamison u emisiji Charlieja Rosea] – 17 minuta (video zapis) {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jamison, Kay Redfield}} [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Američki memoari]] [[Kategorija:Istraživači bipolarnog poremećaja]] [[Kategorija:Američki pisci dokumentarne literature]] [[Kategorija:Pisci iz Baltimora]] [[Kategorija:Pisci iz Los Angelesa]] [[Kategorija:Pisci iz Washingtona, D.C.]] [[Kategorija:Predavači na Univerzitetu "Johns Hopkins"]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Kaliforniji]] [[Kategorija:Dobitnici MacArthur stipendije]] [[Kategorija:Osobe s bipolarnim poremećajem]] [[Kategorija:Prevencija samoubistva]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Američki akademici]] [[Kategorija:Američki memoaristi]] [[Kategorija:Predavači psihijatrije]] [[Kategorija:Poremećaji raspoloženja]] d97wzlbxc3aj8x1e77loixcrf92h419 Elizabeth F. Churchill 0 538701 3937851 3935293 2026-10-29T12:40:52Z Panasko 146730 [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Cambridgeu]] uklonjena; [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Cambridgeu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937851 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Elizabeth Churchill | slika = Elizabeth Churchill (2311863595).jpg | slika_širina = | naslov = Elizabeth Churchill (2008) | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Kalkuta]], [[Indija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Dizajn]] * [[Interakcija čovjek-računar]] * [[Psihologija]] * [[Društveno računarstvo]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet umjetne inteligencije "Mohamed bin Zayed"]] * [[Google]] * [[eBay]] * [[Yahoo!]] * [[PARC (kompanija)|PARC]] * [[Istraživački laboratorij FX Palo Alto|FXPAL]] * [[Univerzitet u Nottinghamu]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Sussexu]] (BSc, MSc) * [[Univerzitet u Cambridgeu]] (PhD) }} | doktorski_mentor = {{Plainlist| * Richard Young * Thomas Green }} | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = Thomas P. Moran | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * Radovi iz feminističkog pristupa [[Interakcija čovjek-računar|interakciji čovjek-računar]] * Otjelovljeni konverzacijski agenti * Sveprisutno računarstvo (Ubiquitous Computing) * Dizajnerski sistemi }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * SIGCHI-ina nagrada za životno djelo (2023) * Članica Udruženja za računarsku tehniku (ACM Fellow, 2019) * Počasni doktorat Univerziteta u Stockholmu (2019) * Počasni doktorat Univerziteta u Sussexu (2018) * Nagrada "Athena" za izvršno vodstvo (2016) }} | religija = | fusnote = }} '''Elizabeth Frances Churchill''' je [[Britanija|britansko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Psihologija|psihologinja]] specijalizirana za područja [[interakcija čovjeka i računara|interakcije čovjeka i računara]] (HCI) i [[društveno računarstvo|društvenog računarstva]]. Predsjednica je Odsjeka za interakciju čovjeka i računara i profesorica na [[Univerzitet umjetne inteligencije "Mohamed bin Zayed"|Univerzitetu umjetne inteligencije "Mohamed bin Zayed"]] (MBZUAI) u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]].<ref name="MBZUAIChurchill">{{cite web |title=Elizabeth Churchill's faculty page at MBZUAI |url=https://mbzuai.ac.ae/study/faculty/elizabeth-churchill/ |website=MBZUAI |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Obavljala je više rukovodećih funkcija u [[Udruženje za računarsku tehniku|Udruženju za računarsku tehniku]] (ACM), uključujući funkciju izvršne potpredsjednice od 2018. do 2020.<ref name="ACM2018">{{cite web |title=ACM Elects Cherri Pancake as President |url=https://www.acm.org/articles/bulletins/2018/may/acm-new-officers-2018 |website=Association for Computing Machinery |date=30. 5. 2018 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Obrazovanje i rani život == Churchill je rođena u [[Kolkata|Kalkuti]] u [[Indija|Indiji]], a u ranom djetinjstvu preselila se u [[Newcastle na Tyneu]] u [[Engleska|Engleskoj]]. Na [[Univerzitet u Sussexu|Univerzitetu u Sussexu]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] stekla je diplomu prvog stepena iz [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] i magistarsku diplomu iz sistema zasnovanih na znanju. Tokom studija bavila se simulacijama [[Soar (kognitivna arhitektura)|kognitivne arhitekture]].<ref name="ChurchillYoung1991">{{cite book |last1=Churchill |first1=E. F. |last2=Young |first2=R. M. |chapter=Modelling Representations of Device Knowledge in Soar |title=AISB91 |editor1-last=Steels |editor1-first=L. |editor2-last=Smith |editor2-first=B. |publisher=Springer |year=1991 |pages=217–226 |isbn=978-3-540-19671-6 |doi=10.1007/978-1-4471-1852-7_22 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-1-4471-1852-7_22 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Doktorirala je 1993. na [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerzitetu u Cambridgeu]]. Njena doktorska disertacija, na temu ''Modeli modela: Kognitivna, računarska i empirijska istraživanja učenja rada na uređaju'', bavila se kognitivnim i računarskim modelima te empirijskim istraživanjem načina na koji ljudi uče koristiti uređaje.<ref name="camphd">{{cite thesis |last=Churchill |first=Elizabeth Frances |title=Models of models: cognitive, computational and empirical investigations of learning a device |degree=Ph.D. |publisher=University of Cambridge |year=1994 |url=https://idiscover.lib.cam.ac.uk/discovery/fulldisplay?vid=44CAM_INST:44CAM_PROD&tab=cam_lib_coll&docid=alma99181204103606&searchScope=SCOP_CAM_ALL&context=L&lang=en |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref name="PeopleOfACM">{{cite web |title=People of ACM - Elizabeth Churchill |url=https://www.acm.org/articles/people-of-acm/2015/elizabeth-f-churchill |website=Association for Computing Machinery |date=4. 6. 2015 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Karijera i istraživanja == Nakon doktoriranja radila je kao [[Postdoktorski istraživač|postdoktorska istraživačica]] na [[Univerzitet u Nottinghamu|Univerzitetu u Nottinghamu]].<ref name="ACM2020ElectionBios">{{cite web |title=2020 ACM General Election Bios |url=https://www.acm.org/binaries/content/assets/acmelections/2020_acm_general_election_bios.pdf |publisher=Association for Computing Machinery |date=2020 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1997. preselila se u [[Kalifornija|Kaliforniju]], gdje se pridružila istraživačkoj organizaciji [[Istraživački laboratorij FX Palo Alto|FXPAL]]. Ondje je osnovala i vodila istraživačku grupu za društveno računarstvo. Godine 2004. prešla je u istraživački centar [[PARC (kompanija)|Istraživački centar "Palo Alto" (PARC)]], a 2006. pridružila se kompaniji [[Yahoo!]] kao glavna naučna istraživačica. U Yahoo! Labsu osnovala je i vodila grupu za istraživanje internetskog korisničkog iskustva u okviru odjela za [[Mikroekonomija|mikroekonomiju]] i društvene sisteme. Istraživanja njene grupe povezivala su računarske nauke, [[Kognitivna psihologija|kognitivnu]] i [[Socijalna psihologija|socijalnu psihologiju]], nauku o dizajnu, [[Neuronauka|neuronauku]], [[Analitika|analitiku]] i [[Antropologija|antropologiju]]. Nakon rada u Yahoo!u obavljala je funkciju direktorice za interakciju čovjeka i računara u istraživačkim laboratorijama kompanije [[eBay]] u [[San Jose (Kalifornija)|San Joseu]], a potom je bila viša direktorica za korisničko iskustvo u kompaniji [[Google]] u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain Viewu]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Godine 2024. pridružila se [[Univerzitet umjetne inteligencije "Mohamed bin Zayed"|Univerzitetu umjetne inteligencije "Mohamed bin Zayed"]] kao predsjednica Odsjeka za interakciju čovjeka i računara i profesorica. Na toj funkciji usmjerena je na razvoj istraživanja i obrazovanja u području [[Interakcija čovjeka i računara|interakcije čovjeka i računara]].<ref name="MBZUAIJoins2024">{{cite web |title=Elizabeth Churchill joins MBZUAI to strengthen human-computer interaction research and talent in the UAE |url=https://mbzuai.ac.ae/news-events/news/elizabeth-churchill-joins-mbzuai-strengthen-human-computer-interaction-research |website=MBZUAI |date=27. 5. 2024 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Churchill je poznata po istraživanjima [[utjelovljeni agent|utjelovljenih konverzacijskih agenata]], odnosno računarski generisanih likova koji koriste govor, geste i izraze lica kako bi ostvarili komunikaciju s ljudima nalik razgovoru licem u lice. Bila je jedna od urednica knjige ''Utjelovljeni konverzacijski agenti'' (2000), koja obrađuje razvoj i primjenu takvih sistema.<ref name="CassellEtAl2000">{{cite book |title=Embodied Conversational Agents |editor1-last=Cassell |editor1-first=Justine |editor2-last=Sullivan |editor2-first=Joseph |editor3-last=Prevost |editor3-first=Scott |editor4-last=Churchill |editor4-first=Elizabeth F. |publisher=The MIT Press |year=2000 |isbn=978-0-262-03278-0 |url=https://books.google.je/books?id=tHiKZGh9t7sC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Bavila se i saradničkim virtualnim okruženjima, u kojima korisnici komuniciraju i sarađuju u zajedničkom digitalnom prostoru. O toj temi objavila je knjigu ''Kolaborativna virtuelna okruženja: Digitalna mjesta i prostori za interakciju'' (2001), zajedno s Davidom Snowdonom i Alanom Munrom.<ref name="ChurchillSnowdonMunro2001">{{cite book |title=Collaborative Virtual Environments: Digital Places and Spaces for Interaction |editor1-last=Churchill |editor1-first=Elizabeth F. |editor2-last=Snowdon |editor2-first=David N. |editor3-last=Munro |editor3-first=Alan J. |publisher=Springer |year=2001 |isbn=978-1-85233-244-0 |url=https://search.worldcat.org/title/646685667 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Njena istraživanja obuhvatala su i javne digitalne ekrane i instalacije koje omogućavaju interakciju korisnika s informacijama u fizičkom prostoru, što je obrađeno u knjizi ''Public and Situated Displays'' (2003).<ref name="OHaraPerry2013">{{cite book |title=Public and Situated Displays: Social and Interactional Aspects of Shared Display Technologies |editor1-last=O'Hara |editor1-first=K. |editor2-last=Perry |editor2-first=M. |editor3-last=Churchill |editor3-first=E. |editor4-last=Russell |editor4-first=D. |publisher=Springer Science & Business Media |year=2013 |isbn=978-94-017-2813-3 |url=https://books.google.com.cy/books?id=tbJxldxdVJQC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2011. zajedno sa [[Shaowen Bardzell]] uredila je tematski broj časopisa ''Interacting with Computers'' posvećen feminizmu i interakciji čovjeka i računara. Tematski broj, naslovljen "Feminizam i interakcija čovjeka i računara: Nove perspektive", bavio se feminističkim pristupima istraživanju i oblikovanju interaktivnih tehnologija.<ref name="Bardzell_2011">{{cite journal |last1=Bardzell |first1=Shaowen |last2=Churchill |first2=Elizabeth F. |date=1. 9. 2011 |title=IwC Special Issue “Feminism and HCI: New Perspectives” Special Issue Editors’ Introduction |journal=Interacting with Computers |volume=23 |issue=5 |pages=iii–xi |doi=10.1016/S0953-5438(11)00089-0 |url=https://academic.oup.com/iwc/article-abstract/23/5/iii/663058?redirectedFrom=fulltext |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Njen noviji rad usmjeren je na sisteme za dizajn te alate namijenjene dizajnerima i programerima. Churchill je predsjedavala programskim odborima i vodila tehničke programe na više stručnih konferencija. Redovno objavljuje radove u naučnim časopisima i zbornicima konferencija iz računarskih nauka, [[Interakcija čovjeka i računara|interakcije čovjeka i računara]], [[Sociologija|sociologije]] i srodnih disciplina. O njenim istraživanjima izvještavali su i mediji, među kojima su časopisi ''Scientific American'' i ''SFGate''.<ref name="Temple_2010">{{cite web |last=Temple |first=James |date=11. 1. 2010 |title=Social science meets computer science at Yahoo |url=https://www.sfgate.com/business/article/Social-science-meets-computer-science-at-Yahoo-3203878.php |website=SFGATE |publisher=San Francisco Chronicle |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Djelovanje u stručnim udruženjima == Churchill je bila aktivna u [[Udruženje za računarske mašine|Udruženju za računarske mašine]] (ACM) i njegovoj posebnoj interesnoj grupi za [[Interakcija čovjeka i računara|interakciju čovjeka i računara]], poznatoj kao [[SIGCHI]]. Godine 2009. izabrana je za izvršnu potpredsjednicu SIGCHI-ja, zajedno s Gerritom van der Veerom, koji je tada izabran za predsjednika te grupe. U ACM-u je od 2018. do 2020. funkciju izvršne potpredsjednice.<ref name="ACM2018" /><ref name="ACM_SIGCHI">{{cite web |title=ACM SIGCHI Officers and Committees |url=http://www.sigchi.org/people/officers/index_html#EC |archive-url=https://web.archive.org/web/20120501061637/http://www.sigchi.org/people/officers/index_html#EC |archive-date=1. 5. 2012 |url-status=dead |website=ACM SIGCHI |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Nagrade i priznanja == Godine 2016. dobila je nagradu "Athena" za izvršno vodstvo, koju dodjeljuju Centar za istraživanje informacijske tehnologije u interesu društva Univerziteta Kalifornije (CITRIS) i Instituta "Banatao". Priznanje je dodijeljeno za njen doprinos vodstvu u tehnološkom sektoru.<ref name="CBAward">{{cite web |title=CITRIS announces recipients of the inaugural Athena Awards for Women in Technology |date=28. 9. 2016 |url=https://citris-uc.org/2016-athena-award-recipients/ |website=CITRIS and the Banatao Institute |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2018. [[Univerzitet u Sussexu]] dodijelio joj je počasni doktorat, a 2019. i [[Univerzitet u Stockholmu]], u znak priznanja za njen dugogodišnji doprinos interakciji čovjeka i računara i društvenom računarstvu.<ref name="Stockholm_University_2019">{{cite web |title=Elizabeth Churchill appointed honorary doctor at Stockholm University |url=https://dsv.su.se/en/about/news/elizabeth-churchill-appointed-honorary-doctor-at-stockholm-university-1.434366 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230313222413/https://dsv.su.se/en/about/news/elizabeth-churchill-appointed-honorary-doctor-at-stockholm-university-1.434366 |archive-date=13. 3. 2023 |url-status=dead |website=Stockholm University |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2023. Churchill je dobila SIGCHI-jevu Nagradu za životno djelo.<ref name="SIGCHI_2023">{{cite web |title=SIGCHI Awards 2023 |url=https://sigchi.org/sigchi-awards-2023/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214202849/https://sigchi.org/sigchi-awards-2023/ |archive-date=14. 2. 2023 |url-status=dead |website=SIGCHI |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Interakcija čovjek-računar]] * [[Kognitivna nauka]] * [[Kognitivna arhitektura]] * [[Soar (kognitivna arhitektura)]] * [[Univerzitet umjetne inteligencije "Mohamed bin Zayed"]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://mbzuai.ac.ae/study/faculty/elizabeth-churchill/ Profil Elizabeth Churchill na Univerzitetu Mohamed bin Zajed za vještačku inteligenciju] {{en simbol}} * [https://awards.acm.org/award_winners/churchill_4552865 Profil na stranici nagrada ACM-a] {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Churchill, Elizabeth}} [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Britanski psiholozi]] [[Kategorija:Istraživači interakcije čovjek-računar]] [[Kategorija:Zaposlenici Yahooa]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Cambridgeu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaposlenici Googlea]] [[Kategorija:Naučnici u PARC-u (kompanija)]] [[Kategorija:Članovi Udruženja za računarsku tehniku]] 8suus48tg219lg13x88n6lz6baiyz74 Margaret V. Cobb 0 538709 3937853 3935456 2026-10-29T12:41:40Z Panasko 146730 [[Kategorija:Alumni Univerziteta Illinois u Urban-Champaignu]] uklonjena; [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta Illinois u Urban-Champaignu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937853 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Margaret Vera Cobb | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1884|5|17}} | mjesto_rođenja = [[Easthampton (Massachusetts)|Easthampton]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1963|11|19|1884|5|17}} | mjesto_smrti = [[Concord, New Hampshire|Concord]], [[New Hampshire]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Pedagoška psihologija]] | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Kopnena vojska Sjedinjenih Američkih Država|Kopnena vojska SAD-a]] * Javne škole u [[New York City|New Yorku]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Koledž Radcliffe]] (BA) * [[Univerzitet Illinois u Urban-Champaignu]] (MA) * [[Univerzitet u Michiganu]] }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * Istraživanja [[Inteligencija|inteligencije]] i obrazovnih postignuća * Istraživanja nasljednosti aritmetičkih sposobnosti * Rad s nadarenom djecom }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = Članica [[Američko udruženje za unapređenje nauke|Američkog udruženja za unapređenje nauke]] (AAAS, 1925) | religija = | fusnote = }} '''Margaret Vera Cobb''' (17. maj 1884 – 19. novembar 1963) bila je [[SAD|američka]] [[Pedagoška psihologija|edukacijska psihologinja]] koja se bavila istraživanjem [[Inteligencija|inteligencije]], obrazovnih postignuća i nasljednosti kognitivnih sposobnosti. Godine 1925. izabrana je za članicu [[Američko udruženje za unapređenje nauke|Američkog udruženja za unapređenje nauke]] (AAAS). == Biografija == === Obrazovanje i karijera === Margaret Vera Cobb rođena je 1884. u gradu [[Easthampton (Massachusetts)|Easthamptonu]] u saveznoj državi [[Massachusetts]].<ref name="Ogilvie_2000">{{cite book |last1=Ogilvie |first1=Marilyn Bailey |last2=Harvey |first2=Joy Dorothy |date=2000 |title=The biographical dictionary of women in science: Pioneering lives from ancient times to the mid-20th century |publisher=Routledge |location=New York |isbn=978-0-415-92038-4 |url=https://archive.org/details/biographicaldict00ogil_0 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Studirala je na [[Koledž Radcliffe|koledžu Radcliffe]], gdje je 1910. diplomirala uz pohvale. Na svečanosti dodjele diploma govor je održao [[Frederick Perry Fish]], koji je iznio stav da je "ženska specijalizacija kuća".<ref>{{cite news |title=Miss Denkinger honor student |work=The Boston Globe |date=29. 6. 1910 |page=16 |url=https://www.newspapers.com/clip/99240412/miss-denkinger-honor-student/ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1913. magistrirala je na [[Univerzitet Illinois u Urbana-Champaignu|Univerzitetu Illinois u Urbana-Champaignu]] sa temom iz oblasti [[Zoologija|zoologije]] ''Nasljeđivanje aritmetičkih osobina: Kvantitativna studija''.<ref name="Cobb_1913">{{cite book |last=Cobb |first=Margaret V. |title=Inheritance of Arithmetical Qualities: A Quantitative Study |publisher=University of Illinois |date=1913 |url=https://pdf.core.ac.uk/corefilesystem/pdf/198/29155064.pdf?se=2026-10-15T21%3A51%3A23Z&sp=r&sv=2026-06-06&sr=b&rscd=inline%3B%20filename%3D%2229155064.pdf%22&rsct=application/pdf&sig=IOJ6YctFQmUtycR7C0vns9wluasws6f3lVcStdIpiXI%3D |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Istraživački rad obavljala je i na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]] i u Laboratoriju za morsku biologiju.<ref>{{cite news |title=Army psychologists |work=Nashville Banner |date=7. 7. 1918 |page=26 |url=https://www.newspapers.com/clip/99242277/army-psychologists/ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1918. priključila se [[Kopnena vojska Sjedinjenih Američkih Država|američkoj vojsci]], gdje je radila u okviru njenog medicinskog odjela. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] učestvovala je u istraživanjima psiholoških i obrazovnih karakteristika vojnih ljekara.<ref>{{cite news |title=Clipped From Los Angeles Evening Express |work=Los Angeles Evening Express |date=7. 7. 1918 |page=43 |url=https://www.newspapers.com/clip/99241903/los-angeles-evening-express/ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |title=Woman doctor is given Army job |work=Star Tribune |date=22. 7. 1918 |page=3 |url=https://www.newspapers.com/clip/99242064/woman-doctor-is-given-army-job/ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Od 1922. do 1928. radila je u javnim školama u [[New York City|New Yorku]], gdje se bavila obrazovanjem djece s iznadprosječnim sposobnostima. Njen rad s tom djecom predstavljen je u novinskom članku objavljenom 1924.<ref name="Nashua">{{cite news |title=Margaret Cobb, psychologist, dies in Concord |work=Nashua Telegraph |date=21. 11. 1963 |page=2 |url=https://www.newspapers.com/clip/99241293/margaret-cobb-psychologist-dies-in/ |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |title=Women school board members invited |work=The Record |date=17. 4. 1926 |page=5 |url=https://www.newspapers.com/clip/99239478/women-school-board-members-invited/ |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |title=Margaret Cobb, Educational Psychologists makes a plea for the super-normal child |work=Middletown Daily Herald |date=8. 6. 1924 |page=19 |url=https://www.newspapers.com/clip/99241831/margaret-cobb-educational/ |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> Njeno ime uvršteno je i u izdanje biografskog priručnika ''Američki naučnici'' iz 1949.<ref name="Cattell_1949">{{cite book |editor=Jaques Cattell Press |title=American Men of Science: A Biographical Directory |edition=8. |publisher=Bowker |date=1949 |page=458 |url=https://books.google.ba/books?id=Ea9CC4lCicQC&dq=margaret+cobb+amerada+petroleum+corporation&pg=PA458&redir_esc=y |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> Cobb je umrla 19. novembra 1963. u [[Concord, New Hampshire|Concordu]] u saveznoj državi [[New Hampshire]].<ref name="Nashua" /> == Naučni rad == Cobb se bavila proučavanjem [[Inteligencija|inteligencije]], posebno primjenom [[Kvocijent inteligencije|testova inteligencije]] u proučavanju individualnih razlika i obrazovnih postignuća. U istraživanju objavljenom 1921, koje je provela zajedno s psihologom [[Robert Yerkes|Robertom M. Yerkesom]] uz podršku Nacionalnog istraživačkog vijeća Sjedinjenih Američkih Država, analizirala je intelektualni i obrazovni status pripadnika medicinskog korpusa američke vojske. Prema rezultatima istraživanja, pripadnici medicinskog korpusa u prosjeku su postizali slabije rezultate na primijenjenim mjerama intelektualnih sposobnosti od pripadnika drugih vojnih grana. Autori su razmatrali mogućnost da su na rezultate utjecali hitna potreba za vojnim ljekarima tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i njihova viša prosječna dob. Istraživanje je otvorilo i pitanje kriterija testiranja i obrazovanja potrebnih za upis na medicinske studije i obavljanje ljekarske profesije.<ref name="Cobb_1921">{{cite book |last=Cobb |first=Margaret V. |date=1921 |title=Intellectual and educational status of the medical profession as represented in the United States Army |series=Bulletin of the National Research Council |publisher=National Research Council of the National Academy of Sciences |location=Washington, D.C. |url=https://collections-us-east-1.awsprod.nlm.nih.gov/catalog/nlm:nlmuid-100895478-bk |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> Jedno od njenih ranih istraživanja odnosilo se na [[nasljednost]] aritmetičkih [[sposobnost]]i. U radu "Preliminarna studija o nasljeđivanju aritmetičkih sposobnosti", objavljenom 1917. u časopisu ''[[Journal of Educational Psychology]]'', analizirala je povezanost između uspjeha djece u jednostavnim računskim operacijama i sposobnosti njihovih roditelja da izvode iste operacije. Uočila je snažnu povezanost između rezultata djece i roditelja te je, nakon razmatranja mogućih utjecaja okoline, rezultate tumačila kao dokaz nasljedne komponente aritmetičkih sposobnosti.<ref name="Cobb_1917">{{cite journal |last=Cobb |first=M. V. |date=1917 |title=A preliminary study of the inheritance of arithmetical abilities |journal=Journal of Educational Psychology |volume=8 |issue=1 |pages=1–20 |doi=10.1037/h0075614 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0075614 |url-access=subscription |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> Cobb je istraživala i granice obrazovnih postignuća povezane s rezultatima testova inteligencije. U radu "Granice obrazovnog uspjeha uvjetovane ograničenom inteligencijom", objavljenom 1922, razmatrala je odnos između izmjerenih intelektualnih sposobnosti i obrazovnog uspjeha.<ref name="Cobb_1922">{{cite journal |last=Cobb |first=M. V. |date=1922 |title=The limits set to educational achievement by limited intelligence |journal=Journal of Educational Psychology |volume=13 |issue=9 |pages=546–555 |doi=10.1037/h0067893 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0067893 |url-access=subscription |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1925. zajedno s psihologinjom Letom S. Hollingworth objavila je rad o regresiji rezultata testiranja braće i sestara djece čiji je koeficijent inteligencije iznosio najmanje 135.<ref name="Cobb_1925">{{cite journal |last1=Cobb |first1=M. V. |last2=Hollingworth |first2=L. S. |date=1925 |title=The regression of siblings of children who test at or above 135 I. Q. |journal=Journal of Educational Psychology |volume=16 |issue=1 |pages=1–7 |doi=10.1037/h0075303 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0075303 |url-access=subscription |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Priznanja == Godine 1925. izabrana je za članicu [[Američko udruženje za unapređenje nauke|Američkog udruženja za unapređenje nauke]] (AAAS), čime je priznato njeno djelovanje u nauci.<ref name="Ogilvie_2000" /> == Odabrane publikacije == * {{cite journal |last=Cobb |first=M. V. |date=1917 |title=A preliminary study of the inheritance of arithmetical abilities |journal=Journal of Educational Psychology |volume=8 |issue=1 |pages=1–20 |doi=10.1037/h0075614 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0075614}} * {{cite book |last=Cobb |first=Margaret V. |date=1921 |title=Intellectual and educational status of the medical profession as represented in the United States Army |series=Bulletin of the National Research Council |publisher=National Research Council of the National Academy of Sciences |location=Washington, D.C. |url=https://collections-us-east-1.awsprod.nlm.nih.gov/catalog/nlm:nlmuid-100895478-bk }} * {{cite journal |last=Cobb |first=M. V. |date=1922 |title=The limits set to educational achievement by limited intelligence |journal=Journal of Educational Psychology |volume=13 |issue=9 |pages=546–555 |doi=10.1037/h0067893 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0067893}} * {{cite journal |last1=Cobb |first1=M. V. |last2=Hollingworth |first2=L. S. |date=1925 |title=The regression of siblings of children who test at or above 135 I. Q. |journal=Journal of Educational Psychology |volume=16 |issue=1 |pages=1–7 |doi=10.1037/h0075303 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0075303}} * {{cite book |last1=Thorndike |first1=Edward L. |last2=Bregman |first2=E. O. |last3=Cobb |first3=M. V. |last4=Woodyard |first4=Ella |date=1926 |title=The Measurement of Intelligence |publisher=Bureau of Publications, Teachers College, Columbia University |location=New York |url=https://ia601600.us.archive.org/5/items/measurementofint00thoruoft/measurementofint00thoruoft.pdf}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Cobb, Margaret V.}} [[Kategorija:Rođeni 1884.]] [[Kategorija:Umrli 1963.]] [[Kategorija:Biografije, Easthampton (Massachusetts)]] [[Kategorija:Alumni koledža Radcliffe]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta Illinois u Urban-Champaignu]] [[Kategorija:Pedagoški psiholozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Članovi Američkog udruženja za unapređenje nauke (AAAS)]] 1lmygbudgntgl76n0bjcf4c3n5nh3s4 3937856 3937853 2026-10-29T12:42:40Z Panasko 146730 [[Kategorija:Alumni koledža Radcliffe]] uklonjena; [[Kategorija:Bivši studenti Koledža Radcliffe]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937856 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Margaret Vera Cobb | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1884|5|17}} | mjesto_rođenja = [[Easthampton (Massachusetts)|Easthampton]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1963|11|19|1884|5|17}} | mjesto_smrti = [[Concord, New Hampshire|Concord]], [[New Hampshire]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Pedagoška psihologija]] | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Kopnena vojska Sjedinjenih Američkih Država|Kopnena vojska SAD-a]] * Javne škole u [[New York City|New Yorku]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Koledž Radcliffe]] (BA) * [[Univerzitet Illinois u Urban-Champaignu]] (MA) * [[Univerzitet u Michiganu]] }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * Istraživanja [[Inteligencija|inteligencije]] i obrazovnih postignuća * Istraživanja nasljednosti aritmetičkih sposobnosti * Rad s nadarenom djecom }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = Članica [[Američko udruženje za unapređenje nauke|Američkog udruženja za unapređenje nauke]] (AAAS, 1925) | religija = | fusnote = }} '''Margaret Vera Cobb''' (17. maj 1884 – 19. novembar 1963) bila je [[SAD|američka]] [[Pedagoška psihologija|edukacijska psihologinja]] koja se bavila istraživanjem [[Inteligencija|inteligencije]], obrazovnih postignuća i nasljednosti kognitivnih sposobnosti. Godine 1925. izabrana je za članicu [[Američko udruženje za unapređenje nauke|Američkog udruženja za unapređenje nauke]] (AAAS). == Biografija == === Obrazovanje i karijera === Margaret Vera Cobb rođena je 1884. u gradu [[Easthampton (Massachusetts)|Easthamptonu]] u saveznoj državi [[Massachusetts]].<ref name="Ogilvie_2000">{{cite book |last1=Ogilvie |first1=Marilyn Bailey |last2=Harvey |first2=Joy Dorothy |date=2000 |title=The biographical dictionary of women in science: Pioneering lives from ancient times to the mid-20th century |publisher=Routledge |location=New York |isbn=978-0-415-92038-4 |url=https://archive.org/details/biographicaldict00ogil_0 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Studirala je na [[Koledž Radcliffe|koledžu Radcliffe]], gdje je 1910. diplomirala uz pohvale. Na svečanosti dodjele diploma govor je održao [[Frederick Perry Fish]], koji je iznio stav da je "ženska specijalizacija kuća".<ref>{{cite news |title=Miss Denkinger honor student |work=The Boston Globe |date=29. 6. 1910 |page=16 |url=https://www.newspapers.com/clip/99240412/miss-denkinger-honor-student/ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1913. magistrirala je na [[Univerzitet Illinois u Urbana-Champaignu|Univerzitetu Illinois u Urbana-Champaignu]] sa temom iz oblasti [[Zoologija|zoologije]] ''Nasljeđivanje aritmetičkih osobina: Kvantitativna studija''.<ref name="Cobb_1913">{{cite book |last=Cobb |first=Margaret V. |title=Inheritance of Arithmetical Qualities: A Quantitative Study |publisher=University of Illinois |date=1913 |url=https://pdf.core.ac.uk/corefilesystem/pdf/198/29155064.pdf?se=2026-10-15T21%3A51%3A23Z&sp=r&sv=2026-06-06&sr=b&rscd=inline%3B%20filename%3D%2229155064.pdf%22&rsct=application/pdf&sig=IOJ6YctFQmUtycR7C0vns9wluasws6f3lVcStdIpiXI%3D |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Istraživački rad obavljala je i na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]] i u Laboratoriju za morsku biologiju.<ref>{{cite news |title=Army psychologists |work=Nashville Banner |date=7. 7. 1918 |page=26 |url=https://www.newspapers.com/clip/99242277/army-psychologists/ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1918. priključila se [[Kopnena vojska Sjedinjenih Američkih Država|američkoj vojsci]], gdje je radila u okviru njenog medicinskog odjela. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] učestvovala je u istraživanjima psiholoških i obrazovnih karakteristika vojnih ljekara.<ref>{{cite news |title=Clipped From Los Angeles Evening Express |work=Los Angeles Evening Express |date=7. 7. 1918 |page=43 |url=https://www.newspapers.com/clip/99241903/los-angeles-evening-express/ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |title=Woman doctor is given Army job |work=Star Tribune |date=22. 7. 1918 |page=3 |url=https://www.newspapers.com/clip/99242064/woman-doctor-is-given-army-job/ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Od 1922. do 1928. radila je u javnim školama u [[New York City|New Yorku]], gdje se bavila obrazovanjem djece s iznadprosječnim sposobnostima. Njen rad s tom djecom predstavljen je u novinskom članku objavljenom 1924.<ref name="Nashua">{{cite news |title=Margaret Cobb, psychologist, dies in Concord |work=Nashua Telegraph |date=21. 11. 1963 |page=2 |url=https://www.newspapers.com/clip/99241293/margaret-cobb-psychologist-dies-in/ |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |title=Women school board members invited |work=The Record |date=17. 4. 1926 |page=5 |url=https://www.newspapers.com/clip/99239478/women-school-board-members-invited/ |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |title=Margaret Cobb, Educational Psychologists makes a plea for the super-normal child |work=Middletown Daily Herald |date=8. 6. 1924 |page=19 |url=https://www.newspapers.com/clip/99241831/margaret-cobb-educational/ |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> Njeno ime uvršteno je i u izdanje biografskog priručnika ''Američki naučnici'' iz 1949.<ref name="Cattell_1949">{{cite book |editor=Jaques Cattell Press |title=American Men of Science: A Biographical Directory |edition=8. |publisher=Bowker |date=1949 |page=458 |url=https://books.google.ba/books?id=Ea9CC4lCicQC&dq=margaret+cobb+amerada+petroleum+corporation&pg=PA458&redir_esc=y |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> Cobb je umrla 19. novembra 1963. u [[Concord, New Hampshire|Concordu]] u saveznoj državi [[New Hampshire]].<ref name="Nashua" /> == Naučni rad == Cobb se bavila proučavanjem [[Inteligencija|inteligencije]], posebno primjenom [[Kvocijent inteligencije|testova inteligencije]] u proučavanju individualnih razlika i obrazovnih postignuća. U istraživanju objavljenom 1921, koje je provela zajedno s psihologom [[Robert Yerkes|Robertom M. Yerkesom]] uz podršku Nacionalnog istraživačkog vijeća Sjedinjenih Američkih Država, analizirala je intelektualni i obrazovni status pripadnika medicinskog korpusa američke vojske. Prema rezultatima istraživanja, pripadnici medicinskog korpusa u prosjeku su postizali slabije rezultate na primijenjenim mjerama intelektualnih sposobnosti od pripadnika drugih vojnih grana. Autori su razmatrali mogućnost da su na rezultate utjecali hitna potreba za vojnim ljekarima tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i njihova viša prosječna dob. Istraživanje je otvorilo i pitanje kriterija testiranja i obrazovanja potrebnih za upis na medicinske studije i obavljanje ljekarske profesije.<ref name="Cobb_1921">{{cite book |last=Cobb |first=Margaret V. |date=1921 |title=Intellectual and educational status of the medical profession as represented in the United States Army |series=Bulletin of the National Research Council |publisher=National Research Council of the National Academy of Sciences |location=Washington, D.C. |url=https://collections-us-east-1.awsprod.nlm.nih.gov/catalog/nlm:nlmuid-100895478-bk |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> Jedno od njenih ranih istraživanja odnosilo se na [[nasljednost]] aritmetičkih [[sposobnost]]i. U radu "Preliminarna studija o nasljeđivanju aritmetičkih sposobnosti", objavljenom 1917. u časopisu ''[[Journal of Educational Psychology]]'', analizirala je povezanost između uspjeha djece u jednostavnim računskim operacijama i sposobnosti njihovih roditelja da izvode iste operacije. Uočila je snažnu povezanost između rezultata djece i roditelja te je, nakon razmatranja mogućih utjecaja okoline, rezultate tumačila kao dokaz nasljedne komponente aritmetičkih sposobnosti.<ref name="Cobb_1917">{{cite journal |last=Cobb |first=M. V. |date=1917 |title=A preliminary study of the inheritance of arithmetical abilities |journal=Journal of Educational Psychology |volume=8 |issue=1 |pages=1–20 |doi=10.1037/h0075614 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0075614 |url-access=subscription |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> Cobb je istraživala i granice obrazovnih postignuća povezane s rezultatima testova inteligencije. U radu "Granice obrazovnog uspjeha uvjetovane ograničenom inteligencijom", objavljenom 1922, razmatrala je odnos između izmjerenih intelektualnih sposobnosti i obrazovnog uspjeha.<ref name="Cobb_1922">{{cite journal |last=Cobb |first=M. V. |date=1922 |title=The limits set to educational achievement by limited intelligence |journal=Journal of Educational Psychology |volume=13 |issue=9 |pages=546–555 |doi=10.1037/h0067893 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0067893 |url-access=subscription |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1925. zajedno s psihologinjom Letom S. Hollingworth objavila je rad o regresiji rezultata testiranja braće i sestara djece čiji je koeficijent inteligencije iznosio najmanje 135.<ref name="Cobb_1925">{{cite journal |last1=Cobb |first1=M. V. |last2=Hollingworth |first2=L. S. |date=1925 |title=The regression of siblings of children who test at or above 135 I. Q. |journal=Journal of Educational Psychology |volume=16 |issue=1 |pages=1–7 |doi=10.1037/h0075303 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0075303 |url-access=subscription |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Priznanja == Godine 1925. izabrana je za članicu [[Američko udruženje za unapređenje nauke|Američkog udruženja za unapređenje nauke]] (AAAS), čime je priznato njeno djelovanje u nauci.<ref name="Ogilvie_2000" /> == Odabrane publikacije == * {{cite journal |last=Cobb |first=M. V. |date=1917 |title=A preliminary study of the inheritance of arithmetical abilities |journal=Journal of Educational Psychology |volume=8 |issue=1 |pages=1–20 |doi=10.1037/h0075614 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0075614}} * {{cite book |last=Cobb |first=Margaret V. |date=1921 |title=Intellectual and educational status of the medical profession as represented in the United States Army |series=Bulletin of the National Research Council |publisher=National Research Council of the National Academy of Sciences |location=Washington, D.C. |url=https://collections-us-east-1.awsprod.nlm.nih.gov/catalog/nlm:nlmuid-100895478-bk }} * {{cite journal |last=Cobb |first=M. V. |date=1922 |title=The limits set to educational achievement by limited intelligence |journal=Journal of Educational Psychology |volume=13 |issue=9 |pages=546–555 |doi=10.1037/h0067893 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0067893}} * {{cite journal |last1=Cobb |first1=M. V. |last2=Hollingworth |first2=L. S. |date=1925 |title=The regression of siblings of children who test at or above 135 I. Q. |journal=Journal of Educational Psychology |volume=16 |issue=1 |pages=1–7 |doi=10.1037/h0075303 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0075303}} * {{cite book |last1=Thorndike |first1=Edward L. |last2=Bregman |first2=E. O. |last3=Cobb |first3=M. V. |last4=Woodyard |first4=Ella |date=1926 |title=The Measurement of Intelligence |publisher=Bureau of Publications, Teachers College, Columbia University |location=New York |url=https://ia601600.us.archive.org/5/items/measurementofint00thoruoft/measurementofint00thoruoft.pdf}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Cobb, Margaret V.}} [[Kategorija:Rođeni 1884.]] [[Kategorija:Umrli 1963.]] [[Kategorija:Biografije, Easthampton (Massachusetts)]] [[Kategorija:Bivši studenti Koledža Radcliffe]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta Illinois u Urban-Champaignu]] [[Kategorija:Pedagoški psiholozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Članovi Američkog udruženja za unapređenje nauke (AAAS)]] a17izyaizp3dreori64e8cm9wol199f 3937896 3937856 2026-10-29T15:37:30Z Bosancica by MK 173186 3937896 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Margaret Vera Cobb | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1884|5|17}} | mjesto_rođenja = [[Easthampton (Massachusetts)|Easthampton]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1963|11|19|1884|5|17}} | mjesto_smrti = [[Concord, New Hampshire|Concord]], [[New Hampshire]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Edukacijska psihologija]] | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Kopnena vojska Sjedinjenih Američkih Država|Kopnena vojska SAD-a]] * Javne škole u [[New York City|New Yorku]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Koledž Radcliffe]] (BA) * [[Univerzitet Illinois u Urban-Champaignu]] (MA) * [[Univerzitet u Michiganu]] }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * Istraživanja [[Inteligencija|inteligencije]] i obrazovnih postignuća * Istraživanja nasljednosti aritmetičkih sposobnosti * Rad s nadarenom djecom }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = Članica [[Američko udruženje za unapređenje nauke|Američkog udruženja za unapređenje nauke]] (AAAS, 1925) | religija = | fusnote = }} '''Margaret Vera Cobb''' (17. maj 1884 – 19. novembar 1963) bila je [[SAD|američka]] [[Edukacijska psihologija|edukacijska psihologinja]] koja se bavila istraživanjem [[Inteligencija|inteligencije]], obrazovnih postignuća i nasljednosti kognitivnih sposobnosti. Godine 1925. izabrana je za članicu [[Američko udruženje za unapređenje nauke|Američkog udruženja za unapređenje nauke]] (AAAS). == Biografija == === Obrazovanje i karijera === Margaret Vera Cobb rođena je 1884. u gradu [[Easthampton (Massachusetts)|Easthamptonu]] u saveznoj državi [[Massachusetts]].<ref name="Ogilvie_2000">{{cite book |last1=Ogilvie |first1=Marilyn Bailey |last2=Harvey |first2=Joy Dorothy |date=2000 |title=The biographical dictionary of women in science: Pioneering lives from ancient times to the mid-20th century |publisher=Routledge |location=New York |isbn=978-0-415-92038-4 |url=https://archive.org/details/biographicaldict00ogil_0 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Studirala je na [[Koledž Radcliffe|koledžu Radcliffe]], gdje je 1910. diplomirala uz pohvale. Na svečanosti dodjele diploma govor je održao [[Frederick Perry Fish]], koji je iznio stav da je "ženska specijalizacija kuća".<ref>{{cite news |title=Miss Denkinger honor student |work=The Boston Globe |date=29. 6. 1910 |page=16 |url=https://www.newspapers.com/clip/99240412/miss-denkinger-honor-student/ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1913. magistrirala je na [[Univerzitet Illinois u Urbana-Champaignu|Univerzitetu Illinois u Urbana-Champaignu]] sa temom iz oblasti [[Zoologija|zoologije]] ''Nasljeđivanje aritmetičkih osobina: Kvantitativna studija''.<ref name="Cobb_1913">{{cite book |last=Cobb |first=Margaret V. |title=Inheritance of Arithmetical Qualities: A Quantitative Study |publisher=University of Illinois |date=1913 |url=https://pdf.core.ac.uk/corefilesystem/pdf/198/29155064.pdf?se=2026-10-15T21%3A51%3A23Z&sp=r&sv=2026-06-06&sr=b&rscd=inline%3B%20filename%3D%2229155064.pdf%22&rsct=application/pdf&sig=IOJ6YctFQmUtycR7C0vns9wluasws6f3lVcStdIpiXI%3D |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Istraživački rad obavljala je i na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]] i u Laboratoriju za morsku biologiju.<ref>{{cite news |title=Army psychologists |work=Nashville Banner |date=7. 7. 1918 |page=26 |url=https://www.newspapers.com/clip/99242277/army-psychologists/ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1918. priključila se [[Kopnena vojska Sjedinjenih Američkih Država|američkoj vojsci]], gdje je radila u okviru njenog medicinskog odjela. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] učestvovala je u istraživanjima psiholoških i obrazovnih karakteristika vojnih ljekara.<ref>{{cite news |title=Clipped From Los Angeles Evening Express |work=Los Angeles Evening Express |date=7. 7. 1918 |page=43 |url=https://www.newspapers.com/clip/99241903/los-angeles-evening-express/ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |title=Woman doctor is given Army job |work=Star Tribune |date=22. 7. 1918 |page=3 |url=https://www.newspapers.com/clip/99242064/woman-doctor-is-given-army-job/ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}</ref> Od 1922. do 1928. radila je u javnim školama u [[New York City|New Yorku]], gdje se bavila obrazovanjem djece s iznadprosječnim sposobnostima. Njen rad s tom djecom predstavljen je u novinskom članku objavljenom 1924.<ref name="Nashua">{{cite news |title=Margaret Cobb, psychologist, dies in Concord |work=Nashua Telegraph |date=21. 11. 1963 |page=2 |url=https://www.newspapers.com/clip/99241293/margaret-cobb-psychologist-dies-in/ |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |title=Women school board members invited |work=The Record |date=17. 4. 1926 |page=5 |url=https://www.newspapers.com/clip/99239478/women-school-board-members-invited/ |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |title=Margaret Cobb, Educational Psychologists makes a plea for the super-normal child |work=Middletown Daily Herald |date=8. 6. 1924 |page=19 |url=https://www.newspapers.com/clip/99241831/margaret-cobb-educational/ |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> Njeno ime uvršteno je i u izdanje biografskog priručnika ''Američki naučnici'' iz 1949.<ref name="Cattell_1949">{{cite book |editor=Jaques Cattell Press |title=American Men of Science: A Biographical Directory |edition=8. |publisher=Bowker |date=1949 |page=458 |url=https://books.google.ba/books?id=Ea9CC4lCicQC&dq=margaret+cobb+amerada+petroleum+corporation&pg=PA458&redir_esc=y |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> Cobb je umrla 19. novembra 1963. u [[Concord, New Hampshire|Concordu]] u saveznoj državi [[New Hampshire]].<ref name="Nashua" /> == Naučni rad == Cobb se bavila proučavanjem [[Inteligencija|inteligencije]], posebno primjenom [[Kvocijent inteligencije|testova inteligencije]] u proučavanju individualnih razlika i obrazovnih postignuća. U istraživanju objavljenom 1921, koje je provela zajedno s psihologom [[Robert Yerkes|Robertom M. Yerkesom]] uz podršku Nacionalnog istraživačkog vijeća Sjedinjenih Američkih Država, analizirala je intelektualni i obrazovni status pripadnika medicinskog korpusa američke vojske. Prema rezultatima istraživanja, pripadnici medicinskog korpusa u prosjeku su postizali slabije rezultate na primijenjenim mjerama intelektualnih sposobnosti od pripadnika drugih vojnih grana. Autori su razmatrali mogućnost da su na rezultate utjecali hitna potreba za vojnim ljekarima tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i njihova viša prosječna dob. Istraživanje je otvorilo i pitanje kriterija testiranja i obrazovanja potrebnih za upis na medicinske studije i obavljanje ljekarske profesije.<ref name="Cobb_1921">{{cite book |last=Cobb |first=Margaret V. |date=1921 |title=Intellectual and educational status of the medical profession as represented in the United States Army |series=Bulletin of the National Research Council |publisher=National Research Council of the National Academy of Sciences |location=Washington, D.C. |url=https://collections-us-east-1.awsprod.nlm.nih.gov/catalog/nlm:nlmuid-100895478-bk |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> Jedno od njenih ranih istraživanja odnosilo se na [[nasljednost]] aritmetičkih [[sposobnost]]i. U radu "Preliminarna studija o nasljeđivanju aritmetičkih sposobnosti", objavljenom 1917. u časopisu ''[[Journal of Educational Psychology]]'', analizirala je povezanost između uspjeha djece u jednostavnim računskim operacijama i sposobnosti njihovih roditelja da izvode iste operacije. Uočila je snažnu povezanost između rezultata djece i roditelja te je, nakon razmatranja mogućih utjecaja okoline, rezultate tumačila kao dokaz nasljedne komponente aritmetičkih sposobnosti.<ref name="Cobb_1917">{{cite journal |last=Cobb |first=M. V. |date=1917 |title=A preliminary study of the inheritance of arithmetical abilities |journal=Journal of Educational Psychology |volume=8 |issue=1 |pages=1–20 |doi=10.1037/h0075614 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0075614 |url-access=subscription |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> Cobb je istraživala i granice obrazovnih postignuća povezane s rezultatima testova inteligencije. U radu "Granice obrazovnog uspjeha uvjetovane ograničenom inteligencijom", objavljenom 1922, razmatrala je odnos između izmjerenih intelektualnih sposobnosti i obrazovnog uspjeha.<ref name="Cobb_1922">{{cite journal |last=Cobb |first=M. V. |date=1922 |title=The limits set to educational achievement by limited intelligence |journal=Journal of Educational Psychology |volume=13 |issue=9 |pages=546–555 |doi=10.1037/h0067893 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0067893 |url-access=subscription |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1925. zajedno s psihologinjom Letom S. Hollingworth objavila je rad o regresiji rezultata testiranja braće i sestara djece čiji je koeficijent inteligencije iznosio najmanje 135.<ref name="Cobb_1925">{{cite journal |last1=Cobb |first1=M. V. |last2=Hollingworth |first2=L. S. |date=1925 |title=The regression of siblings of children who test at or above 135 I. Q. |journal=Journal of Educational Psychology |volume=16 |issue=1 |pages=1–7 |doi=10.1037/h0075303 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0075303 |url-access=subscription |access-date=16. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Priznanja == Godine 1925. izabrana je za članicu [[Američko udruženje za unapređenje nauke|Američkog udruženja za unapređenje nauke]] (AAAS), čime je priznato njeno djelovanje u nauci.<ref name="Ogilvie_2000" /> == Odabrane publikacije == * {{cite journal |last=Cobb |first=M. V. |date=1917 |title=A preliminary study of the inheritance of arithmetical abilities |journal=Journal of Educational Psychology |volume=8 |issue=1 |pages=1–20 |doi=10.1037/h0075614 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0075614}} * {{cite book |last=Cobb |first=Margaret V. |date=1921 |title=Intellectual and educational status of the medical profession as represented in the United States Army |series=Bulletin of the National Research Council |publisher=National Research Council of the National Academy of Sciences |location=Washington, D.C. |url=https://collections-us-east-1.awsprod.nlm.nih.gov/catalog/nlm:nlmuid-100895478-bk }} * {{cite journal |last=Cobb |first=M. V. |date=1922 |title=The limits set to educational achievement by limited intelligence |journal=Journal of Educational Psychology |volume=13 |issue=9 |pages=546–555 |doi=10.1037/h0067893 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0067893}} * {{cite journal |last1=Cobb |first1=M. V. |last2=Hollingworth |first2=L. S. |date=1925 |title=The regression of siblings of children who test at or above 135 I. Q. |journal=Journal of Educational Psychology |volume=16 |issue=1 |pages=1–7 |doi=10.1037/h0075303 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0075303}} * {{cite book |last1=Thorndike |first1=Edward L. |last2=Bregman |first2=E. O. |last3=Cobb |first3=M. V. |last4=Woodyard |first4=Ella |date=1926 |title=The Measurement of Intelligence |publisher=Bureau of Publications, Teachers College, Columbia University |location=New York |url=https://ia601600.us.archive.org/5/items/measurementofint00thoruoft/measurementofint00thoruoft.pdf}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Cobb, Margaret V.}} [[Kategorija:Rođeni 1884.]] [[Kategorija:Umrli 1963.]] [[Kategorija:Biografije, Easthampton (Massachusetts)]] [[Kategorija:Bivši studenti Koledža Radcliffe]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta Illinois u Urban-Champaignu]] [[Kategorija:Edukacijski psiholozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Članovi Američkog udruženja za unapređenje nauke (AAAS)]] 81cbckgtcdb1bci1lqsncs8u8hr05tg I'm from Barcelona 0 539004 3937991 3937617 2026-10-30T10:52:12Z Panasko 146730 3937991 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = I'm from Barcelona | pozadina = | slika = I'm from Barcelona SOS4.8 Murcia SRN.jpg | žanr = [[indie pop]] | karijera = 2005–danas | trenutni_članovi = {{Plainlist| * Emanuel Lundgren * Frida Öhnell * Cornelia Norgren * Philip Erixon * Micke Larsson * Johan Mårtensson * Anna Fröderberg * Johan Aineland * Martin Alfredsson * Erik Ottosson * Tina Gardestrand * David Ljung * Christofer Olofsson * Daniel Lindlöf * Mattias Johansson * Tobias Granstrand * Emma Öhnell * Mathias Alriksson * Jonas Tjäder * David Ottosson * Olof Gardestrand * Marcus Carlholt * Julie Witwicki Carlsson * Rikard Ljung * Henrik Olofsson * Jacob Sollenberg * Fredrik Karp * Johan Viking }} | bivši_članovi = | izdavač = [[EMI]], Dolores, Mute | porijeklo = [[Okrug Jönköping|Jönköping]], [[Švedska]] }} '''I'm from Barcelona''' je muzička grupa iz [[Švedska|Švedke]].<ref>Chinen, Nat (April&nbsp;19, 2011). "I'm from Barcelona, ''Forever Today''", in "[https://www.nytimes.com/2011/04/19/arts/music/new-cds-from-camron-vado-and-jim-jones.html Critics' Choice]". Print version, "Critics' Choice: New CDs". p. C3. ''[[The New York Times]]''. nytimes.com. Retrieved 5&nbsp;June 2018.</ref> Grupu je 2005. osnovao [[Emanuel Lundgren]], a ona broji 29 članova. Posebnost grupe jest upotreba instrumenata – poput bendža, tube ili mandoline – koji se rijetko susreću u popularnoj glazbi glavne struje. == Diskografija == === Albumi === {{div col}} * ''[[Let Me Introduce My Friends]]'' (2006) * ''[[Who Killed Harry Houdini?]]'' (2008) * ''[[27 Songs From Barcelona]]'' (2010) * ''[[Forever Today]]'' (2011) * ''[[Growing Up Is For Trees]]'' (2015) {{div col end}} === Singlovi i EP === {{div col}} * [[Sing!!]] (2005) * [[Don't Give Up On Your Dreams, Buddy!]] (2006) * [[We're from Barcelona]] (2006) * [[Collection of Stamps]] (2006) * [[Treehouse (singl)|Treehouse]] (2006) * [[Britney]] (2006) * [[Paper Planes]] (2008) * [[The Painter]] (2009) * [[Get in Line]] (2011) * [[Come On]] (2011) * [[Always Spring]] (2011) * [[Oversleeping]] (2011) * [[Headphones]] (2011) * [[Battleships]] (2012) * [[Violins]] (2015) {{div col end}} == Vanjski linkovi == {{commonscat}} * [https://www.imfrombarcelona.com/ Zvanični sajt] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 2005.]] [[Kategorija:Švedske muzičke grupe]] smx012c5wzt9omq60ygcj7va7atba9d 3937992 3937991 2026-10-30T10:53:14Z Panasko 146730 3937992 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = I'm from Barcelona | pozadina = | slika = I'm from Barcelona SOS4.8 Murcia SRN.jpg | žanr = [[indie pop]] | karijera = 2005–danas | trenutni_članovi = {{Plainlist| * Emanuel Lundgren * Frida Öhnell * Cornelia Norgren * Philip Erixon * Micke Larsson * Johan Mårtensson * Anna Fröderberg * Johan Aineland * Martin Alfredsson * Erik Ottosson * Tina Gardestrand * David Ljung * Christofer Olofsson * Daniel Lindlöf * Mattias Johansson * Tobias Granstrand * Emma Öhnell * Mathias Alriksson * Jonas Tjäder * David Ottosson * Olof Gardestrand * Marcus Carlholt * Julie Witwicki Carlsson * Rikard Ljung * Henrik Olofsson * Jacob Sollenberg * Fredrik Karp * Johan Viking }} | bivši_članovi = | izdavač = [[EMI]], Dolores, Mute | porijeklo = [[Okrug Jönköping|Jönköping]], [[Švedska]] }} '''I'm from Barcelona''' je muzička grupa iz [[Švedska|Švedske]].<ref>Chinen, Nat (April&nbsp;19, 2011). "I'm from Barcelona, ''Forever Today''", in "[https://www.nytimes.com/2011/04/19/arts/music/new-cds-from-camron-vado-and-jim-jones.html Critics' Choice]". Print version, "Critics' Choice: New CDs". p. C3. ''[[The New York Times]]''. nytimes.com. Retrieved 5&nbsp;June 2018.</ref> Grupu je 2005. osnovao [[Emanuel Lundgren]], a ona broji 29 članova. Posebnost grupe jest upotreba instrumenata – poput bendža, tube ili mandoline – koji se rijetko susreću u popularnoj glazbi glavne struje. == Diskografija == === Albumi === {{div col}} * ''[[Let Me Introduce My Friends]]'' (2006) * ''[[Who Killed Harry Houdini?]]'' (2008) * ''[[27 Songs From Barcelona]]'' (2010) * ''[[Forever Today]]'' (2011) * ''[[Growing Up Is For Trees]]'' (2015) {{div col end}} === Singlovi i EP === {{div col}} * [[Sing!!]] (2005) * [[Don't Give Up On Your Dreams, Buddy!]] (2006) * [[We're from Barcelona]] (2006) * [[Collection of Stamps]] (2006) * [[Treehouse (singl)|Treehouse]] (2006) * [[Britney]] (2006) * [[Paper Planes]] (2008) * [[The Painter]] (2009) * [[Get in Line]] (2011) * [[Come On]] (2011) * [[Always Spring]] (2011) * [[Oversleeping]] (2011) * [[Headphones]] (2011) * [[Battleships]] (2012) * [[Violins]] (2015) {{div col end}} == Vanjski linkovi == {{commonscat}} * [https://www.imfrombarcelona.com/ Zvanični sajt] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 2005.]] [[Kategorija:Švedske muzičke grupe]] fkwvj2xuswzd2gezdz5pixfpu47lyz6 Trostruka spirala 0 539010 3937869 3937631 2026-10-29T14:01:12Z Palapa 383 Zaštitio je stranicu "[[Trostruka spirala]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 3937631 wikitext text/x-wiki [[File:Collagen (triple helix protein).jpg|thumb| Molekularni model trostruke spirale kolagena: Trostruka spirala [[kolagen]]a je trostruka spirala formirana od tri zasebne proteinske spirale koje se uvijaju oko iste ose.]] U oblastima [[geometrija|geometrije]] i [[biohemija|biohemije]], '''trostruka spirala''' ('''trostruki heliks''') predstavlja skup od tri podudarne geometrijske [[spirala|spirale]] koje imaju istu [[osa (geometrija)|osu]], a međusobno se razlikuju po [[translacija (geometrija)|translaciji]] duž te ose. To znači da svaka od spirala zadržava jednako rastojanje od centralne ose. Kao i kod jednostruke spirale, trostruka spirala može se okarakterisati svojim korakom, [[prečnik]]om i orijentacijom (smjerom uvijanja). Primjeri trostrukih spirala uključuju [[trostruki lanac DNK|trostruku DNK]],<ref>{{cite book | vauthors = Bernués J, Azorín F | chapter = Triple-Stranded DNA | title = Nucleic Acids and Molecular Biology | volume = 9 | date = 1995 | pages = 1–21 | publisher = Springer | location = Berlin, Heidelberg | doi = 10.1007/978-3-642-79488-9_1 | isbn = 978-3-642-79490-2 }}</ref> trostruku [[RNK]],<ref>{{cite journal | vauthors = Buske FA, Mattick JS, Bailey TL | title = Potential in vivo roles of nucleic acid triple-helices | journal = RNA Biology | volume = 8 | issue = 3 | pages = 427–439 | date = May 2011 | pmid = 21525785 | pmc = 3218511 | doi = 10.4161/rna.8.3.14999 }}</ref> [[kolagenski heliks]],<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=4jH_SuLShWcC&pg=PA7|title=Collagen: Primer in Structure, Processing and Assembly| vauthors = Bächinger HP |date=2005-05-03|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-3-540-23272-8}}</ref> i proteine slične kolagenu. == Struktura == Trostruka spirala (heliks) naziva se tako jer se sastoji od tri zasebne spirale. Sve tri spirale dijele istu osu, ali ne zauzimaju isti prostor jer je svaka od njih ugaono pomaknuta oko te ose. Općenito, priroda trostruke spirale zavisi od vrste spirala koje je čine. Naprimjer: trostruka spirala sastavljena od tri lanca kolagena naziva se kolagenska trostruka spirala, dok se trostruka spirala sastavljena od tri lanca DNK naziva DNK trostruka spirala. Kao i kod drugih vrsta spirala, trostruke spirale imaju svoju orijentaciju (hiralnost): mogu biti desne ili lijeve. Desna spirala se oko svoje ose kreće u smjeru kazaljke na satu, od početka do kraja. Lijeva spirala je zrcalna slika desne spirale i kreće se oko ose u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, od početka do kraja.<ref name="Kuriyan_2012">{{Cite book |title=The molecules of life: physical and chemical principles| vauthors = Kuriyan J, Konforti B, Wemmer D |isbn=978-0-8153-4188-8|location=New York | publisher = Garland Science, Taylor & Francis Group |oclc=779577263|date=2012-07-25}}</ref> Početak i kraj helikoidne molekule određuju se na osnovu određenih oznaka unutar molekula koje se ne mijenjaju lahko. Naprimjer: početak helikoidnog proteina je njegov [[N-terminal]], a početak jednog lanca DNK je njegov [[5'-kraj]].<ref name="Kuriyan_2012"/> Trostruka spirala [[kolagen]] asastoji se od tri kolagenska [[peptid]]a, od kojih svaki formira vlastitu lijevoruku poliprolinsku spiralu.<ref name="Shoulders_2009">{{cite journal | vauthors = Shoulders MD, Raines RT | title = Collagen structure and stability | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 78 | pages = 929–958 | date = 2009 | pmid = 19344236 | pmc = 2846778 | doi = 10.1146/annurev.biochem.77.032207.120833 }}</ref> Kada se tri lanca povežu, trostruka spirala poprima desno orijentisanu konfiguraciju. Kolagenski peptid sastoji se od ponavljajućih sekvenci [[glicin|Gly]]-X-Y, pri čemu je drugi ostatak (X) obično [[prolin|Pro]], a treći (Y) hidroksiprolin.<ref name="Fidler_2018">{{cite journal | vauthors = Fidler AL, Boudko SP, Rokas A, Hudson BG | title = The triple helix of collagens - an ancient protein structure that enabled animal multicellularity and tissue evolution | journal = Journal of Cell Science | volume = 131 | issue = 7 | pages = jcs203950 | date = April 2018 | pmid = 29632050 | pmc = 5963836 | doi = 10.1242/jcs.203950 }}</ref><ref name="Shoulders_2009"/> Trostruka spirala DNK sastoji se od tri zasebna lanca DNK, pri čemu je svaki orijentisan tako da se šećerno-fosfatni skelet nalazi na vanjskoj strani spirale, a baze na njenoj unutrašnjoj strani. Baze predstavljaju dio molekule koji je najbliži osi trostruke spirale, dok je skelet dio molekule koji je od te osi najudaljeniji. Treći lanac zauzima veliki žlijeb relativno uobičajene dvolančane DNK.<ref name="Jain_2008">{{cite journal | vauthors = Jain A, Wang G, Vasquez KM | title = DNA triple helices: biological consequences and therapeutic potential | journal = Biochimie | volume = 90 | issue = 8 | pages = 1117–1130 | date = August 2008 | pmid = 18331847 | pmc = 2586808 | doi = 10.1016/j.biochi.2008.02.011 }}</ref> Baze u tripleks DNK raspoređene su tako da se uparuju prema šemi uparivanja baza po [[Hoogsteenov bazni par|Hoogsteenu]].<ref>{{cite journal | vauthors = Duca M, Vekhoff P, Oussedik K, Halby L, Arimondo PB | title = The triple helix: 50 years later, the outcome | journal = Nucleic Acids Research | volume = 36 | issue = 16 | pages = 5123–5138 | date = September 2008 | pmid = 18676453 | pmc = 2532714 | doi = 10.1093/nar/gkn493 }}</ref> Slično tome, trostruke spirale RNK nastaju kada jednolančana RNK formira vodikove veze sa RNK dupleksom; dupleks se sastoji od Watson-Crickovog uparivanja baza, dok se treći lanac vezuje putem Hoogsteenovog uparivanja baza.<ref name="Conrad_2014">{{cite journal | vauthors = Conrad NK | title = The emerging role of triple helices in RNA biology | journal = Wiley Interdisciplinary Reviews. RNA | volume = 5 | issue = 1 | pages = 15–29 | date = 2014 | pmid = 24115594 | pmc = 4721660 | doi = 10.1002/wrna.1194 }}</ref> == Faktori stabilizacije == Kolagenska trostruka spirala posjeduje nekoliko karakteristika koje povećavaju njenu stabilnost. Kada se prolin ugradi na Y-poziciju u sekvenci Gly-X-Y, on podliježe [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacijskoj modifikaciji]] pri čemu nastaje [[hidroksiprolin]].<ref>{{cite journal | vauthors = Brodsky B, Persikov AV | title = Molecular structure of the collagen triple helix | journal = Advances in Protein Chemistry | volume = 70 | pages = 301–339 | date = 2005-01-01 | pmid = 15837519 | doi = 10.1016/S0065-3233(05)70009-7 | isbn = 978-0-12-034270-9 | s2cid = 20879450 }}</ref> Hidroksiprolin može stupati u povoljne interakcije s vodom, što stabilizuje trostruku heliksnu strukturu, budući da su ostaci na poziciji Y dostupni rastvaraču unutar te strukture. Pojedinačne helikse također drži na okupu opsežna mreža amid-[[amid]] vodikovih veza formiranih između lanaca; svaka od ovih veza doprinosi sa približno -2 kcal/mol ukupnoj slobodnoj energiji trostruke helikse.<ref name="Shoulders_2009" /> Formiranje superheliksa ne samo da štiti ključne ostatke [[glicin]]a u unutrašnjosti helikse, već također štiti cjelokupan protein od proteolize.<ref name="Fidler_2018" /> Trostruko heliksi DNK i RNK stabilizirani su mnogim istim silama koje stabiliziraju dvolančane DNK helikse. Budući da su nukleotidne baze orijentirane prema unutrašnjosti helikse, bliže njenoj osi, one stupaju u vodukove veze s drugim bazama. Povezane baze u središtu istiskuju vodu, zbog čega je [[hidrofobni efekat]] posebno važan za stabilizaciju trostrukih DNK heliksa.<ref name="Kuriyan_2012" /> == Biološka uloga == === Proteini === Članovi natporodice kolagena predstavljaju glavne komponente [[vanćelijski matriks|vanćelijskog matriksa]]. Trostruka heliksna struktura osigurava čvrstoću i stabilnost kolagenih vlakana, pružajući veliku otpornost na zatezna naprezanja. Krutost kolagenih vlakana važan je faktor koji omogućava podnošenje većine mehaničkih naprezanja, čineći kolagen idealnim proteinom za makromolekularni transport i pružanje sveukupne strukturne potpore u cijelom tijelu.<ref name="Fidler_2018" /> === DNK === Postoje određene [[oligonukleotid]]ne sekvence, poznate kao oligonukleotidi koji formiraju triplekse (TFO), koje se mogu vezati za dužu molekulu dvolančane DNK i formirati tripleks; TFO-i mogu inaktivirati gen ili podstaknuti nastanak [[mutacija]].<ref name="Jain_2008"/> Budući da se TFO-i mogu vezati samo za određena mjesta unutar veće molekule, istraživači prvo moraju utvrditi može li se TFO vezati za ciljani gen. Za poboljšanje ovog procesa ponekad se koristi tzv. [[uvrnuta interkalirajuća nukleinska kiselina]] (engl. ''twisted intercalating nucleic acid''). Mapiranje TFO-TTS parova na nivou cijelog [[genom]]a, putem sekvenciranja, predstavlja koristan način za proučavanje DNK koja formira triplekse u cijelom genomu, uz upotrebu biblioteke oligonukleotida. === RNK === Posljednjih godina biološka funkcija RNK tripleksa postaje predmetom intenzivnijeg proučavanja. Neke od njenih uloga uključuju povećanje stabilnosti, translaciju, uticaj na vezivanje liganada, kao i katalizu. Jedan primjer uticaja trostruke spirale na vezivanje liganda jeste kod SAM-II riboprekidača (riboswitcha), gdje trostruka spirala formira mjesto vezivanja koje specifično prihvata ''[[S-adenozilmetionin]]'' (SAM).<ref name="Conrad_2014"/> Ribonukleoproteinski kompleks [[telomeraza]], odgovoran za replikaciju krajeva DNK ([[telomera]]), također sadrži tripleks RNK za koju se smatra da je neophodna za pravilno funkcionisanje telomeraze.<ref name="Conrad_2014" /><ref>{{cite journal | vauthors = Theimer CA, Blois CA, Feigon J | title = Structure of the human telomerase RNA pseudoknot reveals conserved tertiary interactions essential for function | journal = Molecular Cell | volume = 17 | issue = 5 | pages = 671–682 | date = March 2005 | pmid = 15749017 | doi = 10.1016/j.molcel.2005.01.017 | doi-access = free }}</ref> Trostruka spirala na [[3'-kraj]]u dugih nekodirajućih RNK, PAN i [[MALAT1]], služi za stabilizaciju RNK, štiteći [[poli(A)-rep]] od deadenilacije, što posljedično utiče na njihove funkcije u virusnoj patogenezi i brojnim vrstama raka kod ljudi.<ref name="Conrad_2014" /><ref>{{cite journal | vauthors = Brown JA, Bulkley D, Wang J, Valenstein ML, Yario TA, Steitz TA, Steitz JA | title = Structural insights into the stabilization of MALAT1 noncoding RNA by a bipartite triple helix | journal = Nature Structural & Molecular Biology | volume = 21 | issue = 7 | pages = 633–640 | date = July 2014 | pmid = 24952594 | pmc = 4096706 | doi = 10.1038/nsmb.2844 }}</ref> Pored toga, trostruke spirale RNK mogu stabilizovati iRNK, formiranjem džepa za vezivanje poli(A) repa na 3'-kraju.<ref>{{cite journal | vauthors = Torabi SF, Vaidya AT, Tycowski KT, DeGregorio SJ, Wang J, Shu MD, Steitz TA, Steitz JA | display-authors = 6 | title = RNA stabilization by a poly(A) tail 3'-end binding pocket and other modes of poly(A)-RNA interaction | journal = Science | volume = 371 | issue = 6529 | date = February 2021 | pmid = 33414189 | pmc = 9491362 | doi = 10.1126/science.abe6523 | s2cid = 231195473 }}</ref> == Računarski alati == === TDF (Triplex Domain Finder) === TDF je paket zasnovan na programskom jeziku [[Python (programski jezik)|Python]] <ref>{{cite journal | vauthors = Kuo CC, Hänzelmann S, Sentürk Cetin N, Frank S, Zajzon B, Derks JP, Akhade VS, Ahuja G, Kanduri C, Grummt I, Kurian L, Costa IG | display-authors = 6 | title = Detection of RNA-DNA binding sites in long noncoding RNAs | journal = Nucleic Acids Research | volume = 47 | issue = 6 | pages = e32 | date = April 2019 | pmid = 30698727 | doi = 10.1093/nar/gkz037 | pmc = 6451187 }}</ref> za predviđanje potencijala za formiranje RNK-DNK tripleksa. [[Softver]] započinje popisivanjem podniski između TFO-a i TTS-a, te koristi statističke testove kako bi utvrdio značajnost rezultata u odnosu na pozadinske vrijednosti. === Triplexfpp === Triplexfpp<ref>{{cite journal | vauthors = Zhang Y, Long Y, Kwoh CK | title = Deep learning based DNA:RNA triplex forming potential prediction | journal = BMC Bioinformatics | volume = 21 | issue = 1 | page = 522 | date = November 2020 | pmid = 33183242 | pmc = 7663897 | doi = 10.1186/s12859-020-03864-0 | doi-access = free }}</ref> ...zasniva se na metodama dubokog učenja. Ovaj procesni tok, zasnovan na programskom jeziku Python, može pomoći u predviđanju lncRNA molekula koje najvjerovatnije formiraju triplekse. Međutim, s obzirom na to da je broj lncRNA molekula dostupnih za obuku ograničen, predstoji još mnogo posla prije nego što se metode mašinskog i dubokog učenja budu mogle primijeniti. == Reference == {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Spirale}} [[Kategorija:Krive]] [[Kategorija:Geometrijski oblici]] [[Kategorija:Heliksi]] [[Kategorija: Proteinski strukturni motivi]] r7qiykf71vrz9n7lrsat7mu598rxj0p Kategorija:Albumi u izdanju Columbia Recordsa 14 539024 3937765 2026-10-29T12:02:00Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:Columbia Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Columbia Records]] 3937765 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Columbia Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Columbia Records]] 9xis30ofg81dqv3aqwmnxcozbucx9h3 Kategorija:Albumi u izdanju Capitol Recordsa 14 539025 3937769 2026-10-29T12:04:34Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:Capitol Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Capitol Records]] 3937769 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Capitol Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Capitol Records]] hnwjpuyijc2sy8hsllmw2p3m2vuy1kk Kategorija:Albumi u izdanju Polar Musica 14 539026 3937775 2026-10-29T12:07:57Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:Polar Music|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Polar Music]] 3937775 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Polar Music|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Polar Music]] 9sy5vzi1ub5fgryyhuozesm86alq50p Kategorija:Albumi u izdanju Republic Recordsa 14 539027 3937776 2026-10-29T12:09:09Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:Republic Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Republic Records]] 3937776 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Republic Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Republic Records]] c9gloxh2tqe5tn391xkp3epc7rlvfv0 3937777 3937776 2026-10-29T12:11:14Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Albumi u izdanju Republic Records]] na [[Kategorija:Albumi u izdanju Republic Recordsa]] bez ostavljanja preusmjerenja: Slovna ili gramatička greška 3937776 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Republic Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Republic Records]] c9gloxh2tqe5tn391xkp3epc7rlvfv0 Kategorija:Albumi u izdanju Virgin Recordsa 14 539028 3937781 2026-10-29T12:14:05Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:Virgin Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Virgin Records]] 3937781 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Virgin Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Virgin Records]] toi59no6fnep054x52ciqm0f2x00bif Kategorija:Albumi u izdanju Parlophonea 14 539029 3937782 2026-10-29T12:15:49Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:Parlophone|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Parlophone]] 3937782 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Parlophone|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Parlophone]] 48fsw9712xmk0f8tcbndyc5j15klu5a Kategorija:Albumi u izdanju PGPRTB-a 14 539030 3937808 2026-10-29T12:19:51Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:PGPRTB|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|PGPRTB]] 3937808 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:PGPRTB|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|PGPRTB]] flp17yd2i3710hvodywut4ifpi1wqrn Kategorija:Albumi u izdanju Intakt Recordsa 14 539031 3937823 2026-10-29T12:25:56Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:Intakt Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Intakt Records]] 3937823 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Intakt Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Intakt Records]] bi7lfwe2dyni89j4gtgrfkr10w4kg9u Kategorija:Albumi u izdanju Interscope Recordsa 14 539032 3937824 2026-10-29T12:28:16Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:Interscope Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Interscope Records]] 3937824 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Interscope Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Interscope Records]] m3zqw410hm9hqcxhyycqoekl16mi21b Kategorija:Albumi u izdanju Jive Recordsa 14 539033 3937831 2026-10-29T12:30:18Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:Jive Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Jive Records]] 3937831 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Jive Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Jive Records]] 9elpk5x0chrd1h5k39yejlhbfs5yhba Kategorija:Albumi u izdanju Nimfa Sounda 14 539034 3937832 2026-10-29T12:31:59Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:Nimfa Sound|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Nimfa Sound]] 3937832 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Nimfa Sound|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Nimfa Sound]] panzt7o4uo4b9ckodobi7bhprjoifan Kategorija:Albumi u izdanju Sarajevo Diska 14 539035 3937837 2026-10-29T12:33:24Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:Sarajevo Disk|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Sarajevo Disk]] 3937837 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sarajevo Disk|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Sarajevo Disk]] pkzr67l68jf3ywzhveq8fbkntmc80i1 Kategorija:Albumi u izdanju Roadrunner Recordsa 14 539036 3937838 2026-10-29T12:34:26Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:Roadrunner Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Roadrunner Records]] 3937838 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Roadrunner Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Roadrunner Records]] 6lbw1r0d21wy7nrnpnu5tse4sw2leat Elliot Aronson 0 539037 3937858 2026-10-29T13:24:04Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3937858 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Elliot Aronson | slika = Elliot Aronson 1972.jpg | slika_širina = Aronson 1972. | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1932|1|9}} | mjesto_rođenja = [[Revere]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Socijalna psihologija]] | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet Harvard]] * [[Univerzitet u Minnesoti]] * [[Univerzitet Teksasa u Austinu]] * [[Univerzitet Kalifornije u Santa Cruzu]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Brandeis]] (BA) * [[Univerzitet Wesleyan]] (MA) * [[Univerzitet Stanford]] (PhD) }} | doktorski_mentor = [[Leon Festinger]] | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = {{Plainlist| * [[Leon Festinger]] }} | poznat_po = {{Plainlist| * [[Teorija kognitivne disonance]] * [[Slagalica (metoda učenja)]] * Efekt greške (''pratfall effect'') * Istraživanja interpersonalne privlačnosti * Knjiga ''The Social Animal'' (1972) }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * Nagrada Američkog udruženja za unapređenje nauke za istraživanje (1970) * Nagrada za nacionalne medije Američkog psihološkog udruženja (1973) * Nagrada za istaknutu nastavu Američkog psihološkog udruženja (1980) * Profesor godine (1981) * [[Gordon Allport|Gordon Allportova nagrada]] (1982) * Nagrada za istaknuti naučni doprinos Američkog psihološkog udruženja (1999) * [[William James|Nagrada William James]] (2007) }} | religija = | fusnote = }} '''Elliot Aronson''' (rođen 9. januara 1932) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[socijalna psihologija|socijalni]] [[psiholog]] poznat po istraživanjima [[kognitivna disonanca|kognitivne disonance]], [[Međuljudska privlačnost|međuljudske privlačnosti]] i [[Socijalni utjecaj|socijalnog utjecaja]] te po razvoju nastavne metode poznate kao ''Slagalica''. Njegov naučni rad obuhvata eksperimentalno proučavanje ljudskih [[Stavovi|stavova]] i [[Ponašanje|ponašanja]], kao i primjenu saznanja [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]] u [[Obrazovanje|obrazovanju]] i smanjenju međugrupnih [[predrasuda]].<ref name="UCSC">{{cite web |title=Elliot Aronson |url=https://directory.ucsc.edu/cd_detail?guid=G000106737 |website=University of California, Santa Cruz |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APS">{{cite web |title=2006–2007 William James Fellow Award: Elliot Aronson |url=https://www.psychologicalscience.org/members/awards-and-honors/fellow-award/recipent-past-award-winners/elliot_aronson |website=Association for Psychological Science |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1999. dobio je nagradu [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] za istaknuti naučni doprinos i postao jedini psiholog koji je do tada dobio najviša akademska priznanja tog udruženja u kategorijama naučnog istraživanja, nastave i pisanja. Godine 2007. [[Udruženje za psihološku nauku]] dodijelilo mu je nagradu "William James" za životni doprinos naučnoj psihologiji.<ref name="UCSC" /><ref name="APS" /> == Život i obrazovanje == Aronson je odrastao u siromašnoj porodici u [[Revere]]u, u saveznoj državi [[Massachusetts]], tokom [[Velika depresija|Velike depresije]]. Prema njegovim autobiografskim zapisima, porodica je živjela u teškim materijalnim uslovima, a kao dječak susretao se i s [[Antisemitizam|antisemitizmom]]. Iako u srednjoj školi nije postizao naročito dobre rezultate, visoki rezultati na standardiziranom prijemnom testu omogućili su mu stipendiju za studij na [[Univerzitet Brandeis|Univerzitetu Brandeis]].<ref name="autobiografija">{{cite book |last=Aronson |first=Elliot |title=Not by Chance Alone: My Life As a Social Psychologist |publisher=ReadHowYouWant.com |year=2011 |isbn=978-1-4587-3231-6 |url=https://books.google.com/books?id=g3ymD9uLxwcC |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref> U početku je studirao [[ekonomija|ekonomiju]], ali se zainteresirao za [[Psihologija|psihologiju]] nakon što je prisustvovao predavanju [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]]. Maslow je utjecao na njegov akademski razvoj i potaknuo ga da nastavi postdiplomsko obrazovanje. Aronson je diplomirao na [[Univerzitet Brandeis|Univerzitetu Brandeis]] 1954, a zatim je na [[Univerzitet Wesleyan|Univerzitetu Wesleyan]] stekao magistarsku diplomu 1956. Doktorat iz psihologije završio je na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] 1959, gdje mu je mentor bio [[Leon Festinger]], jedan od najutjecajnijih istraživača [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]] 20. stoljeća.<ref name="autobiografija" /><ref name="UCSC" /> == Akademska karijera == Aronson je tokom akademske karijere predavao na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], [[Univerzitet u Minnesoti|Univerzitetu u Minnesoti]], [[Univerzitet Teksasa u Austinu|Univerzitetu Teksasa u Austinu]] i [[Univerzitet Kalifornije u Santa Cruzu|Univerzitetu Kalifornije u Santa Cruzu]]. Na Univerzitet Kalifornije u Santa Cruzu došao je 1974. Njegov istraživački rad bio je usmjeren na [[socijalni utjecaj]], [[Stavovi|promjenu stavova]], [[Konformizam|konformizam]], [[Predrasuda|predrasude]], [[Međuljudska privlačnost|međuljudsku privlačnost]] i eksperimentalnu metodologiju. Posebno je nastojao povezati osnovna istraživanja u psihologiji s praktičnim problemima, uključujući međugrupne sukobe, nasilje među učenicima i poticanje ponašanja korisnog za društvo.<ref name="UCSC" /><ref name="APS" /> Formalno se penzionisao 1994, ali je nastavio pisati i povremeno predavati. Nakon odlaska s redovne nastavničke dužnosti radio je i kao gostujući profesor na [[Univerzitet Stanford|Stanfordu]]. Njegove knjige i istraživanja nastavili su se koristiti u nastavi [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]] i [[Obrazovanje|obrazovanja]].<ref name="UCSC" /><ref name="CASBS">{{cite web |title=Elliot Aronson |url=https://casbs.stanford.edu/people/elliot-aronson |website=Center for Advanced Study in the Behavioral Sciences, Stanford University |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commons category-inline|Elliot Aronson}} * [https://web.archive.org/web/20040402032447/http://www.jigsaw.org/about.htm Web sajt Elliota Aronsona] * [http://aronson.socialpsychology.org/ Profil Aronsona na Mreži za socijalnu psihologiju] * [http://www.jigsaw.org/ Učionica slagalica (The Jigsaw Classroom)]: stranica koju je kreirao Elliot Aronson, a hostuje je Mreža za socijalnu psihologiju * [http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0108/14/nr.00.html Aronson u intervjuu za CNN-ovu emisiju ''Newsroom''] o metodi "Slagalica", 2001. (transkript) * [https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=12125926 Zašto je teško prihvatiti da nisu u pravu]: Intervju s Aronsonom na Nacionalnom javnom radiju (NPR), 2007. (audio i transkript) * [http://vimeo.com/5016064 Naučnik i humanista]: Elliot Aronson u razgovoru s Carol Tavris i Joshuom Aronsonom, 2008. (video) {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Aronson, Elliot}} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Revere]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Američki edukacijski psiholozi]] [[Kategorija:Američki socijalni psiholozi]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade APA za istaknuti naučni doprinos u ranoj karijeri u psihologiji]] [[Kategorija:Članovi Američke akademije umjetnosti i nauka]] ckzd7wqj6j90evp2jb1xr9xmidxbkre 3937885 3937858 2026-10-29T15:18:33Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3937885 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Elliot Aronson | slika = Elliot Aronson 1972.jpg | slika_širina = Aronson 1972. | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1932|1|9}} | mjesto_rođenja = [[Revere]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Socijalna psihologija]] | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet Harvard]] * [[Univerzitet u Minnesoti]] * [[Univerzitet Teksasa u Austinu]] * [[Univerzitet Kalifornije u Santa Cruzu]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Brandeis]] (BA) * [[Univerzitet Wesleyan]] (MA) * [[Univerzitet Stanford]] (PhD) }} | doktorski_mentor = [[Leon Festinger]] | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = {{Plainlist| * [[Leon Festinger]] }} | poznat_po = {{Plainlist| * [[Teorija kognitivne disonance]] * [[Slagalica (metoda učenja)]] * Efekt greške (''pratfall effect'') * Istraživanja interpersonalne privlačnosti * Knjiga ''The Social Animal'' (1972) }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * Nagrada Američkog udruženja za unapređenje nauke za istraživanje (1970) * Nagrada za nacionalne medije Američkog psihološkog udruženja (1973) * Nagrada za istaknutu nastavu Američkog psihološkog udruženja (1980) * Profesor godine (1981) * [[Gordon Allport|Gordon Allportova nagrada]] (1982) * Nagrada za istaknuti naučni doprinos Američkog psihološkog udruženja (1999) * [[William James|Nagrada William James]] (2007) }} | religija = | fusnote = }} '''Elliot Aronson''' (rođen 9. januara 1932) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[socijalna psihologija|socijalni]] [[psiholog]] poznat po istraživanjima [[kognitivna disonanca|kognitivne disonance]], [[Međuljudska privlačnost|međuljudske privlačnosti]] i [[Socijalni utjecaj|socijalnog utjecaja]] te po razvoju nastavne metode poznate kao ''Slagalica''. Njegov naučni rad obuhvata eksperimentalno proučavanje ljudskih [[Stavovi|stavova]] i [[Ponašanje|ponašanja]], kao i primjenu saznanja [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]] u [[Obrazovanje|obrazovanju]] i smanjenju međugrupnih [[predrasuda]].<ref name="UCSC">{{cite web |title=Elliot Aronson |url=https://directory.ucsc.edu/cd_detail?guid=G000106737 |website=University of California, Santa Cruz |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APS">{{cite web |title=2006–2007 William James Fellow Award: Elliot Aronson |url=https://www.psychologicalscience.org/members/awards-and-honors/fellow-award/recipent-past-award-winners/elliot_aronson |website=Association for Psychological Science |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1999. dobio je nagradu [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] za istaknuti naučni doprinos i postao jedini psiholog koji je do tada dobio najviša akademska priznanja tog udruženja u kategorijama naučnog istraživanja, nastave i pisanja. Godine 2007. [[Udruženje za psihološku nauku]] dodijelilo mu je nagradu "William James" za životni doprinos naučnoj psihologiji.<ref name="UCSC" /><ref name="APS" /> == Život i obrazovanje == Aronson je odrastao u siromašnoj porodici u [[Revere]]u, u saveznoj državi [[Massachusetts]], tokom [[Velika depresija|Velike depresije]]. Prema njegovim autobiografskim zapisima, porodica je živjela u teškim materijalnim uslovima, a kao dječak susretao se i s [[Antisemitizam|antisemitizmom]]. Iako u srednjoj školi nije postizao naročito dobre rezultate, visoki rezultati na standardiziranom prijemnom testu omogućili su mu stipendiju za studij na [[Univerzitet Brandeis|Univerzitetu Brandeis]].<ref name="autobiografija">{{cite book |last=Aronson |first=Elliot |title=Not by Chance Alone: My Life As a Social Psychologist |publisher=ReadHowYouWant.com |year=2011 |isbn=978-1-4587-3231-6 |url=https://books.google.com/books?id=g3ymD9uLxwcC |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref> U početku je studirao [[ekonomija|ekonomiju]], ali se zainteresirao za [[Psihologija|psihologiju]] nakon što je prisustvovao predavanju [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]]. Maslow je utjecao na njegov akademski razvoj i potaknuo ga da nastavi postdiplomsko obrazovanje. Aronson je diplomirao na [[Univerzitet Brandeis|Univerzitetu Brandeis]] 1954, a zatim je na [[Univerzitet Wesleyan|Univerzitetu Wesleyan]] stekao magistarsku diplomu 1956. Doktorat iz psihologije završio je na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] 1959, gdje mu je mentor bio [[Leon Festinger]], jedan od najutjecajnijih istraživača [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]] 20. stoljeća.<ref name="autobiografija" /><ref name="UCSC" /> == Akademska karijera == Aronson je tokom akademske karijere predavao na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], [[Univerzitet u Minnesoti|Univerzitetu u Minnesoti]], [[Univerzitet Teksasa u Austinu|Univerzitetu Teksasa u Austinu]] i [[Univerzitet Kalifornije u Santa Cruzu|Univerzitetu Kalifornije u Santa Cruzu]]. Na Univerzitet Kalifornije u Santa Cruzu došao je 1974. Njegov istraživački rad bio je usmjeren na [[socijalni utjecaj]], [[Stavovi|promjenu stavova]], [[Konformizam|konformizam]], [[Predrasuda|predrasude]], [[Međuljudska privlačnost|međuljudsku privlačnost]] i eksperimentalnu metodologiju. Posebno je nastojao povezati osnovna istraživanja u psihologiji s praktičnim problemima, uključujući međugrupne sukobe, nasilje među učenicima i poticanje ponašanja korisnog za društvo.<ref name="UCSC" /><ref name="APS" /> Formalno se penzionisao 1994, ali je nastavio pisati i povremeno predavati. Nakon odlaska s redovne nastavničke dužnosti radio je i kao gostujući profesor na [[Univerzitet Stanford|Stanfordu]]. Njegove knjige i istraživanja nastavili su se koristiti u nastavi [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]] i [[Obrazovanje|obrazovanja]].<ref name="UCSC" /><ref name="CASBS">{{cite web |title=Elliot Aronson |url=https://casbs.stanford.edu/people/elliot-aronson |website=Center for Advanced Study in the Behavioral Sciences, Stanford University |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Naučni rad == === Kognitivna disonanca === Aronson je dao značajan doprinos razvoju i tumačenju teorije [[kognitivna disonanca|kognitivne disonance]], koju je 1957. postavio [[Leon Festinger]]. Teorija se bavi psihološkom nelagodom koja može nastati kada su uvjerenja, stavovi ili postupci pojedinca međusobno nedosljedni. Ta nelagoda može potaknuti osobu da promijeni ponašanje, preispita stavove ili na drugi način pokuša uskladiti elemente koji su u sukobu.<ref name="Festinger">{{cite book |last=Festinger |first=Leon |title=A Theory of Cognitive Dissonance |publisher=Stanford University Press |year=1957 |isbn=978-0-8047-0911-8 |url=https://books.google.com/books?id=voeQ-8CASacC |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Aronson1969">{{cite journal |last=Aronson |first=Elliot |year=1969 |title=The Theory of Cognitive Dissonance: A Current Perspective |journal=Advances in Experimental Social Psychology |volume=4 |pages=1–34 |publisher=Academic Press |doi=10.1016/S0065-2601(08)60075-1 |url-access=subscription |url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/bookseries/abs/pii/S0065260108600751 |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref> Aronson je posebno naglašavao vezu između kognitivne disonance i [[Slika o sebi|slike koju osoba ima o sebi]]. Prema njegovom pristupu, nesklad između ponašanja i vlastite predstave o sebi može izazvati potrebu za opravdavanjem postupaka ili promjenom uvjerenja. Ovaj pristup doprinio je razumijevanju načina na koji ljudi opravdavaju odluke i održavaju pozitivnu sliku o sebi čak i kada se suoče s dokazima da su pogriješili.<ref name="Aronson1969" /><ref name="Mistakes">{{cite book |last1=Tavris |first1=Carol |last2=Aronson |first2=Elliot |title=Mistakes Were Made (but Not by Me): Why We Justify Foolish Beliefs, Bad Decisions, and Hurtful Acts |edition=3rd |publisher=HarperCollins |year=2020 |isbn=978-0-547-41603-8 |url=https://books.google.com/books?id=vZkGNIpAsTEC |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od poznatih eksperimenata u ovoj oblasti Aronson je proveo s Judsonom Millsom. U istraživanju objavljenom 1959. ispitivali su kako težina inicijacije za prijem u grupu utječe na procjenu te grupe. Učesnice koje su prošle kroz neugodniju inicijaciju, grupu su u eksperimentalnim uslovima procjenjivale pozitivnije od učesnica koje su prošle kroz blažu inicijaciju. Nalaz je razmatran u okviru teorije kognitivne disonance: veće ulaganje ili neugodno iskustvo radi postizanja cilja može potaknuti pozitivnije vrednovanje onoga što je tim ulaganjem postignuto.<ref name="AronsonMills">{{cite journal |last1=Aronson |first1=Elliot |last2=Mills |first2=Judson |year=1959 |title=The effect of severity of initiation on liking for a group |journal=The Journal of Abnormal and Social Psychology |volume=59 |issue=2 |pages=177–181 |doi=10.1037/h0047195 |url=https://web.mit.edu/curhan/www/docs/Articles/15341_Readings/Motivation/Aronson_Mills_1959_The_effect_of_severity_of_initiation.pdf |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref> Aronson je razliku između racionalnog ponašanja i naknadnog opravdavanja postupaka razrađivao i u svojim knjigama namijenjenim široj publici. U knjizi ''Greške su napravljene (ali ne s moje strane)'', koju je napisao s Carol Tavris, razmatra kako samoopravdavanje može utjecati na lične odluke, međuljudske odnose i procjenu vlastitih grešaka.<ref name="Mistakes" /> === Slagalica (metoda učenja) === [[Datoteka:Elliot Aronson 2001.jpg|mini|desno|300px|Elliot Aronson 2001.]] [[Slagalica (metoda učenja)|Slagalica]] je nastavna metoda kooperativnog učenja koju su Aronson i njegovi saradnici razvili 1971. u [[Austin]]u u Teksasu. Metoda je nastala nakon desegregacije škola i pojave napetosti među učenicima različitog [[rasa|rasnog]] i [[Etnička grupa|etničkog]] porijekla. Aronson je, posmatrajući nastavu, zaključio da takmičarsko okruženje može dodatno pojačavati neprijateljstvo između grupa. Zajedno sa saradnicima razvio je način organizacije nastave u kojem su učenici međusobno zavisni u ostvarivanju zajedničkog cilja.<ref name="APS" /><ref name="JigsawHistory">{{cite web |title=History of Jigsaw |url=https://jigsaw.org/history/ |website=Jigsaw |access-date=29. 10. 2026 |language=en}}</ref> U ovoj metodi učenici se raspoređuju u manje, raznovrsne grupe, a nastavni sadržaj dijeli se na nekoliko dijelova. Svaki član grupe proučava jedan dio gradiva, zatim se sastaje s učenicima iz drugih grupa koji obrađuju isti sadržaj. Nakon razmjene znanja u tim takozvanim ekspertskim grupama, učenici se vraćaju u svoje matične grupe i prenose ostalim članovima ono što su naučili. Na taj način svaki učenik doprinosi razumijevanju cjelokupnog gradiva, a saradnja postaje važan uslov uspješnog rada grupe.<ref name="JigsawBook">{{cite book |last1=Aronson |first1=Elliot |last2=Patnoe |first2=Shelly |title=Cooperation in the Classroom: The Jigsaw Method |publisher=Montag & Martin |year=2011 |isbn=978-1-905177-79-0 |url=https://books.google.ba/books?id=3YTdEQAAQBAJ |access-date=29. 10. 2026 |language=en}}</ref> Aronson i Diane Bridgeman objavili su 1979. istraživanje o primjeni metode slagalice u učionicama s rasno i etnički mješovitim sastavom učenika. Rezultati su pokazali da međusobna saradnja i oslanjanje učenika jednih na druge pozitivno utječu na njihovo [[Samopoštovanje|samopoštovanje]], odnos u razredu, međusobno prihvatanje i razvijanje [[Empatija|empatije]]. Pored toga, učenici iz manjinskih grupa ostvarili su bolji školski uspjeh, dok postignuća učenika iz većinske grupe nisu opala.<ref name="JigsawResearch">{{cite journal |last1=Aronson |first1=Elliot |last2=Bridgeman |first2=Diane |year=1979 |title=Jigsaw groups and the desegregated classroom: In pursuit of common goals |journal=Personality and Social Psychology Bulletin |volume=5 |issue=4 |pages=438–446 |doi=10.1177/014616727900500405 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/014616727900500405 |url-access=subscription |access-date=29. 10. 2026 |language=en}}</ref> Metoda je kasnije primjenjivana u različitim školskim okruženjima i obrazovnim nivoima. Aronson je njenu primjenu povezivao s nastojanjima da se smanje predrasude, poboljša saradnja među učenicima i stvori okruženje u kojem svaki učenik ima odgovornost i doprinosi zajedničkom radu. U knjizi ''Nema nikoga koga bi mrzili: Podučavanje saosjećanju nakon Columbinea'' (2000) razmatrao je i odnos između školskog okruženja, socijalnih podjela i nasilja među učenicima.<ref name="JigsawHistory" /><ref name="Nobody">{{cite book |last=Aronson |first=Elliot |title=Nobody Left to Hate: Teaching Compassion After Columbine |publisher=W. H. Freeman and Co. |year=2001 |isbn=978-0-8050-7099-6 |url=https://archive.org/details/nobodylefttohate0000aron_e6g3 |access-date=29. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commons category-inline|Elliot Aronson}} * [https://web.archive.org/web/20040402032447/http://www.jigsaw.org/about.htm Web sajt Elliota Aronsona] {{en simbol}} * [http://aronson.socialpsychology.org/ Profil Aronsona na Mreži za socijalnu psihologiju] {{en simbol}} * [http://www.jigsaw.org/ Učionica slagalica (The Jigsaw Classroom)]: stranica koju je kreirao Elliot Aronson, a hostuje je Mreža za socijalnu psihologiju {{en simbol}} * [http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0108/14/nr.00.html Aronson u intervjuu za CNN-ovu emisiju ''Newsroom''] o metodi "Slagalica", 2001. (transkript) {{en simbol}} * [https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=12125926 Zašto je teško prihvatiti da nisu u pravu]: Intervju s Aronsonom na Nacionalnom javnom radiju (NPR), 2007. (audio i transkript) {{en simbol}} * [http://vimeo.com/5016064 Naučnik i humanista]: Elliot Aronson u razgovoru s Carol Tavris i Joshuom Aronsonom, 2008. (video) {{en simbol}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Aronson, Elliot}} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Revere]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Američki edukacijski psiholozi]] [[Kategorija:Američki socijalni psiholozi]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade APA za istaknuti naučni doprinos u ranoj karijeri u psihologiji]] [[Kategorija:Članovi Američke akademije umjetnosti i nauka]] 24xpempr9ipcgmroyqw9xm2dme1gfco 3937920 3937885 2026-10-29T20:44:08Z Bosancica by MK 173186 Završen članak 3937920 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Elliot Aronson | slika = Elliot Aronson 1972.jpg | slika_širina = Aronson 1972. | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1932|1|9}} | mjesto_rođenja = [[Revere]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Socijalna psihologija]] | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet Harvard]] * [[Univerzitet u Minnesoti]] * [[Univerzitet Teksasa u Austinu]] * [[Univerzitet Kalifornije u Santa Cruzu]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Brandeis]] (BA) * [[Univerzitet Wesleyan]] (MA) * [[Univerzitet Stanford]] (PhD) }} | doktorski_mentor = [[Leon Festinger]] | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = {{Plainlist| * [[Abraham Maslow]] * [[Leon Festinger]] }} | poznat_po = {{Plainlist| * [[Teorija kognitivne disonance]] * [[Slagalica (metoda učenja)]] * Efekt greške (''pratfall effect'') * Istraživanja interpersonalne privlačnosti * Knjiga ''Socijalna životinja'' (1972) }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * Nagrada Američkog udruženja za unapređenje nauke za istraživanje (1970) * Nacionalna medijska nagrada Američkog psihološkog udruženja (1973) * Nagrada za istaknutu nastavu Američkog psihološkog udruženja (1980) * Profesor godine (1981) * Nagrada "Gordon Allport" (1982) * [[APA-ina nagrada za istaknuti naučni doprinos psihologiji|Nagrada za istaknuti naučni doprinos Američkog psihološkog udruženja]] (1999) * Nagrada "William James" (2007) }} | religija = | fusnote = }} [[Datoteka:07.05.2025 - Chegada a Moscou - 54502652482.jpg|mini|desno|300px|Elliot Aronson na aerodromu Vnukovo u Moskvi (2025)]] '''Elliot Aronson''' (rođen 9. januara 1932) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[socijalna psihologija|socijalni]] [[psiholog]] poznat po istraživanjima [[kognitivna disonanca|kognitivne disonance]], [[Međuljudska privlačnost|međuljudske privlačnosti]] i [[Socijalni utjecaj|socijalnog utjecaja]] te po razvoju nastavne metode poznate kao ''Slagalica''. Njegov naučni rad obuhvata eksperimentalno proučavanje ljudskih [[stav]]ova i [[Ponašanje|ponašanja]], kao i primjenu saznanja [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]] u [[Obrazovanje|obrazovanju]] i smanjenju međugrupnih [[predrasuda]].<ref name="UCSC">{{cite web |title=Elliot Aronson |url=https://directory.ucsc.edu/cd_detail?guid=G000106737 |website=University of California, Santa Cruz |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APS">{{cite web |title=2006–2007 William James Fellow Award: Elliot Aronson |url=https://www.psychologicalscience.org/members/awards-and-honors/fellow-award/recipent-past-award-winners/elliot_aronson |website=Association for Psychological Science |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1999. dobio je nagradu [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] za istaknuti naučni doprinos i postao jedini psiholog koji je do tada dobio najviša akademska priznanja tog udruženja u kategorijama naučnog istraživanja, nastave i pisanja. Godine 2007. [[Udruženje za psihološku nauku]] dodijelilo mu je nagradu "William James" za životni doprinos naučnoj psihologiji.<ref name="UCSC" /><ref name="APS" /> == Život i obrazovanje == Aronson je odrastao u siromašnoj porodici u [[Revere]]u, u saveznoj državi [[Massachusetts]], tokom [[Velika depresija|Velike depresije]]. Prema njegovim autobiografskim zapisima, porodica je živjela u teškim materijalnim uslovima, a kao dječak susretao se i s [[Antisemitizam|antisemitizmom]]. Iako u srednjoj školi nije postizao naročito dobre rezultate, visoki rezultati na standardiziranom prijemnom testu omogućili su mu stipendiju za studij na [[Univerzitet Brandeis|Univerzitetu Brandeis]].<ref name="autobiografija">{{cite book |last=Aronson |first=Elliot |title=Not by Chance Alone: My Life As a Social Psychologist |publisher=ReadHowYouWant.com |year=2011 |isbn=978-1-4587-3231-6 |url=https://books.google.com/books?id=g3ymD9uLxwcC |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref> U početku je studirao [[ekonomija|ekonomiju]], ali se zainteresirao za [[Psihologija|psihologiju]] nakon što je prisustvovao predavanju [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]]. Maslow je utjecao na njegov akademski razvoj i potaknuo ga da nastavi postdiplomsko obrazovanje. Aronson je diplomirao na [[Univerzitet Brandeis|Univerzitetu Brandeis]] 1954, a zatim je na [[Univerzitet Wesleyan|Univerzitetu Wesleyan]] stekao magistarsku diplomu 1956. Doktorat iz psihologije završio je na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] 1959, gdje mu je mentor bio [[Leon Festinger]], jedan od najutjecajnijih istraživača [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]] 20. stoljeća.<ref name="autobiografija" /><ref name="UCSC" /> == Akademska karijera == Aronson je tokom akademske karijere predavao na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], [[Univerzitet u Minnesoti|Univerzitetu u Minnesoti]], [[Univerzitet Teksasa u Austinu|Univerzitetu Teksasa u Austinu]] i [[Univerzitet Kalifornije u Santa Cruzu|Univerzitetu Kalifornije u Santa Cruzu]]. Na Univerzitet Kalifornije u Santa Cruzu došao je 1974. Njegov istraživački rad bio je usmjeren na [[socijalni utjecaj]], [[Stav|promjenu stavova]], [[Konformizam|konformizam]], [[Predrasuda|predrasude]], [[Međuljudska privlačnost|međuljudsku privlačnost]] i eksperimentalnu metodologiju. Posebno je nastojao povezati osnovna istraživanja u psihologiji s praktičnim problemima, uključujući međugrupne sukobe, nasilje među učenicima i poticanje ponašanja korisnog za društvo.<ref name="UCSC" /><ref name="APS" /> Formalno se penzionisao 1994, ali je nastavio pisati i povremeno predavati. Nakon odlaska s redovne nastavničke dužnosti radio je i kao gostujući profesor na [[Univerzitet Stanford|Stanfordu]]. Njegove knjige i istraživanja nastavili su se koristiti u nastavi [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]] i [[Obrazovanje|obrazovanja]].<ref name="UCSC" /><ref name="CASBS">{{cite web |title=Elliot Aronson |url=https://casbs.stanford.edu/people/elliot-aronson |website=Center for Advanced Study in the Behavioral Sciences, Stanford University |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Naučni rad == === Kognitivna disonanca === Aronson je dao značajan doprinos razvoju i tumačenju teorije [[kognitivna disonanca|kognitivne disonance]], koju je 1957. postavio [[Leon Festinger]]. Teorija se bavi psihološkom nelagodom koja može nastati kada su uvjerenja, stavovi ili postupci pojedinca međusobno nedosljedni. Ta nelagoda može potaknuti osobu da promijeni ponašanje, preispita stavove ili na drugi način pokuša uskladiti elemente koji su u sukobu.<ref name="Festinger">{{cite book |last=Festinger |first=Leon |title=A Theory of Cognitive Dissonance |publisher=Stanford University Press |year=1957 |isbn=978-0-8047-0911-8 |url=https://books.google.com/books?id=voeQ-8CASacC |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Aronson1969">{{cite journal |last=Aronson |first=Elliot |year=1969 |title=The Theory of Cognitive Dissonance: A Current Perspective |journal=Advances in Experimental Social Psychology |volume=4 |pages=1–34 |publisher=Academic Press |doi=10.1016/S0065-2601(08)60075-1 |url-access=subscription |url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/bookseries/abs/pii/S0065260108600751 |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref> Aronson je posebno naglašavao vezu između kognitivne disonance i [[Slika o sebi|slike koju osoba ima o sebi]]. Prema njegovom pristupu, nesklad između ponašanja i vlastite predstave o sebi može izazvati potrebu za opravdavanjem postupaka ili promjenom uvjerenja. Ovaj pristup doprinio je razumijevanju načina na koji ljudi opravdavaju odluke i održavaju pozitivnu sliku o sebi čak i kada se suoče s dokazima da su pogriješili.<ref name="Aronson1969" /><ref name="Mistakes">{{cite book |last1=Tavris |first1=Carol |last2=Aronson |first2=Elliot |title=Mistakes Were Made (but Not by Me): Why We Justify Foolish Beliefs, Bad Decisions, and Hurtful Acts |edition=3rd |publisher=HarperCollins |year=2020 |isbn=978-0-547-41603-8 |url=https://books.google.com/books?id=vZkGNIpAsTEC |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od poznatih eksperimenata u ovoj oblasti Aronson je proveo s Judsonom Millsom. U istraživanju objavljenom 1959. ispitivali su kako težina inicijacije za prijem u grupu utječe na procjenu te grupe. Učesnice koje su prošle kroz neugodniju inicijaciju, grupu su u eksperimentalnim uslovima procjenjivale pozitivnije od učesnica koje su prošle kroz blažu inicijaciju. Nalaz je razmatran u okviru teorije kognitivne disonance: veće ulaganje ili neugodno iskustvo radi postizanja cilja može potaknuti pozitivnije vrednovanje onoga što je tim ulaganjem postignuto.<ref name="AronsonMills">{{cite journal |last1=Aronson |first1=Elliot |last2=Mills |first2=Judson |year=1959 |title=The effect of severity of initiation on liking for a group |journal=The Journal of Abnormal and Social Psychology |volume=59 |issue=2 |pages=177–181 |doi=10.1037/h0047195 |url=https://web.mit.edu/curhan/www/docs/Articles/15341_Readings/Motivation/Aronson_Mills_1959_The_effect_of_severity_of_initiation.pdf |access-date=27. 10. 2026 |language=en}}</ref> Aronson je razliku između racionalnog ponašanja i naknadnog opravdavanja postupaka razrađivao i u svojim knjigama namijenjenim široj publici. U knjizi ''Greške su napravljene (ali ne s moje strane)'', koju je napisao s Carol Tavris, razmatra kako samoopravdavanje može utjecati na lične odluke, međuljudske odnose i procjenu vlastitih grešaka.<ref name="Mistakes" /> === Slagalica (metoda učenja) === [[Datoteka:Elliot Aronson 2001.jpg|mini|desno|300px|Elliot Aronson 2001.]] [[Slagalica (metoda učenja)|Slagalica]] je nastavna metoda kooperativnog učenja koju su Aronson i njegovi saradnici razvili 1971. u [[Austin]]u u Teksasu. Metoda je nastala nakon desegregacije škola i pojave napetosti među učenicima različitog [[rasa|rasnog]] i [[Etnička grupa|etničkog]] porijekla. Aronson je, posmatrajući nastavu, zaključio da takmičarsko okruženje može dodatno pojačavati neprijateljstvo između grupa. Zajedno sa saradnicima razvio je način organizacije nastave u kojem su učenici međusobno zavisni u ostvarivanju zajedničkog cilja.<ref name="APS" /><ref name="JigsawHistory">{{cite web |title=History of Jigsaw |url=https://jigsaw.org/history/ |website=Jigsaw |access-date=29. 10. 2026 |language=en}}</ref> U ovoj metodi učenici se raspoređuju u manje, raznovrsne grupe, a nastavni sadržaj dijeli se na nekoliko dijelova. Svaki član grupe proučava jedan dio gradiva, zatim se sastaje s učenicima iz drugih grupa koji obrađuju isti sadržaj. Nakon razmjene znanja u tim takozvanim ekspertskim grupama, učenici se vraćaju u svoje matične grupe i prenose ostalim članovima ono što su naučili. Na taj način svaki učenik doprinosi razumijevanju cjelokupnog gradiva, a saradnja postaje važan uslov uspješnog rada grupe.<ref name="JigsawBook">{{cite book |last1=Aronson |first1=Elliot |last2=Patnoe |first2=Shelly |title=Cooperation in the Classroom: The Jigsaw Method |publisher=Montag & Martin |year=2011 |isbn=978-1-905177-79-0 |url=https://books.google.ba/books?id=3YTdEQAAQBAJ |access-date=29. 10. 2026 |language=en}}</ref> Aronson i Diane Bridgeman objavili su 1979. istraživanje o primjeni metode slagalice u učionicama s rasno i etnički mješovitim sastavom učenika. Rezultati su pokazali da međusobna saradnja i oslanjanje učenika jednih na druge pozitivno utječu na njihovo [[Samopoštovanje|samopoštovanje]], odnos u razredu, međusobno prihvatanje i razvijanje [[Empatija|empatije]]. Pored toga, učenici iz manjinskih grupa ostvarili su bolji školski uspjeh, dok postignuća učenika iz većinske grupe nisu opala.<ref name="JigsawResearch">{{cite journal |last1=Aronson |first1=Elliot |last2=Bridgeman |first2=Diane |year=1979 |title=Jigsaw groups and the desegregated classroom: In pursuit of common goals |journal=Personality and Social Psychology Bulletin |volume=5 |issue=4 |pages=438–446 |doi=10.1177/014616727900500405 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/014616727900500405 |url-access=subscription |access-date=29. 10. 2026 |language=en}}</ref> Metoda je kasnije primjenjivana u različitim školskim okruženjima i obrazovnim nivoima. Aronson je njenu primjenu povezivao s nastojanjima da se smanje predrasude, poboljša saradnja među učenicima i stvori okruženje u kojem svaki učenik ima odgovornost i doprinosi zajedničkom radu. U knjizi ''Nema nikoga koga bi mrzili: Podučavanje saosjećanju nakon Columbinea'' (2000) razmatrao je i odnos između školskog okruženja, socijalnih podjela i nasilja među učenicima.<ref name="JigsawHistory" /><ref name="Nobody">{{cite book |last=Aronson |first=Elliot |title=Nobody Left to Hate: Teaching Compassion After Columbine |publisher=W. H. Freeman and Co. |year=2001 |isbn=978-0-8050-7099-6 |url=https://archive.org/details/nobodylefttohate0000aron_e6g3 |access-date=29. 10. 2026 |language=en}}</ref> === Teorija dobitka i gubitka u međuljudskoj privlačnosti === Aronson je u saradnji s Darwynom Linderom (1965) istraživao kako promjena tuđeg mišljenja utječe na [[Međuljudska privlačnost|međuljudsku privlačnost]]. U radu "Dobijanje i gubljenje poštovanja kao determinante međuljudske privlačnosti" pokazali su da su učesnicama najprivlačnije bile one osobe koje su u početku o njima imale negativno mišljenje, ali su ga postepeno promijenile u pozitivno. Ovaj fenomen, poznat kao teorija dobitka i gubitka poštovanja, sugeriše da više cijenimo naklonost koju moramo postepeno zaslužiti nego stalne pohvale od samog početka.<ref name="GainLoss">{{cite journal |last1=Aronson |first1=Elliot |last2=Linder |first2=Darwyn |year=1965 |title=Gain and loss of esteem as determinants of interpersonal attractiveness |journal=Journal of Experimental Social Psychology |volume=1 |issue=2 |pages=156–171 |doi=10.1016/0022-1031(65)90043-0 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0022103165900430 |access-date=29. 10. 2026 |language=en}}</ref> === Efekt nespretnosti === Aronson je s Benom Willermanom i Joanne Floyd 1966. objavio istraživanje o utjecaju nespretnog postupka ili greške na procjenu privlačnosti neke osobe. Taj fenomen postao je poznat kao ''efekt nespretnosti''.<ref name="Pratfall">{{cite journal |last1=Aronson |first1=Elliot |last2=Willerman |first2=Ben |last3=Floyd |first3=Joanne |year=1966 |title=The effect of a pratfall on increasing interpersonal attractiveness |journal=Psychonomic Science |volume=4 |issue=6 |pages=227–228 |doi=10.3758/BF03342263 |doi-access=free |url=https://link.springer.com/article/10.3758/BF03342263 |access-date=29. 10. 2026 |language=en}}</ref> U eksperimentu su učesnici slušali snimke na kojima je osoba pokazivala ili visoku ili prosječnu sposobnost odgovaranja na pitanja, a u nekim uslovima pravila je i nespretnu grešku. Rezultati su pokazali da je greška povećavala privlačnost osobe koja je prethodno djelovala vrlo sposobno, dok je kod osobe prosječnih sposobnosti mogla imati suprotan učinak. Autori su pretpostavili da greška može učiniti veoma sposobnu osobu pristupačnijom, dok kod osobe koja nije ostavila utisak izuzetne sposobnosti ista greška ne proizvodi isti efekat.<ref name="Pratfall" /> === Primjena socijalne psihologije === Aronson je nastojao primjenjivati saznanja [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]] na praktične društvene probleme. Osim rada na smanjenju međugrupnih predrasuda u školama, bavio se pitanjima uvjeravanja, socijalnog utjecaja, očuvanja energije i promjene ponašanja. Njegov pristup povezivao je eksperimentalnu provjeru psiholoških teorija s nastojanjem da se rezultati istraživanja iskoriste za rješavanje problema u svakodnevnom životu.<ref name="APS" /><ref name="UCSC" /> U knjizi ''Korištenje energije: Ljudska dimenzija'', koju je uredio s Paulom C. Sternom, razmatrao je ljudske i društvene faktore povezane s potrošnjom energije.<ref name="Energy">{{cite book |last1=Stern |first1=Paul C. |last2=Aronson |first2=Elliot |title=Energy Use: The Human Dimension |publisher=W.H. Freeman and Company |year=1984 |isbn=978-0-309-03487-6 |url=https://www.nationalacademies.org/read/9259/chapter/1 |access-date=29. 10. 2026 |language=en}}</ref> S Anthonyjem R. Pratkanisom bavio se i utjecajem [[Propaganda|propagande]] i tehnikama uvjeravanja u knjizi ''Age of Propaganda: The Everyday Use and Abuse of Persuasion''. Njegov rad obuhvata i istraživanja grupnih odnosa, načina na koji ljudi obrađuju informacije i okolnosti pod kojima mijenjaju ili opravdavaju svoje [[Stav|stav]]ove.<ref name="Propaganda">{{cite book |last1=Pratkanis |first1=Anthony R. |last2=Aronson |first2=Elliot |title=Age of Propaganda: The Everyday Use and Abuse of Persuasion |publisher=Henry Holt |year=2001}}</ref> == Priznanja i nagrade == Aronson je dobio više priznanja za istraživački rad, nastavu i popularizaciju psihologije. [[Američko udruženje za unapređenje nauke]] dodijelilo mu je 1970. priznanje za istaknuta istraživanja u [[Socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]]. Godine 1973. njegova knjiga ''Socijalna životinja'' dobila je Nacionalnu medijsku nagradu [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]]. Isto udruženje dodijelilo mu je priznanje za nastavu 1980, a 1999. [[APA-ina nagrada za istaknuti naučni doprinos psihologiji|nagradu za istaknuti naučni doprinos psihologiji]].<ref name="UCSC" /><ref name="APS" /> Godine 1981. proglašen je profesorom godine u od strane [[Vijeće za unapređenje i podršku obrazovanju|Vijeća za unapređenje i podršku obrazovanju]]. Godine 1982. dobio je nagradu "Gordon Allport" za doprinos međurasnim odnosima i smanjenju predrasuda. Bio je stipendista [[Fondacija "Solomon R. Guggenheim"|Guggenheimove fondacije]], a 1992. izabran je za člana [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američke akademije umjetnosti i nauka]]. Godine 1994. dobio je priznanje [[Društvo za eksperimentalnu socijalnu psihologiju|Društva za eksperimentalnu socijalnu psihologiju]] za istaknutu naučnu karijeru. [[Udruženje za psihološku nauku]] dodijelilo mu je 2007. nagradu "William James" za životni doprinos naučnoj psihologiji.<ref name="UCSC" /><ref name="CASBS" /><ref name="APS" /> == Privatni život == Aronson je oženjen Verom Aronson, koju je upoznao dok su oboje bili studenti i istraživački asistenti kod [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]]. Imaju četvero djece, među kojima je Joshua Aronson, također socijalni psiholog.<ref name="UCSC" /><ref name="Festschrift">{{cite book |editor1-last=Gonzales |editor1-first=Marti Hope |editor2-last=Tavris |editor2-first=Carol |editor3-last=Aronson |editor3-first=Joshua |title=The Scientist and the Humanist: A Festschrift in Honor of Elliot Aronson |edition=1st |publisher=Psychology Press |year=2010 |isbn=978-0-203-84801-2 |doi=10.4324/9780203848012 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/edit/10.4324/9780203848012/scientist-humanist-marti-hope-gonzales-carol-tavris-joshua-aronson |access-date=29. 10. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2000. dijagnostikovana mu je [[makularna degeneracija]], zbog koje je postepeno izgubio [[Sljepoća|vid]]. Kasnije je koristio psa vodiča po imenu Desilu, kojeg je počeo trenirati 2011. Uprkos gubitku vida, nastavio je pisati i doprinositi naučnoj i popularnoj literaturi iz socijalne psihologije.<ref name="UCSC" /><ref>{{cite web |last=Lasiner |first=Guy |title=Elliot Aronson nominated for book, emeriti awards |url=http://news.ucsc.edu/2011/03/aronson-nominations.html |website=University of California, Santa Cruz |date=30. 3. 2011 |access-date=29. 10. 2026 |language=en}}</ref> == Bibliografija == Aronson je autor i urednik više od dvadeset knjiga iz socijalne psihologije, obrazovanja i primjene psiholoških istraživanja. Među njegovim najpoznatijim djelima su: * {{cite book |editor1-last=Lindzey |editor1-first=Gardner |editor2-last=Aronson |editor2-first=Elliot |title=The Handbook of Social Psychology |volume=1 |edition=2nd |publisher=Addison-Wesley Publishing Company |year=1969 |isbn=978-0-201-04264-1 |url=https://books.google.je/books?id=-49kAAAAIAAJ}} * {{cite book |last1=Stern |first1=Paul C. |last2=Aronson |first2=Elliot |title=Energy Use: The Human Dimension |publisher=W.H. Freeman and Company |year=1984 |isbn=978-0-309-03487-6 |url=https://www.nationalacademies.org/read/9259/chapter/1}} * {{cite book |last1=Pines |first1=Ayala M. |last2=Aronson |first2=Elliot |title=Career Burnout: Causes and Cures |publisher=Free Press |year=1988 |isbn=978-0-02-925353-3 |url=https://books.google.co.ve/books?id=q2RBPgAACAAJ}} * {{cite book |last1=Carlsmith |first1=J. Merrill |last2=Ellsworth |first2=Phoebe |last3=Aronson |first3=Elliot |title=Methods of Research in Social Psychology |publisher=Addison-Wesley Publishing Company |year=1976 |isbn=978-0-201-00346-8 |url=https://books.google.ba/books?id=F663AAAAIAAJ}} * {{cite book |last1=Aronson |first1=Elliot |last2=Wilson |first2=Timothy D. |last3=Akert |first3=Robin M. |last4=Sommers |first4=Samuel R. |title=Social Psychology |edition=9 |publisher=Pearson Education |year=2015 |isbn=978-0-13-422840-2 |url=https://books.google.com.bn/books?id=vcIpCgAAQBAJ}} * {{cite book |last=Aronson |first=Elliot |title=Nobody Left to Hate: Teaching Compassion After Columbine |publisher=W. H. Freeman and Co. |year=2001 |isbn=978-0-8050-7099-6 |url=https://archive.org/details/nobodylefttohate0000aron_e6g3}} * {{cite book |last1=Pratkanis |first1=Anthony R. |last2=Aronson |first2=Elliot |title=Age of Propaganda: The Everyday Use and Abuse of Persuasion |publisher=Henry Holt and Company |year=2001 |isbn=978-0-8050-7403-1 |url=https://books.google.ba/books?id=9LsuMoEtSV4C}} * {{cite book |last1=Tavris |first1=Carol |last2=Aronson |first2=Elliot |title=Mistakes Were Made (but Not by Me): Why We Justify Foolish Beliefs, Bad Decisions, and Hurtful Acts |edition=3 |publisher=HarperCollins |year=2020 |isbn=978-0-547-41603-8 |url=https://books.google.com/books?id=vZkGNIpAsTEC}} * {{cite book |last1=Aronson |first1=Elliot |last2=Patnoe |first2=Shelly |title=Cooperation in the Classroom: The Jigsaw Method |publisher=Montag & Martin |year=2011 |isbn=978-1-905177-79-0 |url=https://books.google.ba/books?id=3YTdEQAAQBAJ}} * {{cite book |last1=Aronson |first1=Elliot |last2=Aronson |first2=Joshua |title=The Social Animal |edition=12 |publisher=Worth Publishers |year=2018 |isbn=978-1-4641-7871-9 |url=https://books.google.ba/books?id=geChDwAAQBAJ}} * {{cite book |editor1-last=Aronson |editor1-first=Joshua |editor2-last=Aronson |editor2-first=Elliot |title=Readings About The Social Animal |edition=11 |publisher=Worth Publishers |year=2011 |isbn=978-1-4292-3342-2 |url=https://books.google.ba/books?id=0-fi488rrfwC}} * {{cite book |last1=Aronson |first1=Elliot |title=Not by Chance Alone: My Life as a Social Psychologist |publisher=Basic Books |year=2010 |isbn=978-0-465-01833-8 |url=https://archive.org/details/notbychancealone0000aron}} == Također pogledajte == * [[Kognitivna disonanca]] * [[Kooperativno učenje]] * [[Međuljudska privlačnost]] * [[Leon Festinger]] * [[Socijalna psihologija]] * [[Socijalni utjecaj]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commons category-inline|Elliot Aronson}} * [https://web.archive.org/web/20040402032447/http://www.jigsaw.org/about.htm Web sajt Elliota Aronsona] {{en simbol}} * [http://aronson.socialpsychology.org/ Profil Aronsona na Mreži za socijalnu psihologiju] {{en simbol}} * [http://www.jigsaw.org/ Učionica slagalica (The Jigsaw Classroom)]: stranica koju je kreirao Elliot Aronson, a hostuje je Mreža za socijalnu psihologiju {{en simbol}} * [http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0108/14/nr.00.html Aronson u intervjuu za CNN-ovu emisiju ''Newsroom''] o metodi "Slagalica", 2001. (transkript) {{en simbol}} * [https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=12125926 Zašto je teško prihvatiti da nisu u pravu]: Intervju s Aronsonom na Nacionalnom javnom radiju (NPR), 2007. (audio i transkript) {{en simbol}} * [http://vimeo.com/5016064 Naučnik i humanista]: Elliot Aronson u razgovoru s Carol Tavris i Joshuom Aronsonom, 2008. (video) {{en simbol}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Aronson, Elliot}} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Revere]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Američki edukacijski psiholozi]] [[Kategorija:Američki socijalni psiholozi]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade APA za istaknuti naučni doprinos u ranoj karijeri u psihologiji]] [[Kategorija:Članovi Američke akademije umjetnosti i nauka]] n1n36ejdrl7pn3twgp119ibp0zrbzcl Slušaj mater (Edo Maajka) 0 539038 3937861 2026-10-29T13:42:25Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija album | | Ime = Slušaj mater | Tip izdanja = Album | Artist = [[Edo Maajka]] | Cover = EdoMaajka-SlusajMater.jpg | Background = orange | Izdat = 2002. | Produciran = 2001-2002. | Žanr = [[Rap]] | Dužina = 74:22 | Kuća = [[Fm Jam]] (Bosna i Hercegovina) [[Menart]] (Hrvatska) [[Bassivity Music]] (Srbija) | Producent(i) = Koolade, Dash, Shot | Kritike... 3937861 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Slušaj mater | Tip izdanja = Album | Artist = [[Edo Maajka]] | Cover = EdoMaajka-SlusajMater.jpg | Background = orange | Izdat = 2002. | Produciran = 2001-2002. | Žanr = [[Rap]] | Dužina = 74:22 | Kuća = [[Fm Jam]] (Bosna i Hercegovina) [[Menart]] (Hrvatska) [[Bassivity Music]] (Srbija) | Producent(i) = Koolade, Dash, Shot | Kritike = | Prošli album = | Ovaj album = '''''Slušaj mater'''''<br/>(2002) | Sljedeći album = ''[[No sikiriki (Edo Maajka)|No sikiriki]]''<br/>(2004) }} '''Slušaj mater''' debitantski je album [[Edo Maajka|Ede Maajke]], objavljen 2002.<ref>{{Cite web | title=Edo Maajka - Slušaj Mater {{!}} Releases {{!}} Discogs | url=https://www.discogs.com/master/425424-Edo-Maajka-Slu%C5%A1aj-Mater | archive-url=https://web.archive.org/web/20230607160720/https://www.discogs.com/master/425424-Edo-Maajka-Slu%C5%A1aj-Mater | access-date=2024-12-26 | archive-date=2023-06-07}}</ref> Postigao je značajnu popularnost, te je bio prvi rap album koji je osvojio muzičku nagradu [[Indexi (nagrada)|Davorin]] za najbolji album godine. == Spisak pjesama == {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | naziv1 = Intro | trajanje1 = 0:29 | bilješka1 = | naziv2 = Slušaj Mater | trajanje2 = 4:29 | bilješka2 = | naziv3 = Minimalni Rizik | trajanje3 = 5:09 | bilješka3 = | naziv4 = Rado Viđen | trajanje4 = 4:18 | bilješka4 = | naziv5 = Jesmo'l Sami | trajanje5 = 4:56 | bilješka5 = | naziv6 = Saletova Osveta | trajanje6 = 4:05 | bilješka6 = | naziv7 = Prikaze | trajanje7 = 4:52 | bilješka7 = | naziv8 = Recitacija | trajanje8 = 1:24 | bilješka8 = | naziv9 = Mahir I Alma | trajanje9 = 4:49 | bilješka9 = | naziv10 = Faca Intro | trajanje10 = 0:36 | bilješka10 = | naziv11 = Faca | trajanje11 = 3:13 | bilješka11 = | naziv12 = Znaš Me Intro | trajanje12 = 0:19 | bilješka12 = | naziv13 = Znaš Me | trajanje13 = 4:38 | bilješka13 = | naziv14 = Šverc Komerc | trajanje14 = 3:59 | bilješka14 = | naziv15 = De-ža-vu | trajanje15 = 4:27 | bilješka15 = | naziv16 = Šank | trajanje16 = 5:04 | bilješka16 = | naziv17 = Pare, Pare | trajanje17 = 3:26 | bilješka17 = | naziv18 = Molitva | trajanje18 = 4:53 | bilješka18 = | naziv19 = Za I Protiv | trajanje19 = 3:39 | bilješka19 = | naziv20 = Nemoj Se Bojat | trajanje20 = 4:22 | bilješka20 = | naziv21 = Outro | trajanje21 = 1:05 | bilješka21 = }} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{AllMusic | class= album| id=mw0001588204| label= Slušaj mater| access-date= 14:39, 29 October 2026 (UTC) }} * ''[https://www.discogs.com/master/425424-Edo-Maajka-Slu%C5%A1aj-Mater Slušaj mater]'' na ''[[Discogs]]-u'' [[Kategorija:Albumi iz 2002.]] [[Kategorija:Albumi Ede Maajke]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Menarta]] beljeo3wi66zm2nwtpfvf871qoej8nj Datoteka:Sinatraallalone.jpg 6 539039 3937863 2026-10-29T13:45:10Z Panasko 146730 {{Infoslika |Opis = Omot albuma [[All Alone (album Franka Sinatre)|All Alone]] izvođača [[Frank Sinatra]]. |Izvor = Naslovnica dostupna kod izdavačke kuće Reprise Records. |Datum = 10. 10. 2005 |Autor = [[:en:User:Williamnilly|Williamnilly]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} 3937863 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis = Omot albuma [[All Alone (album Franka Sinatre)|All Alone]] izvođača [[Frank Sinatra]]. |Izvor = Naslovnica dostupna kod izdavačke kuće Reprise Records. |Datum = 10. 10. 2005 |Autor = [[:en:User:Williamnilly|Williamnilly]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} == Licenciranje == {{Omot albuma}} 70mlmekfbhmtug140tsitap19jw2kc1 Datoteka:SinatraSingsOfLoveAndThings.jpg 6 539040 3937864 2026-10-29T13:46:48Z Panasko 146730 {{Infoslika |Opis = Omot albuma [[Sinatra Sings of Love and Things]] izvođača [[Frank Sinatra]]. |Izvor = Naslovnica dostupna kod izdavačke kuće Capitol Records. |Datum = 24. 6. 2026 |Autor = [[:en:User:Sweeneytoddao|Sweeneytoddao]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} 3937864 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis = Omot albuma [[Sinatra Sings of Love and Things]] izvođača [[Frank Sinatra]]. |Izvor = Naslovnica dostupna kod izdavačke kuće Capitol Records. |Datum = 24. 6. 2026 |Autor = [[:en:User:Sweeneytoddao|Sweeneytoddao]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} == Licenciranje == {{Omot albuma}} eiyiqtc5fgo7o3t71g6ort972pqy988 Datoteka:EdoMaajka-SlusajMater.jpg 6 539041 3937865 2026-10-29T13:49:07Z Panasko 146730 {{Infoslika |Opis = Omot albuma [[Slušaj mater (Edo Maajka)|Slušaj mater]] izvođača [[Edo Maajka]]. |Izvor = Naslovnica dostupna kod izdavačke kuće FMJam Records, Menart, Bassivity Music. |Datum = 9. 2. 2010 |Autor = [[:en:User:Wikler85|Wikler85]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} 3937865 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis = Omot albuma [[Slušaj mater (Edo Maajka)|Slušaj mater]] izvođača [[Edo Maajka]]. |Izvor = Naslovnica dostupna kod izdavačke kuće FMJam Records, Menart, Bassivity Music. |Datum = 9. 2. 2010 |Autor = [[:en:User:Wikler85|Wikler85]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} == Licenciranje == {{Omot albuma}} okncuthue2rlyd3qie4746q73gccgtk Razgovor:Elliot Aronson 1 539042 3937879 2026-10-29T14:28:01Z Bosancica by MK 173186 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026 3937879 wikitext text/x-wiki {{Američki mjesec}} 7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8 Balkansko a naše 0 539043 3937880 2026-10-29T14:41:14Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija album | | Ime = Balkansko a naše | Tip izdanja = Album | Artist = [[Edo Maajka]] | Cover = Balkankoanase.jpg | Background = green | Izdat = 25. mart 2008. | Produciran = oktobar 2007 - april 2008. | Žanr = [[Hip-hop muzika]] | Dužina = 54:38 | Kuća = [[Menart]], [[FMJAM]], [[Multimedia Records]] | Producent(i) = Edo Maajka, Koolade, Dj Knowhow | Kritike = | Prošli album... 3937880 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Balkansko a naše | Tip izdanja = Album | Artist = [[Edo Maajka]] | Cover = Balkankoanase.jpg | Background = green | Izdat = 25. mart 2008. | Produciran = oktobar 2007 - april 2008. | Žanr = [[Hip-hop muzika]] | Dužina = 54:38 | Kuća = [[Menart]], [[FMJAM]], [[Multimedia Records]] | Producent(i) = Edo Maajka, Koolade, Dj Knowhow | Kritike = | Prošli album = ''[[Stig'o ćumur (Edo Maajka)|Stig'o ćumur]]''<br/>(2006) | Ovaj album = ''Balkansko a naše''<br/>(2008) | Sljedeći album = ''[[Spomen ploča]]''<br/>(2010) }} '''Balkansko a naše''' jest četvrti album bosanskohercegovačkog repera [[Edo Maajka|Ede Maajke]] koji su 25. marta 2008.<ref>[http://www.menart.si/index.php?album_id=4160 Balkansko a Naše]{{Dead link|date=July 2026}} at [[Menart Records]].</ref> objavile diskografske kuće [[Menart]], [[FMJAM]] i [[Multimedia Records]] Koolade je producirao cijeli album,<ref name=gansima>{{Cite web |title=EDO SA GANSIMA NA RADIJU 101 |url=http://www.menart.hr/index.php?news_id=4339 |date=19 February 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080623214213/http://www.menart.hr/index.php?news_id=4339 |archive-date=2008-06-23 |website=[[Menart Records]]}}</ref> osim pjesme "Daj mi ljubav", koju je producirao DJ Knowhow. Prvi zvanični singl, "Pokradi lovu", objavila je izdavačka kuća FMJAM kao promotivni singl na svojoj zvaničnoj web-stranici. Drugi singl je "Gansi".<ref>[http://www.hayatproduction.com/ba/stream.php?sta=3&pid=159&kat=2 Hayat Production, 20 February 2008]. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080301222727/http://www.hayatproduction.com/ba/stream.php?sta=3&pid=159&kat=2 |date=2008-03-01 }}</ref> Treći singl je "Svi su ošli na more". Četvrti singl je "Sve prolazi", za koji je snimljen i muzički spot. Album je dospio na prvo mjesto hrvatske top-liste albuma.<ref>{{Cite web|url=http://www.topoftheshops.com.hr/|title=Top lista prodaje 13. tjedan 2008.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160912193350/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=27|archive-date=12 September 2016}}</ref> == Spisak pjesama == {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = 56:29 | naziv1 = Intro | trajanje1 = 2:49 | bilješka1 = | naziv2 = Daj Mi Ljubav | trajanje2 = 3:02 | bilješka2 = | naziv3 = Klimaj Glavom | trajanje3 = 3:55 | bilješka3 = | naziv4 = Ove Godine | trajanje4 = 3:44 | bilješka4 = | naziv5 = Gansi | trajanje5 = 3:41 | bilješka5 = | naziv6 = Pokradi Lovu | trajanje6 = 4:28 | bilješka6 = | naziv7 = Sve Prolazi | trajanje7 = 3:57 | bilješka7 = | naziv8 = Volim Te | trajanje8 = 4:18 | bilješka8 = | naziv9 = Ovaj Ritam Volim | trajanje9 = 3:09 | bilješka9 = | naziv10 = Veliki Medo | trajanje10 = 3:43 | bilješka10 = | naziv11 = Hag | trajanje11 = 4:00 | bilješka11 = | naziv12 = I Dalje Slušam | trajanje12 = 3:12 | bilješka12 = | naziv13 = Svi Su Ošli Na More | trajanje13 = 3:09 | bilješka13 = | naziv14 = Fmjam I Like | trajanje14 = 4:27 | bilješka14 = | naziv15 = Hvala Volim Vas Maajka | trajanje15 = 4:55 | bilješka15 = }} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.edomaajka.com Službena stranica Ede Maajke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201206234542/http://www.edomaajka.com/ |date=6. 12. 2020 }} * ''[https://www.discogs.com/master/565114-Edo-Maajka-Balkansko-A-Na%C5%A1e Balkansko a naše]'' na ''[[Discogs]]-u'' [[Kategorija:Albumi iz 2008.]] [[Kategorija:Albumi Ede Maajke]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Menarta]] [[Kategorija:Albumi u izdanju FMJAMA]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Multimedia Recordsa]] qq0g9c5mkuxe00vk7jd12xeij4wm706 3937881 3937880 2026-10-29T14:41:59Z Panasko 146730 3937881 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Balkansko a naše | Tip izdanja = Album | Artist = [[Edo Maajka]] | Cover = Balkankoanase.jpg | Background = green | Izdat = 25. mart 2008. | Produciran = oktobar 2007 - april 2008. | Žanr = [[Hip-hop muzika]] | Dužina = 54:38 | Kuća = [[Menart]], [[FMJAM]], [[Multimedia Records]] | Producent(i) = Edo Maajka, Koolade, Dj Knowhow | Kritike = | Prošli album = ''[[Stig'o ćumur (Edo Maajka)|Stig'o ćumur]]''<br/>(2006) | Ovaj album = ''Balkansko a naše''<br/>(2008) | Sljedeći album = ''[[Spomen ploča]]''<br/>(2010) }} '''Balkansko a naše''' jest četvrti album bosanskohercegovačkog repera [[Edo Maajka|Ede Maajke]] koji su 25. marta 2008.<ref>[http://www.menart.si/index.php?album_id=4160 Balkansko a Naše]{{Dead link|date=July 2026}} at [[Menart Records]].</ref> objavile diskografske kuće [[Menart]], [[FMJAM]] i [[Multimedia Records]]. Koolade je producirao cijeli album,<ref name=gansima>{{Cite web |title=EDO SA GANSIMA NA RADIJU 101 |url=http://www.menart.hr/index.php?news_id=4339 |date=19 February 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080623214213/http://www.menart.hr/index.php?news_id=4339 |archive-date=2008-06-23 |website=[[Menart Records]]}}</ref> osim pjesme "Daj mi ljubav", koju je producirao DJ Knowhow. Prvi zvanični singl, "Pokradi lovu", objavila je izdavačka kuća FMJAM kao promotivni singl na svojoj zvaničnoj web-stranici. Drugi singl je "Gansi".<ref>[http://www.hayatproduction.com/ba/stream.php?sta=3&pid=159&kat=2 Hayat Production, 20 February 2008]. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080301222727/http://www.hayatproduction.com/ba/stream.php?sta=3&pid=159&kat=2 |date=2008-03-01 }}</ref> Treći singl je "Svi su ošli na more". Četvrti singl je "Sve prolazi", za koji je snimljen i muzički spot. Album je dospio na prvo mjesto hrvatske top-liste albuma.<ref>{{Cite web|url=http://www.topoftheshops.com.hr/|title=Top lista prodaje 13. tjedan 2008.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160912193350/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=27|archive-date=12 September 2016}}</ref> == Spisak pjesama == {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = 56:29 | naziv1 = Intro | trajanje1 = 2:49 | bilješka1 = | naziv2 = Daj Mi Ljubav | trajanje2 = 3:02 | bilješka2 = | naziv3 = Klimaj Glavom | trajanje3 = 3:55 | bilješka3 = | naziv4 = Ove Godine | trajanje4 = 3:44 | bilješka4 = | naziv5 = Gansi | trajanje5 = 3:41 | bilješka5 = | naziv6 = Pokradi Lovu | trajanje6 = 4:28 | bilješka6 = | naziv7 = Sve Prolazi | trajanje7 = 3:57 | bilješka7 = | naziv8 = Volim Te | trajanje8 = 4:18 | bilješka8 = | naziv9 = Ovaj Ritam Volim | trajanje9 = 3:09 | bilješka9 = | naziv10 = Veliki Medo | trajanje10 = 3:43 | bilješka10 = | naziv11 = Hag | trajanje11 = 4:00 | bilješka11 = | naziv12 = I Dalje Slušam | trajanje12 = 3:12 | bilješka12 = | naziv13 = Svi Su Ošli Na More | trajanje13 = 3:09 | bilješka13 = | naziv14 = Fmjam I Like | trajanje14 = 4:27 | bilješka14 = | naziv15 = Hvala Volim Vas Maajka | trajanje15 = 4:55 | bilješka15 = }} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.edomaajka.com Službena stranica Ede Maajke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201206234542/http://www.edomaajka.com/ |date=6. 12. 2020 }} * ''[https://www.discogs.com/master/565114-Edo-Maajka-Balkansko-A-Na%C5%A1e Balkansko a naše]'' na ''[[Discogs]]-u'' [[Kategorija:Albumi iz 2008.]] [[Kategorija:Albumi Ede Maajke]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Menarta]] [[Kategorija:Albumi u izdanju FMJAMA]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Multimedia Recordsa]] e740xoxcm7o6z6e8uv3al8mjj1mfh67 Spomen ploča 0 539044 3937882 2026-10-29T14:49:04Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija album | naziv = Spomen ploča | vrsta = [[Kompilacijski album]] | pozadina = | izvođač_gen = [[Edo Maajka|Ede Maajke]] | slika = | objavljen = 30. juni 2010. | snimljen = | mjesto = | studio = | žanr = [[Hip-hop muzika]] | trajanje = | izdavač = [[Menart]] | producent = Edo Maajka, Koolade, Dj Knowhow | prethodni_album = ''Stig'o ćumur (Edo Maajka)... 3937882 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Spomen ploča | vrsta = [[Kompilacijski album]] | pozadina = | izvođač_gen = [[Edo Maajka|Ede Maajke]] | slika = | objavljen = 30. juni 2010. | snimljen = | mjesto = | studio = | žanr = [[Hip-hop muzika]] | trajanje = | izdavač = [[Menart]] | producent = Edo Maajka, Koolade, Dj Knowhow | prethodni_album = ''[[Stig'o ćumur (Edo Maajka)|Stig'o ćumur]]''<br/>(2006) | ovaj_album = ''Balkansko a naše''<br/>(2008) | sljedeći_album = ''[[Spomen ploča]]''<br/>(2010) }} '''Spomen ploča''' jest prvi [[kompilacijski album]] bosanskohercegovačkog repera [[Edo Maajka|Ede Maajke]] koji je 30. juna 2010. objavila diskografska kuća [[Menart]]. == Spisak pjesama == {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | naziv1 = Ove Godine | trajanje1 = | bilješka1 = | naziv2 = Saletova | trajanje2 = | bilješka2 = | naziv3 = Jebo Vladu | trajanje3 = | bilješka3 = | naziv4 = Fotelja | trajanje4 = | bilješka4 = | naziv5 = Jesmo Li Sami | trajanje5 = | bilješka5 = | naziv6 = Prži Se Srce Moje | trajanje6 = | bilješka6 = Featuring – Dino Šaran | naziv7 = Ona Je Bomba | trajanje7 = | bilješka7 = | naziv8 = Ja Odo Krast | trajanje8 = | bilješka8 = | naziv9 = Trpaj Trpaj | trajanje9 = | bilješka9 = | naziv10 = Tata Mama | trajanje10 = | bilješka10 = | naziv11 = Care Samo Pare | trajanje11 = | bilješka11 = | naziv12 = Sretna Djeca | trajanje12 = | bilješka12 = | naziv13 = Oldskul | trajanje13 = | bilješka13 = | naziv14 = No Sikiriki No | trajanje14 = | bilješka14 = | naziv15 = Sve Prolazi Sve | trajanje15 = | bilješka15 = }} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.edomaajka.com Službena stranica Ede Maajke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201206234542/http://www.edomaajka.com/ |date=6. 12. 2020 }} * ''[https://www.discogs.com/release/3332350-Edo-Maajka-Spomen-Plo%C4%8Da Spomen ploča]'' na ''[[Discogs]]-u'' [[Kategorija:Albumi iz 2010.]] [[Kategorija:Albumi Ede Maajke]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Menarta]] mv9p29rv6mxpfim19mxyyikhny0zn95 3937884 3937882 2026-10-29T14:53:39Z Panasko 146730 3937884 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Spomen ploča | vrsta = [[Kompilacijski album]] | pozadina = | izvođač_gen = [[Edo Maajka|Ede Maajke]] | slika = | objavljen = 30. juni 2010. | snimljen = | mjesto = | studio = | žanr = [[Hip-hop muzika]] | trajanje = | izdavač = [[Menart]] | producent = Edo Maajka, Koolade, Dj Knowhow | prethodni_album = ''[[Balkansko a naše]]''<br/>(2008) | ovaj_album = ''Spomen ploča''<br/>(2010) | sljedeći_album = ''[[Štrajk mozga]]''<br/>(2012) }} '''Spomen ploča''' jest prvi [[kompilacijski album]] bosanskohercegovačkog repera [[Edo Maajka|Ede Maajke]] koji je 30. juna 2010. objavila diskografska kuća [[Menart]].<ref>{{Cite web|url=https://slobodnadalmacija.hr/kolumne/edo-maajka-spomen-ploca-104688|title=Slobodna Dalmacija - EDO MAAJKA Spomen ploča|date=2010-07-13|website=slobodnadalmacija.hr|access-date=2026-10-29}}</ref> == Spisak pjesama == {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | naziv1 = Ove Godine | trajanje1 = | bilješka1 = | naziv2 = Saletova | trajanje2 = | bilješka2 = | naziv3 = Jebo Vladu | trajanje3 = | bilješka3 = | naziv4 = Fotelja | trajanje4 = | bilješka4 = | naziv5 = Jesmo Li Sami | trajanje5 = | bilješka5 = | naziv6 = Prži Se Srce Moje | trajanje6 = | bilješka6 = Featuring – Dino Šaran | naziv7 = Ona Je Bomba | trajanje7 = | bilješka7 = | naziv8 = Ja Odo Krast | trajanje8 = | bilješka8 = | naziv9 = Trpaj Trpaj | trajanje9 = | bilješka9 = | naziv10 = Tata Mama | trajanje10 = | bilješka10 = | naziv11 = Care Samo Pare | trajanje11 = | bilješka11 = | naziv12 = Sretna Djeca | trajanje12 = | bilješka12 = | naziv13 = Oldskul | trajanje13 = | bilješka13 = | naziv14 = No Sikiriki No | trajanje14 = | bilješka14 = | naziv15 = Sve Prolazi Sve | trajanje15 = | bilješka15 = }} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.edomaajka.com Službena stranica Ede Maajke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201206234542/http://www.edomaajka.com/ |date=6. 12. 2020 }} * ''[https://www.discogs.com/release/3332350-Edo-Maajka-Spomen-Plo%C4%8Da Spomen ploča]'' na ''[[Discogs]]-u'' [[Kategorija:Albumi iz 2010.]] [[Kategorija:Albumi Ede Maajke]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Menarta]] 7ncej6qxfcur11562b6kbw2tsqttjju Kategorija:Američki edukacijski psiholozi 14 539045 3937886 2026-10-29T15:22:33Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Američki psiholozi|Edukacijski]] [[Kategorija:Edukacijski psiholozi]] 3937886 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Američki psiholozi|Edukacijski]] [[Kategorija:Edukacijski psiholozi]] s7yjb53hiw3r7d2ezqm0xp5dxrmtk7q Kategorija:Edukacijski psiholozi 14 539046 3937887 2026-10-29T15:24:09Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: {{Commonscat|Educational psychologists}} [[Kategorija:Psiholozi po polju istraživanja|Edukacijski]] Kategorija:Edukacijska psihologija|Psiholozi 3937887 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Educational psychologists}} [[Kategorija:Psiholozi po polju istraživanja|Edukacijski]] [[Kategorija:Edukacijska psihologija|Psiholozi] 1x31fnk785nzzay6wrsfjlqr4iqy6b6 3937888 3937887 2026-10-29T15:24:44Z Bosancica by MK 173186 3937888 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Educational psychologists}} [[Kategorija:Psiholozi po polju istraživanja|Edukacijski]] [[Kategorija:Edukacijska psihologija|Psiholozi]] 8ag9w0z8b862mnpxlgs1f1ambw6qdkp Kategorija:Edukacijska psihologija 14 539047 3937892 2026-10-29T15:34:44Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: {{commonscat|Educational psychology}} {{Kategorija|Edukacijska psihologija}} [[Kategorija:Primijenjena psihologija|Edukacijska]] [[Kategorija:Teorija obrazovanja|Edukacijska psihologija]] [[Kategorija:Školska psihologija]] 3937892 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Educational psychology}} {{Kategorija|Edukacijska psihologija}} [[Kategorija:Primijenjena psihologija|Edukacijska]] [[Kategorija:Teorija obrazovanja|Edukacijska psihologija]] [[Kategorija:Školska psihologija]] ce1elqtnycoizh8cshgu92vo5k9ytin Oliver Tree 0 539048 3937921 2026-10-29T21:00:08Z Wax Craft 187407 Created by translating the opening section from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1381195040|Oliver Tree]]" 3937921 wikitext text/x-wiki '''Oliver Tree Nickell''' (29. juna 1993. – 14. juna 2026.) bio je američki kantautor, reper i muzičar. Klasificiran kao "muzičar koji prkosi žanrovima ", <ref> {{Cite web|url=https://www.revolvermag.com/music/oliver-tree-genre-defying-musician-dead-at-32/|title=OLIVER TREE, genre-defying musician, dead at 32|last=Adams|first=Gregory|website=Revolver|language=en-US|access-date=June 16, 2026}}</ref> međunarodno priznanje postigao je svojim pjesmama "Life Goes On" 2021. i "Miss You" 2022. godine. Rođen u Santa Cruzu u Kaliforniji, Tree je potpisao ugovor s Atlantic Recordsom 2017. godine nakon što je njegova pjesma "When I'm Down" postala viralna . Svoj debitantski studijski album ''Ugly Is Beautiful'' objavio je u julu 2020. godine, koji je uključivao RIAA zlatne i platinaste singlove "Alien Boy", " Hurt ", "Miracle Man" i "Let Me Down". Tree je objavio svoj drugi studijski album, ''Cowboy Tears'', u februaru 2022.; svoj treći studijski album, ''Alone in a Crowd'', u septembru 2023.; i svoj četvrti studijski album, ''Love You Madly Hate You Badly'', u aprilu 2026. Tree je poginuo 14. juna 2026. godine u padu helikoptera u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]], Brazil. Uzrok sudara se trenutno istražuje. ny9qw27gatsx42y3ckj17rksnpzqhz6 Astacin 0 539049 3937923 2026-10-29T21:36:13Z ~2026-57866-69 187410 Nova stranica: {{Infokutija protein | Symbol = Astacin | Name = Astacin | image = PDB 1qjj EBI.jpg | width = | caption = Struktura astacina s inhibitorom na bazi hidroksaminske kiseline | Pfam = PF01400 | Pfam_clan = CL0126 | InterPro = IPR001506 | SMART = | PROSITE = PDOC00129 | MEROPS = M12 | SCOP = 1ast | TCDB = | OPM family = | OPM protein = | CAZy = | CDD = cd04280 }} {{infokutija protein | Name = Astacin | Symbol = Astacin | EC_number = 3.4.24.21 | CAS_number = 143179-2... 3937923 wikitext text/x-wiki {{Infokutija protein | Symbol = Astacin | Name = Astacin | image = PDB 1qjj EBI.jpg | width = | caption = Struktura astacina s inhibitorom na bazi hidroksaminske kiseline | Pfam = PF01400 | Pfam_clan = CL0126 | InterPro = IPR001506 | SMART = | PROSITE = PDOC00129 | MEROPS = M12 | SCOP = 1ast | TCDB = | OPM family = | OPM protein = | CAZy = | CDD = cd04280 }} {{infokutija protein | Name = Astacin | Symbol = Astacin | EC_number = 3.4.24.21 | CAS_number = 143179-21-9 | GO_code = 0008533 | image =PDB 1ast EBI.jpg | width = | caption = }} '''Astacini'' porodica su višedomenskih [[metaloendopeptidaza]] koje se ili izlučuju ili su usidrene u membranu.<ref name="GR">{{cite journal | vauthors = Gomis-Rüth FX, Trillo-Muyo S, Stöcker W | title = Functional and structural insights into astacin metallopeptidases | journal = Biological Chemistry | volume = 393 | issue = 10 | pages = 1027–41 | date = October 2012 | pmid = 23092796 | doi = 10.1515/hsz-2012-0149 | hdl-access = free | s2cid = 11098025 | hdl = 10261/87872 }}</ref> Ove metalopeptidaze pripadaju [[MEROPS]] porodici [[peptidaza]] M12, potporodici M12A (porodica astacina, klan MA(M)). [[Savijanje proteina|Strukturni sklop]] peptidaznog domena kod članova ove porodice sličan je onom kod [[termolizin]]a, koji predstavlja tipski primjer za klan MA; štaviše, predviđeni [[ostatak (hemija)|ostaci]] koji čine [[aktivno mjesto]] kod članova ove porodice, kao i kod termolizina, nalaze se unutar motiva HEXXH.<ref name="pmid7674922">{{cite book | vauthors = Rawlings ND, Barrett AJ | title = Proteolytic Enzymes: Aspartic and Metallo Peptidases | chapter = Evolutionary families of metallopeptidases | series = Methods in Enzymology | volume = 248 | pages = 183–228 | year = 1995 | pmid = 7674922 | doi = 10.1016/0076-6879(95)48015-3 | isbn = 9780121821494 }}</ref> Porodica astacina, koja pripada metaloendopeptidazama ([[EC broj|EC 3.4.24.21]]), obuhvata niz proteina prisutnih kod organizama od hidre do čovjeka, kako u zrelim sistemima, tako i u sistemima u razvoju.<ref name="pmid7670368">{{cite journal | vauthors = Bond JS, Beynon RJ | title = The astacin family of metalloendopeptidases | journal = Protein Science | volume = 4 | issue = 7 | pages = 1247–61 | date = July 1995 | pmid = 7670368 | pmc = 2143163 | doi = 10.1002/pro.5560040701 }}</ref> Njihove funkcije uključuju aktivaciju [[faktor rasta|faktora rasta]], razgradnju polipeptida i preradu vanćelijskih proteina.<ref name="pmid7670368"/> Ovi proteini se sintetišu sa [[N-terminal]]nim signalnim sekvencama i sekvencama proenzima, a mnogi sadrže više domena smještenih [[C-terminal]]no u odnosu na domen proteaze. Oni se ili izlučuju iz ćelija ili su povezani sa [[ćelijska membrana|plazmatskom membranom]]. Molekula astacina poprima oblik bubrega, sa dubokim procjepom aktivnog mjesta između svojih N-terminalnih i C-terminalnih proteinskih domena.<ref name="pmid8445658">{{cite journal | vauthors = Gomis-Rüth FX, Stöcker W, Huber R, Zwilling R, Bode W | title = Refined 1.8 A X-ray crystal structure of astacin, a zinc-endopeptidase from the crayfish Astacus astacus L. Structure determination, refinement, molecular structure and comparison with thermolysin | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 229 | issue = 4 | pages = 945–68 | date = February 1993 | pmid = 8445658 | doi = 10.1006/jmbi.1993.1098 }}</ref> Oon [[cink]]a, koji se nalazi na dnu procjepa, pokazuje jedinstven način vezivanja s pet koordinacijskih veza, uključujući tri ostatka [[histidin]]a, jedan [[tirozin]] i molekulu vode (koja je također vezana za [[karboksilat]]ni [[bočni lanac]] ostatka Glu93).<ref name="pmid8445658"/> [[N-terminal]]ni domen sastoji se od 2 [[alfa-heliks]]a i [[beta-list]]a sa pet lanaca. Cjelokupna topologija ovog domena zajednička je s [[arhetip]]skom cink-endopeptidazom, termolizinom. Domeni astacin-proteaza također dijele zajedničke karakteristike sa [[seralizin]]ima, [[matriksna metaloendopeptidaza|matriks-metaloendopeptidazama]] (MMP) i proteazama iz [[zmijski otrov|zmijskog otrova]]; one cijepaju [[peptidna veza |peptidne veze]] u [[polipeptid]]ima, kao što su B-lanac [[insulin]]a i [[bradikinin]], te u proteinima poput [[kazein]]a i [[želatin]]a; također posjeduju arilamidaznu aktivnost.<ref name="pmid7670368"/> ==Historija== Godine 1965. R. Zwilling je tokom svog doktorskog istraživanja primijetio da se onkosfera mišje trakavice ''Hymenolepis diminuta'' lako izleže ''[[in vitro]]'', u prisustvu probavnih sokova svog intermedijarnog domaćina, ''Tenebrio molitor'' (brašnar). Nakon razgradnje proteinske ovojnice, onkosfera je počela izvoditi svoje karakteristične pokrete kukicama. Isti efekat nije bilo moguće postići primjenom goveđeg [[tripsin]]a, što je nametnulo pitanje: kojim drugim [[proteaza]]ma [[beskičmenjaci]] vare proteine ​​iz svoje ishrane? U to vrijeme to je bilo nepoznato.<ref name = "Zwilling_1968">{{cite journal | vauthors = Zwilling R | title = Das Schlüpfen der ''Oncosphaere'' von ''Hymenolepis dimunuta'' (Cestoda) unter dem Einfluß einer native Proteine hydrolysierenden Endopeptidase. | journal = Zeitschrift für Naturforschung | volume = 23b | pages = 287–288 | date = 1968 | doi = 10.1515/znb-1968-0237 | s2cid = 84596011 | doi-access = free }}</ref> Iz malih kornjaša vrste ''Tenebrio beetles'' nije bilo moguće prikupiti dovoljno probavnog soka za opsežnija istraživanja. Međutim, iz velikih uzgoja riječnih rakova (''[[Astacus astacus]]'') bilo je moguće prikupiti do 100–200 ml želučanog soka od živih jedinki, uvođenjem staklenog kapilara kroz usni otvor u kardiju ([[želudac]]). Iz dobijene tamnosmeđe tečnosti, [[proteoliza|proteolitske]] frakcije su u visokoj mjeri prečišćene primjenom gel-filtracije, hromatografije anionske izmjene i afinitetne hromatografije. Ovako dobijeni liofilizirani (zamrzavanjem osušeni) materijal ostao je osnova za sva dalja istraživanja astacina iz riječnih rakova, uključujući utvrđivanje redoslijeda [[aminokiselina]], [[genom]]ske organizacije i prostorne konfiguracije. Na osnovu primarne strukture, jedna proteolitska frakcija iz roda ''Astacus'' očigledno je predstavljala nepoznat protein, te je nazvana ''astacin''.<ref name="Zwilling_1981">{{cite journal | vauthors = Zwilling R, Dörsam H, Torff HJ, Rödl J | title = Low molecular mass protease: evidence for a new family of proteolytic enzymes | journal = FEBS Letters | volume = 127 | issue = 1 | pages = 75–8 | date = May 1981 | pmid = 6788602 | doi = 10.1016/0014-5793(81)80344-4 | s2cid = 31926929 | doi-access = free | bibcode = 1981FEBSL.127...75Z }}</ref><ref name="Titani_1987">{{cite journal | vauthors = Titani K, Torff HJ, Hormel S, Kumar S, Walsh KA, Rödl J, Neurath H, Zwilling R | display-authors = 6 | title = Amino acid sequence of a unique protease from the crayfish Astacus fluviatilis | journal = Biochemistry | volume = 26 | issue = 1 | pages = 222–6 | date = January 1987 | pmid = 3548817 | doi = 10.1021/bi00375a029 }}</ref> In addition to astacin the crayfish possesses an invertebrate trypsin, but no pepsin.<ref name="Zwilling_1981" /><ref name="Titani_1987" /> Ubrzo nakon toga Wozney et al.<ref name="Wozney_1988">{{cite journal | vauthors = Wozney JM, Rosen V, Celeste AJ, Mitsock LM, Whitters MJ, Kriz RW, Hewick RM, Wang EA | display-authors = 6 | title = Novel regulators of bone formation: molecular clones and activities | journal = Science | volume = 242 | issue = 4885 | pages = 1528–34 | date = December 1988 | pmid = 3201241 | doi = 10.1126/science.3201241 | bibcode = 1988Sci...242.1528W }}</ref> pokazali su da je sekvenca astacina umetnuta u ljudski koštani morfogenetski protein (BMP), uz značajnu homologiju. == Članovi porodice astacina == Proteini koji sadrže domen astacina uključuju: *[[ASTL|Metalo-endopeptidaza slična astacinu]] (ASTL) *[[Koštani morfogenetski protein 1]] (BMP1) *[[MEP1A|Meprin A, podjedinica alfa]] (MEP1A) *[[MEP1B|Meprin A, podjedinica beta]] (MEP1B) *[[TLL1|Tolloidoliki protein 1]] (TLL1) *[[TLL2| Tolloidoliki protein 2]] (TLL2) == Reference == {{refspisak|2}} == Dodatni izvori == {{refbegin}} * {{cite book | veditors = Zwilling R, Stöcker W | title = The Astacins. Structure and Function of a New Protein Family. | publisher = Verlag Kovacs | location = Hamburg | date = 1997 | page = 370 | isbn = 3-86064-624-9 }} {{refend}} == Vanjski linkovi == *[http://merops.sanger.ac.uk/cgi-bin/famsum?family=m12 MEROPS family M12] {{InterPro content|IPR001506}} {{Metaloendopeptidaze}} {{Enzimi}} {{Portal|Biologija|border=no}} [[Kategorija:EC 3.4.24]] [[Kategorija:Astacini|*]] [[Kategorija:Enzimi]] bgkksidazsex364g2qh70ael1yerikh Oklopnjače 0 539050 3937925 2026-10-29T21:48:20Z Blagobos 187411 Nova stranica: {{Taksokvir | boja = pink |raspon_fosila=[[Landoverij]] ([[silur]]) – kasni [[devon (period)|devon]], prije 439–358,9 miliona godina | naziv = Oklopnjače | slika = Bothriolepis panderi.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Fosil ''Bothriolepis panderi'' |slika2= Coccosteus reconstruction.png | opis_slike2= Rekonstrukcija izgleda roda ''[[Coccosteus]]'', artrodirne plakoderme | domain = [[Eukaryota]] | regnum = [[Animalia]] | unranked_phylum... 3937925 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink |raspon_fosila=[[Landoverij]] ([[silur]]) – kasni [[devon (period)|devon]], prije 439–358,9 miliona godina | naziv = Oklopnjače | slika = Bothriolepis panderi.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Fosil ''Bothriolepis panderi'' |slika2= Coccosteus reconstruction.png | opis_slike2= Rekonstrukcija izgleda roda ''[[Coccosteus]]'', artrodirne plakoderme | domain = [[Eukaryota]] | regnum = [[Animalia]] | unranked_phylum = [[Bilateria]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]]/[[Craniata]] | subregnum = [[Eumetazoa]] | superphylum = [[Deuterostomia]] | infraphylum = [[Gnathostomata]] | classis = '''Placodermi'''† | classis_authority = [[Frederick McCoy|McCoy]], 1848 | classis_autorstvo = McCoy, 1848 | subphylum = [[Vertebrata]] | infraphylum = [[Gnathostomata]] | razdioba = |razdioba_stepen=[[Red (biologija)|Redovi]] * ''[[Acanthothoraci]]'' * ''[[Antiarchi]]'' * ''[[Arthrodira]]'' * ''[[Brindabellaspis]]'' * ''[[Petalichthyida]]'' * ''[[Pseudopetalichthyida]]'' * ''[[Ptyctodontida]]'' * ''[[Rhenanida]]'' * ''[[Stensioella]]'' * ''[[Xiushanosteus]]'' * Oklopnjače s [[maksila]]ma: ** ''[[Bianchengichthys]]'' ** ''[[Entelognathus]]'' **? ''[[Eugnathostomata]]'' ** ''[[Minjinia]]'' ** ''[[Qilinyu]]'' ** ''[[Silurolepis]]'' }} '''Oklopnjače''' [[latinski|lat.]] '''[[Placodermi]]''' (od [[starogrčki|grčkog]] πλάξ – ''plax'', ''plakos'' = ploča + δέρμα – ''derma'' = [[koža]])<ref>{{cite book |last1=Colbert |first1=Edwin H. (Edwin Harris) |last2=Knight |first2=Charles Robert |title=The dinosaur book: the ruling reptiles and their relatives |date=1951 |publisher=McGraw-Hill |location=New York |page=153 |url=https://archive.org/details/bookruli00colb/page/152/mode/2up}}</ref> izumrli su [[kičmenjaci]], grupa prahistorijskih [[riba]], poznata na osnovu fosila iz [[paleozoik]]a, tačnije iz [[silur]]a i [[devon (period)|devona]]. Iako im je [[unutrašnji skelet]] uglavnom hrskavičav, [[glava]] i [[grudni koš]] bili su im prekriveni zglobno povezanim oklopnim pločama (otuda i naziv), dok je ostatak tijela, ovisno o vrsti, bio prekriven [[riblja krljušt|krljuštima]] ili je bio bez njih. Oklopnjače bile su među prvim ribama sa vilicama (njihove vilice su vjerovatno evoluirale od prvog para škržnih lukova), a ujedno su i prvi kičmenjaci koji su imali prave zube. Također, one predstavljaju prvu grupu riba koja je razvila karlična peraja – drugi par uparenih peraja, koja su homologni prethodnici zadnjih udova kod četveronožaca ([[tetrapoda]])<ref name="Rucklin2012">{{Cite journal | last1 = Rücklin | first1 = M. | last2 = Donoghue | first2 = P. C. J. | last3 = Johanson | first3 = Z. | last4 = Trinajstic | first4 = K. | last5 = Marone | first5 = F. | last6 = Stampanoni | first6 = M. | title = Development of teeth and jaws in the earliest jawed vertebrates | doi = 10.1038/nature11555 | journal = Nature | volume = 491 | issue = 7426 | pages = 748–751 | year = 2012 | pmid = 23075852| bibcode = 2012Natur.491..748R | s2cid = 4302415 }}</ref> fosili stari 380 miliona godina, koji pripadaju trima drugim rodovima – ''[[Incisoscutum]]'', ''[[Materpiscis]]'' i ''[[Austroptyctodus]]'' – predstavljaju najstarije poznate primjere rađanja živih mladunaca.<ref name="BBC">{{cite news | publisher = BBC | url = https://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7424281.stm | title = Fossil reveals oldest live birth | date = May 28, 2008 |access-date = May 30, 2008 }}</ref> Smatra se da su plakodermi [[parafilija|parafiletski]], te da se sastoje od nekoliko zasebnih [[vanjska grupa|vanjskih grupa]] ili [[sestrinski takson|sestrinskih taksona]] u odnosu na sve danas postojeće [[kičmenjak]]e sa vilicama, koji su nastali upravo unutar njihovih redova.<ref>{{cite journal |last1=Li |first1=Qiang |last2=Zhu |first2=You-an |last3=Lu |first3=Jing |last4=Chen |first4=Yang |last5=Wang |first5=Jianhua |last6=Peng |first6=Lijian |last7=Wei |first7=Guangbiao |last8=Zhu |first8=Min |title=A new Silurian fish close to the common ancestor of modern gnathostomes |journal=Current Biology |date=August 2021 |volume=31 |issue=16 |pages=3613–3620.e2 |doi=10.1016/j.cub.2021.05.053 |pmid=34146483 |s2cid=235477130 |doi-access=free |bibcode=2021CBio...31E3613L }}</ref> Nasuprot tome, jedna analiza iz 2016. godine zaključila je da su plakodermi vjerovatno [[monofilija|monofiletski]].<ref>{{cite journal |last1=King |first1=Benedict |last2=Qiao |first2=Tuo |last3=Lee |first3=Michael S. Y. |last4=Zhu |first4=Min |last5=Long |first5=John A. |title=Bayesian Morphological Clock Methods Resurrect Placoderm Monophyly and Reveal Rapid Early Evolution in Jawed Vertebrates |journal=Systematic Biology |date=5 December 2016 |volume=66 |issue=4 |pages=499–516 |doi=10.1093/sysbio/syw107 |pmid=27920231 |doi-access=free }}</ref> Prvi prepoznatljivi plakodermi pojavljuju se u fosilnom zapisu tokom kasne landoverijske epohe ranog silura.<ref name="BurrowTurner">{{cite journal | title=A review of placoderm scales, and their significance in placoderm phylogeny |author1=Burrow, Carol |author2=Turner, Susan |name-list-style=amp | journal=Journal of Vertebrate Paleontology |date=September 1998 | volume=19 | issue=2 | pages=204–219 | doi=10.1080/02724634.1999.10011135}}</ref> Vremenom su potisnuli dotad dominantne morske [[člankonošci| člankonošce]] (npr. euripteride) i [[mehkušci|mehkušce]] [[glavonošci|glavonošce]] (npr. ortocone), postavši neki od prvih i najozloglašenijih kičmenjaka na vrhu lanca ishrane, kao što su ''[[Eastmanosteus]]'', ''[[Dinichthys]]'' i ogromni ''[[Dunkleosteus]]''. Različite grupe plakoderma bile su raznolike i brojne tokom devona, ali su svi plakodermi izumrli krajem tog perioda, tokom događaja Hangenberg prije 358,9 miliona godina<ref name="SallanCoates">{{cite journal | title=End-Devonian extinction and a bottleneck in the early evolution of modern jawed vertebrates |author1=Sallan, Lauren |author2=Coates, Michael |name-list-style=amp | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=June 2010 | volume=107 | pages=10131–10135| doi= 10.1073/pnas.0914000107 | pmid=20479258 | issue=22 | pmc=2890420| bibcode=2010PNAS..10710131S |doi-access=free }}</ref> ostavljajući [[ekološka niša|ekološke niše]] otvorenim za preživjele [[koštunjače]] (Osteichthyes) i [[hrskavičnjače]] (Chondrichthyes), koje su se potom [[evolucijska radijacija|evolucijski razišle]] (proširile) tokom [[karbon]]a. ==Obilježja== Mnogi plakodermi, posebno redovi [[Rhenanida]], [[Petalichthyida]], [[Phyllolepida]] i [[Antiarchi]], bili su stanovnici dna. Naročito su antiarhi, sa svojim visoko modificiranim, zglobnim koštanim prsnim perajama, bili veoma uspješni stanovnici slatkovodnih i plitkih morskih staništa tokom srednjeg i kasnog devona; rod ''[[Bothriolepis]]'', prisutan u tom periodu, poznat je po više od 100 priznatih vrsta.{{sfn|Long|1983}} Velika većina plakoderma bili su [[predator]]i, od kojih su mnogi živjeli na [[podloga (biologija)|podlozi]] ili u njenoj blizini. Mnogi drugi, prvenstveno pripadnici reda [[Arthrodira]], bili su aktivni [[nekton]]ski predatori koji su nastanjivali srednje do gornje slojeve vodenog stuba. Studija o artrodiru roda ''[[Compagopiscis]]'', objavljena 2012. godine, zaključila je da su plakodermi (barem ovaj konkretan rod) vjerovatno posjedovali prave zube, suprotno nekim ranijim istraživanjima. Zubi su imali jasno definisane [[pulpa (zub)|šupljine za pulpu]], a sastojali su se od [[kost]]i i [[dentin]]a. Ipak, razvoj zuba i vilica nije bio toliko tijesno povezan kao kod savremenih viličnjastih kičmenjaka ([[Gnathostomata]]). Ovi zubi vjerovatno su homologni zubima drugih viličastoustih kičmenjaka.<ref name="Rucklin2012"/> [[File:Placoderm anatomy.png|thumb|left|400px|{{center| Vanjska anatomija plakoderma ''[[Coccosteus|Coccosteus decipiens]]''}}]] {{clear left}} Jedan od najvećih poznatih artrodira, ''[[Dunkleosteus]] terrelli'', bio je dug 3,5–4,1 m,<ref>{{Cite journal |last=Engelman |first=Russell K. |date=2023-02-21 |title=A Devonian Fish Tale: A New Method of Body Length Estimation Suggests Much Smaller Sizes for Dunkleosteus terrelli (Placodermi: Arthrodira) |journal=Diversity |language=en |volume=15 |issue=3 |pages=318 |doi=10.3390/d15030318 |doi-access=free |issn=1424-2818}}</ref> a pretpostavlja se da je imao široku rasprostranjenost, budući da su njegovi ostaci pronađeni u Evropi, Sjevernoj Americi i, vjerovatno, Maroku. Neki paleontolozi ga smatraju prvim „superpredatorom” među [[kičmenjaci|kičmenjacima]] na svijetu, koji je lovio druge predatore. Drugi, manji artrodiri, poput rodova ''[[Fallacosteus]]'' i ''[[Rolfosteus]]'' – oba pronađena u formaciji [[Gogo formacija|Gogo]] u Zapadnoj Australiji – imali su aerodinamičan oklop na glavi u obliku metka, dok je rod ''[[Amazichthys]]'' posjedovao [[morfologija|morfologiju]] sličnu onoj kod drugih brzoplivajućih [[pelagijska zona|pelagijskih organizama]],<ref>{{Cite journal |last1=Jobbins |first1=Melina |last2=Rücklin |first2=Martin |last3=Ferrón |first3=Humberto G. |last4=Klug |first4=Christian |date=2022 |title=A new selenosteid placoderm from the Late Devonian of the eastern Anti-Atlas (Morocco) with preserved body outline and its ecomorphology |journal=Frontiers in Ecology and Evolution |volume=10 |doi=10.3389/fevo.2022.969158 |issn=2296-701X |doi-access=free |hdl=10550/85583 |hdl-access=free }}</ref> snažno podupirući ideju da su mnogi, ako ne i većina, artrodira ([[Arthrodira]]) bili aktivni plivači, a ne pasivni grabežljivci iz zasjede čiji ih je oklop praktično vezivao za morsko dno. Neki plakodermi bili su [[biljojedi]], poput artrodire ''[[Holonema]]'' iz srednjeg do kasnog devona, dok su drugi bili planktivori, poput gigantske artrodire ''[[Titanichthys]]'', raznih pripadnika porodice ''Homostiidae'', te roda ''[[Heterosteus]]''. Izvanredni dokazi o unutrašnjoj oplodnji kod jednog plakoderma dobijeni su zahvaljujući otkriću u formaciji Gogo, u blizini mjesta Fitzroy Crossing, u regiji Kimberley (Zapadna [[Australija]]),{{sfn|Long|Trinajstic|2010}} jedne male ženke plakoderma, duge oko 25 cm, koja je uginula tokom rađanja mladunčeta dužine 6 cm, pri čemu je fosilizirana sa očuvanom pupčanom vrpcom.{{sfn|Long|Trinajstic|Young|Senden|2008}} Fosil, nazvan ''[[Materpiscis attenboroughi]]'' (po naučniku [[David Attenborough|Davidu Attenboroughu]]), sadržavao je jaja koja su bila interno oplođena; majka je hranila embrion i rađala [[viviparnost|žive mladunce]]. Zahvaljujući ovom otkriću, ovaj plakoderm je postao najstariji poznati kičmennjak koji je rađao žive mladunce („[[Viviparnost|viviparan]]”),<ref name="BBC"/> čime je vrijeme pojave viviparnosti pomaknuto oko 200 miliona godina unazad u odnosu na dosadašnja saznanja. Primjerci artrodira ''[[Incisoscutum|Incisoscutum ritchei]]'', također iz formacije Gogo, pronađeni su sa embrionima u sebi, što ukazuje na to da je i ova grupa bila sposobna rađati žive mladunce.{{sfn|Long|Trinajstic|Johanson|2009}} Mužjaci su se razmnožavali umetanjem dugog organa za kopulaciju (tzv. ''clasper'') u ženku. Izduženi bazipterigiji (skeletni elementi peraja) pronađeni su i kod plakoderma iz grupe Phyllolepida, kao što su ''[[Austrophyllolepis]]''{{sfn|Long|1984}} i ''[[Cowralepis]]'' – oba iz perioda srednjeg devona u Australiji – što sugeriše da su se ti elementi koristili pri kopulaciji. Organi za kopulaciju kod plakoderma nisu [[homologni organi]]ma za kopulaciju kod hrskavičnjača. Utvrđeno je da su sličnosti između ovih struktura primjer [[konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]]. Dok su organi za kopulaciju kod hrskavičnjača specijalizirani dijelovi njihovih parnih karličnih peraja, modificirani za parenje uslijed promjena u [[Hox gen]]ima (konkretno ''hoxd13''), organi za parenje kod plakoderma najvjerovatnije su nastali djelovanjem drugačijih skupova ''Hox'' gena. Radilo se o strukturama koje su se razvijale na drugom mjestu na tijelu, kao dodatni i nezavisni par ekstremiteta, ali su se tokom razvoja preobrazile u dijelove tijela koji služe isključivo za [[rarmnožavanje]]. Budući da nisu bili povezani s karličnim perajama – kao što je to slučaj kod riba poput ajkula – bili su znatno fleksibilniji i vjerovatno su se mogli zakretati prema naprijed.<ref>{{Cite web |url=https://theconversation.com/the-first-vertebrate-sexual-organs-evolved-as-an-extra-pair-of-legs-27578 |title=The first vertebrate sexual organs evolved as an extra pair of legs |date=8 June 2014 |access-date=2014-06-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220230411/http://theconversation.com/the-first-vertebrate-sexual-organs-evolved-as-an-extra-pair-of-legs-27578/ |archive-date=2016-12-20 }}</ref> Studija o rodu ''[[Kolymaspis]]'' pokazuje da je rameni pojas kičmenjaka evoluirao od škržnih lukova.<ref>Brazeau et al, Fossil evidence for a pharyngeal origin of the vertebrate pectoral girdle, Nature volume 623, pages550–554 (2023)</ref> ==Historija istraživanja== Najranija istraživanja oklopnjačama objavio je [[Louis Agassiz]] u svom djelu od pet tomova o fosilnim ribama, izdatom između 1833. i 1843. godine. U to vrijeme smatralo se da su plakodermi ribe oklopljene ljuskama, koje nemaju vilice i srodne su [[ostrakodermi]]ma. Neki prirodoslovci su čak sugerisali da je riječ o [[beskičmenjaci]]ma s oklopom ili čak o [[kičmenjaci]]ma nalik [[kornjače| kornjačama]]. Krajem 1920-ih, dr. [[Erik Stensiö]] iz Švedskog prirodoslovnog muzeja u [[Stockholm]] uutvrdio je detalje anatomije plakoderma i identifikovao ih kao prave [[ribe]] s vilicama, srodne [[ajkula]]ma. Uzimao je fosilne primjerke s dobro očuvanim [[lobanja]]ma i postepeno ih brusio, skidajući slojeve debljine jedne desetine milimetra. Nakon uklanjanja svakog sloja, izrađivao je otisak sljedeće površine u [[vosak|vosku]]. Kada bi primjerci bili potpuno izbrušeni (i time uništeni), pravio je uvećane, trodimenzijske modele lobanja kako bi detaljnije proučio anatomsku građu. Mnogi drugi stručnjaci za plakoderme smatrali su da Stensiö pokušava vještački uspostaviti vezu između plakoderma i [[ajkula]]; međutim, kako je otkriveno više fosila, plakodermi su prihvaćeni kao [[sestrinska grupa]] hrskavičnjača ([[Chondrichthyes]]). Mnogo kasnije, izuzetno dobro očuvani fosili plakoderma s grebena Gogo ponovo su promijenili sliku o njima. Pokazali su da dijele anatomske karakteristike ne samo s hrskavičnjačama, već i s drugim grupama [[gnatostomata]] (kičmenjaka s vilicama). Naprimjer, oklopnjače s lokaliteta Gogo posjeduju zasebne kosti za nosne kapsule, baš kao i drugi gnatostomati; kod ajkula i košljoriba, te su kosti srasle s moždanom kutijom.<ref>{{cite journal | last1 = Young | first1 = G.C. | last2 = Goujet | first2 = D. | last3 = Lelievre | first3 = H. | year = 2001 | title = Extraocular muscles and cranial segmentation in primitive gnathostomes – fossil evidence | journal = Journal of Morphology | volume = 248 | page = 304 }}</ref><ref>{{cite book |last1=Goujet |first1=Daniel |last2=Young |first2=Gavin |year=2004 |chapter=Placoderm anatomy and phylogeny: new insights |pages= |chapter-url=http://www.pfeil-verlag.de/wp-content/uploads/2015/05/3_52d06.pdf |editor1-first=G. |editor1-last=Arratia |editor2-first=M. V. H. |editor2-last=Wilson |editor3-first=R. |editor3-last=Cloutier |title=Recent Advances in the Origin and Early Radiation of Vertebrates |publisher=Verlag Dr. Friedrich Pfeil |location=Munchen, Germany |isbn=3-89937-052-X }}</ref> Oklopnjače također dijele određene anatomske karakteristike isključivo sa osteostracanima, skupinom [[bezviličnjače|riba bez vilica]]; zbog toga je teorija prema kojoj su plakodermi sestrinska grupa hrskavičnjača (Chondrichthyes) zamijenjena teorijom da su grupa baznih gnatostomata (kičmenjaka sa vilicama). ==Evolucija i izumiranje== [[File:Evolution of placoderms.png|thumb|280px|right|Evolucija i izumiranje plakoderma. Dijagram se zasniva na radu [[Michael Benton|Michaela Bentona]],2005.<ref name="Benton, M. J. 2005 page 73">Benton, M. J. (2005) Vertebrate Palaeontology, Blackwell, 3rd edition, Figure 3.25 on page 73.</ref>]] [[File:DunkleosteusSannoble.JPG|thumb|right|280px|''[[Dunkleosteus]]'', Među prvim kičmenjacima koji su bili vrhunski predatori nalazio se jedan džinovski oklopljeni plakoderm.]] [[File:Amazichthys.jpg|thumb|281x281px|''[[Amazichthys]]'', pelagijski artrodir iz srednjeg famena (kasni devon).]] [[File:Eczematolepis.jpg|thumb|right|280px|Bodlja peraje roda ''[[Eczematolepis]]'' iz srednjeg devona (Wisconsin).]] {{Glavni|Evolucija riba}} Jedno vrijeme se smatralo da su oklopnjače izumrle uslijed konkurencije prvih košljoriba i ranih ajkula, s obzirom na pretpostavljenu urođenu nadmoć košljoriba i navodnu tromost plakoderma. Na osnovu preciznijih pregleda prahistorijskih organizama, danas se smatra da su oni sistematski nestali kako su morski i slatkovodni [[ekosistem]]i stradali uslijed ekoloških katastrofa tokom kasnog devona i na samom kraju tog perioda. ===Fosilni zapisi=== Najraniji prepoznatljivi fosili oklopnjača potiču iz Kine i datiraju iz ranog silura. U to doba, oni su već bili diferencirani na antiarhe i artrodire, kao i na druge, primitivnije grupe. Raniji fosili baznih plakoderma još uvijek nisu otkriveni. [[File:Xiushanosteus.jpg|left|thumb|280px|''[[Xiushanosteus]]'' jedan je od najstarijih poznatih plakoderma; živio je na području današnje Kine tokom telikijskog stadija ranog silura.]] Fosilni zapisi oklopnjača iz silura fragmentirani su, kako u doslovnom, tako i u prenesenom smislu. Sve do otkrića roda ''[[Silurolepis]]'' (a potom i otkrića rodova ''[[Entelognathus]]'' i ''[[Qilinyu]]''), primjerci plakoderma iz silura sastojali su se samo od fragmenata. Neki od njih su, na osnovu histoloških sličnosti, provizorno klasificirani kao antiarhi ili artrodiri, dok mnogi još uvijek nisu ni formalno opisani niti imenovani. Najčešće navođen primjer silurskog plakoderma, rod ''[[Wangolepis]]'' – pronađen u [[Kina|Kini]], a vjerovatno i u [[Vijetnam]]u – poznat je samo na osnovu nekoliko fragmenata koje je trenutno nemoguće svrstati u bilo koji od priznatih redova plakoderma. Do sada su poznata samo tri zvanično opisana silurska plakoderma za koja raspolažemo s više od pukih ostataka: * bazni antiarh ''[[Silurolepis]]'', iz epohe ludlow (kineska provincija [[Yunnan]]), poznat na osnovu gotovo potpunog grudnog oklopa; * ''[[Entelognathus]]'', plakoderm čiji je taksonomski status ''[[incertae sedis]]'' (nesiguran), a koji objedinjuje odlike primitivnih artrodira s anatomijom vilica kakva se inače sreće samo kod [[koštunjače|koštunjača]] i [[tetrapoda]]; * ''[[Qilinyu]]'', blizak srodnik [[rod (biologija)|roda]] ''Entelognathus'', koji dodatno potvrđuje ulogu roda ''Entelognathus'' kao prelaznog oblika između plakoderma i drugih ranih gnatostomata (viličnoustih kičmenjaka), kao i predstavnika krunske grupe gnatostomata. Prvi zvanično opisani silurski plakoderm je antiarh ''[[Shimenolepis]]'', poznat na osnovu ploča s karakterističnim ornamentima, pronađenih u kineskoj provinciji [[Hunan]]. Prvobitno se smatralo da potiče iz kasnog [[llandoverij]]a, mada su kasnija istraživanja revidirala njegovu starost, smještajući ga u [[ludfordij]].<ref>{{Cite journal |last1=Pan |first1=Zhaohui |last2=Niu |first2=Zhibin |last3=Xian |first3=Zumin |last4=Zhu |first4=Min |date=2023-01-03 |title=A novel specimen-based mid-Paleozoic dataset of antiarch placoderms (the most basal jawed vertebrates) |url=https://essd.copernicus.org/articles/15/41/2023/ |journal=Earth System Science Data |language=English |volume=15 |issue=1 |pages=41–51 |doi=10.5194/essd-15-41-2023 |issn=1866-3508 |doi-access=free |bibcode=2023ESSD...15...41P }}</ref> Ploče roda ''Shimenolepis'' veoma su slične pločama ranodevonskog roda ''Zhanjilepis'' (iz reda Yunnanolepiformes), koji je također poznat po pločama s karakterističnim ukrasima.<ref name="BurrowTurner"/><ref name="WangJ">{{cite journal | url=http://article.geobiology.cn/lunwen/%E6%9C%9F%E5%88%8A%E8%AE%BA%E6%96%87/%E5%BF%97%E7%95%99%E7%B3%BB/014/%E6%B9%98%E8%A5%BF%E5%8C%97%E5%BF%97%E7%95%99%E7%BA%AA%E8%83%B4%E7%94%B2%E9%B1%BC%E5%8C%96%E7%9F%B3.pdf | title=The Antiarchi from Early Silurian Hunan | author=Wang Junqing | journal=Vertebrata PalAsiatica | year=1991 | volume=21 | issue=3 | pages=240–244 |id={{INIST|19733953}} | archive-url=https://web.archive.org/web/20131212161921/http://article.geobiology.cn/lunwen/%E6%9C%9F%E5%88%8A%E8%AE%BA%E6%96%87/%E5%BF%97%E7%95%99%E7%B3%BB/014/%E6%B9%98%E8%A5%BF%E5%8C%97%E5%BF%97%E7%95%99%E7%BA%AA%E8%83%B4%E7%94%B2%E9%B1%BC%E5%8C%96%E7%9F%B3.pdf | archive-date=2013-12-12 }}</ref> U 2022., ''[[Xiushanosteus]]'' opisan je na osnovu potpunih fosila iz telikijana, kasnog landoverija u Chongqingu, [[Kina]].<ref>{{Cite journal |last1=Zhu |first1=You-an |last2=Li |first2=Qiang |last3=Lu |first3=Jing |last4=Chen |first4=Yang |last5=Wang |first5=Jianhua |last6=Gai |first6=Zhikun |last7=Zhao |first7=Wenjin |last8=Wei |first8=Guangbiao |last9=Yu |first9=Yilun |last10=Ahlberg |first10=Per E. |last11=Zhu |first11=Min |date=2022 |title=The oldest complete jawed vertebrates from the early Silurian of China |url=https://www.nature.com/articles/s41586-022-05136-8 |journal=[[Nature]] |language=en |volume=609 |issue=7929 |pages=954–958 |doi=10.1038/s41586-022-05136-8 |pmid=36171378 |bibcode=2022Natur.609..954Z |s2cid=252569910 |issn=1476-4687|url-access=subscription }}</ref> Paleontolozi i stručnjaci za oklopnjače pretpostavljaju da je njihova rijetkost u silurskim fosilnim zapisima posljedica toga što su one živjele u okruženjima nepovoljnim za očuvanje fosila, a ne njihove stvarne malobrojnosti. Ova hipoteza pomaže objasniti naizgled trenutnu pojavu i raznolikost plakodermi na samom početku [[devon (period)|devona]]. Tokom devona, plakoderme su naselile i počele dominirati gotovo svim poznatim vodenim [[ekosistem]]ima, kako [[slatka voda|slatkovodnim]], tako i [[more|morskim]].<ref name=PlacodermUCMP>{{cite web|last=Waggoner|first=Ben|title=Introduction to the Placodermi|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/vertebrates/basalfish/placodermi.html|publisher=UCMP|access-date=18 July 2011}}</ref> Međutim, ova raznolikost pretrpjela je velike gubitke tokom događaja izumiranja na granici [[frasnij]]a i [[famenij]]a– izumiranja u kasnom devonu. Preostale vrste su zatim nestale tokom izumiranja na samom kraju devona; nije potvrđeno da je ijedna vrsta plakoderma preživjela do [[karbon]]a. ==Taksonomija i filogenija== Trenutno se oklopnjače (Placodermi) dijele na osam priznatih [[red (biologija)|redova]]. Postoje još dva sporna reda: jedan je [[monotipska vrsta|monotipski]] red Stensioellida, koji obuhvata zagonetni rod ''[[Stensioella]]''; drugi je jednako zagonetan red [[Pseudopetalichthyida]]. Ovi redovi smatraju se baznim ili primitivnim grupama unutar plakoderma, iako njihov tačan položaj unutar ovog razreda ostaje nesiguran. Fosili obje grupe trenutno su poznati samo iz nalazišta [[Hunsrück]] ([[lagerstätte]]). ===Redovi oklopnjača=== ====Arthrodira==== [[File:Dunkleosteus terrelli 2024 reconstruction.jpg|left|thumb|''[[Dunkleosteus]]'']] [[Arthrodira]] („zglobni vrat”) bili su najraznolikiji i brojčano najuspješniji red plakoderma, zauzimajući različite [[ekološka niša| ekološke niše]] – od divovskih [[predator|vrhunskih predatora]] do organizama koji su živjeli na dnu ([[bentos]]) i hranili se [[detritus]]om. Imali su pokretan zglob između oklopa koji je okruživao glavu i onog oko tijela. Kada bi se donja vilica pomjerila prema dolje, pomjerao se i štit glave, omogućavajući šire otvaranje usta. Svi artrodiri, osim roda ''Compagopiscis'', nisu imali zube; umjesto njih, koristili su naoštrene rubove koštanih ploča – tzv. „zubne ploče” – kao površinu za grizenje (rod ''Compagopiscis'' je, pored zubnih ploča, imao i prave zube). Očne duplje bile su zaštićene koštanim prstenom – osobinom koju dijele i ptice te neki [[ihtiosaur]]i. Rani artrodiri, poput roda ''[[Arctolepis]]'', bili su [[ribe]] s dobro razvijenim oklopom i spljoštenim tijelima. Najveći pripadnik ove grupe, ''[[Dunkleosteus]]'', bio je pravi „superpredator” kasnog devona, koji je dostizao dužinu od tri, pa čak i do osam metara. Nasuprot tome, ''[[Rolfosteus]]'', poznat po svom dugom nosu, bio je dug svega 15 cm. Pronađeni su fosili roda ''[[Incisoscutum]]'' koji sadrže nerođene mladunce, što ukazuje na to da su artrodire rađale žive mladunce.<ref>{{cite news |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2008/06/080606104814.htm |publisher=[[Science Daily]] |title=Fish 380 Million Years Old Found With Unborn Embryo |date=June 6, 2008}}</ref> ====Antiarchi==== [[File:Bothriolepis_canadensis_(2024).png|thumb|''[[Bothriolepis canadensis]]'']] [[Antiarchi]] („suprotni anus”) bili su drugi najuspješniji red plakoderma (oklopljenih riba), odmah iza reda [[Arthrodira]]. Naziv ovog reda skovao je [[Edward Drinker Cope]], koji je – nakon što je prve fosile pogrešno identifikovao kao ostatke oklopljenog [[tunikata]] – greškom smatrao da je očna duplja zapravo usta, a da se otvor za anusni sifon nalazi na suprotnoj strani tijela, umjesto da se i usni i anusni otvor nalaze zajedno na jednom kraju. Prednji dijelovi njihovih tijela bili su snažno oklopljeni, toliko da su doslovno podsjećali na kutiju s očima, dok su stražnji dijelovi – ponekad prekriveni krljuštima, a ponekad goli – često bili izduženi i savitljivi, naročito kod kasnijih oblika. Par [[grudno peraje|grudnih peraja]] bio je preobražen u par udova koji su podsjećali na šestar ili na udove [[člankonošci|člankonožaca]]. Kod primitivnih oblika, poput roda ''[[Yunnanolepis]]'', ti udovi bili su debeli i kratki, dok su kod naprednijih oblika, poput roda ''[[Bothriolepis]]'', bili dugi i posjedovali zglobove nalik laktovima. Funkcija ovih udova još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, ali većina naučnika pretpostavlja da su oni pomagali životinjama da se povlače po podlozi, te da su im omogućavali i ukopavanje u nju. ====Brindabellaspida==== [[File:Brindabellaspis.png|thumb|upright|left|''[[Brindabellaspis stensioi]]'']] ''[[Brindabellaspis]]'' („štit iz Brindabelle”) bio je plakoderm s izduženom njuškom iz [[rani devon|ranog devona]]. Kada je prvi put otkriven 1980. godine, prvobitno je svrstan među [[akantotoracide]] (red Acanthothoracidi) iz grupe [[weejasperaspidi]], zbog anatomskih sličnosti s drugim [[vrsta]]ma pronađenim na istom lokalitetu. Prema [[Philippe Janvier|Philippeu Janvieru]], anatomske sličnosti između mozga vrste ''[[Brindabellaspis stensioi]]'' i mozga [[bezviličnjaci|bezviličnih riba]] ukazuju na to da je riječ o bazalnom plakodermu, koji je najbliži pretku svih plakoderma. U ovaj red također su svrstani razni plakodermi iz ranog do srednjeg devona čija je taksonomska pripadnost nesigurna (označeni kao ''[[incertae sedis]]''). ====Phyllolepida==== [[File:Phyllolepis12DB.jpg|thumb|''[[Phyllolepis|Phyllolepis orvini]]'']] [[Phyllolepida]] („lisnate krljušti”) bili su spljošteni plakodermi pronađeni širom svijeta. Poput drugih spljoštenih oklopnjača, bili su grabežljivci koji su živjeli na dnu i plijen lovili iz zasjede. Za razliku od drugih spljoštenih plakoderma, oni su nastanjivali slatke vode. Njihov oklop sastojao se od cjelovitih ploča, za razliku od brojnih kvržica i krljušti karakterističnih za red [[Petalichthyida]]. Oči su im se nalazile na bočnim stranama glave, što ih razlikuje od drugih grabežljivaca s morskog dna (poput riba iz porodice [[Uranoscopidae|Uranoscopidae]] ili [[pločastih riba|pločastih riba]]), kod kojih su [[oči]] smještene na vrhu glave. Očne duplje bile su izuzetno male, što ukazuje na to da su oči bile zakržljale, te da su pripadnici grupe Phyllolepida možda bili slijepi. ====Ptyctodontida==== [[File:Kimbryanodus williamburyensis.jpg|thumb|left|''[[Kimbryanodus|Kimbryanodus williamburyensis]]'']] [[Ptyctodontida]] („savijeni zubi”) bili su oklopnjače sa slabijim oklopom, velikim glavama, krupnim očima i izduženim tijelima. Pokazuju snažnu, ali površnu sličnost sa savremenim [[himera]]ma. Njihov oklop bio je sveden na raspored malih ploča oko glave i vrata. Smatra se da je većina pripadnika reda Ptyctodontida – slično izumrlim i srodnim akantotoracidima (Acanthothoracidi), kao i savremenim, ali nesrodnim holocefalima ([[Holocephali]]) – živjela blizu morskog dna i hranila se školjkašima i drugim organizmima s ljušturom. Zbog nedostatka oklopa, neki paleontolozi su sugerisali da Ptyctodontida nisu plakodermi, već holocefali ili njihovi preci. Anatomska istraživanja potpunih fosilnih primjeraka pokazala su da su sličnosti između ove dvije grupe samo površne. Glavne razlike su sljedeće: *holocefali na koži imaju tzv. šagren (sitne koštane izrasline), dok ga Ptyctodontida nemaju; *oklopne ploče i krljušti holocefala građene su od [[dentin]]a, dok su one kod Ptyctodontida koštane građe; lobanje holocefala slične su onima kod ajkula, dok su lobanje Ptyctodontida slične onima kod drugih plakoderma; i, što je najvažnije, *holocefali imaju prave zube, dok Ptyctodontida posjeduju zubne ploče nalik kljunu. <br>Za Ptyctodontida je bio karakterističan polni dimorfizam: mužjaci su imali karlične kopulacijske organe (tzv. klaspere), a moguće je da su imali i dodatne kopulacijske organe na glavi. ====Rhenanida==== [[File:Asterosteus stenocephalus.jpg|thumb|upright|''[[Asterosteus]]'']] [[Rhenanida]] Rhenanidi (tzv. „rajnske ribe”) bili su spljošteni [[predator]]i koji su živjeli na dnu, nalik na [[raže]], a imali su velika usta okrenuta prema gore i nastanjivali su morska staništa. Nekada se smatralo da su rhenanidi najprimitivniji, ili barem najbliži precima svih plakoderma, budući da se njihov oklop sastojao od nesraslih dijelova – svojevrsnog mozaika tuberkula – za razliku od čvrstih ploča „naprednijih” plakoderma, poput [[Antiarha]] i [[Artrodira]]. Međutim, na osnovu poređenja anatomije lobanje, danas se smatra da su rhenanidi sestrinska grupa antiarha. Kada rhenanidi uginu, njihovi „mozaici” se raspadaju; stoga se pretpostavlja da je rijetkost rhenanida u fosilnim zapisima posljedica raspadanja nakon smrti, a ne stvarna rijetkost ovih [[vrsta]]. ====Acanthothoraci==== [[File:Palaeacanthaspis vasta.jpg|thumb|upright|left|''[[Palaeacanthaspis]]'']] [[Acanthothoraci]] (u prevodu „bodljikavi grudni koš”) bili su grupa plakoderma nalik na [[himere|himerama]], blisko srodnih rhenanidima. Na prvi pogled, pripadnici grupe Acanthothoraci podsjećali su na ljuskave [[himere]] ili male, ljuskave artrodire sa tupim [[rostrum (anatomija)|rostrumima]] (njuškama). Od himera su se razlikovali po paru velikih bodlji koje su polazile iz predjela grudnog koša, prisustvu krupnih krljušti i ploča, pločama u obliku zuba koje su činile neku vrstu kljuna, te karakterističnoj očnoj jabučici ojačanoj koštanim elementima, što je tipično za plakoderme. Od ostalih plakoderma razlikovali su se po anatomiji lobanje, kao i po šarama na pločama lobanje i grudnog koša, koje su jedinstvene za ovaj red. Na osnovu građe ploča u ustima fosilnih primjeraka, može se zaključiti da su pripadnici grupe Acanthothoraci lovili školjkaše, te da su po svom ekološkom načinu života bili slični današnjim himerama. Konkurencija sa njihovim srodnicima, plakodermima iz reda Ptyctodontida, mogla je biti jedan od glavnih razloga izumiranja akantotorakida ([[Acanthothoracida]]) prije događaja izumiranja sredinom devonskog perioda. ====Petalichthyida==== [[File:Lunaspis.png|thumb|upright|''[[Lunaspis]]'']] [[Petalichthyida]] („ribe sa tankim pločama”) bile su male, spljoštene plakodermne ribe, karakteristične po svojim raširenim perajama i brojnim kvržicama koje su prekrivale sve ploče i krljušti njihovog oklopa. Najveću raznolikost dosegle su tokom [[rani devon|ranog devona]] i bile su rasprostranjene širom svijeta. Rodovi ''[[Lunaspis]]'' i ''Wijdeaspis'' spadaju među najpoznatije predstavnike ove grupe. Došlo je do nezavisnog procesa diversifikacije na području današnje južne Kine, pri čemu je nastalo nekoliko jedinstvenih rodova koji su svojevremeno bili svrstani u zaseban red, „Quasipetalichthyida” – nazvan prema prvoj otkrivenoj vrsti na tom području, ''[[Quasipetalichthys haikouensis]]''. Ubrzo nakon perioda diversifikacije, ova grupa je počela propadati. Zbog spljoštenog oblika tijela, pretpostavlja se da su ove ribe živjele na dnu, gdje su lovile manji plijen – bilo aktivnim progonom ili iz zasjede. Njihova ishrana nije poznata, jer nijedan od pronađenih fosilnih primjeraka nije sačuvao dijelove usta. ====Pseudopetalichthyida ==== [[File:Pseudopetalichthys problematica.jpg|thumb|upright|left|''[[Pseudopetalicthys problematica]]'']] [[Pseudopetalichthyida]] („lažne petalichtide”) predstavljaju grupu izduženih, vjerovatno spljoštenih riba, koju čine tri roda; fosilni ostaci ovih riba su slabo očuvani i nedovoljno proučeni. Poznate su samo na osnovu rijetkih fosila pronađenih u slojevima ranog devona u regiji [[Hunsrück]] u Njemačkoj. Poput roda ''[[Stensioella heintzi|Stensioella]]'' i pripadnika reda [[Rhenanida]], pseudopetalihtide imale su oklop sastavljen od mozaika kvržica. Također, kao i u slučaju roda vrste ''[[Stensioella heintzi]]'' , svrstavanje pseudopetalichtida unutar razreda Placodermi (plakodermi) ostaje upitno. Ovo pitanje nije lahko riješiti jer ne postoje potpuni, neoštećeni i artikulisani primjerci. Anatomske studije provedene na pronađenim, zgnječenim primjercima ukazuju na to da, ukoliko je riječ o plakodermima, oni bi mogli predstavljati grupu napredniju od ptiktodontida (Ptyctodontida). Slijedom toga, stručnjaci za oklopnjače smatraju red Pseudopetalichthyida sestrinskom grupom trihotomije koju čine [[Arthrodires]], [[Phyllolepida]] i [[Antiarchi]], kao i dihotomije koju čine [[Acanthothoraci]] i [[Rhenanida]]. ====Stensioellida ==== [[File:Stensioella heintzi.png|thumb|upright|''[[Stensioella heintzi]]'']] [[Stensioellida]] („[Heintzov] mali [[Erik Stensio|Stensio]]”) obuhvata još jednog problematičnog plakoderma (oklopljenu ribu) nejasne srodnosti, poznatog isključivo iz naslaga škriljaca [[Hunsrück]] u Njemačkoj, koje potiču iz [[donjeg devona]]. ''Stensioella'' je bila vitka riba koja je, dok je bila živa, donekle podsjećala na izduženu himeru (iz reda [[Chimaeriformes]]) ili na mršavu ''[[Gemuendina]]'' s tankim, trakastim grudnim perajama. Slično kao kod reda Rhenanida, njen oklop predstavljao je složen mozaik malih, kvržičastih tvorevina nalik [[riblja krljušt|krljuštima]]. Zglobovi ramenog pojasa na njenom oklopu slični su onima kod drugih plakoderma; postoje i površne sličnosti u pločama lobanje, kao i još površnije sličnosti između njenih kvržica i kvržica kod pripadnika reda [[Rhenanida]]. Ova vrsta se uslovno svrstava u klasu Placodermi kao primitivni predstavnik, mada neki paleontolozi smatraju da argumenti za takvu klasifikaciju nisu dovoljno utemeljeni. Paleontolog [[Philippe Janvier]], kao i neki drugi stručnjaci, iznio je mišljenje da ''Stensioella'' zapravo nije plakoderm, već pripadnik podrazreda [[Holocephali]].<ref>{{Cite web |last=Carr |first=Robert K. |display-authors=etal |date=2010 |title=The ancestral morphotype for the gnathostome pectoral fin revisited and the placoderm condition |url=https://www.academia.edu/48849838 |website=Academia}}</ref><ref>{{Cite web | url=http://tolweb.org/onlinecontributors/app?service=external/ContributorDetailPage&sp=488&sp=X | title=Philippe Janvier Tree of Life Contributor Profile}}</ref> Ako je ovo tačno, onda su se holocefali odvojili od ajkula prije [[Chondrichthyes|Chondrichthyan]] [[devonskog]] zračenja. Kritičari Janvierovog stava kažu da osim [[tjelesnog plana]] površno sličnog primitivnim [[holocefali]]anima, ove dvije grupe imaju malo toga drugog zajedničkog anatomski. ==Kladogram== {{Glavni|Agnatha#Grupe}} Sljedeći [[kladogram]] prikazuje međusobne odnose plakoderma prema Carr ''et al.'' (2009):<ref name=CJR09>{{cite journal |last1=Carr |first1=Robert K. |last2=Johanson |first2=Zerina |last3=Ritchie |first3=Alex |title=The phyllolepid placoderm ''Cowralepis mclachlani'': Insights into the evolution of feeding mechanisms in jawed vertebrates |journal=Journal of Morphology |date=July 2009 |volume=270 |issue=7 |pages=775–804 |doi=10.1002/jmor.10719 |pmid=19215000 |s2cid=45258255 }}</ref> [[File:Homostius2DB.jpg|thumb|right|''[[Homostius]]'' i ''[[Pterichthys]]'']] [[File:Diandongpetalichthys baojiaoshanensis.jpg|thumbnail|''[[Diandongpetalichthys]]'']] {{clade| style=font-size:85%;line-height:85% |1={{clade |1= † ''[[Stensioella]]'' |label2=†'''Placodermi''' |2={{clade |1 †''[[Pseudopetalichthys]]'' |2={{clade |1 † ''[[Brindabellaspis]]'' |2= † [[Acanthothoraci]]}} |3={{clade |1= †† [[Rhenanida]] |2={{clade |1={{clade |1= † ''[[Yunnanolepis]]'' |2= † [[Euantiarcha]]}} |2={{clade |1={{clade |1= † [[Petalichthyida]] |2={{extinct}}[[Ptyctodontida]]}} |label2={{extinct}}[[Arthrodira]] |2={{clade |1=†''[[Wuttagoonaspis]]'' |2={{extinct}}[[Actinolepidae]] |3={{clade |1=†[[Phyllolepida]] |2={{clade |1=†[[Phlyctaeniida]] |label2={{extinct}}[[Brachythoraci]] |2={{clade |1={{clade |1=†''[[Holonema]]'' |2=†''[[Antineosteus]]'' |3=†[[Buchanosteidae]]}} |label2=†[[Eubrachythoraci]] |2={{clade |1={{clade |1={{clade |1=†''[[Pholidosteus]]'' |2=†''[[Tapinosteus]]''}} |2={{clade |1=†''[[Coccosteus]]'' |2=†''[[Torosteus]]''}} }} |2={{extinct}}''[[Plourdosteus]]'' |3={{clade |1=†''[[Dunkleosteus]]'' |2={{clade |1=†''[[Brachyosteus]]'' |2=†''[[Erromenosteus]]'' |3=†''[[Gorgonichthys]]'' |4=†''[[Titanichthys]]'' }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} Međutim, kladogram se značajno promijenio tokom godina, a sada se smatra da su plakodermi [[parafilija|parafiletski]],<ref name="Giles et al 2015">{{closed access}} {{cite journal |last1=Giles |first1=Sam |last2=Friedman |first2=Matt |last3=Brazeau |first3=Martin D. |title=Osteichthyan-like cranial conditions in an Early Devonian stem gnathostome |journal=[[Nature]] |volume=520 |issue=7545 |pages=82–85 |date=2015-01-12 |issn=1476-4687 |doi=10.1038/nature14065 |pmid=25581798 |pmc=5536226 |bibcode=2015Natur.520...82G }}</ref> pri čemu su neki bliži [[Eugnathostomata]] od drugih. Ažurirani kladogram (Zhu et al., 2016):<ref name=zhu2016>{{cite journal |last1=Zhu |first1=Min |last2=Ahlberg |first2=Per E. |last3=Pan |first3=Zhaohui |last4=Zhu |first4=Youan |last5=Qiao |first5=Tuo |last6=Zhao |first6=Wenjin |last7=Jia |first7=Liantao |last8=Lu |first8=Jing |title=A Silurian maxillate placoderm illuminates jaw evolution |journal=Science |date=21 October 2016 |volume=354 |issue=6310 |pages=334–336 |doi=10.1126/science.aah3764 |pmid=27846567 |bibcode=2016Sci...354..334Z |s2cid=45922669 }}</ref> {{Clade|style=font-size:85%;line-height:85% |grouplabel1={{clade labels |width=10em; |label1='''"[[Placodermi]]"''' |top1=50% |color1=green}} |1={{Clade |1=†[[Osteostraci]] |2=†[[Galeaspida]] |label3=[[Gnathostomata]] |3={{Clade |1=†[[Antiarchi]] |barbegin1=green |label2=†[[Brindabellaspida]] |2=†''[[Brindabellaspis]]'' |bar2=green |3=†''[[Romundina]]'' |bar3=green |label4=†[[Rhenanida]] |4={{clade |1=†''[[Jagorina]]'' |bar1=green |2=†''[[Gemuendina]]'' |bar2=green }} |5={{Clade |1=†[[Petalichthyida]] |bar1=green |2={{Clade |1={{Clade |1=†[[Arthrodira]] |bar1=green |2=†[[Ptyctodontida]] |bar2=green }} |2={{Clade |1=†''[[Qilinyu]]'' |bar1=green |2={{Clade |1=†''[[Entelognathus]]'' |barend1=green |2={{Clade |1=†''[[Janusiscus]]'' |label2=[[Eugnathostomata]] |2={{Clade |1=[[Chondrichthyes]] (total group, including [[Acanthodii]] as stem lineages) |2=[[Osteichthyes]] }} }} }} }} }} }} }} }} }} ==Također pogledajte== {{Portal|Paleontologija|Ribe}} * [[Acanthodii]] * [[Spisak plakoderma]] * [[Ostracodermi]] * [[Chondrichthyes]] * [[Entelognathus]] ==Napomene== {{Notelist}} ==Reference== ===Citatiranja=== {{Refspisak|33em}} ===Ostale reference=== {{refbegin|2}} * {{cite journal | last1 = Ahlberg | first1 = P.E. | last2 = Trinajstic | first2 = K. | last3 = Johanson | first3 = Z. | last4 = Long | first4 = J.A. | year = 2009 | title = Pelvic claspers confirm chondrichthyan-like internal fertilization in arthrodires | journal = Nature | volume = 460 | issue = 7257| pages = 888–889 | bibcode = 2009Natur.460..888A | doi = 10.1038/nature08176 | pmid = 19597477 | s2cid = 205217467 }} * Janvier, P. ''Early Vertebrates'' Oxford, New York: Oxford University Press, 1998. {{ISBN|0-19-854047-7}} * {{cite journal |last1=Long |first1=J. A. |title=New bothriolepid fish from the Late Devonian of Victoria, Australia {{!}} The Palaeontological Association |journal=Palaeontology |date=May 1983 |volume=26 |issue=2 |pages=295–320 |url=https://www.palass.org/publications/palaeontology-journal/archive/26/2/article_pp295-320 }} * {{cite journal | last1 = Long | first1 = J.A. | year = 1984 | title = New phyllolepids from Victoria and the relationships of the group | journal = Proceedings of the Linnean Society of New South Wales | volume = 107 | pages = 263–308 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/34925577 }} * Long, J.A. ''The Rise of Fishes: 500 Million Years of Evolution'' Baltimore: The Johns Hopkins University Press, 1996. {{ISBN|0-8018-5438-5}} * {{cite journal | last1 = Long | first1 = J.A. | last2 = Trinajstic | first2 = K. | year = 2010 | title = The Late Devonian Gogo Formation Lagerstatte – Exceptional preservation and Diversity in early Vertebrates | journal = Annual Review of Earth and Planetary Sciences | volume = 38 | pages = 255–279 | doi = 10.1146/annurev-earth-040809-152416 | bibcode = 2010AREPS..38..255L }} * {{cite journal | last1 = Long | first1 = J.A. | last2 = Trinajstic | first2 = K. | last3 = Young | first3 = G.C. | last4 = Senden | first4 = T. | year = 2008 | title = Live birth in the Devonian | journal = Nature | volume = 453 | issue = 7195| pages = 650–652 | doi=10.1038/nature06966| pmid = 18509443 | bibcode = 2008Natur.453..650L | s2cid = 205213348 }} * {{cite journal | last1 = Long | first1 = J.A. | last2 = Trinajstic | first2 = K. | last3 = Johanson | first3 = Z. | year = 2009 | title = Devonian arthrodire embryos and the origin of internal fertilization in vertebrates | journal = Nature | volume = 457 | issue = 7233| pages = 1124–1127 | doi=10.1038/nature07732| pmid = 19242474 | bibcode = 2009Natur.457.1124L | s2cid = 205215898 }} * {{cite journal |last1=Zhu |first1=Min |last2=Yu |first2=Xiaobo |last3=Choo |first3=Brian |last4=Wang |first4=Junqing |last5=Jia |first5=Liantao |title=An antiarch placoderm shows that pelvic girdles arose at the root of jawed vertebrates |journal=Biology Letters |date=23 June 2012 |volume=8 |issue=3 |pages=453–456 |doi=10.1098/rsbl.2011.1033 |pmid=22219394 |pmc=3367742 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Placodermi}} * [http://hoopermuseum.earthsci.carleton.ca/placoderms/first.html Annetta Markussen-Brown, "Devonian Armoured Fish" 2000] * [http://www.ucmp.berkeley.edu/vertebrates/basalfish/placodermi.html Introduction to the Placodermi Extinct armored fishes with jaws] * {{cite web|url=http://www.btinternet.com/~vendian/FOSSILWEB/paleozoic_fish.htm|title=PALAEOZOIC FOSSILS UK|archive-url=https://20121017142123/http://www.btinternet.com/~vendian/FOSSILWEB/paleozoic_fish.htm|archive-date=17 October 2012}} * [https://web.archive.org/web/20060501194014/http://www.toyen.uio.no/palmus/galleri/montre/english/m_panserhai_e.htm Placoderms] * [https://web.archive.org/web/20101220205158/http://palaeos.com/Vertebrates/Units/Unit060/060.000.html Placodermi: Overview] * [https://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/6195188.stm BBC—report on ''Dunkleosteus terrelli''] {{Placodermi}} {{Evolucija riba}} {{Taxonbar|from=Q130932}} {{Authority control}} [[Kategorija:Placodermi| ]] [[Kategorija:Razredi prahistorijskih riba]] [[Kategorija:Devonske ribe]] [[Kategorija:Silurske ribe]] [[Kategorija:Ribe]] [[Kategorija:Devonska izumiranja]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Frederick McCoy]] [[Kategorija:Parafiletske grupe]] 9fsmpnp2gecpg6vpcennzs69wurpplg 3937927 3937925 2026-10-29T21:50:23Z Blagobos 187411 3937927 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink |raspon_fosila=[[Landoverij]] ([[silur]]) – kasni [[devon (period)|devon]], prije 439–358,9 miliona godina | naziv = Oklopnjače | slika = Bothriolepis panderi.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Fosil ''Bothriolepis panderi'' |slika2= Coccosteus reconstruction.png | opis_slike2= Rekonstrukcija izgleda roda ''[[Coccosteus]]'', artrodirne plakoderme | domain = [[Eukaryota]] | regnum = [[Animalia]] | unranked_phylum = [[Bilateria]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]]/[[Craniata]] | subregnum = [[Eumetazoa]] | superphylum = [[Deuterostomia]] | infraphylum = [[Gnathostomata]] | classis = '''Placodermi'''† | classis_authority = [[Frederick McCoy|McCoy]], 1848 | classis_autorstvo = McCoy, 1848 | subphylum = [[Vertebrata]] | infraphylum = [[Gnathostomata]] | razdioba = |razdioba_stepen=[[Red (biologija)|Redovi]] * ''[[Acanthothoraci]]'' * ''[[Antiarchi]]'' * ''[[Arthrodira]]'' * ''[[Brindabellaspis]]'' * ''[[Petalichthyida]]'' * ''[[Pseudopetalichthyida]]'' * ''[[Ptyctodontida]]'' * ''[[Rhenanida]]'' * ''[[Stensioella]]'' * ''[[Xiushanosteus]]'' * Oklopnjače s [[maksila]]ma: ** ''[[Bianchengichthys]]'' ** ''[[Entelognathus]]'' **? ''[[Eugnathostomata]]'' ** ''[[Minjinia]]'' ** ''[[Qilinyu]]'' ** ''[[Silurolepis]]'' }} '''Oklopnjače''' [[latinski|lat.]] '''Placodermi''' (od [[starogrčki|grčkog]] πλάξ – ''plax'', ''plakos'' = ploča + δέρμα – ''derma'' = [[koža]])<ref>{{cite book |last1=Colbert |first1=Edwin H. (Edwin Harris) |last2=Knight |first2=Charles Robert |title=The dinosaur book: the ruling reptiles and their relatives |date=1951 |publisher=McGraw-Hill |location=New York |page=153 |url=https://archive.org/details/bookruli00colb/page/152/mode/2up}}</ref> izumrli su [[kičmenjaci]], grupa prahistorijskih [[riba]], poznata na osnovu fosila iz [[paleozoik]]a, tačnije iz [[silur]]a i [[devon (period)|devona]]. Iako im je [[unutrašnji skelet]] uglavnom hrskavičav, [[glava]] i [[grudni koš]] bili su im prekriveni zglobno povezanim oklopnim pločama (otuda i naziv), dok je ostatak tijela, ovisno o vrsti, bio prekriven [[riblja krljušt|krljuštima]] ili je bio bez njih. Oklopnjače bile su među prvim ribama sa vilicama (njihove vilice su vjerovatno evoluirale od prvog para škržnih lukova), a ujedno su i prvi kičmenjaci koji su imali prave zube. Također, one predstavljaju prvu grupu riba koja je razvila karlična peraja – drugi par uparenih peraja, koja su homologni prethodnici zadnjih udova kod četveronožaca ([[tetrapoda]])<ref name="Rucklin2012">{{Cite journal | last1 = Rücklin | first1 = M. | last2 = Donoghue | first2 = P. C. J. | last3 = Johanson | first3 = Z. | last4 = Trinajstic | first4 = K. | last5 = Marone | first5 = F. | last6 = Stampanoni | first6 = M. | title = Development of teeth and jaws in the earliest jawed vertebrates | doi = 10.1038/nature11555 | journal = Nature | volume = 491 | issue = 7426 | pages = 748–751 | year = 2012 | pmid = 23075852| bibcode = 2012Natur.491..748R | s2cid = 4302415 }}</ref> fosili stari 380 miliona godina, koji pripadaju trima drugim rodovima – ''[[Incisoscutum]]'', ''[[Materpiscis]]'' i ''[[Austroptyctodus]]'' – predstavljaju najstarije poznate primjere rađanja živih mladunaca.<ref name="BBC">{{cite news | publisher = BBC | url = https://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7424281.stm | title = Fossil reveals oldest live birth | date = May 28, 2008 |access-date = May 30, 2008 }}</ref> Smatra se da su plakodermi [[parafilija|parafiletski]], te da se sastoje od nekoliko zasebnih [[vanjska grupa|vanjskih grupa]] ili [[sestrinski takson|sestrinskih taksona]] u odnosu na sve danas postojeće [[kičmenjak]]e sa vilicama, koji su nastali upravo unutar njihovih redova.<ref>{{cite journal |last1=Li |first1=Qiang |last2=Zhu |first2=You-an |last3=Lu |first3=Jing |last4=Chen |first4=Yang |last5=Wang |first5=Jianhua |last6=Peng |first6=Lijian |last7=Wei |first7=Guangbiao |last8=Zhu |first8=Min |title=A new Silurian fish close to the common ancestor of modern gnathostomes |journal=Current Biology |date=August 2021 |volume=31 |issue=16 |pages=3613–3620.e2 |doi=10.1016/j.cub.2021.05.053 |pmid=34146483 |s2cid=235477130 |doi-access=free |bibcode=2021CBio...31E3613L }}</ref> Nasuprot tome, jedna analiza iz 2016. godine zaključila je da su plakodermi vjerovatno [[monofilija|monofiletski]].<ref>{{cite journal |last1=King |first1=Benedict |last2=Qiao |first2=Tuo |last3=Lee |first3=Michael S. Y. |last4=Zhu |first4=Min |last5=Long |first5=John A. |title=Bayesian Morphological Clock Methods Resurrect Placoderm Monophyly and Reveal Rapid Early Evolution in Jawed Vertebrates |journal=Systematic Biology |date=5 December 2016 |volume=66 |issue=4 |pages=499–516 |doi=10.1093/sysbio/syw107 |pmid=27920231 |doi-access=free }}</ref> Prvi prepoznatljivi plakodermi pojavljuju se u fosilnom zapisu tokom kasne landoverijske epohe ranog silura.<ref name="BurrowTurner">{{cite journal | title=A review of placoderm scales, and their significance in placoderm phylogeny |author1=Burrow, Carol |author2=Turner, Susan |name-list-style=amp | journal=Journal of Vertebrate Paleontology |date=September 1998 | volume=19 | issue=2 | pages=204–219 | doi=10.1080/02724634.1999.10011135}}</ref> Vremenom su potisnuli dotad dominantne morske [[člankonošci| člankonošce]] (npr. euripteride) i [[mehkušci|mehkušce]] [[glavonošci|glavonošce]] (npr. ortocone), postavši neki od prvih i najozloglašenijih kičmenjaka na vrhu lanca ishrane, kao što su ''[[Eastmanosteus]]'', ''[[Dinichthys]]'' i ogromni ''[[Dunkleosteus]]''. Različite grupe plakoderma bile su raznolike i brojne tokom devona, ali su svi plakodermi izumrli krajem tog perioda, tokom događaja Hangenberg prije 358,9 miliona godina<ref name="SallanCoates">{{cite journal | title=End-Devonian extinction and a bottleneck in the early evolution of modern jawed vertebrates |author1=Sallan, Lauren |author2=Coates, Michael |name-list-style=amp | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=June 2010 | volume=107 | pages=10131–10135| doi= 10.1073/pnas.0914000107 | pmid=20479258 | issue=22 | pmc=2890420| bibcode=2010PNAS..10710131S |doi-access=free }}</ref> ostavljajući [[ekološka niša|ekološke niše]] otvorenim za preživjele [[koštunjače]] (Osteichthyes) i [[hrskavičnjače]] (Chondrichthyes), koje su se potom [[evolucijska radijacija|evolucijski razišle]] (proširile) tokom [[karbon]]a. ==Obilježja== Mnogi plakodermi, posebno redovi [[Rhenanida]], [[Petalichthyida]], [[Phyllolepida]] i [[Antiarchi]], bili su stanovnici dna. Naročito su antiarhi, sa svojim visoko modificiranim, zglobnim koštanim prsnim perajama, bili veoma uspješni stanovnici slatkovodnih i plitkih morskih staništa tokom srednjeg i kasnog devona; rod ''[[Bothriolepis]]'', prisutan u tom periodu, poznat je po više od 100 priznatih vrsta.{{sfn|Long|1983}} Velika većina plakoderma bili su [[predator]]i, od kojih su mnogi živjeli na [[podloga (biologija)|podlozi]] ili u njenoj blizini. Mnogi drugi, prvenstveno pripadnici reda [[Arthrodira]], bili su aktivni [[nekton]]ski predatori koji su nastanjivali srednje do gornje slojeve vodenog stuba. Studija o artrodiru roda ''[[Compagopiscis]]'', objavljena 2012. godine, zaključila je da su plakodermi (barem ovaj konkretan rod) vjerovatno posjedovali prave zube, suprotno nekim ranijim istraživanjima. Zubi su imali jasno definisane [[pulpa (zub)|šupljine za pulpu]], a sastojali su se od [[kost]]i i [[dentin]]a. Ipak, razvoj zuba i vilica nije bio toliko tijesno povezan kao kod savremenih viličnjastih kičmenjaka ([[Gnathostomata]]). Ovi zubi vjerovatno su homologni zubima drugih viličastoustih kičmenjaka.<ref name="Rucklin2012"/> [[File:Placoderm anatomy.png|thumb|left|400px|{{center| Vanjska anatomija plakoderma ''[[Coccosteus|Coccosteus decipiens]]''}}]] {{clear left}} Jedan od najvećih poznatih artrodira, ''[[Dunkleosteus]] terrelli'', bio je dug 3,5–4,1 m,<ref>{{Cite journal |last=Engelman |first=Russell K. |date=2023-02-21 |title=A Devonian Fish Tale: A New Method of Body Length Estimation Suggests Much Smaller Sizes for Dunkleosteus terrelli (Placodermi: Arthrodira) |journal=Diversity |language=en |volume=15 |issue=3 |pages=318 |doi=10.3390/d15030318 |doi-access=free |issn=1424-2818}}</ref> a pretpostavlja se da je imao široku rasprostranjenost, budući da su njegovi ostaci pronađeni u Evropi, Sjevernoj Americi i, vjerovatno, Maroku. Neki paleontolozi ga smatraju prvim „superpredatorom” među [[kičmenjaci|kičmenjacima]] na svijetu, koji je lovio druge predatore. Drugi, manji artrodiri, poput rodova ''[[Fallacosteus]]'' i ''[[Rolfosteus]]'' – oba pronađena u formaciji [[Gogo formacija|Gogo]] u Zapadnoj Australiji – imali su aerodinamičan oklop na glavi u obliku metka, dok je rod ''[[Amazichthys]]'' posjedovao [[morfologija|morfologiju]] sličnu onoj kod drugih brzoplivajućih [[pelagijska zona|pelagijskih organizama]],<ref>{{Cite journal |last1=Jobbins |first1=Melina |last2=Rücklin |first2=Martin |last3=Ferrón |first3=Humberto G. |last4=Klug |first4=Christian |date=2022 |title=A new selenosteid placoderm from the Late Devonian of the eastern Anti-Atlas (Morocco) with preserved body outline and its ecomorphology |journal=Frontiers in Ecology and Evolution |volume=10 |doi=10.3389/fevo.2022.969158 |issn=2296-701X |doi-access=free |hdl=10550/85583 |hdl-access=free }}</ref> snažno podupirući ideju da su mnogi, ako ne i većina, artrodira ([[Arthrodira]]) bili aktivni plivači, a ne pasivni grabežljivci iz zasjede čiji ih je oklop praktično vezivao za morsko dno. Neki plakodermi bili su [[biljojedi]], poput artrodire ''[[Holonema]]'' iz srednjeg do kasnog devona, dok su drugi bili planktivori, poput gigantske artrodire ''[[Titanichthys]]'', raznih pripadnika porodice ''Homostiidae'', te roda ''[[Heterosteus]]''. Izvanredni dokazi o unutrašnjoj oplodnji kod jednog plakoderma dobijeni su zahvaljujući otkriću u formaciji Gogo, u blizini mjesta Fitzroy Crossing, u regiji Kimberley (Zapadna [[Australija]]),{{sfn|Long|Trinajstic|2010}} jedne male ženke plakoderma, duge oko 25 cm, koja je uginula tokom rađanja mladunčeta dužine 6 cm, pri čemu je fosilizirana sa očuvanom pupčanom vrpcom.{{sfn|Long|Trinajstic|Young|Senden|2008}} Fosil, nazvan ''[[Materpiscis attenboroughi]]'' (po naučniku [[David Attenborough|Davidu Attenboroughu]]), sadržavao je jaja koja su bila interno oplođena; majka je hranila embrion i rađala [[viviparnost|žive mladunce]]. Zahvaljujući ovom otkriću, ovaj plakoderm je postao najstariji poznati kičmennjak koji je rađao žive mladunce („[[Viviparnost|viviparan]]”),<ref name="BBC"/> čime je vrijeme pojave viviparnosti pomaknuto oko 200 miliona godina unazad u odnosu na dosadašnja saznanja. Primjerci artrodira ''[[Incisoscutum|Incisoscutum ritchei]]'', također iz formacije Gogo, pronađeni su sa embrionima u sebi, što ukazuje na to da je i ova grupa bila sposobna rađati žive mladunce.{{sfn|Long|Trinajstic|Johanson|2009}} Mužjaci su se razmnožavali umetanjem dugog organa za kopulaciju (tzv. ''clasper'') u ženku. Izduženi bazipterigiji (skeletni elementi peraja) pronađeni su i kod plakoderma iz grupe Phyllolepida, kao što su ''[[Austrophyllolepis]]''{{sfn|Long|1984}} i ''[[Cowralepis]]'' – oba iz perioda srednjeg devona u Australiji – što sugeriše da su se ti elementi koristili pri kopulaciji. Organi za kopulaciju kod plakoderma nisu [[homologni organi]]ma za kopulaciju kod hrskavičnjača. Utvrđeno je da su sličnosti između ovih struktura primjer [[konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]]. Dok su organi za kopulaciju kod hrskavičnjača specijalizirani dijelovi njihovih parnih karličnih peraja, modificirani za parenje uslijed promjena u [[Hox gen]]ima (konkretno ''hoxd13''), organi za parenje kod plakoderma najvjerovatnije su nastali djelovanjem drugačijih skupova ''Hox'' gena. Radilo se o strukturama koje su se razvijale na drugom mjestu na tijelu, kao dodatni i nezavisni par ekstremiteta, ali su se tokom razvoja preobrazile u dijelove tijela koji služe isključivo za [[rarmnožavanje]]. Budući da nisu bili povezani s karličnim perajama – kao što je to slučaj kod riba poput ajkula – bili su znatno fleksibilniji i vjerovatno su se mogli zakretati prema naprijed.<ref>{{Cite web |url=https://theconversation.com/the-first-vertebrate-sexual-organs-evolved-as-an-extra-pair-of-legs-27578 |title=The first vertebrate sexual organs evolved as an extra pair of legs |date=8 June 2014 |access-date=2014-06-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220230411/http://theconversation.com/the-first-vertebrate-sexual-organs-evolved-as-an-extra-pair-of-legs-27578/ |archive-date=2016-12-20 }}</ref> Studija o rodu ''[[Kolymaspis]]'' pokazuje da je rameni pojas kičmenjaka evoluirao od škržnih lukova.<ref>Brazeau et al, Fossil evidence for a pharyngeal origin of the vertebrate pectoral girdle, Nature volume 623, pages550–554 (2023)</ref> ==Historija istraživanja== Najranija istraživanja oklopnjačama objavio je [[Louis Agassiz]] u svom djelu od pet tomova o fosilnim ribama, izdatom između 1833. i 1843. godine. U to vrijeme smatralo se da su plakodermi ribe oklopljene ljuskama, koje nemaju vilice i srodne su [[ostrakodermi]]ma. Neki prirodoslovci su čak sugerisali da je riječ o [[beskičmenjaci]]ma s oklopom ili čak o [[kičmenjaci]]ma nalik [[kornjače| kornjačama]]. Krajem 1920-ih, dr. [[Erik Stensiö]] iz Švedskog prirodoslovnog muzeja u [[Stockholm]] uutvrdio je detalje anatomije plakoderma i identifikovao ih kao prave [[ribe]] s vilicama, srodne [[ajkula]]ma. Uzimao je fosilne primjerke s dobro očuvanim [[lobanja]]ma i postepeno ih brusio, skidajući slojeve debljine jedne desetine milimetra. Nakon uklanjanja svakog sloja, izrađivao je otisak sljedeće površine u [[vosak|vosku]]. Kada bi primjerci bili potpuno izbrušeni (i time uništeni), pravio je uvećane, trodimenzijske modele lobanja kako bi detaljnije proučio anatomsku građu. Mnogi drugi stručnjaci za plakoderme smatrali su da Stensiö pokušava vještački uspostaviti vezu između plakoderma i [[ajkula]]; međutim, kako je otkriveno više fosila, plakodermi su prihvaćeni kao [[sestrinska grupa]] hrskavičnjača ([[Chondrichthyes]]). Mnogo kasnije, izuzetno dobro očuvani fosili plakoderma s grebena Gogo ponovo su promijenili sliku o njima. Pokazali su da dijele anatomske karakteristike ne samo s hrskavičnjačama, već i s drugim grupama [[gnatostomata]] (kičmenjaka s vilicama). Naprimjer, oklopnjače s lokaliteta Gogo posjeduju zasebne kosti za nosne kapsule, baš kao i drugi gnatostomati; kod ajkula i košljoriba, te su kosti srasle s moždanom kutijom.<ref>{{cite journal | last1 = Young | first1 = G.C. | last2 = Goujet | first2 = D. | last3 = Lelievre | first3 = H. | year = 2001 | title = Extraocular muscles and cranial segmentation in primitive gnathostomes – fossil evidence | journal = Journal of Morphology | volume = 248 | page = 304 }}</ref><ref>{{cite book |last1=Goujet |first1=Daniel |last2=Young |first2=Gavin |year=2004 |chapter=Placoderm anatomy and phylogeny: new insights |pages= |chapter-url=http://www.pfeil-verlag.de/wp-content/uploads/2015/05/3_52d06.pdf |editor1-first=G. |editor1-last=Arratia |editor2-first=M. V. H. |editor2-last=Wilson |editor3-first=R. |editor3-last=Cloutier |title=Recent Advances in the Origin and Early Radiation of Vertebrates |publisher=Verlag Dr. Friedrich Pfeil |location=Munchen, Germany |isbn=3-89937-052-X }}</ref> Oklopnjače također dijele određene anatomske karakteristike isključivo sa osteostracanima, skupinom [[bezviličnjače|riba bez vilica]]; zbog toga je teorija prema kojoj su plakodermi sestrinska grupa hrskavičnjača (Chondrichthyes) zamijenjena teorijom da su grupa baznih gnatostomata (kičmenjaka sa vilicama). ==Evolucija i izumiranje== [[File:Evolution of placoderms.png|thumb|280px|right|Evolucija i izumiranje plakoderma. Dijagram se zasniva na radu [[Michael Benton|Michaela Bentona]],2005.<ref name="Benton, M. J. 2005 page 73">Benton, M. J. (2005) Vertebrate Palaeontology, Blackwell, 3rd edition, Figure 3.25 on page 73.</ref>]] [[File:DunkleosteusSannoble.JPG|thumb|right|280px|''[[Dunkleosteus]]'', Među prvim kičmenjacima koji su bili vrhunski predatori nalazio se jedan džinovski oklopljeni plakoderm.]] [[File:Amazichthys.jpg|thumb|281x281px|''[[Amazichthys]]'', pelagijski artrodir iz srednjeg famena (kasni devon).]] [[File:Eczematolepis.jpg|thumb|right|280px|Bodlja peraje roda ''[[Eczematolepis]]'' iz srednjeg devona (Wisconsin).]] {{Glavni|Evolucija riba}} Jedno vrijeme se smatralo da su oklopnjače izumrle uslijed konkurencije prvih košljoriba i ranih ajkula, s obzirom na pretpostavljenu urođenu nadmoć košljoriba i navodnu tromost plakoderma. Na osnovu preciznijih pregleda prahistorijskih organizama, danas se smatra da su oni sistematski nestali kako su morski i slatkovodni [[ekosistem]]i stradali uslijed ekoloških katastrofa tokom kasnog devona i na samom kraju tog perioda. ===Fosilni zapisi=== Najraniji prepoznatljivi fosili oklopnjača potiču iz Kine i datiraju iz ranog silura. U to doba, oni su već bili diferencirani na antiarhe i artrodire, kao i na druge, primitivnije grupe. Raniji fosili baznih plakoderma još uvijek nisu otkriveni. [[File:Xiushanosteus.jpg|left|thumb|280px|''[[Xiushanosteus]]'' jedan je od najstarijih poznatih plakoderma; živio je na području današnje Kine tokom telikijskog stadija ranog silura.]] Fosilni zapisi oklopnjača iz silura fragmentirani su, kako u doslovnom, tako i u prenesenom smislu. Sve do otkrića roda ''[[Silurolepis]]'' (a potom i otkrića rodova ''[[Entelognathus]]'' i ''[[Qilinyu]]''), primjerci plakoderma iz silura sastojali su se samo od fragmenata. Neki od njih su, na osnovu histoloških sličnosti, provizorno klasificirani kao antiarhi ili artrodiri, dok mnogi još uvijek nisu ni formalno opisani niti imenovani. Najčešće navođen primjer silurskog plakoderma, rod ''[[Wangolepis]]'' – pronađen u [[Kina|Kini]], a vjerovatno i u [[Vijetnam]]u – poznat je samo na osnovu nekoliko fragmenata koje je trenutno nemoguće svrstati u bilo koji od priznatih redova plakoderma. Do sada su poznata samo tri zvanično opisana silurska plakoderma za koja raspolažemo s više od pukih ostataka: * bazni antiarh ''[[Silurolepis]]'', iz epohe ludlow (kineska provincija [[Yunnan]]), poznat na osnovu gotovo potpunog grudnog oklopa; * ''[[Entelognathus]]'', plakoderm čiji je taksonomski status ''[[incertae sedis]]'' (nesiguran), a koji objedinjuje odlike primitivnih artrodira s anatomijom vilica kakva se inače sreće samo kod [[koštunjače|koštunjača]] i [[tetrapoda]]; * ''[[Qilinyu]]'', blizak srodnik [[rod (biologija)|roda]] ''Entelognathus'', koji dodatno potvrđuje ulogu roda ''Entelognathus'' kao prelaznog oblika između plakoderma i drugih ranih gnatostomata (viličnoustih kičmenjaka), kao i predstavnika krunske grupe gnatostomata. Prvi zvanično opisani silurski plakoderm je antiarh ''[[Shimenolepis]]'', poznat na osnovu ploča s karakterističnim ornamentima, pronađenih u kineskoj provinciji [[Hunan]]. Prvobitno se smatralo da potiče iz kasnog [[llandoverij]]a, mada su kasnija istraživanja revidirala njegovu starost, smještajući ga u [[ludfordij]].<ref>{{Cite journal |last1=Pan |first1=Zhaohui |last2=Niu |first2=Zhibin |last3=Xian |first3=Zumin |last4=Zhu |first4=Min |date=2023-01-03 |title=A novel specimen-based mid-Paleozoic dataset of antiarch placoderms (the most basal jawed vertebrates) |url=https://essd.copernicus.org/articles/15/41/2023/ |journal=Earth System Science Data |language=English |volume=15 |issue=1 |pages=41–51 |doi=10.5194/essd-15-41-2023 |issn=1866-3508 |doi-access=free |bibcode=2023ESSD...15...41P }}</ref> Ploče roda ''Shimenolepis'' veoma su slične pločama ranodevonskog roda ''Zhanjilepis'' (iz reda Yunnanolepiformes), koji je također poznat po pločama s karakterističnim ukrasima.<ref name="BurrowTurner"/><ref name="WangJ">{{cite journal | url=http://article.geobiology.cn/lunwen/%E6%9C%9F%E5%88%8A%E8%AE%BA%E6%96%87/%E5%BF%97%E7%95%99%E7%B3%BB/014/%E6%B9%98%E8%A5%BF%E5%8C%97%E5%BF%97%E7%95%99%E7%BA%AA%E8%83%B4%E7%94%B2%E9%B1%BC%E5%8C%96%E7%9F%B3.pdf | title=The Antiarchi from Early Silurian Hunan | author=Wang Junqing | journal=Vertebrata PalAsiatica | year=1991 | volume=21 | issue=3 | pages=240–244 |id={{INIST|19733953}} | archive-url=https://web.archive.org/web/20131212161921/http://article.geobiology.cn/lunwen/%E6%9C%9F%E5%88%8A%E8%AE%BA%E6%96%87/%E5%BF%97%E7%95%99%E7%B3%BB/014/%E6%B9%98%E8%A5%BF%E5%8C%97%E5%BF%97%E7%95%99%E7%BA%AA%E8%83%B4%E7%94%B2%E9%B1%BC%E5%8C%96%E7%9F%B3.pdf | archive-date=2013-12-12 }}</ref> U 2022., ''[[Xiushanosteus]]'' opisan je na osnovu potpunih fosila iz telikijana, kasnog landoverija u Chongqingu, [[Kina]].<ref>{{Cite journal |last1=Zhu |first1=You-an |last2=Li |first2=Qiang |last3=Lu |first3=Jing |last4=Chen |first4=Yang |last5=Wang |first5=Jianhua |last6=Gai |first6=Zhikun |last7=Zhao |first7=Wenjin |last8=Wei |first8=Guangbiao |last9=Yu |first9=Yilun |last10=Ahlberg |first10=Per E. |last11=Zhu |first11=Min |date=2022 |title=The oldest complete jawed vertebrates from the early Silurian of China |url=https://www.nature.com/articles/s41586-022-05136-8 |journal=[[Nature]] |language=en |volume=609 |issue=7929 |pages=954–958 |doi=10.1038/s41586-022-05136-8 |pmid=36171378 |bibcode=2022Natur.609..954Z |s2cid=252569910 |issn=1476-4687|url-access=subscription }}</ref> Paleontolozi i stručnjaci za oklopnjače pretpostavljaju da je njihova rijetkost u silurskim fosilnim zapisima posljedica toga što su one živjele u okruženjima nepovoljnim za očuvanje fosila, a ne njihove stvarne malobrojnosti. Ova hipoteza pomaže objasniti naizgled trenutnu pojavu i raznolikost plakodermi na samom početku [[devon (period)|devona]]. Tokom devona, plakoderme su naselile i počele dominirati gotovo svim poznatim vodenim [[ekosistem]]ima, kako [[slatka voda|slatkovodnim]], tako i [[more|morskim]].<ref name=PlacodermUCMP>{{cite web|last=Waggoner|first=Ben|title=Introduction to the Placodermi|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/vertebrates/basalfish/placodermi.html|publisher=UCMP|access-date=18 July 2011}}</ref> Međutim, ova raznolikost pretrpjela je velike gubitke tokom događaja izumiranja na granici [[frasnij]]a i [[famenij]]a– izumiranja u kasnom devonu. Preostale vrste su zatim nestale tokom izumiranja na samom kraju devona; nije potvrđeno da je ijedna vrsta plakoderma preživjela do [[karbon]]a. ==Taksonomija i filogenija== Trenutno se oklopnjače (Placodermi) dijele na osam priznatih [[red (biologija)|redova]]. Postoje još dva sporna reda: jedan je [[monotipska vrsta|monotipski]] red Stensioellida, koji obuhvata zagonetni rod ''[[Stensioella]]''; drugi je jednako zagonetan red [[Pseudopetalichthyida]]. Ovi redovi smatraju se baznim ili primitivnim grupama unutar plakoderma, iako njihov tačan položaj unutar ovog razreda ostaje nesiguran. Fosili obje grupe trenutno su poznati samo iz nalazišta [[Hunsrück]] ([[lagerstätte]]). ===Redovi oklopnjača=== ====Arthrodira==== [[File:Dunkleosteus terrelli 2024 reconstruction.jpg|left|thumb|''[[Dunkleosteus]]'']] [[Arthrodira]] („zglobni vrat”) bili su najraznolikiji i brojčano najuspješniji red plakoderma, zauzimajući različite [[ekološka niša| ekološke niše]] – od divovskih [[predator|vrhunskih predatora]] do organizama koji su živjeli na dnu ([[bentos]]) i hranili se [[detritus]]om. Imali su pokretan zglob između oklopa koji je okruživao glavu i onog oko tijela. Kada bi se donja vilica pomjerila prema dolje, pomjerao se i štit glave, omogućavajući šire otvaranje usta. Svi artrodiri, osim roda ''Compagopiscis'', nisu imali zube; umjesto njih, koristili su naoštrene rubove koštanih ploča – tzv. „zubne ploče” – kao površinu za grizenje (rod ''Compagopiscis'' je, pored zubnih ploča, imao i prave zube). Očne duplje bile su zaštićene koštanim prstenom – osobinom koju dijele i ptice te neki [[ihtiosaur]]i. Rani artrodiri, poput roda ''[[Arctolepis]]'', bili su [[ribe]] s dobro razvijenim oklopom i spljoštenim tijelima. Najveći pripadnik ove grupe, ''[[Dunkleosteus]]'', bio je pravi „superpredator” kasnog devona, koji je dostizao dužinu od tri, pa čak i do osam metara. Nasuprot tome, ''[[Rolfosteus]]'', poznat po svom dugom nosu, bio je dug svega 15 cm. Pronađeni su fosili roda ''[[Incisoscutum]]'' koji sadrže nerođene mladunce, što ukazuje na to da su artrodire rađale žive mladunce.<ref>{{cite news |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2008/06/080606104814.htm |publisher=[[Science Daily]] |title=Fish 380 Million Years Old Found With Unborn Embryo |date=June 6, 2008}}</ref> ====Antiarchi==== [[File:Bothriolepis_canadensis_(2024).png|thumb|''[[Bothriolepis canadensis]]'']] [[Antiarchi]] („suprotni anus”) bili su drugi najuspješniji red plakoderma (oklopljenih riba), odmah iza reda [[Arthrodira]]. Naziv ovog reda skovao je [[Edward Drinker Cope]], koji je – nakon što je prve fosile pogrešno identifikovao kao ostatke oklopljenog [[tunikata]] – greškom smatrao da je očna duplja zapravo usta, a da se otvor za anusni sifon nalazi na suprotnoj strani tijela, umjesto da se i usni i anusni otvor nalaze zajedno na jednom kraju. Prednji dijelovi njihovih tijela bili su snažno oklopljeni, toliko da su doslovno podsjećali na kutiju s očima, dok su stražnji dijelovi – ponekad prekriveni krljuštima, a ponekad goli – često bili izduženi i savitljivi, naročito kod kasnijih oblika. Par [[grudno peraje|grudnih peraja]] bio je preobražen u par udova koji su podsjećali na šestar ili na udove [[člankonošci|člankonožaca]]. Kod primitivnih oblika, poput roda ''[[Yunnanolepis]]'', ti udovi bili su debeli i kratki, dok su kod naprednijih oblika, poput roda ''[[Bothriolepis]]'', bili dugi i posjedovali zglobove nalik laktovima. Funkcija ovih udova još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, ali većina naučnika pretpostavlja da su oni pomagali životinjama da se povlače po podlozi, te da su im omogućavali i ukopavanje u nju. ====Brindabellaspida==== [[File:Brindabellaspis.png|thumb|upright|left|''[[Brindabellaspis stensioi]]'']] ''[[Brindabellaspis]]'' („štit iz Brindabelle”) bio je plakoderm s izduženom njuškom iz [[rani devon|ranog devona]]. Kada je prvi put otkriven 1980. godine, prvobitno je svrstan među [[akantotoracide]] (red Acanthothoracidi) iz grupe [[weejasperaspidi]], zbog anatomskih sličnosti s drugim [[vrsta]]ma pronađenim na istom lokalitetu. Prema [[Philippe Janvier|Philippeu Janvieru]], anatomske sličnosti između mozga vrste ''[[Brindabellaspis stensioi]]'' i mozga [[bezviličnjaci|bezviličnih riba]] ukazuju na to da je riječ o bazalnom plakodermu, koji je najbliži pretku svih plakoderma. U ovaj red također su svrstani razni plakodermi iz ranog do srednjeg devona čija je taksonomska pripadnost nesigurna (označeni kao ''[[incertae sedis]]''). ====Phyllolepida==== [[File:Phyllolepis12DB.jpg|thumb|''[[Phyllolepis|Phyllolepis orvini]]'']] [[Phyllolepida]] („lisnate krljušti”) bili su spljošteni plakodermi pronađeni širom svijeta. Poput drugih spljoštenih oklopnjača, bili su grabežljivci koji su živjeli na dnu i plijen lovili iz zasjede. Za razliku od drugih spljoštenih plakoderma, oni su nastanjivali slatke vode. Njihov oklop sastojao se od cjelovitih ploča, za razliku od brojnih kvržica i krljušti karakterističnih za red [[Petalichthyida]]. Oči su im se nalazile na bočnim stranama glave, što ih razlikuje od drugih grabežljivaca s morskog dna (poput riba iz porodice [[Uranoscopidae|Uranoscopidae]] ili [[pločastih riba|pločastih riba]]), kod kojih su [[oči]] smještene na vrhu glave. Očne duplje bile su izuzetno male, što ukazuje na to da su oči bile zakržljale, te da su pripadnici grupe Phyllolepida možda bili slijepi. ====Ptyctodontida==== [[File:Kimbryanodus williamburyensis.jpg|thumb|left|''[[Kimbryanodus|Kimbryanodus williamburyensis]]'']] [[Ptyctodontida]] („savijeni zubi”) bili su oklopnjače sa slabijim oklopom, velikim glavama, krupnim očima i izduženim tijelima. Pokazuju snažnu, ali površnu sličnost sa savremenim [[himera]]ma. Njihov oklop bio je sveden na raspored malih ploča oko glave i vrata. Smatra se da je većina pripadnika reda Ptyctodontida – slično izumrlim i srodnim akantotoracidima (Acanthothoracidi), kao i savremenim, ali nesrodnim holocefalima ([[Holocephali]]) – živjela blizu morskog dna i hranila se školjkašima i drugim organizmima s ljušturom. Zbog nedostatka oklopa, neki paleontolozi su sugerisali da Ptyctodontida nisu plakodermi, već holocefali ili njihovi preci. Anatomska istraživanja potpunih fosilnih primjeraka pokazala su da su sličnosti između ove dvije grupe samo površne. Glavne razlike su sljedeće: *holocefali na koži imaju tzv. šagren (sitne koštane izrasline), dok ga Ptyctodontida nemaju; *oklopne ploče i krljušti holocefala građene su od [[dentin]]a, dok su one kod Ptyctodontida koštane građe; lobanje holocefala slične su onima kod ajkula, dok su lobanje Ptyctodontida slične onima kod drugih plakoderma; i, što je najvažnije, *holocefali imaju prave zube, dok Ptyctodontida posjeduju zubne ploče nalik kljunu. <br>Za Ptyctodontida je bio karakterističan polni dimorfizam: mužjaci su imali karlične kopulacijske organe (tzv. klaspere), a moguće je da su imali i dodatne kopulacijske organe na glavi. ====Rhenanida==== [[File:Asterosteus stenocephalus.jpg|thumb|upright|''[[Asterosteus]]'']] [[Rhenanida]] Rhenanidi (tzv. „rajnske ribe”) bili su spljošteni [[predator]]i koji su živjeli na dnu, nalik na [[raže]], a imali su velika usta okrenuta prema gore i nastanjivali su morska staništa. Nekada se smatralo da su rhenanidi najprimitivniji, ili barem najbliži precima svih plakoderma, budući da se njihov oklop sastojao od nesraslih dijelova – svojevrsnog mozaika tuberkula – za razliku od čvrstih ploča „naprednijih” plakoderma, poput [[Antiarha]] i [[Artrodira]]. Međutim, na osnovu poređenja anatomije lobanje, danas se smatra da su rhenanidi sestrinska grupa antiarha. Kada rhenanidi uginu, njihovi „mozaici” se raspadaju; stoga se pretpostavlja da je rijetkost rhenanida u fosilnim zapisima posljedica raspadanja nakon smrti, a ne stvarna rijetkost ovih [[vrsta]]. ====Acanthothoraci==== [[File:Palaeacanthaspis vasta.jpg|thumb|upright|left|''[[Palaeacanthaspis]]'']] [[Acanthothoraci]] (u prevodu „bodljikavi grudni koš”) bili su grupa plakoderma nalik na [[himere|himerama]], blisko srodnih rhenanidima. Na prvi pogled, pripadnici grupe Acanthothoraci podsjećali su na ljuskave [[himere]] ili male, ljuskave artrodire sa tupim [[rostrum (anatomija)|rostrumima]] (njuškama). Od himera su se razlikovali po paru velikih bodlji koje su polazile iz predjela grudnog koša, prisustvu krupnih krljušti i ploča, pločama u obliku zuba koje su činile neku vrstu kljuna, te karakterističnoj očnoj jabučici ojačanoj koštanim elementima, što je tipično za plakoderme. Od ostalih plakoderma razlikovali su se po anatomiji lobanje, kao i po šarama na pločama lobanje i grudnog koša, koje su jedinstvene za ovaj red. Na osnovu građe ploča u ustima fosilnih primjeraka, može se zaključiti da su pripadnici grupe Acanthothoraci lovili školjkaše, te da su po svom ekološkom načinu života bili slični današnjim himerama. Konkurencija sa njihovim srodnicima, plakodermima iz reda Ptyctodontida, mogla je biti jedan od glavnih razloga izumiranja akantotorakida ([[Acanthothoracida]]) prije događaja izumiranja sredinom devonskog perioda. ====Petalichthyida==== [[File:Lunaspis.png|thumb|upright|''[[Lunaspis]]'']] [[Petalichthyida]] („ribe sa tankim pločama”) bile su male, spljoštene plakodermne ribe, karakteristične po svojim raširenim perajama i brojnim kvržicama koje su prekrivale sve ploče i krljušti njihovog oklopa. Najveću raznolikost dosegle su tokom [[rani devon|ranog devona]] i bile su rasprostranjene širom svijeta. Rodovi ''[[Lunaspis]]'' i ''Wijdeaspis'' spadaju među najpoznatije predstavnike ove grupe. Došlo je do nezavisnog procesa diversifikacije na području današnje južne Kine, pri čemu je nastalo nekoliko jedinstvenih rodova koji su svojevremeno bili svrstani u zaseban red, „Quasipetalichthyida” – nazvan prema prvoj otkrivenoj vrsti na tom području, ''[[Quasipetalichthys haikouensis]]''. Ubrzo nakon perioda diversifikacije, ova grupa je počela propadati. Zbog spljoštenog oblika tijela, pretpostavlja se da su ove ribe živjele na dnu, gdje su lovile manji plijen – bilo aktivnim progonom ili iz zasjede. Njihova ishrana nije poznata, jer nijedan od pronađenih fosilnih primjeraka nije sačuvao dijelove usta. ====Pseudopetalichthyida ==== [[File:Pseudopetalichthys problematica.jpg|thumb|upright|left|''[[Pseudopetalicthys problematica]]'']] [[Pseudopetalichthyida]] („lažne petalichtide”) predstavljaju grupu izduženih, vjerovatno spljoštenih riba, koju čine tri roda; fosilni ostaci ovih riba su slabo očuvani i nedovoljno proučeni. Poznate su samo na osnovu rijetkih fosila pronađenih u slojevima ranog devona u regiji [[Hunsrück]] u Njemačkoj. Poput roda ''[[Stensioella heintzi|Stensioella]]'' i pripadnika reda [[Rhenanida]], pseudopetalihtide imale su oklop sastavljen od mozaika kvržica. Također, kao i u slučaju roda vrste ''[[Stensioella heintzi]]'' , svrstavanje pseudopetalichtida unutar razreda Placodermi (plakodermi) ostaje upitno. Ovo pitanje nije lahko riješiti jer ne postoje potpuni, neoštećeni i artikulisani primjerci. Anatomske studije provedene na pronađenim, zgnječenim primjercima ukazuju na to da, ukoliko je riječ o plakodermima, oni bi mogli predstavljati grupu napredniju od ptiktodontida (Ptyctodontida). Slijedom toga, stručnjaci za oklopnjače smatraju red Pseudopetalichthyida sestrinskom grupom trihotomije koju čine [[Arthrodires]], [[Phyllolepida]] i [[Antiarchi]], kao i dihotomije koju čine [[Acanthothoraci]] i [[Rhenanida]]. ====Stensioellida ==== [[File:Stensioella heintzi.png|thumb|upright|''[[Stensioella heintzi]]'']] [[Stensioellida]] („[Heintzov] mali [[Erik Stensio|Stensio]]”) obuhvata još jednog problematičnog plakoderma (oklopljenu ribu) nejasne srodnosti, poznatog isključivo iz naslaga škriljaca [[Hunsrück]] u Njemačkoj, koje potiču iz [[donjeg devona]]. ''Stensioella'' je bila vitka riba koja je, dok je bila živa, donekle podsjećala na izduženu himeru (iz reda [[Chimaeriformes]]) ili na mršavu ''[[Gemuendina]]'' s tankim, trakastim grudnim perajama. Slično kao kod reda Rhenanida, njen oklop predstavljao je složen mozaik malih, kvržičastih tvorevina nalik [[riblja krljušt|krljuštima]]. Zglobovi ramenog pojasa na njenom oklopu slični su onima kod drugih plakoderma; postoje i površne sličnosti u pločama lobanje, kao i još površnije sličnosti između njenih kvržica i kvržica kod pripadnika reda [[Rhenanida]]. Ova vrsta se uslovno svrstava u klasu Placodermi kao primitivni predstavnik, mada neki paleontolozi smatraju da argumenti za takvu klasifikaciju nisu dovoljno utemeljeni. Paleontolog [[Philippe Janvier]], kao i neki drugi stručnjaci, iznio je mišljenje da ''Stensioella'' zapravo nije plakoderm, već pripadnik podrazreda [[Holocephali]].<ref>{{Cite web |last=Carr |first=Robert K. |display-authors=etal |date=2010 |title=The ancestral morphotype for the gnathostome pectoral fin revisited and the placoderm condition |url=https://www.academia.edu/48849838 |website=Academia}}</ref><ref>{{Cite web | url=http://tolweb.org/onlinecontributors/app?service=external/ContributorDetailPage&sp=488&sp=X | title=Philippe Janvier Tree of Life Contributor Profile}}</ref> Ako je ovo tačno, onda su se holocefali odvojili od ajkula prije [[Chondrichthyes|Chondrichthyan]] [[devonskog]] zračenja. Kritičari Janvierovog stava kažu da osim [[tjelesnog plana]] površno sličnog primitivnim [[holocefali]]anima, ove dvije grupe imaju malo toga drugog zajedničkog anatomski. ==Kladogram== {{Glavni|Agnatha#Grupe}} Sljedeći [[kladogram]] prikazuje međusobne odnose plakoderma prema Carr ''et al.'' (2009):<ref name=CJR09>{{cite journal |last1=Carr |first1=Robert K. |last2=Johanson |first2=Zerina |last3=Ritchie |first3=Alex |title=The phyllolepid placoderm ''Cowralepis mclachlani'': Insights into the evolution of feeding mechanisms in jawed vertebrates |journal=Journal of Morphology |date=July 2009 |volume=270 |issue=7 |pages=775–804 |doi=10.1002/jmor.10719 |pmid=19215000 |s2cid=45258255 }}</ref> [[File:Homostius2DB.jpg|thumb|right|''[[Homostius]]'' i ''[[Pterichthys]]'']] [[File:Diandongpetalichthys baojiaoshanensis.jpg|thumbnail|''[[Diandongpetalichthys]]'']] {{clade| style=font-size:85%;line-height:85% |1={{clade |1= † ''[[Stensioella]]'' |label2=†'''Placodermi''' |2={{clade |1 †''[[Pseudopetalichthys]]'' |2={{clade |1 † ''[[Brindabellaspis]]'' |2= † [[Acanthothoraci]]}} |3={{clade |1= †† [[Rhenanida]] |2={{clade |1={{clade |1= † ''[[Yunnanolepis]]'' |2= † [[Euantiarcha]]}} |2={{clade |1={{clade |1= † [[Petalichthyida]] |2={{extinct}}[[Ptyctodontida]]}} |label2={{extinct}}[[Arthrodira]] |2={{clade |1=†''[[Wuttagoonaspis]]'' |2={{extinct}}[[Actinolepidae]] |3={{clade |1=†[[Phyllolepida]] |2={{clade |1=†[[Phlyctaeniida]] |label2={{extinct}}[[Brachythoraci]] |2={{clade |1={{clade |1=†''[[Holonema]]'' |2=†''[[Antineosteus]]'' |3=†[[Buchanosteidae]]}} |label2=†[[Eubrachythoraci]] |2={{clade |1={{clade |1={{clade |1=†''[[Pholidosteus]]'' |2=†''[[Tapinosteus]]''}} |2={{clade |1=†''[[Coccosteus]]'' |2=†''[[Torosteus]]''}} }} |2={{extinct}}''[[Plourdosteus]]'' |3={{clade |1=†''[[Dunkleosteus]]'' |2={{clade |1=†''[[Brachyosteus]]'' |2=†''[[Erromenosteus]]'' |3=†''[[Gorgonichthys]]'' |4=†''[[Titanichthys]]'' }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} Međutim, kladogram se značajno promijenio tokom godina, a sada se smatra da su plakodermi [[parafilija|parafiletski]],<ref name="Giles et al 2015">{{closed access}} {{cite journal |last1=Giles |first1=Sam |last2=Friedman |first2=Matt |last3=Brazeau |first3=Martin D. |title=Osteichthyan-like cranial conditions in an Early Devonian stem gnathostome |journal=[[Nature]] |volume=520 |issue=7545 |pages=82–85 |date=2015-01-12 |issn=1476-4687 |doi=10.1038/nature14065 |pmid=25581798 |pmc=5536226 |bibcode=2015Natur.520...82G }}</ref> pri čemu su neki bliži [[Eugnathostomata]] od drugih. Ažurirani kladogram (Zhu et al., 2016):<ref name=zhu2016>{{cite journal |last1=Zhu |first1=Min |last2=Ahlberg |first2=Per E. |last3=Pan |first3=Zhaohui |last4=Zhu |first4=Youan |last5=Qiao |first5=Tuo |last6=Zhao |first6=Wenjin |last7=Jia |first7=Liantao |last8=Lu |first8=Jing |title=A Silurian maxillate placoderm illuminates jaw evolution |journal=Science |date=21 October 2016 |volume=354 |issue=6310 |pages=334–336 |doi=10.1126/science.aah3764 |pmid=27846567 |bibcode=2016Sci...354..334Z |s2cid=45922669 }}</ref> {{Clade|style=font-size:85%;line-height:85% |grouplabel1={{clade labels |width=10em; |label1='''"[[Placodermi]]"''' |top1=50% |color1=green}} |1={{Clade |1=†[[Osteostraci]] |2=†[[Galeaspida]] |label3=[[Gnathostomata]] |3={{Clade |1=†[[Antiarchi]] |barbegin1=green |label2=†[[Brindabellaspida]] |2=†''[[Brindabellaspis]]'' |bar2=green |3=†''[[Romundina]]'' |bar3=green |label4=†[[Rhenanida]] |4={{clade |1=†''[[Jagorina]]'' |bar1=green |2=†''[[Gemuendina]]'' |bar2=green }} |5={{Clade |1=†[[Petalichthyida]] |bar1=green |2={{Clade |1={{Clade |1=†[[Arthrodira]] |bar1=green |2=†[[Ptyctodontida]] |bar2=green }} |2={{Clade |1=†''[[Qilinyu]]'' |bar1=green |2={{Clade |1=†''[[Entelognathus]]'' |barend1=green |2={{Clade |1=†''[[Janusiscus]]'' |label2=[[Eugnathostomata]] |2={{Clade |1=[[Chondrichthyes]] (total group, including [[Acanthodii]] as stem lineages) |2=[[Osteichthyes]] }} }} }} }} }} }} }} }} }} ==Također pogledajte== {{Portal|Paleontologija|Ribe}} * [[Acanthodii]] * [[Spisak plakoderma]] * [[Ostracodermi]] * [[Chondrichthyes]] * [[Entelognathus]] ==Napomene== {{Notelist}} ==Reference== ===Citatiranja=== {{Refspisak|33em}} ===Ostale reference=== {{refbegin|2}} * {{cite journal | last1 = Ahlberg | first1 = P.E. | last2 = Trinajstic | first2 = K. | last3 = Johanson | first3 = Z. | last4 = Long | first4 = J.A. | year = 2009 | title = Pelvic claspers confirm chondrichthyan-like internal fertilization in arthrodires | journal = Nature | volume = 460 | issue = 7257| pages = 888–889 | bibcode = 2009Natur.460..888A | doi = 10.1038/nature08176 | pmid = 19597477 | s2cid = 205217467 }} * Janvier, P. ''Early Vertebrates'' Oxford, New York: Oxford University Press, 1998. {{ISBN|0-19-854047-7}} * {{cite journal |last1=Long |first1=J. A. |title=New bothriolepid fish from the Late Devonian of Victoria, Australia {{!}} The Palaeontological Association |journal=Palaeontology |date=May 1983 |volume=26 |issue=2 |pages=295–320 |url=https://www.palass.org/publications/palaeontology-journal/archive/26/2/article_pp295-320 }} * {{cite journal | last1 = Long | first1 = J.A. | year = 1984 | title = New phyllolepids from Victoria and the relationships of the group | journal = Proceedings of the Linnean Society of New South Wales | volume = 107 | pages = 263–308 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/34925577 }} * Long, J.A. ''The Rise of Fishes: 500 Million Years of Evolution'' Baltimore: The Johns Hopkins University Press, 1996. {{ISBN|0-8018-5438-5}} * {{cite journal | last1 = Long | first1 = J.A. | last2 = Trinajstic | first2 = K. | year = 2010 | title = The Late Devonian Gogo Formation Lagerstatte – Exceptional preservation and Diversity in early Vertebrates | journal = Annual Review of Earth and Planetary Sciences | volume = 38 | pages = 255–279 | doi = 10.1146/annurev-earth-040809-152416 | bibcode = 2010AREPS..38..255L }} * {{cite journal | last1 = Long | first1 = J.A. | last2 = Trinajstic | first2 = K. | last3 = Young | first3 = G.C. | last4 = Senden | first4 = T. | year = 2008 | title = Live birth in the Devonian | journal = Nature | volume = 453 | issue = 7195| pages = 650–652 | doi=10.1038/nature06966| pmid = 18509443 | bibcode = 2008Natur.453..650L | s2cid = 205213348 }} * {{cite journal | last1 = Long | first1 = J.A. | last2 = Trinajstic | first2 = K. | last3 = Johanson | first3 = Z. | year = 2009 | title = Devonian arthrodire embryos and the origin of internal fertilization in vertebrates | journal = Nature | volume = 457 | issue = 7233| pages = 1124–1127 | doi=10.1038/nature07732| pmid = 19242474 | bibcode = 2009Natur.457.1124L | s2cid = 205215898 }} * {{cite journal |last1=Zhu |first1=Min |last2=Yu |first2=Xiaobo |last3=Choo |first3=Brian |last4=Wang |first4=Junqing |last5=Jia |first5=Liantao |title=An antiarch placoderm shows that pelvic girdles arose at the root of jawed vertebrates |journal=Biology Letters |date=23 June 2012 |volume=8 |issue=3 |pages=453–456 |doi=10.1098/rsbl.2011.1033 |pmid=22219394 |pmc=3367742 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Placodermi}} * [http://hoopermuseum.earthsci.carleton.ca/placoderms/first.html Annetta Markussen-Brown, "Devonian Armoured Fish" 2000] * [http://www.ucmp.berkeley.edu/vertebrates/basalfish/placodermi.html Introduction to the Placodermi Extinct armored fishes with jaws] * {{cite web|url=http://www.btinternet.com/~vendian/FOSSILWEB/paleozoic_fish.htm|title=PALAEOZOIC FOSSILS UK|archive-url=https://20121017142123/http://www.btinternet.com/~vendian/FOSSILWEB/paleozoic_fish.htm|archive-date=17 October 2012}} * [https://web.archive.org/web/20060501194014/http://www.toyen.uio.no/palmus/galleri/montre/english/m_panserhai_e.htm Placoderms] * [https://web.archive.org/web/20101220205158/http://palaeos.com/Vertebrates/Units/Unit060/060.000.html Placodermi: Overview] * [https://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/6195188.stm BBC—report on ''Dunkleosteus terrelli''] {{Placodermi}} {{Evolucija riba}} {{Taxonbar|from=Q130932}} {{Authority control}} [[Kategorija:Placodermi| ]] [[Kategorija:Razredi prahistorijskih riba]] [[Kategorija:Devonske ribe]] [[Kategorija:Silurske ribe]] [[Kategorija:Ribe]] [[Kategorija:Devonska izumiranja]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Frederick McCoy]] [[Kategorija:Parafiletske grupe]] sib74o5snthhydbu47fevmryj2md292 3937928 3937927 2026-10-29T21:59:32Z Blagobos 187411 /* Kladogram */ 3937928 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink |raspon_fosila=[[Landoverij]] ([[silur]]) – kasni [[devon (period)|devon]], prije 439–358,9 miliona godina | naziv = Oklopnjače | slika = Bothriolepis panderi.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Fosil ''Bothriolepis panderi'' |slika2= Coccosteus reconstruction.png | opis_slike2= Rekonstrukcija izgleda roda ''[[Coccosteus]]'', artrodirne plakoderme | domain = [[Eukaryota]] | regnum = [[Animalia]] | unranked_phylum = [[Bilateria]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]]/[[Craniata]] | subregnum = [[Eumetazoa]] | superphylum = [[Deuterostomia]] | infraphylum = [[Gnathostomata]] | classis = '''Placodermi'''† | classis_authority = [[Frederick McCoy|McCoy]], 1848 | classis_autorstvo = McCoy, 1848 | subphylum = [[Vertebrata]] | infraphylum = [[Gnathostomata]] | razdioba = |razdioba_stepen=[[Red (biologija)|Redovi]] * ''[[Acanthothoraci]]'' * ''[[Antiarchi]]'' * ''[[Arthrodira]]'' * ''[[Brindabellaspis]]'' * ''[[Petalichthyida]]'' * ''[[Pseudopetalichthyida]]'' * ''[[Ptyctodontida]]'' * ''[[Rhenanida]]'' * ''[[Stensioella]]'' * ''[[Xiushanosteus]]'' * Oklopnjače s [[maksila]]ma: ** ''[[Bianchengichthys]]'' ** ''[[Entelognathus]]'' **? ''[[Eugnathostomata]]'' ** ''[[Minjinia]]'' ** ''[[Qilinyu]]'' ** ''[[Silurolepis]]'' }} '''Oklopnjače''' [[latinski|lat.]] '''Placodermi''' (od [[starogrčki|grčkog]] πλάξ – ''plax'', ''plakos'' = ploča + δέρμα – ''derma'' = [[koža]])<ref>{{cite book |last1=Colbert |first1=Edwin H. (Edwin Harris) |last2=Knight |first2=Charles Robert |title=The dinosaur book: the ruling reptiles and their relatives |date=1951 |publisher=McGraw-Hill |location=New York |page=153 |url=https://archive.org/details/bookruli00colb/page/152/mode/2up}}</ref> izumrli su [[kičmenjaci]], grupa prahistorijskih [[riba]], poznata na osnovu fosila iz [[paleozoik]]a, tačnije iz [[silur]]a i [[devon (period)|devona]]. Iako im je [[unutrašnji skelet]] uglavnom hrskavičav, [[glava]] i [[grudni koš]] bili su im prekriveni zglobno povezanim oklopnim pločama (otuda i naziv), dok je ostatak tijela, ovisno o vrsti, bio prekriven [[riblja krljušt|krljuštima]] ili je bio bez njih. Oklopnjače bile su među prvim ribama sa vilicama (njihove vilice su vjerovatno evoluirale od prvog para škržnih lukova), a ujedno su i prvi kičmenjaci koji su imali prave zube. Također, one predstavljaju prvu grupu riba koja je razvila karlična peraja – drugi par uparenih peraja, koja su homologni prethodnici zadnjih udova kod četveronožaca ([[tetrapoda]])<ref name="Rucklin2012">{{Cite journal | last1 = Rücklin | first1 = M. | last2 = Donoghue | first2 = P. C. J. | last3 = Johanson | first3 = Z. | last4 = Trinajstic | first4 = K. | last5 = Marone | first5 = F. | last6 = Stampanoni | first6 = M. | title = Development of teeth and jaws in the earliest jawed vertebrates | doi = 10.1038/nature11555 | journal = Nature | volume = 491 | issue = 7426 | pages = 748–751 | year = 2012 | pmid = 23075852| bibcode = 2012Natur.491..748R | s2cid = 4302415 }}</ref> fosili stari 380 miliona godina, koji pripadaju trima drugim rodovima – ''[[Incisoscutum]]'', ''[[Materpiscis]]'' i ''[[Austroptyctodus]]'' – predstavljaju najstarije poznate primjere rađanja živih mladunaca.<ref name="BBC">{{cite news | publisher = BBC | url = https://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7424281.stm | title = Fossil reveals oldest live birth | date = May 28, 2008 |access-date = May 30, 2008 }}</ref> Smatra se da su plakodermi [[parafilija|parafiletski]], te da se sastoje od nekoliko zasebnih [[vanjska grupa|vanjskih grupa]] ili [[sestrinski takson|sestrinskih taksona]] u odnosu na sve danas postojeće [[kičmenjak]]e sa vilicama, koji su nastali upravo unutar njihovih redova.<ref>{{cite journal |last1=Li |first1=Qiang |last2=Zhu |first2=You-an |last3=Lu |first3=Jing |last4=Chen |first4=Yang |last5=Wang |first5=Jianhua |last6=Peng |first6=Lijian |last7=Wei |first7=Guangbiao |last8=Zhu |first8=Min |title=A new Silurian fish close to the common ancestor of modern gnathostomes |journal=Current Biology |date=August 2021 |volume=31 |issue=16 |pages=3613–3620.e2 |doi=10.1016/j.cub.2021.05.053 |pmid=34146483 |s2cid=235477130 |doi-access=free |bibcode=2021CBio...31E3613L }}</ref> Nasuprot tome, jedna analiza iz 2016. godine zaključila je da su plakodermi vjerovatno [[monofilija|monofiletski]].<ref>{{cite journal |last1=King |first1=Benedict |last2=Qiao |first2=Tuo |last3=Lee |first3=Michael S. Y. |last4=Zhu |first4=Min |last5=Long |first5=John A. |title=Bayesian Morphological Clock Methods Resurrect Placoderm Monophyly and Reveal Rapid Early Evolution in Jawed Vertebrates |journal=Systematic Biology |date=5 December 2016 |volume=66 |issue=4 |pages=499–516 |doi=10.1093/sysbio/syw107 |pmid=27920231 |doi-access=free }}</ref> Prvi prepoznatljivi plakodermi pojavljuju se u fosilnom zapisu tokom kasne landoverijske epohe ranog silura.<ref name="BurrowTurner">{{cite journal | title=A review of placoderm scales, and their significance in placoderm phylogeny |author1=Burrow, Carol |author2=Turner, Susan |name-list-style=amp | journal=Journal of Vertebrate Paleontology |date=September 1998 | volume=19 | issue=2 | pages=204–219 | doi=10.1080/02724634.1999.10011135}}</ref> Vremenom su potisnuli dotad dominantne morske [[člankonošci| člankonošce]] (npr. euripteride) i [[mehkušci|mehkušce]] [[glavonošci|glavonošce]] (npr. ortocone), postavši neki od prvih i najozloglašenijih kičmenjaka na vrhu lanca ishrane, kao što su ''[[Eastmanosteus]]'', ''[[Dinichthys]]'' i ogromni ''[[Dunkleosteus]]''. Različite grupe plakoderma bile su raznolike i brojne tokom devona, ali su svi plakodermi izumrli krajem tog perioda, tokom događaja Hangenberg prije 358,9 miliona godina<ref name="SallanCoates">{{cite journal | title=End-Devonian extinction and a bottleneck in the early evolution of modern jawed vertebrates |author1=Sallan, Lauren |author2=Coates, Michael |name-list-style=amp | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=June 2010 | volume=107 | pages=10131–10135| doi= 10.1073/pnas.0914000107 | pmid=20479258 | issue=22 | pmc=2890420| bibcode=2010PNAS..10710131S |doi-access=free }}</ref> ostavljajući [[ekološka niša|ekološke niše]] otvorenim za preživjele [[koštunjače]] (Osteichthyes) i [[hrskavičnjače]] (Chondrichthyes), koje su se potom [[evolucijska radijacija|evolucijski razišle]] (proširile) tokom [[karbon]]a. ==Obilježja== Mnogi plakodermi, posebno redovi [[Rhenanida]], [[Petalichthyida]], [[Phyllolepida]] i [[Antiarchi]], bili su stanovnici dna. Naročito su antiarhi, sa svojim visoko modificiranim, zglobnim koštanim prsnim perajama, bili veoma uspješni stanovnici slatkovodnih i plitkih morskih staništa tokom srednjeg i kasnog devona; rod ''[[Bothriolepis]]'', prisutan u tom periodu, poznat je po više od 100 priznatih vrsta.{{sfn|Long|1983}} Velika većina plakoderma bili su [[predator]]i, od kojih su mnogi živjeli na [[podloga (biologija)|podlozi]] ili u njenoj blizini. Mnogi drugi, prvenstveno pripadnici reda [[Arthrodira]], bili su aktivni [[nekton]]ski predatori koji su nastanjivali srednje do gornje slojeve vodenog stuba. Studija o artrodiru roda ''[[Compagopiscis]]'', objavljena 2012. godine, zaključila je da su plakodermi (barem ovaj konkretan rod) vjerovatno posjedovali prave zube, suprotno nekim ranijim istraživanjima. Zubi su imali jasno definisane [[pulpa (zub)|šupljine za pulpu]], a sastojali su se od [[kost]]i i [[dentin]]a. Ipak, razvoj zuba i vilica nije bio toliko tijesno povezan kao kod savremenih viličnjastih kičmenjaka ([[Gnathostomata]]). Ovi zubi vjerovatno su homologni zubima drugih viličastoustih kičmenjaka.<ref name="Rucklin2012"/> [[File:Placoderm anatomy.png|thumb|left|400px|{{center| Vanjska anatomija plakoderma ''[[Coccosteus|Coccosteus decipiens]]''}}]] {{clear left}} Jedan od najvećih poznatih artrodira, ''[[Dunkleosteus]] terrelli'', bio je dug 3,5–4,1 m,<ref>{{Cite journal |last=Engelman |first=Russell K. |date=2023-02-21 |title=A Devonian Fish Tale: A New Method of Body Length Estimation Suggests Much Smaller Sizes for Dunkleosteus terrelli (Placodermi: Arthrodira) |journal=Diversity |language=en |volume=15 |issue=3 |pages=318 |doi=10.3390/d15030318 |doi-access=free |issn=1424-2818}}</ref> a pretpostavlja se da je imao široku rasprostranjenost, budući da su njegovi ostaci pronađeni u Evropi, Sjevernoj Americi i, vjerovatno, Maroku. Neki paleontolozi ga smatraju prvim „superpredatorom” među [[kičmenjaci|kičmenjacima]] na svijetu, koji je lovio druge predatore. Drugi, manji artrodiri, poput rodova ''[[Fallacosteus]]'' i ''[[Rolfosteus]]'' – oba pronađena u formaciji [[Gogo formacija|Gogo]] u Zapadnoj Australiji – imali su aerodinamičan oklop na glavi u obliku metka, dok je rod ''[[Amazichthys]]'' posjedovao [[morfologija|morfologiju]] sličnu onoj kod drugih brzoplivajućih [[pelagijska zona|pelagijskih organizama]],<ref>{{Cite journal |last1=Jobbins |first1=Melina |last2=Rücklin |first2=Martin |last3=Ferrón |first3=Humberto G. |last4=Klug |first4=Christian |date=2022 |title=A new selenosteid placoderm from the Late Devonian of the eastern Anti-Atlas (Morocco) with preserved body outline and its ecomorphology |journal=Frontiers in Ecology and Evolution |volume=10 |doi=10.3389/fevo.2022.969158 |issn=2296-701X |doi-access=free |hdl=10550/85583 |hdl-access=free }}</ref> snažno podupirući ideju da su mnogi, ako ne i većina, artrodira ([[Arthrodira]]) bili aktivni plivači, a ne pasivni grabežljivci iz zasjede čiji ih je oklop praktično vezivao za morsko dno. Neki plakodermi bili su [[biljojedi]], poput artrodire ''[[Holonema]]'' iz srednjeg do kasnog devona, dok su drugi bili planktivori, poput gigantske artrodire ''[[Titanichthys]]'', raznih pripadnika porodice ''Homostiidae'', te roda ''[[Heterosteus]]''. Izvanredni dokazi o unutrašnjoj oplodnji kod jednog plakoderma dobijeni su zahvaljujući otkriću u formaciji Gogo, u blizini mjesta Fitzroy Crossing, u regiji Kimberley (Zapadna [[Australija]]),{{sfn|Long|Trinajstic|2010}} jedne male ženke plakoderma, duge oko 25 cm, koja je uginula tokom rađanja mladunčeta dužine 6 cm, pri čemu je fosilizirana sa očuvanom pupčanom vrpcom.{{sfn|Long|Trinajstic|Young|Senden|2008}} Fosil, nazvan ''[[Materpiscis attenboroughi]]'' (po naučniku [[David Attenborough|Davidu Attenboroughu]]), sadržavao je jaja koja su bila interno oplođena; majka je hranila embrion i rađala [[viviparnost|žive mladunce]]. Zahvaljujući ovom otkriću, ovaj plakoderm je postao najstariji poznati kičmennjak koji je rađao žive mladunce („[[Viviparnost|viviparan]]”),<ref name="BBC"/> čime je vrijeme pojave viviparnosti pomaknuto oko 200 miliona godina unazad u odnosu na dosadašnja saznanja. Primjerci artrodira ''[[Incisoscutum|Incisoscutum ritchei]]'', također iz formacije Gogo, pronađeni su sa embrionima u sebi, što ukazuje na to da je i ova grupa bila sposobna rađati žive mladunce.{{sfn|Long|Trinajstic|Johanson|2009}} Mužjaci su se razmnožavali umetanjem dugog organa za kopulaciju (tzv. ''clasper'') u ženku. Izduženi bazipterigiji (skeletni elementi peraja) pronađeni su i kod plakoderma iz grupe Phyllolepida, kao što su ''[[Austrophyllolepis]]''{{sfn|Long|1984}} i ''[[Cowralepis]]'' – oba iz perioda srednjeg devona u Australiji – što sugeriše da su se ti elementi koristili pri kopulaciji. Organi za kopulaciju kod plakoderma nisu [[homologni organi]]ma za kopulaciju kod hrskavičnjača. Utvrđeno je da su sličnosti između ovih struktura primjer [[konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]]. Dok su organi za kopulaciju kod hrskavičnjača specijalizirani dijelovi njihovih parnih karličnih peraja, modificirani za parenje uslijed promjena u [[Hox gen]]ima (konkretno ''hoxd13''), organi za parenje kod plakoderma najvjerovatnije su nastali djelovanjem drugačijih skupova ''Hox'' gena. Radilo se o strukturama koje su se razvijale na drugom mjestu na tijelu, kao dodatni i nezavisni par ekstremiteta, ali su se tokom razvoja preobrazile u dijelove tijela koji služe isključivo za [[rarmnožavanje]]. Budući da nisu bili povezani s karličnim perajama – kao što je to slučaj kod riba poput ajkula – bili su znatno fleksibilniji i vjerovatno su se mogli zakretati prema naprijed.<ref>{{Cite web |url=https://theconversation.com/the-first-vertebrate-sexual-organs-evolved-as-an-extra-pair-of-legs-27578 |title=The first vertebrate sexual organs evolved as an extra pair of legs |date=8 June 2014 |access-date=2014-06-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220230411/http://theconversation.com/the-first-vertebrate-sexual-organs-evolved-as-an-extra-pair-of-legs-27578/ |archive-date=2016-12-20 }}</ref> Studija o rodu ''[[Kolymaspis]]'' pokazuje da je rameni pojas kičmenjaka evoluirao od škržnih lukova.<ref>Brazeau et al, Fossil evidence for a pharyngeal origin of the vertebrate pectoral girdle, Nature volume 623, pages550–554 (2023)</ref> ==Historija istraživanja== Najranija istraživanja oklopnjačama objavio je [[Louis Agassiz]] u svom djelu od pet tomova o fosilnim ribama, izdatom između 1833. i 1843. godine. U to vrijeme smatralo se da su plakodermi ribe oklopljene ljuskama, koje nemaju vilice i srodne su [[ostrakodermi]]ma. Neki prirodoslovci su čak sugerisali da je riječ o [[beskičmenjaci]]ma s oklopom ili čak o [[kičmenjaci]]ma nalik [[kornjače| kornjačama]]. Krajem 1920-ih, dr. [[Erik Stensiö]] iz Švedskog prirodoslovnog muzeja u [[Stockholm]] uutvrdio je detalje anatomije plakoderma i identifikovao ih kao prave [[ribe]] s vilicama, srodne [[ajkula]]ma. Uzimao je fosilne primjerke s dobro očuvanim [[lobanja]]ma i postepeno ih brusio, skidajući slojeve debljine jedne desetine milimetra. Nakon uklanjanja svakog sloja, izrađivao je otisak sljedeće površine u [[vosak|vosku]]. Kada bi primjerci bili potpuno izbrušeni (i time uništeni), pravio je uvećane, trodimenzijske modele lobanja kako bi detaljnije proučio anatomsku građu. Mnogi drugi stručnjaci za plakoderme smatrali su da Stensiö pokušava vještački uspostaviti vezu između plakoderma i [[ajkula]]; međutim, kako je otkriveno više fosila, plakodermi su prihvaćeni kao [[sestrinska grupa]] hrskavičnjača ([[Chondrichthyes]]). Mnogo kasnije, izuzetno dobro očuvani fosili plakoderma s grebena Gogo ponovo su promijenili sliku o njima. Pokazali su da dijele anatomske karakteristike ne samo s hrskavičnjačama, već i s drugim grupama [[gnatostomata]] (kičmenjaka s vilicama). Naprimjer, oklopnjače s lokaliteta Gogo posjeduju zasebne kosti za nosne kapsule, baš kao i drugi gnatostomati; kod ajkula i košljoriba, te su kosti srasle s moždanom kutijom.<ref>{{cite journal | last1 = Young | first1 = G.C. | last2 = Goujet | first2 = D. | last3 = Lelievre | first3 = H. | year = 2001 | title = Extraocular muscles and cranial segmentation in primitive gnathostomes – fossil evidence | journal = Journal of Morphology | volume = 248 | page = 304 }}</ref><ref>{{cite book |last1=Goujet |first1=Daniel |last2=Young |first2=Gavin |year=2004 |chapter=Placoderm anatomy and phylogeny: new insights |pages= |chapter-url=http://www.pfeil-verlag.de/wp-content/uploads/2015/05/3_52d06.pdf |editor1-first=G. |editor1-last=Arratia |editor2-first=M. V. H. |editor2-last=Wilson |editor3-first=R. |editor3-last=Cloutier |title=Recent Advances in the Origin and Early Radiation of Vertebrates |publisher=Verlag Dr. Friedrich Pfeil |location=Munchen, Germany |isbn=3-89937-052-X }}</ref> Oklopnjače također dijele određene anatomske karakteristike isključivo sa osteostracanima, skupinom [[bezviličnjače|riba bez vilica]]; zbog toga je teorija prema kojoj su plakodermi sestrinska grupa hrskavičnjača (Chondrichthyes) zamijenjena teorijom da su grupa baznih gnatostomata (kičmenjaka sa vilicama). ==Evolucija i izumiranje== [[File:Evolution of placoderms.png|thumb|280px|right|Evolucija i izumiranje plakoderma. Dijagram se zasniva na radu [[Michael Benton|Michaela Bentona]],2005.<ref name="Benton, M. J. 2005 page 73">Benton, M. J. (2005) Vertebrate Palaeontology, Blackwell, 3rd edition, Figure 3.25 on page 73.</ref>]] [[File:DunkleosteusSannoble.JPG|thumb|right|280px|''[[Dunkleosteus]]'', Među prvim kičmenjacima koji su bili vrhunski predatori nalazio se jedan džinovski oklopljeni plakoderm.]] [[File:Amazichthys.jpg|thumb|281x281px|''[[Amazichthys]]'', pelagijski artrodir iz srednjeg famena (kasni devon).]] [[File:Eczematolepis.jpg|thumb|right|280px|Bodlja peraje roda ''[[Eczematolepis]]'' iz srednjeg devona (Wisconsin).]] {{Glavni|Evolucija riba}} Jedno vrijeme se smatralo da su oklopnjače izumrle uslijed konkurencije prvih košljoriba i ranih ajkula, s obzirom na pretpostavljenu urođenu nadmoć košljoriba i navodnu tromost plakoderma. Na osnovu preciznijih pregleda prahistorijskih organizama, danas se smatra da su oni sistematski nestali kako su morski i slatkovodni [[ekosistem]]i stradali uslijed ekoloških katastrofa tokom kasnog devona i na samom kraju tog perioda. ===Fosilni zapisi=== Najraniji prepoznatljivi fosili oklopnjača potiču iz Kine i datiraju iz ranog silura. U to doba, oni su već bili diferencirani na antiarhe i artrodire, kao i na druge, primitivnije grupe. Raniji fosili baznih plakoderma još uvijek nisu otkriveni. [[File:Xiushanosteus.jpg|left|thumb|280px|''[[Xiushanosteus]]'' jedan je od najstarijih poznatih plakoderma; živio je na području današnje Kine tokom telikijskog stadija ranog silura.]] Fosilni zapisi oklopnjača iz silura fragmentirani su, kako u doslovnom, tako i u prenesenom smislu. Sve do otkrića roda ''[[Silurolepis]]'' (a potom i otkrića rodova ''[[Entelognathus]]'' i ''[[Qilinyu]]''), primjerci plakoderma iz silura sastojali su se samo od fragmenata. Neki od njih su, na osnovu histoloških sličnosti, provizorno klasificirani kao antiarhi ili artrodiri, dok mnogi još uvijek nisu ni formalno opisani niti imenovani. Najčešće navođen primjer silurskog plakoderma, rod ''[[Wangolepis]]'' – pronađen u [[Kina|Kini]], a vjerovatno i u [[Vijetnam]]u – poznat je samo na osnovu nekoliko fragmenata koje je trenutno nemoguće svrstati u bilo koji od priznatih redova plakoderma. Do sada su poznata samo tri zvanično opisana silurska plakoderma za koja raspolažemo s više od pukih ostataka: * bazni antiarh ''[[Silurolepis]]'', iz epohe ludlow (kineska provincija [[Yunnan]]), poznat na osnovu gotovo potpunog grudnog oklopa; * ''[[Entelognathus]]'', plakoderm čiji je taksonomski status ''[[incertae sedis]]'' (nesiguran), a koji objedinjuje odlike primitivnih artrodira s anatomijom vilica kakva se inače sreće samo kod [[koštunjače|koštunjača]] i [[tetrapoda]]; * ''[[Qilinyu]]'', blizak srodnik [[rod (biologija)|roda]] ''Entelognathus'', koji dodatno potvrđuje ulogu roda ''Entelognathus'' kao prelaznog oblika između plakoderma i drugih ranih gnatostomata (viličnoustih kičmenjaka), kao i predstavnika krunske grupe gnatostomata. Prvi zvanično opisani silurski plakoderm je antiarh ''[[Shimenolepis]]'', poznat na osnovu ploča s karakterističnim ornamentima, pronađenih u kineskoj provinciji [[Hunan]]. Prvobitno se smatralo da potiče iz kasnog [[llandoverij]]a, mada su kasnija istraživanja revidirala njegovu starost, smještajući ga u [[ludfordij]].<ref>{{Cite journal |last1=Pan |first1=Zhaohui |last2=Niu |first2=Zhibin |last3=Xian |first3=Zumin |last4=Zhu |first4=Min |date=2023-01-03 |title=A novel specimen-based mid-Paleozoic dataset of antiarch placoderms (the most basal jawed vertebrates) |url=https://essd.copernicus.org/articles/15/41/2023/ |journal=Earth System Science Data |language=English |volume=15 |issue=1 |pages=41–51 |doi=10.5194/essd-15-41-2023 |issn=1866-3508 |doi-access=free |bibcode=2023ESSD...15...41P }}</ref> Ploče roda ''Shimenolepis'' veoma su slične pločama ranodevonskog roda ''Zhanjilepis'' (iz reda Yunnanolepiformes), koji je također poznat po pločama s karakterističnim ukrasima.<ref name="BurrowTurner"/><ref name="WangJ">{{cite journal | url=http://article.geobiology.cn/lunwen/%E6%9C%9F%E5%88%8A%E8%AE%BA%E6%96%87/%E5%BF%97%E7%95%99%E7%B3%BB/014/%E6%B9%98%E8%A5%BF%E5%8C%97%E5%BF%97%E7%95%99%E7%BA%AA%E8%83%B4%E7%94%B2%E9%B1%BC%E5%8C%96%E7%9F%B3.pdf | title=The Antiarchi from Early Silurian Hunan | author=Wang Junqing | journal=Vertebrata PalAsiatica | year=1991 | volume=21 | issue=3 | pages=240–244 |id={{INIST|19733953}} | archive-url=https://web.archive.org/web/20131212161921/http://article.geobiology.cn/lunwen/%E6%9C%9F%E5%88%8A%E8%AE%BA%E6%96%87/%E5%BF%97%E7%95%99%E7%B3%BB/014/%E6%B9%98%E8%A5%BF%E5%8C%97%E5%BF%97%E7%95%99%E7%BA%AA%E8%83%B4%E7%94%B2%E9%B1%BC%E5%8C%96%E7%9F%B3.pdf | archive-date=2013-12-12 }}</ref> U 2022., ''[[Xiushanosteus]]'' opisan je na osnovu potpunih fosila iz telikijana, kasnog landoverija u Chongqingu, [[Kina]].<ref>{{Cite journal |last1=Zhu |first1=You-an |last2=Li |first2=Qiang |last3=Lu |first3=Jing |last4=Chen |first4=Yang |last5=Wang |first5=Jianhua |last6=Gai |first6=Zhikun |last7=Zhao |first7=Wenjin |last8=Wei |first8=Guangbiao |last9=Yu |first9=Yilun |last10=Ahlberg |first10=Per E. |last11=Zhu |first11=Min |date=2022 |title=The oldest complete jawed vertebrates from the early Silurian of China |url=https://www.nature.com/articles/s41586-022-05136-8 |journal=[[Nature]] |language=en |volume=609 |issue=7929 |pages=954–958 |doi=10.1038/s41586-022-05136-8 |pmid=36171378 |bibcode=2022Natur.609..954Z |s2cid=252569910 |issn=1476-4687|url-access=subscription }}</ref> Paleontolozi i stručnjaci za oklopnjače pretpostavljaju da je njihova rijetkost u silurskim fosilnim zapisima posljedica toga što su one živjele u okruženjima nepovoljnim za očuvanje fosila, a ne njihove stvarne malobrojnosti. Ova hipoteza pomaže objasniti naizgled trenutnu pojavu i raznolikost plakodermi na samom početku [[devon (period)|devona]]. Tokom devona, plakoderme su naselile i počele dominirati gotovo svim poznatim vodenim [[ekosistem]]ima, kako [[slatka voda|slatkovodnim]], tako i [[more|morskim]].<ref name=PlacodermUCMP>{{cite web|last=Waggoner|first=Ben|title=Introduction to the Placodermi|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/vertebrates/basalfish/placodermi.html|publisher=UCMP|access-date=18 July 2011}}</ref> Međutim, ova raznolikost pretrpjela je velike gubitke tokom događaja izumiranja na granici [[frasnij]]a i [[famenij]]a– izumiranja u kasnom devonu. Preostale vrste su zatim nestale tokom izumiranja na samom kraju devona; nije potvrđeno da je ijedna vrsta plakoderma preživjela do [[karbon]]a. ==Taksonomija i filogenija== Trenutno se oklopnjače (Placodermi) dijele na osam priznatih [[red (biologija)|redova]]. Postoje još dva sporna reda: jedan je [[monotipska vrsta|monotipski]] red Stensioellida, koji obuhvata zagonetni rod ''[[Stensioella]]''; drugi je jednako zagonetan red [[Pseudopetalichthyida]]. Ovi redovi smatraju se baznim ili primitivnim grupama unutar plakoderma, iako njihov tačan položaj unutar ovog razreda ostaje nesiguran. Fosili obje grupe trenutno su poznati samo iz nalazišta [[Hunsrück]] ([[lagerstätte]]). ===Redovi oklopnjača=== ====Arthrodira==== [[File:Dunkleosteus terrelli 2024 reconstruction.jpg|left|thumb|''[[Dunkleosteus]]'']] [[Arthrodira]] („zglobni vrat”) bili su najraznolikiji i brojčano najuspješniji red plakoderma, zauzimajući različite [[ekološka niša| ekološke niše]] – od divovskih [[predator|vrhunskih predatora]] do organizama koji su živjeli na dnu ([[bentos]]) i hranili se [[detritus]]om. Imali su pokretan zglob između oklopa koji je okruživao glavu i onog oko tijela. Kada bi se donja vilica pomjerila prema dolje, pomjerao se i štit glave, omogućavajući šire otvaranje usta. Svi artrodiri, osim roda ''Compagopiscis'', nisu imali zube; umjesto njih, koristili su naoštrene rubove koštanih ploča – tzv. „zubne ploče” – kao površinu za grizenje (rod ''Compagopiscis'' je, pored zubnih ploča, imao i prave zube). Očne duplje bile su zaštićene koštanim prstenom – osobinom koju dijele i ptice te neki [[ihtiosaur]]i. Rani artrodiri, poput roda ''[[Arctolepis]]'', bili su [[ribe]] s dobro razvijenim oklopom i spljoštenim tijelima. Najveći pripadnik ove grupe, ''[[Dunkleosteus]]'', bio je pravi „superpredator” kasnog devona, koji je dostizao dužinu od tri, pa čak i do osam metara. Nasuprot tome, ''[[Rolfosteus]]'', poznat po svom dugom nosu, bio je dug svega 15 cm. Pronađeni su fosili roda ''[[Incisoscutum]]'' koji sadrže nerođene mladunce, što ukazuje na to da su artrodire rađale žive mladunce.<ref>{{cite news |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2008/06/080606104814.htm |publisher=[[Science Daily]] |title=Fish 380 Million Years Old Found With Unborn Embryo |date=June 6, 2008}}</ref> ====Antiarchi==== [[File:Bothriolepis_canadensis_(2024).png|thumb|''[[Bothriolepis canadensis]]'']] [[Antiarchi]] („suprotni anus”) bili su drugi najuspješniji red plakoderma (oklopljenih riba), odmah iza reda [[Arthrodira]]. Naziv ovog reda skovao je [[Edward Drinker Cope]], koji je – nakon što je prve fosile pogrešno identifikovao kao ostatke oklopljenog [[tunikata]] – greškom smatrao da je očna duplja zapravo usta, a da se otvor za anusni sifon nalazi na suprotnoj strani tijela, umjesto da se i usni i anusni otvor nalaze zajedno na jednom kraju. Prednji dijelovi njihovih tijela bili su snažno oklopljeni, toliko da su doslovno podsjećali na kutiju s očima, dok su stražnji dijelovi – ponekad prekriveni krljuštima, a ponekad goli – često bili izduženi i savitljivi, naročito kod kasnijih oblika. Par [[grudno peraje|grudnih peraja]] bio je preobražen u par udova koji su podsjećali na šestar ili na udove [[člankonošci|člankonožaca]]. Kod primitivnih oblika, poput roda ''[[Yunnanolepis]]'', ti udovi bili su debeli i kratki, dok su kod naprednijih oblika, poput roda ''[[Bothriolepis]]'', bili dugi i posjedovali zglobove nalik laktovima. Funkcija ovih udova još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, ali većina naučnika pretpostavlja da su oni pomagali životinjama da se povlače po podlozi, te da su im omogućavali i ukopavanje u nju. ====Brindabellaspida==== [[File:Brindabellaspis.png|thumb|upright|left|''[[Brindabellaspis stensioi]]'']] ''[[Brindabellaspis]]'' („štit iz Brindabelle”) bio je plakoderm s izduženom njuškom iz [[rani devon|ranog devona]]. Kada je prvi put otkriven 1980. godine, prvobitno je svrstan među [[akantotoracide]] (red Acanthothoracidi) iz grupe [[weejasperaspidi]], zbog anatomskih sličnosti s drugim [[vrsta]]ma pronađenim na istom lokalitetu. Prema [[Philippe Janvier|Philippeu Janvieru]], anatomske sličnosti između mozga vrste ''[[Brindabellaspis stensioi]]'' i mozga [[bezviličnjaci|bezviličnih riba]] ukazuju na to da je riječ o bazalnom plakodermu, koji je najbliži pretku svih plakoderma. U ovaj red također su svrstani razni plakodermi iz ranog do srednjeg devona čija je taksonomska pripadnost nesigurna (označeni kao ''[[incertae sedis]]''). ====Phyllolepida==== [[File:Phyllolepis12DB.jpg|thumb|''[[Phyllolepis|Phyllolepis orvini]]'']] [[Phyllolepida]] („lisnate krljušti”) bili su spljošteni plakodermi pronađeni širom svijeta. Poput drugih spljoštenih oklopnjača, bili su grabežljivci koji su živjeli na dnu i plijen lovili iz zasjede. Za razliku od drugih spljoštenih plakoderma, oni su nastanjivali slatke vode. Njihov oklop sastojao se od cjelovitih ploča, za razliku od brojnih kvržica i krljušti karakterističnih za red [[Petalichthyida]]. Oči su im se nalazile na bočnim stranama glave, što ih razlikuje od drugih grabežljivaca s morskog dna (poput riba iz porodice [[Uranoscopidae|Uranoscopidae]] ili [[pločastih riba|pločastih riba]]), kod kojih su [[oči]] smještene na vrhu glave. Očne duplje bile su izuzetno male, što ukazuje na to da su oči bile zakržljale, te da su pripadnici grupe Phyllolepida možda bili slijepi. ====Ptyctodontida==== [[File:Kimbryanodus williamburyensis.jpg|thumb|left|''[[Kimbryanodus|Kimbryanodus williamburyensis]]'']] [[Ptyctodontida]] („savijeni zubi”) bili su oklopnjače sa slabijim oklopom, velikim glavama, krupnim očima i izduženim tijelima. Pokazuju snažnu, ali površnu sličnost sa savremenim [[himera]]ma. Njihov oklop bio je sveden na raspored malih ploča oko glave i vrata. Smatra se da je većina pripadnika reda Ptyctodontida – slično izumrlim i srodnim akantotoracidima (Acanthothoracidi), kao i savremenim, ali nesrodnim holocefalima ([[Holocephali]]) – živjela blizu morskog dna i hranila se školjkašima i drugim organizmima s ljušturom. Zbog nedostatka oklopa, neki paleontolozi su sugerisali da Ptyctodontida nisu plakodermi, već holocefali ili njihovi preci. Anatomska istraživanja potpunih fosilnih primjeraka pokazala su da su sličnosti između ove dvije grupe samo površne. Glavne razlike su sljedeće: *holocefali na koži imaju tzv. šagren (sitne koštane izrasline), dok ga Ptyctodontida nemaju; *oklopne ploče i krljušti holocefala građene su od [[dentin]]a, dok su one kod Ptyctodontida koštane građe; lobanje holocefala slične su onima kod ajkula, dok su lobanje Ptyctodontida slične onima kod drugih plakoderma; i, što je najvažnije, *holocefali imaju prave zube, dok Ptyctodontida posjeduju zubne ploče nalik kljunu. <br>Za Ptyctodontida je bio karakterističan polni dimorfizam: mužjaci su imali karlične kopulacijske organe (tzv. klaspere), a moguće je da su imali i dodatne kopulacijske organe na glavi. ====Rhenanida==== [[File:Asterosteus stenocephalus.jpg|thumb|upright|''[[Asterosteus]]'']] [[Rhenanida]] Rhenanidi (tzv. „rajnske ribe”) bili su spljošteni [[predator]]i koji su živjeli na dnu, nalik na [[raže]], a imali su velika usta okrenuta prema gore i nastanjivali su morska staništa. Nekada se smatralo da su rhenanidi najprimitivniji, ili barem najbliži precima svih plakoderma, budući da se njihov oklop sastojao od nesraslih dijelova – svojevrsnog mozaika tuberkula – za razliku od čvrstih ploča „naprednijih” plakoderma, poput [[Antiarha]] i [[Artrodira]]. Međutim, na osnovu poređenja anatomije lobanje, danas se smatra da su rhenanidi sestrinska grupa antiarha. Kada rhenanidi uginu, njihovi „mozaici” se raspadaju; stoga se pretpostavlja da je rijetkost rhenanida u fosilnim zapisima posljedica raspadanja nakon smrti, a ne stvarna rijetkost ovih [[vrsta]]. ====Acanthothoraci==== [[File:Palaeacanthaspis vasta.jpg|thumb|upright|left|''[[Palaeacanthaspis]]'']] [[Acanthothoraci]] (u prevodu „bodljikavi grudni koš”) bili su grupa plakoderma nalik na [[himere|himerama]], blisko srodnih rhenanidima. Na prvi pogled, pripadnici grupe Acanthothoraci podsjećali su na ljuskave [[himere]] ili male, ljuskave artrodire sa tupim [[rostrum (anatomija)|rostrumima]] (njuškama). Od himera su se razlikovali po paru velikih bodlji koje su polazile iz predjela grudnog koša, prisustvu krupnih krljušti i ploča, pločama u obliku zuba koje su činile neku vrstu kljuna, te karakterističnoj očnoj jabučici ojačanoj koštanim elementima, što je tipično za plakoderme. Od ostalih plakoderma razlikovali su se po anatomiji lobanje, kao i po šarama na pločama lobanje i grudnog koša, koje su jedinstvene za ovaj red. Na osnovu građe ploča u ustima fosilnih primjeraka, može se zaključiti da su pripadnici grupe Acanthothoraci lovili školjkaše, te da su po svom ekološkom načinu života bili slični današnjim himerama. Konkurencija sa njihovim srodnicima, plakodermima iz reda Ptyctodontida, mogla je biti jedan od glavnih razloga izumiranja akantotorakida ([[Acanthothoracida]]) prije događaja izumiranja sredinom devonskog perioda. ====Petalichthyida==== [[File:Lunaspis.png|thumb|upright|''[[Lunaspis]]'']] [[Petalichthyida]] („ribe sa tankim pločama”) bile su male, spljoštene plakodermne ribe, karakteristične po svojim raširenim perajama i brojnim kvržicama koje su prekrivale sve ploče i krljušti njihovog oklopa. Najveću raznolikost dosegle su tokom [[rani devon|ranog devona]] i bile su rasprostranjene širom svijeta. Rodovi ''[[Lunaspis]]'' i ''Wijdeaspis'' spadaju među najpoznatije predstavnike ove grupe. Došlo je do nezavisnog procesa diversifikacije na području današnje južne Kine, pri čemu je nastalo nekoliko jedinstvenih rodova koji su svojevremeno bili svrstani u zaseban red, „Quasipetalichthyida” – nazvan prema prvoj otkrivenoj vrsti na tom području, ''[[Quasipetalichthys haikouensis]]''. Ubrzo nakon perioda diversifikacije, ova grupa je počela propadati. Zbog spljoštenog oblika tijela, pretpostavlja se da su ove ribe živjele na dnu, gdje su lovile manji plijen – bilo aktivnim progonom ili iz zasjede. Njihova ishrana nije poznata, jer nijedan od pronađenih fosilnih primjeraka nije sačuvao dijelove usta. ====Pseudopetalichthyida ==== [[File:Pseudopetalichthys problematica.jpg|thumb|upright|left|''[[Pseudopetalicthys problematica]]'']] [[Pseudopetalichthyida]] („lažne petalichtide”) predstavljaju grupu izduženih, vjerovatno spljoštenih riba, koju čine tri roda; fosilni ostaci ovih riba su slabo očuvani i nedovoljno proučeni. Poznate su samo na osnovu rijetkih fosila pronađenih u slojevima ranog devona u regiji [[Hunsrück]] u Njemačkoj. Poput roda ''[[Stensioella heintzi|Stensioella]]'' i pripadnika reda [[Rhenanida]], pseudopetalihtide imale su oklop sastavljen od mozaika kvržica. Također, kao i u slučaju roda vrste ''[[Stensioella heintzi]]'' , svrstavanje pseudopetalichtida unutar razreda Placodermi (plakodermi) ostaje upitno. Ovo pitanje nije lahko riješiti jer ne postoje potpuni, neoštećeni i artikulisani primjerci. Anatomske studije provedene na pronađenim, zgnječenim primjercima ukazuju na to da, ukoliko je riječ o plakodermima, oni bi mogli predstavljati grupu napredniju od ptiktodontida (Ptyctodontida). Slijedom toga, stručnjaci za oklopnjače smatraju red Pseudopetalichthyida sestrinskom grupom trihotomije koju čine [[Arthrodires]], [[Phyllolepida]] i [[Antiarchi]], kao i dihotomije koju čine [[Acanthothoraci]] i [[Rhenanida]]. ====Stensioellida ==== [[File:Stensioella heintzi.png|thumb|upright|''[[Stensioella heintzi]]'']] [[Stensioellida]] („[Heintzov] mali [[Erik Stensio|Stensio]]”) obuhvata još jednog problematičnog plakoderma (oklopljenu ribu) nejasne srodnosti, poznatog isključivo iz naslaga škriljaca [[Hunsrück]] u Njemačkoj, koje potiču iz [[donjeg devona]]. ''Stensioella'' je bila vitka riba koja je, dok je bila živa, donekle podsjećala na izduženu himeru (iz reda [[Chimaeriformes]]) ili na mršavu ''[[Gemuendina]]'' s tankim, trakastim grudnim perajama. Slično kao kod reda Rhenanida, njen oklop predstavljao je složen mozaik malih, kvržičastih tvorevina nalik [[riblja krljušt|krljuštima]]. Zglobovi ramenog pojasa na njenom oklopu slični su onima kod drugih plakoderma; postoje i površne sličnosti u pločama lobanje, kao i još površnije sličnosti između njenih kvržica i kvržica kod pripadnika reda [[Rhenanida]]. Ova vrsta se uslovno svrstava u klasu Placodermi kao primitivni predstavnik, mada neki paleontolozi smatraju da argumenti za takvu klasifikaciju nisu dovoljno utemeljeni. Paleontolog [[Philippe Janvier]], kao i neki drugi stručnjaci, iznio je mišljenje da ''Stensioella'' zapravo nije plakoderm, već pripadnik podrazreda [[Holocephali]].<ref>{{Cite web |last=Carr |first=Robert K. |display-authors=etal |date=2010 |title=The ancestral morphotype for the gnathostome pectoral fin revisited and the placoderm condition |url=https://www.academia.edu/48849838 |website=Academia}}</ref><ref>{{Cite web | url=http://tolweb.org/onlinecontributors/app?service=external/ContributorDetailPage&sp=488&sp=X | title=Philippe Janvier Tree of Life Contributor Profile}}</ref> Ako je ovo tačno, onda su se holocefali odvojili od ajkula prije [[Chondrichthyes|Chondrichthyan]] [[devonskog]] zračenja. Kritičari Janvierovog stava kažu da osim [[tjelesnog plana]] površno sličnog primitivnim [[holocefali]]anima, ove dvije grupe imaju malo toga drugog zajedničkog anatomski. ==Kladogram== {{Glavni|Bezviličnjaci#Grupe}} Sljedeći [[kladogram]] prikazuje međusobne odnose plakoderma prema Carr ''et al.'' (2009):<ref name=CJR09>{{cite journal |last1=Carr |first1=Robert K. |last2=Johanson |first2=Zerina |last3=Ritchie |first3=Alex |title=The phyllolepid placoderm ''Cowralepis mclachlani'': Insights into the evolution of feeding mechanisms in jawed vertebrates |journal=Journal of Morphology |date=July 2009 |volume=270 |issue=7 |pages=775–804 |doi=10.1002/jmor.10719 |pmid=19215000 |s2cid=45258255 }}</ref> [[File:Homostius2DB.jpg|thumb|right|''[[Homostius]]'' i ''[[Pterichthys]]'']] [[File:Diandongpetalichthys baojiaoshanensis.jpg|thumbnail|''[[Diandongpetalichthys]]'']] {{clade| style=font-size:85%;line-height:85% |1={{clade |1= † ''[[Stensioella]]'' |label2=†'''Placodermi''' |2={{clade |1 †''[[Pseudopetalichthys]]'' |2={{clade |1 † ''[[Brindabellaspis]]'' |2= † [[Acanthothoraci]]}} |3={{clade |1= †† [[Rhenanida]] |2={{clade |1={{clade |1= † ''[[Yunnanolepis]]'' |2= † [[Euantiarcha]]}} |2={{clade |1={{clade |1= † [[Petalichthyida]] |2={{extinct}}[[Ptyctodontida]]}} |label2={{extinct}}[[Arthrodira]] |2={{clade |1=†''[[Wuttagoonaspis]]'' |2={{extinct}}[[Actinolepidae]] |3={{clade |1=†[[Phyllolepida]] |2={{clade |1=†[[Phlyctaeniida]] |label2={{extinct}}[[Brachythoraci]] |2={{clade |1={{clade |1=†''[[Holonema]]'' |2=†''[[Antineosteus]]'' |3=†[[Buchanosteidae]]}} |label2=†[[Eubrachythoraci]] |2={{clade |1={{clade |1={{clade |1=†''[[Pholidosteus]]'' |2=†''[[Tapinosteus]]''}} |2={{clade |1=†''[[Coccosteus]]'' |2=†''[[Torosteus]]''}} }} |2={{extinct}}''[[Plourdosteus]]'' |3={{clade |1=†''[[Dunkleosteus]]'' |2={{clade |1=†''[[Brachyosteus]]'' |2=†''[[Erromenosteus]]'' |3=†''[[Gorgonichthys]]'' |4=†''[[Titanichthys]]'' }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} Međutim, kladogram se značajno promijenio tokom godina, a sada se smatra da su plakodermi [[parafilija|parafiletski]],<ref name="Giles et al 2015">{{closed access}} {{cite journal |last1=Giles |first1=Sam |last2=Friedman |first2=Matt |last3=Brazeau |first3=Martin D. |title=Osteichthyan-like cranial conditions in an Early Devonian stem gnathostome |journal=[[Nature]] |volume=520 |issue=7545 |pages=82–85 |date=2015-01-12 |issn=1476-4687 |doi=10.1038/nature14065 |pmid=25581798 |pmc=5536226 |bibcode=2015Natur.520...82G }}</ref> pri čemu su neki bliži [[Eugnathostomata]] od drugih. Ažurirani kladogram (Zhu et al., 2016):<ref name=zhu2016>{{cite journal |last1=Zhu |first1=Min |last2=Ahlberg |first2=Per E. |last3=Pan |first3=Zhaohui |last4=Zhu |first4=Youan |last5=Qiao |first5=Tuo |last6=Zhao |first6=Wenjin |last7=Jia |first7=Liantao |last8=Lu |first8=Jing |title=A Silurian maxillate placoderm illuminates jaw evolution |journal=Science |date=21 October 2016 |volume=354 |issue=6310 |pages=334–336 |doi=10.1126/science.aah3764 |pmid=27846567 |bibcode=2016Sci...354..334Z |s2cid=45922669 }}</ref> {{Clade|style=font-size:85%;line-height:85% |grouplabel1={{clade labels |width=10em; |label1='''"[[Placodermi]]"''' |top1=50% |color1=green}} |1={{Clade |1=†[[Osteostraci]] |2=†[[Galeaspida]] |label3=[[Gnathostomata]] |3={{Clade |1=†[[Antiarchi]] |barbegin1=green |label2=†[[Brindabellaspida]] |2=†''[[Brindabellaspis]]'' |bar2=green |3=†''[[Romundina]]'' |bar3=green |label4=†[[Rhenanida]] |4={{clade |1=†''[[Jagorina]]'' |bar1=green |2=†''[[Gemuendina]]'' |bar2=green }} |5={{Clade |1=†[[Petalichthyida]] |bar1=green |2={{Clade |1={{Clade |1=†[[Arthrodira]] |bar1=green |2=†[[Ptyctodontida]] |bar2=green }} |2={{Clade |1=†''[[Qilinyu]]'' |bar1=green |2={{Clade |1=†''[[Entelognathus]]'' |barend1=green |2={{Clade |1=†''[[Janusiscus]]'' |label2=[[Eugnathostomata]] |2={{Clade |1=[[Chondrichthyes]] (ukupna grupa, uključujući [[Acanthodii]] kao matične loze) |2=[[Osteichthyes]] }} }} }} }} }} }} }} }} }} ==Također pogledajte== {{Portal|Paleontologija|Ribe}} * [[Acanthodii]] * [[Spisak plakoderma]] * [[Ostracodermi]] * [[Chondrichthyes]] * [[Entelognathus]] ==Napomene== {{Notelist}} ==Reference== ===Citatiranja=== {{Refspisak|33em}} ===Ostale reference=== {{refbegin|2}} * {{cite journal | last1 = Ahlberg | first1 = P.E. | last2 = Trinajstic | first2 = K. | last3 = Johanson | first3 = Z. | last4 = Long | first4 = J.A. | year = 2009 | title = Pelvic claspers confirm chondrichthyan-like internal fertilization in arthrodires | journal = Nature | volume = 460 | issue = 7257| pages = 888–889 | bibcode = 2009Natur.460..888A | doi = 10.1038/nature08176 | pmid = 19597477 | s2cid = 205217467 }} * Janvier, P. ''Early Vertebrates'' Oxford, New York: Oxford University Press, 1998. {{ISBN|0-19-854047-7}} * {{cite journal |last1=Long |first1=J. A. |title=New bothriolepid fish from the Late Devonian of Victoria, Australia {{!}} The Palaeontological Association |journal=Palaeontology |date=May 1983 |volume=26 |issue=2 |pages=295–320 |url=https://www.palass.org/publications/palaeontology-journal/archive/26/2/article_pp295-320 }} * {{cite journal | last1 = Long | first1 = J.A. | year = 1984 | title = New phyllolepids from Victoria and the relationships of the group | journal = Proceedings of the Linnean Society of New South Wales | volume = 107 | pages = 263–308 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/34925577 }} * Long, J.A. ''The Rise of Fishes: 500 Million Years of Evolution'' Baltimore: The Johns Hopkins University Press, 1996. {{ISBN|0-8018-5438-5}} * {{cite journal | last1 = Long | first1 = J.A. | last2 = Trinajstic | first2 = K. | year = 2010 | title = The Late Devonian Gogo Formation Lagerstatte – Exceptional preservation and Diversity in early Vertebrates | journal = Annual Review of Earth and Planetary Sciences | volume = 38 | pages = 255–279 | doi = 10.1146/annurev-earth-040809-152416 | bibcode = 2010AREPS..38..255L }} * {{cite journal | last1 = Long | first1 = J.A. | last2 = Trinajstic | first2 = K. | last3 = Young | first3 = G.C. | last4 = Senden | first4 = T. | year = 2008 | title = Live birth in the Devonian | journal = Nature | volume = 453 | issue = 7195| pages = 650–652 | doi=10.1038/nature06966| pmid = 18509443 | bibcode = 2008Natur.453..650L | s2cid = 205213348 }} * {{cite journal | last1 = Long | first1 = J.A. | last2 = Trinajstic | first2 = K. | last3 = Johanson | first3 = Z. | year = 2009 | title = Devonian arthrodire embryos and the origin of internal fertilization in vertebrates | journal = Nature | volume = 457 | issue = 7233| pages = 1124–1127 | doi=10.1038/nature07732| pmid = 19242474 | bibcode = 2009Natur.457.1124L | s2cid = 205215898 }} * {{cite journal |last1=Zhu |first1=Min |last2=Yu |first2=Xiaobo |last3=Choo |first3=Brian |last4=Wang |first4=Junqing |last5=Jia |first5=Liantao |title=An antiarch placoderm shows that pelvic girdles arose at the root of jawed vertebrates |journal=Biology Letters |date=23 June 2012 |volume=8 |issue=3 |pages=453–456 |doi=10.1098/rsbl.2011.1033 |pmid=22219394 |pmc=3367742 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Placodermi}} * [http://hoopermuseum.earthsci.carleton.ca/placoderms/first.html Annetta Markussen-Brown, "Devonian Armoured Fish" 2000] * [http://www.ucmp.berkeley.edu/vertebrates/basalfish/placodermi.html Introduction to the Placodermi Extinct armored fishes with jaws] * {{cite web|url=http://www.btinternet.com/~vendian/FOSSILWEB/paleozoic_fish.htm|title=PALAEOZOIC FOSSILS UK|archive-url=https://20121017142123/http://www.btinternet.com/~vendian/FOSSILWEB/paleozoic_fish.htm|archive-date=17 October 2012}} * [https://web.archive.org/web/20060501194014/http://www.toyen.uio.no/palmus/galleri/montre/english/m_panserhai_e.htm Placoderms] * [https://web.archive.org/web/20101220205158/http://palaeos.com/Vertebrates/Units/Unit060/060.000.html Placodermi: Overview] * [https://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/6195188.stm BBC—report on ''Dunkleosteus terrelli''] {{Placodermi}} {{Evolucija riba}} {{Taxonbar|from=Q130932}} {{Authority control}} [[Kategorija:Placodermi| ]] [[Kategorija:Razredi prahistorijskih riba]] [[Kategorija:Devonske ribe]] [[Kategorija:Silurske ribe]] [[Kategorija:Ribe]] [[Kategorija:Devonska izumiranja]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Frederick McCoy]] [[Kategorija:Parafiletske grupe]] slg7mnx0p6wgrin0v603t99bnyiwjjz 3937949 3937928 2026-10-30T02:21:52Z Palapa 383 Zaštitio je stranicu "[[Oklopnjače]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 3937928 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink |raspon_fosila=[[Landoverij]] ([[silur]]) – kasni [[devon (period)|devon]], prije 439–358,9 miliona godina | naziv = Oklopnjače | slika = Bothriolepis panderi.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Fosil ''Bothriolepis panderi'' |slika2= Coccosteus reconstruction.png | opis_slike2= Rekonstrukcija izgleda roda ''[[Coccosteus]]'', artrodirne plakoderme | domain = [[Eukaryota]] | regnum = [[Animalia]] | unranked_phylum = [[Bilateria]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]]/[[Craniata]] | subregnum = [[Eumetazoa]] | superphylum = [[Deuterostomia]] | infraphylum = [[Gnathostomata]] | classis = '''Placodermi'''† | classis_authority = [[Frederick McCoy|McCoy]], 1848 | classis_autorstvo = McCoy, 1848 | subphylum = [[Vertebrata]] | infraphylum = [[Gnathostomata]] | razdioba = |razdioba_stepen=[[Red (biologija)|Redovi]] * ''[[Acanthothoraci]]'' * ''[[Antiarchi]]'' * ''[[Arthrodira]]'' * ''[[Brindabellaspis]]'' * ''[[Petalichthyida]]'' * ''[[Pseudopetalichthyida]]'' * ''[[Ptyctodontida]]'' * ''[[Rhenanida]]'' * ''[[Stensioella]]'' * ''[[Xiushanosteus]]'' * Oklopnjače s [[maksila]]ma: ** ''[[Bianchengichthys]]'' ** ''[[Entelognathus]]'' **? ''[[Eugnathostomata]]'' ** ''[[Minjinia]]'' ** ''[[Qilinyu]]'' ** ''[[Silurolepis]]'' }} '''Oklopnjače''' [[latinski|lat.]] '''Placodermi''' (od [[starogrčki|grčkog]] πλάξ – ''plax'', ''plakos'' = ploča + δέρμα – ''derma'' = [[koža]])<ref>{{cite book |last1=Colbert |first1=Edwin H. (Edwin Harris) |last2=Knight |first2=Charles Robert |title=The dinosaur book: the ruling reptiles and their relatives |date=1951 |publisher=McGraw-Hill |location=New York |page=153 |url=https://archive.org/details/bookruli00colb/page/152/mode/2up}}</ref> izumrli su [[kičmenjaci]], grupa prahistorijskih [[riba]], poznata na osnovu fosila iz [[paleozoik]]a, tačnije iz [[silur]]a i [[devon (period)|devona]]. Iako im je [[unutrašnji skelet]] uglavnom hrskavičav, [[glava]] i [[grudni koš]] bili su im prekriveni zglobno povezanim oklopnim pločama (otuda i naziv), dok je ostatak tijela, ovisno o vrsti, bio prekriven [[riblja krljušt|krljuštima]] ili je bio bez njih. Oklopnjače bile su među prvim ribama sa vilicama (njihove vilice su vjerovatno evoluirale od prvog para škržnih lukova), a ujedno su i prvi kičmenjaci koji su imali prave zube. Također, one predstavljaju prvu grupu riba koja je razvila karlična peraja – drugi par uparenih peraja, koja su homologni prethodnici zadnjih udova kod četveronožaca ([[tetrapoda]])<ref name="Rucklin2012">{{Cite journal | last1 = Rücklin | first1 = M. | last2 = Donoghue | first2 = P. C. J. | last3 = Johanson | first3 = Z. | last4 = Trinajstic | first4 = K. | last5 = Marone | first5 = F. | last6 = Stampanoni | first6 = M. | title = Development of teeth and jaws in the earliest jawed vertebrates | doi = 10.1038/nature11555 | journal = Nature | volume = 491 | issue = 7426 | pages = 748–751 | year = 2012 | pmid = 23075852| bibcode = 2012Natur.491..748R | s2cid = 4302415 }}</ref> fosili stari 380 miliona godina, koji pripadaju trima drugim rodovima – ''[[Incisoscutum]]'', ''[[Materpiscis]]'' i ''[[Austroptyctodus]]'' – predstavljaju najstarije poznate primjere rađanja živih mladunaca.<ref name="BBC">{{cite news | publisher = BBC | url = https://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7424281.stm | title = Fossil reveals oldest live birth | date = May 28, 2008 |access-date = May 30, 2008 }}</ref> Smatra se da su plakodermi [[parafilija|parafiletski]], te da se sastoje od nekoliko zasebnih [[vanjska grupa|vanjskih grupa]] ili [[sestrinski takson|sestrinskih taksona]] u odnosu na sve danas postojeće [[kičmenjak]]e sa vilicama, koji su nastali upravo unutar njihovih redova.<ref>{{cite journal |last1=Li |first1=Qiang |last2=Zhu |first2=You-an |last3=Lu |first3=Jing |last4=Chen |first4=Yang |last5=Wang |first5=Jianhua |last6=Peng |first6=Lijian |last7=Wei |first7=Guangbiao |last8=Zhu |first8=Min |title=A new Silurian fish close to the common ancestor of modern gnathostomes |journal=Current Biology |date=August 2021 |volume=31 |issue=16 |pages=3613–3620.e2 |doi=10.1016/j.cub.2021.05.053 |pmid=34146483 |s2cid=235477130 |doi-access=free |bibcode=2021CBio...31E3613L }}</ref> Nasuprot tome, jedna analiza iz 2016. godine zaključila je da su plakodermi vjerovatno [[monofilija|monofiletski]].<ref>{{cite journal |last1=King |first1=Benedict |last2=Qiao |first2=Tuo |last3=Lee |first3=Michael S. Y. |last4=Zhu |first4=Min |last5=Long |first5=John A. |title=Bayesian Morphological Clock Methods Resurrect Placoderm Monophyly and Reveal Rapid Early Evolution in Jawed Vertebrates |journal=Systematic Biology |date=5 December 2016 |volume=66 |issue=4 |pages=499–516 |doi=10.1093/sysbio/syw107 |pmid=27920231 |doi-access=free }}</ref> Prvi prepoznatljivi plakodermi pojavljuju se u fosilnom zapisu tokom kasne landoverijske epohe ranog silura.<ref name="BurrowTurner">{{cite journal | title=A review of placoderm scales, and their significance in placoderm phylogeny |author1=Burrow, Carol |author2=Turner, Susan |name-list-style=amp | journal=Journal of Vertebrate Paleontology |date=September 1998 | volume=19 | issue=2 | pages=204–219 | doi=10.1080/02724634.1999.10011135}}</ref> Vremenom su potisnuli dotad dominantne morske [[člankonošci| člankonošce]] (npr. euripteride) i [[mehkušci|mehkušce]] [[glavonošci|glavonošce]] (npr. ortocone), postavši neki od prvih i najozloglašenijih kičmenjaka na vrhu lanca ishrane, kao što su ''[[Eastmanosteus]]'', ''[[Dinichthys]]'' i ogromni ''[[Dunkleosteus]]''. Različite grupe plakoderma bile su raznolike i brojne tokom devona, ali su svi plakodermi izumrli krajem tog perioda, tokom događaja Hangenberg prije 358,9 miliona godina<ref name="SallanCoates">{{cite journal | title=End-Devonian extinction and a bottleneck in the early evolution of modern jawed vertebrates |author1=Sallan, Lauren |author2=Coates, Michael |name-list-style=amp | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=June 2010 | volume=107 | pages=10131–10135| doi= 10.1073/pnas.0914000107 | pmid=20479258 | issue=22 | pmc=2890420| bibcode=2010PNAS..10710131S |doi-access=free }}</ref> ostavljajući [[ekološka niša|ekološke niše]] otvorenim za preživjele [[koštunjače]] (Osteichthyes) i [[hrskavičnjače]] (Chondrichthyes), koje su se potom [[evolucijska radijacija|evolucijski razišle]] (proširile) tokom [[karbon]]a. ==Obilježja== Mnogi plakodermi, posebno redovi [[Rhenanida]], [[Petalichthyida]], [[Phyllolepida]] i [[Antiarchi]], bili su stanovnici dna. Naročito su antiarhi, sa svojim visoko modificiranim, zglobnim koštanim prsnim perajama, bili veoma uspješni stanovnici slatkovodnih i plitkih morskih staništa tokom srednjeg i kasnog devona; rod ''[[Bothriolepis]]'', prisutan u tom periodu, poznat je po više od 100 priznatih vrsta.{{sfn|Long|1983}} Velika većina plakoderma bili su [[predator]]i, od kojih su mnogi živjeli na [[podloga (biologija)|podlozi]] ili u njenoj blizini. Mnogi drugi, prvenstveno pripadnici reda [[Arthrodira]], bili su aktivni [[nekton]]ski predatori koji su nastanjivali srednje do gornje slojeve vodenog stuba. Studija o artrodiru roda ''[[Compagopiscis]]'', objavljena 2012. godine, zaključila je da su plakodermi (barem ovaj konkretan rod) vjerovatno posjedovali prave zube, suprotno nekim ranijim istraživanjima. Zubi su imali jasno definisane [[pulpa (zub)|šupljine za pulpu]], a sastojali su se od [[kost]]i i [[dentin]]a. Ipak, razvoj zuba i vilica nije bio toliko tijesno povezan kao kod savremenih viličnjastih kičmenjaka ([[Gnathostomata]]). Ovi zubi vjerovatno su homologni zubima drugih viličastoustih kičmenjaka.<ref name="Rucklin2012"/> [[File:Placoderm anatomy.png|thumb|left|400px|{{center| Vanjska anatomija plakoderma ''[[Coccosteus|Coccosteus decipiens]]''}}]] {{clear left}} Jedan od najvećih poznatih artrodira, ''[[Dunkleosteus]] terrelli'', bio je dug 3,5–4,1 m,<ref>{{Cite journal |last=Engelman |first=Russell K. |date=2023-02-21 |title=A Devonian Fish Tale: A New Method of Body Length Estimation Suggests Much Smaller Sizes for Dunkleosteus terrelli (Placodermi: Arthrodira) |journal=Diversity |language=en |volume=15 |issue=3 |pages=318 |doi=10.3390/d15030318 |doi-access=free |issn=1424-2818}}</ref> a pretpostavlja se da je imao široku rasprostranjenost, budući da su njegovi ostaci pronađeni u Evropi, Sjevernoj Americi i, vjerovatno, Maroku. Neki paleontolozi ga smatraju prvim „superpredatorom” među [[kičmenjaci|kičmenjacima]] na svijetu, koji je lovio druge predatore. Drugi, manji artrodiri, poput rodova ''[[Fallacosteus]]'' i ''[[Rolfosteus]]'' – oba pronađena u formaciji [[Gogo formacija|Gogo]] u Zapadnoj Australiji – imali su aerodinamičan oklop na glavi u obliku metka, dok je rod ''[[Amazichthys]]'' posjedovao [[morfologija|morfologiju]] sličnu onoj kod drugih brzoplivajućih [[pelagijska zona|pelagijskih organizama]],<ref>{{Cite journal |last1=Jobbins |first1=Melina |last2=Rücklin |first2=Martin |last3=Ferrón |first3=Humberto G. |last4=Klug |first4=Christian |date=2022 |title=A new selenosteid placoderm from the Late Devonian of the eastern Anti-Atlas (Morocco) with preserved body outline and its ecomorphology |journal=Frontiers in Ecology and Evolution |volume=10 |doi=10.3389/fevo.2022.969158 |issn=2296-701X |doi-access=free |hdl=10550/85583 |hdl-access=free }}</ref> snažno podupirući ideju da su mnogi, ako ne i većina, artrodira ([[Arthrodira]]) bili aktivni plivači, a ne pasivni grabežljivci iz zasjede čiji ih je oklop praktično vezivao za morsko dno. Neki plakodermi bili su [[biljojedi]], poput artrodire ''[[Holonema]]'' iz srednjeg do kasnog devona, dok su drugi bili planktivori, poput gigantske artrodire ''[[Titanichthys]]'', raznih pripadnika porodice ''Homostiidae'', te roda ''[[Heterosteus]]''. Izvanredni dokazi o unutrašnjoj oplodnji kod jednog plakoderma dobijeni su zahvaljujući otkriću u formaciji Gogo, u blizini mjesta Fitzroy Crossing, u regiji Kimberley (Zapadna [[Australija]]),{{sfn|Long|Trinajstic|2010}} jedne male ženke plakoderma, duge oko 25 cm, koja je uginula tokom rađanja mladunčeta dužine 6 cm, pri čemu je fosilizirana sa očuvanom pupčanom vrpcom.{{sfn|Long|Trinajstic|Young|Senden|2008}} Fosil, nazvan ''[[Materpiscis attenboroughi]]'' (po naučniku [[David Attenborough|Davidu Attenboroughu]]), sadržavao je jaja koja su bila interno oplođena; majka je hranila embrion i rađala [[viviparnost|žive mladunce]]. Zahvaljujući ovom otkriću, ovaj plakoderm je postao najstariji poznati kičmennjak koji je rađao žive mladunce („[[Viviparnost|viviparan]]”),<ref name="BBC"/> čime je vrijeme pojave viviparnosti pomaknuto oko 200 miliona godina unazad u odnosu na dosadašnja saznanja. Primjerci artrodira ''[[Incisoscutum|Incisoscutum ritchei]]'', također iz formacije Gogo, pronađeni su sa embrionima u sebi, što ukazuje na to da je i ova grupa bila sposobna rađati žive mladunce.{{sfn|Long|Trinajstic|Johanson|2009}} Mužjaci su se razmnožavali umetanjem dugog organa za kopulaciju (tzv. ''clasper'') u ženku. Izduženi bazipterigiji (skeletni elementi peraja) pronađeni su i kod plakoderma iz grupe Phyllolepida, kao što su ''[[Austrophyllolepis]]''{{sfn|Long|1984}} i ''[[Cowralepis]]'' – oba iz perioda srednjeg devona u Australiji – što sugeriše da su se ti elementi koristili pri kopulaciji. Organi za kopulaciju kod plakoderma nisu [[homologni organi]]ma za kopulaciju kod hrskavičnjača. Utvrđeno je da su sličnosti između ovih struktura primjer [[konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]]. Dok su organi za kopulaciju kod hrskavičnjača specijalizirani dijelovi njihovih parnih karličnih peraja, modificirani za parenje uslijed promjena u [[Hox gen]]ima (konkretno ''hoxd13''), organi za parenje kod plakoderma najvjerovatnije su nastali djelovanjem drugačijih skupova ''Hox'' gena. Radilo se o strukturama koje su se razvijale na drugom mjestu na tijelu, kao dodatni i nezavisni par ekstremiteta, ali su se tokom razvoja preobrazile u dijelove tijela koji služe isključivo za [[rarmnožavanje]]. Budući da nisu bili povezani s karličnim perajama – kao što je to slučaj kod riba poput ajkula – bili su znatno fleksibilniji i vjerovatno su se mogli zakretati prema naprijed.<ref>{{Cite web |url=https://theconversation.com/the-first-vertebrate-sexual-organs-evolved-as-an-extra-pair-of-legs-27578 |title=The first vertebrate sexual organs evolved as an extra pair of legs |date=8 June 2014 |access-date=2014-06-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220230411/http://theconversation.com/the-first-vertebrate-sexual-organs-evolved-as-an-extra-pair-of-legs-27578/ |archive-date=2016-12-20 }}</ref> Studija o rodu ''[[Kolymaspis]]'' pokazuje da je rameni pojas kičmenjaka evoluirao od škržnih lukova.<ref>Brazeau et al, Fossil evidence for a pharyngeal origin of the vertebrate pectoral girdle, Nature volume 623, pages550–554 (2023)</ref> ==Historija istraživanja== Najranija istraživanja oklopnjačama objavio je [[Louis Agassiz]] u svom djelu od pet tomova o fosilnim ribama, izdatom između 1833. i 1843. godine. U to vrijeme smatralo se da su plakodermi ribe oklopljene ljuskama, koje nemaju vilice i srodne su [[ostrakodermi]]ma. Neki prirodoslovci su čak sugerisali da je riječ o [[beskičmenjaci]]ma s oklopom ili čak o [[kičmenjaci]]ma nalik [[kornjače| kornjačama]]. Krajem 1920-ih, dr. [[Erik Stensiö]] iz Švedskog prirodoslovnog muzeja u [[Stockholm]] uutvrdio je detalje anatomije plakoderma i identifikovao ih kao prave [[ribe]] s vilicama, srodne [[ajkula]]ma. Uzimao je fosilne primjerke s dobro očuvanim [[lobanja]]ma i postepeno ih brusio, skidajući slojeve debljine jedne desetine milimetra. Nakon uklanjanja svakog sloja, izrađivao je otisak sljedeće površine u [[vosak|vosku]]. Kada bi primjerci bili potpuno izbrušeni (i time uništeni), pravio je uvećane, trodimenzijske modele lobanja kako bi detaljnije proučio anatomsku građu. Mnogi drugi stručnjaci za plakoderme smatrali su da Stensiö pokušava vještački uspostaviti vezu između plakoderma i [[ajkula]]; međutim, kako je otkriveno više fosila, plakodermi su prihvaćeni kao [[sestrinska grupa]] hrskavičnjača ([[Chondrichthyes]]). Mnogo kasnije, izuzetno dobro očuvani fosili plakoderma s grebena Gogo ponovo su promijenili sliku o njima. Pokazali su da dijele anatomske karakteristike ne samo s hrskavičnjačama, već i s drugim grupama [[gnatostomata]] (kičmenjaka s vilicama). Naprimjer, oklopnjače s lokaliteta Gogo posjeduju zasebne kosti za nosne kapsule, baš kao i drugi gnatostomati; kod ajkula i košljoriba, te su kosti srasle s moždanom kutijom.<ref>{{cite journal | last1 = Young | first1 = G.C. | last2 = Goujet | first2 = D. | last3 = Lelievre | first3 = H. | year = 2001 | title = Extraocular muscles and cranial segmentation in primitive gnathostomes – fossil evidence | journal = Journal of Morphology | volume = 248 | page = 304 }}</ref><ref>{{cite book |last1=Goujet |first1=Daniel |last2=Young |first2=Gavin |year=2004 |chapter=Placoderm anatomy and phylogeny: new insights |pages= |chapter-url=http://www.pfeil-verlag.de/wp-content/uploads/2015/05/3_52d06.pdf |editor1-first=G. |editor1-last=Arratia |editor2-first=M. V. H. |editor2-last=Wilson |editor3-first=R. |editor3-last=Cloutier |title=Recent Advances in the Origin and Early Radiation of Vertebrates |publisher=Verlag Dr. Friedrich Pfeil |location=Munchen, Germany |isbn=3-89937-052-X }}</ref> Oklopnjače također dijele određene anatomske karakteristike isključivo sa osteostracanima, skupinom [[bezviličnjače|riba bez vilica]]; zbog toga je teorija prema kojoj su plakodermi sestrinska grupa hrskavičnjača (Chondrichthyes) zamijenjena teorijom da su grupa baznih gnatostomata (kičmenjaka sa vilicama). ==Evolucija i izumiranje== [[File:Evolution of placoderms.png|thumb|280px|right|Evolucija i izumiranje plakoderma. Dijagram se zasniva na radu [[Michael Benton|Michaela Bentona]],2005.<ref name="Benton, M. J. 2005 page 73">Benton, M. J. (2005) Vertebrate Palaeontology, Blackwell, 3rd edition, Figure 3.25 on page 73.</ref>]] [[File:DunkleosteusSannoble.JPG|thumb|right|280px|''[[Dunkleosteus]]'', Među prvim kičmenjacima koji su bili vrhunski predatori nalazio se jedan džinovski oklopljeni plakoderm.]] [[File:Amazichthys.jpg|thumb|281x281px|''[[Amazichthys]]'', pelagijski artrodir iz srednjeg famena (kasni devon).]] [[File:Eczematolepis.jpg|thumb|right|280px|Bodlja peraje roda ''[[Eczematolepis]]'' iz srednjeg devona (Wisconsin).]] {{Glavni|Evolucija riba}} Jedno vrijeme se smatralo da su oklopnjače izumrle uslijed konkurencije prvih košljoriba i ranih ajkula, s obzirom na pretpostavljenu urođenu nadmoć košljoriba i navodnu tromost plakoderma. Na osnovu preciznijih pregleda prahistorijskih organizama, danas se smatra da su oni sistematski nestali kako su morski i slatkovodni [[ekosistem]]i stradali uslijed ekoloških katastrofa tokom kasnog devona i na samom kraju tog perioda. ===Fosilni zapisi=== Najraniji prepoznatljivi fosili oklopnjača potiču iz Kine i datiraju iz ranog silura. U to doba, oni su već bili diferencirani na antiarhe i artrodire, kao i na druge, primitivnije grupe. Raniji fosili baznih plakoderma još uvijek nisu otkriveni. [[File:Xiushanosteus.jpg|left|thumb|280px|''[[Xiushanosteus]]'' jedan je od najstarijih poznatih plakoderma; živio je na području današnje Kine tokom telikijskog stadija ranog silura.]] Fosilni zapisi oklopnjača iz silura fragmentirani su, kako u doslovnom, tako i u prenesenom smislu. Sve do otkrića roda ''[[Silurolepis]]'' (a potom i otkrića rodova ''[[Entelognathus]]'' i ''[[Qilinyu]]''), primjerci plakoderma iz silura sastojali su se samo od fragmenata. Neki od njih su, na osnovu histoloških sličnosti, provizorno klasificirani kao antiarhi ili artrodiri, dok mnogi još uvijek nisu ni formalno opisani niti imenovani. Najčešće navođen primjer silurskog plakoderma, rod ''[[Wangolepis]]'' – pronađen u [[Kina|Kini]], a vjerovatno i u [[Vijetnam]]u – poznat je samo na osnovu nekoliko fragmenata koje je trenutno nemoguće svrstati u bilo koji od priznatih redova plakoderma. Do sada su poznata samo tri zvanično opisana silurska plakoderma za koja raspolažemo s više od pukih ostataka: * bazni antiarh ''[[Silurolepis]]'', iz epohe ludlow (kineska provincija [[Yunnan]]), poznat na osnovu gotovo potpunog grudnog oklopa; * ''[[Entelognathus]]'', plakoderm čiji je taksonomski status ''[[incertae sedis]]'' (nesiguran), a koji objedinjuje odlike primitivnih artrodira s anatomijom vilica kakva se inače sreće samo kod [[koštunjače|koštunjača]] i [[tetrapoda]]; * ''[[Qilinyu]]'', blizak srodnik [[rod (biologija)|roda]] ''Entelognathus'', koji dodatno potvrđuje ulogu roda ''Entelognathus'' kao prelaznog oblika između plakoderma i drugih ranih gnatostomata (viličnoustih kičmenjaka), kao i predstavnika krunske grupe gnatostomata. Prvi zvanično opisani silurski plakoderm je antiarh ''[[Shimenolepis]]'', poznat na osnovu ploča s karakterističnim ornamentima, pronađenih u kineskoj provinciji [[Hunan]]. Prvobitno se smatralo da potiče iz kasnog [[llandoverij]]a, mada su kasnija istraživanja revidirala njegovu starost, smještajući ga u [[ludfordij]].<ref>{{Cite journal |last1=Pan |first1=Zhaohui |last2=Niu |first2=Zhibin |last3=Xian |first3=Zumin |last4=Zhu |first4=Min |date=2023-01-03 |title=A novel specimen-based mid-Paleozoic dataset of antiarch placoderms (the most basal jawed vertebrates) |url=https://essd.copernicus.org/articles/15/41/2023/ |journal=Earth System Science Data |language=English |volume=15 |issue=1 |pages=41–51 |doi=10.5194/essd-15-41-2023 |issn=1866-3508 |doi-access=free |bibcode=2023ESSD...15...41P }}</ref> Ploče roda ''Shimenolepis'' veoma su slične pločama ranodevonskog roda ''Zhanjilepis'' (iz reda Yunnanolepiformes), koji je također poznat po pločama s karakterističnim ukrasima.<ref name="BurrowTurner"/><ref name="WangJ">{{cite journal | url=http://article.geobiology.cn/lunwen/%E6%9C%9F%E5%88%8A%E8%AE%BA%E6%96%87/%E5%BF%97%E7%95%99%E7%B3%BB/014/%E6%B9%98%E8%A5%BF%E5%8C%97%E5%BF%97%E7%95%99%E7%BA%AA%E8%83%B4%E7%94%B2%E9%B1%BC%E5%8C%96%E7%9F%B3.pdf | title=The Antiarchi from Early Silurian Hunan | author=Wang Junqing | journal=Vertebrata PalAsiatica | year=1991 | volume=21 | issue=3 | pages=240–244 |id={{INIST|19733953}} | archive-url=https://web.archive.org/web/20131212161921/http://article.geobiology.cn/lunwen/%E6%9C%9F%E5%88%8A%E8%AE%BA%E6%96%87/%E5%BF%97%E7%95%99%E7%B3%BB/014/%E6%B9%98%E8%A5%BF%E5%8C%97%E5%BF%97%E7%95%99%E7%BA%AA%E8%83%B4%E7%94%B2%E9%B1%BC%E5%8C%96%E7%9F%B3.pdf | archive-date=2013-12-12 }}</ref> U 2022., ''[[Xiushanosteus]]'' opisan je na osnovu potpunih fosila iz telikijana, kasnog landoverija u Chongqingu, [[Kina]].<ref>{{Cite journal |last1=Zhu |first1=You-an |last2=Li |first2=Qiang |last3=Lu |first3=Jing |last4=Chen |first4=Yang |last5=Wang |first5=Jianhua |last6=Gai |first6=Zhikun |last7=Zhao |first7=Wenjin |last8=Wei |first8=Guangbiao |last9=Yu |first9=Yilun |last10=Ahlberg |first10=Per E. |last11=Zhu |first11=Min |date=2022 |title=The oldest complete jawed vertebrates from the early Silurian of China |url=https://www.nature.com/articles/s41586-022-05136-8 |journal=[[Nature]] |language=en |volume=609 |issue=7929 |pages=954–958 |doi=10.1038/s41586-022-05136-8 |pmid=36171378 |bibcode=2022Natur.609..954Z |s2cid=252569910 |issn=1476-4687|url-access=subscription }}</ref> Paleontolozi i stručnjaci za oklopnjače pretpostavljaju da je njihova rijetkost u silurskim fosilnim zapisima posljedica toga što su one živjele u okruženjima nepovoljnim za očuvanje fosila, a ne njihove stvarne malobrojnosti. Ova hipoteza pomaže objasniti naizgled trenutnu pojavu i raznolikost plakodermi na samom početku [[devon (period)|devona]]. Tokom devona, plakoderme su naselile i počele dominirati gotovo svim poznatim vodenim [[ekosistem]]ima, kako [[slatka voda|slatkovodnim]], tako i [[more|morskim]].<ref name=PlacodermUCMP>{{cite web|last=Waggoner|first=Ben|title=Introduction to the Placodermi|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/vertebrates/basalfish/placodermi.html|publisher=UCMP|access-date=18 July 2011}}</ref> Međutim, ova raznolikost pretrpjela je velike gubitke tokom događaja izumiranja na granici [[frasnij]]a i [[famenij]]a– izumiranja u kasnom devonu. Preostale vrste su zatim nestale tokom izumiranja na samom kraju devona; nije potvrđeno da je ijedna vrsta plakoderma preživjela do [[karbon]]a. ==Taksonomija i filogenija== Trenutno se oklopnjače (Placodermi) dijele na osam priznatih [[red (biologija)|redova]]. Postoje još dva sporna reda: jedan je [[monotipska vrsta|monotipski]] red Stensioellida, koji obuhvata zagonetni rod ''[[Stensioella]]''; drugi je jednako zagonetan red [[Pseudopetalichthyida]]. Ovi redovi smatraju se baznim ili primitivnim grupama unutar plakoderma, iako njihov tačan položaj unutar ovog razreda ostaje nesiguran. Fosili obje grupe trenutno su poznati samo iz nalazišta [[Hunsrück]] ([[lagerstätte]]). ===Redovi oklopnjača=== ====Arthrodira==== [[File:Dunkleosteus terrelli 2024 reconstruction.jpg|left|thumb|''[[Dunkleosteus]]'']] [[Arthrodira]] („zglobni vrat”) bili su najraznolikiji i brojčano najuspješniji red plakoderma, zauzimajući različite [[ekološka niša| ekološke niše]] – od divovskih [[predator|vrhunskih predatora]] do organizama koji su živjeli na dnu ([[bentos]]) i hranili se [[detritus]]om. Imali su pokretan zglob između oklopa koji je okruživao glavu i onog oko tijela. Kada bi se donja vilica pomjerila prema dolje, pomjerao se i štit glave, omogućavajući šire otvaranje usta. Svi artrodiri, osim roda ''Compagopiscis'', nisu imali zube; umjesto njih, koristili su naoštrene rubove koštanih ploča – tzv. „zubne ploče” – kao površinu za grizenje (rod ''Compagopiscis'' je, pored zubnih ploča, imao i prave zube). Očne duplje bile su zaštićene koštanim prstenom – osobinom koju dijele i ptice te neki [[ihtiosaur]]i. Rani artrodiri, poput roda ''[[Arctolepis]]'', bili su [[ribe]] s dobro razvijenim oklopom i spljoštenim tijelima. Najveći pripadnik ove grupe, ''[[Dunkleosteus]]'', bio je pravi „superpredator” kasnog devona, koji je dostizao dužinu od tri, pa čak i do osam metara. Nasuprot tome, ''[[Rolfosteus]]'', poznat po svom dugom nosu, bio je dug svega 15 cm. Pronađeni su fosili roda ''[[Incisoscutum]]'' koji sadrže nerođene mladunce, što ukazuje na to da su artrodire rađale žive mladunce.<ref>{{cite news |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2008/06/080606104814.htm |publisher=[[Science Daily]] |title=Fish 380 Million Years Old Found With Unborn Embryo |date=June 6, 2008}}</ref> ====Antiarchi==== [[File:Bothriolepis_canadensis_(2024).png|thumb|''[[Bothriolepis canadensis]]'']] [[Antiarchi]] („suprotni anus”) bili su drugi najuspješniji red plakoderma (oklopljenih riba), odmah iza reda [[Arthrodira]]. Naziv ovog reda skovao je [[Edward Drinker Cope]], koji je – nakon što je prve fosile pogrešno identifikovao kao ostatke oklopljenog [[tunikata]] – greškom smatrao da je očna duplja zapravo usta, a da se otvor za anusni sifon nalazi na suprotnoj strani tijela, umjesto da se i usni i anusni otvor nalaze zajedno na jednom kraju. Prednji dijelovi njihovih tijela bili su snažno oklopljeni, toliko da su doslovno podsjećali na kutiju s očima, dok su stražnji dijelovi – ponekad prekriveni krljuštima, a ponekad goli – često bili izduženi i savitljivi, naročito kod kasnijih oblika. Par [[grudno peraje|grudnih peraja]] bio je preobražen u par udova koji su podsjećali na šestar ili na udove [[člankonošci|člankonožaca]]. Kod primitivnih oblika, poput roda ''[[Yunnanolepis]]'', ti udovi bili su debeli i kratki, dok su kod naprednijih oblika, poput roda ''[[Bothriolepis]]'', bili dugi i posjedovali zglobove nalik laktovima. Funkcija ovih udova još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, ali većina naučnika pretpostavlja da su oni pomagali životinjama da se povlače po podlozi, te da su im omogućavali i ukopavanje u nju. ====Brindabellaspida==== [[File:Brindabellaspis.png|thumb|upright|left|''[[Brindabellaspis stensioi]]'']] ''[[Brindabellaspis]]'' („štit iz Brindabelle”) bio je plakoderm s izduženom njuškom iz [[rani devon|ranog devona]]. Kada je prvi put otkriven 1980. godine, prvobitno je svrstan među [[akantotoracide]] (red Acanthothoracidi) iz grupe [[weejasperaspidi]], zbog anatomskih sličnosti s drugim [[vrsta]]ma pronađenim na istom lokalitetu. Prema [[Philippe Janvier|Philippeu Janvieru]], anatomske sličnosti između mozga vrste ''[[Brindabellaspis stensioi]]'' i mozga [[bezviličnjaci|bezviličnih riba]] ukazuju na to da je riječ o bazalnom plakodermu, koji je najbliži pretku svih plakoderma. U ovaj red također su svrstani razni plakodermi iz ranog do srednjeg devona čija je taksonomska pripadnost nesigurna (označeni kao ''[[incertae sedis]]''). ====Phyllolepida==== [[File:Phyllolepis12DB.jpg|thumb|''[[Phyllolepis|Phyllolepis orvini]]'']] [[Phyllolepida]] („lisnate krljušti”) bili su spljošteni plakodermi pronađeni širom svijeta. Poput drugih spljoštenih oklopnjača, bili su grabežljivci koji su živjeli na dnu i plijen lovili iz zasjede. Za razliku od drugih spljoštenih plakoderma, oni su nastanjivali slatke vode. Njihov oklop sastojao se od cjelovitih ploča, za razliku od brojnih kvržica i krljušti karakterističnih za red [[Petalichthyida]]. Oči su im se nalazile na bočnim stranama glave, što ih razlikuje od drugih grabežljivaca s morskog dna (poput riba iz porodice [[Uranoscopidae|Uranoscopidae]] ili [[pločastih riba|pločastih riba]]), kod kojih su [[oči]] smještene na vrhu glave. Očne duplje bile su izuzetno male, što ukazuje na to da su oči bile zakržljale, te da su pripadnici grupe Phyllolepida možda bili slijepi. ====Ptyctodontida==== [[File:Kimbryanodus williamburyensis.jpg|thumb|left|''[[Kimbryanodus|Kimbryanodus williamburyensis]]'']] [[Ptyctodontida]] („savijeni zubi”) bili su oklopnjače sa slabijim oklopom, velikim glavama, krupnim očima i izduženim tijelima. Pokazuju snažnu, ali površnu sličnost sa savremenim [[himera]]ma. Njihov oklop bio je sveden na raspored malih ploča oko glave i vrata. Smatra se da je većina pripadnika reda Ptyctodontida – slično izumrlim i srodnim akantotoracidima (Acanthothoracidi), kao i savremenim, ali nesrodnim holocefalima ([[Holocephali]]) – živjela blizu morskog dna i hranila se školjkašima i drugim organizmima s ljušturom. Zbog nedostatka oklopa, neki paleontolozi su sugerisali da Ptyctodontida nisu plakodermi, već holocefali ili njihovi preci. Anatomska istraživanja potpunih fosilnih primjeraka pokazala su da su sličnosti između ove dvije grupe samo površne. Glavne razlike su sljedeće: *holocefali na koži imaju tzv. šagren (sitne koštane izrasline), dok ga Ptyctodontida nemaju; *oklopne ploče i krljušti holocefala građene su od [[dentin]]a, dok su one kod Ptyctodontida koštane građe; lobanje holocefala slične su onima kod ajkula, dok su lobanje Ptyctodontida slične onima kod drugih plakoderma; i, što je najvažnije, *holocefali imaju prave zube, dok Ptyctodontida posjeduju zubne ploče nalik kljunu. <br>Za Ptyctodontida je bio karakterističan polni dimorfizam: mužjaci su imali karlične kopulacijske organe (tzv. klaspere), a moguće je da su imali i dodatne kopulacijske organe na glavi. ====Rhenanida==== [[File:Asterosteus stenocephalus.jpg|thumb|upright|''[[Asterosteus]]'']] [[Rhenanida]] Rhenanidi (tzv. „rajnske ribe”) bili su spljošteni [[predator]]i koji su živjeli na dnu, nalik na [[raže]], a imali su velika usta okrenuta prema gore i nastanjivali su morska staništa. Nekada se smatralo da su rhenanidi najprimitivniji, ili barem najbliži precima svih plakoderma, budući da se njihov oklop sastojao od nesraslih dijelova – svojevrsnog mozaika tuberkula – za razliku od čvrstih ploča „naprednijih” plakoderma, poput [[Antiarha]] i [[Artrodira]]. Međutim, na osnovu poređenja anatomije lobanje, danas se smatra da su rhenanidi sestrinska grupa antiarha. Kada rhenanidi uginu, njihovi „mozaici” se raspadaju; stoga se pretpostavlja da je rijetkost rhenanida u fosilnim zapisima posljedica raspadanja nakon smrti, a ne stvarna rijetkost ovih [[vrsta]]. ====Acanthothoraci==== [[File:Palaeacanthaspis vasta.jpg|thumb|upright|left|''[[Palaeacanthaspis]]'']] [[Acanthothoraci]] (u prevodu „bodljikavi grudni koš”) bili su grupa plakoderma nalik na [[himere|himerama]], blisko srodnih rhenanidima. Na prvi pogled, pripadnici grupe Acanthothoraci podsjećali su na ljuskave [[himere]] ili male, ljuskave artrodire sa tupim [[rostrum (anatomija)|rostrumima]] (njuškama). Od himera su se razlikovali po paru velikih bodlji koje su polazile iz predjela grudnog koša, prisustvu krupnih krljušti i ploča, pločama u obliku zuba koje su činile neku vrstu kljuna, te karakterističnoj očnoj jabučici ojačanoj koštanim elementima, što je tipično za plakoderme. Od ostalih plakoderma razlikovali su se po anatomiji lobanje, kao i po šarama na pločama lobanje i grudnog koša, koje su jedinstvene za ovaj red. Na osnovu građe ploča u ustima fosilnih primjeraka, može se zaključiti da su pripadnici grupe Acanthothoraci lovili školjkaše, te da su po svom ekološkom načinu života bili slični današnjim himerama. Konkurencija sa njihovim srodnicima, plakodermima iz reda Ptyctodontida, mogla je biti jedan od glavnih razloga izumiranja akantotorakida ([[Acanthothoracida]]) prije događaja izumiranja sredinom devonskog perioda. ====Petalichthyida==== [[File:Lunaspis.png|thumb|upright|''[[Lunaspis]]'']] [[Petalichthyida]] („ribe sa tankim pločama”) bile su male, spljoštene plakodermne ribe, karakteristične po svojim raširenim perajama i brojnim kvržicama koje su prekrivale sve ploče i krljušti njihovog oklopa. Najveću raznolikost dosegle su tokom [[rani devon|ranog devona]] i bile su rasprostranjene širom svijeta. Rodovi ''[[Lunaspis]]'' i ''Wijdeaspis'' spadaju među najpoznatije predstavnike ove grupe. Došlo je do nezavisnog procesa diversifikacije na području današnje južne Kine, pri čemu je nastalo nekoliko jedinstvenih rodova koji su svojevremeno bili svrstani u zaseban red, „Quasipetalichthyida” – nazvan prema prvoj otkrivenoj vrsti na tom području, ''[[Quasipetalichthys haikouensis]]''. Ubrzo nakon perioda diversifikacije, ova grupa je počela propadati. Zbog spljoštenog oblika tijela, pretpostavlja se da su ove ribe živjele na dnu, gdje su lovile manji plijen – bilo aktivnim progonom ili iz zasjede. Njihova ishrana nije poznata, jer nijedan od pronađenih fosilnih primjeraka nije sačuvao dijelove usta. ====Pseudopetalichthyida ==== [[File:Pseudopetalichthys problematica.jpg|thumb|upright|left|''[[Pseudopetalicthys problematica]]'']] [[Pseudopetalichthyida]] („lažne petalichtide”) predstavljaju grupu izduženih, vjerovatno spljoštenih riba, koju čine tri roda; fosilni ostaci ovih riba su slabo očuvani i nedovoljno proučeni. Poznate su samo na osnovu rijetkih fosila pronađenih u slojevima ranog devona u regiji [[Hunsrück]] u Njemačkoj. Poput roda ''[[Stensioella heintzi|Stensioella]]'' i pripadnika reda [[Rhenanida]], pseudopetalihtide imale su oklop sastavljen od mozaika kvržica. Također, kao i u slučaju roda vrste ''[[Stensioella heintzi]]'' , svrstavanje pseudopetalichtida unutar razreda Placodermi (plakodermi) ostaje upitno. Ovo pitanje nije lahko riješiti jer ne postoje potpuni, neoštećeni i artikulisani primjerci. Anatomske studije provedene na pronađenim, zgnječenim primjercima ukazuju na to da, ukoliko je riječ o plakodermima, oni bi mogli predstavljati grupu napredniju od ptiktodontida (Ptyctodontida). Slijedom toga, stručnjaci za oklopnjače smatraju red Pseudopetalichthyida sestrinskom grupom trihotomije koju čine [[Arthrodires]], [[Phyllolepida]] i [[Antiarchi]], kao i dihotomije koju čine [[Acanthothoraci]] i [[Rhenanida]]. ====Stensioellida ==== [[File:Stensioella heintzi.png|thumb|upright|''[[Stensioella heintzi]]'']] [[Stensioellida]] („[Heintzov] mali [[Erik Stensio|Stensio]]”) obuhvata još jednog problematičnog plakoderma (oklopljenu ribu) nejasne srodnosti, poznatog isključivo iz naslaga škriljaca [[Hunsrück]] u Njemačkoj, koje potiču iz [[donjeg devona]]. ''Stensioella'' je bila vitka riba koja je, dok je bila živa, donekle podsjećala na izduženu himeru (iz reda [[Chimaeriformes]]) ili na mršavu ''[[Gemuendina]]'' s tankim, trakastim grudnim perajama. Slično kao kod reda Rhenanida, njen oklop predstavljao je složen mozaik malih, kvržičastih tvorevina nalik [[riblja krljušt|krljuštima]]. Zglobovi ramenog pojasa na njenom oklopu slični su onima kod drugih plakoderma; postoje i površne sličnosti u pločama lobanje, kao i još površnije sličnosti između njenih kvržica i kvržica kod pripadnika reda [[Rhenanida]]. Ova vrsta se uslovno svrstava u klasu Placodermi kao primitivni predstavnik, mada neki paleontolozi smatraju da argumenti za takvu klasifikaciju nisu dovoljno utemeljeni. Paleontolog [[Philippe Janvier]], kao i neki drugi stručnjaci, iznio je mišljenje da ''Stensioella'' zapravo nije plakoderm, već pripadnik podrazreda [[Holocephali]].<ref>{{Cite web |last=Carr |first=Robert K. |display-authors=etal |date=2010 |title=The ancestral morphotype for the gnathostome pectoral fin revisited and the placoderm condition |url=https://www.academia.edu/48849838 |website=Academia}}</ref><ref>{{Cite web | url=http://tolweb.org/onlinecontributors/app?service=external/ContributorDetailPage&sp=488&sp=X | title=Philippe Janvier Tree of Life Contributor Profile}}</ref> Ako je ovo tačno, onda su se holocefali odvojili od ajkula prije [[Chondrichthyes|Chondrichthyan]] [[devonskog]] zračenja. Kritičari Janvierovog stava kažu da osim [[tjelesnog plana]] površno sličnog primitivnim [[holocefali]]anima, ove dvije grupe imaju malo toga drugog zajedničkog anatomski. ==Kladogram== {{Glavni|Bezviličnjaci#Grupe}} Sljedeći [[kladogram]] prikazuje međusobne odnose plakoderma prema Carr ''et al.'' (2009):<ref name=CJR09>{{cite journal |last1=Carr |first1=Robert K. |last2=Johanson |first2=Zerina |last3=Ritchie |first3=Alex |title=The phyllolepid placoderm ''Cowralepis mclachlani'': Insights into the evolution of feeding mechanisms in jawed vertebrates |journal=Journal of Morphology |date=July 2009 |volume=270 |issue=7 |pages=775–804 |doi=10.1002/jmor.10719 |pmid=19215000 |s2cid=45258255 }}</ref> [[File:Homostius2DB.jpg|thumb|right|''[[Homostius]]'' i ''[[Pterichthys]]'']] [[File:Diandongpetalichthys baojiaoshanensis.jpg|thumbnail|''[[Diandongpetalichthys]]'']] {{clade| style=font-size:85%;line-height:85% |1={{clade |1= † ''[[Stensioella]]'' |label2=†'''Placodermi''' |2={{clade |1 †''[[Pseudopetalichthys]]'' |2={{clade |1 † ''[[Brindabellaspis]]'' |2= † [[Acanthothoraci]]}} |3={{clade |1= †† [[Rhenanida]] |2={{clade |1={{clade |1= † ''[[Yunnanolepis]]'' |2= † [[Euantiarcha]]}} |2={{clade |1={{clade |1= † [[Petalichthyida]] |2={{extinct}}[[Ptyctodontida]]}} |label2={{extinct}}[[Arthrodira]] |2={{clade |1=†''[[Wuttagoonaspis]]'' |2={{extinct}}[[Actinolepidae]] |3={{clade |1=†[[Phyllolepida]] |2={{clade |1=†[[Phlyctaeniida]] |label2={{extinct}}[[Brachythoraci]] |2={{clade |1={{clade |1=†''[[Holonema]]'' |2=†''[[Antineosteus]]'' |3=†[[Buchanosteidae]]}} |label2=†[[Eubrachythoraci]] |2={{clade |1={{clade |1={{clade |1=†''[[Pholidosteus]]'' |2=†''[[Tapinosteus]]''}} |2={{clade |1=†''[[Coccosteus]]'' |2=†''[[Torosteus]]''}} }} |2={{extinct}}''[[Plourdosteus]]'' |3={{clade |1=†''[[Dunkleosteus]]'' |2={{clade |1=†''[[Brachyosteus]]'' |2=†''[[Erromenosteus]]'' |3=†''[[Gorgonichthys]]'' |4=†''[[Titanichthys]]'' }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} Međutim, kladogram se značajno promijenio tokom godina, a sada se smatra da su plakodermi [[parafilija|parafiletski]],<ref name="Giles et al 2015">{{closed access}} {{cite journal |last1=Giles |first1=Sam |last2=Friedman |first2=Matt |last3=Brazeau |first3=Martin D. |title=Osteichthyan-like cranial conditions in an Early Devonian stem gnathostome |journal=[[Nature]] |volume=520 |issue=7545 |pages=82–85 |date=2015-01-12 |issn=1476-4687 |doi=10.1038/nature14065 |pmid=25581798 |pmc=5536226 |bibcode=2015Natur.520...82G }}</ref> pri čemu su neki bliži [[Eugnathostomata]] od drugih. Ažurirani kladogram (Zhu et al., 2016):<ref name=zhu2016>{{cite journal |last1=Zhu |first1=Min |last2=Ahlberg |first2=Per E. |last3=Pan |first3=Zhaohui |last4=Zhu |first4=Youan |last5=Qiao |first5=Tuo |last6=Zhao |first6=Wenjin |last7=Jia |first7=Liantao |last8=Lu |first8=Jing |title=A Silurian maxillate placoderm illuminates jaw evolution |journal=Science |date=21 October 2016 |volume=354 |issue=6310 |pages=334–336 |doi=10.1126/science.aah3764 |pmid=27846567 |bibcode=2016Sci...354..334Z |s2cid=45922669 }}</ref> {{Clade|style=font-size:85%;line-height:85% |grouplabel1={{clade labels |width=10em; |label1='''"[[Placodermi]]"''' |top1=50% |color1=green}} |1={{Clade |1=†[[Osteostraci]] |2=†[[Galeaspida]] |label3=[[Gnathostomata]] |3={{Clade |1=†[[Antiarchi]] |barbegin1=green |label2=†[[Brindabellaspida]] |2=†''[[Brindabellaspis]]'' |bar2=green |3=†''[[Romundina]]'' |bar3=green |label4=†[[Rhenanida]] |4={{clade |1=†''[[Jagorina]]'' |bar1=green |2=†''[[Gemuendina]]'' |bar2=green }} |5={{Clade |1=†[[Petalichthyida]] |bar1=green |2={{Clade |1={{Clade |1=†[[Arthrodira]] |bar1=green |2=†[[Ptyctodontida]] |bar2=green }} |2={{Clade |1=†''[[Qilinyu]]'' |bar1=green |2={{Clade |1=†''[[Entelognathus]]'' |barend1=green |2={{Clade |1=†''[[Janusiscus]]'' |label2=[[Eugnathostomata]] |2={{Clade |1=[[Chondrichthyes]] (ukupna grupa, uključujući [[Acanthodii]] kao matične loze) |2=[[Osteichthyes]] }} }} }} }} }} }} }} }} }} ==Također pogledajte== {{Portal|Paleontologija|Ribe}} * [[Acanthodii]] * [[Spisak plakoderma]] * [[Ostracodermi]] * [[Chondrichthyes]] * [[Entelognathus]] ==Napomene== {{Notelist}} ==Reference== ===Citatiranja=== {{Refspisak|33em}} ===Ostale reference=== {{refbegin|2}} * {{cite journal | last1 = Ahlberg | first1 = P.E. | last2 = Trinajstic | first2 = K. | last3 = Johanson | first3 = Z. | last4 = Long | first4 = J.A. | year = 2009 | title = Pelvic claspers confirm chondrichthyan-like internal fertilization in arthrodires | journal = Nature | volume = 460 | issue = 7257| pages = 888–889 | bibcode = 2009Natur.460..888A | doi = 10.1038/nature08176 | pmid = 19597477 | s2cid = 205217467 }} * Janvier, P. ''Early Vertebrates'' Oxford, New York: Oxford University Press, 1998. {{ISBN|0-19-854047-7}} * {{cite journal |last1=Long |first1=J. A. |title=New bothriolepid fish from the Late Devonian of Victoria, Australia {{!}} The Palaeontological Association |journal=Palaeontology |date=May 1983 |volume=26 |issue=2 |pages=295–320 |url=https://www.palass.org/publications/palaeontology-journal/archive/26/2/article_pp295-320 }} * {{cite journal | last1 = Long | first1 = J.A. | year = 1984 | title = New phyllolepids from Victoria and the relationships of the group | journal = Proceedings of the Linnean Society of New South Wales | volume = 107 | pages = 263–308 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/34925577 }} * Long, J.A. ''The Rise of Fishes: 500 Million Years of Evolution'' Baltimore: The Johns Hopkins University Press, 1996. {{ISBN|0-8018-5438-5}} * {{cite journal | last1 = Long | first1 = J.A. | last2 = Trinajstic | first2 = K. | year = 2010 | title = The Late Devonian Gogo Formation Lagerstatte – Exceptional preservation and Diversity in early Vertebrates | journal = Annual Review of Earth and Planetary Sciences | volume = 38 | pages = 255–279 | doi = 10.1146/annurev-earth-040809-152416 | bibcode = 2010AREPS..38..255L }} * {{cite journal | last1 = Long | first1 = J.A. | last2 = Trinajstic | first2 = K. | last3 = Young | first3 = G.C. | last4 = Senden | first4 = T. | year = 2008 | title = Live birth in the Devonian | journal = Nature | volume = 453 | issue = 7195| pages = 650–652 | doi=10.1038/nature06966| pmid = 18509443 | bibcode = 2008Natur.453..650L | s2cid = 205213348 }} * {{cite journal | last1 = Long | first1 = J.A. | last2 = Trinajstic | first2 = K. | last3 = Johanson | first3 = Z. | year = 2009 | title = Devonian arthrodire embryos and the origin of internal fertilization in vertebrates | journal = Nature | volume = 457 | issue = 7233| pages = 1124–1127 | doi=10.1038/nature07732| pmid = 19242474 | bibcode = 2009Natur.457.1124L | s2cid = 205215898 }} * {{cite journal |last1=Zhu |first1=Min |last2=Yu |first2=Xiaobo |last3=Choo |first3=Brian |last4=Wang |first4=Junqing |last5=Jia |first5=Liantao |title=An antiarch placoderm shows that pelvic girdles arose at the root of jawed vertebrates |journal=Biology Letters |date=23 June 2012 |volume=8 |issue=3 |pages=453–456 |doi=10.1098/rsbl.2011.1033 |pmid=22219394 |pmc=3367742 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Placodermi}} * [http://hoopermuseum.earthsci.carleton.ca/placoderms/first.html Annetta Markussen-Brown, "Devonian Armoured Fish" 2000] * [http://www.ucmp.berkeley.edu/vertebrates/basalfish/placodermi.html Introduction to the Placodermi Extinct armored fishes with jaws] * {{cite web|url=http://www.btinternet.com/~vendian/FOSSILWEB/paleozoic_fish.htm|title=PALAEOZOIC FOSSILS UK|archive-url=https://20121017142123/http://www.btinternet.com/~vendian/FOSSILWEB/paleozoic_fish.htm|archive-date=17 October 2012}} * [https://web.archive.org/web/20060501194014/http://www.toyen.uio.no/palmus/galleri/montre/english/m_panserhai_e.htm Placoderms] * [https://web.archive.org/web/20101220205158/http://palaeos.com/Vertebrates/Units/Unit060/060.000.html Placodermi: Overview] * [https://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/6195188.stm BBC—report on ''Dunkleosteus terrelli''] {{Placodermi}} {{Evolucija riba}} {{Taxonbar|from=Q130932}} {{Authority control}} [[Kategorija:Placodermi| ]] [[Kategorija:Razredi prahistorijskih riba]] [[Kategorija:Devonske ribe]] [[Kategorija:Silurske ribe]] [[Kategorija:Ribe]] [[Kategorija:Devonska izumiranja]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Frederick McCoy]] [[Kategorija:Parafiletske grupe]] slg7mnx0p6wgrin0v603t99bnyiwjjz Placodermi 0 539051 3937926 2026-10-29T21:49:38Z Blagobos 187411 Preusmjereno na [[Oklopnjače]] 3937926 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Oklopnjače]] 43id622duxmuoxzoxj0kdlt0x6gyog4 Paklare 0 539052 3937930 2026-10-29T22:10:29Z Blagobos 187411 Nova stranica: {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Paklare | slika =Havsnejonöga.jpg | slika_širina = 250px | opis_slike = [[Morska paklara]] iz [[švedska|Švedske]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | nesvrstani_classis = [[Cyclostomata]] | classis=[[Cephalaspidomorphi]] | ordo = '''[[Petromyzontiformes]]''' | familia = '''Petromyzontidae''' | razdioba_stepen= [[Potporodica|Potporodice]] | razdioba = * [[Geotriinae]] * [[Mordaciinae]] * Pet... 3937930 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Paklare | slika =Havsnejonöga.jpg | slika_širina = 250px | opis_slike = [[Morska paklara]] iz [[švedska|Švedske]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | nesvrstani_classis = [[Cyclostomata]] | classis=[[Cephalaspidomorphi]] | ordo = '''[[Petromyzontiformes]]''' | familia = '''Petromyzontidae''' | razdioba_stepen= [[Potporodica|Potporodice]] | razdioba = * [[Geotriinae]] * [[Mordaciinae]] * [[Petromyzontinae]] *Rod (biologija)|Rodovi]] **[[Caspiomyzon]]''<br /> **''[[Entosphenus]]''<br /> **''[[Eudontomyzon]]''<br /> **''[[Ichthyomyzon]]''<br /> **''[[Lampetra]]''<br /> **''[[Lethenteron]]''<br /> ''[[Petromyzon]]''<br /> **''[[Tetrapleurodon]]''<br /> **''[[Occidentis]]'' }} '''Paklare''' (''[[Petromyzontidae]]'') autohtona su porodica na sjevernoj hemisferi, koja obuhvata veliku većinu živućih paklara.<ref name="McEachran Fechhelm 1998">{{cite book |last1=McEachran |first1=J. |last2=Fechhelm |first2=J.D. |title=Fishes of the Gulf of Mexico, Vol. 1: Myxiniformes to Gasterosteiformes |publisher=University of Texas Press |publication-place=Austin |year=1998 |isbn=978-0-292-75206-1 |oclc=38468784 |url=https://books.google.com/books?id=lAgyDQAAQBAJ |access-date=12 July 2021 |page=35}}</ref> Petromyzontida imaju najveći broj [[hromosom]]a (164–174) među [[kičmenjaci]]ma.<ref>{{FishBase family |family=Petromyzontidae |month=November |year=2025}}</ref> == Klasifikacija == Vladykov i Kott (1979) predložili su klasifikaciju paklara sjeverne hemisfere u tri potporodice: ''Petromyzontinae'', ''Entospheninae'' i ''Lampetrinae''.<ref>Vladykov, V.D. & Kott, E. 1979. List of Northern Hemisphere lampreys (Petromyzonidae) and their distribution. ''Department of Fisheries and Oceans Miscellaneous Special Publication'' 42: 30 pp.</ref><ref>Renaud, C.B. ''Lampreys of the world. An annotated and illustrated catalogue of lamprey species known to date. FAO Species Catalogue for Fishery Purposes''. No. 5. Rome, FAO. 2011. 109 pp.</ref> Također Carim ''et al.'' (2024) predložili su rod "Occidentis" za zapadnu Sjevernu Ameriku ‘''Lampetra''’.<ref>Carim, K. J., G. Auringer, M. F. Docker, C. B. Renaud, B. J. Clemens, M. R. Blanchard, C. Parker & M. K. Young 2024. Species diversity in the new lamprey genus ''Occidentis'', formerly classified as western North American ‘''Lampetra''’. ''PLoS ONE'' 19 (12): e0313911: 1-21. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0313911.</ref><ref>Kellie J. Carim, Claude B. Renaud, Michael K. Young & Margaret F. Docker 2025. Recognition of the lamprey genus ''Occidentis'' Carim ''et al.'', 2024 as distinct from ''Lampetra'' Bonnaterre, 1788. ''Zootaxa'' 5692(2): 393-399. https://doi.org/10.11646/zootaxa.5692.2.11.</ref> * Potporodica '''Petromyzontinae''' ** ''[[Ichthyomyzon]]'' ** ''[[Petromyzon]]'' — morska paklara ** ''[[Caspiomyzon]]'' * Potporodica '''Entospheninae''' ** ''[[Entosphenus]]'' ** ''[[Tetrapleurodon]]'' * Potporodica '''Lampetrinae''' ** ''[[Eudontomyzon]]'' ** ''[[Lampetra]]'' ** ''[[Lethenteron]]'' ** ''[[Occidentis]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fishbase.org/summary/FamilySummary.php?ID=1 FishBase.org: Details for family Petromyzontidae – the Northern lampreys] {{Petromyzontiformes}} {{Taxonbar|from=Q839661}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ribe opisane 1827.]] [[Kategorija:Porodice riba]] [[Kategorija:Ribe Azije]] [[Kategorija:Ribe Evrope]] [[Kategorija:Ribe Sjeverne Amerike]] [[Kategorija:Ribe Atlantskog okeana]] [[Kategorija:Ribe Tihog okeana]] [[Kategorija:Petromyzontidae| ]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Antoine Risso]] lg052cj0n105qmlu3mgbi6djrvfz6wh 3937932 3937930 2026-10-29T22:12:39Z Blagobos 187411 3937932 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Paklare | slika =Havsnejonöga.jpg | slika_širina = 250px | opis_slike = [[Morska paklara]] iz [[švedska|Švedske]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | nesvrstani_classis = [[Cyclostomata]] | classis=[[Cephalaspidomorphi]] | ordo = '''[[Petromyzontiformes]]''' | familia = '''Petromyzontidae''' | razdioba_stepen= [[Potporodica|Potporodice]] | razdioba = * [[Geotriinae]] * [[Mordaciinae]] * [[Petromyzontinae]] *Rod (biologija)|Rodovi]] **[[Caspiomyzon]]''<br /> **''[[Entosphenus]]''<br /> **''[[Eudontomyzon]]''<br /> **''[[Ichthyomyzon]]''<br /> **''[[Lampetra]]''<br /> **''[[Lethenteron]]''<br /> ''[[Petromyzon]]''<br /> **''[[Tetrapleurodon]]''<br /> **''[[Occidentis]]'' }} '''Paklare''' (''Petromyzontidae'') autohtona su porodica na sjevernoj hemisferi, koja obuhvata veliku većinu živućih paklara.<ref name="McEachran Fechhelm 1998">{{cite book |last1=McEachran |first1=J. |last2=Fechhelm |first2=J.D. |title=Fishes of the Gulf of Mexico, Vol. 1: Myxiniformes to Gasterosteiformes |publisher=University of Texas Press |publication-place=Austin |year=1998 |isbn=978-0-292-75206-1 |oclc=38468784 |url=https://books.google.com/books?id=lAgyDQAAQBAJ |access-date=12 July 2021 |page=35}}</ref> Petromyzontida imaju najveći broj [[hromosom]]a (164–174) među [[kičmenjaci]]ma.<ref>{{FishBase family |family=Petromyzontidae |month=November |year=2025}}</ref> == Klasifikacija == Vladykov i Kott (1979) predložili su klasifikaciju paklara sjeverne hemisfere u tri potporodice: ''Petromyzontinae'', ''Entospheninae'' i ''Lampetrinae''.<ref>Vladykov, V.D. & Kott, E. 1979. List of Northern Hemisphere lampreys (Petromyzonidae) and their distribution. ''Department of Fisheries and Oceans Miscellaneous Special Publication'' 42: 30 pp.</ref><ref>Renaud, C.B. ''Lampreys of the world. An annotated and illustrated catalogue of lamprey species known to date. FAO Species Catalogue for Fishery Purposes''. No. 5. Rome, FAO. 2011. 109 pp.</ref> Također Carim ''et al.'' (2024) predložili su rod "Occidentis" za zapadnu Sjevernu Ameriku ‘''Lampetra''’.<ref>Carim, K. J., G. Auringer, M. F. Docker, C. B. Renaud, B. J. Clemens, M. R. Blanchard, C. Parker & M. K. Young 2024. Species diversity in the new lamprey genus ''Occidentis'', formerly classified as western North American ‘''Lampetra''’. ''PLoS ONE'' 19 (12): e0313911: 1-21. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0313911.</ref><ref>Kellie J. Carim, Claude B. Renaud, Michael K. Young & Margaret F. Docker 2025. Recognition of the lamprey genus ''Occidentis'' Carim ''et al.'', 2024 as distinct from ''Lampetra'' Bonnaterre, 1788. ''Zootaxa'' 5692(2): 393-399. https://doi.org/10.11646/zootaxa.5692.2.11.</ref> * Potporodica '''Petromyzontinae''' ** ''[[Ichthyomyzon]]'' ** ''[[Petromyzon]]'' — morska paklara ** ''[[Caspiomyzon]]'' * Potporodica '''Entospheninae''' ** ''[[Entosphenus]]'' ** ''[[Tetrapleurodon]]'' * Potporodica '''Lampetrinae''' ** ''[[Eudontomyzon]]'' ** ''[[Lampetra]]'' ** ''[[Lethenteron]]'' ** ''[[Occidentis]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fishbase.org/summary/FamilySummary.php?ID=1 FishBase.org: Details for family Petromyzontidae – the Northern lampreys] {{Petromyzontiformes}} {{Taxonbar|from=Q839661}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ribe opisane 1827.]] [[Kategorija:Porodice riba]] [[Kategorija:Ribe Azije]] [[Kategorija:Ribe Evrope]] [[Kategorija:Ribe Sjeverne Amerike]] [[Kategorija:Ribe Atlantskog okeana]] [[Kategorija:Ribe Tihog okeana]] [[Kategorija:Petromyzontidae| ]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Antoine Risso]] o0yxqegqg8qot5wlff0nkam0avja371 3937948 3937932 2026-10-30T02:21:29Z Palapa 383 Zaštitio je stranicu "[[Paklare]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 3937932 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Paklare | slika =Havsnejonöga.jpg | slika_širina = 250px | opis_slike = [[Morska paklara]] iz [[švedska|Švedske]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | nesvrstani_classis = [[Cyclostomata]] | classis=[[Cephalaspidomorphi]] | ordo = '''[[Petromyzontiformes]]''' | familia = '''Petromyzontidae''' | razdioba_stepen= [[Potporodica|Potporodice]] | razdioba = * [[Geotriinae]] * [[Mordaciinae]] * [[Petromyzontinae]] *Rod (biologija)|Rodovi]] **[[Caspiomyzon]]''<br /> **''[[Entosphenus]]''<br /> **''[[Eudontomyzon]]''<br /> **''[[Ichthyomyzon]]''<br /> **''[[Lampetra]]''<br /> **''[[Lethenteron]]''<br /> ''[[Petromyzon]]''<br /> **''[[Tetrapleurodon]]''<br /> **''[[Occidentis]]'' }} '''Paklare''' (''Petromyzontidae'') autohtona su porodica na sjevernoj hemisferi, koja obuhvata veliku većinu živućih paklara.<ref name="McEachran Fechhelm 1998">{{cite book |last1=McEachran |first1=J. |last2=Fechhelm |first2=J.D. |title=Fishes of the Gulf of Mexico, Vol. 1: Myxiniformes to Gasterosteiformes |publisher=University of Texas Press |publication-place=Austin |year=1998 |isbn=978-0-292-75206-1 |oclc=38468784 |url=https://books.google.com/books?id=lAgyDQAAQBAJ |access-date=12 July 2021 |page=35}}</ref> Petromyzontida imaju najveći broj [[hromosom]]a (164–174) među [[kičmenjaci]]ma.<ref>{{FishBase family |family=Petromyzontidae |month=November |year=2025}}</ref> == Klasifikacija == Vladykov i Kott (1979) predložili su klasifikaciju paklara sjeverne hemisfere u tri potporodice: ''Petromyzontinae'', ''Entospheninae'' i ''Lampetrinae''.<ref>Vladykov, V.D. & Kott, E. 1979. List of Northern Hemisphere lampreys (Petromyzonidae) and their distribution. ''Department of Fisheries and Oceans Miscellaneous Special Publication'' 42: 30 pp.</ref><ref>Renaud, C.B. ''Lampreys of the world. An annotated and illustrated catalogue of lamprey species known to date. FAO Species Catalogue for Fishery Purposes''. No. 5. Rome, FAO. 2011. 109 pp.</ref> Također Carim ''et al.'' (2024) predložili su rod "Occidentis" za zapadnu Sjevernu Ameriku ‘''Lampetra''’.<ref>Carim, K. J., G. Auringer, M. F. Docker, C. B. Renaud, B. J. Clemens, M. R. Blanchard, C. Parker & M. K. Young 2024. Species diversity in the new lamprey genus ''Occidentis'', formerly classified as western North American ‘''Lampetra''’. ''PLoS ONE'' 19 (12): e0313911: 1-21. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0313911.</ref><ref>Kellie J. Carim, Claude B. Renaud, Michael K. Young & Margaret F. Docker 2025. Recognition of the lamprey genus ''Occidentis'' Carim ''et al.'', 2024 as distinct from ''Lampetra'' Bonnaterre, 1788. ''Zootaxa'' 5692(2): 393-399. https://doi.org/10.11646/zootaxa.5692.2.11.</ref> * Potporodica '''Petromyzontinae''' ** ''[[Ichthyomyzon]]'' ** ''[[Petromyzon]]'' — morska paklara ** ''[[Caspiomyzon]]'' * Potporodica '''Entospheninae''' ** ''[[Entosphenus]]'' ** ''[[Tetrapleurodon]]'' * Potporodica '''Lampetrinae''' ** ''[[Eudontomyzon]]'' ** ''[[Lampetra]]'' ** ''[[Lethenteron]]'' ** ''[[Occidentis]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fishbase.org/summary/FamilySummary.php?ID=1 FishBase.org: Details for family Petromyzontidae – the Northern lampreys] {{Petromyzontiformes}} {{Taxonbar|from=Q839661}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ribe opisane 1827.]] [[Kategorija:Porodice riba]] [[Kategorija:Ribe Azije]] [[Kategorija:Ribe Evrope]] [[Kategorija:Ribe Sjeverne Amerike]] [[Kategorija:Ribe Atlantskog okeana]] [[Kategorija:Ribe Tihog okeana]] [[Kategorija:Petromyzontidae| ]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Antoine Risso]] o0yxqegqg8qot5wlff0nkam0avja371 Petromyzontidae 0 539053 3937931 2026-10-29T22:11:38Z Blagobos 187411 Preusmjereno na [[Paklare]] 3937931 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Paklare]] oejjwzvstl3hs8zd2uabmm5hck6lhbw Bratislav Živković (vojnik) 0 539054 3937933 2026-10-29T22:13:29Z Wax Craft 187407 Created by translating the opening section from the page "[[:sr:Special:Redirect/revision/31841882|Братислав Живковић (војник)]]" 3937933 wikitext text/x-wiki Bratislav Živković (Kruševac, 12. novembar 1975. – Kurska oblast, 3. januar 2025.) bio je srpski borac koji je služio kao dobrovoljac u ruskoj vojsci, predvodeći grupu svojih sunarodnika Srba protiv ukrajinske vojske. Živković je komandovao srpskom grupom koja je djelovala u sklopu takozvanih „malih zelenih ljudi”, koji su učestvovali u proglašenju nezavisnosti Krima i njegovom kasnijem pripajanju Rusiji – potezu koji je opravdavan pozivanjem na zajedničku pravoslavnu vjeru i odanost Rusiji. Tokom aneksije, njegovi borci su, zajedno s ruskim kozačkim jedinicama, postavljali kontrolne punktove. Kasnije, tokom rata u Donbasu, služio je kao pripadnik dobrovoljačke jedinice „Unité Continentale” u okviru Donjecke Narodne Republike. Godine 2015. Živkoviću je zabranjen ulazak u Crnu Goru zbog učešća u ratu u Ukrajini.[4] Iz istog razloga, 2017. godine zabranjen mu je i ulazak u Bosnu i Hercegovinu. Iste godine, Živković je priveden u Rumuniji, a zatim protjeran iz zemlje; također mu je zabranjen ulazak u bilo koju državu članicu NATO-a, nakon optužbi da se bavio špijunažom u korist Rusije. Rumunska obavještajna služba navela je da Živković „pokazuje interes za pribavljanje povjerljivih dokumenata koji se tiču ​​kritične infrastrukture i vojnih ciljeva – kako nacionalnih, tako i onih koji pripadaju saveznicima – a koji se nalaze u jugoistočnoj Rumuniji, s namjerom da utiče na naša strateška partnerstva”. Tokom 2017. godine četiri puta je posjetio lučki grad Konstancu, pri čemu je uhvaćen kako fotografiše vojna radarska postrojenja i zračnu bazu „Mihail Kogălniceanu”. Godine 2018. Živković je uhapšen u Srbiji zbog „organizovanja rata ili oružanog sukoba u stranoj državi” – konkretno, zbog učešća u ruskoj aneksiji Krima i ratu u Donbasu. Iste godine, još 28 pripadnika njegove organizacije osuđeno je u Beogradu za isto krivično djelo. Živković i njegova grupa ostali su aktivni i tokom ruske invazije na Ukrajinu. Poginuo je tokom borbi u Kurskoj oblasti 3. januara 2025. godine. Njegova smrt je potvrđena, a sahrana je održana 17. januara u crkvi Lazarica. Sahranjen je 12. februara u „Panteonu branilaca otadžbine”, saveznom vojnom memorijalnom kompleksu u Moskvi. imk4pi5ck23drq94k14446wj1dnomxe 3937934 3937933 2026-10-29T22:14:15Z Wax Craft 187407 /* */ 3937934 wikitext text/x-wiki Bratislav Živković (Kruševac, 12. novembar 1975. – Kurska oblast, 3. januar 2025.) bio je srpski borac koji je služio kao dobrovoljac u ruskoj vojsci, predvodeći grupu svojih sunarodnika Srba protiv ukrajinske vojske. Živković je komandovao srpskom grupom koja je djelovala u sklopu takozvanih „malih zelenih ljudi”, koji su učestvovali u proglašenju nezavisnosti Krima i njegovom kasnijem pripajanju Rusiji – potezu koji je opravdavan pozivanjem na zajedničku pravoslavnu vjeru i odanost Rusiji. Tokom aneksije, njegovi borci su, zajedno s ruskim kozačkim jedinicama, postavljali kontrolne punktove. Kasnije, tokom rata u Donbasu, služio je kao pripadnik dobrovoljačke jedinice „Unité Continentale” u okviru Donjecke Narodne Republike. Godine 2015. Živkoviću je zabranjen ulazak u Crnu Goru zbog učešća u ratu u Ukrajini. Iz istog razloga, 2017. godine zabranjen mu je i ulazak u Bosnu i Hercegovinu. Iste godine, Živković je priveden u Rumuniji, a zatim protjeran iz zemlje; također mu je zabranjen ulazak u bilo koju državu članicu NATO-a, nakon optužbi da se bavio špijunažom u korist Rusije. Rumunska obavještajna služba navela je da Živković „pokazuje interes za pribavljanje povjerljivih dokumenata koji se tiču ​​kritične infrastrukture i vojnih ciljeva – kako nacionalnih, tako i onih koji pripadaju saveznicima – a koji se nalaze u jugoistočnoj Rumuniji, s namjerom da utiče na naša strateška partnerstva”. Tokom 2017. godine četiri puta je posjetio lučki grad Konstancu, pri čemu je uhvaćen kako fotografiše vojna radarska postrojenja i zračnu bazu „Mihail Kogălniceanu”. Godine 2018. Živković je uhapšen u Srbiji zbog „organizovanja rata ili oružanog sukoba u stranoj državi” – konkretno, zbog učešća u ruskoj aneksiji Krima i ratu u Donbasu. Iste godine, još 28 pripadnika njegove organizacije osuđeno je u Beogradu za isto krivično djelo. Živković i njegova grupa ostali su aktivni i tokom ruske invazije na Ukrajinu. Poginuo je tokom borbi u Kurskoj oblasti 3. januara 2025. godine. Njegova smrt je potvrđena, a sahrana je održana 17. januara u crkvi Lazarica. Sahranjen je 12. februara u „Panteonu branilaca otadžbine”, saveznom vojnom memorijalnom kompleksu u Moskvi. qyu794caggmrm28jm7lid7ae6ywa67m Sljepulje 0 539055 3937936 2026-10-29T22:25:58Z Blagobos 187411 Nova stranica: {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Sljepulje | slika = Myxine glutinosa.jpg | slika_širina = 260px | slika_opis = [[Pacifička sljepulja]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | infraphylum = [[Agnatha]] | superclassis = [[Cyclostomata]] | classis = '''Myxinoida''' | ordo = '''Myxiniformes''' | familia = '''Myxinidae''' | razdioba_stepen = [[Rod (biologija)|Rodovi]] | razdioba = *†''[[Myxinikela]]'' <small>Bardack, 1991</small> *... 3937936 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Sljepulje | slika = Myxine glutinosa.jpg | slika_širina = 260px | slika_opis = [[Pacifička sljepulja]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | infraphylum = [[Agnatha]] | superclassis = [[Cyclostomata]] | classis = '''Myxinoida''' | ordo = '''Myxiniformes''' | familia = '''Myxinidae''' | razdioba_stepen = [[Rod (biologija)|Rodovi]] | razdioba = *†''[[Myxinikela]]'' <small>Bardack, 1991</small> * '''Myxinidae''' ** '''[[Rubicundinae]]''' <small>Fernholm ''et al.'', 2013</small> *** ''[[Rubicundus]]'' <small>Fernholm ''et al.'', 2013</small> ***†''[[Tethymyxine]]'' <small>Miyashita ''et al.'', 2019</small> ** '''[[Eptatretinae]]''' <small>Bonaparte, 1850</small> *** ''[[Eptatretus]]'' <small>Cloquet, 1819</small> ** '''[[Myxininae]]''' <small>Nelson, 1976</small> *** ''[[Myxine]]'' <small>[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[10th edition of Systema Naturae|1758]]</small> *** ''[[Nemamyxine]]'' <small>Richardson, 1958</small> *** ''[[Neomyxine]]'' <small>Richardson, 1953</small> *** ''[[Notomyxine]]'' <small>Nani & Gneri, 1951</small> | sinonimi = * Bdellostomatidae <small>Gill, 1872</small> * Homeidae <small>Garman, 1899</small> * Paramyxinidae <small>Berg, 1940</small> * Diporobranchia <small>Latreille, 1825</small><ref name="van der Laan-2014">{{cite journal|last1=van der Laan|first1=Richard|last2=Eschmeyer|first2=William N.|last3=Fricke |first3=Ronald|year=2014|title=''Family-group names of Recent fishes''|volume=3882|issue=2|journal=[[Zootaxa]]|pages=001–230|issn=1175-5326|doi=10.11646/zootaxa.3882.1.1|pmid=25543675|s2cid=31014657|doi-access=free}}</ref> }} '''Sljepulje''', koje pripadaju [[razred (biologija)|razredu]] '''Myxini''' (također poznatom kao '''Hyperotreti''') i [[red (biologija)|redu]] '''Myxiniformes''', jesu [[bezviličnjaci]] ([[Agnatha]]) koje oblikom tijela podsjećaju na [[jegulja|jegulje]] (ponekad se nazivaju i „sluzave jegulje”). Sljepulje su jedine poznate životinje koje posjeduju [[lobanja|lobanju]], ali nemaju [[kičmeni stub]]; ipak, one imaju rudimentarne [[kičmeni pršljen|pršljenove]].<ref name="Reece-2014">{{Cite book|title=Campbell Biology|last=Reece|first=Jane|publisher=Pearson|year=2014|isbn=978-0-321-77565-8|location=Boston|pages=717}}</ref> Slijepulje su morski [[predator]]i i [[strvinar]]i<ref name="Freeborn-2015">{{Cite book |last=Freeborn |first=Michelle |url=https://www.wikidata.org/wiki/Q58012425 |title=The fishes of New Zealand |date=2015-01-01 |publisher=Te Papa Press |isbn=978-0-9941041-6-8 |editor-last=Roberts |editor-first=Clive Douglas |volume=2 |page=24 |editor-last2=Stewart |editor-first2=Andrew L. |editor-last3=Struthers |editor-first3=Carl D. |access-date=2024-05-29 |archive-date=2024-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210750/https://www.wikidata.org/wiki/Q58012425 |url-status=live }}</ref> koji se mogu odbraniti od drugih, većih predatora lučenjem obilnih količina sluzi iz [[sluzna žlijezda|sluznih žlijezda]] u svojoj [[koža|koži]].<ref name="Zeng-2023">{{Cite journal |last1=Zeng |first1=Yu |last2=Plachetzki |first2=David C |last3=Nieders |first3=Kristen |last4=Campbell |first4=Hannah |last5=Cartee |first5=Marissa |last6=Pankey |first6=M Sabrina |last7=Guillen |first7=Kennedy |last8=Fudge |first8=Douglas |date=2023-03-10 |title=Epidermal threads reveal the origin of hagfish slime |journal=eLife |language=en |volume=12 |doi=10.7554/eLife.81405 |issn=2050-084X |pmc=10005773 |pmid=36897815 |doi-access=free }}</ref> Iako je njihov tačan odnos prema jedinoj drugoj [[postojeći takson|postojećoj]] grupi [[Agnatha|riba bez vilica]] — [[paklara]]ma — prvobitno bio predmet rasprava, genetički dokazi ukazuju na to da su sljepulje i paklare međusobno bliže srodne nego što su srodne [[viličnjaci|kičmenjacima s vilicama]], te stoga zajedno čine nadrazred [[Cyclostomata]].<ref name="Miyashita-2019"/> Najstarije poznate [[matična grupa|matične]] sljepulje su iz [[pensilvanij|kasnog karbona]], prije otprilike [[moskovsko doba|310]] miliona godina,<ref name="Miyashita-2020"/> a prvi predstavnici modernih oblika zabilježeni su sredinom [[kreda (period)||krede]], prije otprilike 100 miliona godina.<ref name="Miyashita-2019"/> ==Fizičke karakteristike== [[File:NIE 1905 Hagfish - Myxine glutinosa.jpg|thumb|left|Dva prikaza sljepulje (''Myxine glutinosa'') s analitičkim oznakama i prikazom disekcije, objavljeno 1905. godine]] ===Tjelesne odlike=== [[File:Sixgill Hagfish (Eptatretus hexatrema) (52684863088).jpg|left|thumb|Krupni plan glave sljepulje sa šest škržnih otvora (''[[Eptatretus hexatrema]]'')]] Sljepulje su obično dugačke oko 50 cm. Najveća poznata vrsta je ''[[Eptatretus goliath]]'' – zabilježen je primjerak dužine 127 cm – dok vrste ''[[Myxine kuoi]]'' i ''[[Myxine pequenoi]]'' vjerovatno ne prelaze dužinu od 18 cm. Primijećeni su i primjerci dugi svega četiri cm. Sljepulje imaju izdužena tijela nalik [[jegulja]]ma i repove u obliku vesla. [[Koža]] im je gola i prekriva tijelo poput široke čarape. Obično su zagasito ružičaste boje i izgledom podsjećaju na gliste. Imaju [[hrskavica|hrskavičavu]] lobanju (iako je dio koji okružuje [[mozak]] prvenstveno građen od vlaknastog omotača) te strukture nalik zubima, izgrađene od [[keratin]]a. Boja zavisi od vrste i kreće se od ružičaste do plavkasto-sive, a mogu biti prisutne i crne ili bijele mrlje. Oči su im jednostavne, u vidu svjetlosno osjetljivih mrlja, a ne složene oči s sočivima sposobne za formiranje jasne slike. Sljepulje nemaju prava peraja; oko usta imaju šest do osam [[brkovi (anatomija)|pipaka]], a posjeduju i jednu nosnicu. Umjesto vilica koje se pomiču okomito, kao kod [[Gnathostomata]] ([[kičmenjak]]a s vilicama), one posjeduju par struktura koje se kreću vodoravno i imaju izrasline nalik zubima, a služe za kidanje hrane. Usta sljepulja sadrže dva para rožnatih zuba u obliku češlja, smještenih na hrskavičnoj ploči koja se može izbacivati ​​i uvlačiti. Ovi zubi služe za hvatanje hrane i njeno povlačenje prema ždrijelu.<ref name=r1>[http://tolweb.org/Hyperotreti Hyperotreti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130206033343/http://tolweb.org/Hyperotreti |date=2013-02-06 }}. Tree of Life</ref> [[Image:Eptatretus stoutii.jpg|thumb|[[Pacifička sljepulja]] na dubini od 150 m, [[Kalifornija]], [[Nacionalni morski rezervat Cordell Bank]]]] Njena koža je za tijelo pričvršćena samo duž središnjeg grebena na leđima i na mjestima gdje se nalaze žlijezde za lučenje sluzi; ispunjena je količinom krvi koja čini gotovo trećinu ukupne zapremine krvi u tijelu, zbog čega životinja izgleda poput vreće ispunjene krvlju. Pretpostavlja se da je riječ o prilagodbi koja joj omogućava preživljavanje napada predatora.<ref>{{Cite web |last=Chodosh |first=Sara |date=14 December 2017 |title=The world's fastest shark is no match for a sack of flaccid hagfish skin |url=https://www.popsci.com/shark-hagfish-flaccid-skin-sack/ |access-date=29 August 2024 |website=[[Popular Science]] |language=en-US |archive-date=13 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240413072251/https://www.popsci.com/shark-hagfish-flaccid-skin-sack/ |url-status=live }}</ref> Atlantska sljepulja, predstavnica potporodice Myxininae, i pacifička sljepulja, predstavnica potporodice Eptatretinae, razlikuju se po tome što potonja ima mišićna vlakna ugrađena u kožu. Također, pacifička sljepulja u stanju mirovanja obično zauzima smotan položaj, dok je atlantska sljepulja u tom stanju ispružena.<ref>{{Cite web |last=Pennisi |first=Elizabeth |date=6 January 2017 |title=How the slimy hagfish ties itself up in knots—and survives shark attacks |url=https://www.science.org/content/article/how-slimy-hagfish-ties-itself-knots-and-survives-shark-attacks |access-date=30 August 2024 |website=[[Science]] |archive-date=15 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220615080958/https://www.science.org/content/article/how-slimy-hagfish-ties-itself-knots-and-survives-shark-attacks |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.sicb.org/meetings/2017/schedule/abstractdetails.php?id=391 |title=Comparative Biomechanics of Hagfish Skins SICB - 2017 meeting - Abstract Details |access-date=2018-05-17 |archive-date=2018-05-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180521021841/http://www.sicb.org/meetings/2017/schedule/abstractdetails.php?id=391 }}</ref> ===Sluz=== [[File:Hagfish Slime Predator Deterrence.jpg|thumb|Atlantska sljepulja (''Myxine glutinosa'') koristi svoju sluz kako bi pobjegla od morskog psa (''Dalatias licha'') i ribe iz porodice ''Polyprionidae'' (''Polyprion americanus'').]] [[File:Eptatretus stoutii 1.jpg|thumb|right|Pacifička sljepulja pokušava se sakriti ispod stijene.]] Sljepulje mogu izlučiti velike količine mliječne i vlaknaste sluzi iz specijaliziranih žlijezda za lučenje sluzi.<ref name="Zeng-2023"/> Kada se ispusti u morsku vodu, sluz se u roku od 0,4 sekunde proširi na 10.000 puta veću zapreminu od prvobitne.<ref>{{Cite web |last=Chodosh |first=Sara |date=25 August 2021 |title=Here's how hagfish slime gets 10,000 times bigger in 0.4 seconds |url=https://www.popsci.com/hagfish-slime-expands/ |access-date=29 August 2024 |website=[[Popular Science]] |language=en-US}}</ref> Ova sluz koju luče sljepulje sadrži veoma tanka vlakna, zbog čega je ona izdržljivija i bolje prianja od sluzi koju luče druge [[životinje]].<ref>{{cite journal |last1=Fudge |first1=Douglas |last2=Levy |first2=Nimrod |last3=Chiu |first3=Scott |last4=Gosline |first4=John |title=Composition, morphology and mechanics of hagfish slime |journal=Journal of Experimental Biology |date=2005 |volume=208 |issue=24 |pages=4613–4625 |doi=10.1242/jeb.01963|pmid=16326943 |s2cid=16606815 |doi-access= free |bibcode=2005JExpB.208.4613F }}</ref> Vlakna su izgrađena od proteina i sluzi daju fleksibilnost. Ako ih uhvati predator, mogu brzo ispustiti veliku količinu sluzi kako bi pobjegli.<ref name=Böni-2016>{{cite journal |last1=Böni |first1=Lukas |last2=Fischer |first2=Peter |last3=Böcker |first3=Lukas |last4=Kuster |first4=Simon |last5=Rühs |first5=Patrick |title=Hagfish slime and mucin flow properties and their implications for defense |journal=Scientific Reports |date=2016 |volume=6 |doi=10.1038/srep30371 |doi-access=free|pmid=27460842 |pmc=4961968 |bibcode=2016NatSR...630371B }}</ref> Ako ostanu uhvaćene, mogu se svezati u čvor, a zatim taj čvor pomicati od glave prema repu životinje, stružući pritom sluz i oslobađajući se od onoga ko ih je uhvatio. Reološka istraživanja pokazala su da se [[viskoznost]] sluzi sljepulja povećava pri istezanju, što dovodi do začepljenja škrga kod riba koje se hrane usisavanjem, dok se viskoznost smanjuje pri djelovanju smičućih sila, što omogućava da se sluz lakše sastruže pomoću čvora koji putuje duž tijela.<ref name=Böni-2016/> Nedavno je utvrđeno da sluz veže vodu unutar svojih struktura nalik [[keratin]]u – takozvanih intermedijarnih filamenata koje luče specijalizirane ćelije – stvarajući viskoelastičnu supstancu koja se sporo razgrađuje, a ne samo običan gel. Pokazalo se da ova supstanca ometa funkciju škrga kod riba predatora; sluz sljepulje začepi [[škrge]] predatora, onemogućavajući im disanje. Kako bi izbjegao gušenje, predator pušta sljepulju. Zbog ove sluzi, rijetki morski predatori napadaju sljepulje. Među ostale predatore sljepulja spadaju pojedine vrste ptica i sisara.<ref>{{cite journal |doi=10.1242/jeb.02067 |last1=Lim |first1=J |last2=Fudge |first2=DS |last3=Levy |first3=N |last4=Gosline |first4=JM |title=Hagfish slime ecomechanics: testing the gill-clogging hypothesis |date=January 31, 2006 |journal=Journal of Experimental Biology |volume=209|issue=Pt 4 |pages=702–710 |pmid=16449564 |doi-access=free |bibcode=2006JExpB.209..702L }}</ref> Slobodno plivajuće sljepulje također luče sluz kada su uznemirene, a kasnije tu sluz uklanjaju koristeći isti obrazac ponašanja koji uključuje stvaranje čvora koji putuje duž tijela.<ref>{{Cite book |last=Martini |first=F. H. |year=1998 |chapter=The ecology of hagfishes |title=The Biology of Hagfishes |editor-first=J. M. |editor-last=Jørgensen |editor2-first=J. P. |editor2-last=Lomholt |editor3-first=R. E. |editor3-last=Weber |editor4-first=H. |editor4-last=Malte |pages=57–77 |place=London |publisher=Chapman and Hall |isbn=978-0-412-78530-6 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=vu1uzL0p7xsC&pg=PA57 }}</ref><ref>{{Cite journal |author=Strahan, R. |year=1963 |title=The behavior of myxinoids |journal=Acta Zoologica |volume=44 |issue=1–2 |pages=73–102 |doi=10.1111/j.1463-6395.1963.tb00402.x |bibcode=1963AcZoo..44...73S }}</ref> Zabilježeni efekat začepljenja škrga ukazuje na to da je [[ponašanje]] koje uključuje stvaranje pokretnog čvora korisno, ili čak neophodno, za ponovno uspostavljanje funkcije škrga same sljepuljice nakon izlučivanja sluzi. Keratin iz niti sljepulje (EsTKα i EsTKγ; UniProt: Q90501 i Q90502) – protein koji čini vlakna u njenoj sluzi – predmet je istraživanja kao alternativa paukovoj svili za primjenu u oblastima poput izrade zaštitne opreme (npr. pancirnih prsluka).<ref>{{Cite news|url=https://nypost.com/2017/10/25/slime-from-this-300-million-year-old-creature-could-create-bulletproof-body-armor/|title=Slime from this 300 million-year-old creature could create bulletproof body armor|date=2017-10-25|work=New York Post|access-date=2017-10-26|language=en-US|archive-date=2017-10-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20171025192741/http://nypost.com/2017/10/25/slime-from-this-300-million-year-old-creature-could-create-bulletproof-body-armor/|url-status=live}}</ref> Ovi proteini [[alfa-keratin]] u sluzi sljepulja, prilikom istezanja, prelaze iz strukture [[alfa-heliks]] u kruću strukturu [[beta-list]]ova.<ref>{{cite journal |last1=Fu |first1=Jing |last2=Guerette |first2=Paul A. |last3=Miserez |first3=Ali |title=Self-Assembly of Recombinant Hagfish Thread Keratins Amenable to a Strain-Induced α-Helix to β-Sheet Transition |journal=Biomacromolecules |date=8 July 2015 |volume=16 |issue=8 |pages=2327–2339 |doi=10.1021/acs.biomac.5b00552|pmid=26102237 }}</ref> Kombinacijom obrade istezanjem i hemijskog umrežavanja, rekombinantni keratin iz sluzi pretvara se u veoma čvrsto vlakno, pri čemu modul elastičnosti dostiže 20 GPa.<ref>{{cite journal |last1=Fu |first1=Jing |last2=Guerette |first2=Paul A. |last3=Pavesi |first3=Andrea |last4=Horbelt |first4=Nils |last5=Lim |first5=Chwee Teck |last6=Harrington |first6=Matthew J. |last7=Miserez |first7=Ali |title=Artificial hagfish protein fibers with ultra-high and tunable stiffness |journal=Nanoscale |date=2017 |volume=9 |issue=35 |pages=12908–12915 |doi=10.1039/c7nr02527k |pmid=28832693}}*{{cite magazine |author=Harriet Brewerton |date=15 September 2017 |title=Hagfish slime turned into ultra-stiff fibre |magazine=Chemistry World |url=https://www.chemistryworld.com/news/hagfish-slime-turned-into-ultra-stiff-fibre/3007995.article |access-date=1 June 2019 |archive-date=1 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190601194038/https://www.chemistryworld.com/news/hagfish-slime-turned-into-ultra-stiff-fibre/3007995.article |url-status=live }}</ref> Kada je 2017. godine u saobraćajnoj nesreći na putu U.S. Highway 101 u [[Oregon]]u došlo do prosipanja 7500 funti (oko 3400 kg) sljepulja, one su izlučile dovoljno sluzi da prekriju cestu i obližnji automobil.<ref>{{cite web|url=https://edition.cnn.com/2017/07/14/us/slime-eels-highway-accident-oregon-trnd/index.html|title=Slime eels cause multiple car pileup on Oregon highway|website=CNN.com|last=LeBlanc|first=Paul|date=14 July 2017|access-date=21 April 2022|archive-date=20 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620103114/https://amp.cnn.com/cnn/2017/07/14/us/slime-eels-highway-accident-oregon-trnd/index.html|url-status=live}}</ref> ===Disanje=== [[File:Eptatretus wandoensis (10.3897-zookeys.926.48745) Figure 3.jpg|left|thumb|Primjerak vrste ''[[Eptatretus wandoensis]]''; škržni otvori su označeni sa „GA”]] Sljepulje uglavnom dišu tako što uzimaju vodu kroz [[ždrijelo]], pored velusne komore, te je provode kroz unutrašnje [[škrge|škržne]] vrećice, kojih – ovisno o vrsti – može biti od pet do 16 parova.<ref>{{cite book|author1=Springer, Joseph|author2=Holley, Dennis|title=An Introduction to Zoology|url=https://books.google.com/books?id=BzgNZca_L5AC&pg=PA376|date=2012|publisher=Jones & Bartlett Publishers|isbn=978-1-4496-9544-6|pages=376–|access-date=2016-03-13|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210757/https://books.google.com/books?id=BzgNZca_L5AC&pg=PA376|url-status=live}}</ref> Škržne vrećice se otvaraju pojedinačno, ali kod roda ''Myxine'' otvori su srasli; od svakog otvora ispod kože pružaju se kanali prema nazad, koji se spajaju u zajednički otvor na ventralnoj strani, poznat kao škržni otvor. [[Jednjak]] je također povezan s lijevim škržnim otvorom – zbog čega je on veći od desnog – putem faringokožnog (ezofagokpžnog) kanala, koji ne sadrži respiratorno tkivo. Ovaj kanal služi za izbacivanje krupnih čestica iz ždrijela, a ta se funkcija djelimično obavlja i putem nazofarinksnog kanala. Kod drugih vrsta, srašćivanje škržnih otvora je manje izraženo, a kod roda ''Bdellostoma'' svaka se vrećica otvara zasebno prema vanjskoj sredini, baš kao i kod paklara.<ref>{{cite book|last=Hughes |first=George Morgan |title=Comparative Physiology of Vertebrate Respiration|url=https://archive.org/details/ost-biology-comparativephysi00hugh|date=1963|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-15250-2|pages=[https://archive.org/details/ost-biology-comparativephysi00hugh/page/n26 9]–}}</ref><ref>{{cite book|author=Wake, Marvalee H.|title=Hyman's Comparative Vertebrate Anatomy|url=https://books.google.com/books?id=VKlWjdOkiMwC&pg=PA81|date=1992|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-87013-7|pages=81–|access-date=2016-03-13|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210815/https://books.google.com/books?id=VKlWjdOkiMwC&pg=PA81#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> Jednosmjerni tok vode kroz škrge nastaje savijanjem i odvijanjem velusnih nabora smještenih unutar komore koja se razvila iz nazohipofiznog kanala; ovaj proces pokreće složen sistem mišića vezanih za hrskavice neurokranija, uz pomoć peristaltičkih kontrakcija škržnih vrećica i njihovih kanala.<ref>{{cite book|author1=Bone, Quentin|author2=Moore, Richard|title=Biology of Fishes|url=https://books.google.com/books?id=e2N4AgAAQBAJ&pg=PA128|date=2008|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-134-18631-0|pages=128–|access-date=2016-03-13|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210751/https://books.google.com/books?id=e2N4AgAAQBAJ&pg=PA128#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> Slijepulje također posjeduju dobro razvijenu mrežu kapilara u koži, koja je opskrbljuje kisikom kada je životinja zakopana u anoksijskom mulju, a odlikuju se i visokom tolerancijom na [[hipoksija|hipoksiju]] i [[anoksija|anoksiju]], uz dobro razvijen anaerobni [[metabolizam]].<ref name="Jørgensen-1998">{{cite book|author=Jørgensen, Jørgen Mørup |title=The Biology of Hagfishes|url=https://books.google.com/books?id=vu1uzL0p7xsC&pg=PA231|year=1998|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-0-412-78530-6|pages=231–}}</ref> Članovi grupe proveli su 36 sati u vodi u kojoj uopće nije bilo otopljenog kisika, a zatim su se u potpunosti oporavili.<ref>{{cite journal | last1=Glover | first1=C. N. | last2=Goss | first2=G. G. | title=Hypoxia modifies calcium handling in the Pacific hagfish, Eptatretus stoutii | journal=Comparative Biochemistry and Physiology. Part A, Molecular & Integrative Physiology | date=2021 | volume=261 | doi=10.1016/j.cbpa.2021.111042 | pmid=34329740 | url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1095643321001501 | url-access=subscription }}</ref> Također se navodi da je koža sposobna za [[kožno disanje]].<ref>{{cite book|author1=Helfman, Gene|author2=Collette, Bruce B.|author3=Facey, Douglas E.|author4=Bowen, Brian W.|title=The Diversity of Fishes: Biology, Evolution, and Ecology|url=https://books.google.com/books?id=FyehAR6hsUUC&pg=PA235|date=2009|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-4443-1190-7|pages=235–|access-date=2016-03-13|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210753/https://books.google.com/books?id=FyehAR6hsUUC&pg=PA235#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> ===Nervni sistem=== [[File:Dorsal, left lateral views of dissected hagfish brain.jpg|thumb|left|Dorsalni i lijevi bočni prikaz prepariranog mozga sljepulje; dodana je skala za prikaz veličine]] Porijeklo nervnog sistema kičmenjaka predmet je velikog interesa evolucionih biologa, a kružnouste (sljepulje i paklare) predstavljaju važnu grupu za pronalaženje odgovora na ovo pitanje. Složenost mozga sljepulja predmet je rasprava još od kraja 19. vijeka; neki morfolozi smatraju da one ne posjeduju [[mali mozak]] ([[cerebellum]]), dok drugi navode da je on povezan sa srednjim mozgom ([[srednji mozak]]) u jednu cjelinu.<ref>{{cite journal| last1 = Larsell | first1 = O | title = The cerebellum of myxinoids and petromyzonts including developmental stages in the lampreys. | journal = Journal of Experimental Biology | volume = 210 | issue = 22 | year = 1947 | pages = 3897–3909 | doi = 10.1002/cne.900860303 | pmid = 20239748 | s2cid = 36764239 }}</ref> Sada se smatra da je neuroanatomija sljepulja slična onoj kod paklara.<ref>{{cite journal| last1 = Wicht | first1 = H | title = The brains of lampreys and hagfishes: Characteristics, characters, and comparisons. | journal = Brain, Behavior and Evolution | volume = 48 | issue = 5 | year = 1996 | pages = 248–261 | doi = 10.1159/000113204 | pmid = 8932866 }}</ref> Zajednička osobina obje grupe kružnoustih je odsustvo [[mijelin]]a u [[neuron]]ima.<ref>{{Cite journal| last1 = Bullock | first1 = T.H. | last2 = Moore | first2 = J.K. | last3 = Fields | first3 = R.D. | title = Evolution of myelin sheaths: both lamprey and hagfish lack myelin. | journal = Neuroscience Letters | volume = 48 | issue = 2 | year = 1984 | pages = 145–148 | doi = 10.1016/0304-3940(84)90010-7| pmid = 6483278 | s2cid = 46488707 }}</ref> Mozak sljepulje ima određene dijelove slične mozgovima drugih kičmenjaka.<ref name="Ota-2008">{{cite journal |last1=Ota |first1=Kinya |last2=Kuratani |first2=Shigeru |title=Developmental Biology of Hagfishes, with a Report on Newly Obtained Embryos of the Japanese Inshore Hagfish, Eptatretus burgeri |journal=Zoological Science |date=2008 |volume=25 |issue=10 |pages=999–1011 |doi=10.2108/zsj.25.999 |pmid=19267636 |s2cid=25855686 }}</ref> Dorzalni i ventralni mišići, smješteni prema bočnim stranama tijela sljepulje, povezani su sa [[spinalni nervi|spinalnim živcima]]. Spinalni živci koji se povezuju s mišićima ždrijelnog zida rastu zasebno kako bi doprli do njih.<ref name=Oisi-2015>{{cite journal |last1=Oisi |first1=Yasuhiro |last2=Fujimoto |first2=Satoko |last3=Ota |first3=Kinya |last4=Kuratani |first4=Shigeru |title=On the peculiar morphology and development of the hypoglossal, glossopharyngeal and vagus nerves and hypobranchial muscles in the hagfish |journal=Zoological Letters |date=2015 |volume=1 |issue=6 |page=6 |doi=10.1186/s40851-014-0005-9|pmid=26605051 |pmc=4604111 |doi-access=free }}</ref> ===Oko=== Oko sljepulja nema sočivo, vanokularne mišiće niti tri motorna moždana živca (III, IV i VI) koji se nalaze kod složenijih kičmenjaka, što je značajno za proučavanje [[evolucija oka|evolucije složenijih očiju]]. Kod današnjih sljepulja također nedostaje [[tjemeno oko]].<ref>{{cite book|author=Ostrander, Gary Kent|title=The Laboratory Fish|url=https://books.google.com/books?id=Hp4YSFiSD0IC&pg=PT129|year=2000|publisher=Elsevier|isbn=978-0-12-529650-2|pages=129–|access-date=2016-03-13|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210925/https://books.google.ps/books?id=Hp4YSFiSD0IC&pg=PT129&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.physorg.com/news115919015.html|title=Keeping an eye on evolution|date=2007-12-03|access-date=2007-12-04|publisher=PhysOrg.com|archive-date=2012-03-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20120315125907/http://www.physorg.com/news115919015.html|url-status=live}}</ref> Očne mrlje kod sljepulja, kada su prisutne, mogu detektovati svjetlost, ali koliko je poznato, nijedna ne može razaznati detaljne slike. Kod rodova ''Myxine'' i ''Neomyxine'', [[oči]] su djelimično prekrivene mišićima trupa.<ref name=r1/> [[paleontologija|Paleontološki]] dokazi ukazuju na to da oko sljepulja nije pleziomorfno, već degenerativno, budući da su fosili iz [[karbon]]a otkrili kičmenjake slične sljepuljama koji su imali složene oči. To bi značilo da su preci sljepulja (Myxini) posjedovali složene oči.<ref>{{cite journal| last1 = Gabbott | first1 = S.E | last2 = Donoghu | first2 = P.C | last3 = Sansom | first3 = R.S | last4 = Vinther | first4 = J | display-authors = 2 | title = Pigmented anatomy in Carboniferous cyclostomes and the evolution of the vertebrate eye. | journal = Proc. R. Soc. B | volume = 283 | issue = 1836 | year = 2016 | doi = 10.1098/rspb.2016.1151 | pmid = 27488650 | pmc = 5013770 }}</ref><ref name="Bardack-1991"/> ===Srčana funkcija, cirkulacija i ravnoteža tečnosti=== Poznato je da sljepulje imaju jedan od najnižih krvnih pritisaka među kičmenjacima.<ref name="Forster 1985–1992">{{Cite journal|last1=Forster|first1=Malcolm E.|last2=Axelsson|first2=Michael|last3=Farrell|first3=Anthony P.|last4=Nilsson|first4=Stefan|date=1991-07-01|title=Cardiac function and circulation in hagfishes|journal=Canadian Journal of Zoology|volume=69|issue=7|pages=1985–1992|doi=10.1139/z91-277|bibcode=1991CaJZ...69.1985F |issn=0008-4301}}</ref> Jedan od najprimitivnijih oblika održavanja ravnoteže tečnosti kod životinja prisutan je upravo kod ovih stvorenja; kada dođe do povećanja količine vanćelijske tečnosti, raste i [[krvni pritisak]], što registruju [[bubrezi]], koji potom izlučuju višak tečnosti.<ref name="Jørgensen-1998"/> Također, u poređenju sa svim ostalim hordatima, oni imaju najveću zapreminu krvi u odnosu na tjelesnu masu – 17&nbsp;mL krvi na 100&nbsp;g tjelesne mase.<ref>{{Cite web |url=http://cronodon.com/BioTech/hagfish.html |title=Hagfish - Cronodon |access-date=2018-05-04 |archive-date=2018-05-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180504091106/http://cronodon.com/BioTech/hagfish.html |url-status=live }}</ref> Cirkulacijski sistem sljepulje od velikog je interesa za evolucijske biologe i današnje čitaoce fiziologije. Neki posmatrači su isprva vjerovali da srce sljepulje nije inervirano (kao što su srca čeljusnih kičmenjaka),<ref>{{cite journal| last1 = Jensen | first1 = D | title = The aneural heart of the hagfish. | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 127 | issue = 1 | pages = 443–58 | year = 1965 | bibcode = 1965NYASA.127..443J | doi = 10.1111/j.1749-6632.1965.tb49418.x | pmid = 5217274 | s2cid = 5646370 }}</ref> Međutim, dalja istraživanja otkrila su da sljepulje zaista posjeduju pravo [[srce]] koje je inervisano. Njihov cirkulatorni sistem takođe uključuje više pomoćnih pumpi raspoređenih po tijelu, koje se smatraju dodatnim „srcima”.<ref name="Forster 1985–1992"/> Sljepulje su jedini poznati [[kičmenjaci]] kod kojih je osmoregulacija izoosmotska u odnosu na vanjsku sredinu. Po sastavu svoje krvne plazme, one su sličnije morskim [[beskičmenjaci]]ma nego kičmenjacima.<ref>{{Cite journal |last1=Currie |first1=Suzanne |last2=Edwards |first2=Susan L. |date=2010 |title=The curious case of the chemical composition of hagfish tissues—50 years on |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1095643310003491 |journal=Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology |language=en |volume=157 |issue=2 |pages=111–115 |doi=10.1016/j.cbpa.2010.06.164|pmid=20547237 |url-access=subscription }}</ref> Njihova bubrežna funkcija ostaje nedovoljno opisana, dok postoji hipoteza da oni izlučuju ione putem žučnih soli.<ref>{{cite journal| last1 = Robertson | first1 = J.D | title = Chemical composition of the body fluids and muscle of the hagfish Myxine glutinosa and the rabbit-fish Chimaera monstros. | journal = Journal of Zoology | volume = 178 | issue = 2 | year = 1976 | pages = 261–277 | doi = 10.1111/j.1469-7998.1976.tb06012.x }}</ref> ===Mišićno-koštani sistem=== Muskulatura sljepulje razlikuje se od čeljusnih kičmenjaka po tome što nemaju ni horizontalnu ni vertikalnu pregradu, koje su kod čeljusnih kičmenjaka spojevi vezivnog tkiva koji odvajaju [[mišićna epaksija i hipaksija |hipaksijalnu muskulaturu i epaksijalnu muskulaturu]]. Međutim, imaju prave [[miomera|miomere]] i miosepte kao i svi kičmenjaci. Istražena je mehanika njihovih kraniofacijalnih mišića prilikom hranjenja, što je otkrilo prednosti i nedostatke njihove zubne ploče. Konkretno, mišići sljepulje imaju povećanu silu i veličinu otvora u poređenju sa viličastim kičmenjacima slične veličine, ali im nedostaje pojačanje brzine koje daju mišići čeljusnih kičmenjaka, što sugerira da čeljusti djeluju brže od zubnih ploča sljepulje.<ref>{{Cite journal| last1 = Clark | first1 = A.J. | last2 = Summers | first2 = A.P. | title = Morphology and kinematics of feeding in hagfish: possible functional advantages of jaws. | journal = Journal of Experimental Biology | volume = 210 | issue = 22 | year = 2007 | pages = 3897–3909 | doi = 10.1242/jeb.006940 | pmid = 17981857 | doi-access = free | bibcode = 2007JExpB.210.3897C }}</ref> [[File:Hagfish trunk.jpg|thumb|left| Vertikalni presjek trupa sljepulje duž središnje linije: Horda je jedini skeletni element, a muskulatura ne sadrži pregrade (septe), ni horizontalne ni vertikalne.]] [[File:Hagfish skull Fig 74 in Kingsley 1912.png|thumb|[[Lobanja]] sljepulje, slika 74 iz djela Kingsleya (1912)]] Kostur sljepulje čine lobanja, [[horda]] i zrake repnog peraja. Prvi prikaz endoskeleta sljepulje izradio je Frederick Cole u 1905.<ref>{{cite journal| last= Cole | first= F.J. | title = A Monograph on the general Morphology of the Myxinoid Fishes, based on a study of Myxine. Part I. The Anatomy of the Skeleton. | journal = Earth and Environmental Science Transactions of the Royal Society of Edinburgh | volume = 41 | issue = 3 | year = 1906 }}</ref> U svojoj monografiji, Cole je opisao dijelove skeleta koje je nazvao „pseudohrskavicom”, ukazujući na njena specifična svojstva u poređenju sa hordatima koji posjeduju vilice. Jezični aparat sljepulja sastoji se od hrskavične osnove koja nosi dvije ploče prekrivene zubima (dentalne ploče), a koje su povezane sa nizom velikih hrskavičnih šipki. Nosna kapsula kod sljepulja znatno je proširena i sastoji se od vlaknastog omotača obloženog hrskavičnim prstenovima. Za razliku od paklara, moždana čahura nije hrskavična. Uloga njihovih škržnih lukova i dalje je predmet nagađanja, budući da kod embriona sljepulja dolazi do pomjeranja stražnjih ždrijelnih vrećica prema repnom dijelu tijela; stoga škržni lukovi ne nose škrge.<ref name=Oisi-2015/> Iako se smatra da su dijelovi lobanje sljepulja homologni onima kod [[paklare|paklara]], vjeruje se da postoji vrlo malo elemenata koji su homologni onima kod kičmenjaka sa vilicama.<ref name=Oisi-2013>{{Cite journal| last1 = Oisi | first1 = Y. | last3 = Fujimoto | first3 = S. | last2 = Ota | first2 = K.G. | last4 = Kuratani | first4 = S. | title = Development of the chondrocranium in hagfishes, with special reference to the early evolution of vertebrates | journal = Zoological Science | volume = 30 | issue = 11 | year = 2013 | pages = 944–961 | doi = 10.2108/zsj.30.944| pmid = 24199860 | s2cid = 6704672 | doi-access = free }}</ref> ==Razmnožavanje== [[File:Black_hagfish,_Eptatretus_deani_gonads_01.jpg|thumb|Razvoj jajašaca kod ženke vrste ''Eptatretus deani'']] [[Image:Eptatretus polytrema.jpg|thumb|right|Crtež vrste ''[[Eptatretus polytrema]]'']] Vrlo malo se zna o razmnožavanju sljepulja. Pribavljanje embriona i posmatranje reproduktivnog ponašanja otežani su zbog toga što mnoge vrste sljepulja nastanjuju duboka mora.<ref name="Ota-2006">{{Cite journal|last1=Ota|first1=Kinya G.|last2=Kuratani|first2=Shigeru|title=The History of Scientific Endeavors Towards Understanding Hagfish Embryology|journal=Zoological Science|year=2006|volume=23|issue=5|pages=403–418|doi=10.2108/zsj.23.403|pmid=16766859|s2cid=20666604|issn=0289-0003|doi-access=free |bibcode=2006ZooS...23..403O }}</ref> U prirodi ženke brojčano nadmašuju mužjake, pri čemu tačan omjer spolova varira ovisno o vrsti. Tako, naprimjer, kod vrste ''E. burgeri'' taj omjer iznosi gotovo 1:1, dok su kod vrste ''M. glutinosa'' ženke znatno zastupljenije od mužjaka.<ref name="Ota-2006"/> Neke vrste sljepulja prije spolne zrelosti nisu spolno diferencirane i posjeduju tkivo koje može razviti i jajnike i testise.<ref>{{Cite journal|last1=Martini|first1=Frederic H.|last2=Beulig|first2=Alfred|date=2013-11-08|title=Morphometics and Gonadal Development of the Hagfish Eptatretus cirrhatus in New Zealand|journal=PLOS ONE|language=en|volume=8|issue=11|doi=10.1371/journal.pone.0078740|issn=1932-6203|pmc=3826707|pmid=24250811|bibcode=2013PLoSO...878740M|doi-access=free}}</ref> Postoje pretpostavke da se ženke razvijaju ranije od mužjaka, što bi mogao biti razlog nejednakog omjera spolova. Testisi kod sljepulja su relativno mali.<ref name="Ota-2006"/> Ovisno o vrsti, ženke polažu od jednog do 30 čvrstih jaja bogatih žumanjkom. Ta jaja imaju tendenciju da se grupišu jer na oba kraja posjeduju strukture nalik čičak-traci.<ref name="Ota-2006"/> Nije sasvim jasno na koji način sljepulje polažu jaja, iako su istraživači, na temelju zapažanja o malom udjelu [[mužjak]]a i malim [[testis]]ima, iznijeli tri hipoteze. Prema tim hipotezama, ženke sljepulja polažu jaja u male pukotine u stijenama ili u rovove ispod pijeska, pri čemu sluz koju luče sljepulje služi za zadržavanje jaja na jednom mjestu.<ref name="Ota-2006"/> Važno je napomenuti da nisu pronađeni direktni dokazi koji bi potkrijepili bilo koju od ovih hipoteza. Za razliku od paklara, sljepulje nemaju stadij larve.<ref name="Ota-2006"/> Sljepulje posjeduju [[mezonefros]] (srednji bubreg), a često zadržavaju i karakteristike [[pronefros]]a (prednjeg bubrega) – stanje poznato kao [[neotenija]]. Izlučevine iz [[bubreg]]a odvode se putem mezonefrosnog (odnosno arinefrosnog) kanala. Za razliku od mnogih drugih kičmenjaka, ovaj kanal odvojen je od reproduktivnog trakta, a proksimalna tubula nefrona povezana je s tjelesnom šupljinom ([[celom]]om), čime se osigurava podmazivanje.<ref>{{Cite book|last=Kardong|first=Kenneth V. |title=Vertebrates: comparative anatomy, function, evolution|date=2019|isbn=978-1-259-70091-0|edition=Eighth |location=New York |oclc=1053847969}}</ref> Jedini testis ili [[jajnik]] nema odvodni kanal. Umjesto toga, gamete se oslobađaju u tjelesnu šupljinu (celom) sve dok ne dospiju do zadnjeg dijela kaudalne (repne) regije, gdje pronalaze otvor u probavnom sistemu. Embrion sljepulje može se razvijati i do 11 mjeseci prije izlijeganja, što je kraći period u poređenju s drugim bezviličnim kičmenjacima.<ref>{{cite journal| year=1997|last1=Gorbman|first1=A|title=Hagfish development|journal = Zoological Science | volume = 14|issue=3| pages=375–390 |doi=10.2108/zsj.14.375|s2cid=198158310|doi-access=free}}</ref> Do nedavno se nije mnogo znalo o embriologiji sljepulja, no napredak u njihovom uzgoju omogućio je značajan uvid u evolucijski razvoj ove skupine. Nova saznanja o evoluciji [[nervni greben|ćelija nervnog grebena]] podupiru konsenzus da sve kičmenjake odlikuje prisustvo ovih ćelija, čiji bi razvoj mogao biti regulisan zajedničkim skupom gena.<ref>{{cite journal| year=2007 |last1=Ota|first1=K.G| last2=Kuraku | first2 = S. | last3 = Kuratani | first3 = S. | title = Hagfish embryology with reference to the evolution of the neural crest|journal =[[Nature]] | volume = 446|issue=7136|pages=672–5|doi=10.1038/nature05633|pmid=17377535|bibcode=2007Natur.446..672O|s2cid=4414164}}</ref> Njihov [[genom]] sadrži veliki broj [[mikrohromosom]]a koji se gube tokom razvoja životinje, tako da samo reproduktivni organi zadržavaju potpun genom.<ref>{{Cite web |url=https://www.bristol.ac.uk/news/2024/january/hagfish.html |title=First genome of slime eels uncovers the deep evolutionary history of our genomes and bodies |access-date=2024-01-18 |archive-date=2024-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240829211316/https://www.bristol.ac.uk/news/2024/january/hagfish.html |url-status=live }}</ref> Slijepulje posjeduju [[gonadotropin]]e koji se izlučuju iz [[hipofiza|hipofize]] prema [[gonada]]ma, kako bi stimulisali razvoj..<ref>{{cite journal|last=Nozaki|first=Masumi|date=2013|title=Hypothalamic-Pituitary-Gonadal Endocrine System in the Hagfish|journal=Frontiers in Endocrinology|language=English|volume=4|page=200|doi=10.3389/fendo.2013.00200|pmid=24416029|pmc=3874551|issn=1664-2392|doi-access=free}}</ref> Ovo ukazuje na to da sljepulje posjeduju ranu verziju [[hipotalamusno-hipofizno-gonadna osovina|hipotalamusno-hipofizno-gonadnu osovinu]] – sistema za koji se nekada smatralo da je svojstven isključivo [[Gnathostomata|čeljustoustima]].[[Slika:Eptatretus cirrhatus (novozelandska sljepulja).gif|minijatura|desno|Crtež [[novozelandska sljepulja| novozelandske sljepulje]]]]Neke vrste sljepulja razmnožavaju se sezonski, podstaknute [[hormon]]ima iz svoje hipofize. Poznato je da se vrsta ''E. burgeri'' razmnožava i migrira na godišnjem nivou.<ref name="Powell-2005">{{Cite journal|last1=Powell|first1=Mickie L.|last2=Kavanaugh|first2=Scott I.|last3=Sower|first3=Stacia A.|date=2005-01-01|title=Current Knowledge of Hagfish Reproduction: Implications for Fisheries Management|url=https://academic.oup.com/icb/article/45/1/158/604629|journal=Integrative and Comparative Biology|language=en|volume=45|issue=1|pages=158–165|doi=10.1093/icb/45.1.158|pmid=21676757|issn=1540-7063|doi-access=free|citeseerx=10.1.1.491.7210|access-date=2021-05-11|archive-date=2021-05-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20210512090157/https://academic.oup.com/icb/article/45/1/158/604629|url-status=live}}</ref> ==Ishrana== [[Slika:Pacific hagfish feeding 01.jpg|minijatura|lijevo|Dvije pacifičke sljepulje hrane se uginulom ribom vrste ''[[Sebastes zacentrus]]'', dok jedna ostaje u sklupčanom položaju na lijevoj strani fotografije]] Iako su morske gliste [[mnogočetinaši]] (polihete), koji žive na morskom dnu ili u njegovoj blizini, važan izvor hrane, sljepulje se mogu hraniti – a često čak i ući u tijela – uginulih, umirućih ili povrijeđenih morskih stvorenja koja su znatno veća od njih samih, te ih iznutra izjesti. Poznato je da svoj plijen proždiru iznutra.<ref>Wilson, Hugh (November 2009) [https://web.archive.org/web/20091116002431/http://green.ca.msn.com/green-living/gallery.aspx?cp-documentid=22580760&page=6 Hagfish – World's weirdest animals]. green.ca.msn.com</ref> Slijepulje imaju sposobnost upijanja otopljene organske tvari putem kože i škrga, što bi moglo predstavljati prilagodbu na način života strvinara, omogućavajući im da maksimalno iskoriste povremene prilike za hranjenje.<ref>{{Cite journal |last1=Clifford |first1=Alexander M. |last2=Zimmer |first2=Alex M. |last3=Wood |first3=Chris M. |last4=Goss |first4=Greg G. |date=2016-01-01 |title=It's all in the gills: Evaluation of O2 uptake in Pacific hagfish refutes a major respiratory role for the skin |journal=Journal of Experimental Biology |volume=219 |issue=Pt 18|language=en |doi=10.1242/jeb.141598 |doi-access=free |pmid=27401763 |issn=1477-9145}}</ref> Iz evolucijske perspektive, sljepulje predstavljaju prelazno stanje između generaliziranih puteva apsorpcije hranjivih tvari kod vodenih beskičmenjaka i specijaliziranijih probavnih sistema vodenih kičmenjaka.<ref>{{cite journal|last1=Glover|first1=CN|last2=Bucking |first2=C |last3=Wood |first3=CM |title=Adaptations to in situ feeding: novel nutrient acquisition pathways in an ancient vertebrate|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |date=2011-03-02|pmid=21367787|doi=10.1098/rspb.2010.2784|volume=278|issue=1721|pages=3096–101|pmc=3158932}}</ref> Kičmenjaci se pri varenju hrane oslanjaju na vanćelijske mehanizme. Poput bodljokožaca, sljepulje nemaju [[vodik-kalij ATPaza|vodik-kalij ATPazu]] – enzim koji dovodi do zakiseljavanja pravih želudaca. Nedavna istraživanja pokazala su da crijevo sluzice funkcioniše više kao „protoželudac”. To omogućava crijevu sluzice da obavlja funkcije koje kod kičmenjaka inače vrše [[želudac]], [[pankreas]] i crijeva.<ref>{{Cite journal |last1=Weinrauch |first1=Alyssa M. |last2=Kwan |first2=Garfield T. |last3=Giacomin |first3=Marina |last4=Bouyoucos |first4=Ian A. |last5=Tresguerres |first5=Martin |last6=Goss |first6=Greg G. |date=2025-07-15 |title=Evolutionary insights into gut acidification: invertebrate-like mechanisms in the basal vertebrate hagfish |journal=Journal of Experimental Biology |language=en |volume=228 |issue=14 |doi=10.1242/jeb.249641 |issn=0022-0949|doi-access=free |pmid=39882670 }}</ref> Poput [[pijavica]], imaju usporen [[metabolizam]] i mogu preživjeti mjesece između hranjenja;<ref>{{cite web|title=Introduction to the Myxini|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/vertebrates/basalfish/myxini.html|access-date=2009-01-25|work=Berkeley.edu website|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215173214/http://www.ucmp.berkeley.edu/vertebrates/basalfish/myxini.html|archive-date=2017-12-15}}</ref><ref>{{cite journal|doi=10.1016/S0022-0981(96)02665-2|last1=Lesser|first1=M|title=Ecology of the hagfish, Myxine glutinosa L. in the Gulf of Maine I. Metabolic rates and energetics |journal=Journal of Experimental Marine Biology and Ecology | volume=208 | date=3 January 1997|issue=1–2 | pages=215–225|last2=Martini|first2=Frederic H.|last3=Heiser|first3=John B. |doi-access=free|bibcode=1997JEMBE.208..215L }}</ref> međutim, njihovo [[ponašanje]] pri hranjenju djeluje prilično energično. Analiza sadržaja želuca kod nekoliko vrsta otkrila je veliku raznolikost plijena, uključujući mnogočelinjaše, kozice, rakove samce, glavonošce, zmijolike zvijezde, koštunjače, ajkule, ptice i meso kitova.<ref>{{Cite journal | doi = 10.3354/meps10341|url=https://www.int-res.com/articles/meps_oa/m485p223.pdf | title = Hagfish feeding habits along a depth gradient inferred from stable isotopes| journal = Marine Ecology Progress Series| volume = 485| pages = 223–234| year = 2013| last1 = Zintzen | first1 = V. | last2 = Rogers | first2 = K. M. | last3 = Roberts | first3 = C. D. | last4 = Stewart | first4 = A. L. | last5 = Anderson | first5 = M. J. | bibcode = 2013MEPS..485..223Z| doi-access = free }}</ref> U zatočeništvu je primijećeno da sljepulje koriste tehniku ​​vezanja čvorova u obrnutom smjeru (od repa prema glavi) kako bi ostvarile mehaničku prednost pri otkidanju komada mesa s lešina riba ili morskih sisara. Na taj način stvaraju otvor koji im omogućava ulazak u unutrašnjost tjelesne šupljine većih lešina. Zdrava, krupnija morska životinja vjerovatno bi se mogla odbraniti od ovakvog napada ili pobjeći plivanjem. Ovakav oportunistički pristup ishrani može predstavljati veliku neugodnost za ribare, jer sljepulje mogu pojesti ili uništiti čitav ulov izvučen dubinskim mrežama prije nego što on bude izvučen na površinu.<ref>{{Cite journal |last1=Knapp |first1=Landon |last2=Mincarone |first2=Michael M. |last3=Harwell |first3=Heather |last4=Polidoro |first4=Beth |last5=Sanciangco |first5=Jonnell |last6=Carpenter |first6=Kent |date=2011 |title=Conservation status of the world's hagfish species and the loss of phylogenetic diversity and ecosystem function |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/aqc.1202 |journal=Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems |language=en |volume=21 |issue=5 |pages=401–411 |doi=10.1002/aqc.1202 |bibcode=2011ACMFE..21..401K |issn=1052-7613|url-access=subscription }}</ref> Budući da se sljepulje obično nalaze u velikim grupama na dnu ili u njegovoj blizini, ulov jednog koćara može sadržavati nekoliko desetina, pa čak i stotine sljepulja kao usputni ulov, a sva ostala morska stvorenja koja se bore u mreži postaju im lak plijen. [[Probavni trakt]] sljepulja jedinstven je među hordatima jer je hrana u crijevima obavijena propusnom membranom, koja je analogna peritrofičnoj matrici kod [[insekti|insekata]].<ref>[[Ross Piper|Piper, Ross]] (2007), ''Extraordinary Animals: An Encyclopedia of Curious and Unusual Animals'', Greenwood Press.</ref> Također su u stanju apsorbirati hranjive tvari direktno kroz kožu.<ref>{{Cite web |last=Reardon |first=Sara |date=2 March 2011 |title=Hagfish Just Got More Disgusting |url=https://www.science.org/content/article/hagfish-just-got-more-disgusting |access-date=30 August 2024 |website=[[Science]] |archive-date=29 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240829211417/https://www.science.org/content/article/hagfish-just-got-more-disgusting |url-status=live }}</ref> Također je zabilježeno da sljepulje aktivno love crvenu trakastu ribu (''[[Cepola haastii]]'') u njenoj jazbini, pri čemu vjerovatno koriste svoju sluz kako bi ugušile ribu prije nego što je uhvate svojim zubnim pločama i izvuku iz jazbine.<ref>{{Cite journal | last1 = Zintzen | first1 = V. | last2 = Roberts | first2 = C. D. | last3 = Anderson | first3 = M. J. | last4 = Stewart | first4 = A. L. | last5 = Struthers | first5 = C. D. | last6 = Harvey | first6 = E. S. | title = Hagfish predatory behaviour and slime defence mechanism | doi = 10.1038/srep00131 | doi-access = free| journal = Scientific Reports | volume = 1 | year = 2011 | pmid = 22355648| pmc = 3216612| bibcode = 2011NatSR...1..131Z }}</ref> ==Klasifikacija== [[File:Pacific_hagfish_Myxine.jpg|thumb|Pacifička sljepulja (''Myxine'') na morskom dnu na dubini od 280 m, uz obalu [[Oregon]]a]] Prvobitno, [[Linnaeus]] je rod ''Myxine'' (u djelu ''Systema Naturae'', 10. izdanje, 1758.) svrstao u grupu [[Vermes]]. Foslilna sljepulja ''[[Myxinikela|Myxinikela siroka]]'', iz perioda kasnog karbona ([[Sjedinjene Američke Države]]), najstariji je poznati predstavnik ove grupe. U nekim aspektima sličnija je paklarama, ali posjeduje ključne [[autapomorfija|utapomorfije]] karakteristične za sljepulje.<ref name="Miyashita-2020">{{Cite journal|last=Miyashita|first=Tetsuto|date=23 November 2020|title=A Paleozoic stem hagfish Myxinikela siroka — revised anatomy and implications for evolution of the living jawless vertebrate lineages|url=https://www.researchgate.net/publication/346740531|journal=Canadian Journal of Zoology|language=en|volume=98|issue=12|pages=850–865|doi=10.1139/cjz-2020-0046|bibcode=2020CaJZ...98..850M |s2cid=229489559|issn=0008-4301|hdl=1807/103846|hdl-access=free}}</ref> Posljednjih godina, sljepulje su postale predmet posebnog interesa u genetičkim analizama koje istražuju odnose unutar grupe hordata ([[Chordata]]). Njihova klasifikacija unutar grupe Agnatha (besčeljusti) svrstava sljepulje među primitivne kičmenjake, smještajući ih između beskičmenjaka i viličastoustih (Gnathostomata). Ipak, u naučnoj literaturi se dugo vodila rasprava o tome da li sljepulje uopšte spadaju u kičmenjake. Na osnovu fosilnih podataka, paleontolozi su iznijeli pretpostavku da su paklare u bližem srodstvu sa čeljustoustima nego što su to sljepulje. Termin "[[Craniata]]" (kranijati) koristio se za označavanje životinja koje posjeduju razvijenu lobanju, ali se ne smatraju pravim [[kičmenjaci]]ma.<ref>{{cite journal| year=1993 |last1=Forey|first1=P.| last2=Janvier | first2 = P. | title = Agnathans and the origin of jawed vertebrates|journal =Nature | volume = 361|issue=6408 |pages=129–134| doi = 10.1038/361129a0|bibcode=1993Natur.361..129F|s2cid=43389789}}</ref> Molekularni dokazi s početka 1990-ih počeli su ukazivati ​​na to da su paklare i sljepulje međusobno bliže srodne nego što su srodne čeljustoustima.<ref>{{cite journal| year=1992 |last1=Stock|first1=D.W.| last2=Whitt| first2 = G.S. | title = Evidence from 18S ribosomal RNA sequences that lampreys and hagfishes form a natural group. |journal =Science | volume = 257|issue=5071 |pages=787–9| doi = 10.1126/science.1496398 |pmid=1496398|bibcode=1992Sci...257..787S}}</ref> Valjanost taksona "Craniata" dodatno su ispitali Delarbre i saradnici (2002), koristeći podatke o sekvencama mitohondrijske DNK ([[mtDNK]]). Zaključili su da su sljepuljice (Myxini) u bližem srodstvu sa grupom Hyperoartia nego sa čeljustoustima (Gnathostomata) – drugim riječima, da savremene besčeljusne ribe čine [[kladus]] pod nazivom [[Cyclostomata]]. Argument glasi: ako su Cyclostomata zaista [[monofilija|monofiletska grupa]], onda bi se pojam Vertebrata vratio na svoj prvobitni obuhvat (Gnathostomata i Cyclostomata), a naziv Craniata bi, kao suvišan, postao mlađi sinonim.<ref name="Janvier-2010">{{cite journal |author=Janvier, P. |author-link=Philippe Janvier |year=2010 |title=MicroRNAs revive old views about jawless vertebrate divergence and evolution |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=107 |issue=45 |pages=19137–19138 |bibcode=2010PNAS..10719137J |doi=10.1073/pnas.1014583107 |pmc=2984170 |pmid=21041649 |quote=Although I was among the early supporters of vertebrate paraphyly, I am impressed by the evidence provided by Heimberg et al. and prepared to admit that cyclostomes are, in fact, monophyletic. The consequence is that they may tell us little, if anything, about the dawn of vertebrate evolution, except that the intuitions of 19th century zoologists were correct in assuming that these odd vertebrates (notably, hagfishes) are strongly degenerate and have lost many characters over time |doi-access=free}}</ref> Danas molekularni podaci gotovo jednoglasno ukazuju na monofiliju kružnoustih (Cyclostomata), pri čemu su novija istraživanja usmjerena na zajedničke [[mikroRNK]] molekule kod kružnoustih i čeljustoustih ([[Gnathostomata]]).<ref>{{cite journal| year=2010 |last1=Heimberg|first1=A.M| last2=Cowper-Sal| first2 = R | last3 = Semon | first3 = M | last4 = Donoghue | first4 = P.C | last5 = Peterson | first5 = K.J | display-authors = 1 | title = microRNAs reveal the interrelationships of hagfish, lampreys, and gnathostomes and the nature of the ancestral vertebrate. |journal =Proceedings of the National Academy of Sciences| volume = 107|issue=45 |pages=19379–83|doi=10.1073/pnas.1010350107|pmid=20959416|pmc=2984222|doi-access=free |bibcode=2010PNAS..10719379H }}</ref> Sadašnja klasifikacija, podržana molekularnim analizama (koje pokazuju da su paklare i sljepulje [[sestrinski takson]]i), kao i činjenica da sljepulje zapravo posjeduju rudimentarne pršljenove, svrstavaju sljepulje u grupu Cyclostomata.<ref name="Reece-2014"/> ==Filogenija== Sljepulje pripadaju grupi [[Cyclostomata]], koja obuhvata ribe bez vilica. Grupu Cyclostomata karakterišu dvije značajne osobine: keratinske zubne ploče i pomjeranje postotičkih miomera prema očnim šupljinama.<ref name="Miyashita-2019">{{Cite journal|last1=Miyashita|first1=Tetsuto|last2=Coates|first2=Michael I.|last3=Farrar|first3=Robert|last4=Larson|first4=Peter|last5=Manning|first5=Phillip L.|last6=Wogelius|first6=Roy A.|last7=Edwards|first7=Nicholas P.|last8=Anné|first8=Jennifer|last9=Bergmann|first9=Uwe|last10=Palmer|first10=A. Richard|last11=Currie|first11=Philip J.|date=2019-02-05|title=Hagfish from the Cretaceous Tethys Sea and a reconciliation of the morphological–molecular conflict in early vertebrate phylogeny|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|language=en|volume=116|issue=6|pages=2146–2151|doi=10.1073/pnas.1814794116|issn=0027-8424|pmc=6369785|pmid=30670644|bibcode=2019PNAS..116.2146M|doi-access=free}}</ref> Prema fosilnim zapisima, procjenjuje se da su se sljepulje i paklare razdvojile jedna od druge tokom [[paleozoik]]a.<ref name="Miyashita-2019"/> U jednom eksperimentu korištena je procjena sinonimnih i nesinonimnih supstitucija [[nukleotid]]a, a ti podaci su, uz već postojeće podatke, uključeni u model „molekularnog sata” koji je poslužio za izračunavanje vremena razdvajanja [[takson]]a ''[[Myxine]]'' i ''[[[Eptatretus]]''.<ref name="Kuraku-2006">{{cite journal |last1=Kuraku |first1=S. |last2=Kuratani |first2=S. |year=2006 |title=Time scale for cyclostome evolution inferred with a phylogenetic diagnosis of hagfish and lamprey cDNA sequences |journal=Zoological Science |volume=23 |issue=12 |pages=1053–1064 |doi=10.2108/zsj.23.1053 |pmid=17261918 |s2cid=7354005|doi-access=free |bibcode=2006ZooS...23.1053K }}</ref> Ovi podaci ukazuju na to da je do razdvajanja loze došlo prije otprilike 93–28 miliona godina; međutim, kasnije studije otkrile su još ranije periode razdvajanja unutar ove grupe, pri čemu su se rodovi ''Myxine'' i ''Eptatretus'' razdvojili tokom [[trijas]]a, dok se predak roda ''[[Rubicundus]]'' odvojio od ostalih danas postojećih vrsta sljepulja tokom [[perm]]a.<ref name="Kuraku-2006"/><ref>{{Cite journal |last1=Brownstein |first1=Chase Doran |last2=Near |first2=Thomas |date=2024-06-13 |title=Colonization of the ocean floor by jawless vertebrates across three mass extinctions |journal=BMC Ecology and Evolution |volume=24 |issue=1 |page=79 |doi=10.1186/s12862-024-02253-y |doi-access=free |issn=2730-7182 |pmc=11170801 |pmid=38867201|bibcode=2024BMCEE..24...79B }}</ref> Slijepulje su isključene iz potkoljena [[Gnathostomata]] (kičmenjaci sa vilicama) zbog svojih [[morfologija (biologija)|morfoloških]] karakteristika, među kojima je i lučno savijen jezik.<ref name="Ota-2008"/> Embrioni slijepulja posjeduju karakteristike kičmenjaka sa vilicama, što bi moglo ukazivati ​​na to da je riječ o pleziomorfnim osobinama;<ref name="Ota-2008"/> međutim, kako slijepulja sazrijeva, te karakteristike doživljavaju drastične [[morfologija|morfološke]] promjene.<ref name="Ota-2008"/> Prikazana filogenija slijepuljica i paklara predstavlja adaptaciju zasnovanu na radu Miyashite i saradnika iz 2019. godine.<ref name="Miyashita-2019"/> {{Clade|{{Clade |1=†''[[Haikouella]]'' |2={{Clade |1={{Clade |1=†''[[Haikouichthys]]'' |2=†''[[Myllokunmingia]]'' }} |2={{Clade |1=†''[[Metaspriggina]]'' |label2=[[Vertebrata]]|sublabel2=([[krunska grupa]]) |2={{Clade |1=[[Gnathostomata]] (Viličarke) |2={{Clade |label1=†[[Anaspida]] |1={{Clade |1=†''[[Cornovichthys]]'' |2={{Clade |1={{Clade |1=†''[[Achanarella]]'' |2=†''[[Ciderius]]'' }} |2={{Clade |1=†[[Birkeniida]] |2={{Clade |1=†''[[Lasanius]]'' |2={{Clade |1=†''[[Euphanerops]]'' |2=†''[[Jamoytius]]'' }} }} }} }} }} |2={{Clade |1=†''[[Pipiscius]]'' |2={{Clade |1=†[[Conodonta]] (konodonti) |label2=[[Cyclostomi]]|sublabel2=([[krunska grupa]]) |2={{Clade |1={{Clade |1=†''[[Myxinikela]]'' |label2=[[Myxinoidea]]|sublabel2=([[krunska grupa]]) |2={{Clade |1={{Clade |1=†''[[Tethymyxine tapirostrum]]'' |2={{Clade |1=''[[Rubicundus eos]]'' |2=''[[Rubicundus lopheliae]]'' }} }} |2={{Clade |1={{Clade |1=''[[Myxine glutinosa]]'' |2=''[[Neomyxine biniplicata]]'' }} |2={{Clade |1=''[[Eptatretus stoutii]]'' |2={{Clade |1=''[[Eptatretus burgeri]]'' |2="''[[Paramyxine]]''" spp. }} }} }} }} }} |2={{Clade |1=†''[[Gilpichthys]]'' |2={{Clade |1={{Clade |1=†''[[Hardistiella]]'' |2=†''[[Mayomyzon]]'' }} |2={{Clade |1=†''[[Myxineidus]]'' |2={{Clade |1=†''[[Priscomyzon]]'' |2={{Clade |1=†''[[Mesomyzon]]'' |label2=[[Petromyzontiformes]]|sublabel2=([[krunska grupa]]) |2={{Clade |1={{Clade |1=''[[Geotria australis]]'' |2=''[[Mordacia mordax]]'' }} |2={{Clade |1=''[[Petromyzon marinus]]'' |2={{Clade |1=''[[Lampetra fluviatilis]]'' |2=''[[Lethenteron camtschaticum]]'' }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }}|style=font-size:85%; line-height:85%}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Dodatni izvori== {{Refbegin}} *{{FishBase family|family=Myxinidae|year=2011|month=February}} *{{cite journal | last1=Bardack | first1=D | year=1991 | title=First fossil hagfish (Myxinoidea): a record from the Pennsylvanian of Illinois | journal=Science | volume=254 | issue=5032 | pages=701–703 | doi=10.1126/science.254.5032.701| pmid=17774799 | bibcode=1991Sci...254..701B | s2cid=43062184 }} *{{cite journal | last1=Bardack | first1=D. | last2=Richardson | first2=E. S. Jr | year=1977 | title=New agnathous fishes from the Pennsylvanian of Illinois | journal=Fieldiana |series=Geology | volume=33 | pages=489–510 | doi=10.5962/bhl.title.5167| doi-access=free }} *Brodal, A. and Fänge, R. (ed.) (1963). The Biology of Myxine, Universitetsforlaget, Oslo. *{{cite journal | last1=Fernholm | first1=B. | last2=Holmberg | first2=K. | year=1975 | title=The eyes in three genera of hagfish (''Eptatretus'', ''Paramyxine'' and ''Myxine'') – A case of degenerative evolution | journal=Vision Research | volume=15 | issue=2 | pages=253–259 | doi=10.1016/0042-6989(75)90215-1| pmid=1129982 | s2cid=29476956 }} *Hardisty, M. W. (1982). Lampreys and hagfishes: Analysis of cyclostome relationships. In The Biology of Lampreys, (ed. M. W. Hardisty and I. C. Potter), Vol.4B, pp.&nbsp;165–259. Academic Press, London. *Janvier, P. (1996). Early vertebrates. Oxford Monographs in Geology and Geophysics, 33, Oxford University Press, Oxford. *{{cite book|last=Marinelli|first=Wilhelm|title=Vergleichende Anatomie und Morphologie der Wirbeltiere: 2. Lieferung. Myxine glutinosa (L.)|url=https://books.google.com/books?id=FC2UjgEACAAJ|year=1956|publisher=Franz Deuticke|access-date=2017-10-26|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829211259/https://books.google.com/books?id=FC2UjgEACAAJ|url-status=live}} *{{cite journal | last1=Yalden | first1=D.W. | year=1985 | title=Feeding mechanisms as evidence for cyclostome monophyly | journal=Zoological Journal of the Linnean Society | volume=84 | issue=3 | pages=291–300 | doi=10.1111/j.1096-3642.1985.tb01802.x}} *{{cite journal | last1=Stock | first1=D. W. | last2=Whitt | first2=G. S. | year=1992 | title=Evidence from 18S ribosomal RNA that lampreys and hagfishes form a natural group | journal=Science | volume=257 | issue=5071 | pages=787–789 | doi=10.1126/science.1496398 | pmid=1496398| bibcode=1992Sci...257..787S }} *{{cite journal |doi=10.1643/0045-8511(2006)6[225:ANSOGS]2.0.CO;2 |last1=Mincarone |first1=Michael M. |last2=Stewart |first2=Andrew L. |title=A new species of giant seven-gilled hagfish (Myxinidae: ''Eptatretus'') from New Zealand |journal=Copeia |volume=2006 |issue=2 |pages=225–229 |year=2006|s2cid=85854373 }} *{{cite book|editor=J.M. Jørgensen|editor2=J.P. Lomholt|editor3=R.E. Weber|editor4=H. Malte|title=The biology of hagfishes|location=London |publisher=[[Chapman & Hall]]|year=1997}} *{{cite journal|last1=Delarbre |first1=C |year=2002 |title=Complete Mitochondrial DNA of the Hagfish, ''Eptatretus burgeri'': The Comparative Analysis of Mitochondrial DNA Sequences Strongly Supports the Cyclostome Monophyly |journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |volume=22 |issue=2 |pages=184–192 |doi=10.1006/mpev.2001.1045 |pmid=11820840|last2=Gallut|first2=C |last3=Barriel |first3=V|last4=Janvier |first4=P |last5=Gachelin |first5=G |bibcode=2002MolPE..22..184D |display-authors=1}} *{{cite journal |author=Bondareva |last2=Schmidt |first2=EE |name-list-style=amp |date=November 2003 |title=Early Vertebrate Evolution of the TATA-Binding Protein, TBP |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=20 |issue=11 |pages=1932–1939 |doi=10.1093/molbev/msg205 |pmid=12885957|pmc=2577151}} *Ewoldt, R. H., Winegard, T. M. and Fudge D. S. (2010). Non-linear viscoelasticity of hagfish slime. Int. J. Lin. Mech. 46: 627–636. *Fudge, D. (2001). [https://museum-publications.australian.museum/media/dd/documents/AMS389_27_02_2001_LowRes.e7f21b3.pdf ''Hagfishes: Champions of Slime''] Nature Australia, Spring 2001 ed., Australian Museum Trust, Sydney. pp.&nbsp;61–69. *{{cite journal | last1=Fudge | first1=D. S. | last2=Gardner | first2=K. H. | last3=Forsyth | first3=V. T. | last4=Riekel | first4=C. | last5=Gosline | first5=J. M. | year=2003 | title=The mechanical properties of hydrated intermediate filaments: Insights from hagfish gland thread cells | journal=Biophysical Journal | volume=85 | issue=3| pages=2015–2027 | pmc=1303373 | pmid=12944314 | doi=10.1016/S0006-3495(03)74629-3| bibcode=2003BpJ....85.2015F }} *{{cite journal | last1=Fudge | first1=D. S. | last2=Hillis | first2=S. | last3=Levy | first3=N. | last4=Gosline | first4=J. M. | year=2010 | title=Hagfish slime threads as a biomimetic model for high performance protein fibres | url=http://www.comparativephys.ca/system/files/Fudge_etal_Bioinspir%2526Biomim.pdf | journal=Bioinspiration & Biomimetics | volume=5 | issue=3 | pages=1–8 | doi=10.1088/1748-3182/5/3/035002 | pmid=20729569 | bibcode=2010BiBi....5c5002F | s2cid=19817946 }}{{dead link|date=October 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *{{cite journal | last1=Fudge | first1=D. S. | last2=Levy | first2=N. | last3=Chiu | first3=S. | last4=Gosline | first4=J. M. | year=2005 | title=Composition, morphology and mechanics of hagfish slime | journal=Journal of Experimental Biology | volume=208 | issue=24| pages=4613–4625 | doi=10.1242/jeb.01963| pmid=16326943 | doi-access= free | bibcode=2005JExpB.208.4613F }} *{{cite journal | last1=Winegard | first1=T. M. | last2=Fudge | first2=D. S. | year=2010 | title=Deployment of hagfish slime thread skeins requires the transmission of mixing forces via mucin strands | journal=Journal of Experimental Biology | volume=213 | issue=8| pages=1235–1240 | doi=10.1242/jeb.038075| pmid=20348334 | doi-access= free | bibcode=2010JExpB.213.1235W }} {{Refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Myxinidae}} {{NIE Poster|year=1905|Hagfish}} *[http://www.fishbase.org/Summary/FamilySummary.cfm?ID=2 FishBase entry for Myxinidae] *[https://www.youtube.com/watch?v=NYRr_MrjebA YouTube 5+ minute video of Scripps scientist/diver on hagfish] *[http://www.metacafe.com/watch/1597296/hagfish_and_the_disgusting_slime/ Metacafe video of a University of Alberta grad student showing slime production of hagfish while in Bamfield, British Columbia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110825100652/http://www.metacafe.com/watch/1597296/hagfish_and_the_disgusting_slime/ |date=2011-08-25 }} * [https://web.archive.org/web/20131203002245/http://www.3news.co.nz/Beware-the-hagfish---repeller-of-sharks/tabid/1216/articleID/231051/Default.aspx Beware the hagfish – repeller of sharks] ''3 News'', 28 Oct 2011. Video. * [http://blog.tepapa.govt.nz/2011/10/28/hagfish-versus-sharks-1-0/ Hagfish versus sharks : 1-0] ''Te Papa Blog'', 28 October 2011. * [https://www.youtube.com/watch?v=nzMB8jqioV0 Teen Spots Hagfish-Slurping Elephant Seal – YouTube] (2:11) * [https://www.bbc.co.uk/news/av/magazine-21966514 What happens when a shark attacks a hagfish – BBC] (0:39) * [https://www.youtube.com/watch?v=pmaal7Hf0WA Vancouver Aquarium Hagfish Slime] {{Animalia}} {{Chordata}} {{Taxonbar|from=Q75713}} {{Authority control}} [[Kategorija:Slijepulje| ]] [[Kategorija:Nekrofagi]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Constantine Samuel Rafinesque]] hn8a245xl19qh4lhmxxma662qzlt5ty 3937937 3937936 2026-10-29T22:30:13Z Blagobos 187411 /* Oko */ 3937937 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Sljepulje | slika = Myxine glutinosa.jpg | slika_širina = 260px | slika_opis = [[Pacifička sljepulja]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | infraphylum = [[Agnatha]] | superclassis = [[Cyclostomata]] | classis = '''Myxinoida''' | ordo = '''Myxiniformes''' | familia = '''Myxinidae''' | razdioba_stepen = [[Rod (biologija)|Rodovi]] | razdioba = *†''[[Myxinikela]]'' <small>Bardack, 1991</small> * '''Myxinidae''' ** '''[[Rubicundinae]]''' <small>Fernholm ''et al.'', 2013</small> *** ''[[Rubicundus]]'' <small>Fernholm ''et al.'', 2013</small> ***†''[[Tethymyxine]]'' <small>Miyashita ''et al.'', 2019</small> ** '''[[Eptatretinae]]''' <small>Bonaparte, 1850</small> *** ''[[Eptatretus]]'' <small>Cloquet, 1819</small> ** '''[[Myxininae]]''' <small>Nelson, 1976</small> *** ''[[Myxine]]'' <small>[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[10th edition of Systema Naturae|1758]]</small> *** ''[[Nemamyxine]]'' <small>Richardson, 1958</small> *** ''[[Neomyxine]]'' <small>Richardson, 1953</small> *** ''[[Notomyxine]]'' <small>Nani & Gneri, 1951</small> | sinonimi = * Bdellostomatidae <small>Gill, 1872</small> * Homeidae <small>Garman, 1899</small> * Paramyxinidae <small>Berg, 1940</small> * Diporobranchia <small>Latreille, 1825</small><ref name="van der Laan-2014">{{cite journal|last1=van der Laan|first1=Richard|last2=Eschmeyer|first2=William N.|last3=Fricke |first3=Ronald|year=2014|title=''Family-group names of Recent fishes''|volume=3882|issue=2|journal=[[Zootaxa]]|pages=001–230|issn=1175-5326|doi=10.11646/zootaxa.3882.1.1|pmid=25543675|s2cid=31014657|doi-access=free}}</ref> }} '''Sljepulje''', koje pripadaju [[razred (biologija)|razredu]] '''Myxini''' (također poznatom kao '''Hyperotreti''') i [[red (biologija)|redu]] '''Myxiniformes''', jesu [[bezviličnjaci]] ([[Agnatha]]) koje oblikom tijela podsjećaju na [[jegulja|jegulje]] (ponekad se nazivaju i „sluzave jegulje”). Sljepulje su jedine poznate životinje koje posjeduju [[lobanja|lobanju]], ali nemaju [[kičmeni stub]]; ipak, one imaju rudimentarne [[kičmeni pršljen|pršljenove]].<ref name="Reece-2014">{{Cite book|title=Campbell Biology|last=Reece|first=Jane|publisher=Pearson|year=2014|isbn=978-0-321-77565-8|location=Boston|pages=717}}</ref> Slijepulje su morski [[predator]]i i [[strvinar]]i<ref name="Freeborn-2015">{{Cite book |last=Freeborn |first=Michelle |url=https://www.wikidata.org/wiki/Q58012425 |title=The fishes of New Zealand |date=2015-01-01 |publisher=Te Papa Press |isbn=978-0-9941041-6-8 |editor-last=Roberts |editor-first=Clive Douglas |volume=2 |page=24 |editor-last2=Stewart |editor-first2=Andrew L. |editor-last3=Struthers |editor-first3=Carl D. |access-date=2024-05-29 |archive-date=2024-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210750/https://www.wikidata.org/wiki/Q58012425 |url-status=live }}</ref> koji se mogu odbraniti od drugih, većih predatora lučenjem obilnih količina sluzi iz [[sluzna žlijezda|sluznih žlijezda]] u svojoj [[koža|koži]].<ref name="Zeng-2023">{{Cite journal |last1=Zeng |first1=Yu |last2=Plachetzki |first2=David C |last3=Nieders |first3=Kristen |last4=Campbell |first4=Hannah |last5=Cartee |first5=Marissa |last6=Pankey |first6=M Sabrina |last7=Guillen |first7=Kennedy |last8=Fudge |first8=Douglas |date=2023-03-10 |title=Epidermal threads reveal the origin of hagfish slime |journal=eLife |language=en |volume=12 |doi=10.7554/eLife.81405 |issn=2050-084X |pmc=10005773 |pmid=36897815 |doi-access=free }}</ref> Iako je njihov tačan odnos prema jedinoj drugoj [[postojeći takson|postojećoj]] grupi [[Agnatha|riba bez vilica]] — [[paklara]]ma — prvobitno bio predmet rasprava, genetički dokazi ukazuju na to da su sljepulje i paklare međusobno bliže srodne nego što su srodne [[viličnjaci|kičmenjacima s vilicama]], te stoga zajedno čine nadrazred [[Cyclostomata]].<ref name="Miyashita-2019"/> Najstarije poznate [[matična grupa|matične]] sljepulje su iz [[pensilvanij|kasnog karbona]], prije otprilike [[moskovsko doba|310]] miliona godina,<ref name="Miyashita-2020"/> a prvi predstavnici modernih oblika zabilježeni su sredinom [[kreda (period)||krede]], prije otprilike 100 miliona godina.<ref name="Miyashita-2019"/> ==Fizičke karakteristike== [[File:NIE 1905 Hagfish - Myxine glutinosa.jpg|thumb|left|Dva prikaza sljepulje (''Myxine glutinosa'') s analitičkim oznakama i prikazom disekcije, objavljeno 1905. godine]] ===Tjelesne odlike=== [[File:Sixgill Hagfish (Eptatretus hexatrema) (52684863088).jpg|left|thumb|Krupni plan glave sljepulje sa šest škržnih otvora (''[[Eptatretus hexatrema]]'')]] Sljepulje su obično dugačke oko 50 cm. Najveća poznata vrsta je ''[[Eptatretus goliath]]'' – zabilježen je primjerak dužine 127 cm – dok vrste ''[[Myxine kuoi]]'' i ''[[Myxine pequenoi]]'' vjerovatno ne prelaze dužinu od 18 cm. Primijećeni su i primjerci dugi svega četiri cm. Sljepulje imaju izdužena tijela nalik [[jegulja]]ma i repove u obliku vesla. [[Koža]] im je gola i prekriva tijelo poput široke čarape. Obično su zagasito ružičaste boje i izgledom podsjećaju na gliste. Imaju [[hrskavica|hrskavičavu]] lobanju (iako je dio koji okružuje [[mozak]] prvenstveno građen od vlaknastog omotača) te strukture nalik zubima, izgrađene od [[keratin]]a. Boja zavisi od vrste i kreće se od ružičaste do plavkasto-sive, a mogu biti prisutne i crne ili bijele mrlje. Oči su im jednostavne, u vidu svjetlosno osjetljivih mrlja, a ne složene oči s sočivima sposobne za formiranje jasne slike. Sljepulje nemaju prava peraja; oko usta imaju šest do osam [[brkovi (anatomija)|pipaka]], a posjeduju i jednu nosnicu. Umjesto vilica koje se pomiču okomito, kao kod [[Gnathostomata]] ([[kičmenjak]]a s vilicama), one posjeduju par struktura koje se kreću vodoravno i imaju izrasline nalik zubima, a služe za kidanje hrane. Usta sljepulja sadrže dva para rožnatih zuba u obliku češlja, smještenih na hrskavičnoj ploči koja se može izbacivati ​​i uvlačiti. Ovi zubi služe za hvatanje hrane i njeno povlačenje prema ždrijelu.<ref name=r1>[http://tolweb.org/Hyperotreti Hyperotreti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130206033343/http://tolweb.org/Hyperotreti |date=2013-02-06 }}. Tree of Life</ref> [[Image:Eptatretus stoutii.jpg|thumb|[[Pacifička sljepulja]] na dubini od 150 m, [[Kalifornija]], [[Nacionalni morski rezervat Cordell Bank]]]] Njena koža je za tijelo pričvršćena samo duž središnjeg grebena na leđima i na mjestima gdje se nalaze žlijezde za lučenje sluzi; ispunjena je količinom krvi koja čini gotovo trećinu ukupne zapremine krvi u tijelu, zbog čega životinja izgleda poput vreće ispunjene krvlju. Pretpostavlja se da je riječ o prilagodbi koja joj omogućava preživljavanje napada predatora.<ref>{{Cite web |last=Chodosh |first=Sara |date=14 December 2017 |title=The world's fastest shark is no match for a sack of flaccid hagfish skin |url=https://www.popsci.com/shark-hagfish-flaccid-skin-sack/ |access-date=29 August 2024 |website=[[Popular Science]] |language=en-US |archive-date=13 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240413072251/https://www.popsci.com/shark-hagfish-flaccid-skin-sack/ |url-status=live }}</ref> Atlantska sljepulja, predstavnica potporodice Myxininae, i pacifička sljepulja, predstavnica potporodice Eptatretinae, razlikuju se po tome što potonja ima mišićna vlakna ugrađena u kožu. Također, pacifička sljepulja u stanju mirovanja obično zauzima smotan položaj, dok je atlantska sljepulja u tom stanju ispružena.<ref>{{Cite web |last=Pennisi |first=Elizabeth |date=6 January 2017 |title=How the slimy hagfish ties itself up in knots—and survives shark attacks |url=https://www.science.org/content/article/how-slimy-hagfish-ties-itself-knots-and-survives-shark-attacks |access-date=30 August 2024 |website=[[Science]] |archive-date=15 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220615080958/https://www.science.org/content/article/how-slimy-hagfish-ties-itself-knots-and-survives-shark-attacks |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.sicb.org/meetings/2017/schedule/abstractdetails.php?id=391 |title=Comparative Biomechanics of Hagfish Skins SICB - 2017 meeting - Abstract Details |access-date=2018-05-17 |archive-date=2018-05-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180521021841/http://www.sicb.org/meetings/2017/schedule/abstractdetails.php?id=391 }}</ref> ===Sluz=== [[File:Hagfish Slime Predator Deterrence.jpg|thumb|Atlantska sljepulja (''Myxine glutinosa'') koristi svoju sluz kako bi pobjegla od morskog psa (''Dalatias licha'') i ribe iz porodice ''Polyprionidae'' (''Polyprion americanus'').]] [[File:Eptatretus stoutii 1.jpg|thumb|right|Pacifička sljepulja pokušava se sakriti ispod stijene.]] Sljepulje mogu izlučiti velike količine mliječne i vlaknaste sluzi iz specijaliziranih žlijezda za lučenje sluzi.<ref name="Zeng-2023"/> Kada se ispusti u morsku vodu, sluz se u roku od 0,4 sekunde proširi na 10.000 puta veću zapreminu od prvobitne.<ref>{{Cite web |last=Chodosh |first=Sara |date=25 August 2021 |title=Here's how hagfish slime gets 10,000 times bigger in 0.4 seconds |url=https://www.popsci.com/hagfish-slime-expands/ |access-date=29 August 2024 |website=[[Popular Science]] |language=en-US}}</ref> Ova sluz koju luče sljepulje sadrži veoma tanka vlakna, zbog čega je ona izdržljivija i bolje prianja od sluzi koju luče druge [[životinje]].<ref>{{cite journal |last1=Fudge |first1=Douglas |last2=Levy |first2=Nimrod |last3=Chiu |first3=Scott |last4=Gosline |first4=John |title=Composition, morphology and mechanics of hagfish slime |journal=Journal of Experimental Biology |date=2005 |volume=208 |issue=24 |pages=4613–4625 |doi=10.1242/jeb.01963|pmid=16326943 |s2cid=16606815 |doi-access= free |bibcode=2005JExpB.208.4613F }}</ref> Vlakna su izgrađena od proteina i sluzi daju fleksibilnost. Ako ih uhvati predator, mogu brzo ispustiti veliku količinu sluzi kako bi pobjegli.<ref name=Böni-2016>{{cite journal |last1=Böni |first1=Lukas |last2=Fischer |first2=Peter |last3=Böcker |first3=Lukas |last4=Kuster |first4=Simon |last5=Rühs |first5=Patrick |title=Hagfish slime and mucin flow properties and their implications for defense |journal=Scientific Reports |date=2016 |volume=6 |doi=10.1038/srep30371 |doi-access=free|pmid=27460842 |pmc=4961968 |bibcode=2016NatSR...630371B }}</ref> Ako ostanu uhvaćene, mogu se svezati u čvor, a zatim taj čvor pomicati od glave prema repu životinje, stružući pritom sluz i oslobađajući se od onoga ko ih je uhvatio. Reološka istraživanja pokazala su da se [[viskoznost]] sluzi sljepulja povećava pri istezanju, što dovodi do začepljenja škrga kod riba koje se hrane usisavanjem, dok se viskoznost smanjuje pri djelovanju smičućih sila, što omogućava da se sluz lakše sastruže pomoću čvora koji putuje duž tijela.<ref name=Böni-2016/> Nedavno je utvrđeno da sluz veže vodu unutar svojih struktura nalik [[keratin]]u – takozvanih intermedijarnih filamenata koje luče specijalizirane ćelije – stvarajući viskoelastičnu supstancu koja se sporo razgrađuje, a ne samo običan gel. Pokazalo se da ova supstanca ometa funkciju škrga kod riba predatora; sluz sljepulje začepi [[škrge]] predatora, onemogućavajući im disanje. Kako bi izbjegao gušenje, predator pušta sljepulju. Zbog ove sluzi, rijetki morski predatori napadaju sljepulje. Među ostale predatore sljepulja spadaju pojedine vrste ptica i sisara.<ref>{{cite journal |doi=10.1242/jeb.02067 |last1=Lim |first1=J |last2=Fudge |first2=DS |last3=Levy |first3=N |last4=Gosline |first4=JM |title=Hagfish slime ecomechanics: testing the gill-clogging hypothesis |date=January 31, 2006 |journal=Journal of Experimental Biology |volume=209|issue=Pt 4 |pages=702–710 |pmid=16449564 |doi-access=free |bibcode=2006JExpB.209..702L }}</ref> Slobodno plivajuće sljepulje također luče sluz kada su uznemirene, a kasnije tu sluz uklanjaju koristeći isti obrazac ponašanja koji uključuje stvaranje čvora koji putuje duž tijela.<ref>{{Cite book |last=Martini |first=F. H. |year=1998 |chapter=The ecology of hagfishes |title=The Biology of Hagfishes |editor-first=J. M. |editor-last=Jørgensen |editor2-first=J. P. |editor2-last=Lomholt |editor3-first=R. E. |editor3-last=Weber |editor4-first=H. |editor4-last=Malte |pages=57–77 |place=London |publisher=Chapman and Hall |isbn=978-0-412-78530-6 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=vu1uzL0p7xsC&pg=PA57 }}</ref><ref>{{Cite journal |author=Strahan, R. |year=1963 |title=The behavior of myxinoids |journal=Acta Zoologica |volume=44 |issue=1–2 |pages=73–102 |doi=10.1111/j.1463-6395.1963.tb00402.x |bibcode=1963AcZoo..44...73S }}</ref> Zabilježeni efekat začepljenja škrga ukazuje na to da je [[ponašanje]] koje uključuje stvaranje pokretnog čvora korisno, ili čak neophodno, za ponovno uspostavljanje funkcije škrga same sljepuljice nakon izlučivanja sluzi. Keratin iz niti sljepulje (EsTKα i EsTKγ; UniProt: Q90501 i Q90502) – protein koji čini vlakna u njenoj sluzi – predmet je istraživanja kao alternativa paukovoj svili za primjenu u oblastima poput izrade zaštitne opreme (npr. pancirnih prsluka).<ref>{{Cite news|url=https://nypost.com/2017/10/25/slime-from-this-300-million-year-old-creature-could-create-bulletproof-body-armor/|title=Slime from this 300 million-year-old creature could create bulletproof body armor|date=2017-10-25|work=New York Post|access-date=2017-10-26|language=en-US|archive-date=2017-10-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20171025192741/http://nypost.com/2017/10/25/slime-from-this-300-million-year-old-creature-could-create-bulletproof-body-armor/|url-status=live}}</ref> Ovi proteini [[alfa-keratin]] u sluzi sljepulja, prilikom istezanja, prelaze iz strukture [[alfa-heliks]] u kruću strukturu [[beta-list]]ova.<ref>{{cite journal |last1=Fu |first1=Jing |last2=Guerette |first2=Paul A. |last3=Miserez |first3=Ali |title=Self-Assembly of Recombinant Hagfish Thread Keratins Amenable to a Strain-Induced α-Helix to β-Sheet Transition |journal=Biomacromolecules |date=8 July 2015 |volume=16 |issue=8 |pages=2327–2339 |doi=10.1021/acs.biomac.5b00552|pmid=26102237 }}</ref> Kombinacijom obrade istezanjem i hemijskog umrežavanja, rekombinantni keratin iz sluzi pretvara se u veoma čvrsto vlakno, pri čemu modul elastičnosti dostiže 20 GPa.<ref>{{cite journal |last1=Fu |first1=Jing |last2=Guerette |first2=Paul A. |last3=Pavesi |first3=Andrea |last4=Horbelt |first4=Nils |last5=Lim |first5=Chwee Teck |last6=Harrington |first6=Matthew J. |last7=Miserez |first7=Ali |title=Artificial hagfish protein fibers with ultra-high and tunable stiffness |journal=Nanoscale |date=2017 |volume=9 |issue=35 |pages=12908–12915 |doi=10.1039/c7nr02527k |pmid=28832693}}*{{cite magazine |author=Harriet Brewerton |date=15 September 2017 |title=Hagfish slime turned into ultra-stiff fibre |magazine=Chemistry World |url=https://www.chemistryworld.com/news/hagfish-slime-turned-into-ultra-stiff-fibre/3007995.article |access-date=1 June 2019 |archive-date=1 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190601194038/https://www.chemistryworld.com/news/hagfish-slime-turned-into-ultra-stiff-fibre/3007995.article |url-status=live }}</ref> Kada je 2017. godine u saobraćajnoj nesreći na putu U.S. Highway 101 u [[Oregon]]u došlo do prosipanja 7500 funti (oko 3400 kg) sljepulja, one su izlučile dovoljno sluzi da prekriju cestu i obližnji automobil.<ref>{{cite web|url=https://edition.cnn.com/2017/07/14/us/slime-eels-highway-accident-oregon-trnd/index.html|title=Slime eels cause multiple car pileup on Oregon highway|website=CNN.com|last=LeBlanc|first=Paul|date=14 July 2017|access-date=21 April 2022|archive-date=20 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620103114/https://amp.cnn.com/cnn/2017/07/14/us/slime-eels-highway-accident-oregon-trnd/index.html|url-status=live}}</ref> ===Disanje=== [[File:Eptatretus wandoensis (10.3897-zookeys.926.48745) Figure 3.jpg|left|thumb|Primjerak vrste ''[[Eptatretus wandoensis]]''; škržni otvori su označeni sa „GA”]] Sljepulje uglavnom dišu tako što uzimaju vodu kroz [[ždrijelo]], pored velusne komore, te je provode kroz unutrašnje [[škrge|škržne]] vrećice, kojih – ovisno o vrsti – može biti od pet do 16 parova.<ref>{{cite book|author1=Springer, Joseph|author2=Holley, Dennis|title=An Introduction to Zoology|url=https://books.google.com/books?id=BzgNZca_L5AC&pg=PA376|date=2012|publisher=Jones & Bartlett Publishers|isbn=978-1-4496-9544-6|pages=376–|access-date=2016-03-13|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210757/https://books.google.com/books?id=BzgNZca_L5AC&pg=PA376|url-status=live}}</ref> Škržne vrećice se otvaraju pojedinačno, ali kod roda ''Myxine'' otvori su srasli; od svakog otvora ispod kože pružaju se kanali prema nazad, koji se spajaju u zajednički otvor na ventralnoj strani, poznat kao škržni otvor. [[Jednjak]] je također povezan s lijevim škržnim otvorom – zbog čega je on veći od desnog – putem faringokožnog (ezofagokpžnog) kanala, koji ne sadrži respiratorno tkivo. Ovaj kanal služi za izbacivanje krupnih čestica iz ždrijela, a ta se funkcija djelimično obavlja i putem nazofarinksnog kanala. Kod drugih vrsta, srašćivanje škržnih otvora je manje izraženo, a kod roda ''Bdellostoma'' svaka se vrećica otvara zasebno prema vanjskoj sredini, baš kao i kod paklara.<ref>{{cite book|last=Hughes |first=George Morgan |title=Comparative Physiology of Vertebrate Respiration|url=https://archive.org/details/ost-biology-comparativephysi00hugh|date=1963|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-15250-2|pages=[https://archive.org/details/ost-biology-comparativephysi00hugh/page/n26 9]–}}</ref><ref>{{cite book|author=Wake, Marvalee H.|title=Hyman's Comparative Vertebrate Anatomy|url=https://books.google.com/books?id=VKlWjdOkiMwC&pg=PA81|date=1992|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-87013-7|pages=81–|access-date=2016-03-13|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210815/https://books.google.com/books?id=VKlWjdOkiMwC&pg=PA81#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> Jednosmjerni tok vode kroz škrge nastaje savijanjem i odvijanjem velusnih nabora smještenih unutar komore koja se razvila iz nazohipofiznog kanala; ovaj proces pokreće složen sistem mišića vezanih za hrskavice neurokranija, uz pomoć peristaltičkih kontrakcija škržnih vrećica i njihovih kanala.<ref>{{cite book|author1=Bone, Quentin|author2=Moore, Richard|title=Biology of Fishes|url=https://books.google.com/books?id=e2N4AgAAQBAJ&pg=PA128|date=2008|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-134-18631-0|pages=128–|access-date=2016-03-13|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210751/https://books.google.com/books?id=e2N4AgAAQBAJ&pg=PA128#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> Slijepulje također posjeduju dobro razvijenu mrežu kapilara u koži, koja je opskrbljuje kisikom kada je životinja zakopana u anoksijskom mulju, a odlikuju se i visokom tolerancijom na [[hipoksija|hipoksiju]] i [[anoksija|anoksiju]], uz dobro razvijen anaerobni [[metabolizam]].<ref name="Jørgensen-1998">{{cite book|author=Jørgensen, Jørgen Mørup |title=The Biology of Hagfishes|url=https://books.google.com/books?id=vu1uzL0p7xsC&pg=PA231|year=1998|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-0-412-78530-6|pages=231–}}</ref> Članovi grupe proveli su 36 sati u vodi u kojoj uopće nije bilo otopljenog kisika, a zatim su se u potpunosti oporavili.<ref>{{cite journal | last1=Glover | first1=C. N. | last2=Goss | first2=G. G. | title=Hypoxia modifies calcium handling in the Pacific hagfish, Eptatretus stoutii | journal=Comparative Biochemistry and Physiology. Part A, Molecular & Integrative Physiology | date=2021 | volume=261 | doi=10.1016/j.cbpa.2021.111042 | pmid=34329740 | url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1095643321001501 | url-access=subscription }}</ref> Također se navodi da je koža sposobna za [[kožno disanje]].<ref>{{cite book|author1=Helfman, Gene|author2=Collette, Bruce B.|author3=Facey, Douglas E.|author4=Bowen, Brian W.|title=The Diversity of Fishes: Biology, Evolution, and Ecology|url=https://books.google.com/books?id=FyehAR6hsUUC&pg=PA235|date=2009|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-4443-1190-7|pages=235–|access-date=2016-03-13|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210753/https://books.google.com/books?id=FyehAR6hsUUC&pg=PA235#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> ===Nervni sistem=== [[File:Dorsal, left lateral views of dissected hagfish brain.jpg|thumb|left|Dorsalni i lijevi bočni prikaz prepariranog mozga sljepulje; dodana je skala za prikaz veličine]] Porijeklo nervnog sistema kičmenjaka predmet je velikog interesa evolucionih biologa, a kružnouste (sljepulje i paklare) predstavljaju važnu grupu za pronalaženje odgovora na ovo pitanje. Složenost mozga sljepulja predmet je rasprava još od kraja 19. vijeka; neki morfolozi smatraju da one ne posjeduju [[mali mozak]] ([[cerebellum]]), dok drugi navode da je on povezan sa srednjim mozgom ([[srednji mozak]]) u jednu cjelinu.<ref>{{cite journal| last1 = Larsell | first1 = O | title = The cerebellum of myxinoids and petromyzonts including developmental stages in the lampreys. | journal = Journal of Experimental Biology | volume = 210 | issue = 22 | year = 1947 | pages = 3897–3909 | doi = 10.1002/cne.900860303 | pmid = 20239748 | s2cid = 36764239 }}</ref> Sada se smatra da je neuroanatomija sljepulja slična onoj kod paklara.<ref>{{cite journal| last1 = Wicht | first1 = H | title = The brains of lampreys and hagfishes: Characteristics, characters, and comparisons. | journal = Brain, Behavior and Evolution | volume = 48 | issue = 5 | year = 1996 | pages = 248–261 | doi = 10.1159/000113204 | pmid = 8932866 }}</ref> Zajednička osobina obje grupe kružnoustih je odsustvo [[mijelin]]a u [[neuron]]ima.<ref>{{Cite journal| last1 = Bullock | first1 = T.H. | last2 = Moore | first2 = J.K. | last3 = Fields | first3 = R.D. | title = Evolution of myelin sheaths: both lamprey and hagfish lack myelin. | journal = Neuroscience Letters | volume = 48 | issue = 2 | year = 1984 | pages = 145–148 | doi = 10.1016/0304-3940(84)90010-7| pmid = 6483278 | s2cid = 46488707 }}</ref> Mozak sljepulje ima određene dijelove slične mozgovima drugih kičmenjaka.<ref name="Ota-2008">{{cite journal |last1=Ota |first1=Kinya |last2=Kuratani |first2=Shigeru |title=Developmental Biology of Hagfishes, with a Report on Newly Obtained Embryos of the Japanese Inshore Hagfish, Eptatretus burgeri |journal=Zoological Science |date=2008 |volume=25 |issue=10 |pages=999–1011 |doi=10.2108/zsj.25.999 |pmid=19267636 |s2cid=25855686 }}</ref> Dorzalni i ventralni mišići, smješteni prema bočnim stranama tijela sljepulje, povezani su sa [[spinalni nervi|spinalnim živcima]]. Spinalni živci koji se povezuju s mišićima ždrijelnog zida rastu zasebno kako bi doprli do njih.<ref name=Oisi-2015>{{cite journal |last1=Oisi |first1=Yasuhiro |last2=Fujimoto |first2=Satoko |last3=Ota |first3=Kinya |last4=Kuratani |first4=Shigeru |title=On the peculiar morphology and development of the hypoglossal, glossopharyngeal and vagus nerves and hypobranchial muscles in the hagfish |journal=Zoological Letters |date=2015 |volume=1 |issue=6 |page=6 |doi=10.1186/s40851-014-0005-9|pmid=26605051 |pmc=4604111 |doi-access=free }}</ref> ===Oko=== Oko sljepulja nema sočivo, vanokularne mišiće niti tri motorna moždana živca (III, IV i VI) koji se nalaze kod složenijih kičmenjaka, što je značajno za proučavanje [[evolucija oka|evolucije složenijih očiju]]. Kod današnjih sljepulja također nedostaje [[tjemeno oko]].<ref>{{cite book|author=Ostrander, Gary Kent|title=The Laboratory Fish|url=https://books.google.com/books?id=Hp4YSFiSD0IC&pg=PT129|year=2000|publisher=Elsevier|isbn=978-0-12-529650-2|pages=129–|access-date=2016-03-13|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210925/https://books.google.ps/books?id=Hp4YSFiSD0IC&pg=PT129&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.physorg.com/news115919015.html|title=Keeping an eye on evolution|date=2007-12-03|access-date=2007-12-04|publisher=PhysOrg.com|archive-date=2012-03-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20120315125907/http://www.physorg.com/news115919015.html|url-status=live}}</ref> Očne mrlje kod sljepulja, kada su prisutne, mogu detektovati svjetlost, ali koliko je poznato, nijedna ne može razaznati detaljne slike. Kod rodova ''Myxine'' i ''Neomyxine'', [[oči]] su djelimično prekrivene mišićima trupa.<ref name=r1/> [[paleontologija|Paleontološki]] dokazi ukazuju na to da oko sljepulja nije pleziomorfno, već degenerativno, budući da su fosili iz [[karbon]]a otkrili kičmenjake slične sljepuljama koji su imali složene oči. To bi značilo da su preci sljepulja (Myxini) posjedovali složene oči.<ref>{{cite journal| last1 = Gabbott | first1 = S.E | last2 = Donoghu | first2 = P.C | last3 = Sansom | first3 = R.S | last4 = Vinther | first4 = J | display-authors = 2 | title = Pigmented anatomy in Carboniferous cyclostomes and the evolution of the vertebrate eye. | journal = Proc. R. Soc. B | volume = 283 | issue = 1836 | year = 2016 | doi = 10.1098/rspb.2016.1151 | pmid = 27488650 | pmc = 5013770 }}</ref> ===Srčana funkcija, cirkulacija i ravnoteža tečnosti=== Poznato je da sljepulje imaju jedan od najnižih krvnih pritisaka među kičmenjacima.<ref name="Forster 1985–1992">{{Cite journal|last1=Forster|first1=Malcolm E.|last2=Axelsson|first2=Michael|last3=Farrell|first3=Anthony P.|last4=Nilsson|first4=Stefan|date=1991-07-01|title=Cardiac function and circulation in hagfishes|journal=Canadian Journal of Zoology|volume=69|issue=7|pages=1985–1992|doi=10.1139/z91-277|bibcode=1991CaJZ...69.1985F |issn=0008-4301}}</ref> Jedan od najprimitivnijih oblika održavanja ravnoteže tečnosti kod životinja prisutan je upravo kod ovih stvorenja; kada dođe do povećanja količine vanćelijske tečnosti, raste i [[krvni pritisak]], što registruju [[bubrezi]], koji potom izlučuju višak tečnosti.<ref name="Jørgensen-1998"/> Također, u poređenju sa svim ostalim hordatima, oni imaju najveću zapreminu krvi u odnosu na tjelesnu masu – 17&nbsp;mL krvi na 100&nbsp;g tjelesne mase.<ref>{{Cite web |url=http://cronodon.com/BioTech/hagfish.html |title=Hagfish - Cronodon |access-date=2018-05-04 |archive-date=2018-05-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180504091106/http://cronodon.com/BioTech/hagfish.html |url-status=live }}</ref> Cirkulacijski sistem sljepulje od velikog je interesa za evolucijske biologe i današnje čitaoce fiziologije. Neki posmatrači su isprva vjerovali da srce sljepulje nije inervirano (kao što su srca čeljusnih kičmenjaka),<ref>{{cite journal| last1 = Jensen | first1 = D | title = The aneural heart of the hagfish. | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 127 | issue = 1 | pages = 443–58 | year = 1965 | bibcode = 1965NYASA.127..443J | doi = 10.1111/j.1749-6632.1965.tb49418.x | pmid = 5217274 | s2cid = 5646370 }}</ref> Međutim, dalja istraživanja otkrila su da sljepulje zaista posjeduju pravo [[srce]] koje je inervisano. Njihov cirkulatorni sistem takođe uključuje više pomoćnih pumpi raspoređenih po tijelu, koje se smatraju dodatnim „srcima”.<ref name="Forster 1985–1992"/> Sljepulje su jedini poznati [[kičmenjaci]] kod kojih je osmoregulacija izoosmotska u odnosu na vanjsku sredinu. Po sastavu svoje krvne plazme, one su sličnije morskim [[beskičmenjaci]]ma nego kičmenjacima.<ref>{{Cite journal |last1=Currie |first1=Suzanne |last2=Edwards |first2=Susan L. |date=2010 |title=The curious case of the chemical composition of hagfish tissues—50 years on |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1095643310003491 |journal=Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology |language=en |volume=157 |issue=2 |pages=111–115 |doi=10.1016/j.cbpa.2010.06.164|pmid=20547237 |url-access=subscription }}</ref> Njihova bubrežna funkcija ostaje nedovoljno opisana, dok postoji hipoteza da oni izlučuju ione putem žučnih soli.<ref>{{cite journal| last1 = Robertson | first1 = J.D | title = Chemical composition of the body fluids and muscle of the hagfish Myxine glutinosa and the rabbit-fish Chimaera monstros. | journal = Journal of Zoology | volume = 178 | issue = 2 | year = 1976 | pages = 261–277 | doi = 10.1111/j.1469-7998.1976.tb06012.x }}</ref> ===Mišićno-koštani sistem=== Muskulatura sljepulje razlikuje se od čeljusnih kičmenjaka po tome što nemaju ni horizontalnu ni vertikalnu pregradu, koje su kod čeljusnih kičmenjaka spojevi vezivnog tkiva koji odvajaju [[mišićna epaksija i hipaksija |hipaksijalnu muskulaturu i epaksijalnu muskulaturu]]. Međutim, imaju prave [[miomera|miomere]] i miosepte kao i svi kičmenjaci. Istražena je mehanika njihovih kraniofacijalnih mišića prilikom hranjenja, što je otkrilo prednosti i nedostatke njihove zubne ploče. Konkretno, mišići sljepulje imaju povećanu silu i veličinu otvora u poređenju sa viličastim kičmenjacima slične veličine, ali im nedostaje pojačanje brzine koje daju mišići čeljusnih kičmenjaka, što sugerira da čeljusti djeluju brže od zubnih ploča sljepulje.<ref>{{Cite journal| last1 = Clark | first1 = A.J. | last2 = Summers | first2 = A.P. | title = Morphology and kinematics of feeding in hagfish: possible functional advantages of jaws. | journal = Journal of Experimental Biology | volume = 210 | issue = 22 | year = 2007 | pages = 3897–3909 | doi = 10.1242/jeb.006940 | pmid = 17981857 | doi-access = free | bibcode = 2007JExpB.210.3897C }}</ref> [[File:Hagfish trunk.jpg|thumb|left| Vertikalni presjek trupa sljepulje duž središnje linije: Horda je jedini skeletni element, a muskulatura ne sadrži pregrade (septe), ni horizontalne ni vertikalne.]] [[File:Hagfish skull Fig 74 in Kingsley 1912.png|thumb|[[Lobanja]] sljepulje, slika 74 iz djela Kingsleya (1912)]] Kostur sljepulje čine lobanja, [[horda]] i zrake repnog peraja. Prvi prikaz endoskeleta sljepulje izradio je Frederick Cole u 1905.<ref>{{cite journal| last= Cole | first= F.J. | title = A Monograph on the general Morphology of the Myxinoid Fishes, based on a study of Myxine. Part I. The Anatomy of the Skeleton. | journal = Earth and Environmental Science Transactions of the Royal Society of Edinburgh | volume = 41 | issue = 3 | year = 1906 }}</ref> U svojoj monografiji, Cole je opisao dijelove skeleta koje je nazvao „pseudohrskavicom”, ukazujući na njena specifična svojstva u poređenju sa hordatima koji posjeduju vilice. Jezični aparat sljepulja sastoji se od hrskavične osnove koja nosi dvije ploče prekrivene zubima (dentalne ploče), a koje su povezane sa nizom velikih hrskavičnih šipki. Nosna kapsula kod sljepulja znatno je proširena i sastoji se od vlaknastog omotača obloženog hrskavičnim prstenovima. Za razliku od paklara, moždana čahura nije hrskavična. Uloga njihovih škržnih lukova i dalje je predmet nagađanja, budući da kod embriona sljepulja dolazi do pomjeranja stražnjih ždrijelnih vrećica prema repnom dijelu tijela; stoga škržni lukovi ne nose škrge.<ref name=Oisi-2015/> Iako se smatra da su dijelovi lobanje sljepulja homologni onima kod [[paklare|paklara]], vjeruje se da postoji vrlo malo elemenata koji su homologni onima kod kičmenjaka sa vilicama.<ref name=Oisi-2013>{{Cite journal| last1 = Oisi | first1 = Y. | last3 = Fujimoto | first3 = S. | last2 = Ota | first2 = K.G. | last4 = Kuratani | first4 = S. | title = Development of the chondrocranium in hagfishes, with special reference to the early evolution of vertebrates | journal = Zoological Science | volume = 30 | issue = 11 | year = 2013 | pages = 944–961 | doi = 10.2108/zsj.30.944| pmid = 24199860 | s2cid = 6704672 | doi-access = free }}</ref> ==Razmnožavanje== [[File:Black_hagfish,_Eptatretus_deani_gonads_01.jpg|thumb|Razvoj jajašaca kod ženke vrste ''Eptatretus deani'']] [[Image:Eptatretus polytrema.jpg|thumb|right|Crtež vrste ''[[Eptatretus polytrema]]'']] Vrlo malo se zna o razmnožavanju sljepulja. Pribavljanje embriona i posmatranje reproduktivnog ponašanja otežani su zbog toga što mnoge vrste sljepulja nastanjuju duboka mora.<ref name="Ota-2006">{{Cite journal|last1=Ota|first1=Kinya G.|last2=Kuratani|first2=Shigeru|title=The History of Scientific Endeavors Towards Understanding Hagfish Embryology|journal=Zoological Science|year=2006|volume=23|issue=5|pages=403–418|doi=10.2108/zsj.23.403|pmid=16766859|s2cid=20666604|issn=0289-0003|doi-access=free |bibcode=2006ZooS...23..403O }}</ref> U prirodi ženke brojčano nadmašuju mužjake, pri čemu tačan omjer spolova varira ovisno o vrsti. Tako, naprimjer, kod vrste ''E. burgeri'' taj omjer iznosi gotovo 1:1, dok su kod vrste ''M. glutinosa'' ženke znatno zastupljenije od mužjaka.<ref name="Ota-2006"/> Neke vrste sljepulja prije spolne zrelosti nisu spolno diferencirane i posjeduju tkivo koje može razviti i jajnike i testise.<ref>{{Cite journal|last1=Martini|first1=Frederic H.|last2=Beulig|first2=Alfred|date=2013-11-08|title=Morphometics and Gonadal Development of the Hagfish Eptatretus cirrhatus in New Zealand|journal=PLOS ONE|language=en|volume=8|issue=11|doi=10.1371/journal.pone.0078740|issn=1932-6203|pmc=3826707|pmid=24250811|bibcode=2013PLoSO...878740M|doi-access=free}}</ref> Postoje pretpostavke da se ženke razvijaju ranije od mužjaka, što bi mogao biti razlog nejednakog omjera spolova. Testisi kod sljepulja su relativno mali.<ref name="Ota-2006"/> Ovisno o vrsti, ženke polažu od jednog do 30 čvrstih jaja bogatih žumanjkom. Ta jaja imaju tendenciju da se grupišu jer na oba kraja posjeduju strukture nalik čičak-traci.<ref name="Ota-2006"/> Nije sasvim jasno na koji način sljepulje polažu jaja, iako su istraživači, na temelju zapažanja o malom udjelu [[mužjak]]a i malim [[testis]]ima, iznijeli tri hipoteze. Prema tim hipotezama, ženke sljepulja polažu jaja u male pukotine u stijenama ili u rovove ispod pijeska, pri čemu sluz koju luče sljepulje služi za zadržavanje jaja na jednom mjestu.<ref name="Ota-2006"/> Važno je napomenuti da nisu pronađeni direktni dokazi koji bi potkrijepili bilo koju od ovih hipoteza. Za razliku od paklara, sljepulje nemaju stadij larve.<ref name="Ota-2006"/> Sljepulje posjeduju [[mezonefros]] (srednji bubreg), a često zadržavaju i karakteristike [[pronefros]]a (prednjeg bubrega) – stanje poznato kao [[neotenija]]. Izlučevine iz [[bubreg]]a odvode se putem mezonefrosnog (odnosno arinefrosnog) kanala. Za razliku od mnogih drugih kičmenjaka, ovaj kanal odvojen je od reproduktivnog trakta, a proksimalna tubula nefrona povezana je s tjelesnom šupljinom ([[celom]]om), čime se osigurava podmazivanje.<ref>{{Cite book|last=Kardong|first=Kenneth V. |title=Vertebrates: comparative anatomy, function, evolution|date=2019|isbn=978-1-259-70091-0|edition=Eighth |location=New York |oclc=1053847969}}</ref> Jedini testis ili [[jajnik]] nema odvodni kanal. Umjesto toga, gamete se oslobađaju u tjelesnu šupljinu (celom) sve dok ne dospiju do zadnjeg dijela kaudalne (repne) regije, gdje pronalaze otvor u probavnom sistemu. Embrion sljepulje može se razvijati i do 11 mjeseci prije izlijeganja, što je kraći period u poređenju s drugim bezviličnim kičmenjacima.<ref>{{cite journal| year=1997|last1=Gorbman|first1=A|title=Hagfish development|journal = Zoological Science | volume = 14|issue=3| pages=375–390 |doi=10.2108/zsj.14.375|s2cid=198158310|doi-access=free}}</ref> Do nedavno se nije mnogo znalo o embriologiji sljepulja, no napredak u njihovom uzgoju omogućio je značajan uvid u evolucijski razvoj ove skupine. Nova saznanja o evoluciji [[nervni greben|ćelija nervnog grebena]] podupiru konsenzus da sve kičmenjake odlikuje prisustvo ovih ćelija, čiji bi razvoj mogao biti regulisan zajedničkim skupom gena.<ref>{{cite journal| year=2007 |last1=Ota|first1=K.G| last2=Kuraku | first2 = S. | last3 = Kuratani | first3 = S. | title = Hagfish embryology with reference to the evolution of the neural crest|journal =[[Nature]] | volume = 446|issue=7136|pages=672–5|doi=10.1038/nature05633|pmid=17377535|bibcode=2007Natur.446..672O|s2cid=4414164}}</ref> Njihov [[genom]] sadrži veliki broj [[mikrohromosom]]a koji se gube tokom razvoja životinje, tako da samo reproduktivni organi zadržavaju potpun genom.<ref>{{Cite web |url=https://www.bristol.ac.uk/news/2024/january/hagfish.html |title=First genome of slime eels uncovers the deep evolutionary history of our genomes and bodies |access-date=2024-01-18 |archive-date=2024-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240829211316/https://www.bristol.ac.uk/news/2024/january/hagfish.html |url-status=live }}</ref> Slijepulje posjeduju [[gonadotropin]]e koji se izlučuju iz [[hipofiza|hipofize]] prema [[gonada]]ma, kako bi stimulisali razvoj..<ref>{{cite journal|last=Nozaki|first=Masumi|date=2013|title=Hypothalamic-Pituitary-Gonadal Endocrine System in the Hagfish|journal=Frontiers in Endocrinology|language=English|volume=4|page=200|doi=10.3389/fendo.2013.00200|pmid=24416029|pmc=3874551|issn=1664-2392|doi-access=free}}</ref> Ovo ukazuje na to da sljepulje posjeduju ranu verziju [[hipotalamusno-hipofizno-gonadna osovina|hipotalamusno-hipofizno-gonadnu osovinu]] – sistema za koji se nekada smatralo da je svojstven isključivo [[Gnathostomata|čeljustoustima]].[[Slika:Eptatretus cirrhatus (novozelandska sljepulja).gif|minijatura|desno|Crtež [[novozelandska sljepulja| novozelandske sljepulje]]]]Neke vrste sljepulja razmnožavaju se sezonski, podstaknute [[hormon]]ima iz svoje hipofize. Poznato je da se vrsta ''E. burgeri'' razmnožava i migrira na godišnjem nivou.<ref name="Powell-2005">{{Cite journal|last1=Powell|first1=Mickie L.|last2=Kavanaugh|first2=Scott I.|last3=Sower|first3=Stacia A.|date=2005-01-01|title=Current Knowledge of Hagfish Reproduction: Implications for Fisheries Management|url=https://academic.oup.com/icb/article/45/1/158/604629|journal=Integrative and Comparative Biology|language=en|volume=45|issue=1|pages=158–165|doi=10.1093/icb/45.1.158|pmid=21676757|issn=1540-7063|doi-access=free|citeseerx=10.1.1.491.7210|access-date=2021-05-11|archive-date=2021-05-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20210512090157/https://academic.oup.com/icb/article/45/1/158/604629|url-status=live}}</ref> ==Ishrana== [[Slika:Pacific hagfish feeding 01.jpg|minijatura|lijevo|Dvije pacifičke sljepulje hrane se uginulom ribom vrste ''[[Sebastes zacentrus]]'', dok jedna ostaje u sklupčanom položaju na lijevoj strani fotografije]] Iako su morske gliste [[mnogočetinaši]] (polihete), koji žive na morskom dnu ili u njegovoj blizini, važan izvor hrane, sljepulje se mogu hraniti – a često čak i ući u tijela – uginulih, umirućih ili povrijeđenih morskih stvorenja koja su znatno veća od njih samih, te ih iznutra izjesti. Poznato je da svoj plijen proždiru iznutra.<ref>Wilson, Hugh (November 2009) [https://web.archive.org/web/20091116002431/http://green.ca.msn.com/green-living/gallery.aspx?cp-documentid=22580760&page=6 Hagfish – World's weirdest animals]. green.ca.msn.com</ref> Slijepulje imaju sposobnost upijanja otopljene organske tvari putem kože i škrga, što bi moglo predstavljati prilagodbu na način života strvinara, omogućavajući im da maksimalno iskoriste povremene prilike za hranjenje.<ref>{{Cite journal |last1=Clifford |first1=Alexander M. |last2=Zimmer |first2=Alex M. |last3=Wood |first3=Chris M. |last4=Goss |first4=Greg G. |date=2016-01-01 |title=It's all in the gills: Evaluation of O2 uptake in Pacific hagfish refutes a major respiratory role for the skin |journal=Journal of Experimental Biology |volume=219 |issue=Pt 18|language=en |doi=10.1242/jeb.141598 |doi-access=free |pmid=27401763 |issn=1477-9145}}</ref> Iz evolucijske perspektive, sljepulje predstavljaju prelazno stanje između generaliziranih puteva apsorpcije hranjivih tvari kod vodenih beskičmenjaka i specijaliziranijih probavnih sistema vodenih kičmenjaka.<ref>{{cite journal|last1=Glover|first1=CN|last2=Bucking |first2=C |last3=Wood |first3=CM |title=Adaptations to in situ feeding: novel nutrient acquisition pathways in an ancient vertebrate|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |date=2011-03-02|pmid=21367787|doi=10.1098/rspb.2010.2784|volume=278|issue=1721|pages=3096–101|pmc=3158932}}</ref> Kičmenjaci se pri varenju hrane oslanjaju na vanćelijske mehanizme. Poput bodljokožaca, sljepulje nemaju [[vodik-kalij ATPaza|vodik-kalij ATPazu]] – enzim koji dovodi do zakiseljavanja pravih želudaca. Nedavna istraživanja pokazala su da crijevo sluzice funkcioniše više kao „protoželudac”. To omogućava crijevu sluzice da obavlja funkcije koje kod kičmenjaka inače vrše [[želudac]], [[pankreas]] i crijeva.<ref>{{Cite journal |last1=Weinrauch |first1=Alyssa M. |last2=Kwan |first2=Garfield T. |last3=Giacomin |first3=Marina |last4=Bouyoucos |first4=Ian A. |last5=Tresguerres |first5=Martin |last6=Goss |first6=Greg G. |date=2025-07-15 |title=Evolutionary insights into gut acidification: invertebrate-like mechanisms in the basal vertebrate hagfish |journal=Journal of Experimental Biology |language=en |volume=228 |issue=14 |doi=10.1242/jeb.249641 |issn=0022-0949|doi-access=free |pmid=39882670 }}</ref> Poput [[pijavica]], imaju usporen [[metabolizam]] i mogu preživjeti mjesece između hranjenja;<ref>{{cite web|title=Introduction to the Myxini|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/vertebrates/basalfish/myxini.html|access-date=2009-01-25|work=Berkeley.edu website|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215173214/http://www.ucmp.berkeley.edu/vertebrates/basalfish/myxini.html|archive-date=2017-12-15}}</ref><ref>{{cite journal|doi=10.1016/S0022-0981(96)02665-2|last1=Lesser|first1=M|title=Ecology of the hagfish, Myxine glutinosa L. in the Gulf of Maine I. Metabolic rates and energetics |journal=Journal of Experimental Marine Biology and Ecology | volume=208 | date=3 January 1997|issue=1–2 | pages=215–225|last2=Martini|first2=Frederic H.|last3=Heiser|first3=John B. |doi-access=free|bibcode=1997JEMBE.208..215L }}</ref> međutim, njihovo [[ponašanje]] pri hranjenju djeluje prilično energično. Analiza sadržaja želuca kod nekoliko vrsta otkrila je veliku raznolikost plijena, uključujući mnogočelinjaše, kozice, rakove samce, glavonošce, zmijolike zvijezde, koštunjače, ajkule, ptice i meso kitova.<ref>{{Cite journal | doi = 10.3354/meps10341|url=https://www.int-res.com/articles/meps_oa/m485p223.pdf | title = Hagfish feeding habits along a depth gradient inferred from stable isotopes| journal = Marine Ecology Progress Series| volume = 485| pages = 223–234| year = 2013| last1 = Zintzen | first1 = V. | last2 = Rogers | first2 = K. M. | last3 = Roberts | first3 = C. D. | last4 = Stewart | first4 = A. L. | last5 = Anderson | first5 = M. J. | bibcode = 2013MEPS..485..223Z| doi-access = free }}</ref> U zatočeništvu je primijećeno da sljepulje koriste tehniku ​​vezanja čvorova u obrnutom smjeru (od repa prema glavi) kako bi ostvarile mehaničku prednost pri otkidanju komada mesa s lešina riba ili morskih sisara. Na taj način stvaraju otvor koji im omogućava ulazak u unutrašnjost tjelesne šupljine većih lešina. Zdrava, krupnija morska životinja vjerovatno bi se mogla odbraniti od ovakvog napada ili pobjeći plivanjem. Ovakav oportunistički pristup ishrani može predstavljati veliku neugodnost za ribare, jer sljepulje mogu pojesti ili uništiti čitav ulov izvučen dubinskim mrežama prije nego što on bude izvučen na površinu.<ref>{{Cite journal |last1=Knapp |first1=Landon |last2=Mincarone |first2=Michael M. |last3=Harwell |first3=Heather |last4=Polidoro |first4=Beth |last5=Sanciangco |first5=Jonnell |last6=Carpenter |first6=Kent |date=2011 |title=Conservation status of the world's hagfish species and the loss of phylogenetic diversity and ecosystem function |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/aqc.1202 |journal=Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems |language=en |volume=21 |issue=5 |pages=401–411 |doi=10.1002/aqc.1202 |bibcode=2011ACMFE..21..401K |issn=1052-7613|url-access=subscription }}</ref> Budući da se sljepulje obično nalaze u velikim grupama na dnu ili u njegovoj blizini, ulov jednog koćara može sadržavati nekoliko desetina, pa čak i stotine sljepulja kao usputni ulov, a sva ostala morska stvorenja koja se bore u mreži postaju im lak plijen. [[Probavni trakt]] sljepulja jedinstven je među hordatima jer je hrana u crijevima obavijena propusnom membranom, koja je analogna peritrofičnoj matrici kod [[insekti|insekata]].<ref>[[Ross Piper|Piper, Ross]] (2007), ''Extraordinary Animals: An Encyclopedia of Curious and Unusual Animals'', Greenwood Press.</ref> Također su u stanju apsorbirati hranjive tvari direktno kroz kožu.<ref>{{Cite web |last=Reardon |first=Sara |date=2 March 2011 |title=Hagfish Just Got More Disgusting |url=https://www.science.org/content/article/hagfish-just-got-more-disgusting |access-date=30 August 2024 |website=[[Science]] |archive-date=29 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240829211417/https://www.science.org/content/article/hagfish-just-got-more-disgusting |url-status=live }}</ref> Također je zabilježeno da sljepulje aktivno love crvenu trakastu ribu (''[[Cepola haastii]]'') u njenoj jazbini, pri čemu vjerovatno koriste svoju sluz kako bi ugušile ribu prije nego što je uhvate svojim zubnim pločama i izvuku iz jazbine.<ref>{{Cite journal | last1 = Zintzen | first1 = V. | last2 = Roberts | first2 = C. D. | last3 = Anderson | first3 = M. J. | last4 = Stewart | first4 = A. L. | last5 = Struthers | first5 = C. D. | last6 = Harvey | first6 = E. S. | title = Hagfish predatory behaviour and slime defence mechanism | doi = 10.1038/srep00131 | doi-access = free| journal = Scientific Reports | volume = 1 | year = 2011 | pmid = 22355648| pmc = 3216612| bibcode = 2011NatSR...1..131Z }}</ref> ==Klasifikacija== [[File:Pacific_hagfish_Myxine.jpg|thumb|Pacifička sljepulja (''Myxine'') na morskom dnu na dubini od 280 m, uz obalu [[Oregon]]a]] Prvobitno, [[Linnaeus]] je rod ''Myxine'' (u djelu ''Systema Naturae'', 10. izdanje, 1758.) svrstao u grupu [[Vermes]]. Foslilna sljepulja ''[[Myxinikela|Myxinikela siroka]]'', iz perioda kasnog karbona ([[Sjedinjene Američke Države]]), najstariji je poznati predstavnik ove grupe. U nekim aspektima sličnija je paklarama, ali posjeduje ključne [[autapomorfija|utapomorfije]] karakteristične za sljepulje.<ref name="Miyashita-2020">{{Cite journal|last=Miyashita|first=Tetsuto|date=23 November 2020|title=A Paleozoic stem hagfish Myxinikela siroka — revised anatomy and implications for evolution of the living jawless vertebrate lineages|url=https://www.researchgate.net/publication/346740531|journal=Canadian Journal of Zoology|language=en|volume=98|issue=12|pages=850–865|doi=10.1139/cjz-2020-0046|bibcode=2020CaJZ...98..850M |s2cid=229489559|issn=0008-4301|hdl=1807/103846|hdl-access=free}}</ref> Posljednjih godina, sljepulje su postale predmet posebnog interesa u genetičkim analizama koje istražuju odnose unutar grupe hordata ([[Chordata]]). Njihova klasifikacija unutar grupe Agnatha (besčeljusti) svrstava sljepulje među primitivne kičmenjake, smještajući ih između beskičmenjaka i viličastoustih (Gnathostomata). Ipak, u naučnoj literaturi se dugo vodila rasprava o tome da li sljepulje uopšte spadaju u kičmenjake. Na osnovu fosilnih podataka, paleontolozi su iznijeli pretpostavku da su paklare u bližem srodstvu sa čeljustoustima nego što su to sljepulje. Termin "[[Craniata]]" (kranijati) koristio se za označavanje životinja koje posjeduju razvijenu lobanju, ali se ne smatraju pravim [[kičmenjaci]]ma.<ref>{{cite journal| year=1993 |last1=Forey|first1=P.| last2=Janvier | first2 = P. | title = Agnathans and the origin of jawed vertebrates|journal =Nature | volume = 361|issue=6408 |pages=129–134| doi = 10.1038/361129a0|bibcode=1993Natur.361..129F|s2cid=43389789}}</ref> Molekularni dokazi s početka 1990-ih počeli su ukazivati ​​na to da su paklare i sljepulje međusobno bliže srodne nego što su srodne čeljustoustima.<ref>{{cite journal| year=1992 |last1=Stock|first1=D.W.| last2=Whitt| first2 = G.S. | title = Evidence from 18S ribosomal RNA sequences that lampreys and hagfishes form a natural group. |journal =Science | volume = 257|issue=5071 |pages=787–9| doi = 10.1126/science.1496398 |pmid=1496398|bibcode=1992Sci...257..787S}}</ref> Valjanost taksona "Craniata" dodatno su ispitali Delarbre i saradnici (2002), koristeći podatke o sekvencama mitohondrijske DNK ([[mtDNK]]). Zaključili su da su sljepuljice (Myxini) u bližem srodstvu sa grupom Hyperoartia nego sa čeljustoustima (Gnathostomata) – drugim riječima, da savremene besčeljusne ribe čine [[kladus]] pod nazivom [[Cyclostomata]]. Argument glasi: ako su Cyclostomata zaista [[monofilija|monofiletska grupa]], onda bi se pojam Vertebrata vratio na svoj prvobitni obuhvat (Gnathostomata i Cyclostomata), a naziv Craniata bi, kao suvišan, postao mlađi sinonim.<ref name="Janvier-2010">{{cite journal |author=Janvier, P. |author-link=Philippe Janvier |year=2010 |title=MicroRNAs revive old views about jawless vertebrate divergence and evolution |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=107 |issue=45 |pages=19137–19138 |bibcode=2010PNAS..10719137J |doi=10.1073/pnas.1014583107 |pmc=2984170 |pmid=21041649 |quote=Although I was among the early supporters of vertebrate paraphyly, I am impressed by the evidence provided by Heimberg et al. and prepared to admit that cyclostomes are, in fact, monophyletic. The consequence is that they may tell us little, if anything, about the dawn of vertebrate evolution, except that the intuitions of 19th century zoologists were correct in assuming that these odd vertebrates (notably, hagfishes) are strongly degenerate and have lost many characters over time |doi-access=free}}</ref> Danas molekularni podaci gotovo jednoglasno ukazuju na monofiliju kružnoustih (Cyclostomata), pri čemu su novija istraživanja usmjerena na zajedničke [[mikroRNK]] molekule kod kružnoustih i čeljustoustih ([[Gnathostomata]]).<ref>{{cite journal| year=2010 |last1=Heimberg|first1=A.M| last2=Cowper-Sal| first2 = R | last3 = Semon | first3 = M | last4 = Donoghue | first4 = P.C | last5 = Peterson | first5 = K.J | display-authors = 1 | title = microRNAs reveal the interrelationships of hagfish, lampreys, and gnathostomes and the nature of the ancestral vertebrate. |journal =Proceedings of the National Academy of Sciences| volume = 107|issue=45 |pages=19379–83|doi=10.1073/pnas.1010350107|pmid=20959416|pmc=2984222|doi-access=free |bibcode=2010PNAS..10719379H }}</ref> Sadašnja klasifikacija, podržana molekularnim analizama (koje pokazuju da su paklare i sljepulje [[sestrinski takson]]i), kao i činjenica da sljepulje zapravo posjeduju rudimentarne pršljenove, svrstavaju sljepulje u grupu Cyclostomata.<ref name="Reece-2014"/> ==Filogenija== Sljepulje pripadaju grupi [[Cyclostomata]], koja obuhvata ribe bez vilica. Grupu Cyclostomata karakterišu dvije značajne osobine: keratinske zubne ploče i pomjeranje postotičkih miomera prema očnim šupljinama.<ref name="Miyashita-2019">{{Cite journal|last1=Miyashita|first1=Tetsuto|last2=Coates|first2=Michael I.|last3=Farrar|first3=Robert|last4=Larson|first4=Peter|last5=Manning|first5=Phillip L.|last6=Wogelius|first6=Roy A.|last7=Edwards|first7=Nicholas P.|last8=Anné|first8=Jennifer|last9=Bergmann|first9=Uwe|last10=Palmer|first10=A. Richard|last11=Currie|first11=Philip J.|date=2019-02-05|title=Hagfish from the Cretaceous Tethys Sea and a reconciliation of the morphological–molecular conflict in early vertebrate phylogeny|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|language=en|volume=116|issue=6|pages=2146–2151|doi=10.1073/pnas.1814794116|issn=0027-8424|pmc=6369785|pmid=30670644|bibcode=2019PNAS..116.2146M|doi-access=free}}</ref> Prema fosilnim zapisima, procjenjuje se da su se sljepulje i paklare razdvojile jedna od druge tokom [[paleozoik]]a.<ref name="Miyashita-2019"/> U jednom eksperimentu korištena je procjena sinonimnih i nesinonimnih supstitucija [[nukleotid]]a, a ti podaci su, uz već postojeće podatke, uključeni u model „molekularnog sata” koji je poslužio za izračunavanje vremena razdvajanja [[takson]]a ''[[Myxine]]'' i ''[[[Eptatretus]]''.<ref name="Kuraku-2006">{{cite journal |last1=Kuraku |first1=S. |last2=Kuratani |first2=S. |year=2006 |title=Time scale for cyclostome evolution inferred with a phylogenetic diagnosis of hagfish and lamprey cDNA sequences |journal=Zoological Science |volume=23 |issue=12 |pages=1053–1064 |doi=10.2108/zsj.23.1053 |pmid=17261918 |s2cid=7354005|doi-access=free |bibcode=2006ZooS...23.1053K }}</ref> Ovi podaci ukazuju na to da je do razdvajanja loze došlo prije otprilike 93–28 miliona godina; međutim, kasnije studije otkrile su još ranije periode razdvajanja unutar ove grupe, pri čemu su se rodovi ''Myxine'' i ''Eptatretus'' razdvojili tokom [[trijas]]a, dok se predak roda ''[[Rubicundus]]'' odvojio od ostalih danas postojećih vrsta sljepulja tokom [[perm]]a.<ref name="Kuraku-2006"/><ref>{{Cite journal |last1=Brownstein |first1=Chase Doran |last2=Near |first2=Thomas |date=2024-06-13 |title=Colonization of the ocean floor by jawless vertebrates across three mass extinctions |journal=BMC Ecology and Evolution |volume=24 |issue=1 |page=79 |doi=10.1186/s12862-024-02253-y |doi-access=free |issn=2730-7182 |pmc=11170801 |pmid=38867201|bibcode=2024BMCEE..24...79B }}</ref> Slijepulje su isključene iz potkoljena [[Gnathostomata]] (kičmenjaci sa vilicama) zbog svojih [[morfologija (biologija)|morfoloških]] karakteristika, među kojima je i lučno savijen jezik.<ref name="Ota-2008"/> Embrioni slijepulja posjeduju karakteristike kičmenjaka sa vilicama, što bi moglo ukazivati ​​na to da je riječ o pleziomorfnim osobinama;<ref name="Ota-2008"/> međutim, kako slijepulja sazrijeva, te karakteristike doživljavaju drastične [[morfologija|morfološke]] promjene.<ref name="Ota-2008"/> Prikazana filogenija slijepuljica i paklara predstavlja adaptaciju zasnovanu na radu Miyashite i saradnika iz 2019. godine.<ref name="Miyashita-2019"/> {{Clade|{{Clade |1=†''[[Haikouella]]'' |2={{Clade |1={{Clade |1=†''[[Haikouichthys]]'' |2=†''[[Myllokunmingia]]'' }} |2={{Clade |1=†''[[Metaspriggina]]'' |label2=[[Vertebrata]]|sublabel2=([[krunska grupa]]) |2={{Clade |1=[[Gnathostomata]] (Viličarke) |2={{Clade |label1=†[[Anaspida]] |1={{Clade |1=†''[[Cornovichthys]]'' |2={{Clade |1={{Clade |1=†''[[Achanarella]]'' |2=†''[[Ciderius]]'' }} |2={{Clade |1=†[[Birkeniida]] |2={{Clade |1=†''[[Lasanius]]'' |2={{Clade |1=†''[[Euphanerops]]'' |2=†''[[Jamoytius]]'' }} }} }} }} }} |2={{Clade |1=†''[[Pipiscius]]'' |2={{Clade |1=†[[Conodonta]] (konodonti) |label2=[[Cyclostomi]]|sublabel2=([[krunska grupa]]) |2={{Clade |1={{Clade |1=†''[[Myxinikela]]'' |label2=[[Myxinoidea]]|sublabel2=([[krunska grupa]]) |2={{Clade |1={{Clade |1=†''[[Tethymyxine tapirostrum]]'' |2={{Clade |1=''[[Rubicundus eos]]'' |2=''[[Rubicundus lopheliae]]'' }} }} |2={{Clade |1={{Clade |1=''[[Myxine glutinosa]]'' |2=''[[Neomyxine biniplicata]]'' }} |2={{Clade |1=''[[Eptatretus stoutii]]'' |2={{Clade |1=''[[Eptatretus burgeri]]'' |2="''[[Paramyxine]]''" spp. }} }} }} }} }} |2={{Clade |1=†''[[Gilpichthys]]'' |2={{Clade |1={{Clade |1=†''[[Hardistiella]]'' |2=†''[[Mayomyzon]]'' }} |2={{Clade |1=†''[[Myxineidus]]'' |2={{Clade |1=†''[[Priscomyzon]]'' |2={{Clade |1=†''[[Mesomyzon]]'' |label2=[[Petromyzontiformes]]|sublabel2=([[krunska grupa]]) |2={{Clade |1={{Clade |1=''[[Geotria australis]]'' |2=''[[Mordacia mordax]]'' }} |2={{Clade |1=''[[Petromyzon marinus]]'' |2={{Clade |1=''[[Lampetra fluviatilis]]'' |2=''[[Lethenteron camtschaticum]]'' }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }}|style=font-size:85%; line-height:85%}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Dodatni izvori== {{Refbegin}} *{{FishBase family|family=Myxinidae|year=2011|month=February}} *{{cite journal | last1=Bardack | first1=D | year=1991 | title=First fossil hagfish (Myxinoidea): a record from the Pennsylvanian of Illinois | journal=Science | volume=254 | issue=5032 | pages=701–703 | doi=10.1126/science.254.5032.701| pmid=17774799 | bibcode=1991Sci...254..701B | s2cid=43062184 }} *{{cite journal | last1=Bardack | first1=D. | last2=Richardson | first2=E. S. Jr | year=1977 | title=New agnathous fishes from the Pennsylvanian of Illinois | journal=Fieldiana |series=Geology | volume=33 | pages=489–510 | doi=10.5962/bhl.title.5167| doi-access=free }} *Brodal, A. and Fänge, R. (ed.) (1963). The Biology of Myxine, Universitetsforlaget, Oslo. *{{cite journal | last1=Fernholm | first1=B. | last2=Holmberg | first2=K. | year=1975 | title=The eyes in three genera of hagfish (''Eptatretus'', ''Paramyxine'' and ''Myxine'') – A case of degenerative evolution | journal=Vision Research | volume=15 | issue=2 | pages=253–259 | doi=10.1016/0042-6989(75)90215-1| pmid=1129982 | s2cid=29476956 }} *Hardisty, M. W. (1982). Lampreys and hagfishes: Analysis of cyclostome relationships. In The Biology of Lampreys, (ed. M. W. Hardisty and I. C. Potter), Vol.4B, pp.&nbsp;165–259. Academic Press, London. *Janvier, P. (1996). Early vertebrates. Oxford Monographs in Geology and Geophysics, 33, Oxford University Press, Oxford. *{{cite book|last=Marinelli|first=Wilhelm|title=Vergleichende Anatomie und Morphologie der Wirbeltiere: 2. Lieferung. Myxine glutinosa (L.)|url=https://books.google.com/books?id=FC2UjgEACAAJ|year=1956|publisher=Franz Deuticke|access-date=2017-10-26|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829211259/https://books.google.com/books?id=FC2UjgEACAAJ|url-status=live}} *{{cite journal | last1=Yalden | first1=D.W. | year=1985 | title=Feeding mechanisms as evidence for cyclostome monophyly | journal=Zoological Journal of the Linnean Society | volume=84 | issue=3 | pages=291–300 | doi=10.1111/j.1096-3642.1985.tb01802.x}} *{{cite journal | last1=Stock | first1=D. W. | last2=Whitt | first2=G. S. | year=1992 | title=Evidence from 18S ribosomal RNA that lampreys and hagfishes form a natural group | journal=Science | volume=257 | issue=5071 | pages=787–789 | doi=10.1126/science.1496398 | pmid=1496398| bibcode=1992Sci...257..787S }} *{{cite journal |doi=10.1643/0045-8511(2006)6[225:ANSOGS]2.0.CO;2 |last1=Mincarone |first1=Michael M. |last2=Stewart |first2=Andrew L. |title=A new species of giant seven-gilled hagfish (Myxinidae: ''Eptatretus'') from New Zealand |journal=Copeia |volume=2006 |issue=2 |pages=225–229 |year=2006|s2cid=85854373 }} *{{cite book|editor=J.M. Jørgensen|editor2=J.P. Lomholt|editor3=R.E. Weber|editor4=H. Malte|title=The biology of hagfishes|location=London |publisher=[[Chapman & Hall]]|year=1997}} *{{cite journal|last1=Delarbre |first1=C |year=2002 |title=Complete Mitochondrial DNA of the Hagfish, ''Eptatretus burgeri'': The Comparative Analysis of Mitochondrial DNA Sequences Strongly Supports the Cyclostome Monophyly |journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |volume=22 |issue=2 |pages=184–192 |doi=10.1006/mpev.2001.1045 |pmid=11820840|last2=Gallut|first2=C |last3=Barriel |first3=V|last4=Janvier |first4=P |last5=Gachelin |first5=G |bibcode=2002MolPE..22..184D |display-authors=1}} *{{cite journal |author=Bondareva |last2=Schmidt |first2=EE |name-list-style=amp |date=November 2003 |title=Early Vertebrate Evolution of the TATA-Binding Protein, TBP |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=20 |issue=11 |pages=1932–1939 |doi=10.1093/molbev/msg205 |pmid=12885957|pmc=2577151}} *Ewoldt, R. H., Winegard, T. M. and Fudge D. S. (2010). Non-linear viscoelasticity of hagfish slime. Int. J. Lin. Mech. 46: 627–636. *Fudge, D. (2001). [https://museum-publications.australian.museum/media/dd/documents/AMS389_27_02_2001_LowRes.e7f21b3.pdf ''Hagfishes: Champions of Slime''] Nature Australia, Spring 2001 ed., Australian Museum Trust, Sydney. pp.&nbsp;61–69. *{{cite journal | last1=Fudge | first1=D. S. | last2=Gardner | first2=K. H. | last3=Forsyth | first3=V. T. | last4=Riekel | first4=C. | last5=Gosline | first5=J. M. | year=2003 | title=The mechanical properties of hydrated intermediate filaments: Insights from hagfish gland thread cells | journal=Biophysical Journal | volume=85 | issue=3| pages=2015–2027 | pmc=1303373 | pmid=12944314 | doi=10.1016/S0006-3495(03)74629-3| bibcode=2003BpJ....85.2015F }} *{{cite journal | last1=Fudge | first1=D. S. | last2=Hillis | first2=S. | last3=Levy | first3=N. | last4=Gosline | first4=J. M. | year=2010 | title=Hagfish slime threads as a biomimetic model for high performance protein fibres | url=http://www.comparativephys.ca/system/files/Fudge_etal_Bioinspir%2526Biomim.pdf | journal=Bioinspiration & Biomimetics | volume=5 | issue=3 | pages=1–8 | doi=10.1088/1748-3182/5/3/035002 | pmid=20729569 | bibcode=2010BiBi....5c5002F | s2cid=19817946 }}{{dead link|date=October 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *{{cite journal | last1=Fudge | first1=D. S. | last2=Levy | first2=N. | last3=Chiu | first3=S. | last4=Gosline | first4=J. M. | year=2005 | title=Composition, morphology and mechanics of hagfish slime | journal=Journal of Experimental Biology | volume=208 | issue=24| pages=4613–4625 | doi=10.1242/jeb.01963| pmid=16326943 | doi-access= free | bibcode=2005JExpB.208.4613F }} *{{cite journal | last1=Winegard | first1=T. M. | last2=Fudge | first2=D. S. | year=2010 | title=Deployment of hagfish slime thread skeins requires the transmission of mixing forces via mucin strands | journal=Journal of Experimental Biology | volume=213 | issue=8| pages=1235–1240 | doi=10.1242/jeb.038075| pmid=20348334 | doi-access= free | bibcode=2010JExpB.213.1235W }} {{Refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Myxinidae}} {{NIE Poster|year=1905|Hagfish}} *[http://www.fishbase.org/Summary/FamilySummary.cfm?ID=2 FishBase entry for Myxinidae] *[https://www.youtube.com/watch?v=NYRr_MrjebA YouTube 5+ minute video of Scripps scientist/diver on hagfish] *[http://www.metacafe.com/watch/1597296/hagfish_and_the_disgusting_slime/ Metacafe video of a University of Alberta grad student showing slime production of hagfish while in Bamfield, British Columbia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110825100652/http://www.metacafe.com/watch/1597296/hagfish_and_the_disgusting_slime/ |date=2011-08-25 }} * [https://web.archive.org/web/20131203002245/http://www.3news.co.nz/Beware-the-hagfish---repeller-of-sharks/tabid/1216/articleID/231051/Default.aspx Beware the hagfish – repeller of sharks] ''3 News'', 28 Oct 2011. Video. * [http://blog.tepapa.govt.nz/2011/10/28/hagfish-versus-sharks-1-0/ Hagfish versus sharks : 1-0] ''Te Papa Blog'', 28 October 2011. * [https://www.youtube.com/watch?v=nzMB8jqioV0 Teen Spots Hagfish-Slurping Elephant Seal – YouTube] (2:11) * [https://www.bbc.co.uk/news/av/magazine-21966514 What happens when a shark attacks a hagfish – BBC] (0:39) * [https://www.youtube.com/watch?v=pmaal7Hf0WA Vancouver Aquarium Hagfish Slime] {{Animalia}} {{Chordata}} {{Taxonbar|from=Q75713}} {{Authority control}} [[Kategorija:Slijepulje| ]] [[Kategorija:Nekrofagi]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Constantine Samuel Rafinesque]] fam5vazx97y7tqlr1n3ildp4vz3efrg 3937950 3937937 2026-10-30T02:22:16Z Palapa 383 Zaštitio je stranicu "[[Sljepulje]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 3937937 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Sljepulje | slika = Myxine glutinosa.jpg | slika_širina = 260px | slika_opis = [[Pacifička sljepulja]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | infraphylum = [[Agnatha]] | superclassis = [[Cyclostomata]] | classis = '''Myxinoida''' | ordo = '''Myxiniformes''' | familia = '''Myxinidae''' | razdioba_stepen = [[Rod (biologija)|Rodovi]] | razdioba = *†''[[Myxinikela]]'' <small>Bardack, 1991</small> * '''Myxinidae''' ** '''[[Rubicundinae]]''' <small>Fernholm ''et al.'', 2013</small> *** ''[[Rubicundus]]'' <small>Fernholm ''et al.'', 2013</small> ***†''[[Tethymyxine]]'' <small>Miyashita ''et al.'', 2019</small> ** '''[[Eptatretinae]]''' <small>Bonaparte, 1850</small> *** ''[[Eptatretus]]'' <small>Cloquet, 1819</small> ** '''[[Myxininae]]''' <small>Nelson, 1976</small> *** ''[[Myxine]]'' <small>[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[10th edition of Systema Naturae|1758]]</small> *** ''[[Nemamyxine]]'' <small>Richardson, 1958</small> *** ''[[Neomyxine]]'' <small>Richardson, 1953</small> *** ''[[Notomyxine]]'' <small>Nani & Gneri, 1951</small> | sinonimi = * Bdellostomatidae <small>Gill, 1872</small> * Homeidae <small>Garman, 1899</small> * Paramyxinidae <small>Berg, 1940</small> * Diporobranchia <small>Latreille, 1825</small><ref name="van der Laan-2014">{{cite journal|last1=van der Laan|first1=Richard|last2=Eschmeyer|first2=William N.|last3=Fricke |first3=Ronald|year=2014|title=''Family-group names of Recent fishes''|volume=3882|issue=2|journal=[[Zootaxa]]|pages=001–230|issn=1175-5326|doi=10.11646/zootaxa.3882.1.1|pmid=25543675|s2cid=31014657|doi-access=free}}</ref> }} '''Sljepulje''', koje pripadaju [[razred (biologija)|razredu]] '''Myxini''' (također poznatom kao '''Hyperotreti''') i [[red (biologija)|redu]] '''Myxiniformes''', jesu [[bezviličnjaci]] ([[Agnatha]]) koje oblikom tijela podsjećaju na [[jegulja|jegulje]] (ponekad se nazivaju i „sluzave jegulje”). Sljepulje su jedine poznate životinje koje posjeduju [[lobanja|lobanju]], ali nemaju [[kičmeni stub]]; ipak, one imaju rudimentarne [[kičmeni pršljen|pršljenove]].<ref name="Reece-2014">{{Cite book|title=Campbell Biology|last=Reece|first=Jane|publisher=Pearson|year=2014|isbn=978-0-321-77565-8|location=Boston|pages=717}}</ref> Slijepulje su morski [[predator]]i i [[strvinar]]i<ref name="Freeborn-2015">{{Cite book |last=Freeborn |first=Michelle |url=https://www.wikidata.org/wiki/Q58012425 |title=The fishes of New Zealand |date=2015-01-01 |publisher=Te Papa Press |isbn=978-0-9941041-6-8 |editor-last=Roberts |editor-first=Clive Douglas |volume=2 |page=24 |editor-last2=Stewart |editor-first2=Andrew L. |editor-last3=Struthers |editor-first3=Carl D. |access-date=2024-05-29 |archive-date=2024-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210750/https://www.wikidata.org/wiki/Q58012425 |url-status=live }}</ref> koji se mogu odbraniti od drugih, većih predatora lučenjem obilnih količina sluzi iz [[sluzna žlijezda|sluznih žlijezda]] u svojoj [[koža|koži]].<ref name="Zeng-2023">{{Cite journal |last1=Zeng |first1=Yu |last2=Plachetzki |first2=David C |last3=Nieders |first3=Kristen |last4=Campbell |first4=Hannah |last5=Cartee |first5=Marissa |last6=Pankey |first6=M Sabrina |last7=Guillen |first7=Kennedy |last8=Fudge |first8=Douglas |date=2023-03-10 |title=Epidermal threads reveal the origin of hagfish slime |journal=eLife |language=en |volume=12 |doi=10.7554/eLife.81405 |issn=2050-084X |pmc=10005773 |pmid=36897815 |doi-access=free }}</ref> Iako je njihov tačan odnos prema jedinoj drugoj [[postojeći takson|postojećoj]] grupi [[Agnatha|riba bez vilica]] — [[paklara]]ma — prvobitno bio predmet rasprava, genetički dokazi ukazuju na to da su sljepulje i paklare međusobno bliže srodne nego što su srodne [[viličnjaci|kičmenjacima s vilicama]], te stoga zajedno čine nadrazred [[Cyclostomata]].<ref name="Miyashita-2019"/> Najstarije poznate [[matična grupa|matične]] sljepulje su iz [[pensilvanij|kasnog karbona]], prije otprilike [[moskovsko doba|310]] miliona godina,<ref name="Miyashita-2020"/> a prvi predstavnici modernih oblika zabilježeni su sredinom [[kreda (period)||krede]], prije otprilike 100 miliona godina.<ref name="Miyashita-2019"/> ==Fizičke karakteristike== [[File:NIE 1905 Hagfish - Myxine glutinosa.jpg|thumb|left|Dva prikaza sljepulje (''Myxine glutinosa'') s analitičkim oznakama i prikazom disekcije, objavljeno 1905. godine]] ===Tjelesne odlike=== [[File:Sixgill Hagfish (Eptatretus hexatrema) (52684863088).jpg|left|thumb|Krupni plan glave sljepulje sa šest škržnih otvora (''[[Eptatretus hexatrema]]'')]] Sljepulje su obično dugačke oko 50 cm. Najveća poznata vrsta je ''[[Eptatretus goliath]]'' – zabilježen je primjerak dužine 127 cm – dok vrste ''[[Myxine kuoi]]'' i ''[[Myxine pequenoi]]'' vjerovatno ne prelaze dužinu od 18 cm. Primijećeni su i primjerci dugi svega četiri cm. Sljepulje imaju izdužena tijela nalik [[jegulja]]ma i repove u obliku vesla. [[Koža]] im je gola i prekriva tijelo poput široke čarape. Obično su zagasito ružičaste boje i izgledom podsjećaju na gliste. Imaju [[hrskavica|hrskavičavu]] lobanju (iako je dio koji okružuje [[mozak]] prvenstveno građen od vlaknastog omotača) te strukture nalik zubima, izgrađene od [[keratin]]a. Boja zavisi od vrste i kreće se od ružičaste do plavkasto-sive, a mogu biti prisutne i crne ili bijele mrlje. Oči su im jednostavne, u vidu svjetlosno osjetljivih mrlja, a ne složene oči s sočivima sposobne za formiranje jasne slike. Sljepulje nemaju prava peraja; oko usta imaju šest do osam [[brkovi (anatomija)|pipaka]], a posjeduju i jednu nosnicu. Umjesto vilica koje se pomiču okomito, kao kod [[Gnathostomata]] ([[kičmenjak]]a s vilicama), one posjeduju par struktura koje se kreću vodoravno i imaju izrasline nalik zubima, a služe za kidanje hrane. Usta sljepulja sadrže dva para rožnatih zuba u obliku češlja, smještenih na hrskavičnoj ploči koja se može izbacivati ​​i uvlačiti. Ovi zubi služe za hvatanje hrane i njeno povlačenje prema ždrijelu.<ref name=r1>[http://tolweb.org/Hyperotreti Hyperotreti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130206033343/http://tolweb.org/Hyperotreti |date=2013-02-06 }}. Tree of Life</ref> [[Image:Eptatretus stoutii.jpg|thumb|[[Pacifička sljepulja]] na dubini od 150 m, [[Kalifornija]], [[Nacionalni morski rezervat Cordell Bank]]]] Njena koža je za tijelo pričvršćena samo duž središnjeg grebena na leđima i na mjestima gdje se nalaze žlijezde za lučenje sluzi; ispunjena je količinom krvi koja čini gotovo trećinu ukupne zapremine krvi u tijelu, zbog čega životinja izgleda poput vreće ispunjene krvlju. Pretpostavlja se da je riječ o prilagodbi koja joj omogućava preživljavanje napada predatora.<ref>{{Cite web |last=Chodosh |first=Sara |date=14 December 2017 |title=The world's fastest shark is no match for a sack of flaccid hagfish skin |url=https://www.popsci.com/shark-hagfish-flaccid-skin-sack/ |access-date=29 August 2024 |website=[[Popular Science]] |language=en-US |archive-date=13 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240413072251/https://www.popsci.com/shark-hagfish-flaccid-skin-sack/ |url-status=live }}</ref> Atlantska sljepulja, predstavnica potporodice Myxininae, i pacifička sljepulja, predstavnica potporodice Eptatretinae, razlikuju se po tome što potonja ima mišićna vlakna ugrađena u kožu. Također, pacifička sljepulja u stanju mirovanja obično zauzima smotan položaj, dok je atlantska sljepulja u tom stanju ispružena.<ref>{{Cite web |last=Pennisi |first=Elizabeth |date=6 January 2017 |title=How the slimy hagfish ties itself up in knots—and survives shark attacks |url=https://www.science.org/content/article/how-slimy-hagfish-ties-itself-knots-and-survives-shark-attacks |access-date=30 August 2024 |website=[[Science]] |archive-date=15 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220615080958/https://www.science.org/content/article/how-slimy-hagfish-ties-itself-knots-and-survives-shark-attacks |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.sicb.org/meetings/2017/schedule/abstractdetails.php?id=391 |title=Comparative Biomechanics of Hagfish Skins SICB - 2017 meeting - Abstract Details |access-date=2018-05-17 |archive-date=2018-05-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180521021841/http://www.sicb.org/meetings/2017/schedule/abstractdetails.php?id=391 }}</ref> ===Sluz=== [[File:Hagfish Slime Predator Deterrence.jpg|thumb|Atlantska sljepulja (''Myxine glutinosa'') koristi svoju sluz kako bi pobjegla od morskog psa (''Dalatias licha'') i ribe iz porodice ''Polyprionidae'' (''Polyprion americanus'').]] [[File:Eptatretus stoutii 1.jpg|thumb|right|Pacifička sljepulja pokušava se sakriti ispod stijene.]] Sljepulje mogu izlučiti velike količine mliječne i vlaknaste sluzi iz specijaliziranih žlijezda za lučenje sluzi.<ref name="Zeng-2023"/> Kada se ispusti u morsku vodu, sluz se u roku od 0,4 sekunde proširi na 10.000 puta veću zapreminu od prvobitne.<ref>{{Cite web |last=Chodosh |first=Sara |date=25 August 2021 |title=Here's how hagfish slime gets 10,000 times bigger in 0.4 seconds |url=https://www.popsci.com/hagfish-slime-expands/ |access-date=29 August 2024 |website=[[Popular Science]] |language=en-US}}</ref> Ova sluz koju luče sljepulje sadrži veoma tanka vlakna, zbog čega je ona izdržljivija i bolje prianja od sluzi koju luče druge [[životinje]].<ref>{{cite journal |last1=Fudge |first1=Douglas |last2=Levy |first2=Nimrod |last3=Chiu |first3=Scott |last4=Gosline |first4=John |title=Composition, morphology and mechanics of hagfish slime |journal=Journal of Experimental Biology |date=2005 |volume=208 |issue=24 |pages=4613–4625 |doi=10.1242/jeb.01963|pmid=16326943 |s2cid=16606815 |doi-access= free |bibcode=2005JExpB.208.4613F }}</ref> Vlakna su izgrađena od proteina i sluzi daju fleksibilnost. Ako ih uhvati predator, mogu brzo ispustiti veliku količinu sluzi kako bi pobjegli.<ref name=Böni-2016>{{cite journal |last1=Böni |first1=Lukas |last2=Fischer |first2=Peter |last3=Böcker |first3=Lukas |last4=Kuster |first4=Simon |last5=Rühs |first5=Patrick |title=Hagfish slime and mucin flow properties and their implications for defense |journal=Scientific Reports |date=2016 |volume=6 |doi=10.1038/srep30371 |doi-access=free|pmid=27460842 |pmc=4961968 |bibcode=2016NatSR...630371B }}</ref> Ako ostanu uhvaćene, mogu se svezati u čvor, a zatim taj čvor pomicati od glave prema repu životinje, stružući pritom sluz i oslobađajući se od onoga ko ih je uhvatio. Reološka istraživanja pokazala su da se [[viskoznost]] sluzi sljepulja povećava pri istezanju, što dovodi do začepljenja škrga kod riba koje se hrane usisavanjem, dok se viskoznost smanjuje pri djelovanju smičućih sila, što omogućava da se sluz lakše sastruže pomoću čvora koji putuje duž tijela.<ref name=Böni-2016/> Nedavno je utvrđeno da sluz veže vodu unutar svojih struktura nalik [[keratin]]u – takozvanih intermedijarnih filamenata koje luče specijalizirane ćelije – stvarajući viskoelastičnu supstancu koja se sporo razgrađuje, a ne samo običan gel. Pokazalo se da ova supstanca ometa funkciju škrga kod riba predatora; sluz sljepulje začepi [[škrge]] predatora, onemogućavajući im disanje. Kako bi izbjegao gušenje, predator pušta sljepulju. Zbog ove sluzi, rijetki morski predatori napadaju sljepulje. Među ostale predatore sljepulja spadaju pojedine vrste ptica i sisara.<ref>{{cite journal |doi=10.1242/jeb.02067 |last1=Lim |first1=J |last2=Fudge |first2=DS |last3=Levy |first3=N |last4=Gosline |first4=JM |title=Hagfish slime ecomechanics: testing the gill-clogging hypothesis |date=January 31, 2006 |journal=Journal of Experimental Biology |volume=209|issue=Pt 4 |pages=702–710 |pmid=16449564 |doi-access=free |bibcode=2006JExpB.209..702L }}</ref> Slobodno plivajuće sljepulje također luče sluz kada su uznemirene, a kasnije tu sluz uklanjaju koristeći isti obrazac ponašanja koji uključuje stvaranje čvora koji putuje duž tijela.<ref>{{Cite book |last=Martini |first=F. H. |year=1998 |chapter=The ecology of hagfishes |title=The Biology of Hagfishes |editor-first=J. M. |editor-last=Jørgensen |editor2-first=J. P. |editor2-last=Lomholt |editor3-first=R. E. |editor3-last=Weber |editor4-first=H. |editor4-last=Malte |pages=57–77 |place=London |publisher=Chapman and Hall |isbn=978-0-412-78530-6 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=vu1uzL0p7xsC&pg=PA57 }}</ref><ref>{{Cite journal |author=Strahan, R. |year=1963 |title=The behavior of myxinoids |journal=Acta Zoologica |volume=44 |issue=1–2 |pages=73–102 |doi=10.1111/j.1463-6395.1963.tb00402.x |bibcode=1963AcZoo..44...73S }}</ref> Zabilježeni efekat začepljenja škrga ukazuje na to da je [[ponašanje]] koje uključuje stvaranje pokretnog čvora korisno, ili čak neophodno, za ponovno uspostavljanje funkcije škrga same sljepuljice nakon izlučivanja sluzi. Keratin iz niti sljepulje (EsTKα i EsTKγ; UniProt: Q90501 i Q90502) – protein koji čini vlakna u njenoj sluzi – predmet je istraživanja kao alternativa paukovoj svili za primjenu u oblastima poput izrade zaštitne opreme (npr. pancirnih prsluka).<ref>{{Cite news|url=https://nypost.com/2017/10/25/slime-from-this-300-million-year-old-creature-could-create-bulletproof-body-armor/|title=Slime from this 300 million-year-old creature could create bulletproof body armor|date=2017-10-25|work=New York Post|access-date=2017-10-26|language=en-US|archive-date=2017-10-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20171025192741/http://nypost.com/2017/10/25/slime-from-this-300-million-year-old-creature-could-create-bulletproof-body-armor/|url-status=live}}</ref> Ovi proteini [[alfa-keratin]] u sluzi sljepulja, prilikom istezanja, prelaze iz strukture [[alfa-heliks]] u kruću strukturu [[beta-list]]ova.<ref>{{cite journal |last1=Fu |first1=Jing |last2=Guerette |first2=Paul A. |last3=Miserez |first3=Ali |title=Self-Assembly of Recombinant Hagfish Thread Keratins Amenable to a Strain-Induced α-Helix to β-Sheet Transition |journal=Biomacromolecules |date=8 July 2015 |volume=16 |issue=8 |pages=2327–2339 |doi=10.1021/acs.biomac.5b00552|pmid=26102237 }}</ref> Kombinacijom obrade istezanjem i hemijskog umrežavanja, rekombinantni keratin iz sluzi pretvara se u veoma čvrsto vlakno, pri čemu modul elastičnosti dostiže 20 GPa.<ref>{{cite journal |last1=Fu |first1=Jing |last2=Guerette |first2=Paul A. |last3=Pavesi |first3=Andrea |last4=Horbelt |first4=Nils |last5=Lim |first5=Chwee Teck |last6=Harrington |first6=Matthew J. |last7=Miserez |first7=Ali |title=Artificial hagfish protein fibers with ultra-high and tunable stiffness |journal=Nanoscale |date=2017 |volume=9 |issue=35 |pages=12908–12915 |doi=10.1039/c7nr02527k |pmid=28832693}}*{{cite magazine |author=Harriet Brewerton |date=15 September 2017 |title=Hagfish slime turned into ultra-stiff fibre |magazine=Chemistry World |url=https://www.chemistryworld.com/news/hagfish-slime-turned-into-ultra-stiff-fibre/3007995.article |access-date=1 June 2019 |archive-date=1 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190601194038/https://www.chemistryworld.com/news/hagfish-slime-turned-into-ultra-stiff-fibre/3007995.article |url-status=live }}</ref> Kada je 2017. godine u saobraćajnoj nesreći na putu U.S. Highway 101 u [[Oregon]]u došlo do prosipanja 7500 funti (oko 3400 kg) sljepulja, one su izlučile dovoljno sluzi da prekriju cestu i obližnji automobil.<ref>{{cite web|url=https://edition.cnn.com/2017/07/14/us/slime-eels-highway-accident-oregon-trnd/index.html|title=Slime eels cause multiple car pileup on Oregon highway|website=CNN.com|last=LeBlanc|first=Paul|date=14 July 2017|access-date=21 April 2022|archive-date=20 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620103114/https://amp.cnn.com/cnn/2017/07/14/us/slime-eels-highway-accident-oregon-trnd/index.html|url-status=live}}</ref> ===Disanje=== [[File:Eptatretus wandoensis (10.3897-zookeys.926.48745) Figure 3.jpg|left|thumb|Primjerak vrste ''[[Eptatretus wandoensis]]''; škržni otvori su označeni sa „GA”]] Sljepulje uglavnom dišu tako što uzimaju vodu kroz [[ždrijelo]], pored velusne komore, te je provode kroz unutrašnje [[škrge|škržne]] vrećice, kojih – ovisno o vrsti – može biti od pet do 16 parova.<ref>{{cite book|author1=Springer, Joseph|author2=Holley, Dennis|title=An Introduction to Zoology|url=https://books.google.com/books?id=BzgNZca_L5AC&pg=PA376|date=2012|publisher=Jones & Bartlett Publishers|isbn=978-1-4496-9544-6|pages=376–|access-date=2016-03-13|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210757/https://books.google.com/books?id=BzgNZca_L5AC&pg=PA376|url-status=live}}</ref> Škržne vrećice se otvaraju pojedinačno, ali kod roda ''Myxine'' otvori su srasli; od svakog otvora ispod kože pružaju se kanali prema nazad, koji se spajaju u zajednički otvor na ventralnoj strani, poznat kao škržni otvor. [[Jednjak]] je također povezan s lijevim škržnim otvorom – zbog čega je on veći od desnog – putem faringokožnog (ezofagokpžnog) kanala, koji ne sadrži respiratorno tkivo. Ovaj kanal služi za izbacivanje krupnih čestica iz ždrijela, a ta se funkcija djelimično obavlja i putem nazofarinksnog kanala. Kod drugih vrsta, srašćivanje škržnih otvora je manje izraženo, a kod roda ''Bdellostoma'' svaka se vrećica otvara zasebno prema vanjskoj sredini, baš kao i kod paklara.<ref>{{cite book|last=Hughes |first=George Morgan |title=Comparative Physiology of Vertebrate Respiration|url=https://archive.org/details/ost-biology-comparativephysi00hugh|date=1963|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-15250-2|pages=[https://archive.org/details/ost-biology-comparativephysi00hugh/page/n26 9]–}}</ref><ref>{{cite book|author=Wake, Marvalee H.|title=Hyman's Comparative Vertebrate Anatomy|url=https://books.google.com/books?id=VKlWjdOkiMwC&pg=PA81|date=1992|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-87013-7|pages=81–|access-date=2016-03-13|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210815/https://books.google.com/books?id=VKlWjdOkiMwC&pg=PA81#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> Jednosmjerni tok vode kroz škrge nastaje savijanjem i odvijanjem velusnih nabora smještenih unutar komore koja se razvila iz nazohipofiznog kanala; ovaj proces pokreće složen sistem mišića vezanih za hrskavice neurokranija, uz pomoć peristaltičkih kontrakcija škržnih vrećica i njihovih kanala.<ref>{{cite book|author1=Bone, Quentin|author2=Moore, Richard|title=Biology of Fishes|url=https://books.google.com/books?id=e2N4AgAAQBAJ&pg=PA128|date=2008|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-134-18631-0|pages=128–|access-date=2016-03-13|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210751/https://books.google.com/books?id=e2N4AgAAQBAJ&pg=PA128#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> Slijepulje također posjeduju dobro razvijenu mrežu kapilara u koži, koja je opskrbljuje kisikom kada je životinja zakopana u anoksijskom mulju, a odlikuju se i visokom tolerancijom na [[hipoksija|hipoksiju]] i [[anoksija|anoksiju]], uz dobro razvijen anaerobni [[metabolizam]].<ref name="Jørgensen-1998">{{cite book|author=Jørgensen, Jørgen Mørup |title=The Biology of Hagfishes|url=https://books.google.com/books?id=vu1uzL0p7xsC&pg=PA231|year=1998|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-0-412-78530-6|pages=231–}}</ref> Članovi grupe proveli su 36 sati u vodi u kojoj uopće nije bilo otopljenog kisika, a zatim su se u potpunosti oporavili.<ref>{{cite journal | last1=Glover | first1=C. N. | last2=Goss | first2=G. G. | title=Hypoxia modifies calcium handling in the Pacific hagfish, Eptatretus stoutii | journal=Comparative Biochemistry and Physiology. Part A, Molecular & Integrative Physiology | date=2021 | volume=261 | doi=10.1016/j.cbpa.2021.111042 | pmid=34329740 | url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1095643321001501 | url-access=subscription }}</ref> Također se navodi da je koža sposobna za [[kožno disanje]].<ref>{{cite book|author1=Helfman, Gene|author2=Collette, Bruce B.|author3=Facey, Douglas E.|author4=Bowen, Brian W.|title=The Diversity of Fishes: Biology, Evolution, and Ecology|url=https://books.google.com/books?id=FyehAR6hsUUC&pg=PA235|date=2009|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-4443-1190-7|pages=235–|access-date=2016-03-13|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210753/https://books.google.com/books?id=FyehAR6hsUUC&pg=PA235#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> ===Nervni sistem=== [[File:Dorsal, left lateral views of dissected hagfish brain.jpg|thumb|left|Dorsalni i lijevi bočni prikaz prepariranog mozga sljepulje; dodana je skala za prikaz veličine]] Porijeklo nervnog sistema kičmenjaka predmet je velikog interesa evolucionih biologa, a kružnouste (sljepulje i paklare) predstavljaju važnu grupu za pronalaženje odgovora na ovo pitanje. Složenost mozga sljepulja predmet je rasprava još od kraja 19. vijeka; neki morfolozi smatraju da one ne posjeduju [[mali mozak]] ([[cerebellum]]), dok drugi navode da je on povezan sa srednjim mozgom ([[srednji mozak]]) u jednu cjelinu.<ref>{{cite journal| last1 = Larsell | first1 = O | title = The cerebellum of myxinoids and petromyzonts including developmental stages in the lampreys. | journal = Journal of Experimental Biology | volume = 210 | issue = 22 | year = 1947 | pages = 3897–3909 | doi = 10.1002/cne.900860303 | pmid = 20239748 | s2cid = 36764239 }}</ref> Sada se smatra da je neuroanatomija sljepulja slična onoj kod paklara.<ref>{{cite journal| last1 = Wicht | first1 = H | title = The brains of lampreys and hagfishes: Characteristics, characters, and comparisons. | journal = Brain, Behavior and Evolution | volume = 48 | issue = 5 | year = 1996 | pages = 248–261 | doi = 10.1159/000113204 | pmid = 8932866 }}</ref> Zajednička osobina obje grupe kružnoustih je odsustvo [[mijelin]]a u [[neuron]]ima.<ref>{{Cite journal| last1 = Bullock | first1 = T.H. | last2 = Moore | first2 = J.K. | last3 = Fields | first3 = R.D. | title = Evolution of myelin sheaths: both lamprey and hagfish lack myelin. | journal = Neuroscience Letters | volume = 48 | issue = 2 | year = 1984 | pages = 145–148 | doi = 10.1016/0304-3940(84)90010-7| pmid = 6483278 | s2cid = 46488707 }}</ref> Mozak sljepulje ima određene dijelove slične mozgovima drugih kičmenjaka.<ref name="Ota-2008">{{cite journal |last1=Ota |first1=Kinya |last2=Kuratani |first2=Shigeru |title=Developmental Biology of Hagfishes, with a Report on Newly Obtained Embryos of the Japanese Inshore Hagfish, Eptatretus burgeri |journal=Zoological Science |date=2008 |volume=25 |issue=10 |pages=999–1011 |doi=10.2108/zsj.25.999 |pmid=19267636 |s2cid=25855686 }}</ref> Dorzalni i ventralni mišići, smješteni prema bočnim stranama tijela sljepulje, povezani su sa [[spinalni nervi|spinalnim živcima]]. Spinalni živci koji se povezuju s mišićima ždrijelnog zida rastu zasebno kako bi doprli do njih.<ref name=Oisi-2015>{{cite journal |last1=Oisi |first1=Yasuhiro |last2=Fujimoto |first2=Satoko |last3=Ota |first3=Kinya |last4=Kuratani |first4=Shigeru |title=On the peculiar morphology and development of the hypoglossal, glossopharyngeal and vagus nerves and hypobranchial muscles in the hagfish |journal=Zoological Letters |date=2015 |volume=1 |issue=6 |page=6 |doi=10.1186/s40851-014-0005-9|pmid=26605051 |pmc=4604111 |doi-access=free }}</ref> ===Oko=== Oko sljepulja nema sočivo, vanokularne mišiće niti tri motorna moždana živca (III, IV i VI) koji se nalaze kod složenijih kičmenjaka, što je značajno za proučavanje [[evolucija oka|evolucije složenijih očiju]]. Kod današnjih sljepulja također nedostaje [[tjemeno oko]].<ref>{{cite book|author=Ostrander, Gary Kent|title=The Laboratory Fish|url=https://books.google.com/books?id=Hp4YSFiSD0IC&pg=PT129|year=2000|publisher=Elsevier|isbn=978-0-12-529650-2|pages=129–|access-date=2016-03-13|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829210925/https://books.google.ps/books?id=Hp4YSFiSD0IC&pg=PT129&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.physorg.com/news115919015.html|title=Keeping an eye on evolution|date=2007-12-03|access-date=2007-12-04|publisher=PhysOrg.com|archive-date=2012-03-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20120315125907/http://www.physorg.com/news115919015.html|url-status=live}}</ref> Očne mrlje kod sljepulja, kada su prisutne, mogu detektovati svjetlost, ali koliko je poznato, nijedna ne može razaznati detaljne slike. Kod rodova ''Myxine'' i ''Neomyxine'', [[oči]] su djelimično prekrivene mišićima trupa.<ref name=r1/> [[paleontologija|Paleontološki]] dokazi ukazuju na to da oko sljepulja nije pleziomorfno, već degenerativno, budući da su fosili iz [[karbon]]a otkrili kičmenjake slične sljepuljama koji su imali složene oči. To bi značilo da su preci sljepulja (Myxini) posjedovali složene oči.<ref>{{cite journal| last1 = Gabbott | first1 = S.E | last2 = Donoghu | first2 = P.C | last3 = Sansom | first3 = R.S | last4 = Vinther | first4 = J | display-authors = 2 | title = Pigmented anatomy in Carboniferous cyclostomes and the evolution of the vertebrate eye. | journal = Proc. R. Soc. B | volume = 283 | issue = 1836 | year = 2016 | doi = 10.1098/rspb.2016.1151 | pmid = 27488650 | pmc = 5013770 }}</ref> ===Srčana funkcija, cirkulacija i ravnoteža tečnosti=== Poznato je da sljepulje imaju jedan od najnižih krvnih pritisaka među kičmenjacima.<ref name="Forster 1985–1992">{{Cite journal|last1=Forster|first1=Malcolm E.|last2=Axelsson|first2=Michael|last3=Farrell|first3=Anthony P.|last4=Nilsson|first4=Stefan|date=1991-07-01|title=Cardiac function and circulation in hagfishes|journal=Canadian Journal of Zoology|volume=69|issue=7|pages=1985–1992|doi=10.1139/z91-277|bibcode=1991CaJZ...69.1985F |issn=0008-4301}}</ref> Jedan od najprimitivnijih oblika održavanja ravnoteže tečnosti kod životinja prisutan je upravo kod ovih stvorenja; kada dođe do povećanja količine vanćelijske tečnosti, raste i [[krvni pritisak]], što registruju [[bubrezi]], koji potom izlučuju višak tečnosti.<ref name="Jørgensen-1998"/> Također, u poređenju sa svim ostalim hordatima, oni imaju najveću zapreminu krvi u odnosu na tjelesnu masu – 17&nbsp;mL krvi na 100&nbsp;g tjelesne mase.<ref>{{Cite web |url=http://cronodon.com/BioTech/hagfish.html |title=Hagfish - Cronodon |access-date=2018-05-04 |archive-date=2018-05-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180504091106/http://cronodon.com/BioTech/hagfish.html |url-status=live }}</ref> Cirkulacijski sistem sljepulje od velikog je interesa za evolucijske biologe i današnje čitaoce fiziologije. Neki posmatrači su isprva vjerovali da srce sljepulje nije inervirano (kao što su srca čeljusnih kičmenjaka),<ref>{{cite journal| last1 = Jensen | first1 = D | title = The aneural heart of the hagfish. | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 127 | issue = 1 | pages = 443–58 | year = 1965 | bibcode = 1965NYASA.127..443J | doi = 10.1111/j.1749-6632.1965.tb49418.x | pmid = 5217274 | s2cid = 5646370 }}</ref> Međutim, dalja istraživanja otkrila su da sljepulje zaista posjeduju pravo [[srce]] koje je inervisano. Njihov cirkulatorni sistem takođe uključuje više pomoćnih pumpi raspoređenih po tijelu, koje se smatraju dodatnim „srcima”.<ref name="Forster 1985–1992"/> Sljepulje su jedini poznati [[kičmenjaci]] kod kojih je osmoregulacija izoosmotska u odnosu na vanjsku sredinu. Po sastavu svoje krvne plazme, one su sličnije morskim [[beskičmenjaci]]ma nego kičmenjacima.<ref>{{Cite journal |last1=Currie |first1=Suzanne |last2=Edwards |first2=Susan L. |date=2010 |title=The curious case of the chemical composition of hagfish tissues—50 years on |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1095643310003491 |journal=Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular & Integrative Physiology |language=en |volume=157 |issue=2 |pages=111–115 |doi=10.1016/j.cbpa.2010.06.164|pmid=20547237 |url-access=subscription }}</ref> Njihova bubrežna funkcija ostaje nedovoljno opisana, dok postoji hipoteza da oni izlučuju ione putem žučnih soli.<ref>{{cite journal| last1 = Robertson | first1 = J.D | title = Chemical composition of the body fluids and muscle of the hagfish Myxine glutinosa and the rabbit-fish Chimaera monstros. | journal = Journal of Zoology | volume = 178 | issue = 2 | year = 1976 | pages = 261–277 | doi = 10.1111/j.1469-7998.1976.tb06012.x }}</ref> ===Mišićno-koštani sistem=== Muskulatura sljepulje razlikuje se od čeljusnih kičmenjaka po tome što nemaju ni horizontalnu ni vertikalnu pregradu, koje su kod čeljusnih kičmenjaka spojevi vezivnog tkiva koji odvajaju [[mišićna epaksija i hipaksija |hipaksijalnu muskulaturu i epaksijalnu muskulaturu]]. Međutim, imaju prave [[miomera|miomere]] i miosepte kao i svi kičmenjaci. Istražena je mehanika njihovih kraniofacijalnih mišića prilikom hranjenja, što je otkrilo prednosti i nedostatke njihove zubne ploče. Konkretno, mišići sljepulje imaju povećanu silu i veličinu otvora u poređenju sa viličastim kičmenjacima slične veličine, ali im nedostaje pojačanje brzine koje daju mišići čeljusnih kičmenjaka, što sugerira da čeljusti djeluju brže od zubnih ploča sljepulje.<ref>{{Cite journal| last1 = Clark | first1 = A.J. | last2 = Summers | first2 = A.P. | title = Morphology and kinematics of feeding in hagfish: possible functional advantages of jaws. | journal = Journal of Experimental Biology | volume = 210 | issue = 22 | year = 2007 | pages = 3897–3909 | doi = 10.1242/jeb.006940 | pmid = 17981857 | doi-access = free | bibcode = 2007JExpB.210.3897C }}</ref> [[File:Hagfish trunk.jpg|thumb|left| Vertikalni presjek trupa sljepulje duž središnje linije: Horda je jedini skeletni element, a muskulatura ne sadrži pregrade (septe), ni horizontalne ni vertikalne.]] [[File:Hagfish skull Fig 74 in Kingsley 1912.png|thumb|[[Lobanja]] sljepulje, slika 74 iz djela Kingsleya (1912)]] Kostur sljepulje čine lobanja, [[horda]] i zrake repnog peraja. Prvi prikaz endoskeleta sljepulje izradio je Frederick Cole u 1905.<ref>{{cite journal| last= Cole | first= F.J. | title = A Monograph on the general Morphology of the Myxinoid Fishes, based on a study of Myxine. Part I. The Anatomy of the Skeleton. | journal = Earth and Environmental Science Transactions of the Royal Society of Edinburgh | volume = 41 | issue = 3 | year = 1906 }}</ref> U svojoj monografiji, Cole je opisao dijelove skeleta koje je nazvao „pseudohrskavicom”, ukazujući na njena specifična svojstva u poređenju sa hordatima koji posjeduju vilice. Jezični aparat sljepulja sastoji se od hrskavične osnove koja nosi dvije ploče prekrivene zubima (dentalne ploče), a koje su povezane sa nizom velikih hrskavičnih šipki. Nosna kapsula kod sljepulja znatno je proširena i sastoji se od vlaknastog omotača obloženog hrskavičnim prstenovima. Za razliku od paklara, moždana čahura nije hrskavična. Uloga njihovih škržnih lukova i dalje je predmet nagađanja, budući da kod embriona sljepulja dolazi do pomjeranja stražnjih ždrijelnih vrećica prema repnom dijelu tijela; stoga škržni lukovi ne nose škrge.<ref name=Oisi-2015/> Iako se smatra da su dijelovi lobanje sljepulja homologni onima kod [[paklare|paklara]], vjeruje se da postoji vrlo malo elemenata koji su homologni onima kod kičmenjaka sa vilicama.<ref name=Oisi-2013>{{Cite journal| last1 = Oisi | first1 = Y. | last3 = Fujimoto | first3 = S. | last2 = Ota | first2 = K.G. | last4 = Kuratani | first4 = S. | title = Development of the chondrocranium in hagfishes, with special reference to the early evolution of vertebrates | journal = Zoological Science | volume = 30 | issue = 11 | year = 2013 | pages = 944–961 | doi = 10.2108/zsj.30.944| pmid = 24199860 | s2cid = 6704672 | doi-access = free }}</ref> ==Razmnožavanje== [[File:Black_hagfish,_Eptatretus_deani_gonads_01.jpg|thumb|Razvoj jajašaca kod ženke vrste ''Eptatretus deani'']] [[Image:Eptatretus polytrema.jpg|thumb|right|Crtež vrste ''[[Eptatretus polytrema]]'']] Vrlo malo se zna o razmnožavanju sljepulja. Pribavljanje embriona i posmatranje reproduktivnog ponašanja otežani su zbog toga što mnoge vrste sljepulja nastanjuju duboka mora.<ref name="Ota-2006">{{Cite journal|last1=Ota|first1=Kinya G.|last2=Kuratani|first2=Shigeru|title=The History of Scientific Endeavors Towards Understanding Hagfish Embryology|journal=Zoological Science|year=2006|volume=23|issue=5|pages=403–418|doi=10.2108/zsj.23.403|pmid=16766859|s2cid=20666604|issn=0289-0003|doi-access=free |bibcode=2006ZooS...23..403O }}</ref> U prirodi ženke brojčano nadmašuju mužjake, pri čemu tačan omjer spolova varira ovisno o vrsti. Tako, naprimjer, kod vrste ''E. burgeri'' taj omjer iznosi gotovo 1:1, dok su kod vrste ''M. glutinosa'' ženke znatno zastupljenije od mužjaka.<ref name="Ota-2006"/> Neke vrste sljepulja prije spolne zrelosti nisu spolno diferencirane i posjeduju tkivo koje može razviti i jajnike i testise.<ref>{{Cite journal|last1=Martini|first1=Frederic H.|last2=Beulig|first2=Alfred|date=2013-11-08|title=Morphometics and Gonadal Development of the Hagfish Eptatretus cirrhatus in New Zealand|journal=PLOS ONE|language=en|volume=8|issue=11|doi=10.1371/journal.pone.0078740|issn=1932-6203|pmc=3826707|pmid=24250811|bibcode=2013PLoSO...878740M|doi-access=free}}</ref> Postoje pretpostavke da se ženke razvijaju ranije od mužjaka, što bi mogao biti razlog nejednakog omjera spolova. Testisi kod sljepulja su relativno mali.<ref name="Ota-2006"/> Ovisno o vrsti, ženke polažu od jednog do 30 čvrstih jaja bogatih žumanjkom. Ta jaja imaju tendenciju da se grupišu jer na oba kraja posjeduju strukture nalik čičak-traci.<ref name="Ota-2006"/> Nije sasvim jasno na koji način sljepulje polažu jaja, iako su istraživači, na temelju zapažanja o malom udjelu [[mužjak]]a i malim [[testis]]ima, iznijeli tri hipoteze. Prema tim hipotezama, ženke sljepulja polažu jaja u male pukotine u stijenama ili u rovove ispod pijeska, pri čemu sluz koju luče sljepulje služi za zadržavanje jaja na jednom mjestu.<ref name="Ota-2006"/> Važno je napomenuti da nisu pronađeni direktni dokazi koji bi potkrijepili bilo koju od ovih hipoteza. Za razliku od paklara, sljepulje nemaju stadij larve.<ref name="Ota-2006"/> Sljepulje posjeduju [[mezonefros]] (srednji bubreg), a često zadržavaju i karakteristike [[pronefros]]a (prednjeg bubrega) – stanje poznato kao [[neotenija]]. Izlučevine iz [[bubreg]]a odvode se putem mezonefrosnog (odnosno arinefrosnog) kanala. Za razliku od mnogih drugih kičmenjaka, ovaj kanal odvojen je od reproduktivnog trakta, a proksimalna tubula nefrona povezana je s tjelesnom šupljinom ([[celom]]om), čime se osigurava podmazivanje.<ref>{{Cite book|last=Kardong|first=Kenneth V. |title=Vertebrates: comparative anatomy, function, evolution|date=2019|isbn=978-1-259-70091-0|edition=Eighth |location=New York |oclc=1053847969}}</ref> Jedini testis ili [[jajnik]] nema odvodni kanal. Umjesto toga, gamete se oslobađaju u tjelesnu šupljinu (celom) sve dok ne dospiju do zadnjeg dijela kaudalne (repne) regije, gdje pronalaze otvor u probavnom sistemu. Embrion sljepulje može se razvijati i do 11 mjeseci prije izlijeganja, što je kraći period u poređenju s drugim bezviličnim kičmenjacima.<ref>{{cite journal| year=1997|last1=Gorbman|first1=A|title=Hagfish development|journal = Zoological Science | volume = 14|issue=3| pages=375–390 |doi=10.2108/zsj.14.375|s2cid=198158310|doi-access=free}}</ref> Do nedavno se nije mnogo znalo o embriologiji sljepulja, no napredak u njihovom uzgoju omogućio je značajan uvid u evolucijski razvoj ove skupine. Nova saznanja o evoluciji [[nervni greben|ćelija nervnog grebena]] podupiru konsenzus da sve kičmenjake odlikuje prisustvo ovih ćelija, čiji bi razvoj mogao biti regulisan zajedničkim skupom gena.<ref>{{cite journal| year=2007 |last1=Ota|first1=K.G| last2=Kuraku | first2 = S. | last3 = Kuratani | first3 = S. | title = Hagfish embryology with reference to the evolution of the neural crest|journal =[[Nature]] | volume = 446|issue=7136|pages=672–5|doi=10.1038/nature05633|pmid=17377535|bibcode=2007Natur.446..672O|s2cid=4414164}}</ref> Njihov [[genom]] sadrži veliki broj [[mikrohromosom]]a koji se gube tokom razvoja životinje, tako da samo reproduktivni organi zadržavaju potpun genom.<ref>{{Cite web |url=https://www.bristol.ac.uk/news/2024/january/hagfish.html |title=First genome of slime eels uncovers the deep evolutionary history of our genomes and bodies |access-date=2024-01-18 |archive-date=2024-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240829211316/https://www.bristol.ac.uk/news/2024/january/hagfish.html |url-status=live }}</ref> Slijepulje posjeduju [[gonadotropin]]e koji se izlučuju iz [[hipofiza|hipofize]] prema [[gonada]]ma, kako bi stimulisali razvoj..<ref>{{cite journal|last=Nozaki|first=Masumi|date=2013|title=Hypothalamic-Pituitary-Gonadal Endocrine System in the Hagfish|journal=Frontiers in Endocrinology|language=English|volume=4|page=200|doi=10.3389/fendo.2013.00200|pmid=24416029|pmc=3874551|issn=1664-2392|doi-access=free}}</ref> Ovo ukazuje na to da sljepulje posjeduju ranu verziju [[hipotalamusno-hipofizno-gonadna osovina|hipotalamusno-hipofizno-gonadnu osovinu]] – sistema za koji se nekada smatralo da je svojstven isključivo [[Gnathostomata|čeljustoustima]].[[Slika:Eptatretus cirrhatus (novozelandska sljepulja).gif|minijatura|desno|Crtež [[novozelandska sljepulja| novozelandske sljepulje]]]]Neke vrste sljepulja razmnožavaju se sezonski, podstaknute [[hormon]]ima iz svoje hipofize. Poznato je da se vrsta ''E. burgeri'' razmnožava i migrira na godišnjem nivou.<ref name="Powell-2005">{{Cite journal|last1=Powell|first1=Mickie L.|last2=Kavanaugh|first2=Scott I.|last3=Sower|first3=Stacia A.|date=2005-01-01|title=Current Knowledge of Hagfish Reproduction: Implications for Fisheries Management|url=https://academic.oup.com/icb/article/45/1/158/604629|journal=Integrative and Comparative Biology|language=en|volume=45|issue=1|pages=158–165|doi=10.1093/icb/45.1.158|pmid=21676757|issn=1540-7063|doi-access=free|citeseerx=10.1.1.491.7210|access-date=2021-05-11|archive-date=2021-05-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20210512090157/https://academic.oup.com/icb/article/45/1/158/604629|url-status=live}}</ref> ==Ishrana== [[Slika:Pacific hagfish feeding 01.jpg|minijatura|lijevo|Dvije pacifičke sljepulje hrane se uginulom ribom vrste ''[[Sebastes zacentrus]]'', dok jedna ostaje u sklupčanom položaju na lijevoj strani fotografije]] Iako su morske gliste [[mnogočetinaši]] (polihete), koji žive na morskom dnu ili u njegovoj blizini, važan izvor hrane, sljepulje se mogu hraniti – a često čak i ući u tijela – uginulih, umirućih ili povrijeđenih morskih stvorenja koja su znatno veća od njih samih, te ih iznutra izjesti. Poznato je da svoj plijen proždiru iznutra.<ref>Wilson, Hugh (November 2009) [https://web.archive.org/web/20091116002431/http://green.ca.msn.com/green-living/gallery.aspx?cp-documentid=22580760&page=6 Hagfish – World's weirdest animals]. green.ca.msn.com</ref> Slijepulje imaju sposobnost upijanja otopljene organske tvari putem kože i škrga, što bi moglo predstavljati prilagodbu na način života strvinara, omogućavajući im da maksimalno iskoriste povremene prilike za hranjenje.<ref>{{Cite journal |last1=Clifford |first1=Alexander M. |last2=Zimmer |first2=Alex M. |last3=Wood |first3=Chris M. |last4=Goss |first4=Greg G. |date=2016-01-01 |title=It's all in the gills: Evaluation of O2 uptake in Pacific hagfish refutes a major respiratory role for the skin |journal=Journal of Experimental Biology |volume=219 |issue=Pt 18|language=en |doi=10.1242/jeb.141598 |doi-access=free |pmid=27401763 |issn=1477-9145}}</ref> Iz evolucijske perspektive, sljepulje predstavljaju prelazno stanje između generaliziranih puteva apsorpcije hranjivih tvari kod vodenih beskičmenjaka i specijaliziranijih probavnih sistema vodenih kičmenjaka.<ref>{{cite journal|last1=Glover|first1=CN|last2=Bucking |first2=C |last3=Wood |first3=CM |title=Adaptations to in situ feeding: novel nutrient acquisition pathways in an ancient vertebrate|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |date=2011-03-02|pmid=21367787|doi=10.1098/rspb.2010.2784|volume=278|issue=1721|pages=3096–101|pmc=3158932}}</ref> Kičmenjaci se pri varenju hrane oslanjaju na vanćelijske mehanizme. Poput bodljokožaca, sljepulje nemaju [[vodik-kalij ATPaza|vodik-kalij ATPazu]] – enzim koji dovodi do zakiseljavanja pravih želudaca. Nedavna istraživanja pokazala su da crijevo sluzice funkcioniše više kao „protoželudac”. To omogućava crijevu sluzice da obavlja funkcije koje kod kičmenjaka inače vrše [[želudac]], [[pankreas]] i crijeva.<ref>{{Cite journal |last1=Weinrauch |first1=Alyssa M. |last2=Kwan |first2=Garfield T. |last3=Giacomin |first3=Marina |last4=Bouyoucos |first4=Ian A. |last5=Tresguerres |first5=Martin |last6=Goss |first6=Greg G. |date=2025-07-15 |title=Evolutionary insights into gut acidification: invertebrate-like mechanisms in the basal vertebrate hagfish |journal=Journal of Experimental Biology |language=en |volume=228 |issue=14 |doi=10.1242/jeb.249641 |issn=0022-0949|doi-access=free |pmid=39882670 }}</ref> Poput [[pijavica]], imaju usporen [[metabolizam]] i mogu preživjeti mjesece između hranjenja;<ref>{{cite web|title=Introduction to the Myxini|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/vertebrates/basalfish/myxini.html|access-date=2009-01-25|work=Berkeley.edu website|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215173214/http://www.ucmp.berkeley.edu/vertebrates/basalfish/myxini.html|archive-date=2017-12-15}}</ref><ref>{{cite journal|doi=10.1016/S0022-0981(96)02665-2|last1=Lesser|first1=M|title=Ecology of the hagfish, Myxine glutinosa L. in the Gulf of Maine I. Metabolic rates and energetics |journal=Journal of Experimental Marine Biology and Ecology | volume=208 | date=3 January 1997|issue=1–2 | pages=215–225|last2=Martini|first2=Frederic H.|last3=Heiser|first3=John B. |doi-access=free|bibcode=1997JEMBE.208..215L }}</ref> međutim, njihovo [[ponašanje]] pri hranjenju djeluje prilično energično. Analiza sadržaja želuca kod nekoliko vrsta otkrila je veliku raznolikost plijena, uključujući mnogočelinjaše, kozice, rakove samce, glavonošce, zmijolike zvijezde, koštunjače, ajkule, ptice i meso kitova.<ref>{{Cite journal | doi = 10.3354/meps10341|url=https://www.int-res.com/articles/meps_oa/m485p223.pdf | title = Hagfish feeding habits along a depth gradient inferred from stable isotopes| journal = Marine Ecology Progress Series| volume = 485| pages = 223–234| year = 2013| last1 = Zintzen | first1 = V. | last2 = Rogers | first2 = K. M. | last3 = Roberts | first3 = C. D. | last4 = Stewart | first4 = A. L. | last5 = Anderson | first5 = M. J. | bibcode = 2013MEPS..485..223Z| doi-access = free }}</ref> U zatočeništvu je primijećeno da sljepulje koriste tehniku ​​vezanja čvorova u obrnutom smjeru (od repa prema glavi) kako bi ostvarile mehaničku prednost pri otkidanju komada mesa s lešina riba ili morskih sisara. Na taj način stvaraju otvor koji im omogućava ulazak u unutrašnjost tjelesne šupljine većih lešina. Zdrava, krupnija morska životinja vjerovatno bi se mogla odbraniti od ovakvog napada ili pobjeći plivanjem. Ovakav oportunistički pristup ishrani može predstavljati veliku neugodnost za ribare, jer sljepulje mogu pojesti ili uništiti čitav ulov izvučen dubinskim mrežama prije nego što on bude izvučen na površinu.<ref>{{Cite journal |last1=Knapp |first1=Landon |last2=Mincarone |first2=Michael M. |last3=Harwell |first3=Heather |last4=Polidoro |first4=Beth |last5=Sanciangco |first5=Jonnell |last6=Carpenter |first6=Kent |date=2011 |title=Conservation status of the world's hagfish species and the loss of phylogenetic diversity and ecosystem function |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/aqc.1202 |journal=Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems |language=en |volume=21 |issue=5 |pages=401–411 |doi=10.1002/aqc.1202 |bibcode=2011ACMFE..21..401K |issn=1052-7613|url-access=subscription }}</ref> Budući da se sljepulje obično nalaze u velikim grupama na dnu ili u njegovoj blizini, ulov jednog koćara može sadržavati nekoliko desetina, pa čak i stotine sljepulja kao usputni ulov, a sva ostala morska stvorenja koja se bore u mreži postaju im lak plijen. [[Probavni trakt]] sljepulja jedinstven je među hordatima jer je hrana u crijevima obavijena propusnom membranom, koja je analogna peritrofičnoj matrici kod [[insekti|insekata]].<ref>[[Ross Piper|Piper, Ross]] (2007), ''Extraordinary Animals: An Encyclopedia of Curious and Unusual Animals'', Greenwood Press.</ref> Također su u stanju apsorbirati hranjive tvari direktno kroz kožu.<ref>{{Cite web |last=Reardon |first=Sara |date=2 March 2011 |title=Hagfish Just Got More Disgusting |url=https://www.science.org/content/article/hagfish-just-got-more-disgusting |access-date=30 August 2024 |website=[[Science]] |archive-date=29 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240829211417/https://www.science.org/content/article/hagfish-just-got-more-disgusting |url-status=live }}</ref> Također je zabilježeno da sljepulje aktivno love crvenu trakastu ribu (''[[Cepola haastii]]'') u njenoj jazbini, pri čemu vjerovatno koriste svoju sluz kako bi ugušile ribu prije nego što je uhvate svojim zubnim pločama i izvuku iz jazbine.<ref>{{Cite journal | last1 = Zintzen | first1 = V. | last2 = Roberts | first2 = C. D. | last3 = Anderson | first3 = M. J. | last4 = Stewart | first4 = A. L. | last5 = Struthers | first5 = C. D. | last6 = Harvey | first6 = E. S. | title = Hagfish predatory behaviour and slime defence mechanism | doi = 10.1038/srep00131 | doi-access = free| journal = Scientific Reports | volume = 1 | year = 2011 | pmid = 22355648| pmc = 3216612| bibcode = 2011NatSR...1..131Z }}</ref> ==Klasifikacija== [[File:Pacific_hagfish_Myxine.jpg|thumb|Pacifička sljepulja (''Myxine'') na morskom dnu na dubini od 280 m, uz obalu [[Oregon]]a]] Prvobitno, [[Linnaeus]] je rod ''Myxine'' (u djelu ''Systema Naturae'', 10. izdanje, 1758.) svrstao u grupu [[Vermes]]. Foslilna sljepulja ''[[Myxinikela|Myxinikela siroka]]'', iz perioda kasnog karbona ([[Sjedinjene Američke Države]]), najstariji je poznati predstavnik ove grupe. U nekim aspektima sličnija je paklarama, ali posjeduje ključne [[autapomorfija|utapomorfije]] karakteristične za sljepulje.<ref name="Miyashita-2020">{{Cite journal|last=Miyashita|first=Tetsuto|date=23 November 2020|title=A Paleozoic stem hagfish Myxinikela siroka — revised anatomy and implications for evolution of the living jawless vertebrate lineages|url=https://www.researchgate.net/publication/346740531|journal=Canadian Journal of Zoology|language=en|volume=98|issue=12|pages=850–865|doi=10.1139/cjz-2020-0046|bibcode=2020CaJZ...98..850M |s2cid=229489559|issn=0008-4301|hdl=1807/103846|hdl-access=free}}</ref> Posljednjih godina, sljepulje su postale predmet posebnog interesa u genetičkim analizama koje istražuju odnose unutar grupe hordata ([[Chordata]]). Njihova klasifikacija unutar grupe Agnatha (besčeljusti) svrstava sljepulje među primitivne kičmenjake, smještajući ih između beskičmenjaka i viličastoustih (Gnathostomata). Ipak, u naučnoj literaturi se dugo vodila rasprava o tome da li sljepulje uopšte spadaju u kičmenjake. Na osnovu fosilnih podataka, paleontolozi su iznijeli pretpostavku da su paklare u bližem srodstvu sa čeljustoustima nego što su to sljepulje. Termin "[[Craniata]]" (kranijati) koristio se za označavanje životinja koje posjeduju razvijenu lobanju, ali se ne smatraju pravim [[kičmenjaci]]ma.<ref>{{cite journal| year=1993 |last1=Forey|first1=P.| last2=Janvier | first2 = P. | title = Agnathans and the origin of jawed vertebrates|journal =Nature | volume = 361|issue=6408 |pages=129–134| doi = 10.1038/361129a0|bibcode=1993Natur.361..129F|s2cid=43389789}}</ref> Molekularni dokazi s početka 1990-ih počeli su ukazivati ​​na to da su paklare i sljepulje međusobno bliže srodne nego što su srodne čeljustoustima.<ref>{{cite journal| year=1992 |last1=Stock|first1=D.W.| last2=Whitt| first2 = G.S. | title = Evidence from 18S ribosomal RNA sequences that lampreys and hagfishes form a natural group. |journal =Science | volume = 257|issue=5071 |pages=787–9| doi = 10.1126/science.1496398 |pmid=1496398|bibcode=1992Sci...257..787S}}</ref> Valjanost taksona "Craniata" dodatno su ispitali Delarbre i saradnici (2002), koristeći podatke o sekvencama mitohondrijske DNK ([[mtDNK]]). Zaključili su da su sljepuljice (Myxini) u bližem srodstvu sa grupom Hyperoartia nego sa čeljustoustima (Gnathostomata) – drugim riječima, da savremene besčeljusne ribe čine [[kladus]] pod nazivom [[Cyclostomata]]. Argument glasi: ako su Cyclostomata zaista [[monofilija|monofiletska grupa]], onda bi se pojam Vertebrata vratio na svoj prvobitni obuhvat (Gnathostomata i Cyclostomata), a naziv Craniata bi, kao suvišan, postao mlađi sinonim.<ref name="Janvier-2010">{{cite journal |author=Janvier, P. |author-link=Philippe Janvier |year=2010 |title=MicroRNAs revive old views about jawless vertebrate divergence and evolution |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=107 |issue=45 |pages=19137–19138 |bibcode=2010PNAS..10719137J |doi=10.1073/pnas.1014583107 |pmc=2984170 |pmid=21041649 |quote=Although I was among the early supporters of vertebrate paraphyly, I am impressed by the evidence provided by Heimberg et al. and prepared to admit that cyclostomes are, in fact, monophyletic. The consequence is that they may tell us little, if anything, about the dawn of vertebrate evolution, except that the intuitions of 19th century zoologists were correct in assuming that these odd vertebrates (notably, hagfishes) are strongly degenerate and have lost many characters over time |doi-access=free}}</ref> Danas molekularni podaci gotovo jednoglasno ukazuju na monofiliju kružnoustih (Cyclostomata), pri čemu su novija istraživanja usmjerena na zajedničke [[mikroRNK]] molekule kod kružnoustih i čeljustoustih ([[Gnathostomata]]).<ref>{{cite journal| year=2010 |last1=Heimberg|first1=A.M| last2=Cowper-Sal| first2 = R | last3 = Semon | first3 = M | last4 = Donoghue | first4 = P.C | last5 = Peterson | first5 = K.J | display-authors = 1 | title = microRNAs reveal the interrelationships of hagfish, lampreys, and gnathostomes and the nature of the ancestral vertebrate. |journal =Proceedings of the National Academy of Sciences| volume = 107|issue=45 |pages=19379–83|doi=10.1073/pnas.1010350107|pmid=20959416|pmc=2984222|doi-access=free |bibcode=2010PNAS..10719379H }}</ref> Sadašnja klasifikacija, podržana molekularnim analizama (koje pokazuju da su paklare i sljepulje [[sestrinski takson]]i), kao i činjenica da sljepulje zapravo posjeduju rudimentarne pršljenove, svrstavaju sljepulje u grupu Cyclostomata.<ref name="Reece-2014"/> ==Filogenija== Sljepulje pripadaju grupi [[Cyclostomata]], koja obuhvata ribe bez vilica. Grupu Cyclostomata karakterišu dvije značajne osobine: keratinske zubne ploče i pomjeranje postotičkih miomera prema očnim šupljinama.<ref name="Miyashita-2019">{{Cite journal|last1=Miyashita|first1=Tetsuto|last2=Coates|first2=Michael I.|last3=Farrar|first3=Robert|last4=Larson|first4=Peter|last5=Manning|first5=Phillip L.|last6=Wogelius|first6=Roy A.|last7=Edwards|first7=Nicholas P.|last8=Anné|first8=Jennifer|last9=Bergmann|first9=Uwe|last10=Palmer|first10=A. Richard|last11=Currie|first11=Philip J.|date=2019-02-05|title=Hagfish from the Cretaceous Tethys Sea and a reconciliation of the morphological–molecular conflict in early vertebrate phylogeny|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|language=en|volume=116|issue=6|pages=2146–2151|doi=10.1073/pnas.1814794116|issn=0027-8424|pmc=6369785|pmid=30670644|bibcode=2019PNAS..116.2146M|doi-access=free}}</ref> Prema fosilnim zapisima, procjenjuje se da su se sljepulje i paklare razdvojile jedna od druge tokom [[paleozoik]]a.<ref name="Miyashita-2019"/> U jednom eksperimentu korištena je procjena sinonimnih i nesinonimnih supstitucija [[nukleotid]]a, a ti podaci su, uz već postojeće podatke, uključeni u model „molekularnog sata” koji je poslužio za izračunavanje vremena razdvajanja [[takson]]a ''[[Myxine]]'' i ''[[[Eptatretus]]''.<ref name="Kuraku-2006">{{cite journal |last1=Kuraku |first1=S. |last2=Kuratani |first2=S. |year=2006 |title=Time scale for cyclostome evolution inferred with a phylogenetic diagnosis of hagfish and lamprey cDNA sequences |journal=Zoological Science |volume=23 |issue=12 |pages=1053–1064 |doi=10.2108/zsj.23.1053 |pmid=17261918 |s2cid=7354005|doi-access=free |bibcode=2006ZooS...23.1053K }}</ref> Ovi podaci ukazuju na to da je do razdvajanja loze došlo prije otprilike 93–28 miliona godina; međutim, kasnije studije otkrile su još ranije periode razdvajanja unutar ove grupe, pri čemu su se rodovi ''Myxine'' i ''Eptatretus'' razdvojili tokom [[trijas]]a, dok se predak roda ''[[Rubicundus]]'' odvojio od ostalih danas postojećih vrsta sljepulja tokom [[perm]]a.<ref name="Kuraku-2006"/><ref>{{Cite journal |last1=Brownstein |first1=Chase Doran |last2=Near |first2=Thomas |date=2024-06-13 |title=Colonization of the ocean floor by jawless vertebrates across three mass extinctions |journal=BMC Ecology and Evolution |volume=24 |issue=1 |page=79 |doi=10.1186/s12862-024-02253-y |doi-access=free |issn=2730-7182 |pmc=11170801 |pmid=38867201|bibcode=2024BMCEE..24...79B }}</ref> Slijepulje su isključene iz potkoljena [[Gnathostomata]] (kičmenjaci sa vilicama) zbog svojih [[morfologija (biologija)|morfoloških]] karakteristika, među kojima je i lučno savijen jezik.<ref name="Ota-2008"/> Embrioni slijepulja posjeduju karakteristike kičmenjaka sa vilicama, što bi moglo ukazivati ​​na to da je riječ o pleziomorfnim osobinama;<ref name="Ota-2008"/> međutim, kako slijepulja sazrijeva, te karakteristike doživljavaju drastične [[morfologija|morfološke]] promjene.<ref name="Ota-2008"/> Prikazana filogenija slijepuljica i paklara predstavlja adaptaciju zasnovanu na radu Miyashite i saradnika iz 2019. godine.<ref name="Miyashita-2019"/> {{Clade|{{Clade |1=†''[[Haikouella]]'' |2={{Clade |1={{Clade |1=†''[[Haikouichthys]]'' |2=†''[[Myllokunmingia]]'' }} |2={{Clade |1=†''[[Metaspriggina]]'' |label2=[[Vertebrata]]|sublabel2=([[krunska grupa]]) |2={{Clade |1=[[Gnathostomata]] (Viličarke) |2={{Clade |label1=†[[Anaspida]] |1={{Clade |1=†''[[Cornovichthys]]'' |2={{Clade |1={{Clade |1=†''[[Achanarella]]'' |2=†''[[Ciderius]]'' }} |2={{Clade |1=†[[Birkeniida]] |2={{Clade |1=†''[[Lasanius]]'' |2={{Clade |1=†''[[Euphanerops]]'' |2=†''[[Jamoytius]]'' }} }} }} }} }} |2={{Clade |1=†''[[Pipiscius]]'' |2={{Clade |1=†[[Conodonta]] (konodonti) |label2=[[Cyclostomi]]|sublabel2=([[krunska grupa]]) |2={{Clade |1={{Clade |1=†''[[Myxinikela]]'' |label2=[[Myxinoidea]]|sublabel2=([[krunska grupa]]) |2={{Clade |1={{Clade |1=†''[[Tethymyxine tapirostrum]]'' |2={{Clade |1=''[[Rubicundus eos]]'' |2=''[[Rubicundus lopheliae]]'' }} }} |2={{Clade |1={{Clade |1=''[[Myxine glutinosa]]'' |2=''[[Neomyxine biniplicata]]'' }} |2={{Clade |1=''[[Eptatretus stoutii]]'' |2={{Clade |1=''[[Eptatretus burgeri]]'' |2="''[[Paramyxine]]''" spp. }} }} }} }} }} |2={{Clade |1=†''[[Gilpichthys]]'' |2={{Clade |1={{Clade |1=†''[[Hardistiella]]'' |2=†''[[Mayomyzon]]'' }} |2={{Clade |1=†''[[Myxineidus]]'' |2={{Clade |1=†''[[Priscomyzon]]'' |2={{Clade |1=†''[[Mesomyzon]]'' |label2=[[Petromyzontiformes]]|sublabel2=([[krunska grupa]]) |2={{Clade |1={{Clade |1=''[[Geotria australis]]'' |2=''[[Mordacia mordax]]'' }} |2={{Clade |1=''[[Petromyzon marinus]]'' |2={{Clade |1=''[[Lampetra fluviatilis]]'' |2=''[[Lethenteron camtschaticum]]'' }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }}|style=font-size:85%; line-height:85%}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Dodatni izvori== {{Refbegin}} *{{FishBase family|family=Myxinidae|year=2011|month=February}} *{{cite journal | last1=Bardack | first1=D | year=1991 | title=First fossil hagfish (Myxinoidea): a record from the Pennsylvanian of Illinois | journal=Science | volume=254 | issue=5032 | pages=701–703 | doi=10.1126/science.254.5032.701| pmid=17774799 | bibcode=1991Sci...254..701B | s2cid=43062184 }} *{{cite journal | last1=Bardack | first1=D. | last2=Richardson | first2=E. S. Jr | year=1977 | title=New agnathous fishes from the Pennsylvanian of Illinois | journal=Fieldiana |series=Geology | volume=33 | pages=489–510 | doi=10.5962/bhl.title.5167| doi-access=free }} *Brodal, A. and Fänge, R. (ed.) (1963). The Biology of Myxine, Universitetsforlaget, Oslo. *{{cite journal | last1=Fernholm | first1=B. | last2=Holmberg | first2=K. | year=1975 | title=The eyes in three genera of hagfish (''Eptatretus'', ''Paramyxine'' and ''Myxine'') – A case of degenerative evolution | journal=Vision Research | volume=15 | issue=2 | pages=253–259 | doi=10.1016/0042-6989(75)90215-1| pmid=1129982 | s2cid=29476956 }} *Hardisty, M. W. (1982). Lampreys and hagfishes: Analysis of cyclostome relationships. In The Biology of Lampreys, (ed. M. W. Hardisty and I. C. Potter), Vol.4B, pp.&nbsp;165–259. Academic Press, London. *Janvier, P. (1996). Early vertebrates. Oxford Monographs in Geology and Geophysics, 33, Oxford University Press, Oxford. *{{cite book|last=Marinelli|first=Wilhelm|title=Vergleichende Anatomie und Morphologie der Wirbeltiere: 2. Lieferung. Myxine glutinosa (L.)|url=https://books.google.com/books?id=FC2UjgEACAAJ|year=1956|publisher=Franz Deuticke|access-date=2017-10-26|archive-date=2024-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829211259/https://books.google.com/books?id=FC2UjgEACAAJ|url-status=live}} *{{cite journal | last1=Yalden | first1=D.W. | year=1985 | title=Feeding mechanisms as evidence for cyclostome monophyly | journal=Zoological Journal of the Linnean Society | volume=84 | issue=3 | pages=291–300 | doi=10.1111/j.1096-3642.1985.tb01802.x}} *{{cite journal | last1=Stock | first1=D. W. | last2=Whitt | first2=G. S. | year=1992 | title=Evidence from 18S ribosomal RNA that lampreys and hagfishes form a natural group | journal=Science | volume=257 | issue=5071 | pages=787–789 | doi=10.1126/science.1496398 | pmid=1496398| bibcode=1992Sci...257..787S }} *{{cite journal |doi=10.1643/0045-8511(2006)6[225:ANSOGS]2.0.CO;2 |last1=Mincarone |first1=Michael M. |last2=Stewart |first2=Andrew L. |title=A new species of giant seven-gilled hagfish (Myxinidae: ''Eptatretus'') from New Zealand |journal=Copeia |volume=2006 |issue=2 |pages=225–229 |year=2006|s2cid=85854373 }} *{{cite book|editor=J.M. Jørgensen|editor2=J.P. Lomholt|editor3=R.E. Weber|editor4=H. Malte|title=The biology of hagfishes|location=London |publisher=[[Chapman & Hall]]|year=1997}} *{{cite journal|last1=Delarbre |first1=C |year=2002 |title=Complete Mitochondrial DNA of the Hagfish, ''Eptatretus burgeri'': The Comparative Analysis of Mitochondrial DNA Sequences Strongly Supports the Cyclostome Monophyly |journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |volume=22 |issue=2 |pages=184–192 |doi=10.1006/mpev.2001.1045 |pmid=11820840|last2=Gallut|first2=C |last3=Barriel |first3=V|last4=Janvier |first4=P |last5=Gachelin |first5=G |bibcode=2002MolPE..22..184D |display-authors=1}} *{{cite journal |author=Bondareva |last2=Schmidt |first2=EE |name-list-style=amp |date=November 2003 |title=Early Vertebrate Evolution of the TATA-Binding Protein, TBP |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=20 |issue=11 |pages=1932–1939 |doi=10.1093/molbev/msg205 |pmid=12885957|pmc=2577151}} *Ewoldt, R. H., Winegard, T. M. and Fudge D. S. (2010). Non-linear viscoelasticity of hagfish slime. Int. J. Lin. Mech. 46: 627–636. *Fudge, D. (2001). [https://museum-publications.australian.museum/media/dd/documents/AMS389_27_02_2001_LowRes.e7f21b3.pdf ''Hagfishes: Champions of Slime''] Nature Australia, Spring 2001 ed., Australian Museum Trust, Sydney. pp.&nbsp;61–69. *{{cite journal | last1=Fudge | first1=D. S. | last2=Gardner | first2=K. H. | last3=Forsyth | first3=V. T. | last4=Riekel | first4=C. | last5=Gosline | first5=J. M. | year=2003 | title=The mechanical properties of hydrated intermediate filaments: Insights from hagfish gland thread cells | journal=Biophysical Journal | volume=85 | issue=3| pages=2015–2027 | pmc=1303373 | pmid=12944314 | doi=10.1016/S0006-3495(03)74629-3| bibcode=2003BpJ....85.2015F }} *{{cite journal | last1=Fudge | first1=D. S. | last2=Hillis | first2=S. | last3=Levy | first3=N. | last4=Gosline | first4=J. M. | year=2010 | title=Hagfish slime threads as a biomimetic model for high performance protein fibres | url=http://www.comparativephys.ca/system/files/Fudge_etal_Bioinspir%2526Biomim.pdf | journal=Bioinspiration & Biomimetics | volume=5 | issue=3 | pages=1–8 | doi=10.1088/1748-3182/5/3/035002 | pmid=20729569 | bibcode=2010BiBi....5c5002F | s2cid=19817946 }}{{dead link|date=October 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *{{cite journal | last1=Fudge | first1=D. S. | last2=Levy | first2=N. | last3=Chiu | first3=S. | last4=Gosline | first4=J. M. | year=2005 | title=Composition, morphology and mechanics of hagfish slime | journal=Journal of Experimental Biology | volume=208 | issue=24| pages=4613–4625 | doi=10.1242/jeb.01963| pmid=16326943 | doi-access= free | bibcode=2005JExpB.208.4613F }} *{{cite journal | last1=Winegard | first1=T. M. | last2=Fudge | first2=D. S. | year=2010 | title=Deployment of hagfish slime thread skeins requires the transmission of mixing forces via mucin strands | journal=Journal of Experimental Biology | volume=213 | issue=8| pages=1235–1240 | doi=10.1242/jeb.038075| pmid=20348334 | doi-access= free | bibcode=2010JExpB.213.1235W }} {{Refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Myxinidae}} {{NIE Poster|year=1905|Hagfish}} *[http://www.fishbase.org/Summary/FamilySummary.cfm?ID=2 FishBase entry for Myxinidae] *[https://www.youtube.com/watch?v=NYRr_MrjebA YouTube 5+ minute video of Scripps scientist/diver on hagfish] *[http://www.metacafe.com/watch/1597296/hagfish_and_the_disgusting_slime/ Metacafe video of a University of Alberta grad student showing slime production of hagfish while in Bamfield, British Columbia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110825100652/http://www.metacafe.com/watch/1597296/hagfish_and_the_disgusting_slime/ |date=2011-08-25 }} * [https://web.archive.org/web/20131203002245/http://www.3news.co.nz/Beware-the-hagfish---repeller-of-sharks/tabid/1216/articleID/231051/Default.aspx Beware the hagfish – repeller of sharks] ''3 News'', 28 Oct 2011. Video. * [http://blog.tepapa.govt.nz/2011/10/28/hagfish-versus-sharks-1-0/ Hagfish versus sharks : 1-0] ''Te Papa Blog'', 28 October 2011. * [https://www.youtube.com/watch?v=nzMB8jqioV0 Teen Spots Hagfish-Slurping Elephant Seal – YouTube] (2:11) * [https://www.bbc.co.uk/news/av/magazine-21966514 What happens when a shark attacks a hagfish – BBC] (0:39) * [https://www.youtube.com/watch?v=pmaal7Hf0WA Vancouver Aquarium Hagfish Slime] {{Animalia}} {{Chordata}} {{Taxonbar|from=Q75713}} {{Authority control}} [[Kategorija:Slijepulje| ]] [[Kategorija:Nekrofagi]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Constantine Samuel Rafinesque]] fam5vazx97y7tqlr1n3ildp4vz3efrg NoviSpy 0 539056 3937955 2026-10-30T03:19:38Z ~2026-57827-19 187421 Nova stranica: {{Kratki opis|Špijunski softver za Android koji koriste državne agencije u Srbiji}} {{Infokutija softver | naziv = NoviSpy | razvijatelj = Vlasnički | operativni_sistem = [[Android (operativni sistem)|Android]] | kategorija = [[Špijunski softver]], [[Štetni softver]] | licenca = Vlasnička }} '''NoviSpy''' je vlasnički [[špijunski softver]] za operativni sistem [[Android (operativni sistem)|Android]] koji koriste... 3937955 wikitext text/x-wiki {{Kratki opis|Špijunski softver za Android koji koriste državne agencije u Srbiji}} {{Infokutija softver | naziv = NoviSpy | razvijatelj = Vlasnički | operativni_sistem = [[Android (operativni sistem)|Android]] | kategorija = [[Špijunski softver]], [[Štetni softver]] | licenca = Vlasnička }} '''NoviSpy''' je vlasnički [[špijunski softver]] za operativni sistem [[Android (operativni sistem)|Android]] koji koriste organi sigurnosti i policijske službe u [[Srbija|Srbiji]], uključujući Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i [[Sigurnosno-informativna agencija|Sigurnosno-informativnu agenciju]] (BIA). Softver je došao u fokus šire javnosti krajem 2024. godine nakon istrage organizacije [[Amnesty International]], koja je detaljno opisala njegovu upotrebu protiv pripadnika civilnog društva, novinara i političkih aktivista.<ref name="Amnesty2024">{{cite report |title="A Digital Prison": Surveillance and the Suppression of Civil Society in Serbia |publisher=[[Amnesty International]] |date=2024-12 |url=https://www.amnesty.org/en/documents/eur70/8812/2024/en/ |access-date=2026-10-15}}</ref> == Historija i otkrivanje == Operativna upotreba softvera NoviSpy javno je otkrivena u decembru 2024. godine u izvještaju organizacije Amnesty International pod nazivom ''„Digitalni zatvor: Nadzor i gušenje civilnog društva u Srbiji”'' (engl. ''A Digital Prison: Surveillance and the Suppression of Civil Society in Serbia''). Prema istraživanju grupa za digitalna prava i istraživačkih novinara, softver je primjenjivan tokom talasa javnih protesta u Srbiji, posebno onih usmjerenih protiv projekata eksploatacije litija.<ref name="BalkanInsight">{{cite news |last1=Stojanovic |first1=Milica |title=Serbian Authorities Using Spyware to Target Activists, Amnesty Says |url=https://balkaninsight.com |work=[[Balkan Insight]] |date=2024-12-04 |access-date=2026-10-15}}</ref> Forenzička analiza kompromitovanih uređaja pokazala je da su mete bili istraživački novinari, lideri nevladinih organizacija i aktivisti.<ref name="Amnesty2024" /> == Tehničke karakteristike i primjena == Za razliku od komercijalnih alata za nadzor kao što su [[Pegasus (špijunski softver)|Pegasus]] ili [[Predator (špijunski softver)|Predator]], koji se primarno oslanjaju na daljinsko iskorištavanje ranjivosti bez potrebe za interakcijom korisnika (engl. ''zero-click''), NoviSpy se prvenstveno oslanja na fizički pristup uređaju ili ciljani [[socijalni inženjering (sigurnost)|socijalni inženjering]]. Digitalna forenzika je pokazala da su pripadnici državnih službi fizički instalirali špijunski softver na mobilne telefone meta tokom policijskih zadržavanja, graničnih kontrola ili informativnih razgovora, kada su pojedinci bili primorani da predaju svoje otključane uređaje. Kada se aktivira na Android sistemu, NoviSpy omogućava potpunu daljinsku kontrolu i nadzor, uključujući pristup šifrovanim prepiskama, neprekidno praćenje lokacije, tajno aktiviranje mikrofona i pristup sačuvanim medijskim datotekama. Primjena softvera NoviSpy zabilježena je u kombinaciji sa komercijalnim hardverskim alatima za forenzičko preuzimanje podataka, prije svega opremom izraelske kompanije [[Cellebrite]]. Izvještaji navode da su državni organi koristili Cellebrite opremu kako bi zaobišli zaključane ekrane i preuzeli historijske podatke iz telefona, nakon čega bi instalirali NoviSpy radi trajnog pristupa kompromitovanom uređaju.<ref name="Amnesty2024" /> == Reakcije == Međunarodne organizacije za ljudska prava i udruženja za zaštitu slobode medija izrazile su zabrinutost zbog ovih saznanja, karakterišući sistematsku primjenu softvera NoviSpy kao kršenje osnovnih standarda privatnosti i slobode izražavanja. Amnesty International je pozvao na strožiji nadzor nad državnim nabavkama tehnologija za nadzor i zatražio međunarodni moratorij na trgovinu forenzičkim alatima sa vladama koje imaju zabilježenu historiju usmjeravanja takvih alata protiv civilnog društva.<ref name="Amnesty2024" /> == Također pogledajte == * [[Špijunski softver]] * [[Pegasus (špijunski softver)]] * [[Ljudska prava u Srbiji]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Softver]] qw55bchojis47icg7zug3149bci235r 3937956 3937955 2026-10-30T03:19:51Z ~2026-57827-19 187421 3937956 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = NoviSpy | razvijatelj = Vlasnički | operativni_sistem = [[Android (operativni sistem)|Android]] | kategorija = [[Špijunski softver]], [[Štetni softver]] | licenca = Vlasnička }} '''NoviSpy''' je vlasnički [[špijunski softver]] za operativni sistem [[Android (operativni sistem)|Android]] koji koriste organi sigurnosti i policijske službe u [[Srbija|Srbiji]], uključujući Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i [[Sigurnosno-informativna agencija|Sigurnosno-informativnu agenciju]] (BIA). Softver je došao u fokus šire javnosti krajem 2024. godine nakon istrage organizacije [[Amnesty International]], koja je detaljno opisala njegovu upotrebu protiv pripadnika civilnog društva, novinara i političkih aktivista.<ref name="Amnesty2024">{{cite report |title="A Digital Prison": Surveillance and the Suppression of Civil Society in Serbia |publisher=[[Amnesty International]] |date=2024-12 |url=https://www.amnesty.org/en/documents/eur70/8812/2024/en/ |access-date=2026-10-15}}</ref> == Historija i otkrivanje == Operativna upotreba softvera NoviSpy javno je otkrivena u decembru 2024. godine u izvještaju organizacije Amnesty International pod nazivom ''„Digitalni zatvor: Nadzor i gušenje civilnog društva u Srbiji”'' (engl. ''A Digital Prison: Surveillance and the Suppression of Civil Society in Serbia''). Prema istraživanju grupa za digitalna prava i istraživačkih novinara, softver je primjenjivan tokom talasa javnih protesta u Srbiji, posebno onih usmjerenih protiv projekata eksploatacije litija.<ref name="BalkanInsight">{{cite news |last1=Stojanovic |first1=Milica |title=Serbian Authorities Using Spyware to Target Activists, Amnesty Says |url=https://balkaninsight.com |work=[[Balkan Insight]] |date=2024-12-04 |access-date=2026-10-15}}</ref> Forenzička analiza kompromitovanih uređaja pokazala je da su mete bili istraživački novinari, lideri nevladinih organizacija i aktivisti.<ref name="Amnesty2024" /> == Tehničke karakteristike i primjena == Za razliku od komercijalnih alata za nadzor kao što su [[Pegasus (špijunski softver)|Pegasus]] ili [[Predator (špijunski softver)|Predator]], koji se primarno oslanjaju na daljinsko iskorištavanje ranjivosti bez potrebe za interakcijom korisnika (engl. ''zero-click''), NoviSpy se prvenstveno oslanja na fizički pristup uređaju ili ciljani [[socijalni inženjering (sigurnost)|socijalni inženjering]]. Digitalna forenzika je pokazala da su pripadnici državnih službi fizički instalirali špijunski softver na mobilne telefone meta tokom policijskih zadržavanja, graničnih kontrola ili informativnih razgovora, kada su pojedinci bili primorani da predaju svoje otključane uređaje. Kada se aktivira na Android sistemu, NoviSpy omogućava potpunu daljinsku kontrolu i nadzor, uključujući pristup šifrovanim prepiskama, neprekidno praćenje lokacije, tajno aktiviranje mikrofona i pristup sačuvanim medijskim datotekama. Primjena softvera NoviSpy zabilježena je u kombinaciji sa komercijalnim hardverskim alatima za forenzičko preuzimanje podataka, prije svega opremom izraelske kompanije [[Cellebrite]]. Izvještaji navode da su državni organi koristili Cellebrite opremu kako bi zaobišli zaključane ekrane i preuzeli historijske podatke iz telefona, nakon čega bi instalirali NoviSpy radi trajnog pristupa kompromitovanom uređaju.<ref name="Amnesty2024" /> == Reakcije == Međunarodne organizacije za ljudska prava i udruženja za zaštitu slobode medija izrazile su zabrinutost zbog ovih saznanja, karakterišući sistematsku primjenu softvera NoviSpy kao kršenje osnovnih standarda privatnosti i slobode izražavanja. Amnesty International je pozvao na strožiji nadzor nad državnim nabavkama tehnologija za nadzor i zatražio međunarodni moratorij na trgovinu forenzičkim alatima sa vladama koje imaju zabilježenu historiju usmjeravanja takvih alata protiv civilnog društva.<ref name="Amnesty2024" /> == Također pogledajte == * [[Špijunski softver]] * [[Pegasus (špijunski softver)]] * [[Ljudska prava u Srbiji]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Softver]] mympy8jae3yxu7kopqo241j32nohvmg 3937957 3937956 2026-10-30T03:20:04Z ~2026-57827-19 187421 3937957 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = NoviSpy | razvijatelj = Vlasnički | operativni_sistem = [[Android (operativni sistem)|Android]] | kategorija = [[Špijunski softver]], [[Štetni softver]] | licenca = Vlasnička }} '''NoviSpy''' je vlasnički [[špijunski softver]] za operativni sistem [[Android (operativni sistem)|Android]] koji koriste organi sigurnosti i policijske službe u [[Srbija|Srbiji]], uključujući Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i [[Sigurnosno-informativna agencija|Sigurnosno-informativnu agenciju]] (BIA). Softver je došao u fokus šire javnosti krajem 2024. godine nakon istrage organizacije [[Amnesty International]], koja je detaljno opisala njegovu upotrebu protiv pripadnika civilnog društva, novinara i političkih aktivista.<ref name="Amnesty2024">{{cite report |title="A Digital Prison": Surveillance and the Suppression of Civil Society in Serbia |publisher=[[Amnesty International]] |date=2024-12 |url=https://www.amnesty.org/en/documents/eur70/8812/2024/en/ |access-date=2026-10-15}}</ref> == Historija i otkrivanje == Operativna upotreba softvera NoviSpy javno je otkrivena u decembru 2024. godine u izvještaju organizacije Amnesty International pod nazivom ''„Digitalni zatvor: Nadzor i gušenje civilnog društva u Srbiji”'' (engl. ''A Digital Prison: Surveillance and the Suppression of Civil Society in Serbia''). Prema istraživanju grupa za digitalna prava i istraživačkih novinara, softver je primjenjivan tokom talasa javnih protesta u Srbiji, posebno onih usmjerenih protiv projekata eksploatacije litija.<ref name="BalkanInsight">{{cite news |last1=Stojanovic |first1=Milica |title=Serbian Authorities Using Spyware to Target Activists, Amnesty Says |url=https://balkaninsight.com |work=[[Balkan Insight]] |date=2024-12-04 |access-date=2026-10-15}}</ref> Forenzička analiza kompromitovanih uređaja pokazala je da su mete bili istraživački novinari, lideri nevladinih organizacija i aktivisti.<ref name="Amnesty2024" /> == Tehničke karakteristike i primjena == Za razliku od komercijalnih alata za nadzor kao što su [[Pegasus (špijunski softver)|Pegasus]] ili [[Predator (špijunski softver)|Predator]], koji se primarno oslanjaju na daljinsko iskorištavanje ranjivosti bez potrebe za interakcijom korisnika (engl. ''zero-click''), NoviSpy se prvenstveno oslanja na fizički pristup uređaju ili ciljani [[socijalni inženjering (sigurnost)|socijalni inženjering]]. Digitalna forenzika je pokazala da su pripadnici državnih službi fizički instalirali špijunski softver na mobilne telefone meta tokom policijskih zadržavanja, graničnih kontrola ili informativnih razgovora, kada su pojedinci bili primorani da predaju svoje otključane uređaje. Kada se aktivira na Android sistemu, NoviSpy omogućava potpunu daljinsku kontrolu i nadzor, uključujući pristup šifrovanim prepiskama, neprekidno praćenje lokacije, tajno aktiviranje mikrofona i pristup sačuvanim medijskim datotekama. Primjena softvera NoviSpy zabilježena je u kombinaciji sa komercijalnim hardverskim alatima za forenzičko preuzimanje podataka, prije svega opremom izraelske kompanije [[Cellebrite]]. Izvještaji navode da su državni organi koristili Cellebrite opremu kako bi zaobišli zaključane ekrane i preuzeli historijske podatke iz telefona, nakon čega bi instalirali NoviSpy radi trajnog pristupa kompromitovanom uređaju.<ref name="Amnesty2024" /> == Reakcije == Međunarodne organizacije za ljudska prava i udruženja za zaštitu slobode medija izrazile su zabrinutost zbog ovih saznanja, karakterišući sistematsku primjenu softvera NoviSpy kao kršenje osnovnih standarda privatnosti i slobode izražavanja. Amnesty International je pozvao na strožiji nadzor nad državnim nabavkama tehnologija za nadzor i zatražio međunarodni moratorij na trgovinu forenzičkim alatima sa vladama koje imaju zabilježenu historiju usmjeravanja takvih alata protiv civilnog društva.<ref name="Amnesty2024" /> == Također pogledajte == * [[Špijunski softver]] * [[Pegasus (špijunski softver)]] * [[Ljudska prava u Srbiji]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Softver]] 2gzxm11gz9kgddzp7r7ncq327mwbwnp Sinatra Sings Great Songs from Great Britain 0 539057 3937976 2026-10-30T08:32:34Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija album | naziv = Sinatra Sings Great Songs from Great Britain | vrsta = [[Album]] | pozadina = | izvođač_gen = [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]] | slika = Sinatragreatbritain.jpg | objavljen = 1962. | snimljen = 12-14. juni 1962. | mjesto = | studio = | žanr = [[Vokalni džez]], [[tradicionalni pop]] | trajanje = 35:12 | izdavač = [[Reprise Records]] <br /><smal... 3937976 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Sinatra Sings Great Songs from Great Britain | vrsta = [[Album]] | pozadina = | izvođač_gen = [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]] | slika = Sinatragreatbritain.jpg | objavljen = 1962. | snimljen = 12-14. juni 1962. | mjesto = | studio = | žanr = [[Vokalni džez]], [[tradicionalni pop]] | trajanje = 35:12 | izdavač = [[Reprise Records]] <br /><small>R 1006 (mono LP), R9-1006 (stereo LP)<ref name=":0"/></small> | producent = | prethodni_album = ''[[All Alone (album Franka Sinatre)|All Alone]]''<br/>(1962) | ovaj_album = ''Sinatra Sings Great Songs from Great Britain''<br/>(1962) | sljedeći_album = ''[[Sinatra–Basie: An Historic Musical First]]''<br/>(1962) }} {{Recenzije albuma | naslov = | podnaslov = <!-- Zbirne ocjene --> | ADM = | MC = | zbirna1 = ''[[Allmusic]]'' | zbirna1ocjena = {{Rating|2.5|5}} <ref>{{AllMusic|class=album|id=r169879}}</ref> <!-- ... --> <!-- Recenzije --> | rec1 = | rec1ocjena = | rec2 = | rec2ocjena = | rec3 = | rec3ocjena = <!-- ... --> <!-- Recenzije se moraju proširiti u prozu --> | nemaproze = Da }} '''''Sinatra Sings Great Songs from Great Britain''''' dvadesetosmi je [[album]] američkog pjevača [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]], koji je oktobra 1962. objavila izdavačka kuća [[Reprise Records]]. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] je izašao na LP ploči, ali ne i u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. U SAD-u je objavljen tek kasnije, u formatu kompakt diska, početkom 1990-ih. Sve pjesme s albuma bile su dostupne u sklopu kolekcije ''[[The Complete Reprise Studio Recordings]]''. Album, za koji je aranžmane radio [[Robert Farnon]], snimljen je u [[London|Londonu]] u junu 1962. u studijima CTS. Snimatelj je bio [[Eric Tomlinson]],<ref>{{Cite web |url=https://www.discogs.com/Frank-Sinatra-Sinatra-Sings-Great-Songs-From-Great-Britain/release/2996576 |title=Frank Sinatra - Sinatra Sings Great Songs From Great Britain |website=Discogs |language=en-US |access-date=2017-10-07}}</ref> priznati tonski inženjer koji je radio na snimanjima i sinhronizacijama u filmskoj industriji,<ref>{{Cite news |title=Eric Tomlinson, recording engineer - obituary |url=https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/12054197/Eric-Tomlinson-recording-engineer-obituary.html |website=The Telegraph |language=en-GB |date=2015-12-16 |access-date=2017-10-07 |issn=0307-1235}}</ref> a kasnije je snimio muziku za desetine igranih filmova, uključujući ''[[Oliver!]]'' (1968), ''[[Guslač na krovu]]'' (1971) i originalnu trilogiju ''[[Ratovi zvijezda]]'' (1977, 1980, 1983).<ref>{{Cite web |title=Eric Tomlinson |url=https://www.imdb.com/name/nm0866839/ |website=IMDb |language=en-US |access-date=2017-10-07}}</ref> Producent albuma bio je [[Alan A. Freeman]].<ref>{{Cite book |last=Granata |first=Charles L. |url=https://www.google.co.uk/books/edition/Sessions_with_Sinatra/lXZvTzc-9PwC?hl=en |title=Sessions with Sinatra: Frank Sinatra and the Art of Recording |date=2003-10-01 |publisher=Chicago Review Press |isbn=978-1-61374-281-5 |language=en}}</ref> Ovo je jedini studijski album koji je Sinatra snimio u Velikoj Britaniji, iako postoje i tri druga nastupa na radiju koja su zabilježena i kasnije objavljena. Sinatra je bio umoran nakon turneje i imao je problema s grlom; navodno nije bio pretjerano zadovoljan svojim glasom. == Spisak pjesama == {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | naziv1 = [[The Very Thought of You]] | trajanje1 = 3:31 | bilješka1 = [[Ray Noble (muzičar)|Ray Noble]] | naziv2 = [[We'll Gather Lilacs in the Spring]] | trajanje2 = 3:11 | bilješka2 = [[Ivor Novello]] | naziv3 = [[If I Had You (1928)|If I Had You]] | trajanje3 = 4:05 | bilješka3 = [[Jimmy Campbell (tekstopisac)|Jimmy Campbell]], [[Reginald Connelly]], [[Ted Shapiro]] | naziv4 = [[Now Is the Hour (pjesma)|Now Is the Hour]] | trajanje4 = 2:48 | bilješka4 = [[Maewa Kaihan]], [[Clement Scott]], Dorothy Stewart | naziv5 = [[The Gypsy (1945)|The Gypsy]] | trajanje5 = 3:18 | bilješka5 = [[Billy Reid (tekstopisac)|Billy Reid]] | naziv6 = [[A Nightingale Sang in Berkeley Square (song)|A Nightingale Sang in Berkeley Square]] | trajanje6 = 3:52 | bilješka6 = [[Eric Maschwitz]], [[Manning Sherwin]] | naziv7 = [[A Garden in the Rain]] | trajanje7 = 3:22 | bilješka7 = [[James Dyrenforth]], [[Carroll Gibbons]] | naziv8 = London by Night | trajanje8 = 3:17 | bilješka8 = [[Carroll Coates]] | naziv9 = [[We'll Meet Again]] | trajanje9 = 3:42 | bilješka9 = [[Hughie Charles]], [[Ross Parker (songwriter)|Ross Parker]] | naziv10 = I'll Follow My Secret Heart<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Frank-Sinatra-Sinatra-Sings-Great-Songs-From-Great-Britain-/master/353681|title=Frank Sinatra - Sinatra Sings Great Songs From Great Britain|website=Discogs|language=en|access-date=2017-10-07}}</ref> | trajanje10 = 3:16 | bilješka10 = [[Noël Coward]] }} {{Spisak pjesama | naslov =Dodatna numera,{{nobold|(prvi put objavljena u Japanu na LP ploči 1985,<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Frank-Sinatra-Sinatra-Sings-Great-Songs-From-Great-Britain-/release/5908658|title=Frank Sinatra – Sinatra Sings Great Songs from Great Britain (1985, Vinyl)|website=[[Discogs]]}}</ref>}} | naziv11 = [[Roses of Picardy]] | trajanje11 = 3:01 | bilješka11 = [[Frederic E. Weatherly]], [[Haydn Wood]] }} == Osoblje == * [[Frank Sinatra]] – vokal * [[Robert Farnon]] – aranžer, dirigent<ref name=":0"/> == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * Hunter, Nigel (June 23, 1962). [https://www.mediafire.com/view/0eh6jyz4m1uu8p4/ "This Was an Evening I'll Never Forget; Nigel Hunter Attends a Sinatra Recording Session"]. ''Disc''. str.&nbsp;4. == Vanjski linkovi == *{{AllMusic | class= album| id=mw0000095905| label= Sinatra Sings Great Songs from Great Britain| access-date= 09:30, 30. 10. 2026 (UTC) }} * ''[https://www.discogs.com/master/353681-Sinatra-Sinatra-Sings-Great-Songs-From-Great-Britain Sinatra Sings Great Songs from Great Britain]'' na ''[[Discogs]]-u'' {{Frank Sinatra}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albumi iz 1962.]] [[Kategorija:Albumi Franka Sinatre]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Reprise Recordsa]] 242i3oiw1x8l54cs50xm55ybp1wyim0 Razgovor:Sinatra Sings Great Songs from Great Britain 1 539058 3937977 2026-10-30T08:33:34Z Panasko 146730 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026 3937977 wikitext text/x-wiki {{Američki mjesec}} 7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8 Sinatra–Basie: An Historic Musical First 0 539059 3937978 2026-10-30T08:50:29Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija album | naziv = Sinatra–Basie: An Historic Musical First | vrsta = [[Album]] | pozadina = | izvođač_gen = [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]] | slika = Sinatrabasiealbum.jpg | objavljen = 10. decembar 1962. {{small|([[Long play|LP]])}}<br /> 20. juni 1988. {{small|([[Compact disc|CD]])}} | snimljen = 2-3. oktobra 1962. | mjesto = [[Hollywood]] | studio = | žanr = Vokalni dže... 3937978 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Sinatra–Basie: An Historic Musical First | vrsta = [[Album]] | pozadina = | izvođač_gen = [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]] | slika = Sinatrabasiealbum.jpg | objavljen = 10. decembar 1962. {{small|([[Long play|LP]])}}<br /> 20. juni 1988. {{small|([[Compact disc|CD]])}} | snimljen = 2-3. oktobra 1962. | mjesto = [[Hollywood]] | studio = | žanr = [[Vokalni džez]], [[džez]] | trajanje = 33:05 | izdavač = [[Reprise Records]]<br />{{small|FS 1008}} | producent = | prethodni_album = ''[[Sinatra Sings Great Songs from Great Britain]]''<br/>(1962) | ovaj_album = ''Sinatra–Basie: An Historic Musical First''<br/>(1962) | sljedeći_album = ''[[The Concert Sinatra]]''<br/>(1963) }} {{Recenzije albuma | naslov = | podnaslov = <!-- Zbirne ocjene --> | ADM = | MC = | zbirna1 = ''[[Allmusic]]'' | zbirna1ocjena = {{Rating|4|5}}<ref name="AM">{{cite web|last1=Ginell|first1=Richard S.|title=Sinatra-Basie: An Historic Musical First |url=http://www.allmusic.com/album/sinatra-basie-an-historic-musical-first-mw0000195377|website=AllMusic|access-date=21 August 2017}}</ref> | zbirna2 = ''[[Mojo (magazine)|Mojo]]'' | zbirna2ocjena = {{Rating|5|5}}<ref name="Mojo">{{cite magazine |last=Male |first=Andrew |date=January 2010 |title=This Glorious Defeat |magazine=[[Mojo (magazine)|Mojo]]|page=108}}</ref> | zbirna3 = ''[[New Record Mirror]]'' | zbirna3ocjena = {{Rating|5|5}}<ref>{{Cite magazine |last= Watson |first= Jimmy |date=9 February 1963 |title=Frank Sinatra, Count Basie: ''Sinatra-Basie'' |url=https://worldradiohistory.com/UK/Record-Mirror/60s/63/Record-Mirror-1963-02-09-S-OCR.pdf |magazine=[[New Record Mirror]] |issue=100 |page=10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220614184738/https://worldradiohistory.com/UK/Record-Mirror/60s/63/Record-Mirror-1963-02-09-S-OCR.pdf |archive-date=14 June 2022 |access-date=5 August 2022}}</ref> <!-- ... --> <!-- Recenzije --> | rec1 = | rec1ocjena = | rec2 = | rec2ocjena = | rec3 = | rec3ocjena = <!-- ... --> <!-- Recenzije se moraju proširiti u prozu --> | nemaproze = Da }} '''''Sinatra–Basie: An Historic Musical First''''' dvadesetdeveti je [[album]] američkog pjevača [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]], snimljen uz orkestar [[Count Basie|Counta Basieja]] i aranžmane [[Neal Hefti|Neala Heftija]], koji je oktobra 1962. objavila izdavačka kuća [[Reprise Records]]. Ovo je bilo prvo snimanje koje je Sinatra ostvario s Basiejem. Godine 1964. Sinatra i Basie snimili su još jedan, posljednji studijski album, ''[[It Might as Well Be Swing]]'', za koji je orkestraciju radio [[Quincy Jones]], a Basiejev orkestar pojavio se i na Sinatrinom prvom albumu uživo, ''[[Sinatra at the Sands]]'' (1966). Sinatra se pojavio u epizodi emisije ''[[The Dinah Shore Show]]'', emitovanoj 9. decembra 1962 – dan prije objavljivanja albuma ''Sinatra-Basie'' – te je tom prilikom izveo pjesmu "Please Be Kind" u aranžmanu s tog albuma. Prema knjizi [[Will Friedwald|Willa Friedwalda]] ''[[Sinatra! The Song Is You]]'', Basie nije bio upoznat s nekim od novih materijala, a – kako navodi Sinatrin dugogodišnji pijanist [[Bill Miller]] – „"bio je sposoban, ali ne i vješt čitač [notnih zapisa]”. Stoga je Basie zamolio Millera da odsvira klavirsku dionicu u pjesmi "[[Pennies from Heaven]]".<ref name="Friedwald">{{cite book|last1=Friedwald|first1=Will|title=Sinatra!: The Song Is You|date=1995|publisher=Scribner|location=New York|isbn=9780684193687|url-access=registration|url=https://archive.org/details/sinatrasongisyou00frie_1}}</ref> == Spisak pjesama == {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | naziv1 = [[Pennies from Heaven (pjesma)|Pennies from Heaven]] | trajanje1 = 3:29 | bilješka1 = [[Arthur Johnston (kompozitor)|Arthur Johnston]], [[Johnny Burke (lyricist)|Johnny Burke]] | naziv2 = [[Please Be Kind]] | trajanje2 = 2:43 | bilješka2 = [[Saul Chaplin]], [[Sammy Cahn]] | naziv3 = [[(Love Is) The Tender Trap]] | trajanje3 = 2:37 | bilješka3 = [[Sammy Cahn]], [[Jimmy Van Heusen]] | naziv4 = [[Looking at the World Through Rose Colored Glasses]] | trajanje4 = 2:32 | bilješka4 = Jimmy Steiger, Tommy Mailie | naziv5 = [[My Kind of Girl (Matt Monro)|My Kind of Girl]] | trajanje5 = 4:37 | bilješka5 = [[Leslie Bricusse]] | naziv6 = [[I Only Have Eyes for You]] | trajanje6 = 3:31 | bilješka6 = [[Harry Warren]], [[Al Dubin]] | naziv7 = [[Nice Work If You Can Get It (pjesma)|Nice Work If You Can Get It]] | trajanje7 = 2:37 | bilješka7 = [[George Gershwin]], [[Ira Gershwin]] | naziv8 = [[Learnin' the Blues]] | trajanje8 = 4:25 | bilješka8 = Dolores Vicki Silvers | naziv9 = [[I'm Gonna Sit Right Down and Write Myself a Letter]] | trajanje9 = 2:36 | bilješka9 = [[Fred Ahlert]], [[Joe Young (lyricist)|Joe Young]] | naziv10 = [[I Won't Dance]] | trajanje10 = 4:07 | bilješka10 = [[Jerome Kern]], [[Jimmy McHugh]], [[Oscar Hammerstein II]], [[Dorothy Fields]], [[Otto Harbach]] }} == Osoblje == * [[Frank Sinatra]] – vokal * [[Count Basie]] – klavir * [[Bill Miller]] – klavir<ref name="Friedwald" /> * [[Eric Dixon]] – flauta, tenor saksofon * [[Frank Wess]] – flauta, alt saksofon, tenor saksofon * [[Frank Foster]] – tenor saksofon * [[Marshall Royal]] – klarinet, alt saksofon * [[Charlie Fowlkes]] – bariton saksofon * [[Al Aarons]] – truba * [[Sonny Cohn]] – truba * [[Thad Jones]] – truba * [[Al Porcino]] – truba * [[Fip Ricard]] – truba * [[Henry Coker]] – trombon * [[Benny Powell]] – trombon * [[Rufus Wagner]] – trombon * [[Buddy Catlett]] – bas * [[Freddie Green]] – gitara * [[Sonny Payne]] – bubnjevi ''Izvor''<ref>{{Cite book |title=Put Your Dreams Away: A Frank Sinatra Discography |isbn=978-0274963768}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{AllMusic | class= album| id=mw0000195377| label= Sinatra–Basie: An Historic Musical First| access-date= 09:49, 30. 10. 2026 (UTC) }} * ''[https://www.discogs.com/release/2204559-Sinatra-Basie-Sinatra-Basie-An-Historic-Musical-First Sinatra–Basie: An Historic Musical First]'' na ''[[Discogs]]-u'' {{Frank Sinatra}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albumi iz 1962.]] [[Kategorija:Albumi Franka Sinatre]] [[Kategorija:Albumi Counta Basieja]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Reprise Recordsa]] p8lsmiozkj8eyhiwjzum5v2nl2c162m 3937988 3937978 2026-10-30T10:27:57Z Panasko 146730 [[Kategorija:Albumi Counta Basieja]] uklonjena; [[Kategorija:Albumi Orkestra Counta Basieja]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3937988 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Sinatra–Basie: An Historic Musical First | vrsta = [[Album]] | pozadina = | izvođač_gen = [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]] | slika = Sinatrabasiealbum.jpg | objavljen = 10. decembar 1962. {{small|([[Long play|LP]])}}<br /> 20. juni 1988. {{small|([[Compact disc|CD]])}} | snimljen = 2-3. oktobra 1962. | mjesto = [[Hollywood]] | studio = | žanr = [[Vokalni džez]], [[džez]] | trajanje = 33:05 | izdavač = [[Reprise Records]]<br />{{small|FS 1008}} | producent = | prethodni_album = ''[[Sinatra Sings Great Songs from Great Britain]]''<br/>(1962) | ovaj_album = ''Sinatra–Basie: An Historic Musical First''<br/>(1962) | sljedeći_album = ''[[The Concert Sinatra]]''<br/>(1963) }} {{Recenzije albuma | naslov = | podnaslov = <!-- Zbirne ocjene --> | ADM = | MC = | zbirna1 = ''[[Allmusic]]'' | zbirna1ocjena = {{Rating|4|5}}<ref name="AM">{{cite web|last1=Ginell|first1=Richard S.|title=Sinatra-Basie: An Historic Musical First |url=http://www.allmusic.com/album/sinatra-basie-an-historic-musical-first-mw0000195377|website=AllMusic|access-date=21 August 2017}}</ref> | zbirna2 = ''[[Mojo (magazine)|Mojo]]'' | zbirna2ocjena = {{Rating|5|5}}<ref name="Mojo">{{cite magazine |last=Male |first=Andrew |date=January 2010 |title=This Glorious Defeat |magazine=[[Mojo (magazine)|Mojo]]|page=108}}</ref> | zbirna3 = ''[[New Record Mirror]]'' | zbirna3ocjena = {{Rating|5|5}}<ref>{{Cite magazine |last= Watson |first= Jimmy |date=9 February 1963 |title=Frank Sinatra, Count Basie: ''Sinatra-Basie'' |url=https://worldradiohistory.com/UK/Record-Mirror/60s/63/Record-Mirror-1963-02-09-S-OCR.pdf |magazine=[[New Record Mirror]] |issue=100 |page=10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220614184738/https://worldradiohistory.com/UK/Record-Mirror/60s/63/Record-Mirror-1963-02-09-S-OCR.pdf |archive-date=14 June 2022 |access-date=5 August 2022}}</ref> <!-- ... --> <!-- Recenzije --> | rec1 = | rec1ocjena = | rec2 = | rec2ocjena = | rec3 = | rec3ocjena = <!-- ... --> <!-- Recenzije se moraju proširiti u prozu --> | nemaproze = Da }} '''''Sinatra–Basie: An Historic Musical First''''' dvadesetdeveti je [[album]] američkog pjevača [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]], snimljen uz orkestar [[Count Basie|Counta Basieja]] i aranžmane [[Neal Hefti|Neala Heftija]], koji je oktobra 1962. objavila izdavačka kuća [[Reprise Records]]. Ovo je bilo prvo snimanje koje je Sinatra ostvario s Basiejem. Godine 1964. Sinatra i Basie snimili su još jedan, posljednji studijski album, ''[[It Might as Well Be Swing]]'', za koji je orkestraciju radio [[Quincy Jones]], a Basiejev orkestar pojavio se i na Sinatrinom prvom albumu uživo, ''[[Sinatra at the Sands]]'' (1966). Sinatra se pojavio u epizodi emisije ''[[The Dinah Shore Show]]'', emitovanoj 9. decembra 1962 – dan prije objavljivanja albuma ''Sinatra-Basie'' – te je tom prilikom izveo pjesmu "Please Be Kind" u aranžmanu s tog albuma. Prema knjizi [[Will Friedwald|Willa Friedwalda]] ''[[Sinatra! The Song Is You]]'', Basie nije bio upoznat s nekim od novih materijala, a – kako navodi Sinatrin dugogodišnji pijanist [[Bill Miller]] – „"bio je sposoban, ali ne i vješt čitač [notnih zapisa]”. Stoga je Basie zamolio Millera da odsvira klavirsku dionicu u pjesmi "[[Pennies from Heaven]]".<ref name="Friedwald">{{cite book|last1=Friedwald|first1=Will|title=Sinatra!: The Song Is You|date=1995|publisher=Scribner|location=New York|isbn=9780684193687|url-access=registration|url=https://archive.org/details/sinatrasongisyou00frie_1}}</ref> == Spisak pjesama == {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | naziv1 = [[Pennies from Heaven (pjesma)|Pennies from Heaven]] | trajanje1 = 3:29 | bilješka1 = [[Arthur Johnston (kompozitor)|Arthur Johnston]], [[Johnny Burke (lyricist)|Johnny Burke]] | naziv2 = [[Please Be Kind]] | trajanje2 = 2:43 | bilješka2 = [[Saul Chaplin]], [[Sammy Cahn]] | naziv3 = [[(Love Is) The Tender Trap]] | trajanje3 = 2:37 | bilješka3 = [[Sammy Cahn]], [[Jimmy Van Heusen]] | naziv4 = [[Looking at the World Through Rose Colored Glasses]] | trajanje4 = 2:32 | bilješka4 = Jimmy Steiger, Tommy Mailie | naziv5 = [[My Kind of Girl (Matt Monro)|My Kind of Girl]] | trajanje5 = 4:37 | bilješka5 = [[Leslie Bricusse]] | naziv6 = [[I Only Have Eyes for You]] | trajanje6 = 3:31 | bilješka6 = [[Harry Warren]], [[Al Dubin]] | naziv7 = [[Nice Work If You Can Get It (pjesma)|Nice Work If You Can Get It]] | trajanje7 = 2:37 | bilješka7 = [[George Gershwin]], [[Ira Gershwin]] | naziv8 = [[Learnin' the Blues]] | trajanje8 = 4:25 | bilješka8 = Dolores Vicki Silvers | naziv9 = [[I'm Gonna Sit Right Down and Write Myself a Letter]] | trajanje9 = 2:36 | bilješka9 = [[Fred Ahlert]], [[Joe Young (lyricist)|Joe Young]] | naziv10 = [[I Won't Dance]] | trajanje10 = 4:07 | bilješka10 = [[Jerome Kern]], [[Jimmy McHugh]], [[Oscar Hammerstein II]], [[Dorothy Fields]], [[Otto Harbach]] }} == Osoblje == * [[Frank Sinatra]] – vokal * [[Count Basie]] – klavir * [[Bill Miller]] – klavir<ref name="Friedwald" /> * [[Eric Dixon]] – flauta, tenor saksofon * [[Frank Wess]] – flauta, alt saksofon, tenor saksofon * [[Frank Foster]] – tenor saksofon * [[Marshall Royal]] – klarinet, alt saksofon * [[Charlie Fowlkes]] – bariton saksofon * [[Al Aarons]] – truba * [[Sonny Cohn]] – truba * [[Thad Jones]] – truba * [[Al Porcino]] – truba * [[Fip Ricard]] – truba * [[Henry Coker]] – trombon * [[Benny Powell]] – trombon * [[Rufus Wagner]] – trombon * [[Buddy Catlett]] – bas * [[Freddie Green]] – gitara * [[Sonny Payne]] – bubnjevi ''Izvor''<ref>{{Cite book |title=Put Your Dreams Away: A Frank Sinatra Discography |isbn=978-0274963768}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{AllMusic | class= album| id=mw0000195377| label= Sinatra–Basie: An Historic Musical First| access-date= 09:49, 30. 10. 2026 (UTC) }} * ''[https://www.discogs.com/release/2204559-Sinatra-Basie-Sinatra-Basie-An-Historic-Musical-First Sinatra–Basie: An Historic Musical First]'' na ''[[Discogs]]-u'' {{Frank Sinatra}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albumi iz 1962.]] [[Kategorija:Albumi Franka Sinatre]] [[Kategorija:Albumi Orkestra Counta Basieja]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Reprise Recordsa]] ph9zx6x88ahkm81nputwvibp28wx4zl Razgovor:Sinatra–Basie: An Historic Musical First 1 539060 3937979 2026-10-30T08:51:12Z Panasko 146730 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026 3937979 wikitext text/x-wiki {{Američki mjesec}} 7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8 The Concert Sinatra 0 539061 3937981 2026-10-30T10:14:28Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija album | naziv = The Concert Sinatra | vrsta = [[Album]] | pozadina = | izvođač_gen = [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]] | slika = Concertsinatracover.jpg | objavljen = 2. juni 1963. | snimljen = 18-21. februar 1963. | mjesto = [[Kalifornija]] | studio = | žanr = [[Vokalni džez]], [[tradicionalni pop]] | trajanje = 31:26 | izdavač = [[Reprise Records]] | producen... 3937981 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = The Concert Sinatra | vrsta = [[Album]] | pozadina = | izvođač_gen = [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]] | slika = Concertsinatracover.jpg | objavljen = 2. juni 1963. | snimljen = 18-21. februar 1963. | mjesto = [[Kalifornija]] | studio = | žanr = [[Vokalni džez]], [[tradicionalni pop]] | trajanje = 31:26 | izdavač = [[Reprise Records]] | producent = | prethodni_album = ''[[Sinatra–Basie: An Historic Musical First]]''<br/>(1962) | ovaj_album = ''The Concert Sinatra''<br/>(1963) | sljedeći_album = ''[[Sinatra's Sinatra]]''<br/>(1963) }} {{Recenzije albuma | naslov = | podnaslov = <!-- Zbirne ocjene --> | ADM = | MC = | zbirna1 = ''[[Allmusic]]'' | zbirna1ocjena = {{Rating|3.5|5}}<ref name="Erlewine">{{cite web |last1=Erlewine |first1=Stephen Thomas |title=The Concert Sinatra |url=https://www.allmusic.com/album/the-concert-sinatra-mw0000191854 |website=AllMusic |access-date=20 October 2018}}</ref> | zbirna2 = ''[[Billboard (magazine)|Billboard]]'' | zbirna2ocjena = {pozitivan<ref name="Billboard 22 June 1963">{{cite magazine |date=22 June 1963 |magazine=Billboard |publisher=Nielsen Business Media, Inc. |page=10 |title=Album Reviews: Pop Spotlight |url=https://books.google.com/books?id=XwsEAAAAMBAJ&pg=PA10}}</ref> | zbirna3 = ''[[Mojo (magazine)|Mojo]]'' | zbirna3ocjena = {{Rating|4|5}}<ref name="Male">{{cite journal |last1=Male |first1=Andrew |title=The Concert Sinatra |journal=Mojo |date=January 2010 |issue=194}}</ref> | zbirna4 = ''[[Encyclopedia of Popular Music]]'' | zbirna4ocjena = {{Rating|5|5}}<ref>{{cite book|last=Larkin|first=Colin|author-link=Colin Larkin|title=Encyclopedia of Popular Music|year=2007|publisher=[[Oxford University Press]]|edition=4th|isbn=978-0195313734|title-link=Encyclopedia of Popular Music}}</ref> | zbirna5 = ''[[New Record Mirror]]'' | zbirna5ocjena = {{Rating|4|5}}<ref>{{Cite magazine |last= Watson|first= Jimmy |date=13 July 1963 |title=Frank Sinatra: ''The Concert Sinatra'' |url=https://worldradiohistory.com/UK/Record-Mirror/60s/63/Record-Mirror-1963-07-13-S-OCR.pdf |magazine=[[New Record Mirror]] |issue=122 |page=10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220401224824/https://worldradiohistory.com/UK/Record-Mirror/60s/63/Record-Mirror-1963-07-13-S-OCR.pdf|archive-date=1 April 2022|access-date=6 August 2022}}</ref> <!-- ... --> <!-- Recenzije --> | rec1 = | rec1ocjena = | rec2 = | rec2ocjena = | rec3 = | rec3ocjena = <!-- ... --> <!-- Recenzije se moraju proširiti u prozu --> | nemaproze = Da }} '''''The Concert Sinatra''''' trideseti je [[album]] američkog pjevača [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]], koji je juna 1963. objavila izdavačka kuća [[Reprise Records]]. Sastoji se od show melodija izvedenih u 'poluklasičnom' koncertnom stilu.<ref name="Erlewine" /> Označavajući ponovni susret Sinatre i njegovog čestog saradnika, aranžera [[Nelson Riddle|Nelsona Riddlea]], bio je to prvi puni album koji je Riddle aranžirao za Sinatrinu izdavačku kuću Reprise Records.<ref name="Loudon">{{cite web |last1=Loudon |first1=Christopher |title=Frank Sinatra: The Concert Sinatra - JazzTimes |url=https://jazztimes.com/reviews/albums/frank-sinatra-the-concert-sinatra/ |website=JazzTimes |access-date=30 November 2018 |date=22 May 2012}}</ref> Riddleov orkestar sastojao se od 76 muzičara, tada najveći okupljen za Sinatrin album, a snimljen je u četiri zvučne pozornice na placu Goldwyn Studios koristeći osam traka Westrex 35mm filma i dvadeset četiri RCA 44-BX trakasta mikrofona. == Spisak pjesama == {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | naziv1 = [[I Have Dreamed (song)|I Have Dreamed]] | trajanje1 = 3:01 | bilješka1 = [[Richard Rodgers]], [[Oscar Hammerstein II]] | naziv2 = [[My Heart Stood Still]] | trajanje2 = 3:06 | bilješka2 = [[Richard Rodgers]], [[Lorenz Hart]] | naziv3 = [[Lost in the Stars (1949 musical)|Lost in the Stars]] | trajanje3 = 4:11 | bilješka3 = [[Maxwell Anderson]], [[Kurt Weill]] | naziv4 = [[Ol' Man River]] | trajanje4 = 4:29 | bilješka4 = [[Oscar Hammerstein II]], [[Jerome Kern]] | naziv5 = [[You'll Never Walk Alone (song)|You'll Never Walk Alone]] | trajanje5 = 3:11 | bilješka5 = [[Richard Rodgers]], [[Oscar Hammerstein II]] | naziv6 = [[Bewitched, Bothered and Bewildered]] | trajanje6 = 3:02 | bilješka6 = [[Richard Rodgers]], [[Lorenz Hart]] | naziv7 = This Nearly Was Mine | trajanje7 = 2:49 | bilješka7 = [[Richard Rodgers]], [[Oscar Hammerstein II]] | naziv8 = [[Soliloquy (song)|Soliloquy]] | trajanje8 = 8:05 | bilješka8 = [[Richard Rodgers]], [[Oscar Hammerstein II]] | naziv9 = California | trajanje9 = 3:36 | bilješka9 = [[Sammy Cahn]], [[Jimmy Van Heusen]] | naziv10 = [[America the Beautiful]] | trajanje10 = 2:21 | bilješka10 = [[Katharine Lee Bates]], [[Samuel A. Ward]] }} == Osoblje == * [[Frank Sinatra]] – vokal * [[Nelson Riddle]] – aranžer, dirigent * [[Russ Hanson]] – inženjer * [[Vinton Vernon]] – tonski majstor (mikser) == Reference == {{Refspisak}} ==Dodatna literatura == {{Cite AV media notes |title=The Concert Sinatra |title-link=The Concert Sinatra |others=[[Frank Sinatra]] |year=1963 |first=Frank |last=Sinatra |type=booklet |publisher=Reprise Records |id=R9 1009 |location=Los Angeles, California}} == Vanjski linkovi == *{{AllMusic | class= album| id=mw0000191854| label= The Concert Sinatra| access-date= 11:08, 30. 10. 2026 (UTC) }} * ''[https://www.discogs.com/master/388435-Frank-Sinatra-The-Concert-Sinatra The Concert Sinatra]'' na ''[[Discogs]]-u'' {{Frank Sinatra}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albumi iz 1963.]] [[Kategorija:Albumi Franka Sinatre]] [[Kategorija:Albumi Counta Basieja]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Reprise Recordsa]] 2yyendiqyyimz9bhn6t4s151ai2ifi4 Razgovor:The Concert Sinatra 1 539062 3937982 2026-10-30T10:15:08Z Panasko 146730 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026 3937982 wikitext text/x-wiki {{Američki mjesec}} 7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8 Datoteka:Sinatragreatbritain.jpg 6 539063 3937983 2026-10-30T10:16:31Z Panasko 146730 {{Infoslika |Opis = Omot albuma [[Sinatra Sings Great Songs from Great Britain]] izvođača [[Frank Sinatra]]. |Izvor = Nhttps://www.amazon.co.uk/dp/B000002MIR |Datum = 13. 11. 2006 |Autor = [[:en:User:No Swan So Fine|No Swan So Fine]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} 3937983 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis = Omot albuma [[Sinatra Sings Great Songs from Great Britain]] izvođača [[Frank Sinatra]]. |Izvor = Nhttps://www.amazon.co.uk/dp/B000002MIR |Datum = 13. 11. 2006 |Autor = [[:en:User:No Swan So Fine|No Swan So Fine]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} == Licenciranje == {{Omot albuma}} 88ao1dr9vvshaf8nqryaa47wts34zl2 Datoteka:Sinatrabasiealbum.jpg 6 539064 3937984 2026-10-30T10:17:59Z Panasko 146730 {{Infoslika |Opis = Omot albuma [[All Alone (album Franka Sinatre)|All Alone]] izvođača [[Frank Sinatra]]. |Izvor = Naslovnica dostupna kod izdavačke kuće Reprise Records. |Datum = 8. 11. 2005 |Autor = [[:en:User:Williamnilly|Williamnilly]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} 3937984 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis = Omot albuma [[All Alone (album Franka Sinatre)|All Alone]] izvođača [[Frank Sinatra]]. |Izvor = Naslovnica dostupna kod izdavačke kuće Reprise Records. |Datum = 8. 11. 2005 |Autor = [[:en:User:Williamnilly|Williamnilly]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} == Licenciranje == {{Omot albuma}} gr9gjqo4tkgc5rer1pcukuemhvwa3hi 3937986 3937984 2026-10-30T10:21:20Z Panasko 146730 3937986 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis = Omot albuma [[Sinatra–Basie: An Historic Musical First]] izvođača [[Frank Sinatra]] snimljen uz orkestar [[Count Basie|Counta Basieja]] . |Izvor = Naslovnica dostupna kod izdavačke kuće Reprise Records. |Datum = 8. 11. 2005 |Autor = [[:en:User:Williamnilly|Williamnilly]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} == Licenciranje == {{Omot albuma}} 7yk8xhnbsus1mff15qm2vgufsre3c20 Datoteka:Concertsinatracover.jpg 6 539065 3937985 2026-10-30T10:20:28Z Panasko 146730 {{Infoslika |Opis = Omot albuma [[The Concert Sinatra]] izvođača [[Frank Sinatra]]. |Izvor = Naslovnica dostupna kod izdavačke kuće Reprise Records. |Datum = 14. 12. 2010 |Autor = [[:en:User:Lou72JG|Lou72JG]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} 3937985 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis = Omot albuma [[The Concert Sinatra]] izvođača [[Frank Sinatra]]. |Izvor = Naslovnica dostupna kod izdavačke kuće Reprise Records. |Datum = 14. 12. 2010 |Autor = [[:en:User:Lou72JG|Lou72JG]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} == Licenciranje == {{Omot albuma}} e07bzwc4hasdn5qevhzgtrkd6f0s0vp